AI Terminal

MODULE: AI_ANALYST
Interactive Q&A, Risk Assessment, Summarization
MODULE: DATA_EXTRACT
Excel Export, XBRL Parsing, Table Digitization
MODULE: PEER_COMP
Sector Benchmarking, Sentiment Analysis
SYSTEM ACCESS LOCKED
Authenticate / Register Log In

JADRAN tvornica čarapa d.d.

Quarterly Report May 4, 2011

2133_10-k_2011-05-04_30ff60e9-5225-41f0-90f0-cc8b81d8191d.pdf

Quarterly Report

Open in Viewer

Opens in native device viewer

JADRAN TVORNICA ĈARAPA d.d. ZAGREB

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2010. GODINU

Konsolidirano revidirano

Zagreb, travanj 2011.

SADRŢAJ: 1
1 IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA2
UVOD5
2 OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU 5
2.1 OSNIVANJE I RAZVOJ 5
2.2 DJELATNOST DRUŠTVA6
3 VLASNIĈKI ODNOSI7
4 ORGANI DRUŠTVA7
4.1 NADZORNI ODBOR 7
4.2 UPRAVA 7
5 ZAPOSLENOST7

1 IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA

Poslovanje u 2010. godini odvijalo se u uvjetima recesije te pada potrošnje kako na domaćem, tako i na ino trţištima.

Dodatno opterećenje poslovanju bilo je i globalno povećanje cijena baznih sirovina za proizvodnju čarapa (pamuk 50%, poliamidi 11%, obamitana lycra 1,8%) u drugom dijelu 2010. godine te konstantno povećanje cijena energenata (plina) tijekom protekle godine, što se značajno odrazilo na porast materijalnih troškova poslovanja.

Uz navedene poteškoće na trţištu na rezultate poslovanja značajno su utjecale i velike oscilacije u strukturi kupaca na ino trţištima u protekle 3 godine. U 2010. godini prekinuta je suradnja sa dugogodišnjim najvećim izvoznim kupcem Ipco Amcor Nizozemska. Prestanak suradnje sa Ipco Amcorom Jadran je nadomjestio suradnjom sa kupcem Rewe Austrija čiji obujam prodaje je u 2010. godini premašio prodaju Ipcu u 2008. godini. Započeta suradnja u 2009. godini sa kupcem Kaufland Njemačka nije realizirana u planiranom obujmu u protekloj godini. Jedna od glavnih strateških odrednica Jadrana je i dalje porast plasmana vlastitih proizvoda na ino trţišta ulaskom u sve veće trgovačke lance na trţištima Austrije, Njemačke, Švicarske.

U svrhu plasmana proizvoda na ino trţišta i zadovoljavanja zahtjevnih kriterija tog trţišta Jadran je u protekloj godini implementirao BSCI sustav društveno odgovornog ponašanja u svom djelovanju kao preduvjet ulaska u trgovačke centre na trţištima zapadne Evrope. Na trţište Austrije u trgovački lanac Humanic izišli smo sa novom linijom proizvoda višeg cjenovnog nivoa Jadran excluziv. U 2010. godini razvili smo novi proizvod imenom No run, ţenske čarape kod kojih prilikom mehaničkih oštećenja čarape ne dolazi do bjeţanja očice. Iste smo plasirali na austrijsko i švicarsko trţište kupcima Rewe Austrija i Coop Švicarska (za kupca Coop radi se o proizvodu pod brandom Jadran).

Krajem 2010. godine ušli smo na trţište Švicarske u trgovački lanac Coop, te u austrijski trgovački lanac Interspar.

Rezultat takvih oscilacija na na ino trţištima je pad ukupnih prihoda za 7% u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje veleprodaje su rasli svim većim kupcima u odnosu na prethodnu godinu, a posebno je potrebno naglasiti nove projekte - realizaciju ugovora sa NTL grupacijom o proizvodnji njihove robne marke, te realizaciju ugovora sa Ministarstvom unutarnjih poslova. Prihodi od drţavnih subvencija u 2010. godini su realizirani u puno manjem obujmu u odnosu na prethodnu godinu (10% poticaja dobivenih u 2009. godini).

Ukupni rashodi su u protekloj godini bili manji za 2%. Značajan rast rashoda Jadran je imao na stavkama troškova sirovina i materijala, što povećanjem obujma proizvodnje u protekloj godini, a prvenstveno rastom cijena sirovina (pamuk, poliamidi, obamitana lycra) u drugom dijelu godine. Usljed porasta cijene plina tijekom protekle godine, zabiljeţeni su i povećani troškovi energije (550 tisuća Hrk). Unatoč većim cijenama inputa u proizvodnju, prodajne cijene u proteklih tri godine nisu rasle.

U protekloj godini Jadran nije imao izraţenih problema upravljanja likvidnošću, zahvaljujući dijelom dobroj realizaciji prihoda od izvoza u 2009. godini, a dijelom i dobivenim drţavnim poticajima krajem 2009. godine. Značajan pozitivan utjecaj na likvidnost društva pridonosi i širenje vlastite maloprodajne mreţe. U protekloj godini otvorili smo 4 maloprodajna objekta.

Poslovanje firme Jadran Novi Sad u protekloj godini bilo je oteţano jakom konkurencijom domaćih proizvođača te velikom deprecijacijom domaće valute. Iz tog razloga firma Jadran Novi Sad biljeţi u rezultatima za prethodnu godinu veliku stavku financijskih rashoda koji joj u strukturi ukupnih rashoda zauzimaju učešće od 5%.

Obje firme ostvarivale su gubitke u prethodnim godinama što se reflektiralo na povećanje obveza prema matici te stvaranju značajnog gubitka iznad visine kapitala. Dio potraţivanja preknjiţen je odlukom direktora na pozajmice, te je upućen prijedlog Nadzornom odboru za dokapitalizacijom obiju firmi kćeri. Strateško opredjeljenje Jadran tvornice čarapa je kontinuirani rast prodaje proizvoda prvenstveno vlastitog branda kako na domaćem trţištu tako i na ino trţištima i u tom smjeru su u poslovnoj 2011. godini usmjerene prodajne aktivnosti. U cilju ostvarenja daljnjeg razvoja i uspješnog poslovanja ciljevi za 2011. godini usmjereni su na:

  • širenje vlastite maloprodajne mreţe
  • povećanje udjela u prodaji na regionalnim trţištima
  • konstantna prezentacija vlastitih proizvoda na zapadno evropskim trţištima
  • odrţanje likvidnosti i stabilnosti poslovanja
  • odrţanje zaliha sirovina, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda na optimalnom nivou
  • usavršavanje poslovnog informacijskog sustava praćenja proizvodnje i prodaje
  • konstantno poboljšanje kontrole kvalitete proizvoda kroz sve faze proizvodnog ciklusa proizvoda
  • usavršavanje organizacije poslovanja te veća kontrola troškova poslovanja
  • odrţanje postojećeg broja zaposlenih

Direktor Društva: Ţivko Ţuţul, dipl.oec.

UVOD

Sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Zakonu o računovodstvu, Zakonu o reviziji, Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja Uprava Društva podnosi Nadzornom odboru Godišnje izvješće za 2010.godinu i financijske izvještaje za 2010.godinu.

2 OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

2.1 OSNIVANJE I RAZVOJ

Dioničko društvo JADRAN tvornica čarapa formirano je pretvorbom društvenog poduzeća sukladno rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju od 6. rujna 1993. godine. Ova promjena upisana je u sudski registar rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 26. svibnja 1994. godine.

Odlukom Skupštine dioničara od 15. srpnja 1995. godine izvršeno je usklađenje Statuta Društva sa Zakonom o trgovačkim društvima, a odlukom Skupštine dioničara od 27. studenog 1997. godine izvršena je izmjena Statuta i donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala te usklađenje nominalnog iznosa dionica sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Tijekom 1998. i 1999. godine izvršeno je povećanje temeljnog kapitala privatnom emisijom dionica serije B (3.047 dionica) i serije C (2.846 dionica), o čemu je Trgovački sud u Zagrebu izdao Rješenja 10. oţujka 1999. godine i 23. prosinca 1999. godine.

Društvo je u 2001. godini kupilo tvrtku POSREDNIK d.d. (100%-tno vlasništvo) sa 19 zaposlenika, koja obavlja uslugu prodaje na malo tekstilnih proizvoda putem četiri prodavaonice.

Sredinom 2004. godine izvršeno je preseljenje tvornice na novu lokaciju – ulica Vinka Ţganeca 2, a Društvo ostvaruje prodaju kroz veći broj vlastitih prodavaonica, te kroz prodavaonice u franšizi.

Tijekom 2004. godine, Društvo je osnovalo trgovačko društvo u Sarajevu (100%-tno vlasništvo) pod nazivom Tvornica čarapa Jadran d.o.o., za prodaju čarapa na trţištu Bosne i Hercegovine.

U 2005. godini sklopljen je Ugovor o kupnji 100%-tnog udjela tvrtke JADRAN POSLOVNO SAVJETOVANJE d.o.o. koja je vlasnik poslovne zgrade u Zagrebu, Vinka Ţganjeca 2, čija vrijednost je ujedno i temeljni kapital.

U 2006. godini osnovano je i društvo u Novom Sadu pod nazivom JADRAN ĈARAPE d.o.o. za prodaju čarapa na trţištu Srbije, koje je bilo u 100%-tnom vlasništvu Društva.

Ugovorom o pripajanju trgovačkih društava od 19. srpnja 2007. godine Društvu su pripojene tvrtke JADRAN - POSLOVNO SAVJETOVANJE d.o.o. i POSREDNIK d.d. Pripajanje se temeljilo na financijskim izvještajima od 30. lipnja 2007. godine. Pripajanje obaju društava upisano je u sudski registar rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu dana 5. rujna 2007. godine. U 2009. godini sa Unitas d.d. Zagreb i Galeb d.d. Omiš sklopljen je Društveni ugovor o osnivanju Društva Tekstilni doradni centar d.o.o. Duga Resa kojim je Jadran t.č. dd. postala 1/3 vlasnik. U 2010. godini Jadran tvornica čarapa d.d. upisana je kao 15% -tni vlasnik učilišta Effectus.

2.2 DJELATNOST DRUŠTVA

Osnovna djelatnost Jadran tvornica čarapa d.d. je proizvodnja pletenih i kukičastih čarapa i to ţenskih hulahop čarapa, dokoljenica i sokni (90% proizvodnje), te muških i dječjih čarapa (10% proizvodnje).

Instalirani kapaciteti dostatni su za proizvodnju oko 15 milijuna pari čarapa godišnje.

Prodaja se odvija kroz gotovo sve trgovačke lance prisutne na hrvatskom trţištu (oko 51% prodaje), vlastitu maloprodaju-34 prodavaonica (23%) te izvoz (26%) (struktura prodaje u 2010. godini).

3 VLASNIĈKI ODNOSI

Temeljni kapital na dan 31.12.2010. godine iznosi 42.489.900 kuna i podijeljen je na 141.633 redovne dionice nominalne vrijednosti 300,00 kuna.

Vlasnička struktura na dan 31.12.2010. godine:

80,56 % domaće fizičke osobe

15,06 % domaće pravne osobe

4,38 % Hrvatski fond za privatizaciju

4 ORGANI DRUŠTVA

4.1 NADZORNI ODBOR

Vinko Barišić, predsjednik Kuzman Marasović, zamjenik predsjednika Danko Prgomet Vera Mateša

4.2 UPRAVA

Ţivko Ţuţul, Direktor Društva

5 ZAPOSLENOST

Na dan 31. prosinca 2010. godine Jadran tvornica čarapa je zapošljavala 335 zaposlenika, dok je na dan 31. prosinca 2009. godine bilo zaposleno 316 zaposlenika.

Tijekom 2010. godine zaposleno je novih 60 zaposlenika, a raskinut je radni odnos sa 41 zaposlenika od čega 11 radi odlaska u mirovinu.

Od ukupnog broja zaposlenih na dan 31.12.2010. godine, 90 ih je zaposleno ugovorom na određeno vrijeme.

Strukturu zaposlenih po spolu na dan 31.12.2010. čine 82% ţena i 18% muškaraca.

Povećanje broja zaposlenih u 2010. godini zabiljeţeno je u sektoru Komercijale, a kao posljedica širenja vlastite maloprodajne mreţe. U prvoj polovici 2010. godine otvorene su prodavaonice u Koprivnici i Bjelovaru, a u drugoj polovici u Velikoj Gorici i Dugom Selu.

Tijekom 2010. godine povećanjem proizvodnje povećao se i broj djelatnika u proizvodnom sektoru za 3% u odnosu na 2009. godinu.

U firmi kćeri Jadran Sarajevo došlo je u 2010. godini do restrukturiranja poslovanja tako da se broj zaposlenih sa 1 povećao na 2.

Na dan 31.12.2010. godine Jadran Novi Sad zapošljava 3 djelatnika, a Jadran Sarajevo 2 djelatnika.

6 GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Ukupni prihodi u 2010. godini manji su za 5 mil. kuna odnosno 7% u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini.

Poslovni prihodi manji su za 3% u odnosu na prethodnu godinu.

Unatoč količinskom rastu prodaje u veleprodaji (11%) i u maloprodaji (1%), prihodi od prodaje su znatno manji kao posljedica većih akcijskih rabata. Veleprodajne i maloprodajne cijene usljed pada kupovne moći a time i potraţnje u posljednje tri godine nisu rasle.

Prihodi od prodaje na stranom trţištu manji su za 16% u odnosu na 2009. godinu te na razini ostvarenih u 2008. godini. Razlog ovakvih oscilacija u prodaji na ino trţištima u proteklih par godina je prestanak suradnje sa dugogodišnjim vodećim kupcem Ipco Amcor Nizozemska. U 2010. gubitak tog posla u potpunosti smo nadomjestili prodajom kupcu Rewe Austrija, a u 2011. godini očekuje se daljnji rast prometa sa tim kupcem. U 2009. godini imali smo dvije velike isporuke kupcu Kaufland Njemačka u ukupnom iznosu oko 5 mil. kuna. U 2010. godini usljed velikih zaliha naše robe izostale su planirane narudţbe od tog kupca. Suradnja sa Kaufland Njemačka u planu je za 2011. godinu, međutim ne u tako velikom obujmu kao u 2009. godini.

U ostalim poslovnim prihodima iskazani su prihodi od subvencija Ministarstva gospodarstva odobreni u po Operativnom programu potpora tekstilnoj industriji za 2008. i 2010. godinu te po projektu jačanje međunarodne konkurentnosti i nastup na ino sajmovima u 2010. godini. U 2009. godini subvencije po Operativnom programu potpora tekstilnoj industriji iznosile su oko 3 milijuna kuna, dok su u 2010. godini iznosile oko 340.000 kuna.

Ukupni rashodi u 2010. godini manji su za 2,4 mil. kuna ili 3% u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini.

Troškovi sirovina za proizvodnju bili su 31% veći u 2010. godini. Najveći rast imali su troškovi pređe.

Rezultat je to povećane proizvodnje, te rasta cijena baznih prediva za proizvodnju čarapa (pamuka, poliamida i obamitane lycre) u drugoj polovici protekle godine. Troškovi ambalaţe, boja i ostalog repromaterijala rasli su proporcionalno porastu proizvodnje. Trošak utenzilija i rezervnih dijelova bio je nešto veći u odnosu na prethodnu godinu.

Troškovi energije porasli su za oko 900.000 kuna. U 2010. godini potrošeno je 6% više KWH električne energije te je stoga trošak el.energije bio je veći za cca 100.000 kuna. U 2010. godini potrošeno je 90.000 m3 plina više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan trošak plina bio je veći za 732.000 kuna, od čega je porast od 552.000 uzrokovan porastom cijena plina u tri navrata 2010. godine (početkom 2010. godine, 01.04.2010. godine te 01.07.2010. godine).

Tijekom 2010. godine uprava je temeljem ponovne procjene budućeg korisnog vijeka uporabe nekretnina, postrojenja i opreme, donijela odluku o smanjenju stopa amortizacije građevinskih objekata i strojeva za proizvodnju. Time je trošak amortizacije manji je za 45% u odnosu na 2009. godinu.

Troškovi bruto plaća su usljed porasta prosječnog broja zaposlenih rasli 2%. Prosječna isplaćena neto plaća u 2010. godini bila je na razini isplaćene u prethodnoj godini, odnosno 3.560 kuna.

U grupi troškova usluga i ostalih troškova poslovanja značajnije povećanje biljeţili su troškovi zakupnina za 23% (širenje maloprodajne mreţe te pozicija u veleprodajnim centrima), troškovi reklame i propaganda za 56% (obiljeţavanje 80 godišnjice tvrtke, troškovi razvoja novih proizvoda, kataloga,modne revije) i usluge odrţavanja za 28% (remonti strojeva za proizvodnju).

Financijski rashodi su u 2010. godini smanjeni za 45% što je posljedica smanjene prosječne zaduţenosti po revolving kreditima u toj godini, te manjih troškova zateznih kamata. U 2010. godini nije bilo novih kreditnih zaduţenja.

Bilanca stanja 31.12.2010. godine

Ukupna imovina na dan 31.12.2010. godine iznosila je 89,9 milijuna kuna. U 2010. godini ostvarene su investicije u materijalnu imovinu u iznosu oko 1 milijun kuna. Dugotrajna financijska imovina se povećala pretvaranjem dijela potraţivanja firmi kćeri u dugoročni kredit, a čime su se smanjila kratkotrajna potraţivanja.

Kratkotrajna imovina manja je za 1,3 milijuna kuna. Zalihe su porasle za skoro 5 milijuna kuna rastom preteţno nedovršene proizvodnje.

Kratkoročne obveze su se povećale za oko 4 milijuna kuna, od čega su obveze dobavljačima rasle skoro 6 milijuna kuna, dok su se obveze prema bankama smanjile za oko 2 mil. kuna.

Novčani tijek za 2010. godinu pokazuje da je novac ostvaren poslovnim aktivnostima (amortizacija, dobivena poticajna sredstva krajem 2009. godine) u 2010. godini bio usmjeren prvenstveno na nabavu repromaterijala te investicije.

JADRAN Tvornica ĉarapa d.d.

Zagreb, Vinka Žganeca 2

BILANCA NA DAN 31.12.2010. GODINE

POZICIJE 2009. 2010. Povećanje/
smanjenje
1 2 3 4
AKTIVA
1. Dugotrajna imovina 38.701.388 37.192.279 -1.509.109
1.1. Nematerijalna imovina 90.758 101.927 11.169
1.2. Materijalna imovina 38.596.375 36.926.097 -1.670.278
1.3. Dugotrajna financijska imovina 10.000 160.000 160.000
1.4. Potraživanja 4.255 4.255 0
2. Kratkotrajna imovina 50.731.218 52.071.381 1.340.163
2.1. Zalihe 25.938.450 30.906.482 4.968.032
2.2. Potraživanja 21.261.123 20.540.853 -720.270
2.3. Kratkotrajna financijska imovina 3.029.774 0 -3.029.774
2.4. Novac u banci i blagajni 501.871 624.046 92.175
3. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obr.prih. 347.942 586.755 238.813
4.Gubitak iznad kapitala 0 0 0
UKUPNO AKTIVA 89.780.548 89.850.415 69.867
Izvanbilančni zapisi 1.107.628 1.685.343 577.715
PASIVA 0
0
1. Kapital i rezerve 50.224.969 47.000.862 -3.224.107
1.1. Temeljni kapital 42.489.900 42.489.900 0
1.2. Kapitalne rezerve 119.511 119.511 0
1.3. Rezerve iz dobiti 4.054.773 4.078.340 23.567
1.4. Revalorizacijske rezerve 0 -36.157 -36.157
1.5. Zadržana dobit 4.945.813 5.393.594 447.781
1.6. Preneseni gubitak 827.276 1.699.951 872.675
1.7. Dobit poslovne godine 0 0 0
1.8. Gubitak poslovne godine -557.752 -3.344.375 -2.786.623
1.9. Manjinski interes
2. Rezerviranja 430.949 97.306 -333.643
3. Dugoročne obveze 6.693.319 6.670.073 -23.246
4. Kratkoročne obveze 29.194.502 33.188.963 3.994.461
-obveze bankama 6.558.427 4.386.540 -2.171.887
-obveze dobavljačima 13.744.095 19.692.771 5.948.676
-ostale kratkoročne obveze 8.891.980 9.109.652 217.672
5. Odgođeno plaćanje troškova i prihod
bud.razd. 3.236.809 2.893.211 -343.598
UKUPNO PASIVA 89.780.548 89.850.415 69.867
Izvanbilančni zapisi 1.107.628 1.685.343 577.715

JADRAN Tvornica ĉarapa d.d.

Zagreb, Vinka Žganeca 2

RAĈUN DOBITI ZA 2010. GODINU

RAĈUN DOBITI Ostvarenje Ostvarenje Indeks
I - XII /09. I - XII /10. 10./ 09.
1 2 3 4
I. UKUPNI PRIHODI 72.966.019 67.549.307 93
1. Poslovni prihodi 67.656.252 65.647.156 97
1.1. Prihodi od prodaje 65.265.992 63.001.184 97
1.1.1. Pr. od prod. na dom.trž 45.016.106 46.006.493 102
1.1.2. Pr. od prod. na str.trž. 20.249.886 16.994.691 84
1.2. Pr.od upotr.vl.proiz., zakup 434.370 560.360 129
1.3. Prihodi od prodaje trgovačke robe 1.955.890 2.085.612 107
1.4. Prihodi od ukidanja rezerviranja
2. Financijski prihodi 659.045 443.912 67
2.1. Prihodi od kamata 53.747 29.823 55
2.2. Pozitivne tečajne razlike 605.298 414.089 68
3. Ostali poslovni prihodi 4.650.722 1.458.239 31
3.1. Prihodi od subvencija 3.502.912 954.133 27
3.2. Naplać.otp.potraž.,super rabati,ost.prih. 1.147.810 504.106 44
II. UKUPNI RASHODI 73.336.893 70.893.682 97
4. Poslovni rashodi
4.1. Sirovine i materijal
70.573.816
23.486.743
69.336.464
30.814.696
98
131
4.2. Energija 3.546.771 4.409.614 124
4.3. Amortizacija 4.931.432 2.723.183 55
4.4. Bruto plaće i doprinosi 20.556.102 20.962.969 102
4.5. Vrijed.uskl.kratk.imovine 8.312 7.358 0
4.6. Rezerviranja po sudsk.sporov. 0 0
4.7. Nabavna vrijed. trgovačke robe 1.811.585 1.398.895 77
4.8. Troškovi usluga 7.838.840 9.094.325 116
4.9. Ostali troškovi poslovanja 5.075.588 4.126.290 81
4.10. Povećanje/smanjenje vrijednosti
zaliha 3.318.443 -4.200.866
5. Financijski rashodi 2.263.157 1.244.999 55
5.1. Financijski rashodi - kamate 1.276.894 669.476 52
5.2. Negativne tečajne razlike 986.263 575.523 58
6. Ostali poslovni rashodi 499.920 312.219 62
III. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -370.874 -3.344.375
IV. POREZ NA DOBIT 186.878 0
V. DOBIT FINANCIJSKE GODINE -557.752 -3.344.375
JADRAN Tvornica ĉarapa d.d.
Zagreb, Vinka Žganeca 2
IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TIJEKU - Indirektna metoda
u kunama
Naziv pozicije 2009. 2010.
1 2 3
NOVĈANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza -370.874 -3.344.375
2. Amortizacija 4.931.432 2.723.183
3. Povećanje kratkoročnih obveza 6.166.346
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 904.099 720.269
5. Smanjenje zaliha 3.832.916 0
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 0 3.298.587
I. Ukupno povećanje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti 9.297.573 9.564.010
1. Smanjenje kratkoročnih obveza 3.985.976
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja
3. Povećanje zaliha 4.968.032
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 3.841.169 1.077.841
II. Ukupno smanjenje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti 7.827.145 6.045.873
A1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH 1.470.428 3.518.137
A2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH
NOVĈANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne 0 0
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata
3. Novčani primici od kamata
4. Novčani primici od dividendi
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti
III. Ukupno novĉani primici od investicijskih aktivnosti
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne
0
335.003
0
1.074.075
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0 150.000
IV. Ukupno novĉani izdaci od investicijskih aktivnosti 335.003 1.224.075
B1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH 0 0
B2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH 335.003 1.224.075
NOVĈANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti
V. Ukupno novĉani primici od financijskih aktivnosti 0 0
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 2.468.917 2.171.887
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 432.054
3. Novčani izdaci za financijski najam
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 0
VI. Ukupno novĉani izdaci od financijskih aktivnosti 2.900.971 2.171.887
C1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH
C2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 2.900.971 2.171.887
Ukupno povećanje novčanog tijeka 122.175
Ukupno smanjenje novčanog tijeka 1.765.546
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata
2.267.417 501.871
122.175
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 1.765.546
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 501.871 624.046

JADRAN Tvornica ĉarapa d.d.

Zagreb, Vinka Žganeca 2

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

Naziv pozicije Prethodna
godina
Tekuća
godina
1. Upisani kapital 42.489.900 42.489.900
2. Kapitalne rezerve 119.511 119.511
3. Rezerve iz dobiti 4.054.773 4.078.340
4. Zadrţana dobit ili preneseni gubitak 4.118.537 3.693.643
5. Dobit ili gubitak tekuće godine -557.752 -3.344.375
6. Revalorizacija dugotrajne mater.imovine
7. Revalorizacija dugotrajne nemat.imovine
8. Revaloriz.financ.imov.raspoloţ.za prodaju
9. Ostala revalorizacija
10. Ukupno kapital i rezerve 50.224.969 47.037.019
11. Tečajne razl.s nasl.neto ulag u ino posl -36.157
12. Tekući i odgođeni porezi (dio)
13. Zaštita novčanog tijeka
14. Promjene računovodstvenih politika
15. Ispravak značajnih pogr.preth.razdoblja
16. Ostale promjene kapitala
17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala -36.157

BILJEŠKE UZ KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA 2010. GODINU JADRAN TVORNICA ĈARAPA DD GRUPA

l OPĆI PODACI O GRUPI

1.1. Pravni okvir

1.1.1.
Matica
NAZIV:
SJEDIŠTE:
MBS:
TEMELJNI KAPITAL:
JADRAN Tvornica ĉarapa d.d.
Vinka Ţganjeca 2, Zagreb, Hrvatska
03275248 Trgovački sud u Zagrebu
42.489.900 kuna
OSNOVNA DJELATNOST: Osnovna djelatnost JADRAN tvornice čarapa d.d. je proizvodnja tekstila i
tekstilnih proizvoda, kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkog
posredovanja na domaćem i inozemnom tţištu.
1.1.2.
Ovisno društvo
NAZIV:
SJEDIŠTE:
MBS:
TEMELJNI KAPITAL:
OSNOVNA DJELATNOST:
Jadran ĉarape d.o.o.
Aleksandra Tišme 17, Novi Sad, Srbija
104485801
25.000 eura
Osnovna djelatnost Jadran čarape d.o.o. (Društvo) je prodaja tekstila i
tekstilnih proizvoda, kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkog
posredovanja na domaćem i inozemnom tţištu.
1.1.3.
Ovisno društvo
NAZIV:
SJEDIŠTE:
MBS:
TEMELJNI KAPITAL:
Tvornica ĉarapa Jadran d.o.o.
Tešanjska 9, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
08005383 Trgovački sud u Sarajevu
2.000 KM
OSNOVNA DJELATNOST: Osnovna djelatnost Jadran čarape d.o.o. (Društvo) je prodaja tekstila i
tekstilnih proizvoda, kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkog
posredovanja na domaćem i inozemnom tţištu.

1.2. Tijela Grupe

Tijela Grupe su Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština.

Upravu predstavlja gospodin Ţivko Ţuţul

Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština.

Nadzorni odbor čine:

    1. Barišić Vinko predsjednik
    1. Marasović Kuzman zamjenik predsjednika
    1. Prgomet Danko član
    1. Mateša Vera član

II TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Osnove pripreme

Ovi financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja, MeĎunarodnim računovodstvenim standardima i tumačenjima (zajedno: MSFI) izdanim od strane MeĎunarodnog odbora za računovodstvene standarde (IASB) i usvojenim od strane Europske Unije ( "usvojeni MSFI").

Financijski izvještaji sastavljeni su uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogaĎaja po kojem se učinci transakcija priznaju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnose, te uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu odreĎenih ključnih računovodstvenih procjena. TakoĎer se od Uprave zahtijeva da se sluţi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Grupe. Uprava smatra da tijekom sastavljanja ovih financijskih izvještaja nije bilo nikakvih prosudbi koje bi mogle imati značajan utjecaj na iznose priznate u konsolidiranim financijskim izvještajima. Isto tako nije bilo nikakvih procjena na temelju kojih bi moglo doći do značajnih usklaĎenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveze u slijedećoj godini.

Svi iznosi su prikazani u hrvatskim kunama i, osim ako nije drugačije naznačeno, zaokruţeni su na najbliţu tisuću. Na dan 31. prosinca 2010. godine tečaj za 1 EUR bio je 7,385173 kuna (31. prosinca 2009. godine 1 EUR bio je 7,306199 kuna).

Konsolidirani financijski izvještaji obuhvaćaju financijske izvještaje Matice te subjekata pod njenom kontrolom. Kontrola je prisutna ako Matica ima moć upravljanja financijskim i poslovnim politikama nekog subjekta na način da ostvari koristi od njegovih aktivnosti.

Naziv ovisnog društva Udio u vlasništvu
Jadran čarape d.o.o., Novi Sad 100,00 %
Tvornica čarapa Jadran d.o.o., Sarajevo 100,00 %

III SAŢETAK RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA

Saţetak značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu konsolidiranih financijskih izvještaja naveden je u nastavku. Politike su dosljedno primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim ako nije drukčije navedeno.

3.1. Promjene raĉunovodstvenih politika

a) Novi standardi, tumačenja i izmjene na snazi od 1. siječnja 2010. godine

Sljedeći novi standardi, tumačenja, izmjene i dopune, na snazi od 1. siječnja 2010. godine, imali su učinak na financijske izvještaje Grupe:

• MSFI 2 "Isplate s temelja dionica" – izmjene vezane za transakcije isplate s temelja dionica koje se podmiruju u novcu (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MSFI 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MSFI 8 "Operativni segmenti" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MRS 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MRS 7 "Izvještaj o novčanom toku" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MRS 17 "Najmovi" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MRS 36 "Umanjenje imovine" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

• MRS 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" – izmjene nastale kao rezultat godišnjih poboljšanja - (na snazi od 1. siječnja 2010. godine ili nakon toga)

3.2. Operativni segmenti

Operativni segmenti su iskazani u skladu s internim izvještavanjem donositelju poslovnih odluka. Glavni donositelj poslovnih odluka, odnosno funkcija odgovorna za alociranje resursa i ocjenu rada operativnih segmenata, identificirana je kao Uprava koja donosi strateške odluke. Na dan 31. prosinca 2010. godine Upravu predstavlja gospodin Ţivko Ţuţul.

Poslovanje Grupe organizirano je u jedinstvenom operativnom sektoru proizvodnje i prodaje tekstilnih proizvoda, te se Upravi prezentiraju u jedinstvenim financijskim izvještajima.

3.3. Priznavanje prihoda

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraţivanja za prodane proizvode ili usluge tijekom redovnog poslovanja Grupe. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, procijenjene povrate, rabate i diskonte. Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda moţe pouzdano mjeriti, kada će Grupa imati buduće ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Grupe.

a) Prihodi od prodaje proizvoda

Prihodi od prodaje proizvoda priznaju se kada je Grupa prenijela značajne rizike i koristi vlasništva nad proizvodima na kupca i ako je vjerojatno da će Grupa primiti ranije dogovorene uplate. Ti se kriteriji smatraju zadovoljenim kada je proizvod dostavljen kupcu. Gdje kupac ima pravo na povrat, Grupa odgaĎa priznavanje prihoda sve dok pravo na povrat ne istekne. MeĎutim, tamo gdje Grupa zadrţava samo beznačajni rizik vlasništva s obzirom na pravo povrata, prihod se ne odgaĎa, ali Grupa priznaje rezerviranje temeljem prethodnih iskustava i drugih relevantnih faktora.

b) Prihodi od prodaje usluga

Pod uvjetom da je iznos prihoda moguće pouzdano izmjeriti i ako je vjerojatno da će Grupa primiti naknadu, prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su iste pruţene.

Prihod od ugovora o obavljanju usluga priznaje se u odnosu na stupanj izvršenja ugovora. Stupnjevi izvršenja ugovora utvrĎeni su kako slijedi:

obavljene usluge priznaju se u odnosu na stupanj izvršenja, utvrĎene kao postotak utrošenog vremena, u odnosu na ukupno vrijeme, koje je proteklo do datuma bilance;

3.3. Priznavanje prihoda (nastavak)

  • naknade za odrţavanje uključene u cijenu prodanog proizvoda priznaju se u odnosu na udio u ukupnom trošku za odrţavanje prodanog proizvoda, uzimajući u obzir broj prethodnih usluga odrţavanja ranije prodanih proizvoda; i
  • prihod od ugovora temeljenih na utrošenom vremenu i materijalu priznat je, prema ugovorenim cijenama, u razdoblju u kojem su radni sati izvršeni i u kojem su direktni troškovi nastali.
  • c) Prihodi od kamata

Prihod od kamata razgraničava se na vremenskoj osnovi, na temelju neotplaćene glavnice i po primijenjivoj efektivnoj kamatnoj stopi, koja točno diskontira procijenjene buduće novčane primitke kroz očekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili do neto knjigovodstvenog iznosa financijske imovine. Prihod od kamata se priznaje kao financijski prihod u računu dobiti i gubitka.

3.4. Poslovni rashodi

Poslovni rashodi predstavljaju sve rashode u odnosu na fakturirane prihode od prodaje proizvoda i usluga.

U okviru poslovnih rashoda iskazuju se materijalni troškovi i usluge, troškovi osoblja, amortizacija, troškovi vrijednosnog usklaĎenja potraţivanja te ostali troškovi poslovanja.

3.5. Najmovi

Najmovi u kojima je zadrţan značajan dio rizika i koristi vlasništva od strane najmodavca, klasificiraju se kao operativni najmovi.

Grupa kao najmodavac

Prihod od poslovnih najmova obračunava se na linearnoj osnovi tijekom trajanja najma.

Grupa kao najmoprimac

Iznosi koje Grupa plaća po osnovi poslovnog najma terete račun dobiti i gubitka ravnomjerno tijekom trajanja najma.

Najmovi nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Grupa ima sve bitne rizike i koristi vlasništva klasificiraju se kao financijski najmovi.

3.7. Troškovi posudbe

Troškovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili izradi kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nuţno zahtijeva značajno vrijeme da bi bilo spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju, dodaju se trošku navedenog sredstva sve dok sredstvo većim dijelom nije spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju.

Svi drugi troškovi posudbe priznaju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

3.7. Strana valuta

Transakcije iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u HRK (hrvatske kune) po tečaju vaţećem na datum transakcije. Hrvatska kuna je vaţeća valuta Grupe te su u toj valuti prezentirani financijski izvještaji.

Monetarna imovina i obveze iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune na dan bilance po tečaju koji je vaţio na taj dan. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja stranih sredstava plaćanja priznaju se u računu dobiti i gubitka.

3.7. Strana valuta (nastavak)

Nemonetarne stavke izraţene u stranoj valuti vrednovane po fer vrijednosti preračunate su u kune po tečaju vaţećem na dan odreĎivanja fer vrijednosti. Nemonetarne stavke izraţene u stranoj valuti iskazane po trošku nabave treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije.

3.8. Oporezivanje

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu kao i iznose porezno nepriznatih rashoda. Tekuća porezna obveza Grupe izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno vaţeće na datum bilance.

Tekući porez na dobit koji se odnosi na stavke koje se priznaju direktno u kapitalu, ne priznaje se u računu dobiti i gubitka. Uprava periodično procjenjuje pozicije prijave poreza u odnosu na situacije u kojima su primjenjivi porezni zakoni predmet tumačenja, te Grupa provodi rezerviranja, kada je to moguće.

3.9. Novac i novĉani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac na računu i u blagajni, te se iskazuju u izvještaju o financijskom poloţaju. Knjigovodstveni iznosi novca i novčanih ekvivalenata općenito su pribliţni njihovim fer vrijednostima.

U svrhu izvještavanja o novčanim tokovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac i račune kod banaka sa dospijećem do tri mjeseca.

3.10. Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci kad Grupa postane strana ugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Potraživanja od kupaca

Potraţivanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu umanjenom za ispravak vrijednosti po osnovi procijenjenih iznosa za koje se očekuje da neće biti naplaćeni.

Krediti banaka

Kamatonosni krediti i prekoračenja kod banaka iskazuju se u visini primljenih, odnosno odobrenih iznosa, umanjeni za troškove koji se izravno pripisuju odobrenju. Financijski troškovi, uključivši premije koje se plaćaju prilikom podmirenja ili otkupa, evidentiraju se po obračunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenom iznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojem su nastali.

Obveze prema dobavljačima

Obveze prema dobavljačima iskazuju se u nominalnom iznosu.

3.11. Planovi mirovinskih primanja

Planovi definiranih doprinosa

Doprinosi iz plana Grupe vezanih uz mirovine terete račun dobiti i gubitka u godini na koju se odnose.

Planovi definiranih primanja

Viškovi i manjkovi koji proizlaze iz planova definiranih mirovinskih primanja mjere se po:

  • fer vrijednosti imovine raspoloţive za primanja na datum izvještavanja; umanjenoj za
  • sadašnju neto vrijednost obvezujućih primanja; i
  • usklaĎenja za nepriznate troškove prethodnih usluga.

3.11. Planovi mirovinskih primanja (nastavak)

Grupa nema druge mirovinske aranţmane osim onih u okviru drţavnog mirovinskog sustava Republike Hrvatske.

3.12. Drţavne potpore

Drţavna potpora se priznaje kada postoji dovoljno jamstvo da će Grupa zadovoljiti uvjete koji se za nju traţe i da će potpora biti primljena.

Drţavne potpore priznaju se u računu dobiti ili gubitka na sustavnoj osnovi tijekom razdoblja u kojem subjekt povezane troškove priznaje kao rashode za čije su pokriće potpore namijenjene.

3.13. Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i/ili akumulirane gubike od umanjenja vrijednosti, a čine materijalnu imovinu ukoliko im je vijek trajanja duţi od godine dana, a pojedinačna vrijednost veća od 3.500 kuna na dan nabave.

Nabavna vrijednost uključuje nabavnu cijenu, trošak rezervnih dijelova postrojenja i opreme, te ostale zavisne troškove i procijenjenu vrijednost budućih troškova demontaţe ako su uvjeti priznavanja istih ostvareni, dok se obveza knjiţi kao provizija.

U slučaju kada je potrebno zamijeniti značajne dijelove nekretnina, postrojenja i opreme u intervalima, Grupa priznaje takve dijelove kao individualnu imovinu sa odreĎenim vijekom trajanja i amortizacijom. Isto tako u slučaju većih kontrola ili odrţavanja, troškovi istih se priznaju u knjigovodstvenom iznosu postrojenja i opreme kao zamjena, ako su zadovoljeni uvjeti priznavanja. Svi ostali troškovi popravaka i odrţavanja priznavaju se u računu dobiti i gubitka kako nastaju.

Amortizacija se obračunava tako da se nabavna vrijednost imovine, osim zemljišta i investicija u tijeku otpisuje tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine primjenom pravocrtne metode po sljedećim stopama:

O P I S 2010. 2009.
% %
GraĎevinski objekti 2,5% 5%
Oprema 5%-50% 10%-50%

Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa.

Nekretnine, postrojenja i oprema i svaki njihov značajan dio prestaju se priznavati prilikom potpunog otpisa ili kada se njihovim korištenjem ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Dobici ili gubici nastali otuĎivanjem ili rashodovanjem odreĎenog sredstva utvrĎuju se kao razlika izmeĎu prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i priznaju u korist, odnosno na teret prihoda.

Preostala (sadašnja) vrijednost, korisni vijek trajanja i metode amortizacije revidiraju se na kraju svake financijske godine i usklaĎuju, ako je prikladno.

3.14. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se odnosi na informatičke programe i ulaganja u tuĎu imovinu koje se početno mjere po trošku nabave i amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog vijeka trajanja.

Nakon početnog priznavanja nematerijalna imovina se evidentira po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za troškove amortizacije i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja imovine. Nematerijalna imovina nastala vlastitiom proizvodnjom, isključujući kapitalizirane troškove razvoja, ne kapitalizira se i troškovi se priznavaju u računu dobiti i gubitka u godini u kojoj su nastali. Vijek trajanja nematerijalne imovine se procjenjuje ili kao ograničeni (odreĎeni) ili kao neograničeni (neodreĎeni).

Nematerijalna imovina sa odreĎenim vijekom trajanja amortizira se tijekom procijenjenog vijeka trajanja i umanjuje se kada za to postoje uvjeti. Amortizacijska stopa koju Grupa primjenjuje za obračun amortizacije nematerijalne imovine je 25%.

Trošak amortizacije nematerijalne imovine sa odreĎenim vijekom trajanja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao trošak u skladu sa ulogom nematerijalne imovine. Nematerijalna imovina sa neodreĎenim vijekom trajanja se ne amortizira, ali se procijenjuje za umanjenja na godišnjoj osnovi, ili pojedinačno ili na razini generiranja novca.

3.15. Umanjenja

Grupa na svaki datum bilance preispituje knjigovodstvene iznose svoje materijalne i nematerijalne imovine kako bi utvrdilo postoje li naznake da li je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem. Ako nije moguće procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Grupa procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja generira novac a kojoj to sredstvo pripada.

3.16. Ulaganja u povezana društva

Ulaganja u povezana društva i ovisna društva nad kojima ulagač (Matica) ima većinsko vlasništvo, utjecaj ili kontrolu iskazana su u financijskim izvještajima Matice po metodi troška ulaganja, uz umanjenje knjigovodstvenog iznosa ove imovine – ulaganja do njegovog nadoknadivog iznosa. Matica sastavlja i konsolidirane financijske izvještaje s povezanim društvom u kojem ima cjelokupni udio i kontrolu.

3.17. Zalihe

Zalihe se mjere po trošku ili neto utrţivoj vrijednosti, ovisno o tome što je niţe. Temeljem odredaba navedenog standarda vrednovanje zaliha obuhvaćeno je kako slijedi:

  • troškovi nabave zaliha sirovina i materijala obuhvaćaju nabavnu cijenu, uvozne carine i druge troškove koji se mogu izravno pripisivati nabavi sirovina i materijala; trgovački popusti i slične stavke oduzimaju se kod odreĎivanja troška nabave. Utrošak zaliha sirovina i materijala iskazuje se po prosječnim ponderiranim cijenama, te su i zalihe na skladištu vrednovane ovom metodom,
  • pod zalihama sitnog inventara podrazumijevaju se alati, pogonski i uredski inventar te slična sredstva za rad za koja se očekuje da će se koristiti do jedne godine dana i sredstva koja se ne smatraju dugotrajnom imovinom,
  • utrošak odnosno stavljanje u upotrebu zaliha sitnog inventara i auto-guma kao i rezervnih dijelova uključuje se u troškove metodom jednokratnog otpisa,

3.17. Zalihe (nastavak)

  • trgovačka roba predstavlja zalihe kupljene robe predviĎene ponovnoj prodaji, a iskazuje se po prodajnim cijenama umanjenim za iznos poreza na dodanu vrijednost i iznosa razlike u cijeni robe (marţa),
  • Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda iskazuju se po planskoj cijeni proizvodnje, koja se utvrĎuje temeljem odreĎenog postotka po nastalim izravnim i neizravnim troškovima, koji se prenose na kraju obračunskog razdoblja i iskazuju kao proizvodnja u tijeku ukoliko su nerealizirani na kraju obračunskog razdoblja.

Cijena koštanja nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda sadrţi troškove materijala, ostale troškove proizvodnje, ostale opće troškove u svezi s dovoĎenjem zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.

Nakon prodaje, Grupa priznaje knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha kao rashod u razdoblju u kojem je priznat odnosni prihod. TakoĎer iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utrţive vrijednosti i svi manjkovi zaliha priznaju se kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka manjka. Iznos bilo kojeg poništenja otpisa zaliha kao posljedica povećanja neto utrţive vrijednosti priznaje se kao smanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do poništenja.

3.18. Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Grupa ima sadašnju pravnu ili neponištivu obvezu temeljem prošlih dogaĎaja i ako je vjerojatnost da će biti nuţan odljev sredstava koji predstavljaju gospodarsku korist radi podmirivanja obveze, i ako se moţe pouzdano procijeniti iznos obveze.

3.19. DogaĊaji nakon izvještajnog razdoblja

DogaĎaji nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju su oni povoljni i nepovoljni dogaĎaji koji su nastali izmeĎu datuma izvještaja o financijskom poloţaju i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Grupa usklaĎuje iznose koje je priznala u svojim financijskim izvještajima za dogaĎaje nakon datuma izvještaja

o financijskom poloţaju koji zahtijevaju usklaĎivanje.

3.20. Politika zašite okoliša

Politika zaštite okoliša u Grupi je da djelatnici stalno budu svjesni brige za okoliš i da osiguraju stalan doprinos njegovoj zaštiti i unapreĎenju, kao i radne okoline u kojoj rade.

4. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima

Grupa je kroz svoje poslovanje izloţena sljedećim financijskim rizicima:

  • Kreditni rizik
  • Fer vrijednost novčanog toka ili kamatni rizik
  • Valutni rizik
  • Trţišni rizik
  • Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom kapitala

Grupa upravlja svojim kapitalom na način da osigura kontinuitet poslovanja, uz maksimiziranje povrata dioničarima kroz optimizaciju salda dugovanja i kapitala.

Upravljanja financijskim rizikom

Uprava provodi nadzor i upravlja financijskim rizicima koji se odnose na poslovanje Grupe kroz izvještaje o internom riziku, koji analiziraju izloţenost prema stupnju i veličini rizika. Financijski rizici uključuju trţišni rizik (uključujući valutni rizik, i rizik cijena), kreditni rizik, rizik likvidnosti, i rizik novčanog tijeka kamata.

Kreditni rizik

Kreditni rizik, odnosi se na rizik neispunjenja ugovornih obveza drugih ugovornih strana koji će proizvesti financijski gubitak Grupe. Grupa je usvojila politiku prema kojoj posluje samo sa kreditno sposobnim ugovornim stranama, osiguravajući prema potrebi višak osiguranja za ublaţavanje rizika financijskog gubitka zbog neispunjenja ugovornih obveza. Izloţenost Grupe i kreditni poloţaj drugih ugovornih strana su neprekidno praćeni, a ukupni iznos zaključenih transkcija je raspodjeljen izmeĎu odobrenih ugovornih strana.

Potraţivanja od kupaca odnose se na veliki broj kupaca, rasporeĎenih na različita zemljopisna područja. Kontinuirano vrednovanje potraţivanja provodi se na temelju finacijskog poloţaja kupaca i, kada je prikladno, pribavljeno je osiguranje potraţivanja garancijom.

Grupa nema značajniju izloţenost kreditnom riziku prema nijednoj ugovornoj strani ili grupi ugovornih strana sličnih karakteristika. Kreditni rizik likvidnih sredstava i derivativnih financijskih instrumenata je ograničen, zato jer druge ugovorne strane predstavljaju banke sa visokim kreditnim rejtinzima koji su odreĎeni od meĎunarodnih agencija za odreĎivanje kreditnih rizika.

Kamatni rizik

Zaduţenja na koja se obračunavaju kamate ugovorena su uz fiksnu i promjenjivu kamatu stopu. Rizikom se upravlja odrţavanjem prikladne kombinacije izmeĎu fiksne i promijenjive kamatne stope na posudbe. Grupa u ovom trenutku nije zaštićena od ovih rizika.

Valutni rizik

Grupa je izloţena valutnom riziku prilikom kupnje i uzimanja zajmova denominiranih u drugim valutama, te kod ugovorom definirane cijene sirovina vezane uz stranu valutu. Valuta koja podlijeţe rizicima je prvenstveno EUR. Grupa u ovom trenutku nije zaštićeno od ovog rizika.

Neto knjigovodstvena vrijednost novčane imovine i obveza Grupe denominiranih u stranoj valuti na datum izvješćivanja je kako slijedi:

Obveze Imovina
Valuta 2010. 2009. 2010. 2009.
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
EUR 17.997 17.380 9.355 9.759
Ostalo 465 3.574 2.700 3.346

Tržišni rizik

Aktivnosti grupe izlaţu Grupu prvenstveno financijskim rizicima zbog promjene tečaja stranih valuta, kamatnih stopa te promjene cijena sirovina na trţištu. Grupa ne ulazi u različite derivativne financijske instrumente kako bi upravljalo izloţenošću kamatnom i tečajnom riziku.

Grupa posluje na hrvatskom i meĎunarodnom trţištu. Cijene svojih proizvoda i roba Grupa odreĎuje prema trţišnim cijenama. Na trţištu je prisutna jaka konkurencija i promjena u ponudi i potraţnji za proizvodima i uslugama.

Rizik likvidnosti

Grupa upravlja rizikom likvidnosti odrţavajući dostatne pričuve, bankovna sredstva i pričuve pozajmljenih sredstava, neprekidnim praćenjem predviĎenih i stvarnih novčanih tijekova, te usporeĎujući rokove dospjeća financijske imovine i obveza.

BILJEŠKE UZ KONSOLIDIRANI RAĈUN DOBITI I GUBITKA

4. Prihodi od prodaje

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi od prodaje proizvoda na domaćem trţištu 46.006 44.782
Prihodi od prodaje proizvoda na inozemnom trţištu 16.722 20.250
Prihodi od prodaje robe 2.086 1.956
Ukupno 64.814 66.988

Ostvareni prihodi od prodaje niţi su u odnosu na prethodnu 2009. godinu za 3,2%. Pad ukupnih prihoda od prodaje rezultirao je iz pada prodaje na inozemnim trţištima, dok je na domaćem trţištu ostvaren rast prihoda od prodaje vlastitih proizvoda od 2,7%, te trgovačke robe od 6,6%.

Prihodi od prodaje na inozemnom trţištu manji su za 17,4% u odnosu na 2009. godinu, te su na razini ostvarenih u 2008. godini, a razlog ovakvih oscilacija u prodaji na ino trţištima u proteklih par godina je prestanak suradnje sa dugogodišnjim vodećim kupcem Ipco Amcor Nizozemska. Veći dio inozemne prodaje ostvaruje se na trţištima Zapadne Europe, dok su prodajni rezultati na trţištu Srbije te Bosne i Hercegovine, u cilju kojih su osnovana ovisna društva Jadran čarape d.o.o., Novi Sad i Tvornica čarapa d.o.o. Sarajevo, još uvijek skromni.

5. Ostali prihodi osnovne djelatnosti

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi od zakupnina 225 234
Prihodi od poticajnih sredstava 954 3.502
Prihodi od ukidanja rezerviranja 334 0
Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 7 56
Prihodi od prodaje sirovina i materijala 28 16
Viškovi 75 68
Naplaćena otpisana potraţivanja 135 171
Prihodi iz prethodnih godina 24 224
Prihodi s osnove uporabe vlastitih proizvoda 335 433
Ostali prihodi 273 615
Ukupno 2.390 5.319

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odobrilo je Matici tijekom 2008., 2009. I 2010. godine poticajna sredstva s naslova potpora odrţavanju konkurentnosti tekstilne industrije. Iznos od 954 tisuća kuna predstavlja iznos drţavnih potpora, priznatih u računu dobiti i gubitka Matice za 2010. godinu, a koji su povezani sa troškovima nastalim u cilju odrţavanja konkurentnosti tekstilne industrije za čije su pokriće drţavne potpore i odobrene.

7. Materijalni troškovi

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Troškovi sirovina i materijala 35.224 27.034
Troškovi usluga 9.022 7.835
Troškovi prodane robe 1.464 1.811
Ukupno prihodi 45.710 36.680

a) Troškovi sirovina i materijala

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Utrošene sirovine i materijal 30.726 23.407
Troškovi energije 4.382 3.513
Utrošeni sitan inventaer i rezervni dijelovi 116 114
Ukupno 35.224 27.034

Utrošene sirovine i materijal iskazani u konsolidiranom računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu od 30.726 tisuća kuna značajno su porasli u odnosu na isto razdoblje prethodne poslovne godine usljed povećanja proizvodnje, te prvenstveno značajnog rasta cijena baznih prediva za proizvodnju čarapa u drugoj polovici 2010. godine (rast cijena pamuka, poliamida i obamitane lycre).

b) Troškovi usluga

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prijevozne usluge 1.298 1.136
Usluge tekućeg odrţavanja 651 515
Troškovi zakupnine 2.179 1.784
Troškovi promidţbe i sajmova 1.277 863
Troškovi komunalne i vodoprivredne naknade 878 919
Ostale neproizvodne usluge 2.739 2.618
Ukupno 9.022 7.835

Ostale neproizvodne usluge iskazane u konsolidiranom računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu od 2.739 tisuća kuna (za 2009. godinu u iznosu od 2.618 tisuća kuna) odnose se na usluge zaštite i čuvanja imovine, usluge posredovanja, usluge odrţavanja informatičke opreme te ostale neproizvodne usluge.

6. Promjene zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje

Povećanje vrijednosti zaliha iskazano u konsolidiranom računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu od 4.201 tisuću kuna (2009. godine iskazano je smanjenje vrijednosti zaliha u iznosu od 3.318 tisuća kuna) predstavlja troškove proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda koji su nastali u tekućem obračunskim razdobljima, a koji će biti realizirani – prodani u sljedećim obračunskim razdobljima. Povećani iznos zaliha korigira (smanjuje) troškove tekućeg obračunskog razdoblja.

Opis 2010. 2009. Promijena
HRK '000 HRK '000 2010.
Proizvodnja u tijeku 7.162 2.948 4.214
Gotovi proizvodi na skladištu 10.887 11.913 (1.026)
Gotovi proizvodi dani u konsignaciju 1.152 957 195
Gotovi proizvodi u prodavaonicama 2.765 1.947 818
Ukupno 21.966 17.765 4.201

Promjena odnosno povećani iznos zaliha odnosi se gotovo u cijelosti na povećanje vrijednosti proizvodnje u tijeku nastalo kao rezultat povećanja proizvodnje, te većim dijelom usljed promjene asortimana proizvodnje koji je doveo do stvaranja zastoja u fazi pakiranja gotovih proizvoda.

7. Troškovi primanja zaposlenih

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Neto plaće i naknade 13.049 12.680
Doprinosi iz plaće, porez i prirez 4.875 4.921
Doprinosi na plaće 3.031 2.965
Ukupno 20.955 20.566

Naknade članovima Uprave prikazane su kako slijedi:

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Neto plaće 444 483
Ostale naknade 41 43
Ukupno 485 526

10. Troškovi amortizacije

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme 2.677 4.875
Amortizacija nematerijalne imovine 46 56
Ukupno 2.723 4.931

11. Ostali troškovi poslovanja

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Naknade članovima Nadzornog odbora i po ugovoru o djelu 489 538
Troškovi naknada djelatnicima 776 882
Troškovi dnevnica i putnih troškova 1.156 1.433
Troškovi reprezentacije 218 488
Troškovi ostalih neproizvodnih usluga 461 506
Premije osiguranja 254 347
Troškovi platnog prometa 501 487
Troškovi poreza i doprinosa neovisnih o rezultatu 202 207
Troškovi taksi, stručne literature i slični troškovi 87 121
Vrijednosno usklaĎivanje imovine (potraţivanja) 122 95
Sadašnja vrijednost prodane i rashodovane imovine 15 40
Nabavna vrijednost prodanih sirovina 29 0
Manjkovi i otpisi zaliha 78 23
Odobreni cassa-sconto 0 1
Kazne, penali i naknade štete 15 0
Ostali rashodi 127 410
Ukupno 4.530 5.578

12. Financijski prihodi

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi od kamata 30 54
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 363 605
Ukupno 393 659

13. Finacijski rashodi

2010. 2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Troškovi kamata 670 1.286
Troškovi negativnih tečajnih razlika 555 977
Ukupno 1.225 2.263

14. Porez na dobit

Porez na dobit obračunat je u Matici koja posluje u Republici Hrvatskoj po stopi od 20% (2009. godine 20%) sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, a u ovisnim društvu koja posluju u inozemstvu po vaţećim poreznim stopama drţave u kojoj posluju. Za 2010. godinu nije utvrĎena obveza poreza na dobit, dok obračunati porez na dobit ostvarene u 2009. godini iznosi 187 tisuća kuna.

BILJEŠKE UZ KONSOLIDIRANU BILANCU

15. Nekretnine, postrojenja i oprema

GraĎevinski Alati i Investicije Ukupno
nekretnine,
O p i s Zemljište objekti Oprema ostala
oprema
u tijeku postrojenja i
oprema
HRK "000 HRK "000 HRK "000 HRK "000 HRK "000 HRK "000
NABAVNA VRIJEDNOST
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 5.802 44.812 61.559 6.218 1.063 119.454
Direktna povećanja 0 0 0 0 425 425
Prijenos s investicija 0 0 81 314 (395) 0
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (386) (188) 0 (574)
Tečajne razlike 0 (36) (33) (1) 0 (70)
Stanje 31. prosinca 2009. godine 5.802 44.776 61.221 6.343 1.093 119.235
Direktna povećanja 0 0 0 0 1.112 1.112
Prijenos s investicija 0 0 636 394 (1.088) (58)
Prijenos sa/na 0 0 302 0 227 529
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (1.095) (336) 0 (1.431)
Tečajne razlike 0 (22) (19) 0 0 (41)
Stanje 31. prosinca 2010. godine 5.802 44.754 61.045 6.401 1.344 119.346
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 0 18.227 53.376 4.934 0 76.537
Amortizacija 0 2.232 2.136 507 0 4.875
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (386) (149) 0 (535)
Tečajne razlike 0 (2) (11) 0 0 (13)
Stanje 31. prosinca 2009. godine 0 20.457 55.115 5.292 0 80.864
Amortizacija 0 1.116 1.047 516 0 2.679
Prijenos sa/na 0 0 302 0 0 302
OtuĎivanje, rashodovanje i prodaja 0 0 (1.081) (334) 0 (1.415)
Tečajne razlike 0 0 (10) 0 0 (10)
Stanje 31. prosinca 2010. godine 0 21.573 55.372 5.474 0 82.420
SADAŠNJA VRIJEDNOST
1. sijeĉnja 2009. godine 5.802 26.585 8.183 1.284 1.063 42.917
31. prosinca 2009. godine 5.802 24.319 6.106 1.051 1.093 38.372
31. prosinca 2010. godine 5.802 23.180 5.673 927 1.344 36.926
% otpisanosti / 48,20% 90,71% 85,52% / 69,06%
-- --------------- --- -------- -------- -------- --- --------

Grupa je do dana 31. prosinca 2010. godine putem fiancijskog leasinga nabavila opremu i strojeve čija minimalna plaćanja najma na dan bilance iznose 1.304 tisuće kuna (31. prosinca 2009. godine 2.028 tisuća kuna) kako je navedeno u bilješci 26 b) uz financijske izvještaje.

16. Nematerijalna imovina

Nematerijalna
O p i s imovina
HRK '000
NABAVNA VRIJEDNOST
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 630
Direktna povećanja 6
Stanje 31. prosinca 2009. godine 636
Direktna povećanja 58
Stanje 31. prosinca 2010. godine 694
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI
Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine 490
Amortizacija 56
Stanje 31. prosinca 2009. godine 546
Amortizacija 46
Stanje 31. prosinca 2010. godine 592
SADAŠNJA VRIJEDNOST
1. sijeĉnja 2009. godine 140
31. prosinca 2009. godine 90
31. prosinca 2010. godine 102
% otpisanosti 85,37%

17. Financijska imovina

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Temeljni ulog Tekstilno doradni centar 10 10
Temeljni ulog učilište Effectus 150 0
Ukupno 160 10

/i/Tijekom 2009. godine Grupa je, zajedno sa tvrtkom Unitas d.d. tvornicom konca iz Zagreba, te tvrtkom Galeb dalmatinska trikotaţa d.d.,Omiš (dalje: osnivači) osnivalo novo društvo pod nazivom Tekstilni doradni centar d.o.o. za proizvodnju tekstilnih proizvoda. Osnovna djelatnost novoosnovanog društva je proizvodnja tekstila, proizvodnja odjeće te dorada i obrada krzna. Temeljni kapital društva iznosi 30.000 kuna i uplaćen je u cijelosti od strane osnivača svatko u jednakom iznosu. Na temelju uplaćenog iznosa Grupa je stekla udjele u novoosnovanom društvu u iznosu od 33,33%.

/ii/ Temeljem ugovora o osnivanju visokog učilišta Effectus – visoke škole za financije i pravo od 17. siječnja 2008. godine Grupa je, zajedno s društvima Edukator d.o.o., Dominoring d.o.o. i ovlaštenim poreznim savjetnikom iz Zagreba, osnovalo visoku školu za financije i pravo. Ustanova je upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu po rješenju od dana 10. lipnja 2010. godine. Osnivačkim ugovorom utvrĎena sredstva za osnivanje i početak rada učilišta iznose 1.000 tisuća kuna, od čega je Jadran Tvornica čarapa d.d. uplatio iznos od 150 tisuća kuna odnosno 15%.

18. Potraţivanja

31.12.2009. 31.12.2008.
O p i s HRK '000 HRK '000
Potraţivanja za dane predujmove za materijalnu imovinu 0 226
Potraţivanja za prodane trezorske dionice 4 4
Ukupno 4 230

19. Zalihe

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Sirovine i materijal u skladištu 6.984 6.314
Dani predujmovi za zalihe 32 0
Rezervni dijelovi u skladištu 929 1.038
Sitan inventar u skladištu 27 7
Sitan inventar u upotrebi 736 752
IV sitnog invenatara (736) (752)
Ukupno 7.972 7.359
Proizvodnja u tijeku 7.162 2.948
Gotovi proizvodi na skladištu 10.887 11.913
Gotovi proizvodi dani u konsignaciju 1.152 957
Gotovi proizvodi u prodavaonicama 2.764 1.946
Trgovačka roba 970 816
Ukupno 22.935 18.580
Sveukupno zalihe 30.907 25.939

20. Potraţivanja od kupaca i ostala potraţivanja

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Potraţivanja od kupaca 19.697 20.591
Ostala kratkotrajna potraţivanja 842 684
Ukupno 20.538 21.275

a) Potraţivanja od kupaca odnose se na:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Kupci u zemlji 13.611 13.828
Kupci u zemlji - kamate 40 40
a) Ukupno redovna potraživanja od kupaca 13.651 13.868
b) Sumnjiva i sporna potraživanja 472 1.820
c) Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji (543) (2.665)
I Ukupno potraživanja od kupaca u zemlji 13.580 13.023
II Potraživanja od kupaca iz inozemstva 6.117 7.568
Ukupno (I+II) 19.697 20.591

b) Ostala kratkoročna potraţivanja prikazana su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Potraţivanja za plaćeni porez na dobit 246 245
Potraţivanja za PDV 494 363
Ostala potraţivanje od drţave i drţavnih institucija 41 46
Potraţivanja od djelatnika 38 30
Ostala potraţivanja 22 0
Ukupno 842 684

20. Plaćeni troškovi i obraĉunati prihodi

31.12.2010.
O p i s HRK '000 HRK '000
Unaprijed plaćeni troškovi 182 219
Ostala aktivna vremenska razgraničenja 407 114
Ukupno 589 333

21. Novac na raĉunu i u blagajni

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Ţiro račun 266 308
Glavna blagajna 139 137
Devizni računi 219 57
Ukupno 624 502

22. Upisani kapital

Upisani kapital iskazan u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 42.490 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 42.490 tisuća kuna) predstavlja vlastite trajne izvore za poslovanje Matice i obuhvaća temeljnu glavnicu registriranu kod Trgovačkog suda u Zagrebu.

23. Rezerve

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Kapitalne rezerve 119 119
Ţakonske rezerve 783 758
Rezerve za vlastite dionice 3.072 3.072
Ostale reserve iz dobiti 224 224
Ostale revalorizacijske rezerve (36) 0
Ukupno 4.163 4.174

Promjene u rezervama u odnosu na 2009. godinu odnose se na izdvajanje 5% dobiti 2009. godine u zakonske rezerve, te ostale revalorizacijske rezerve nastale iz tečajnih razlika temeljem preračuna inozemnog poslovanja.

24. Kamatonosni krediti i zajmovi

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze po dugoročnim kreditima 6.000 5.936
Obveze po dugoročnom leasing 1.304 2.028
Tekuće dospijeće dugoročnih obveza (634) (1.271)
Ukupno 6.670 6.693

a) Obveze po dugoročnim kreditima

Nominalna 31.12.2009. Godina 31.12.2008.
O P I S Valuta stopa % HRK '000 dospjeća HRK '000
Osigurani dugoročni bankovni zajam EUR RS + 2,87 p.p. 6.000 2012. 5.936
Manje: iznosi koji dospijevaju na naplatu u
roku od 12 mjeseci (iskazani u okviru
kratkotrajnih obveza) 0 2011. 0
UKUPNO 6.000 5.936

b) Minimalna plaćanja najma po financijskom leasingu

Minimalna plaćanja najma
O p i s 2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Obveze za financijski najam:
s dospijećem u roku od godine dana 634 1.271
od druge do uključivo pete godine 670 757
Sadašnja vrijednost obveza za najam 1.304 2.028
Manje: iznosi koji dospijevaju na naplatu u roku od 12 mjeseci
(iskazani u okviru kratkotrajnih obveza)
(634) (1.271)
Iznosi koji dospijevaju na naplatu nakon 12 mjeseci 670 757

Grupa je uredno otplaćivala dospjelu glavnicu i kamate u tijeku 2010. godine.

27. Dugoroĉna rezerviranja

Dugoročne rezerviranja iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 97 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 431 tisuću kuna) predstavljaju rezervacije za troškove sudskih sporova koje je Grupa formirala u skladu s profesionalnim pravnim savjetom, vjerujući da će doći do nepovoljnog sudskog rješenja.

28. Obveze prema dobavljaĉima i ostale obveze

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze prema dobavljačima 19.692 13.742
Obveze prema zaposlenima 1.214 1.137
Obveze prema dioničarima 6.768 6.768
Ukupno 27.674 21.647

a) Obveze prema dobavljačima prikazane su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Dobavljači u zemlji 10.397 7.463
Dobavljači u inozemstvu 9.295 6.279
Ukupno 19.692 13.742

b) Obveze prema zaposlenima prikazane su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze prema djelatnicima za otpremnine i prigodne naknade 0 12
Obveze za neto plaće i nadnice 1.178 1.078
Ostale obveze prema djelatnicima 36 47
Ukupno 1.214 1.137

c) Obveze prema dioničarima iskazane su u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 6.768 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 6.768 tisuća kuna) odnose se na obveze za isplatu dobiti iz prethodnih godine.

29. Kratkoroĉni kamatonosni krediti i zajmovi

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze za kratkoročne kredite 3.752 5.288
Tekuće dospijeće dugoročnih obveza (bilješka 26) 634 1.271
Ukupno 4.386 6.559

Ugovorene obveze po valutama za kredite i zajmove prikazane su u nastavku:

Nominalna 31.12.2009. 31.12.2009.
O P I S Valuta stopa % HRK '000 HRK '000 Dospijeće
Osigurani kratkoročni krediti EUR 6,3% 1.752 3.288 svibanj 2011.
Osigurani kratkoročni krediti HRK 5,0% 2.000 2.000 oţujak 2011.
UKUPNO 3.752 5.288

Grupa je uredno otplaćivala dospjelu glavnicu i kamate u tijeku 2010. godine.

30. Ostale kratkotrajne financijske obveze

Ostale kratkotrajne financijske obveze iskazane u konsolidiranoj bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 96 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine 133 tisuće kuna) u najvećem dijelu predstavljaju obveze za kamate po kratkoročnim kreditima.

31. Obveze za poreze i doprinose

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Obveze za PDV 199 8
Porez, prirez, doprinosi iz i na plaća, nadnica i naknada 715 680
Obveze za ostale poreze, doprinose i druga davanja 118 166
Ukupno 1.032 854

32. OdgoĊeni prihodi

31.12.2010. 31.12.2009.
O p i s HRK '000 HRK '000
Razgraničenje troškova 115 0
OdgoĎeno priznavanje prihoda 2.779 3.236
Ukupno 2.894 3.236

OdgoĎeno priznavanje prihoda iskazano u konsolidiranoj bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 2.779 tisuća kuna (31. prosinca 2009. godine u iznosu od 3.236 tisuća kuna) odnose se na odobrene poticaje od Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kako je objašnjeno u bilješci 6. uz financijske izvještaje.

IV SPOROVI l POTENCIJALNE OBVEZE

Temeljem podataka dobivenih od pravnih zastupnika Grupe, protiv Matice se vode četiri sudska spora. Matica je u skladu s profesionalnim pravnim savjetom, vjerujući da će doći do nepovoljnog konačnog sudskog rješenja formiralo pripadajuće rezerve u iznosu od 97 tisuća kuna (u 2009. godinu 431 tisuću kuna).

V ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijske izvještaje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 29. travnja 2011. godine.

Živko Žužul, direktor

Jadran tvornica čarapa d.d. Zagreb, Vinka Žganeca 2 Konsolidirano, revidirano izvješće 2010. god.

Izjava sukladno ĉl. 407. st. 2 i ĉlanku 410. Zakona o tržištu kapitala uz konsolidirane rezultate poslovanja JADRAN tvornice ĉarapa d.d. za razdoblje 01.01. – 31.12. 2010. godine

Prema našem saznanju

Skraćeni set konsolidiranih financijskih izvještaja Jadran tvornice čarapa d.d. za razdoblje siječanj-prosinac 2010. godine, sastavljen je u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenih za primjenu u RH, te daju cjelovit, fer i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Jadran tvornice čarapa d.d. Zagreb.

Za Jadran tvornicu čarapa d.d. Zagreb

Dražana Sočo Odak, dipl.oec. Živko Žužul, dipl.oec Direktorica sektora Direktor Društva financija i računovodstva

Talk to a Data Expert

Have a question? We'll get back to you promptly.