AI assistant
Maraska d.d. — Annual Report (ESEF) 2022
Jun 18, 2024
Preview isn't available for this file type.
Download source fileMARASKA d.d. Zadar
GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZAJEDNO S IZVJEŠĆEM NEOVISNOG REVIZORA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2022.
Ovaj PDF format godišnjeg izvješća ne predstavlja službeni format za objavu godišnjeg izvješća
Stranica
* Izjava o odgovornosti Uprave 1
* Izvješće poslovodstva 2-3
* Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja 4-5
* Izvješće neovisnog revizora 6 – 12
* Izvještaj o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 13
* Izvještaj o financijskom položaju 14
* Izvještaj o novčanom toku 15
* Izvještaj o promjenama kapitala 16
* Bilješke uz financijske izvještaje 17 – 44
IZJAVA O ODGOVORNOSTI UPRAVE
Sukladno Zakonu o radunovodstvu Republike Hrvatske ("Narodne Novine" 78/2015, 134/2015, 120/2016, 116/2018, 42/2020, 47/2020) Uprava je duZna pobrinutise da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvjeStaji u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvje5tavanja (MSFI) odobrenima za primjenu u Europskoj Uniji, koje je odobrio i objavio Odbor za medunarodne standarde financ'rjskog izvjeStavanja, koji pruZaju istinit i fer pregled stanja u dru6tvu MARASKA d.d., Zadar (Dru5tvo), kao i rezultate njegova poslovanja.
Nakon provedbe odgovaraju6eg istraZivanja, Uprava opravdano odekuje da 6e Dru5tvo u dogledno vrijeme raspolagati odgovaraju6im resursima, te stoga i dalje usvaja nadelo vremenske neogranidenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvjeStaja.
Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvjeStaja obuhvacaju sljedece:
* odabir i dosljednu primjenu odgovaraju6ih radunovodstvenih politika
* davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena
* postupanje u skladu s vaZedim radunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloZenje svih materijalno znadajnih odstupanja u financijskim izvje5tajima
* sastavljanje financijskih izvještaja pod pretpostavkom vremenske neogranidenosti poslovanja, osim ako pretpostavka da 6e Društvo nastaviti poslovanje nije primjerena.
Uprava je odgovorna za vodenje odgovarajudih radunovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom todno56u prikazuju financijski poloZaj Dru5tva. Takoder, Uprava je duZna pobrinuti se da financijski izvje5taji budu u skladu sa Zakonom o radunovodstvu (,,Narodne novine" 78/2015, 134/2015, 120/2016, 116/2018, 42/2020, 47/2020). Pored toga, Uprava je odgovorna za duvanje imovine DruStva, te za poduzimanje opravdanih koraka za sprjedavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.
- srpn
IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA
1. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA UTVRĐIVANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA DRUŠTVA ZA 2022. GODINU
Financijska izvješća sastavljena su u skladu s hrvatskim Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije („EU MSFI“). U nastavku se prezentiraju sljedeća financijska izvješća:
* Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
* Izvještaj o financijskom položaju
* Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice
* Izvještaj o novčanim tokovima
* Bilješke uz financijske izvještaje
2. GODIŠNJE IZVJEŠĆE UPRAVI O STANJU I POSLOVANJU DRUŠTVA U 2022. GODINI
Poslovanje Društva u 2022. godini je doživjelo je oporavak nakon pandemije virusa COVID-19. Veliki dio poslovanja Društva je ovisan o turističkom sektoru i HORECA kanalu prodaje koji su bili najviše pogođeni mjerama za suzbijanje pandemije COVID-19. U 2022. godini HORECA kanal se ponovo morao „osvajati“ tako da je bilo izazovno. Tako je nakon 2020. i 2021. došlo do oporavka tržišta te sami time i povećanja prihoda. Pandemija i rat Rusija -Ukrajina i dalje imaju veliki utjecaj na ostale aspekte poslovanja, prije svega nabavu i proizvodnju.
Maraska d.d. je završila poslovnu 2022. godinu s 576 tisuća kuna dobitka. Prihodi od prodaje proizvoda ukupno iznose 128.712 tisuća kuna što je za 19% više nego prošle godine. Neto prihodi od prodaje proizvoda na domaćem tržištu iznose 96.604 tisuća kuna, što je za 20% više nego prošle godine. Prodaja jakih alkoholnih pića na domaćem tržištu u odnosu na prošlu godinu je rasla za 13%, dok su bezalkoholna pića rasla za 18% u odnosu na 2021. godinu.
Prihodi od prodaje proizvoda na inozemnom tržištu iznose 32.107 tisuća kuna i veći su 17% u odnosu na prošlu godinu. Prodaja jakih alkoholnih pića na inozemnom tržištu je veća za 26%, dok bezalkoholna pića bilježe mali pad u odnosu na prethodnu godinu. Tržište sa najvećim udjelom prometa na inozemnom tržištu je BiH koji odnosi 33% od ukupne inozemne realizacije. Ostala inozemna tržišta su Crna Gora, Slovenija, Australija, SAD, Kanada, Njemačka i ostali.
Rast prihoda od 20% prati povećanje ukupnih troškova za 20% što je posljedica velikog rasta cijena i troškova proizvodnje te nemogućnosti da se odmah cijeli trošak prebaci na krajnjeg potrošača. U 2022. godini imali smo investicije u novi softver, održavanje proizvodnog pogona te nužnu računalnu opremu.
Uprava je tijekom cijele godine kontinuirano nastavila pratiti i donositi odluke potrebne za održavanje financijske stabilnosti Društva, što je bilo dovoljno za neometano poslovanje. Dodatna pozornost je također dana zaštiti djelatnika, te su tako kontinuirano donošene mjere za umanjivanje rizika od pandemije u skladu s propisanim mjerama.
IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA (nastavak)
3. IZLOŽENOST RIZICIMA I UPRAVLJANJE RIZICIMA
Društvo je izloženo tržišnom riziku, operativnom riziku te financijskim rizicima koji su povezani sa valutnim, kamatnim, kreditnim i rizikom likvidnosti.
Tržišni rizik vezan je za nepovoljne ekonomske uvjete i smanjenu potražnju na tržištu zbog čega mogu nastati gubici. Mjere koje Društvo provodi vezano za tržišni rizik su: aktivno praćenje cijena osnovnih sirovina i energenata te usklađivanje cijena kroz mehanizme redovitog praćenja cijena konkurencije.
Operativni rizik Društvo nastoji svesti na prihvatljivu razinu redovitim kontrolama internih procesa, edukacijom zaposlenika te aktivnim praćenjem pravnih propisa.
Jedan od problema u poslovanju Društva je otežana naplata potraživanja. Kako bi osiguralo adekvatnu razinu financijskih sredstava za financiranje cijelog proizvodnog procesa, Društvo uglavnom koristi vanjske izvore financiranja.
Društvo upravlja rizikom likvidnosti tako što planira novčane priljeve i odljeve. Maraska d.d. uspješno podmiruje obveze prema svojim zaposlenicima, državi i bankama, a prema dobavljačima uz manje poteškoće te nije značajnije izloženo riziku likvidnosti.
4. PERSPEKTIVE POSLOVANJA U 2023. GODINI
Na početku 2023. pandemije više nije bilo i imali smo normalizaciju. Nažalost rat Rusije i Ukrajine napravio je novi jaz i prilagođavanje poslovanja novonastaloj situaciji u kojoj su cijene sirovina drastično skočile.
Uprava Društva kontinuirano prilagođava sve aktivnosti kako bi se, prije svega, održala likvidnost i stabilnost u poslovanju, ali i ostvarili planirani rezultati proizvodnje i prodaje. Očekujemo da će tijekom 2023. doći do smanjenja svih posljedica od rata Rusije i Ukrajine. Potpune normalizacije poslovanja u turističkom sektoru i HORECA kanalu prodaje, a to će posredno dovesti do povratka na normalne, predpandemijske rezultate poslovanja.
U skladu s tim i potrebama Društva, planiramo nastavak odgođenih investicijskih aktivnosti. Jedna od kontinuiranih aktivnosti Društva je i održavanje i poboljšanje kvalitete, a dokaz tome su standardi koje posjeduje: ISO 9001; 2015, HACCP, IFS FOOD. Tijekom 2017. Godine smo uspješno implementirali HALAL kvalitetu prilagođenu uvjetima islamskim zemljama, te dugi niz godina posjedujemo KOŠER certifikat.
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Maraska d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradili Uprava i Nadzorni odbor Društva, a usvojen je Odlukom Uprave broj 9/08 od 31.03.2008. godine i Odlukom Nadzornog odbora s 9. sjednice održane 31.03.2008. godine, te je objavljen na web stranicama Zagrebačke burze i na stranicama Društva. Društvo se bez iznimke pridržava odredbi Kodeksa korporativnog upravljanja.
Društvo primjenjuje i preporuke Kodeksa korporativnog upravljanja koji su izradile Hrvatska agencija za nadzor usluga (HANFA) i Zagrebačka burza d.d., te je u vezi s tim Društvo popunilo godišnji upitnik koji je objavljen na web stranicama HANFA-e i Zagrebačke burze d.d.
Kroz svoju otvorenu i neograničenu komunikaciju sa stručnim službama Financija i kontrolinga Nadzorni odbor uspostavlja dobru i kvalitetnu unutarnju kontrolu u društvu u svrhu uspješnosti korporacijskog upravljanja, zakonitosti te transparentnosti u odvijanju svih poslovnih procesa u Društvu. Stručne službe Financija i kontrolinga redovito dostavljaju pravovremene i periodične prikaze financijskih izvještaja i srodnih dokumenata prije javnog objavljivanja tih podataka, dostavljaju podatke o svakom bitnijem odstupanju između knjigovodstvenih i stvarnih vrijednosti po pojedinim stavkama.# Izvješće Maraska d.d. Zadar Godišnje izvješće za 2022. godinu
Izvješća su sastavljena na jasan i pregledan način. Izvješća uključuju sve aspekte poslovnih aktivnosti tijekom cijele godine u odnosu na prethodne godine te izražavaju točan, potpun i pošten prikaz imovine i rashoda financijskog položaja društva kao i plan budućeg poslovanja. Stručne službe Financija i kontrolinga Nadzornom odboru, najmanje jednom godišnje, pružaju podatke o sustavu internih računovodstvenih kontrola. Nadzorni odbor ocjenjuje metode i procedure interne kontrole i njihovu efikasnost u djelovanju poslovnog sustava te daje preporuke o njihovoj provedbi. Politike, procedure, praksa i organizacijske mjere interne kontrole provode se kako bi pružile razumno jamstvo da će se poslovni ciljevi postići, te da će se neželjeni događaji spriječiti ili ustanoviti i ispraviti. Društvo ima nezavisne vanjske revizore kao važan instrument korporacijskog upravljanja i sukladno osnovnoj funkciji vanjskih revizora da osiguraju da financijska izvješća adekvatno odražavaju stvarno stanje Društva u cjelini. Nadzorni odbor i stručne službe Financija i kontrolinga raspravljali su sa nezavisnim revizorom o promjenama ili zadržavanju računovodstvenih politika, primjeni propisa, važnim procjenama i zaključcima u pripremi financijskih izvještaja, metodama procjena rizika, visoko rizičnim područjima djelovanjem uočenim većim nedostacima i značajnim manjkavostima u unutarnjem nadzoru, djelovanju vanjskih čimbenika (ekonomskih, pravnih i industrijskih) na financijske izvještaje i revizorske postupke. Stručne službe Financija i kontrolinga dostavljali su Nadzornom odboru kvalitetne informacije o ovisnim i povezanim društvima radi utjecaja takvih podataka na konsolidirana financijska izvješća. Značajni imatelji dionica u Društvu su : većinski vlasnik Društva je Stanić Beverages d.o.o.. u svom vlasništvu ima 98,25 % dionica. Ostali dioničari imaju u svom vlasništvu 1,75 % dionica. Nadzorni odbor Društva imenovao je člana Uprave svojom odlukom na sjednici održanoj 01.lipnja 2023. godine. Upravu Društva čini jedan član. Uprava djeluje u sastavu: Stjepko Hlevnjak iz Splita, Antuna Branka Šimića 29, član Uprave. Članovi Uprave zastupaju i predstavljaju Društvo samostalno i bez ograničenja. Uprava vodi poslove Društva samostalno i sve odluke donosi prema vlastitoj prosudbi, a prema pravilima struke i sukladno propisima.
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (nastavak)
U Nadzorni odbor Maraske d.d, Zadar na Glavnoj skupštini održanoj 29. kolovoza 2022. godine izabrani su: predsjednik Svjetlan Stanić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ivan Bacci, član Jerko Tvrdić. Nadzorni odbor djeluje na sjednicama na kojima razmatra i ocjenjuje izvješća uprave o vođenju poslovanja i upravljanja Društvom. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Društva. O tome nadzoru podnosi izvješće Glavnoj skupštini.
Za u ime Uprave
Stjepko Hlevnjak
član Uprave
23000 Zadar
26. srpnja 2023. godine
dioničko društvo za proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih pića
ZADAR I MARASKA d.d., Zadar
Godišnje izvješće za 2022. godinu
IZVJEŠTAJ O DOBITI I GUBITKU I OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
| Bilješke | 2022. kn '000 | 2021. kn '000 |
|---|---|---|
| POSLOVNI PRIHODI | ||
| Prihodi od prodaje | 128.712 | 107.860 |
| Ostali poslovni prihodi | 3.810 | 2.446 |
| 132.522 | 110.306 | |
| POSLOVNI RASHODI | ||
| Promjena vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda i biološke imovine | (3.423) | 6.179 |
| Materijalni troškovi i usluge | (80.296) | 58.091 |
| Troškovi osoblja | (17.766) | (15.860) |
| Amortizacija | (10.533) | (9.600) |
| Ostali troškovi | (27.726) | (21.645) |
| Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca | (724) | 101 |
| (130.867) | (108.518) | |
| DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA | 1.655 | 1.788 |
| FINANCIJSKI PRIHODI | 985 | 739 |
| FINANCIJSKI RASHODI | (2.065) | (2.460) |
| GUBITAK IZ FINANCIJSKOG POSLOVANJA | (1.080) | (1.721) |
| DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA | 576 | 67 |
| POREZ NA DOBIT | (328) | (1.613) |
| DOBIT/ (GUBITAK) NAKON OPOREZIVANJA | 249 | (1.546) |
| Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) | - | - |
| UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT/(GUBITAK) | 249 | (1.546) |
| Osnovna i razrijeđena dobit/(gubitak) po dionici u kunama | 0,17 | (1,08) |
Bilješke na stranicama 17 – 44 čine sastavni dio financijskih izvještaja
MARASKA d.d., Zadar
Godišnje izvješće za 2022. godinu
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU
| Bilješka | 31. prosinca 2022. kn '000 | 31. prosinca 2021. kn '000 |
|---|---|---|
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 81.214 | 89.329 |
| Nematerijalna imovina | 112 | 195 |
| Financijska imovina | 22 | 22 |
| Odgođena porezna imovina | 1.121 | 1.448 |
| Dugotrajna imovina | 82.470 | 90.994 |
| Zalihe | 28.282 | 25.209 |
| Biološka imovina | 2.970 | 3.852 |
| Potraživanja od kupaca | 44.700 | 31.135 |
| Ostala kratkotrajna imovina | 339 | 299 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 332 | 2.956 |
| Kratkotrajna imovina | 76.623 | 63.451 |
| AKTIVA | 159.093 | 154.445 |
| Upisani kapital | 99.918 | 99.918 |
| Preneseni gubitak | (56.894) | (55.348) |
| Sveobuhvatna dobit/(gubitak) tekuće godine | 249 | (1.546) |
| Kapital i rezerve | 43.273 | 43.024 |
| Obveze po dugoročnim kreditima i najmovima | 47.462 | 44.707 |
| Rezerviranja | 637 | 957 |
| Dugoročne obveze | 48.099 | 45.664 |
| Obveze po kratkoročnim kreditima i najmovima | 30.167 | 35.415 |
| Obveze prema dobavljačima | 24.097 | 22.758 |
| Ostale kratkoročne obveze | 13.457 | 7.584 |
| Kratkoročne obveze | 67.721 | 65.757 |
| KAPITAL I OBVEZE | 159.093 | 154.445 |
Bilješke na stranicama 17 – 44 čine sastavni dio financijskih izvještaja
MARASKA d.d., Zadar
Godišnje izvješće za 2022. godinu
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU
| Bilješka | 2022. kn '000 | 2021. kn '000 |
|---|---|---|
| Dobit/(gubitak) nakon poreza | 249 | (1.546) |
| Usklađenje za: | ||
| Porez na dobit | 328 | 1.613 |
| Amortizacija | 10.533 | 9.600 |
| Rashodi od kamata | 1.688 | 1.470 |
| Rezerviranja | (320) | 163 |
| Prihod od kamata | (57) | (3) |
| Tečajne razlike (nerealizirane) | 3 | 174 |
| Umanjenje vrijednosti zaliha | 728 | 289 |
| Neto umanjenje/(otpuštanje) umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca | 724 | (101) |
| Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke i gubitke | (46) | (24) |
| Povećanja ili smanjenja novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu | 13.830 | 11.635 |
| (Povećanje)/Smanjenje zaliha | 3.801 | (3.801) |
| Povećanje potraživanja od kupaca | (14.289) | (6.133) |
| Smanjenje / (povećanje) ostale kratkotrajne imovine | 4.718 | (2.026) |
| Povećanja kratkoročnih obveza | 8.561 | 5.508 |
| Promjene u radnom kapitalu | (8.687) | 2.067 |
| Novac iz poslovanja | 5.143 | 13.702 |
| Novčani izdaci za kamate | (2.083) | (1.311) |
| NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI | 3.060 | 12.391 |
| Primici od kamata | 57 | 3 |
| Novčani izdaci za kupnju nekretnina, postrojenja i opreme | (185) | (479) |
| Novčani izdaci za kupnju nematerijalne imovine | (223) | - |
| Primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | 95 | - |
| NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI | (256) | (699) |
| Novčani izdaci za otplatu kredita i zajmova | (40.067) | (10.677) |
| Novčani izdaci za otplatu najmova | (2.361) | (2.310) |
| Primljeni krediti | 37.000 | 5.000 |
| NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI | (5.428) | (7.987) |
| NETO (SMANJENJE) ILI POVEĆANJE NOVČANIH TOKOVA | (2.624) | 3.705 |
| Novac na početku razdoblja | 2.956 | (749) |
| Novac na kraju razdoblja | 332 | 2.956 |
| (Smanjenje)/povećanje novca i novčanih ekvivalenata | (2.624) | 3.705 |
Bilješke na stranicama 17 – 44 čine sastavni dio financijskih izvještaja
MARASKA d.d., Zadar
Godišnje izvješće za 2022. godinu
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
| Upisani kapital kn '000 | Rezerve kn '000 | Preneseni gubitak kn '000 | UKUPNO kn '000 | |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2021. | 99.918 | - | (55.348) | 44.570 |
| Sveobuhvatni gubitak tekuće godine | - | - | (1.546) | (1.546) |
| Stanje 31. prosinca 2021. | 99.918 | - | (56.894) | 43.024 |
| Sveobuhvatna dobit tekuće godine | - | - | 249 | 249 |
| Stanje 31. prosinca 2022. | 99.918 | - | (56.645) | 43.273 |
Bilješke na stranicama 17 – 44 čine sastavni dio financijskih izvještaja
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
1. OPĆI PODACI
1.1. Opći podaci, djelatnost i zaposlenici
MARASKA dioničko društvo za proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih pića. Matično društvo Maraske d.d. je Stanić Beverages d.o.o. koje posjeduje 98,25% dionica Društva. Krajnje matično društvo Maraske d.d. je Stanić Grupa d.o.o., Split. Društvo je osnovano Rješenjem Trgovačkog suda u Zadru 1997. godine pod matičnim brojem 060007362, OIB 07602786563. Sjedište Društva je Biogradska cesta 64a, Zadar, Republika Hrvatska. Glavna aktivnost Društva je proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića, uzgoj voća (višnje maraske) i trgovina na veliko i malo. Društvo kotira na Zagrebačkoj burzi. Na dan 31. prosinca 2022. godine Društvo je imalo 146 zaposlenih (31. prosinca 2021. godine: 141 zaposlenih).
Uprava
* Stjepko Hlevnjak – član Uprave, zastupa Društvo pojedinačno i samostalno od 01.06.2023. godine
* Zoran Mabić– član Uprave, zastupa Društvo pojedinačno i samostalno od 12.07.2022. godine
* Stipe Bevanda – član Uprave, zastupa Društvo pojedinačno i samostalno do 11.07.2022. godine
Nadzorni odbor do 11.07.2022
* Zdravko Pavić– predsjednik Nadzornog odbora
* Ivan Grbešić – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
* Filip Grbešić – član Nadzornog odbora
Nadzorni odbor od 12.07.2022
* Svjetlan Stanić – predsjednik Nadzornog odbora
* Ivan Bacci– zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
* Jerko Tvrdić – član Nadzornog odbora
2. IZJAVA O USKLAĐENOSTI I TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja („MSFI") koje je usvojila Europska unija. Pripremljeni su po načelu povijesnog troška, izuzev određenih financijskih instrumenata i biološke imovine koji su iskazani u iznosima po fer vrijednosti. Financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama, s obzirom da je to valuta u kojoj je iskazana većina poslovnih događaja u Društvu. Financijski izvještaji izrađeni su na temelju dosljednog prikazivanja i klasifikacije. Kad se prikaz ili klasifikacija stavki u financijskim izvještajima dopunjuju ili mijenjaju, usporedivi iznosi se reklasificiraju osim ako reklasifikacija nije provediva.# MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena i prosudbi, kojima se Uprava Društva služi u procesu primjene računovodstvenih politika Društva. Na temelju ekonomske suštine događaja i okolnosti koji su relevantni za Društvo, funkcionalna valuta Društva je hrvatska kuna. Sukladno tomu svi iznosi prikazani u financijskim izvještajima su iskazani u tisućama HRK ako nije drugačije naznačeno te je moguće da postoje razlike za 1 u zbrojevima i konzistentnosti prikazanih iznosa zbog zaokruživanja. Na dan 31. prosinca 2022. godine, službeni tečaj za 1 EUR bio je 7,53450 HRK (31. prosinca 2021. g.: 1 EUR=7,517174 HRK).
18
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
Temeljne računovodstvene politike koje su prihvaćene za obradu i evidentiranje materijalno značajnih stavaka koje ključno određuju rezultat ili financijski položaj Društva su sljedeće:
3.1. Prihodi
Ugovori s kupcima općenito uključuju jednu obvezu izvršenja što je isporuka robe kupcima. Sukladno tome, prihod od prodaje robe se priznaje u trenutku isporuke robe kupcima, odnosno kad se prenese kontrola na kupca te razmatrajući, primjerice, da li zadovoljeni su sljedeći uvjeti:
* Kupac je preuzeo robu i vlasništvo nad robom je prešlo na kupca;
* Društvo je prenijelo na kupca rizike i nagrade vezano uz vlasništvo nad robom;
* Iznos prihoda se može pouzdano izmjeriti;
* Vjerojatno je da će Društvo imati ekonomskih koristi od transakcije.
Prihodi se mjere temeljem transakcijske cijene koja je primljena ili će biti primljena, uzimajući u obzir ugovorene uvjete plaćanja, a isključujući poreze, trošarine i ostale naknade koje se općenito priznaju u trenutku prodaje. Prihodi se dodatno umanjuju za količinske rabate, trgovačke popuste, povrate, troškove ulistavanja i razne promotivne i marketinške aktivnosti koje su sastavni dio ugovora s kupcima. Mjerenje ovih rabata i umanjenja vezanih uz promotivne prodajne aktivnosti je u skladu s ugovornim uvjetima i priznaju se u istom razdoblju kao i prihodi, a uključuju sljedeće:
* Popuste i rabate – prodajni poticaji koji potiču kupce a kupuju veće količine robe i vezani su uz ukupne kupljene količine i rast prodaje;
* Marketinške usluge – uključuju naknade za ulistavanje, pozicioniranje na policama i ostale marketinške aktivnosti na lokacijama kupaca.
3.1.1. Prihodi od državnih potpora
Bezuvjetne državne potpore vezane uz biološku imovinu mjereno po fer vrijednosti umanjenu za procijenjene troškove do trenutka prodaje trebaju biti priznate kao prihod onda, i samo onda kad potpore dospiju. Ukoliko državne potpore vezane uz biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenu za procijenjene troškove do trenutka prodaje budu uvjetovane, uključujući i mogućnost da državne potpore zahtijevaju od subjekta da ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost, subjekt treba priznati prihode od potpore onda, i samo onda kada se ispune uvjeti vezani uz potpore. U promatranom razdoblju nije bilo nikakvih uvjeta za korištenje potpora.
3.2. Strane valute
U financijskim izvještajima, poslovne promjene izražene u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u funkcionalnu valutu Društva po tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna aktiva i pasiva izražene u stranoj valuti preračunate su u funkcijsku valutu po tečaju važećem na dan izvještaja o financijskom položaju. Nemonetarne stavke iskazane po fer vrijednosti u stranoj valuti preračunavaju se primjenom tečajeva važećih na dan procjene fer vrijednosti. Nemonetarne stavke iskazane u stranoj valuti u visini povijesnog troška se ne preračunavaju. Tečajne razlike nastale podmirenjem novčanih stavki i njihovim ponovnim preračunavanjem iskazuju se u računu dobiti i gubitka razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem nemonetarne imovine iskazane po fer vrijednosti iskazuju se u izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, osim tečajnih razlika koje su nastale ponovnim preračunavanjem nemonetarne imovine raspoložive za prodaju kod koje se gubici i dobici priznaju izravno u ostalu sveobuhvatnu dobit, u okviru koje se također iskazuje i svaka komponenta tih gubitaka i dobitaka koja se odnosi na stranu valutu.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
19
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.3. Financijski prihodi i financijski rashodi
Financijski prihodi
Financijske prihode čine kamate, tečajne razlike i slični prihodi. Prihodi od kamata priznaju se u računu dobiti i gubitka kada nastaju, metodom efektivne kamatne stope.
Financijski rashodi
Financijski rashodi uključuju kamate, tečajne razlike i druge rashode. Troškovi posudbe priznaju se kao rashod u razdoblju u kojem su nastali, osim ako se kapitaliziraju. Kamate i drugi troškovi posudbe, koji se izravno mogu pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine (za koju je potrebno znatno vremensko razdoblje, više od jedne godine, da bi bila spremna za namjeravanu upotrebu ili prodaju), mogu se kapitalizirati kao dio troška nabave te imovine.
3.4. Najmovi
Prilikom sklapanja ugovora, Društvo procjenjuje da li ugovor je, ili sadrži, najam. Ugovor je, ili sadrži, najam ako se ugovorom prenosi pravo upravljanja nad korištenjem odnosne imovine u određenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Kako bi procijenila da li ugovor sadrži prijenos prava upravljanja nad predmetnom imovinom, Društvo koristi definicije najmove iz MSFI-a 16. Prilikom sklapanja ili izmjena ugovora koji sadrže komponente najma, Društvo raspoređuje naknade iz ugovora na svaku komponentu najma na temelju njene relativne samostalne cijene. Međutim, za najmove nekretnina Društvo je izabralo da ne raspoređuje komponente na one koje nisu najam i evidentirati najmove i povezane stavke koje nisu najmovi kao jedinstvenu komponentu najma.
Društvo priznaje imovinu s pravom korištenja i obvezu za najmove na datum početka najma. Imovina s pravom korištenja se početno mjeri po trošku, koji se sastoji od početnog iznosa obveze po najmu prilagođenog za sva plaćanja najma izvršena na datum početka najma ili prije, uvećano za sve izravne početne troškove koji su nastali i procijenjene troškove rastavljanja i uklanjanja odnosne imovine ili obnove mjesta na kojem se imovina nalazi ili vraćanja odnosne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta najma, umanjeno za sva primljena odobrenja za najam.
Imovina s pravom korištenja se naknadno amortizira koristeći linearnu metodu od datuma početka najma do isteka perioda najma, osim ako se do kraja razdoblja najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese na najmoprimca ili ako trošak imovine s pravom korištenja odražava da će najmoprimac iskoristi mogućnost kupnje. U tom slučaju imovina s pravom korištenja će amortizirati od datuma početka najma do kraja njezina korisnog vijeka korištenja, koji se utvrđuje na istoj osnovi kao i za slične nekretnine ili opremu. Dodatno, imovina s pravom korištenja se redovito smanjuje za gubitke od umanjenja vrijednosti, ukoliko postoje, te se usklađuju zbog određenih naknadnih mjerenja obveza za najmove.
Obveza za najmove se početno mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najmova koja nisu plaćena do tog datuma, diskontiranih primjenjujući kamatnu stopu koja proizlazi iz najma ili, ako se ta stopa ne može izravno utvrditi, graničnu kamatnu stopu zaduživanja Društva. Općenito, Društvo koristi svoju graničnu stopu zaduživanja kao diskontnu stopu.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
20
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.4. Najmovi (nastavak)
Društvo utvrđuje svoju graničnu stopu zaduživanja koristeći kamatnu stopu od raznih eksternih izvora financiranja i radi određene prilagodbe koje odražavaju uvijete iz najma i vrste unajmljene imovine. Plaćanja najmova uključena u mjerenje obveze po najmu uključuju slijedeće:
* fiksna plaćanja, uključujući i plaćanja koja su u biti fiksna;
* varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, koja se početno mjere primjenom indeksa ili stopa koje vrijede na datum početka najma
* iznose plaćanja za koja se očekuje da će biti plaćena na temelju jamstava za ostatak vrijednosti; i
* očekivanu cijenu opcije izvršenja kupnje za koju je izvjesno da će ju Društvo iskoristiti, plaćanja najmova za opcionalno produljenje trajanja ako je izvjesno da će Društvo iskoristiti mogućnost produljenja, i kazne za prijevremeni raskid najma osim ako je izvjesno da Društvo neće prijevremeno raskinuti najam.
Obveza za najmove se mjeri po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne stope. Ona se ponovno mjeri kada nastanu promjene u budućim plaćanjima najma zbog promjena indeksa ili stopa, ako postoji promjena u procjeni očekivanog iznosa plaćanja na temelju jamstava za ostatak vrijednosti, ako Društvo promjeni svoje procjene hoće li koristiti mogućnost kupovine, produljenja ili raskida ili ako nastanu promjene u plaćanjima najma koja su u biti fiksna. Kada se obveza za najam ponovo mjeri na navedeni način, odgovarajuće izmjene se rade i na knjigovodstvenoj vrijednosti imovine s pravom korištenja, ili se evidentiraju u računu dobiti ili gubitka ukoliko je knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja svedena na nulu.# Društvo prikazuje imovinu s pravom korištenja koja nije zadovoljila definicije ulaganja u nekretnine na poziciji ‘nekretnine, postrojenja i oprema’ i obveze za najmove na poziciji ‘kredita i zajmova’ u izvještaju o financijskom položaju. Društvo prikazuje imovinu s pravom korištenja koja nije zadovoljila definicije ulaganja u nekretnine na poziciji ‘nekretnine, postrojenja i oprema’ i obveze za najmove na poziciji ‘kredita i zajmova’ u izvještaju o financijskom položaju. Kratkoročni najmovi i najmovi imovine niske vrijednosti Društvo je odabralo da ne priznaje imovinu s pravom korištenja i obveze za najmove imovine niske vrijednosti (do 35.000 kuna) i kratkoročne najmove, uključujući informatičku opremu. Društvo priznaje plaćanja najmova vezano uz takve najmove kao trošak po linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma.
3.5. Oporezivanje
Trošak poreza na dobit predstavlja zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza. Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Društva izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno važeće na datum bilance. Odgođeni porez jest iznos za koji se očekuje da će biti plativ, odnosno da će se povratiti po osnovi razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti i obračunava se metodom bilančne obveze. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje predstavljaju odbitak.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
21
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.5. Oporezivanje (nastavak)
Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum bilance i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela porezne imovine. Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva. Odgođeni porez knjiži se na teret ili u korist računa dobiti i gubitka, osim ako se odnosi na stavke koje se knjiže izravno u korist ili na teret glavnice, u kojem slučaju se odgođeni porez također iskazuje u okviru glavnice. Odgođena porezna imovina i obveze se prebijaju ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista porezna vlast i ako Društvo namjerava podmiriti svoju tekuću poreznu imovinu i obveze na neto osnovi.
3.6. Nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina
Nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina se iskazuju po njihovom trošku umanjeno za akumuliranu amortizaciju i gubitak od umanjenja. Trošak nabave obuhvaća kupovnu cijenu zajedno s uvoznim pristojbama i nepovratnim porezom te sve troškove koji se mogu pripisati dovođenju sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, a svi se trgovinski popusti i odbici oduzimaju po prispijeću prodajne cijene. Naknadni izdatak, koji se odnosi na već priznati predmet nekretnine, postrojenja i opreme, dodaje se knjigovodstvenom iznosu tog sredstva, kad je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi, koje prelaze izvorno procijenjeni standard uspjeha postojećeg sredstva, dotjecati u Društvo. Svaki drugi naknadni izdatak priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je nastao. Amortizacija se obračunava tako da se nabavna vrijednost imovine otpisuje tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine primjenom pravocrtne metode po sljedećim stopama:
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Nematerijalna imovina | 50% | 50% |
| Građevinski objekti | 5-10% | 5-10% |
| Postrojenja i oprema | 10-25% | 10-25% |
| Uredska oprema | 25% | 25% |
| Prijevozna sredstva | 20-25% | 20-25% |
| Nasadi višnjika | 2-50% | 2-50% |
Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Dobici ili gubici nastali otuđenjem ili rashodovanjem određenog sredstva utvrđuju se kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa toga sredstva i priznaju u korist, odnosno na teret prihoda.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
22
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.7. Biološka imovina
Biološka imovina se vrednuje od početnog priznavanja i na svaki datum izvještavanja po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, izuzev u slučaju kad se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi. Poljoprivredni proizvodi ubrani žetvom vrednovani su po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje u trenutku žetve.
3.8. Umanjenja
Društvo na svaki izvještajni datum preispituje knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine, osim zaliha i odgođene porezne imovine, kako bi utvrdilo postoje li naznake da li je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem. Ako nije moguće procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja generira novac a kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina Društva se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja. Nematerijalna imovina neodređenog vijeka uporabe i nematerijalna imovina koja još nije raspoloživa za uporabu se testira na umanjenje jednom godišnje te svaki puta kad postoji naznaka o mogućem umanjenju imovine. Nadoknadiva vrijednost je fer vrijednost umanjena za troškove prodaje ili vrijednost u uporabi, ovisno o tome što je više. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo. Ako je procijenjen nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja generira novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, onda se knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjuje do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim ako sredstvo nije zemljište ili zgrada koje se ne koristi kao investicijska nekretnina koja je iskazana po revaloriziranom iznosu, u kojem slučaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti nastalo revalorizacijom sredstva. Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva, pri čemu veća knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka na tom sredstvu (jedinici koja generira novac) uslijed umanjenja vrijednosti. Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje po procijenjenoj vrijednosti, u kojem slučaju se poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije.
3.9. Zalihe
Zalihe se iskazuju po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Trošak se utvrđuje metodom prosječnog ponderiranog troška. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu umanjenu za sve procijenjene troškove dovršenja, marketinga, prodaje i distribucije. Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaća sirovine, trošak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajući dio općih troškova proizvodnje (na bazi normalnog redovnog kapaciteta proizvodnje). Zalihe sitnog inventara se vode po nabavnoj cijeni. Sitan inventar se otpisuje u 100% iznosu prilikom stavljanja u upotrebu. Zalihe trgovačke robe iskazuju se po troškovima nabave sve dok su troškovi nabave niži ili jednaki neto prodajnoj vrijednosti. Troškove nabave čini neto fakturna vrijednost robe uvećana za zavisne troškove.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
23
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.10. Financijska imovina
Potraživanja od kupaca i vlasnički instrumenti se početno priznaju u trenutku nastanka. Sva ostala financijska imovina i financijske obveze početno se priznaje kada Društvo postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta. Financijska imovina (osim ako se radi o potraživanju od kupaca bez značajne financijske komponente) početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po FVRDG, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta. Potraživanje od kupaca bez značajne komponente financiranja početno se mjeri po transakcijskoj cijeni. Klasifikacija financijske imovine određuje se prilikom prvog priznavanja. Financijska se imovina mjeri po amortiziranom trošku ako su ispunjena sljedeća dva uvjeta: a) financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.# MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.10. Financijska imovina (nastavak)
Financijska se imovina mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena sljedeća dva uvjeta: a) financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine te b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.
Financijska se imovina mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, osim ako se mjeri po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u skladu s iznad navedenim uvjetima.
Pri početnom priznavanju Društvo može neopozivo odlučiti da u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prezentira naknadne promjene fer vrijednosti ulaganja u vlasnički instrument koji ulazi u područje primjene ovog standarda, a da pritom nije riječ o ulaganju koje se drži radi trgovanja ni o nepredviđenim iznosima koje je kupac priznao u okviru poslovnog spajanja na koje se primjenjuje MSFI 3.
Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti
Društvo priznaje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke („OKG“) na:
* financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku;
* kapital.
Društvo priznaje rezerviranja za gubitke jednake OKG-ovima kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine, osim u sljedećim slučajevima, kod kojih ih mjeri prema 12-mjesečnim OKG-ovima:
* kod dužničkih vrijednosnih papira za koje je utvrđeno da imaju niski kreditni rizik na datum izvještavanja
* kod ostalih dužničkih vrijednosnih papira i bankovnih računa za koje se kreditni rizik (tj. rizik neispunjavanja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta) nije značajno povećao od početnog priznavanja.
Rezerviranja za OKG-ove vezano uz potraživanja od kupaca uvijek se mjere u iznosu ukupnih OKG-ova kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka te imovine.
Prilikom utvrđivanja je li se kreditni rizik financijske imovine značajno povećao od početnog priznavanja i prilikom procjene OKG-ova, Društvo razmatra razumne i činjenične informacije koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize zasnovane na povijesnom iskustvu Društva i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti te uključuje informacije o budućnosti.
Društvo smatra da je kreditni rizik financijske imovine znatno porastao ako su aktivirani pokazatelji ranog upozorenja sukladno politici Društva ili ugovornim uvjetima instrumenta.
Društvo smatra da financijska imovina nije nadoknadiva djelomično ili u cijelosti ako:
* nije vjerojatno da će dužnik otplatiti svoje obveze prema Društvu bez da Društvo pokrene radnje poput iskorištenja sredstava osiguranja (ako postoje); ili
* financijska imovina ostane nepodmirena duže od 360 dana od dana dospijeća na temelju povijesnog iskustva prosječnog sudionika na tržištu.
Doživotni ECL-ovi su ECL-ovi koji su rezultat svih mogućih zadanih događaja tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta. Dvanaestomjesečni OKG-ovi su dio OKG-ova koji proizlaze iz slučajeva neplaćanja koji su mogući unutar 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja (ili unutar kraćeg razdoblja ako je očekivani vijek trajanja instrumenta kraći od 12 mjeseci).
Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene OKG-ova je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Društvo izložena kreditnom riziku.
Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka
OKG-ovi predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka koja je ponderirana vjerojatnostima. Kreditni gubici mjere se kao razlika između novčanih tijekova na koje Društvo ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Društvo očekuje da će stvarno primiti.
Za redovna eksterna potraživanja od kupaca koja su nedospjela te za dospjela nenaplaćena potraživanja do 360 dana od dana dospijeća vrše se ispravci vrijednosti primjenom postotka koji odražava očekivanja o nenaplaćenih potraživanja od kupaca (OKG). Postotak ispravka vrijednosti utvrđuje se na bazi objavljenih podataka od strane agencija za kreditni rejting o vjerojatnosti nenaplate i stopi pripadajućeg gubitka prema industriji u kojoj pojedini kupac posluje. Izračun stope očekivanih kreditnih gubitaka prilagođava se za izvanredne i specifične okolnosti po potrebi.
3.10.1. Potraživanja od kupaca
Potraživanja od kupaca iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti po osnovi procijenjenih iznosa za koje se očekuje da neće biti naplaćeni.
3.10.2. Novac i novčani ekvivalenti
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac u blagajni i depozite po viđenju te druga kratkoročna likvidna ulaganja koja se mogu trenutno konvertirati u poznate iznose novca i kod kojih je rizik promjene vrijednosti beznačajan.
3.11. Dugoročne i kratkoročne obveze
Iskazivanje obveza u poslovnim knjigama i izvještajima obavlja se prema vrijednosti poslovne promjene, dokazane urednom ispravom, odnosno ugovorom.
Kratkoročne obveze obuhvaćaju obveze čiji je rok dospijeća unutar 12 mjeseci.
Dugoročne obveze obuhvaćaju obveze čiji je rok dospijeća dulji od 12 mjeseci.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.12. Financijske obveze
Financijske obveze svrstane su u ostale financijske obveze. Ostale financijske obveze, uključujući obveze po kreditima, početno se iskazuju po fer vrijednosti umanjenoj za troškove transakcije. Ostale financijske obveze kasnije se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, pri čemu se rashodi od kamata priznaju po načelu efektivnog prinosa.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak nabave nekog financijskog sredstva i prihod od kamata raspoređuje na predmetno razdoblje. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi izravno diskontiraju tijekom očekivanog trajanja financijskog sredstva ili nekog drugog kraćeg razdoblja ako je primjenjivo.
3.13. Rezerviranja
Rezerviranje se priznaju onda i samo onda ako Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku i izvedenu) kao rezultat prošlog događaja i ako je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom može procijeniti iznos obveze.
Rezerviranja se preispituju na svaki izvještajni datum i usklađuju prema najnovijim najboljim procjenama. Gdje je učinak vremenske vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja jest sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će biti potrebni radi podmirenja obveze. U slučaju diskontiranja, povećanje u rezerviranjima koje odražava protek vremena priznaje se kao trošak kamata.
3.14. Korištenje procjena pri sastavljanju financijskih izvještaja
Kod primjene računovodstvenih politika Društva Uprava treba davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje nisu vidljive iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke se temelje na iskustvu u proteklim razdobljima i drugim relevantnim čimbenicima. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od procjena. Procjene i pretpostavke na temelju kojih su procjene izvedene se kontinuirano preispituju. Izmjene računovodstvenih procjena se priznaju u razdoblju revidiranja procjene ako izmjena utječe samo na to razdoblje ili u razdoblju revidiranja procjene i u budućim razdobljima ako izmjena utječe i na tekuće i na buduća razdoblja.
Procjene su korištene, ali ne i ograničene na razdoblja amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, ispravke vrijednosti zaliha i umanjenja vrijednosti potraživanja, priznavanje odgođene porezne imovine i rezerviranja za sudske sporove.
Ispravak vrijednosti zaliha
Društvo na svaki izvještajni datum preispituje knjigovodstvenu vrijednost svojih zaliha i po potrebi provodi usklađenje vrijednosti. Za zalihe sirovina, materijala i rezervnih dijelova se provjerava njihova uporabna vrijednost za društvo tijekom inventura i prilikom promjena proizvodnih programa. Vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda, gotovih proizvoda i trgovačke robe se uspoređuju sa tržišnim cijenama i vrijednost svakog artikla se vodi po nižoj između proizvođačke cijene i tržišne cijene. Ukoliko gotovi proizvodi imaju ograničen rok trajanja, nakon isteka tog roka se otpisuju.
3.15. Objava segmentalne analize
Društvo je napravilo segmentalnu analizu svoga poslovanja te je utvrdilo kako postoji samo jedan segment koji ostvaruje preko 99% ukupnih prihoda. Društvo je u bilješci 5 prikazalo razradu svojih prihoda između prodaje u zemlji i u inozemstvu te razradu po vrstama proizvoda koje prodaje. Zbog povezanosti proizvodnje, ne postoji segmentalna analiza troškova, imovine i obveza.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
3. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
3.16. Događaji nakon datuma bilance
Događaji nakon datuma bilance koji pružaju dodatne informacije o položaju Društva na datum bilance (događaji koji imaju za učinak usklađenja) odražavaju se u financijskim izvještajima. Oni događaji koji nemaju za posljedicu usklađenja, objavljeni su u bilješkama uz financijske izvještaje ako su od materijalnog značaja.
4. PRIHODI OD PRODAJE
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Prihodi od prodaje na domaćem tržištu - alkoholi | 113.745 | 100.855 |
| Prihodi od prodaje na domaćem tržištu - sokovi | 32.023 | 29.698 |
| Prihodi od prodaje na domaćem tržištu - ostalo | 2.999 | 340 |
| Prihodi od prodaje na stranom tržištu - alkoholi | 29.148 | 23.127 |
| Prihodi od prodaje na stranom tržištu - sokovi | 2.774 | 4.256 |
| Prihodi od prodaje na stranom tržištu - ostalo | 186 | 29 |
| BRUTO PRIHODI | 180.875 | 158.305 |
| Trošarina | (52.163) | (50.445) |
| PRIHODI NETO OD TROŠARINE | 128.712 | 107.860 |
Trošarina se plaća sukladno zakonskim propisima u roku 30 dana od nastanka obveze obračuna trošarine. Prikazani prihodi su neto od naknade za povratnu ambalažu u iznosu od 2.880 tisuća kuna (2021.: 2.168 tisuća kuna).
Prihodi po geografskim područjima:
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Hrvatska | 96.604 | 80.444 |
| Bosna i Hercegovina | 10.482 | 9.042 |
| Sjeverna Amerika | 7.419 | 5.726 |
| Njemačka | 2.596 | 2.997 |
| Australija | 2.275 | 2.433 |
| Crna Gora | 3.050 | 2.206 |
| Slovenija | 1.961 | 1.415 |
| Ostali | 4.325 | 3.597 |
| UKUPNO | 128.712 | 107.860 |
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
27
5. OSTALI POSLOVNI PRIHODI
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Državne subvencije | 1.916 | 1.404 |
| Prihod od prodaje materijala | 1.663 | 669 |
| Prihodi od osiguranja | - | 235 |
| Dobit od prodaje dugotrajne materijalne imovine | 46 | - |
| Ostalo | 186 | 138 |
| UKUPNO | 3.810 | 2.446 |
6. MATERIJALNI TROŠKOVI I USLUGE
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Sirovine i materijal | 59.533 | 49.932 |
| Nabavna vrijednost prodane robe | 13.721 | 2.351 |
| Utrošena energija i gorivo | 759 | 1.852 |
| Prijevozne usluge | 2.852 | 527 |
| Usluge na izradi proizvoda | 442 | 397 |
| Usluge održavanja | 613 | 368 |
| Rezervni dijelovi, sitan inventar i auto gume | 120 | 101 |
| Ostalo | 2.256 | 2.563 |
| UKUPNO | 80.296 | 58.091 |
7. TROŠKOVI OSOBLJA
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Neto plaća | 10.466 | 9.377 |
| Troškovi poreza i doprinosa iz plaća | 3.661 | 3.168 |
| Doprinos na plaće | 2.116 | 1.875 |
| Naknade troškova djelatnicima | 790 | 696 |
| Otpremnine, božićnice, regresi i ostale naknade zaposlenima | 733 | 744 |
| UKUPNO | 17.766 | 15.860 |
Na dan 31. prosinca 2022. Društvo je imalo 146 zaposlenih (31. prosinca 2021.: 141 zaposlenih).
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
28
8. OSTALI TROŠKOVI
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Troškovi distribucije | 12.602 | 11.525 |
| Troškovi reklame i propagande | 6.547 | 3.057 |
| Naknada za zbrinjavanje | 2.574 | 2.969 |
| Otpis zaliha i inventurni manjkovi | ||
| Umanjenje vrijednosti zaliha | 74 | 728 |
| Reprezentacija | 827 | - |
| Intelektualne usluge | 262 | 258 |
| Premije osiguranja | 1.052 | 627 |
| Najamnine i zakupnine | 718 | 697 |
| Članarine, doprinosi i pristojbe koje ne ovise o rezultatu | 352 | 347 |
| Ostalo | 1.360 | 164 |
| UKUPNO | 1.456 | 1.174 |
| 27.726 | 21.645 |
9. FINANCIJSKI PRIHODI
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Kamate | - | 3 |
| Tečajne razlike | 985 | 736 |
| UKUPNO | 985 | 739 |
10. FINANCIJSKI RASHODI
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Kamate | 939 | 1.171 |
| Kamate povezani poduzetnici | 184 | 389 |
| Zatezne kamate | 283 | 5 |
| Kamate iz obveze za najmove | 282 | 127 |
| Negativne tečajne razlike | 370 | 768 |
| Ostalo | 7 | - |
| UKUPNO | 2.065 | 2.460 |
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi u tisućama kuna)
29
11. POREZ NA DOBIT
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Tekući porezni trošak | - | - |
| Odgođeni porez | (328) | (1.613) |
| Ukupno | (328) | (1.613) |
Usklađivanje efektive porezne stope:
| Opis | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Dobit prije oporezivanja | (104) | (12) |
| Porez na dobit po 18% | (122) | (238) |
| Učinak porezno nepriznatih rashoda | - | 102 |
| Učinak neoporezivih prihoda i drugih poreznih poticaja | (102) | (1.465) |
| Promjena procjene u odnosu na prethodnu godinu | (328) | (1.613) |
| Trošak poreza na dobit |
Društvo je priznalo odgođenu poreznu imovinu na prenesene porezne gubitke u mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje predstavljaju odbitak. Društvo je u 2022. godini prilagodilo procjenu visine prenesenih poreznih gubitaka za koju se vjeruje da će biti realizirani kroz buduću oporezivu dobit Društva za iznos od 1.121 tisuću kuna.
Neiskorišteni porezni gubici mogu se koristiti
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Porezni gubitak iz 2020. - ističe 31. prosinca 2025. | 6.230 | 8.051 |
| UKUPNO | 6.230 | 8.051 |
U skladu s poreznim propisima, Porezna Uprava može u svakom trenutku pregledati knjige i evidencije Društva u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te može nametnuti dodatne porezne obveze i kazne. Uprava Društva nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza temeljem obavljenog nadzora.
Odgođena porezna imovina proizlazi iz sljedećeg:
Porezni gubici
Na dan 1. siječnja 2021. | 3.061
Promjena procjene u odnosu na prošlu godinu | (1.465)
Priznato u Izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti | (148)
Na dan 31. prosinca 2021. | 1.448
Promjena procjene u odnosu na prethodnu godinu | (102)
Priznato u Izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti | (225)
Na dan 31. prosinca 2022. | 1.121
30
12. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA
| Zgrade i zemljišta | Postrojenja i oprema | Prijevozna sredstva | Nasadi | UKUPNO MATERIJALNA IMOVINA | |
|---|---|---|---|---|---|
| NABAVNA VRIJEDNOST | |||||
| Na dan 1. siječnja 2021. | 9.884 | 111.771 | 83.426 | 2.836 | 48.187 |
| Povećanja | 365 | - | 479 | - | - |
| Na dan 31. prosinca 2021. | 10.249 | 111.771 | 83.905 | 2.836 | 48.187 |
| Prijenos sa nematerijalne imovine | 1.422 | 27 | 930 | 30 | - |
| Prodaja i rashod | - | - | - | (50) | - |
| Povećanja | 1.978 | - | 185 | - | - |
| Na dan 31. prosinca 2022. | 13.649 | 111.798 | 85.020 | 2.816 | 48.187 |
| AKUMULIRANA AMORTIZACIJA | |||||
| Na dan 1. siječnja 2021. | 2.484 | 61.060 | 75.019 | 2.618 | 16.866 |
| Amortizacija za godinu | 1.335 | 1.469 | 1.885 | 165 | 4.718 |
| Na dan 31. prosinca 2021. | 3.819 | 62.529 | 76.904 | 2.783 | 21.584 |
| Amortizacija za godinu | 2.130 | 1.452 | 1.557 | 563 | 4.719 |
| Prijenos sa nematerijalne imovine | 2.214 | - | - | - | - |
| Prijenosi | (957) | - | 2.056 | (1.099) | - |
| Na dan 31. prosinca 2022. | 7.206 | 63.981 | 80.517 | 2.247 | 26.303 |
| NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST | |||||
| Na dan 31. prosinca 2021. | 6.430 | 49.242 | 7.001 | 53 | 26.603 |
| Na dan 31. prosinca 2022. | 6.443 | 47.817 | 4.503 | 569 | 21.884 |
(i) Zemljište na kojem su nasadi su dobiveni na koncesiju u trajanju od 50 godina pod uvjetom da Društvo razminira i uredi voćnjak. Društvo kapitalizirane troškove razminiranja i raskrčivanja amortizira na vrijeme trajanja koncesije budući da planira ponovno saditi stabla voćaka po isteku davanja uroda na postojećim voćkama.
(ii) Kako je navedeno u bilješci 21, zemljišta I zgrade su dana kao zalog za osiguranje naplate kredita primljenih od Agram banke.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
31
13. NEMATERIJALNA IMOVINA
| NABAVNA VRIJEDNOST | |
|---|---|
| Na dan 1. siječnja 2021. | 2.186 |
| Povećanja | 223 |
| Na dan 31. prosinca 2021. | 2.409 |
| Povećanja | 223 |
| Prijenos na imovinu s pravom korištenja | (2.409) |
| Na dan 31. prosinca 2022. | 223 |
| AKUMULIRANA AMORTIZACIJA | |
|---|---|
| Na dan 1. siječnja 2021. | 2.186 |
| Amortizacija za godinu | 28 |
| Na dan 31. prosinca 2021. | 2.214 |
| Amortizacija za godinu | 112 |
| Prijenos na imovinu s pravom korištenja | (2.214) |
| Na dan 31. prosinca 2022. | 112 |
| NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST | |
|---|---|
| Na dan 31. prosinca 2021. | 195 |
| Na dan 31. prosinca 2022. | 112 |
14. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT
| Opis | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Ulaganja u Košarkaški klub Zadar s.d.d. | 268 | 268 |
| Ulaganja u Eko Ozra d.o.o. | 22 | 22 |
| Ispravak vrijednosti ulaganja u Košarkaški klub Zadar s.d.d. | (268) | (268) |
| UKUPNO | 22 | 22 |
Društvo posjeduje 2,18% ukupnog temeljnog kapitala Eko Ozra d.o.o., Zagreb. Eko Ozra d.o.o. je osnovano kao društvo za zbrinjavanje PET ambalaže.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
32
15. ZALIHE
| Opis | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Zalihe sirovina i materijala | 9.029 | 11.081 |
| Zalihe gotovih proizvoda i poluproizvoda | 17.555 | 8.097 |
| Proizvodnja u tijeku | 461 | 4.678 |
| Zalihe rezervnih dijelova, auto guma i sitnog inventara | 1.029 | 1.050 |
| Trgovačka roba | 208 | 303 |
| UKUPNO | 28.282 | 25.209 |
U 2022. godini ukupan iznos zaliha priznat kao trošak iznosi 80.498 tisuća kuna (u 2021. 61.829 tisuća kuna), a od toga vrijednosno usklađenje zaliha iznosi 728 tisuća kuna (u 2021: 289 tisuća kuna).
16. BIOLOŠKA IMOVINA
| Opis | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Višnje | 2.970 | 3.852 |
| UKUPNO | 2.970 | 3.852 |
Biološku imovinu predstavlja plod višnje maraske koju Društvo uzgaja u svom voćnjaku. Berba višnje se odvija tijekom mjeseca srpnja i društvo kumulira sve troškove zaštite, uzgoja i slično od kolovoza (nakon berbe) do iduće berbe u srpnju sljedeće godine. Tako kumulirani troškovi kao vrijednost biološke imovine na dan 31. prosinca 2022. iznose 2.970 tisuće kuna (31. prosinca 2021.: 3.852 tisuća kuna). Društvo nije u mogućnosti procijeniti fer vrijednost biološke imovine. Na 31. prosinca biološka imovina je u veoma ranoj fazi biološke transformacije i nema plodova višnje na stablu. Sukladno tome, Društvo je primijenilo metodu troška prilikom vrednovanja biološke imovine. Odmah nakon berbe ukupni urod se prerađuje u koncentrat kada se stavlja u zalihe poluproizvoda i vrednuje sukladno MRS-u 2 Zalihe. Društvo je izloženo rizicima koji proizlaze iz promjena u okolišu i promjena cijena višnje u pogledu poljoprivredne djelatnosti:
* Društvo upravlja rizicima za okoliš sklapajući policu osiguranja za naknadu štete uzrokovanu nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što su tuča, proljetni mraz, udar groma i oluja. Uz to, polica osiguranja pokriva i štetu uzrokovanu požarom;
* izloženost Društva oscilacijama cijena i obujma prodaje višnje upravlja se prilagođavanjem prodajnih cijena gotovih proizvoda od višnje.
17. POTRAŽIVANJA OD KUPACA
| Opis | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Kupci u zemlji | 40.022 | 28.327 |
| Kupci u inozemstvu | 6.189 | 3.635 |
| Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca | (1.511) | (827) |
| UKUPNO | 44.700 | 31.135 |
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
33
18. OSTALA KRATKOTRAJNA IMOVINA
| Opis | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Plaćeni troškovi budućeg razdoblja | 289 | 271 |
| Ostalo | 50 | 28 |
| UKUPNO | 339 | 299 |
19. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI
| Opis | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Žiro računi | 321 | 2.315 |
| Devizni računi | 8 | 633 |
| Blagajna | 3 | 8 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 332 | 2.956 |
20. DIONIČKI KAPITAL
Upisani dionički kapital iznosi 99.918 tisuća kuna (31. prosinca 2021. godine: 99.918 tisuća kuna).# MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
20. UPISANI I UPLAĆENI KAPITAL
Upisani i uplaćeni kapital podijeljen je na 1.427.405 dionica (31. prosinca 2022. godine: 1.427.405 dionica) nominalne vrijednosti 70 kuna po dionici (31. prosinca 2021. godine: 70 kuna po dionici). Dionice Društva kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Do promjene vlasničke strukture došlo je 12.07.2022. godine.
Vlasnička struktura na dan 31. prosinca 2021. i 2022. godine:
| Dioničari | 2021. Broj dionica | % udjela u temeljnom kapitalu | Nominalna vrijednost dionica |
|---|---|---|---|
| SAPONIA D.D. | 755.165 | 52,9 | 52.862 |
| KOESTLIN TVORNICA KEKSA I VAFLA D.D. | 647.262 | 45,35 | 45.308 |
| Ostali dioničari | 24.978 | 1,75 | 1.748 |
| UKUPNO | 1.427.405 | 100 | 99.918 |
| Dioničari | 2022. Broj dionica | % udjela u temeljnom kapitalu | Nominalna vrijednost dionica |
|---|---|---|---|
| STANIĆ BEVERAGES d.o.o. | 1.409.500 | 98,75 | 98.665 |
| Ostali dioničari | 17.905 | 1,25 | 1.253 |
| UKUPNO | 1.427.405 | 100 | 99.918 |
21. OBVEZE PO KREDITIMA I NAJMOVIMA
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| OTP Banka Hrvatska d.d., Split | - | 32.180 |
| Erste & Steiermärkische banka d.d., Rijeka | 1.629 | 1.420 |
| Obveze po najmovima | 2.314 | 4.322 |
| Koestlin d.d., Bjelovar | - | 12.981 |
| Agram banka d.d. | 49.467 | - |
| HBOR | - | 5.000 |
| UKUPNO | 53.410 | 55.903 |
| Tekuće dospijeće obveza po dugoročnim kreditima | (4.954) | (10.178) |
| Tekuće dospijeće obveza po najmovima | (994) | (1.018) |
| UKUPNO DUGOROČNI KREDITI I NAJMOVI | 47.462 | 44.707 |
Obveze po kreditima dobivenim od Agram banke na 31. prosinca 2022. godine odnose se na 2 dugoročna kredita s rokom otplate od 9 godina do 31.7.2031. i drugi do 31.12.2031. godine. Kamatna stopa im je 3,50% godišnje, promjenjiva sukladno Odluci o kamatnim stopama Kreditora, a jamci su Stanić Beverages d.o.o. Zagreb, Stanić Grupa d.o.o. Split, Svjetlan Stanić Kreševo, Boreas d.o.o. Kreševo, Stanić Trade d.o.o, Sarajevo i Stanić Beverages d.o.o. Kreševo. Instrumenti osiguranja kredita su po dvije zadužnice i mjenice korisnika kredita i jamaca, polica osiguranja života, te založno pravo na nekretninama u vlasništvu Korisnika kredita. Obveze prema Erste & Steiermärkische banka d.d. na 31.12.2022. odnose se na financijski leasing za opremu u proizvodnji za punjenje i pakiranje- linija D, a rok otplate zadnje mjesečne rate je 11.6.2025. godine. Obveze po najmovima odnose se na ugovore o najmu prijevoznih sredstava sklopljene sa Erste & Steiermärkische S-Leasing Zagreb, Auto Hrvatska automobili d.o.o. te Mobile - 4U d.o.o.
| Kreditor/najmodavac | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Partner banka d.d., Zagreb | 1.000 | 1.000 |
| Mepas d.o.o., Široki Brijeg | 23.219 | 23.219 |
| Tekuće dospijeće obveza po dugoročnim kreditima | 4.954 | 10.178 |
| Tekuće dospijeće obveza po najmovima | 994 | 1.018 |
| UKUPNO KRATKOROČNI KREDITI I NAJMOVI | 30.167 | 35.415 |
21. OBVEZE PO KREDITIMA I NAJMOVIMA (nastavak)
Kretanje obveza po dugoročnim i kratkoročnim kreditima i najmovima Društvo koristi pozajmicu od bivšeg povezanog društava Mepas d.o.o., Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina u iznosu 23.219 tisuća kuna na dan 31. prosinca 2022. i 2021. Pozajmica je korištena za obrtna sredstva u 2014. i 2015. godini. Pozajmica je kratkoročna i dogovoreno je da će se otplaćivati u skladu sa situacijom likvidnosti tvrtke, odnosno na zahtjev vjerovnika. Pozajmica iz Mepasa je beskamatna pozajmica.
Tablica u nastavku prikazuje kretanje duga:
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 80.122 | 87.569 |
| Povećanje uplate u novcu | 37.000 | 5.000 |
| Povećanja – krediti, nenovčano | 13.935 | - |
| Povećanja - najmovi, nenovčano | 1.978 | 365 |
| Otplate | (42.428) | (12.987) |
| Otplate – krediti, nenovčano | (12.981) | - |
| Tečajne razlike | 3 | 175 |
| Stanje 31. prosinca | 77.629 | 80.122 |
22. REZERVIRANJA
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore zaposlenika; jubilarne i otpremnine | 415 | 585 |
| Rezerviranja za započete sudske sporove | 222 | 372 |
| UKUPNO | 637 | 957 |
Plan definiranih naknada
Sukladno kolektivnom ugovoru Društvo ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada, otpremnina i ostalih naknada svojim zaposlenicima. Društvo ima planove definiranih primanja za zaposlenike koji ispunjavaju određene kriterije. Ukoliko zaposlenici odlaze u redovnu mirovinu (bez poticajne otpremnine) isplaćuje im se 8 tisuća kuna neto. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema. Jubilarne nagrade isplaćuju se prema Kolektivnom ugovoru u sljedećim neto iznosima i prema sljedećim godinama radnog staža u Društvu:
* 1.500 kuna za 10 godina neprekinutog radnog staža
* 2.000 kuna za 15 godina neprekinutog radnog staža
* 2.500 kuna za 20 godina neprekinutog radnog staža
* 3.000 kuna za 25 godina neprekinutog radnog staža
* 3.500 kuna za 30 godina neprekinutog radnog staža
* 4.000 kuna za 35 godina neprekinutog radnog staža
* 5.000 kuna za 40 godina neprekinutog radnog staža
22. REZERVIRANJA (nastavak)
Za zaposlenike Društva, plaćaju se zakonski doprinosi za mirovinsko osiguranje. Zakonski doprinosi čine osnovu za mirovine koje Hrvatski mirovinski fond isplaćuje hrvatskim zaposlenicima nakon njihova odlaska u mirovinu. Izračun mirovinskih primanja i jubilarnih nagrada je izveden na temelju sljedećih glavnih pretpostavki:
| Pretpostavka | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Diskontna stopa | 3,56 | 0,59 |
| Stopa fluktuacije/i/ | 28,84 | 28,36 |
/i/ Stopa fluktuacije određena je temeljem povijesnih podataka o odlascima iz Društva unatrag 5 godina.
Iznos iskazan u bilanci u odnosu na definirane mirovine i jubilarne nagrade:
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Sadašnja vrijednost jubilarnih nagrada | 64 | 25 |
| Sadašnja vrijednost otpremnina za mirovinu | 27 | 73 |
| Obveze iskazane u bilanci | 91 | 98 |
23. OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Dobavljači u zemlji | 18.310 | 17.254 |
| Dobavljači u inozemstvu | 5.787 | 5.504 |
| UKUPNO | 24.097 | 22.758 |
24. OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Obveza za poseban porez na alkoholna pića | 6.358 | 4.009 |
| Obveze za kamatu | - | 1.349 |
| Obveze prema zaposlenima | 912 | 922 |
| Obveze za PDV | 4.010 | 528 |
| Obveze za poreze i doprinose na/iz plaća | 481 | 489 |
| Ostalo | 187 | 287 |
| Obveze za povratnu i nepovratnu ambalažu | 1.509 | - |
| UKUPNO | 13.457 | 7.584 |
25. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA
Društvo smatra da su mu izravno povezane osobe njezini, ključni dioničari (vidi bilješku 20) i pravne osobe pod njihovom kontrolom ili utjecajem (ovisna i pridružena društva); ključni management; uži članovi ključnog managementa; te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim utjecajem ključnog managementa i užih članova njihovih obitelji, sukladno odredbama navedenim u Međunarodnim računovodstvenom standardu 24- Objavljivanje povezanih osoba. Društvo je u 2022. godini imalo poslovne odnose s društvima koja su s Društvom povezana posredno po osnovi vlasništva, te iste prikazujemo:
| Potraživanja | 31.12.2022. | 31.12.2021 |
|---|---|---|
| Mepas d.o.o., Široki Brijeg | - | 13.710 |
| UKUPNO | - | 13.710 |
Prihodi sa povezanim stranama se odnose na prihode od prodaje gotovih proizvoda.
| Prihodi | 1.1.- 11.7.2022. | 1.1-31.12.2021. |
|---|---|---|
| Mepas d.o.o., Široki Brijeg | 125 | 1.439 |
| Koestlin d.d., Bjelovar | - | 35 |
| UKUPNO | 125 | 1.474 |
| Rashodi | 1.1.- 11.7.2022. | 1.1-31.12.2021. |
|---|---|---|
| Mepas d.o.o., Široki Brijeg | 99 | 3 |
| Koestlin d.d., Bjelovar | 173 | - |
| Mepas d.o.o., Zadar | - | 13 |
| Saponia d.d., Osijek | 20 | 739 |
| UKUPNO | 292 | 755 |
25. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (nastavak)
Društvo je u 2021. godini imalo poslovne odnose s društvima povezanima po osnovi ključnog managementa. Dana 10.12.2021. Stanić Beverages d.o.o. je objavio ponudu za preuzimanje Društva Maraska d.d., od kada je ključni management Stanić Beverages d.o.o. uključen u upravljanje Društvom Maraska d.d.. Transakcije sa Stanić Grupom prikazujemo kako slijedi:
| Potraživanja | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Stanić Beverages d.o.o., Zagreb | 38.995 | 26.366 |
| Stanić Grupa d.o.o., Split | - | - |
| Stanić Beverages, Kreševo | - | - |
| UKUPNO | 38.995 | 26.366 |
| Obveze (bez zajmova uključenih u bilješku 21) | 31.12.2022. | 31.12.2021. |
|---|---|---|
| Stanić Beverages d.o.o., Zagreb | 2.219 | 7.459 |
| Stanić Beverages, Kreševo | 690 | 337 |
| UKUPNO | 2.909 | 7.796 |
| Prihodi | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Stanić Beverages d.o.o., Zagreb | 89.712 | 76.658 |
| Stanić Beverages, Kreševo | - | 9 |
| UKUPNO | 89.712 | 76.667 |
Prihodi sa povezanim stranama se odnose na prihode od prodaje gotovih proizvoda.
| Nabava | 2022. | 2021. |
|---|---|---|
| Stanić Beverages d.o.o., Zagreb | 9.605 | 8.484 |
| Stanić Beverages, Kreševo | 1.439 | 338 |
| UKUPNO | 11.044 | 8.822 |
Ukupna nabava od Stanić Beverages d.o.o. odnosi se na nabavu gotovih proizvoda i sirovina i materijala.
26. PRIMANJA KLJUČNOG RUKOVODSTVA
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Bruto plaće | 348 | 359 |
| Ostala primanja | 3 | 2 |
| UKUPNO | 351 | 361 |
27. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA
Upravljanje rizikom kapitala
Koeficijent financiranja Društva se određuje omjerom neto duga i glavnice. Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite. Glavnica uključuje sav kapital i sve pričuve.
Pokazatelj zaduženosti
Uprava prati strukturu izvora financiranja na mjesečnoj razini. Izvori financiranja redovnog poslovanja i investiranja su uglavnom iz vlastitih novčanih sredstava, kao i iz kredita. Koeficijent zaduženosti (u tisućama kuna) na kraju godine može se prikazati kako slijedi:
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Dug | 77.629 | 80.122 |
| Manje: novac i novčani ekvivalenti | (332) | (2.956) |
| Neto dug | 77.297 | 77.166 |
| Kapital (bilješka 20) | 43.273 | 43.024 |
| Omjer neto duga i kapitala (%) | 179% | 179% |
Dug uključuje obveze po dugoročnim i kratkoročnim kreditima i najmovima, te obveze za prekoračenje po žiro računu. Kapital uključuje ukupni kapital, preneseni gubitak i rezultat tekuće godine.
Izloženost rizicima
Izloženost kreditnom, valutnom i kamatnom riziku javlja se tijekom redovnog poslovanja.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane u financijskom instrumentu, što bi uzrokovalo nastanak financijskog gubitka drugoj strani.# Ispravci vrijednosti za sumnjiva potraživanja se redovito procjenjuju i po potrebi mijenjaju. Društvo je izloženo kreditnom riziku ako druga strana ne postupi sukladno ugovoru. Iz priznate financijske imovine proizlazi da je maksimalna izloženost Društva jednaka knjigovodstvenom iznosu imovine u bilanci. Izloženost kreditnom riziku Maksimalna izloženost kreditnom riziku na datum bilance koji proizlazi iz financijskog rizika je kako slijedi:
| 31.12.2022. | 31.12.2021. | |
|---|---|---|
| Potraživanja od kupaca | 44.670 | 31.135 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 332 | 2.956 |
| Ukupno | 45.002 | 34.091 |
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
40
27. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
Kreditni rizik (nastavak)
Društvo na osnovu dostupnih informacija kontinuirano procjenjuje kreditnu sposobnost svih svojih kupaca. Društvo od 2021. godini mijenja politiku prodaje robe i ima jednog velikog kupca. Izloženost Društva kreditnom riziku uglavnom je pod utjecajem individualnih karakteristika svakog kupca. U praćenju kreditnog rizika dužnika, dužnici se grupiraju prema svojim kreditnim karakteristikama, uključujući industriju u kojoj posluje, povijest trgovanja s Društvom i postojanje prethodnih financijskih poteškoća.
Društvo upravlja nivoom rizika utvrđujući limite izloženosti kreditnom riziku prema jednom dužniku ili grupi dužnika. Društvo ima potraživanja od jednog kupca koji pojedinačno čini više od 80% ukupnog stanja potraživanja na dan izvještaja. Kako postoji značajna koncentracija kreditne izloženosti, Društvo smatra da postoji izloženost ovom riziku.
Novac se polaže u banke visokog kreditnog rejtinga, što minimizira kreditni rizik. U 2022. OKG-ovi su izračunati na osnovi vjerojatnosti neispunjena obveza (PD) i gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) temeljem industrije u kojoj kupac posluje.
Kretanje vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca:
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 827 | 928 |
| Povećanje / (smanjenje) | 724 | (101) |
| Stanje 31. prosinca | 1.511 | 827 |
Valutni rizik
Valutni rizik je rizik da će se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tečaja. Društvo je uglavnom izloženo riziku promjene tečaja eura, međutim s obzirom da se sa 1.1.2023. Hrvatska valuta postaje euro i da je sve u iz 2022. godine preneseno po fiksnom tečaju 7,53450 eura nema valutnog rizika te iz istog razloga Društvo nije iskazalo monetarnu imovinu i obveze koji su nominirani u eurima.
Rizik kamatne stope
Rizik kamatne stope je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente.
Analiza osjetljivosti na kamatne stope
U 2021. godini svi dugoročni krediti imaju fiksnu kamatnu stopu zbog čega Društvo smatra da tada nije bilo izloženo riziku promjene kamatne stope. U 2022. analiza je izrađena pod pretpostavkom da je nepodmireni iznos dugoročnih kredita po promjenljivoj kamatnoj stopi na datum izvještaja bio nepodmiren čitavu godinu. Prosječne kamatne stope koje su važile u 2022. godini uvećane su ili umanjene za 50 baznih poena (b.p).
| 2022. U tisućama kuna | ||||
|---|---|---|---|---|
| Kamata | b.p. | Uvećana za 50 | Razlika | |
| Kamata umanjena za 50 b.p. | Razlika | |||
| 131 | 158 | (27) | 131 | |
| 104 | 27 |
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
41
27. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
Upravljanje rizikom likvidnosti
Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava, koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti, a s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije, kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza. Planirani novčani tijek izrađuje se mjesečno, te se prate u cilju boljeg upravljanja likvidnošću.
Tablice u nastavku prikazuju dospijeće ugovorene imovine Društva iskazanih u izvještaju o financijskom položaju na kraju razdoblja. Tablice su izrađene na temelju diskontiranih novčanih odljeva po financijskoj imovini na datum dospijeća, prikazuju novčane tokove po glavnici i kamatama.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
42
27. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)
Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)
Financijska imovina
| Ponderirana prosječna kamatna stopa % | Do 1 godine | 1 - 2 godine | 2 - 3 godine | 3 - 5 godina | preko 5 godina | Ukupno | Neto knjigovodstvena vrijednost | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2022. | ||||||||
| Potraživanja od kupaca | - | 44.700 | - | - | - | - | 44.670 | 44.670 |
| Novac | - | 332 | - | - | - | - | 332 | 332 |
| Ukupno | 45.032 | - | - | - | - | 45.032 | 45.032 | |
| 2021. | ||||||||
| Potraživanja od kupaca | - | 31.135 | - | - | - | - | 31.135 | 31.135 |
| Novac | - | 2.956 | - | - | - | - | 2.956 | 2.956 |
| Ukupno | 34.091 | - | - | - | - | 34.091 | 34.091 |
Tablice u nastavku prikazuju dospijeća ugovorenih obveza iskazanih u izvještaju o financijskom položaju na kraju razdoblja. Tablice su izrađene na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim obvezama na datum dospijeća, prikazuju novčane tokove po glavnici i kamatama.
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje
(svi iznosi su u tisućama kuna)
43
27. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)
Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)
Financijske obveze
| Ponderirana prosječna kamatna stopa % | Do 1 godine | 1 - 2 godine | 2 - 3 godine | 3 - 5 godina | preko 5 godina | Ukupno | Neto knjigovodstvena vrijednost | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2022. | ||||||||
| Obveze prema dobavljačima | - | 24.019 | - | - | - | - | 24.097 | 24.019 |
| Ostale obveze | - | 912 | - | - | - | - | 912 | 912 |
| Obveze po kreditima i najmovima | 2,45 | 31.845 | 8.428 | 7.529 | 13.541 | 24.274 | 85.617 | 77.629 |
| Ukupno | 56.776 | 8.428 | 7.529 | 13.541 | 24.274 | 110.626 | 102.560 | |
| 2021. | ||||||||
| Obveze prema dobavljačima | - | 22.758 | - | - | - | - | 22.758 | 22.758 |
| Ostale obveze | - | 2.271 | - | - | - | - | 2.271 | 2.271 |
| Obveze po kreditima i najmovima | 1,9 | 35.415 | 11.490 | 9.412 | 8.032 | 18.896 | 83.245 | 80.122 |
| Ukupno | 60.444 | 11.490 | 9.412 | 8.032 | 18.896 | 108.274 | 105.151 |
MARASKA d.d., Zadar
Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)
(svi iznosi su u tisućama kuna)
44
27. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)
Financijski rizici koji proizlaze iz obavljanja poljoprivredne djelatnosti
Društvo je izloženo financijskom riziku u pogledu poljoprivredne djelatnosti: • primarni financijski rizik povezan s poljoprivrednom djelatnošću Društva javlja se zbog vremenskog odmaka od razdoblja održavanja nasada višnjika do berbe plodava višnje i proizvodnje gotovih proizvoda od višnje te u konačnici do primitka transakcijske naknade za prodaju gotovih proizvoda od trećih strana. Strategija Društva vezano uz ovaj financijski rizik je aktivno i kontinuirano upravljati potrebama za radnim kapitalom. Dodatno, Društvo je ugovorilo kreditne aranžmane koji mu omogućuju financiranje radnog kapitala od vremena kada nastanu spomenuti novčani izdaci do razdoblja novčanih priljeva u Društvo.
28. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (objavljena u „Narodnim novinama“ br. 85/22.). Navedenom odlukom euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine. Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro. Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predstavlja promjenu funkcionalne valute koja će se obračunavati prospektivno te ne predstavlja događaj nakon datuma bilance koji nalaže usklađivanje.
29. OSNOVNA I RAZVODNJENA ZARADA/(GUBITAK) PO DIONICI
Osnovna zarada po dionici utvrđuje se dijeljenjem neto dobiti Društva s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica u emisiji tijekom godine, isključujući prosječni broj redovnih dionica koje je Društvo otkupilo i držalo kao vlastite dionice. Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeđenoj dobiti po dionici, jer trenutno nema opcija dionica koje bi potencijalno mogle povećati broj izdanih dionica.
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Dobit/(gubitak) godine | 247 | (1.546) |
| Ponderirani prosječni broj dionica | 1.427 | 1.427 |
| Osnovna i razvodnjena zarada po dionici (u kunama i lipama) | 0,17 | (1,08) |
Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeđenoj, budući da trenutno nema opcijskih dionica koje bi potencijalno povećale količinu izdanih dionica.
| 2022. | 2021. | |
|---|---|---|
| Redovne dionice izdane 1. siječnja | 1.427 | 1.427 |
| Prosječni ponderirani broj redovnih dionica na dan 31. prosinca | 1.427 | 1.427 |
30. ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Financijske izvještaje na stranicama od 13 do 44 usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 26. srpnja 2023. godine.