AI Terminal

MODULE: AI_ANALYST
Interactive Q&A, Risk Assessment, Summarization
MODULE: DATA_EXTRACT
Excel Export, XBRL Parsing, Table Digitization
MODULE: PEER_COMP
Sector Benchmarking, Sentiment Analysis
SYSTEM ACCESS LOCKED
Authenticate / Register Log In

JADRAN tvornica čarapa d.d.

Quarterly Report May 4, 2011

2133_10-k_2011-05-04_04be1cb7-3105-4bc7-9150-74c744ae79db.pdf

Quarterly Report

Open in Viewer

Opens in native device viewer

JADRAN TVORNICA ĈARAPA d.d. ZAGREB

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2010. GODINU

Revidirano

Zagreb, travanj 2011.

SADRŢAJ: 1
1 IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA 2
2 OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU 5
2.1 OSNIVANJE I RAZVOJ 5
2.2 DJELATNOST DRUŠTVA6
3 IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU 7
3.1 PROIZVODNJA, ZALIHE, PRODAJA I NABAVA7
3.2 INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU10
4 GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA11
4.1 PRIHODI I RASHODI 14
4.2 BILANCA STANJA16
4.3 IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TIJEKU17
4.4 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA 18
5 VLASNIĈKI ODNOSI19
6 ORGANI DRUŠTVA19
6.1 NADZORNI ODBOR 19
6.2 UPRAVA 19
7 ZAPOSLENOST20
8 POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA 22
8.1 POKAZATELJI AKTIVNOSTI 22
8.2 POKAZATELJI LIKVIDNOSTI 23
8.3 POKAZATELJI EKONOMIĈNOSTI 24
8.5 POKAZATELJI ZADUŢENOSTI25

1 IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA

Poslovanje u 2010. godini odvijalo se u uvjetima recesije te pada potrošnje kako na domaćem, tako i na ino trţištima.

Dodatno opterećenje poslovanju bilo je i globalno povećanje cijena baznih sirovina za proizvodnju čarapa (pamuk 50%, poliamidi 11%, obamitana lycra 1,8%) u drugom dijelu 2010. godine te konstantno povećanje cijena energenata (plina) tijekom protekle godine, što se značajno odrazilo na porast materijalnih troškova poslovanja.

Uz navedene poteškoće na trţištu na rezultate poslovanja značajno su utjecale i velike oscilacije u strukturi kupaca na ino trţištima u protekle 3 godine. U 2010. godini prekinuta je suradnja sa dugogodišnjim najvećim izvoznim kupcem Ipco Amcor Nizozemska. Prestanak suradnje sa Ipco Amcorom Jadran je nadomjestio suradnjom sa kupcem Rewe Austrija čiji obujam prodaje je u 2010. godini premašio prodaju Ipcu u 2008. godini. Započeta suradnja u 2009. godini sa kupcem Kaufland Njemačka nije realizirana u planiranom obujmu u protekloj godini. Jedna od glavnih strateških odrednica Jadrana je i dalje porast plasmana vlastitih proizvoda na ino trţišta ulaskom u sve veće trgovačke lance na trţištima Austrije, Njemačke, Švicarske.

U svrhu plasmana proizvoda na ino trţišta i zadovoljavanja zahtjevnih kriterija tog trţišta Jadran je u protekloj godini implementirao BSCI sustav društveno odgovornog ponašanja u svom djelovanju kao preduvjet ulaska u trgovačke centre na trţištima zapadne Evrope. Na trţište Austrije u trgovački lanac Humanic izišli smo sa novom linijom proizvoda višeg cjenovnog nivoa Jadran excluziv. U 2010. godini razvili smo novi proizvod imenom No run, ţenske čarape kod kojih prilikom mehaničkih oštećenja čarape ne dolazi do bjeţanja očice. Iste smo plasirali na austrijsko i švicarsko trţište kupcima Rewe Austrija i Coop Švicarska (za kupca Coop radi se o proizvodu u pod brandom Jadran).

Krajem 2010. godine ušli smo na trţište Švicarske u trgovački lanac Coop, te u austrijski trgovački lanac Interspar.

Rezultat takvih oscilacija na na ino trţištima je pad ukupnih prihoda za 7% u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje veleprodaje su rasli svim većim kupcima u odnosu na prethodnu godinu, a posebno je potrebno naglasiti nove projekte - realizaciju ugovora sa NTL grupacijom o proizvodnji njihove robne marke, te realizaciju ugovora sa Ministarstvom unutarnjih poslova. Prihodi od drţavnih subvencija u 2010. godini su realizirani u puno manjem obujmu u odnosu na prethodnu godinu (10% poticaja dobivenih u 2009. godini).

Ukupni rashodi su u protekloj godini bili manji za 2%. Značajan rast rashoda Jadran je imao na stavkama troškova sirovina i materijala, što povećanjem obujma proizvodnje u protekloj godini, a prvenstveno rastom cijena sirovina (pamuk, poliamidi, obamitana lycra) u drugom dijelu godine. Usljed porasta cijene plina tijekom protekle godine, zabiljeţeni su i povećani troškovi energije (550 tisuća Hrk). Unatoč većim cijenama inputa u proizvodnju, prodajne cijene u proteklih tri godine nisu rasle.

U protekloj godini Jadran nije imao izraţenih problema upravljanja likvidnošću, zahvaljujući dijelom dobroj realizaciji prihoda od izvoza u 2009. godini, a dijelom i dobivenim drţavnim poticajima krajem 2009. godine. Značajan pozitivan utjecaj na likvidnost društva pridonosi i širenje vlastite maloprodajne mreţe. U protekloj godini otvorili smo 4 maloprodajna objekta.

Strateško opredjeljenje Jadran tvornice čarapa je kontinuirani rast prodaje proizvoda prvenstveno vlastitog branda kako na domaćem trţištu tako i na ino trţištima i u tom smjeru su u poslovnoj 2011. godini usmjerene prodajne aktivnosti. U cilju ostvarenja daljnjeg razvoja i uspješnog poslovanja ciljevi za 2011. godini usmjereni su na:

  • širenje vlastite maloprodajne mreţe
  • povećanje udjela u prodaji na regionalnim trţištima
  • konstantna prezentacija vlastitih proizvoda na zapadno evropskim trţištima
  • odrţanje likvidnosti i stabilnosti poslovanja

Financijska izvješća za 2010.godinu – JADRAN Tvornica čarapa d.d.

  • odrţanje zaliha sirovina, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda na optimalnom nivou
  • usavršavanje poslovnog informacijskog sustava praćenja proizvodnje i prodaje
  • konstantno poboljšanje kontrole kvalitete proizvoda kroz sve faze proizvodnog ciklusa proizvoda
  • usavršavanje organizacije poslovanja te veća kontrola troškova poslovanja
  • odrţanje postojećeg broja zaposlenih

Direktor društva Ţivko Ţuţul, dipl.oec.

UVOD

Sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Zakonu o računovodstvu, Zakonu o reviziji, Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja Uprava Društva podnosi Nadzornom odboru i dioničarima Godišnje izvješće za 2010. godinu i financijske izvještaje za 2010.godinu.

2 OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

2.1 OSNIVANJE I RAZVOJ

Dioničko društvo JADRAN tvornica čarapa formirano je pretvorbom društvenog poduzeća sukladno rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju od 6. rujna 1993. godine. Ova promjena upisana je u sudski registar rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 26. svibnja 1994. godine.

Odlukom Skupštine dioničara od 15. srpnja 1995. godine izvršeno je usklađenje Statuta Društva sa Zakonom o trgovačkim društvima, a odlukom Skupštine dioničara od 27. studenog 1997. godine izvršena je izmjena Statuta i donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala te usklađenje nominalnog iznosa dionica sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Tijekom 1998. i 1999. godine izvršeno je povećanje temeljnog kapitala privatnom emisijom dionica serije B (3.047 dionica) i serije C (2.846 dionica), o čemu je Trgovački sud u Zagrebu izdao Rješenja 10. oţujka 1999. godine i 23. prosinca 1999. godine.

Društvo je u 2001. godini kupilo tvrtku POSREDNIK d.d. (100%-tno vlasništvo) sa 19 zaposlenika, koja obavlja uslugu prodaje na malo tekstilnih proizvoda putem četiri prodavaonice.

Sredinom 2004. godine izvršeno je preseljenje tvornice na novu lokaciju – ulica Vinka Ţganeca 2, a Društvo ostvaruje prodaju kroz veći broj vlastitih prodavaonica, te kroz prodavaonice u franšizi.

Tijekom 2004. godine, Društvo je osnovalo trgovačko društvo u Sarajevu (100%-tno vlasništvo) pod nazivom Tvornica čarapa Jadran d.o.o., za prodaju čarapa na trţištu Bosne i Hercegovine.

U 2005. godini sklopljen je Ugovor o kupnji 100%-tnog udjela tvrtke JADRAN POSLOVNO SAVJETOVANJE d.o.o. koja je vlasnik poslovne zgrade u Zagrebu, Vinka Ţganjeca 2, čija vrijednost je ujedno i temeljni kapital.

U 2006. godini osnovano je i društvo u Novom Sadu pod nazivom JADRAN ĈARAPE d.o.o. za prodaju čarapa na trţištu Srbije, koje je bilo u 100%-tnom vlasništvu Društva.

Ugovorom o pripajanju trgovačkih društava od 19. srpnja 2007. godine Društvu su pripojene tvrtke JADRAN - POSLOVNO SAVJETOVANJE d.o.o. i POSREDNIK d.d. Pripajanje se temeljilo na financijskim izvještajima od 30. lipnja 2007. godine. Pripajanje obaju društava upisano je u sudski registar rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu dana 5. rujna 2007. godine. U 2009. godini sa Unitas d.d. Zagreb i Galeb d.d. Omiš sklopljen je Društveni ugovor o osnivanju Društva Tekstilni doradni centar d.o.o. Duga Resa kojim je Jadran t.č. dd. postala 1/3 vlasnik. U 2010. godini Jadran tvornica čarapa d.d. upisana je kao 15% -tni vlasnik učilišta Effectus.

2.2 DJELATNOST DRUŠTVA

Osnovna djelatnost Jadran tvornica čarapa d.d. je proizvodnja pletenih i kukičastih čarapa i to ţenskih hulahop čarapa, dokoljenica i sokni (90% proizvodnje), te muških i dječjih čarapa (10% proizvodnje).

Instalirani kapaciteti dostatni su za proizvodnju oko 15 milijuna pari čarapa godišnje.

Prodaja se odvija kroz gotovo sve trgovačke lance prisutne na hrvatskom trţištu (oko 51% prodaje), vlastitu maloprodaju-34 prodavaonica (23%) te izvoz (26%) (struktura prodaje u 2010. godini).

3 IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

3.1 PROIZVODNJA, ZALIHE, PRODAJA I NABAVA

Proizvodnja i zalihe

31.12.2009.
Pari čarapa
31.12.2010.
Pari čarapa
Index
2010./2009.
Proizvodnja 10.035.825 9.820.176 98%
Zalihe gotovih proizvoda 3.079.351 2.477.613 80%
Zalihe nedovršene proizvodnje 885.619 1.553.667 175%

U izvještajima za proizvedenu količinu prikazujemo podatak o količini spakiranih odnosno gotovih proizvoda koji su u promatranom periodu zaprimljeni u skladište gotovih proizvoda.

U 2010. godini ispleteno je 9% više pari ţenskih čarapa, te 23% više muških i dječjih čarapa u odnosu na prethodnu godinu.

Usljed promjene asortimana proizvodnje došlo je do stvaranja zastoja u fazi pakiranja, što je rezultiralo povećanjem zalihe nedovršene proizvodnje za 75% na dan 31.12.2010. godine.

Početkom 2010. godine naručen je novi stroj za pakiranje koji je stavljen u upotrebu tek krajem godine, čime će se zalihe nedovršene proizvodnje u 2011. godini svesti na optimalni nivo (oko 1.200.000 pari ukupno u svim fazama proizvodnje).

Zaliha gotovih proizvoda smanjila se tijekom 2010. godine za oko 600.000 pari. Zalihe gotovih proizvoda u svim skladištima (veleprodajno skladište, komisijska skladišta te zaliha vlastite maloprodaje) po cijeni ulaganja na dan 31.12.2010. godine iznosi 14.803.672 kuna.

U parima
Indeks
Prodaja u parima čarapa 2009. 2010. 10./09.
Iznos Učešće Iznos Učešće
Domaće trţište 6.035.810 57 6.598.732 63 109
veleprodaja
-
5.021.005 47 5.570.591 53 111
-
maloprodaja
1.014.805 10 1.028.141 10 101
Ino trţišta 4.548.080 43 3.823.182 37 84
brand kupca
-
3.195.338 30 2.826.036 27 88
-
brand Jadran
1.352.742 13 997.146 10 74
Prodaja ukupno 10.583.890 10.421.914 98

Prodaja

U 2010. godini prodaja izraţena u parima čarapa manja je za 2% u odnosu na prethodnu godinu. Prodaja na domaćem trţištu porasla je za 9%, dok je prodaja na ino trţištima bila manja za 16% u odnosu na prethodnu godinu.

Gledano po segmentima prodaje najveći porast prodaje izraţen je u veleprodaji na domaćem trţištu i to najvećim dijelom kao rezultat realizacije ugovora sa NTL grupacijom za proizvodnju robne marke kupca za sve članice grupacije, te realizacije ugovora o proizvodnji čarapa za Ministarstvo unutarnjih poslova. Prodaja svim velikim trgovačkim centrima bila je najmanje na razini prodaje u 2009. godini.

U 2010. godini zabiljeţen je značajan pad prometa na ino trţištima. Rezultat ovakve oscilacije u prodaji na ino trţištima u proteklih par godina je prestanak suradnje sa dugogodišnjim vodećim kupcem Ipco Amcor Nizozemska, te izostanak planiranih narudţbi od kupca Kaufland Njemačka. Ukupan promet sa ova dva kupca u 2009. godini iznosio je 1.400 tisuća pakiranja (45% ukupne prodaje na ino trţištima), a u 2010. godini 271 tisuću pakiranja odnosno 11% ukupne prodaje na ino trţištima.

Pad prometa na tom segmentu Jadran je djelomično nadomjestio velikim porastom prometa sa kupcem Rewe Austrija (preko 50% rast u odnosu na 2009. god.).

Tijekom protekle dvije godine intenzivno se radi na prezentaciji proizvoda Jadrana vodećim trgovačkim lancima na trţištima Austrije, Njemačke i Švicarske. Krajem 2010. godine ušli smo na trţište Švicarske u trgovački lanac Coop, te u trgovački lanac Interspar odnosno njihove prodajne centre u Austriji, Mađarskoj i Ĉeškoj.

Aktivnosti prodaje biti će i u 2011. godini usmjerene na rast prodaje proizvoda vlastitog branda kako na domaćem trţištu, tako i na ino trţištima ulaskom u veće trgovačke centre u Njemačkoj i Austriji.

Nabava

u kunama
31.12.2009. 31.12.2010. Index
2010./2009.
Predivo 14.814.182 21.769.382 147
Ambalaţa 5.259.337 6.191.059 119
Boje i kemikalije 1.038.404 1.184.144 114
Utenzilije i rezervni dijelovi 964.321 858.258 89
Kancelarijski i potrošni mat. 601.954 607.865 101
Pomoćni materijal 469.564 616.276 131
Nabava ukupno 23.147.762 31.542.736 136

U 2010. godini nabava je iznosila 31,5 milijuna kuna što je 36% više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast zabiljeţen je kod nabave prediva i to 47% u odnosu na prethodnu godinu.

U drugoj polovici 2010. godine usljed poplava u Pakistanu i Kini čija proizvodnja se procjenjuje na oko 25% ukupnog svjetskog prinosa, došlo je do naglog rasta cijena pamuka na svjetskom trţištu i to preko 50% u odnosu na 2009. godinu.

Financijska izvješća za 2010.godinu – JADRAN Tvornica čarapa d.d.

Usljed rasta cijene polimera kao bazne sirovine za proizvodnju poliamida na svjetskom odnosno globalnom trţištu i to preko 20%, nabavne cijena poliamida porasle su u drugoj polovici 2010. godine oko 11%.

Blagi rast cijena biljeţile su i cijene obamitane lycre za oko 1,8%.

Tijekom prošle godine su u više navrata rasle i cijene celuloze na evropskom trţištu (preko 30%), što se u 2010. godini nije odrazilo značajno na nabavne cijene ambalaţe, ali najave dobavljača su da će u 2011. godini rasti i cijene ambalaţe. Relativno uravnoteţeni prosječni srednji tečaj eura u odnosu na hrvatsku kunu nije imao značajan utjecaj na prosječne nabavne cijene repromaterijala u protekle dvije godine.

Oko 96% ukupne nabave odnosi se na nabavu repromaterijala za proizvodnju (sirovina, ambalaţe, boja) i utenzilija za potrebe proizvodnje, od čega preko 70% se nabavlja sa trţišta zapadne Europe, a 30% od hrvatskih dobavljača. Najveći dobavljači repromaterijala u 2010. godini bili su Glotex Slovenija, Fein elast Švicarska, Contifibre Italija, Beti Slovenija, Grafičar Hrvatska i Tiskara Reprint Hrvatska.

3.2 INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU

Vrijednost ostvarenih investicija u 2010. godini iznosila je 1.112.419 kuna, a odnosi se na:

Adaptacija i oprema za novootvorene prodavaonice
-
(Koprivnica, Bjelovar, Velika Gorica, Dugo Selo) i četiri
franshize 306.104 kn
Stroj za pakiranje Autotex
-
510.821 kn
-
Prijevozna sredstva
153.096 kn
Ostalo-
informatička oprema I nova telefonska central
-
142.398
kn
Izvori financiranja investicija u 2010. godini su:
Kredit putem financijskog leasinga
-
639.382
kn
Vlastita sredstva
-
473.037
kn

4 GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Ukupni prihodi u 2010. godini manji su za 5 mil. kuna odnosno 7% u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini.

Poslovni prihodi manji su za 3% u odnosu na prethodnu godinu.

Unatoč količinskom rastu prodaje u veleprodaji (11%) i u maloprodaji (1%), prihodi od prodaje su znatno manji kao posljedica većih akcijskih rabata. Veleprodajne i maloprodajne cijene usljed pada kupovne moći a time i potraţnje u posljednje tri godine nisu rasle.

Prihodi od prodaje na stranom trţištu manji su za 18% u odnosu na 2009. godinu te na razini ostvarenih u 2008. godini. Razlog ovakvih oscilacija u prodaji na ino trţištima u proteklih par godina je prestanak suradnje sa dugogodišnjim vodećim kupcem Ipco Amcor Nizozemska. U 2010. gubitak tog posla u potpunosti smo nadomjestili prodajom kupcu Rewe Austrija, a u 2011. godini očekuje se daljnji rast prometa sa tim kupcem. U 2009. godini imali smo dvije velike isporuke kupcu Kaufland Njemačka u ukupnom iznosu oko 5 mil. kuna. U 2010. godini usljed velikih zaliha naše robe izostale su planirane narudţbe od tog kupca. Suradnja sa Kaufland Njemačka u planu je za 2011. godinu, međutim ne u tako velikom obujmu kao u 2009. godini.

U ostalim poslovnim prihodima iskazani su prihodi od subvencija Ministarstva gospodarstva odobreni u po Operativnom programu potpora tekstilnoj industriji za 2008. i 2010. godinu te po projektu jačanje međunarodne konkurentnosti i nastup na ino sajmovima u 2010. godini. U 2009. godini subvencije po Operativnom programu potpora tekstilnoj industriji iznosile su oko 3 milijuna kuna, dok su u 2010. godini iznosile oko 340.000 kuna.

Ukupni rashodi u 2010. godini manji su za 1,6 mil. kuna ili 2% u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini.

Troškovi sirovina za proizvodnju bili su 31% veći u 2010. godini. Najveći rast imali su troškovi pređe.

Financijska izvješća za 2010.godinu – JADRAN Tvornica čarapa d.d.

Rezultat je to povećane proizvodnje, te rasta cijena baznih prediva za proizvodnju čarapa (pamuka, poliamida i obamitane lycre) u drugoj polovici protekle godine. Troškovi ambalaţe, boja i ostalog repromaterijala rasli su proporcionalno porastu proizvodnje. Trošak utenzilija i rezervnih dijelova bio je nešto veći u odnosu na prethodnu godinu.

Troškovi energije porasli su za oko 900.000 kuna. U 2010. godini potrošeno je 6% više KWH električne energije te je stoga trošak el.energije bio je veći za cca 100.000 kuna. U 2010. godini potrošeno je 90.000 m3 plina više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan trošak plina bio je veći za 732.000 kuna, od čega je porast od 552.000 uzrokovan porastom cijena plina u tri navrata 2010. godine (početkom 2010. godine, 01.04.2010. godine te 01.07.2010. godine).

Tijekom 2010. godine uprava je temeljem ponovne procjene budućeg korisnog vijeka uporabe nekretnina, postrojenja i opreme, donijela odluku o smanjenju stopa amortizacije građevinskih objekata i strojeva za proizvodnju. Time je trošak amortizacije manji je za 45% u odnosu na 2009. godinu.

Troškovi bruto plaća su usljed porasta prosječnog broja zaposlenih rasli 2%. Prosječna isplaćena neto plaća u 2010. godini bila je na razini isplaćene u prethodnoj godini, odnosno 3.560 kuna.

U grupi troškova usluga i ostalih troškova poslovanja značajnije povećanje biljeţili su troškovi zakupnina za 23% (širenje maloprodajne mreţe te pozicija u veleprodajnim centrima), troškovi reklame i propaganda za 56% (obiljeţavanje 80 godišnjice tvrtke, troškovi razvoja novih proizvoda, kataloga,modne revije) i usluge odrţavanja za 28% (remonti strojeva za proizvodnju).

Financijski rashodi su u 2010. godini smanjeni za 39% što je posljedica smanjene prosječne zaduţenosti po revolving kreditima u toj godini, te manjih troškova zateznih kamata. U 2010. godini nije bilo novih kreditnih zaduţenja.

Bilanca stanja 31.12.2010. godine

Ukupna imovina na dan 31.12.2010. godine iznosila je 91,9 milijuna kuna. U 2010. godini ostvarene su investicije u materijalnu imovinu u iznosu oko 1 milijun kuna. Dugotrajna financijska imovina se povećala pretvaranjem dijela potraţivanja firmi kćeri u dugoročni kredit, a čime su se smanjila kratkotrajna potraţivanja.

Kratkotrajna imovina manja je za 1,3 milijuna kuna. Zalihe su porasle za skoro 5 milijuna kuna rastom preteţno nedovršene proizvodnje.

Kratkoročne obveze su se povećale za oko 4 milijuna kuna, od čega su obveze dobavljačima rasle skoro 6 milijuna kuna, dok su se obveze prema bankama smanjile za oko 2 mil. kuna.

Novčani tijek za 2010. godinu pokazuje da je novac ostvaren poslovnim aktivnostima (amortizacija, dobivena poticajna sredstva krajem 2009. godine) u 2010. godini bio usmjeren prvenstveno na nabavu repromaterijala te investicije.

4.1 PRIHODI I RASHODI

JADRAN Tvornica čarapa d.d.

Zagreb, Vinka Ţganeca 2

RAĈUN DOBITI ZA 2010. GODINU

RAĈUN DOBITI Ostvarenje Ostvarenje Indeks
I - XII /09. I - XII /10. 10./ 09.
1 2 3 4
I. UKUPNI PRIHODI 72.221.769 67.024.009 93
1. Poslovni prihodi 67.050.143 65.121.857 97
1.1. Prihodi od prodaje 64.457.178 62.150.543 96
1.1.1. Pr. od prod. na dom.trţ 44.782.441 46.006.493 103
- veleprodaja 30.059.404 31.715.407 106
- maloprodaja 14.723.037 14.291.086 97
1.1.2. Pr. od prod. na str.trţ. 19.674.737 16.144.050 82
1.2. Pr. od prod.trg.robe 1.955.889 2.085.612 107
1.3. Pr.od upotr.vl.proiz., zakup 637.076 552.060 87
1.4. Prihodi od ukidanja rezerviranja 0 333.643
2. Financijski prihodi 658.676 443.912 67
2.1. Prihodi od kamata 53.747 29.823 55
2.2. Pozitivne tečajne razlike 604.929 414.089 68
3. Ostali poslovni prihodi 4.512.950 1.458.239 32
3.1. Prihodi od subvencija 3.502.912 954.133 27
3.2. Naplać.otp.potraţ.,super rabati,ost.prih. 1.010.038 504.106 50
II. UKUPNI RASHODI 71.563.544 69.939.724 98
4. Poslovni rashodi 69.197.498 68.451.582 99
4.1. Sirovine i materijal 23.486.743 30.814.696 131
4.2. Energija 3.471.973 4.348.658 125
4.3. Amortizacija 4.871.539 2.673.934 55
4.4. Bruto plaće i doprinosi 20.180.425 20.653.847 102
4.5. Vrijed.uskl.kratk.imovine 0 0 0
4.6. Rezerviranja po sudsk.sporov. 0 0 0
4.7. Nabavna vrijed. trgovačke robe 1.405.274 1.360.850 97
4.8. Troškovi usluga 7.547.669 8.709.664 115
4.9. Ostali troškovi poslovanja 4.915.432 4.090.800 83
4.10. Povećanje/smanjenje vrijednosti
zaliha 3.318.443 -4.200.866
5. Financijski rashodi 1.943.906 1.193.721 61
5.1. Financijski rashodi - kamate 1.276.894 669.476 52
5.2. Negativne tečajne razlike 665.940 524.244 79
6. Ostali poslovni rashodi 422.140 294.421 70
III. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 658.225 -2.915.714 -443
IV. POREZ NA DOBIT 186.878 0 0
V. DOBIT FINANCIJSKE GODINE 471.347 -2.915.714 -619

JADRAN Tvornica čarapa d.d.

Zagreb, Vinka Ţganeca 2

PREGLED TROŠKOVA REPROMATERIJALA, USLUGA I OSTALIH TROŠKOVA POSLOVANJA

RAĈUN DOBITI Ostvarenje Indeks
2009. 2010. 10./09.
1 2 3 4
4.1. Troškovi sirovina i materijala 23.486.743 30.814.696 131
-utrošak pređe 14.670.135 21.592.793 147
-utrošak ambalaţe 5.616.682 5.876.548 105
-utrošak boje i kemikalija 1.048.687 1.138.084 109
-utrošak pomoćni materijal 552.284 579.173 105
-utrošak utenzilije i rezervni dijelovi 826.099 947.393 115
-kancelarijski materijal 481.285 463.964 96
-sirovine i materijal za restoran 187.767 109.240 58
-utrošak sitnog inventara 103.804 107.502 104
4.8. Troškovi usluga ukupno: 7.547.669 8.709.664 115
-prijevozne usluge 726.991 841.372 116
-troškovi telefona i poštarine 358.241 413.594 115
-usluge odrţavanja 500.928 643.428 128
-troškovi sudjelovanja na sajmovima 56.125 4.280 8
-troškovi izrade proizvoda 287.335 480.000 167
-trošak zakupnina 1.769.150 2.179.441 123
-trošak reklame i propagande 757.078 1.177.705 156
-utrošak vode 322.097 260.787 81
-komunalna, vodopr. i nakn. za otpad. vode 593.394 612.411 103
-usluge posredov. u prodaji na dom. trţištu 1.385.772 1.343.833 97
-vanjskotrgovačke i špediterske usluge 106.896 97.332 91
-ostale usluge ( informatičke ) 332.604 289.669 87
-ostale usluge ( portirsko-zaštitarske i ostale ) 351.058 365.812 104
4.9. Ostali troškovi poslovanja 4.915.432 4.090.800 83
-troškovi sluţbenog puta 242.930 270.348 111
- troškovi prijevoza radnika 1.160.090 874.373 75
- troškovi otpremnina u mir., nagrade 873.543 762.101 87
- bankarske usluge 478.156 493.656 103
- naknada Nadzornom odb., ugovori o djelu 538.008 489.390 91
- troškovi reprezentacije 451.633 206.746 46
- premije osiguranja 342.603 250.430 73
- neproizvodne usluge (obraz., zdr.usl., stude.serv., iso) 505.779 461.345 91
-porezi i doprin.(spomen.renta, komora, put.nal. u ino…) 203.692 197.600 97
- ostali troškovi poslovanja 118.998 84.811 71

4.2 BILANCA STANJA

JADRAN Tvornica čarapa d.d.

Zagreb, Vinka Ţganeca 2

BILANCA NA DAN 31.12.2010. GODINE

POZICIJE 2009. 2010. Povećanje/
smanjenje
1 2 3 4
AKTIVA
1. Dugotrajna imovina 38.456.743 39.956.010 1.499.267
1.1. Nematerijalna imovina 84.658 98.128 13.470
1.2. Materijalna imovina 38.167.683 36.575.591 -1.592.092
1.3. Dugotrajna financijska imovina 200.147 3.278.036 3.077.889
1.4. Potraţivanja 4.255 4.255 0
2. Kratkotrajna imovina 52.916.591 51.578.524 -1.338.067
2.1. Zalihe 25.403.720 30.163.348 4.759.628
2.2. Potraţivanja 24.042.189 20.834.596 -3.207.593
2.3. Kratkotrajna financijska imovina 3.026.550 0 -3.026.550
2.4. Novac u banci i blagajni 444.132 580.580 136.448
3. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obr.prih. 222.509 343.801 121.292
4.Gubitak iznad kapitala 0 0 0
UKUPNO AKTIVA 91.595.843 91.878.335 282.492
Izvanbilančni zapisi 1.107.628 1.685.343 577.715
0
PASIVA 0
1. Kapital i rezerve 52.081.344 49.165.630 -2.915.714
1.1. Temeljni kapital 42.489.900 42.489.900 0
1.2. Kapitalne rezerve 119.511 119.511 0
1.3. Rezerve iz dobiti 4.054.773 4.078.340 23.567
1.4. Revalorizacijske rezerve 0 0
1.5. Zadrţana dobit 4.945.813 5.393.593 447.780
1.6. Preneseni gubitak 0
1.7. Dobit poslovne godine 471.347 -471.347
1.8. Gubitak poslovne godine 0 2.915.714 2.915.714
2. Rezerviranja 430.949 97.306 -333.643
3. Dugoročne obveze 6.671.973 6.670.000 -1.973
4. Kratkoročne obveze 29.174.768 33.052.188 3.877.420
-obveze bankama 6.558.427 4.386.540 -2.171.887
-obveze dobavljačima 13.754.527 19.586.713 5.832.186
-ostale kratkoročne obveze 8.861.814 9.078.935 217.121
5. Odgođeno plaćanje trošk. i prihod bud.razd. 3.236.809 2.893.211 -343.598
UKUPNO PASIVA
Izvanbilančni zapisi
91.595.843
1.107.628
91.878.335
1.685.343
282.492
577.715

4.3 IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TIJEKU

IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TIJEKU - Indirektna metoda

u kunama
Naziv pozicije 2009. 2010.
1 2 3
NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza 658.225 -2.915.714
2. Amortizacija 4.871.539 2.673.934
3. Povećanje kratkoročnih obveza 0 6.051.280
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 313.907 281.759
5. Smanjenje zaliha 3.462.688 0
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 0 3.026.550
I. Ukupno povećanje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti 9.306.359 9.117.809
1. Smanjenje kratkoročnih obveza 3.707.020 0
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 0 0
3. Povećanje zaliha 0 4.759.628
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 4.013.436 802.561
II. Ukupno smanjenje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti 7.720.456 5.562.189
A1) NETO POVEĆANJE NOVĈ.TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVN. 1.585.903 3.555.620
A2) NETO SMANJENJE NOVĈ.TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVN.
NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugot.mater.i nematerijalne imovine 0 0
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata
III. Ukupno novĉani primici od investicijskih aktivnosti 0 0
1. Novčani izdaci za kupnju dugotr.materijalne i nemat. imovine 431.212 1.095.312
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasn.i dužn.financijskih instrumenata
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 9.526 150.000
IV. Ukupno novĉani izdaci od investicijskih aktivnosti 440.738 1.245.312
B1) NETO POVEĆANJE NOVĈ.TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKT. 0 0
B2) NETO SMANJENJE NOVĈ.TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKT. 440.738 1.245.312
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasn.i dužn.financijskih instrumenata
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužn.pozajm.i dr.posudbi 0 0
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 0 0
V. Ukupno novĉani primici od financijskih aktivnosti 0 0
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 2.432.778 2.173.860
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 432.054 0
3. Novčani izdaci za financijski najam 0 0
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 0 0
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 0 0
VI. Ukupno novĉani izdaci od financijskih aktivnosti 2.864.832 2.173.860
C1) NETO POVEĆANJE NOVĈ. TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKT. 0 0
C2) NETO SMANJENJE NOVĈ.TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKT. 2.864.832 2.173.860
Ukupno povećanje novčanog tijeka 136.448
Ukupno smanjenje novčanog tijeka 1.719.667
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 2.163.799 444.132
Povećanje novca i novĉanih ekvivalenata 136.448
Smanjenje novca i novĉanih ekvivalenata 1.719.667
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 444.132 580.580

4.4 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

Naziv pozicije Prethodna
godina
Povećanje Smanjenje Tekuća
godina
1. Upisani kapital 42.489.900 42.489.900
2. Kapitalne rezerve 119.511 119.511
3. Rezerve iz dobiti 4.054.773 23.567 4.078.340
4. Zadrţana dobit ili preneseni gubitak 4.945.813 447.780 5.393.593
5. Dobit ili gubitak tekuće godine 471.347 3.387.061 -2.915.714
6. Revalorizacija dugotrajne mater.imovine
7. Revalorizacija dugotrajne nemat.imovine
8. Revaloriz.financ.imov.raspoloţ.za prodaju
9. Ostala revalorizacija
10. Ukupno kapital i rezerve 52.081.344 471.347 3.387.061 49.165.630
11. Tečajne razl.s nasl.neto ulag u ino posl
12. Tekući i odgođeni porezi (dio)
13. Zaštita novčanog tijeka
14. Promjene računovodstvenih politika
15. Ispravak značajnih pogr.preth.razdoblja
16. Ostale promjene kapitala
17. Ukupno povećanje ili smanjenje
kapitala

5 VLASNIĈKI ODNOSI

Temeljni kapital na dan 31.12.2010. godine iznosi 42.489.900 kuna i podijeljen je na 141.633 redovne dionice nominalne vrijednosti 300,00 kuna.

Vlasnička struktura na dan 31.12.2010. godine:

80,56 % domaće fizičke osobe

15,06 % domaće pravne osobe

4,38 % Hrvatski fond za privatizaciju

6 ORGANI DRUŠTVA

6.1 NADZORNI ODBOR

Vinko Barišić, predsjednik Kuzman Marasović, zamjenik predsjednika Danko Prgomet Vera Mateša

6.2 UPRAVA

Ţivko Ţuţul, Direktor Društva

7 ZAPOSLENOST

Na dan 31. prosinca 2010. godine Društvo je zapošljavalo 335 zaposlenika, dok je na dan 31. prosinca 2009. godine bilo zaposleno 316 zaposlenika.

Tijekom 2010. godine zaposleno je novih 60 zaposlenika, a raskinut je radni odnos sa 41 zaposlenika od čega 11 radi odlaska u mirovinu.

Od ukupnog broja zaposlenih na dan 31.12.2010. godine, 90 ih je zaposleno ugovorom na određeno vrijeme.

Strukturu zaposlenih po spolu na dan 31.12.2010. čine 82% ţena i 18% muškaraca.

Organizacijska cjelina Stanje 31.12.2009. Stanje 31.12.2010. Indeks
Iznos Učešće Iznos Učešće 10./09.
Ured uprave 7 2,22 6 1,79 86
Sektor proizvodnje 190 60,13 196 58,51 103
Sektor komercijale 108 34,18 122 36,42 113
Sektor financija i računovod. 6 1,90 6 1,79 100
Sektor pravnih i kadrov. posl. 5 1,59 5 1,49 100
UKUPNO: 316 100 335 100 106

BROJ ZAPOSLENIH PO ORGANIZACIJSKIM CJELINAMA

BROJ ZAPOSLENIH PO STRUĈNOJ SPREMI

Stručna sprema Stanje 31.12.2009. Stanje 31.12.2010. Indeks
Iznos Učešće % Iznos Učešće 10./09.
MR 1 0,32 1 0,30 100
VSS 21 6,65 23 6,87 110
VŠS 12 3,80 11 3,28 92
SSS 179 56,65 197 58,81 110
NSS 1 0,32 1 0,30 100
VKV 1 0,32 2 0,60 200
KV 34 10,76 31 9,25 91
PKV 0 0 0 0 0
NKV 67 21,20 69 20,60 103
UKUPNO: 316 100 335 100 106

Povećanje broja zaposlenih u 2010. godini zabiljeţeno je u sektoru Komercijale, a kao posljedica širenja vlastite maloprodajne mreţe. U prvoj polovici 2010. godine otvorene su prodavaonice u Koprivnici i Bjelovaru, a u drugoj polovici u Velikoj Gorici i Dugom Selu.

Tijekom 2010. godine povećanjem proizvodnje povećao se i broj djelatnika u proizvodnom sektoru za 3% u odnosu na 2009. godinu.

8 POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

8.1 POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Pokazatelj 01.01. – 31.12. 01.01. – 31.12. Indeks
2009. 2010. 2010/2009
1. Koeficijent obrta ukupne imovine 0,79 0,73 92,34
Ukupni prihodi 72.221.769 67.024.008 92,80
Ukupna imovina 91.373.334 91.878.335 100,55
2. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine 1,36 1,30 95,55
Ukupni prihodi 72.221.769 67.024.008 92,80
Kratkotrajna imovina 52.916.591 51.578.524 97,47
3. Koeficijent obrta potraţivanja 3.00 3,22 107,23
Ukupni prihodi 72.221.769 67.024.008 92,80
Kratkoročna potraţivanja 24.042.189 20.834.596 86,66
4. Trajanje naplate potraţivanja 122 113 93,25
Broj dana u godini 365 365 100,00
Koeficijent obrta potraţivanja 3.00 3,22 107,23

Potreban prosječan broj dana naplate potraţivanja smanjen je sa 122 na

113 dana u 2010. godini.

Rezultat je to prvenstveno pretvaranja potraţivanja firmi kćeri u dugoročni kredit. Istovremeno su se smanjili i prosječni dani plaćanja obveza dobavljačima sa 87 dana u 2009. godini na 82 dana u 2010. godini.

8.2 POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Pokazatelj 01.01. – 31.12. 01.01. – 31.12. Indeks
2009. 2010. 2010/2009
1. Koeficijent trenutne likvidnosti 0.02 0.02 115,39
Novac 444.132 580.580 130,72
Kratkoročne obveze 29.174.768 33.052.188 113,29
2. Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,84 0,65 77,20
Novac I krakoročna potraţivanja 24.486.321 21.415.176 87,46
Kratkoročne obveze 29.174.768 33.052.188 113,29
3. Koeficijent tekuće likvidnosti 1.81 1,56 86,04
Kratkotrajna imovina 52.916.591 51.578.524 97,47
Kratkoročne obveze 29.174.768 33.052.188 113,29
4. Koeficijent financijske stabilnosti 0.65 0,72 109,33
Dugotrajna imovina 38.456.743 39.956.010 103,9
Kapital I dugoročne obveze 58.753.317 55.835.630 95,03

U ekonomskoj teoriji se obično ističe kako koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji od 1, a koeficijent tekuće likvidnosti manji od 2.

Koeficijent financijske stabilnosti bi trebao biti manji od 1.

Prikazani pokazatelji Društva upućuju na tendenciju smanjenja likvidnosti u 2010. godini u odnosu na prethodnu godinu.

Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje da je u 2010. godini došlo do blagog smanjenja neto radnog kapitala.

8.3 POKAZATELJI EKONOMIĈNOSTI

Pokazatelj 01.01. – 31.12. 01.01. – 31.12. Indeks
2009. 2010. 2010/2009
1. Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1.01 0,96 94,96
Ukupni prihod 72.221.769 67.024.008 92,80
Ukupni rashod 71.563.544 69.939.722 97,73
2. Ekonomičnost prodaje 1.03 0,97 93,65
Poslovni prihodi 71.563.093 66.580.096 93,04
Poslovni rashodi 69.197.497 68.746.002 99,35
3. Ekonimičnost financiranja 0.34 0,37 109,75
Financijski prihodi 658.676 443.912 67,39
Financijski rashodi 1.943.906 1.193.720 61,41

Pokazatelj ekonomičnosti prema ekonomskoj teoriji trebaju biti veći od 1.

Pad prihoda u 2010. godini 7,2% uz pad rashoda od samo 2,27% utjecalo je na pad ekonomičnosti poslovanja.

Ekonomičnost financiranja je u 2010. godini bila neznatno bolja u odnosu na prethodnu godinu jer su naplaćene kamate i pozitivne tečajne razlike imale znatno manji pad od plaćenih kamata i negativnih tečajnih razlika.

8.4 POKAZATELJI ZADUŢENOSTI

Pokazatelj 01.01. – 31.12. 01.01. – 31.12. Indeks
2009. 2010. 2010/2009
1. Koeficijent zaduţenosti 0.39 0,43 110,20
Ukupne obveze 35.846.741 39.722.188 110,81
Ukupna imovina 91.373.334 91.878.335 100,55
2. Koeficijent vlastitog financiranja 0.57 0,54 93,11
Kapital I rezerve 52.512.293 49.165.630 93,63
Ukupna imovina 91.373.334 91.878.335 100,55
3. Koeficijent financiranja 0.68 0,81 118,35
Ukupne obveze 35.846.741 39.722.188 110,81
Kapital I rezerve 52.512.293 49.165.630 93,63

Prema ekonomskoj teoriji optimalan koeficijent zaduţenosti bi trebao biti do 0,5 što znači da Društvo moţe izmiriti sve obveze iz pola svoje imovine, a da se pri tome ne koristi kapital.

Također bi koeficijent vlastitog financiranja trebao biti između 0,5 i 1,00. Prikazani pokazatelji Društva pokazuju blago povećanje zaduţenosti te smanjenje vlastitog financiranja u 2010. godini.

Razlog je u ostvarenom gubitku i povećanju kratkoročnih obveza u tekućoj godini.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA 2010. GODINU JADRAN TVORNICA ĈARAPA DD

l OPĆI PODACI O DRUŠTVU

1.1. Pravni okvir i zaposlenici

Dioničko društvo JADRAN tvornica čarapa formirano je pretvorbom društvenog poduzeća sukladno rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju od 6. rujna 1993. godine. Ova promjena upisana je u sudski registar rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 26. svibnja 1994. godine.

Odlukom Skupštine dioničara od 15. srpnja 1995. godine obavljeno je usklaĎenje Statuta Društva sa Zakonom o trgovačkim društvima, a odlukom Skupštine dioničara od 27. studenog 1997. godine izmjena Statuta i donesena je odluka o smanjenju temeljnog kapitala te usklaĎenje nominalnog iznosa dionica sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Tijekom 1998. i 1999. godine povećan je temeljni kapital privatnom emisijom dionica serije B (3.047 dionica) i serije C (2.846 dionica), o čemu je Trgovački sud u Zagrebu izdao Rješenja 10. ožujka 1999. godine i 23. prosinca 1999. godine. Temeljni kapital Društva na dan 31. prosinca 2010. godine iznosi 42.489.900 kuna i podijeljen je na 141.633 redovne dionice nominalne vrijednosti 300,00 kuna.

Vlasnička struktura na dan 31.prosinca 2010. godine:

  • 80,56 % domaće fizičke osobe
  • 15,06 % domaće pravne osobe
  • 4,38 % Hrvatski fond za privatizaciju

Na dan 31. prosinca 2010. godine Društvo je upošljavalo 335 radnika, dok je na dan 31. prosinca 2009. godine bilo uposleno 316 radnika.

Struktura 31.12.2010. 31.12.2009.
Magisterij 1 1
Visoka stručna sprema 23 21
Viša stručna sprema 11 12
Srednja stručna sprema 197 179
VKV 2 1
KV 31 34
NKV 70 68
Ukupno 335 316

Sjedište Društva je u Zagrebu – ulica Vinka Žganeca 2, a Društvo ostvaruje prodaju kroz veći broj vlastitih prodavaonica, te kroz prodavaonice u franšizi.

1.2. Djelatnost i proizvodni kapaciteti Društva

Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Društvo je registrirano za djelatnosti proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda, kupnje i prodaje robe te obavljanja trgovačkog posredovanja na domaćem i na inozemnom tržištu.

Osnovna djelatnost Jadran tvornica čarapa d.d. je proizvodnja pletenih i kukičastih čarapa i to ženskih hulahop čarapa, dokoljenica i sokni (90% proizvodnje), te muških i dječjih čarapa (10% proizvodnje). Instalirani kapaciteti dostatni su za proizvodnju oko 15 milijuna pari čarapa godišnje.

1.3. Tijela Društva

Tijela Društva su Uprava društva, Nadzorni odbor i Glavna skupština.

Upravu Društva predstavlja gospodin Živko Žužul.

Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva.

Nadzorni odbor čine:

1. Barišić Vinko - predsjednik
2. Marasović Kuzman - zamjenik predsjednika
3. Prgomet Danko - član
4. Mateša Vera - član

Glavna skupština je organ Društva u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u poslovima Društva, ako zakonom ili Statutom nije drugačije odreĎeno. Glavnu skupštinu Društva čine imatelji dionica s pravom glasa.

II TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Osnove pripreme

Ovi financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja, MeĎunarodnim računovodstvenim standardima i tumačenjima (zajedno: MSFI)izdanim od strane MeĎunarodnog odbora za računovodstvene standarde (IASB) i usvojenim od strane Europske Unije ( "usvojeni MSFI").

Financijski izvještaji sastavljeni su uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogaĎaja po kojem se učinci transakcija priznaju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnose, te uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu odreĎenih ključnih računovodstvenih procjena. TakoĎer se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Društva. Uprava smatra da tijekom sastavljanja ovih financijskih izvještaja nije bilo nikakvih prosudbi koje bi mogle imati značajan utjecaj na iznose priznate u financijskim izvještajima. Isto tako nije bilo nikakvih procjena na temelju kojih bi moglo doći do značajnih usklaĎenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveze u slijedećoj godini.

Svi iznosi su prikazani u hrvatskim kunama i, osim ako nije drugačije naznačeno, zaokruženi su na najbližu tisuću. Na dan 31. prosinca 2010. godine tečaj za 1 EUR bio je 7,385173 kuna (31. prosinca 2009. godine 1 EUR bio je 7,306199 kuna).

III SAŢETAK RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA

Sažetak značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu financijskih izvještaja naveden je u nastavku. Politike su dosljedno primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim ako nije drukčije navedeno.

3.1. Promjene raĉunovodstvenih politika

a) Novi standardi, tumačenja i izmjene na snazi od 1. siječnja 2010. godine

Sljedeći novi standardi, tumačenja, izmjene i dopune, na snazi od 1. siječnja 2010. godine, nisu imali materijalno značajan učinak na financijske izvještaje Društva:

• MSFI 2 "Isplate s temelja dionica" – izmjene vezane za transakcije isplate s temelja dionica koje se podmiruju u novcu (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MSFI 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MSFI 8 "Operativni segmenti" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MRS 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MRS 7 "Izvještaj o novčanom toku" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MRS 17 "Najmovi" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MRS 36 "Umanjenje imovine" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

• MRS 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. ili nakon toga)

3.2. Operativni segmenti

Operativni segmenti iskazani su u skladu s internim izvještavanjem glavnom donositelju poslovnih odluka. Glavni donositelj poslovnih odluka, odnosno funkcija odgovorna za alociranje resursa i ocjenu rada operativnih segmenata, identificirana je kao Uprava koja donosi strateške odluke. Na dan 31. prosinca 2010. godine Upravu predstavlja gospodin Živko Žužul.

Poslovanje Društva organizirano je u jedinstvenom operativnom sektoru proizvodnje i prodaje tekstilnih proizvoda, te se Upravi prezentira u jedinstvenim financijskim izvještajima.

3.3. Priznavanje prihoda

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode ili usluge tijekom redovnog poslovanja Društva. Prihodi su iskazani u iznosima umanjenim za porez na dodanu vrijednost, procijenjene povrate, rabate i diskonte. Društvo priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Društvo imati buduće ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za pojedine djelatnosti Društva.

a) Prihodi od prodaje proizvoda

Prihodi od prodaje proizvoda priznaju se kada je Društvo prenijelo značajne rizike i koristi vlasništva nad proizvodima na kupca i ako je vjerojatno da će Društvo primiti ranije dogovorene uplate.

3.3. Priznavanje prihoda (nastavak)

Navedini kriteriji smatraju zadovoljenim kada je proizvod dostavljen kupcu. Ukoliko kupac ima pravo na povrat, Društvo odgaĎa priznavanje prihoda sve dok pravo na povrat ne istekne. MeĎutim, tamo gdje Društvo zadržava samo beznačajni rizik vlasništva obzirom na pravo povrata, prihod se ne odgaĎa, ali Društvo priznaje rezerviranje temeljem prethodnih iskustava i drugih relevantnih faktora.

b) Prihodi od prodaje usluga

Pod uvjetom da je iznos prihoda moguće pouzdano izmjeriti i ako je vjerojatno da će Društvo primiti naknadu, prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su iste pružene.

Prihod od ugovora o obavljanju usluga priznaje se u odnosu na stupanj izvršenja ugovora. Stupnjevi izvršenja ugovora utvrĎeni su kako slijedi:

  • obavljene usluge priznaju se u odnosu na stupanj izvršenja, utvrĎene kao postotak utrošenog vremena, u odnosu na ukupno vrijeme, koje je proteklo do datuma bilance;
  • naknade za održavanje uključene u cijenu prodanog proizvoda priznaju se u odnosu na udio u ukupnom trošku za održavanje prodanog proizvoda, uzimajući u obzir broj prethodnih usluga održavanja ranije prodanih proizvoda; i
  • prihod od ugovora temeljenih na utrošenom vremenu i materijalu priznat je, prema ugovorenim cijenama, u razdoblju u kojem su radni sati izvršeni i u kojem su direktni troškovi nastali.
  • c) Prihodi od kamata

Prihod od kamata razgraničava se na vremenskoj osnovi, na temelju neotplaćene glavnice i po primijenjivoj efektivnoj kamatnoj stopi, koja točno diskontira procijenjene buduće novčane primitke kroz očekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili do neto knjigovodstvenog iznosa financijske imovine. Prihod od kamata se priznaje kao financijski prihod u računu dobiti i gubitka.

3.4. Poslovni rashodi

Poslovni rashodi predstavljaju sve rashode u odnosu na fakturirane prihode od prodaje proizvoda i usluga.

U okviru poslovnih rashoda iskazuju se materijalni troškovi i usluge, troškovi osoblja, amortizacija, troškovi vrijednosnog usklaĎenja potraživanja te ostali troškovi poslovanja.

3.5. Najmovi

Najmovi u kojima je zadržan značajan dio rizika i koristi vlasništva od strane najmodavca, klasificiraju se kao operativni najmovi. Isplate izvršene u okviru poslovnih najmova terete račun dobiti i gubitka temeljem pravocrtne metode tijekom razdoblja najma.

Najmovi nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo ima sve bitne rizike i koristi vlasništva klasificiraju se kao financijski najmovi. Financijski najmovi kapitaliziraju se na početku najma po nižoj od fer vrijednosti unajmljene imovine i sadašnje vrijednosti minimalnih plaćanja najma.

3.5. Najmovi (nastavak)

Plaćanja temeljem najma se rasporeĎuju izmeĎu financijskih troškova i umanjenja obveze za najam kako bi se ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obveze. Potencijalne najamnine teretit će troškove u razdobljima kada su nastale.

Nekretnine, postrojenja i opreme stečene financijskim najmom amortiziraju se u periodu kraćem od korisnog vijeka imovine i razdoblja najma.

3.7. Troškovi posudbe

Troškovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili izradi kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva značajno vrijeme da bi bilo spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju, dodaju se trošku navedenog sredstva sve dok sredstvo većim dijelom nije spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju. Prihodi od ulaganja zaraĎeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava tijekom njihovog trošenja za kvalificirano sredstvo oduzimaju se od troškova posudbe koji se mogu kapitalizirati.

Svi drugi troškovi posudbe priznaju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

3.7. Strana valuta

Transakcije iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u HRK (hrvatske kune) po tečaju važećem na datum transakcije. Hrvatska kuna je važeća valuta Društva te su u toj valuti prezentirani financijski izvještaji.

Monetarna imovina i obveze iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune na dan bilance po tečaju koji je važio na taj dan. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja stranih sredstava plaćanja priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti vrednovane po fer vrijednosti preračunate su u kune po tečaju važećem na dan odreĎivanja fer vrijednosti. Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti iskazane po trošku nabave treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije.

3.8. Oporezivanje

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu kao i iznose porezno nepriznatih rashoda. Tekuća porezna obveza Društva izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno važeće na datum bilance.

Tekući porez na dobit koji se odnosi na stavke koje se priznaju direktno u kapitalu, ne priznaje se u računu dobiti i gubitka. Uprava periodično procjenjuje pozicije prijave poreza u odnosu na situacije u kojima su primjenjivi porezni zakoni predmet tumačenja, te Društvo provodi rezerviranja, kada je to moguće.

3.9. Novac i novĉani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac na računu i u blagajni, te se iskazuju u izvještaju o financijskom položaju. Knjigovodstveni iznosi novca i novčanih ekvivalenata općenito su približni njihovim fer vrijednostima.

U svrhu izvještavanja o novčanim tokovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac i račune kod banaka sa dospijećem do tri mjeseca.

3.10. Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci kad Društvo postane strana ugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu umanjenom za ispravak vrijednosti po osnovi procijenjenih iznosa za koje se očekuje da neće biti naplaćeni.

Krediti banaka

Kamatonosni krediti i prekoračenja kod banaka iskazuju se u visini primljenih, odnosno odobrenih iznosa, umanjeni za troškove koji se izravno pripisuju odobrenju. Financijski troškovi, uključivši premije koje se plaćaju prilikom podmirenja ili otkupa, evidentiraju se po obračunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenom iznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojem su nastali.

Obveze prema dobavljačima

Obveze prema dobavljačima iskazuju se u nominalnom iznosu.

3.11. Planovi mirovinskih primanja

Planovi definiranih doprinosa

Doprinosi iz plana Društva vezanih uz mirovine terete račun dobiti i gubitka u godini na koju se odnose.

Planovi definiranih primanja

Viškovi i manjkovi koji proizlaze iz planova definiranih mirovinskih primanja mjere se po:

  • fer vrijednosti imovine raspoložive za primanja na datum izvještavanja; umanjenoj za
  • sadašnju neto vrijednost obvezujućih primanja; i
  • usklaĎenja za nepriznate troškove prethodnih usluga.

Društvo nema druge mirovinske aranžmane osim onih u okviru državnog mirovinskog sustava Republike Hrvatske.

3.12. Drţavne potpore

Državna potpora se priznaje kada postoji dovoljno jamstvo da će Društvo zadovoljiti uvjete koji se za nju traže i da će potpora biti primljena.

Državne potpore priznaju se u računu dobiti ili gubitka na sustavnoj osnovi tijekom razdoblja u kojem subjekt povezane troškove priznaje kao rashode za čije su pokriće potpore namijenjene.

3.13. Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i/ili akumulirane gubike od umanjenja vrijednosti, a čine materijalnu imovinu ukoliko im je vijek trajanja duži od godine dana, a pojedinačna vrijednost veća od 3.500 kuna na dan nabave.

Nabavna vrijednost uključuje nabavnu cijenu, trošak rezervnih dijelova postrojenja i opreme, te ostale zavisne troškove i procijenjenu vrijednost budućih troškova demontaže ako su uvjeti priznavanja istih ostvareni, dok se obveza knjiži kao provizija.

3.13. Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)

U slučaju kada je potrebno zamijeniti značajne dijelove nekretnina, postrojenja i opreme u intervalima, Društvo priznaje takve dijelove kao individualnu imovinu sa odreĎenim vijekom trajanja i amortizacijom. Isto tako u slučaju većih kontrola ili održavanja, troškovi istih se priznaju u knjigovodstvenom iznosu postrojenja i opreme kao zamjena, ako su zadovoljeni uvjeti priznavanja. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja priznavaju se u računu dobiti i gubitka kako nastaju.

Amortizacija se obračunava tako da se nabavna vrijednost imovine, osim zemljišta i investicija u tijeku otpisuje tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine primjenom pravocrtne metode po sljedećim stopama:

O P I S 2010. 2009.
% %
GraĎevinski objekti 2,5% 5%
Oprema 5%-50% 10%-50%

Tijekom 2010. godine Uprava Društva je temeljem ponovne procjene budućeg korisnog vijeka uporabe nekretnina, postrojenja i opreme, u skladu s MRS 16 točka 56. i 57., donijela odluku o smanjenju stopa amortizacije za graĎevinske objekte, strojeve i dio opreme.

Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa.

Nekretnine, postrojenja i oprema i svaki njihov značajan dio prestaju se priznavati prilikom potpunog otpisa ili kada se njihovim korištenjem ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Dobici ili gubici nastali otuĎivanjem ili rashodovanjem odreĎenog sredstva utvrĎuju se kao razlika izmeĎu prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i priznaju u korist, odnosno na teret prihoda.

Preostala (sadašnja) vrijednost, korisni vijek trajanja i metode amortizacije revidiraju se na kraju svake financijske godine i usklaĎuju, ako je prikladno.

3.14. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se odnosi na informatičke programe i ulaganja u tuĎu imovinu koje se početno mjere po trošku nabave i amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog vijeka trajanja.

Nakon početnog priznavanja nematerijalna imovina se evidentira po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za troškove amortizacije i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja imovine. Nematerijalna imovina nastala vlastitiom proizvodnjom, isključujući kapitalizirane troškove razvoja, ne kapitalizira se i troškovi se priznavaju u računu dobiti i gubitka u godini u kojoj su nastali. Vijek trajanja nematerijalne imovine se procjenjuje ili kao ograničeni (odreĎeni) ili kao neograničeni (neodreĎeni).

Nematerijalna imovina sa odreĎenim vijekom trajanja amortizira se tijekom procijenjenog vijeka trajanja i umanjuje se kada za to postoje uvjeti. Amortizacijska stopa koju društvo primjenjuje za obračun amortizacije nematerijalne imovine je 25%.

Trošak amortizacije nematerijalne imovine s odreĎenim vijekom trajanja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao trošak u skladu sa ulogom nematerijalne imovine.

3.14. Nematerijalna imovina (nastavak)

Nematerijalna imovina sa neodreĎenim vijekom trajanja se ne amortizira, ali se procijenjuje za umanjenja na godišnjoj osnovi, ili pojedinačno ili na razini generiranja novca.

3.15. Umanjenja

Društvo na svaki datum bilance preispituje knjigovodstvene iznose svoje materijalne i nematerijalne imovine kako bi utvrdilo postoje li naznake da li je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem. Ako nije moguće procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja generira novac a kojoj to sredstvo pripada.

Nadoknadiva vrijednost je neto prodajna cijena ili vrijednost u uporabi, ovisno o tome što je više. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo.

Ako je procijenjen nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja generira novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, onda se knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjuje do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim ako sredstvo nije zemljište ili zgrada koje se ne koristi kao investicijska nekretnina koja je iskazana po revaloriziranom iznosu, u kojem slučaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti nastalo revalorizacijom sredstva.

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva, pri čemu veća knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrĎena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka na tom sredstvu (jedinici koja generira novac) uslijed umanjenja vrijednosti. Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje po procijenjenoj vrijednosti, u kojem slučaju se poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije.

3.16. Ulaganja u povezana društva

Ulaganja u povezana društva i ovisna društva nad kojima ulagač (Društvo) ima većinsko vlasništvo, utjecaj ili kontrolu iskazana su u financijskim izvještajima po metodi troška ulaganja, uz umanjenje knjigovodstvenog iznosa ove imovine – ulaganja do njegovog nadoknadivog iznosa. Društvo sastavlja i konsolidirane financijske izvještaje s povezanim društvom u kojem ima cjelokupni udio i kontrolu.

3.17. Zalihe

Zalihe se mjere po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Temeljem odredaba navedenog standarda vrednovanje zaliha obuhvaćeno je kako slijedi:

troškovi nabave zaliha sirovina i materijala obuhvaćaju nabavnu cijenu, uvozne carine i druge troškove koji se mogu izravno pripisivati nabavi sirovina i materijala; trgovački popusti i slične stavke oduzimaju se kod odreĎivanja troška

3.17. Zalihe (nastavak)

nabave. Utrošak zaliha sirovina i materijala iskazuje se po prosječnim ponderiranim cijenama, te su i zalihe na skladištu vrednovane ovom metodom,

  • pod zalihama sitnog inventara podrazumijevaju se alati, pogonski i uredski inventar te slična sredstva za rad za koja se očekuje da će se koristiti do jedne godine dana i sredstva koja se ne smatraju dugotrajnom imovinom,
  • utrošak odnosno stavljanje u upotrebu zaliha sitnog inventara i auto-guma kao i rezervnih dijelova uključuje se u troškove metodom jednokratnog otpisa,
  • trgovačka roba predstavlja zalihe kupljene robe predviĎene ponovnoj prodaji, a iskazuje se po prodajnim cijenama umanjenim za iznos poreza na dodanu vrijednost i iznosa razlike u cijeni robe (marža),

  • zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda iskazuju se po planskoj cijeni proizvodnje, koja se utvrĎuje temeljem odreĎenog postotka po nastalim izravnim i neizravnim troškovima, koji se prenose na kraju obračunskog razdoblja i iskazuju kao proizvodnja u tijeku ukoliko su nerealizirani na kraju obračunskog razdoblja.

  • cijena koštanja nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda sadrži troškove materijala, ostale troškove proizvodnje, ostale opće troškove u svezi s dovoĎenjem zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.

Nakon prodaje, Društvo priznaje knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha kao rashod u razdoblju u kojem je priznat odnosni prihod. TakoĎer iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi manjkovi zaliha priznaju se kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka manjka. Iznos bilo kojeg poništenja otpisa zaliha kao posljedica povećanja neto utržive vrijednosti priznaje se kao smanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do poništenja.

3.18. Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Društvo ima sadašnju pravnu ili neponištivu obvezu temeljem prošlih dogaĎaja i ako je vjerojatnost da će biti nužan odljev sredstava koji predstavljaju gospodarsku korist radi podmirivanja obveze, i ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze.

3.19. DogaĊaji nakon izvještajnog razdoblja

DogaĎaji nakon datuma izvještaja o financijskom položaju su oni povoljni i nepovoljni dogaĎaji koji su nastali izmeĎu datuma izvještaja o financijskom položaju i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Društvo usklaĎuje iznose koje je priznala u svojim financijskim izvještajima za dogaĎaje nakon datuma izvještaja

o financijskom položaju koji zahtijevaju usklaĎivanje.

3.20. Politika zašite okoliša

Politika zaštite okoliša u Društvu je da djelatnici stalno budu svjesni brige za okoliš i da osiguraju stalan doprinos njegovoj zaštiti i unapreĎenju, kao i unapreĎenju radne okoline u kojoj rade.

4. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima

Društvo je kroz svoje poslovanje izložena sljedećim financijskim rizicima:

  • Kreditni rizik
  • Fer vrijednost novčanog toka ili kamatni rizik
  • Valutni rizik
  • Tržišni rizik
  • Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom kapitala

Društvo upravlja svojim kapitalom na način da osigura kontinuitet poslovanja, uz maksimiziranje povrata dioničarima kroz optimizaciju salda dugovanja i kapitala.

Upravljanja financijskim rizikom

Uprava provodi nadzor i upravlja financijskim rizicima prisutnim u poslovanju Društva kroz izvještaje o internom riziku, koji analiziraju izloženost prema stupnju i veličini rizika. Financijski rizici uključuju tržišni rizik (uključujući valutni rizik, i rizik cijena), kreditni rizik, rizik likvidnosti, i rizik novčanog tijeka kamata.

Kreditni rizik

Kreditni rizik, odnosi se na rizik neispunjenja ugovornih obveza drugih ugovornih strana koji će proizvesti financijski gubitak Društva. Društvo je usvojilo politiku prema kojoj posluje samo sa kreditno sposobnim ugovornim stranama, osiguravajući prema potrebi dodatna osiguranja za ublažavanje rizika financijskog gubitka zbog neispunjenja ugovornih obveza. Izloženost Društva i kreditni položaj drugih ugovornih strana su neprekidno praćeni, a ukupni iznos zaključenih transkcija je raspodjeljen izmeĎu odobrenih ugovornih strana.

Potraživanja od kupaca odnose se na veliki broj kupaca, rasporeĎenih na različita zemljopisna područja. Kontinuirano vrednovanje potraživanja provodi se na temelju finacijskog položaja kupaca i, kada je prikladno, pribavljeno je osiguranje potraživanja garancijom.

Društvo nema značajniju izloženost kreditnom riziku prema nijednoj ugovornoj strani ili grupi ugovornih strana sličnih karakteristika. Kreditni rizik likvidnih sredstava i derivativnih financijskih instrumenata je ograničen, zato jer druge ugovorne strane predstavljaju banke sa visokim kreditnim rejtinzima koji su odreĎeni od meĎunarodnih agencija za odreĎivanje kreditnih rizika.

Kamatni rizik

Zaduženja na koja se obračunavaju kamate ugovorena su uz fiksnu i promjenjivu kamatu stopu. Rizikom se upravlja održavanjem prikladne kombinacije izmeĎu fiksne i promijenjive kamatne stope na posudbe. Društvo, u ovom trenutku nije zaštićeno od ovih rizika

Valutni rizik

Društvo je izloženo valutnom riziku prilikom kupnje i uzimanja zajmova denominiranih u drugim valutama, te kod ugovorom definirane cijene sirovina vezane uz stranu valutu. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR. Društvo u ovom trenutku nije zaštićeno od ovog rizika.

Neto knjigovodstvena vrijednost novčane imovine i obveza Društva denominiranih u stranoj valuti na datum izvješćivanja je kako slijedi:

Obveze Imovina
Valuta 2010. 2009. 2010. 2009.
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
EUR 17.997 17.380 9.355 9.759
Ostalo 357 228 0 0

Tržišni rizik

Aktivnosti društva izlažu Društvo prvenstveno financijskim rizicima zbog promjene tečaja stranih valuta, kamatnih stopa te promjene cijena sirovina na tržištu. Društvo ne ulazi u različite derivativne financijske instrumente kako bi upravljalo izloženošću kamatnom i tečajnom riziku.

Društvo posluje na hrvatskom i meĎunarodnom tržištu. Cijene svojih proizvoda i roba Društvo odreĎuje po tržišnim cijenama. Na tržištu je prisutna jaka konkurencija i promjena u ponudi i potražnji za proizvodima i uslugama.

Rizik likvidnosti

Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući dostatne pričuve, neprekidnim praćenjem predviĎenih i stvarnih novčanih tijekova, te usporeĎujući rokove dospjeća financijske imovine i obveza.

BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

4. Prihodi od prodaje

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi od prodaje proizvoda na domaćem tržištu 46.006 44.782
Prihodi od prodaje proizvoda na inozemnom tržištu 16.144 19.675
Prihodi od prodaje trgovačke robe 2.086 1.956
Ukupno 64.236 66.413

Ostvareni prihodi od prodaje niži su u odnosu na prethodnu 2009. godinu za 3,3%. Pad ukupnih prihoda od prodaje rezultirao je iz pada prodaje na inozemnim tržištima, dok je na domaćem tržištu ostvaren rast prihoda od prodaje vlastitih proizvoda od 2,7%, te trgovačke robe od 6,6%. S druge strane, ukoliko promatramo naturalne pokazatelje i ostvarenu prodaju količinski, na domaćem tržištu je ostvaren rast od 9% , i to 11% u veleprodaji i 1% u maloprodaji. Količinski rast prodaje nije rezultirao značajnijim rastom prihoda obzirom na odobrene rabate i popuste kupcima.

Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu manji su za 17,9% u odnosu na 2009. godinu, te su na razini ostvarenih u 2008. godini, a razlog ovakvih oscilacija u prodaji na ino tržištima u proteklih par godina je prestanak suradnje sa dugogodišnjim vodećim kupcem Ipco Amcor Nizozemska.

5. Ostali prihodi osnovne djelatnosti

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi od zakupnina 225 234
Prihodi od poticajnih sredstava 954 3.502
Prihodi od ukidanja rezerviranja 334 0
Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 7 25
Prihodi od prodaje sirovina i materijala 28 16
Prihodi s osnove uporabe vlastitih proizvoda 327 403
Viškovi 69 68
Naplaćena otpisana potraživanja 135 171
Prihodi iz prethodnih godina 24 224
Ostali prihodi 241 507
Ukupno 2.344 5.150

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odobrilo je Društvu tijekom 2009. i 2010. godine poticajna sredstva s naslova potpora održavanju konkurentnosti tekstilne industrije. Iznos od 954 tisuće kuna predstavlja iznos državnih potpora, priznatih u računu dobiti i gubitka za 2010. godinu, a koji su povezani sa troškovima nastalim u cilju održavanja konkurentnosti tekstilne industrije za čije su pokriće državne potpore i odobrene. Pri tome, tijekom 2010. godine Ministarstvo je odobrilo Društvu nova sredstva u iznosu od 496 tisuća kuna, a razlika u iznosu od 458 tisuća kuna odnosi se na prihode priznate na sustavnoj osnovi u visini obračunate amortizacije na imovinu nabavljenu iz sredstava potpore, budući da se radi o potpori za kapitalna ulaganja u strojeve i opremu ostvarenoj tijekom 2008. godine.

7. Materijalni troškovi

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Troškovi sirovina, materijala i energije 35.163 26.959
Troškovi usluga 8.710 7.548
Troškovi prodane robe 1.361 1.405
Ukupno 45.234 35.912

a) Troškovi sirovina i materijala

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Utrošene sirovine i materijal 30.707 23.383
Troškovi energije 4.348 3.472
Utrošeni sitan inventar i rezervni dijelovi 108 104
Ukupno 35.163 26.959

/i/ Utrošene sirovine i materijal iskazani u računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu od 30.707 tisuća kuna značajno su porasli u odnosu na isto razdoblje prethodne poslovne godine usljed povećanja proizvodnje, te prvenstveno značajnog rasta cijena baznih prediva za proizvodnju čarapa u drugoj polovici 2010. godine (rast cijena pamuka, poliamida i obamitane lycre). Utrošene sirovine i materijal najvećim dijelom se odnose na utrošenu preĎu i prikazane su kako slijedi:

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Utrošak preĎe 21.593 14.670
Utrošak ambalaže 5.877 5.617
Utrošak boje i kemikalija 1.138 1.049
Utrošak pomoćnog materijala 579 552
Utrošak utenzilije i rezervni dijelovi 947 826
Utrošeni uredski materijal 464 481
Sirovine i materijal za restoran 109 188
Ukupno 30.707 23.383

b) Troškovi usluga

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prijevozne usluge 1.255 1.086
Usluge tekućeg održavanja 643 501
Troškovi zakupnine 2.179 1.769
Troškovi promidžbe i sajmova 1.182 813
Troškovi komunalne i vodoprivredne naknade 873 915
Ostale neproizvodne usluge 2.578 2.464
Ukupno 8.710 7.548

/i/ Troškovi zakupnine iskazani u računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu od 2.179 tisuća kuna (za 2009. godinu 1.769 tisuća kuna) odnose se na zakup poslovnih prostora (prodavaonica).

/ii/ Ostale neproizvodne usluge iskazane u računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu od 2.578 tisuća kuna (za 2009. godinu u iznosu od 2.464 tisuće kuna) odnose se na usluge zaštite i čuvanja imovine, usluge posredovanja, usluge održavanja informatičke opreme te ostale neproizvodne usluge.

8. Promjene zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje

Povećanje vrijednosti zaliha iskazano u računu dobiti i gubitka za 2009. godinu u iznosu od 4.201 tisuću kuna (2009. godine iskazano je smanjenje vrijednosti zaliha u iznosu od 3.318 tisuća kuna) predstavlja troškove proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda koji su nastali u obračunskom razdoblju, a koji će biti realizirani – proizvodi prodani u budućim obračunskim razdobljima. Povećani iznos zaliha korigira (smanjuje) troškove tekućeg obračunskog razdoblja.

2010. 2009. Promijena
O p i s HRK '000 HRK '000 2010.
Proizvodnja u tijeku 7.162 2.948 4.214
Gotovi proizvodi na skladištu 10.887 11.913 (1.026)
Gotovi proizvodi dani u konsignaciju 1.152 957 195
Gotovi proizvodi u prodavaonicama 2.765 1.947 818
Ukupno 21.966 17.765 4.201

Promjena odnosno povećani iznos zaliha odnosi se gotovo u cijelosti na povećanje vrijednosti proizvodnje u tijeku nastalo kao rezultat povećanja proizvodnje, te većim dijelom usljed promjene asortimana proizvodnje koja je dovela do stvaranja zastoja u fazi pakiranja gotovih proizvoda.

9. Troškovi primanja zaposlenih

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Neto plaće i naknade 12.830 12.414
Doprinosi iz plaće, porez i prirez 4.793 4.811
Doprinosi na plaće 3.031 2.955
Ukupno 20.654 20.180
Naknade članovima Uprave prikazane su kako slijedi:
2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Neto plaće 444 483
Ostale naknade 41 43
526
41 43
444 483
485

10. Troškovi amortizacije

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme 2.630 4.817
Amortizacija nematerijalne imovine 44 54
Ukupno 2.674 4.871

Društvo je mijenjalo stope amortizacije na dan 1. siječnja 2010. godine, te je amortizacija za nekretnine, strojeve i dio opreme za 2010. godinu obračunata primjenom dvostruko nižih stopa amortizacije u odnosu na 2009. godinu. Promjenom stopa amortizacije ukupni iznos troška amortizacije manji je za 1.934 tisuća kuna.

11. Ostali troškovi poslovanja

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Naknade članovima Nadzornog odbora i po ugovoru o djelu 489 538
Troškovi naknada djelatnicima 762 874
Troškovi dnevnica i putnih troškova 1.145 1.403
Troškovi reprezentacije 207 452
Troškovi ostalih neproizvodnih usluga 461 506
Premije osiguranja 250 343
Troškovi platnog prometa 494 478
Troškovi poreza i doprinosa neovisnih o rezultatu 198 204
Troškovi taksi, stručne literature i sličnih troškova 85 119
Vrijednosno usklaĎivanje imovine (potraživanja) 122 86
Sadašnja vrijednost prodane i rashodovane imovine 15 0
Nabavna vrijednost prodanih sirovina 29 0
Manjkovi i otpisi zaliha 58 12
Kazne, penali i naknade štete 15 0
Ostali rashodi 59 324
Ukupno 4.389 5.339

a) Troškovi naknada djelatnicima prikazani su kako slijedi:

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Otpremnine za starosnu mirovinu 100 112
Otpremnine za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu 83 46
Novčane isplate za prigodne nagrade 400 541
Darivanje djece 34 32
Jubilarne nagrade 97 108
Potpore u slučaju smrti i ostale pomoći 48 35
Ukupno 762 874

b) Troškovi dnevnica i putnih troškova prikazani su kako slijedi:

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Dnevnice za putovanja u zemlji 84 85
Dnevnice za putovanja u inozemstvu 103 84
Troškovi noćenja na službenom putu 54 35
Naknade troškova prijevoza na posao i s posla 874 1.161
Naknada troškova za upotrebu osobnih vozila u službene svrhe 1 9
Naknade za avio karte, autobusne karte i slično 29 29
Ukupno 1.145 1.403

11. Financijski prihodi

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi od kamata 30 54
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 414 605
Ukupno 444 659

12. Finacijski rashodi

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Troškovi kamata 669 1.277
Troškovi negativnih tečajnih razlika 521 667
Ukupno 1.190 1.944

13. Porez na dobit

Porez na dobit obračunat je po stopi od 20% (2009. godine 20%) sukladno zakonskim propisima na osnovicu koju čini razlika ostvarenih prihoda nad rashodima. Porezna osnovica uvećana je za porezno nepriznate rashode te je smanjena za porezne olakšice.

Porezna prijava prikazana je kako slijedi:

O P I S 2010. 2009.
HRK '000 HRK '000
Gubitak/dobit tekuće godine (2.916) 658
Porezno nepriznati rashodi 227 353
Umanjenje dobiti (135) (77)
Porezna osnovica (2.824) 934
Stopa poreza 20% 20%
Porezna obveza 0 187

BILJEŠKE UZ BILANCU

14. Nekretnine, postrojenja i oprema

O p i s Zemljište GraĎevinski
objekti
Oprema Alati i ostala
oprema
Investicije
u tijeku
Ukupno
HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000
NABAVNA VRIJEDNOST
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 5.802 44.502 61.288 6.089 1.064 118.745
Direktna povećanja 0 0 0 0 425 425
Prijenos s investicija 0 0 81 314 (395) 0
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (386) (136) 0 (522)
Stanje 31. prosinca 2009. godine 5.802 44.502 60.983 6.267 1.094 118.648
Direktna povećanja 0 0 0 0 1.112 1.112
Prijenos s investicija 0 0 636 394 (1.088) 0
Prijenos sa/na 0 0 302 0 227 529
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (1.095) (336) 0 (1.431)
Stanje 31. prosinca 2010. godine 5.802 44.502 60.826 6.325 1.345 118.800
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 0 15.994 51.577 4.787 0 72.358
Amortizacija 0 2.226 2.136 548 0 4.910
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (424) (434) 0 (858)
Stanje 31. prosinca 2009. godine 0 18.220 53.289 4.901 0 76.410
Amortizacija 0 1.113 1.015 504 0 2.632
Prijenos sa/na 0 0 302 0 0 302
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (1.081) (334) 0 (1.415)
Stanje 31. prosinca 2010. godine 0 21.561 55.240 5.423 0 82.224
SADAŠNJA VRIJEDNOST
1. sijeĉnja 2009. godine 5.802 26.282 7.999 1.188 1.064 42.335
31. prosinca 2009. godine 5.802 24.054 5.979 1.014 1.094 37.943
31. prosinca 2010. godine 5.802 22.941 5.586 902 1.345 36.576
% otpisanosti / 36,12% 89,93% 75,04% / 62,99%

Tijekom 2010. godine Društvo je investiralo u nekretnine, postrojenja i opremu sredstva u ukupnom iznosu 1.112 tisuća kuna, što se odnosi na:

  • adaptaciju i opremu za novootvorena prodajna mjesta (Koprivnica, Bjelovar, Velika Gorica i Dugo Selo) i franshize u iznosu od 306 tisuća kuna,
  • nabavu stroja za pakiranje u iznosu od 511 tisuća kuna,
  • nabavu vozila u iznosu od 153 tisuće kuna,
  • nabavu informatičke i ostale opreme u iznosu od 142 tisuće kuna.

Investicije su financirane putem financijskog leasinga u iznosu od 639 tisuća kuna, a ostatak iz vlastitih sredstava.

Društvo je do dana 31. prosinca 2010. godine putem finacijskog leasinga nabavilo opremu i strojeve čija minimalna plaćanja najma na dan bilance iznose 1.304 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 2.007 tisuća kuna) kako je navedeno u bilješci 26 b) uz financijske izvještaje.

15. Nematerijalna imovina

Nematerijalna Ukupno
O p i s Nematerijalna imovina u nematerijalna
imovina pripremi imovina
HRK '000 HRK '000 HRK '000
NABAVNA VRIJEDNOST
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 619 0 619
Direktna povećanja 0 6 6
Prijenos s investicija 6 (6) 0
Stanje 31. prosinca 2009. godine 625 0 625
Direktna povećanja 0 58 58
Prijenos s investicija 58 (58) 0
Stanje 31. prosinca 2010. godine 683 0 683
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 487 0 487
Amortizacija 54 0 54
Stanje 31. prosinca 2009. godine 541 0 541
Amortizacija 44 0 44
Stanje 31. prosinca 2010. godine 585 0 585
SADAŠNJA VRIJEDNOST
1. sijeĉnja 2009. godine 132 0 132
31. prosinca 2009. godine 84 0 84
31. prosinca 2010. godine 98 0 98
% otpisanosti 71,11% / 71,11%

15. Financijska imovina

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Temeljni ulog Jadran čarape d.o.o., Novi sad 185 183
Temeljni ulog Jadran tvornica čarapa Sarajevo 7 7
Temeljni ulog Tekstilno doradni centar 10 10
Temeljni ulog učilište Effectus 150 0
Ukupno 352 200

/i/ Tijekom 2004. godine, Društvo je osnovalo trgovačko društvo u Sarajevu (100%-tno vlasništvo) pod nazivom Tvornica čarapa Jadran d.o.o., za prodaju čarapa na tržištu Bosne i Hercegovine.

/ii/ U 2006. godini osnovano je i društvo u Novom Sadu pod nazivom JADRAN ČARAPE d.o.o. za prodaju čarapa na tržištu Srbije, koje je u 100%-tnom vlasništvu Društva.

/iii/ Tijekom 2009. godine Društvo je, zajedno sa tvrtkom Unitas d.d. tvornicom konca iz Zagreba, te tvrtkom Galeb dalmatinska trikotaža d.d.,Omiš (dalje: osnivači) osnivalo novo društvo pod nazivom Tekstilni doradni centar d.o.o. za proizvodnju tekstilnih proizvoda. Osnovna djelatnost novoosnovanog društva je proizvodnja tekstila, proizvodnja odjeće te dorada i obrada krzna. Temeljni kapital društva iznosi 30.000 kuna i uplaćen je u cijelosti od strane osnivača svatko u jednakom iznosu. Na temelju uplaćenog iznosa Društvo je steklo udjele u novoosnovanom društvu u iznosu od 33,33%.

/iv/ Temeljem ugovora o osnivanju visokog učilišta Effectus – visoke škole za financije i pravo od 17. siječnja 2008. godine Društvo je, zajedno s društvima Edukator d.o.o., Dominoring d.o.o. i ovlaštenim poreznim savjetnikom iz Zagreba, osnovalo visoku školu za financije i pravo. Ustanova je upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu po rješenju od dana 10. lipnja 2010. godine. Osnivačkim ugovorom utvrĎena sredstva za osnivanje i početak rada učilišta iznose 1.000 tisuća kuna, od čega je Jadran Tvornica čarapa d.d. uplatio iznos od 150 tisuća kuna odnosno 15%.

Pregled poslovnih udjela prikazan je kako slijedi:

Naziv ovisnog društva Vlasnički udjel Vrijednost udjela
Zemlja
%
HRK "000
2010. 2009. 2010. 2009.
Jadran čarape d.o.o., Srbija, Novi Sad 100,00% 100% 185 183
Jadran tvornica čararapa d.o.o. Bosna i Hercegovina, Sarajevo 100,00% 100% 7 7
Tekstilno doradni centar Hrvatska, Duga resa 33,33% 0 10 10
Učilište Effectus Hrvatska, Zagreb 15,00% 0 150 0
Ukupno 352 200

18. Dugotrajna potraţivanja

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Potraživanja po osnovi zajmova 2.926 0
Potraživanja za dane predujmove za materijalnu imovinu 0 226
Potraživanja za prodane trezorske dionice 4 4
Ukupno 2.930 230

Potraživanja po osnovi zajmova iskazana u iznosu od 2.926 tisuća kuna odnose se zajmove odobrene povezanim društvima Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo u iznosu od 156.583 EUR-a te društvu Jadran čarape d.o.o., Novi Sad u iznosu 239.594 EUR-a. U oba slučaja radi se o potraživanjima za isporučene proizvode u prethodnim razdobljima koja su temeljem ugovora od 22. prosinca 2010. godine pretvorena u dugoročni zajam. Zajmovi su odobreni uz godišnju kamatnu stopu od 4% na rok od 5 godina s otplatom u jednakim polugodišnjim iznosima.

19. Zalihe

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Sirovine i materijal u skladištu 6.983 6.314
Dani predujmovi za zalihe 32 0
Rezervni dijelovi u skladištu 929 1.038
Sitan inventar u skladištu 27 7
Sitan inventar u upotrebi 604 623
Ispravak vrijednosti sitnog invenatara (604) (623)
Ukupno zalihe sirovina i materijala 7.971 7.359

Nastavak:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Proizvodnja u tijeku 7.162 2.948
Gotovi proizvodi na skladištu 10.887 11.913
Gotovi proizvodi dani u konsignaciju 1.152 957
Gotovi proizvodi u prodavaonicama 2.764 1.946
Trgovačka roba 227 281
Ukupno zalihe proizvodnje, gotovih proizvoda i robe 22.192 18.045
Sveukupno zalihe 30.163 25.404

20. Potraţivanja od kupaca i ostala potraţivaja

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Potraživanja od kupaca 16.867 18.574
Ostala kratkotrajna potraživanja 799 670
Ukupno 17.666 19.244

a) Potraživanja od kupaca odnose se na:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Kupci u zemlji po računima 13.177 13.437
Kupci u zemlji po osnovi kamata 40 40
Kupci u zemlji - kartice, čekovi i slično 434 391
a) Ukupno redovna potraživanja od kupaca 13.651 13.868
Utužena potraživanja od kupaca 458 1.547
Utužena potraživanja od kupaca po kamatama 14 273
b) Sumnjiva i sporna potraživanja 472 1.820
c) Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji (543) (2.665)
I Ukupno potraţivanja od kupaca u zemlji 13.580 13.023
Kupci u inozemstvu 3.287 6.386
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca u inozemstvu 0 (835)
II Potraţivanja od kupaca iz inozemstva 3.287 5.551
Ukupno (I+II) 16.867 18.574

b) Ostala kratkotrajna potraživanja prikazana su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Potraživanje od države i državnih institucija 41 46
Potraživanja za plaćeni porez na dobit 246 245
Potraživanja za PDV 458 349
Potraživanja od djelatnika 38 30
Ostala potraživanja 16 0
Ukupno 799 670
21. Plaćeni troškovi i obraĉunati prihodi
31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Unaprijed plaćeni troškovi osiguranja 182 219
Ostalo 162 3
Ukupno 344 222
22. Novac na raĉunu i u blagajni
31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000

Žiro račun 225 257

Glavna blagajna 139 130
Devizni računi 217 57
Ukupno 581 444

23. Upisani kapital

Upisani kapital iskazan u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 42.490 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 42.490 tisuća kuna) predstavlja vlastite trajne izvore za poslovanje Društva i obuhvaća temeljnu glavnicu registriranu kod Trgovačkog suda u Zagrebu.

24. Rezerve

Rezerve iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 4.198 tisuće kuna (31. prosinca 2009. godine 4.174 tisuće kuna) formirane su sukladno zakonskim propisima.

25. Zadrţana dobit

Zadržana dobit iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 5.393 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 4.946 tisuća kuna) predstavlja nerasporeĎenu dobit ostvarenu u prethodnim godinama.

26. Kamatonosni krediti i zajmovi

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze po dugoročnim kreditima 6.000 5.936
Obveze po dugoročnom leasingu 1.304 2.007
Tekuće dospijeće dugoročnih obveza (bilješka 29) (634) (1.271)
Ukupno 6.670 6.672
a)
Obveze po dugoročnim kreditima
Nominalna 31.12.2010. Godina 31.12.2009.
O p i s Valuta stopa % HRK '000 dospjeća HRK '000
Osigurani dugoročni bankovni zajam EUR RS + 2,87 p.p. 6.000 2012. 5.936
Manje: iznosi koji dospijevaju na naplatu u
roku od 12 mjeseci (iskazani u okviru
kratkotrajnih obveza)
0 2011. 0
UKUPNO 6.000 5.936

b) Minimalna plaćanja najma po financijskom leasingu

Minimalna plaćanja najma
O p i s 2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Obveze za financijski najam:
s dospijećem u roku od godine dana 634 1.271
od druge do uključivo pete godine 670 736
Sadašnja vrijednost obveza za najam 1.304 2.007
Manje: iznosi koji dospijevaju na naplatu u roku od 12 mjeseci
(iskazani u okviru kratkotrajnih obveza) (634) (1.271)
Iznosi koji dospijevaju na naplatu nakon 12 mjeseci 670 736

28. Dugoroĉna rezerviranja

Dugoročne rezerviranja iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 97 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 431 tisuću kuna) predstavljaju rezervacije za troškove sudskih sporova koje je Društvo formiralo u skladu s profesionalnim pravnim savjetom, vjerujući da će doći do nepovoljnog sudskog rješenja.

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze prema dobavljačima 19.587 13.754
Obveze prema zaposlenima 1.198 1.125
Obveze prema dioničarima 6.768 6.768
Ukupno 27.553 21.647

29. Obveze prema dobavljaĉima i ostale obveze

a) Obveze prema dobavljačima prikazane su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Dobavljači u zemlji 10.289 7.377
Dobavljači u inozemstvu 9.298 6.377
Ukupno 19.587 13.754

b) Obveze prema zaposlenima prikazane su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze prema djelatnicima za otpremnine i prigodne naknade 0 12
Obveze za neto plaće i nadnice 1.162 1.066
Ostale obveze prma djelatnicima 36 47
Ukupno 1.198 1.125

c) Obveze prema dioničarima iskazane su u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 6.768 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 6.768 tisuća kuna) odnose se na obveze za isplatu dobiti iz prethodnih godine.

30. Kratkoroĉni kamatonosni krediti i zajmovi

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze za kratkoročne kredite 3.752 5.288
Tekuće dospijeće dugoročnih obveza (bilješka 26) 634 1.271
Ukupno 4.386 6.559
Ugovorene obveze po valutama za kredite i zajmove prikazane su u nastavku:
Nominalna 31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s Valuta stopa % HRK '000 HRK '000 Dospijeće
Osigurani kratkoročni krediti EUR 6,3% 1.752 3.288 svibanj 2011.
Osigurani kratkoročni krediti HRK 5,0% 2.000 2.000 ožujak 2011.
Ukupno 3.752 5.288

31. Ostale kratkoroĉne financijske obveze

Ostale kratkoročne financijske obveze iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 96 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 133 tisuće kuna) predstavljaju obveze za kamate na kratkoročne kredite.

32. Obveze za poreze i doprinose

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze za poreze doprinose neovisne o rezultatu 114 164
Obveze za PDV 199 0
Porez, prirez, doprinosi iz i na plaća, nadnica i naknada 704 673
Ukupno 1.017 837

32. OdgoĊeni prihodi

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Razgraničenje troškova 115 0
OdgoĎeno priznavanje prihoda 2.779 3.236
Ukupno 2.894 3.236

OdgoĎeno priznavanje prihoda iskazano u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 2.779 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine u iznosu od 3.236 tisuća kuna) odnose se na odobrene poticaje od Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kako je objašnjeno u bilješci 6. uz financijske izvještaje.

33. Transakcije s povezanim stranama

Stranka je povezana sa subjektom kada direktno ili indirektno kroz jednog ili više posrednika kontrolira, kontrolirana je od ili je pod zajedničkom kontrolom subjekta, ima udio u subjektu koji mu daje značajan utjecaj nad tim subjektom i ima zajedničku kontrolu nad subjektom. Ukupni iznosi transakcija s povezanim strankama, potraživanja i obveze na kraju godine i povezani rashodi i prihodi za godinu prikazani su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
Opis HRK '000 HRK '000
Dugotrajna financijska imovina
Temeljni ulog Tekstilno doradni centar 10 10
Temeljni kapital Jadran čarape d.o.o., Novi Sad 185 183
Temeljni ulog Jadran čarape d.o.o. Sarajevo 7 7
Temeljni ulog Učilište Effectus 150 0
Ukupno 352 200
Dugotrajna potraţivanja
Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo 1.156 0
Jadran čarape d.o.o., Novi Sad 1.769 0
Ukupno 2.926 0
Kratkotrajna potraţivanja
Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo 1.573 1.934
Jadran čarape d.o.o., Novi Sad 1.596 2.864
Ukupno 3.168 4.798
Kratkoroĉne obveze
Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo 13 0
Ukupno 13 0
Prihodi iz poslovanja
Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo 1.385 472
Jadran čarape d.o.o., Novi Sad 1.088 1.447
Ukupno 2.473 1.919
Financijski prihodi
Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo 30 0
Jadran čarape d.o.o., Novi Sad 35 0
Ukupno 64 4

34. Revizija financijskih izvještaja

Reviziju financijskih izvještaja Društva za 2010. godinu obavila je revizorska kuća BDO Croatia d.o.o., Zagreb za ugovorenu naknadu u iznosu od 90.000 kuna uvećano za porez na dodanu vrijednost.

IV SPOROVI l POTENCIJALNE OBVEZE

Temeljem podataka dobivenih od pravnih zastupnika Društva, protiv Društva se vode četiri sudska spora. Društvo je u skladu s profesionalnim pravnim savjetom, vjerujući da će doći do nepovoljnog konačnog sudskog rješenja formiralo pripadajuće rezerve u iznosu od 97 tisuća kuna.

V ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijske izvještaje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 29. travnja 2011. godine.

Živko Žužul, direktor

Jadran tvornica čarapa d.d. Zagreb, Vinka Žganeca 2 revidirano izvješće 2010. god.

Izjava sukladno ĉl. 407. st. 2 i ĉlanku 410. Zakona o tržištu kapitala uz rezultate poslovanja JADRAN tvornice ĉarapa d.d. za razdoblje 01.01. – 31.12. 2010. godine

Prema našem saznanju

Skraćeni set financijskih izvještaja Jadran tvornice čarapa d.d. za razdoblje siječanjprosinac 2010. godine, sastavljen je u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenih za primjenu u RH, te daju cjelovit, fer i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Jadran tvornice čarapa d.d. Zagreb.

Za Jadran tvornicu čarapa d.d. Zagreb

Dražana Sočo Odak, dipl.oec. Živko Žužul, dipl.oec Direktorica sektora Direktor Društva financija i računovodstva

Talk to a Data Expert

Have a question? We'll get back to you promptly.