Skip to main content

AI assistant

Sign in to chat with this filing

The assistant answers questions, extracts KPIs, and summarises risk factors directly from the filing text.

INGRA d.d. Capital/Financing Update 2011

Jul 27, 2011

2129_rns_2011-07-27_7668689a-7721-4f45-a346-e285dfa94108.pdf

Capital/Financing Update

Open in viewer

Opens in your device viewer

INGRA dioničko društvo za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstva

sa sjedištem u Zagrebu, Alexandera von Humboldta 4b, upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu MBS: 080020443, OIB: 14049708426

PROSPEKT

Uvrštenja dionica na uređeno tržište Zagrebačke burze d.d.

Burzovna oznaka: INGR-R-A; ISIN oznaka: HRINGRRA0001

Zagreb, srpanj 2011. g.

SADRŽAJ

DIO: SAŽETAK PROSPEKTA
1. ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
UPOZORENJA
2. SAŽETAK INFORMACIJA O DIONICAMA KOJE SU PREDMET UVRŠTENJA NA
UREĐENO TRŽIŠTE
////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
3.
4.
5.
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
6. FINANCIJSKE INFORMACIJE
II.
1. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ODGOVORNE OSOBE
1.1. Sve osobe odgovorne za informacije sadržane u Registracijskom
dokumentu za dionice
шығышығыныңызыныңызыныңызыныңышышыныныңышышының 12

1.2. Izjava odgovornih osoba
2. OSOBE ZADUŽENE ZA REVIZIJU FINANCUSKIH IZVJEŠTAJA
2.1.
Revizor
2.2.
Promjena revizora
3.
…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
CIMBENICI RIZIKA
4.1
Politički rizik
4.2. Tržišni rizik
шығышығыныңызыныңызыныңызыныңышышыныныңышышыныңыз. 23
4.3.
Rizik likvidnosti
4.4. ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
Kreditni rizik
4.5.
Rizik promjene kamatnih stopa
4.6. ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
Tečajni rizik
4.7. Ekološki rizik
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
4.8. Rizik velikih infrastrukturnih projekata
4.9. Rizik Arene
…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
5.

5.1. Povijest i razvoj Izdavatelja
5.1.1. Tvrtka izdavatelja i sjedište izdavatelja
5.1.2. Pravni oblik Izdavatelja, adresa i broj telefona na kojem je dostupan
5.1.3. Datum osnivanja i registracije
5.1.4. Događaji značajni za razvoj izdavatelja

5.2. Značajna ulaganja
5.2.1. Opis najznačajnijih ugovorenih poslova i investicija
5.2.2. Opis najznačajnijih tekućih investicija Izdavatelja, metoda financiranja investicija
i investicija na koje se Uprava društva odnosno društvo već obvezalo
5.2.3. Informacije o izdavateljevim budućim investicijama na koje se Uprava
odnosno društvo već obvezalo
6.
PREGLED POSLOVANJA
6.1. Glavne aktivnosti
шығышығының шығышының шығышынының шығышынының 40
6.1.1. Opis glavnih djelatnosti i stvarnih aktivnosti izdavatelja uz
navođenje značajnih proizvoda koje prodaje ili usluga koje pruža …………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
6.1.2. Nova značajna usluga Izdavatelja i njen razvoj
6.2. Glavna tržišta i prikaz prihoda po djelatnostima
6.3.
Utjecaj iznimnih činjenica
6.4. Prikaz informacija o patentima, licencama, značajnim ugovorima ili
novim proizvodnim procesima
7. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
7.1. Opis
7.2. Popis Izdavateljevih ovisnih društava
8.
8.1. Informacije o postojećoj ili planiranoj dugotrajnoj materijalnoj imovini
8.2. Opis problema u svezi sa zaštitom okoliša koji bi mogli utjecati na
korištenje materijalne dugotrajne imovine
9.

9.1. Financijsko stanje

9.2. Poslovni rezultat
9.2.1. Informacije o značajnim činjenicama u poslovanju koje utječu na
prihod iz poslovanja Izdavatelja ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9.2.2. Opis promjena u prihodima
9.2.3. Utjecaj vladinih, gospodarskih, fiskalnih, monetarnih ili političkih
politika ili čimbenika na poslovanje

10. IZVORI SREDSTAVA
10.1. Informacije o izvorima novčanih sredstava Izdavatelja te pojašnjenje

iznosa i izvora
10.2. Opis novčanog toka izdavatelja
10.3. Informacije o bonitetu i strukturi financiranja izdavatelja
10.4. Informacije o svim ograničenjima korištenja kapitalnih sredstava koja
su značajno utjecala ili bi mogla značajno utjecati, izravno ili neizravno

na poslovanje Izdavatelja
10.5. Informacije o predviđenim izvorima financiranja budućih investicija i
dugotrajne materijalne imovine -
11.
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
12. TRENDOVI
12.1. Najznačajniji trendovi u proizvodnji, prodaji i zalihama, troškovima i
prodajnim cijenama od završetka posljednje financijske godine do

datuma Prospekta
12.2. Informacije o poznatim trendovima, nesigurnostima, zahtjevima, obvezama
ili događajima koji bi mogli imati znatan utjecaj na razvoj Izdavatelja
13. PREDVIĐANJA ILI PROCIJENE DOBITI
14. UPRAVNA, RUKOVODEĆA I NADZORNA TIJELA I VIŠE POSLOVODSTVO
14.1. Podaci o Upravi i Nadzornom odboru
14.2. Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih tijela i višeg
////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
rukovodstva
15.
NAKNADE I POGODNOST
15.1. Iznos naknada i primanja članova Uprave i Nadzornog odbora
Izdavatelja u zadnjoj financijskoj godini
15.2. Iznos davanja u svrhu mirovinskih prava i sličnih pogodnosti
16.
PRAKSA UPRAVE
16.1. Datum isteka aktualnog mandata, te razdoblje obnašanja funkcije
16.2. Informacije o ugovorima koji predviđaju pogodnosti po raskidu radnog
odnosa članova Uprave i Nadzornog odbora Izdavatelja
16.3. Odbor za reviziju, Odbor za imenovanje i nagrađivanje i Odbor za

korporativno upravljanje
16.4. Izjava izdavatelja o usklađenosti sa standardima korporativnog
upravljanja
шығышығыныңшығыныңызыныңызыныңызыныңызыныңызының өз
17. ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
ZAPOSLENICI
17.1. Broj zaposlenika i podjela po glavnim kategorijama djelatnosti i
шығышығының шығышылығынының шығышынының өзен өзен өзен өзе
lokacijama
17.2. Informacije o statusu dioničara u Izdavatelju Članova Uprave i
шығышығыныңызының шығышылығының шығышыныңышының 83
Nadzornog odbora
17.3. Opis svih aranžmana u svezi s radničkim dioničarstvom

18. VECINSKI DIONICARI
18.1. Popis dioničara Izdavatelja koji imaju učešće od 5% i više u temeljnom

kapitalu Izdavatelja
18.2. Dionice s različitim pravom glasa
18.3. Opis vladajućeg položaja u izdavatelju
18.4. Promjena vladajućeg položaja u Izdavatelju
19.
20. FINANCIJSKI PODACI O IMOVINI, OBVEZAMA, FINANCIJSKOM POLOZAJU,
TE DOBICIMA I GUBICIMA IZDAVATELJA
20.1. Povijesni financijski podaci, Financijski izvještaji, Revizija financijskih
izvještaja koja čine povijesni prikaz podataka
20.2. Financijski podaci za razdoblje kraće od poslovne godine

20.3. Dividende
20.4. Sudski, upravni i arbitražni postupci …………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
20.5. Značajna promjena financijskog ili tržišnog položaja lzdavatelja

21. DODATNE INFORMACIJE

21.1. Temeljni capital
21.1.1.Broj i nominalna vrijednost vlastitih dionica Izdavatelja
21.1.2.Broj zamjenjivih vrijednosnih papira koji daju pravo na stjecanje

dionica Izdavatelja
21.1.3. Postojanje odluka ili obveza Izdavatelja u svezi s davanjem prava
prvenstva pri budućim povećanjima temeljnog kapitala
21.1.4.Informacije o broju i postotku dionica za koje su izdane izvedenice
21.1.5.Povijesni pregled promjena u iznosu temeljnog kapitala …………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

21.2. Statut društva
21.2.1.Opis djelatnosti izdavatelja
21.2.2.Kratki prikaz odredaba Statuta o organima društva, te prikaz podjele
Izdavatelja na administrativne cjeline
21.2.3. Opis prava, posebnih pogodnosti i ograničenja koje važe za svaki rod

već izdanih dionica
21.2.4. Opis aktivnosti koje su potrebne kako bi se promijenila prava

imatelja dionica
21.2.5.Opis načina sazivanja Glavne skupštine Izdavatelja
21.2.6. Opis odredbi Statuta koje bi mogle odgoditi ili spriječiti stjecanje
kontrolnog paketa dionica u Izdavatelju
21.2.7.Naznaka odredbi Statuta ili drugog akta Izdavatelja koji nalaže
razotkrivanje udjela u izdavateljevom temeljnom kapitalu ili

glasačkim pravima
21.2.8. Naznaka posebnih odredbi Statuta koje se odnose na promjenu

temeljnog kapitala
22.
ZNACAJNI UGOVORI
23.
23.1. Mišljenje ili izvješće koje je izradila treća osoba

23.2. Informacije od trećih osoba
24. DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED

25.
25.1. Informacije o društvima u kojima Izdavatelj ima značajan udio u

kapitalu
III DIO: OBAVIJEST O VRIJEDNOSNOM PAPIRU
1.
ODGOVORNE OSOBE
1.1. Sve osobe odgovorne za informacije sadržane u Prospektu
1.2. Izjava odgovornih osoba
2.
3. KLJUČNE INFORMACIJE
3.1.
3.2. Kapitalizacija i zaduženost
3.3. Interesi pravnih/fizičkih osoba u svezi s ponudom
3.4. Razlozi za ponudu i korištenje sredstava
4.
TRGOVANJA
4.1. Opis roda i serije vrijednosnih papira koji su predmet uvrštenja u
trgovanje
4.2. Broj i karakteristike dionica koje su predmet uvrštenja u trgovanje
4.3. Opis prava koje daju dionice - - - --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4.4. Plan novih izdanja dionica Izdavatelja
4.5. Naznaka obveza preuzimanja Izdavatelja od strane treće osobe
4.6. Naznaka da li se u prethodne dvije godine dogodilo preuzimanje
Izdavatelja
4.7. Porezi i druga davanja u svezi s dionicama
4.8. Opis svih ograničenja u vezi slobodne prenosivosti dionica
5. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6.
7. PROMJENE U OMJELA IMATELJA DIONICA
7.1. Predviđene promjene u udjelima imatelja dionica
8. DODATNE INFORMACIJE
8.1. Savjetnici povezani s izdanjem -
8.2. Informacije koje su revidirali ili pregledali ovlašteni revizori
8.3. Mišljenje ili izvješće stručnjaka - -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8.4.

I DIO: SAŽETAK PROSPEKTA

1. UPOZORENJA

U nastavku slijedi sažetak (dalje u tekstu: Sažetak) bitnih osobina i rizika povezanih sa INGRA d.d. i dionicama koje su predmet uvrštenja na uređeno tržište.

Ovaj Sažetak smatra se uvodom u Prospekt.

Svaka odluka investitora o ulaganju u dionice koje su predmet uvrštenja na uređeno tržište treba se temeljiti na Prospektu kao cjelini.

Svaki ulagatelj će u slučaju tužbe i sudskog postupka u svezi s informacijama sadržanim u Prospektu izraditi prijevod Prospekta na službeni jezik suda pred kojim se vodi postupak, o vlastitom trošku.

Osobe koje su izradile Sažetak, uključujući i prijevod istog, te koje su zatražile njegovu notifikaciju, solidarno i neograničeno odgovaraju samo za štetu nastalu zbog toga što Sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima Prospekta.

2. SAŽETAK INFORMACIJA O DIONICAMA KOJE SU PREDMET UVRŠTENJA NA UREĐENO TRŽIŠTE

Tvrtka izdavatelja: INGRA, dioničko društvo za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstva

Sjedište:

Zagreb, Alexandera Von Humboldta 4/b (u daljnjem tekstu: Izdavatelj ili Društvo ili Ingra)

Temeljem Odluke Glavne skupštine Izdavatelja od 22.12.2010.g. o povećanju prethodno smanjenog temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica unosom prava (potraživanja vjerovnika – dobavljača, imatelja obveznica i imatelja komercijalnih zapisa), proveden je postupak upisa i preuzimanja 6.045.200 novih redovnih dionica Izdavatelja, skraćene oznake, roda i serije: INGR-R-A, izdanih u nematerijaliziranom obliku, bez nominalnog iznosa.

Ukupna nominalna vrijednost iznosi 120.904.000,00 kn, a obzirom da su dionice izdane bez nominalnog iznosa, dio temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu iznosi 20,00 kuna po dionici. U danim rokovima upisa i preuzimanja dionica, upisano je i preuzeto navedenih dionica novog izdanja Izdavatelja.

Posljedično upisu navedenog povećanja temeljnog kapitala Izdavatelja u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, temeljni kapital Izdavatelja povećan sa iznosa od 150.000.000,00 kuna za iznos od 120.904.000,00 kuna, na iznos od 270.904.000,00 kuna. Nakon povećanja temeljnog kapitala, izdavanjem novih 6.045.200 dionica, temeljni kapital je, uključujući ranije izdanih 7.500.000,00 dionica, podijeljen na ukupno 13.545.200,00 redovnih dionica na ime, bez nominalnog iznosa, ukupne nominalne vrijednosti 270.094.000,00 kn.

Novoizdane dionice Izdavatelja imaju jednaka prava kao i ranije izdavatelja: Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini Izdavatelja, te ujedno daju pravo na obaviještenost o poslovanju Izdavatelja, pravo na isplatu dijela dobiti Izdavatelja, kao i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske odnosno stečajne mase.

Izdavateljeve dionice uvrštene su na Službeno tržište Zagrebačke burze d.d. dana 26.09.2007.g. Novoizdanih 6.045.200 redovnih dionica Izdavatelja predmet su zahtjeva za urrštenje na uređeno tržište Zagrebačke burze d.d.

Izdavatelj nema agenta uvrštenja.

Depozitorij: Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.

Izdavatelj svoje obveze prema vlasnicima vrijednosnih papira podmiruje putem Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., Zagreb, Heinzelova 62a ili poslovne banke Privredna banka Zagreb d.d.

Oznaka dionice: INGR-R-A, ISIN: HRINGRRA0001 Mjerodavno pravo: pravo Republike Hrvatske. Nadležnost za rješavanje sporova: nadležni sud u Zagrebu

3. SAŽETAK FAKTORA RIZIKA VEZANIH UZ IZDAVATELJA

Rizik poslovnog okruženja uobičajeno uključuje političke, makroekonomske i socijalne rizike na svim tržištima na kojima neko društvo djeluje, s direktnim utjecajem na poslovanje, a na koje samo društvo ne može individualno utjecati.

Na poslovanje svakog društva utječu makroekonomski rizici, no jačina utjecaja istih prvenstveno ovisi o cikličnosti industrije ili grane industrije u kojoj samo društvo djeluje.

Društvo posluje u neizvjesnim uvjetima, te se posebna pozornost posvećuje rizicima bilo koje vrste jer su oni sve veći, a tržište sve sofisticiranije. Ipak na samom tržištu su se u proteklom razdoblju pojavila mnoga nova društva kao investitori, vođena bez potreba za dobrim planiranjem, izborom radne snage i brzinom djelovanja, nauštrb kvalitete i izraženom riziku dovršetka investicijskih ciklusa.

S druge strane, ulazak stranih investitora na tržište potaknuo je Izdavatelja na ubrzano prilagođavanje novim uvjetima poslovanja i traženju novih područja djelovanja, te na pronalazak novih tržišta. Značajna stavka uspjeha je pri tome informiranje i edukacija radnika na čemu Izdavatelj sustavno radi.

Strateškim usmjerenjem Izdavatelja na razvijanje i stvaranje snažnih, tržištu prepoznatljivih proizvoda i usluga nastoji se reducirati rizike koje nosi konkurencija.

Poslovni rizik se odnosi na uobičajene rizike prisutne u svakodnevnom poslovanju Izdavatelja koji nadalje imaju izravan utjecaj na održavanje položaja Izdavatelja u konkurentnom okruženju, kao i na stabilnost u redovnom poslovanju kompanije. Slijedom navedenog, poslovni rizik je određen poslovnim okruženjem u kojem društvo posluje, razini cikličnosti industrijske grane kojoj pripada, te utvrđenim poslovnim politikama i odlukama.

Globalni trendovi pada cijena nekretnina kao i usporavanje njihove prodaje realnost su koja utjeće na trenutno poslovanje i profitabilnost Izdavatelja.

Uz usporavanje dinamike sklapanja novih ugovora tijekom 2010. godine, a koji bi trebali doprinijeti svojom realizacijom 2011. godine, nastavit će se smanjena dostupnost bankarskih kredita na tržištu, te će njihova dostupnost biti očekivano uz još strože uvjete.

No uz sve navedeno, treba istaknuti da Hrvatsku ipak očekuju znatna ulaganja u energetsku infrastrukturu, projekte obnovljivih izvora energije, turističke objekte i infrastrukturu u turizmu, kao i činjenicu da se Izdavatelj uspješno prijavljuje na infrastrukturne projekte u državama jugoistočne Europe u kojima tek slijedi val jake građevinske aktivnosti.

Dugoročno gledajući, Izdavatelj nije odustao od tržišta u zemljama tzv. "trećeg svijeta", te je usprkos globalnoj krizi i dalje ulagao značajne resurse i sredstva u inozemne aktivnosti, što se posljednjih godina počelo i prepoznavati. Unatoč činjenici da određeni rizici poslovanja na tim tržištima postoje, povratak na navedena tržišta predstavlja značajan poslovni uspjeh.

Prema strateškim odrednicama Izdavatelja, širenje na tržišta šire regije, s obzirom na trenutačna nepovoljna kretanja na globalnom financijskom tržišnu, stvara dodatne pritiske za uspješnost pokretanja novih projekata, ulaganja i akvizicija.

Obavljajući svoje poslovne aktivnosti Izdavatelj je izložen različitim vrstama financijskih rizika uključujući tržišni rizik – valutni rizik, rizik fer vrijednosti kamatne stope, kamatni rizik novčanog toka te rizik ulaganja u financijske instrumente, kreditni rizik likvidnosti. Uprava Izdavatelja pažljivo prati rizike poslovanja, te u skladu s razinama istih, prilagođuje svoje poslovanje.

4. SAŽETAK FAKTORA RIZIKA VEZANIH UZ DIONICE

Dionice se klasificiraju kao najrizičnija imovina, obzirom da tržišna vrijednost dionica može biti iznimno volatilnog karaktera pod utjecajem volatilnosti cjelokupnog tržišta kapitala, kao i makroekonomskih kretanja na kojima Izdavatelj posluje, razlikama između financijskih analiza i ostvarenih rezultata, politike dividende, statusnih aktivnosti društva, ostvarenih akvizicija, zaključenja strateških sporazuma, potencijalnih rizika druge strane, nestabilnosti poslovnog modela, te fluktuacijama u financijskim rezultatima poslovanja. U slučaju da navedeni čimbenici imaju negativan predznak, može se govoriti o postojanju značajnog rizika od pada tržišne vrijednosti dionica.

Nadalje, svaki ulagatelj mora biti svjestan rizika nemogućnosti prodaje svoje dionice na tržištu u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni.

5. SAŽETAK O IZDAVATELJU

Tvrtka: INGRA, dioničko društvo za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstva

Skraćena tvrtka: Ingra d.d.

Sjedište: Zagreb, Alexandera Von Humboldta 4/b

Datum osnivanja Izdavatelja: Izdavatelj je osnovan 1955.g., a preoblikovano je u dioničko društvo 21.11.1995.g.

Pravni oblik: dioničko društvo

Registarski sud: Trgovački sud u Zagrebu

Matični broj subjekta upisa u Registru (MBS): 080020443

Matični broj: 3277267

OIB: 14049708426

Temeljni kapital: 270.904.000,00 kn

Članovi uprave:

    1. lgor Oppenheim, Predsjednik Uprave
  • Željko Perić, član Uprave 2.

Članovi Nadzornog odbora:

    1. Stjepan Mesić, Predsjednik Nadzornog odbora
    1. Danijel Režek, Zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora
  • Jakša Barbić, član Nadzornog odbora 3.
  • Marko Orešković, član Nadzornog odbora do 28.06.2011.
    বাঁ
  • Marijan-Antun Kostrenčić, član Nadzornog odbora ട്.

Predmet poslovanja – djelatnosti:

  • pripremni radovi na gradilištu ●
  • izgradnja građevinskih objekata i dijelova objekata ●
  • instalacijski radovi 0
  • završni građevinski radovi ●
  • 0 trgovina motornim vozilima
  • trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila
  • 0 posredovanje u trgovini
  • trgovina na veliko hranom, pićima, duhanskim proizvodima O
  • . trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo
  • trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom
  • ostala trgovina na veliko ●
  • 0 prijevoz robe (tereta) cestom
  • 0 prekrcaj tereta i skladištenje
  • ostale prateće djelatnosti u prometu
  • djelatnost ostalih agencija u prometu
  • ostalo financijsko posredovanje
  • pomoćne djelatnosti u financijskom posredovanju osim osiguranja i mirovinskih fondova
  • iznajmljivanje vlastitih nekretnina
  • poslovanje nekretninama uz naplatu ili po ugovoru
  • iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
  • obrada podataka
  • izrada baze podataka
  • ostale srodne računalne aktivnosti
  • istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehnološkim znanostima
  • istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima 0
  • arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehnološko savjetovanje
  • tehničko ispitivanje i analiza
  • promidžba (reklama i propaganda)
  • ostale poslovne djelatnosti, d.n.
  • izvođenje investicijskih radova u inozemstvu;
  • izrada ekspertiza i studija, investicijskih programa, prostornih i urbanističkih planova i projekata, idejnih, glavnih i detaljnih projekata i investicijsko-tehničke dokumentacije, licitacijskih elaborata (tenderske dokumentacije) i druge investicijske dokumentacije za objekte i radove;
  • o izvođenje geodetskih, geoloških i drugih istražnih radova, melioracijskih radova i radova oplemenjivanja zemljišta, privođenje zemljišta kulturi i komunalno uređenje zemljišta;
  • izvođenje građevinskih, građevinsko-obrtničkih, rudarskih, hidrotehničkih i drugih sličnih . radova i radova unutrašnjeg uređenja i dekoracije;
  • izvođenje instalacijskih, montažnih radova i radova na održavanju i remontu industrijskih i drugih postrojenja;
  • o stavljanje u pogon postrojenja i opreme izgrađenih objekata, rukovođenje radovima, tehničko upravljanje pogonom ili proizvodnjom te održavanje izgrađenih postrojenja, objekata i pogona;
  • izgradnja kompletnih objekata, isporuka opreme, dijelova i materijala, tehnoloških linija i ostalih komponenata;
  • organizacija izgradnje kompletnih objekata (inženjering), izvođački inženjering i . savjetodavni (konzalting) inženjering;
  • stručno-tehnički nadzor nad izvođenjem investicijskih radova i nad izgradnjom investicijskih objekata;
  • davanje stručne pomoći odnosno konzultantskih usluga tijekom izgradnje i u radovima na izgrađenim objektima;
  • održavanje i remont izgrađenih objekata i ispitivanje opreme; .
  • obuka radnika, prijenos znanja i iskustva te organiziranje proizvodnje u izgrađenim objektima;
  • drugi poslovi pri izvođenju investicijskih radova; 0
  • održavanje i servisiranje strojeva i opreme;
  • zastupanje stranih tvrtki;
  • ekonomske, organizacijske i tehnološke usluge;
  • računovodstveni i knjigovodstveni poslovi;
  • pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja
  • iznajmljivanje brodova s posadom
  • pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i . drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga

Značajnije činjenice:

    1. g. Izdavatelj se sve više otvara najširoj investicijskoj javnosti pa tako i tržištu kapitala. – krajem 2006. g. Izdavatelj izdaje inauguralno izdanje obveznica u iznosu 200 milijuna kuna, te time razvija ulogu investitora u infrastrukturnim projektima namijenjenim tržištu, kao i razvojnog partnera u projektima javno privatnog partnerstva.
    1. g. Izdavatelj poduzima novi iskorak prema tržištu kapitala inicijalnom javnom ponudom dionica. Nakon uspješno izvršene dokapitalizacije, dionica Izdavatelja je 27. rujna 2007. kao deseti po redu vrijednosni papir uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze, što je dovelo i do promjene u vlasničkoj strukturi Izdavatelja u koju ulaze sva četiri obvezna mirovinska fonda. Zahvaljujući svojoj likvidnosti i ostalim vezanim parametrima, dionica INGRE uvrštena je u indeks Zagrebačke burze – CROBEX.
    1. srpnja 2008. godine Glavna skupština Izdavatelja donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala iz rezervi kapitala u iznosu od 200 milijuna kuna, na iznos od 300 milijuna kuna. Također, isti dan donesena je i odluka o podjeli dionica kojom se jedna redovna dionica na ime oznake INGR-R-A, bez nominalnog iznosa podijelila na 150 dionica bez nominalnog iznosa tako da je temeljni kapital Izdavatelja nakon provedbi tih odluka podijeljen na 7.500.000 dionica.
  • u prosincu 2008. godine, temeljem Odluke Uprave i uz suglasnost NO, Izdavatelj je namjeravao povećati temeljni kapital izdavanjem novih nematerijaliziranih redovnih dionica na ime, javnom ponudom, uz uplatu uloga u novcu. Na taj način, planirano je povećanje temeljnog kapitala s iznosa od 300,0 milijuna kuna za iznos od 150,0 milijuna kuna na iznos od 450,0 milijuna kuna što je predstavljalo 50% temeljnog kapitala Izdavatelja prije povećanja. U siječnju 2009. godine, Izdavatelj je objavio javni poziv na upis i uplatu 3.750.000 redovnih dionica po cijeni od 80,00 kuna po dionici. Upis i uplata dionica je provedena u dva kruga: u 1. krugu su pravo prvenstva na upis imali postojeći dioničari, a u 2. krugu upisa, pravo na upis su imale sve domaće i strane fizičke osobe, te institucionalni investitori. Na temelju odaziva investitora u 1. i 2. krugu upisa količina upisanih i uplaćenih dionica nije ispunila zakonske uvjete, te time namjera povećanja temeljnog kapitala nije realizirana.
  • Sukladno provođenju poslovnog i financijskog restrukturiranja, Društvo je na Glavnoj O skupštini od 22.12.2010. godine donijelo odluku o smanjenju i povećanju temeljnog kapitala. Temeljni kapital prije smanjenja iznosio je 300.000.000,00 HRK za koji je bilo izdano 7.500.000 redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa. Temeljni kapital smanjen je za iznos od 150.000.000 HRK na iznos od 150.000.000 HRK, a broj izdanih dionica bez nominalnog iznosa se nije mijenjao. Nadalje, temeljni kapital povećan je za iznos od 120.904.000,00 HRK izdavanjem 6.045.200 novih redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa. Nakon predmetnog smanjenja i povećanja, temeljni kapital Društva iznosi 270.904.000,00 HRK, a izdano je ukupno 13.545.200 redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa, što znači da na svaku dionicu otpada 20,00 HRK temeljnog kapitala. Sukladno odlukama Skupštine kao i izdanim rješenjem Trgovačkog suda

u Zagrebu od 30.12.2010. godine, a zaprimljenog dana 03.01.2011. godine izvršen je upis smanjenja i povećanja temeljnog kapitala Društva.

6. FINANCIJSKE INFORMACIJE

Prema mišljenju neovisnih revizora, osim učinaka na konsolidirana financijska izvješća koja su opisana pod "Izvještaj neovisnog revizora", konsolidirani financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno u svim značajnim aspektima financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2008., 31. prosinca 2009., 31. prosinca 2010. godine, kao i rezultate njegova poslovanja te novčani tijek i promjene na kapitalu za 2008., 2009. i 2010. godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Izvještaj i mišljenja neovisnog revizora, kao i osnove za mišljenje sa rezervom se nalaze u godišnjim revidiranim izvješćima pod točkom 20. ovog dokumenta. Financijska izvješća za prvi kvartal zaključno sa 31. ožujkom 2011. godine su nerevidirana.

Prikaz 1. Konsolidirana bilanca (Grupa Inara)

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008.* 2009.*** 2010. 1Q 2011.
IMOVINA
A. NEMATERIJALNA IMOVINA 73.734 29.230 5.080 5.080
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 1.229.446 1.131.929 1.161.406 1.114.531
l. Fiksna imovina 238.291 173.224 220.624 219.512
II. Potraživanja 904.178 905.447 870.617 827.015
III. Financijska imovina 86.977 53.258 70.165 68.005
C.KRATKOTRAJNA IMOVINA 857.970 626.653 485.857 506.551
l. Zalihe 366.820 318.179 302.269 304.819
II. Potraživanja prema kupcima, dani avansi i
ostala potraživanja 351.543 213.893 101.850 132.072
III. Financijska imovina 65.907 68.563 69.778 65.184
IV. Novac i novčani ekvivalenti 73.700 26.018 11.961 4.476
D. UNAPRIJED PLAĆENI TROŠKOVI I UKALK.
PRIHODI 3.683 54.978 56.981 56.975
UKUPNO IMOVINA 2.164.833 1.842.840 1.709.323 1.683.137
KAPITAL OBVEZE
A. KAPITAL** 521.866 452.810 501 879 488.750
l. Dionički kapital 300.000 300.000 270.904 270.904
II. Kapitalna dobit 123.000 123.000 250.572 250.572
III. Rezerve 62.155 66.695 70.965 72.076
IV. Zadržana i neraspoređena dobit (gubitak) 37.086 34.397 O -91.862
V. Neto dobit (gubitak) razdoblja -375 -71.282 -90.563 -12.941
VI.Manjinski interes 10.967 -3.843 -3.817 -3.898
B. REZERVIRANJA 7.045 6.986 9.732 8.648
C. DUGOROCNE OBVEZE 649.837 569.225 513.811 511.354
l. Financijske obveze 636.002 556.207 501.028 498.580
II. Odgođena porezna obveza 13.835 13.018 12.783 12.774
D. KRATKOROČNE OBVEZE 951. 266 814.033 665.144 643.287
I. Obveze prema dobavljačima 417.810 229.049 116.928 98.267
II. Financijske obveze 275.764 492.581 500.401 492.925
III. Ostale obveze 257.692 92.403 47.815 52.095
E. UKALK. RASHODI I ODGOĐENI PRIHODI 23.852 3.629 23.074 34.996
UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 2.164.833 1.842.840 1.709.323 1.683.137

* U 2009. godini izvršene su reklasifikacije pozicija imovine, obveza i kapitala Grupe za 2008. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

** U zbroj ne ulazi stavka VI. Manjiski interesi

*** U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija imovine, obveza i kapitala Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

10 10
Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009. * 2010. 2010. 2011. **
UKUPNI PRIHODI 1.286.517 608.068 305.947 30.741 39.732
UKUPNI RASHODI 1.280.525 678.872 396.492 45.874 52.692
Postovní prihodí 1.260.068 585.012 2523312 24.949 32.041
U zemlji 962.189 337.406 182.390 12.245 27.419
U inozemstvu 238.049 165.308 47.735 12.440
Ostali poslovni prihodi 59.830 82.298 22.187 264 630
POSLOVNÍ RASHODI 1.209.040 546.346 297.368 40.892 43.774
Troškovi materijala i usluga 1.092.576 396.191 222.586 47.719 33.155
Troškovi osoblja 82.485 55.717 34.515 7.598 7.384
Amortizacija 11.109 6.365 4.929 1.303 1.266
Ostali poslovni rashodi 128.771 30.329 53.313 6.900 4.484
Promjene u zalihama -105.901 57.744 -17.975 22.627 -2.516
DOBIT IZ POSLOVANJA 51.028 38.666 -45.056 15.942 -11.732
FINANCIJSKI PRIHODI 26.449 23.056 53.635 5.792 7.691
Pozitivne tečajne razlike 7.055 3.317 1.451 1.613 286
Kamate i ostali financijski prihodi 19.394 19.739 52.184 4.180 7.404
FINANCIJSKI RASHODI 71.485 132.526 99.124 4.982 8.918
Negativne tečajne razlike 15.607 3.768 12.960 77 281
Kamate i ostali financijski rashodi 55.878 128.758 86.164 4.906 8.637
FINANCIJSKI REZULTAT -45.036 -109.470 -45.489 810 -1.227
DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA 5.992 -70.804 -90.545 15.133 -12.960
POREZ NA DOBIT 6.367 628 18 0 0
NETO DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA -375 -71.432 -90.563 15.133 -12.960

Prikaz 2. Konsolidirani račun dobiti i gubitka (Grupa Ingra )

* U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

** Nerevidirani podaci

II. DIO: REGISTRACIJSKI DOKUMENT

1. ODGOVORNE OSOBE

1.1. Sve osobe odgovorne za informacije sadržane u Registracijskom dokumentu za dionice

Osobe odgovorene za informacije sadržane u Prospektu su:

INGRA, dioničko društvo za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstva

Članovi Uprave:

Član Funkcija
lgor Oppenheim Predsjednik Uprave
Željko Perić Clan Uprave

Članovi Nadzornog odbora:

Član Funkcija
Stjepan Mesić Predsjednik Nadzornog odbora
Danijel Režek Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Jakša Barbić Clan Nadzornog odbora
Marko Orešković Clan Nadzornog odbora – do 28.06.2011.
Marijan-Antun Kostrenčić Clan Nadzornog odbora

13

1.2. Izjava odgovornih osoba

Poduzevši sve potrebne mjere, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije u Registracijskom dokumentu u skladu s činjenicama te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost prospekta nisu izostavljene.

Potpisinici izjave:

Članovi Uprave:

lgor Oppenheim

Članovi Nadzornog odbora:

Stjepan Mesić

Jakša Barbić

Danijel Režek

Marijan-Antun Kostrenčić

Željko Perić

2. OSOBE ZADUŽENE ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

2.1. Revizor

Nexia revizija d.o.o. Zagreb je 16. rujna 2010. g. postalo dio Grant Thorton International te je slijedom toga i promjenilo ime u Grant Thorton revizija d.o.o.

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2010. godinu izvršila je tvrtka Grant Thorton revizija d.o.o. Zagreb, Koranska 16. Ovlašteni revizor u tvrtki Grant Thorton revizija d.o. je Siniša Dušić, ovlašteni revizor.

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2009. godinu izvršila je tvrtka Nexia revizija d.o.o. Zagreb, Koranska 16. Ovlašteni revizor u tvrtki Nexia revizija d.o.o. je Siniša Dušić, ovlašteni revizor.

lsta tvrtka obavila je reviziju financijskih izvješća izdavatelja za 2008. godinu. Ovlašteni revizor u tvrtki Nexia revizija d.o.o. Zagreb za 2008. g. je Siniša Dušić, ovlašteni revizor.

2.2. Promjena revizora

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2007. godinu izvršila je tvrtka KPMG Croatia d.o.o. za reviziju, Zagreb, Ivana Lučića 2a, Eurotower, 17 kat. Ovlašteni revizor u tvrtki KPMG Croatia d.o.o. za reviziju, Zagreb je Joško Džida, direktor i Hrvatski ovlašteni revizor.

Odlukom Glavne skupštine Izdavatelja od 22. srpnja 2008. g. za obavljanje revizije Društva u 2008. godini imenovano je društvo NEXIA REVIZIJA d.o.o., Zagreb.

3. IZABRANE FINANCIJSKE INFORMACIJE

Prikaz 3. Bilanca Ingra d.d.

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009. 2010. 1Q 2011. *
IMOVINA
A. NEMATERIJALNA IMOVINA 58.129 24.200 0 O
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 457.022 680.439 797.842 788.062
I. Fiksna imovina 172.731 153.705 201.455 200.243
II. Potraživanja 4.666 361.705 423.009 417.460
III. Financijska imovina 279.625 165.029 173.378 170.358
C.KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.151.034 567.975 444.952 435.465
I. Zalihe 349.523 331.600 302.269 304.819
II. Potraživanja prema kupcima, dani avansi i ostala
potraživanja 692.974 186.815 105.360 107.638
III. Financijska imovina 68.741 24.934 25.958 20.937
IV. Novac i novčani ekvivalenti 39.796 24.626 11.366 2.072
D. UNAPRIJED PLAĆENI TROŠKOVI I UKALK. PRIHODI 27.298 120.030 56.580 56.580
UKUPNO IMOVINA 1.693.483 1.392.644 1.299.373 1.280.106
KAPITAL I OBVEZE
A. KAPITAL 523.839 441.789 490.226 478.349
l. Dionički kapital 300.000 300.000 270.904 270.904
II. Kapitalna dobit 123.000 123.000 250.572 250.572
III. Rezerve 55.285 61.875 58.687 58.364
IV. Zadržana i neraspoređena dobit (gubitak) 33.665 39.634 0 -89.938
V. Neto dobit (gubitak) razdoblja 11.889 -82.720 -89.938 -11.554
B. REZERVIRANJA 6.831 6.822 12.772 8.484
C. DUGOROCNE OBVEZE 290.545 234.653 210.118 210.1225
I. Financijske obveze 279.593 223.937 199.637 199.653
II. Odgođena porezna obveza 10.952 10.716 10.480 10.472
D. KRATKOROČNE OBVEZE 848.632 705.894 568.258 552.154
l. Obveze prema dobavljačima 332.063 220.177 108.796 95.200
II. Financijske obveze 272.010 413.073 409.668 407.165
III. Ostale obveze 244.559 72.644 49.794 49.789
E. UKALK. RASHODI I ODGOĐENI PRIHODI 23.586 3.486 18.000 30.994
UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 1.693.483 1.392.644 1.299.373 1.280.106

* Nerevidirani podaci

Prikaz 4. Bilanca Grupa Ingra

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. * 2009.*** 2010. 1Q 2011.
IMOVINA
A. NEMATERIJALNA IMOVINA 73.734 29.280 5.080 5.080
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 1.229.446 1.131.929 1.161.406 1.114.531
l. Fiksna imovina 238.291 173.224 220.624 219.512
II. Potraživanja 904.178 905.447 870.617 827.015
III. Financijska imovina 86.977 53.258 70.165 68.005
C.KRATKOTRAJNA IMOVINA 857.970 626.653 485.857 506.551
l. Zalihe 366.820 318.179 302.269 304.819
II. Potraživanja prema kupcima, dani avansi i ostala
potrazivanja 351.543 213.893 101.850 132.072
III. Financijska imovina 65.907 68.563 69.778 65.184
IV. Novac i novčani ekvivalenti 73.700 26.018 11.961 4.476
D. UNAPRIJED PLAČENI TROŠKOVI I UKALK. PRIHODI 3.683 54.978 56.981 56.975
UKUPNO IMOVINA 2.164.833 1.842.840 1.709.323 1.683.137
KAPITAL I OBVEZE
A. KAPITAL** 521.866 452.810 501.879 488.750
l. Dionički kapital 300.000 300.000 270.904 270.904
II. Kapitalna dobit 123.000 123.000 250.572 250.572
III. Rezerve 62.155 66.695 70.965 72.076
IV. Zadržana i neraspoređena dobit (gubitak) 37.086 34.397 O -91.862
V. Neto dobit (gubitak) razdoblja -375 -71.282 -90.563 -12.941
VI.Manjinski interes 10.967 -3.843 -3.817 -3.898
B. REZERVIRANJA 7.045 6.986 9.232 8.648
C. DUGOROCNE OBVEZE 649.837 569.7275 513.811 511.354
l. Financijske obveze 636.002 556.207 501.028 498.580
II. Odgođena porezna obveza 13.835 13.018 12.783 12.774
D. KRATKOROČNE OBVEZE 951.266 814.033 665.144 643.287
I. Obveze prema dobavljačima 417.810 229.049 116.928 98.267
II. Financijske obveze 275.764 492.581 500.401 497.975
III. Ostale obveze 257.692 92.403 47.815 52.095
E. UKALK. RASHODI I ODGOĐENI PRIHODI 23.852 3.629 23.074 34.996
UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 2.164.833 1.842.840 1.709.323 1.683.137

* U 2009. godini izvršene su reklasifikacije pozicija imovine, obveza i kapitala Grupe za 2008. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

** U zbroj ne ulazi stavka VI. Manjiski interesi

*** U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija imovine, obveza i kapitala Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

**** Nerevidirani podaci

Prikaz 5. Račun dobiti i gubitka Ingra d.d.

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009. 2010. 1Q 2010. 1Q 2011. *
UKUPNI PRIHODI 1.038.674 575.371 286.086 25.593 35.819
UKUPNI RASHODI 1.021.740 658.091 376.024 44.162 47.373
POSLOVNI PRIHODI 1.013.870 567.828 247.106 23.556 31.165
U zemlji 827.029 325 342 177.345 10.940 26.381
U inozemstvu 135.145 159.828 47.735 12.440 3.993
Ostali poslovni prihodi 51.696 82.658 22.026 177 791
POSLOVNI RASHODI 970.541 538.309 285.626 39.181 40.959
Troškovi materijala i usluga 939.703 382.948 218.124 47.294 32.033
Troškovi osoblja 46.187 47.442 31.139 6.738 6.550
Amortizacija 5.769 5.690 4.587 1.257 1.248
Ostali poslovni rashodi 81.404 44.409 49.751 6.520 3.644
Promjene u zalihama -102.522 57.820 -17.975 -22.627 -2.516
DOBIT IZ POSLOVANJA 43.329 29.519 -38.520 -15.625 -9.794
FINANCIJSKI PRIHODI 24.804 7.543 38.980 2.037 4.654
Pozitivne tečajne razlike 2.901 2.507 1.919 1.605 134
Kamate i ostali financijski prihodi 21.903 5.036 37.061 432 4.521
FINANCIJSKI RASHODI 51.199 119.782 90.398 4.981 6.414
Negativne tečajne razlike 5.248 2.905 1.974 76 19
Kamate i ostali financijski rashodi 45.951 116.877 88.424 4.902 6.395
FINANCIJSKI REZULTAT -26.395 -112.239 -51.418 -2.944 -1.760
DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA 16.934 -82.720 -89.938 -18.569 -11.554
POREZ NA DOBIT 5.045 0 0 0 0
NETO DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA 11.889 -82-720 -89.938 -18.569 -11.554

* Nerevidirani podaci

Prikaz 6. Račun dobiti i gubitka Grupa Ingra

1Q 1Q
Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009.* 2010. 2010. 2011. **
UKUPNI PRIHODI 1.286.517 608.068 305.947 30.741 39.732
UKUPNI RASHODI 1.280.525 678.872 396.492 45.874 52.692
POSLOVNI PRIHODI 1.260.068 585.012 252.312 24.949 32.041
U zemlji 962.189 337.406 182.390 12.245 27.419
U inozemstvu 238.049 165.308 47.735 12.440 3.993
Ostali poslovni prihodi 59.830 87.798 22.187 264 630
POSLOVNÍ RASHODI 1.209.040 546.346 297.368 40.892 43.774
Troškovi materijala i usluga 1.092.576 396.191 222.586 47.719 33.155
Troškovi osoblja 82.485 55.717 34.515 7.598 7.384
Amortizacija 11.109 6.365 4.929 1.303 1.266
Ostali poslovni rashodi 128.771 30.329 53.313 6.900 4.484
Promjene u zalihama -105.901 57.744 -17.975 22.627 -2.516
DOBIT IZ POSLOVANJA 51.028 38.666 -45.056 15.942 -11.732
FINANCIJSKI PRIHODI 26.449 23.056 53.635 5.792 7.691
Pozitivne tečajne razlike 7.055 3.317 1.451 1.613 286
Kamate i ostali financijski prihodi 19.394 19.739 52.184 4.180 7.404
FINANCIJSKI RASHODI 71.485 132.526 99.124 4.932 8.918
Negativne tečajne razlike 15.607 3.768 12.960 77 281
Kamate i ostali financijski rashodi 55.878 128.758 86.164 4.906 8.637
FINANCIJSKI REZULTAT -45.036 -109.470 -45.489 310 -1.227
DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA 5.992 -70.804 -90.545 15.133 -12.960
POREZ NA DOBIT 6.367 628 18 0 0
NETO DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA -375 -71.432 -90.563 15.133 -12.960

* U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

** Nerevidirani podaci

Prikaz 7. Novčani tok Ingra d.d.

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009. 2010.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -361.368 -300-583 -61.045
Novčani tok od investicijskih aktivnosti 165.611 210.280 2.838
Novčani tok od financijskih aktivnosti 138.044 75.133 44 947
Neto smanjenje/povećanje novca i
novčanih ekvivalenata
-57.713 -15.170 -13.260
Novac i novčani ekvivalenti na početku
godine
97.509 39.796 24.626
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 39.796 24.626 11.366

Prikaz 8. Novčani tok Grupa Ingra

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009. 2010.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -520.888 -267.434 -41.259
Novčani tok od investicijskih aktivnosti 96.478 134.221 2.838
Novčani tok od financijskih aktivnosti 388.845 85.531 24.363
Neto smanjenje/povećanje novca i
novčanih ekvivalenata -35 565 -47.682 -14.057
Novac i novčani ekvivalenti na početku
godine 109.265 73.700 26.018
Novac i novčani ekvivalenti na kraju
godine 73.700 26.018 11.961

Prikaz 9. Promjene kapitala Ingra d.d.

Svi iznosi izraženi su u
tisućama kuna
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Rezerve Dobit razdoblja Ukupno
Stanje 31.12.2008. 300.000 123.000 88.949 11.889 523.839
Povećanje u godini 0 O 12.560 O 12.560
Smanjenje u godini 0 O O -11.889 -11.889
Dobit tekuće godine 0 O O -82.720 -82.720
Stanje 31.12.2009. 300.000 123.000 101.509 -82.720 441.789
Povećanje u godini 120.904 150.000 O 82.720 353.624
Smanjenje u godini -150.000 -22.428 -42.822 O -215-249
Dobit tekuće godine 0 O O -89.938 -89.938
Stanje 31.12.2010. 270.904 250.572 58.687 -89.938 490.226
Svi iznosi izraženi su u
tisućama kuna
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Manjinski
interesi
Rezerve Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.12.2008. * 300.000 123.000 10.967 99.241 375 532.833
Povećanje u godini O 0 O 1.851 O 1.851
Smanjenje u godini O 0 -14.810 O -375 -14.435
Dobit tekuće godine O 0 O 0 -71.282 -71.282
Stanje 31.12.2009. ** 300.000 123.000 -3.843 101.092 -71.282 448.967
Povećanje u godini 120.904 150.000 -64 O 71.282 342.122
Smanjenje u godini -150.000 -22.428 0 -30.126 O -202-554
Dobit tekuće godine 0 0 0 0 -90.473 -90.473
Stanje 31.12.2010. 270.904 250.572 -3.907 70.966 -90.473 498.062

Prikaz 10. Promiene kapitala Grupa Inara

* U 2009. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2008. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

* U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

Prikaz 11. Novčani tok Ingra d.d. prvi kvartal 2010. i 2011. godine

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 1Q 2010. 1Q 2011.*
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -28.264 -14.110
Novčani tok od investicijskih aktivnosti -3.128 7.358
Novčani tok od financijskih aktivnosti 19.380 -2.542
Neto smanjenje/povećanje novca i novčanih ekvivalenata -12.012 -9.294
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 24.626 11.366
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 12.615 2.072

* Nerevidirani podaci

Prikaz 12. Novčani tok Grupa Ingra prvi kvartal 2010.i 2011. godine

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 1Q 2010. 1Q 2011.*
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -33.461 -18.146
Novčani tok od investicijskih aktivnosti 13.100 20.602
Novčani tok od financijskih aktivnosti 16.215 -9.941
Neto smanjenje/povećanje novca i novčanih ekvivalenata -4.146 -7.484
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 26.018 11.961
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 21.872 4.476

* Nerevidirani podaci

Prikaz 13. Promjene kapitala INGRA d.d. na 31.03.2011.

Svi iznosi izraženi su u tisućama
kuna
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Rezerve Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.03.2010. 300-000-000 123.000.000 19.906.234 -18.565.830 424.340.404
Povećanje u godini 127.572.308 18.565.830 146.138.138
Smanjenje u godini -29.096.000 -51.480.201 -80.576.201
Dobit razdoblja -11.553.742 -11.553.742
Stanje 31.03.2011. 270.904.000 250.572.308 -31.573.968 -11.553.742 478.348.598

Prikaz 14. Promjene kapitala Grupa INGRA na 31.03.2011.

Svi iznosi izraženi su u
tisućama kunama
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Rezerve Manjinski
interes
Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.03.2010. 300.000.000 123.000.000 30.765.281 -3.828.269 -15.132.610 434.804.402
Povećanje u godini 127.572.308 15.132.610 142.704.918
Smanjenje u godini -29.096.000 -50.550.544 -69.776 -79.716.270
Dobit razdoblja -12.940.710 -12 940 710
Stanje 31.03.2011. 270.904.000 250.572.308 -19.785.263 -3.897.995 -12.940.710 484.852.340

lzvor: Ingra d.d.

ČIMBENICI RIZIKA এ.

Društvo posluje u neizvjesnim uvjetima stoga se posebna pozornost mora posvetiti rizicima bilo koje vrste jer su oni sve veći, a tržište sve sofisticiranije. Ipak na samom tržištu su se u proteklom razdoblju pojavila mnoga nova društva kao investitori, vođena bez potreba za dobrim planiranjem, izborom radne snage i brzinom djelovanja, nauštrb kvalitete i izraženom riziku dovršetka investicijskih ciklusa. Ulazak stranih investitora prisiljava Izdavatelja na prilagođavanje novim uvjetima poslovanja i traženju novih područja djelovanja te na pronalazak novih tržišta. Bitno kod svega toga jest informiranost i educiranost radnika na čemu Izdavatelja sustavno radi.

4.1 Politički rizik

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću što se u konačnici odražava i na integritet i postojanje države kao takve. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, RH se smatra stabilnom parlamentarnom demokratskom državom.

U travnju 2009. rejting agencija Moody's snizila je rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti sa Baa2 na Baa3 uz istodobnu potvrdu rejtinga Hrvatske za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti (Baa3). Oba rejtinga imaju stabilnu prognozu. Ujednačavanje rejtinga za zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti posljedica je visoke euroiziranosti zemlje te visoke razine vanjskog duga.

U svibnju 2009. godine rejting agencija FITCH snizila je rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti sa BBB+ na BBB, te je hrvatski izgled ocijenila negativnim uslijed znatnijeg pogoršanja ekonomske aktivnosti što će se, prema ocjeni rejting agencije, negativno odraziti za rashode i zaduženost.

U prosincu 2010. Standard&Poor's je snizio kreditni rejting za hrvatski dugoročni dug na BBB- uz negativnu procjenu kretanja rejtinga. Kao razlog se navodi pogoršanje fiskalne pozicije, znatna ovisnost o inozemnom financiranju, ograničena međunarodna konkurentnost uslijed veličine javnog sektora, visokog poreznog opterećenja i loše poslovne klime, te odgoda reformi usmjerenih na uklanjanje strukturnih slabosti, kao i mogućnost daljnjeg fiskalnog pogoršanja i odgađanja reformi u izbornoj godini te porast državnog duga zbog jamstava brodogradnji. S druge strane, pozitivnim je procijenjena stabilnost financijskog sustava, dobra kapitaliziranost bankarskog sustava i borba protiv korupcije.

U sljedećoj tablici nalaze se ocjene investicijskog kreditnog rejtinga dodijeljene Republici Hrvatskoj od strane tri vodeće međunarodne agencije za utvrđivanje kreditne sposobnosti.

- \$ +- \$"+--1-

Dugoro
ni dug
Moody's FITCH Standard&
Poor's
Dugoro
ni dug u
stranoj valuti
Baa3
(27.01.1997.)
BBB-
(28.06.2001.)
BBB-
(21.12.2010.)
Dugoro
Baa3
ni dug u
domaoj valuti
(17.04.2009.)
BBB
(21.05.2009.)
BBB-
(21.12.2010.)
Outlook STABLE
(17.04.2009.)
NEGATIVE
(21.05.2009.)
NEGATIVE
(21.12.2010.)
Kratkoro
ni dug
Moody's FITCH Standard&Poor's
Kratkoro
ni dug u
stranoj valuti
Kratkoro
ni dug u
domaoj valuti
NR NR A-3 (16.03.2009.)

E"'

0

)?"

#

) ??) "
'
%

0?"
" ?" ) ??) ?( '??" # ??' ?? "\$ ?"?"+ #)?? '

&
#? " "(" ?# ( ? \$?" ?"?" ?#?" ' (

+ (? #?+ " ??) ?"? " ?"
" ?!? 0
( ? ?" ?" + + ?#?" "
' ") +?+N
+ +
+?'? -)

#?"
!??N
"(??? ????" ? (
' ?"!

'
"
!
" ??) '
+
"
" !

1"+ -\$ " &

'?? " ? ???'"*?!
" ?" +
* ?? 0
+'??!
) ?*

  • "
    '
    "4656 '?+

    "?!
    "4655 ' ?( " ? ??# + (
    ) ? #

3

" ?? ?)+ ' ' # 0 ?" # !
'\$? +) (
)

4655 '

Tvrtke na čije bi poslovanje negativni ekonomski uvjeti mogli najviše utjecati u 2011.g. su one koje imaju znatan stupanj zaduženosti koja će im stvarati pritisak na profitabilnost i likvidnost.

Naravno, treba istaknuti da Hrvatsku ipak očekuju znatna ulaganja u energetsku infrastrukturu, projekte obnovljivih izvora energije, turističke objekte i infrastrukturu u turizmu, kao i činjenicu da Društvo aktivno sudjeluje na tenderima za izgradnju infrastrukturnih projekata u državama jugoistočne Europe u kojima tek slijedi val jake građevinske aktivnosti.

Tijekom proteklih desetljeća Društvo je svoje najznačajnije projekte i uspjehe ostvarivalo u zemljama tzv. "trećeg svijeta". Nakon političkih previranja u zemlji i svijetu devedesetih godina značajno su se izmijenile tržišne okolnosti kao i uvjeti poslovanja. Potaknuti političkim promjenama, počele su se događati i ekonomske promjene u zemljama poslovnog djelovanja kojima se Društvo također prilagođavalo.

Dugoročno gledajući, Društvo nije odustalo od tih tržišta te je usprkos globalnoj krizi proteklih godina i dalje ulagalo značajne resurse i sredstva u inozemne aktivnosti, što se ponovno počelo i prepoznavati. Unatoč činjenici da određeni rizici poslovanja na tim tržištima postoje, povratak na inozemna tržišta predstavlja značajan poslovni uspjeh.

lsto tako, ulaskom novih članica iz "istočnog bloka" u Europsku uniju, na njemačko tržište, na kojem je Društvo ostvarivalo značajne prihode, počela je pristizati nova jeftina radna snaga što je imalo za posljedicu gubitak nekih poslova uslijed činjenice da Hrvatska još uvijek nije članica Europske unije. Društvo je na njemačkom tržištu još uvijek prisutna pružajući usluge za hrvatske tvrtke u sektorima građevinarstva i industrije, a intenziviranje pregovora između Hrvatske i EU daje osnove za zaključak da će Društvo uspjeti dodatno pojačati poziciju na tom tržištu te ponovno dovesti obujam poslovanja na razine ranijih godina.

Prema strateškim odrednicama Društva, širenje na tržišta šire regije, s obzirom na dosadašnja kretanja na globalnom financijskom tržištu kao i konkurentskom pozicijom Hrvatske u svijetu, stvaralo je dodatne pritiske za uspješnost pokretanja novih projekata, ulaganja i akvizicija, no perspektiva za značajniju promjenu trenda postoji.

4.3. Rizik likvidnosti

Likvidnost kao i dostupnost radnog kapitala ograničena je planiranjem novčanih priljeva od potraživanja. Zbog toga, likvidnost ovisi o pravovremenoj naplati potraživanja kao i dostupnosti radnog kapitala putem financija. Društvo ima razvijen sustav kontrole i nadzora naplate potraživanja koja imaju znatan utjecaj na stabilnost novčanog toka. Također, Društvo koristi mogućnosti raznih instrumenata naplate kao što su asignacija, cesija, factoring, forfaiting i kompenzacije, no neki od istih utječu na kratkoročno povećanje troškova likvidnosti. Konačno, ograničena dostupnost radnog kapitala putem financijskih institucija utječe na kratkoročnu likvidnost. Rizik je umanjen mogućnošću ostvarivanja prihoda kroz razne projekte u inženjeringu i graditeljstvu čime se rizik disperzira na međunarodne i domaće projekte kao i one u kojima Društvo djeluje kao investitor developer, u kojima je izložena riziku dovršenja u predviđenom roku, te naplate potraživanja po takvim projektima. Dugoročno, Društvo očekuje uspješnu realizaciju ponuda na domaćim i međunarodnim tenderima za infrastrukturne i druge strateške projekte te pozitivan novčani tijek po navedenim aktivnostima.

4.4. Kreditni rizik

Kreditni rizik ukazuje na mogućnost da Društvo može otplatiti, ti, servisirati svoje obveze u financijskim instrumentima. Kreditni rizik je povezan sa dostupnošću vanjskih izvora financiranja putem financijskih institucija, kao i ovisnost o stvarnim naplatama potraživanja. Nadalje, kreditni rizik Društva izražen je u vidu poslovnih prilika za dobivanje novih ugovorenih poslova, imajući u vidu sadašnje tendencije usporavanja u sektoru građevinarstva. U kratkoročnom razdoblju, sposobnost Društva da podmiri svoje financijske obveze je ovisna o projektima u tijeku kao i naplatama po dospjelim potraživanjima.

Zbog kreditnih obveza nastalih u tijeku ekspanzije poslovnih aktivnosti Društva, kao i niže razine trenutnih priljeva iz poslovnih aktivnosti, Društvo je sa poslovnim bankama pojačalo suradnju i intenziviralo proces kvalitetnog financijskog restrukturiranja. Njime su obuhvaćene kratkoročne financijske obveze društva, sa namjerom kvalitetnog reprograma u srednjoročan ili dugoročan aranžman za što će se koristiti raspoloživa imovina i resursi društva i tako dugo dok se isti ne dovrši postoje objektivne okolnosti oko pravovremenog servisiranja kreditnih obveza. Posebna pažnja posvećuje se investitorima u tzv. neosiguran dug društva.

Sukladno tomu, Društvo je do sada poduzelo značajne aktivnosti u restrukturiranju vlastitih obveza sa namjerom da se iste podese sukladno indikatorima u odnosu na vlastiti novčani tijek. Društvo je također proteklih godinu dana uspješno servisiralo svoje obveze prema tržištu kapitala, od čega se ističe podmirivanje obveza po izdanim dužničkim instrumentima. Također, učinjeni su značajni koraci u smanjenju iznosa kratkoročnog duga na tržištu kapitala putem zamjene istoga za vlasničke udjele. U odnosu na 31.12.2009., Društvo je smanjilo izloženost prema kratkoročnim vrijednosnim papirima za preko 60 milijuna kuna, od čega je 40,6 milijuna kuna smanjeno putem konverzije duga za dionice Društva. Međutim, trenutni iznos kratkoročnog duga u obliku financijskih instrumenata Društvo neće moći tijekom 2011. godine zatvoriti u potpunosti iz vlastitih sredstava već će biti potrebno dodatno u razgovoru sa imateljima duga pronaći zadovoljavajuće rješenje putem reprograma ili zamjene istoga za vlasnički udio.

Do polovice ove godine planira se dovršetak procesa restrukturiranja u dijelu koji se odnosi i na sve poslovne banke. Isti se smatra neophodnim procesom koji bi trebao rezultirati postizanju financijske stabilnosti na dugi rok. Očekivanja društva usmjerena su na smanjenje kreditnog rizika kroz kvalitetan reprogram sukladno trenutno raspoloživim poslovnim izvorima, kao i manje troškove financiranja.

4.5. Rizik promjene kamatnih stopa

Većina kreditnih obveza od strane Društva imaju ugovorene promjenjive kamatne stope, bazirane na kretanju EURIBOR-u. Kod dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira postoji fiksna kamatna stopa, dok kod kratkoročnih dužničkih instrumenata uz fiksnu kamatnu stopu djelomično primjenjuje valutna klauzula. Vezano za kreditne obveze, trenutno ne postoji određeni instrument kojim bi se umanjio rizik promjenjivih kamatnih stopa te do sada bile ograničene i mogućnosti zamjene takvih kamatnih stopama. Naime, trošak zamjene promjenjivih kamatnih stopa u fiksne stope bio bi veći od očekivanih troškova povećanja promijenjenih kamatnih stopa, no i ovdje se očekuje promjena trenda.

4.6. Tečajni rizik

S obzirom da je dio poslovanja Društva orijentiran na obavljanje poslovnih aktivnosti na inozemnim tržištima, Društvo je izloženo riziku promjene deviznih tečajeva.

Budući da dio vlastitih prihoda Društvo ostvaruje u inozemstvu, zbog toga je, kao i svaki izvoznik, u određenoj mjeri izloženo kretanjima tečaja kune prema drugim valutama, posebice prema EUR i USD. Ipak, tečajna kretanja na konačne rezultate poslovanja Društva utječu vrlo malo.

Naime, s ciljem zaštite od tečajnih rizika, Društvo prilikom sklapanja ugovora unaprijed definira tečaj prema kojem će se vršiti plaćanja. Osim toga, uvelike je smanjena izloženost prema dolaru zbog njegove velike volatilnosti na način da su tradicionalno dolarska tržišta pretvorena u eurska, te se plaćanja po ugovorima vrše u eurima, a ne više u dolarima. Društvo uspješno usklađuje i devizne prilive i odlive tako da kroz proces planiranja stvara prirodni hedge. Ovim potezima, Društvo je svoje tečajne razlike u kratkom roku učinkovito smanjilo. Također, kreditne obveze Društva nominirane su isključivo u domaćoj valuti ili EUR-u, odnosno na trenutna zaduženja uz primjenu valutne klauzule ne primjenjuju se druge valute zabilježene veće volatilnosti (npr. CHF, USD i sl.)

4.7. Ekološki rizik

Svaki veliki infrastrukturni projekt podložan prethodnim studijama utjecaja na ekosustav i mogućeg utjecaja na okoliš. U obavljanju svog cjelokupnog poslovanja Društvo je ekološki izuzetno osviješteno. Uz poštivanje zakonskih odredbi, ali i svoje vlastite politike upravljanja kvalitetom i okolišem, opisane u točci 8.2. ovog Prospekta "Zaštita okoliša", sustav upravljanja kvalitetom i okolišem Društva zasniva se na načelima norme ISO 9001:2000 i ISO 14001:2004. Uvođenjem integriranog sustava upravljanja kvalitetom i okolišem Društvo želi stalno poboljšavati kvalitetu svojih proizvoda i usluga i upravljati svim značajnijim aspektima okoliša koje može nadzirati s ciljem stalnog sprječavanja daljnjeg onečišćenja okoliša. Takvom politikom zaštite okoliša rizik značajnijih troškova uslijed nepredviđenog negativnog utjecaja na okružje sveden je na najmanju moguću mjeru. Za izgradnju objekata novijeg datuma ishođuje se poseban certifikat energetske učinkovitosti.

4.8. Rizik velikih infrastrukturnih projekata

Veliki investicijski i infrastrukturni projekti, poput onih u kojima na domaćem i inozemnim tržištima Društvo sudjeluje , nose niz političkih, tržišnih i tehnoloških rizika, rizika konkurencije i sl. Budući da je većina takvih projekata kapitalno intenzivna, oni nose i određene rizike u slučaju prevelike ovisnosti ili izloženosti za investitora, ali i za izvođača kojem glavnina prihoda ovisi o takvom projektu. Stanje likvidnosti investitora iz financijskog i javnog sektora može dalje utjecati na izvođenje projekata na način da se mogu i obustaviti postojeći projekti i/ili odgoditi pokretanja novih, što se na domaćem tržištu i događalo u proteklim godinama.

4.9. Rizik Arene

Grad Zagreb i Republika Hrvatska plaćaju zakupninu određenu ugovorom. Zakupnik ima fiksnu obvezu plaćanja najma kroz 28 godina, a postoji i opcija da nakon 7 godina otkupi cijelu dvoranu.

Što se tiče naplate investicije, rizik Društva se dijeli i na opći rizik poslovanja u Republici Hrvatskoj i na Grad Zagreb, odnosno rizik javnih partnera.

Naplata zakupnine je osigurana iz depozita u iznosu jedne godišnje najamnine od 7,2 milijuna EUR neto uvećano za fiksne i varijabilne troškove održavanja.

Projekt je dovršen i primopredan u predviđenim vremenskim rokovima. Ostaje rizik o dobro izvršenim radovima koji ovisi o kvaliteti radova kao i o projektantskim predviđanjima, koji su pokriveni bankovnim garancijama izvođača radova, dok samo održavanje prate plan i budžet održavanja odobren od strane Zajmoprimca, koji se putem godišnjeg plana održavanja dogovara sa Zakupcem.

Postoje rizici redovne naplate zakupnine koja se prema ugovoru o zakupu uplaćuje kvartalno, a zbog problema u likvidnosti javnog sektora, odnosno partnera u javno privatnom projektu, dolazi do povremenog kašnjenja u naplati. Sukladno ugovoru na snazi, ukoliko se ne naplate tri kvartalne rate, isti se može raskinuti i angažirati arbitražu, a pravo na naknadu štete ostvaruje se prema formuli definiranoj u ugovoru, što trenutno iznosi oko 126 milijuna EUR.

S druge strane, Društvo poduzima sve potrebne korake kako bi se osigurala pravovremenost naplate najamnine.

5. INFORMACIJE O IZDAVATELJU

5.1. Povijest i razvoj Izdavatelja

5.1.1. Tvrtka izdavatelja i sjedište izdavatelja

INGRA d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Alexandera Von Humboldta 4/b, zastupano po g. Igoru Oppenheimu, predsjedniku Uprave, MBS 080020443, OlB 14049708426. Društvo je registrirano 7. prosinca 1995. godine pri Trgovačkom sudu u Zagrebu.

5.1.2. Pravni oblik Izdavatelja, adresa i broj telefona na kojem je dostupan

Pravni oblik: dioničko društvo Adresa: Alexandera Von Humboldta 4b, 10 000 Zagreb Broj telefona: +385 1 6102 555

5.1.3. Datum osnivanja i registracije

Datum osnivanja: 1955. Datum preoblikovanja u d.d.: 7. prosinca 1995.

5.1.4. Događaji značajni za razvoj izdavatelja

INGRA je trgovačko društvo osnovano 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvođača s područja bivše Jugoslavije s ciljem da za iste proizvođače organizira izvozne aktivnosti i trgovački razvoj. Slijedom tadašnjih političkih okolnosti, Društvo na tržištima nesvrstanih zemalja, a prvi veći posao bio joj je izvoz devet velikih kompresora u Burmu 1958. godine.

U 50 godina svog postojanja Društvo je sudjelovalo u izvođenju preko 700 investicijskih projekata u više od 30 zemalja svijeta čija ukupna vrijednost premašuje USD 10 milijardi. Iako su i danas najveći partneri afričke zemlje, posebno Alžir, Libija i Sudan, tijekom svog postojanja Društvo je dovršilo brojne visoko kvalitetne projekte na zapadno-europskom, novozelandskom i sjevernoameričkom tržištu. Zajedno sa svojim članicama, Društvo je bilo prva tvrtka iz srednje i istočne Europe koja je prije 35 godina počela raditi u Njemačkoj. Osamdesetih godina Društvo je sudjelovalo u konstruiranju dvije hidroelektrične centrale u SAD.

Tijekom svoga postojanja Društvo je prolazilo kroz brojne transformacije prilagođavajući se zahtjevima tržišta te promjenama cjelokupnog političko-ekonomskog i pravnog sustava.

U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je danas uključeno, Druširilo svoju primarnu djelatnost izvoza investicijskih projekata za poznate naručitelje na investicijske projekte namijenjene tržištu kroz vlasticije. Investicijska izgradnja obavlja se po sistemu "ključ u ruke" i uključuje građevinske radove, energetiku, industriju, montažu, brodogradnju, pa i djelatnost turizma. Poslove obavlja u suradnji s više od 100 tvrtki.

Osim na inozemnom tržištu, a danas su to tržišta Njemačke, Alžira, Libije, Srednjeg Istoka, Rusije i Nigera, Društvo je pojačalo prisutnost na velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, poput izgradnje autocesta, stanogradnje, objekata poput javnih ustanova (bolnice, veleposlanstva i sl.) ili

infrastrukture mobilnih mreža. Dio je i domaćeg konzorcija koji je pobijedio na posljednjem natječaju za izgradnju autoceste na dionici Dugopolje-Šestanovac-Ploče vrijednom 5 milijardi kuna. Posljednjih godina Društvo kontinuirano obnavlja dosadašnje, ali i razvija nove poslovne djelatnosti kao što su brodogradnja, pomorske marine, greenfield projekti u turizmu, a neki od njih zasnivaju se na principu javno privatnog partnerstva. Društvo je, sukladno rastućem investicijskom zamahu u prethodnom razdoblju, dovršilo prvi vlastiti projekt stanogradnje namijenjen tržištu, a radi se o stambeno-poslovnom objektu u Zagrebu, Ilica 191, površine 24.000 m², sa 120 stanova. Također, završeni su investicijski projekti izgradnje 16 urbanih vila na Srebrnjaku i dvije stambene zgrade u Oreškovićevoj ulici. Na Jadranu je započelo nekoliko projekata, primarno na području Dubrovačko-neretvanske županije. Od njih se ističe najveći vlastiti projekt Društva, a to je izgradnja stambeno poslovnog kompleksa Dvori Lapad u Dubrovniku, vrijednosti EUR 55 milijuna.

U inozemstvu Društvo trenutno ima otvorene aktivne urede u Alžiru, Egiptu, Njemačkoj, BiH, Kosovu, Makedoniji, Rusiji i Kazahstanu. U cilju povećanja inozemne realizacije značajno su pojačane aktivnosti na tim tržištima prvenstveno kroz aktivnije nuđenje izvođačkih projekata na izgradnji javne infrastrukture.

Prethodno razdoblje obilježilo je i ulazak u nove financijske projekte kojima se Društvo sve više otvara najširoj investicijskoj javnosti pa tako i tržištu kapitala. Naime, kako bi uspješno realizirala postavljene poslovne planove, Društvo je koncem 2006. godine poduzelo novi iskorak prema domaćem tržištu kapitala inauguralnim izdanjem obveznica u iznosu 200 milijuna kuna. Projekt izdanja obveznica dalo je Društvu novu stratešku i poslovnu dimenziju, gdje je osim dosadašnje pozicije izvođača stvorila mogućnost razvijati ulogu investitora u infrastrukturnim projektima namijenjenim tržištu, kao i razvojnog partnera u projektima javno privatnog partnerstva.

Tijekom 2007. godine Društvo je poduzelo novi iskorak prema tržištu kapitala inicijalnom javnom ponudom dionica. Nakon uspješno izvršene dokapitalizacije Društva Društva je 27. rujna 2007. kao deseti po redu vrijednosni papir uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. To se odrazilo i na promjene u vlasničkoj strukturi Društva, pa se u njoj od protekle godine nalaze sva četiri obvezna mirovinska fonda. Zahvaljujući svojoj likvidnosti i ostalim vezanim parametrima, dionica Društva uvrštena je u indeks Zagrebačke burze – CROBEX.

  1. srpnja 2008. godine Glavna skupština Društva donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva. Temeljni kapital Društva povećao se iz rezervi kapitala Društva u iznosu od 200 milijuna kuna, na iznos od 300 milijuna kuna. Također, isti dan donesena je i odluka o podjeli dionica kojom se jedna redovna dionica na ime oznake INGR-R-A, bez nominalnog iznosa podijelila na 150 dionica bez nominalnog iznosa tako da je temeljni kapital Društva nakon provedbi tih odluka podijeljen na 7.500.000 dionica.

U prosincu 2008. godine, Društvo je odlučilo, temeljem Odluke Uprave i suglasnosti NO, povećati temeljni kapital izdavanjem novih nematerijaliziranih redovnih dionica na ime, javnom ponudom, uz uplatu uloga u novcu. Na taj način, planirano je povećanje temeljnog kapitala s iznosa od 300,0 milijuna kuna za iznos od 150,0 milijuna kuna na iznos od 450,0 miljuna kuna što predstavlja 50% temeljnog kapitala Društva prije povećanja.

U siječnju 2009. godine, Društvo je objavilo javni poziv na upis i uplatu 3.750.000 redovnih dionica INGRE d.d. po cijeni od 80,00 kuna po dionici. Upis i uplata dionica je provedena u dva kruga: u 1. krugu su prvenstva na upis imali postojeći dioničari Društva, a u 2. krugu upisa, pravo na upis su imale sve domaće i strane fizičke osobe, te institucionalni investitori. Na temelju odaziva investitora u 1. i 2. krugu upisanih i uplaćenih dionica nije ispunila zakonske uvjete. Time namjera povećanja temeljnog kapitala nije realizirana.

Početkom 2009. uspješno je završen projekt Arena Zagreb, najveći projekt izveden po modelu javno-privatnog partnerstva koji predstavlja veliku referencu i trade mark u postizanju zadanih rokova.

Sukladno provođenju poslovnog i financijskog restrukturiranja, Društvo je na Glavnoj skupštini od 22.12.2010. godine donijelo odluku o smanjenju i povećanju temeljnog kapitala.

Temeljni kapital prije smanjenja iznosio je 300.000.000,00 HRK za koji je bilo izdano 7.500.000 redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa. Temeljni kapital smanjen je za iznos od 150.000.000 HRK na iznos od 150.000.000 HRK, a broj izdanih dionica bez nominalnog iznosa se nije mijenjao.

Nadalje, temeljni kapital povećan je za iznos od 120.904.000,00 HRK izdavanjem 6.045.200 novih redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa.

Nakon predmetnog smanjenja i povećanja, temeljni kapital Društva iznosi 270.904.000,00 HRK, a izdano je ukupno 13.545.200 redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa, što znači da na svaku dionicu otpada 20,00 HRK temeljnog kapitala.

Sukladno odlukama Skupštine kao i izdanim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 30.12.2010. godine, a zaprimljenog dana 03.01.2011. godine izvršen je upis smanjenja i povećanja temeljnog kapitala Društva.

5.2. Značajna ulaganja

5.2.1. Opis najznačajnijih ugovorenih poslova i investicija Izdavatelja

lnozemno tržište

Svoje najznačajnije projeke Društvo je, zajedno sa svojim izvođačima, ostvarilo na tržištu Alžira, Egipta, Srednjeg Istoka, Rusije, Libije i ostalih zemalja. Trenutno najznačajnije tržište za poslovanje Ingre je Alžir.

Alžir

Najznačajniji projekti izvedeni na tržištu Alžira:

  • Tekstilni kompleks Biskra, USD 29 milijuna
  • · Šest kontinentalnih silosa, USD 120 milijuna
  • Dva lučka silosa, USD 80 milijuna
  • Renovacija ulaznih tunela vodotornja, sanacija izlaznih tunela i renovacija hidro-mehaničke opreme na branama Ghrib, Sarno i Bou Hanifia, USD 25 milijuna
  • Sanacija maski na branama Ghrib, Sarno i Bou Hanifia, USD 22,3 milijuna
  • Izvođenje radova na izgradnji ceste Chiffa Berrouaghia, USD 220 milijuna
  • Izvođenje radova na izgradnji zračne luke Boufarik, USD 30 milijuna
  • Izgradnja luke Arzew, USD 60 milijuna
  • Izvođenje radova, isporuka i montaža opreme za trafostanicu Jijel, USD 7 miljuna
  • · Isporuka i montaža hidro-mehaničke i elektromehaničke opreme na branama Ibtissam, Quenitra, Hammam Meskhoutine, USD 15 milijuna
  • · Ostali manji projekti, USD 10 milijuna
  • · Obnova brane Koudiat Rosfa, EUR 3,6 milijuna (2004.)
  • · Sistemi za otprašivanje 12 silosa, EUR 3,6 milijuna (2005.)

Društvo je radilo uglavnom s hrvatskim i izvozila robu hrvatske proizvodnje, dok su slučajevi nabavljanja robe u inozemstvu bili gotovo zanemarivi.

Izvršena je primopredaja brane Ghrib investitoru te je uspješno priveden kraju projekt sanacije i rehabilitacije hidro i elektro-mehaničke opreme na brani u vrijednosti EUR 6,5 milijuna.

Nadalje, u proteklom razdoblju uspješno su predani radovi investitoru na izgradnji ribarske luke Salamandre vrijednosti EUR 4,3 milijuna. Također, završena je sanacija istočne strane Luke Skidda. Vrijednost ovih radova iznosi više od EUR 2,1 milijuna.

lpak najveći realizirani i uspješno završeni projekt u protekla 28 mjeseca svakako je ribarska luka Stora ukupne realizirane vrijednosti od gotovo EUR 33,0 milijuna.

Tijekom 2011 i 2012. godine izvjesni su novi ugovori u području infrastrukture, sa dinamikom ugovaranja koja je ovisna o procedurama investitora, sa predviđenom procjenom da se radi o tržištu sa stabilnijom geopolitičkom klimom u užoj regiji.

Egipat

Velike i značajne poslove Društvo je realiziralo i u Egiptu, a posebno se izdvaja izgradnja Assuanske brane na rijeci Nil, gdje je izvodila radove zajedno sa slovenskim poduzećima Metalnom i Litostrojem i hrvatskim poduzećem Rade Končar. Družalo usluge vođenja projekta, nadzora, nabavljanja opreme, koordinacije izvođača, vodilo je knjigovodstvo projekata i prije svega bilo odgovorna prema investitorima za dobro izvršenje posla, a prema izvođačima za naplatu izvršenih radova. Trenuno nema aktivnih poslova u Egiptu.

Srednji Istok

Prisustvo na iračkom tržištu Društvo je osiguralo realiziravši velike projekte izgradnje hidrocentrala Hemren Dam i Haditha u vrijednosti oko USD 250 milijuna. Projekt Haditha bio je od posebnog značenja i za iračku državu tako da je slika hidrocentrale bila otisnuta na novčanici pored slike Saddama Husseina. Naftni kompleks, vrijedan USD 128 milijuna, završen je pred sam rat u Iraku početkom devedesetih, isporučene su trafostanice i ostala elektrooprema hrvatskih proizvođača. Usprkos ratu, poslovne veze sa Irakom nisu u potpunosti prekinute pa je Društvo sve do ulaska američkih trupa u Irak 2003. godine imalo svog delegata u Bagdadu. Društvo je, uz suglasnost Ujedinjenih naroda, u sklopu projekta "Nafta za hranu", obnovilo ugovor za hidroelektranu Al Shemal koji je sklopljen još 1989. godine realizirani su ugovori za isporuku i ugradnju turbinskih lopatica, te isporuku rezervnih dijelova za HPS Haditha. Vrijednost ovih ugovora je EUR 1,5 milijuna.

Sve do svrgnuća šaha sa vlasti u Iranu, Društvo je održavalo dobre poslovne veze i radilo u suradnji s tada jugoslavenskim tvrtkama na gradnji klaonica, mostova, hidrocentrala, trafostanica, brana i naftnih postrojenja. Najveći projekti bila su energetska postrojenja Lavan (USD 20,5 milijuna), Fasa i Yazd, isporuka i montaža trafostanica (USD 21 milijun), Krec - trafostanice (USD 17 milijuna), Zahedan - isporuka i izgradnja trafostanica (USD 20 milijuna).

Ruska Federacija

U Ruskoj Federaciji Društvo je s domaćim izvođačima gradilo hotelske komplekse, bolnice, ciglane, plinovode, stanove i premalo opremom hrvatskih proizvođača. Najveći od njih su hotelski kompleks u Sočiju vrijedan preko USD 230 milijuna (obračunski dolar koji je imao istu vrijednost kao i USD). Pod Uralom rađeni su plinovodi u vrijednosti USD 25 milijuna, izgrađena je bolnica u gradu Leninsk Kuzneckij vrijedna USD 58 milijuna, zdravstveni centar Energetic vrijedan

USD 20 milijuna. Ugovor o gradnji zdravstvenog centra Energetic Društvo je potpisalo u jeku rata u Hrvatskoj pa se potrebna medicinska oprema kupovala u Njemačkoj. U isto vrijeme, Društvo gradi bolnicu u Volgogradu vrijednu oko USD 50 milijuna. Tijekom 2010.g., Društvo je investiralo značajne resurse i sredstva u direktan povratak na rusko tržište, u zajedničkoj suradnji sa povezanim društvom Mavrovo – inženjering, uključujući i otvaranje vlastite podružnice.

Libija

U drugoj polovici devedesetih godina Društvo obnavlja s libijskim investitorima, te je osobito prisutna na području brodogradnje u okviru koje je izgradila nekoliko brodova i dokova za potrebe gospodarstva i libijske mornarice. Aktivnosti u Libiji uključuju i druge gospodarske projekte od kojih je osobito važno istaknuti izgradnju riblje farme. Za libijskog investitora Društvo nabavlja opremu za preradu ribe ukupne vrijednosti EUR 1,6 milijuna. Ugovor o dobavi i montaži opreme je uredno izvršen u 2010. godini. Trenutni nemiri odgodili su pregovore o proširenju kapaciteta tvornice za preradu ribe do daljnjeg.

Njemačka

Na njemačkom tržištu Društvo je prisutno već dugi niz godina i zastupa niz hrvatskih tvrtki koje na tom tržištu rade na osnovi kontingenta radnih dozvola. Radi svoje uspješnosti i dugogodišnje prisutnosti na tom tržištu Društvo je dobilo povjerenje brojnih domaćih tvrtki tako da su joj one povjerile zastupanje u svim vidovima poslovanja pred njemačkim organima. Trenutno, oko 35% svih hrvatskih detašmana obavlja se preko Društva.

Financijski pokazatelji prometa u 2008. godini bili su na nivou EUR 60 milijuna, uz gotovo 100% naplatu potraživanja. U 2010. godini, u usporedbi sa 2009. godinom (cca EUR 45 milijuna), rezultati su bolji za otprilike 15%, prije svega zbog završetka recesije u industrijskoj branši.

Ostale zemlje

U tijeku svog pedesetogodišnjeg postojanja Društvo je radi realizacije većih i manjih projekata bilo prisutna još u mnogim zemljama svijeta kao što su: Afganistan (izgradnja klaonice), Gana (tvornica za preradu rajčice i sokova), Etiopija (najveći posao bio je popravak hidrocentrale Tissabay), Indija, Sudan, Argentina, Brazil, Meksiko, Island, Tanzanija, Uzbekistan, Kina, Jordan, Mađarska, Češka, zemlje Regije i mnoge druge zemlje.

Domaće tržište

U najznačajnijim projektima izvedenim na hrvatskom tržištu Društvo je sudjelovalo i kao izvođač i kao investitor radova.

Kao izvođač radova na infrastrukturnim projektima, INGRA je od samih početaka uključena u projekte izgradnje autoceste Goričan-Zagreb-Split koja je završena u ljeto 2006. Od značajnijih poddionica po svom značaju svakako se izdvajaju Sv.Rok, Zadar 2, Benkovac-Pirovac, Sibenik-Vrpolje. Projekt je nastavljen izgradnjom novih dionica na potezu od Dugopolje-Sestanovac-Ravča-Ploče, a INGRA nastupa kao dio Konzorcija hrvatskih građevinskih tvrtki kojeg sačinjavaju Konstruktor-Inženjering, Viadukt, Hidroelektra-Niskogradnja, Strabag, Ceste Varaždin, Osijek-Koteks i Zagorje-Tehnobeton. Ukupna dosadašnja INGRE na predmetnim poslovima iznosi preko 750 milijuna kuna.

INGRA je bila i ugovorni izvođač radova na trasi autoceste Jakuševac-Velika Gorica I, gdje je okupila podizvodače IGM Tounj, Međimurje Graditeljstvo i T.O. Europlin. U izgradnji cesta i tunela INGRA se dokazala kao kvalitetan i pouzdani izvođač i partner, što je sa svojim inženjeringom potvrdila na realizaciji istih poslova širom svijeta.

Kao dio konzorcija INGRA je sudjelovala na projektu izgradnje Hidroelektrane Lešće, ukupne vrijednosti 444 milijuna kuna (udio INGRE iznosi oko 114 milijuna kuna). Investitor je Hrvatska Elektroprivreda, a to je prva hidrocentrala u Hrvatskoj nakon točno 20 godina. Znakovita je činjenica da je posljednju hidrocentralu HEP Dubrava također radila INGRA, 1986. godine.

Od samih početaka uspostave prvog privatnog mobilnog operatera u Hrvatskoj, VIPneta, INGRA je bila nositelj poslova izgradnje VIPnet GSM mreže, za koju je u rekordnom roku uspostavila i pokrila signalom duž cijele Hrvatske. Sveukupno je tijekom godina izgrađeno više od 800 baznih stanica.

Od 2000. godine INGRA je iz svojih sredstava rekonstruirala hotele Astarea, Mlini i Croatia Cavtat te tako povezala građevinsku djelatnost s poslovnim kontaktima na ruskom tržištu. Hoteli su vraćali kredite ustupanjem svojih kapaciteta INGRI koje je putem svoje turističke agencije prodavala na ruskom tržištu. Tijekom 2006. godine je projekt završen te INGRA više neće imati pravo na ustupljene kapacitete, ali vjeruje da je dala doprinos hrvatskom turizmu dovevši nove goste velike kupovne moći na našu obalu koji će se vraćati i u narednim godinama.

Kao najbolji ponuđač INGRA je angažirana na izgradnji Hotela Bretanide u Bolu koji je završen u danim rokovima prije ljeta 2008. godine kao i nadogradnji Instituta za tumore u Zagrebu, ukupne vrijednosti radova od preko 90 milijuna kuna.

Od ostalih projekata na domaćem tržištu, izdvajaju se projekti investitora Ministarstva zdravstva, a to su izgradnja bolnice "Dr.Tomislav Bardek" i nove Interne klinike u Koprivnici koje je financirao IBRD, kao i nadzor na projektu izgradnje KBC Rebro u Zagrebu.

U ulozi investitora INGRA je tijekom 2007. godine završila projekt stambeno-poslovnog kompleksa ILICA 191, od 120 stanova i 20 poslovnih prostora koji je dovršen u prvoj polovici 2007. godine, ukupne vrijednosti od gotovo EUR 20 milijuna. Izniman odaziv kupaca, u tada još vrlo ranoj fazi projekta, dokazuje da ime INGRA upućuje na povjerenje u kvalitetnu gradnju. Prema prvim pokazateljima, uspjeh neće izostati niti u novim projektima stambeno-poslovne namjene namijenjenima tržištu koji nadolaze.

Koncem svibnja 2007. godine INGRA je zajedno sa investitorom Zračnom lukom Zagreb d.o.o. potpisala Ugovor o dogradnji i rekonstrukciji Putničke zgrade Zračne luke "Pleso". Neto vrijednost ugovora iznosi 24 milijuna kuna. Dogradnja i rekonstrukcija putničkog terminala povećala je razinu opremljenosti i doprinijela višoj razini standarda i kvalitete za korisnike Zračne luke i u završnoj je fazi realizacije. Nakon projekta obnove, rekonstrukcije i proširenja putničkog terminala zračne luke Priština koji je dovršen 2004. godine, ovo je drugi takav ugovoreni projekt u Regiji koji je INGRA uspješno realizirala u 2009. godini.

INGRA je predvodila i realizaciju projekta rekonstrukcije i obnove Hotela Lapad u Dubrovniku, koji je u suvlasništvu INGRE i Atlantske plovidbe, a obnovljen u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Ukupna vrijednost investicije je 100 milijuna kuna.

U ulozi investitora INGRA je razvila projekt Srebrnjak, investicijski projekt 16 urbanih vila ukupne vrijednosti 150 milijuna kuna. Projekt je završen, te je prodano 90% stanova.

Uz to, kroz 2008. i 2009. godinu INGRA je završila s izgradnjom i prodajom dvije zgrade sa po 10 stanova u Oreškovićevoj ulici na Zaprudskom otoku.

Također, u 2009. godini INGRA je uspješno završila najveći javno privatni projekt Arena Zagreb, kao glavni investitor i vlasnik društva Lanište d.o.o.

Dana 13. studenoga 2009. INGRA je putem javnih glasila međunarodno javno prikupljanje ponuda za prodaju 100% udjela u društvu posebne namjene Lanište d.o.o. koje je vlasnik Arene

-' #

55 ?! 466; '?+
' ???" ???"

) "!? E (? ??'
"4656 '
"?+ ? +
"?)? # N?# +"

"?? #??( ?# '# *?!
' 3 #

>5747B474C02=DC7/250@41/0234:<2081;77@747/250@4 7/250@4784252>/1=60/81785781=60/8/2D89/238

%#)%+\$ # !&43 "#&! -E

'? ?!

!! >- 496 "?? + "(" ??"?"?#?" 3+ "????!

+
>- 5<6 "?? +

"

( ?!
' ?!? '
"?#
=5 4655 '

  • ! -/ \$\$ - \$&
    "\$-% \$6-- 6-%- -----37-
Rb Vrijednost ugovora Izvršeno do 03/2011. Za izvršiti % izvršenja
1. ALŽIR 42.980.354,64 42.393.154,57 587.200,07 98,63%
2. ENERGETIKA I INDUSTRIJA 11.289.941,58 6.873.854,78 4.416.086,81 60,88%
3. G I U DET 2.000.000,00 1.400.000,00 600.000,00 70,00%
4. HRV. - UG. POSLOVI 19.720.422,19 14.845.691,79 4.874.730,40 75,28%
5. HRV. - INV. PROJEKTI 55.000.000,00 11.793.917,99 43.206.082,01 21,44%
6. C E S T E 118.300.666,13 101.593.215,71 16.707.450,42 85,88%
7. GRUPA - INV. PROJEKTI 170.840.000,00 5.046.201,21 165.793.798,79 2,95%
SVEUKUPNO 420.131.384,54 183.946.036,04 236.185.348,50 43,78%

NAPOMENA: Prema podacima dostupnim na datum izrade prospekta, očekuje se da će se određeni dio poslova u inozemstvu u svojoj dinamici produžiti i na 2012. i 2013. godinu.

Odnos izvršenih i ugovorenih poslova koji su ostali za realizaciju tijekom 2011. godine, prema stanju iz ožujka 2011. godine, prikazan je na sljedećem grafikonu.

Prikaz 18. Omjer izvršenih (2009./2010. god.) i neizvršenih poslova (2011./2012. god.)

Izvor: INGRA d.d.

NAPOMENA: Prema podacima dostupnim na datum izrade prospekta, očekuje se da će se određeni dio poslova u inozemstvu u svojoj dinamici produžiti i na 2012. i 2013. godinu.

Tekući projekti u inozemstvu

U Alžiru je realiziran aneks ugovora o gradnji objekata za zaštitu ribarske luke Marsa Ben MiHidi. Novim su ugovorom predviđeni dodatni radovi u vrijednosti EUR 7,7 milijuna, čime se zaokružuje investicijski ciklus ukupne vrijednosti EUR 20,6 milijuna. Svi radovi predviđeni projektom su izvršeni, te je izvršena primopredaja bez ikakvih rezervi u primopredajnom zapisniku. Istovremeno u realizaciji je i projekt izgradnje ribarske luke Stora u vrijednosti od EUR 26 milijuna, koji je kroz dodatak ugovora za isporuku opreme uvećan na ukupno EUR 33 milijuna.

Krajem 2009. godine potpisan je ugovor za isporuku i ugradnju hidromehaničke opreme na brani Saf Saf vrijednosti EUR 2,5 milijuna i nalazi se pri kraju realizacije. Također, u realizaciji je i potpis ugovora za izvođenje radova na učvršćenju sjevernog lukobrana luke Mostaganem.

Alžir ima pozitivnu novčanu bilancu, a u strukturi izvoza glavne stavke su izvoz plina i nafte. Na ta dva energenta otpada 98% ukupnog izvoza. Kod uvoza najviše su zastupljena industrijska oprema, lijekovi, roba široke potrošnje. Najveći uvoz se ostvaruje iz Europske unije (44%), azijskih zemalja (36%), USA (8,3%), Argentina (3,2%), te ostale zemlje (8,5%).

Petogodišnji plan financiranja 2009. – 2014. je 155 bilijuna USD. Planirana glavna ulaganja su u stanogradnju (plan 1 milijun stanova), autoceste i ceste, brane, veliki vodovodi uključujući stanice za pročišćavanje vode i stanice za desalinizaciju vode, razvoj željezničke mreže, infrastrukturni objekti (bolnice, škole, vrtići, studenski centri, luke, marine...) ulaganje u obrazovanje i doškolovanje, razvoj bankarskog sustava.

Prema međunarodnim pokazateljima Alžir je po ekonomskoj snazi na 50 mjestu u svijetu, na trećem mjestu u Africi, iza Južnoafričke Republike i Nigerije i na prvom mjestu u predjelu sjeverne Afrike ispred Egipta.

Glavni problem hrvatskih tvrtki u konkurenciji sa stranim kompanijama je što hrvatske tvrtke nisu dovoljno osposobljene da mogu izvoditi veće i složenije objekte.

Poseban problem je nejedinstvo nastupa hrvatskog gospodarstva na tržištu Alžira. Svi navedeni faktori utječu na konkurentnost u nuđenju poslova koji se raspisuju u zemlji Alžiru. Boljom organizacijom i zajedničkim nastupom sigurno bi se mogla poboljšati konkurentnost hrvatskog gospodarstva na ovom tržištu.

INGRA posjeduje stratešku prednost na tržištu Alžira radi poznavanja zakonskih odredbi, tržišnih uvjeta, investitora, lokalnih firmi, običaja i navika stanovništva. Svemu ovome treba dodati i dobre reference koje je INGRA stekla kroz dugogodišnji rad na ovom tržištu.

Dobra referenca je i najuspješniji marketing za dobivanje novih poslova.

Sve ovo što INGRA posjeduje ne koristi se u punoj mjeri od strane ostalih hrvatskih tvrtki ili općenito za povećanje hrvatskog izvoza, odnosno za rast gospodarstva.

INGRA na alžirskom tržištu sudjeluje na natječajima ukupne vrijednosti veće od EUR 378 milijuna. Najviše nade polaže se na tender za izgradnju bolnice Ain Nadja vrijednosti EUR 56 milijuna.

Obradu tržišta kao i praćenje natječaja INGRA vrši putem vlastitog ureda u gradu Alžiru. Aktualni tenderi na ovom najznačajnijem izvoznom tržištu Društva iznose gotovo EUR 285 milijuna.

Na tržištu Srednjeg Istoka u Iraku očekuje se dopusnica za rad po ugovoru za isporuku i montažu transformatora ukupne vrijednosti EUR 18,7 milijuna. U prvoj polovici 2010. godine potpisan je ugovor za dogradnju hidrocentrale Hadditha – Unit 1. vrijednosti EUR 4,7 milijuna, te ugovor za popravak turbina Al Qaim od EUR 2,5 milijuna. Za libijske investitore INGRINO društvo-kćer INGRA-MAR d.o.o. dovršilo je izgradnju plutajućeg doka od 5.000 tona. Uz to, u Libiji je INGRA bila aktivna konstantnim nuđenjem na projektima za preradu hrane, ribe, izgradnje raznih oblika farmi i sl. lpak, trenutni nemiri odgodili su daljnje pregovore o proširenju kapaciteta tvornice za preradu ribe.

Sukladno dugoročnim strateškim odrednicama, poduzimaju se pojačane aktivnosti ka otvaranju prema novim tržištima Istočne Europe i južnog Sredozemlja, kao i putem novih projekata na tradicionalnim tržištima gdje je ime INGRA već dugi niz godina etabliran brand kvalitetne investicijske izgradnje.

INGRA je otvorila i dva nova međunarodna predstavništva, u Moskvi i Prištini, te je u fazi daljnjeg pojačanog tenderiranja na tržištima šire regije. Tako su tiještajnog razdoblja sklopljena dva nova ugovora za izgradnju autocesta na tržištima BiH i Makedonije ukupnog iznosa EUR 50 milijuna. U sinergiji sa akviziranim (Mavrovom i Mavrovo-inženjeringom), Društvu je omogućeno da se u potpunosti pozicionira na širem tržištu sukladno svojoj regionalnoj strategij. Na Kosovu je u realizaciji izgradnja mosta M9 na dionici Fushe-Arillat, dok je u Makedoniji u realizaciji izgradnja dionice Štip - Strumica.

U Rusiji INGRA je izvršila pripremu i pregovore za izgradnju modernog stambeno-poslovnog kompleksa Guliver u gradu Penza, administrativno-sveučilišnom sjedištu regije Volga, 600 km južno od Moskve te je u tu svrhu potpisan protokol o suradnji s ruskom građevinskom kompanijom SK MOST. Vrijednost investicije procjenjuje se na preko USD 14 milijuna.

Sa ciljem intenziviranja aktivnosti na području kemije, procesne i prehrambene industrije na tržištima Rusije, Bjelorusije i Ukrajine postignut je dogovor o zajedničkoj obradi tržišta i o zajedničkom nastupu na ovim tržištima sa austrijskim partnerom kompanijom Lenzing.

U suradnji sa veleposlanstvom Rusije u Republici Hrvatskoj kao i financijskim institucijama HBOR i ROSBANK, trenutno se uspostavlja okvir za financiranje izvoznih poslova na tržištu

Rusije. Osim praćenja poslova na komercijalnoj osnovi, isto će uključivati i financiranje prodaje hrvatskih proizvoda i usluga hrvatskog podrijetla na ruskom tržištu.

Također, za potrebe međunarodnih javnih nadmetanja sa spomenutim financijskim institucijama aktivno se dogovara podrška INGRI u njenom daljnjem nastupu na ino tržištima za potrebe garancija za sudjelovanje na međunarodnim javnim nadmetanjima, garancije za dobro izvršenje posla, garancije za povrat avansa i garancije za garantni period.

Istovremeno, INGRA kontinuirano ulaže vlastita sredstva u inozemne operacije kroz:

  • otvaranje novih ino-predstavništava,
  • jačanje pozicije na postojećim (tradicionalnim) tržištima
  • kadrovsko restrukturiranje na operativnoj razini 0
  • istraživanje novih tržišta ili tržišnih niša
  • razvoj projekata, feasibility studija O
  • otkup dokumentacije za nove velike projekte 0

Navedena ulaganja smatraju se neophodnima za daljnje poslovanje. Trenutno, INGRA ima otvorene aktivne urede u Alžiru, Egiptu, Iraku, Njemačkoj, BiH, Kosovu, Makedoniji, Rusiji, Kazahstanu.

Najveći inozemni aktivni tenderi su predani za izgradnju hidrocentrala u BiH, vojna bolnica u Alžiru, izgradnja plinovoda u Turkmenistanu, ukupne vrijednosti preko EUR 550 milijuna.

U prvoj polovici 2011. godine, INGRA i dvije ruske tvrtke Mašinoimport i Interaktiva zaključile su sporazum o poslovnoj suradnji čime se INGRI otvaraju nove mogućnosti za izvođenje infrastrukturnih radova i investicijskih projekata na području Ruske Federacije. Tijekom boravka delegacije ruskih tvrtki u INGRI, vođeni su razgovori o mogućima i oblicima suradnje te su razmotreni konkretni projekti od obostranog interesa s područja energetike, izgradnje prehrambenih i industrijskih postrojenja te izgradnje i rekonstrukcije luka, stadiona i turističkih objekata. Ujedno je usuglašeno da se zajednička poslovna suradnja proširi i na tržišta trećih zemalja. Mašinoimport je jedna od najpoznatijih ruskih tvrtki za energetiku i izgradnju infrastrukturnih objekata u bivšem Sovjetskom Savezu i svijetu.

Dodatno, INGRA je početkom travnja 2011. zaključila novi ugovor u Iraku i uskoro će započeti s aktivnostima na projektu rehabilitacije HE Haditha u Iraku. Vrijednost radova je 5,8 milijuna eura, a odvijat će se u dvije faze. Radovi će obuhvatiti rehabilitaciju turbina, generatora i pripadajuće opreme na jedinici broj jedan i odvijat će se u dvije faze. Uključujući isporuku, izvođenje radova trajat će 24 mjeseca. Nakon obnove prve jedinice INGRA planira nastavak radova na rehabilitaciji ostalih pet jedinica HE Haditha.Tijekom osamdesetih INGRA je bila nositelj ugovora za izgradnju kompletne HE Haditha (6 x 110 MW) što je omogućilo sklapanje ovog posla.

Svoj najznačajniji novi posao INGRA je ugovorila na svojem ključnom i najznačajnijem tradicionalnom tržištu. Radi se o realizaciji infrastrukturnog projekta u vrijednosti oko 56 milijuna eura s rokom izvođenja radova od 26 mjeseci.

Nakon dužeg perioda u kojemu je težište poslovanja bilo stavljeno na tržište Hrvatske ovo je prvi veći projekt kojega je INGRA ugovorila ove godine u inozemstvu. Ugovaranjem ovoga posla INGRA potvrđuje provedbu nove strategije koja uključuje povratak na ciljana tradicionalna tržišta i stavljanje težišta na veće poslovanje INGRE u inozemstvu.

Tekući projekti u Hrvatskoj

Visok operativni angažman sudjelovanjem na zahtjevnim domaćim investicijskim projektima smatra se bitnim i zbog branda hrvatskog graditeljstva koji se time dodatno oplemenjuje i dobiva na težini širom granica Hrvatske. Isti se smatra nužnom jačanja već stečenih pozicija na inozemnom tržištu kao i izlaska na nova tržišta.

Od projekata u Hrvatskoj bitno je razdvojiti projekte u kojima INGRA sudjeluje kao izvođač radova i projekte u kojima sudjeluje kao investitor.

INGRA je s krajem 2010. godine dovršila investicijski ciklus na području grada Dubrovnika i to poslovno-stambeni objekt u uvali Lapad u vrijednosti EUR 55 milijuna, po čemu je trenutno najveći investitor na području grada Dubrovnika. Projekt se sastoji od 5 objekata koji sadrže ukupno 70 stanova 80m² – 170m², te 60 lokala namijenjenih za poslovne svrhe. Ovaj projekt predstavlja trenutno najveći vlasticijski projekt INGRE. Trenutno je prodano gotovo 40% prodajne površine projekta, od čega se veći dio odnosi na stanove.

Planira se izgradnja poslovne zgrade Atlantske plovidbe ukupne vrijednosti EUR 25 milijuna, čiji početak ovisi o ishođenju potrebne dokumentacije. U prvoj polovici 2011. godine planira se realizacija projekta Mokošica – izgradnja 100 stanova za poznate kupce (Grad Dubrovnik) na vlastitom zemljištu u Mokošici.

Osnivanjem društva za nautički turizam "Južni Jadran Nautika", (u kojem je udio INGRE u vlasništvu 51%), INGRA i Dubrovačko-neretvanska županija planiraju sagraditi 13 marina i lučica na lokacijama od Vele Luke do Cavtata. Projektom vrijednim EUR 33 miljuna ta bi županija dobila 2.000 novih vezova. Projekt je još uvijek u fazi ishođenja potrebnih dozvola, dok je za najveći projekt – Marinu Slano ishođena lokacijska dozvola te je usvojena studija utjecaja na okoliš.

Kod energetskih projekata, osim završetka izgradnje Hidroelektrane Lešče, INGRA je putem povezanih društava Ingra-Bioren, BioAdria i Primani, inicirala razvijanje novih ekološko energetskih projekata na više lokacija duž cijele Hrvatske u kojima će nastupati kao suinvestitor i vodeći partner. Iskorak u projekte ove vrste predstavlja novu odrednicu u INGRIN-om poslovanju, a nudi i kvalitativnu diverzifikaciju u poslovanju djelatnosti investicijske izgradnje.

Aktivnost sektora GRADITELJSTVO - Ceste na domaćem tržištu usredotočena je na domaće investitore. Sektor je sudjelovao na gotovo svim natječajima i to u različitim organizacijskim oblicima. Rezultat na natječajima INGRA ocjenjuje dobrim jer osigurava planiranu - predviđenu realizaciju.

Radovi su izvedeni prema predviđenoj dinamici, kvalitetno i uz dobru suradnju kako sa INGRIN-im partnerima-izvođačima tako i sa investitorom. Sektor je ostvario punu zaposlenost kapaciteta uz poštivanje svih rokova pri izvođenju radova na projektima.

U zadatku sektora u 2010. godini bio je nastavak prilagodbe na poslovanje u uvjetima krize koja se posebno očituje kroz sve veću nelikvidnost i neizvjesnost naplate potraživanja. Izvedeni radovi na ugovorenim projektima redovito se fakturiraju prema investitoru, a naplata bi i prema ugovorenom roku od 60 dana od datuma ovjere pojedinačne mjesečne situacije. Cimbenici koji utječu na poslovanje investitora su gospodarske, financijske te političke prirode. Obzirom da se na iste ne može utjecati, INGRA d.d. odnosno sektor im se samo može prilagoditi. Po dobivanju mjesečnog priliva, isplaćuju se redovno izvođači radova direktno ili putem cesija.

U 2011. godini INGRA predviđa oporavak investicijskih aktivnosti kod svih investitora što će sektor pratiti i pravovremeno reagirati. Posebna pažnja posvećuje se i usklađivanju sa Zakonom o građenju i pripadajućim pravilnicima.

Glavna obilježja realizacije na hrvatskom tržištu su:

  • prilagodba situaciji u realnom sektoru uz paralelne pripreme za oporavak investicijskih o aktivnosti, posebice u niskogradnji, navodnjavanju i ostaloj bazičnoj infrastrukturi
  • . razvoj vlastitih projekata sukladno dostupnim izvorima financiranja od kojih se posebno izdvajaju:
    • Izgradnja domova za treću dob više razine sa potpunom uslugom za korisnike
    • razvoj ekološko energetskih projekata, pogotovo tipa obnovljivih izvora o kojih se posebno izdvaja niz od 7 manjih hidrocentrala na području Hrvatske sveukupno od 60 MW do 90 MW

5.2.3. Informacije o izdavateljevim budućim investicijama na koje se Uprava odnosno društvo već obvezalo

Ugovoreni poslovi i buduće investicije na koje se Ingra obvezala su opisane u prethodnoj točci 5.2.2.

6. PREGLED POSLOVANJA

6.1. Glavne aktivnosti

6.1.1. Opis glavnih djelatnosti i stvarnih aktivnosti izdavatelja uz navođenje značajnih proizvoda koje prodaje ili usluga koje pruža

Poslovne aktivnosti INGRE mogu se podijeliti u 2 segmenta:

  • INGRA kao izvođač radova contractor (na inozemnom i domaćem tržištu)
  • · INGRA kao investitor developer (uglavnom u Hrvatskoj, s namjerom širenja aktivnosti i u regiji).

U prvom tromjesečju 2011. godine zabilježen je omjer poslovanja u korist izvođačkih projekata na razini 65:35, odnosno sa 65% udjela u prihodima od prodaje koji se odnose na poslovne aktivnosti kao izvođača radova i udio od 35% koji se odnosi na vlastite investicije i skladu je i sa poslovnim očekivanjima i za ovu godinu. Radi se zapravo o nastavku trenda iz poslovne 2010. godine kada se poslovanje u oba poslovna segmenta odvijalo po istom principu i omjerima.

Ovom trendu svakako su doprinijeli povećani troškovi financiranja, a time i mogućnosti generiranja novih investicija. Time je model poslovanja izmijenjen u odnosu na razdoblje od prethodne tri godine kada su u prihodima dominirali prihodi od prodaje po vlastičijama (u 2009. godini omjer je bio podjednak (50:50), a 2008 godine omjer je bio 75:25, u korist investicija).

Osnovne djelatnosti kojima se Društvo bavi su:

  • 1) INVESTICIJSKA IZGRADNJA "KLJUĆ U RUKE"
  • 2) GRAĐEVINSKI RADOVI
    • a) Brane, tuneli, sustavi za pročišćavanje voda
    • b) Industrijska postrojenja
    • c) Silosi
    • d) Autoceste, mostovi, zračne luke, pomorske luke
    • e) Bolnice, hoteli, hotelski kompleksi
    • f) Stambeni i poslovni objekti
  • 3) ENERGETIKA
    • a) Proizvodnja energije
    • b) Hidrocentrale
    • c) Crpne stanice
    • d) Prijenos i distribucija struje
    • e) Postrojenja za preradu vode
  • 4) INDUSTRIJA
    • a) Kemijska i petrokemijska industrija
    • b) Prehrambena industrija
    • c) Proizvodni pogoni
  • 5) MONTAŽA
    • a) Mehaničke opreme
    • b) Električne opreme
    • c) Izolacijski radovi
  • 6) BRODOGRADNJA
    • a) Remont i izgradnja brodova i ostalih plovećih objekata
    • b) Konzalting, inženjering

7) TRGOVINA I TURIZAM

  • a) Zastupstva
  • b) Prometna signalizacija
  • c) Industrijska i građevinska oprema
  • d) Kompletni turistički aranžmani
  • e) Prodaja aviokarata
  • f) Domaći, inozemni, sezonski i prigodni programi

6.1.2. Nova značajna usluga Izdavatelja i njen razvoj

Uz konzervativan pristup projektima na domaćem tržištu kao i ekspanziju aktivnosti na akviziranju inozemne realizacije, prisutno je pojačano tenderiranje prvenstveno izvođačkih projekata u infrastrukturi javne namjene, a u tu svrhu otvorena su nova predstavništva za područje Ruske Federacije i JI Europe.

6.2. Glavna tržišta i prikaz prihoda po djelatnostima

Glavna tržišta Izdavatelja nabrojana su u točci 5.2. Struktura realizacije INGRE prema glavnim tržištima i djelatnostima prikazana je u sljedećoj tablici i grafikonu:

HRK 2008. 2008. 2009. 2009. 2010. 2010. UKUPNO
HRVATSKA 816.147.704 78,58 360.834.628 62,71 215.487.326 75,32 1.392.469.658
ALŽIR 112.659.111 10,85 115.759.348 20,12 24.752.828 8,65 253.171.288
SREDAJI Iz TOK 16.286.014 1,57 9.033.602 1,57 2.355.951 0,82 27.675.567
NJEMAČKA 13.989.021 1,35 10.572.523 1,84 8.210.658 2,87 32.772.201
RUSIJA 7.993.966 0,77 10.126.027 1,76 349.266 0,12 18.469.259
OSTALI 71.598.752 6,89 69.044.872 12,00 34.929.838 12,21 175.573.463
SVEUKUPNO 1.038.674.569 100,00 575.371.000 100,00 286.085.866 100,00 1.900.131.435

Prikaz 19. Struktura prihoda Inara d.d.

Izvor: Ingra d.d.

Prikaz 20. Struktura prihoda Ingre d.d. po tržištima u 2008. godini.

Prikaz 21. Struktura prihoda Ingre d.d. po tržištima u 2009. godini

Prikaz 22. Struktura prihoda Ingre d.d. po tržištima u 2010. godini


"

/
#&

6

\$

"\$++)

Djelatnost %
Izgradnja cesta 30,90%
Objekti javne namjene 30,00%
Izgradnja silosa 10,30%
Energetski objekti 10,00%
Industrijska postrojenja 8,50%
Izgradnja luka 3,80%
Gradnja brana 2,80%
Gradnja aerodroma 2,40%
Ostale aktivnosti (trgovina, turizam) 1,30%
  • / #&- 6 - \$- -- "\$++)---=-

>. !#(%# \$ 5\$ G8 \$#\$ (%

"?? ??3 #
#?" 'C
' +
''* ? ? " ?!??" ?#?"+ 3 # ) ? ??) ? '\$
" ?"+
# (??#?" ?# " ?? '?\$

6.4. Prikaz informacija o patentima, licencama, značajnim ugovorima ili novim proizvodnim procesima

Značajno na poslovanje INGRE utječe Ugovor o javno privatnom partnerstvu (dugoročni zakup Arene Zagreb), potpisan sa Zagrebačkim Holdingom pri kojemu će Zagrebački holding u 28 godina plaćati godišnje najamninu u iznosu od 7,2 mln EUR uvećanu za iznos poreza na dodanu vrijednost. Naplata zakupnine je osigurana iz depozita u iznosu jedne godišnje najamnine. Unatoč evidentnim problemima koji su se protezali tijekom 2010. godine, postignut je napredak u odnosima sa ugovornim stranama na projektu Arena Zagreb, te se očekuje stabiliziranje naplate potraživanja od strane javnih partnera.

7. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

7.1. Opis

lngra d.d. kao matično društvo provodi i koordinira strateško planiranje unutar grupacije, te se takvim poslovanjem postiže značajan sinergijski učinak. Organizacijska struktura Izdavatelja sastoji se od Uprave i Sektora zaduženih za pojedina područja. Na čelu svakog Sektora nalaze se izvršni direktori. Sukladno ranije objavljenom, u tijeku je plan restrukturiranja i reorganizacije Izdavatelja, te je izvjesno da će se u narednom periodu ustrojiti nova organizacijska struktura.

Prikaz 25. Organizacijska struktura INGRE*

*Budući da je u tijeku restrukturiranje, nova organizacijska struktura je izvjesna tijekom 2011. godine.

Izvor: INGRA d.d.

7.2. Popis Izdavateljevih ovisnih društava

Grupa INGRA

Uz osnovni posao vezan uz investicijsku gradnju, INGRA je osnovala tvrtke putem kojih se, osim redovnih djelatnosti, bavi i sekundarnim djelatnostima kao što su nekretnine, brodogradnja i usluge.

Podaci o važnijim udjelima u drugim tvrtkama:

Društva u Hrvatskoj u kojima je INGRA većinski vlasnik:*

INGRA-MAR d.o.o., Zagreb, Alexandera Von Humboldta 4b, osnovana 2001. godine, bavi se brodogradnjom i pomorskim aktivnostima. Udio INGRE iznosi 51%.

INGRA MIDDLE EAST d.o.o., Zagreb, Alexandera Von Humboldta 4b, osnovana 2001. godine, bavi se izgradnjom objekata i tehničkim upravljanjem projektima na Srednjem Istoku. Udio INGRE iznosi 100%.

LANIŠTE d.o.o., Zagreb, Alexandera von Humboldta 4b, osnovano je 2002. godine. Društvo za graditeljstvo i usluge. Udio INGRE iznosi 100%. **

JUŽNI JADRAN NAUTIKA d.o.o., Dubrovnik, Pred Dvorom 1, osnovano je 2004. za izgradnju i upravljanje marinama i lučicama. Udio INGRE iznosi 51%.

GEOTEHNIKA d.o.o., Zagreb, Alexandera von Humboldta 4b, osnovano je 2006. godine za izvođenje geodetskih i geoloških radova. Udio INGRE iznosi 100%.

BIO ADRIA d.o.o., Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka 1, osnovano je 2007. za izgradnju i upravljanje industrijskih postrojenja. Udio INGRE iznosi 64%.

INGRA-BIOREN d.o.o., Zagreb, Alexandera von Humboldta 4b, osnovano je 2007. godine za proizvodnju organskih gnojiva. Udio INGRE iznosi 60%.

PRIMANI d.o.o., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 1, bavi se projektima obnovljivih izvora energije odnosno izgradnjom vjetroparkova za proizvodnju električne energije. Udio INGRE iznosi 51%.

POSEDARJE - RIVIJERA d.o.o., Posedarje, Trg Martina Posedarskog 1. Glavna djelatnost društva su hoteli. Udio INGRE iznosi 100%.

*Društva CARBONARIUS d.o.o. (poslovanje nekretninama), PAL-VIN NEKRETNINE d.o.o. (građevinski radovi i poslovanje nekretninama), INGRA-MONT d.o.o. (održavanje dizala), JABUKA djelatnost) i INGRA - OTOK d.o.o. (izgradnja i poslovanje nekretninama) pripojena su INGRI dok je društvo INTEL d.o.o. (poslovno savjetovanje) prodano.

**LANIŠTE d.o.o. – Tvrtka Lanište je 100% vlasnik multifunkcionalne dvorane Arena Zagreb. Arena je građena od srpnja 2007. do prosinca 2008., u sklopu javno-privatnog partnerstva, investitor je u cijelosti INGRA putem tvrtke Lanište, a javni partner je Grad Zagreb uz financijsku podršku Vlade RH.

Ugovorom o zakupu, Laništu je osigurana godišnja najamnina kroz 28 godina u iznosu od 7,2 milijuna EUR neto uvećano za troškove održavanja. Nakon 7 godina najma, otvorena je opcija jednokratnog otkupa objekta od strane javnog partnera.

Društva u Hrvatskoj u kojima je INGRA manjinski vlasnik:

MARINA SLANO d.o.o., Slano, Trg Ruđera Boškovića 1, osnovano je 2004. godine za izgradnju i upravljanje marinama i lučicama. Udio INGRE iznosi 49%.

DUBROVAČKE LUČICE d.o.o., Dubrovnik, Pred Dvorom 1, osnovano je 2004. godine za izgradnju i upravljanje marinama i lučicama. Udio INGRE iznosi 45%.

INGRA PRO d.o.o., Zagreb, Alexandera von Humboldta 4b. Društvo se bavi građenjem, projektiranjem i nadzorom. Udio INGRE iznosi 40%.

OPATIJA NEKRETNINE d.o.o., Zagreb, Metalčeva 5. Društvo se bavi izgradnjom i poslovanjem nekretninama. Udio INGRE iznosi 20%.

HOTEL LAPAD d.d., Dubrovnik, Lapadska obala 37. Zajednički pothvat INGRE i Atlantske plovidbe d.d. Udio INGRE iznosi 11%.

Društva u inozemstvu:

INGRA-ALGERIE sarl, grad Alžir, Alžir, 22 ulica Mohamed Al-Ayachi Mohamed Bluzdad, osnovana 2004. godine radi obavljanja poslova u Alžiru: izgradnje brana, morskih i zračnih luka. Udio INGRE iznosi 99%.

INGRA - ENERGO d.o.o, Sarajevo, BIH, Hamdije Kreševljakovića 19/3. Društvo se bavi izgradnjom telekomunikacija. Udio INGRE iznosi 100%.

GEOTEHNIKA SUDAN Ltd, Khartum, Sudan, za geotehničke i vodne radove. Udio INGRE iznosi 100%.

INGRA ITALIA s.r.l, Tagliamento, Italija, Piazza del Popolo 37. Osnovano je 1994. godine za projektiranje, proizvodnju i montažu postrojenja. Udio INGRE iznosi 67%.

MAVROVO INŽENJERING*, Skopje, Plostad Makedonija. Udio INGRE iznosi 50%.

* U 2008. godini INGRA je postala vlasnik jedne od najvećih makedonskih tvrtki, sa tradicijom većom od 60 godina – Grupe Mavrovo ADG. Tvrtka je prisutna na tržištima Bugarske, Rusije, Njemačke, Albanije, Alžira, Libije, Irana, Kazahstana i Kosova, gdje je i završila mnoge projekte. Vrijednost investicije iznosila je preko 10 milijuna EUR. Trenutno tvrtka zapošljava 733 radnika od čega je 67 visokoobrazovanih, uglavnom inženjera.

Tijekom ovih godina, uprava Društva radila je na konstantnom razvoju poduzeća u sljedećim smjerovima poslovanja:

  • Jačanje aktivnosti posebice na tržištu Istočne Europe i Rusije

Trenutno, najveći dio poslovanja odvija se putem tvrtke kćeri Mavrovo Inženjering d.o.o. Ukupni prihodi poduzeća u 2007. godini iznosili su 15,3 milijuna EUR dok su u 2008. iznosili 23,2 milijuna EUR što je povećanje od 51% u odnosu na prethodnu godinu. Tvrtka trenutno ugovorenih radova vrijednosti 36.510.222,00 EUR od čega je 11.877.606 EUR na području visokogradnje, a 24.632.616 EUR na području niskogradnje. Izvršeno je 11.260.230 EUR dok se ostatak očekuje izvršiti u 2011. godini.

8. NEKRETNINE, POGONI I OPREMA

8.1. Informacije o postojećoj ili planiranoj dugotrajnoj materijalnoj imovini

Sjedište INGRE nalazi se na adresi Alexandera von Humboldta 4b, Zagreb. Zemljište površine 2.407 m² kao i poslovna zgrada neto korisne površine 5.093,71 m² na toj lokaciji u vlasništvu su INGRE. Grupa INGRA posjeduje značajnu materijalnu imovinu u obliku zemljišta prvenstveno na nekoliko lokacija u Zagrebu (ukupne površine 26.000 m²) kao i na priobalnom dijelu Hrvatske, i to na području Kvarnera (11.200 m²) kao i na području Dubrovačko-neretvanske županije (17.323 m²). Navedena imovina predmet je buduće investicijske izgradnje.

Prikaz 26. Imovina INGRE
MOVINA VLASNIK LOKACIJA RIJEDNOST OPIS NAPOMENA
9000 m2 zemljišta u Mokošici, Grad Dubrovnik. Prostornim planom regulirana Srednjoročni kredit RBA u
T Zemljište INGRAd.d. Dubrovnik 2.600.000.00 € mješovita, stambeno-poslovna namjena. Zemljište namijenjeno za realizaciju
projekta izgradnje stambenog naselja u partnerstvu s Gradom Dubrovnikom
iznosu od EUR 4,3 mil,
(k.č616/1,616/2,616/3,717/3) dospijeća 2012. godine
Poslovni objekt i pripadajuće Poslovna zgrada ukupne bruto razvijene površine 873,75 m2. Površina zemljišta Srednjoroční kredit RBA u
zemljište INGRAd.d. Žitnjak b.b.,Zagreb 1.012.926,00 € 2.689,00m2. (z.k.ul. 7088/24, zk.ul. 24667, k.o. Grad Zagreb) EUR 4,3 mil,
dospijeća 2012. godine
iznosu od
Trgovački poslovni prostor oznake 2b (HC), površine 1.119,00 m2 u trgovačkom U
Srednjoročni kredit RBA
3 Poslovni prostor INGRAd.d. Jankomir, Zagreb 3.275.000,00 € centru King Cross Jankomir, (br. zk. ul 1129, poduložak 6, k.o. Jankomir. k.č.br. iznosu od EUR 4,3 mil,
2761/1) dospijeća 2012. godine
Zemljište sa lokacijskom i građevinskom dozvolom površine 11.182,00 m2 (z.k.č.
7 Zemliište OPATIJA NEKRETNINE Poljane, Opatija 400.000,00 € 1231/1 i 1232/3 k.o. Poljane). Upisano na društvo Opatija nekretnine d.o.o. (Ingra
trenutno vlasnik 20% udjela).
Građevinsko zemljište površine 6.949.00 m2. Zemljište spada u građevisnku zonu HPB
kredit
Dugoročni
S Zemljište TIHA NEKRETNINE Obod, Konavle 1.198.702,50 € zahvata ugostiteljsko - turističke namjene T2 na atraktivnoj lokaciji. Zemljište se
vodi na Društvo Tiha nekretnine d.o.o.(z.k.ul. 860/1, 860/2, 863, 864, 865, 867,
12,500.000 HRK, dospijeća
868 i 869 , k.o. Obod) 2011.
9 Hotel INGRAd.d. Prižba, Otok
Korčula
2.459.787,00€ 2.896,33m2 nalazi se na na čest. zgr.4649, k.o. Blato i čest.zem. 27714/1 k.o. Blato
Hotel Alfir građen 1972. i 1989. godine u Prižbi na Korčuli. Ukupne neto površine
Dugoročni kredit Volksbank
mil HRK,
d.d. EUR 1,950
dospijeća 2012.
Građevinsko zemljište s izdanom građevinskom dozvolom za gradnju turističkih
L Zemljište DALMATINSKE
DOMOVI
Obod, Konavle 1.800.000,00€ apartmana s pratećim sadržajima na čest. zem 740/1, 743/1, 743/2, 1896/2,
RIVIJERE 730/5, 725/5, 1898/1, 746/2, 746/6, 729/3 sve k.o. Obod. Zemljište se vodi na
društvo Domovi Dalmatinske
Poslovna zgrada sjedišta Društva. Zasnivanje založnog prava na 2/6 dijela Kratkoročni revolving okvir
8 Poslovna zgrada INGRA d.d. Zagreb 12.643.259,53 € nekretnine u izvanknjižnom vlasništvu društva Ingra , broj posjedovnog lista 3939, Splitska banka d.d., EUR 4,77
k.č. 916/3 k.o. Trnje mln, dospijeća 2011. godine
zgrađeni poslovno stambeni objekt zk.ul.br. 3320, k.o. Gruž, sastoji se od objekata Projektno financiranje PBZ
6 Poslovno stambeni objekt INGRAd.d. Dubrovnik 50.000.000,00 € k.č. 2554,2555,2556,2557 i voćnjaka k.č. 857/1. HRK,
mil
d.d. 198,00
zk.ul.br. 700, k.o. Gruž, sastoji se od stojne kuće k.č.675 i vrta k.č. 905/2. dospijeće 31.12.201
zvor: INGRA d.d.

8.2. Opis problema u svezi sa zaštitom okoliša koji bi mogli utjecati na korištenje materijalne dugotrajne imovine

U obavljanju svog cjelokupnog poslovanja INGRA je izuzetno ekološki osviještena. Uz poštivanje zakonskih odredbi, INGRA je donijela svoje politike upravljanja kvalitetom i okolišem. Ne postoje problemi koji bi mogli utjecati na korištenje dugotrajne imovine. Uz implementirane sustave upravljanja kvalitetom, društvo za svaki objekt koji je produkt vlasticije procesuira ishođenje tzv. Energetskog certifikat, s ciljem postizanja energetske učinkovitosti i niskoenergetske gradnje.

Politika upravljanja kvalitetom i okolišem

Politika upravljanja kvalitetom i okolišem temelj je poslovnog upravljanja INGRE, koje je usmjereno na jačanje postojeće pozicije na svjetskom tržištu, a to joj omogućuju vlastiti tehničko – tehnološki i ljudski resursi te razvijena mreža vanjskih suradničkih tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.

Djelatnost INGRE usmjerena je pružanju usluga u svim fazama izgradnje investicijskih objekata i njihovog održavanja, kroz izvođenje specijaliziranih usluga na polju inženjeringa, konzaltinga, razvoja, istraživanja, trgovine i turizma.

Poslovni uspjeh INGRE počiva na postizanju zadovoljstva njenih korisnika i ispunjenju njihovih želja i potreba kvalitetom, pouzdanošću i sigurnošću pruženih usluga, uz istovremeno očuvanje okoliša i primjenu i usklađivanja s lokalnim zakonskim propisima.

Integrirani sustav upravljanja kvalitetom i okolišem zasniva se na načelima norme ISO 9001:2000 i načelima norme ISO 14001:2004, s idejom:

"I kad mijenjamo prirodu, čuvajmo je!"

Uvođenjem integriranog sustava upravljanja kvalitetom i okolišem INGRA želi stalno poboljšavati kvalitetu svojih proizvoda i usluga i upravljati svim značajnijim aspektima okoliša koje može nadzirati s ciljem stalnog sprječavanja daljnjeg onečišćenja okoliša.

Uprava INGRE svjesna je da politiku upravljanja kvalitetom i okolišem treba promovirati kao zajednički napor svih u postizanju vrhunske kvalitete usluga, uz očuvanje okoliša, te ju pojasniti svim zaposlenicima tvrtke, kao i svim vanjskim suradnicima.

Uprava INGRE privržena je stalnoj komunikaciji s poslovnim partnerima i internim i eksternim interesnim grupama o svom radu na području kvalitete i zaštite okoliša, te želi svoju politiku i rezultate upravljanja okolišem na prikladan način prezentirati javnosti.

Uprava INGRE ovime se obvezuje da će u okviru svojih poslovnih obveza predano raditi na dosljednoj primjeni i neprestanom poboljšanju sustava upravljanja kvalitetom i okolišem, te ga usklađivati sa svjetskim normama o

zaštiti okoliša i zahtjevima kupaca, radi podizanja kvalitete, smanjenja troškova, stalnog poboljšanja stanja i povećanja zadovoljstva korisnika i djelatnika.

9. POSLOVNI I FINANCIJSKI PREGLED

9.1. Financijsko stanje

Od 2006. godine, pa do 2008. Grupa Ingra bilježi snažan dvoznamenkasti rast prihoda, po stopama znatno višim od prosjeka industrije. To se ostvaruje ponajprije zahvaljujući vlastitim investicijama, ciklusu državnih infrastrukturnih ulaganja, te općim povoljnim makroekonomskim uvjetima. Prihodi od ugovora o izgradnji dominantni su u odnosu na ostale prihode, te također imaju dvoznamenkaste stope rasta.

Početkom 2009. dolazi do bitnijeg usporavanja domaćeg i svjetskog gospodarstva, što tijekom 2009. i 2010. godine dovodi do pada realizacije posebice u segmentu vlastitih investicija. Sukladno padu prihoda društvo i dalje provodi politiku reduciranja troškova sa stavljanjem fokusa na restrukturiranje poslovanja na svim razinama.

U 000 kuna 2008. 2009. 2010.
Ukupni prihodi 1.038.674 575.371 286.086
% promjene 43,70% -44,61% -50,28%
Ukupni rashodi 1.021.740 658.091 376.024
% promjene 61,19% -35,59% -42,86%
Poslovni prihodi 1.013.870 567.828 247.106
% promjene 48,94% -43,99% -56,48%
Poslovni rashodi 970.541 538.309 285.626
% promjene 54,41% -44,54% -46,94%
EBITDA 49.098 35.209 -33.934
EBITDA marža 4,84% 6,20% -13,73%
EBIT 43.329 29.519 -38.520
EBIT marža 4,27% 5,20% -15,59%
Neto dobit 11.889 -82.720 -89.938
Neto profitna marža 1,17% -14,57% -36,40%

Prikaz 27. Ingra d.d. - izabrane financijske stavke

Izvor: Ingra d.d.

U 000 kuna 2008. 2009. 2010.
Ukupni prihodi 1.286.517 608.068 305.947
% promjene 64,01% -52,74% -49,69%
Ukupni rashodi 1.280.525 678.872 396.492
% promjene 87,51% -46,98% -41,60%
Poslovni prihodi 1.260.068 585.012 252.312
% promjene 69,42% -53,57% -56,87%
Poslovni rashodi 1.209.040 546.346 297.368
% promjene 78,97% -54,81% -45,57%
EBITDA 62.137 45.031 -40.127
EBITDA marža 4,93% 7,70% -15,90%
EBIT 51.028 38.666 -45.056
EBIT marža 4,05% 6,61% -17,86%
Neto dobit -375 -71.432 -90.563
Neto profitna marža -0,03% -12,21% -35,89%

Prikaz 28. Grupa Ingra - izabrane financijske stavke

lzvor: Ingra d.d.

Prikaz 29. Ingra d.d.

U 000 kuna 2008. 2009. 2010. 1Q 2011.*
Imovina 1.693.483 1.392.644 1.299.373 1.280.106
Kapital i rezerve 523.839 441.789 490.225 478.349
Rezerviranja 6.881 6.822 9.068 8.484
Obveze 1.139.177 940.547 778.376 762.279
lzvor: Ingra d.d.

* Nerevidirani podaci

Prikaz 30. Grupa Ingra

U 000 kuna 2008.* 2009**** 2010. 1Q 2011. ***
Imovina 2.164.833 1.842.840 1.709.323 1.280.106
Kapital i rezerve** 521.866 452.810 498.062 478.349
Rezerviranja 7.045 6.986 9.232 8.484
Obveze 1.601.103 1.383.258 1.178.955 762.279

Izvor: Ingra d.d

* U 2009. godini izvršene su reklasifikacije pozicija Grupe za 2008. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

** U izračunu nije uključena stavka Manjiski interes

*** Nerevidirani podaci

*** U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

Pregled poslovanja u prvom tromjesječju 2011. godine

U odnosu na prvo tromjesečje 2010. godine, poslovni prihodi INGRA Grupe porasli su za 28% na 32 milijuna kuna tijekom prvog tromjesečja 2011. godine uglavnom zahvaljujući djelatnosti sektora Graditeljstva. Domaće tržište je većim dijelom doprinijelo ostvarenim prihodima u prvom tromjesečju 2011., posebice na području cestogradnje, a ostatak prihoda ostvaren je u inozemstvu. Započeti i ugovoreni projekti teku u skladu s ugovorenom dinamikom izvođenja radova. Zahvaljujući porastu prihoda koji doprinosi većem pokriću fiksnih troškova i strogoj kontroli troškova, smanjen je operativni gubitak u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U 000 kuna 1Q 2010. 1Q 2011. *
Ukupni prihodi 25.593 35.819
% promjene -82,37% 39,96%
Ukupni rashodi 44.162 47.373
% promjene -68,98% 7,27%
Poslovni prihodi 23.556 31.165
% promjene -83,57% 32,30%
Poslovni rashodi 39.181 40.959
% promjene -71,37% 4,54%
EBITDA -14.368 -8.546
EBITDA marža -61,00% -27,42%
EBIT -15.625 -9.794
EBIT marža -66,33% -31,43%
Neto dobit -18.569 -11.554
Neto profitna marža -78,83% -37,07%

Prikaz 31. Inara d.d. - izabrane financiiske stavke prvi kvartal 2010. i 2011. aodine

* Nerevidirani podaci

Prikaz 32. Grupa Ingra - izabrane financijske stavke prvi kvartal 2010. i 2011. godine Gruna Ingra d d

છો પણ 11151 પ્રતિષ્ત U 000 kuna 1Q 2010. 1Q 2011.*
Ukupni prihodi 30.741 39.732
% promjene -82,52% 29,25%
Ukupni rashodi 45.874 52.692
% promjene -73,25% 14,86%
Poslovni prihodi 24.949 32.041
% promjene -84,90% 28,43%
Poslovni rashodi 40.892 43.774
% promjene -74,73% 7,05%
EBITDA -14.640 -10.466
EBITDA marža -58,68% -32,66%
EBIT -15.942 -11.732
EBIT marža -63,90% -36,62%
Neto dobit -15.133 -12.960
Neto profitna marža -60,65% -40,45%

* Nerevidirani podaci

9.2. Poslovni rezultat

9.2.1. Informacije o značajnim činjenicama u poslovanju koje utječu na prihod iz poslovanja Izdavatelja

U 2010. godini Grupa INGRA ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 305,95 milijuna kuna od čega poslovni prihodi iznose 252,31 miljuna kuna, a financijski prihodi 53,64 milijuna kuna. Smanjenje realizacije na tržištima prati i smanjenje poslovnih rashoda, posebice fiksnih troškova, dok su povećana ulaganja u inozemne aktivnosti. Ukupni rashodi grupe iznose 396,49 milijuna kuna od čega se 297,37 milijuna kuna odnosi na rashode iz redovnog poslovanja, dok se 99,12 milijuna kuna odnosi na financijske rashode. Osim smanjenja rashoda na svim razinama, dio obveza je u prosincu 2010. godine uspješno pretvoren u kapital društva čime je stabilizirano poslovanje i poboljšan financijski položaj. Za predmetnu poslovnu godinu iskazan je ukupni gubitak u iznosu od 90,56 milijuna kuna, od čega se na matično društvo Ingra d.d. odnosi 89,94 milijuna kuna za što postoji pokriće u rezervama kapitala. Ukupan iznos rezervi kapitala matice nakon iskazanog rezultata iznosi 490,226 milijuna kuna.

U skladu s međunarodnima financijskog izvješćivanja INGRA je i tijekom 2010. provela jednokratna vrijednosna usklađenja imovine koja su imala negativan utjecaj na financijski rezultat. Ova su se usklađenja odnosila na različite stavke kratkotrajne i dugotrajne financijske imovine, materijalne imovine i nenaplaćenih potraživanja. Ukupan iznos svih jednokratnih usklađenja iznosi 49 milijuna kn.

U predmetnoj poslovnoj godini Ingra je okončala izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa Dvori Lapad u Dubrovniku, pri čemu je uspješno obavljen tehnički pregled te je dobivena uporabna dozvola. Efekti ove značajne investicije vrijedne 55 milijuna eura očekuju se u sljedećim obračunskim razdobljima. Ingra je i dalje vrlo aktivna u investicijskim projektima prvenstveno na području niskogradnje, dok se na području visokogradnje ističe završetak HE Lešće te nastavak radova na Klinici za tumore u Zagrebu. Unatoč evidenima koji su se protezali tijekom 2010. godine, postignut je napredak u odnosima sa ugovornim stranama na projektu Arena Zagreb, te se očekuje stabiliziranje naplate potraživanja od strane javnih partnera.

Na inozemnim tržištima Ingra je tradicionalno najviše aktivna na području Alžira gdje sudjeluje na natječajima vrijednosti 300 milijuna eura. Također, visok je angažman na području Sjeverne Afrike, gdje se uz već započete poslove, očekuje i potpis novih ugovora. U regiji Ingra realizira ugovore sklopljene na makedonskom tržištu vezane uz izgradnju kliničkih bolnica, te sudjeluje na nekoliko tendera u BIH. Uz to, pojačana je aktivnost na tržištu Ruske Federacije, gdje je Ingra obnovila svoje sjedište, te započela svoj puni angažman. Ukupan iznos aktivnih tendera Grupe iznosi preko 500 milijuna eura.

Ingra je tijekom poslovne 2010. godine uspjela smanjiti obveze prema dobavljačima za 109 milijuna kuna, a učinjen je i važan korak u stabilizaciji poslovanja uspješnom dokapitalizacijom pretvaranjem potraživanja u kapital Društva u iznosu od 120,9 milijuna kuna, a čime su i jednokratno smanjeni financijski rashodi za tekuće razdoblje u iznosu od 10 milijuna kuna.

Uz financijsko restrukturiranje, na području kadrovskog restrukturiranja i dalje se primjenjuju mjere redukcije troškova kroz smanjenje troškova plaća, reduciranje voznog parka raskidanjem ugovora o leasingu, kao i provođenje outsourcinga pratećih službi.

Na realizaciju u prvom tromjesečju 2011., većim dijelom je doprinijelo ostvarenim prihodima Domaće tržište posebice na području cestogradnje, a ostatak prihoda ostvaren je u inozemstvu. Do kraja 2011. g. INGRA očekuje prihode na razini protekle godine, dok se zahvaljujući projektima s višim stopama profitabilnosti čija se realizacija očekuje u nastavku godine, kao i rezultatima troškovnog restrukturiranja, očekuje poboljšanje profitabilnosti.

Na INGRINIM tradicionalnim tržištima Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Ruske Federacije INGRA je značajno pojačala svoje aktivnosti i trenutno postoji desetak aktivnih ponuda s realnim izgledima za ugovaranje poslova, a sve više jača i trend ugovaranja.

Predviđeno je da se tijekom ove godine dovrši započeto sveobuhvatno financijsko i poslovno restrukturiranje, uključujući restrukturiranje financijskog duga, kontrolu troškova, te prodaju neoperativne imovine. Tijekom 2011. INGRA planira daljnja kadrovska pojačanja, a do kraja godine planirano je redefiniranje strategije i organizacije INGRA Grupe u pogledu tržišne i poslovne orijentacije.

Prikaz 33. Prihodi i rashodi INGRE d.d. u razdoblju 2008. –2010. (u 000 kuna)

Izvor: Ingra d.d.

Prikaz 34. Prihodi i rashodi Grupe Ingra u razdoblju 2008. –2010. (u 000 kuna)

Izvor: Ingra d.d.

Prikaz 35. Struktura prihoda Ingra d.d. od 2008.-2010. godine (u 000 kn)

Prikaz 36. Struktura prihoda Grupe Ingra od 2008.-2010. godine

Prikaz 37. Prihodi i rashodi INGRE d.d. prvi kvartal 2010. i 2011. godine (000 kn)

Izvor: Ingra d.d.

lzvor: Ingra d.d.

Prikaz 38. Prihodi i rashodi Grupe INGRA prvi kvartal 2010. i 2011. godine (000 kn)

lzvor: Ingra d.d.

Prikaz 39. Struktura prihoda Ingra d.d. prvi kvartal 2010. i 2011. Godine (000 kn)

lzvor: Ingra d.d.

Prikaz 40. Struktura prihoda Grupe Ingra prvi kvartal 2010. i 2011. Godine

9.2.2. Opis promjena u prihodima

Promjene u prihodima u razdoblju od 2008. do 2010. godine, kao i za prvi kvartal 2010. i 2011. godine opisane su u sklopu točke 9.1. i točke 9.2.1.

lzvor: Ingra d.d.

9.2.3. Utjecaj vladinih, gospodarskih, fiskalnih, monetarnih ili političkih politika ili čimbenika na poslovanje

U promatranom razdoblju od nekoliko godina vladine gospodarske, fiskalne i monetarne politike bitno su utjecale na poslovanje Ingre. Pad državne potrošnje koji se ponajprije očituje kroz manja ulaganja u infrastrukturne projekte, restriktivna monetarna politika, povećanje troška kapitala, smanjena likvidnost koja uzrokuje neplaćanje obveza sudionika, uvelike pridonose sporijem izlasku iz krize poslovanja. Društvo je i dalje maksimalno angažirano u provođenju odgovarajućih mjera kako bi se prilagodilo trenutnoj situaciji u poslovanju, te kako bi na odgovarajući način odgovorilo na zahtjeve tržišta. Približavanje Europskoj Uniji, liberalizacija tržišta, dostupniji kapital, te najavljeni vladin program gospodarskog oporavka i plan ulaganja u infrastrukturu uvelike može utjecati na buduće poslovanje Ingre. Detaljnije opisano u točci 4. Cimbenici rizika.

10. IZVORI SREDSTAVA

10.1. Informacije o izvorima novčanih sredstava Izdavatelja te pojašnjenje iznosa i izvora

Odlukom Skupštine od 22.12.2010. povećan je temeljni kapital INGRE za iznos od 120.904.000,00 kuna izdavanjem 6.045.200 novih redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa. Povećanje temeljnog kapitala provedeno je pretvaranjem potraživanja vjerovnika (dobavljača, imatelja komercijalnih zapisa Društva, imatelja obveznica Društva INGR-O-11CA u temeljni kapital Društva (tzv. debt-to-equity swap).

Iskazani interes iznosio je 120,9 milijuna kuna od čega se:

  • . 40,42 milijuna kuna na konverziju duga po aktivnim tranšama komercijalnih zapisa, a

• 42,48 milijuna kuna na potraživanja poslovnih partnera i kooperanata na investicijskim projektima.

Pritom treba naglasiti da se gotovo 70% potraživanja koja su predmet unosa u kapital Društva, odnosno 83 milijuna kuna odnosi na smanjenje kratkoročnog duga, što će doprinijeti poboljšanju financijskog položaja i većoj poslovnoj stabilnosti Društva.

Na 31.12.2010. stanje duga po komercijalnim zapisima iznosi 46,9 milijuna kuna (nominalni iznos).

U nastavku su navedeni podaci o strukturi kapitala i neto dugu INGRE i Grupe INGRA prije i nakon predmetne dokapitalizacije.

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Rezerve Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.12.2008. 100.200.000 322.800.000 105.934.136 66.619.940 523.839
Povećanje u godini 0 O 12.560 O 12.560
Smanjenje u godini O 0 0 -11.889 -11.889
Dobit tekuće godine 0 O 0 -82.720 -82.720
Stanje 31.12.2009. 100.200.000 322.800.000 105.946.696 66.525.330 441.789
Povećanje u godini 120.904 150.000 0 82.720 353.624
Smanjenje u godini -150.000 -77 478 -47.877 O -215-249
Dobit tekuće godine 0 O O -89.938 -89.938
Stanje 31.12.2010. 100.170.904 322.927.572 105.903.874 66.518.112 490.226

Prikaz 43. Struktura kapitala Ingre d.d.na 31.12.2008., 2009. i 2010.

Izvor: INGRA d.d.

Prikaz 44. Neto dug Ingre d.d. na 31.12. 2008., 2009 i 2010.
--------------------------------------------------------------
Svi iznosi su izraženi u tisućama kuna 31 72 2008. 31.722009. 315122010.
Kratkoročni krediti 177.221 311.059 363.702
Dugoročni krediti 80.613 32.808 37.527
Obveze po dugoročnim obveznicama 198.980 191.129 162.110
Obveze po komercijalnim zapisima 94.789 102.014 46.313
Obveze prema dobavljačima, povezanim
društvima i ostale obveze 600.208 296.307 153.569
Novac i novčani ekvivalenti 39.796 24.626 11.366
NETO DUG 1.12 075 908.691 751.855

lzvor: INGRA d.d.

Stanje neto duga smanjeno je na 751,86 milijuna kuna. Izvršenom dokapitalizacijom smanjene su obveze Društva za 120,9 milijuna kuna, od čega se na direktno smanjenje kamatonosnog duga odnosi 78,42 milijuna kuna.

Svi iznosi izraženi su u
tisućama kuna
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Manjinski
interesi
Rezerve Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.12.2008. * 300.000 123.000 10.967 99.241 375 532.833
Povećanje u godini 0 O O 1.851 0 1.851
Smanjenje u godini 0 0 -14.810 0 -375 -14.435
Dobit tekuće godine O O O 0 -71.282 -71.282
Stanje 31.12.2009. ** 300.000 123.000 -3.843 101.092 -71.282 448.967
Povećanje u godini 120.904 150.000 -64 O 71.282 342.122
Smanjenje u godini -150.000 -22.428 O -30.126 0 -202 554
Dobit tekuće godine 0 0 0 0 -90.473 -90.473
Stanje 31.12.2010. 270.904 250.572 -3.907 70.966 -90.473 498.062

Prikaz 45. Struktura kapitala Grupe Ingra na 31.12.2008., 2009. i 2010.

* U 2009. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2008. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom i konsolidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

**U 2010. godini izvršene su reklasifikacije pozicija računa dobiti i gubitka Grupe za 2009. godinu. Detaljne informacije nalaze se u revidiranom izvještaju za predmetnu godinu.

Izvor: INGRA d.d.

Prikaz 46. Neto dug Grupe Ingra na 31.12.2008., 2009. i 2010.

svi iznosi su izraženi u tisućama kuna 31,122,2008. 31.12.2009. 31.72010.
Kratkoročni krediti 178.270 390.567 454.088
Dugoročni krediti 436.804 317.337 291.191
Obveze po dugoročnim obveznicama 198.980 191.129 162.110
Obveze po komercijalnim zapisima 94.789 102.014 46.313
Obveze prema dobavljačima, povezanim društvima i
ostale obveze 699 354 325.081 235.544
Novac i novčani ekvivalenti 73.700 26.018 11.961
NETO DUG 11534.497 1.300.110 1.177.288

lzvor: INGRA d.d.

Stanje neto duga smanjeno je na 1.177,29 milijuna kuna. Izvršenom dokapitalizacijom smanjene su obveze Društva za 120,9 milijuna kuna, od čega se na direktno smanjenje kamatonosnog duga odnosi 78,42 milijuna kuna.

Prikaz 47. Struktura kapitala Ingre d.d .na 31.03.2011.

Svi iznosi izraženi su u tisućama
kuna
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Rezerve Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.03.2010. 300-000-000 123.000.000 19.906.234 -18.565.830 424.340.404
Povećanje u godini 127.572.308 18.565.830 146.138.138
Smanjenje u godini -79.096.000 -51.480.201 -80.576.201
Dobit razdoblja -11.553.742 -11.553.742
Stanje 31.03.2011. 270.904.000 250.572.308 -31.573.968 -11.553.742 478.348.598

lzvor: Ingra d.d.

Prikaz 48. Neto dug Ingre d.d. na 31.03.2010. i 31.03.2011.

(u HRK) 31.03 2010. 31.03.2011.
Kratkoročni krediti 318.851.086 356.702.065
Tekuća dospijeća dugoročnih obveza 12.155.390 4.769.424
Dugoročni krediti 223.815.041 37.527.087
Obveze po dugoročnim obveznicama 191.216.949 162.125.779
Obveze po komercijalnim zapisima 89.993.242 46.001.860
Financijski leasing O O
Novac i novčani ekvivalenti 18.666.824 12.722.081
Novac na računu i blagajni 12.614.556 2.072.024
Vrijednosni papiri 6.052.268 10.650.057
NETO DUG 817 364.885 594.404.134

lzvor: Ingra d.d.

Svi iznosi izraženi su u
tisućama kunama
Dionička
glavnica
Kapitalne
rezerve
Rezerve Manjinski
interes
Dobit
razdoblja
Ukupno
Stanje 31.03.2010. 300.000.000 123.000.000 30.765.281 -3.828.269 -15.132.610 434.804.402
Povećanje u godini 127.572.308 15.132.610 142.704.918
Smanjenje u godini -29.096.000 -50.550.544 -69.776 -79.716.270
Dobit razdoblja -12.940.710 -12.940.710
Stanje 31.03.2011. 270.904.000 250.572.308 -19.785.263 -3.897.995 -12.940.710 484.852.340

Prikaz 49. Struktura kapitala Grupe Inara na 31.03.2011.

Izvor: Ingra d.d.

Prikaz 50. Neto dug Grupe Ingra na 31.03.2010. i 31.03.2011.

(u HRK) 31.03 2010. 31.03.2011.
Kratkoročni krediti 405.494.697 404.647.311
Tekuća dospijeća dugoročnih obveza 29.028.890 42.275.383
Dugoročni krediti 349.345.877 288.707.434
Obveze po dugoročnim obveznicama 191.216.949 162.125.779
Obveze po komercijalnim zapisima 89.993.242 46.001.860
Financijski leasing O 0
Novac i novčani ekvivalenti 27.924.600 15.126.488
Novac na računu i blagajni 21.872.332 4.476.431
Vrijednosni papiri 6.052.268 10.650.057
NETO DUG 10374155.056 928.631.281

10.2. Opis novčanog toka izdavatelja

Prethodnu poslovnu godinu Grupe (2010.) obilježio je negativni novčani tok od operativnih aktivnosti od 41,2 milijuna kuna, ponajviše uzrokovan negativnim rezultatom i smanjenjem kratkoročnih obveza. Ukupan novčani tok je također negativan i iznosi 14 milijuna kuna. Izvršeno je već spomenuto restrukturiranje značajnog dijela kratkoročnih financijskih obveza gdje je većina kredita reprogramirana uz smanjenje kamatnih stopa. Na taj su se način, uz redovno servisiranje obaveza prema dobavljačima, konsolidirane kratkoročne obveze smanjile za gotovo 300 milijuna kuna. Reprogram financijskih obaveza omogućit će trenutno smanjenje financijskih rashoda što će imati pozitivan efekt na rezultat Društva u narednom razdoblju.

Prikaz 51. Novčani tok Ingre d.d

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008 2009 2010
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -361 368 -300-583 -61.045
Novčani tok od investicijskih aktivnosti 165.611 210.280 2.838
Novčani tok od financijskih aktivnosti 138.044 75.133 44.947
Neto smanjenje/povećanje novca i novčanih
ekvivalenata -57.713 -15.170 -13.260
Novac i novčani ekvivalenti na početku
godine 97.509 39.796 24.626
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 39.796 24.626 11.366
Izvor: INGRA d.d

Prikaz 52. Novčani tok Grupa INGRA

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 2008. 2009. 2010.
Novcani tok od poslovnih aktivnosti -520.888 -267.434 -41.259
Novčani tok od investicijskih aktivnosti 96.478 134.221 2.838
Novčani tok od financijskih aktivnosti 388.845 85.531 24.363
Neto smanjenje/povećanje novca i novčanih
ekvivalenata -35.565 -47.682 -14.057
Novac i novčani ekvivalenti na početku
godine 109.265 73.700 26.018
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 73.700 26.018 11.961
Izvor: INGRA d.d.

Prikaz 53. Novčani tok Ingra d.d. prvi kvartal 2010. I 2011. godine

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 1Q 2010. 1Q 2011.*
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -28.264 -14.110
Novčani tok od investicijskih aktivnosti -3.128 7.358
Novčani tok od financijskih aktivnosti 19.380 -2.542
Neto smanjenje/povećanje novca i novčanih ekvivalenata -12.012 -9.294
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 24.626 11.366
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 12.615 2.072

* Nerevidirani podaci

Prikaz 54. Novčani tok Grupa Ingra prvi kvartal 2010. I 2011. godine

Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna 1Q 2010. TQ 2011.*
Novčani tok od poslovnih aktivnosti -33.461 -18.146
Novčani tok od investicijskih aktivnosti 13.100 20.602
Novčani tok od financijskih aktivnosti 16.215 -9.941
Neto smanjenje/povećanje novca i novčanih ekvivalenata -4.146 -7.484
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 26.018 11.961
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 21.872 4.476

* Nerevidirani podaci

10.3. Informacije o bonitetu i strukturi financiranja izdavatelja

Uprava INGRE poduzela je značajne napore u reprogramiranju postojećih kratkoročnih obveza. Preostali dio kratkoročnih obveza servisirat će se iz redovitih priljeva, a drugi dio će se nastojati reprogramirati ovisno o dospijećima.

THERE SO. SOLLATILI RATCHANGEOLL PAGIA PATTA TITAL ATTA
FINANCIJSKI POKAZATELJI
31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 1Q
2010. **
1Q
2011. **
Pokazatelji likvidnosti
Koeficijent trenutne likvidnosti 0,128 0,070 0,066 0,018 0,004
Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,941 0,335 0,251 0,262 0,237
Koeficijent tekuće likvidnosti 1,352 0,805 0,783 0,744 0,789
Pokazatelji zaduženosti
Odnos kamatonosnog duga i ukupne imovine 0,329 0,457 0,469 0,476 0,474
Odnos kapitala i ukupne imovine 0,309 0,317 0,377 0,313 0,374
EBIT pokriće kamata 2,382 1,053 -1,214 -3,512 -2,027
EBITDA pokriće kamata 2,699 1,256 -1,069 -3,229 -1,769
Odnos ukupnog kamatonosnog duga i EBITDA*
Odnos kratkoročnog kamatonosnog duga i
9,089 16,968 -18,364 -42,536 -73,232
EBITDA* 4,135 9,801 -12,123 -24,852 -48,455
Pokazatelji aktivnosti*
Koeificijent obrtaja ukupne imovine 0,677 0,368 0,184 0,017 0,024
Koeficijent obrtaja tekuće imovine 1,059 0,661 0,488 0,046 0,072
Koeficijent obrtaja potraživanja 2,247 1,523 2,082 0,056 0,296
Koeficijent obrtaja zaliha 4,596 1,581 0,901 0,123 0,129
Pokazatelji profitabilnosti*
ROE (neto dobit/kapital i rezerve) 2,12% -17,13% -18,35% -4,38% -2,42%
ROA (EBIT/ukupna imovina) 2,89% 1,91% -2,96% -1,15% -0,77%
Profitne marže
EBITDA marža 4,84% 6,20% -13,73% 60,99% 27,42%
EBIT marža 4,27% 5,20% -15,59% 66,33% 31,43%
Neto marža 1,17% -14,57% -36,40% 78,81% 37,07%

Prikaz 55. Osnovni pokazatelji poslovanja Ingra d.d.

* pokazatelji kod kojih su stavke bilance iskazane kao prosjek prethodne tekuće godine zbog usporedivosti sa stavkama računa dobiti i gubitka

** Radi usporedivosti korištni su podaci na razini godine dana (trailing) Izvor: INGRA d.d

Prikaz 56. Osnovni pokazatelji poslovanja Grupa Ingra
-- -- -- -- --------------------------------------------------------
1Q 1Q
FINANCIJSKI POKAZATELJI 31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 2010. ** 2011. **
Pokazatelji likvidnosti
Koeficijent trenutne likvidnosti 0,146 0,116 0,123 0,027 0,009
Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,516 0,379 0,276 0,298 0,409
Koeficijent tekuće likvidnosti 0,902 0,770 0,730 0,714 1,028
Pokazatelji zaduženosti
Odnos kamatonosnog duga i ukupne imovine 0,407 0,543 0,558 0,591 0,293
Odnos kapitala i ukupne imovine 0,246 0,246 0,294 0,239 0,288
EBIT pokriće kamata 1,463 0,966 -1,038 -3,581 -1,479
EBITDA pokriće kamata 1,781 1,125 -0,924 -3,288 -1,319
Odnos ukupnog kamatonosnog duga i EBITDA* 10,158 20,902 -24,357 -68,802 -74,433
Odnos kratkoročnog kamatonosnog duga i EBITDA* 3,347 8,564 -12,373 -28,629 -48,608
Pokazatelji aktivnosti*
Koeificijent obrtaja ukupne imovine 0,687 0,292 0,142 0,014 0,019
Koeficijent obrtaja tekuće imovine 1,260 0,788 0,454 0,043 0,063
Koeficijent obrtaja potraživanja 6,953 3,263 2,177 0,085 0,250
Koeficijent obrtaja zaliha 3,122 1,717 0,984 0,122 0,137
Pokazatelji profitabilnosti*
ROE (neto dobit/kapital i rezerve) -0,06% -14,49% -18,04% -3,51% -2,67%
ROA (EBIT/ukupna imovina) 2,78% 1,93% -2,54% -0,89% -0,70%
Profitne marže
EBITDA marža 4,93% 7,70% -15,90% 58,68% 32,66%
FBIT marža 4,05% 6,61% -17,86% 63,90% 36,62%
Neto marža -0,03% -12,21% -35,89% 60,66% 40,45%

* pokazatelji kod kojih su stavke bilance iskazane kao prosjek prethodne tekuće godine zbogusporedivosti

sa stavkama računa dobiti i gubitka

** ** Radi usporedivosti korišteni su podaci na razini godine dana (trailing) lzvor: INGRA d.d.

10.4. Informacije o svim ograničenjima korištenja kapitalnih sredstava koja su značajno utjecala ili bi mogla značajno utjecati, izravno ili neizravno na poslovanje Izdavatelja

Izdavatelj nema ograničenja u smislu korištenja kapitalnih sredstava, osim uobičajenih ključnih pokazatelja poslovanja koji proizlaze iz financijskih obveza.

10.5. Informacije o predviđenim izvorima financiranja budućih investicija i dugotrajne materijalne imovine

Za financiranje projekata koji su u tijeku, Ingra je osigurala dovoljna sredstva za njihovu finalizaciju, a dio sredstava za najavljene projekte planira pribaviti dijelom iz redovnog poslovanja, a dijelom sredstava iz nastavka financijskog restrukturiranja obveza novim financijskim aranžmanima koji uključuju i reprogram postojećih obveza, prvenstveno u suradnji sa poslovnim bankama.

U prethodne dvije godine INGRA se u značajno većoj mjeri fokusirala na daljnje pozicioniranje na inozemnim tržištima, a taj trend će nastaviti i u idućem razdoblju. Orijentacija će biti na nuđenju poslova cestovne infrastrukture i formiranje poslovnih udruga s domaćom i stranom operativom, čime se postiže sinergija u zajedničkom djelovanju i nastupu.

Svi poslovi planiraju se izvesti sa stalnim partnerima u traženim rokovima i dosad potvrđenoj visokoj kvaliteti.

Zadaci će se izvršavati prema organizacijskoj formi realizacije na temelju akviziranih poslova i ugovorenih projekata. Sektori će nastaviti sa nuđenjem poslova za investitore s kojima se već tradicionalno radi, ali i za druge investitore uz preduvjet da ugovoreni poslovi imaju osigurano financiranje.

Daljnja usmjerenost na izlazak iz krize, poslovno i sektorski, kao i zadržavanje konkurentske pozicije na ino tržištima, uključuje i suradnju sa sličnim kompanijama koje su u svojim aktivnostima usmjerene na povećanje izvoznih poslova i konkuriranje na ino tržištima.

Sto se tiče investicija na domaćem tržištu, Ingra posjeduje značajan dio imovine koja je i stečena kao podloga za nove investicijske projekte, a njihov daljnji razvoj ovisit će o daljnjim mogućnostima pribavljanja kapitala ili kvalitete ishođenja projektnog po dovršetku financijskog restrukturiranja i sukladno trenutnim mogućnostima društva.

Prikaz 57. Dospijeće duga Ingra d.d. u razdoblju 2011. – 2016. (u mil HRK )

lzvor: INGRA d.d.

Prikaz 58. Dospijeće duga u razdoblju 2011. – 2013. (konsolidirano)

Izvor: INGRA d.d.

11. ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ, PATENTI I LICENCE

Društvo nema program istraživanja i razvoja, te patenata koji su od značaja za poslovanje i prihode.

12. TRENDOVI

12.1. Najznačajniji trendovi u proizvodnji, prodaji i zalihama, troškovima i prodajnim cijenama od završetka posljednje financijske godine do datuma Prospekta

Od završetka posljednjeg financijskog razdoblja za koje su objavljene financijske informacije koje se odnose na 2010. godinu i prvi kvartal 2011., nije bilo značajnih promjena u proizvodnji, prodaji, zalihama, troškovima i prodajnim cijenama.

12.2. Informacije o poznatim trendovima, nesigurnostima, obvezama ili događajima koji bi mogli imati znatan utjecaj na razvoj Izdavatelja

Unatoč konstantnom pogoršanju makroekonomskih čimbenika na domaćem tržištu, koji se očituju u otežavanim uvjetima poslovanja, Društvo i dalje sudjeluje na velikim infrastrukturnim projektima, poput izgradnje autocesta, i energetskih i drugih javnih objekata.

Kako bi ojačalo svoju konkurentsku poziciju i uspjelo osigurati ugovore za nove projekte Društvo je pojačalo prisutnost na inozemnom tržištu, te je tijekom proteklog perioda uložilo preko 30 milijuna kuna vlastitih sredstava u inozemne operacije, a izvjesno je da će se u narednom razdoblju sklopiti nekoliko novih većih ugovora.

Smatra se da je ovakva diverzifikacija poslovanja potrebna i nužna kako bi smanjila trenutne rizike poslovanja, a istovremeno i osigurala polugu za daljnji rast i razvoj Društva.

U inozemne operacije Društva partnerski se uključuje sve veći broj hrvatskih tvrtki, kojima se na ovaj način omogućuje izlazak na međunarodna tržišta.

U perspektivi, ovakav zajednički nastup mogao bi rezultirati i osnivanjem konzorcija koji će uspješno realizirati složene investicijske projekte na sve zahtjevnijem međunarodnom tržištu.

13. PREDVIĐANJA ILI PROCIJENE DOBITI

Uzimajući u obzir trenutnu globalnu gospodarsku krizu, cikličnost građevinskog sektora, te različit intenzitet oporavka svake od regija koje predstavljaju tržište na kojem djeluje Ingra, nije moguće relevantno procijeniti ili predvidjeti financijske prihode, troškove, a time i ostvarenu dobit u narednom razdoblju. Ipak, Društvo očekuje da će prve naznake pozitivnih trendova u poslovanju biti vidljive krajem 2011. godine.

14. UPRAVNA, RUKOVODEĆA I NADZORNA TIJELA I VIŠE POSLOVODSTVO

14.1. Podaci o Upravi i Nadzornom odboru

Uprava

Predsjednik Uprave: g. Igor Oppenheim Član Uprave: g. Željko Perić

lgor Oppenheim, Predsjednik Uprave

Rođen je 3. veljače 1957. u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu gdje je 1982. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. U Sjedinjenim Američkim Državama završio je specijalizaciju iz marketinga. Govori engleski i njemački jezik.

Zaposlen je u INGRI od 1984. godine na poslovima realizacije, koordinatora regije, pomoćnika financijskog direktora, direktora razvoja, plana i analize i financijskog direktora. Od 1995. godine član je Uprave INGRE i nadležan za financijske i opće poslove. Predsjednikom Uprave INGRE imenovan je 17. studenoga 2000. godine.

1990.-1993. bio je vijećnik Skupštine grada Zagreba. Obnašao je funkciju predsjednika LIONS kluba "AGRAM" za godinu 2002/2003.

U siječnju 2009. izabran je za predsjednika Izvršnog odbora Udruge voditelja projekata pri razvoju nekretnina (Developeri) pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Željko Perić, Član Uprave

Rođen 24.12.1958. u Vukovaru. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Hvaru. Diplomirao je na ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. U INGRI je radio od 1984 na investicijskim projektima u Iranu, Nigeriji. Nakon Ingre radio je dvije godine kao viši stručni savjetnik u Odjelu za ekonomske odnose s inozemstvom pri Ministarstvu vanjskih poslova RH. Bio je nakon toga jednu godini (1992/1993) direktor financija u Hidroelektri, nakon čega prelazi u Plivu gdje provodi 9 godina na pozicijama direktora Pliva Inženjeringa, direktora financija i člana Uprave za financije. Iz Plive odlazi 2002 godine u Luru na mjesto predsjednika Uprave. Vlastitu savjetničku firmu Caper osniva 2005 godine.

Tijekom karijere stručno se usavršavao na Harvard Business School, Management Center Europe, IEDC i drugim poslovnim školama i ustanovama. Govori tečno engleski, a služi se talijanskim jezikom.

U prosincu 2010 imenovan je članom Uprave INGRE i zadužen je za financijsku konsolidaciju i strategiju.

Nadzorni odbor

Stjepan Mesić - Predsjednik Nadzornog odbora

Rođen 24. prosinca 1934. g. u Orahovici. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1961. godine. Tijekom studija bio istaknuti studentski lider. 1965. - ulazi u politički život kao zastupnik u Parlamentu SR Hrvatske (Saboru) kad je na listi građana izabran kao zastupnik. Početkom 70-ih, zbog sudjelovanja u pokretu za ravnopravnost Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, tzv. 'Hrvatskom proljeću', bio osuđen i proveo godinu dana u zatvoru (Stara Gradiška). Nakon prvih višestranačkih i slobodnih izbora, imenovan je prvim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. 25.08.1990. - odlukom Sabora Republike Hrvatske, postaje članom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. 01.07.1991. – postao predsjedništva SFRJ (na tom položaju ostaje do prosinca 1991. g.). 07.09.1992. – obnaša dužnost predsjednika Sabora Republike Hrvatske. 7. veljače 2000. - izabran za Predsjednika Republike, poslije čega je, želeći biti predsjednikom svih građana Hrvatske, istupio iz siječnja 2005. - ponovno izabran za Predsjednika Republike Hrvatske. Služi se ruskim i francuskim jezikom.

Danijel Režek, Zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora

Danijel Režek rođen je 18. srpnja 1936. u Čakovcu. Diplomirao je građevinarstvo na Arhitektonskograđevinsko-geodetskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu.

Na početku karijere (1962.-1965.) radio je kao profesor na Građevinsko-tehničkoj školi u Cakovcu, nakon čega je bio tehnički direktor GK Međimurje (1965.-1974.). Od 1965. do 1969. bio je odbornik SO Čakovec i zastupnik u Privrednom vijeću Sabora SRH, a 1969.-1974. delegat je u Skupštini Privredne komore Hrvatske. Od 1974. do 1978. bio je predsjednik SO Čakovec. Od 1978. do 1984. član je IV Sabora RH, kada je istovremeno bio sekretar Republičkog sekretarijata za vodoprivredu (1978-1979) te od 1979. do 1984. predsjednik Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline. U razdoblju 1979.-1984. bio je viši predavač na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu. Od 1984. godine nalazi se na čelu INGRE, Zagreb, najprije kao generalni direktor, a kasnije kao predsjednik Uprave. Od 1984. do 1988. član je Izvršnog odbora Privredne komore Hrvatske. Stalni je član Saveza građevinskih inženjera i tehničara od 1965. godine. U vremenu 1965. -1968. bio je predsjednik SGIT-Ćakovec, a 1980.-1982. predsjednik SGITH, kojeg je i počasni član. Od 1979. do 1981. predsjednik je Društva za zaštitu voda Hrvatske; od 1987. predsjednik je odbora Sabora za praćenje i usmjeravanje obnove spomenika kulture na području općine Dubrovnik; 1987.-1991. član je odbora za izgradnju i obnovu Dubrovnika; 1988.-1993. predsjednik je Društva za organizaciju građenja Hrvatske, a od 1992. godine član je Upravnog odbora Zavičajnog društva Međimurje u Zagrebu i predsjednik gospodarske grupe u ZD-u. 2000. godine postaje predsjednik Zavičajnog društva Međimurje u Zagrebu. Od 1999. godine je predsjednik Lions kluba Agram u Zagrebu. Objavljivao je članke u stručnima. Učesnik je i autor radova na stručnim skupovima. Dobitnik je dvaju domaćih i dvaju inozemnih (Argentine, Mađarske) odlikovanja, te Plakete grada

Prof.dr. Jakša Barbić, član Nadzornog odbora

Dubrovnika.

Jakša Barbić rođen je 12. prosinca 1936. u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1960. Od 1963. zaposlen je na Kotarskom sudu u Jastrebarskom, Okružnom sudu u Zagrebu i Višem privrednom sudu Hrvatske u Zagrebu. Položio je pravosudni i javnobilježnički ispit.

Zaposlen je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1963. Doktorirao na tom fakultetu 1973. s disertacijom pod naslovom "Ugovor o consulting engineeringu", docent je na Katedri za privredno pravo (danas trgovačko pravo i pravo društava) od 1973., izvanredni profesor od 1978. i redoviti profesor od 1981. Predstojnik je Katedre za trgovačko pravo i pravo društava na tom fakultetu. Predstojnik je jednog zavoda na Fakultetu.

Od 1985. voditelj je Poslijediplomskog studija iz trgovačkog prava i prava društava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a predavao je i/li predaje na poslijediplomskim studijima na pravnim fakultetima u Splitu, Ljubljani, Mariboru, Skopju, Novom Sadu i Beogradu te na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

U akademskim godinama 1975/76 i 1976/77 bio je prodekan Fakulteta, a od 1981. do 1984. predsjednik Savjeta. Prvi puta je izabran za dekana Fakulteta za akademske godine 1993/94 i 1994/95, a drugi puta za akademske godine 1995/96 i 1996/97.

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2002. godine, a za redovitog člana 2004. Redoviti je član i član predsjedništva Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

Stalno je surađivao s Višim privrednim sudom Hrvatske u Zagrebu kao povremeni sudac (kasnije sudac porotnik), a sada surađuje s Visokim trgovačkim sudom Hrvatske u Zagrebu. Dobitnik je Priznanja za doprinos razvoju i djelovanju privrednog sudstva 1979. i Priznanja tadašnje Privredne komore Zagreba s plaketom. Počasni je član Hrvatske udruge sudaca.

Potpredsjednik je predsjedništva i arbitar Stalnog izabranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Dosada je arbitrao u brojnim arbitražnim sporovima u domaćim i međunarodnim trgovačkim arbitražama u zemlji i u vodećim arbitražnim centrima u inozemstvu. Arbitrirao je u Parizu, Zürichu, Beču, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, a i trenutno arbitrira u nekoliko međunarodnih trgovačkih arbitražnih sporova u inozemstvu. Na listi je arbitara prestižnog Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.

U jednom mandatnom razdoblju bio je član Pravnog savjeta Sabora SR Hrvatske. Od 1981. predsjednik je strukovnog udruženja pravnika u gospodarstvu (od 1981. Udruženja društava pravnika u privredi Hrvatske, od 1985. do 1990. Predsjedništva Saveza pravnika u privredi Jugoslavije, od 1991. Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu).

Od osnutka, tj. od 1993. predsjednik je Kluba pravnika grada Zagreba. Organizirao je i vodio 106 redovitih mjesečnih tribina Kluba, koje se i dalje nastavljaju, a pokrenuo je i uređuje stalni Bilten Tribine te izdavanje Godišnjaka Tribine od kojih su do sada izašla tri sveska.

Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa "Privreda i pravo" (sada "Pravo u gospodarstvu"), također ponovno, nakon kraće pauze, postao je član uredništva Zbornika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik je nakladničkog vijeća časopisa "Hrvatska pravna revija" i član nakladničkog vijeća časopisa "Pravo i porezi" te lista "Novi informator".

Organizirao je i/ili vodio i/ili sudjelovao s referatima na više stotina znanstvenih i stručnih savjetovanja i seminara u zemlji i u inozemstvu te održao brojna javna predavanja.

Bio je član Nacionalnog vijeća. Znanstveni je savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske i državni savjetnik u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske.

Dobitnik je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2003. za poseban doprinos znanosti od trajne vrijednosti za Republiku Hrvatsku za djelo "Pravo društava". Za zasluge u znanosti odlikovan je redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Marijan Antun Kostrenčić, član Nadzornog odbora

Rođen je 8. ožujka 1959. godine u Khartoumu, Sudan. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983. godine. Sudjelovao je na brojnim seminarima o međunarodnom

trgovačkom pravu te je završio posljediplomski studij međunarodnog prava na Sveučilištu u Zagrebu. Ovlašteni je sudski tumač za engleski jezik (OPS Zagreb).

Svoju poslovnu karijeru započeo je kao sudski pripravnik na Okružnom sudu u Zagrebu (1984. 1985.). 1985. imenovan je pravnim savjetnikom Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske. lsto tako, 1985. imenovan je i pravnim savjetnikom u INGRI, Poslovnoj zajednici za izgradnju investicijskih objekata. 1987.-1990. obavlja funkciju pravnog savjetnika Poslovodnog odbora u INAi Industrija nafte, INA-Tours. 1990. 1991. bio je zamjenik predsjednika Poslovodnog odbora INA-Toursa. Siječanj 1991.-Lipanj 1992. obavljao je funkciju načelnika odjela za strana ulaganja i koncesije u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske (šef kabineta ministra vanjskih poslova od 15.08.1991. do 15.01.1992.). Od 1993. do 1996. član je Pravnog savjeta Hrvatske gospodarske komore. 1995.-2000. glavni je savjetnik predsjednika Lura grupe za pravne i organizacijske poslove. Bio je član pregovaračkih timova zadužen za pravna pitanja u INGRI i INA-i na različitim projektima u Europi, Africi, Južnoj Americi, SAD-u, Srednjem Istoku, Hong-Kongu i Singapuru. Direktor je i većinski vlasnik INTEL d.o. Zagreb, te je direktor i partner LINTEL GmbH konzultantske kompanije iz Beča, Austrija.

Predsjednik je Nadzornog odbora Večernjeg lista d.d., VIP-NET GSM d.o.o., Addenda d.d. te je član Nadzornog odbora Tiska d.d., Generalturista d.o.o. i Klementine d.o.o. (Hrvatski crveni križ).

Član je brojnih udruženja: American Bar Association, Tax forum, izvjestitelj za Hrvatsku (1999. do danas), Matica Hrvatsko društvo za međunarodno pravo, Hrvatsko vijeće europskog pokreta itd.

Marko Orešković, član Nadzornog odbora do 28.06.2011.

Marko Orešković rođen je 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1996. godine. Poslovnu karijeru započeo je u Varaždinskoj banci, da bi 1997. godine nastavio poslovnu karijeru u Trgovačkoj banci (danas Erste Bank d.d.), kao rukovoditelj odjela deviznog tržišta. Sredinom 2002 godine prelazi u Riječku banku d.d. kao savjetnik Uprave za poslove riznice. U PBZu je zaposlen od 2003. godine kao direktor prodaje proizvoda sektora poslova riznice. U prosincu 2004. godine imenovan je savjetnikom u sektoru investicijskog upravljanja, unutar grupe poslova financija. Sredinom veljače 2005. godine imenovan je članom Uprave PBZ Investa, a početkom studenog 2006. postaje predsjednik Uprave PBZ Investa.

Zbog novih okolnosti glede statusa i vlasničke strukture PBZ Invest d.o.o., unutar grupacije ISP banke, gosp. Orešković više nije u mogućnosti sudjelovati u radu Nadzornog odbora, pa je stoga dana 28.lipnja 2011. godine podnio ostavku na mjesto člana Nadzornog odbora.

Osobama navedenima pod ovom točkom nisu izrečene presude u vezi kaznenih djela s elementima prijevare u prethodnih 5 godina.

Osobe navedene pod ovom točkom nisu sudjelovale u stečajevima ili likvidacijama s kojima su bile povezane djelujući u svojstvu funkcija koje su obavljale u nekom društvu u proteklih 5 godina.

Potpisnici ovog Prospekta izjavljuju da, prema vlastitim saznanjima, nemaju informacije o službenim optužbama ili sankcijama od strane pravosudnih ili regulatornih tijela prema osobama navedenim u ovoj točci te da nemaju podatak je li sudskom takva osoba isključena ili joj je zabranjen rad u takvim tijelima u najmanje posljednjih 5 godina.

14.2. Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih tijela i višeg rukovodstva

Ne postoji sukob interesa upravnog, rukovodećeg i nadzornog tijela i višeg rukovodstva u pogledu funkcija i aktivnosti koje obavljaju u Izdavatelju i osobnih interesa, odnosno njihovih funkcija i aktivnosti izvan izdavatelja.

Ne postoje sporazumi ili pogodbe s glavnim dioničarima, dobavljačima ili drugim osobama temeljem kojih bi bilo koja osoba iz točke 14.1. bila izabrana za člana uprave, nadzornih tijela ili višeg rukovodstva.

15. NAKNADE I POGODNOSTI

15.1. Iznos naknada i primanja članova Uprave i Nadzornog odbora Izdavatelja u zadnjoj financijskoj godini

Uprava

Ugovorom o obavljanju poslova, odnosno Ugovorom o pravima i obvezama i plaći predsjednika Uprave odnosno člana Uprave, koji su u radnom odnosu u Ingri d.d., definirana su prava i obveze članova Uprave zavisno od funkcije koju obnaša (predsjednik ili član Uprave), i to:

• mjesečna plaća članova Uprave, utvrđena u neto iznosu,

godišnji dodatak (bonus naknada) za godine važenja ugovora, koji se utvrđuje u određenom . postotku od ostvarene osnovne godišnje brutto plaće i naknade po osnovi članstva u nadzornim odborima povezanih društava, a isplata kojeg je uvjetovana je ostvarenjem planiranih rezultata poslovanja. Obzirom da u posljednjem razdoblju nije ostvarena dobit, članovi uprave nisu realizirali bonus. Način isplate bonus naknade, pod pretpostavkom ispunjenja svih ugovornih kriterija, odobrava Nadzorni odbor Izdavatelja, a postoji mogućnost da se dio isplati u novcu, a dio u dionicama ili opcijama Izdavatelja,

polica životnog osiguranja koju za Clanove Uprave ugovara Izdavatelj kod respektabilnih . osiguravajućih društava u RH, s godišnjom premijom od 119.183,11 kn,

• Izdavatelj, kao ugovaratelj osiguranja, uz godišnju premiju od 7.500 kn po osobi, omogućava kvalitetan zdravstveni tretman kroz godišnji sveobuhvatni sistematski pregled, sve potrebne specijalističke i medicinske pretrage uz primjenu suvremenih i najučinkovitijih medicinskih aparata i opreme, u specijaliziranim poliklinikama kod vrhunskih zdravstvenih stručnjaka,

• pravo na korištenje službenog automobila, poslovne reprezentacije, mobilnog telefona u službene i privatne svrhe, pravo na naknadu svih troškova koje član uprave ima u obavljanju svoje funkcije.

U ugovorima članova uprave sadržane su obvezujuće i stimulativne odredbe, navedene u nastavku:

poslovna tajna - članovi uprave dužni su čuvati poslovne tajne društva za vrijeme i nakon o prestanka radnog odnosa, bez obzira na razloge prestanka radnog odnosa. Obaveza čuvanja poslovne tajne proteže se i na čuvanje poslovne tajne povezanih društava Izdavatelja,

• zabrana takmičenja - obavezuje članove uprave u periodu godine dana od dana isplate otpremnine, ako mu se ista isplaćuje,

• članovi Uprave zasnivaju radni odnos na neodređeno vrijeme u Izdavatelju ili u povezanim društvima, a ugovor za obavljanje funkcije člana uprave zaključuje se na period 5 godina, sa mogućnošću otkaza u skladu sa zakonom predviđenim rokovima. Predviđeni otkazni rok je 3 mjeseca, a ostvaruje se pravo na primitak pune plaće za vrijeme trajanja otkaznog roka.

• otpremnina - Obveza isplate otpremnine nastaje u slučaju otkazivanja ugovora za vrijeme njegova važenja od strane Izdavatelja, osim ako se ugovor ne otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem člana uprave, u iznosu od 12 mjesečnih osnovnih plaća iz mjeseca koji je prethodio prestanku.

Uprava

U 2010. godini članovi uprave su od izdavatelja po svim osnovama zaprimili ukupno bruto iznos od 2.326.460,58 kn, uz iznos od 788.481,51 kn isplaćen kao otpremnina članici uprave kojoj je prestao radni odnos.

Od gore navedenog iznosa pojedinim članovima Uprave isplaćene su naknade kako slijedi:

• Predsjednik uprave Igor Oppenheim – po osnovi plaće i naknada ukupni iznos od 1.324.401,69 kn, isplaćivano u jednakim mjesečnim iznosima.

Član uprave Željko Perić – po osnovi plaće i naknada temeljem članstva u nadzornim odborima povezanih društava, iznos 10.000,00 kn neto koji se isplaćuje mjesečno, te iznos 100.000,00 kn mjesečno temeljem savjetničkog ugovora i godišnji bonus po savjetničkom ugovoru od minimalno 35.000,00 EUR neto.

Tijekom 2010. godine svoju dužnost u Upravi Izdavatelja na funkciji člana Uprave obnašala je i Jasna Ludviger koja je po osnovi plaće i naknada primila iznos od 990.758,44 kn bruto, te joj je isplaćena i otpremnina u iznosu od 788.481,51 kn bruto.

Nadzorni odbor

Clanovi Nadzornog odbora imaju pravo na nagradu koja je primjerena poslovima koje obavljaju te stanju i poslovanju društva. Svi članovi nadzornog odbora ostvaruju mjesečnu neto naknadu, koja za Predsjednika i sve članove Nadzornog odbora iznosi 6.000,00 kn.

U 2010. godini članovi Nadzornog odbora su od Izdavatelja po svim osnovama zaprimili ukupni bruto iznos od 516.837,60 kn.

Od gore navedenog iznosa pojedini članovi Nadzornog odbora zaprimili su naknade kako slijedi:

Stjepan Mesić - iznos od 45.573,12 kn, bruto, Danijel Režek – iznos od 113.475,20 kn, bruto, Jakša Barbić - iznos od 113.475,20 kn, bruto, Marijan Antun Kostrenčić – iznos od 106.383,00 kn, bruto, Marko Orešković – iznos od 137.931,08 kn, bruto.

15.2. Iznos davanja u svrhu mirovine, mirovinskih prava i sličnih pogodnosti

Izdavatelj u razdoblju zadnje financijske godine nije imao posebnih davanja u svrhu mirovine, mirovinskih prava i sličnih pogodnosti, osim ukoliko se radilo o sporazumnim raskidima Ugovora o radu korištenjem prava stečenih iz radnog odnosa kod poslodavca. Za tu svrhu tijekom protekle poslovne godine uplaćeno je poreza, kriznog poreza i prireza u iznosu od 330.475,85 kn.

16. PRAKSA UPRAVE

16.1. Datum isteka aktualnog mandata, te razdoblje obnašanja funkcije

Sukladno odredbama važećeg Statuta Ingra d.d., Upravu Društva imenuje Nadzorni odbor na vrijeme od pet (5) godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Aktualni mandat Predsjednika uprave Igora Oppenheima istječe 20.11.2015.g., a člana uprave Željka Perića istječe 01.12.2015.g. Funkciju Predsjednika uprave Igor Oppenheim obnaša od 20.11.2000.g., dok je Željko Perić imenovan na funkciju 01.12.2010.g.

Sukladno odredbama Statuta Ingra d.d., Nadzorni odbor ima od 5 do 9 članova od kojih je jedan član predstavnik radnika. Clanovi Nadzornog odbora (osim predstavnika) biraju se za mandat koji traje do zaključenja glavne skupštine na kojoj se odlučuje o davanju razrješnice članovima nadzornog odbora za treću poslovnu godinu nakon što su izabrani, s time da se pri tome ne računa poslovna godina u kojoj su izabrani.

Izbor članova Nadzornog odbora na Glavnoj skupštini vrši se glasovanjem za svakog člana pojedinačno, a odluka o izboru donosi se običnom većinom. Aktualni mandati Članova Nadzornog odbora istječu:

Stjepan Mesić - 22.07.2014.g.,

Danijel Režek - 21.07.2012.g.,

Jakša Barbić - 21.07.2012.g.,

Marijan Antun Kostrenčić - 12.01.2014.g.,

Marko Orešković - 31.08.2013.g.

Zbog novih okolnosti glede statusa i vlasničke strukture PBZ Invest d.o.o., unutar grupacije ISP banke, gosp. Orešković više nije u mogućnosti sudjelovati u radu Nadzornog odbora, pa je stoga dana 28.lipnja 2011. godine podnio ostavku na mjesto člana Nadzornog odbora.

16.2. Informacije o ugovorima koji predviđaju pogodnosti po raskidu radnog odnosa članova Uprave i Nadzornog odbora Izdavatelja

Ugovorima o radu za članove Uprave, predsjedniku i članu Uprave je za slučaj otkazivanja ugovora za vrijeme njegova važenja od strane Izdavatelja, osim ako se ugovor ne otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem člana Uprave, predviđena je isplata otpremnine. Navedena otpremnina ugovorena je u iznosu od 12 mjesečnih osnovnih plaća iz mjeseca koji je prethodio prestanku radnog odnosa.

Ne postoje zaključeni ugovori o djelu između Izdavatelja i članova Nadzornog odbora koji predviđaju pogodnosti članovima Nadzornog odbora po raskidu radnog odnosa.

16.3. Odbor za reviziju, Odbor za imenovanje i nagrađivanje i Odbor za korporativno upravljanje

U Izdavatelju je formiran Odbor za reviziju u slijedećem sastavu: Marko Orešković – predsjednik, Marijan Kostrenčić - član, Zlatko Benčić, ovlašteni revizor - član.

16.4. Izjava izdavatelja o usklađenosti sa standardima korporativnog upravljanja

S ciljem uspostavljanja najviše razine kriterija u korporativnom upravljanju, kao i kroz stalnu posvećenost unaprijeđeniju kvalitete poslovanja Društvo u potpunosti podržava primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja donesenog od strane regulatora i burze. Prihvaćanje, primjena kao i otvorenost Kodeksu korporativnog upravljanja učvršćuje zadane strateške ciljeve kompanije, produbljuje odnos s postojećim investitorima, a i doprinosi u stvaranju povjerenja prema novima, omogućava kvalitetniji pristup izvorima financiranja, smanjuje izloženost Društva rizicima te u konačnici povećava vrijednost Društva.

C

0 --

C:"#%,*\$ &% '#*%7*%)\$ 5&%!7" #%5%'#*%!\$,! *&%( #%5%

=5 4655 '? #
561 ? /(? ? ) " #


( ?!

  • -%F#
    "#-+ #+ -&\$#-.-3-- --
Stru
na sprema
Broj zaposlenih
Mr. 4
VSS 56
VŠS 12
SSS 28
KV 2
NSS 2
Ukupno 104

%#-???? "

)
#

"' (? #
!

"
" C\$ ? # ?" ?!?" "
)
"?? "??#


(?!

-! -4+ #+ -&\$#-.-3-- --

VSS+Mr Broj zaposlenih
inženjer elektrotehnike 4
inženjer graditeljstva 9
inženjer strojarstva 10
inženjer arhitekture 3
inženjer geologije 1
diplomirani ekonomist 29
diplomirani
pravnik
2
profesor stranih jezika 3
diplomirani
politolog
1
Ukupno 62

=5 4655 '? #
54A

17.2. Informacije o statusu dioničara u Izdavatelju Članova Uprave i Nadzornog odbora

1 11 100 100 1 2017 2001 10 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 10
1111066110 01911194 110 0011 92102011111 6822211
IME I PREZIME/FUNKCIJA KOLIČINA DIONICA
Igor Oppenhem, predsjednik uprave 773.908
Željko Perić, član uprave

Prikaz 61. Popis članova Uprave – imatelja dionica na dan 31.ožujka 2011.g

Prikaz 62. Popis članova Nadzornog odbora - imatelja dionica na dan 31.ožujka 2011.g.

IME I PREZIME/FUNKCIJA KOLIČINA DIONICA % UDJELA U TEMELJNOM KAPITALU
Stjepan Mesić/Predsjednik nadzornog
odbora
Danijel Režek/Zamjenik predsjednika 86.320 0,64%
nadzornog odbora
Jakša Barbić, član nadzornog odbora 1.500 0,01%
Kostrenčić,
Marijan
Antun
član
3.587 0,03%
nadzornog odbora
član
Marko Orešković,
nadzornog
odbora

17.3. Opis svih aranžmana u svezi s radničkim dioničarstvom

Kod Izdavatelja ne postoje aranžmani radničkog dioničarstva.

18. VEĆINSKI DIONIČARI

18.1. Popis dioničara Izdavatelja koji imaju učešće od 5% i više u temeljnom kapitalu Izdavatelja

Ukupni temeljni kapital INGRE iznosi HRK 270.904.000,00 i podijeljen je na 13.545.200 dionica. Dionice nemaju nominalnu vrijednost.

Prikaz 63. Vlasnička struktura na dan 31.ožujka 2011.
-- ------------------------------------------------------- -- -- -- -- -- --
Vlasnik računa Stanje [%]
1. PBZ D.D. (skrbnički račun) 909.974 6,72%
2. OPPENHEIM IGOR 773.908 5.71%
3. PBZ CO OMF 603.877 4.46%
4. RBA OMF 600.149 4.43%
5. AZ OMF 564.324 4.17%
6. DOM HOLDING d.d. 516.658 3.81%
7. TEHNIKA D.D. 451.800 3.34%
8. KVARNER VIENNA INSURANCE GROUP 380.759 2,81%
9. LUDVIGER JASNA 338.850 2,50%
10. ELEKTROPROJEKT D.D. 207.450 1,53%
11. OSTALI 8.197.451 60,52%
Ukupno: 13.545.200 100,00%

Izvor: INGRA d.d.

Udio Raiffeisen mirovinskog društva u vlasničkoj strukturi INGRE prije provedenog postupka ulaganja prava unosom potraživanja vjerovnika, iznosio je 4,62% (346.856 dionica), a nakon provedenog postupka udio se povećao na 6,34% (858.205 dionica)*. Trenutno je udio nešto manji i iznosi 4,43%.

Udio AZ obveznog mirovinskog fonda u vlasničkoj strukturi INGRE prije provedenog postupka ulaganja prava unosom potraživanja vjerovnika, iznosio je 5,81% (435.682 dionica), a nakon provedenog postupka udio se smanjuje na 4,17% (564.324 dionica).

Nakon provedenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala INGRE, te stjecanja dionica temeljem pretvaranja potraživanja, odnosom komercijalnih zapisa u temeljni kapital Društva u okviru procesa dokapitalizacije, predsjednik Uprave INGRE drži ukupno 773.908 redovnih dionica INGRE što predstavlja 5,71% temeljnog kapitala Društva i 773.908 glasova na glavnoj skupštini INGRE čime je predsjednik Uprave kao dioničar Društva pao ispod praga od 10% glasačkih prava u dionicama INGRE.

18.2. Dionice s različitim pravom glasa

Sve dionice Izdavatelja daju jednako pravo glasa

18.3. Opis vladajućeg položaja u izdavatelju

Niti jedan dioničar nema status vladajućeg položaja u Izdavatelju.

1 Stanje na dan 03.01.2010.

18.4. Promjena vladajućeg položaja u Izdavatelju

Prema najboljim saznanjima nema sporazuma čija bi provedba naknadno, mogla rezultirati promjenu vladajućeg položaja u izdavatelju.

19.

Ovisna društva i ključni dioničari 31. prosinca
2008. (HRK"000)
31. prosinca
2009. (HRK 000)
31. prosinca
2010. (HRK'000)
Prodaja povezanim društvima
Prodaja povezanim društvima 722.683 104.870
Prodaja ključnim dioničarima i članovima NO 17.934 12.080
740.617 104.870 12.080
Kupnja od povezanih društava
Kupnja od povezanih društava 71.171 7.156 15.359
Kupnja od ključnih dioničara 72 8
71.243 7.164 15.359
Podružnice i ključni dioničari
Prihodi od kamata od povezanih društava 2.779 1.192 8.893
Trošak kamata od povezanih društava
2.779 1.192 8.803
Potraživanja od povezanih društava
Potraživanja od povezanih društava 472.040 8.718 16.034
Potraživanja od ključnih dioničara i članova NO 2.195 83 444
474.235 8.801 16.478
Obveze prema povezanim društvima
Obveze prema povezanim društvima 9.668 11.582 12.101
Primljeni predujmovi Uprave 10.429 10.432 10.432
Primljeni predujmovi Nadzornog odbora 3.590 3.590 3.590
Obveze prema ključnim dioničarima 30 10 10
23.717 25.614 26.133
Dani krediti
Mavrovo Inženjering, Skopje 11.063 11.377 11.299
Ingra Energo d.o.o. 6.048 1.757
Domovi dalmatinske rivijere d.o.o. 1.258 1.258 1.249
Lanište d.o.o. 37.846 1.000 589
Posedarje Rivijera d.o.o. 940 ત્વે જિલ્લ ಕಿ86
Opatija nekretnine d.o.o. 4.953
Sarl Alžir 767 731 728
Ingra Bioren d.o.o. 139 109
Ingra Mar d.o.o. 28 44
Marina Slano 10
Ingra Autoservis d.o.o. 161
Bioadria 152
63.037 17.276 15.165

Prikaz 64. Značajne transakcije s povezanim društvima

  1. FINANCIJSKI PODACI O IMOVINI, OBVEZAMA, FINANCIJSKOM POLOŽAJU, TE DOBICIMA I GUBICIMA IZDAVATELJA

20.1. Povijesni financijski podaci, Financijski izvještaji, Revizija financijskih izvještaja koja čine povijesni prikaz podataka

INGRA D.D. I OVISNA DRUŠTVA

Konsolidirani financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2008. godine zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora

SADRŽAJ

Izvještaj Uprave 1-2
Odgovornost za financijske izvještaje 3
Mišljenje neovisnog revizora 4-5
Financijski izvještaji:
Konsolidirani ra
un dobiti i gubitka Grupe za razdoblje od 1. sije
nja do 31.
prosinca 2008.
6
Konsolidirana bilanca Grupe na dan 31. prosinca 2008. 7
Konsolidirani izvještaj o nov
anim tijekovima Grupe za razdoblje od 1. sije
nja
do 31. prosinca 2008.
8
Konsolidirani izvještaj o promjenama na kapitalu i rezervama Grupe za
razdoblje od 1. sije
nja do 31. prosinca 2008.
9
Bilješke uz konsolidirane financijske izvještaje 10 - 54
Propisani obrasci konsolidiranih financijskih izvještaja sukladno Zakonu o
ra
unovodstvu
55 - 59

Povijest i razvoj INGRE d.d. i Grupe INGRA

INGRA je trgovako društvo osnovano 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvoaa s podruja bivše Jugoslavije s ciljem da za iste proizvoae organizira izvozne aktivnosti i trgovaki razvoj. U 50 godina svog postojanja INGRA je sudjelovala u izvoenju preko 700 investicijskih projekata u više od 30 zemalja svijeta ija ukupna vrijednost premašuje USD 10 milijardi.

Zajedno sa svojim lanicama, INGRA je bila prva tvrtka iz srednje i istone Europe koja je prije 35 godina poela raditi u Njemakoj. Osamdesetih godina INGRA je sudjelovala u konstruiranju dvije hidroelektrine centrale u SAD. Tijekom svoga postojanja INGRA je prolazila kroz brojne transformacije prilagoavajui se zahtjevima tržišta te promjenama cjelokupnog politiko-ekonomskog i pravnog sustava.

U postupku pretvorbe INGRE d.d. temeljni kapital Izdavatelja procijenjen je na DEM (njemaka marka) 4.000.000. Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine usklaen je temeljni kapital Izdavatelja koji je iznosio DEM 4.000.000, što primjenom vrstog službenog teaja njemake marke i eura od 1,95583 njemakih maraka za 1 euro iznosi EUR 2.045.167,5248, a što primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke za euro koji vrijedi na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine (1.6.2004.) ini protuvrijednost od 15.059.503,13 kuna.

Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine temeljni kapital povean je s iznosa od 15.059.503,13 kuna za iznos od 44.940.496,87 kuna na iznos od 60.000.000,00 kuna, podijeljen je na 40.000 dionica bez nominalnog iznosa i unesen je u cijelosti uplatom iz sredstava Društva.

Sukladno Zakonu o trgovakim društvima, redovne dionice INGRE uvrštene su dana 12. sijenja 2006. godine u Kotaciju javnih dionikih društava Zagrebake burze d.d. (JDD), gdje se njima trguje pod burzovnom oznakom INGR-R-A. Do toga datuma dionicama INGRE trgovalo se iskljuivo na Slobodnom tržištu Varaždinske burze d.d.

Operativni i financijski pregled poslovne godine

U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je danas ukljuena, INGRA je proširila svoju primarnu djelatnost izvoza investicijskih projekata za poznate naruitelje na investicijske projekte namijenjene tržištu kroz vlastite investicije. Investicijska izgradnja obavlja se po sistemu "klju u ruke" i ukljuuje graevinske radove, energetiku, industriju, montažu, brodogradnju, pa i djelatnost turizma. Poslove obavlja u suradnji s više od 40 tvrtki.

Osim na inozemnom tržištu, a danas su to tržišta Njemake, Alžira, Libije, Srednjeg Istoka, Rusije i Nigera, INGRA je pojaala prisutnost na velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, poput izgradnje autocesta, stanogradnje, objekata poput javnih ustanova (bolnice, hotela, veleposlanstva i sl.) ili infrastrukture mobilnih mreža.

Svojom rekordnom godinom, INGRA u najveem dijelu zaokružuje investicijski ciklus zapoet tijekom 2006. godine. U trogodišnjem periodu koji ukljuuje 2006., 2007. i 2008. godinu, INGRA je ostvarila ukupne prihode od preko 2,1 milijardi kuna, dok je tijekom 2008. godine u vlastite investicijske projekte i akvizicije investirala preko 300 milijuna kuna.

Uz najvei investicijski projekt društva, ARENU Zagreb, ostvarenoj realizaciji u 2008. najviše su doprinijeli sljedei projekti:

• Izvoaki infrastrukturni projekti sektora Alžira,

  • · Infrastrukturni projekti sektora Domaći projekti Ceste, kao i
  • · projekti na području Dubrovačko-neretvanske županije

Usprkos ostvarenoj realizaciji, operativna dobit za poslovnu u iznosu od 43,328 milijuna kuna kao i ukupna dobit za 2008. godinu u iznosu od gotovo 17 milijuna kuna na nižoj su razini od prethodne godine.

Konsolidirana računovodstvena dobit prije oporezivanja (na razini Grupe) iznosi 5,992 milijuna kuna. Učinak porezne obveze u predmetnom razdoblju iznosio je 6,367 mlijuna kuna kao posljedica tretmana poreza na dobit u Republici Hrvatskoj, gdje porezna osnovica nije konsolidrana dobit, već se ista obračunava i iskazuje za svako pojedino ovisno društvo.

Na manju tekuću dobit društva u odnosu na planiranu najveći utjecaj imali su povećani operativni i financijski troškovi nastali u posljednjem kvartalu kako bi najveći projekt društva Arena Zagreb bio dovršen i isporučen u dogovorenom roku.

Na kraju, ukupna investicija u iznosu od preko 700 milijuna kuna dovršena je u planiranom roku od 500 dana i predstavlja značajnu referencu, kao i konkurentsku snagu INGRE, kao kvalitetnog nositelja za projekte sličnog tipa koji će se graditi u budućnosti. Unatoč globalnoj financijskoj i gospodarskoj krizi, INGRA je pronašla resurse za izgradnju i financiranje najvećeg realiziranog javno - privatnog projekta u Hrvatskoj sa namjerom da se uloženi resursi kao i stečene reference koriste za nove kapitalne projekte. Stoga nastale povećane troškove, a posebice troškove financiranja sa namjerom jačanja korporativnog imidža INGRE kao pouzdanog privatnog partnera u infrastrukturnoj izgradnji smatramo opravdanim.

Dodatno, na poslovanje u 2008. godini utjecali su i nastali jednokratni troškovi akvizicija i ekspanzije na nova tržišta, kao i troškovi otvaranja međunarodnih predstavništva, troškovi tenderiranja za velike projekte, koje kao vlastiti rizik u jednokratnom iznosu financira društvo.

Ostale stavke sa utjecajem na financijski izvještaj za 2008. godinu računovodstvene su kategorije poput zahtijevane primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja na razini cijele Grupe pa tako i za novo akvizirana društva koja do sada nisu bila obveznici takve vrste izvještavanja, kao i tretman akvizicija i pripajanja povezanih društva.

Sukladno ranijim najavama, društvo je započelo sa procesom optimizacije poslovanja na razini cijele Grupe. Osim izvršenih pripajanja tri društava Grupe u matično društvo, u tijeku je i postupak preustroja i reorganizacije unutar Grupe Mavrovo, koje će svoje poslovanje i nastup na inozemnim tržištima nastaviti pod imenom Mavrovo - Inženjering DOEL. U svrhu konzumiranja licenci i tehnologija za poslovanje na istočnim tržištima, od čega se najviše izdvaja Rusija, Mavrovo Inženjering pojačalo je aktivnosti i angažman na infrastrukturnim investicijskim kao i izgradnji objekata javne namjene.

Po nalogu Uprave

Igor Oppenheim Predsjednik/Uprave

DIONIČKO DRUŠTVO ZA IZGRADNJU INVESTICIJSKIP OBJEKATA. UVOZ. IZVOZ I ZASTUPSTVA ZAGREB 8

Odgovornost za konsolidirane financijske izvještaje

Uprava predstavlja konsolidirane financijske izvještaje za društvo Ingra d.d. ("Društvo") i njegove podružnice ("Grupa") za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (NN 109/07), Uprava je dužna osigurati da konsolidirani financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljena u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI), koje objavljuje Odbor za Međunarodne računovdstvene standarde, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Grupe za to razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Grupa ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

  • · da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike;
  • · da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;
  • · da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi, a svako značajno odstupanje obznani i objasni u financijskim izvještajima; te
  • · da se konsolidirani financijski izvještaji pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Grupa nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski Grupe, kao i njihovu usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu (NN 109/07). Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Grupe, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprječavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

Po nalogu Ubrave DIONICKO DRUSTNO ZAIZGRADHININGESTICIJSKII ORJEKATA, UVOZ, IZVOZ I ZASTUBSTVA 8 ZAGREB Igor Oppenheim

Predsjednik Uprave

Ingra d.d. Alexandera von Humboldta 4 B 10000 Zagreb Republika Hrvatska

Zagreb, 5. lipnja 2009. godine

Mišljenje neovisnog revizora

Upravi i dioniarima društva Ingra d.d.

Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja društva Ingra d.d. Zagreb i ovisnih društava (dalje: Grupa) koji ukljuuju konsolidiranu bilancu na dan 31. prosinca 2008. godine, konsolidirani raun dobiti i gubitka, konsolidirani izvještaj o promjenama na kapitalu i konsolidirani izvještaj o novanim tijekovima za godinu koja završava na taj datum, sažetak znaajnih raunovodstvenih politika i ostale bilješke a koji su prikazani na stranicama 6 do 54. Konsolidirani financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2007. godine revidirani su od strane drugog revizora koji je 27. lipnja 2008. godine izdao mišljenje sa rezervama.

Odgovornosti Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za pripremu i fer prikaz navedenih financijskih izvještaja u skladu sa Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja. To ukljuuje: osmišljavanje, implementiranje i održavanje internih kontrola relevantnih za pripremu i fer prikaz financijskih izvještaja koji ne sadržavaju znaajne pogrešne iskaze, bilo zbog prijevare ili pogreške, odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika, kao i izradu razumnih raunovodstvenih procjena.

Odgovornosti revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim pojedinanim financijskim izvještajima na temelju naše revizije. Postupak naše revizije proveden je sukladno Meunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju usklaenost sa etikim zahtjevima te planiranje i provoenje revizije kako bismo postigli razumno uvjerenje o tome da financijski izvještaji ne sadrže znaajne pogrešne iskaze.

Revizija ukljuuje provedbu procedura prikupljanja revizijskih dokaza koji potkrepljuju iznose i objavljivanja prikazana u financijskim izvještajima. Odabrane procedure ovise o procjeni revizora, ukljuujui i procjenu rizika znaajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima, zbog prijevare ili pogreške. Prilikom procjene rizika revizor razmatra interne kontrole relevantne za pripremu i fer prikaz financijskih izvještaja od strane Grupe kako bi osmislio odgovarajue revizijske procedure, ali ne u svrhu izražavanja mišljenja o uinkovitosti internih kontrola. Revizija takoer ukljuuje procjenjivanje raunovodstvenih naela i znaajnih procjena Uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Vjerujemo da naša revizija pruža razumnu osnovu za izražavanje mišljenja.

Osnova za mišljenje sa rezervom

a) Prilikom priznavanja prihoda i troškova od izgradnje za druge investitore, osim za svoj najvei projekt – izgradnju Arene Zagreb, Grupa nije primijenila odredbe Meunarodnog raunovodstvenog standarda 11"Ugovori o gradnji" (dalje u tekstu "MRS 11"), koji ukljuuju zahtjev za procjenom ugovorenih prihoda i troškova a koji se priznaju u raunu dobiti i gubitka u skladu sa stupnjem dovršenosti projekta. MRS 11 takoer zahtjeva priznavanje gubitka u potpunosti, koji se oekuju na dugoronim projektima koji su trenutno u tijeku, bez obzira na njihov stupanj dovršenosti, odmah nakon njihove identifikacije. Zbog gore navedenog, nismo bili u mogunosti procijeniti utjecaj neprimjenjivanja MRS-a 11 na poslovne prihode, poslovne rashode, potraživanja, obveze, rezultat i zadržanu dobit Grupe za godinu koju koja je završila 31. prosinca 2008. godine.

Grupa nije takoer primjenjivala MRS 11 u prijašnjim godinama. Kao rezultat toga, bilo koje neispravno iskazivanje bilance na dan 31. prosinca 2007. godine imalo bi utjecaj na rezultat 2008. godine.

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

Bilješke 2008.
HRK '000
2007.
HRK '000
Poslovni prihodi 1.260.068 743.742
Prihodi od prodaje 3 1.200.238 706.451
Ostali poslovni prihodi 4 59.830 37.291
Poslovni rashodi (1.209.040) (675.552)
Promjene u zalihama gotovih proizvoda i
nedovršene proizvodnje
105.901 (117.100)
Troškovi materijala i usluga 5 (1.092.576) (386.862)
Troškovi osoblja 6 (82.485) (86.354)
Amortizacija 7 (11.109) (5.733)
Ostali poslovni rashodi 8 (128.771) (79.503)
Dobit iz poslovanja 51.028 68.190
Financijski prihodi 9 26.449 40.664
Financijski rashodi 9 (71.485) (7.358)
Financijski rezultat (45.036) 33,306
Dobit prije oporezivanja 5.992 101.496
Porez na dobit 10 (6.367) (23.075)
Neto dobit razdoblja (375) 78.421
Pripisuje se na:
Vlasnika matičnog Društva 4.654 78.310
Manjinski interes (5.029) 111
Zarada po dionicama 24 0,63 12,51
Prepravljeno
Bilješka 31.12.2008. 31.12.2007.
HRK '000 HRK '000
IMOVINA
Dugotrajna imovina 1.303.180 572.070
Goodwill 11 73.734 76.160
Nekretnine, postrojenja i oprema 12 147.670 108.879
Ulaganja u nekretnine 13 90.621 198.673
Ulaganja u ovisna društva 14 54 263 729
Ulaganja u pridružena društva 15 53 53
Ostala financijska imovina 16 30.326 29.706
Ostala potraživanja 18 905.234 150.581
Dani krediti 17 1.279 7.289
Kratkotrajna imovina 857.970 905.297
Ostala ulaganja 16 65.557 207.889
Zalihe 19 366.820 315.055
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 20 351.543 266.681
Dani krediti 17 350 6.407
Novac i novčani ekvivalenti 21 73.700 109.265
Unaprijed plaćeni troškovi i ukalkulirani prihodi 22 3.683 8.139
UKUPNO IMOVINA 2.164.833 1.485.506
Izvanbilančni zapisi 31 319.978 226.011
KAPITAL OBVEZE
Kapital i rezerve 23 526.895 615.454
Dionički kapital 300.000 100.000
Kapitalna dobit 123.000 323.000
Vlastite dionice (6.660) (9.463)
Rezerve za vlastite dionice 8.000 6.525
Revalorizacijske rezerve 43.809 44.752
Zakonske i ostale rezerve 17.006 13.506
Zadržana dobit 37.086 58.824
Neto dobit razdoblja 4.654 78.310
Manjinski interes 5.938 49.859
Dugoročne obveze 656.882 324.805
Financijske obveze 25 636.002 240.636
Rezerviranja 28 7.045 47.888
Odgođena porezna obveza 29 13.835 36.281
Kratkoročne obveze 951.266 493.721
Dobavljači i ostale kratkoročne obveze 27 675.502 343.181
Financijske obveze 25 275.764 150.540
Ukalkulirani rashodi i odgođeno priznavanje prihoda 30 26 352 1.667
UKUPNO KAPITAL OBVEZE 2.164.833 1.485.506
Izvanbilančni zapisi 31 319.978 226.011

Konsolidirani izvještaj o novanim tijekovima Grupe Ingra

za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2008. godine

Nov
ani tijek od poslovnih aktivnosti
4.653
78.310
Dobit / gubitak razdoblja nakon poreza
Usklaenja:
11.109
5.733
Amortizacija
Negativni goodwill prilikom stjecanja
(5.538)
(9.119)
Dobitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine
33
(684)
7.258
Troškovi kamata
34.890
Prihodi od kamata
(2.306)
(2.239)
Neto dobici od prodaje ovisnih društava
(6.022)
-
Isplate na temelju dionica
2.012
17.652
Neto promjena ulaganja imovine raspoložive za prodaju
(64.786)
15.921
Poveanje/smanjenje rezerviranja
(40.843)
(4.050)
4.671
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja
15.563
88
Ostalo
-
Te
18
ajne razlike
-
35.161
(55.800)
Rezultat iz poslovnih aktivnosti prije promjene radnog kapitala
(51.147)
113.471
Smanjenje (poveanje) kratkotrajne imovine:
Smanjenje (poveanje) zaliha
(46.814)
(2.155)
Smanjenje (poveanje) potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja
(82.871)
(152.779)
Smanjenje (poveanje) aktivnih vremenskih razgrani
enja
4.456
(153.396)
Poveanje (smanjenje) kratkoro
nih obveza
Poveanje (smanjenje) obveza prema dobavlja
52.882
ima i ostalih obveza
316.952
Poveanje (smanjenje) pasivnih vremenskih razgrani
enja
22.185
(6.204)
Neto nov
162.761
(148.181)
ani tijek iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza
2.239
Primljene kamate
2.306
Plaene
kamate
(34.890)
(4.244)
Neto nov
130.177
(150.186)
ani priljev iz poslovnih aktivnosti
Nov
ani tijek iz investicijskih aktivnosti
Nabava dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
(19.218)
(957)
Ulaganja u nekretnine
(93.056)
(44.609)
Ulaganja u ovisna društva, neto
(56.686)
(99.909)
Primici od prodaje ovisnih društava, neto
34.043
-
Promjene na manjinskom interesu
(20.870)
42.856
Ulaganja u pridružena društva, neto
-
7.172
Poveanje (smanjenje) dugoro
ne financijske imovine
4.334
(12.749)
Poveanje (smanjenje) dugoro
nih potraživanja
(753.597)
1.534
Poveanje (smanjenje) kratkoro
ne financijske imovine
152.468
(37.850)
Neto nov
(752.582)
(144.512)
ani tijek iz investicijskih aktivnosti
Nov
ani tijek iz financijskih aktivnosti
Primici od emitiranja dionica, neto
-
343.000
Transakcije sa vlastitim dionicama
(8.533)
1.133
726
Primici od isplate na temelju dionica
-
Smanjenje (poveanje) dugoro
482.057
14.256
nih financijskih obveza
Poveanje (smanjenje) odgoene porezne obveze
(14.995)
3.254
Poveanje (smanjenje) kratkoro
nih financijskih obveza
116.377
(33.411)
2008.
HRK '000
Prepravljeno
2007.
HRK '000
Isplaene
dividende
(10.000) (9.738)
Isplata iz dobiti
lanovima NO i zaposlenicima
(1.510)
(1.510)
Neto nov
317.710
ani tijek iz financijskih aktivnosti
563.396
Poveanje (smanjenje) novca
23.012
(59.009)
Novac na po
98.911
75.899
etku razdoblja
Novac na kraju razdoblja
39.902
98.911
Rezerve i Nerealizirani gubitak/
Dioni
ki
Kapitalna Vlastite Rezerve za Revaloriz. Zakonske zadržana dobitak od imovine Ukupno Manjinski
kapital dobit dionice vl. dionice rezerve rezerve dobit raspoložive za prodaju Grupa interes
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Na dan 1. sije
nja 2007.
60.000 - (2.372) 6.000 45.695 3.000 57.619 - 169.942 816
Dobit tekue godine - - - - - - 78.310 - 78.310 111
Prijenos s revalor. rezerve na zadržanu
dobit
- - - - (943) - 943 - - -
Neto promjena ulaganja imovine
raspoložive za prodaju
- - - - - - - 15.921 15.921 -
Ukupno priznati prihodi i rashodi u 2007. - - - - (943) - 79.253 15.921 94.231 111
Prijenos na zakonske rezerve - - - - - 1.000 (1.000) - - -
Kupnja vlastitih dionica - - (8.042) - - - - - (8.042) -
Poveanje temeljnog kapitala prijenosom
iz zadržane dobiti
20.000 - - - - - (20.000) - - -
Nagrade
lanovima NO
- - - - - - (510) - (510) -
Nagrade zaposlenicima - - - - - - (1.000) - (1.000) -
Izdavanje dionica 20.000 323.000 (525) 525 - - - - 343.000 -
Prodaja vlastitih dionica - - 750 - - - 8.425 - 9.175 -
Te
ajne razlike
- - - - - - 18 - 18 -
Objavljena dividenda - - - - - - (9.738) - (9.738) -
Isplate na temelju dionica - - 726 - - - 17.652 - 18.378 -
Manjinski interes nastao stjecanjem
ovisnih društava
- - - - - - - - - 48.872
Manjinski interes nastao osnivanjem
ovisnih društava
- - - - - - - - - 60
Na dan 31. prosinca 2007. 100.000 323.000 (
(9.463)
)
6.525 44.752 4.000 130.719 15.921 615.454 49.859
Dobit tekue godine - - - - - - 4.654 - 4.654 (5.029)
Prijenos s revalor. rezerve na zadržanu
dobit
- - - - (943) - 943 - - -
Neto promjena ulaganja imovine
raspoložive za prodaju
- - - - - - - (64.786) (64.786) -
Ukupno priznati prihodi i rashodi u 2008. - - - - (943) 5.5 - 97 (64.786) (60.132) (5.029)
Prijenos iz zadržane dobiti u ostale
rezerve
- - 7. 058 - - - (7.058) - - -
Kupnja vlastitih dionica - - (4.255) 1.475 - - (5.753) - (8.533) -
Prijenos na zakonske rezerve - - - - 3.500 (3.500) - - -
Poveanje temeljnog kapitala prijenosom
iz kapitalne dobiti
200.000 (200.000) - - - - - - - -
Nagrade
lanovima NO
- - - - - - (510) - (510) -
Nagrade zaposlenicima - - - - - - (1.000) - (1.000) -
Objavljena dividenda - - - - - - (10.000) - (10.000) -
Isplate na temelju dionica - - - - - - 2.012 - 2.012 -
Poveanje/smanjenje rezervi prilikom
kupnje i otuenja ovisnih društava
- - - - - - (10.396) - (10.396) -
Smanjenje manjinskog interesa prilikom
otuenja ovisnih društava
- - - - - - - - - (32.578)
Manjinski interes ste
en tijekom godine
- - - - - - - - - (6.314)
Na dan 31. prosinca 2008. 300.000 123.000 (
(6.660)
)
8.000 43.809 7.500 100.111 (48.865)
(
)
526.895 5.938

1. Ope informacije o Društvu i Grupi

Ingra d.d. Zagreb ("Društvo" ili "Društvo matica")) je dioniko društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Sjedište Društva je u Zagrebu, Aleksandra Von Humboldta 4/b, 10 000 Zagreb. Društvo je registrirano pri Trgovakom sudu u Zagrebu 2000. godine.

Na dan 31. prosinca 2008. godine Grupa je imala 1.013 zaposlenika, dok je na dan 31. prosinca 2007. godine imala 280 zaposlenika.

Nadzorni odbor

lanovi Nadzornog odbora tijekom 2008. godine bili su kako slijedi:

  • gosp. Danijel Režek, Predsjednik
  • gosp. Jakša Barbi, Zamjenik
  • gosp. Josip Protega, lan
  • gosp. Nadan Vidoševi, lan

Uprava

lanovi uprave tijekom 2008. godine bili su kako slijedi:

  • gosp. Igor Oppenheim, Predsjednik
  • ga. Jasna Ludviger, lan
  • gosp. Aleksandar Ivani, lan

Društva Grupe

Financijski izvještaji sljedeih ovisna društva ukljuena su u konsolidirane financijske izvještaje društva Ingra d.d. i ovisnih društava ("Grupa"):

Država osnutka Vlasni
ki udio
31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007.
% %
Ingra Mar d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Ingra M.E. d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Ingra Italija s.r.l., Italija Italija 67% 67%
Bioadria d.o.o. Hrvatska 64% 64%
Ingra Bioren d.o.o. Hrvatska 60% 60%
Tiha nekretnine d.o.o. Hrvatska - 100%
Ingra gradnja d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Pal Vin d.o.o. Hrvatska - 100%
Ingra Mont d.o.o. Hrvatska - 75%
Posedarje Rivijera Hrvatska 100% 100%
Jabuka d.o.o. Hrvatska - 100%
Ingra Energo d.o.o. Bosna i Hercegovina 100% 100%
Južni Jadran Nautika d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Sarl Alžir Alžir 99% 99%
Intel d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Geotehnika Sudan d.o.o. Sudan 100% 100%
Opatija nekretnine do.o Hrvatska 51% 51%
Geotehnika d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Lanište d.o.o. Hrvatska 100% 50%
Domovi dalmatinske rivijere Hrvatska 100% 100%
d.o.o.
Ingra otok d.o.o. Hrvatska - 100%
P.B. Žitnjak d.o.o. Hrvatska - 51%
Primani d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Mavrovo Inženjering dooel Makedonija 50% -
Marina Slano d.o.o. Hrvatska 62% 62%

Napomena: budui da je za društvo Mavrovo adg koje je kupljeno u tijeku 2008. godine podnesen zahtjev za otvaranjem steajnog posupka u ožujku 2009. godine i da Ingra d.d. nije imala kontrolu nad navedenim društvom, ovo društvo nije konsolidirano sa 31. prosincem 2008. godine i ne ini dio Ingra Grupe.

Vlasnika struktura

Vlasnika struktura Društva i Grupe bila je kako slijedi:

31.prosinca 2008. 31.prosinca 2007.
Broj Vlasni
ki
Broj Vlasni
ki
dionica udio % dionica udio %
Igor Oppenheim 762.750 10,17% 5.091 10,18%
Marijan Kostren
i
737.550 9,83% 4.917 9,83%
Privredna banka Zagreb d.d. 486.985 6,49% 3.576 7,15%
Tehnika d.d. 451.800 6,02% 3.012 6,02%
AZ Obvezni mirovinski fond d.d. 435.682 5,81% 2.347 4,69%
Jasna Ludviger 368.850 4,92% 2.459 4,92%
Raiffeisen Obvezni mirovinski fond d.d. 355.200 4,74% 2.328 4,66%
PBZ Croatia Obvezni mirovinski fond d.d. 233.700 3,12% 1.450 2,90%
Elektroprojekt d.d. 207.450 2,77% 1.383 2,77%
Hidroelektra niskogradnja d.d. 171.300 2,28% 1.142 2,28%
Vlastite dionice 166.507 2,22% 940 1,88%
Ostali 3.122.226 41,63% 21.355 42,72%
UKUPNO 7.500.000 100,00% 50.000 100,00%

2. Sažetak znaajnijih raunovodstvenih politika

Openito

Raunovodstvene politike Grupe utvrene su u skladu s hrvatskim raunovodstvenim propisima koji se temelje na Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja (IFRS), što ih je izdao Odbor za Meunarodne raunovodstvene standarde (IASB). Konsolidirani financijski izvještaji Grupe na dan 31. prosinca 2008. godine pripremljeni su po naelu povijesnih troškova osim u sluaju zemljišta i zgrada, financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti. Raunovodstvene politike su primjenjivane konzistentno, osim ako nije navedeno drugaije. Konsolidirani financijski izvještaji su pripremljeni na temelju pretpostavke neogranienosti trajanja poslovanja.

Konsolidirane financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 5. lipnja 2009. godine.

Konsolidirani financijski izvještaji denominirani su u hrvatske kune (HRK). Na dan 31. prosinca 2008. godine teaj za 1 USD i 1 EUR iznosio 5,16 HRK odnosno 7,32 HRK (31. prosinca 2007. godine: 4,99 HRK odnosno 7,33 HRK).

Korištenje procjena i prosudbi

Priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utjeu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim imbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih ini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke su predmet redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utjee samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i buduim razdobljima ukoliko korekcija utjee na tekue i budua razdoblja.

Prosudbe koje je napravila Uprava u primjeni MSFI, a koje imaju znaajan utjecaj na financijske izvještaje i prosudbe kod kojih je rizik da e doi do materijalno znaajnih korekcija u iduoj godini visok, su navedene u bilješci 37.

Osnova financijskih izvještaja Grupe

Osnovne raunovodstvene politike korištene u pripremi financijskih izvještaja obrazložene su u nastavku:

a) Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva su društva u kojima Društvo, posredno ili neposredno, ima kontrolu nad njihovim aktivnostima. Kontrola je postignuta ukoliko Društvo upravlja financijskim i poslovnim politikama društva tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ulaganja u ovisna društva iskazana su u pojedinanim financijskim izvještajima Društva po trošku stjecanja.

Financijski izvještaji ovisnih društava ukljueni su u konsolidirane financijske izvještaje od datuma kada je kontrola zasnovana do datuma kada kontrola prestaje. Popis lanica Grupe naveden je na stranici 10.

Transakcije eliminirane prilikom konsolidacije

Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija meu lanicama Grupe, eliminiraju se pri konsolidaciji financijskih izvještaja, dok se nerealizirani gubici eliminiraju samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti.

b) Ulaganja u pridružena društva

Pridruženim društvima smatraju se društva u kojima Grupa ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. Znaajan utjecaj je mo sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta u koje je izvršeno ulaganje, ali ne predstavlja kontrolu ili zajedniku kontrolu tih politika. Ulaganja u pridružena društva iskazuju se po metodi udjela. Prema ovoj metodi, udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava priznaje se u raunu dobiti i gubitka, od datuma kada je ostvaren znaajni utjecaj od datuma gubitka znaajnog utjecaja. Ulaganje se inicijalno vrednuje po trošku, te korigira za promjenu u udjelu koju ulagatelj ima u neto dobiti subjekta u koje je izvršeno ulaganje. Nerealizirana dobit po transakcijama s pridruženim društvom se eliminira do razine ulagateljevog udjela u subjektu u koje je izvršeno ulaganje. Kumulativno kretanje korigira trošak ulaganja. U sluaju kada je udio Grupe u gubicima pridruženog društva jednak ili vei od iznosa ulaganja u istu, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim u sluaju preuzimanja obveze ili plaanja u ime pridruženog društva.

c) Strane valute

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom teaja važeeg na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na dan sastavljanja bilance preraunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teaja važeeg na datum bilance. Dobici ili gubici od teajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz prerauna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preraunavaju se po novim teajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preraunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teaja važeeg na datum transakcije.

lanice Grupe

Stavke ukljuene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem društvo posluje ("funkcionalna valuta"). Konsolidirani financijski izvještaji su prezentirani u hrvatskim kunama, koja je takoer funkcionalna valuta Grupe.

Prihodi i rashodi te novani tokovi inozemnih društava uraunati su u funkcionalnu valutu Grupe korištenjem teaja koji približno odražava teaj na dan transakcije (prosjeni teaj za mjesec), a njihova imovina i obveze preraunate su po teaju važeem na kraju godine. Sve teajne razlike, nastale ovakvim preraunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar kapitala.

Neto ulaganje u lanice Grupe

Teajne razlike nastale preraunom neto ulaganja u inozemna društva priznaju se unutar kapitala. Prilikom prodaje inozemnog društva, teajne razlike priznaju se u raunu dobiti i gubitka kao dio dobiti ili gubitka od prodaje.

d) Dugotrajna materijalna imovina

Materijalna imovina, izuzev zemljišta i zgrada, se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti imovine. Troškovi nabave ukljuuju sve troškove koji se mogu direktno povezati sa dovoenjem imovine u upotrebu za namjeravanu svrhu. Nabavna vrijednost ukljuuje izdatke koji se izravno odnose na stjecanje sredstva. Nabavna vrijednost vlastito izgraenog sredstva ukljuuje trošak materijala i direktnog rada i druge troškove povezane s dovoenjem sredstva u namijenjeno radno stanje, kao i troškove demontiranja i uklanjanja dijelova te obnove lokacije na kojoj se nalaze.

Dobici i gubici od otuenja nekretnina, postrojenja i opreme se priznaju unutar ostalih prihoda u raunu dobiti i gubitka.

Kada se revalorizirana imovina prodaje, iznosi koji su ukljueni u revalorizacijske rezerve se transferiraju u zadržanu dobit.

Naknadni izdaci vezani za ve priznati predmet nekretnina, postrojenja i opreme kapitaliziraju se kao poveanje vrijednosti imovine u sluaju kada je vjerojatno da e zbog tih dodatnih izdataka pritjecati dodatne budue ekonomske koristi i kada ti izdaci unapreuju stanje imovine iznad originalno priznatog. Svi ostali naknadni troškovi priznaju se kao rashod u razdobljeu kada su nastali.

Zemljište se nakon poetnog priznavanja iskazuje po revaloriziranom iznosu koji ini njegova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za kasnije akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Neovisne procjene vrijednosti zemljišta vrše se kada se knjigovodstvena vrijednost bitno razlikuje od fer vrijednosti. Svako poveanje vrijednosti zemljišta knjiži se u revalorizacijske rezerve, osim u sluaju da, i iskljuivo u mjeri u kojoj, ono poništava smanjenje vrijednosti iste imovine koje je ranije bilo iskazano kao trošak i u tom se sluaju prikazuje kao prihod.

Svako umanjenje prvo se prebija sa poveanjem koje se odnosi na raniju procjenu vrijednosti u pogledu iste imovine i nakon toga se priznaje kao trošak. Pripadajui dio revalorizacijskih rezervi ostvarenih prilikom ranije procjene vrijednosti oslobaa se iz revalorizacijskih rezervi direktno u zadržani dobitak, nakon otuenja imovine.

Nakon inicijalnog priznavanja po trošku, zgrade se priznaju prema revaloriziranoj vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadnu amortizaciju na zgrade i trošak umanjenja vrijednosti. Fer vrijednost se bazira na tržišnoj vrijednosti, a to je procijenjena vrijednost za koju bi imovina mogla biti prodana na dan procjene vrijednosti izmeu dobrovoljnog kupca i dobrovoljnog prodavatelja po uobiajenim poslovnim i komercijalnim uvjetima.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva povea kao rezultat revalorizacije, to poveanje izravno odobrava glavnicu pod nazivom revalorizacijska rezerva. Revalorizacijsko poveanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje istog sredstva, koje je prethodno bilo priznato kao rashod.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, to se smanjenje priznaje kao rashod. Revalorizacijsko smanjenje izravno tereti revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za isto sredstvo.

Svake godine se vrši prijenos iz revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit u visini amortizacije revalorizirane imovine. Takoer, akumulirana amortizacija na datum revalorizacije se iskljuuje na teret bruto knjigovodstvenog iznosa sredstva, a neto iznos prepravlja se do revaloriziranog iznosa sredstva.

U trenutku povlaenja iz uporabe ili otuenja, sva preostala revalorizacijska rezerva takvog sredstva se prenosi u zadržanu dobit.

Amortizacija je obraunata primjenom linearne metode pojedinano za svako osnovno sredstvo kroz procijenjeni vijek korištenja imovine. Amortizacija se poinje obraunavati kada je dugotrajna materijalna imovina raspoloživa i spremna za upotrebu. Imovina u izgradnji se ne amortizira. Amortizacija se obraunava kroz prosjeni procijenjeni vijek trajanja kako slijedi:

Zgrade 40 godina
Postrojenja i oprema 2-10 godina
Transportna sredstva, namještaj i uredska oprema 4 godine

Obraun amortizacije obavlja se po pojedinanim osnovnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Dobit ili gubitak ostvaren prodajom, rashodovanjem ili na drugi nain otuenjem materijalne i nematerijalne imovine iskazuje se u okviru ostalih troškova ili prihoda ovisno o ostvarenom rezultatu.

Umanjenje vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine osim goodwill-a

Na svaki datum bilance Društvo i Grupa analiziraju sadašnju vrijednost nematerijalne i materijalne imovine kako bi procijenilo da li postoje pokazatelji da vrijednost nekog sredstva treba biti umanjena. Ako takvi pokazatelji postoje, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos sredstva kako bi utvrdilo iznos gubitka od umanjenja imovine (ukoliko on postoji). Ukoliko nije mogue procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Kada se temelj raspodjele može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi, sredstva se takoer rasporeuju na pojedinu jedinicu koja stvara novac, a ukoliko to nije mogue, sredstva se rasporeuju na najmanje jedinice Grupe koje stvaraju novac i za koje se raspodjela može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi.

Nematerijalna imovina koja ima neogranieni vijek upotrebe i koja još nije spremna za upotrebu testira se na umanjenje jednom godišnje te uvijek kada postoji neki pokazatelj da vrijednost sredstva može biti umanjena.

Nadoknadivi iznos jest viši iznos fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednosti sredstva u upotrebi. Pri utvrivanju vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budui novani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujui diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekue tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifinih za pojedino sredstvo.

Ako je nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) umanjuje se do njegovog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja imovine priznaje se odmah kao rashod u raunu dobiti i gubitka, osim za revaloriziranu imovinu gdje se gubici prvo umanjuju na teret pripadajuih revalorizacijskih rezervi.

e) Nematerijalna imovina

Goodwill

Goodwill (negativni goodwill) nastaje pri stjecanju ovisnih društava, pridruženih društava i u udjelima u zajednikim pothvatima.

Za kupovine na dan ili poslije 1. sijenja 2003.

Za kupovine na dan ili poslije 1. sijenja 2003. godine, goodwill prestavlja višak troška stjecanja u odnosu na steeni udjel Grupe u neto fer vrijednosti utvrdive imovine, obveza i nepredvienih obveza prodavanog društva, iji je identitet mogue utvrditi. Ukoliko je višak negativan (negativni godwill) odmah se priznaje u raunu dobiti i gubitka.

Naknadno mjerenje

Goodwill se iskazuje po trošku umanjenom za akumulirane gubitke. U društvima u kojima je izvršeno ulaganje prema metodi udjela knjigovodstveni iznos qoodwillla je ukljuen u knjigovodstveni iznos ulaganja.

f) Ulaganje u nekretnine

U ulaganja u nekretnine se klasificiraju nekretnine koje se drže ili zbog stjecanja prihoda od najma ili kapitalne dobiti ili oboje. Ulaganje u nekretnine se poetno vrednuju po trošku stjecanja. Nakon poetnog priznavanja, ulaganja u nekretnine se vode po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranom umanjenju vrijednosti. Trošak ulaganja u nekretninu ukljuuje nabavnu cijenu i sve izravne troškove. Ulaganje u nekretnine u pripremi se klasificiraju kao nekretnine, postrojenja i oprema dok se izgradnja završi, osim zemljišta koje se odmah priznaje kao ulaganja u nekretnine. Zemljište se ne amortizira. Kada se stave u upotrebu, ulaganja u nekretnine e se amortizirati kroz korisni vijek trajanja.

g) Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome koja je niža. Troškovi zaliha sadrže sve troškove nabave, konverzije i druge zavisne troškove koji su direktno povezani sa dovoenjem zaliha na odreenu lokaciju i u odreeno stanje.

Trošak zaliha evidentira se po prosjenim ponderiranim cijenama. Sitni inventar se otpisuje u 100% iznosu prilikom stavljanja u uporabu. Vrijednosno usklaenje zaliha robe radi se pojedinano za svaki proizvod ukoliko je roba ošteena, ukoliko je postala u potpunosti ili djelomino zastarjela ili je pala njena prodajna cijena.

h) Potraživanja

Potraživanja predstavljaju prava na naplatu odreenih iznosa od kupaca ili drugih dužnika kao rezultat poslovanja Grupe. Potraživanja se iskazuju u ukupnom iznosu i umanjena su za ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja. Ispravak vrijednosti zastarjelih i spornih potraživanja vrše se pojedinano za svako potraživanje kad je neizvjesna naplata djelominog ili ukupnog iznosa potraživanja temeljem procjene managementa.

i) Novac i ekvivalenti novca

Novac se sastoji od depozita, novca na raunima u bankama i slinim institucijama i gotovog novca u blagajnama. Ova pozicija ukljuuje novac odmah raspoloživ i upotrebljiv i karakterizirana je odsutnošu rizika naplate.

j) Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje iskazuju se u neto iznosu umanjeni za povrate, diskonte, bonuse i premije, kao i poreze direktno povezane sa prodajom proizvoda i izvršenih usluga i predstavljaju iznos fakturiran treim osobama. Prihod se priznaje u trenutku kada su dobra otpremljena odnosno izvršena usluga, te kada je znaajni dio rizika i koristi vlasništva nad dobrima prenesen na kupca.

Prodaja robe i proizvoda j p

Prihod od prodaje robe i vlastitih proizvoda priznaje se kada su zadovoljeni svi sljedei uvjeti:

  • Grupa je prenijela na kupca znaajne rizike i koristi od vlasništva nad robom i proizvodima;
  • Grupa ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obino povezuje s vlasništvom niti ima kontrolu nad prodajom robe;
  • Iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti;
  • Vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u Grupu; i
  • Troškovi, koji su nastali ili e nastati u svezi prodaje, mogu se pouzdano izmjeriti.

k) Primljeni krediti

Kamatonosni bankarski krediti i prekoraenja knjiže se u visini primljenih iznosa, umanjenih za direktne troškove odobrenja. Financijski troškovi, ukljuivši premije koje se plaaju prilikom podmirenja ili otkupa, knjiže se po obraunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenom iznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojem su nastali.

l) Rezerviranja

Rezerviranje se priznaje ako, i samo ako, Grupa ima sadašnju obvezu (pravnu ili konstruktivnu) nastalu kao rezultat prošlog dogaaja i vjerojatno je da e za podmirenje te obveze biti potreban odljev ekonomskih resursa, te ako je mogue realno procijeniti iznos obveze.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum bilance, uzimajui u obzir rizike i neizvjesnosti u svezi te obveze. Kada se rezerviranje mjeri na temelju procijenjenih novanih tokova, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost oekivanih izdataka potrebnih za podmirenje obveze.

Ako se oekuje da e neke ili sve izdatke potrebne za podmirenje rezerviranja nadoknaditi trea strana, potraživanje se priznaje kao imovina samo kada je doista izvjesno da e naknada biti primljena te da se iznos naknade može pouzdano izmjeriti.

m) Primanja zaposlenih

(i) Doprinosi u obvezni mirovinski fond

Obveze za doprinose u obvezni mirovinski fond se ukljuuju kao trošak u raun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

(ii) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Grupe, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno kljunih zaposlenika, može realno oekivati da ebonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja. Za obveze za bonuse se oekuje da e biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se oekuje da e biti isplaen.

(iii) Isplate s temelja dionica

Grupa ima plan za isplatu s temelja dionica zaposlenicima Grupe koje se podmiruju u glavnikim instrumentima Grupe. Ukupni iznos koji se priznaje kao trošak i odgovarajue poveanje glavnice mjere se na temelju fer vrijednosti danih glavnikih instrumenata. Fer vrijednost tih glavnikih instrumenata se mjeri na datum dodjele. Na svaki datum bilance, Grupa revidira svoju procjenu broja opcija koji zadovoljavaju uvjete za stjecanje prava.

n) Porezi

Porez na dobit obraunava se prema zakonima i propisima zemlje u kojoj je registrirano društvo Grupe. Grupa iskazuje poreznu obvezu u skladu sa Hrvatskim propisima. Porez na dobit za tekuu godinu sadržava tekui i odgoeni porez.

Tekui porez je oekivani porez koji se plaa na oporezivu dobit tekue godine, koristei poreznu stopu koja je na snazi na datum bilance.

Odgoeni porezi proizlaze iz privremenih razlika izmeu vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima od vrijednosti iskazanih za potrebe utvrivanja osnovice poreza na dobit. Odgoena porezna imovina za neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice priznaje se ukoliko postoji vjerojatnost da e se u budunosti ostvariti oporeziva dobit temeljem koje e se iskoristiti odgoena porezna imovina. Odgoena porezna imovina i obveze obraunavaju se uz primjenu stope poreza na dobit primjenjive na razdoblje kada e se ta imovina ili obveze realizirati.

Tekui i odgoeni porez priznaju se kao rashod ili prihod u raunu dobiti i gubitka; osim kada se odnose na stavke koje se direktno priznaju na kapitalu, kada se i porez takoer priznaje direktno na kapitalu.

o) Zarada po dionici

Grupa prikazuje podatke o osnovnoj zaradi po dionici za redovne dionice. Osnovna zarada po dionici se rauna dijelei tekuu dobit ili gubitak za godinu raspoloživu za imatelje redovnih dionica, s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

p) Informacije o segmentima

Segment je posebna komponenta Grupe zadužena za pružanje odreenih proizvoda ili usluga (poslovni segment) ili pružanje proizvoda ili usluga unutar odreenog ekonomskog podruja (geografski segment), koji je podložan rizicima i koristima koje su drugaije nego u ostalim segmentima. Primarni format Grupe za izvješivanje o segmentima je utemeljen na geografskim segmentima.

q) Najmovi

Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom na najmoprimca. Svi ostali najmovi klasificiraju se kao poslovni najmovi.

Financijske najmove poetno se priznaje u bilanci najmoprimca kao imovinu i obveze po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljenih sredstava ili ako je niže po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaanja najma. Pripadajua obveza prema najmodavcu ukljuena je u bilancu kao obveza za financijski leasing.

Plaanje najamnine raspodjeljuje se izmeu financijskog troška i smanjenja nepodmirene obveze kako bi se postigla ista kamatna stopa za razdoblje na preostali iznos obveze. Financijski troškovi priznaju se direktno u raunu dobiti i gubitka.

Poslovni najam priznaje se kao rashod u raunu dobiti i gubitka na ravnomjernoj osnovi tijekom razdoblja najma.

r) Financijski prihodi i troškovi

Financijski prihodi i troškovi obuhvaaju obraunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od teajnih razlika, dobitke i gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka.

Prihod od kamate se priznaje u raunu dobiti i gubitka primjenom metode obraunatih prihoda, koristei efektivnu kamatnu stopu. Prihod od dividendi priznaje se u raunu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Grupe na isplatu dividende.

Financijski trošak sastoji se od troška obraunatih kamata na pozajmice, promjena fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, gubitaka od umanjenja vrijednosti financijske imovine, gubitaka od teajnih razlika. Troškovi od zajmova priznaju se u raunu dobiti i gubitka koristei metodu efektivne kamatne stope.

s) Dividende

Dividende se priznaju u izvještaju o promjenama glavnice i prikazuju kao obveza u razdoblju u kojem su odobrene od dioniara Grupe.

t) Financijska imovina i financijske obveze

Financijska imovina j

Ulaganja se priznaju i prestaju priznavati na datum trgovanja gdje je kupnja i prodaja financijskog sredstva odreena ugovorom ije odredbe zahtijevaju da se to sredstvo isporui u okviru odreenoga vremena ureenog od strane tržišta; poetno se mjere po fer vrijednosti uveanoj za transakcijske troškove, osim u sluaju financijske imovine koja se vodi po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, koja se inicijalno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina klasificira se u slijedee kategorije:

"Po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka (FVRDIG)"

Financijska imovina se klasificira kao FVRDIG kada je namijenjena trgovanju ili je definirana od strane Grupe kao takva. Financijska imovina klasificira se kao namijenjena trgovanju ako je:

    1. steena u svrhu prodaje u bližoj budunosti; ili
    1. dio portfelja financijskih instrumenata kojim Grupa zajedniki upravlja i za koji postoji dokaz o nedavnom kratkoronom ostvarenju dobiti; ili
    1. derivativ koji nije definiran i nije uinkovit kao instrument zaštite (hedging).

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjeri se po fer vrijednosti, a svaka ostvarena dobit ili gubitak priznaju se u raunu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka ukljuuje bilo koju dividendnu ili kamatnu metodu umanjeno za potencijalno umanjenje vrijednosti, sa prihodom priznatim na temelju efektivnog prinosa.

o "Ulaganja koja se drže do dospijea"

Mjenice i zadužnice s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaanja i fiksnim dospijeem za koje Grupa ima pozitivnu namjeru i mogunost držati ih do dospijea klasificiraju se kao ulaganja koja se drže do dospijea. Ulaganja koja se drže do dospijea evidentiraju se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjeno za sva umanjenja vrijednosti, s prihodima priznatima na temelju efektivnog prinosa.

o "Financijska imovina raspoloživa za prodaju"

Neuvrštene dionice i uvrštene otkupive zadužnice kojima se trguje na aktivnom tržištu, klasificiraju se kao raspoložive za prodaju i iskazuju se po fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali uslijed promjena u fer vrijednosti priznaju se direktno u kapitalu, u revalorizacijskim rezervama tog ulaganja, osim gubitka od umanjenja, kamata izraunatih primjenom metode efektivne kamatne stope te pozitivnih i negativnih teajnih razlika na monetarnim sredstvima, koji se priznaju direktno u raunu dobiti i gubitka. Ukoliko je financijska imovina otuena ili ju je potrebno umanjiti, kumulativni dobici i gubici, koji su prethodno priznati u revalorizacijskim rezervama nastalima od ulaganja, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Dividende na vlasniki instrument raspoloživ za prodaju priznaju se u raunu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava Grupe da ih primi.

Fer vrijednost financijske imovine denominirane u stranoj valuti odreena je u toj valuti i pretvorena po srednjem teaju na dan bilance. Promjena u fer vrijednosti vezana uz teajne razlike koja proizlazi iz promjene u amortiziranim troškovima te imovine priznaje se u raunu prihoda i rashoda, a ostale promjene su iskazane u kapitalu.

o "Zajmovi i potraživanja"

Potraživanja od kupaca, zajmovi i ostala potraživanja s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaanja koja ne kotiraju na aktivnom tržištu klasificiraju se kao zajmovi i potraživanja. Zajmovi i potraživanja mjere se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjenom za sva umanjenja vrijednosti imovine. Prihod od kamata priznaje se primjenom efektivne kamatne stope osim za kratkorona potraživanja gdje priznavanje kamata nije materijalno znaajno.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine jj j j

Na svaki datum bilance Grupa procjenjuje postoje li pokazatelji o umanjenju vrijednosti financijske imovine, osim one imovine klasificirane kao imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Vrijednost financijske imovine umanjuje se ako postoji objektivan dokaz o umanjenju njezine vrijednosti kao rezultat jednog ili više dogaaja nastalih nakon poetnog priznavanja imovine, kad taj dogaaj utjee na procijenjene budue novane tokove od financijske imovine.

Za neuvrštene dionice klasificirane kao raspoložive za prodaju objektivan dokaz o njihovu umanjenju jest znaajno ili produljeno smanjenje fer vrijednosti ispod njihova troška stjecanja.

Za svu ostalu financijsku imovinu, ukljuujui otkupive zadužnice klasificirane kao raspoložive za prodaju i potraživanja na temelju financijskih najmova, objektivan dokaz o umanjenju može ukljuivati slijedee:

  • Znaajne financijske teškoe izdavatelja ili dužnika; ili
  • Nepoštivanje odredbi ugovora, poput nepodmirenja ili zakašnjenja plaanja kamate ili glavnice; ili
  • Nastanak vjerojatnosti da e dužnik pokrenuti steajni postupak ili bankrotirati.

Za pojedine kategorije financijske imovine, kao što su potraživanja od kupaca, pojedinano procijenjena imovina za koju ne postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti naknadno se ukljuuje u grupu financijske imovine i za nju se zajedniki procjenjuje potreba za umanjenjem. Objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti portfelja potraživanja može ukljuivati prijašnje iskustvo Grupe vezano za naplatu potraživanja, poveanje broja zakašnjelih plaanja u portfelju nakon isteka prosjenog odobrenog razdobljea od 60 dana te uoene promjene u državnim i lokalnim ekonomskim uvjetima koje utjeu na zakašnjenje naplate potraživanja.

Za financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku iznos gubitka mjeri se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih buduih novanih tokova, diskontiranih uz originalnu efektivnu kamatnu stopu financijske imovine.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine umanjuje se direktno za iznos gubitka od umanjenja za svu financijsku imovinu osim za potraživanja od kupaca, kada se knjigovodstvena vrijednost umanjuje upotrebom rauna ispravka vrijednosti. Kada su potraživanja od kupaca nenaplativa, ista e biti otpisana upotrebom rauna ispravka vrijednosti. Naknadne naplate prethodno otpisanih potraživanja iskazuju se korekcijom rauna ispravka vrijednosti. Promjene u knjigovodstvenom iznosu rauna ispravka vrijednosti priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Osim za vlasnike instrumente raspoložive za prodaju, ukoliko se u slijedeem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se može objektivno povezati s dogaajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti ispravlja se u raunu dobiti i gubitka do iznosa kada knjigovodstvena vrijednost instrumenta na datum ispravljanja umanjena ne prelazi amortizirani trošak da nije došlo do priznavanja umanjenja vrijednosti na datum kada je umanjenje vrijednosti izvršeno.

Gubici od umanjenja vrijednosti prethodno priznati u raunu dobiti i gubitka od ulaganja u vlasnike instrumente klasificirane kao raspoložive za prodaju ne ispravljaju se u raunu dobiti i gubitka. Ako u slijedeem razdoblju fer vrijednost dužnikog instrumenta klasificiranog kao raspoloživ za prodaju poraste, poveanje se priznaje direktno u kapitalu.

Prestanak priznavanja financijske imovine pjj

Grupa prestaje priznavati financijsku imovinu samo i iskljuivo ako ugovorna prava na novane tokove od financijske imovine isteknu, ili ako ono prenese financijsku imovinu i sve znaajne rizike i koristi povezane sa vlasništvom nad tom financijskom imovinom drugom društvu. Ako Grupa ne prenese niti ne zadrži sve znaajne rizike i koristi povezane sa vlasništvom nad tom financijskom imovinom i ako je zadržala kontrolu nad tom imovinom, Grupa priznaje zadržani dio te imovine i odgovarajuu obvezu za iznos koji e možda trebati platiti. Ako Grupa zadrži sve znaajne rizike i povrate povezane sa vlasništvom nad prenesenom financijskom imovinom, nastavlja priznavati financijsku imovinu i financijsku obvezu za primljenu naknadu.

Financijske obveze i vlasni j ki instrumenti izdani od strane Grupe

Klasifikacija kao obveza ili kao kapital j p

Dužniki i vlasniki instrumenti klasificiraju se ili kao financijske obveze ili kao kapital u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma.

Vlasniki instrumenti

Vlasniki instrument je svaki ugovor koji dokazuje udio u ostatku imovine Grupe nakon oduzimanja svih njegovih obaveza. Vlasniki instrumenti izdani od strane Grupe priznaju se kao razlika izmeu primitaka i direktnih troškova izdavanja.

Složeni financijski instrumenti j

Komponente složenih instrumenata izdanih od strane Grupe klasificiraju se odvojeno kao financijska obveza i kao glavnica u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma. Na datum izdavanja, fer vrijednost komponente obveze procjenjuje se koristei pretežitu tržišnu kamatnu stopu za sline instrumente koji nisu konvertibilni. Taj iznos se priznaje kao obveza na temelju amortiziranog troška primjenom efektivne kamatne stope sve do isteka konverzije ili do datuma dospijea instrumenta. Vlasnika komponenta se utvruje kao razlika izmeu fer vrijednosti složenog instrumenta i iznosa komponente obveze. Ovaj se iznos priznaje i ukljuuje u kapital, neto od poreznog efekta a naknadno mjerenje se ne provodi.

Dioniki kapital

a. Redovne dionice

Direktni zavisni troškovi povezani sa izdavanjem redovnih dionica priznaju se kao smanjenje kapitala.

b. Otkup dionikog kapitala

Iznos naknade plaene za otkup dionikog kapitala, ukljuujui direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje u kapitalu i rezervama. Otkupljene dionice klasificiraju se kao vlastite dionice i predstavljaju odbitnu stavku od ukupnog kapitala i rezervi.

Financijsko jamstvo ugovorene obveze jj g

Financijsko jamstvo ugovorene obveze se inicijalno mjeri po njihovoj fer vrijednosti i naknadno se mjeri po višoj vrijednosti:

  • iznosa obveze iz ugovora utvrenoj u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina; i
  • inicijalno priznatog iznosa umanjenog, ukoliko je potrebno, za odgovarajui kumulativni efekt priznat u skladu s politikom priznavanja prihoda (dividende i kamatni prihodi).

Fnancijske obveze po fer vrijednosti kroz ra j pj un dobiti i gubitka g

Financijske se obveze klasificiraju kao financijske obveze po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka kada su ili namijenjene trgovanju ili su definirane od strane Grupe kao takve. Financijska obveza klasificira se kao namijenjena trgovanju ako je:

  • nastala iskljuivo u svrhu prodaje u bližoj budunosti; ili
  • dio identificiranog portfelja financijskih instrumenata kojim Grupa zajedniki upravlja i za koji postoji dokaz o nedavnom kratkoronom ostvarenju dobiti; ili
  • derivativ koji nije definiran i uinkovit kao instrument zaštite (hedging).

Financijska obveza, koja nije namijenjena za trgovanje, može se odrediti po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka nakon poetnog priznanja ako:

  • takvo odreenje uklanja ili znaajno smanjuje nekonzistentno mjerenje ili priznavanje koje bi inae nastupilo; ili
  • financijska obveza ini dio financijske imovine ili financijskih obveza ili oboje, i njima se upravlja i njihov se uinak procjenjuje na temelju fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranim upravljanjem rizicima od strane Grupe ili investicijskom strategijom Grupe, i podaci o grupi su interno dostupni na toj osnovi; ili
  • ini dio ugovora koji sadrži jednu ili više ugraenih derivativa, i MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje dopušta da cjelokupan ugovor (imovina ili obveza) bude definiran po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka.

Financijska obveza iskazana po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjeri se po njezinoj fer vrijednosti, a pripadajua dobit ili gubitak priznaju se u raunu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka ukljuuje i kamatu plaenu na financijsku obvezu.

Ostale financijske obveze j

Ostale financijske obveze, ukljuujui zajmove, inicijalno se mjere po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove.

Ostale financijske obveze se naknadno mjere po amortiziranom trošku koristei metodu efektivne kamatne stope, s kamatnim troškom priznatim na temelju efektivnog prinosa.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda izrauna amortiziranog troška financijske obveze i rasporeivanja troška kamata tijekom odreenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja tono diskontira procijenjena budua novana plaanja kroz oekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je prikladnije, kroz krae razdoblje.

Prestanak priznavanja financijske obveze pjj

Grupa prestaje priznavati financijsku obvezu samo i iskljuivo ako je ista podmirena, otpisana ili istekla.

u) Potencijalna imovina i obveze

Potencijalne obveze nisu priznate u financijskim izvještajima. One se objavljuju u bilješkama osim ukoliko odljev ekonomskih koristi nije vjerojatan.

v) Dogaaji nakon datuma bilance

Dogaaji nakon datuma bilance koji daju dodatne informacije o financijskom položaju Grupe na datum bilance (dogaaji koji zahtijevaju usklaivanje) reflektirani su u financijskim izvještajima. Dogaaji nakon datuma bilance koji se ne smatraju dogaajima koji zahtijevaju usklaivanje objavljuju se u bilješkama kada su znaajni.

w) Usporedne informacije

Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekue financijske godine i ostalim podacima.

Prepravak poetnih stanja

Tijekom 2008. godine napravljen je odreeni broj prepravaka u financijskim izvještajima Grupe za godinu koja završava 31. prosinca 2007. godine. Prepravke su se odnosile na korekciju iznosa goodwilla, ulaganja u nekretnine, zaliha i manjinskog interesa koji su bili iskazani u objavljenom konsolidiranom izvještaju za 2007. godinu. U nastavku je dan pregled ovih prepravaka koji nisu imali utjecaja na glavnicu Grupe na dan 1. sijenja 2008. godine niti na iskazani rezultat Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2007. godine:

HRK'000 HRK'000 HRK'000
Iznos u objavljenom
konsolidiranom izvještaju
na 31. prosinca 2007.
Prepravak Prepravljeni iznos
na 31. prosinca 2007.
Goodwill 11.415 65.195 76.610
Ulaganja u nekretnine 200.358 (1.685) 198.673
Zalihe 407.753 (92.698) 315.055
Manjinski interes 92.544 (42.685) 49.859
Odgoena porezna obveza 23.234 13.047 36.281

x) Primjena Meunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) tijekom godine

Grupa je u 2008. godini usvojila slijedee izmijenjene standarde tijekom godine te prema zahtjevima prikazala usporedne podatke. Usvajanje izmijenjenih standarda nije imalo utjecaja na glavnicu na dan 1. sijenja 2008. godine:

• MRS 39 (izmijenjen) "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" i MSFI 7 (izmijenjen) "Financijski instrumenti: Objavljivanje – reklasifikacija financijske imovine" (izmjenama se dozvoljava reklasifikacija financijske imovine uinjena prije 1. studenog 2008. godine, a s primjenom najranije od 1. srpnja 2008. godine)

Tri tumaenja koja je izdao Odbor za tumaenje Meunarodnog financijskog izvještavanja (izvorno International Financial Reporting Interpretations Committee – IFRIC) su na snazi za tekue razdoblje, i to: IFRIC 11 "Transakcije s dionicama društva u Grupi i s vlastitim dionicama", IFRIC 12 "Ugovori o koncesiji za pružanje usluga", IFRIC 14 "Ogranienja na imovinu od definiranih primanja, minimalni zahtjevi financiranja i njihova interakcija".

Grupa je dio financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG reklasificirala sa te pozicije na poziciju financijske imovine raspoložive za prodaju. Efekt reklasifikacije iznosio je 5.476 tisua kuna (dobit prije poreza bila bi manja za taj iznos).

y) Standardi i tumaenja koji još nisu usvojeni

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su izdani sljedei novi revidirani standardi i tumaenja koji nisu stupili na snagu za financijsku godinu završenu na 31. prosinca 2008.:

Novi standard:

• MSFI 8 "Poslovni segmenti" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009),

Izmjene postojeih standarda:

• Unapreenja MSFI (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine, osim unapreenja MSFI 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja" koja se primjenjuju za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Unapreenja ukljuuju 35 dopuna koja se mogu podijeliti kako slijedi:

  • o I dio izmjene koje e rezultirati raunovodstvenim promjenama vezanim za potrebe prezentacije, priznavanja i vrednovanja, i
  • o II dio izmjene koje predstavljaju terminološko i izdavake promjene koje nee imati utjecaja na prezentaciju, priznavanje i vrednovanje stavki financijskih izvještaja.
  • MSFI 1 (izmijenjen) "Prva primjena MSFI-eva (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine ),
  • MSFI 2 (izmijenjen) "Isplate s temelja dionica" , (na snazi za obraunska razdoblja koja poinju nakon 1. sijenja 2009. godine),
  • MRS 27 (izmijenjen) "Konsolidirani i pojedinani financijski izvještaji" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine),
  • MRS 32 (izmijenjen) "Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje Financijski instrumenti sa put opcijom i obveze proizašle iz likvidacije" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine),
  • MRS 39 (izmijenjen) "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje Kvalificirane stavke koje su predmet zaštite" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine)

Revizije postojeih standarda:

  • MSFI 3 (revidiran) "Poslovne kombinacije" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine),
  • MRS 1 (revidiran) "Prezentiranje financijskih izvještaja" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine),
  • MRS 23 (revidiran) "Troškovi posudbe" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine),
  • MRS 27 (revidiran) "Konsolidirani i pojedinani financijski izvještaji" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine)

Nova tumaenja:

  • IFRIC 13 "Plan ouvanja lojalnosti kupaca" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2008. godine),
  • IFRIC 15 "Ugovori o izgradnji nekretnina" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine),
  • IFRIC 16 "Raunovodstvo zaštite neto ulaganja u inozemne operacije" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. listopada 2009. godine),
  • IFRIC 17 "Raspored nenovane imovine vlasnicima" (na snazi za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine).

Uprava predvia da e sva gore navedena tumaenja i standardi biti primijenjeni u financijskim izvještajima Grupe za razdoblja od kad su na snazi, te da njihovo usvajanje nee imati znaajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe u razdoblju prve primjene.

3. Poslovni prihodi

Izvještavanje po segmentu

Informacije o segmentima su prikazane na osnovi geografskih segmenata Grupe. Informacije se temelje na internoj strukturi izvještavanja poslovodstva i Uprave Grupe.

Rezultati segmenata ukljuuju stavke koje su izravno vezane uz segment kao i oni koje se mogu opravdano alocirati na razumnoj osnovi.

Opis Za 2008. godinu Za 2007. godinu
Hrvatska
HRK'000
Inozemstvo
HRK'000
Ukupno
HRK'000
Hrvatska
HRK'000
Inozemstvo
HRK'000
Ukupno
HRK'000
Prihodi od
prodaje
962.189 238.049 1.200.238 530.535 175.916 706.451
Ukupni prihodi 1.021.695 238.373 1.260.068 550.679 193.063 743.742
Dobit/(gubitak) iz
poslovanja
41.548 9.480 51.028 36.843 31.347 68.190
Neto financijski
prihodi/(troškovi)
(44.152) (884) (45.036) 34.237 (931) 33.306
Dobit prije
oporezivanja
(2.604) 8.596 5.992 71.080 30.416 101.496
Porez na dobit (5.666) (701) (6.367) (17.470) (5.605) (23.075)
Dobit/(gubitak) za
godinu
(8.270) 7.895 (375) 53.610 24.811 78.421
Ostali podaci o
segmentima
Amortizacija
materijalne
imovine
(Bilješka 7)
8.831 2.278 11.109 5.357 376 5.733

Budui da Grupa ne alocira imovinu i obveze na pojedine segmente poslovanja, Uprava Grupe nije prikazala informacije o imovini i obvezama po geografskim segmentima.

4. Ostali poslovni prihodi

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 33 684
Prihod od najma 9.939 4.223
Prihod od priznavanja potencijalne imovine - 14.956
Naplata otpisanih potraživanja 328 590
Otpuštanje rezervacije za sudske sporove 41.007 4.581
Višak fer vrijednosti ste
ene imovine nad troškom
akvizicije (negativni goodwill)
5.538 9.119
Ostalo 2.985 3.138
59.830 37.291

Višak fer vrijednosti steene imovine nad troškom akvizije (negativni goodwill) u iznosu od 5.538 tisua kuna rezultat je kupnje društva Carbonarius d.o.o. tijekom 2008. godine koje je pripojeno Društvu matici na dan 28. prosinca 2008. godine.

Otpuštanje rezervacije za sudske sporove u iznosu od 41.007 tisua kuna odnosi se na ukidanje rezervacije u svezi spora sa društvom Meimurje Visokogradnja d.d. u steaju. Prema procjeni odvjetnika, Grupa nee imati gubitke po ovom sporu i izvjesno je da e spor biti riješene u korist Grupe.

5. Troškovi materijala i usluga

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Troškovi materijala 12.914 1.005
Troškovi usluga 1.079.662 385.857
1.092.576 386.862

Troškovi usluga u najveem se dijelu odnose na usluge kooperanata (2008.: 992.513 tisue kuna) koji sudjeluju u izvedbi razliitih investicijskih projekata u kojima je Ingra angažirana kao izvoa- radova, te u izvedbi vlastitih projekata Grupe.

6. Troškovi osoblja

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
49.054 54.354
33.431 32.000
82.485 86.354
2008. 2007.
HRK'000
10.166 4.790
943 943
11.109 5.733
HRK'000

8. Ostali poslovni rashodi

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Neproizvodne usluge 54.508 39.241
Reprezentacija 2.914 2.275
Premije osiguranja 3.150 1.895
Porezi koji ne ovise o dobiti 7.205 6.262
Bankarske usluge 9.354 3.091
Najam 3.057 6.146
Otpis potraživanja 15.563 1.506
Otpremnine i stipendije 950 1.204
Troškovi reklamiranja 603 785
Rezerviranja za sudske sporove - 3.696
Ostali troškovi 31.467 13.402
128.771 79.503

9. Financijski prihodi i rashodi

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Financijski prihodi
Prihodi od kamata za ulaganja koja nisu po fer
vrijednosti kroz ra
un dobiti i gubitka
2.306 2.239
Neto dobit od imovine raspoložive za prodaju koja
je otpuštena iz glavnice
2.671 217
Neto te
ajne razlike
7.055 -
Neto promjena ulaganja po fer vrijednosti kroz
ra
un dobiti i gubitka
1.458 4.725
Neto dobit od prodaje financijske imovine kroz
ra
un dobiti i gubitka
12.959 33.483
Ukupni financijski prihodi 26.449 40.664
Financijski troškovi
Trošak kamata 34.890 7.258
Gubici od prodaje udjela 20.988 100
Neto te
ajne razlike
15.607 -
Ukupni financijski troškovi 71.485 7.358

10. Porez na dobit

Priznat u raunu dobiti i gubitka

Porez na dobit u ra
unu dobiti i gubitka
6.367 23.075
Odgoeni porez - (726)
Tekui porez 6.367 23.801
HRK'000 HRK'000
2008. 2007.

Usklaenje efektivne porezne stope

Sljedea tabela prikazuje uskladu poreznog troška po raunu dobiti i gubitka i poreza po zakonskoj stopi:

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Dobit prije poreza 5.992 101.496
Porez na dobit po stopi poreza od 20% 1.198 20.299
Porezno nepriznati troškovi 6.180 4.963
Neoporezivi prihodi (1.078) (1.836)
Poticaji za školovanja i stru
no usavršavanje
(44) (36)
Porez na dobit iz prethodnog razdoblja - (349)
Efekt razli
itih poreznih stopa
111 34
Porez na dobit 6.367 23.075
Efektivna porezna stopa 106,26% 22,73%

Preneseni porezni gubici

Porezni gubici ovisnih društava istiu 5 godina nakon godine u kojoj su nastali, kao što je i navedeno dolje. Raspoloživost poreznih gubitaka u buduim razdobljima za Grupu je kako slijedi:

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Porezni gubitak iz 2003. godine – isti
e 31.prosinca
2008. godine
- 157
Porezni gubitak iz 2004. godine – isti
e 31.prosinca
2009. godine
794 794
Porezni gubitak iz 2005. godine – isti
e 31.prosinca
2010. godine
961 961
Porezni gubitak iz 2006. godine – isti
e 31. prosinca
2011. godine
937 937
Porezni gubitak iz 2007. godine – isti
e 31.prosinca
2012. godine
1.711 1.711
Porezni gubitak iz 2008. godine – isti
e 31.prosinca
2013. godine
11.054 -
Porezna vrijednost prenesenih gubitaka 15.457 4.560

Na dan 31. prosinca 2008. godine porezni gubici ovisnih društava nisu priznati kao odgoena porezna imovina jer nije vjerojatno da e u budunosti biti oporezive dobiti koja bi se upotrijebila za iskorištavanje neiskorištenih poreznih gubitaka.

Porezni propisi u Republici Hrvatskoj su podložni izmjenama. Takoer, prisutna je neusuglašenost u praksi primjene poreznih propisa i znaajna neizvjesnost oko tumaenja poreznih propisa kod razliitih poreznih oblika i razliitih transakcija koje izazivaju porezne uinke. Porezne pozicije Grupe podliježu nadzoru nadležnih tijela i moguem osporavanju, te je slijedom toga neizvjestan potencijalni porezni uinak ako porezne vlasti primjene tumaenje koje se razlikuje od tumaenja Grupe.

U skladu s lokalnim propisima, Porezna uprava može pregledati knjige i evidencije društava Grupe, te društva unutar Grupe mogu biti podložna dodatnim poreznim obvezama i eventualnim kaznama.

11. Goodwill

Dugotrajna nematerijalna imovina na dan 31. prosinca 2008. godine u potpunosti se odnosi na goodwill nastao prilikom akvizicije ovisnih društava.

Prepravljeno Goodwill
HRK'000
Nabavna vrijednost ili vrednovanje
Na dan 1. sije
nja 2007. godine
67.493
Stjecanje ovisnih društava 8.667
Na dan 31. prosinca 2007. godine 76.160
Stjecanje ovisnih društava (bilješka 14) 201
Korekcija goodwilla za dobit ostvarenu u društvu Ingra-otok (2.627)
Na dan 31. prosinca 2008. godine 73.734

Zbrojena neto imovina steenog ovisnog društva prikazana je u bilješci 14.

12. Nekretnine, postrojenja i oprema

Opis Zemljište Zgrade Postrojenja
i oprema
Transportna
sredstva i
ostala oprema
Imovina
u
pripremi
Ukupno
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2007.
12.060 112.619 5.403 10.192 - 140.274
Poveanje - - 2.048 2.161 - 4.209
Stjecanje ovisnih društava - - 144 12 268 424
Smanjenje - (2.713) (536) (1.387) - (4.636)
Na dan 31. prosinca 2007. 12.060 109.906 7.059 10.978 268 140.271
Poveanje 1.108 8.136 27.121 2.200 3.516 32.837
Stjecanje ovisnih društava
(Bilješka 14)
- - 11.454 2.035 - 22.733
Smanjenje -
_
-
_
(802)
_
(193)
_
(3.784)
_
(4.779)
_
Na dan 31. prosinca 2008. 13.168
_
118.042
_
44.832
_
15.020
_
-
_
191.062
_
Ispravak vrijednosti
Na dan 1. sije
nja 2007.
- 17.440 4.035 6.797 - 28.272
Trošak za godinu - 2.849 1.134 1.205 - 5.188
Smanjenja - (170) (523) (1.375) - (2.068)
Na dan 31. prosinca 2007. - 20.119 4.646 6.627 - 31.392
Stjecanje ovisnih društava
(Bilješka 14)
- - 4.245 385 - 4.630
Trošak za godinu - 2.930 3.454 1.649 - 8.033
Smanjenja -
_
-
_
(383)
_
(280)
_
-
_
(663)
_
Na dan 31. prosinca 2008. -
_
23.049
_
11.962
_
8.381
_
-
_
43.392
_
Sadašnja vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2008.
12.060 89.787 2.413 4.351 268 108.879
Na dan 31. prosinca 2008. 13.168 94.993 32.870 6.639 - 147.670

Postrojenja i oprema u najmu

Neto knjigovodstvena vrijednost postrojenja i opreme na dan 31. prosinca 2008. ukljuuje iznos od 185 tisua kuna (2007.: 44.929 tisua kuna) sredstava koja su predmet ugovora o financijskom najmu, a sastoje se od nabavne vrijednosti od 963 tisue kuna (2007.: 46.660 tisuu kuna) umanjene za akumuliranu amortizaciju od 778 tisua kuna (2007.: 1.731 tisuu kuna).

Osiguranje

Zemljište i zgrada Grupe dane su kao garancija za kredite i zajmove (vidi bilješku 25).

Revalorizacija

Zemljišta i zgrade Grupe su revalorizirane po prvi puta tijekom rujna 2006. godine na bazi trenutne tržišne vrijednosti za trenutnu namjenu. Procjenu je izvršio neovisni procjenitelj.

Imovina dana u najam

Ukupna površina zgrade iznosi 4.700 m2, te ukljuuje 1.132 m2 prostora koji je iznajmljen treim osobama. Ukupna knjigovodstvena vrijednost zgrade iznosi 82.761 tisuu kuna (2007.: 85.363 tisua kuna). Imovina dana u najam iznajmljena je pod neopozivim operativnim najmom na razdoblje od dvije do šest godina. Budua minimalna plaanja najma prema neopozivom operativnom najmu u ukupnom iznosu za svako sljedee razdoblje prikazana su u bilješci 31.

Na dan 31. prosinca 2008. godine Grupa koristi u potpunosti amortiziranu imovinu nabavne vrijednosti 8.561 tisuu kuna.

13. Ulaganja u nekretnine

Opis Zemljište Zgrade Ukupno
HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2007.
14.155 9.312 23.467
Stjecanje ovisnih društava (Bilješka 14) 69.131 64.472 133.603
Poveanje 9.663 34.946 44.609
Na dan 31. prosinca 2007. 92.949
_
108.730
_
201.679
_
Ispravak po
etnih stanja
(1.685) - (1.685)
Na dan 1. sije
nja 2008. (prepravljeno)
91.264
_
108.730
_
199.994
_
Poveanje 27.108 69.608 96.716
Smanjenja uslijed otuenja ovisnih društava (74.583)
_
(128.430)
_
(203.013)
_
Na dan 31. prosinca 2008. 43.789
_
49.908
_
93.697
_
Ispravak vrijednosti
Na dan 1. sije
nja 2007.
- 776 776
Trošak za godinu - 545 545
Na dan 31. prosinca 2007. - 1.321 1.321
Trošak za godinu - 3.076 3.076
Smanjenja uslijed otuenja ovisnih društava -
_
(1.321)
_
(1.321)
_
Na dan 31. prosinca 2008. -
_
3.076
_
3.076
_
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2008.
91.264 107.409 198.673
Na dan 31. prosinca 2008. 43.789 46.832 90.621

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa znaajno od troška stjecanja. Dio zgrade koja ima neto knjigovodstvenu vrijednost 8.536 tisua kuna, a koji se odnosi na uredski prostor veliine 1.100 m2 i skladišni prostor veliine 300 m2 iznajmljuje se treim osobama. Zemljišta i zgrade neto knjigovodstvene vrijednosti 116.348 tisua kuna (2007: 116.348 tisua kuna) takoer se iznajmljuje treim osobama za uredske i skladišne prostore. Ostatak zemljišta i zgrada se ne iznajmljuje treim osobama.

14. Stjecanje ovisnih društava i manjinski interes

a) Mavrovo Inženjering dooel

Tijekom 2008. godine, Grupa je stekla i preuzela kontrolu nad makedonskim graevinskim društvom Mavrovo Inženjering dooel (u lipnja 2008. godine):

Društvo Datum %
vlasništva
Trošak
stjecanja
Profit od
datuma
stjecanja
Prihod za
godinu
Dobit/
(gubitak)
godine
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Mavrovo inženjering
dooel
30.6.2008. 50% 9.644 3.912 161.230 2.930

Stjecanje je imalo sljedei efekt na imovinu i obveze Grupe:

Neto
knjigovodstvena
vrijednost prije
stjecanja
Utjecaj
procjene na
fer vrijednost
Vrijednost
priznata prilikom
stjecanja
HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nekretnine, postrojenja i oprema 31.299 (3.069) 28.230
Ulaganje u ovisna društva 187 - 187
Zalihe 4.951 - 4.951
Potraživanja od kupaca 25.975 (1.611) 24.364
Dani krediti 4.086 - 4.086
Novac i nov
ani ekvivalenti
1.493 - 1.493
Financijske obveze (10.499) - (10.499)
Obveze prema dobavlja
ima i ostale
obveze
(33.926)
_
-
______
(33.926)
__
Neto imovina i obveze 23.566 (4.680) 18.886
Goodwill pri stjecanju 201
Manjinski interes prilikom stjecanja (9.443)
__
Cijena plaena u gotovini prilikom stjecanja 9.644
Ste
ena nov
ana sredstva
(1.493)
_
Neto nov
ani odljev
8.151

Knjigovodstvene vrijednosti prije stjecanja temelje se na primjenjivim Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Prilikom stjecanja, imovina, obveze i potencijalne obveze priznate su po procijenjenoj fer vrijednosti (vidi bilješku 33 za metode korištene prilikom odreivanja fer vrijednosti).

Gore navedena alokacija kupovne cijene je preliminarna i temelji se na informacijama za procjenu fer vrijednosti pripojene imovine i pretpostavljenih obveza, dostupnih na dan pripajanja. Grupa oekuje da e završiti alokaciju kupovne cijene što je prije mogue, ali ne duže od godinu dana od dana pripajanja.

b) Mavrovo adg

Nadalje, Grupa je tijekom 2008. godine stekla makedonsko graevinsko društvo Mavrovo adg (u travnju 2008. godine. Budui je za društvo Mavrovo adg podnesen zahtjev za otvaranjem steajnog posupka u ožujku 2009. godine i da Društvo Ingra d.d. nije imala kontrolu nad navedenim društvom, ovo društvo nije konsolidirano sa 31. prosincem 2008. godine i ne ini dio Grupe ve je prikazano po trošku stjecanja kao ulaganje u iznosu od 54.263 tisue kuna.

15. Ulaganja u pridružena društva

2008. Vlasni
ki
Prepravljeno Vlasni
ki
udio 2007. udio
HRK'000 % HRK'000 %
Dubrova
ke Lu
ice d.o.o.
45 45 49%
Ingra Pro d.o.o. 8 8 40%
53 53

16. Ostala financijska imovina

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Dugotrajna ulaganja
Ulaganja u društva sa sudjelujuim interesima 24.168 23.912
Ulaganja koja se drže do dospijea 4.093 4.317
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
ra
un dobiti i gubitka
- 363
Ostala dugotrajna ulaganja 2.065 1.114
30.326 29.706
Kratkotrajna ulaganja
Financijska imovina raspoloživa za prodaju 47.561 121.586
Depoziti i jam
evine
173 326
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
ra
un dobiti i gubitka
17.823 85.977
65.557 207.889

Ulaganja u društva sa sudjelujuim interesima odnose se na ulaganja u Lipik Glas d.o.o. (17,54%) i Adriastar hoteli i ljetovališta d.o.o. (19%) i Hotel Lapad d.d. (19%). Odlukom Glavne skupštine Hotela Lapad d.d. od 28. svibnja 2007. godine i 25. listopada 2007. godine povean je temeljni kapital sa iznosa od 1.835 tisua kuna na iznos od 23.763 tisue kuna. U ukupnom procesu dokapitalizacije Grupa je uložila 5.931 tisuu kuna. Kao rezultat toga, udio Grupe u Hotelu Lapad d.d. se smanjio sa 24% na 19%.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju odnosi se na udjele u investicijskim fondovima.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka odnose se na udjele u novanim fondovima. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RDG koja je sa datumom 1. srpnja 2008. godine reklasificirana sa ove pozicije na poziciju na 31. prosinca 2008. godine iznosi 7.798 tisua kuna. Kao što je navedeno u bilješci 2x) efekt reklasifikacije iznosio je 5.476 tisua kuna (dobit prije poreza bila bil manja za taj iznos).

17. Dani krediti

Prepravljeno
Grupa Grupa
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Dugoro
ni krediti
Dani krediti ostalim društvima 1.279 7.289
1.279 7.289
Kratkoro
ni krediti
Dani krediti ostalim društvima 3.001 9.058
Ispravak vrijednosti kratkoro
nih kredita
(2.651) (2.651)
350 6.407

Krediti dani ostalim društvima dani su uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4% do 8%.

18. Ostala dugorona potraživanja

Prepravljeno
31.12.2008. 31.12.2007.
HRK'000 HRK'000
Dugotrajna potraživanja
Dugoro
na potraživanja prema Zagreba
kom
holdingu d.d. (Arena Zagreb)
899.547 145.939
Depoziti i jam
evine
5.687 4.642
905.234 150.581

Dugorona potraživanja prema društvu Zagrebaki holding d.d. odnose se na Ugovor o dugoronom zakupu Arene Zagreb sukladno kojem e Zagrebaki holding d.d. u sljedeih 28 godina plaati najamninu u iznosu od 7,2 milijuna EUR-a godišnje. Potraživanja su formirana primjenjujui upute tumaenja Meunarodnog odbora za raunovodstvene standarde (IFRIC 12).

19. Zalihe

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Sirovine i materijal 19 19
Proizvodnja u tijeku (izgradnja vlastitih
projekata)
364.214 311.238
Gotovi proizvodi (izgraeni stanovi) 2.587 3.798
366.820 315.055

Zemljište i zgrada ovisnih društava Grupe knjigovodstvene vrijednosti 181.425 tisua kuna (2007.: 56.201 tisuu kuna), a koje su sastavni dio proizvodnje u tijeku, dane su kao garancija za kredite i zajmove (bilješka 25).

20. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

Prepravljeno
31.12.2008. 31.12.2007.
HRK'000 HRK'000
Kratkotrajna potraživanja
Klju
ni dioni
ari
Potraživanja od klju
nih dioni
ara
2.195 6.192
Dani predujmovi povezanim osobama - -
2.195 6.192
Potraživanja od treih strana
Potraživanja od kupaca – neto 204.378 153.331
Dani predujmovi 31.657 63.212
Potraživanja za PDV 67.244 40.565
Potraživanja za ostale poreze 28.682 -
Ostala potraživanja 17.387 3.381
349.348 260.489
351.543 266.681

21. Novac i novani ekvivalenti

Prepravljeno
31.12.2008. 31.12.2007.
HRK'000 HRK'000
Novac u banci 73.522 107.671
Novac u blagajni 178 1.359
Oro
eni depoziti
- 235
Ukupno novac u banci i blagajni 73.700 109.265
Dozvoljeno prekora
enje po bankovnom ra
unu
(33.798) (10.354)
Novac u izvještaju o nov
anom toku
39.902 98.911

Kamata na novac u banci je promjenjiva i iznosi od 0,50 % do 3% godišnje.

Dozvoljeno prekoraenje rauna odobreno je u iznosu od 35.000 tisua kn, te ima varijabilnu kamatnu stopu temeljenu na jednomjesenom ZIBOR-u uveanom za 1,8 postotnih poena godišnje. Raspon kamata u 2008. godini je bio od 7,05% do 12,23% (2007.: 7,05% do 10,47%).

22. Unaprijed plaeni troškovi i ukalkulirani prihodi

Prepravljeno
31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007.
HRK'000 HRK'000
Obra
unati prihodi
1.367 7.920
Unaprijed plaeni troškovi 2.316 219
3.683 8.139

23. Kapital i rezerve

Dioni
ki kapital
300.000 100.000
HRK'000 HRK'000
31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007.
Prepravljeno

Odlukom Glavne skupštine od 26. lipnja 2007. godine temeljni kapital povean je s iznosa od 60 milijuna kuna za iznos od 20 milijuna kuna na iznos od 80 milijuna kuna, podijeljen je na 40.000 dionica bez nominalnog iznosa i unesen je u cijelosti prijenosom iz zadržane dobiti Društva matice. Ova Odluka Glavne skupštine upisana je u sudski registar Trgovakog suda u Zagrebu dana 27. lipnja 2007. Sukladno Odluci Glavne skupštine Društva matice od 26. lipnja 2007. godine o poveanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica, Društvo matica je poveala temeljni kapital izdavanjem novih nematerijaliziranih redovnih dionica na ime javnom ponudom, uz uplatu uloga u novcu.

Temeljni kapital Društva matice poveao se s iznosa od 80 milijuna kuna za iznos od 20 milijuna kuna na iznos od 100 milijuna kuna. Temeljni kapital Društva matice poveao se izdavanjem i

uplatom 10.000 novih redovnih dionica koje glase na ime, bez nominalnog iznosa. Cijena izdanja u javnoj ponudi iznosila je 35.000 kuna po dionici te je Društvo matica prikupila iznos od 350 milijuna kuna koji je 22. kolovoza 2007. godine bio uplaen na poseban raun Društva matice. Nakon provedene dokapitalizacije i izdanja novih dionica u okviru javne ponude, temeljni kapital Društva matice iznosi 100 milijuna kuna i podijeljen je na 50.000 redovnih dionica, koje glase na ime, bez nominalnog iznosa.

Poveanje temeljnog kapitala rezultiralo je stvaranjem kapitalne dobiti od 330.000 tisua kuna. Iznos naknade od 7.000 tisua kuna plaen pri izdavanju dionikog kapitala, priznat je kao promjena u kapitalu i rezervama kao umanjenje kapitalne dobiti.

Poveanje temeljnog kapitala registrirano je 7. rujna 2007. godine na Trgovakom sudu u Zagrebu.

Nadalje, Društvo matica je u 2008. godini poveala temeljni kapital iz kapitalne dobiti za iznos od 200.000 tisua kuna temeljem Odluke Skupštine od 21. srpnja 2008. godine.

Takoer, prema Odluci Skupštine izvršena je podjela dionica na nain da se jedna redovna dionica na ime oznake INGR-R-A, bez nominalnog iznosa podijelila na 150 dionica bez nominalnog iznosa. Ukupan broj redovnih dionica na ime oznake INGR-R-A nakon provedbe korporativne akcije je 7.500.000 dionica bez nominalnog iznosa.

Vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2008., Društvo matica je imala u vlasništvu 166.507 vlastitih dionica (31. prosinca 2007: 940). Vlastite dionice predstavljaju 2,22% dionikog kapitala (2007: 1,88%). Tijekom 2008. godine Društvo matica je kupila 25.507 (2007.: 230) vlastitih dionica za 4.255 tisua kuna (2007.: 8.042 tisue kuna). Dionice su plaene u ukupnom iznosu.

Zadržana dobit za godinu ukljuuje 6.660 tisua kuna (2007.: 2.946 tisua kuna) koje predstavljaju rezerve za vlastite dionice i koje se zajedno s iskazanim rezervama za vlastite dionice ne mogu koristiti za raspodjelu dioniarima.

Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva na dan 31. prosinca 2008. godine u iznosu od 43.809 tisua kuna je kreirana na temelju revalorizacije zemljišta i zgrada Grupe provedene 2006. godine. Otpuštanje revalorizacijske rezerve u raunu dobiti i gubitka u iznosu 943 tisue kuna (2007.: 943 tisue kuna) predstavlja razliku izmeu amortizacije zasnovane na revaloriziranom knjigovodstvenom iznosu sredstva i amortizacije zasnovane na prvobitnom trošku sredstva.

Zakonske rezerve

Zakonska rezerva je nastala u skladu sa hrvatskim zakonima koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu rezervu sve dok ona ne dosegne 5% izdanog dionikog kapitala. Zakonska rezerva, u iznosu od 5% izdanog dionikog kapitala, može se koristiti za pokrivanje gubitaka tekue i prethodnih godina.

Dividende

Na dan 21. srpnja 2008. godine, Glavna skupština Društva matice odobrila je dividendu za 2007. godinu u iznosu od 200 kn po dionici, što ukupno iznosi 10.000 tisua kuna, (2007.: 250 kn po dionici, ukupno 10.000 tisua kuna za 2006. godinu).

24. Osnovna zarada po dionici

2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Neto dobit za godinu koja je na raspolaganju
redovnim dioni
arima
4.654 78.310
Prosje
ni ponderirani broj izdanih dionica
7.333.650 6.256.500
Osnovna zarada po dionici (kn) 0,63 12,51

Grupa prikazuje podatke o osnovnoj zaradi po dionici za redovne dionice. Osnovna zarada po dionici se rauna dijelei dobit za godinu primjenjivu za redovne dionice, s prosjenim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

Prosjeni broj dionica u 2007. godini podijeljen je sa 150 kako bi bio komparabilan sa brojem dionica u 2008. godini.

25. Obveze prema financijskim institucijama

Prepravljeno
Grupa Grupa
31.12.2008. 31.12.2007.
HRK'000 HRK'000
Dugoro
ne obveze
Krediti od banaka 436.804 15.044
Obveznice 198.968 198.624
Financijski najam 230 26.968
636.002 240.636
Kratkoro
ne obveze
Krediti od banaka 144.194 83.173
Krediti društava - 19.097
Dozvoljeno prekora
enje po žiro ra
unu
33.798 10.354
Komercijalni zapisi 97.494 36.283
Financijski najam 278 1.633
275.764 150.540
Ukupno 911.766 391.176

Kamatne stope i uvjeti otplate na dan 31. prosinca 2008. su kako slijedi:

1 godina 1 – 2 3 – 5 Više od 5
Ukupno ili manje godine godina godina
000' kn 000' kn 000' kn 000' kn 000' kn
Krediti banaka
EUR 10.000 tisua, varijabilna, 1m
EURIBOR + 2,85%
73.245 73.245 - - -
EUR 48.000 tisua, varijabilna, 1m
EURIBOR +0,85%
352.307 31.962 31.962 95.886 192.497
MKD 30.000 tisua,
fiksna, 8,5%
4.772 4.772 - - -
EUR 5.000 tisua, varijabilna, 1m
LIBOR + 5,3%
36.622 36.622 - - -
CHF 4.900 tisua, varijabilna, 1m
EURIBOR + 4,3%
23.783 23.783 - - -
HRK 145.000 tisua 77.780 - 77.780 - -
prekora
Dozvoljeno
enje
po
bankovnom ra
unu (1-mj ZIBOR +
1,8%)
33.798 33.798 - - -
HRK 7.000 tisua, varijabilna, 9,5% 7.000 7.000 - - -
HRK 12.500 tisua,
fiksna, 6,5%
5.489 2.658 2.831 - -
Obveznice
HRK 200.000 tisua,
fiksna 6,125%
198.968 - - 198.968 -
Financijski najam
Fiksna 8,25% 508 230 278 - -
Komercijalni zapisi 97.494 97.494 - - -
Na dan 31. prosinca 2008. 911.766 311.564 112.851 294.854 192.497

Osigurani kredit banke ima varijabilnu kamatnu stopu temeljenu na EURIBOR-u. Prosjena kamatna stopa u 2008. godini iznosila je 6,704% (2007.: 6,723%).

Grupa je uz pomo agenta i dilera izdanja, izdala 6. prosinca 2006. godine 200.000 tisua kuna vrijednu emisiju obveznica koja dospijeva na naplatu 6. prosinca 2011. godine. Tranša je uvrštena u Redovito tržište Zagrebake burze. Kamatna stopa za navedeni program iznosi 6,125% godišnje.

Grupa je u sklopu izdanja programa komercijalnih zapisa ukupne vrijednosti 250.000 tisua kuna izdala 5. tranšu komercijalnih zapisa vrijednu 100.000 tisua kuna. Tranša je izdana na rok od 364 dana te dospijeva na naplatu 20. kolovoza 2009. Tranša je uvrštena u Redovito tržište Zagrebake burze. 5. tranša komercijalnih zapisa izdana je uz diskont 8,10%, dok trenutna prosjena ponderirana diskontna stopa na cijeli program iznosi 6,68%.

Osiguranja

Zajmovi i krediti su osigurani putem zaloga nad udjelom povezanog društva Intel d.o.o. Zajmovi i krediti takoer su osigurani zalogom nad dijelom zemljišta i zgrada, koji su sastavni dio nekretnina, postrojenja i oprema (bilješka 12) te sastavni dio proizvodnje u tijeku (bilješka 19).

Neiskorištena sredstva iz zajmova

Iznos neiskorištenih sredstava iz zajmova 31. prosinca 2008. godine iznosio je 67.212 tisua kuna (31. prosinca 2007.: 24.646 tisua kuna).

Obveze za financijski najam

Obveze za financijski najam dospijevaju kako je navedeno:

508 400 108 43.711 28.601 15.110
Više od 5 godina - - - 26.271 19.927 6.344
Izmeu 1 i 5 godina 278 200 78 13.804 7.041 6.763
Manje od 1 godine 230 200 30 3.636 1.633 2.003
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
31.12.2008. 31.12.2008. 31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2007. 31.12.2007.
Obveza Glavnica Kamata Obveza Glavnica Kamata
Prepravljeno Prepravljeno Prepravljeno

26. Isplata temeljem dionica

31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007.
HRK'000 HRK'000
Isplata s temelja dionica podmirene u
glavni
kim instrumentima
2.012 17.652

Trošak isplate temeljem dionica za godinu 2008. u iznosu od 2.012 tisua kuna (2007.: 16.597 tisua kuna) ukljuen je u troškove osoblja.

Grupa ima plan za isplatu s temelja dionica zaposlenicima Grupe koji se nalaze neposredno pred mirovinom.

Opcije se podmiruju u glavnikim instrumentima Grupe. Grupa je snosilo trošak poreza i doprinosa ugovora u ukupnom iznosu od 487 tisua kuna (2007.: 4.656 tisua kuna).

Datum dodjele /
Ovlašteni zaposlenici
Broj
instrumenata
Uvjeti Ugovoreni
vijek opcije
Opcija dodijeljena jednom suradniku Bez
7. kolovoza 2008. 600 Uvjeta -
Opcije dodijeljene 1 zaposleniku 10.200
10.9.2008. U radnom odnosu 31.12.2008.
31.12.2008. 3.300 do 30.6.2009.
Ukupno opcije 14.100

27. Obveze prema dobavljaima i ostale obveze

Prepravljeno
31.12.2008. 31.12.2007.
HRK'000 HRK'000
Obveze prema klju
nim dioni
arima
Obveze prema klju
nim dioni
arima
30 -
Primljeni predujmovi od povezanih strana 14.021 14.019
14.051 14.019
Obveze prema treim stranama
Obveze prema dobavlja
ima
417.810 181.140
Primljeni predujmovi 172.558 110.705
Obveze prema zaposlenima 4.573 3.544
Obveze za dividende 1.043 789
Obveze za PDV 27.693 9.353
Obveze za porez na dobit 11.297 14.601
Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 2.661 4.914
Ostale kratkoro
ne obveze
23.816 4.116
661.451 329.162
675.502 343.181

28. Dugorona rezerviranja

Prepravljeno
Rezerviranja za sudske sporove 2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Na dan 1. sije
nja
47.888 51.938
Rezerviranja kreirana tijekom godine 164 531
Rezerviranja otpuštena tijekom godine (41.007) (4.581)
Na dan 31. prosinca 7.045 47.888

29. Odgoena porezna obveza

2008.
000' HRK
Priznata
dobit/
(gubitak)
u RDG
000' HRK
Prepravljeno
2007.
000' HRK
Priznata
dobit/
(gubitak)
u RDG
000' HRK
Nekretnine, postrojenja i oprema 11.533 236 24.235 236
Ulaganja u nekretnine 2.302 - 8.066 34
Financijska imovina raspoloživa
za prodaju
- - 3.980 43
Financijska imovina po fer
vrijednosti u ra
unu dobiti i
gubitka
- - - 413
Odgoena porezna obveza 13.835 236 36.281 726

30. Ukalkulirani troškovi i odgoeno priznavanje prihoda

Ukalkulirani troškovi i odgoeni prihodi u iznosu od 23.852 tisue kuna u najveoj se mjeri odnose na ukalkulirane troškove kooperanata koji su suraivali pri izgradnji Arene Zagreb, a koji su izvršeni u 2008. godini.

31. Ugovorne obveze

Sljedea tablica prikazuje ugovorne iznose izvanbilannih financijskih instrumenata Grupe:

Prepravljeno
2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Garancije
- u kunama 74.127 74.916
- u stranoj valuti 237.308 141.472
Akreditivi u stranoj valuti 8.543 9.623
319.978 226.011

Poslovni najam (najmodavac):

Grupa iznajmljuje poslovni i skladišni prostor pod opozivim poslovnim najmom. Najmovi se obino daju na neogranieno razdoblje uz otkazni rok. Tijekom tekue godine, iznos od 9.939 tisua kuna priznat je kao prihod u raunu dobiti i gubitka u svezi s opozivim poslovnim najmom (2007.: 2.176 tisua kuna).

Budua minimalna najmovna plaanja pod neopozivim najmom su slijedea:

Prepravljeno
2008. 2007.
HRK'000 HRK'000
Unutar jedne godine 1.381 15.155
Od jedne do pet godina 2.491 74.327
Više od pet godina - -
3.872 89.482

32. Povezane strane

Grupa smatra da su joj izravno povezane osobe njezini kljuni dioniari (bilješka 1) i pravne osobe pod njihovom kontrolom ili utjecajem; pridružena društva, kljuni management; uži lanovi obitelji kljunog managementa i užih lanova njihovih obitelji, sukladno odredbama navedenim u MRS-u 24 "Objavljivanje povezanih stranaka".

Kljuni management se sastoji od Uprave i Nadzornog odbora. lanovi Uprave i Nadzornog odbora su sudjelovali u vlasnikoj strukturi Grupe kao što je prikazano u bilješci 1.

Tijekom godine Upravi su isplaene naknade u iznosu 6.777 tisua kuna (2007.: 6.844 tisue kuna). Ukupna naknada Upravi je ukljuena u troškove osoblja. Tijekom godine Nadzornom odboru su isplaene naknade u iznosu 1.631 tisue kuna (2007.: 1.773 tisue kuna).

Znaajne transakcije s povezanim stranama bile su kako slijedi:

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Potraživanja
Potraživanja od klju
nih dioni
ara
2.195 6.192
2.195 6.192
Obveze
Obveze prema klju
nim dioni
arima
30 -
Primljeni predujmovi Uprave 10.429 10.429
Primljeni predujmovi Nadzornog odbora 3.590 3.590
14.049 14.019

33. Financijski instrumenti

Grupa ne koristi derivatne financijske instrumente. Politike upravljanja rizikom koje se odnose na kratkotrajnu i dugotrajnu financijsku imovinu, kratkotrajna i dugotrajna potraživanja, upravljanje gotovinom te dugovima i obvezama mogu se sažeti kako slijedi:

a) Rizik upravljanja kapitalom

Upravljanje kapitalom od strane Grupe provodi se na nain da se osigura daljnje poslovanje i pritom omogui poveanje povrata dioniarima kroz optimizaciju odnosa kapitala i dugovanja.

Struktura kapitala Grupe sastoji se od obveza, novca i novanih ekvivalenata i kapitala pripadajueg lanovima Grupe, koji ukljuuje temeljni kapital, rezerve i zadržanu dobit.

Grupa upravlja kapitalom i radi potrebne usklade istog, u skladu s promjenama ekonomskih uvjeta na tržištu, za uskladu ili održavanje kapitalne strukture, Grupa može donijeti odluku o isplati dividende vlasniku, poveati/smanjiti temeljni kapital i slino. Ciljevi, politike i procesi nisu bili mijenjani tijekom razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2008. godine te 31. prosinca 2007. godine.

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007.
HRK'000 HRK'000
Krediti i zajmovi 911.766 391.176
Obveze prema dobavlja
ima, povezanim stranama,
ostale obveze i ukalkulirani troškovi
699.354 344.848
Obveze temeljem rezerviranja 7.045 47.888
Umanjenje za novac i nov
ane ekvivalente
(depozite)
(73.700) (109.265)
Neto dug 1.544.465 674.647
Kapital 526.895 615.454
Kapital i neto dug 2.071.360 1.290.101
Gearing pokazatelj 74% 52%

b) Znaajne raunovodstvene politike

Detalji vezani uz usvojene znaajne raunovodstvene politike i metode, ukljuujui i kriterije za priznavanje, temelj mjerenja i temelj priznavanja prihoda i rashoda, za svaku znaajnu stavku financijske imovine i financijskih obveza te kapitala objašnjeni su u bilješci 2 ovog izvještaja.

Raunovodstvene politike za financijske instrumente su primijenjene na dolje navedene pozicije bilance:

2008.

Zajmovi i
potraživanja
Imovina po
fer vrijednosti
kroz RDG
Imovina
raspoloživa
za prodaju
Ulaganja koja
se drže do
dospijea
Ukupno
imovina koja
je
klasificirana
sukladno
MRS-u 39
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
31. prosinca 2008.
Dugotrajna fin.movina 3.344 - 24.168 4.093 31.605
Kratkotrajna fin.movina 350 17.823 47.561 173 65.907
Dugotrajna potraživanja 899.547 - - 5.687 905.234
Potraživanja od kupaca i
ostala potraživanja
351.543 - - - 351.543
Ukalkulirani prihodi 3.683 - - - 3.683
Novac i nov. ekvivalenti 73.700 - - - 73.700
Ukupno 1.332.167 17.823 71.729 9.953 1.431.672
2007.
Zajmovi i Imovina po
fer vrijednosti
Imovina
raspoloživa
Ulaganja koja
se drže do
Ukupno
imovina koja
je
potraživanja kroz RDG klasificirana
za prodaju dospijea sukladno
MRS-u 39
Prepravljeno HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
31. prosinca 2007.
Dugotrajna fin.movina 8.403 363 23.912 4.317 36.995
Kratkotrajna fin.movina 6.407 85.977 121.586 326 214.296
Dugotrajna potraživanja 145.939 - - 4.642 150.581
Potraživanja od kupaca i
ostala potraživanja
266.681 - - - 266.681
Ukalkulirani prihodi 8.139 - - - 8.139
Novac i nov. ekvivalenti 109.265 - - - 109.265
544.834 86.340 145.498 9.285 785.957

Sve obveze Grupe su klasificirane u kategoriju "Ostale financijske obveze". Grupa nema obveza koje su klasificirane kao "Obveze po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka".

Fer vrijednosti financijske imovine i obveza j j

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza je odreena na slijedei nain:

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje prema standardnim uvjetima i odredbama tržišta odreena je na nain da odražava tržišnu cijenu:

  • fer vrijednost ostale financijske imovine i financijskih obveza (ukljuujui derivative) je definirana u skladu s opeprihvaenim cjenovnim modelom baziranom na analizi diskontiranog novanog tijeka primjenom cijena koje se koriste tijekom tržišnih transakcija i kotiranih cijena slinih instrumenata;
  • Fer vrijednost derivativnih instrumenata odreuje se prema kotiranim cijenama. Kada nisu poznate informacije o takvim cijenama, koristi se analiza diskontiranog novanog tijeka koristei krivulju prinosa za vijek trajanja instrumenta ne-opcijskih vrijednosnica, i opcijski model cijena za opcijske vrijednosnice; i
  • fer vrijednosti ugovora o financijskim jamstvima odreena je pomou opcijskog modela gdje je glavna pretpostavka popust koji pojedini partneri procjenjuju na temelju tržišnih informacija i iznosa gubitka radi danih popusta.

Grupa je koristila sljedee metode i pretpostavke prilikom procjene fer vrijednosti financijskih instrumenata:

Potraživanja i depoziti kod banaka

Za imovinu koja dospijeva unutar 3 mjeseca, knjigovodstvena vrijednost približna je fer vrijednosti uslijed kratkoronosti ovih instrumenata. Za dugoronija sredstva, ugovorene kamatne stope ne odstupaju znaajno od trenutnih tržišnih, te je sukladno tome njihova fer vrijednost približna knjigovodstvenoj.

Obveze po kreditima

Fer vrijednost kratkoronih obveza je približna knjigovodstvenoj vrijednosti uslijed kratkoronosti ovih instrumenata. Uprava vjeruje da se njihova fer vrijednost ne razlikuje znaajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Ostali financijski instrumenti

Financijski instrumenti Grupe koji nisu vrednovani po fer vrijednostima su potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, obveze prema dobavljaima te ostale kratkorone obveze. Povijesna knjigovodstvena vrijednost potraživanja i obveza, ukljuujui rezerviranja, koji su u skladu s uobiajenim uvjetima poslovanja približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

c) Financijski rizik

Grupa upravlja i kontrolira financijski rizik koji bi mogao utjecati na poslovanje Grupe putem internih izvještaja o riziku koja analizira izloženost na temelju stupnja i znaajnosti rizika. Ovaj rizik ukljuuje tržišni rizik (ukljuujui rizik promjene deviznih teajeva, rizik fer vrijednosti kamatnih stopa i rizik porasta cijena), kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik kamatnih stopa.

Tržišni rizik

Tržišni rizik je rizik da e promjena tržišnih cijena, kao što su promjena stranih valuta i kamatnih stopa, utjecati na prihod Grupe ili vrijednost njihovih financijskih instrumenata. Cilj upravljanja tržišnim rizikom je upravljanje i kontroliranje izloženosti tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara, optimalizirajui povrat.

Grupa je prije svega izložena financijskom riziku promjene deviznih teajeva i promjenama kamatnih stopa.

Nije bilo znaajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na Grupu kao niti promjena vezanih za mjerenje i upravljanje tržišnim rizikom.

a) Rizik promjene deviznih te ) pj ajeva

Grupa je izložena valutnom riziku putem prodaje, kupnje te zajmova koji su iskazani u valuti koja nije funkcionalna valuta Grupe. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR i USD.

Grupa se izlaže valutnom riziku prilikom prodaje, nabave i kratkoronih oroenja depozita koji su denominirani u stranoj valuti. Valuta koja najviše izlaže Grupu ovom riziku je EUR. Protiv ovog rizika Grupa nije ekonomski zaštieni. Izloženost Grupe valutnom riziku je kako slijedi:

EUR USD Ostale Ukupno HRK Ukupno
31. prosinca 2008. valute valute
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Dani krediti - - - - 1.629 1.629
Dugotrajna potraživanja 887.021 - - 887.021 18.213 905.234
Potraživanja od kupaca 27.163 - 41.713 68.876 137.697 206.573
Novac i nov
ani ekvivalenti
29.267 95 17.239 46.601 27.099 73.700
Obveze prema dobavlja
ima
(37.567) (104) (21.776) (59.447) (358.363) (417.810)
Financijske obveze (462.682) - (28.555) (491.237) (286.731) (777.968)
443.202 (9) 8.621 451.814 (460.456) (8.642)
EUR USD Ostale Ukupno HRK Ukupno
Prepravljeno valute valute
31. prosinca 2007. 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Dani krediti 1.642 - 10.034 11.676 2.020 13.696
Dugotrajna potraživanja 150.581 - - 150.581 - 150.581
Potraživanja od kupaca 14.037 10 7.224 21.271 138.261 159.532
Novac i nov
ani ekvivalenti
42.600 6.197 2.986 51.783 57.482 109.265
Obveze prema dobavlja
ima
(11.918) - (340) (12.258) (168.882) (181.140)
Financijske obveze (126.818) - - (126.818) (264.359) (391.177)
70.124 6.207 19.904 96.235 (235.478) (139.243)

Analiza osjetljivosti

Jaanje teaja kune u odnosu na sljedee valute za 5% na dan izvještavanja povealo/smanjilo bi dobit prije poreza za sljedee vrijednosti:

2008. 2007.
Utjecaj na dobit Utjecaj na dobit
prije poreza prije poreza
HRK'000 HRK'000
EUR 197 986
USD - 144
MKD 130 -
DZD 103 436

Ova analiza pretpostavlja da sve druge varijable, a posebno kamatne stope ostaju nepromijenjene. Slabljenje teaja kune u odnosu na spomenute valute za 5% na dan izvještavanja imalo bi vrijednosno jednak, ali suprotan utjecaj na dobit prije poreza, uz pretpostavku da ostale varijable ostaju nepromijenjene.

Kod ugovaranja na poslovima u Alžiru (dio koji se odnosi na lokalnu valutu DZD), datum se ugovora smatra terminskim ugovorom sa dogovorenim teajem, te se eventualne razlike kroz godinu fakturiraju i nadoknauju, pa se može rei da je izloženost teajnom riziku pokrivena.

Kroz godine, Grupa je svoje mogue rizike po valutnoj izloženosti izregulirala na nain da je i u zemljama koje se smatraju tradicionalno dolarskima, svoje ugovore konvertirala u EUR.

b) Rizik kamatnih stopa )

Grupa je izložena kamatnom riziku jer je dio kredita ugovorenih po promjenjivim kamatnim stopama dok je veina imovine nekamatonosna. Grupa ne koristi instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti kamatnom riziku.

Slijedea tablica prikazuje osjetljivost promjene kamatnih stopa vezano za kredit Grupe na 31. prosinca 2008. godine (bilješka 25), uz pretpostavku da su sve ostale varijable konstantne, na dobitak prije oporezivanja.

Poveanje/ U
inak na
smanjenje u dobitak prije
postotku oporezivanja
HRK'000
2008.
HRK +1,5% (13.677)
HRK -1,5% 13.677

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da jedna strana ugovornog odnosa nee izvršiti svoje obveze te e time uzrokovati nastajanje financijskog gubitka drugoj strani. Grupa je prihvatila politiku poslovanja samo s kreditno sposobnim i jamstvima osiguranim društvima ime umanjuje mogunost nastajanja financijskih gubitaka zbog neispunjenih obveza. Grupa se služi javno objavljenim informacijama o financijskom položaju društva i koristi svoju bazu podataka kako bi rangirala znaajnije kupce. Utjecaj kreditnog rizika na Grupu kao i promjene u kreditnom rangiranju partnera konstantno su praene i mjerene te je ukupna vrijednost zakljuenih ugovora rasporeena izmeu kreditno sposobnih partnera.

Znaajan dio kreditnog rizika proizlazi iz potraživanja od kupaca.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

Na izloženost Grupe kreditnom riziku uglavnom utjeu individualne karakteristike pojedinog kupca.

Demografija kupaca, ukljuujui rizik industrije i zemlje u kojoj kupac posluje ima manji utjecaj na kreditni rizik.

Grupa ima kreditnu politiku po kojoj se bonitet svakog kupca analizira na individualnoj osnovi prije odreivanja uvjeta plaanja i uvjeta isporuke za kupca.

Grupa odreuje ispravak vrijednosti kupaca kao procjenu oekivanih gubitaka od potraživanja gubitaka te ostalih potraživanja i ulaganja.

Potraživanja za dane kredite

Kreditni rizik vezan uz potraživanja po kreditima ogranien je zbog rasporeenosti tih potraživanja raznim kupcima.

Na dan bilance Grupa je imala potraživanje po kreditima odobrenim ostalim društvima. Krediti su odobreni uz fiksnu kamatnu stopu od 4% do 8% godišnje za ostala društva. Krediti su osigurani kroz instrumente osiguranja plaanja.

Izloženost kreditnom, kamatnom i teajnom riziku javlja se tijekom normalnog poslovanja Grupe. Grupa nije koristila derivativne instrumente kako bi se zaštitila od tih rizika.

Izloženost kreditnom riziku

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine predstavlja maksimalnu izloženost kreditnom riziku koja na datum izvještavanja iznosi kako slijedi:

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Financijska imovina raspoloživa za prodaju 46.097 121.586
Ulaganja po fer vrijednosti kroz RDG 19.287 86.340
Dani krediti 1.629 13.696
Potraživanja od kupaca 206.573 159.523
Novac i nov
ani ekvivalenti
73.700 109.265
347.286 490.410

Maksimalna izloženost kreditnom riziku, na datum izvještavanja, za potraživanja od kupaca i povezanih društava prema regijama je:

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Hrvatska 137.697 122.045
Inozemstvo 68.876 37.478
206.573 159.523

Kretanje po umanjenju vrijednosti kratkotrajne financijske imovine kroz godinu je bilo slijedee:

Prepravljeno
31.12.2008 31.12.2007
HRK'000 HRK'000
Stanje 1. sije
nja
5.629 5.629
Rezervirano u godini - -
Stanje 31. prosinca 5.629 5.629

Rizik likvidnosti

dobavlja-

obveze

ima i ostale

Rizik likvidnosti je rizik da Grupa nee biti u mogunosti ispuniti svoje financijske obveze u roku. Pristup Grupe upravljanju likvidnošu je osiguranje, u najveoj moguoj mjeri, da e u svakom trenutku biti u dovoljnoj mjeri likvidna kako bi bila u mogunosti ispuniti svoje obveze na vrijeme, i pod normalnim i pod izvanrednim okolnostima, bez uzrokovanja neprihvatljivih gubitaka ili riskiranja nanošenja štete reputaciji Grupe. Grupa osigurava da ima dovoljno novca da podmiri svoje operativne troškove ukljuujui podmirivanje financijskih obveza.

Slijedea tablica prikazuje dospjelost financijskih obveza Grupe na 31. prosinca 2008. godine sukladno ugovorenim ne-diskontiranim plaanjima:

Knjigov. Ugovoreni 0 – 12 1 – 2 3 – 5 Više od 5
vrijednost nov
ani
mjeseci godine godina godina
tokovi
31. prosinca 2008. godine 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Krediti banaka 614.796 650.492 232.957 119.860 100.340 198.065
Obveznice 198.968 237.500 12.500 12.500 212.500 -
Financijski najam 508 508 230 278 - -
Komercijalni zapisi 97.494 100.000 100.000 - - -
Obveze prema
dobavlja
ima i ostale
675.502 675.502 675.502 - - -
obveze
1.587.268 1.664.002 1.021.189 132.638 312.840 198.065
Knjigov. Ugovoreni 0 – 12 1 – 2 2 – 5 Više od 5
Prepravljeno vrijednost nov
ani
mjeseci godine godina godina
tokovi
31. prosinca 2007. godine 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Osigurani krediti banaka 90.232 91.963 82.051 8.179 1.733 -
Krediti banaka 18.339 19.399 13.369 3.015 3.015 -
Krediti društava 19.097 19.861 19.861 - - -
Obveznice 198.624 249.000 12.250 12.250 224.500 -
Financijski najam 28.601 43.711 3.636 3.604 10.200 26.271
Komercijalni zapisi 36.283 38.000 38.000 - - -

142

343.181 343.181 343.181 - - -

734.357 805.115 512.348 27.048 239.448 26.271

34. Dogaaji nakon datuma bilance

Ovisno društvo Intel d.o.o. prodano je u travnju 2009. godine za 12 milijuna kuna. Takoer, Društvo matica je u travnju 2009. godine prodalo društvo u kojem je imalo 17,54% vlasništva za 800 tisua EUR-a.

Ured za graditeljstvo Grada Zagreba izdao je 7. travnja 2009. godine trajnu uporabnu dozvolu za Arenu Zagreb. Prethodno tome, obavljena su detaljna ispitivanja nosivosti krovne konstrukcije Arene koja su pokazala pozitivne rezultate. Prethodno su obavljeni radovi kojima su otklonjene sve primjedbe koje su u prosincu 2008. dovele do izdavanja privremene uporabne dozvole. Arena je graena od srpnja 2007. do prosinca 2008., u sklopu javno-privatnog partnerstva, investitor je u cijelosti INGRA, a javni partner je Grad Zagreb uz financijsku podršku Vlade RH.

Grupa ostvarujem, putem društva Lanište d.o.o., iduih 28 godina pravo na godišnju najamninu u iznosu od EUR 7,2 milijuna + EUR 300.000 (u protuvrijednosti u kunama plativo prema prodajnom teaju Zagrebake banke) uveano za PDV. Najam je predmet indeksacije prema CPI indexu. Prva tromjesena rata najamnine uplaena je 22. travnja 2009. godine.

Osim gore navedenih dogaaja, nije bilo dogaaja nakon datuma bilance koji bi znaajno utjecali na financijske izvještaje Grupe na dan 31. prosinca 2008. godine.

35. Potencijalna imovina

Društvo matica potražuje 17,4 milijuna dolara u obveznicama na osnovu prijeratnih ugovora s Hidrogradnjom Sarajevo. Tom društvu je uz isplatu ratne odštete u Iraku, pripalo i 26 milijuna dolara u obveznicama kod Jubmes banke Beograd. Ta sredstva su trenutno blokirana zbog spora izmeu Hidrogradnje Sarajevo i naknadno osnovanog društva Hidrogradnje Pale oko pravnog sljedništva i prava na spomenuta sredstva. Uslijed neizvjesnosti naplate gore navedenog potraživanja, Grupa ga nije priznala u svojim poslovnim knjigama.

36. Potencijalne obveze

Na dan 31. prosinca 2008. Grupa je tuženik u nekoliko sudskih parnica koje su podignute protiv Društva matice radi naknade štete nastale povredom ugovora ili uobiajenih poslovnih uzanci. Ukupni zahtjevi za naknadu štete na dan 31. prosinca 2008. iznosili su 69.504 tisua kuna (2007.: 68.864 tisua kuna). Kao rezultat navedenog napravljena je rezervacija za sudske sporove u iznosu od 6.881 tisua kn (2007.: 47.888 tisua kuna).

Spor INGRE s Meimurje Visokogradnjom d.d. u steaju proizlazi iz Ugovora za izgradnju 2.870 stambenih jedinica u opini Tripoli – Libija). Spor je pokrenut 1995. godine sa zahtjevom za isplatu USD 2.821.277,46 na ime izvedenih radova te USD 3.365.051,23 na ime naknade za izvezena osnovna sredstva i opremu. Budui da je Meimurje Visokogradnja d.d. od 1999. godine u steaju, došlo je do prekida postupka, koji je nastavljen 2003. godine u nadležnosti Trgovakog suda u Varaždinu. U ovom postupku, prvostupanjski su sudovi nekoliko puta sudili u korist Meimurja Visokogradnje, ali je svaki puta Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku presudu i vratio na ponovni prvostupanjski postupak. U svibnju 2009. godine Trgovaki sud u Varaždinu je ponovno presudio u korist društva Meimurje Visokogradnja d.d. Društvo matica e podnijeti žalbu na ovu presudu i vjeruje da e ovaj spor uspjeti riješiti u svoju korist.

U svezi navedenih zahtjeva i tužbi, Uprava Društva matice je procijenila na temelju relevantnih injenica i zakonskih naela vjerojatnost negativnog ishoda sporova i mogunost pouzdane procjene gubitka. Kao rezultat procjene, dodatni gubici nisu procijenjeni i time nisu priznati kao trošak u raunu dobiti i gubitka i rezervacija u bilanci Grupe.

37. Znaajne raunovodstvene procjene i prosudbe

Uprava je napravila slijedee prosudbe, odvojeno od onih koje ukljuuju procjene, koje imaju najvei utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima:

Rezerviranja za sudske sporove

Grupa priznaje rezerviranja kao rezultat sporova pokrenutih protiv Grupe za koje je izvjesno da e dovesti do odljeva sredstava kako bi se namirila potraživanja od Grupe i ako se iznosi mogu pouzdano procijeniti. Rezerviranja su napravljena temeljem profesionalnog pravnog savjeta te mišljenja Uprave da otvoreni sporovi protiv Grupe nee uzrokovati stvaranje znaajnih troškova.

Potraživanja

Sadašnja vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja smatra se razumnom procjenom njihove fer vrijednosti. Procjena potraživanja radi se na dan bilance i umanjuje se prema procijenjenoj vjerojatnosti naplate sumnjivih potraživanja. Svaki klijent procjenjuje se zasebno obzirom na svoj status (npr. klijent je blokiran i posluje samo sa gotovinom, pravni postupak je zapoet), potraživanja koja su dospjela na naplatu, faze u kojoj je pravni spor, te obzirom na osiguranja plaanja.

Porez na dobit

Kalkulacija poreza na dobit je raena na osnovi trenutne interpretacije važeih pravila i zakona. Kalkulacije koje su osnova za izraun poreza na dobit mogu biti predmet provjere poreznih vlasti.

Obrazac
POD-BIL
Naziv pozicije AOP Rbr. Prethodna godina Tekuća godina
02naka
2
biljeske (neto) (neto)
AKSHIVA 4 2
A) POTRAZIVANJA ZA UPISANI A NEUPLACENI KAPITAL 001 0
B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+028+032) 002 572.070.000 1.303 180.000
I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 76.160.000 73.734.000
004 0
1. Izdaci za razvoj
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava
005 0
3 Goodwill 006 76.160.000 0
007 0 73.734.000
4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 008 0 0
5. Nematerijalna imovina u pripremi 009 0 0
6. Ostala nematerijalna imovina
II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019)
010
011 307.552.000 238.291.000
1, Zemljiste 12.060.000 13.168.000
2. Građevinski objekti 012
013
89.787.000 94.993.000
3. Postrojenja i oprema 014 2.413.000 32.870.000
4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 015 4.351.000 6.639.000
5. Biološka imovina 016 268.000 0
6. Predujmovi za materijalnu imovinu
7. Materijalna imovina u pripremi 017 0 0
8. Ostala materijalna imovina 018 0 D
9. Ulaganje u nekretnine 019 198.673.000 90,621.000
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 027) 020 37.777.000 86.977.000
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021 729.000 54.263.000
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 0 0
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 023 23.912.000 24.221,000
4. Ulaganja u vrijednosne papire 024 4.743.000 5.149.000
5. Dani zajmovi, depoziți i sl. 025 7.289.000 1.279.000
6. Vlastite dionice i udjeli 026 0
7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027 1.104.000 2.065.000
IV. POTRAZIVANJA (029 do 031) 028 150.581.000 904.178.000
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 029 0 0
2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 030 0 0
3. Ostala potraživanja 031 150.581.000 904.178.000
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 032 0 0
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (034+042+049+057) 033 905.297.000 857-970.000
ZALIHE (035 do 041) 034 378.267.000 398.477.000
1. Sirovine i materijal 035 18.000 19.000
2. Proizvodnja u tijeku 036 311 238,000 364.214.000
3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi 037 0 0
4. Gotovi proizvodi 038 3.798.000 2.587.000
5. Trgovačka roba 039 0 0
6. Predujmovi za zalihe 040 63.212.000 31.657.000
7. Ostala imovina namijenjena prodaji 041 0 0
II. POTRAZIVANJA (043 do 048) 042 203.469.000 319.886.000
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 043 6 192.000 2.195.000
2. Potraživanja od kupaca 044 153.331.000 204.378.000
3. Potraživanja od sudjelujucih poduzetnika 045 0 0
4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 046 0 0
5. Potraživanja od države i drugih institucija 047 40.565.000 95.926.000
6. Ostala potraživanja 048 3.381.000 17.387.000
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (050 do 056) 049 214.296.000 65.907.000
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 050 0 0
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 051 0 0
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 052 O 0
4. Ulaganja u vrijednosne papire 053 207.563.000 65,384.000
5. Dani zajmovi, depoziti i slično 054 6.407 000 350.000
Obveznik: 03277267; INGRA DD
Naziv pozicije AOP
Oznaka
Ror.
biljeske
Prethodna godina
(neto)
Tekuća godina
(neto)
6. Vlastite dionice i udjeli 055 0 0
7. Ostala financijska imovina 056 326.000 173.000
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 057 109:265.000 73.700.000
D) PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA I OBRACUNATI PRIHODI 058 8,139,000 3.683.000
E) GUBITAK IZNAD KAPITALA 059 0 0
F) UKUPNO AKTIVA (001+002+033+058+059) 060 1.485.506.000 2.164.833.000
G) IZVANBILANCNI ZAPISI 061 214.463.507 289.766.086
PASIVA
A) KAPITAL REZERVE (063+064+065+071+072-073+074-075+076) 062 665,313,000 532,833,000
I. TEMELINI (UPISANI) KAPITAL 063 100,000.000 300,000.000
II. KAPITALNE REZERVE 064 323.000.000 123.000.000
III. REVERVE IS DOBILL (066+067-088+068+070) 065 10.588.000 18.346.000
1. Zakonske rezerve 086 13.506.000 17.006.000
2. Rezerve za vlastite dionice 067 6.525.000 8.000.000
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 088 9.463.000 6.660.000
4. Statutarne rezerve 069 0 0
5. Ostale rezerve 070 0 0
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071 44.752.000 43.809.000
V. ZADRZANA DOBIT 072 58.824.000 37.086.000
VI. PRENESENI GUBITAK 07/3 O 0
VI. DOBIT POSLOVNE GODINE 074 78.421.000 0
VIII. GUBITAK POSLOVNE GODINE 075 0 375.000
IX. MANJINSKI INTERES 076 49.748.000 10.967.000
B) REZERVIRANJA (078 do 080) 0777 47,888,000 7.045.000
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 078 0 0
2. Rezerviranja za porezne obveze 079 0 0
3. Druga rezerviranja 080 47.888.000 7.045.000
C) DUGOROCHE OBVEZE (082 go 089) 081 276.917.000 649,837,000
1. Obveze prema povezanim podužetnicima 082 0 0
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 083 D 0
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 084 240,636,000 636.002.000
4. Obveze za predujmove 085 0 0
5. Obveze prema dobavljačima 086 0 0
6. Obveze po vrijednosnim papirima 087 0 0
7. Ostale dugoročne obveze 088 0 0
8. Odgođena porezna obveza 089 36.281.000 13.835.000
D) KRATKOROCNE OBVEZE (091 do 101) 090 493.721.000 951.266.000
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 091 0 0
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 092 0 0
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 093 150,540.000 275.764.000
4. Obveze za predujmove 094 124.724.000 186.579.000
5. Obveze prema dobavljačima 095 181.140.000 417.840.000
6. Obveze po vrijednosnim papirima 086 0 0
7. Obveze prema zaposlenicima 097 3,544.000 4.573.000
098 28.868.000
8. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 099 789.000 41.651.000
9. Obveze s osnove udjela u rezultatu 100 0 1.043.000
0
10. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 101 4.116.000
11. Ostale kratkoročne obveze
E) ODGOĐENO PLACANJE TROSKOVA I PRIHOD BUDUCEGA RAZDOBLJA
102 1.667.000 23,816,000
23.852.000
F) UKUPNO - PASIVA (062+077+081+090+102) 103 1.485.506.000 2.164.833.000
G) IZVANBILANCNI ZAPISI 104 214.463.507 289.766.086
DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvjestajj
KAPITAL REZERVE
1. Pripisano imateljima kapitala matice 105 615.565.000 521,866,000
2. Pripisano manjinskom interesu 106 49:748.000 10.967.000
POD-RDG
Obveznik: 03277267, INGRA DD
Naziv pozicije AOP
oznaka
Ror.
biljeske
Prethodna godina Tekuća godina
્યુર 2
I. POSLOVNI PRIHODI (108 do 110) 107 743.742.000 1.260.068.000
1. Prihodi od prodaje 108 706.451.000 1.200.238.000
2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 109
3. Ostali poslovni prihodi 110 37.291.000 59.830.000
II. POSLOVNI RASHODI (112-113+114+118+122+123+124+127+128) 111 675.552.000 1.209.040.000
1. Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje
i gotovih proizvoda
112 117.100.000
2. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje
i gotovih proizvoda
113 105.901.000
3. Materijalni troškovi (115 do 117) 114 386.862.000 1.092.576.000
a) Troškovi sirovina i materijala 115 1.005.000 12.914.000
b) Troškovi prodane robe 116
c) Ostali vanjski troškovi 117 385.857.000 1,079,662.000
4. Troskovi osoblja (119 do 121) 118 86.354.000 82.485.000
a) Neto place i nadnice 119 54.354.000 49.054.000
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plača 120 32.000.000 33.431.000
c) Doprinosi na place 121
5. Amortizacija 1922 5.733.000 11.109.000
6. Ostali troškovi 123 74.301.000 113.208.000
7. Vrijednosno uskladivanje (125+126) 124 1.506.000 15.563.000
a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 1225
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 126 1,506,000 15:563.000
8. Rezerviranja 127 3.696.000
9. Ostali poslovni rashodi 128
III. FINANCIJSKI PRIHODI (130 do 134) 129 40.664.000 26.449.000
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa
s povezanim poduzetnicima
130
2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s
nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
131 35.939.000 24,991,000
3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 132
4. Nerealizirani dobici (prihodi) 133 4.725.000 1.458.000
5. Ostali financijski prihodi 134
IV. FINANCIJSKI RASHODI (136 do 139) 135 7.358.000 71:485.000
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 136
2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim
poduzetnicima i drugim osobama
137 7.358.000 63.366.000
3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine 138
189 8 119.000
4. Ostali financijski rashodi
IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI
V.
140
VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 141
VII. UKUPNI PRIHODI (107+129+140) 142 784.406.000 1286.517.000
VIII. UKUPNI RASHODI (111+135+141) 143 682.910.000 1.280.525.000
IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (142-143) 144 101.496.000 5.992.000
X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (143-142) 145 0 0
XI. POREZ NA DOBIT 146 23.075.000 6.367.000
XII. DOBIT RAZDOBLJA (144-146) 147 78.421.000 0
XIII. GUBITAK RAZDOBLJA (145+146) III (146-144) 148 O 375.000
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvjestaj)
XIV.* DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 149 78.310.000 4.654.000
XV .* DOBIT PRIPISANA MANJINSKOM INTERESU 150 111.000 0
XVI." GUBITAK PRIPISAN IMATELJIMA KAPITALA MATICE 151 0 0
XVII." GUBITAK PRIPISAN MANJINSKOM INTERESU 152 0 5.029.000
-
POD-N
Obveznik: 03277267; INGRA DD
Naziv pozicije AOP
oznaka
Ror.
bilješke
Prethodna godina Tekuća godina
NOVCANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza 001 78.421.000
002 -375 000
2. Amortizacija
3. Povećanje kratkoročnih obveza
003 5.733.000
66.871.000
11.109.000
004 354.506.000
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja
5. Smanjenje zaliha
005 0
0
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 006 0
l. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) 007 151 025 000 365.240.000
1. Smanjenje kratkoročnih obveza 008 0
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 009 109.551.000 111.961.000
3. Povećanje zaliha 010 57.596.000 20.210.000
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 011 150.581.000 753.957.000
li. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011) 012 317.728.000 886.128.000
A1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD POSLOVNIH
AKTIVNOSTI (007-012)
013 0 0
A2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD POSLOVNIH
AKTIVNOSTI (012-007)
014 166.703.000 20.888.000
NOVCANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 015 0 60:578.000
2. Novcani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 016 O 99.189.000
3. Novčani primici od kamata 017 0
4. Novčani primici od dividendi 018 0
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 019 23.752.000
III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) 020 23.752.000 159.767.000
1. Novcani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 0231 244.428.000
2. Novćani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih tinancijskih instrumenata 022 37.577.000
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 023 4.050.000 63.289.000
IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) 024 286.055.000 63.289.000
B1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH
AKTIVNOSTI (020-024)
025 0 96.478.000
B2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTIČIJSKIH
AKTIVNOSTI (024-020)
026 262.303.000 0
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOŠTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 027 343.000.000
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 028 46.238.000 520.590.000
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 029 83.134.000
V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) 030 472.372.000 520.590.000
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 031
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 032 10.000.000 10.000.000
3. Novčani izdaci za financijski najam 033
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 034
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 035 121.745.000
VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) 036 10.000.000 131.745.000
C1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH
AKTIVNOSTI (030-036)
037 462.372.000 388,845,000
C2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH
AKTIVNOSTI (036-030)
038 0 0
Ukupno povećanje novčanog tijeka (013-014 + 025-026 + 037 - 038) 039 33,366.000 0
Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 - 013 + 026 - 025 + 038 - 037) 040 0 35.565.000
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 041 75.899.000 109.265.000
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 042 462 372.000 485.323.000
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 043 429.006.000 520.888.000
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 044 109:265.000 73.700.000
Obveznik: 03277267; INGRA DD
Naziv pozicije AOP
oznaka
Ror.
biljeske
Prethodna godina Tekuća godina
12
1. Upisani kapital 001 100.000.000 300.000.000
2. Kapitalne rezerve 002 324,000,000 123.000.000
3. Rezerve iz dobiti 008 44.395.000 78.178.000
4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 004 58.824.000 37.086.000
5. Dobit ili gubitak tekuće godine 005 78,421,000 -375.000
6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine 006 44 752 000 43.809.000
7. Revalorizacija nematerijalne imovine 007
8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 008 15.921.000 -48.865.000
9. Ostala revalorizacija 009 0
10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) 010 665 313 000 532.833.000
11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje 011 0
12. Tekući i odgođeni porezi (dio) 012 0
13. Zastita novčanog tijeka 013 0 0
14. Promjene računovodstvenih politika 014 0 0
15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja 015 0 0
16. Ostale promjene kapitala 016 0 0
17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016) 017 0 0
17 a. Pripisano imateljima kapitala matice 018 615.454.000 526,895,000
17 b. Pripisano manjinskom interesu 019 49.859.000 5.938.000

INGRA D.D. I OVISNA DRUŠTVA

Konsolidirani financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2009. godine zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora

SADRŽAJ

Izvještaj Uprave 1 - 5
Odgovornost za financijske izvještaje 6
Mišljenje neovisnog revizora 7 - 8
Financijski izvještaji:
Konsolidirani ra
un dobiti i gubitka za period od 1.sije
nja do 31.prosinca 2009.
9
Konsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2009. 10
Konsolidirani izvještaj o nov
anim tijekovima za period od 1.sije
nja do 31.
prosinca 2009.
11
Konsolidirani izvještaj o promjenama na kapitalu i rezervama za period od
1.sije
nja do 31. prosinca 2009.
12
Bilješke uz financijske izvještaje 13 - 59
Odobrenje konsolidiranih financijskih izvještaja 60
Prilog: Propisani obrasci konsolidiranih financijskih izvještaja

Izvještaj Uprave

INGRA je trgovako društvo osnovano 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvoaa s podruja bivše Jugoslavije s ciljem da za iste proizvoae organizira izvozne aktivnosti i trgovaki razvoj. U 50 godina svog postojanja INGRA je sudjelovala u izvoženju preko 700 investicijskih projekata u više od 30 zemalja svijeta ija ukupna vrijednost premašuje 10 milijardi USD.

Tijekom svoga postojanja INGRA je prolazila kroz brojne transformacije prilagoavajui se zahtjevima tržišta te promjenama cjelokupnog politiko-ekonomskog i pravnog sustava. U postupku pretvorbe INGRE d.d. temeljni kapital Izdavatelja procijenjen je na DEM (njemaka marka) 4.000.000. Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine usklaen je temeljni kapital Izdavatelja koji je iznosio DEM 4.000.000, što primjenom vrstog službenog teaja njemake marke i eura od 1,95583 njemakih maraka za 1 euro iznosi 2.045.167 EUR, a što primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke za euro koji vrijedi na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine (1.6.2004.) ini protuvrijednost od 15.059.503 HRK.

Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine temeljni kapital povean je s iznosa od 15.059.503 HRK za iznos od 44.940.497 kuna na iznos od 60.000.000 HRK, podijeljen na 40.000 dionica bez nominalnog iznosa i unesen u cijelosti uplatom iz sredstava Grupe.

Grupa je 26. lipnja 2007. godine odlukom Glavne skupštine poveala temeljni kapital iz dijela dobiti za 2006. godinu za dodatnih 20.000.000 HRK, s iznosa od 60.000.000 HRK na iznos od 80.000.000 HRK. Ova odluka donesena je na temelju godišnjih financijskih izvješa za 2006. godinu.

Isto tako, Grupa je na Glavnoj skupštini dana 26. lipnja 2007. godine donijela odluku o poveanju temeljnog kapitala izdavanjem dionica javnom ponudom. Temeljni kapital povean je izdavanjem 10.000 novih nematerijaliziranih redovnih dionica bez nominalnog iznosa, uplatom u novcu. Na taj nain temeljni kapital je povean s iznosa od 80.000.000 HRK za iznos od 20.000.000 HRK, tako da je ukupni temeljni kapital nakon dokapitalizacije iznosio 100.000.000 HRK, podijeljen na 50.000 redovnih dionica, koje glase na ime, bez nominalnog iznosa.

Sukladno Zakonu o trgovakim društvima, redovne dionice INGRE uvrštene su dana 12. sijenja 2006. godine u Kotaciju javnih dionikih društava Zagrebake burze d.d. (JDD), gdje se njima trguje pod burzovnom oznakom INGR-R-A. Do toga datuma dionicama INGRE trgovalo se iskljuivo na Slobodnom tržištu Varaždinske burze d.d.

Sukladno Zakonu o tržištu kapitala i Pravnim propisima i aktima Zagrebake burze d.d. redovne dionice INGRE uvrštene su u Službeno tržište.

Glavna skupština Grupe na sjednici održanoj dana 21. srpnja 2008. godine donijela je odluku o poveanju temeljnog kapitala iz rezervi kapitala Grupe u iznosu od 200 milijuna HRK, tako da nakon poveanja iznosi 300 milijuna HRK. Odluka je donesena na temelju godišnjih financijskih izvješa za 2007. godinu. Takoer, na istoj sjednici Glavna skupština donijela je odluku o podjeli dionica kojom se jedna redovna dionica, bez nominalnog iznosa dijeli na 150 dionica bez nominalnog iznosa. Podjela dionica obavila se tako da se je dioniarima svaka pojedina dionica prije podjele zamijenila sa 150 novih dionica. Time je temeljni kapital u iznosu od 300.000.000 HRK podijeljen na 7.500.000 dionica bez nominalnog iznosa.

Operativni i financijski pregled poslovne godine

U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je ukljuena, Grupa danas posluje u etiri razliita segmenta poslovanja:

  • Graevinski inženjering
  • Industrijski inženjering
  • Razvoj projekata kroz vlastite investicijske projekte i
  • Javno privatna partnerstava kao poseban segment razvoja projekata u podruju javne infrastrukture

Kroz suradnju s više od 40 tvrtki Grupa je zadnjih godina proširila svoju primarnu djelatnost izvoza investicijskih projekata za poznate naruitelje na investicijske projekte namijenjene tržištu kroz vlastite investicije.

Investicijska izgradnja obavlja se po sistemu "klju u ruke" i ukljuuje projektiranje, graevinske radove, isporuku i montažu opreme te puštanje u pogon, na podruju industrije, infrastrukture, energetike, zdravstva i turizma.

Poetkom 2009. godine uspješno je završen najvei javno-privatni projekt Arena Zagreb. Ukupna investicija od 100 milijuna EUR dovršena je u roku i predstavlja znaajnu referencu, kao i konkurentsku snagu Grupe INGRA kao kvalitetnog nositelja za projekte slinog tipa koji e se graditi u budunosti.

Ostvareni ukupni poslovni prihodi u 2009. godini iznose 585 milijuna HRK, i manji su u odnosu na prethodnu godinu. Na smanjenje realizacije tijekom 2009. uz završetak najveeg javno-privatnog projekta u Hrvatskoj utjecao je i znaajni pad tržišta u sektoru graditeljstva i povezanih djelatnosti, kako u Hrvatskoj tako i na izvoznim tržištima, sa izuzetkom tradiocionalnih tržišta sjeverne Afrike i Srednjeg Istoka. Kriza u segmentu graevinskog i industrijskog inženjeringa na veini tržišta uzrokovana trenutnom ekonomskom situacijom, uz prihode utjecala je i na marže u svim segmentima poslovanja Grupe, ali i na smanjenje izloženosti Grupe u projektima sa otežanom naplatom ili nesigurnom financijskom polugom.

Ostvarenoj realizaciji u 2009. godini najviše su doprinijeli slijedei projekti:

  • Izvoaki infrastrukturni projekti sektora Alžira,
  • Infrastrukturni projekti sektora Domai projekti Ceste,
  • Vlastiti investicijski projekt Srebrnjak.

Važno je istaknuti da je Grupa tijekom 2008. zapoela s izgradnjom stambeno-poslovnog kompleksa Dvori Lapad u Dubrovniku. Investicija vrijedna preko 55 milijuna EUR trenutno predstavlja najvei investicijski projekt Grupe, te ukljuuje izgradnju 70 stanova, 58 poslovnih prostora i 344 parkirna mjesta. Planirani završetak izgradnje i primopredaja oekuje se sredinom 2010. godine. Projekt e biti završen u roku, ime je Grupa ponovno dokazala svoju sposobnost iznalaženja sredstava i kadrova u otežanim gospodarskim uvjetima za uspješan završetak investicije.

Istovremeno s efektima ekonomske krize koja je utjecala na sve segmente poslovanja, tijekom 2009. godine sva znaajna razina likvidnosti kao i najvei kapacitet zaduživanja preusmjeren je na završetak JPP

projekta Arena Zagreb i razvoja ostalih buduih investicijskih projekata. Na domaem tržištu, pogoršanje makroekonomskih uvjeta poslovanja u 2009. godini smanjilo je budžet za kapitalna ulaganja i privremeno odgodilo novi investicijski ciklus. S obzirom na trenutnu neusklaenost rone strukture bilance, upravo nastalu zbog završetka JPP projekta Arena Zagreb u zadanim rokovima kao i otežanih uvjeta poslovanja, Grupa je krajem 2009. godine krenula u proces restrukturiranja, a sve kako bi postigla dugorono održivu poslovnu i financijsku stabilnost. Prije svega, financijskim restrukturiranjem biti e obuhvaene kratkorone financijske obveze, s namjerom kvalitetnog reprograma na temelju strukturiranog kolateraliziranog financijskog instrumenta ili sindikata u srednjoroni ili dugoroni angažman, dok primarna namjera operativnog restrukturiranja obuhvaa implementaciju potrebnih mjera za održivi razvoj poslovanja u dužem periodu.

Sredinom 2009. godine Grupa je zapoela i provela odreene mjere racionalizacije poslovanja koje su se prije svega odnosili na smanjenja troškova osoblja i ostalih operativnih troškova. Poduzete su znaajne mjere racionalizacije i efikasnijeg upravljanja Grupom od kojih se posebno istiu smanjenje fiksnih troškova. Takoer, racionalizacija se provodi i smanjenjem broja zaposlenih u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini, dok e najvei efekti smanjenja troškova biti vidljivi tijekom 2010. godine.

U 2009. godini poslovni rashodi smanjeni su za 54,81% u odnosu na 2008. godinu. Isto tako, treba naglasiti da je, unato- injenici što je 2009. godinu obilježilo pogoršanje likvidnosti na tržištu, a koje se oituje konstantnim trendom pogoršanja u naplati velikih potraživanja prema HEP-u, HAC-u i Ministarstvu zdravstva, kao i u ogranienosti u izvorima sredstava, Grupa u znaajnoj mjeri smanjila svoju obvezu prema dobavljaima. Tijekom 2009. godine uinjeni su znatni napori da se podmire sve proistekle obveze nastale realizacijom projekata.

Zakljuno, obveze prema dobavljaima i ostale obveze su na 31. prosinca 2009. godine smanjene su za više od 354 milijuna HRK u odnosu na prethodnu godinu. U predmetnom razdoblju Grupa je uredno servisirala i sve financijske obveze.

Iz analize bilance vidljivo je i da Grupa posjeduje znaajnu vrijednost u imovini. Uz usmjerenost na daljnje organizacijsko i troškovno restrukturiranje ta e se imovina koristiti kao glavno sredstvo za uspješno financijsko restrukturiranje, ali i za budue poslovne i investicijske aktivnosti. Kroz prodaju ili najam dio dugotrajne imovine koristiti e se i za osiguranje likvidnosti.

Unato ostvarenoj operativnoj dobiti od 38,7 milijuna HRK, Grupa je poslovnu godinu završila s negativnim rezultatom od 71 milijun HRK. Takav rezultat razdoblja prvenstveno je posljedica financijskih rashoda u iznosu od 132,5 milijuna HRK.

Osim poveanog tereta financiranja uzrokovanog snažnim investicijskim i akvizicijskim aktivnostima u prethodnim razdobljima na iskazane financijske rashode i openito na krajnji rezultat razdoblja, najviše su pridonijeli jednokratni otpisi odreenih bilannih pozicija. Kao dio procesa restrukturiranja i sukladno ranijim najavama Grupa je na dan 31. prosinca 2009. godine provela vrijednosna usklaenja pojedine imovine, a sve prema odredbama i zahtjevima Meunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Ukupna vrijednost vrijednosnih usklaenja prelazi iznos od 69 milijuna HRK, a odnosi se na sljedeu imovinu i iznose:

Ulaganje u Mavrovo A.D. 54,5 mil. kuna
Usklaenje zaliha sukladno MRS-u 2 – Zalihe 9,0 mil. kuna
Vrijednosna usklaenja ostale dugotrajne financijske imovine 6,4 mil. kuna

Od ukupnog iznosa vrijednosnog usklaenja odnosno umanjenja imovine provedenog na 31. prosinca 2009. godine, a sve prema MSFI-ima, najviše se istie umanjenje vrijednosti akvizicije iz 2007. godine MAVROVO A.D., jednu od lanica Grupe Mavrovo. Nad navedenim društvom pokrenut je steajni postupak koji se provodi u Makedoniji.

Trenutno, najvei dio poslovanja Grupe Mavrovo nastavlja se putem tvrtke Mavrovo Inženjering d.o.o. Gotovo sva raspoloživa radna mehanizacija i radna snaga iz Mavrova A.D. prebaena je u Mavrovo Inženjering d.o.o. koje trenutno ima ukupno ugovorenih radova u vrijednosti od 36 milijuna EUR na podruju visokogradnje, a 24 milijuna EUR na podruju niskogradnje.

Kako bi ojaala svoju konkurentsku poziciju i uspjela osigurati ugovore za nove projekte Grupa je pojaala prisutnost na inozemnom tržištu, te je u proteklom razdoblju uložila preko 20 milijuna HRK vlastitih sredstava u inozemne operacije kroz:

  • otvaranje novih ino-predstavništava,
  • jaanje pozicije na postojeim (tradicionalnim) tržištima
  • kadrovsko i organizacijsko restrukturiranje na operativnoj razini
  • istraživanje novih tržišta ili tržišnih niša
  • razvoj projekata, feasibility studija
  • otkup dokumentacije za nove velike projekte

Na domaem tržištu, unato pogoršanju makroekonomskih imbenika koji se oituju u otežanim uvjetima poslovanja Grupa i dalje sudjeluje na velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, poput izgradnje autocesta, stanogradnje, objekata poput javnih ustanova (bolnice, hotela, veleposlanstva i sl.) No, zbog konstantnog trenda pogoršanja u naplati, daljnjim usmjeravanjem na inozemne aktivnosti, kao i razvoja vlastitih investicija, nastoji se smanjiti izloženost kod projekata za domae/javne investitore. Istodobno, Grupa na domaem tržištu u sljedeim razdobljima i dalje oekuje daljnja ulaganja u obliku javno-privatnog partnerstva.

Grupa je angažirana na aktualnim veim aktivnim tenderima u ukupnom iznosu od 1,0 milijardu EUR. Projekti od interesa ukljuuju infrastrukturne radove u energetici, niskogradnji, distribuciji plina i nafte, kao i izgradnji velikih javnih objekata.

Takoer, u narednom razdoblju Grupa nastavlja sa zapoetim investicijskim ciklusom koji ukljuuje:

  • Dovršetak najveeg investicijskog projekta u Dubrovniku PSO Lapad
  • Daljnje jaanje inozemnih aktivnosti putem novih infrastrukturnih projekata na tradicionalnim tržištima, kao i na ostalim izvoznim tržištima šire regije
  • Ugovaranje nove realizacije na najznaajnijim izvoznim tržištima
  • Razvoj novih projekata u Dubrovniku
  • Razvoj ekološko-energetskih projekata
  • Izgradnja domova za treu dob više razine sa potpunom uslugom za korisnike
  • Novi projekti javne izgradnje sukladno potrebama jedinica lokalne samouprave (tržnice, logistiki centri, objekti javne namjene)

-

-

Mišljenje neovisnog revizora

Upravi i dioniarima društva Ingra d.d.

Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja društva Ingra d.d. Zagreb i ovisnih društava (dalje: Grupa) koji ukljuuju konsolidiranu bilancu na dan 31. prosinca 2009. godine, konsolidirani raun dobiti i gubitka, konsolidirani izvještaj o promjenama na kapitalu i konsolidirani izvještaj o novanim tijekovima za godinu koja završava na taj datum, sažetak znaajnih raunovodstvenih politika i ostale bilješke a koji su prikazani na stranicama 9 do 60.

Odgovornosti Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za pripremu i fer prikaz navedenih financijskih izvještaja u skladu sa Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja primjenjivim u Republici Hrvatskoj na velike poduzetnike i poduzetnika ije dionice ili dužniki vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštavanje na organizirano tržište vrijednosnih papira (dalje u tekstu: "zakonski okvir financijskog izvještavanja za velike poduzetnike"). To ukljuuje: osmišljavanje, implementiranje i održavanje internih kontrola relevantnih za pripremu i fer prikaz financijskih izvještaja koji ne sadržavaju znaajne pogrešne iskaze, bilo zbog prijevare ili pogreške, odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika, kao i izradu razumnih raunovodstvenih procjena.

Odgovornosti revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvještajima na temelju naše revizije. Postupak naše revizije proveden je sukladno Meunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju usklaenost sa etikim zahtjevima te planiranje i provoenje revizije kako bismo postigli razumno uvjerenje o tome da financijski izvještaji ne sadrže znaajne pogrešne iskaze.

Revizija ukljuuje provedbu procedura prikupljanja revizijskih dokaza koji potkrepljuju iznose i objavljivanja prikazana u financijskim izvještajima. Odabrane procedure ovise o procjeni revizora, ukljuujui i procjenu rizika znaajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima, zbog prijevare ili pogreške. Prilikom procjene rizika revizor razmatra interne kontrole relevantne za pripremu i fer prikaz financijskih izvještaja od strane Grupe kako bi osmislio odgovarajue revizijske procedure, ali ne u svrhu izražavanja mišljenja o uinkovitosti internih kontrola. Revizija takoer ukljuuje procjenjivanje raunovodstvenih naela i znaajnih procjena Uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Vjerujemo da naša revizija pruža razumnu osnovu za izražavanje mišljenja.

Osnova za mišljenje sa rezervom

Prilikom priznavanja prihoda i troškova od izgradnje za druge investitore, Grupa nije primijenila odredbe Meunarodnog raunovodstvenog standarda 11 "Ugovori o gradnji" (dalje u tekstu "MRS 11"), koji ukljuuju zahtjev za procjenom ugovorenih prihoda i troškova a koji se priznaju u raunu dobiti i gubitka u skladu sa stupnjem dovršenosti projekta. MRS 11 takoer zahtjeva priznavanje gubitka u potpunosti, koji se oekuju na dugoronim projektima koji su trenutno u tijeku, bez obzira na njihov stupanj dovršenosti, odmah nakon njihove identifikacije. Zbog gore navedenog, nismo bili u mogunosti procijeniti utjecaj neprimjenjivanja MRS-a 11 na poslovne prihode, poslovne rashode, potraživanja, obveze, rezultat i zadržanu dobit Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine.

Konsolidirani raun dobiti i gubitka

Za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Bilješke 2009.
HRK '000
2008.
HRK '000
Poslovni prihodi 585.012 1.260.068
Prihodi od prodaje 3 502.714 1.200.238
Ostali poslovni prihodi 4 82.298 59.830
Poslovni rashodi (546.346) (1.209.040)
Promjene u zalihama gotovih proizvoda i
nedovršene proizvodnje
(57.744) 92.370
Troškovi materijala i usluga 5 (392.615) (1.079.045)
Troškovi osoblja 6 (54.834) (82.485)
Amortizacija 7 (6.365) (11.109)
Ostali poslovni rashodi 8 (34.788) (128.771)
Dobit iz poslovanja 38.666 51.028
Financijski prihodi 9 23.056 26.449
Financijski rashodi 9 (132.526) (71.485)
Financijski rezultat (109.470) (45.036)
Dobit prije oporezivanja (70.804) 5.992
Porez na dobit 10 (628) (6.367)
Neto dobit razdoblja (71.432) (375)
Pripisuje se na:
Vlasnika mati
nog Društva
(71.282) 4.654
Manjinski interes (150) (5.029)
Zarada po dionici
Osnovna zarada po dionici
Razrijeena zarada po dionici
23 - 0,63
23 - 0,64

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio Konsolidiranog rauna dobiti i gubitka

Konsolidirana bilanca

Na dan 31. prosinca 2009. godine

Bilješka 31.12.2009.
HRK '000
Prepravljeno
31.12.2008.
HRK '000
IMOVINA
Dugotrajna imovina 1.161.209 1.303.180
Goodwill 11 29.280 73.734
Nekretnine, postrojenja i oprema 12 97.097 147.670
Ulaganja u nekretnine 13 76.127 90.621
Ulaganja u ovisna društva 14 9.644 54.263
Ulaganja u pridružena društva 15 53 53
Ostala financijska imovina 16 31.088 36.013
Dani krediti 17 12.473 1.279
Ostala potraživanja 18 905.447 899.547
Kratkotrajna imovina 626.653 857.970
Ostala ulaganja 16 67.461 65.557
Zalihe 19 318.179 366.820
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 20 213.893 351.543
Dani krediti 17 1.102 350
Novac i nov
ani ekvivalenti
21 26.018 73.700
Unaprijed plaeni troškovi i ukalkulirani prihodi 22 54.978 990
UKUPNO IMOVINA 1.842.840 2.162.140
Izvanbilan
ni zapisi
31 194.429 319.978
KAPITAL I OBVEZE
Kapital i rezerve 23 452.810 526.895
Dioni
ki kapital
300.000 300.000
Kapitalna dobit 123.000 123.000
Vlastite dionice (6.457) (6.660)
Rezerve za vlastite dionice 9.000 8.000
Revalorizacijske rezerve 7.012 43.809
Zakonske i ostale rezerve 57.140 17.006
Zadržana dobit 34.397 37.086
Neto dobit/gubitak razdoblja (71.282) 4.654
Manjinski interes (3.843) 5.938
Dugoro
ne obveze
576.211 656.894
Financijske obveze 24 508.466 636.014
Ostale dugoro
ne obveze
27 47.741 -
Rezerviranja 28 6.986 7.045
Odgoena porezna obveza 29 13.018 13.835
Kratkoro
ne obveze
814.033 948.561
Dobavlja
i i ostale kratkoro
ne obveze
26 321.452 675.502
Financijske obveze 24 492.581 273.059
Ukalkulirani rashodi i odgoeno priznavanje prihoda 30 3.629 23.852
UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 1.842.840 2.162.140
Izvanbilan
ni zapisi
31 194.429 319.978

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio konsolidirane Bilance

Konsolidirani izvještaj o novanim tijeku

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

2009.
HRK '000
2008.
HRK '000
Nov
ani tijek od poslovnih aktivnosti
Dobit / gubitak razdoblja nakon poreza
Usklaenja:
(71.282) 4.654
Amortizacija 6.365 11.109
Negativni goodwill prilikom stjecanja - (5.538)
Dobitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine (441) (33)
Promjene na goodwillu 35.372 -
Troškovi kamata 28.039 34.890
Prihodi od kamata (3.770) (2.306)
Neto dobici/gubici od prodaje ovisnih društava - (6.022)
Promjene na rezervama uslijed otuenja/gubitka kontrole (3.793) -
Isplate na temelju dionica 3.631 2.012
Neto promjena ulaganja imovine raspoložive za prodaju 13.011 (64.786)
Umanjenje vrijednosti ostale dugotrajne imovine 5.543 -
Umanjenje vrijednosti zaliha 9.356 -
Poveanje/smanjenje rezerviranja (59) (40.843)
Gubitak od otpisa udjela 54.214 -
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 17.816 15.563
Ostalo 93 88
165.377 (55.866)
Rezultat iz poslovnih aktivnosti prije promjene radnog kapitala 94.095 (51.212)
Smanjenje (poveanje) kratkotrajne imovine:
Smanjenje (poveanje) zaliha 29.681 (46.814)
Smanjenje (poveanje) potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 94.922 (82.871)
Smanjenje (poveanje) aktivnih vremenskih razgrani
enja
Poveanje (smanjenje) kratkoro
nih obveza
(53.988) 7.149
Poveanje (smanjenje) obveza prema dobavlja
ima i ostalih obveza
(271.723) 316.951
Poveanje (smanjenje) pasivnih vremenskih razgrani
enja
(20.223) 22.185
Neto nov
ani tijek iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza
(127.236) 165.388
Primljene kamate 3.770 2.306
Plaene kamate (28.039) (34.890)
Neto nov
ani priljev iz poslovnih aktivnosti
(151.505) 132.804
Nov
ani tijek iz investicijskih aktivnosti
Nabava dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
Ulaganja u nekretnine
11.985
14.494
(19.152)
(93.056)
Ulaganja u ovisna društva, neto (1.631) (56.686)
Primici od prodaje ovisnih društava, neto 12.401 34.043
Promjene na manjinskom interesu (300) (20.870)
Smanjenje (poveanje) dugoro
ne financijske imovine
(11.862) 4.334
Smanjenje (poveanje) dugoro
nih potraživanja
(5.900) (753.597)
Smanjenje (poveanje) kratkoro
ne financijske imovine
(6.850) 152.468
Neto nov
ani tijek iz investicijskih aktivnosti
12.337 (752.516)
Nov
ani tijek iz financijskih aktivnosti
Transakcije sa vlastitim dionicama (12.346) (8.533)
Poveanje (smanjenje) dugoro
nih financijskih obveza
(121.793) 482.069
Poveanje (smanjenje) odgoene porezne obveze - (14.995)
Poveanje (smanjenje) kratkoro
nih financijskih obveza
263.593 113.672
Isplaene dividende (3.750) (10.000)
Isplata iz dobiti
lanovima NO i zaposlenicima
(420) (1.510)
Neto nov
ani tijek iz financijskih aktivnosti
125.284 560.703
Poveanje (smanjenje) novca (13.884) (59.009)
Novac na po
etku razdoblja
39.902 98.911
Novac na kraju razdoblja 26.018 39.902

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio konsolidiranog Izvještaja o novanim tijekovima

Konsolidirani izvještaj o promjenama na kapitalu

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

ki
kapital
Dioni
Kapitalna
dobit
Vlastite
dionice
Rezerve za
vl. dionice
Revaloriz.
rezerve
raspoložive za prodaju
Nerealizirani gubitak/
dobitak od imovine
Zakonske
rezerve
Rezerve i
zadržana
dobit
Ukupno
Grupa
Manjinski
interes
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
nja 2008.
Na dan 1. sije
100.000 323.000 (9.463) 6.525 44.752 15.921 4.000 130.719 615.454 49.859
Dobit tekue godine - - - - - - - 4.654 4.654 (5.029)
Prijenos s revalor. rezerve na zadržanu dobit - - - - (943) - - 943 - -
Neto promjena ulaganja imovine raspoložive za prodaju - - - - - (64.786) - - (64.786) -
Ukupno priznati prihodi i rashodi u 2008. - - - - (943) (64.786) - 5.597 (60.132) (5.029)
Prijenos iz zadržane dobiti u ostale rezerve - - 7.058 - - - - (7.058) - -
dionica
Kupnja vlastitih
- - (4.255) 1.475 - - - (5.753) (8.533) -
Prijenos na zakonske rezerve - - - - - 3.500 (3.500) - -
Poveanje temeljnog kapitala prijenosom iz kapitalne dobiti 200.000 (200.000) - - - - - - - -
lanovima NO

Nagrade
- - - - - - - (510) (510) -
Nagrade zaposlenicima - - - - - - - (1.000) (1.000) -
Objavljena dividenda - - - - - - - (10.000) (10.000) -
Isplate na temelju dionica - - - - - - - 2.012 2.012 -
Poveanje/smanjenje rezervi prilikom kupnje i otuenja ovisnih
društava
- - - - - - - (10.396) (10.396) -
Smanjenje manjinskog interesa prilikom otuenja ovisnih
društava
- - - - - - - - - (32.578)
en tijekom godine
Manjinski interes ste
- - - - - - - - - (6.314)
Na dan 31. prosinca 2008. 300.000 123.000 (6.660)
)
(
8.000 43.809 (48.865)
)
(
7.500 100.111 526.895 5.938
Gubitak tekue godine - - - - - - - (70.654) (70.654) (150)
Prijenos s revalor. rezerve na zadržanu dobit - - - - (943) - - 1.179 236 -
Neto promjena ulaganja imovine raspoložive za prodaju - - - - - 13.011 - - 13.011 -
Ukupno priznati prihodi i rashodi u 2009. - - - - (943) 13.011 - (69.475) (57.407) (150)
dionica
Kupnja vlastitih
- - (25.214) - - - (12.837) (38.051) -
Prijenos iz zadržane dobiti u rezerve za vlastite dionice - - - 1.000 - - (1.000) - -
Prijenos na zakonske rezerve - - - - - 750 (750) - -
lanovima NO
Nagrade
- - - - - - - (120) (120) -
Nagrade zaposlenicima - - - - - - - (300) (300) -
Objavljena dividenda - - - - - - - (3.750) (3.750) -
Isplate na temelju dionica - - 25.417 - - - - 3.919 29.336 -
Poveanje/smanjenje rezervi prilikom gubitka kontrole - - - - - - - (3.793) (3.793) -
Smanjenje manjinskog interesa prilikom gubitka kontrole - - - - - - - - - (9.631)
Na dan 31. prosinca 2009. 300.000 123.000 (6.457)
)
(
9.000 42.866 (35.854)
)
(
8.250 12.005 452.810 (3.843)
)
(

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio konsolidiranog Izvještaja o promjenama na kapitalu 12

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

1. Ope informacije o Društvu i Grupi

Ingra d.d. Zagreb ("Društvo" ili "Društvo matica") je dioniko društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Sjedište Društva je u Zagrebu, Aleksandra Von Humboldta 4/b, 10 000 Zagreb. Društvo je registrirano pri Trgovakom sudu u Zagrebu 2000. godine.

Na dan 31. prosinca 2009. godine Grupa je imala 161 zaposlenika, dok je na dan 31. prosinca 2008. godine imala 1.013 zaposlenika. Znaajno smanjenje broja zaposlenih posljedica je gubitka kontrole u makedonskom graevinskom društvu Mavrovo Inženjering dooel.

Nadzorni odbor

lanovi Nadzornog odbora tijekom 2009. godine bili su kako slijedi:

  • dr. sc.Danijel Režek, predsjednik
  • akademik Jakša Barbi, zamjenik
    • Josip Protega, lan – do 25. veljae 2010. godine
    • Nadan Vidoševi, lan
    • Marko Oreškovi,lan – od 31. kolovoza 2009. godine

Uprava

lanovi uprave tijekom 2009. godine bili su kako slijedi:

  • -Igor Oppenheim, predsjednik
    • Jasna Ludviger, lan
    • Aleksandar Ivani, lan - do 30. prosinca 2009. godine

Društva Grupe

Financijski izvještaji sljedeih ovisnih društava ukljuena su u konsolidirane financijske izvještaje društva Ingra d.d. i ovisnih društava ("Grupa"):

Država osnutka Vlasni
ki udio
Vlasni
ki udio
31. prosinca 2009.
%
31. prosinca 2008.
%
Ingra Mar d.o.o. Hrvatska 100% 51%
Ingra M.E. d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Ingra Italija s.r.l., Italija Italija 67% 67%
Bioadria d.o.o. Hrvatska 64% 64%
Ingra Bioren d.o.o. Hrvatska 60% 60%
Ingra gradnja d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Posedarje Rivijera Hrvatska 100% 100%
Ingra Energo d.o.o. Bosna i Hercegovina 100% 100%
Južni Jadran Nautika d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Sarl Alžir Alžir 99% 99%
Lanište d.o.o. Hrvatska 100% 100%

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Domovi dalmatinske rivijere Hrvatska 100% 100%
d.o.o.
Primani d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Marina Slano d.o.o. Hrvatska 62% 62%

Napomena: budui da je za društvo Mavrovo ADG koje je kupljeno u tijeku 2008. godine podnesen zahtjev za otvaranjem steajnog posupka u ožujku 2009. godine i da Ingra d.d. nije imala kontrolu nad navedenim društvom, ovo društvo nije konsolidirano sa 31. prosincem 2008. godine kao ni sa 31. prosincem 2009. godine i ne ini dio Ingra Grupe.

Isto tako, društvo Geotehnika Sudan d.o.o. koje nije imalo poslovnih aktivnosti u 2009. godini nije konsolidirano sa 31. prosincem 2009. godine. Društvo matica Ingra d.d. je u potpunosti ispravila ulaganja u društva Mavrovo ADG i Geotehniku Sudan kao što je opisano u bilješci 9.

Nadalje, Ingra d.d. je nad društvom Mavrovo Inženjering dooel izgubila kontrolu u 2009. godini tako da ono takoer nije konsolidirano i ne ini dio Ingra Grupe na 31. prosinca 2009. godine.

Vlasnika struktura

Vlasnika struktura Društva i Grupe bila je kako slijedi:

31. prosinca 2009. 31. prosinca 2008.
Broj Vlasni
ki
Broj Vlasni
ki
dionica udio % dionica udio %
Igor Oppenheim 762.750 10,17% 762.750 10,17%
Marijan Kostren
i
144.620 1,93% 737.550 9,83%
Privredna banka Zagreb d.d. 472.775 6,30% 486.985 6,49%
Tehnika d.d. 451.800 6,02% 451.800 6,02%
AZ Obvezni mirovinski fond d.d. 435.682 5,81% 435.682 5,81%
Jasna Ludviger 338.850 4,52% 368.850 4,92%
Raiffeisen Obvezni mirovinski fond d.d. 346.856 4,62% 355.200 4,74%
PBZ Croatia Obvezni mirovinski fond d.d. 204.545 2,73% 233.700 3,12%
Elektroprojekt d.d. 207.450 2,77% 207.450 2,77%
Hidroelektra niskogradnja d.d. 171.300 2,28% 171.300 2,28%
Vlastite dionice 161.425 2,15% 166.507 2,22%
Ostali 3.801.947 50,69% 3.122.226 41,63%
7.500.000 100,00% 7.500.000 100,00%

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

2. Znaajne raunovodstvene politike

Izjava o usklaenosti

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe su sastavljeni sukladno zakonskim zahtjevima okvira financijskog izvještavanja primjenjivog u Republici Hrvatskoj na velike poduzetnike i poduzetnike ije su dionice ili dužniki vrijednosni papiri uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira, koji se do dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju temelji na Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja, njihovim dopunama i povezanim tumaenjima, koje utvrdi hrvatski Odbor za standardne financijskog izvještavanja (nadalje: Odbor), a koji su objavljeni u Narodnim novinama.

Primijenjene raunovodstvene politike su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu. Grupa tijekom godine nije usvojila nove i izmijenjene MSFI i njihova tumaenja koji bi utjecali na financijsku poziciju, rezultat poslovanja ili zahtijevali dodatne objave u konsolidiranim financijskim izvještajima.

Standardi, tumaenja i dodaci koji su izdani od IASB i usvojeni od strane hrvatskog Odbora, a još nisu stupili na snagu

Na datum odobrenja konsolidiranih financijskih izvještaja u Republici Hrvatskoj bili su izdani slijedei standardi i tumaenja koji su objavljeni 12. studenog 2009. godine, koji još nisu na snazi za godinu završenu na datum 31. prosinca 2009. godine.

  • MSFI 1 Prva primjena MSFI, trošak ulaganja pri prvoj primjeni revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 2 Isplate s temelja dionica revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 7 Financijski instrumenti: Objave (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 1- Prezentiranje financijskih izvješa revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 16 Nekretnine postrojenja i oprema revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 18 Prihodi ((primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 19 Primanja zaposlenih revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 20 Državne potpore i objavljivanja državne pomoi revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 23 Troškovi posudbe revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji trošak ulaganja pri prvoj primjeni (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 28 Ulaganja u pridružena društva revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

  • MRS 29 Financijsko izvještavanje u uvjetima hiperinflacije revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima - revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i MRS 1 Objavljivanje financijskih instrumenata s opcijom prodaje izdavatelju i obveze temeljem likvidacije - revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 36 Umanjenje imovine revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 38 Nematerijalna imovina revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 39 Financijski instrumenti priznavanje i mjerenje revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 40 Ulaganja u nekretnine revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 41 Poljoprivreda revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 15 Ugovori o izgradnji nekretnina (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 16 Zaštita neto ulaganja (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 17 Raspodjela nenovane imovine vlasnicima (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 18 Transferi imovine od kupaca (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 3 Poslovna spajanja revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i ukinuti dijelovi poslovanja revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 27 Konsolidirani i zasebni financijski izvještaji (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 28 Ulaganja u pridružena društva revidirani temeljem izmjene MSFI (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima - revidirani temeljem izmjene MSFI 3 (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 39 Financijski Instrumenti: Priznavanje i mjerenje: instrumenti zaštite (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 9 Financijski instrumenti (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2013. godine ili kasnije)
  • IFRIC 19 Zatvaranje financijskih obveza poveanjem kapitala (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. srpnja 2010. godine ili kasnije)

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe na dan 31. prosinca 2009. godine pripremljeni su po naelu povijesnih troškova osim u sluaju zemljišta i zgrada, financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti.

Raunovodstvene politike su primjenjivane konzistentno, osim ako nije navedeno drugaije. Konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni su po naelu nastanka dogaaja pod pretpostavkom neogranienog nastavka poslovanja.

Financijski izvještaji denominirani su u hrvatske kune (HRK). Na dan 31. prosinca 2009. godine teaj za 1 USD i 1 EUR iznosio 5,09 HRK odnosno 7,31 HRK (31. prosinca 2008. godine: 5,16 HRK odnosno 7,32 HRK).

Kljune procjene i pretpostavke te neizvjesnosti u pripremi financijskih izvještaja

Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja, menadžment je koristio odreene procjene i pretpostavke koje utjeu na neto knjigovodstvenu vrijednost imovine i obveza Društva, objavljivanje potencijalnih stavaka na datum bilance te objavljene prihode i rashode tada završenog razdoblja.

Procjene su korištene, ali ne i ograniene na: obraun i razdoblje amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, procjene umanjenja vrijednosti, ispravke vrijednosti zaliha i sumnjivih i spornih potraživanja, rezerviranja za primanja zaposlenih i sudske sporove. Više detalja o raunovodstvenim politikama za ove procjene nalazi se u ostalim dijelovima ove bilješke, kao i ostalim bilješkama uz financijska izvještaja. Budui dogaaji i njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnošu. Zato raunovodstvene procjene zahtijevaju prosudbu, a one korištene pri izradi financijskih izvještaja su podložne promjenama nastankom novih dogaaja, stjecanjem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i promjenom okruženja u kojemu Društvo posluje. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih.

Osnove konsolidiranih financijskih izvještaja

Konsolidirani financijski izvještaji obuhvaaju Maticu i podružnice nakon eliminacije svih materijalnih transakcija izmeu društava unutar Grupe. Podružnica je pravna osoba pod kontrolom Matice, u kojoj Matica izravno ili neizravno posjeduje više od 50 posto glasakih prava podružnice ili nad kojom Matica ima kontrolu upravljanja.

Ovisna društva se konsolidiraju od trenutka prijenosa stvarne kontrole na Grupu dok prestanak konsolidacije poinje od trenutka njihove prodaje ili likvidacije.

Stjecanja podružnica su evidentirana korištenjem metode troška ulaganja.

Financijski izvještaji ovisnih društava sastavljeni su za isto financijsko razdoblje kao i za matino društvo koristei dosljedne raunovodstvene politike. Prilagodbe se obavljaju tamo gdje postoje razlike u promjeni raunovodstvenih politika.

Manjinski interesi u kapitalu i rezultatima društava koje kontrolira Matica prikazani su posebno u konsolidiranim financijskim izvještajima.

Osnovna primijenjena naela konsolidacije su:

  • a. Samo društva u kojima Društvo ima kontrolu konsolidirana su na osnovi pojedine pozicije bilance i rauna dobitka i gubitka. Ulaganja u pridružena društva iskazana su korištenjem metode udjela.
  • b. Društva koja su kupljena tijekom godine ukljuena su u konsolidirana financijska izvješa od datuma stjecanja ili do datuma prodaje.
  • c. Razliku izmeu troška ulaganja i kapitala na isti datum Društvo rasporeuje na osnovi procjene Uprave na imovinu i obveze ukljuene u ulaganje, a ostatak smatra goodwillom.
  • d. Sva znaajna interna potraživanja i obveze kao i svi troškovi i prihodi, ukljuujui nerealizirane dobitke i gubitke, koji su rezultirali iz transakcija izmeu konsolidiranih društava su eliminirani.

Osnovne raunovodstvene politike korištene u pripremi financijskih izvještaja obrazložene su u nastavku:

a) Goodwill

Goodwill i višak fer vrijednosti steene imovine nad troškom akvizicije predstavljaju razliku izmeu troška stjecanja i stjecateljevog udjela u ukupnoj fer vrijednosti sredstava i obveza na dan stjecanja. Goodwill je podložan testu za umanjenje vrijednosti na svaki datum izvještavanja. Višak fer vrijednosti steene imovine nad troškom stjecanja prikazuje se kao dobitak kroz raun dobiti i gubitka u godini stjecanja.

b) Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema, izuzev zemljišta, iskazane su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Troškovi nabave ukljuuju sve troškove koji se mogu direktno povezati sa dovoenjem imovine u upotrebu za namjeravanu svrhu. Nabavna vrijednost ukljuuje izdatke koji se izravno odnose na stjecanje sredstva. Nabavna vrijednost vlastito izgraenog sredstva ukljuuje trošak materijala i direktnog rada i druge troškove povezane s dovoenjem sredstva u namijenjeno radno stanje, kao i troškove demontiranja i uklanjanja dijelova te obnove lokacije na kojoj se nalaze.

Dobici i gubici od otuenja nekretnina, postrojenja i opreme se priznaju unutar ostalih prihoda u raunu dobiti i gubitka. Kada se revalorizirana imovina prodaje, iznosi koji su ukljueni u revalorizacijske rezerve se transferiraju u zadržanu dobit.

Naknadni izdaci vezani za ve priznati predmet nekretnina, postrojenja i opreme kapitaliziraju se kao poveanje vrijednosti imovine u sluaju kada je vjerojatno da e zbog tih dodatnih izdataka pritjecati dodatne budue ekonomske koristi i kada ti izdaci unapreuju stanje imovine iznad originalno priznatog. Svi ostali naknadni troškovi priznaju se kao rashod u razdobljeu kada su nastali.

Zemljište se nakon poetnog priznavanja iskazuje po revaloriziranom iznosu koji ini njegova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za kasnije akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Neovisne procjene vrijednosti zemljišta vrše se kada se knjigovodstvena vrijednost bitno razlikuje od fer vrijednosti. Svako poveanje vrijednosti zemljišta knjiži se u revalorizacijske rezerve, osim u sluaju da, i iskljuivo u mjeri u kojoj, ono poništava smanjenje vrijednosti iste imovine koje je ranije bilo iskazano kao trošak i u tom se sluaju prikazuje kao prihod.

Svako umanjenje prvo se prebija sa poveanjem koje se odnosi na raniju procjenu vrijednosti u pogledu iste imovine i nakon toga se priznaje kao trošak. Pripadajui dio revalorizacijskih rezervi ostvarenih prilikom ranije procjene vrijednosti oslobaa se iz revalorizacijskih rezervi direktno u zadržani dobitak, nakon otuenja imovine.

Amortizacija je obraunata primjenom linearne metode pojedinano za svako osnovno sredstvo kroz procijenjeni vijek korištenja imovine. Amortizacija se poinje obraunavati kada je dugotrajna materijalna imovina raspoloživa i spremna za upotrebu. Imovina u izgradnji se ne amortizira. Amortizacija se obraunava kroz prosjeni procijenjeni vijek trajanja kako slijedi:

Zgrade 40 godina
Postrojenja i oprema 2-10 godina
Transportna sredstva, namještaj i uredska oprema 4 godine

Obraun amortizacije obavlja se po pojedinanim osnovnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Dobit ili gubitak ostvaren prodajom, rashodovanjem ili na drugi nain otuenjem nekretnina, postrojenja i opreme iskazuje se u okviru ostalih troškova ili prihoda ovisno o ostvarenom rezultatu.

Nakon inicijalnog priznavanja po trošku, zgrade se priznaju prema revaloriziranoj vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadnu amortizaciju na zgrade i trošak umanjenja vrijednosti. Fer vrijednost se bazira na tržišnoj vrijednosti, a to je procijenjena vrijednost za koju bi imovina mogla biti prodana na dan procjene vrijednosti izmeu dobrovoljnog kupca i dobrovoljnog prodavatelja po uobiajenim poslovnim i komercijalnim uvjetima.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva povea kao rezultat revalorizacije, to poveanje se izravno odobrava glavnici pod nazivom revalorizacijska rezerva. Revalorizacijsko poveanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje istog sredstva, koje je prethodno bilo priznato kao rashod.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, to se smanjenje priznaje kao rashod. Revalorizacijsko smanjenje izravno tereti revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za isto sredstvo.

Svake godine se vrši prijenos iz revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit u visini amortizacije revalorizirane imovine. Takoer, akumulirana amortizacija na datum revalorizacije se iskljuuje na teret bruto knjigovodstvenog iznosa sredstva, a neto iznos prepravlja se do revaloriziranog iznosa sredstva.

U trenutku povlaenja iz uporabe ili otuenja, sva preostala revalorizacijska rezerva takvog sredstva se prenosi u zadržanu dobit.

Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme

Na svaki datum bilance Društvo i Grupa analiziraju sadašnju vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme kako bi procijenilo da li postoje pokazatelji da vrijednost nekog sredstva treba biti umanjena. Ako takvi pokazatelji postoje, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos sredstva kako bi utvrdilo iznos gubitka od umanjenja imovine (ukoliko on postoji). Ukoliko nije mogue procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Kada se temelj raspodjele može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi, sredstva se takoer rasporeuju na pojedinu jedinicu koja stvara novac, a ukoliko to nije mogue, sredstva se

rasporeuju na najmanje jedinice Grupe koje stvaraju novac i za koje se raspodjela može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi.

Nadoknadivi iznos jest viši iznos fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednosti sredstva u upotrebi. Pri utvrivanju vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budui novani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujui diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekue tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifinih za pojedino sredstvo.

Ako je nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) umanjuje se do njegovog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja imovine priznaje se odmah kao rashod u raunu dobiti i gubitka, osim za revaloriziranu imovinu gdje se gubici prvo umanjuju na teret pripadajuih revalorizacijskih rezervi.

c) Ulaganje u nekretnine

U ulaganja u nekretnine se klasificiraju nekretnine koje se drže ili zbog stjecanja prihoda od najma ili kapitalne dobiti ili oboje. Ulaganje u nekretnine se poetno vrednuju po trošku nabavke. Nakon poetnog priznavanja, ulaganja u nekretnine se vode po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranom umanjenju vrijednosti. Trošak ulaganja u nekretninu ukljuuje nabavnu cijenu i sve izravne troškove. Ulaganje u nekretnine u pripremi se klasificiraju kao nekretnine, postrojenja i oprema dok se izgradnja završi, osim zemljišta koje se odmah priznaje kao ulaganja u nekretnine. Zemljište se ne amortizira. Kada se stave u upotrebu, ulaganja u nekretnine se amortiziraju kroz ekonomski vijek trajanja.

d) Najmovi

Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom na najmoprimca. Svi ostali najmovi klasificiraju se kao poslovni najmovi.

Financijske najmove poetno se priznaje u bilanci najmoprimca kao imovinu i obveze po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljenih sredstava ili ako je niže po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaanja najma. Pripadajua obveza prema najmodavcu ukljuena je u bilancu kao obveza za financijski leasing.

Plaanje najamnine raspodjeljuje se izmeu financijskog troška i smanjenja nepodmirene obveze kako bi se postigla ista kamatna stopa za razdoblje na preostali iznos obveze. Financijski troškovi priznaju se direktno u raunu dobiti i gubitka.

Poslovni najam priznaje se kao rashod u raunu dobiti i gubitka na ravnomjernoj osnovi tijekom razdoblja najma.

e) Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva su društva u kojima Društvo, posredno ili neposredno, ima kontrolu nad njihovim aktivnostima. Kontrola je postignuta ukoliko Društvo upravlja financijskim i poslovnim politikama društva tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ulaganja u ovisna društva iskazana su u pojedinanim financijskim izvještajima Društva po trošku stjecanja.

Financijski izvještaji ovisnih društava ukljueni su u konsolidirane financijske izvještaje od datuma kada je kontrola zasnovana do datuma kada kontrola prestaje. Popis lanica Grupe naveden je na stranici 14.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Transakcije eliminirane prilikom konsolidacije

Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija meu lanicama Grupe, eliminiraju se pri konsolidaciji financijskih izvještaja, dok se nerealizirani gubici eliminiraju samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti.

f) Ulaganja u pridružena društva

Pridruženim društvima smatraju se društva u kojima Grupa ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. Znaajan utjecaj je mo sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta u koje je izvršeno ulaganje, ali ne predstavlja kontrolu ili zajedniku kontrolu tih politika. Ulaganja u pridružena društva iskazuju se po metodi udjela. Prema ovoj metodi, udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava priznaje se u raunu dobiti i gubitka, od datuma kada je ostvaren znaajni utjecaj od datuma gubitka znaajnog utjecaja. Ulaganje se inicijalno vrednuje po trošku, te korigira za promjenu u udjelu koju ulagatelj ima u neto dobiti subjekta u koje je izvršeno ulaganje. Nerealizirana dobit po transakcijama s pridruženim društvom se eliminira do razine ulagateljevog udjela u subjektu u koje je izvršeno ulaganje. Kumulativno kretanje korigira trošak ulaganja. U sluaju kada je udio Grupe u gubicima pridruženog društva jednak ili vei od iznosa ulaganja u istu, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim u sluaju preuzimanja obveze ili plaanja u ime pridruženog društva.

g) Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto oekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se može realizirati, ovisno o tome što je niže. Zalihe materijala i rezervnih dijelova te sitnog inventara se iskazuju po stvarnim troškovima nabave. Utrošak zaliha materijala se iskazuje po prosjenim ponderiranim cijenama. Zalihe sitnog inventara otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu.

Zalihe proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti.

Trošak nabave ukljuuje troškove nabave zaliha i trošak njihova dovoenja na postojeu lokaciju i stanje.

h) Potraživanja

Potraživanja predstavljaju prava na naplatu odreenih iznosa od kupaca ili drugih dužnika kao rezultat poslovanja Grupe. Potraživanja se iskazuju u ukupnom iznosu i umanjena su za ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja. Ispravak vrijednosti zastarjelih i spornih potraživanja vrše se pojedinano za svako potraživanje kad je neizvjesna naplata djelominog ili ukupnog iznosa potraživanja temeljem procjene managementa.

i) Novac i ekvivalenti novca

Novac se sastoji od depozita, novca na raunima u bankama i slinim institucijama i gotovog novca u blagajnama. Ova pozicija ukljuuje novac odmah raspoloživ i upotrebljiv i karakterizirana je odsutnošu rizika naplate.

j) Pretvaranje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom teaja važeeg na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na dan sastavljanja bilance preraunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teaja važeeg na datum bilance. Dobici ili gubici od teajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz prerauna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preraunavaju se po novim teajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preraunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teaja važeeg na datum transakcije.

lanice Grupe

Stavke ukljuene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem društvo posluje ("funkcionalna valuta"). Konsolidirani financijski izvještaji su prezentirani u hrvatskim kunama, koja je takoer funkcionalna valuta Grupe.

Prihodi i rashodi te novani tokovi inozemnih društava uraunati su u funkcionalnu valutu Grupe korištenjem teaja koji približno odražava teaj na dan transakcije (prosjeni teaj za mjesec), a njihova imovina i obveze preraunate su po teaju važeem na kraju godine. Sve teajne razlike, nastale ovakvim preraunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar kapitala.

Neto ulaganje u lanice Grupe

Teajne razlike nastale preraunom neto ulaganja u inozemna društva priznaju se unutar kapitala. Prilikom prodaje inozemnog društva, teajne razlike priznaju se u raunu dobiti i gubitka kao dio dobiti ili gubitka od prodaje.

k) Primljeni krediti

Kamatonosni bankarski krediti i prekoraenja knjiže se u visini primljenih iznosa, umanjenih za direktne troškove odobrenja. Financijski troškovi, ukljuivši premije koje se plaaju prilikom podmirenja ili otkupa, knjiže se po obraunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenom iznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojem su nastali.

l) Rezerviranja

Rezerviranje se priznaje ako, i samo ako, Grupa ima sadašnju obvezu (pravnu ili konstruktivnu) nastalu kao rezultat prošlog dogaaja i vjerojatno je da e za podmirenje te obveze biti potreban odljev ekonomskih resursa, te ako je mogue realno procijeniti iznos obveze.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum bilance, uzimajui u obzir rizike i neizvjesnosti u svezi te obveze. Kada se rezerviranje mjeri na temelju procijenjenih novanih tokova, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost oekivanih izdataka potrebnih za podmirenje obveze.

Ako se oekuje da e neke ili sve izdatke potrebne za podmirenje rezerviranja nadoknaditi trea strana, potraživanje se priznaje kao imovina samo kada je doista izvjesno da e naknada biti primljena te da se iznos naknade može pouzdano izmjeriti.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

m) Primanja zaposlenih

(i) Doprinosi u obvezni mirovinski fond

Obveze za doprinose u obvezni mirovinski fond se ukljuuju kao trošak u raun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

(ii) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Grupe, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno kljunih zaposlenika, može realno oekivati da ebonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja. Za obveze za bonuse se oekuje da e biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se oekuje da e biti isplaen.

(iii) Isplate s temelja dionica

Grupa ima plan za isplatu s temelja dionica zaposlenicima Grupe koje se podmiruju u glavnikim instrumentima Grupe. Ukupni iznos koji se priznaje kao trošak i odgovarajue poveanje glavnice mjere se na temelju fer vrijednosti danih glavnikih instrumenata. Fer vrijednost tih glavnikih instrumenata se mjeri na datum dodjele. Na svaki datum bilance, Grupa revidira svoju procjenu broja opcija koji zadovoljavaju uvjete za stjecanje prava.

n) Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje iskazuju se u neto iznosu umanjeni za povrate, diskonte, bonuse i premije, kao i poreze direktno povezane sa prodajom proizvoda i izvršenih usluga i predstavljaju iznos fakturiran treim osobama. Prihod se priznaje u trenutku kada su dobra otpremljena odnosno izvršena usluga, te kada je znaajni dio rizika i koristi vlasništva nad dobrima prenesen na kupca.

Prodaja robe i proizvoda j p

Prihod od prodaje robe i vlastitih proizvoda priznaje se kada su zadovoljeni svi sljedei uvjeti:

  • Grupa je prenijela na kupca znaajne rizike i koristi od vlasništva nad robom i proizvodima;
  • Grupa ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obino povezuje s vlasništvom niti ima kontrolu nad prodajom robe;
  • Iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti;
  • Vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u Grupu; i
  • Troškovi, koji su nastali ili e nastati u svezi prodaje, mogu se pouzdano izmjeriti.

o) Financijski prihodi i troškovi

Financijski prihodi i troškovi obuhvaaju obraunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od teajnih razlika, dobitke i gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka.

Prihod od kamate se priznaje u raunu dobiti i gubitka primjenom metode obraunatih prihoda, koristei efektivnu kamatnu stopu. Prihod od dividendi priznaje se u raunu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Grupe na isplatu dividende.

Financijski trošak sastoji se od troška obraunatih kamata na pozajmice, promjena fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, gubitaka od umanjenja vrijednosti financijske imovine, gubitaka od teajnih razlika. Troškovi od zajmova priznaju se u raunu dobiti i gubitka koristei metodu efektivne kamatne stope.

p) Porezi

Porez na dobit obraunava se prema zakonima i propisima zemlje u kojoj je registrirano društvo Grupe. Grupa iskazuje poreznu obvezu u skladu sa Hrvatskim propisima. Porez na dobit za tekuu godinu sadržava tekui i odgoeni porez.

Tekui porez je oekivani porez koji se plaa na oporezivu dobit tekue godine, koristei poreznu stopu koja je na snazi na datum bilance.

Odgoeni porezi proizlaze iz privremenih razlika izmeu vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima od vrijednosti iskazanih za potrebe utvrivanja osnovice poreza na dobit. Odgoena porezna imovina za neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice priznaje se ukoliko postoji vjerojatnost da e se u budunosti ostvariti oporeziva dobit temeljem koje e se iskoristiti odgoena porezna imovina. Odgoena porezna imovina i obveze obraunavaju se uz primjenu stope poreza na dobit primjenjive na razdoblje kada e se ta imovina ili obveze realizirati.

Tekui i odgoeni porez priznaju se kao rashod ili prihod u raunu dobiti i gubitka; osim kada se odnose na stavke koje se direktno priznaju na kapitalu, kada se i porez takoer priznaje direktno na kapitalu.

q) Informacije o segmentima

Segment je posebna komponenta Grupe zadužena za pružanje odreenih proizvoda ili usluga (poslovni segment) ili pružanje proizvoda ili usluga unutar odreenog ekonomskog podruja (geografski segment), koji je podložan rizicima i koristima koje su drugaije nego u ostalim segmentima. Primarni format Grupe za izvješivanje o segmentima je utemeljen na geografskim segmentima.

r) Zarada po dionici

Grupa prikazuje podatke o osnovnoj i razrijeenoj zaradi po dionici za redovne dionice. Osnovna zarada po dionici se rauna dijelei tekuu dobit ili gubitak za godinu raspoloživu za imatelje redovnih dionica, s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Razrijeena zarada po dionici se rauna dijelei tekuu dobit ili gubitak za godinu raspoloživu za imatelje redovnih dionica, s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja umanjenim za ponderirani prosjeni broj vlastitih dionica.

s) Financijska imovina i financijske obveze

Financijska imovina

Ulaganja se priznaju i prestaju priznavati na datum trgovanja gdje je kupnja i prodaja financijskog sredstva odreena ugovorom ije odredbe zahtijevaju da se to sredstvo isporui u okviru odreenoga vremena ureenog od strane tržišta; poetno se mjere po fer vrijednosti uveanoj za transakcijske troškove, osim u sluaju financijske imovine koja se vodi po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, koja se inicijalno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina klasificira se u slijedee kategorije:

"Po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka (FVRDIG)"

Financijska imovina se klasificira kao FVRDIG kada je namijenjena trgovanju ili je definirana od strane Grupe kao takva. Financijska imovina klasificira se kao namijenjena trgovanju ako je:

    1. steena u svrhu prodaje u bližoj budunosti; ili
    1. dio portfelja financijskih instrumenata kojim Grupa zajedniki upravlja i za koji postoji dokaz o nedavnom kratkoronom ostvarenju dobiti; ili
    1. derivativ koji nije definiran i nije uinkovit kao instrument zaštite (hedging).

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjeri se po fer vrijednosti, a svaka ostvarena dobit ili gubitak priznaju se u raunu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka ukljuuje bilo koju dividendnu ili kamatnu metodu umanjeno za potencijalno umanjenje vrijednosti, sa prihodom priznatim na temelju efektivnog prinosa.

o "Ulaganja koja se drže do dospijea"

Mjenice i zadužnice s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaanja i fiksnim dospijeem za koje Grupa ima pozitivnu namjeru i mogunost držati ih do dospijea klasificiraju se kao ulaganja koja se drže do dospijea. Ulaganja koja se drže do dospijea evidentiraju se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjeno za sva umanjenja vrijednosti, s prihodima priznatima na temelju efektivnog prinosa.

o "Financijska imovina raspoloživa za prodaju"

Neuvrštene dionice i uvrštene otkupive zadužnice kojima se trguje na aktivnom tržištu, klasificiraju se kao raspoložive za prodaju i iskazuju se po fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali uslijed promjena u fer vrijednosti priznaju se direktno u kapitalu, u revalorizacijskim rezervama tog ulaganja, osim gubitka od umanjenja, kamata izraunatih primjenom metode efektivne kamatne stope te pozitivnih i negativnih teajnih razlika na monetarnim sredstvima, koji se priznaju direktno u raunu dobiti i gubitka. Ukoliko je financijska imovina otuena ili ju je potrebno umanjiti, kumulativni dobici i gubici, koji su prethodno priznati u revalorizacijskim rezervama nastalima od ulaganja, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Dividende na vlasniki instrument raspoloživ za prodaju priznaju se u raunu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava Grupe da ih primi.

Fer vrijednost financijske imovine denominirane u stranoj valuti odreena je u toj valuti i pretvorena po srednjem teaju na dan bilance. Promjena u fer vrijednosti vezana uz teajne razlike koja proizlazi iz promjene u amortiziranim troškovima te imovine priznaje se u raunu prihoda i rashoda, a ostale promjene su iskazane u kapitalu.

o "Zajmovi i potraživanja"

Potraživanja od kupaca, zajmovi i ostala potraživanja s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaanja koja ne kotiraju na aktivnom tržištu klasificiraju se kao zajmovi i potraživanja. Zajmovi i potraživanja mjere se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjenom za sva umanjenja vrijednosti imovine. Prihod od kamata priznaje se primjenom efektivne kamatne stope osim za kratkorona potraživanja gdje priznavanje kamata nije materijalno znaajno.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine jj j j

Na svaki datum bilance Grupa procjenjuje postoje li pokazatelji o umanjenju vrijednosti financijske imovine, osim one imovine klasificirane kao imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka.

Vrijednost financijske imovine umanjuje se ako postoji objektivan dokaz o umanjenju njezine vrijednosti kao rezultat jednog ili više dogaaja nastalih nakon poetnog priznavanja imovine, kad taj dogaaj utjee na procijenjene budue novane tokove od financijske imovine.

Za neuvrštene dionice klasificirane kao raspoložive za prodaju objektivan dokaz o njihovu umanjenju jest znaajno ili produljeno smanjenje fer vrijednosti ispod njihova troška stjecanja.

Za svu ostalu financijsku imovinu, ukljuujui otkupive zadužnice klasificirane kao raspoložive za prodaju i potraživanja na temelju financijskih najmova, objektivan dokaz o umanjenju može ukljuivati slijedee:

  • Znaajne financijske teškoe izdavatelja ili dužnika; ili
  • Nepoštivanje odredbi ugovora, poput nepodmirenja ili zakašnjenja plaanja kamate ili glavnice; ili
  • Nastanak vjerojatnosti da e dužnik pokrenuti steajni postupak ili bankrotirati.

Za pojedine kategorije financijske imovine, kao što su potraživanja od kupaca, pojedinano procijenjena imovina za koju ne postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti naknadno se ukljuuje u grupu financijske imovine i za nju se zajedniki procjenjuje potreba za umanjenjem. Objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti portfelja potraživanja može ukljuivati prijašnje iskustvo Grupe vezano za naplatu potraživanja, poveanje broja zakašnjelih plaanja u portfelju nakon isteka prosjenog odobrenog razdobljea od 60 dana te uoene promjene u državnim i lokalnim ekonomskim uvjetima koje utjeu na zakašnjenje naplate potraživanja.

Za financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku iznos gubitka mjeri se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih buduih novanih tokova, diskontiranih uz originalnu efektivnu kamatnu stopu financijske imovine.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine umanjuje se direktno za iznos gubitka od umanjenja za svu financijsku imovinu osim za potraživanja od kupaca, kada se knjigovodstvena vrijednost umanjuje upotrebom rauna ispravka vrijednosti. Kada su potraživanja od kupaca nenaplativa, ista e biti otpisana upotrebom rauna ispravka vrijednosti. Naknadne naplate prethodno otpisanih potraživanja iskazuju se korekcijom rauna ispravka vrijednosti. Promjene u knjigovodstvenom iznosu rauna ispravka vrijednosti priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Osim za vlasnike instrumente raspoložive za prodaju, ukoliko se u slijedeem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se može objektivno povezati s dogaajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti ispravlja se u raunu dobiti i gubitka do iznosa kada knjigovodstvena vrijednost instrumenta na datum ispravljanja umanjena ne prelazi amortizirani trošak da nije došlo do priznavanja umanjenja vrijednosti na datum kada je umanjenje vrijednosti izvršeno.

Gubici od umanjenja vrijednosti prethodno priznati u raunu dobiti i gubitka od ulaganja u vlasnike instrumente klasificirane kao raspoložive za prodaju ne ispravljaju se u raunu dobiti i gubitka. Ako u slijedeem razdoblju fer vrijednost dužnikog instrumenta klasificiranog kao raspoloživ za prodaju poraste, poveanje se priznaje direktno u kapitalu.

Prestanak priznavanja financijske imovine pjj

Grupa prestaje priznavati financijsku imovinu samo i iskljuivo ako ugovorna prava na novane tokove od financijske imovine isteknu, ili ako ono prenese financijsku imovinu i sve znaajne rizike i koristi

povezane sa vlasništvom nad tom financijskom imovinom drugom društvu. Ako Grupa ne prenese niti ne zadrži sve znaajne rizike i koristi povezane sa vlasništvom nad tom financijskom imovinom i ako je zadržala kontrolu nad tom imovinom, Grupa priznaje zadržani dio te imovine i odgovarajuu obvezu za iznos koji e možda trebati platiti. Ako Grupa zadrži sve znaajne rizike i povrate povezane sa vlasništvom nad prenesenom financijskom imovinom, nastavlja priznavati financijsku imovinu i financijsku obvezu za primljenu naknadu.

Financijske obveze i vlasni j ki instrumenti izdani od strane Grupe

Klasifikacija kao obveza ili kao kapital j p

Dužniki i vlasniki instrumenti klasificiraju se ili kao financijske obveze ili kao kapital u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma.

Vlasniki instrumenti

Vlasniki instrument je svaki ugovor koji dokazuje udio u ostatku imovine Grupe nakon oduzimanja svih njegovih obaveza. Vlasniki instrumenti izdani od strane Grupe priznaju se kao razlika izmeu primitaka i direktnih troškova izdavanja.

Složeni financijski instrumenti j

Komponente složenih instrumenata izdanih od strane Grupe klasificiraju se odvojeno kao financijska obveza i kao glavnica u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma. Na datum izdavanja, fer vrijednost komponente obveze procjenjuje se koristei pretežitu tržišnu kamatnu stopu za sline instrumente koji nisu konvertibilni. Taj iznos se priznaje kao obveza na temelju amortiziranog troška primjenom efektivne kamatne stope sve do isteka konverzije ili do datuma dospijea instrumenta. Vlasnika komponenta se utvruje kao razlika izmeu fer vrijednosti složenog instrumenta i iznosa komponente obveze. Ovaj se iznos priznaje i ukljuuje u kapital, neto od poreznog efekta a naknadno mjerenje se ne provodi.

Dioniki kapital

a. Redovne dionice

Direktni zavisni troškovi povezani sa izdavanjem redovnih dionica priznaju se kao smanjenje kapitala.

b. Otkup dionikog kapitala

Iznos naknade plaene za otkup dionikog kapitala, ukljuujui direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje u kapitalu i rezervama. Otkupljene dionice klasificiraju se kao vlastite dionice i predstavljaju odbitnu stavku od ukupnog kapitala i rezervi.

Financijsko jamstvo ugovorene obveze jj g

Financijsko jamstvo ugovorene obveze se inicijalno mjeri po njihovoj fer vrijednosti i naknadno se mjeri po višoj vrijednosti:

  • iznosa obveze iz ugovora utvrenoj u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina; i
  • inicijalno priznatog iznosa umanjenog, ukoliko je potrebno, za odgovarajui kumulativni efekt priznat u skladu s politikom priznavanja prihoda (dividende i kamatni prihodi).

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz ra j pj un dobiti i gubitka g

Financijske se obveze klasificiraju kao financijske obveze po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka kada su ili namijenjene trgovanju ili su definirane od strane Grupe kao takve. Financijska obveza klasificira se kao namijenjena trgovanju ako je:

  • nastala iskljuivo u svrhu prodaje u bližoj budunosti; ili
  • dio identificiranog portfelja financijskih instrumenata kojim Grupa zajedniki upravlja i za koji postoji dokaz o nedavnom kratkoronom ostvarenju dobiti; ili
  • derivativ koji nije definiran i uinkovit kao instrument zaštite (hedging).

Financijska obveza, koja nije namijenjena za trgovanje, može se odrediti po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka nakon poetnog priznanja ako:

  • takvo odreenje uklanja ili znaajno smanjuje nekonzistentno mjerenje ili priznavanje koje bi inae nastupilo; ili
  • financijska obveza ini dio financijske imovine ili financijskih obveza ili oboje, i njima se upravlja i njihov se uinak procjenjuje na temelju fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranim upravljanjem rizicima od strane Grupe ili investicijskom strategijom Grupe, i podaci o grupi su interno dostupni na toj osnovi; ili
  • ini dio ugovora koji sadrži jednu ili više ugraenih derivativa, i MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje dopušta da cjelokupan ugovor (imovina ili obveza) bude definiran po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka.

Financijska obveza iskazana po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjeri se po njezinoj fer vrijednosti, a pripadajua dobit ili gubitak priznaju se u raunu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka ukljuuje i kamatu plaenu na financijsku obvezu.

Ostale financijske obveze j

Ostale financijske obveze, ukljuujui zajmove, inicijalno se mjere po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove.

Ostale financijske obveze se naknadno mjere po amortiziranom trošku koristei metodu efektivne kamatne stope, s kamatnim troškom priznatim na temelju efektivnog prinosa.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda izrauna amortiziranog troška financijske obveze i rasporeivanja troška kamata tijekom odreenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja tono diskontira procijenjena budua novana plaanja kroz oekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je prikladnije, kroz krae razdoblje.

Prestanak priznavanja financijske obveze pjj

Grupa prestaje priznavati financijsku obvezu samo i iskljuivo ako je ista podmirena, otpisana ili istekla.

t) Potencijalna imovina i obveze

Potencijalne obveze nisu priznate u financijskim izvještajima. One se objavljuju u bilješkama osim ukoliko odljev ekonomskih koristi nije vjerojatan.

Potencijalna imovina nije iskazana u financijskim izvještajima ve se iskazuje kada je priljev ekonomskih koristi vjerojatan.

u) Dogaaji nakon datuma bilance

Dogaaji nakon datuma bilance koji daju dodatne informacije o financijskom položaju Grupe na datum bilance (dogaaji koji zahtijevaju usklaivanje) reflektirani su u financijskim izvještajima. Dogaaji nakon datuma bilance koji se ne smatraju dogaajima koji zahtijevaju usklaivanje objavljuju se u bilješkama kada su znaajni.

v) Korištenje procjena i prosudbi

Priprema financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim okvirom primjenjivim u Republici Hrvatskoj zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utjeu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim imbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih ini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni se mogu razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke su predmet redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utjee samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i buduim razdobljima ukoliko korekcija utjee na tekue i budua razdoblja.

w) Usporedne informacije i reklasifikacije

Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekue financijske godine i ostalim podacima. Tako je u konsolidiranom raunu dobiti i gubitka za 2008. godinu iznos od 13.531 tisuu kuna reklasificiran sa pozicije troškova materijala i usluga na promjene u zalihama (trošak prodanih stanova) a u konsolidiranoj bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine napravljene su sljedee reklasifikacije:

  • o Iznos od 5.687 tisua kuna reklasificiran je sa pozicije ostala dugotrajna potraživanja na ostalu financijsku imovinu (depoziti)
  • o Ukalkulirani prihodi i financijske obveze umanjeni su za iznos od 2.693 tisue kuna koji se odnosi na diskont obveznica i komercijalnih zapisa.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

3. Poslovni prihodi

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Prihodi od ugovora o izgradnji u zemlji 327.925 893.472
Ostali prihodi od prodaje u zemlji 9.481 68.717
Prihodi od ugovora o izgradnji na inozemnom tržištu 151.213 115.273
Ostali prihodi od prodaje na inozemnom tržištu 14.095 122.776
502.714 1.200.238

Izvještavanje po segmentu

Informacije o segmentima su prikazane na osnovi geografskih segmenata Grupe. Informacije se temelje na internoj strukturi izvještavanja poslovodstva i Uprave Grupe.

Rezultati segmenata ukljuuju stavke koje su izravno vezane uz segment kao i oni koje se mogu opravdano alocirati na razumnoj osnovi.

Opis Za 2009. godinu Za 2008. godinu
Hrvatska
HRK'000
Inozemstvo
HRK'000
Ukupno
HRK'000
Hrvatska
HRK'000
Inozemstvo
HRK'000
Ukupno
HRK'000
Prihodi od prodaje 337.315 165.399 502.714 962.189 238.049 1.200.238
Ukupni prihodi 350.570 234.442 585.012 1.021.695 238.373 1.260.068
Dobit/(gubitak) iz
poslovanja
(49.661) 88.327 38.666 41.548 9.480 51.028
Neto financijski
prihodi/(troškovi)
(47.974) (61.496) (109.470) (44.152) (884) (45.036)
Dobit prije
oporezivanja
(97.635) 26.831 (70.804) (2.604) 8.596 5.992
Porez na dobit 628 - 628 (5.666) (701) (6.367)
Dobit/(gubitak) za
godinu
(98.263) 26.831 (71.432) (8.270) 7.895 (375)
Ostali podaci o
segmentima
Amortizacija
materijalne
imovine
(Bilješka 7)
6.123 242 6.365 8.831 2.278 11.109

Budui da Grupa ne alocira imovinu i obveze na pojedine segmente poslovanja, Uprava Grupe nije prikazala informacije o imovini i obvezama po geografskim segmentima.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

4. Ostali poslovni prihodi

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Prihodi od zajedni
kih pothvata u inozemstvu iz
ranijih godina
53.191 -
Otpis obveza iz ranijih godina 11.263 -
Prihodi od naplaenih penala 6.572 -
Naplata otpisanih potraživanja 5.584 328
Prihod od najma 1.058 9.939
Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 441 33
Otpuštanje rezervacije za sudske sporove 122 41.007
Višak fer vrijednosti ste
ene imovine nad troškom
akvizicije (negativni goodwill)
- 5.538
Ostalo 4.067 2.985
82.298 59.830

Grupa je priznala prihode s osnova potraživanja od zajednikih projekata Grupe u inozemstvu iz prethodnih razdoblja (bilješka 22).

Grupa je tijekom 2009. godine provela otpis obveza u iznosu od 11.263 tisue kuna proizašlih iz zajednikih projekata Grupe u prijašnjim godinama, za koje je Uprava utvrdila sukladno Zakonu o obveznim odnosima da ne postoji obveza za njihovo plaanje.

Grupa je tijekom 2009. godine priznala neto prihod u iznosu od 5.584 tisua kuna s osnove naplate jednog dijela potraživanja od društva Sitar ltd za koje je u ranijim godinama bio formiran ispravak vrijednosti.

Prihod od naplaenih penala u iznosu od 6.572 tisue kuna odnosi se na projekt Arenu koji je završen u 2008. godini, ali je Grupa naknadno u 2009. godini obraunala penale kao posljedica nepoštivanja roka i kvalitete izvedenih radova sukladno ugovorima.

Otpuštanje rezervacije za sudske sporove u 2008. godini odnosi se na ukidanje rezervacije u svezi spora sa društvom Meimurje d.d. u steaju. Prema procjeni odvjetnika Grupa nee imati gubitke po ovom sporu i izvjesno je da e spor biti riješen u korist Grupe.

5. Troškovi materijala i usluga

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Troškovi materijala 6.326 12.914
Troškovi usluga 386.289 1.066.131
392.615 1.079.045

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Troškovi usluga u najveem se dijelu odnose na usluge kooperanata u iznosu od 373.394 (2008.: 992.513 tisue kuna) koji sudjeluju u izvedbi razliitih investicijskih projekata u kojima je Ingra angažirana kao izvoaradova, te u izvedbi vlastitih projekata Grupe.

6. Troškovi osoblja

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Neto plae i nadnice 31.083 49.054
Porezi i doprinosi 23.751 33.431
54.834 82.485
7.
Troškovi amortizacije
2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme te
ulaganja u nekretnine
- po redovnim stopama 5.186 9.930
- otpuštanje revalorizacijske rezerve 1.179 1.179
6.365 11.109

8. Ostali poslovni rashodi

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Neproizvodne usluge 9.950 54.508
Bankarske usluge 5.505 9.354
Porezi koji ne ovise o dobiti 4.004 7.205
Najam 3.576 3.057
Vrijednosno usklaenje i otpis potraživanja 2.364 15.563
Reprezentacija 1.560 2.914
Premije osiguranja 1.847 3.150
Otpremnine i stipendije 884 950
Troškovi reklamiranja 182 603
Ostali troškovi 4.916 31.467
34.788 128.771

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

9. Financijski prihodi i rashodi

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Financijski prihodi
Prihodi od kamata 2.703 2.306
Te
ajne razlike
3.317 7.055
Financijski prihodi sukladno IFRIC-u 12 15.770 -
Neto dobit od prodaje financijske imovine kroz
ra
un dobiti i gubitka
543 45
Neto promjena ulaganja po fer vrijednosti kroz
ra
un dobiti i gubitka
403 1.458
Neto dobit od imovine raspoložive za prodaju koja
je otpuštena iz glavnice
- 2.671
Prihod od prodaje udjela u povezanom društvu 12.319
Prihod od dividende 320 595
Ukupni financijski prihodi 23.056 26.449
Financijski troškovi
Vrijednosno usklaenje ulaganja u povezana
društva
55.656 -
Trošak kamata 40.045 34.890
Realizirani gubici od imovine raspoložive za prodaju 22.667 9.180
Vrijednosno usklaenje dugotrajne financijske
imovine
5.543 -
Nerealizirani gubici od imovine po fer vrijednosti
kroz ra
un dobiti i gubitka
- 8.119
Gubici od prodaje udjela u društvu sa sudjelujuim
interesom
4.847 -
Negativne te
ajne razlike
3.768 15.607
Ostali financijski rashodi - 3.689
Ukupni financijski troškovi 132.526 71.485
Financijski rezultat (109.470) (45.036)

Tijekom 2009. godine Ingra d.d. je u potpunosti ispravila svoja ulaganja u sljedea povezana društva (koja ne ine dio Ingra grupe): Mavrovo ADG, Skopje u iznosu od 54.213 tisua kuna i Geotehnika Sudan u iznosu od 1.443 tisue kuna.

Financijski prihodi u iznosu od 15.770 tisua kuna odnose se na priznavanje prihoda sukladno IFRIC-u 12 za projekt Arena na temelju ugovora sklopljenog sa društvom Zagrebaki holding d.o.o.

Grupa je dana 1. travnja 2009. sklopila Ugovor o prijenosu poslovnog udjela u društvu Lipik Glas d.o.o. s društvom Isolcima S.p.A. Grupa je u trenutku prijenosa raspolagala poslovnim udjelom u temeljnom kapitalu društva Lipik Glas d.o.o. u visini od 12,93% odnosno 10.822 tisua kuna te je isti prodan za iznos od 800 tisua eura (5.975 tisua kuna). Grupa je na temelju navedene prodaje ostvarila dobitak,

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

ali je dio prihoda od prodaje bio priznat u prethodnom razdoblju, a što je u ovom razdoblju rezultiralo gubitkom od 4.847 tisua kuna.

10. Porez na dobit

Priznat u raunu dobiti i gubitka

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
628 6.367
- -
628 6.367

Usklaenje efektivne porezne stope

Sljedea tabela prikazuje uskladu poreznog troška po raunu dobiti i gubitka i poreza po zakonskoj stopi:

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
(Gubitak)/dobit prije poreza (70.804) 5.992
Porez na dobit po stopi poreza od 20% (14.161) 1.198
Porezno nepriznati troškovi 16.923 6.180
Neoporezivi prihodi (2.123) (1.078)
Poticaji za školovanja i stru
no usavršavanje
(11) (44)
Porez na dobit iz prethodnog razdoblja - -
Efekt razli
itih poreznih stopa
- 111
Porez na dobit 628 6.367
Efektivna porezna stopa - 106,26%

Preneseni porezni gubici

Porezni gubici ovisnih društava istiu 5 godina nakon godine u kojoj su nastali, kao što je i navedeno dolje. Raspoloživost poreznih gubitaka u buduim razdobljima za Grupu je kako slijedi:

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Porezni gubitak iz 2004. – isti
e 31.prosinca 2009.
428 794
Porezni gubitak iz 2005. – isti
e 31.prosinca 2010.
626 961
Porezni gubitak iz 2006. – isti
e 31. prosinca 2011.
520 937
Porezni gubitak iz 2007. – isti
e 31.prosinca 2012.
1.711 1.711
Porezni gubitak iz 2008. – isti
e 31.prosinca 2013.
9.672 11.054
Porezni gubitak iz 2009. – isti
e 31.prosinca 2014.
16.690 -
Porezni gubitak koji se više ne može prenijeti (428) -
Porezna vrijednost prenesenih gubitaka 29.219 15.457

Na dan 31. prosinca 2009. godine porezni gubici nisu priznati kao odgoena porezna imovina jer nije izvjesno da e u budunosti biti oporezive dobiti koja bi se upotrijebila za iskorištavanje neiskorištenih poreznih gubitaka.

Porezni propisi u Republici Hrvatskoj su podložni izmjenama. Takoer, prisutna je neusuglašenost u praksi primjene poreznih propisa i znaajna neizvjesnost oko tumaenja poreznih propisa kod razliitih poreznih oblika i razliitih transakcija koje izazivaju porezne uinke. Porezne pozicije Grupe podliježu nadzoru nadležnih tijela i moguem osporavanju, te je slijedom toga neizvjestan potencijalni porezni uinak ako porezne vlasti primjene tumaenje koje se razlikuje od tumaenja Grupe.

U skladu s lokalnim propisima, Porezna uprava može pregledati knjige i evidencije društava Grupe, te društva unutar Grupe mogu biti podložna dodatnim poreznim obvezama i eventualnim kaznama.

11. Goodwill

Kretanje goodwilla nasatlog prilikom akvizije ovisnih društava u tijeku 2009. godine bilo je kako slijedi:

Prepravljeno Goodwill
HRK'000
Nabavna vrijednost ili vrednovanje
Na dan 1. sije
nja 2009. godine
73.734
Realizacija goodwilla uslijed prodaje stanova (20.359)
Otuenja podružnica i gubitak kontrole (10.525)
Umanjenje vrijednosti goodwilla (6.373)
Ostala smanjenja (7.197)
Na dan 31. prosinca 2009. godine 29.280

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

12. Nekretnine, postrojenja i oprema

Opis Zemljište Zgrade Postrojenja i
oprema
Transportna
sredstva i
ostala oprema
Imovina
u
pripremi
Ukupno
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2008.
12.060 109.906 7.059 10.978 268 140.271
Poveanje 1.108 8.136 11.454 2.035 - 22.733
Stjecanje ovisnih društava - - 27.121 2.200 3.516 32.837
Smanjenje - - (802) (193) (3.784) (4.779)
Na dan 31. prosinca 2008. 13.168 118.042 44.832 15.020 - 191.062
Poveanje 1.169 166 1.335
Otuenje ovisnih društava i
gubitak kontrole
(1.108) (14.321) (38.054) (3.190) - (56.673)
Smanjenje -
_
(186)
_
(127)
_
(1.560)
_
-
_
(1.873)
______
Na dan 31. prosinca 2009. 12.060
_
103.535
_
7.820
_
10.436
_
-
_
133.851
______
Ispravak vrijednosti
Na dan 1. sije
nja 2008.
- 20.119 4.646 6.627 - 31.392
Stjecanje ovisnih društava
(Bilješka 14)
- - 4.245 385 - 4.630
Trošak za godinu - 2.930 3.454 1.649 - 8.033
Smanjenja - - (383) (280) - (663)
Na dan 31. prosinca 2008. - 23.049 11.962 8.381 - 43.392
Otuenje ovisnih društava i
gubitak kontrole
- (3.726) (6.747) (263) - (10.736)
Trošak za godinu - 2.588 1.440 1.347 - 5.375
Smanjenja -
_
-
_
(65)
_
(1.212)
_
-
_
(1.277)
______
Na dan 31. prosinca 2009. -
_
21.911
_
6.590
_
8.253
_
-
_
36.754
______
Sadašnja vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2009.
13.168 94.993 32.870 6.639 - 147.670
Na dan 31. prosinca 2009. 12.060 81.624 1.230 2.183 - 97.097

Osiguranje

Zemljište i zgrada Grupe dane su kao garancija za kredite i zajmove (vidi bilješku 25).

Revalorizacija

Zemljišta i zgrade Grupe su revalorizirane po prvi puta tijekom rujna 2006. godine na bazi trenutne tržišne vrijednosti za trenutnu namjenu. Procjenu je izvršio neovisni procjenitelj.

Imovina dana u najam

Ukupna površina zgrade iznosi 4.700 m2 , te se dio od 1.132 m2 prostora tijekom 2009. godine iznajmljivao treim osobama. Ukupna knjigovodstvena vrijednost zgrade iznosi 80.200 tisua kuna (2008.: 82.761 tisua kuna).

Imovina dana u najam iznajmljena je pod neopozivim operativnim najmom na razdoblje od dvije do šest godina. Naknadna produljenja najmova dogovaraju se s najmoprimcima. Potencijalne najamnine se ne zaraunavaju.

Društvo nije upisano kao vlasnik zgrade u zemljišnim knjigama zbog nesreenih prijepisa vlasništva u zemljišnim knjigama za katastarsku opinu Trnje u kojoj se zgrada nalazi.

Na dan 31. prosinca 2009. godine nad poslovnom zgradom nema upisanog tereta od strane financijskih institucija.

Na dan 31. prosinca 2009. godine Grupa koristi u potpunosti amortiziranu imovinu nabavne vrijednosti 9.048 tisua kuna (2008: 8.561 tisuu kuna).

13. Ulaganja u nekretnine

Opis Zemljište Zgrade Ukupno
HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2008. (prepravljeno)
91.264 108.730 199.994
Poveanje 27.108 69.608 96.716
Smanjenja uslijed otuenja ovisnih društava (74.583) (128.430) (203.013)
Na dan 31. prosinca 2008. 43.789 49.908 93.697
Poveanje 200 932 1.132
Smanjenje (6.223)
_
(8.681)
_
(14.904)
_
Na dan 31. prosinca 2009. 37.766
_
42.159
_
79.925
_
Ispravak vrijednosti
Na dan 1. sije
nja 2008.
- 1.321 1.321
Trošak za godinu - 3.076 3.076
Smanjenja uslijed otuenja ovisnih društava (1.321) (1.321)
Na dan 31. prosinca 2008. - 3.076 3.076
Trošak za godinu - 989 989
Smanjenja -
_
(267)
_
(267)
_
Na dan 31. prosinca 2009. -
_
3.798
_
3.798
_
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2009.
43.789 46.832 90.621
Na dan 31. prosinca 2009. 37.766 38.361 76.127

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa znaajno od troška stjecanja. Tijekom 2009. godine Grupa je prodala nekretnine na Žitnjaku ukupne površine 3.608 m2 koje su ukljuivale zemljište u iznosu od 6.223 tisue kuna i halu sadašnje vrijednosti od 8.414 tisua kuna.

Ugovorena kupoprodajna cijena iznosila je 15 milijuna kuna (4.157 kn/m2 ) te je sukladno tome Grupa evidentirala dobit u iznosu od 363 tisue kuna.

Sadašnja vrijednost imovine Grupe koje su osigurane kreditima banaka na dan 31. prosinca 2009. godine iznosi 55.088 tisua kuna.

14. Stjecanje ovisnih društava, manjinski interes i gubitak kontrole nad ovisnim društvima

a) Mavrovo Inženjering dooel

Tijekom 2008. godine, Grupa je stekla i preuzela kontrolu nad makedonskim graevinskim društvom Mavrovo Inženjering dooel (u lipnja 2008. godine):

Društvo Datum %
vlasništva
Trošak
stjecanja
Profit od
datuma
stjecanja
Prihod za
godinu
Dobit/
(gubitak)
godine
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Mavrovo inženjering
dooel
30.6.2008. 50% 9.644 3.912 161.230 2.930

Knjigovodstvene vrijednosti prije stjecanja temelje se na primjenjivim Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Prilikom stjecanja, imovina, obveze i potencijalne obveze priznate su po procijenjenoj fer vrijednosti (vidi bilješku 33 za metode korištene prilikom odreivanja fer vrijednosti).

Društvo Ingra d.d. je u 2009. godini izgubilo kontrolu nad navedenim društvom i ono se više ne konsolidira niti ini dio Ingra grupe na dan 31. prosinca 2009. godine.

b) Mavrovo ADG

Nadalje, Grupa je tijekom 2008. godine stekla udjel u makedonskom graevinskom društvu Mavrovo ADG. Budui je za društvo Mavrovo ADG podnesen zahtjev za otvaranjem steajnog posupka u ožujku 2009. godine Društvo Ingra d.d. je u 2009. godini u potpunosti ispravilo trošak stjecanja navedenog društva u iznosu od 54.213 tisua kuna.

15. Ulaganja u pridružena društva

31.12.2009. Vlasni
ki
udio
31.12.2008. Vlasni
ki
udio
HRK'000 % HRK'000 %
Dubrova
ke Lu
ice d.o.o.
45 45% 45 49%
Ingra Pro d.o.o. 8 40% 8 40%
53 53

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

16. Ostala financijska imovina

Prepravljeno
31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Dugotrajna ulaganja
Ulaganja u društva sa sudjelujuim interesima 25.694 24.168
Depoziti i kaucije 228 5.687
Ulaganja koja se drže do dospijea 4.093 4.093
Ostala dugotrajna ulaganja 1.073 2.065
31.088 36.013
Kratkotrajna ulaganja
Financijska imovina raspoloživa za prodaju 18.461 47.561
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ra
un dobiti
1.182 17.823
i gubitka
Depoziti i jam
evine
47.818 173
67.461 65.557

Ulaganja u društva sa sudjelujuim interesima na dan 31. prosinca 2009. godine odnose se na ulaganja u Hotel Lapad d.d. u iznosu od 18.710 tisua kuna (13,75%), Opatija Nekretnine d.o.o. u iznosu od 6.935 tisue kuna (20%), Adriastar hoteli i ljetovališta d.o.o. u iznosu od 36 tisua kuna (19%) i u društvo Arena poslovno upravljanje d.o.o. u iznosu od 1 tisue kuna (5%).

Grupa je tijekom 2009. godine, kao što je navedeno u bilješci 9, prodala svoj 12,93%-tni udjel u temeljnom kapitalu društva Lipik Glas d.o.o. koji su nominalno iznosili 10.822 tisue kuna.

Grupa je takoer tijekom 2009. godine prodala 31%-tni udio u društvu Opatija Nekretnine d.o.o. i na taj nain izgubilo kontrolu nad navedenim društvom, ali se isto tako Grupa oslobodila obveze daljnjeg financiranja i realizacije projekta izgradnje stambenih vila.

Depoziti i jamevine odnose se na oroenje iznosa primljenog od društva Zagrebaki holding d.o.o. kao jamstveni depozit kao osiguranje za podmirenje najamnina za zakup Arene. Depoziti su oroeni u BKS banci sukladno ugovoru o zajmu sa navedenem bankom. Kamata po oroenim depozitima prihod je Zagrebakog holdinga d.o.o. u skladu s ugovorom.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju odnosi se na udjele u investicijskim fondovima.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka odnosi se na udjele u novanim fondovima. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RDG koja je sa datumom 1. srpnja 2008. godine reklasificirana sa ove pozicije na poziciju financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31. prosinca 2008. godine iznosi 7.798 tisua kuna. Efekt reklasifikacije u 2008. godini iznosio je 5.476 tisua kuna (dobit prije poreza za 2008. godine bila bi manja za taj iznos).

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

17. Dani krediti

31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Dugoro
ni krediti
Krediti dani povezanim društvima 11.377 -
Dani krediti ostalim društvima 1.096 1.279
12.473 1.279
Kratkoro
ni krediti
Dani krediti ostalim društvima 6.731 5.979
Ispravak vrijednosti kratkoro
nih kredita
(5.629) (5.629)
1.102 350

Krediti dani ostalim društvima dani su uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4% do 8%.

Na dan 31. prosinca 2009. godine Grupa ima iskazana potraživanja s osnove danih kredita povezanom društvu Mavrovo Inženjering dooel u iznosu od 11.377 tisua kuna.

18. Ostala dugorona potraživanja

Prepravljeno
31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Dugotrajna potraživanja
Zagreba
Dugotrajna
potraživanja
prema
kom
883.066 881.335
holdingu d.d. (Arena Zagreb)
Dugotrajna potraživanja – Grad Zagreb 22.381 18.212
905.447 899.547

Dugotrajna potraživanja premda društvu Zagrebaki holding d.o.o. odnose se na Ugovor o dugoronom zakupu Arene Zagreb. Nositelj cjelokupnog projekta izgradnje Arene bilo je društvo Lanište d.o.o. Razdoblje trajanja zakupa ugovoreno je na rok od 28 godina uz mjesenu najamninu u visini od 7,2 milijuna eura godišnje. Zagrebaki holding d.o.o. dodatno se obvezao platiti depozit u iznosu koji odgovora godišnjoj zakupnini uveanoj za iznos PDV-a. Sukladno ugovoru, Zagrebaki holding d.o.o. ima opciju prijevremenog otkupa Arene Zagreb nakon 7. godine.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

19. Zalihe

31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Proizvodnja u tijeku (izgradnja vlastitih projekata) 292.793 364.214
Gotovi proizvodi (izgraeni stanovi) 25.352 2.587
Sirovine i materijal 13 19
Ostalo 21 -
318.179 366.820

Vrijednost zaliha koje su pod zalogom kao osiguranje za kredite banaka iznosi 283.083 tisue kuna. (2008.: 181.425 tisua kuna). Proizvodnja u tijeku se najveim dijelom odnosi na izgradnju poslovnostambenog objekta Lapad u Dubrovniku za koji se dovršenje planira u svibnju 2010. godine.

20. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Kratkotrajna potraživanja
Potraživanja od povezanih strana
Potraživanja od klju
nih dioni
ara
83 2.195
Dani predujmovi povezanim osobama 5.830 -
Potraživanja od povezanih strana 2.655 17.816
8.568 20.011
Potraživanja od treih strana
Potraživanja od kupaca – neto 154.209 186.562
Dani predujmovi 10.493 31.657
Potraživanja za PDV 5.936 67.244
Potraživanja za ostale poreze 23.141 28.682
Ostala potraživanja 11.546 17.387
205.325 331.532
213.893 351.543

Potraživanja od povezanih strana ukljuivala su na dan 31. prosinca 2009. godine potraživanja od društva Mavrovo Inženjering dooel u iznosu od 487 tisua kuna i društva Hotel Lapad u iznosu od 2.168 tisua kuna (2008: potraživanja od društva Hotel Lapad 17.816 tisua kuna).

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

21. Novac i novani ekvivalenti

31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Novac u banci 25.956 73.522
Novac u blagajni 62 178
Ukupno novac u banci i blagajni 26.018 73.700
Dozvoljeno prekora
enje po bankovnom ra
unu
- (33.798)
Novac u izvještaju o nov
anom toku
26.018 39.902

Kamata na novac u banci je promjenjiva i iznosi od 0,50 % do 3% godišnje.

Dozvoljeno prekoraenje rauna u 2008. godini bilo je odobreno u iznosu od 35 milijuna kuna, uz varijabilnu kamatnu stopu temeljenu na jednomjesenom ZIBOR-u uveanom za 2,5 postotnih poena godišnje. Dodatkom ugovora potpisanim u 2009. godini sa Splitskom bankom zaduženje po prekoraenju prenamijenjeno je u revolving kredit uz kamatnu stopu u visini jednomjesenog EURIBOR-a uveanog za 5% maržu.

22. Unaprijed plaeni troškovi i ukalkulirani prihodi

Prepravljeno
31. prosinca 2009. 31. prosinca 2008.
HRK'000 HRK'000
Obra
unati prihodi
54.966 990
Unaprijed plaeni troškovi 12 -
54.978 990

Obraunati prihodi u iznosu od 54.966 tisua kuna najveim dijelom odnose se na ukalkulirane prihode s osnova potraživanja od projekata Grupe u inozemstvu iz prethodnih razdoblja.

23. Kapital i rezerve

31. prosinca 2009. 31. prosinca 2008.
HRK'000 HRK'000
Dioni
ki kapital
300.000 300.000

Društvo je u 2008. godini povealo temeljni kapital iz kapitalne dobiti za iznos od 200.000 tisua kuna temeljem Odluke Skupštine od 21. srpnja 2008. godine. Sukladno Odluci Skupštine izvršena je podjela dionica na nain da se jedna redovna dionica na ime oznake INGR-R-A, bez nominalnog iznosa podijelila na 150 dionica bez nominalnog iznosa. Ukupan broj redovnih dionica na ime oznake INGR-R-A nakon provedbe korporativne akcije je 7.500.000 dionica bez nominalnog iznosa.

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2009. Društvo je imalo u vlasništvu 161.425 vlastitih dionica (31. prosinca 2008: 166.507). Vlastite dionice predstavljaju 2,15% dionikog kapitala (2008: 2,22%).

Zadržana dobit za godinu ukljuuje 6.457 tisua kuna (2008.: 6.660 tisua kuna) koje predstavljaju rezerve za vlastite dionice i koje se zajedno s iskazanim rezervama za vlastite dionice ne mogu koristiti za raspodjelu dioniarima.

Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva na dan 31. prosinca 2009. godine u iznosu od 42.865 tisuu kuna (2008: 43.809 tisua kuna) je kreirana na temelju revalorizacije zemljišta i zgrada Društva provedene 2006. godine. Otpuštanje revalorizacijske rezerve u raunu dobiti i gubitka u iznosu 943 tisue kuna (2008.: 943 tisue kuna) predstavlja razliku izmeu amortizacije zasnovane na revaloriziranom knjigovodstvenom iznosu sredstva i amortizacije zasnovane na prvobitnom trošku sredstva.

Zakonske rezerve

Zakonska rezerva je nastala u skladu sa hrvatskim zakonima koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu rezervu sve dok ona ne dosegne 5% izdanog dionikog kapitala. Zakonska rezerva, u iznosu od 5% izdanog dionikog kapitala, može se koristiti za pokrivanje gubitaka tekue i prethodnih godina.

Dividende

Na dan 31. kolovoza 2009. godine Glavna skupština je odobrila dividendu za 2008 godinu u iznosu od 0,5 kuna po dionici, što ukupno iznosi 3.750 tisua kuna, (2008.: 200 kuna po dionici, ukupno 10.000 tisua kuna).

Osnovna zarada po dionici

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Neto dobit/gubitak za godinu koja je na
raspolaganju redovnim dioni
arima
(70.804) 4.654
Prosje
ni ponderirani broj redovnih dionica
7.500.000 7.333.650
Osnovna zarada po dionici (kn) - 0,63
Razrijeena zarada po dionici
2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Neto dobit/gubitak za godinu koja je na
raspolaganju redovnim dioni
arima
(70.804) 4.654
Prosje
ni ponderirani broj redovnih dionica
umanjen za prosje
ni ponderirani broj vlastitih
dionica
7.187.819 7.278.988
Razrijeena zarada po dionici (kn) - 0,64

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

24. Obveze prema financijskim institucijama i ostalo

Prepravljeno
31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Dugoro
ne obveze
Krediti od banaka 317.337 436.804
Obveznice 191.129 198.980
Financijski najam - 230
508.466 636.014
Kratkoro
ne obveze
Krediti od banaka 386.270 144.194
Dozvoljeno prekora
enje po žiro ra
unu
- 33.798
Komercijalni zapisi 102.014 94.789
Obveze prema factoring društvu 4.201 -
Financijski najam - 278
Ostalo 96 -
492.581 273.059
Ukupno 1.001.047 909.073

Kamatne stope i uvjeti otplate na dan 31. prosinca 2009. su kako slijedi:

1 godina 1 – 2 2 – 3 Više od 5
Ukupno
HRK'000
ili manje godine godina godina
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Krediti banaka
tisua,
EUR
10.000
varijabilna;
1-m
EURIBOR + 5% 73.062 73.062 - - -
tisua,
EUR
48.000
varijabilna,
3-m
316.747 32.218 128.386 156.143
EURIBOR+1,25%
EUR 6.500 tisua, 5,75% 47.488 47.488
HRK 145.000 tisua; prinos na trezorske
zapise Min.fin. + 2,50% 144.999 144.999 - -
HRK 35.000 tisua;1m EURIBOR + 5% 34.791 34.791 - - -
HRK 7.000 tisua, varijabilna; 11% 7.000 7.000 - - -
HRK 12.500 tisua,
fiksna; 9,5%
4.406 4.406 - - -
EUR 3.500 tisua; 12-m EURIBOR +4% 25.572 25.572 - - -
HRK 4.500 tisua kuna; 9,5% 4.500 4.500 - - -
EUR 1.950 tisua; 9,5% promjenjiva 14.247 4.749 4.749 4.749 -
EUR 4.300 tisua; 9,9% promjenjiva 30.795 7.485 12.318 10.992 -
Ukupno 703.607 386.270 145.453 171.884

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Na dan 31. prosinca 2009. 1.001.047 492.581 336.582 171.884 -
Ostalo 96 96 - - -
Obveze prema factoring društvu 4.201 4.201 - - -
Komercijalni zapisi 102.014 102.014 - - -
HRK 200.000 tisua,
fiksna 6,125%
191.129 - 191.129 - -
Obveznice

Osigurani kredit banke ima varijabilnu kamatnu stopu temeljenu na EURIBOR-u. Prosjena kamatna stopa u 2009. godini iznosila je 8,309 % (2008.: 6,723%).

Grupa je uz pomo agenta i dilera izdanja, izdala 6. prosinca 2006. godine 200.000 tisua kuna vrijednu emisiju obveznica koja dospijeva na naplatu 6. prosinca 2011. godine. Tranša je uvrštena u Redovito tržište Zagrebake burze. Kamatna stopa za navedeni program iznosi 6,125% godišnje.

Grupa je u sklopu izdanja programa komercijalnih zapisa ukupne vrijednosti 250.000 tisua kuna izdala sljedee tranše tijekom 2009. godine:

  • o 6. tranšu u iznosu od 7.140 tisua eura s datumom dospijea 17. ožujka 2010. godine uz diskont od 8,61%. Ova je tranša poveana za iznos od 359 tisua eura uz diskont od 5,66% te za iznos od 389 tisua eura uz diskont od 6,1% na ukupan iznos izdanja od 7.888 tisua eura;
  • o 7. tranšu u iznosu od 4.156 tisua eura na rok od 364 dana te dospijee 21. svibnja 2010. godine. Cijena izdanja iznosila je 91,413%. Tijekom kolovoza 2009. godine bila su dva poveanja 7. tranše za iznose od 556 tisua eura i 726 tisua eura uz diskonte od 7,8% te 7,3%;
  • o 8. tranšu u iznosu od 908 tisua eura uz diskont od 10,4% na rok od 321 dan.

Izdavanjem ovih tranši zatvorena je obveza po 5. tranši izdanoj u 2008. godini u ukupnom iznosu od 74.564 tisue kuna.

Osiguranja

Zajmovi i krediti su osigurani putem zaloga nad nekretninama Grupe koje se vode kao ulaganje u nekretnine ukupne sadašnje vrijednosti od 55.088 tisua kuna.

Zajmovi i krediti takoer su osigurani zalogom nad dijelom zemljišta i zgrada, koji su sastavni dio nekretnina, postrojenja i oprema (bilješka 12) te sastavni dio proizvodnje u tijeku (bilješka 19).

Nad višenamjenskim objektom Arene Zagreb, upisan je teret u korist komercijalne banke.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Obveze za financijski najam

Obveze za financijski najam dospijevaju kako je navedeno:

Obveza Glavnica Kamata Obveza Glavnica Kamata
31.12.2009. 31.12.2009. 31.12.2009. 31.12.2008. 31.12.2008. 31.12.2008.
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Manje od 1 godine - - - 230 200 30
Izmeu 1 i 5 godina - - - 278 200 78
Više od 5 godina - - - - - -
- - - 508 400 108

25. Isplate temeljem dionica

2009. 2008.
HRK'000 HRK'000
Trošak osoblja
Isplata s temelja dionica podmirene u
glavni
kim instrumentima
3.631 2.012
Podmirenje obveza prema dobavlja
ima
Isplata s temelja dionica dobavlja
ima
16.899 -

Trošak isplate temeljem dionica za godinu 2009. u iznosu od 3.631 tisua kuna (2008.: 2.012 tisua kuna) ukljuen je u troškove osoblja. Grupa ima plan za isplatu s temelja dionica zaposlenicima Grupe koji se nalaze neposredno pred mirovinom. Opcije se podmiruju u glavnikim instrumentima Društva Ingra d.d.. Grupa je snosila trošak poreza i doprinosa ugovora u ukupnom iznosu od 662 tisua kuna (2008.: 487 tisua kuna).

Tijekom 2009. godine Grupa je sklopila Ugovore o prijenosu vlastitih dionica s odreenim dobavljaima na temelju kojih je u svrhu podmirenja obveza dalo u zamjenu 378.709 vlastitih dionica u vrijednosti od 17 milijuna kuna.

Datum dodjele / Broj Ugovoreni
Ovlašteni zaposlenici instrumenata Uvjeti vijek opcije
U periodu od 01.07. do 31.12.2009. godine 82.871 U radnom odnosu 31.12.2009.
opcije dodijeljene 15 zaposlenika do 31.12.2009.
Opcija
dodijeljena
1
zaposleniku
U radnom odnosu
04.07.2009 5.500 do 31.03.2010. 31.12.2009.
Ukupno opcije 88.371

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

26. Obveze prema dobavljaima i ostale obveze

31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Obveze prema povezanim stranama
Primljeni predujmovi od povezanih strana 14.022 14.021
Obveze prema povezanim stranama 3.195 -
Obveze prema klju
nim dioni
arima
10 30
17.227 14.051
Obveze prema treim stranama
Obveze prema dobavlja
ima
225.854 417.810
Primljeni predujmovi 51.119 172.558
Obveze za porez na dobit 472 11.297
Obveze iz zajedni
kih pothvata
9.926 22.680
Obveze za PDV 5.055 27.693
Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 3.373 2.661
Obveze za dividende 2.461 1.043
Obveze prema zaposlenima 1.426 4.573
Ostale kratkoro
ne obveze
4.539 1.136
304.225 661.451
321.452 675.502

Na dan 31. prosinca 2009. godine starosna struktura obveza prema dobavljaima i povezanim društvima bila je kako slijedi:

Dospjelo
Ukupno Nedospjelo < 60 dana 60-90
dana
90-120
dana
120-180
dana
> 180
dana
Povezana HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
2009. 229.059 51.175 26.243 11.809 11.597 20.562 107.673

27. Ostale dugorone obveze

Ostale dugorone obveze u iznosu od 47.741 tisuu kuna odnose se na obveze za jamstveni depozit uplaen od strane Zagrebakog holdinga d.o.o. kao osiguranje za plaanje najamnine Arene Zagreb.

28. Dugorona rezerviranja

Rezerviranja za sudske sporove 2009.
HRK'000
2008.
HRK'000
Na dan 1. sije
nja
7.045 47.888
Rezerviranja kreirana tijekom godine 63 164
Rezerviranja otpuštena tijekom godine (122) (41.007)
Na dan 31. prosinca 6.986 7.045

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

29. Odgoena porezna obveza

2009.
000' HRK
Priznata
dobit na
kapitalu
000' HRK
2008.
000' HRK
Priznata
dobit na
kapitalu
000' HRK
Nekretnine, postrojenja i oprema 10.716 236 11.533 236
Ulaganja u nekretnine
Financijska imovina raspoloživa
2.302
-
-
-
2.302
-
-
-
za prodaju
Financijska imovina po fer
vrijednosti u ra
unu dobiti i
gubitka
- - - -
Odgoena porezna obveza 13.018 236 13.835 236

30. Ukalkulirani troškovi i odgoeno priznavanje prihoda

Ukalkulirani troškovi i odgoeni prihodi u iznosu od 3.629 tisue kuna u najveoj se mjeri odnose na ukalkulirane troškove kooperanata koji su suraivali na inozemnim projektima Grupe.

31. Ugovorne obveze

Sljedea tablica prikazuje ugovorne iznose izvanbilannih financijskih instrumenata Grupe:

194.429 319.978
Akreditivi u stranoj valuti - 8.543
- u stranoj valuti 141.160 237.308
- u kunama 53.269 74.127
Garancije
HRK'000 HRK'000
2009. 2008.

Poslovni najam (najmodavac):

Grupa iznajmljuje poslovni i skladišni prostor pod opozivim poslovnim najmom. Najmovi se obino daju na neogranieno razdoblje uz otkazni rok. Tijekom tekue godine, iznos od 1.058 tisua kuna priznat je kao prihod u raunu dobiti i gubitka u svezi s opozivim poslovnim najmom (2008.: 9.939 tisua kuna).

32. Povezane strane

Grupa smatra da su joj izravno povezane osobe njezini kljuni dioniari (bilješka 1) i pravne osobe pod njihovom kontrolom ili utjecajem; pridružena društva, kljuni management; uži lanovi obitelji kljunog managementa i užih lanova njihovih obitelji, sukladno odredbama navedenim u MRS-u 24 "Objavljivanje povezanih stranaka".

Kljuni management se sastoji od Uprave i Nadzornog odbora. lanovi Uprave i Nadzornog odbora su sudjelovali u vlasnikoj strukturi Grupe kao što je prikazano u bilješci 1.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Tijekom godine Upravi su isplaene naknade u iznosu 5.337 tisua kuna (2008.: 6.777 tisue kuna). Ukupna naknada Upravi je ukljuena u troškove osoblja. Tijekom godine Nadzornom odboru su isplaene naknade u iznosu 909 tisue kuna (2008.: 1.631 tisue kuna).

Znaajne transakcije s povezanim stranama bile su kako slijedi:

31.12.2009. 31.12.2008.
HRK'000 HRK'000
Potraživanja
Potraživanja od klju
nih dioni
ara
83 2.195
Potraživanja od povezanih strana 8.035 17.816
8.118 20.011
Obveze
Obveze prema klju
nim dioni
arima
10 30
Obveze prema povezanim stranama 3.195 -
Primljeni predujmovi Uprave 10.432 10.429
Primljeni predujmovi Nadzornog odbora 3.590 3.590
17.227 14.049

33. Financijski instrumenti

Grupa je u svom poslovanju izložena kreditnom, kamatnom i valutnom riziku.

Grupa ne koristi derivatne financijske instrumente. Politike upravljanja rizikom koje se odnose na kratkotrajnu i dugotrajnu financijsku imovinu, kratkotrajna i dugotrajna potraživanja, upravljanje gotovinom te dugovima i obvezama mogu se sažeti kako slijedi:

a) Rizik upravljanja kapitalom

Upravljanje kapitalom od strane Grupe provodi se na nain da se osigura daljnje poslovanje i pritom omogui poveanje povrata dioniarima kroz optimizaciju odnosa kapitala i dugovanja.

Struktura kapitala Grupe sastoji se od obveza, novca i novanih ekvivalenata i kapitala pripadajueg lanovima Grupe, koji ukljuuje temeljni kapital, rezerve i zadržanu dobit.

Grupa upravlja kapitalom i radi potrebne usklade istog, u skladu s promjenama ekonomskih uvjeta na tržištu, za uskladu ili održavanje kapitalne strukture, Grupa može donijeti odluku o isplati dividende vlasniku, poveati/smanjiti temeljni kapital i slino. Ciljevi, politike i procesi nisu bili mijenjani tijekom razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2009. godine te 31. prosinca 2008. godine.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

31.12.2009.
HRK'000
31.12.2008.
HRK'000
Krediti i zajmovi 1.001.047 911.766
Obveze prema dobavlja
ima, povezanim stranama,
ostale obveze i ukalkulirani troškovi
325.081 699.354
Umanjenje za novac i nov
ane ekvivalente
(depozite)
(26.018) (73.700)
Neto dug 1.300.110 1.537.420
Kapital 452.810 526.895
Kapital i neto dug 1.752.920 2.064.315
Gearing pokazatelj 74% 74%

b) Znaajne raunovodstvene politike

Detalji vezani uz usvojene znaajne raunovodstvene politike i metode, ukljuujui i kriterije za priznavanje, temelj mjerenja i temelj priznavanja prihoda i rashoda, za svaku znaajnu stavku financijske imovine i financijskih obveza te kapitala objašnjeni su u bilješci 2 ovog izvještaja.

Raunovodstvene politike za financijske instrumente su primijenjene na dolje navedene pozicije bilance:

2009.

Zajmovi i
potraživanja
HRK'000
Imovina po fer
vrijednosti kroz
RDG
HRK'000
Imovina
raspoloživa
za prodaju
HRK'000
Ulaganja
koja se drže
do dospijea
HRK'000
Total imovina
klasificirana
prema MRS 39
HRK'000
31. prosinca
Dugotrajna fin.movina 13.773 - 25.694 4.093 43.560
Kratkotrajna fin.movina 48.920 1.182 18.462 - 68.564
Dugotrajna potraživanja 905.447 - - - 905.447
Potraživanja od kupaca
i ostala potraživanja
213.893 - - - 213.893
Ukalkulirani prihodi 54.978 - - - 54.978
Novac 26.018 - - - 26.018
1.263.029 1.182 44.156 4.093 1.312.460

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Zajmovi i
potraživanja
HRK'000
Imovina po fer
vrijednosti kroz
RDG
HRK'000
Imovina
raspoloživa
za prodaju
HRK'000
Ulaganja koja
se drže do
dospijea
HRK'000
Total imovina
klasificirana
prema MRS 39
HRK'000
31. prosinca
Dugotrajna fin.movina 3.344 - 24.168 4.093 31.605
Kratkotrajna fin.movina 350 17.823 47.561 173 65.907
Dugotrajna potraživanja 899.547 - - 5.687 905.234
Potraživanja od kupaca i 351.543 - - - 351.543
ostala potraživanja
Ukalkulirani prihodi 3.683 - - - 3.683
Novac i nov. ekvivalenti 73.700 - - - 73.700
1.332.167 17.823 71.729 9.953 1.431.672

2008.

Sve obveze Grupe su klasificirane u kategoriju "Ostale financijske obveze". Grupa nema obveza koje su klasificirane kao "Obveze po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka".

Fer vrijednosti financijske imovine i obveza j j

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza je odreena na slijedei nain:

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje prema standardnim uvjetima i odredbama tržišta odreena je na nain da odražava tržišnu cijenu:

  • fer vrijednost ostale financijske imovine i financijskih obveza (ukljuujui derivative) je definirana u skladu s opeprihvaenim cjenovnim modelom baziranom na analizi diskontiranog novanog tijeka primjenom cijena koje se koriste tijekom tržišnih transakcija i kotiranih cijena slinih instrumenata;
  • Fer vrijednost derivativnih instrumenata odreuje se prema kotiranim cijenama. Kada nisu poznate informacije o takvim cijenama, koristi se analiza diskontiranog novanog tijeka koristei krivulju prinosa za vijek trajanja instrumenta ne-opcijskih vrijednosnica, i opcijski model cijena za opcijske vrijednosnice; i
  • fer vrijednosti ugovora o financijskim jamstvima odreena je pomou opcijskog modela gdje je glavna pretpostavka popust koji pojedini partneri procjenjuju na temelju tržišnih informacija i iznosa gubitka radi danih popusta.

Grupa je koristila sljedee metode i pretpostavke prilikom procjene fer vrijednosti financijskih instrumenata:

Potraživanja i depoziti kod banaka

Za imovinu koja dospijeva unutar 3 mjeseca, knjigovodstvena vrijednost približna je fer vrijednosti uslijed kratkoronosti ovih instrumenata. Za dugoronija sredstva, ugovorene kamatne stope ne odstupaju znaajno od trenutnih tržišnih, te je sukladno tome njihova fer vrijednost približna knjigovodstvenoj.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Obveze po kreditima

Fer vrijednost kratkoronih obveza je približna knjigovodstvenoj vrijednosti uslijed kratkoronosti ovih instrumenata. Uprava vjeruje da se njihova fer vrijednost ne razlikuje znaajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Ostali financijski instrumenti

Financijski instrumenti Grupe koji nisu vrednovani po fer vrijednostima su potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, obveze prema dobavljaima te ostale kratkorone obveze. Povijesna knjigovodstvena vrijednost potraživanja i obveza, ukljuujui rezerviranja, koji su u skladu s uobiajenim uvjetima poslovanja približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

c) Financijski rizik

Grupa upravlja i kontrolira financijski rizik koji bi mogao utjecati na poslovanje Grupe putem internih izvještaja o riziku koja analizira izloženost na temelju stupnja i znaajnosti rizika. Ovaj rizik ukljuuje tržišni rizik (ukljuujui rizik promjene deviznih teajeva, rizik fer vrijednosti kamatnih stopa i rizik porasta cijena), kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik kamatnih stopa.

Tržišni rizik

Tržišni rizik je rizik da e promjena tržišnih cijena, kao što su promjena stranih valuta i kamatnih stopa, utjecati na prihod Grupe ili vrijednost njihovih financijskih instrumenata. Cilj upravljanja tržišnim rizikom je upravljanje i kontroliranje izloženosti tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara, optimalizirajui povrat.

Grupa je prije svega izložena financijskom riziku promjene deviznih teajeva i promjenama kamatnih stopa.

Nije bilo znaajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na Grupu kao niti promjena vezanih za mjerenje i upravljanje tržišnim rizikom.

a) Rizik promjene deviznih te ) pj ajeva

Grupa je izložena valutnom riziku putem prodaje, kupnje te zajmova koji su iskazani u valuti koja nije funkcionalna valuta Grupe. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR i USD.

Grupa se izlaže valutnom riziku prilikom prodaje, nabave i kratkoronih oroenja depozita koji su denominirani u stranoj valuti. Valuta koja najviše izlaže Grupu ovom riziku je EUR. Protiv ovog rizika Grupa nije ekonomski zaštieni. Izloženost Grupe valutnom riziku je kako slijedi:

EUR USD Ostale Ukupno HRK Ukupno
31. prosinca 2009. valute valute
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Dani krediti 12.473 - - 12.473 1.102 13.575
Dugotrajna potraživanja 883.066 - - 883.066 22.381 905.447
Potraživanja od kupaca 27.896 9.971 11.530 49.397 108.549 157.946
Novac i nov
ani ekvivalenti
12.281 21 2.081 14.383 11.635 26.018
Obveze prema dobavlja
ima
(15.889) - (2.840) (18.729) (210.329) (229.058)
Financijske obveze (649.451) - - (649.451) (351.596) (1.001.047)
270.376 9.992 10.771 291.139 (418.258) (127.119)

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

EUR USD Ostale Ukupno HRK Ukupno
31. prosinca 2008. valute valute
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Dani krediti - - - - 1.629 1.629
Dugotrajna potraživanja 881.335 - - 881.335 18.212 899.547
Potraživanja od kupaca 27.163 - 41.713 68.876 137.697 206.573
Novac i nov
ani ekvivalenti
29.267 95 17.239 46.601 27.099 73.700
Obveze prema dobavlja
ima
(37.567) (104) (21.776) (59.447) (358.363) (417.810)
Financijske obveze (462.682) - (28.555) (491.237) (417.836) (909.073)
437.516 (9) 8.621 446.128 (591.562) (145.434))

Analiza osjetljivosti

Jaanje teaja kune u odnosu na sljedee valute za 5% na dan izvještavanja povealo/smanjilo bi dobit prije poreza za sljedee vrijednosti:

2009. 2008.
Utjecaj na dobit Utjecaj na dobit
prije poreza prije poreza
HRK'000 HRK'000
EUR 13.519 21.876
USD 500 10
DZD 539 431

Ova analiza pretpostavlja da sve druge varijable, a posebno kamatne stope ostaju nepromijenjene. Slabljenje teaja kune u odnosu na spomenute valute za 5% na dan izvještavanja imalo bi vrijednosno jednak, ali suprotan utjecaj na dobit prije poreza, uz pretpostavku da ostale varijable ostaju nepromijenjene.

Kod ugovaranja na poslovima u Alžiru (dio koji se odnosi na lokalnu valutu DZD), datum se ugovora smatra terminskim ugovorom sa dogovorenim teajem, te se eventualne razlike kroz godinu fakturiraju i nadoknauju, pa se može rei da je izloženost teajnom riziku pokrivena.

Kroz godine, Grupa je svoje mogue rizike po valutnoj izloženosti izregulirala na nain da je i u zemljama koje se smatraju tradicionalno dolarskima, svoje ugovore konvertirala u EUR.

b) Rizik kamatnih stopa )

Grupa je izložena kamatnom riziku jer je dio kredita ugovorenih po promjenjivim kamatnim stopama dok je veina imovine nekamatonosna. Grupa ne koristi instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti kamatnom riziku.

Slijedea tablica prikazuje osjetljivost promjene kamatnih stopa vezano za kredit Grupe na 31. prosinca 2008. godine i na dan 31.prosinca 2009. godine(bilješka 25), uz pretpostavku da su sve ostale varijable konstantne, na dobitak prije oporezivanja.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Poveanje/
smanjenje u
postotku
U
inak na
dobitak prije
oporezivanja
HRK'000
2009.
HRK +1,5% (10.421)
HRK -1,5% 10.421
Poveanje/ U
inak na
smanjenje u dobitak prije
postotku oporezivanja
HRK'000
2008.
HRK +1,5% (13.677)
HRK -1,5% 13.677

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da jedna strana ugovornog odnosa nee izvršiti svoje obveze te e time uzrokovati nastajanje financijskog gubitka drugoj strani. Grupa je prihvatila politiku poslovanja samo s kreditno sposobnim i jamstvima osiguranim društvima ime umanjuje mogunost nastajanja financijskih gubitaka zbog neispunjenih obveza. Grupa se služi javno objavljenim informacijama o financijskom položaju društva i koristi svoju bazu podataka kako bi rangirala znaajnije kupce. Utjecaj kreditnog rizika na Grupu kao i promjene u kreditnom rangiranju partnera konstantno su praene i mjerene te je ukupna vrijednost zakljuenih ugovora rasporeena izmeu kreditno sposobnih partnera.

Znaajan dio kreditnog rizika proizlazi iz potraživanja od kupaca.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

Na izloženost Grupe kreditnom riziku uglavnom utjeu individualne karakteristike pojedinog kupca. Demografija kupaca, ukljuujui rizik industrije i zemlje u kojoj kupac posluje ima manji utjecaj na kreditni rizik. Grupa ima kreditnu politiku po kojoj se bonitet svakog kupca analizira na individualnoj osnovi prije odreivanja uvjeta plaanja i uvjeta isporuke za kupca. Grupa odreuje ispravak vrijednosti kupaca kao procjenu oekivanih gubitaka od potraživanja gubitaka te ostalih potraživanja i ulaganja.

Potraživanja za dane kredite

Kreditni rizik vezan uz potraživanja po kreditima ogranien je zbog rasporeenosti tih potraživanja raznim kupcima.

Na dan bilance Grupa je imala potraživanje po kreditima odobrenim ostalim društvima. Krediti su odobreni uz fiksnu kamatnu stopu od 4% do 8% godišnje za ostala društva. Krediti su osigurani kroz instrumente osiguranja plaanja.

Izloženost kreditnom, kamatnom i teajnom riziku javlja se tijekom normalnog poslovanja Grupe. Grupa nije koristila derivativne instrumente kako bi se zaštitila od tih rizika.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Maksimalna izloženost kreditnom riziku, na datum izvještavanja, za potraživanja od kupaca (dugoronih i kratkoronih) i povezanih društava prema regijama je:

1.062.394 1.106.120
Inozemstvo 46.845 68.876
Hrvatska 1.015.549 1.037.244
HRK'000 HRK'000
31.12.2009. 31.12.2008.

Gubici od umanjenja vrijednosti

Starosna struktura potraživanja od kupaca i povezanih društava (dugoronih i kratkoronih) na datum izvještavanja je kako slijedi:

1.062.394 1.106.120
Starije od 360 dana 947.558 899.642
Dospjelo 181-360 dana 27.723 4.187
Dospjelo 91-180 dana 6.580 20.319
Dospjelo od 0-90 dana 38.501 131.035
Nedospjelo 46.032 50.937
HRK'000 HRK'000
31.12.2009. 31.12.2008.

Kategorija starije od 360 dana ukljuuje potraživanje od Zagrebakog holdinga za Arenu Zagreb i potraživanje od Grada Zagreba (bilješka 18). Uprava Grupe smatra da su potraživanja starija od 360 dana u potpunosti nadoknadiva.

Kretanje ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca, potraživanja iz zajednikih odnosa i potraživanja za dane predujmove kroz godinu je bilo slijedee:

79.800
(323)
14.961
65.162
HRK'000
2008.

Kretanje po umanjenju vrijednosti kratkotrajne financijske imovine kroz godinu je bilo slijedee:

Rezervirano u godini
Stanje 31. prosinca
-
5.629
-
5.629
Stanje 1. sije
nja
5.629 5.629
HRK'000 HRK'000
2009. 2008.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Grupa nee biti u mogunosti ispuniti svoje financijske obveze u roku. Aktivnosti Grupe na poboljšanju likvidnosne pozicije su navedeni u bilješci 34.

Slijedea tablica prikazuje dospjelost financijskih obveza Grupe na 31. prosinca 2009. godine sukladno ugovorenim ne-diskontiranim plaanjima:

Knjigov. Ugovoreni 0 – 12 1 – 2 3 – 5 Više od 5
vrijednost nov
ani
mjeseci godine godina godina
tokovi
31. prosinca 2009. 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Krediti banaka 703.607 738.308 411.712 154.712 171.884 -
Obveznice 191.129 224.500 12.250 212.250 - -
Financijski najam - - - - - -
Komercijalni zapisi 102.014 102.276 102.276 - - -
Obveze prema
dobavlja
ima i ostale
325.081 325.081 325.081 - - -
obveze
1.321.831 1.390.165 851.319 366.962 171.884 -
Knjigov. Ugovoreni 0 – 12 1 – 2 2 – 5 Više od 5
vrijednost nov
ani
mjeseci godine godina godina
tokovi
31. prosinca 2008. 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Krediti banaka 614.796 651.222 232.957 119.860 100.340 198.065
Obveznice 198.980 237.500 12.500 12.500 212.500 -
Financijski najam 508 508 230 278 - -
Komercijalni zapisi 94.789 100.000 100.000 - - -
Obveze prema
dobavlja
ima i ostale
699.354 699.354 699.354 - - -
obveze
1.608.427 1.688.584 1.045.041 132.638 312.840 198.065

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

34. Dogaaji nakon datuma bilance

Grupa na dan 31. prosinca 2009. godine ima potraživanja prema društvu Lag d.o.o. s osnove prodaje udjela u društvu P.B. Žitnjak u iznosu od 20 milijuna kuna. Na temelju ugovora o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela sklopljenog 1. ožujka 2010. godine na Grupu je preneseno 20% svih poslovnih udjela u društvu P.B. Žitnjak d.o.o. uz naknadu u visini potraživanja, plativu iskljuivo putem prijeboja meusobnih potraživanja izmeu društva Lag d.o.o. i Grupe.

Grupa je dana 17. sijenja 2010. godine sklopila Ugovor o okvirnoj liniji za financijsko praenje Projekta izgradnje poslovno-stambenog objekta Dvori Lapad do ukupnog iznosa od 198 milijuna kuna. Namjena kredita je zatvaranje postojeeg kredita banke u iznosu od 145 milijuna kuna. Krajnji rok korištenja kredita je 30. lipnja 2010. godine, dok je sve obveze temeljem posebnih plasmana Grupa obvezna podmiriti ne kasnije od 31. prosinca 2011. godine.

Osim gore navedenih dogaaja, nije bilo dogaaja nakon datuma bilance koji bi znaajno utjecali na financijske izvještaje Grupe na dan 31. prosinca 2009. godine.

35. Utjecaj gospodarske krize na likvidnost Grupe

Uslijed produbljivanja gospodarske krize tijekom 2009. godine Uprava Grupe intenzivno radi na restrukturiranju bilannih pozicija, što ukljuuje prodaju dijela imovine Grupe i refinanciranje Grupe na dugoronijoj osnovi. Grupa je u procesu pregovaranja re-programa financijskih obveza sa nekoliko hrvatskih banaka kako bi na adekvatan nain omoguilo pravovremeno plaanje svojih obveza. Grupa je angažirala nezavisnog strunjaka u svrhu identificiranja moguih opcija financijskog restrukturiranja od kojih e Uprava Grupe odabrati najpovoljniju opciju koja je prihvatljiva kljunim vjerovnicima Grupe.

36. Potencijalne obveze

Na dan 31. prosinca 2009. Grupa je tuženik u nekoliko sudskih parnica koje su podignute protiv Grupe radi naknade štete nastale povredom ugovora ili uobiajenih poslovnih uzanci. Ukupni zahtjevi za naknadu štete i pokrenute ovrhe na dan 31. prosinca 2009. iznosili su 102.668 tisua kuna (2008.: 69.504 tisua kuna). Kao rezultat navedenog napravljena je rezervacija za sudske sporove u iznosu od 6.986 tisua kuna (2008.: 6.881 tisua kuna) dok se takoer vei dio rezervacija po ovrhama nalaze unutar obveza prema dobavljaima.

Spor INGRE s Meimurje Visokogradnjom d.d. u steaju proizlazi iz Ugovora za izgradnju 2870 stambenih jedinica u opini Tripoli – Libija). Spor je pokrenut 1995. godine sa zahtjevom za isplatu USD 2.821.277,46 na ime izvedenih radova te USD 3.365.051,23 na ime naknade za izvezena osnovna sredstva i opremu. Budui da je Meimurje Visokogradnja d.d. od 1999. godine u steaju, došlo je do prekida postupka, koji je nastavljen 2003. godine u nadležnosti Trgovakog suda u Varaždinu. U ovom postupku, prvostupanjski su sudovi nekoliko puta sudili u korist Meimurja Visokogradnje, ali je svaki puta Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku presudu i vratio na ponovni prvostupanjski postupak. U ovom je postupku Trgovaki sud u Varaždinu dana 29. svibnja 2009. ponovno donio presudu protiv INGRE, na koju se INGRA ponovno žalila Visokom trgovakom sudu RH. INGRA vjeruje da e ovaj spor uspjeti riješiti u svoju korist.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

U svezi navedenih zahtjeva i tužbi, Uprava Grupe je procijenila na temelju relevantnih injenica i zakonskih naela vjerojatnost negativnog ishoda sporova i mogunost pouzdane procjene gubitka. Kao rezultat procjene, dodatni gubici nisu procijenjeni i time nisu priznati kao trošak u raunu dobiti i gubitka i rezervacija u bilanci Grupe.

37. Znaajne raunovodstvene procjene i prosudbe

Uprava je napravila slijedee prosudbe, odvojeno od onih koje ukljuuju procjene, koje imaju najvei utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima:

Rezerviranja za sudske sporove

Grupa priznaje rezerviranja kao rezultat sporova pokrenutih protiv Grupe za koje je izvjesno da e dovesti do odljeva sredstava kako bi se namirila potraživanja od Grupe i ako se iznosi mogu pouzdano procijeniti. Rezerviranja su napravljena temeljem profesionalnog pravnog savjeta te mišljenja Uprave da otvoreni sporovi protiv Grupe nee uzrokovati stvaranje znaajnih troškova.

Potraživanja

Sadašnja vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja smatra se razumnom procjenom njihove fer vrijednosti. Procjena potraživanja radi se na dan bilance i umanjuje se prema procijenjenoj vjerojatnosti naplate sumnjivih potraživanja. Svaki klijent procjenjuje se zasebno obzirom na svoj status (npr. klijent je blokiran i posluje samo sa gotovinom, pravni postupak je zapoet), potraživanja koja su dospjela na naplatu, faze u kojoj je pravni spor, te obzirom na osiguranja plaanja.

Porez na dobit

Kalkulacija poreza na dobit je raena na osnovi trenutne interpretacije važeih pravila i zakona. Kalkulacije koje su osnova za izraun poreza na dobit mogu biti predmet provjere poreznih vlasti.

38. Odreivanje fer vrijednosti

Odreene raunovodstvene politike Grupe i objave zahtijevaju odreivanje fer vrijednosti za monetarnu i nemonetarnu imovinu i obveze. Fer vrijednost utvrene za vrednovanje i/ili u svrhu prezentacije temelje se na osnovi sljedeih metoda. Gdje je mogue, dodatne informacije o pretpostavkama na temelju kojih se odreuje fer vrijednost prikazane su u bilješkama koje se odnose na tu imovinu ili obvezu.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja/obveze od dobavljaa i ostale obveze

Potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, obveze od dobavljaa i ostale obveze iskazane su po nominalnoj vrijednosti umanjenoj za gubitke od umanjenja vrijednosti i približno su jednake njihovoj fer vrijednosti, budui da su ta potraživanja i obveze kratkorone.

Nederivativne financijske obveze

Fer vrijednost, koja je odreena u svrhu objavljivanja, izraunata je na temelju sadašnje vrijednosti buduih novanih tokova glavnice i kamata, diskontiranih pomou tržišne kamatne stope na dan bilance.

za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Investicije u kapital i obveznice

Fer vrijednost financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, vrijednosnica držanih do dospijea i financijske imovine raspoložive za prodaju odreuje se na temelju njihove tržišne cijene na dan financijskog izvješivanja. Fer vrijednost vrijednosnica držanih do dospijea odreuje se samo za svrhu objavljivanja.

Zemljišta i zgrade

Vanjski, neovisni procjenitelj, koji ima priznatu profesionalnu kvalifikaciju, pripremio je procjenu vrijednosti zemljišta i zgrada Grupe tijekom 2006. godine. Fer vrijednost se bazira na tržišnoj vrijednosti, a to je procijenjena vrijednost za koju bi imovina mogla biti prodana na dan procjene vrijednosti izmeu dobrovoljnog kupca i dobrovoljnog prodavatelja po uobiajenim poslovnim i komercijalnim uvjetima nakon pravilnog oglašavanja, a u kojem su obje strane postupile sa znanjem, oprezom i bez prisile.

Prilog:

Propisani obrasci konsolidiranih financijskih izvještaja sukladno Zakonu o raunovodstvu Za godinu završenu 31. prosinca 2009. godine

Obveznik: 03277267; INGRA GRUPA
rethodna godina
sinaka meto =
AKTIVA
A) POTRAZIVANJA ZA UPISANI A NEUPLACENI KAPITAL 001 C 0
B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+028+032) 002 1.303.180.000 1.161.207.832
I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 73.734.000 29.279.442
1. Izdaci za razvoj 004 0 0
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 005 0 0
3. Goodwill 006 73.734.000 29.279.442
4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007 0 0
5. Nematerijalna imovina u pripremi 008 0 0
6. Ostala nematerijalna imovina 000 0 0
II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 238.291.000 173.223.822
1. Zemljište 011 13.168.000 12.060.274
2. Građevinski objekti 012 94.993.000 81.246.270
3. Postrojenja i oprema 013 32.870.000 1.306.645
4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 014 6.639.000 2.433.969
5. Biološka imovina 015 0 0
6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016 0 0
7. Materijalna imovina u pripremi 017 0 0
8. Ostala materijalna imovina 018 0 49.796
9. Ulaganje u nekretnine 019 90.621.000 76.126.868
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 027) 020 86.977.000 53.257.800
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021 54.263.000 9.697.170
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 0 0
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 023 24.221.000 25.693.939
4. Ulaganja u vrijednosne papire 024 5.149.000 5.166.158
5. Dani zajmovi, depoziti i sl. 025 1.279.000 12.700.533
6. Vlastite dionice i udjeli 026 0 0
7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027 2.065.000 0
IV. POTRAZIVANJA (029 do 031) 028 904.178.000 905.446.768
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 0,20 0 0
2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 030 0 0
3. Ostala potraživanja 031 904.178.000 905.446.768
V. Odgođena Porezna Imovina 032 0 0
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (034+042+049+057) 033 857.970.000 626.652.630
I. ZALIHE (035 do 041) 034 398.477.000 334.502.281
1. Sirovine i materijal 035 19.000 12.593
2. Proizvodnja u tijeku 036 364.214.000 292.792.838
3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi 037 0 0
4. Gotovi proizvodi 038 2.587.000 25.352.063
5. Trgovačka roba 039 0 0
6. Predujmovi za zalihe 040 31.657.000 16.344.787
7. Ostala imovina namijenjena prodaji 041 0 0
II. POTRAZIVANJA (043 do 048) 042 319.886.000 197.569.825
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 043 2.195.000 0
2. Potraživanja od kupaca 044 204.378.000 156.946.719
3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 045 0 0
4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 046 0 0
5. Potraživanja od države i drugih institucija 047 95.926.000 29.094.766
6. Ostala potraživanja 048 17.387.000 11.528.340
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (050 do 056) 049 65.907.000 68.562.561
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 050 0 0
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 051 0 0
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 052 0
4. Ulaganja u vrijednosne papire 053 65.384.000 19.643.050
5. Dani zaimovi, depoziti i slično 054 350.000 48.919.511
Obveznik: 03277267; INGRA GRUPA
laziv pozicije odna qodina ekuća godina
(neto) neto)
6. Vlastite dionice i udjeli 055 0 0
7. Ostala financijska imovina 056 173.000 0
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 0-57 73.700.000 26.017.963
D) PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 058 3.683.000 54.978.202
E) GUBITAK IZNAD KAPITALA 059 0 0
F) UKUPNO AKTIVA (001+002+033+058+059) 060 2.164.833.000 1.842.838.664
G) IZVANBILANCNI ZAPISI 061 319.978.000 194.429.480
PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072-073+074-075+076) 062 532.833.000 448.966.040
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 300.000.000 300.000.000
II. KAPITALNE REZERVE 064 123.000.000 123.000.000
III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 18.346.000 59.682.226
1. Zakonske rezerve 066 17.006.000 8.271.510
2. Rezerve za vlastite dionice
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)
067 8.000.000 9.000.000
4. Statutarne rezerve 068 6.660.000 6.457.000
5. Ostale rezerve 069 0 0
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 070 0 48.867.716
V. ZADRZANA DOBIT 071 43.809.000 7.012.358
VI. PRENESENI GUBITAK 072 37.086.000 34.397.422
VII. DOBIT POSLOVNE GODINE 073 0 0
VIII. GUBITAK POSLOVNE GODINE 074 0 0
IX. MANJINSKI INTERES 075 375.000 71.432.397
B) REZERVIRANJA (078 do 080) 076 10.967.000 -3.693.569
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 077
078
7.045.000 6.985.897
2. Rezerviranja za porezne obveze 7.045.000 6.985.897
3. Druga rezerviranja 079
080
0
0
0
C) DUGOROCNE OBVEZE (082 do 089) 031 0
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 082 649.837.000
0
569.224.773
0
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 033 0 0
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 034 636.002.000 317.336.099
4. Obveze za predujmove 035 0 47.740.849
5. Obveze prema dobavljačima 086 0 0
6. Obveze po vrijednosnim papirima 087 0 191.129.491
7. Ostale dugoročne obveze 088 0 0
8. Odgođena porezna obveza 039 13.835.000 13.018.334
D) KRATKOROCNE OBVEZE (091 do 101) 090 951.266.000 814.033.114
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 091 0 0
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 092 0 0
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 093 275.764.000 390.566.648
4. Obveze za predujmove 094 186.579.000 65.141.323
5. Obveze prema dobavljačima 095 417.840.000 229.058.414
6. Obveze po vrijednosnim papirima 096 0 102.014.563
7. Obveze prema zaposlenicima 097 4.573.000 0
8. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 098 41.651.000 8.901.117
9. Obveze s osnove udjela u rezultatu 099 1.043.000 2.460.765
10. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 100 0 0
11. Ostale kratkoročne obveze 101 23.816.000 15.890.284
E) ODGOĐENO PLACANJE TROSKOVA I PRIHOD BUDUCEGA RAZDOBLJA 102 23.852.000 3.628.840
F) UKUPNO - PASIVA (062+077+081+090+102) 103 2.164.833.000 1.842.838.664
G) IZVANBILANCNI ZAPISI 104 319.978.000 194.429.480
DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvjestaj)
KAPITAL I REZERVE
1. Pripisano imateljima kapitala matice 105 521.866.000 452.809.441
2. Pripisano manjinskom interesu 106 10.967.000 -3.843.401
Obveznik: 03277267; INGRA GRUPA
Naziv pozic nodna godine ekuća godina
I. POSLOVNI PRIHODI (108 do 110) 107 1.260.068.000 585.011.834
1. Prihodi od prodaje 108 1.200.238.000 502.714.15
2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 109 0 0
3. Ostali poslovni prihodi 110 59.830.000 82.297.683
II. POSLOVNI RASHODI (112-113+114+118+122+123+124+127+128) 111 1.209.040.000 546.345.834
1. Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje
i gotovih proizvoda
112 0 57.744.096
2. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje
i gotovih proizvoda
113 105.901.000 0
3. Materijalni troškovi (115 do 117) 114 1.092.576.000 392.691.588
a) Troškovi sirovina i materijala 115 1.092.576.000 392.691.588
b) Troškovi prodane robe 116 0 0
c) Ostali vanjski troškovi 117 0 0
4. Troškovi osoblja (119 do 121) 118 82.485.000 54.833.945
a) Neto plaće i nadnice 119 49.054.000 31.083.439
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 120 33.431.000 23.750.506
c) Doprinosi na plaće 121 0 0
5. Amortizacija 122 11.109.000 6.364.464
6. Ostali troškovi 123 128.771.000 34.711.741
7. Vrijednosno uskladivanje (125+126) 124 0
a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 125 0
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 126 0 C
8. Rezerviranja
9. Ostali poslovni rashodi 127 0 0
III. FINANCIJSKI PRIHODI (130 do 134) 128 0 C
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa
s povezanim poduzetnicima
129
130
26.449.000
0
23.056.292
0
2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s
nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
131 24.991.000 21.790.450
3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 132 0 0
4. Nerealizirani dobici (prihodi) 133 1.458.000
5. Ostali financijski prihodi 134 0
IV. FINANCIJSKI RASHODI (136 do 139) 135 1.265.842
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 71.485.000 132.526.362
2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim 136
137
0
63.366.000
0
43.813.269
poduzetnicima i drugim osobama
3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine 138 8.119.000 0
4. Ostali financijski rashodi 139 0 88.713.093
IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI
V.
140 0 0
VI.
IZVANREDNI - OSTALI RASHODI
141 0 0
VII. UKUPNI PRIHODI (107+129+140) 142 1.286.517.000 608.068.126
VIII. UKUPNI RASHODI (111+135+141) 143 1.280.525.000 678.872.196
IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (142-143) 144 5.992.000 0
X.
GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (143-142)
145 0 70.804.070
XI. POREZ NA DOBIT 146 6.367.000 628.327
XII. DOBIT RAZDOBLJA (144-146) 147 0 0
XIII. GUBITAK RAZDOBLJA (145+146) ili (146-144) 148 375.000 71.432.397
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvjestaj)
XIV.* DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 149 4.654.000 0
XV.* DOBIT PRIPISANA MANJINSKOM INTERESU 150 0 0
XVI.* GUBITAK PRIPISAN IMATELJIMA KAPITALA MATICE 151 0 71.282.565
XVII.* GUBITAK PRIPISAN MANJINSKOM INTERESU 152 5.029.000 149.832
Obveznik: 03277267; INGRA GRUPA
Baziv 00 Tel ekuca godin
NOVCANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza 001 -375.000 -71.432.397
2. Amortizacija 002 11.109.000 6.364.464
3. Povećanje kratkoročnih obveza 003 354.506.000 0
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 004 0 71.020.973
5. Smanjenje zaliha 005 0 63.974.719
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 006 0 48.133.848
. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) 007 365.240.000 118.061.607
1. Smanjenje kratkoročnih obveza 003 374.273.257
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 009 111.961.000 0
3. Povećanje zaliha 010 20.210.000 0
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 011 753.957.000 11.222.099
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011) 012 886.128.000 385.495.356
A1) NETO POVEČANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH 013 0 0
AKTIVNOSTI (007-012)
A2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD POSLOVNIH
AKTIVNOSTI (012-007) 014 520.888.000 267.433.749
NOVCANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 015 60.578.000 103.157.272
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 016 99.189.000 31.063.639
3. Novčani primici od kamata 017 0 0
4. Novčani primici od dividendi 018 0 0
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 019 0 0
III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) 020 159.767.000 134.220.911
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 021 0 0
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 022 0 0
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 023 63.289.000 0
IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) 024 63.289.000 0
B1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH
AKTIVNOSTI (020-024) 025 96.478.000 134.220.911
B2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH
AKTIVNOSTI (024-020) 026 0 0
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novćani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 027 0
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 028 520.590.000 89.280.801
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 029 0 0
V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) 030 520.590.000 89.280.801
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 031 0 0
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 032 10.000.000 3.750.000
3. Novčani izdaci za financijski najam 033 0 0
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 034 0 0
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 035 121.745.000 0
VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) 036 131.745.000 3.750.000
C1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 037 388.845.000 85,530,801
AKTIVNOSTI (030-036)
C2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 038 0 0
AKTIVNOSTI (036-030)
Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 - 014 + 025 - 026 + 037 - 038) 039 0 0
Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 - 013 + 026 - 025 + 038 - 037) 040 35.565.000 47.682.037
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 041 109.265.000 73.700.000
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 042 485.323.000 219.751.712
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 043 520.888.000 267.433.749
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 044 73.700.000 26.017.963
Obveznik: 03277267; INGRA GRUPA
Nazive of Tolle Benake retnodma godina Tilekuca godina
1. Upisani kapital 001 300 000 000 300.000.000
2. Kapitalne rezerve 002 123.000.000 123.000.000
3. Rezerve iz dobiti 003 78.178.000 55.988.657
4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 004 37.086.000 34.397.422
5. Dobit ili gubitak tekuće godine 005 -375.000 -71.432.397
6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine 006 43.809.000 42.866.134
7. Revalorizacija nematerijalne imovine 007 0
8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 008 -48.865.000 -35.853.776
9. Ostala revalorizacija 009 0
10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) 010 532.833.000 448.966.040
11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje 011 0
12. Tekući i odgođeni porezi (dio) 012 0
13. Zaštita novčanog tijeka 013 0
14. Promjene računovodstvenih politika 014 0
15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja 015 0
16. Ostale promjene kapitala 016 0
17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016) 017 0 0
17 a. Pripisano imateljima kapitala matice 018 526.895.000 452.809.441
17 b. Pripisano manjinskom interesu 019 5.938.000 -3.843.401
53.117.560.157,92
Kontrolni broj
Vrsta izvještaja:
10 1570 GMTo - 1 1 - 1 - 1 ( 1 ( 1 ( 1 ) - 1 ) - 1 ) - 1 ) -
Matični broj (MB): 03277267 and the contraction of the consider
国际
Evidencijski broj
(popunjava Registar)
Matični broj suda (MBS): 080020443
Osobni identifikacijski broj
(OIB): Naziv obveznika: INGRA GRUPA
Poštanski broj i mjesto: 10000 ZAGREB
Ulica i kućni broj: Alexandera von Humboldta 4b
Adresa e-pošte: [email protected]
Internet adresa: www.ingra.hr
Šifra općine/grada: 133
Zagreb
Šifra županije: 21
CRAN TAGRES
Popis dokumentacije
Šifra NKD-a: 7112 Sample of the Products DA Bilanca i Račun dobiti i gubitka
Konsolidirani izvještaj: DA PM = Dodatni podaci
Obveza revizije: DA DA Bilješke uz financijske izvještaje
Sifra svrhe predaje: 2 DA Izvještaj o novčanom tijeku
Oznaka veličine: 国际官方网站群体育
en
DA Izvještaj o promjenama kapitala
Oznaka vlasništva: 41 BRISSOULD MILIONS SECT IS THE IS THE STARTS PERFECT DA Revizorsko izvješče
Porijeklo kapitala: 98 2 DA Godišnje izvješće
Broj zaposlenih:
(krajem razdoblja) (u prethodnoj godini)
(domaći kapital, %)
1013
(strani kapital, %)
166
Odluka o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka
Broj zaposlenih
(na temelju sati rada) (u prethodnoj godini)
1012 (u tekućoj godini)
159
DA Odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog
Broj mjeseci poslovanja: 12 (u tekućoj godini)
12
izvještaja
(u prethodnoj godini) (u tekućoj godini)
Matični brojevi pripojenih subjekata:
Matični brojevi sudionika statusnih promjena spajanja:
Knjigovodstveni servis:
Osoba za kontaktiranje: Marohnić Nikola Verzija Excel datoteke: 1.0.3.
(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt)
Telefon: 016102535
Telefaks: 016156394
Adresa e-pošte: [email protected]
Prezime i ime: Oppenheim Igor
(osoba ovlaštene za zastupanje)
CAD CASISTAD CA
DBJEKATA, UVOZ, 1290Z I ZASTUPSTBA
(potpis osobe ovlaštene za zastupanje)
ZAGREB
,

INGRA D.D. I OVISNA DRUŠTVA

Konsolidirani financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2010. godine zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora

SADRŽAJ

Izvještaj Uprave 1 – 4
Odgovornost za financijske izvještaje 5
Izvještaj neovisnog revizora 6 - 7
Financijski izvještaji:
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu 31.prosinca
2010.
8
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2010. 9
Konsolidirani izvještaj o nov
anim tijekovima za godinu završenu 31. prosinca
2010.
10
Konsolidirani izvještaj o promjenama na kapitalu i rezervama za godinu
završenu 31. prosinca 2010.
11
Bilješke uz financijske izvještaje 12 - 58

Izvještaj Uprave

Uvod

INGRA je trgovako društvo osnovano 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvoaa s podruja bivše Jugoslavije s ciljem da za iste proizvoae organizira izvozne aktivnosti i trgovaki razvoj. U 55 godina svog postojanja INGRA je sudjelovala u izvoenju preko 700 investicijskih projekata u više od 30 zemalja svijeta ija ukupna vrijednost premašuje 10 milijardi USD.

U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je ukljuena, Grupa INGRA danas posluje kroz etiri razliita segmenta poslovanja:

  • Graevinski inženjering
  • Energetski i industrijski inženjering
  • Razvoj projekata kroz vlastite investicijske projekte i
  • Javno privatna partnerstva kao poseban segment razvoja projekata u podruju javne infrastrukture

Kroz suradnju s više od 40 tvrtki, Grupa INGRA je prethodnih godina proširila svoju primarnu djelatnost izvoza investicijskih projekata za poznate naruitelje na investicijske projekte namijenjene tržištu kroz vlastite investicije.

Investicijska izgradnja obavlja se po sistemu "klju u ruke" i ukljuuje projektiranje, graevinske radove, isporuku i montažu opreme te puštanje u pogon, na podruju industrije, infrastrukture, energetike, zdravstva i turizma.

Operativni i financijski pregled poslovne godine

Prema konsolidiranim financijskim izvještajima za 2010. godinu ostvareni su ukupni prihodi od 305,95 milijuna kuna, (koji su za 49,69% niži od 608,07 milijuna kuna ostvarenih u 2009. godini) od ega;

  • Operativni prihodi iznose 252,31 milijuna kuna i za 56,87% su niži u odnosu na prethodno razdoblje (585,01 milijuna kuna).
  • Financijski prihodi iznose 53,64 milijuna kuna i za 132,63% su vei od 23,056 milijuna kuna ostvarenih u 2009. godini

Ukupni rashodi za poslovnu 2010. godinu iznose 396,49 milijuna kuna i 41,60% su niži u odnosu na 678,87 milijuna ostvarenih u 2009. godini.

Za predmetno razdoblje iskazan operativni gubitak u iznosu od 45,056 milijuna kuna dok ukupni gubitak iznosi 90,56 milijuna kuna.

Na matino društvo Ingra d.d. odnosi se 89,938 milijuna kuna za što postoji pokrie u rezervama Društva. Ukupan iznos rezervi kapitala matice nakon iskazanog rezultata iznosi 490,226 milijuna kuna.

Negativan rezultat prvenstveno je posljedica znaajnog pada realizacije zbog usporavanja infrastrukturnih radova kao i novih investicijskih ciklusa u Hrvatskoj uz daljnje produljenje rokova ugovaranja poslova na inozemnim tržištima izvan predvienih rokova. Ipak poslovna predvianja za ovu godinu, barem sa aspekta

inozemne realizacije bitno su pozitivnija, a procjena da e se tijekom godine ugovoriti poslovi koji e doprinijeti veoj razini realizacije smatra se realnom.

Dodatno, u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvješivanja Grupa je i tijekom 2010. provela jednokratna vrijednosna usklaenja imovine koja su imala negativan utjecaj na financijski rezultat. Ova su se usklaenja odnosila na stavke materijalne i financijske imovine, nenaplaenih potraživanja, kao i rezervacija za sudske sporove. Ukupan iznos svih jednokratnih usklaenja iznosi 49 milijuna kuna i za 20 milijuna kuna je manji od iznosa usklaenja u 2009. godini.

Ostvarenoj realizaciji u 2010. godini najviše su doprinijeli infrastrukturni projekti sektora Graditeljstvo – Ceste. Na projektu izgradnje Hidroelektrane Leše izvršeni su svi radovi, a konana primopredaja oekuje se do lipnja 2011. godine. Na ovom projektu kao i na projektima izgradnje autocesta duž Hrvatske Grupa INGRA sudjeluje kao lanica Konzorcija hrvatskih graditelja.

Usprkos otežanim uvjetima poslovanja, za Grupu je na domaem tržištu ovo razdoblje obilježila i uspješna realizacija vlastitog projekta izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa namijenjenog tržištu Dvori Lapad u Dubrovniku, vrijednog 55 milijuna eura, za koji je ishoena uporabna dozvola, a prodaja stanova i najam poslovnih prostora je u tijeku. Projekt je završen u predvienim rokovima, ime je Grupa dokazala svoju sposobnost da u otežanim gospodarskim uvjetima uspješno završi investicije.

Unato evidentnim problemima koji su se protezali tijekom 2010. godine, postignut je napredak u odnosima sa ugovornim stranama na projektu Arena Zagreb, te se oekuje stabiliziranje naplate potraživanja od strane javnih partnera.

Prilagodba nastalim okolnostima i restrukturiranje

U proteklom razdoblju poduzete su znaajne aktivnosti u poslovnom i financijskom restrukturiranju Grupe radi im kvalitetnije prilagodbe novonastalim uvjetima na tržištu kao i stvaranja novih kvalitetnijih temelja za dugorono stabilno poslovanje.

Racionalizirano je poslovanje i to na svim razinama.

  • Tako su troškovi materijala i usluga u odnosu na godinu ranije smanjeni za 43,31%, troškovi osoblja za 38,05%,
  • Tijekom poslovne 2010. godine Društvo je smanjilo kratkorone obveze za 150 milijuna kuna od ega se na obveze prema dobavljaima odnosi 109 milijuna kuna. Za dio smanjenja obveza prema dobavljaima korištene su i mogunosti kompenzacija za imovinu Društva u iznosu od 35,04 milijuna kuna.
  • Sveukupno, tijekom poslovne 2009. i 2010. godine obveze prema dobavljaima smanjene za 460 milijuna kuna.
  • Ostatak raspoložive imovine je korišten kao kolateral kod banaka za refinanciranje zajmova i zadržavanje limita.

Poslovnu 2010. godinu obilježilo je donošenje bitnih od g jj j j j luka vezano za financijsko restrukturiranje i stabilizaciju poslovanja cijele Grupe: jp j j p

Skupština obvezni p ara

Dana 6. srpnja 2010., na inicijativu Društva matice kao Izdavatelja, održana je Skupština vlasnika obveznica INGR-0-11CA izdanih 6. prosinca 2006. godine a uvrštenih na Službeno tržište Zagrebake burze. Na održanoj Skupštini donesena je odluka o prolongatu dospijea obveznica za pet godina, odnosno sa 2011. na 2016. godinu, uz ostale neizmjenjene uvjete. Operativno provoenje izmjene datuma dospijea obveznica sa 2011. na 2016. godinu oekuje se tokom ove godine.

Dokapitalizacija p

Važan iskorak u daljnjoj stabilizaciji poslovanja napravljen je uspješnom dokapitalizacijom pretvaranjem potraživanja u kapital Društva matice u iznosu od 120,9 milijuna kuna, a ime su i jednokratno smanjeni financijski rashodi za tekue razdoblje u iznosu od 10 milijuna kuna.

Tako je dana 22. prosinca 2010. Glavna skupština dioniara INGRE najprije prihvatila odluku o smanjenju temeljnog kapitala s 300 milijuna kuna na iznos od 150 milijuna kuna prijenosom sredstava dobivenih smanjenjem u rezerve kapitala Društva. Prema drugoj odluci Glavne skupštine prethodno smanjeni temeljni kapital Društva u dokapitalizaciji je povean za 120.904.000 kuna na iznos od 270.904.000 kuna.

Od toga se:

  • 38 milijuna kuna odnosi na konverziju duga po obveznicama,
  • 40,42 milijuna kuna na konverziju duga po aktivnim tranšama komercijalnih zapisa, a
  • 42,48 milijuna kuna odnosi se na potraživanja poslovnih partnera i kooperanata na investicijskim projektima.

Ovom odlukom izdano je 6.045.200 novih redovnih dionica, bez nominalnog iznosa ime je temeljni kapital sada podijeljen na 13.545.200 dionica bez nominalnog iznosa.

Ujedno su usvojene izmjene Statuta koje, pored smanjenja i poveanja temeljnog kapitala, ukljuuju i odluku da se Uprava Društva ovlašuje da jednokratno ili u više navrata izdavanjem novih dionica povea temeljni kapital Društva, ali najviše s iznosa od 270.904.000 kuna za iznos od 135.452.000 kuna na iznos od 406.356.000 kuna. Uvrštenje novih dionica na Službeno tržište Zagrebake burze planira se sa dovršetkom revizije godišnjih financijskih izvještaja i odobrenja Prospekta uvrštenja od strane regulatora.

Grupa je tijekom godine istovremeno uredno servisirala sve svoje financijske obveze prema dužnikim vrijednosnim papirima, dok e se razlike nastale po dugovima prema poslovnim bankama nastojati obuhvatiti u reprogramu financijskih obaveza, koji se provodi na razini Uprava Grupe i poslovnih banaka i ija se finalizacija predvia do ljeta 2011., a navedenim aranžmanom postigla bi se stabilnost u odnosima sa bankama na duži rok uz nižu cijenu financiranja.

Završne konstatacije:

Unato konstantnom pogoršanju makroekonomskih imbenika na domaem tržištu, koji se prvenstveno oituju u otežanim uvjetima poslovanja, Grupa i dalje sudjeluje na velikim infrastrukturnim projektima, poput izgradnje autocesta, i energetskih i drugih javnih objekata.

-

-

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Konsolidirani ra
un dobiti
i
gubitka
Bilješke 2010.
HRK 000
2009.
HRK 000
Prihodi od prodaje 3 230.125 5
02.714
Ostali poslovni prihodi 4 22.187 82.298
Poslovni prihodi 252.312 585.012
Promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovršene
proizvodnje 17.975 (57.744)
Troškovi materijala i usluga 5 (222.586) (396.191)
Troškovi osoblja 6 (38.845) (55.717)
Amortizacija 7 (4.929) (6.365)
Ostali poslovni rashodi 8 (48.983) (30.329)
Dobit / (gubitak) iz poslovanja (45.056) 38.666
Financijski prihodi 53.635 2
3.056
Financijski rashodi (99.124) (132.526)
Financijski rezultat 9 (45.489) (109.470)
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja (90.545) (70.804)
Porez na dobit 10 (18) (628)
Neto dobit / (gubitak) razdoblja (90.563) (71.432)
Dobit/(gubitak) razdoblja pripisana:
Vlasniku Društva (90.473) (71.282)
Ne-kontrolirajuem interesu (90) (150)
Zarada po dionici
Osnovna zarada po dionici 23 (11,80) (9,50)
Razrijeena zarada po dionici 23 (12,20) (9,92)
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
2010. 2009.
HRK 000 HRK 000
Neto dobit /(gubitak) razdoblja (90.563) (71.432)
Ostala sveobuhvatna dobit:
Financijska imovina raspoloživa za prodaju 35.853 13.011
Promjene na revalorizacijskim rezervama (1.179) (1.179)
Porez na dobit na stavke ostale sveobuhvatne dobiti 236 2
36
Neto ostala sveobuhvatna dobit/gubitak razdoblja 34.
910
12.0
68
Sveobuhvatna dobit ili gubitak razdoblja (55.653) (59.364)
Sveobuhvatna dobit ili gubitak razdoblja pripisana:
Nekontrolirajuem interesu (55.563) (59.214)
Vlasnicima Društva (90) (150)
(55.653) (59.364)

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio Konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju

Imovina Bilješke 31.12.2010.
HRK 000
31.12.2009.
HRK 000
Dugotrajna imovina
Goodwill 11 5.080 29.280
Nekretnine, postrojenja i oprema 12 92.179 97.097
Ulaganja u nekretnine 13 128.445 76.127
Ulaganja u pridružena društva 15 9.652 9.697
Ostala financijska imovina 16 48.294 31.088
Dani krediti 17 12.219 12.473
Ostala potraživanja 18 870.617 905.447
1.166.486 1.161.209
Kratkotrajna imovina
Zalihe 19 302.269 318.179
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 20 101.849 213.893
Ostala financijska imovina 16 62.710 67.461
Dani krediti 17 7.067 1.102
Novac i nov
ani ekvivalenti
21 11.961 26.018
Unaprijed plaeni troškovi i ukalkulirani prihodi 485.856 626.653
22 56.981 54.978
Ukupno imovina 1.709.323 1.842.840
Izvanbilan
ni zapisi
32 191.473 194.429
Kapital i rezerve
Dioni
ki kapital
270.904 300.000
Kapitalne rezerve 250.572 123.000
Vlastite dionice - (6.457)
Rezerve za vlastite dionice 9.000 9.000
Revalorizacijske rezerve 41.922 42.865
Nerealizirani gubici na fin.imovini raspoloživoj za prodaju - (35.853)
Rezerve i zadržana dobit 20.044 91.537
Neto dobit / (gubitak) razdoblja (90.473) (71.282)
23 501.969 452.810
Nekontrolirajui
interes
(3.907) (3.843)
Obveze
Dugoro
ne obveze
Financijske obveze 24 453.301 508.466
Ostale dugoro
ne obveze
26 47.727 47.741
Rezerviranja 27 9.232 6.986
Odgoena porezna obveza 28 12.783 13.018
523.043 576.211
Kratkoro
ne obveze
Obveze prema dobavlja
ima i ostale obveze
29 160.069 321.452
Obveze po ugovorima o izgradnji 30 4.674 -
Financijske obveze 24 500.401 492.581
Ukalkulirani rashodi i odgoeno priznavanje prihoda 665.144 814.033
31 23.074 3.629
Ukupno obveze 1.211.261 1.393.873
Ukupno kapital i obveze 1.709.323 1.842.840
Izvanbilan
ni zapisi
32 191.473 194.429

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju

Konsolidirani izvještaj o novanim tijekovima

2010. 2009.
HRK 000 HRK 000
Nov
ani tijek od poslovnih aktivnosti
Dobit / (gubitak) razdoblja prije poreza
Usklaenja:
(90.473) (71.282)
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme 3.969 5.376
Amortizacija ulaganja u nekretnine 960 989
(Dobitak)/gubitak od prodaje postrojenja i opreme (306) (79)
(Dobitak)/gubitak od prodaje ulaganja u nekretnine 4.623 (362)
Isplate na temelju dionica zaposlenicima - 3.631
Realizacija goodwilla - 35.372
Priznavanje prihoda sukladno IFRIC 19 (22.428) -
Umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva - 54.214
Dobit od prodaje ovisnog društva (2.371) -
Promjene na ostalim rezervama 1.258 (3.793)
Umanjenje vrijednosti ostale dugotrajne imovine - 5.5
43
Troškovi kamata 43.492 40.045
Prihodi od kamata
Umanjenje vrijednosti zaliha
(12.807)
-
(2.703)
9.356
Dobici/gubici od vrednovanja ulaganja raspoloživih za prodaju 4.581 13.011
Umanjenje vrijednosti ulaganja raspoloživih za prodaju 31.272 -
Poveanje (smanjenje) odgoene porezne obveze (235) (235)
Promjena u rezerviranjima 2.246 (59)
Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 12.620 17.816
Neto te
ajne razlike i ostalo
(747) 779
66.127 178.901
Rezultat iz poslovnih aktivnosti prije promjene radnog kapitala (24.346) 107.619
Smanjenje (poveanje) kratkotrajne imovine:
Smanjenje (poveanje) zaliha (22.031) 29.681
Smanjenje (poveanje) potraživanja 93.594 94.922
Smanjenje (poveanje) aktivnih vremenskih razgrani
enja
(2.003) (53.988)
Poveanje (smanjenje) kratkoro
nih obveza:
Poveanje (smanjenje) obveza (114.677) (271.723)
Poveanje (smanjenje) pasivnih vremenskih razgrani
enja
19.445 (20.223)
Neto nov
ani tijek iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza
(50.018) (113.712)
Primljene kamate 9.430 2.703
Plaene kamate (27.619) (40.045)
Neto nov
ani priljev iz poslovnih aktivnosti
(68.207) (151.054)
Nov
ani tijek iz investicijskih aktivnosti
Kupnja nekretnina, postrojenja i opreme (132) 11.961
Primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 1.138 24
Kupnja ulaganja u nekretnine (497) (506)
Primici od prodaje ulaganja u nekretnine 1.150 15.000
Ulaganja u ovisna društva, neto - (1.631)
Primici od prodaje ovisnih društava 65 12.401
Promjene na manjinskom interesu (64) (300)
Smanjenje (poveanje) dugotrajne financijske imovine
Smanjenje (poveanje) dugoro
(16.970) (11.862)
nih potraživanja
Smanjenje (poveanje) kratkotrajne financijske imovine
34.830 (5.900)
Neto nov
ani tijek iz investicijskih aktivnosti
(1.236)
18.284
(6.850)
1
2.337
Nov
ani tijek iz financijskih aktivnosti
Transakcije sa vlastitim dionicama
4.045 (12.346)
Poveanje (smanjenje) dugoro
nih obveza s osnove kredita i obveznica
(16.425) (121.793)
Poveanje kratkoro
nih kredita
48.246 263.142
Isplaene dividende - (3.750)
Isplata iz dobiti
lanovima NO i zaposlenicima
- (420)
Neto nov
ani tijek iz financijskih aktivnosti
35.866 124.833
Poveanje (smanjenje) novca (14.057) (13.884)
Novac na po
etku razdoblja
26.018 39.902
Novac na kraju razdoblja 11.961 26.018

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio konsolidiranog izvještaja o novanim tijekovima

Ingra d.d. i ovisna društva Konsolidirani financijski izvještaji 31. prosinca 2010. godine

a i rezervi
ma kapital
mjena
Konsolidirani izvještaj o pro
ki
Dioni
Kapitalne Vlastite Rezerve za Revalori (gubici)/dobici od
Nerealizirani
Zakonske Rezerve i Ne
kapital rezerve dionice dionice
vlastite
zacijske
rezerve
imovine raspoložive
za prodaju
rezerve zadržana
dobit
Ukupno kontrolirajui
interes
HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000 HRK 000
nja 2009.
Na dan 1. sije
300.000 123.000 (6.660) 8.000 43.808 (48.864) 7.500 100.111 526.895 5.938
Transakcije sa vlasnicima:
dionica
Kupnja vlastitih
- - (25.214) - - - - (12.837) (38.051) -
Prijenos iz zadržane dobiti u rezerve za vlastite dionice - - - 1.000 - - - (1.000) - -
Prijenos na zakonske rezerve - - - - - - 750 (750) - -
lanovima NO

Nagrade
- - - - - - - (120) (120) -
Nagrade zaposlenicima - - - - - - - (300) (300) -
Objavljena dividenda - - - - - - - (3.750) (3.750) -
Isplate na temelju dionica - - 25.417 - - - - 3.919 29.336 -
Prijenos s revalorizacijske rezerve na rezerve i zadržanu dobit - - - - - - - 943 943 -
Smanjenje rezervi uslijed gubitka kontrole nad ovisnim društvom - - - - - - - (2.929) (2.929) -
Smanjenje ne-kontrolirajueg interesa uslijed prodaje ovisnog
društva
- - - - - - - - - (9.631)
(
Gubitak tekue godine - - - - - - - (71.282) (71.282) (150)
Financijska imovina raspoloživa za prodaju
Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak):
- - - - - 13.011 - - 13.011 -
Promjene na revalorizacijskim rezervama - - - - (1.179) - - - (1.179) -
Porez na dobit na komponente ostale sveobuhvatne dobiti 236 236
Ukupna sveobuhvatna dobit / (gubitak) za godinu - - - - - - - -
Na dan 31. prosinca 2009. 300.000
-
123.000
-
(6.457)
-
9.000
-
(943)
42.865
(35.853)
13.011
8.250
-
(71.282)
12.005
(59.214)
452.810
(3.843)
-
(
Transakcije sa vlasnicima:
Smanjenje vlastitog kapitala (150.000) 150.000 - - - - - - - -
Poveanje vlastitog kapitala 120.904 (22.428) - - - - - - 98.476 -
Isplate na temelju dionica - - 6.457 - - - - (2.412) 4.045 -
Prijenos s revalorizacijske rezerve na rezerve i zadržanu dobit - - - - - - - 943 943 -
Ostala smanjenja/poveanja rezervi - - - - - - - 1.258 1.258 26
Gubitak tekue godine - - - - - - - (90.473) (90.473) (90)
Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak):
Financijska imovina raspoloživa za prodaju
- dobici/(gubici) tekue godine - - - - - (2.939) - - (2.939) -
un dobiti i gubitka
- reklasifikacija u ra
- - - - - 38.792 - - 38.792 -
Promjene na revalorizacijskim rezervama - - - - (1.179) - - - (1.179) -
Porez na dobit na komponente ostale sveobuhvatne dobiti - - - - 236 - - - 236 -
Ukupna sveobuhvatna dobit / (gubitak) za godinu - - - - (943) 35.853 - (90.473) (55.563) (90)
Na dan 31. prosinca 2010. 270.904 250.572 - 9.000 41.922 - 8.250 (78.679) 501.969 (3.907)
(

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio konsolidiranog izvještaja o promjenama na kapitalu

1. Ope informacije o Društvu i Grupi

Ingra d.d. Zagreb ("Društvo" ili "Društvo matica") je dioniko društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Sjedište Društva je u Zagrebu, Aleksandra Von Humboldta 4/b, 10 000 Zagreb. Društvo je registrirano pri Trgovakom sudu u Zagrebu 2000. godine.

Na dan 31. prosinca 2010. godine Grupa je imala 123 zaposlenika, dok je na dan 31. prosinca 2009. godine imala 161 zaposlenika.

Nadzorni odbor

lanovi Nadzornog odbora tijekom 2010. godine bili su kako slijedi:

  • dr.sc. Danijel Režek, predsjednik do 4. listopada 2010. godine, od tog datuma zamjenik predsjednika
  • -Stjepan Mesi, predsjednik od 4. listopada 2010. godine
  • akademik Jakša Barbi, zamjenik do 4. listopada 2010. godine, od tog datuma lan
    • Josip Protega, lan do 25. veljae 2010. godine
    • Nadan Vidoševi, lan do 22. srpnja 2010. godine
    • Marijan-Antun Kostreni, lan od 7. sijenja 2010. godine
    • Marko Oreškovi, lan

Uprava

lanovi uprave tijekom 2010. i 2009. godine bili su kako slijedi:

  • -Igor Oppenheim, predsjednik
    • Jasna Ludviger, lan do 5. studenog 2010. godine
    • Željko Peri, lan od 1. prosinca 2010. godine

Društva Grupe

Financijski izvještaji sljedeih ovisnih društava ukljuena su u konsolidirane financijske izvještaje društva Ingra d.d. i ovisnih društava ("Grupa"):

Država osnutka Vlasni
ki udio
Vlasni
ki udio
31. prosinca 2009.
%
31. prosinca 2008.
%
Ingra Mar d.o.o. Hrvatska 100% 51%
Ingra M.E. d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Ingra Italija s.r.l., Italija Italija 67% 67%
Bioadria d.o.o. Hrvatska 64% 64%
Ingra Bioren d.o.o. Hrvatska 60% 60%
Ingra gradnja d.o.o. Hrvatska - 100%
Posedarje Rivijera Hrvatska 100% 100%
Ingra Energo d.o.o. Bosna i Hercegovina 100% 100%
Južni Jadran Nautika d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Ingra Sarl Alžir Alžir 99% 99%
Dubrova
ke lu
ice d.o.o.
Hrvatska 68% 68%
Lanište d.o.o. Hrvatska 100% 100%
Domovi dalmatinske rivijere Hrvatska 100% 100%
d.o.o.
Primani d.o.o. Hrvatska 51% 51%
Marina Slano d.o.o. Hrvatska 62% 62%
Dvori Lapad d.o.o. Hrvatska 100% -%
Ingra autoservis d.o.o. Hrvatska 100% -%

Društvo Ingra gradnja d.o.o. je prodano u tijeku 2010. godine i više ne ini dio Ingra Grupe.

Budui da je za društvo Mavrovo ADG koje je kupljeno u tijeku 2008. godine podnesen zahtjev za otvaranjem steajnog posupka u ožujku 2009. godine i da Ingra d.d. nije imala kontrolu nad navedenim društvom, ovo društvo nije konsolidirano sa 31. prosincem 2009. godine kao ni sa 31. prosincem 2010. godine i ne ini dio Ingra Grupe.

Isto tako, društvo Geotehnika Sudan d.o.o. koje nije imalo poslovnih aktivnosti u 2010. kao ni u 2009. godini nije konsolidirano sa 31. prosincem 2010. godine.

Vlasnika struktura

Vlasnika struktura Društva i Grupe bila je kako slijedi:

31. prosinca 2010. 31. prosinca 2009.
Broj Vlasni
ki
Broj Vlasni
ki
dionica udio % dionica udio %
Privredna banka Zagreb d.d. 909.974 6,72% 472.775 6,30%
Raiffeisen Obvezni mirovinski fond d.d. 858.205 6,34% 346.856 4,62%
Igor Oppenheim 773.908 5,71% 762.750 10,17%
PBZ Croatia Obvezni mirovinski fond d.d. 603.877 4,46% 204.545 2,73%
AZ Obvezni mirovinski fond d.d. 564.324 4,17% 435.682 5,81%
Dom holding d.d. 516.658 3,81% - -
Tehnika d.d. 451.800 3,34% 451.800 6,02%
Ingra gradnja d.o.o. 405.000 2,99% - -
Erste&Steiermarkische bank d.d. 380.759 2,81% - -
Jasna Ludviger 338.850 2,50% 338.850 4,52%
Vlastite dionice - - 161.425 2,15%
Ostali 7.741.845 57,16 4.325.317 57,67%
13.545.200 100,00 7.500.000 100,00%

2. Znaajne raunovodstvene politike

Izjava o usklaenosti

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe su sastavljeni sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju u Europskoj uniji.

Primijenjene raunovodstvene politike su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu. Grupa tijekom godine nije usvojila nove i izmijenjene MSFI i njihova tumaenja koji bi utjecali na financijsku poziciju, rezultat poslovanja ili zahtijevali dodatne objave u konsolidiranim financijskim izvještajima osim sljedeeg:

o Grupa je na dan 31. prosinca 2010. godine ranije usvojila IFRIC 19 Zatvaranje financijskih obveza poveanjem kapitala i sukladno navedenom tumaenju priznala prihod u iznosu od 21.592 tisua kuna u raunu dobiti i gubitka kao razliku izmeu zatvorene financijske obveze i plaene naknade (fer vrijednosti izdanih dionica).

Financijski izvještaji su pripremljeni po naelu povijesnog troška, izuzev odreenih financijskih instrumenata koji su iskazani po fer vrijednosti.

Raunovodstvene politike su primjenjivane konzistentno, osim ako nije navedeno drugaije. Financijski izvještaji sastavljeni su po naelu nastanka dogaaja pod pretpostavkom neogranienog nastavka poslovanja.

Financijski izvještaji denominirani su u hrvatske kune (HRK). Na dan 31. prosinca 2010. godine teaj za 1 USD i 1 EUR iznosio 5,57 HRK odnosno 7,38 HRK (31. prosinca 2009. godine: 5,09 HRK odnosno 7,31 HRK).

Standardi, tumaenja i dodaci koji su usvojeni od strane Europske unije i hrvatskog Odbora te su stupili na snagu

Sljedei novi i izmijenjeni standardi i tumaenja su usvojeni u tekuem razdoblju i nisu imali utjecaja na iznose objavljene u ovim financijskim izvještajima:

  • MSFI 1 Prva primjena MSFI, trošak ulaganja pri prvoj primjeni revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 2 Isplate s temelja dionica revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 7 Financijski instrumenti: Objave (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 1- Prezentiranje financijskih izvješa revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 16 Nekretnine postrojenja i oprema revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 18 Prihodi (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)

  • MRS 19 Primanja zaposlenih revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)

  • MRS 20 Državne potpore i objavljivanja državne pomoi revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 23 Troškovi posudbe revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji trošak ulaganja pri prvoj primjeni (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 28 Ulaganja u pridružena društva revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 29 Financijsko izvještavanje u uvjetima hiperinflacije revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima - revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i MRS 1 Objavljivanje financijskih instrumenata s opcijom prodaje izdavatelju i obveze temeljem likvidacije - revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 36 Umanjenje imovine revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 38 Nematerijalna imovina revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 39 Financijski instrumenti priznavanje i mjerenje revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 40 Ulaganja u nekretnine revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 41 Poljoprivreda revidirani (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 15 Ugovori o izgradnji nekretnina (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 16 Zaštita neto ulaganja (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 17 Raspodjela nenovane imovine vlasnicima (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • IFRIC 18 Transferi imovine od kupaca (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 3 Poslovna spajanja revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i ukinuti dijelovi poslovanja revidiran (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 27 Konsolidirani i zasebni financijski izvještaji (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)

  • MRS 28 Ulaganja u pridružena društva revidirani temeljem izmjene MSFI (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)

  • MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima - revidirani temeljem izmjene MSFI 3 (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)
  • MRS 39 Financijski Instrumenti: Priznavanje i mjerenje: instrumenti zaštite (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2010. godine ili kasnije)

Standardi, tumaenja i dodaci koji još nisu stupili na snagu i koji nisu ranije primijenjeni

Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja, bila su izdana sljedea tumaenja i standardi koji još nisu na snazi i nisu ranije primijenjeni od strane Grupe za godinu završenu 31. prosinca 2010. godine:

  • Unapreenja MSFI 2010. (veina ovih unapreenja stupa na snagu za obraunska razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010. godine ili 1. sijenja 2011. godine),
  • MSFI 9 Financijski instrumenti (primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2013. godine ili kasnije)
  • Dodaci MRS-u 24 Objave povezanih strana (revidiran u 2009) primjenjiv za razdoblja koja poinju na dan 1. sijenja 2011. godine ili kasnije)

Uprava predvia da e sva gore navedena tumaenja i standardi biti primijenjeni u financijskim izvještajima Grupe za razdoblja od kad su na snazi, te da njihovo usvajanje nee imati znaajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe u razdoblju prve primjene.

Kao što je ranije navedeno, Grupa je ranije primijenila sljedee tumaenje koje stupa na snagu 1. srpnja 2010. godine:

IFRIC 19 – Zatvaranje financijskih obveza poveanjem kapitala

što je rezultiralo rezultatom veim za iznos od 21,5 milijuna kuna.

Kljune procjene i pretpostavke te neizvjesnosti u pripremi financijskih izvještaja

Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja, menadžment je koristio odreene procjene i pretpostavke koje utjeu na neto knjigovodstvenu vrijednost imovine i obveza Grupe, objavljivanje potencijalnih stavaka na datum bilance te objavljene prihode i rashode tada završenog razdoblja.

Procjene su korištene, ali ne i ograniene na: obraun i razdoblje amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, procjene umanjenja vrijednosti, ispravke vrijednosti zaliha i sumnjivih i spornih potraživanja, rezerviranja za primanja zaposlenih i sudske sporove. Više detalja o raunovodstvenim politikama za ove procjene nalazi se u ostalim dijelovima ove bilješke, kao i ostalim bilješkama uz financijska izvještaja. Budui dogaaji i njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnošu. Zato raunovodstvene procjene zahtijevaju prosudbu, a one korištene pri izradi financijskih izvještaja su podložne promjenama nastankom novih dogaaja, stjecanjem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i promjenom okruženja u kojemu Grupa posluje. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih.

Osnove konsolidiranih financijskih izvještaja

Konsolidirani financijski izvještaji obuhvaaju Maticu i podružnice nakon eliminacije svih materijalnih transakcija izmeu društava unutar Grupe. Podružnica je pravna osoba pod kontrolom Matice, u kojoj Matica izravno ili neizravno posjeduje više od 50 posto glasakih prava podružnice ili nad kojom Matica ima kontrolu upravljanja.

Ovisna društva se konsolidiraju od trenutka prijenosa stvarne kontrole na Grupu dok prestanak konsolidacije poinje od trenutka njihove prodaje ili likvidacije.

Stjecanja podružnica su evidentirana korištenjem metode troška ulaganja.

Financijski izvještaji ovisnih društava sastavljeni su za isto financijsko razdoblje kao i za matino društvo koristei dosljedne raunovodstvene politike. Prilagodbe se obavljaju tamo gdje postoje razlike u promjeni raunovodstvenih politika.

Manjinski interesi u kapitalu i rezultatima društava koje kontrolira Matica prikazani su posebno u konsolidiranim financijskim izvještajima.

Osnovna primijenjena naela konsolidacije su:

  • a. Samo društva u kojima Društvo ima kontrolu konsolidirana su na osnovi pojedine pozicije bilance i rauna dobitka i gubitka. Ulaganja u pridružena društva iskazana su korištenjem metode udjela.
  • b. Društva koja su kupljena tijekom godine ukljuena su u konsolidirana financijska izvješa od datuma stjecanja ili do datuma prodaje.
  • c. Razliku izmeu plaene naknade i kapitala na isti datum Društvo rasporeuje na osnovi procjene Uprave na imovinu i obveze ukljuene u ulaganje, a ostatak smatra goodwillom.
  • d. Sva znaajna interna potraživanja i obveze kao i svi troškovi i prihodi, ukljuujui nerealizirane dobitke i gubitke, koji su rezultirali iz transakcija izmeu konsolidiranih društava su eliminirani.

Osnovne raunovodstvene politike korištene u pripremi financijskih izvještaja obrazložene su u nastavku:

a) Goodwill

Goodwill se odreuje kao razlika:

  • o naknade za stjecanje po fer vrijednosti na datum stjecanja uveano za ne-kontrolrajui interes u steenom društvu i uveano (kod poslovne kombinacije u fazama) za fer vrijednost vlasnikog udjela koji je stjecatelj prethodno imao u steenom društvu na dan stjecanja i
  • o neto iznosa utvrdive steene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza.

Troškovi povezani sa stjecanjem (naknade savjetnicima, pravnicima, raunovoama, konzultantske naknade) priznaju se u raunu dobiti i gubitka u razdoblju kada su nastali.

Goodwill se priznaje kao imovina na datum stjecanja. Ukoliko je razlika negativna – negativni goodwill - dobit dobivena kao rezultat priznaje se kroz raun dobiti i gubitka kao povoljna kupnja.

Goodwill je podložan testu za umanjenje vrijednosti na svaki datum izvještavanja.

b) Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema, izuzev zemljišta, iskazane su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Troškovi nabave ukljuuju sve troškove koji se mogu direktno povezati sa dovoenjem imovine u upotrebu za namjeravanu svrhu. Nabavna vrijednost ukljuuje izdatke koji se izravno odnose na stjecanje sredstva. Nabavna vrijednost vlastito izgraenog sredstva ukljuuje trošak materijala i direktnog rada i druge troškove povezane s dovoenjem sredstva u namijenjeno radno stanje, kao i troškove demontiranja i uklanjanja dijelova te obnove lokacije na kojoj se nalaze.

Dobici i gubici od otuenja nekretnina, postrojenja i opreme se priznaju unutar ostalih prihoda u raunu dobiti i gubitka. Kada se revalorizirana imovina prodaje, iznosi koji su ukljueni u revalorizacijske rezerve se transferiraju u zadržanu dobit.

Naknadni izdaci vezani za ve priznati predmet nekretnina, postrojenja i opreme kapitaliziraju se kao poveanje vrijednosti imovine u sluaju kada je vjerojatno da e zbog tih dodatnih izdataka pritjecati dodatne budue ekonomske koristi i kada ti izdaci unapreuju stanje imovine iznad originalno priznatog. Svi ostali naknadni troškovi priznaju se kao rashod u razdobljeu kada su nastali.

Zemljište se nakon poetnog priznavanja iskazuje po revaloriziranom iznosu koji ini njegova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za kasnije akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Neovisne procjene vrijednosti zemljišta vrše se kada se knjigovodstvena vrijednost bitno razlikuje od fer vrijednosti. Svako poveanje vrijednosti zemljišta knjiži se u revalorizacijske rezerve, osim u sluaju da, i iskljuivo u mjeri u kojoj, ono poništava smanjenje vrijednosti iste imovine koje je ranije bilo iskazano kao trošak i u tom se sluaju prikazuje kao prihod.

Svako umanjenje prvo se prebija sa poveanjem koje se odnosi na raniju procjenu vrijednosti u pogledu iste imovine i nakon toga se priznaje kao trošak. Pripadajui dio revalorizacijskih rezervi ostvarenih prilikom ranije procjene vrijednosti oslobaa se iz revalorizacijskih rezervi direktno u zadržani dobitak, nakon otuenja imovine.

Amortizacija je obraunata primjenom linearne metode pojedinano za svako osnovno sredstvo kroz procijenjeni vijek korištenja imovine. Amortizacija se poinje obraunavati kada je dugotrajna materijalna imovina raspoloživa i spremna za upotrebu. Imovina u izgradnji se ne amortizira. Amortizacija se obraunava kroz prosjeni procijenjeni vijek trajanja kako slijedi:

Zgrade 40 godina
Postrojenja i oprema 2-10 godina
Transportna sredstva, namještaj i uredska oprema 4 godine

Obraun amortizacije obavlja se po pojedinanim osnovnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Dobit ili gubitak ostvaren prodajom, rashodovanjem ili na drugi nain otuenjem nekretnina, postrojenja i opreme iskazuje se u okviru ostalih troškova ili prihoda ovisno o ostvarenom rezultatu.

Nakon inicijalnog priznavanja po trošku, zgrade se priznaju prema revaloriziranoj vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadnu amortizaciju na zgrade i trošak

umanjenja vrijednosti. Fer vrijednost se bazira na tržišnoj vrijednosti, a to je procijenjena vrijednost za koju bi imovina mogla biti prodana na dan procjene vrijednosti izmeu dobrovoljnog kupca i dobrovoljnog prodavatelja po uobiajenim poslovnim i komercijalnim uvjetima.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva povea kao rezultat revalorizacije, to poveanje se izravno odobrava glavnici pod nazivom revalorizacijska rezerva. Revalorizacijsko poveanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje istog sredstva, koje je prethodno bilo priznato kao rashod.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, to se smanjenje priznaje kao rashod. Revalorizacijsko smanjenje izravno tereti revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za isto sredstvo.

Svake godine se vrši prijenos iz revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit u visini amortizacije revalorizirane imovine. Takoer, akumulirana amortizacija na datum revalorizacije se iskljuuje na teret bruto knjigovodstvenog iznosa sredstva, a neto iznos prepravlja se do revaloriziranog iznosa sredstva.

U trenutku povlaenja iz uporabe ili otuenja, sva preostala revalorizacijska rezerva takvog sredstva se prenosi u zadržanu dobit.

Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme

Na svaki datum bilance Društvo i Grupa analiziraju sadašnju vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme kako bi procijenilo da li postoje pokazatelji da vrijednost nekog sredstva treba biti umanjena. Ako takvi pokazatelji postoje, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos sredstva kako bi utvrdilo iznos gubitka od umanjenja imovine (ukoliko on postoji). Ukoliko nije mogue procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Kada se temelj raspodjele može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi, sredstva se takoer rasporeuju na pojedinu jedinicu koja stvara novac, a ukoliko to nije mogue, sredstva se rasporeuju na najmanje jedinice Grupe koje stvaraju novac i za koje se raspodjela može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi.

Nadoknadivi iznos jest viši iznos fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednosti sredstva u upotrebi. Pri utvrivanju vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budui novani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujui diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekue tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifinih za pojedino sredstvo.

Ako je nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) umanjuje se do njegovog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja imovine priznaje se odmah kao rashod u raunu dobiti i gubitka, osim za revaloriziranu imovinu gdje se gubici prvo umanjuju na teret pripadajuih revalorizacijskih rezervi.

c) Ulaganje u nekretnine

U ulaganja u nekretnine se klasificiraju nekretnine koje se drže ili zbog stjecanja prihoda od najma ili kapitalne dobiti ili oboje. Ulaganje u nekretnine se poetno vrednuju po trošku nabavke. Nakon poetnog priznavanja, ulaganja u nekretnine se vode po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranom umanjenju vrijednosti. Trošak ulaganja u nekretninu ukljuuje nabavnu cijenu i sve izravne troškove. Ulaganje u nekretnine u pripremi se klasificiraju kao nekretnine, postrojenja i oprema dok se izgradnja završi, osim zemljišta koje se odmah priznaje kao ulaganja u

nekretnine. Zemljište se ne amortizira. Kada se stave u upotrebu, ulaganja u nekretnine se amortiziraju kroz ekonomski vijek trajanja.

d) Najmovi

Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom na najmoprimca. Svi ostali najmovi klasificiraju se kao poslovni najmovi.

Financijske najmove poetno se priznaje u bilanci najmoprimca kao imovinu i obveze po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljenih sredstava ili ako je niže po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaanja najma. Pripadajua obveza prema najmodavcu ukljuena je u bilancu kao obveza za financijski leasing.

Plaanje najamnine raspodjeljuje se izmeu financijskog troška i smanjenja nepodmirene obveze kako bi se postigla ista kamatna stopa za razdoblje na preostali iznos obveze. Financijski troškovi priznaju se direktno u raunu dobiti i gubitka.

Poslovni najam priznaje se kao rashod u raunu dobiti i gubitka na ravnomjernoj osnovi tijekom razdoblja najma.

e) Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva su društva u kojima Društvo, posredno ili neposredno, ima kontrolu nad njihovim aktivnostima. Kontrola je postignuta ukoliko Društvo upravlja financijskim i poslovnim politikama društva tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ulaganja u ovisna društva iskazana su u pojedinanim financijskim izvještajima Društva po trošku stjecanja.

Financijski izvještaji ovisnih društava ukljueni su u konsolidirane financijske izvještaje od datuma kada je kontrola zasnovana do datuma kada kontrola prestaje. Popis lanica Grupe naveden je na stranici 12.

Transakcije eliminirane prilikom konsolidacije

Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija meu lanicama Grupe, eliminiraju se pri konsolidaciji financijskih izvještaja, dok se nerealizirani gubici eliminiraju samo ako ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti.

f) Ulaganja u pridružena društva

Pridruženim društvima smatraju se društva u kojima Grupa ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. Znaajan utjecaj je mo sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta u koje je izvršeno ulaganje, ali ne predstavlja kontrolu ili zajedniku kontrolu tih politika. Ulaganja u pridružena društva iskazuju se po metodi udjela. Prema ovoj metodi, udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava priznaje se u raunu dobiti i gubitka, od datuma kada je ostvaren znaajni utjecaj od datuma gubitka znaajnog utjecaja. Ulaganje se inicijalno vrednuje po trošku, te korigira za promjenu u udjelu koju ulagatelj ima u neto dobiti subjekta u koje je izvršeno ulaganje. Nerealizirana dobit po transakcijama s pridruženim društvom se eliminira do razine ulagateljevog udjela u subjektu u koje je izvršeno ulaganje. Kumulativno kretanje korigira trošak ulaganja. U sluaju kada je udio Grupe u gubicima pridruženog društva jednak ili vei od iznosa ulaganja u istu, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim u sluaju preuzimanja obveze ili plaanja u ime pridruženog društva.

g) Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto oekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se može realizirati, ovisno o tome što je niže. Zalihe materijala i rezervnih dijelova te sitnog inventara se iskazuju po stvarnim troškovima nabave. Utrošak zaliha materijala se iskazuje po prosjenim ponderiranim cijenama. Zalihe sitnog inventara otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu.

Zalihe proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti.

Trošak nabave ukljuuje troškove nabave zaliha i trošak njihova dovoenja na postojeu lokaciju i stanje.

h) Potraživanja

Potraživanja predstavljaju prava na naplatu odreenih iznosa od kupaca ili drugih dužnika kao rezultat poslovanja Grupe. Potraživanja se iskazuju u ukupnom iznosu i umanjena su za ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja. Ispravak vrijednosti zastarjelih i spornih potraživanja vrše se pojedinano za svako potraživanje kad je neizvjesna naplata djelominog ili ukupnog iznosa potraživanja temeljem procjene managementa.

i) Novac i ekvivalenti novca

Novac se sastoji od depozita, novca na raunima u bankama i slinim institucijama i gotovog novca u blagajnama. Ova pozicija ukljuuje novac odmah raspoloživ i upotrebljiv i karakterizirana je odsutnošu rizika naplate.

j) Pretvaranje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom teaja važeeg na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na dan sastavljanja bilance preraunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teaja važeeg na datum bilance. Dobici ili gubici od teajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz prerauna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preraunavaju se po novim teajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preraunate su u funkcionalnu valutu upotrebom teaja važeeg na datum transakcije.

lanice Grupe

Stavke ukljuene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem društvo posluje ("funkcionalna valuta"). Konsolidirani financijski izvještaji su prezentirani u hrvatskim kunama, koja je takoer funkcionalna valuta Grupe.

Prihodi i rashodi te novani tokovi inozemnih društava uraunati su u funkcionalnu valutu Grupe korištenjem teaja koji približno odražava teaj na dan transakcije (prosjeni teaj za mjesec), a njihova

imovina i obveze preraunate su po teaju važeem na kraju godine. Sve teajne razlike, nastale ovakvim preraunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar kapitala.

Neto ulaganje u lanice Grupe

Teajne razlike nastale preraunom neto ulaganja u inozemna društva priznaju se unutar kapitala. Prilikom prodaje inozemnog društva, teajne razlike priznaju se u raunu dobiti i gubitka kao dio dobiti ili gubitka od prodaje.

k) Primljeni krediti

Kamatonosni bankarski krediti i prekoraenja knjiže se u visini primljenih iznosa, umanjenih za direktne troškove odobrenja. Financijski troškovi, ukljuivši premije koje se plaaju prilikom podmirenja ili otkupa, knjiže se po obraunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenom iznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojem su nastali.

l) Rezerviranja

Rezerviranje se priznaje ako, i samo ako, Grupa ima sadašnju obvezu (pravnu ili konstruktivnu) nastalu kao rezultat prošlog dogaaja i vjerojatno je da e za podmirenje te obveze biti potreban odljev ekonomskih resursa, te ako je mogue realno procijeniti iznos obveze.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum bilance, uzimajui u obzir rizike i neizvjesnosti u svezi te obveze. Kada se rezerviranje mjeri na temelju procijenjenih novanih tokova, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost oekivanih izdataka potrebnih za podmirenje obveze.

Ako se oekuje da e neke ili sve izdatke potrebne za podmirenje rezerviranja nadoknaditi trea strana, potraživanje se priznaje kao imovina samo kada je doista izvjesno da e naknada biti primljena te da se iznos naknade može pouzdano izmjeriti.

m) Primanja zaposlenih

(i) Doprinosi u obvezni mirovinski fond

Obveze za doprinose u obvezni mirovinski fond se ukljuuju kao trošak u raun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

(ii) Bonusi

Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Grupe, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno kljunih zaposlenika, može realno oekivati da ebonusi biti primljeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja. Za obveze za bonuse se oekuje da e biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se oekuje da e biti isplaen.

(iii) Isplate s temelja dionica

Grupa ima plan za isplatu s temelja dionica zaposlenicima Grupe koje se podmiruju u glavnikim instrumentima Grupe. Ukupni iznos koji se priznaje kao trošak i odgovarajue poveanje glavnice mjere se na temelju fer vrijednosti danih glavnikih instrumenata. Fer vrijednost tih glavnikih instrumenata se mjeri na datum dodjele. Na svaki datum bilance, Grupa revidira svoju procjenu broja opcija koji zadovoljavaju uvjete za stjecanje prava.

n) Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje iskazuju se u neto iznosu umanjeni za povrate, diskonte, bonuse i premije, kao i poreze direktno povezane sa prodajom proizvoda i izvršenih usluga i predstavljaju iznos fakturiran treim osobama. Prihod se priznaje u trenutku kada su dobra otpremljena, te kada je znaajni dio rizika i koristi vlasništva nad dobrima prenesen na kupca.

Prihodi od ugovora o izgradnji

Kad je mogue pouzdano procijeniti ishod ugovora o izgradnji, prihodi i troškovi priznaju se prema stupnju dovršenosti ugovorenih poslova na datum bilance, a na temelju udjela troškova ugovora nastalih za poslove obavljene do tog datuma u odnosu na ukupne procijenjene troškove ugovora. Odstupanja u ugovorenim radovima, reklamacije i bonusi ukljuuju se u onoj mjeri u kojoj su dogovoreni s kupcem.

Ako nije mogue pouzdano procijeniti ishod ugovora o izgradnji, prihodi po osnovi ugovora priznaju se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da e nastali troškovi ugovora moi nadoknaditi. Troškovi ugovora priznaju se kao rashodi razdoblja u kojem su nastali.

Ako je vjerojatno da e ukupni troškovi ugovora premašiti ukupne prihode ugovora, oekivani gubici se odmah priznaju kao trošak.

Prihodi od usluga priznaju se u razdoblju kada su usluge izvršene uz primjenu metode postotka dovršenosti.

o) Financijski prihodi i troškovi

Financijski prihodi i troškovi obuhvaaju obraunatu kamatu na kredite i zajmove primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva, prihode od dividendi, dobitke i gubitke od teajnih razlika, dobitke i gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka.

Prihod od kamate se priznaje u raunu dobiti i gubitka primjenom metode obraunatih prihoda, koristei efektivnu kamatnu stopu. Prihod od dividendi priznaje se u raunu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Grupe na isplatu dividende.

Financijski trošak sastoji se od troška obraunatih kamata na pozajmice, promjena fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, gubitaka od umanjenja vrijednosti financijske imovine, gubitaka od teajnih razlika. Troškovi od zajmova priznaju se u raunu dobiti i gubitka koristei metodu efektivne kamatne stope.

p) Porezi

Porez na dobit obraunava se prema zakonima i propisima zemlje u kojoj je registrirano društvo Grupe. Grupa iskazuje poreznu obvezu u skladu sa Hrvatskim propisima. Porez na dobit za tekuu godinu sadržava tekui i odgoeni porez.

Tekui porez je oekivani porez koji se plaa na oporezivu dobit tekue godine, koristei poreznu stopu koja je na snazi na datum bilance.

Odgoeni porezi proizlaze iz privremenih razlika izmeu vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima od vrijednosti iskazanih za potrebe utvrivanja osnovice poreza na dobit.

Odgoena porezna imovina za neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice priznaje se ukoliko postoji vjerojatnost da e se u budunosti ostvariti oporeziva dobit temeljem koje e se iskoristiti odgoena porezna imovina. Odgoena porezna imovina i obveze obraunavaju se uz primjenu stope poreza na dobit primjenjive na razdoblje kada e se ta imovina ili obveze realizirati.

Tekui i odgoeni porez priznaju se kao rashod ili prihod u raunu dobiti i gubitka; osim kada se odnose na stavke koje se direktno priznaju na kapitalu, kada se i porez takoer priznaje direktno na kapitalu.

q) Informacije o segmentima

Segment je posebna komponenta Grupe zadužena za pružanje odreenih proizvoda ili usluga (poslovni segment) ili pružanje proizvoda ili usluga unutar odreenog ekonomskog podruja (geografski segment), koji je podložan rizicima i koristima koje su drugaije nego u ostalim segmentima. Primarni format Grupe za izvješivanje o segmentima je utemeljen na geografskim segmentima.

r) Zarada po dionici

Grupa prikazuje podatke o osnovnoj i razrijeenoj zaradi po dionici za redovne dionice. Osnovna zarada po dionici se rauna dijelei tekuu dobit ili gubitak za godinu raspoloživu za imatelje redovnih dionica, s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Razrijeena zarada po dionici se rauna dijelei tekuu dobit ili gubitak za godinu raspoloživu za imatelje redovnih dionica, s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja umanjenim za ponderirani prosjeni broj vlastitih dionica.

s) Financijska imovina i financijske obveze

Financijska imovina

Ulaganja se priznaju i prestaju priznavati na datum trgovanja gdje je kupnja i prodaja financijskog sredstva odreena ugovorom ije odredbe zahtijevaju da se to sredstvo isporui u okviru odreenoga vremena ureenog od strane tržišta; poetno se mjere po fer vrijednosti uveanoj za transakcijske troškove, osim u sluaju financijske imovine koja se vodi po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, koja se inicijalno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina klasificira se u slijedee kategorije:

"Po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka (FVRDIG)"

Financijska imovina se klasificira kao FVRDIG kada je namijenjena trgovanju ili je definirana od strane Grupe kao takva. Financijska imovina klasificira se kao namijenjena trgovanju ako je:

    1. steena u svrhu prodaje u bližoj budunosti; ili
    1. dio portfelja financijskih instrumenata kojim Grupa zajedniki upravlja i za koji postoji dokaz o nedavnom kratkoronom ostvarenju dobiti; ili
    1. derivativ koji nije definiran i nije uinkovit kao instrument zaštite (hedging).

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjeri se po fer vrijednosti, a svaka ostvarena dobit ili gubitak priznaju se u raunu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka ukljuuje bilo koju dividendnu ili kamatnu metodu umanjeno za potencijalno umanjenje vrijednosti, sa prihodom priznatim na temelju efektivnog prinosa.

o "Ulaganja koja se drže do dospijea"

Mjenice i zadužnice s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaanja i fiksnim dospijeem za koje Grupa ima pozitivnu namjeru i mogunost držati ih do dospijea klasificiraju se kao ulaganja koja se drže do dospijea. Ulaganja koja se drže do dospijea evidentiraju se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjeno za sva umanjenja vrijednosti, s prihodima priznatima na temelju efektivnog prinosa.

o "Financijska imovina raspoloživa za prodaju"

Neuvrštene dionice i uvrštene otkupive zadužnice kojima se trguje na aktivnom tržištu, klasificiraju se kao raspoložive za prodaju i iskazuju se po fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali uslijed promjena u fer vrijednosti priznaju se direktno u kapitalu, u revalorizacijskim rezervama tog ulaganja, osim gubitka od umanjenja, kamata izraunatih primjenom metode efektivne kamatne stope te pozitivnih i negativnih teajnih razlika na monetarnim sredstvima, koji se priznaju direktno u raunu dobiti i gubitka. Ukoliko je financijska imovina otuena ili ju je potrebno umanjiti, kumulativni dobici i gubici, koji su prethodno priznati u revalorizacijskim rezervama nastalima od ulaganja, priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Dividende na vlasniki instrument raspoloživ za prodaju priznaju se u raunu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava Grupe da ih primi.

Fer vrijednost financijske imovine denominirane u stranoj valuti odreena je u toj valuti i pretvorena po srednjem teaju na dan bilance. Promjena u fer vrijednosti vezana uz teajne razlike koja proizlazi iz promjene u amortiziranim troškovima te imovine priznaje se u raunu prihoda i rashoda, a ostale promjene su iskazane u kapitalu.

o "Zajmovi i potraživanja"

Potraživanja od kupaca, zajmovi i ostala potraživanja s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaanja koja ne kotiraju na aktivnom tržištu klasificiraju se kao zajmovi i potraživanja. Zajmovi i potraživanja mjere se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjenom za sva umanjenja vrijednosti imovine. Prihod od kamata priznaje se primjenom efektivne kamatne stope osim za kratkorona potraživanja gdje priznavanje kamata nije materijalno znaajno.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine jj j j

Na svaki datum bilance Grupa procjenjuje postoje li pokazatelji o umanjenju vrijednosti financijske imovine, osim one imovine klasificirane kao imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Vrijednost financijske imovine umanjuje se ako postoji objektivan dokaz o umanjenju njezine vrijednosti kao rezultat jednog ili više dogaaja nastalih nakon poetnog priznavanja imovine, kad taj dogaaj utjee na procijenjene budue novane tokove od financijske imovine.

Za neuvrštene dionice klasificirane kao raspoložive za prodaju objektivan dokaz o njihovu umanjenju jest znaajno ili produljeno smanjenje fer vrijednosti ispod njihova troška stjecanja.

Za svu ostalu financijsku imovinu, ukljuujui otkupive zadužnice klasificirane kao raspoložive za prodaju i potraživanja na temelju financijskih najmova, objektivan dokaz o umanjenju može ukljuivati slijedee:

  • Znaajne financijske teškoe izdavatelja ili dužnika; ili
  • Nepoštivanje odredbi ugovora, poput nepodmirenja ili zakašnjenja plaanja kamate ili glavnice; ili

• Nastanak vjerojatnosti da e dužnik pokrenuti steajni postupak ili bankrotirati.

Za pojedine kategorije financijske imovine, kao što su potraživanja od kupaca, pojedinano procijenjena imovina za koju ne postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti naknadno se ukljuuje u grupu financijske imovine i za nju se zajedniki procjenjuje potreba za umanjenjem. Objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti portfelja potraživanja može ukljuivati prijašnje iskustvo Grupe vezano za naplatu potraživanja, poveanje broja zakašnjelih plaanja u portfelju nakon isteka prosjenog odobrenog razdobljea od 60 dana te uoene promjene u državnim i lokalnim ekonomskim uvjetima koje utjeu na zakašnjenje naplate potraživanja.

Za financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku iznos gubitka mjeri se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih buduih novanih tokova, diskontiranih uz originalnu efektivnu kamatnu stopu financijske imovine.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine umanjuje se direktno za iznos gubitka od umanjenja za svu financijsku imovinu osim za potraživanja od kupaca, kada se knjigovodstvena vrijednost umanjuje upotrebom rauna ispravka vrijednosti. Kada su potraživanja od kupaca nenaplativa, ista e biti otpisana upotrebom rauna ispravka vrijednosti. Naknadne naplate prethodno otpisanih potraživanja iskazuju se korekcijom rauna ispravka vrijednosti. Promjene u knjigovodstvenom iznosu rauna ispravka vrijednosti priznaju se u raunu dobiti i gubitka.

Gubici od umanjenja vrijednosti prethodno priznati u raunu dobiti i gubitka od ulaganja u vlasnike instrumente klasificirane kao raspoložive za prodaju ne ispravljaju se u raunu dobiti i gubitka. Ako u slijedeem razdoblju fer vrijednost dužnikog instrumenta klasificiranog kao raspoloživ za prodaju poraste, poveanje se priznaje direktno u kapitalu.

Prestanak priznavanja financijske imovine pjj

Grupa prestaje priznavati financijsku imovinu samo i iskljuivo ako ugovorna prava na novane tokove od financijske imovine isteknu, ili ako ono prenese financijsku imovinu i sve znaajne rizike i koristi povezane sa vlasništvom nad tom financijskom imovinom drugom društvu. Ako Grupa ne prenese niti ne zadrži sve znaajne rizike i koristi povezane sa vlasništvom nad tom financijskom imovinom i ako je zadržala kontrolu nad tom imovinom, Grupa priznaje zadržani dio te imovine i odgovarajuu obvezu za iznos koji e možda trebati platiti. Ako Grupa zadrži sve znaajne rizike i povrate povezane sa vlasništvom nad prenesenom financijskom imovinom, nastavlja priznavati financijsku imovinu i financijsku obvezu za primljenu naknadu.

Financijske obveze i vlasni j ki instrumenti izdani od strane Grupe

Klasifikacija kao obveza ili kao kapital j p

Dužniki i vlasniki instrumenti klasificiraju se ili kao financijske obveze ili kao kapital u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma.

Vlasniki instrumenti

Vlasniki instrument je svaki ugovor koji dokazuje udio u ostatku imovine Grupe nakon oduzimanja svih njegovih obaveza. Vlasniki instrumenti izdani od strane Grupe priznaju se kao razlika izmeu primitaka i direktnih troškova izdavanja.

Dioniki kapital

a. Redovne dionice

Direktni zavisni troškovi povezani sa izdavanjem redovnih dionica priznaju se kao smanjenje kapitala.

b. Otkup dionikog kapitala

Iznos naknade plaene za otkup dionikog kapitala, ukljuujui direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje u kapitalu i rezervama. Otkupljene dionice klasificiraju se kao vlastite dionice i predstavljaju odbitnu stavku od ukupnog kapitala i rezervi.

Financijsko jamstvo ugovorene obveze jj g

Financijsko jamstvo ugovorene obveze se inicijalno mjeri po njihovoj fer vrijednosti i naknadno se mjeri po višoj vrijednosti:

  • iznosa obveze iz ugovora utvrenoj u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina; i
  • inicijalno priznatog iznosa umanjenog, ukoliko je potrebno, za odgovarajui kumulativni efekt priznat u skladu s politikom priznavanja prihoda (dividende i kamatni prihodi).

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz ra j pj un dobiti i gubitka g

• Financijske se obveze klasificiraju kao financijske obveze po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka kada su ili namijenjene trgovanju ili su definirane od strane Grupe kao takve.

Financijska obveza iskazana po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjeri se po njezinoj fer vrijednosti, a pripadajua dobit ili gubitak priznaju se u raunu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka ukljuuje i kamatu plaenu na financijsku obvezu.

Ostale financijske obveze j

Ostale financijske obveze, ukljuujui zajmove, inicijalno se mjere po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove.

Ostale financijske obveze se naknadno mjere po amortiziranom trošku koristei metodu efektivne kamatne stope, s kamatnim troškom priznatim na temelju efektivnog prinosa.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda izrauna amortiziranog troška financijske obveze i rasporeivanja troška kamata tijekom odreenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja tono diskontira procijenjena budua novana plaanja kroz oekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je prikladnije, kroz krae razdoblje.

Prestanak priznavanja financijske obveze pjj

Grupa prestaje priznavati financijsku obvezu samo i iskljuivo ako je ista podmirena, otpisana ili istekla.

t) Potencijalna imovina i obveze

Potencijalne obveze nisu priznate u financijskim izvještajima. One se objavljuju u bilješkama osim ukoliko odljev ekonomskih koristi nije vjerojatan.

Potencijalna imovina nije iskazana u financijskim izvještajima ve se iskazuje kada je priljev ekonomskih koristi vjerojatan.

u) Dogaaji nakon datuma bilance

Dogaaji nakon datuma bilance koji daju dodatne informacije o financijskom položaju Grupe na datum bilance (dogaaji koji zahtijevaju usklaivanje) reflektirani su u financijskim izvještajima. Dogaaji nakon datuma bilance koji se ne smatraju dogaajima koji zahtijevaju usklaivanje objavljuju se u bilješkama kada su znaajni.

v) Korištenje procjena i prosudbi

Priprema financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim okvirom primjenjivim u Republici Hrvatskoj zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utjeu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim imbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih ini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni se mogu razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke su predmet redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utjee samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i buduim razdobljima ukoliko korekcija utjee na tekue i budua razdoblja.

w) Usporedne informacije i reklasifikacije

Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekue financijske godine i ostalim podacima. Tako je u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za 2009. godinu sa pozicije ostalih troškova reklasificiran iznos od 883 tisue kuna koji se odnosi na naknade zaposlenika na trošak osoblja te trošak najamnine u iznosu od 3.576 tisua kuna reklasificiran je na troškove materijala i usluga a u bilanci na dan 31. prosinca 2009. godine napravljene su sljedee reklasifikacije:

  • o Iznos od 9.644 tisue kuna reklasificiran je sa pozicije ulaganja u ovisna društva na poziciju ulaganja u pridružena društva
  • o Iznos od 45 tisua kuna reklasificiran je sa pozicije ulaganja u pridružena društva na poziciju ulaganja u ovisna društva

3. Poslovni prihodi

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Prihodi od ugovora o izgradnji u zemlji 175.387 327.925
Ostali prihodi od prodaje u zemlji 7.003 9.481
Prihodi od ugovora o izgradnji na inozemnom tržištu 39.785 151.213
Ostali prihodi od prodaje na inozemnom tržištu 7.950 14.095
230.125 502.714

Izvještavanje po segmentu

Informacije o segmentima su prikazane na osnovi geografskih segmenata Grupe. Informacije se temelje na internoj strukturi izvještavanja poslovodstva i Uprave Grupe.

Rezultati segmenata ukljuuju stavke koje su izravno vezane uz segment kao i one koje se mogu opravdano alocirati na razumnoj osnovi.

Opis Za 2010. godinu Za 2009. godinu
Hrvatska
HRK'000
Inozemstvo
HRK'000
Ukupno
HRK'000
Hrvatska
HRK'000
Inozemstvo
HRK'000
Ukupno
HRK'000
Prihodi od prodaje 182.390 47.735 230.125 337.315 165.399 502.714
Ukupni prihodi 192.150 60.162 252.312 350.570 234.442 585.012
Dobit/(gubitak) iz
poslovanja
(42.225) (2.831) (45.056) (49.661) 88.327 38.666
Neto financijski
prihodi/(troškovi)
(46.120) 631 (45.489) (47.974) (61.496) (109.470)
Dobit prije
oporezivanja
(88.345) (2.200) (90.545) (97.635) 26.831 (70.804)
Porez na dobit (18) - (18) 628 - 628
Dobit/(gubitak) za
godinu
(88.363) (2.200) (90.563) (98.263) 26.831 (71.432)
Ostali podaci o
segmentima
Amortizacija
materijalne
imovine
(Bilješka 7)
4.653 276 4.929 6.123 242 6.365

Budui da Grupa ne alocira imovinu i obveze na pojedine segmente poslovanja, Uprava Grupe nije prikazala informacije o imovini i obvezama po geografskim segmentima.

4. Ostali poslovni prihodi

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Naplata otpisanih potraživanja 11.169 5.584
Otpis obveza iz ranijih godina 4.407 11.263
Prihodi od naplaenih penala 641 6.572
Prihod od najma 511 1.058
Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 380 441
Otpuštanje rezervacije za sudske sporove 129 122
Prihodi od zajedni
kih pothvata u inozemstvu iz
ranijih godina
- 53.191
Ostalo 4.950 4.067
22.187 82.298

Grupa je u 2009. godini priznala prihode s osnova potraživanja od zajednikih projekata Grupe u inozemstvu iz prethodnih razdoblja (bilješka 22).

Grupa je tijekom 2010. godine provelo otpis obveza u iznosu od 4.407 tisua kuna. Uglavnom se radi o nagodbama potpisanim sa dobavljaima.

5. Troškovi materijala i usluga

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Troškovi materijala 4.360 6.326
Troškovi usluga 218.226 389.865
222.586 396.191

Troškovi usluga u najveem se dijelu odnose na usluge kooperanata u iznosu od 209.686 tisua kuna (2009.: 373.394 tisue kuna) koji sudjeluju u izvedbi razliitih investicijskih projekata u kojima je Ingra angažirana kao izvoaradova, te u izvedbi vlastitih projekata Grupe.

6. Troškovi osoblja

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Neto plae i nadnice 20.021 31.083
Porezi i doprinosi 13.857 23.751
Naknade zaposlenika 637 883
Ukalkulirani troškovi osoblja 4.330 -
38.845 55.717

7. Troškovi amortizacije

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme te
ulaganja u nekretnine
- po redovnim stopama 3.750 5.186
- otpuštanje revalorizacijske rezerve 1.179 1.179
4.929 6.365

8. Ostali poslovni rashodi

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Neproizvodne usluge 11.450 9.950
Vrijednosno usklaenje i otpis potraživanja 12.575 2.364
Gubitak od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 4.665 -
Rezerviranja za sudske sporove 2.360 -
Bankarske usluge 3.598 5.505
Porezi koji ne ovise o dobiti 3.469 4.004
Naknade zaposlenika 3.406 5.014
Premije osiguranja 1.947 1.847
Reprezentacija 540 1.560
Ostali troškovi 4.973 85
48.983 30.329

9. Financijski prihodi i rashodi

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Financijski prihodi
Razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti
zatvorene financijske obveze i fer vrijednosti izdanih
glavni
kih instrumenata prilikom dokapitalizacije
(IFRIC 19)
21.592 -
Te
ajne razlike
13.707 3.317
Financijski prihodi sukladno IFRIC-u 12 9.040 15.770
Prihodi od kamata 6.780 2.703
Dobitak od prodaje ovisnog društva (Ingra gradnja) 2.351 -
Neto dobit od prodaje financijske imovine kroz
ra
un dobiti i gubitka
21 543
Neto promjena ulaganja po fer vrijednosti kroz
ra
un dobiti i gubitka
49 403
Prihod od dividende 40 320
Ostali financijski prihodi 55 -
Ukupni financijski prihodi 53.635 23.056
Financijski troškovi
Trošak kamata 43.407 40.045
Gubitak na financijskoj imovini raspoloživoj za
prodaju – reklasifikacija iz ostale sveobuhvatne
dobiti u ra
un dobiti i gubitka
31.272 -
Negativne te
ajne razlike
12.960 3.768
Realizirani gubici od imovine raspoložive za prodaju 7.453 22.667
Vrijednosno usklaenje financijske imovine 1.620 5.543
Gubici od prodaje udjela u društvu do 20%
vrijednosti kapitala
- 4.847
Vrijednosno usklaenje ulaganja u ovisnim
društvima koja se ne konsolidiraju
- 55.656
Ostali financijski rashodi 2.412 -
Ukupni financijski troškovi 99.124 132.526
Financijski rezultat (45.489) (109.470)

Društvo je u 2010. godini priznalo gubitak od umanjenja na financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju u iznosu od 31 milijun kuna budui da se radi o znaajnom i trajnom smanjenju vrijednosti ovog portfelja. Financijski prihodi u iznosu od 9.040 tisua kuna odnose se na priznavanje prihoda sukladno IFRIC-u 12 za projekt Arena na temelju ugovora sklopljenog sa društvom Zagrebaki holding d.o.o.

10. Porez na dobit

Priznat u raunu dobiti i gubitka

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Tekui porez 18 628
Odgoeni porez - -
Porez na dobit u ra
unu dobiti i gubitka
18 628

Usklaenje efektivne porezne stope

Sljedea tabela prikazuje uskladu poreznog troška po raunu dobiti i gubitka i poreza po zakonskoj stopi:

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
(Gubitak)/dobit prije poreza (90.545) (70.804)
Porez na dobit po stopi poreza od 20% (18.109) (14.161)
Porezno nepriznati troškovi 12.416 16.687
Neoporezivi prihodi (81) (2.123)
Poticaji za školovanja i stru
no usavršavanje
(6) (11)
Porez na trošak amortizacije na revalorizirani iznos 236 236
Porez na dobit 18 628
Nepriznata porezna imovina (5.562) (2.753)
Nepriznata porezna imovina iz prethodnih razdoblja (5.844) (3.091)
Smanjenje porezne imovine uslijed otuenja
podružnica
1.727 -
Neiskorištena porezna imovina 125 -
Nepriznata porezna imovina 9.554 5.844

Preneseni porezni gubici

Zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za korištenje prenesenih poreznih gubitaka unutar 5 godina, Grupa na datum bilance nije priznala odgoenu poreznu imovinu temeljem tih gubitaka. Nepriznata odgoena porezna imovina istie kako slijedi:

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Unutar 1 godine 104 125
Unutar 2 godine 342 104
Unutar 3 godine 1.078 342
Unutar 4 godine 2.469 1.934
Unutar 5 godina 5.561 3.339
Nepriznata porezna imovina 9.554 5.844

Porezni propisi u Republici Hrvatskoj su podložni izmjenama. Takoer, prisutna je neusuglašenost u praksi primjene poreznih propisa i znaajna neizvjesnost oko tumaenja poreznih propisa kod razliitih poreznih oblika i razliitih transakcija koje izazivaju porezne uinke. Porezne pozicije Grupe podliježu nadzoru nadležnih tijela i moguem osporavanju, te je slijedom toga neizvjestan potencijalni porezni uinak ako porezne vlasti primjene tumaenje koje se razlikuje od tumaenja Grupe.

U skladu s lokalnim propisima, Porezna uprava može pregledati knjige i evidencije društava Grupe, te društva unutar Grupe mogu biti podložna dodatnim poreznim obvezama i eventualnim kaznama.

11. Goodwill

Kretanje goodwilla nasatlog prilikom akvizije ovisnih društava u tijeku 2009. godine bilo je kako slijedi:

Prepravljeno Goodwill
HRK'000
Nabavna vrijednost ili vrednovanje
Na dan 1. sije
nja 2009. godine
73.734
Realizacija goodwilla uslijed prodaje stanova (20.359)
Otuenja podružnica i gubitak kontrole (10.525)
Umanjenje vrijednosti goodwilla (6.373)
Ostala smanjenja (7.197)
Na dan 31. prosinca 2009. godine 29.280
Alokacija goodwilla uslijed dovršenja projekta PSO Lapad na (24.200)
ulaganje u nekretnine i zalihe
Na dan 31. prosinca 2010. godine 5.080

Ingra d.d. i ovisna društva Konsolidirani financijski izvještaji 31. prosinca 2010. godine Bilješke uz financijske izvještaje

12. Nekretnine, postrojenja i oprema

Zemljište Zgrade Postrojenja i
oprema
ostala
Transportna
oprema
sredstva i
Ukupno
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nabavna vrijednost
nja 2009.
Na dan 1. sije
13.168 118.042 44.832 15.020 191.062
Poveanje - - 1.169 166 1.335
Otuenje ovisnih društava i gubitak kontrole (1.108) (14.321) (38.054) (3.190) (56.673)
Smanjenje - (186) (127) (1.560) (1.873)
Na dan 31. prosinca 2009. 12.060 103.535 7.820 10.436 133.851
Poveanje - - 71 71
Otuenje ovisnih društava i gubitak kontrole - - (481) (624) (1.105)
Smanjenje - - (477) (2.594) (3.071)
Na dan 31. prosinca 2010. 12.060 103.535 6.933 7.218 129.746
Ispravak vrijednosti
nja 2009.
Na dan 1. sije
- 23.049 11.962 8.381 43.392
Otuenje ovisnih društava i gubitak kontrole - (3.726) (6.747) (263) (10.736)
Trošak za godinu - 2.588 1.440 1.347 5.375
Smanjenja - - (65) (1.212) (1.277)
Na dan 31. prosinca 2009. - 21.911 6.590 8.253 36.754
Otuenje ovisnih društava i gubitak kontrole - - (462) (454) (916)
Trošak za godinu - 2.592 610 767 3.969
Smanjenja - - (309) (1.931) (2.240)
Na dan 31. prosinca 2010. - 24.503 6.429 6.635 37.567
Sadašnja vrijednost
Na dan 31. prosinca 2009. 12.060 81.624 1.230 2.183 97.097
Na dan 31. prosinca 2010. 12.060 79.032 504 583 92.179

35

Osiguranje

Zemljište i zgrada Grupe dani su kao garancija za kredite i zajmove (vidi bilješku 25).

Revalorizacija

Zemljišta i zgrade Grupe su revalorizirane na bazi trenutne tržišne vrijednosti za trenutnu namjenu. Procjenu je izvršio neovisni procjenitelj.

Imovina dana u najam

Ukupna površina zgrade iznosi 4.700 m2 , te se dio od 1.132 m2 prostora tijekom 2010. godine iznajmljivao treim osobama. Ukupna knjigovodstvena vrijednost zgrade iznosi 79.032 tisue kuna (2009.: 81.624 tisue kuna).

Imovina dana u najam iznajmljena je pod neopozivim operativnim najmom na razdoblje od dvije do šest godina. Naknadna produljenja najmova dogovaraju se s najmoprimcima. Potencijalne najamnine se ne zaraunavaju.

Grupa nije upisana kao vlasnik zgrade u zemljišnim knjigama zbog nesreenih prijepisa vlasništva u zemljišnim knjigama za katastarsku opinu Trnje u kojoj se zgrada nalazi.

Na dan 31. prosinca 2010. godine nad poslovnom zgradom nema upisanog tereta od strane financijskih institucija.

Na dan 31. prosinca 2010. godine Grupa koristi u potpunosti amortiziranu imovinu nabavne vrijednosti 8.671 tisuu kuna (2009: 9.048 tisuu kuna).

13. Ulaganja u nekretnine

Opis Zemljište Zgrade Ukupno
HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nabavna vrijednost
Na dan 1. sije
nja 2009.
43.789 49.908 93.697
Poveanje 200 932 1.132
Smanjenje (6.223) (8.681) (14.904)
Na dan 31. prosinca 2009. 37.766 42.159 79.925
Donos sa zaliha – PSO Lapad 20.211 38.343 58.554
Poveanje - 497 497
Smanjenje (5.773) - (5.773)
Na dan 31. prosinca 2010. 52.204 80.999 133.203
Ispravak vrijednosti
Na dan 1. sije
nja 2008.
- 1.321 1.321
Na dan 1. sije
nja 2009.
- 3.076 3.076
Trošak za godinu - 989 989
Smanjenja - (267) (267)
Na dan 31. prosinca 2009. - 3.798 3.798
Trošak za godinu - 960 960
Na dan 31. prosinca 2010. - 4.758 4.758
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2009. 37.766 38.361 76.127
Na dan 31. prosinca 2010. 52.204 76.241 128.445

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa znaajno od troška stjecanja. Tijekom 2010. godine Grupa je iznos od 58.554 tisue kuna koji se odnosi na nekretnine u najmu u poslovno-stambenom objektu Lapad dovršenom u 2010. godini prenijela sa zaliha na ulaganje u nekretnine.

Tijekom 2010. godine Grupa je prodala zemljište knjigovodstvene vrijednosti 6 milijuna kuna i ostvarila gubitak u iznosu od 4,6 milijuna kuna.

Nad nekretninama Grupe klasificiranim kao ulaganja u nekretnine upisana su založna prava u korist banaka.

14. Stjecanje ovisnih društava, manjinski interes i gubitak kontrole nad ovisnim društvima

Grupa je u 2010. godini prodala društvo Ingra Gradnja d.o.o. i ostavilo dobitak od navedene transakcije u iznosu od 2 milijuna kuna. Grupa je takoer u 2010. godini osnovala dva nova društva: Dvori Lapad d.o.o. i Ingra Autoservis d.o.o.

15. Ulaganja u pridružena društva

31.prosinca Vlasni
ki
31. prosinca Vlasni
ki
2010. udio 2009. udio
HRK'000 % HRK'000 %
Mavrovo inženjering dooel 9.644 50% 9.644 50%
Ingra Pro d.o.o. 8 40% 8 40%
9.652 9.652
16. Ostala financijska imovina
31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Dugotrajna ulaganja
Udjeli u društvima (do 20% temeljnog kapitala) 45.646 25.694
Depoziti i kaucije 118 228
Ulaganja koja se drže do dospijea 2.458 4.093
Ostala dugotrajna ulaganja 72 1.073
48.294 31.088
Kratkotrajna ulaganja
Financijska imovina raspoloživa za prodaju 2.043 18.461
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ra un dobiti i gubitka 12.865 1.182
Depoziti i jam
evine
47.802 47.818

62.710 67.461

Udjeli u društvima u kojima Grupa ima vlasniki udio do 20% temeljnog kapitala tih društava na dan 31. prosinca 2010. godine odnose se na ulaganja u Hotel Lapad d.d. u iznosu od 18.710 tisua kuna (13,75%), Opatija Nekretnine d.o.o. u iznosu od 6.935 tisue kuna (20%), P.B. Žitnjak d.o.o. u iznosu od 20 milijuna kuna i u društvo Arena poslovno upravljanje d.o.o. u iznosu od 1 tisue kuna (5%).

Grupa je tijekom 2010. godine prodala svoj 19%-tni udio u temeljnom kapitalu Adriastar hoteli i ljetovališta koji je nominalno iznosio 38.000 kuna, te je stekla 20%-tni udio u temeljnom kapitalu P.B. Žitnjak d.o.o. koji nominalno iznosi 20 tisua kuna.

Depoziti i jamevine odnose se na oroenje iznosa primljenog od društva Zagrebaki holding d.o.o. kao jamstveni depozit kao osiguranje za podmirenje najamnina za zakup Arene. Depoziti su oroeni u BKS banci sukladno ugovoru o zajmu sa navedenem bankom. Kamata po oroenim depozitima prihod je Zagrebakog holdinga d.o.o. u skladu s ugovorom.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju odnosi se na udjele u investicijskim fondovima.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka odnosi se na udjele u novanim fondovima.

17. Dani krediti

31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Dugoro
ni krediti
Krediti dani povezanim društvima 11.299 11.377
Dani krediti ostalim društvima 920 1.096
12.219 12.473
Kratkoro
ni krediti
Dani krediti ostalim društvima 11.126 6.731
Ispravak vrijednosti kratkoro
nih kredita
(4.059) (5.629)
7.067 1.102

Krediti dani ostalim društvima dani su uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4% do 8%.

18. Ostala dugotrajna potraživanja

31.12.2010.
HRK'000
31.12.2009.
HRK'000
Dugotrajna potraživanja
Zagreba
Dugotrajna
potraživanja
prema
kom
holdingu d.d. (Arena Zagreb) 848.236 883.066
Dugotrajna potraživanja – Grad Zagreb 22.381 22.381
870.617 905.447

Dugotrajna potraživanja prema društvu Zagrebaki holding d.o.o. odnose se na Ugovor o dugoronom zakupu Arene Zagreb. Nositelj cjelokupnog projekta izgradnje Arene bilo je društvo Lanište d.o.o. Razdoblje trajanja zakupa ugovoreno je na rok od 28 godina uz mjesenu najamninu u visini od 7,2 milijuna eura godišnje. Zagrebaki holding d.o.o. dodatno se obvezao platiti depozit u iznosu koji odgovora godišnjoj zakupnini uveanoj za iznos PDV-a. Sukladno ugovoru, Zagrebaki holding d.o.o. ima opciju prijevremenog otkupa Arene Zagreb nakon 7. godine.

19. Zalihe

21
13
25.352
292.793
HRK'000
31.12.2009.

Vrijednost zaliha pod zalogom kao osiguranje za kredite banaka iznosi 288.967 tisua kuna. Gotovi proizvodi se najveim dijelom odnose na izgraeni poslovno-stambeni objekt Lapad u Dubrovniku. Kao što je navedeno u bilješci 13, iznos od 58.554 tisue kuna koji se odnosi na nekretnine u najmu u ovom poslovno-stambenom objektu prenesen je sa zaliha na ulaganje u nekretnine po dovršetku projekta.

20. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Potraživanja od povezanih strana
Potraživanja od klju
nih dioni
ara i
lanova
Nadzornog odbora 444 83
Dani predujmovi povezanim društvima 2.771 5.830
Potraživanja od povezanih društava (kupci i
ostalo)
2.703 2.655
5.918 8.568
31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Potraživanja od treih strana
Potraživanja od kupaca – neto 73.227 154.209
Dani predujmovi 10.171 10.493
Potraživanja za PDV - 5.936
Potraživanja za ostale poreze 8.179 23.141
Ostala potraživanja 4.354 11.546
95.931 205.325
101.849 213.893
21. Novac i nov
ani ekvivalenti
31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Novac u banci 11.767 25.956
Novac u blagajni 194 62
Ukupno novac u banci i blagajni 11.961 26.018
Novac u izvještaju o nov
anom toku
11.961 26.018

Kamata na novac u banci je promjenjiva i iznosi od 0,50 % do 3% godišnje.

22. Unaprijed plaeni troškovi i ukalkulirani prihodi

31. prosinca 2010. 31. prosinca 2009.
HRK'000 HRK'000
Obra
unati prihodi
56.981 54.966
Unaprijed plaeni troškovi - 12
56.981 54.978

Ukalkulirani prihodi u iznosu od 56.580 kuna najveim se dijelom odnose na ukalkulirane prihode s osnova potraživanja od projekata Grupe u inozemstvu iz prethodnih razdoblja u iznosu od 53.191 tisuu kuna.

23. Kapital i rezerve

31. prosinca 2010. 31. prosinca 2009.
HRK'000 HRK'000
Dioni
ki kapital
270.904 300.000

Društvo matica je u 2010. godini provelo dokapitalizaciju pretvaranjem potraživanja vjerovnika u temeljni kapital Društva matice u iznosu od 120.904 tisua kuna. Prije poveanja temeljenog kapitala, Društvo matica je najprije donijelo odluku o smanjenju temeljnog kapitala s 300 milijuna kuna na iznos

od 150 milijuna kuna prijenosom sredstava dobivenih smanjenjem u rezerve kapitala Društva matice. Tako smanjeni temeljni kapital Društva matice u dokapitalizaciji je povean za 120.904 tisua kuna na iznos od 270.904 tisua kuna izdavanjem 6.045.200 novih redovnih dionica na ime bez nominalnog iznosa.

Vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2010. Grupa nije imala u vlasništvu vlastite dionice (31. prosinca 2009: 161.425, a što je predstavljalo 2,15% dionikog kapitala).

Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva na dan 31. prosinca 2010. godine u iznosu od 41.922 tisuu kuna (2009: 42.865 tisua kuna) je kreirana na temelju revalorizacije zemljišta i zgrade Grupe provedene 2006. godine. Otpuštanje revalorizacijske rezerve u raunu dobiti i gubitka u iznosu 943 tisue kuna (2009.: 943 tisue kuna) predstavlja razliku izmeu amortizacije zasnovane na revaloriziranom knjigovodstvenom iznosu sredstva i amortizacije zasnovane na prvobitnom trošku sredstva.

Zakonske rezerve

Zakonska rezerva je nastala u skladu sa hrvatskim zakonima koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu rezervu sve dok ona ne dosegne 5% izdanog dionikog kapitala. Zakonska rezerva, u iznosu od 5% izdanog dionikog kapitala, može se koristiti za pokrivanje gubitaka tekue i prethodnih godina.

Osnovna zarada/(gubitak) po dionici

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Neto
gubitak
za
godinu
koja
je
na
raspolaganju redovnim dioni
arima matice
(90.473) (71.282)
Prosje
ni broj redovnih dionica
7.665.622 7.500.000
Osnovni gubitak po dionici (u kunama) (11,8) (9,5)
Razrijeena zarada/(gubitak) po dionici
2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Neto
gubitak
za
godinu
koja
je
na
raspolaganju redovnim dioni
arima matice
(90.473) (71.282)
Prosje
ni ponderirani broj redovnih dionica
prosje
umanjen
za
ni
ponderirani
broj
vlastitih dionica
7.416.178 7.187.819
Razrijeeni
gubitak
po
dionici
(u
kunama)
(12,2) (9,92)

24. Obveze prema financijskim institucijama i ostalo

31.12.2010.
HRK'000
31.12.2009.
HRK'000
Dugoro
ne obveze
Krediti od banaka 291.191 317.337
Obveznice 162.110 191.129
453.301 508.466
Kratkoro
ne obveze
Krediti od banaka 453.288 386.270
Komercijalni zapisi 46.313 102.014
Obveze prema factoring društvu 724 4.201
Ostalo 76 96
500.401 492.581
Ukupno 953.702 1.001.047

Kamatne stope i uvjeti otplate na dan 31. prosinca 2010. su kako slijedi:

Ukupno 1 godina 1 – 2 2 – 3 Više od 5
ili manje godine godina godina
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
Krediti banaka
EUR 48.000 tisua, varijabilna, 3-m
EURIBOR + 2,125%
296.164 42.500 44.500 46.500 162.664
HRK 48.000 tisua, varijabilna, 4,9% 48.003 48.003 - - -
EUR 10.000 tisua, varijabilna; 3 m
EURIBOR + 5%
73.853 73.853 - - -
HRK 198.000 tisua; 3 m EURIBOR +
6,75%; ne niže od 8%, promjenjiva
198.105 198.105 - - -
HRK 35.000 tisua; 3 m EURIBOR +
5%
35.167 35.167 - - -
EUR 4.300 tisua; 8,5 % promjenjiva 31.128 - 31.128 - -
EUR 3.500 tisua; 3-m EURIBOR +7% 25.848 25.848 - - -
EUR 1.950 tisua; 8,5% promjenjiva 12.018 5.619 6.399 - -
HRK 10.000 tisua, fiksna; 5,09% 10.000 10.000 - - -
HRK 7.000 tisua, varijabilna; 9% 7.000 7.000 - - -
HRK 4.500 tisua kuna; 11% 3.473 3.473 - - -
HRK 12.500 tisua,
fiksna; 9,5%
2.893 2.893 - - -
EUR 117 tisua; 9,90 % promjenjiva 402 402 - - -
EUR 34 tisua; 3-m EURIBOR +7% 251 251 - - -
Ukupno 744.305 453.114 82.027 46.500 162.664

42

Ukupno
HRK'000
1 godina
ili manje
HRK'000
1 – 2
godine
HRK'000
2 – 3
godina
HRK'000
Više od 5
godina
HRK'000
Obveznice
HRK 200.000 tisua,
fiksna 6,125%
162.110 - - - 162.110
Komercijalni zapisi 46.313 46.313 - - -
Obveze prema faktoring društvu - 3m
EURIBOR +7,5%
724 724 - - -
Zajam od ostalih društava 230 230 - - -
Ostalo 20 20 - - -
Na dan 31. prosinca 2010. 953.702 500.401 82.027 46.500 324.774

Osigurani kredit banke ima varijabilnu kamatnu stopu temeljenu na EURIBOR-u. Prosjena kamatna stopa u 2010. godini iznosila je 7,274 % (2009.: 7,972%).

Grupa je uz pomo agenta i dilera izdanja, izdala 6. prosinca 2006. godine 200.000 tisua kuna vrijednu emisiju obveznica koja po originalnim uvjetima dospijevala na naplatu 6. prosinca 2011. godine. U 2010. godini provedena ja Skupština vlasnika obvezniara. Na održanoj Skupštini donesena je odluka o prolongatu dospijea obveznica za pet godina, odnosno sa 6. prosinca 2011. na 6. prosinca 2016. godinu, uz ostale neizmijenjene uvjete. Tranša je uvrštena u Redovito tržište Zagrebake burze. Kamatna stopa iznosi 6,125%.

U procesu dokapitalizacije pretvaranjem potraživanja vjerovnika u temeljni kapital Grupe u 2010. godini. imatelji obveznica unijeli su u temeljni kapital Grupe 37.993 tisue kuna.

Grupa je u sklopu izdanja programa komercijalnih zapisa ukupne vrijednosti 250.000 tisua kuna izdala sljedee tranše tijekom 2010. godine:

    1. tranšu u iznosu od 7.061 tisua eura na rok od 361 s datumom dospijea 28. sijenja 2011. Cijena izdanja iznosila je 90,97%.
    1. tranšu u iznosu od 22.000 tisua eura na rok od 361 dana s datumom dospijee 28. sijenja 2011. godine. Cijena izdanja iznosila je 90,51%.
    1. tranšu u iznosu od 834 tisua eura na rok od 364 dana s datumom dospijee 15. ožujka 2011. Cijena izdanja iznosila je 91,35%. Ova tranša poveana je za iznos od 156 tisua eura uz diskont od 92,76%
    1. tranšu u iznosu od 6.073 tisua kuna na rok od 364 dana s datumom dospijee 13. svibnja 2011. Cijena izdanja iznosila je 91,30%.

Izdavanjem ovih tranši zatvorena je obveza po 6. tranši izdanoj u 2009. godini u ukupnom iznosu od 47.126 tisue kuna, obveza po 7. tranši izdanoj u 2009. godini u ukupnom iznosu od 32.540 tisua kuna. U procesu dokapitalizacije pretvaranjem potraživanja vjerovnika u temeljni kapital Grupe u 2010. godini imatelji komercijalnih zapisa unijeli su u temeljni kapital Grupe iznos od 40.427 tisua kuna.

Osiguranja

Zajmovi i krediti su osigurani putem zaloga nad nekretninama Grupe koje se vode kao ulaganje u nekretnine ukupne sadašnje vrijednosti od 106.540 tisua kuna kao i putem zaloga nad nekretninama koje se vode kao zalihe u iznosu od 288.967 tisua kuna.

Nad višenamjenskim objektom Arene Zagreb, upisan je teret u korist komercijalne banke.

25. Isplate temeljem dionica

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Trošak osoblja
Isplata s temelja dionica podmirene u 3.631
glavni
kim instrumentima
2.088
Podmirenje obveza prema dobavlja
ima
Isplata s temelja dionica dobavlja
ima
- 16.899

Trošak isplate temeljem dionica za godinu 2010. u iznosu od 2.088 tisua kuna (2009.: 3.631 tisua kuna) ukljuen je u troškove osoblja. Grupa ima plan za isplatu s temelja dionica zaposlenicima Grupe koji se nalaze neposredno pred mirovinom. Opcije se podmiruju u glavnikim instrumentima Grupe.

Datum dodjele / Broj Ugovoreni
Ovlašteni zaposlenici instrumenata Uvjeti vijek opcije
U periodu od 1.1. do 31.6.2010 opcije
dodijeljene 2 zaposlenicima
5.950 30.6.2010
U periodu od 1.7. do 31.7.2010 opcije
dodijeljene 7 zaposlenicima
26.750 U radnom odnosu
do 31.12.2010.
14.10.2010
Opcija
dodijeljena
1
zaposleniku
12.7.2010.
9.000 U radnom odnosu
do 23.1.2013.
14.10.2010
U periodu od 1.7. do 31.7.2010. opcija
dodijeljene 2 zaposlenicima
13.500 14.10.2010
Opcija
dodijeljena
4
zaposlenicima
29.6.2010.
22.000 31.12.2010.
77.200

26. Ostale dugorone obveze

Ostale dugorone obveze u iznosu od 47.727 tisua kuna odnose se na obveze za primljeni jamstveni depozit od društva Zagrebaki holding d.o.o. uplaenog kao jamstvo u sluaju neplaanja najamnine Arene Zagreb, prema Ugovoru o dugoronom zakupu Arene Zagreb.

27. Dugorona rezerviranja

Rezerviranja za sudske sporove 2010.
HRK'000
2009.
HRK'000
Na dan 1. sije
nja
6.986 7.045
Rezerviranja kreirana tijekom godine 2.366 63
Rezerviranja otpuštena tijekom godine (120) (122)
Na dan 31. prosinca 9.232 6.986

28. Odgoena porezna obveza

2010. Priznato u 2009. Priznato u
ra
unu dobiti
ra
unu dobiti
i gubitka i gubitka
000'HRK HRK'000 HRK'000 HRK'000
Nekretnine, postrojenja i
oprema
12.783 236 13.018 236
Odgoena porezna obveza 12.783 236 13.018 236

29. Obveze prema dobavljaima i ostale obveze

31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Obveze prema povezanim stranama
Primljeni predujmovi od povezanih strana - 14.022
Obveze prema povezanim društvima (dobavlja
i)
5.024 3.195
Obveze prema klju
nim dioni
arima
- 10
5.024 17.227
Obveze prema treim stranama
Obveze prema dobavlja
ima
111.904 225.854
Primljeni predujmovi 28.736 51.119
Obveze za porez na dobit 18 472
Obveze iz zajedni
kih pothvata
3.362 9.926
Obveze za PDV 1.446 5.055
Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 3.240 3.373
Obveze za dividende 1.044 2.461
Obveze prema zaposlenima 1.678 1.426
Ostale kratkoro
ne obveze
3.617 4.539
155.045 304.225
160.069 321.452

Na dan 31. prosinca 2010. godine starosna struktura obveza prema dobavljaima i povezanim društvima bila je kako slijedi:

Dospjelo
Ukupno Nedospjelo < 60 dana 60-90
dana
90-120
dana
120-180
dana
> 180
dana
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
2010. 116.928 10.169 27.106 3.519 1.645 3.348 71.141
2009. 229.059 51.175 26.243 11.809 11.597 20.562 107.673

30. Obveze po ugovorima o izgradnji

Obveze po ugovorima o izgradnji 4.674
zbroj priznatih gubitaka
Nastali troškovi plus priznati dobici minus (629.031)
Fakturirani prihodi 633.705
HRK'000
31. prosinca 2010.

Prihodi povezani sa ugovorom o izgradnji priznati su metodom stupnja dovršenosti.

Metoda za utvrivanje stupnja dovršenosti: udio troškova ugovora do datuma bilance u procijenjenim ukupnim troškovima ugovora.

Iznos prihoda od ugovora o izgradnji koji je priznat kao prihod u 2010. godini iznosi 141.901 tisuu kuna. Kumulirani iznos nastalih troškova i priznatih dobitaka (minus priznati gubici) na datum bilance iznosi 628.876 tisua kuna. Ukupan iznos zadržanog depozita za ugovore koji nisu završeni na datum bilance iznosi 8.083 tisue kuna. Ukupan iznos primljenih predujmova za ugovore koji nisu završeni na datum bilance iznosi 64.951 tisuu kuna.

31. Ukalkulirani troškovi i odgoeno priznavanje prihoda

Ukalkulirani troškovi i odgoeni prihodi u 2010. godini u ukupnom iznosu od 23.074 tisue kuna odnosi se na:

  • 15.873 tisue kuna na ukalkulirane troškove kamata po primljenim kreditima
  • 4.330 tisua kuna na ukalkulirane troškove osoblja
  • 2.871 tisuu kuna u najveoj mjeri odnosi se na ukalkulirane troškove kooperanata koji su suraivali na inozemnim projektima Grupe.

32. Ugovorne obveze

Sljedea tablica prikazuje ugovorne iznose izvanbilannih financijskih instrumenata Grupe:

191.473 194.429
- u stranoj valuti 60.935 141.160
- u kunama 130.538 53.269
Garancije
HRK'000 HRK'000
2010. 2009

Poslovni najam (najmodavac):

Grupa iznajmljuje poslovni i skladišni prostor pod opozivim poslovnim najmom. Najmovi se obino daju na neogranieno razdoblje uz otkazni rok. Tijekom tekue godine, iznos od 213 tiua kuna priznat je kao prihod u raunu dobiti i gubitka u svezi s opozivim poslovnim najmom (2009.: 1.058 tisua kuna).

33. Povezane strane

Grupa smatra da su joj izravno povezane osobe njezini kljuni dioniari (bilješka 1) i pravne osobe pod njihovom kontrolom ili utjecajem; pridružena društva, kljuni management; uži lanovi obitelji kljunog managementa i užih lanova njihovih obitelji, sukladno odredbama navedenim u MRS-u 24 "Objavljivanje povezanih stranaka".

Kljuni management se sastoji od Uprave i Nadzornog odbora. lanovi Uprave i Nadzornog odbora su sudjelovali u vlasnikoj strukturi Grupe kao što je prikazano u bilješci 1.

Tijekom godine Upravi su isplaene naknade u iznosu od 3.586 tisua kuna (2009.: 5.223 tisue kuna). Ukupna naknada Upravi je ukljuena u troškove osoblja. Tijekom godine Nadzornom odboru su isplaene naknade u iznosu od 692 tisue kuna (2009.: 909 tisue kuna).

Znaajne transakcije s povezanim stranama bile su kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Prodaja povezanim stranama
Prodaja klju
nim dioni
arima
8.057 -
Prodaja
lanovima Nadzornog odbora
4.023 -
Prodaja povezanim društvima - 104.870
12.080 104.870
Kupnja od povezanih strana
Kupnja od povezanih društava 14.987 7.156
Kupnja od klju
nih dioni
ara
- 8
14.987 7.164
Potraživanja
Potraživanja od povezanih društava 5.474 8.035
Potraživanja od klju
nih dioni
ara
267 83
Potraživanja od
lana nadzornog odbora
177 -
5.918 8.118

Obveze

Primljeni predujmovi Nadzornog odbora -
5.024
3.590
17.227
- 10.432
Primljeni predujmovi Uprave
Obveze prema povezanim društvima 5.024 3.195
Obveze prema klju
nim dioni
arima
- 10

34. Financijski instrumenti

Grupa je u svom poslovanju izložena kreditnom, kamatnom i valutnom riziku.

Grupa ne koristi derivatne financijske instrumente. Politike upravljanja rizikom koje se odnose na kratkotrajnu i dugotrajnu financijsku imovinu, kratkotrajna i dugotrajna potraživanja, upravljanje gotovinom te dugovima i obvezama mogu se sažeti kako slijedi:

a) Rizik upravljanja kapitalom

Upravljanje kapitalom od strane Grupe provodi se na nain da se osigura daljnje poslovanje i pritom omogui poveanje povrata dioniarima kroz optimizaciju odnosa kapitala i dugovanja.

Grupa upravlja kapitalom i radi potrebne usklade istog, u skladu s promjenama ekonomskih uvjeta na tržištu, za uskladu ili održavanje kapitalne strukture, Grupa može donijeti odluku o isplati dividende vlasniku, poveati/smanjiti temeljni kapital i slino. Ciljevi, politike i procesi nisu bili mijenjani tijekom razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2010. godine te 31. prosinca 2009. godine.

31.12.2010.
HRK'000
31.12.2009.
HRK'000
Krediti i zajmovi 953.705 1.001.047
Obveze prema dobavlja
ima, povezanim stranama,
ostale obveze i ukalkulirani troškovi
235.544 325.081
Umanjenje za novac i nov
ane ekvivalente
(depozite)
(11.961) (26.018)
Neto dug 1.177.288 1.300.110
Kapital 501.969 452.810
Kapital i neto dug 1.679.257 1.752.920
Gearing pokazatelj 70% 74%

b) Znaajne raunovodstvene politike

Detalji vezani uz usvojene znaajne raunovodstvene politike i metode, ukljuujui i kriterije za priznavanje, temelj mjerenja i temelj priznavanja prihoda i rashoda, za svaku znaajnu stavku financijske imovine i financijskih obveza te kapitala objašnjeni su u bilješci 2 ovog izvještaja.

Raunovodstvene politike za financijske instrumente su primijenjene na dolje navedene pozicije bilance:

2010.

Zajmovi i
potraživanja
Imovina po fer
vrijednosti kroz
RDG
Imovina
raspoloživa
za prodaju
Ulaganja
koja se drže
do dospijea
Total imovina
klasificirana
prema MRS 39
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000
31. prosinca
Dugotrajna fin.movina 12.219 - 45.720 2.574 60.513
Kratkotrajna fin.movina 7.067 2.043 12.866 47.801 69.777
Dugotrajna potraživanja 870.617 - - - 870.617
Potraživanja od kupaca
i ostala potraživanja
101.849 - - - 101.849
Novac 11.961 - - - 11.961
1.003.713 2.043 58.586 50.375 1.114.717
2009. Zajmovi i
potraživanja
HRK'000
Imovina po fer
vrijednosti kroz
RDG
HRK'000
Imovina
raspoloživa
za prodaju
HRK'000
Ulaganja
koja se drže
do dospijea
HRK'000
Total imovina
klasificirana
prema MRS 39
HRK'000
31. prosinca
Dugotrajna fin.movina 13.773 - 25.694 4.093 43.560
Kratkotrajna fin.movina 48.920 1.182 18.462 - 68.564
Dugotrajna potraživanja
905.447 - - - 905.447
Potraživanja od kupaca
i ostala potraživanja
213.893 - - - 213.893
Ukalkulirani prihodi 54.978 - - - 54.978
Novac 26.018 - - - 26.018

Sve obveze Grupe su klasificirane u kategoriju "Obveze po amortiziranom trošku". Grupa nema obveza koje su klasificirane kao "Obveze po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka".

Fer vrijednosti financijske imovine i obveza j j

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza je odreena na slijedei nain:

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje prema standardnim uvjetima i odredbama tržišta odreena je na nain da odražava tržišnu cijenu:

• fer vrijednost ostale financijske imovine i financijskih obveza (ukljuujui derivative) je definirana u skladu s opeprihvaenim cjenovnim modelom baziranom na analizi

diskontiranog novanog tijeka primjenom cijena koje se koriste tijekom tržišnih transakcija i kotiranih cijena slinih instrumenata;

  • Fer vrijednost derivativnih instrumenata odreuje se prema kotiranim cijenama. Kada nisu poznate informacije o takvim cijenama, koristi se analiza diskontiranog novanog tijeka koristei krivulju prinosa za vijek trajanja instrumenta ne-opcijskih vrijednosnica, i opcijski model cijena za opcijske vrijednosnice; i
  • fer vrijednosti ugovora o financijskim jamstvima odreena je pomou opcijskog modela gdje je glavna pretpostavka popust koji pojedini partneri procjenjuju na temelju tržišnih informacija i iznosa gubitka radi danih popusta.

Fer vrijednosti financijske imovine i obveza

Sljedea tabela predstavlja financijsku imovinu i obveze vrednovane po fer vrijednosti u Izvještaju o financijskom položaju sukladno hijerarhiji fer vrijednosti. Ova hijerarhija grupira financijsku imovinu i obveze u 3 razine ovisno o znaajnosti ulaznih varijabli korištenih u mjerenju fer vrijednosti financijske imovine i obveza. Hijerarhija fer vrijednosti ima sljedee razine:

  • o 1. razina: cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identinu imovinu ili obveze
  • o 2. razina: ulazne varijable koje ne predstavljaju gore navedene cijene iz 1. razine ve su vidljive za imovinu ili obvezu, bilo direktno (npr. kao cijene) ili indirektno (npr. izvedene iz cijena)
  • o 3. razina: ulazne varijable za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima

Razina unutar koje je financijska imovina/obveza klasificirana je temeljena na najnižoj razini znaajne ulazne varijable korištene u mjerenju fer vrijednosti. Financijska imovina i obveze mjerene po fer vrijednosti u Izvještaju o financijskom položaju grupirane su unutar hijerarhije fer vrijednosti kako slijedi:

31. prosinca 2010.

1. razina 2. razina 3. razina Ukupno
Imovina
Udjeli u investicijskim fondovima i
dionica
12.866 - - 12.866
Udjeli u nov
anim fondovima
2.043 - - 2.043
Ukupno 14.909 - - 14.909

Grupa je koristila sljedee metode i pretpostavke prilikom procjene fer vrijednosti financijskih instrumenata:

Potraživanja i depoziti kod banaka

Za imovinu koja dospijeva unutar 3 mjeseca, knjigovodstvena vrijednost približna je fer vrijednosti uslijed kratkoronosti ovih instrumenata. Za dugoronija sredstva, ugovorene kamatne stope ne odstupaju znaajno od trenutnih tržišnih, te je sukladno tome njihova fer vrijednost približna knjigovodstvenoj.

Obveze po kreditima

Fer vrijednost kratkoronih obveza je približna knjigovodstvenoj vrijednosti uslijed kratkoronosti ovih instrumenata. Uprava vjeruje da se njihova fer vrijednost ne razlikuje znaajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Ostali financijski instrumenti

Financijski instrumenti Grupe koji nisu vrednovani po fer vrijednostima su potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, obveze prema dobavljaima te ostale kratkorone obveze. Povijesna knjigovodstvena vrijednost potraživanja i obveza, ukljuujui rezerviranja, koji su u skladu s uobiajenim uvjetima poslovanja približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

c) Financijski rizik

Grupa upravlja i kontrolira financijski rizik koji bi mogao utjecati na poslovanje Grupe putem internih izvještaja o riziku koja analizira izloženost na temelju stupnja i znaajnosti rizika. Ovaj rizik ukljuuje tržišni rizik (ukljuujui rizik promjene deviznih teajeva, rizik fer vrijednosti kamatnih stopa i rizik porasta cijena), kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik kamatnih stopa.

Tržišni rizik

Tržišni rizik je rizik da e promjena tržišnih cijena, kao što su promjena stranih valuta i kamatnih stopa, utjecati na prihod Grupe ili vrijednost njihovih financijskih instrumenata. Cilj upravljanja tržišnim rizikom je upravljanje i kontroliranje izloženosti tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara, optimalizirajui povrat.

Grupa je prije svega izložena financijskom riziku promjene deviznih teajeva i promjenama kamatnih stopa. Nije bilo znaajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na Grupu kao niti promjena vezanih za mjerenje i upravljanje tržišnim rizikom.

a) Rizik promjene deviznih te ) pj ajeva

Grupa je izložena valutnom riziku putem prodaje, kupnje te zajmova koji su iskazani u valuti koja nije funkcionalna valuta Grupe. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR i USD.

Grupa se izlaže valutnom riziku prilikom prodaje, nabave i kratkoronih oroenja depozita koji su denominirani u stranoj valuti. Valuta koja najviše izlaže Grupu ovom riziku je EUR. Protiv ovog rizika Grupa nije ekonomski zaštieni. Izloženost Grupe valutnom riziku je kako slijedi:

EUR USD Ostale Ukupno HRK Ukupno
31. prosinca 2010. valute valute
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Dani krediti 12.765 - - 12.765 6.521 19.286
Dugotrajna potraživanja 792.658 - - 792.658 77.959 870.617
Kupci i ostala potraživanja 3.534 2.060 6.724 12.318 89.531 101.849
Novac i nov
ani ekvivalenti
1.417 8 1.534 2.959 9.002 11.961
Dobavlja
i i ostale obveze
(4.811) (309) (6.985) (12.105) (195.691) (207.796)
Financijske obveze (705.067) - - (705.067) (248.635) (953.702)
100.496 1.759 1.273 103.528 (261.313) (157.785)
EUR USD Ostale Ukupno HRK Ukupno
31. prosinca 2009. valute valute
000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Dani krediti 12.473 - - 12.473 1.102 13.575
Dugotrajna potraživanja 883.066 - - 883.066 22.381 905.447
Potraživanja od kupaca 27.896 9.971 11.530 49.397 108.549 157.946
Novac i nov
ani ekvivalenti
12.281 21 2.081 14.383 11.635 26.018
Obveze prema dobavlja
ima
(15.889) - (2.840) (18.729) (210.329) (229.058)
Financijske obveze (649.451) - - (649.451) (351.596) (1.001.047)
270.376 9.992 10.771 291.139 (418.258) (127.119)
Kratkoro
na izloženost
Dugoro
na izloženost
EUR USD Ostale valute EUR USD Ostale
HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 valute
HRK'000
2010.
Financijska imovina 6.416 2.068 8.258 803.958 - -
Financijske obveze (220.581) (309) (6.985) (489.297) - -
Ukupna izloženost (214.165) (1.759) 1.273 314.661 - -

Analiza osjetljivosti

Jaanje teaja kune u odnosu na sljedee valute za prosjenu promjenu teaja na dan izvještavanja povealo/(smanjilo) bi dobit prije poreza za sljedee vrijednosti:

2010. 2009.
Utjecaj na dobit
prije poreza prije poreza
HRK'000 HRK'000
EUR - 1% 1.005 13.519
USD – 9% 158 500
DZD – 10% 115 539
MKD – 10% 14 539

Ova analiza pretpostavlja da sve druge varijable, a posebno kamatne stope ostaju nepromijenjene. Slabljenje teaja kune u odnosu na spomenute valute za istu prosjenu promjenu teaja na dan izvještavanja imalo bi vrijednosno jednak, ali suprotan utjecaj na dobit prije poreza, uz pretpostavku da ostale varijable ostaju nepromijenjene.

Kod ugovaranja na poslovima u Alžiru (dio koji se odnosi na lokalnu valutu DZD), datum se ugovora smatra terminskim ugovorom sa dogovorenim teajem, te se eventualne razlike kroz godinu fakturiraju i nadoknauju, pa se može rei da je izloženost teajnom riziku pokrivena.

Kroz godine, Grupa je svoje mogue rizike po valutnoj izloženosti izregulirala na nain da je i u zemljama koje se smatraju tradicionalno dolarskima, svoje ugovore konvertirala u EUR.

b) Rizik kamatnih stopa )

Grupa je izložena kamatnom riziku jer je dio kredita ugovorenih po promjenjivim kamatnim stopama dok je veina imovine nekamatonosna. Grupa ne koristi instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti kamatnom riziku.

Slijedea tablica prikazuje osjetljivost promjene kamatnih stopa vezano za kredit Grupe na 31. prosinca 2010. godine i na dan 31. prosinca 2009. godine (bilješka 25), uz pretpostavku da su sve ostale varijable konstantne, na dobitak prije oporezivanja.

Poveanje/ U
inak na
dobitak prije
smanjenje u
postotku oporezivanja
HRK'000
2010.
HRK +1% (7.348)
HRK -1% 7.348
Poveanje/ U
inak na
smanjenje u dobitak prije
postotku oporezivanja
HRK'000
2009.
HRK +1,5% (10.421)
HRK -1,5% 10.421

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da jedna strana ugovornog odnosa nee izvršiti svoje obveze te e time uzrokovati nastajanje financijskog gubitka drugoj strani. Grupa je prihvatila politiku poslovanja samo s kreditno sposobnim i jamstvima osiguranim društvima ime umanjuje mogunost nastajanja financijskih gubitaka zbog neispunjenih obveza. Grupa se služi javno objavljenim informacijama o financijskom položaju društva i koristi svoju bazu podataka kako bi rangirala znaajnije kupce. Utjecaj kreditnog rizika na Grupu kao i promjene u kreditnom rangiranju partnera konstantno su praene i mjerene te je ukupna vrijednost zakljuenih ugovora rasporeena izmeu kreditno sposobnih partnera.

Znaajan dio kreditnog rizika proizlazi iz potraživanja od kupaca.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

Na izloženost Grupe kreditnom riziku uglavnom utjeu individualne karakteristike pojedinog kupca.

Demografija kupaca, ukljuujui rizik industrije i zemlje u kojoj kupac posluje ima manji utjecaj na kreditni rizik. Grupa ima kreditnu politiku po kojoj se bonitet svakog kupca analizira na individualnoj

osnovi prije odreivanja uvjeta plaanja i uvjeta isporuke za kupca. Grupa odreuje ispravak vrijednosti kupaca kao procjenu oekivanih gubitaka od potraživanja gubitaka te ostalih potraživanja i ulaganja.

Potraživanja za dane kredite

Kreditni rizik vezan uz potraživanja po kreditima ogranien je zbog rasporeenosti tih potraživanja raznim kupcima.

Na dan bilance Grupa je imala potraživanje po kreditima odobrenim ostalim društvima. Krediti su odobreni uz fiksnu kamatnu stopu od 4% do 8% godišnje za ostala društva. Krediti su osigurani kroz instrumente osiguranja plaanja.

Izloženost kreditnom, kamatnom i teajnom riziku javlja se tijekom normalnog poslovanja Grupe. Grupa nije koristila derivativne instrumente kako bi se zaštitila od tih rizika.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku, na datum izvještavanja, za potraživanja od kupaca (dugoronih i kratkoronih) i povezanih društava prema regijama je:

972.466 1.062.394
Inozemstvo 35.236 46.845
Hrvatska 937.230 1.015.549
HRK'000 HRK'000
31.12.2010. 31.12.2009.

Gubici od umanjenja vrijednosti

Starosna struktura potraživanja od kupaca i povezanih društava na datum izvještavanja je kako slijedi:

31.12.2010. 31.12.2009.
HRK'000 HRK'000
Manje od mjesec dana 40.683 46.032
Od 1- 3 mjeseca 4.558 38.501
Od 3 – 12 mjeseci 31.133 30.303
Preko godine dana - 42.111
76.374 156.947

Kretanje ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca kroz godinu je bilo slijedee:

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Stanje 1. sije
nja
33.609 38.088
Rezervirano u godini 19.735 2.305
Naplaeno u godini (8) (6.784)
Stanje 31. prosinca 53.336 33.609

Kretanje po umanjenju vrijednosti kratkotrajne financijske imovine kroz godinu je bilo slijedee:

2010. 2009.
HRK'000 HRK'000
Stanje 1. sije
nja
5.629 5.629
Rezervirano u godini - -
Naplaeno u godini (1.570) -
Stanje 31. prosinca 4.059 5.629

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Grupa nee biti u mogunosti ispuniti svoje financijske obveze u roku. Aktivnosti Grupe na poboljšanju likvidnosne pozicije su navedeni u bilješci 34.

Slijedea tablica prikazuje dospjelost financijskih obveza Grupe na 31. prosinca 2009. godine sukladno ugovorenim ne-diskontiranim plaanjima:

Knjigov. Ugovoreni 0 – 12 2 – 5 Više od 5
vrijednost nov
ani
mjeseci godine godina
tokovi
31. prosinca 2010. 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Krediti banaka 734.305 860.686 531.990 328.696 -
Obveznice 162.110 231.613 9.929 49.645 172.039
Komercijalni zapisi 46.313 46.820 46.820 - -
Ostale financijske obveze 10.974 11.808 11.808 - -
Obveze po jamstvenom 47.727 47.727 47.727
depozitu
Obveze prema
dobavlja
ima i ostale
160.069 160.069 160.069 - -
obveze
1.161.498 1.358.723 760.616 378.341 219.766
Knjigov.
vrijednost
Ugovoreni
nov
ani
tokovi
0 – 12
mjeseci
2 – 5
godine
Više od 5
godina
31. prosinca 2009. 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK 000' HRK
Krediti banaka 703.607 738.308 411.712 326.596 -
Obveznice 191.129 224.500 12.250 212.250 -
Komercijalni zapisi 102.014 102.276 102.276 - -
Obveze po jamstvenom
depozitu
47.741 47.741 - - 47.741
Obveze prema
dobavlja
ima i ostale
321.452 321.452 321.452 - -
obveze
1.365.943 1.434.277 847.690 538.846 47.741

35. Dogaaji nakon datuma bilance

Nije bilo dogaaja nakon datuma bilance koji bi znaajno utjecali na financijske izvještaje Grupe na dan 31. prosinca 2010. godine i za godinu tada završenu.

36. Utjecaj gospodarske krize na likvidnost Grupe

Uslijed produbljivanja gospodarske krize tijekom 2010. godine Uprava Grupe intenzivno radi na restrukturiranju bilannih pozicija, što ukljuuje prodaju dijela imovine Grupe i refinanciranje Grupe na dugoronijoj osnovi. Grupa je u procesu pregovaranja re-programa financijskih obveza sa nekoliko hrvatskih banaka kako bi na adekvatan nain omoguilo pravovremeno plaanje svojih obveza. Grupa je uspješno konvertirala obveze u ukupnom iznosu od 120 milijuna kuna u kapital izdavanjem novih dionica sukladno odluci Generalne skupštine dana 22. prosinca 2010. godine.

37. Potencijalne obveze

Na dan 31. prosinca 2010. Grupa je tuženik u nekoliko sudskih parnica koje su podignute protiv Grupe radi naknade štete nastale povredom ugovora ili uobiajenih poslovnih uzanci. Ukupni zahtjevi za naknadu štete i pokrenute ovrhe na dan 31. prosinca 2010. iznosili su 132 milijuna kuna (2009.: 100 milijuna kuna). Kao rezultat navedenog napravljena je rezervacija za sudske sporove u iznosu od 8.484 tisue kuna (2009.: 6.822 tisua kuna) dok se takoer vei dio rezervacija po ovrhama nalaze unutar obveza prema dobavljaima.

U 2010. godini okonan je spor INGRE s Meimurje Visokogradnjom d.d. u steaju (iznos spora – 6 milijuna USD) u korist Grupe no zatražena je revizija cijelog postupka na Vrhovnom sudu RH.

Protiv Grupe se vodi spor u iznosu od 3 milijuna USD vezano uz radove u Libiji, Visoki trgovaki sud je ukinuo prvostupanjsku presudu koja je bila donesena u korist tužitelja.

U svezi navedenih zahtjeva i tužbi, Uprava Grupe je procijenila na temelju relevantnih injenica i zakonskih naela vjerojatnost negativnog ishoda sporova i mogunost pouzdane procjene gubitka. Kao rezultat procjene, dodatni gubici nisu procijenjeni i time nisu priznati kao trošak u raunu dobiti i gubitka i rezervacija u bilanci Grupe.

38. Znaajne raunovodstvene procjene i prosudbe

Uprava je napravila slijedee prosudbe, odvojeno od onih koje ukljuuju procjene, koje imaju najvei utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima:

Rezerviranja za sudske sporove

Grupa priznaje rezerviranja kao rezultat sporova pokrenutih protiv Grupe za koje je izvjesno da e dovesti do odljeva sredstava kako bi se namirila potraživanja od Grupe i ako se iznosi mogu pouzdano procijeniti. Rezerviranja su napravljena temeljem profesionalnog pravnog savjeta te mišljenja Uprave da otvoreni sporovi protiv Grupe nee uzrokovati stvaranje znaajnih troškova.

Potraživanja

Sadašnja vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja smatra se razumnom procjenom njihove fer vrijednosti. Procjena potraživanja radi se na dan bilance i umanjuje se prema procijenjenoj vjerojatnosti naplate sumnjivih potraživanja. Svaki klijent procjenjuje se zasebno obzirom na svoj status (npr. klijent je blokiran i posluje samo sa gotovinom, pravni postupak je zapoet), potraživanja koja su dospjela na naplatu, faze u kojoj je pravni spor, te obzirom na osiguranja plaanja.

Porez na dobit

Kalkulacija poreza na dobit je raena na osnovi trenutne interpretacije važeih pravila i zakona. Kalkulacije koje su osnova za izraun poreza na dobit mogu biti predmet provjere poreznih vlasti.

39. Odreivanje fer vrijednosti

Odreene raunovodstvene politike Grupe i objave zahtijevaju odreivanje fer vrijednosti za monetarnu i nemonetarnu imovinu i obveze. Fer vrijednost utvrene za vrednovanje i/ili u svrhu prezentacije temelje se na osnovi sljedeih metoda. Gdje je mogue, dodatne informacije o pretpostavkama na temelju kojih se odreuje fer vrijednost prikazane su u bilješkama koje se odnose na tu imovinu ili obvezu.

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja/obveze od dobavljaa i ostale obveze

Potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, obveze od dobavljaa i ostale obveze iskazane su po nominalnoj vrijednosti umanjenoj za gubitke od umanjenja vrijednosti i približno su jednake njihovoj fer vrijednosti, budui da su ta potraživanja i obveze kratkorone.

Nederivativne financijske obveze

Fer vrijednost, koja je odreena u svrhu objavljivanja, izraunata je na temelju sadašnje vrijednosti buduih novanih tokova glavnice i kamata, diskontiranih pomou tržišne kamatne stope na dan bilance.

-

-

-

-

2010
(HRK
mil.)
2011
(HRK
mil.)
Rast % u
HRK
Učešće
2010 %
Učešće
2011 %
Poslovni
prihodi
25 32 28 100 100
Bruto
dobit
-5 -1 -73 -22 -4
EBIT -16 -12 -26 -64 -37
Neto dobit -15 -13 -14 -61 -40

-

-

-

Prilog 1.
Razdoblje izvještavanja: 01.01.2011. do 31.03.2011.
Tromjesečni financijski izvještaj poduzetnika TFI-POD
Matični broj (MB): 3277267
Matični broj subjekta (MBS): 080020443
Osobni identifikacijski broj 14049708426
(OIB)
Tvrtka izdavatelja: INGRA d.d.
Poštanski broj i mjesto: 10000 Zagreb
Ulica i kućni broj: Alexandera von Humboldta 4b
Adresa e-pošte: [email protected]
Internet adresa: www.ingra.hr
Sifra i naziv općine/grada: 133 Zagreb
Sifra i naziv županije: 21 Grad Zagreb Broj zaposlenih. ਰੇਰੇ
Konsolidirani izvještaj: NE (krajem izvjestajnog razdoblja)
Sifra NKD-a:
74200
Tvrtke subjekata konsolidacije (prema MSFI). Sjedište: MB
Knjigovodstveni servis 2719673 ZAGREBAČKO RAČUNOVODSTVO d.o.o.
Osoba za kontakt Ivan Asić
Telefon: 01/6102-548 (unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefaks: 01/6156-394
Adresa e-pošte ingra@ingra hr
Prezime i ime: Igor Oppenheim
(osoba ovlaštene za zastupanje)
Dokumentacija za objavu: 1. Financijski izvjštaji (bilanca, račun dobiti gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama
kapitala i bilješke uz financijske izvještaje)
2. Međuizvjestaj poslovodstva,
3. Izjavu osoba odgovornih za sastavljanje izvjestaja izdavatelja
DIONIČKO DRUŠTVO ZA IZGRADNJU INVESTIČIJSKIH
5 OBJEKATIA PVOZ, IZVOZ I ZASTUPSTVA
ZAGREB
(potpis osobe ovlaštene za žastupanje)
BILANCA
----------------
Naziv pozicije AOP
oznaka
Prethodno
razdoblje
Tekuće razdoblje
1 2 4
A) POTRAZIVANJA ZA UPISANI A NEUPLACENI KAPITAL 001
B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 002 797.841.515 788.061.586
I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 0 0
1. Izdacı za razvoj 004
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 005
3. Goodwill 006
4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007
5. Nematerijalna imovina u pripremi 008
6. Ostala nematerijalna imovina 009
II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 201 454.691 200.243.089
1. Zemljište 011 12.060.274 12.060.274
2. Građevinski objekti 012 77.639.484 76.999.302
3. Postrojenja i oprema 013 272.057 231-919
4. Alatı, pogonski inventar i transportna imovina 014 456.269 404.878
5. Biološka imovina 015
6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016
7. Materijalna imovina u pripremi 017
8. Ostala materijalna imovina 018 34.796 34 796
9. Ulaganje u nekretnine 019 110,991.811 110.511 921
III DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 020 173.377.846 170.358 112
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021 103.222.380 102 362 846
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 11 299 315 11.299.315
3. Sudjelujuci interesi (udjeli) 023 45.645.939 45.645.939
4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 024
5. Ulaganja u vrijednosne papire 025 2.530.702 385.865
6. Dani zajmovi, depoziti i slično 026 1.027.341 1.011.978
7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027
8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 028 9.652.169 9.652 169
423,008,978
IV. POTRAZIVANJA (030 do 032) 029 417.460.384
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 030 418.840.850 417.460.384
2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 031
3. Ostala potražīvanja 032 4.168.128
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 034 444 952 389 435.464.867
I. ZALIHE (036 do 042) 035 302 268 754 304.818.620
1. Sirovine i materijal 036 5.302 12.645
2. Proizvodnja u tijeku 037 26 424 643 26,581,666
3. Gotovi proizvodi 038 275 838 809 278.224.309
4. Trgovačka roba 039
5. Predujmovi za zalihe 040
6 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 041
7 Biološka imovina 042
II. POTRAZIVANJA (044 do 049) 043 105,360,213 107.637.579
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 044 16.035.020 14.570.151
2. Potraživanja od kupaca 045 70.015.783 77.407 100
3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046
4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 047 1.503.321 127.170
7 814.714 7.732.351
5. Potraživanja od države i drugih institucija 048
6. Ostala potraživanja 049 9.991.375 7.800.807
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 050 25.957.581 20.936.643
1. Udjeli (dionice) kod povezanih podužetnika 051
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 052 3.951.258 3.523.922
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 053
4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 054
5. Ulaganja u vrijednosne papire 055 14.909.142 10.650.057
6. Dani zajmovi, depoziti i slično 056 7.097.181 6.762.665
7. Ostala financijska imovina 057
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 11.365.841 2.072 024
D) PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 059 56.579.524 56.579.525
E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 1.299.373.428 1.280 105 978
F) IZVANBILANCNI ZAPISI 061 191.526,000 168.204 106
PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 062 490.225.797 478.348.598
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 270.904.000 270.904.000
II. KAPITALNE REZERVE 064 250.572.308 250.572.308
III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 16.765.458 17.060.192
1. Zakonske rezerve 066 8.250.000 8.250.000
2. Rezerve za vlastite dionice 067 9,000,000 9.000.000
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068
4. Statutarne rezerve 069
5. Ostale rezerve 070 -484 542 -189.808
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071 41.921.987
V. ZADRZANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 072 0 41.303,796
1. Zadržana dobit 073 -89.937.956
2. Preneseni gubitak
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) 074 89.937.956
075 -89.937.956 -11.553.742
1. Dobit poslovne godine 076
2. Gubitak poslovne godine 077 89.937.956 11.553.742
VII. MANJINSKI INTERES 078
B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 9.068.376 8.484.424
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 080
2. Rezerviranja za porezne obveze 081
3. Druga rezerviranja 082 9.068.376 8.484.424
C) DUGOROCNE OBVEZE (084 do 092) 083 210.117.579 210.124.904
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 084
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 085
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 086 37.527.087 37.527.087
4 Obveze za predujmove 087
5. Obveze prema dobavljačima 088
6. Obveze po vrijednosnim papirima 089 162.109.995 162.125.779
7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 090
8. Ostale dugoročne obveze 091
9 Odgođena porezna obveza 092 10 480.497 10.472.038
D) KRATKOROCNE OBVEZE (094 do 105) 093 568.257.621 552.154.410
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 094 6.965.189 4.828.250
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095 96.032 96.032
3 Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 096 362.967.685 361_163.237
4. Obveze za predujmove 097 28.736.253 31.349,907
5. Obveze prema dobavljačima 098 108.796.099 95.199.857
6. Obveze po vrijednosnim papirima 099 46.313.238 46.001.860
7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 100
8. Obveze prema zaposlenicima 101 1.540.131 1 441 730
9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 102 4 749.920 7.905 061
10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 103 1.043.823 1.043.823
11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 104
12. Ostale kratkoročne obveze 105 7.049.251 3,124,653
E) ODGOĐENO PLACANJE TROSKOVA I PRIHOD BUDUCEGA RAZDOBLJA 106 21.704.055 30.993.642
F) UKUPNO - PASIVA (062+079+083+093+106) 107 1.299.373.428 1.280.105.978
G) IZVANBILANCNI ZAPISI 108 191:526.000 168.204.106
DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvjestaj)
A) KAPITAL I REZERVE
1. Pripisano imateljima kapitala matice 109
2. Pripisano manjinskom interesu 110
Naziv pozicije AOP
oznaka
Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje
Kumulativno Tromjesečje Kumulativno Tromjesečje
1 2 3 4 5 6
I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 23 556 456 23 556 456 31 165.086 31 165 086
1. Prihodi od prodaje 112 23.379.918 23.379.918 30 373 850 30 373 850
2. Ostali poslovni prihodi 113 176.539 176.539 791 236 791 236
II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 114 39.184.039 39.181.039 40 958 935 40.958.935
1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 115 -22 627 239 22 627 239 -2 515 595 -2.515.595
2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 47.293.590 47.293.590 32 033 001 32 033 001
a) Troskovi sirovina i materijala 117 47 293 590 47,293,590 32.033.001 32.033.001
b) Troškovi prodane robe 118
c) Ostali vanjski troškovi 119
3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 6737 763 6 737 763 6.549.927 6.549.927
a) Neto place i nadnice 121 3.970.892 3 970.892 4.236.714 4 236 714
b) Troskovi poreza i doprinosa iz placa 122 1 912 956 1.912.956 1.532.320 1,532 320
c) Doprinosi na plače 123 853 915 853 915 780 893 780.893
4. Amortizacija 124 1 256 764 1.256.764 1 248 048 1.248.048
5. Ostali troskovi 125
6. Vrijednosno uskladivanje (127+128) 126 ( 0 0 0
a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 127
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 128
7. Rezerviranja 129
8. Ostali poslovni rashodi 130 6.520 161 6 520.161 3.643.554 3.643 554
III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 2 036 899 668 920 2 4.654 174 4 654 174
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s
povezaním poduzetnícima
132
2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s
nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
133 638 899 568 880 2 4.647.467 4 647 467
3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 134
4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 135 6 707 6 707
5. Ostali financijski prihodi 136
IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 4 978, 147 4 978 147 6 414 067 6 414.067
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 138
2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim
poduzetnicima i drugim osobama
139 4 978 147 4 978 147 5.058 267 5.058.267
3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 140 1.355.800 1 355 800
4. Ostali financijski rashodi 141
UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA
V.
142
VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 143
VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144
VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145
IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) 146 26 593 355 25,593,355 35.819.260 35 819 260
X. UKUPNI RASHODI (114+137 • 143 • 145) 147 44 159 186 44 159 186 47.373.002 47.373.002
XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 148 ·18.565.830 -18 565 830 -11 553 742 -11 553.742
1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 G 0 0 0
2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150 18.565.830 18.565.830 11.553.742 11 553.742
XII. POREZ NA DOBIT 151
XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 -18 565.830 18,565 830 -11 553 742 -11 553 742
1. Dobit razdoblja (149-151) 153 0 0
2. Gubitak razdoblja (151-148) 154 18 565 830 18 565 830 11.553.742 11 553,742
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)
XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice 155
2. Pripisana manjinskom interesu 156
IZVJESTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152) 157 -18.565.830 -18 565 830 -11.553.742 -11 553 742
II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165) 158 -211 738 -211 738 -626.650 -626 650
1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja 159
2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i 160 -294 733 -294.733 -294 733 -294.733
3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske 161 82 995 82 995 -331 917 -331 917
4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka 162
5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu 163
6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika 164
7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja 165
III. POREZ NA OSTALU SVEGBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA 166 -58 946 -58 946 -8 459 -8 459
IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK 167 -152 792 -152 792 618 191 -61B 191
V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167) 168 -18 718 622 -18 718 622 -12 171 933 -12 171 933
DODATAK Izvjestaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)
VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice 169
2. Pripisana manjinskom interesu 170

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

Obveznik: INGRA d.d.
Naziv pozicije AOP
oznaka
Prethodno
razdoblje
Tekuće
razdoblje
1 2 3 4
NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza 001 -18.565 830 -11.553.742
2. Amortizacija 002 1.256.764 1.248.048
3. Povećanje kratkoročnih obveza 003
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 004 71.985 286 5.93 538
5. Smanjenje zaliha 005
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 006 13.561.572
l. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) 007 54.676.220 9.187.416
1. Smanjenje kratkoročnih obveza 008 26.323.174 11.952.189
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 009
3. Povećanje zaliha 010 16.795.765 2.549.866
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 011 39.821.128 8.795.691
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011) 012 82.940.067 23.297.746
A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH 013 0 0
A2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD POSLOVNIH 014 28.263.847 14.110.330
NOVĆANI TIJEK OD INVESTIČIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 015 340 122
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 016 6.014.132
3. Novčani primici od kamata 017
018
4. Novčani primici od dividendi
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 019 1.380 466
III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) 020 340.122 7.394.598
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 021 36.447
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 022 3.468.245
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 023
IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) 024 3.468.245 36 447
B1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTIČIJSKIH 025 0 7.358.151
B2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH 026 3.128.123 0
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 027
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 028 19.380.214
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 029
V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) 030 19.380.214 0
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 031 2.541.638
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 032
3. Novčani izdaci za financijski najam 033
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 034
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 035
VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) 036 0 2.541.638
C1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 037 19.380.214 0
C2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 038 0 2.541.638
Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 - 014 + 025 - 026 + 037 - 038) 039 0 0
Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 - 013 + 026 - 025 + 038 - 037) 040 12.011.756 9.293 818
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 041 24.626.312 11.365.841
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 042 19.380.214 7.358.151
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 043 31 391 970 16.651.968
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 044 12.614.556 2.072.023
do
razdoblje od 01.01.2011
AOP Prethodna Tekuća
Naziv pozicije oznaka godina godina
. Upisani kapital 001 270.904.000 270.904.000
Kapitalne rezerve
2.
002 250.572.308 250.572.308
Rezerve iz dobiti
003 16.765.458 17.060 19
gubitak
Zadržana dobit ili preneseni
4.
004 -89.937.956
Dobit ili gubitak tekuće godine
്ച
005 -89.937.956 -11.553.742
Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine
9
006 41.921.987 41.686.201
Revalorizacija nematerijalne imovine 007
Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju
8
008 -382.404
Ostala revalorizacija
ு.
009
10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) 010 490.225.797 478.348.598
1. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje 011
Tekući i odgođeni porezi (dio)
2.
012
Zaštita novčanog tijeka
13.
013
politika
Promjene računovodstvenih
14.
014
ka prethodnog razdoblja
5. Ispravak značajnih pogresa
015
Ostale promjene kapitala
16.
016
njenje kapitala (AOP 011 do 016)
Ukupno povećanje ili sma
017 0 0
a. Pripisano imateljima kapitala matice 018
b. Pripisano manjinskom interesu
17
019
Prilog 1.
Razdoblje izvještavanja:
01.01.2011.
do
31.03.2011.
Tromjesečni financijski izvještaj poduzetnika TFI-POD
Matični broj (MB): 3277267
Matični broj subjekta (MBS) 080020443
Osobni identifikacijski broj 14049708426
(OIB):
Tvrtka izdavatelja: INGRA d.d.
Poštanski broj i mjesto: 10000 Zagreb
Ulica i kućni broj Alexandera von Humboldta 4b
Adresa e-poste: [email protected]
Internet adresa: www.ingra.hr
Sifra i naziv općine/grada.
133
Zagreb
Sifra i naziv županije:
21
Grad Zagreb
Broj zaposlenih:
118
Konsolidirani izvještaj:
DA
(krajem izvjestajnog razdoblja)
Sifra NKD-a:
74200
Tvrtke subjekata konsolidacije (prema MSFI) Sjedište. MB
LANISTE d.o.o. A. von Humboldta 4b, Zagreb 080421718
INGRA M.E. d.o.o. A. von Humboldta 4b, Zagreb 015686612
JUZNI JADRAN NAUTIKA d.o.o. Pred Dvorom 1, Dubrovnik 01840100
DOMOVI DALMATINSKE RIVIJERE d.o.o. Cire Carića 3, Dubrovnik 017571148
INGRA MAR d.o.o. A. von Humboldta 4b, Zagreb 015388870
POSEDARJE RIVIJERA d.o.o. Trg Martina Posedarskog 1, Posedarje 02096307
Knjigovodstveni servis: 2719673
Osoba za kontakt Ivan Asić
ZAGREBACKO RACUNOVODSTVO d.o.o.
Telefon: 01/6102-548 (unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefaks: 01/6156-394
Adresa e-poste: [email protected]
Prezime i ime: Igor Oppenheim
(osoba ovlaštene za zastupanje)
Dokumentacija za objavu:
kapitala i bilješke uz financijske izvještaje)
2. Međuizvještaj poslovodstva.
3 Izjavu osoba odgovornih za sastavljanje izvjestaja izdavatelja.
1. Financijski izvjstaji (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama
DIONIČKO DRUŠTVO ZA IZGRADNJU INVESTICIJSKIH
OBJEKATA. UVO2. PZVOZ I ZASTUPSTVA
7AGREB
(potpis osobe ovlaštene za zastupanje)
BILANCA
Naziv pozicije AOP
oznaka
Prethodno
razdoblje
Tekuće razdoblje
11 2 ਤੇ 4
A) POTRAZIVANJA ZA UPISANI A NEUPLACENI KAPITAL
B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)
001 1.119.610.590
I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 002 1.166,485.248
003 6.079.699 5.079.700
1. Izdaci za razvoj 004
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 005
3. Goodwill 006 2079 Raa 5.079.700
4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007
5. Nematerijalna imovina u pripremi 008
6. Ostala nematerijalna imovina 009
II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 220,624,280 219.511.585
1 Zemljiste 011 12,060.274 12.060.274
2. Građevinski objekti 012 79.032.956 78.013.773
3. Postrojenja i oprema 013 504.109 414.725
4. Alatı, pogonski inventar i transportna imovina 014 532 315 890.740
5. Biološka imovina 015
6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016
7. Materijalna imovina u pripremi 017
8. Ostala materijalna imovina 018 49.796 49.796
9. Ulaganje u nekretnine 019 128:444 830 128.082.278
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 020 70.164.760 68.004.561
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 11.299.315 11 299 315
3. Sudjelujuci interesi (udjeli) 023 45,645.938 45 645 939
4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 024
5. Ulaganja u vrijednosne papire 025 2.530.702 385.865
026 1.036.636 1.021.273
6. Dani zajmovi, depoziti i slično
7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027
8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 028 9.652.169 9.652.169
IV. POTRAZIVANJA (030 do 032) 029 870.616.509 827.014.744
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 030
2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 031
3. Ostala potraživanja 032 870.616.509 827.014.744
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 034 485.856.635 506 551.414
I. ZALIHE (036 do 042) 035 302.268.753 304.818.620
1. Sirovine i materijal 036 5.301 12 645
2. Proizvodnja u tijeku 037 26.424.643 26.581.666
3. Gotovi proizvodi 038 275.838.809 278.224.309
4. Trgovacka roba 039
5. Predujmovi za zalihe 040
6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 041
7 Biološka imovina 042
II. POTRAZIVANJA (044 do 049) 043 101 849 683 132.072.418
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 044 5 473 983 4 113 294
2. Potraživanja od kupaca 045 73:226.490 109.094.673
3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046
4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 047 1.127.537 127.905
5. Potraživanja od države i drugih institucija 048 8.178.862 8 810 037
6. Ostala potraživanja 049 13.842.811 9.926.509
050 69.777.548 65 183.946
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)
1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 051
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 052
3 Sudjelujuci interesi (udjeli) 053
4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujuci interesi 054
5. Ulaganja u vrijednosne papire 055 14.909 143 10.650.057
6, Dani zajmovi, depoziti i slično 056 54.868.405 54.533.889
7. Ostala financijska imovina 057
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 11.960.651 4 476.431
D) PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 059 56.980,673 56.975.473
E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 1.709.322.556 1.683 137.478
F) IZVANBILANCNI ZAPISI 061 191.526.000 168 204 106
PASIVA
A) KAPITAL REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 062 498.061.281 484.852.340
I TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 270.904.000 270.904.000
II. KAPITALNE REZERVE 064 250.572.308 250,572 308
III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 29.043.107 30.772.694
1. Zakonske rezerve 066 8.271 510 8 271.510
2. Rezerve za vlastite dionice 067 000 000 8 9 000 000
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068
4. Statutarne rezerve 069
5. Ostale rezerve 070 11 771 597 13.501.184
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071 41.921.987 41.303.796
V. ZADRZANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 072 0 -91.861.753
1. Zadržana dobit 073
2. Preneseni gubitak 074 91 861 753
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)
075 -90 473 101 -12 940 710
1. Dobit poslovne godine 076
2. Gubitak poslovne godine 077 90.473.101 12.940.710
VII MANJINSKI INTERES 078 -3.907.020 3.897.995
B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 9.232 181 8,648.229
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 080
2. Rezerviranja za porezne obveze 081
3. Druga rezerviranja 082 0.232.181 8.484.424
C) DUGOROCNE OBVEZE (084 do 092) 083 513.810.783 511-354.185
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 084
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 085 47 726.883 47.746.883
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 086 291 191 358 288.707.434
4. Obveze za predujmove 087
5. Obveze prema dobavljačima 088
6. Obveze po vrijednosnim papirima 089 162 109.995 162.125.779
7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujuci interesi 090
8. Ostale dugoročne obveze 091
9. Odgođena porezna obveza 092 12,782.547 12.774.089
D) KRATKOROCNE OBVEZE (094 do 105) 093 665.144.161 643.286.991
1. Obveze prema povezanım poduzetnicima 094 5,024.189 4,629.667
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 096 454.088.215 446.922.695
4. Obveze za predujmove 097 28.736.253 34.093.604
5. Obveze prema dobavljačima 098 111 903.933 98.266.961
6. Obveze po vrijednosnim papirima 099 46.313.238 46.001.860
7 Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 100
8. Obveze prema zaposlenicima 101 1 678 927 1 441.730
9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 102 4 749 919 8 605 806
10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 103 1.043.823 1 082.644
11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 104
12. Ostale kratkoročne obveze 105 11 605.664 2 242 024
E) ODGOĐENO PLACANJE TROSKOVA I PRIHOD BUDUCEGA RAZDOBLJA 106 23.074.150 34.995.732
F) UKUPNO - PASIVA (062+079+083+093+106) 107 1.709.322.556 1.683.137.478
G) IZVANBILANCNI ZAPISI 108 191 526.000 168.204.106
DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)
A) KAPITAL I REZERVE
1. Pripisano imateljima kapitala matice 108 501.968.301 488.750.335
-3 907 020
2. Pripisano manjinskom interesu 110 -3.897.995
Naziv pozicije AOP
Prethodno razdoblje
oznaka
Tekuće razdoblje
Kumulativno Tromjesečje Kumulativno Tromjesečje
1 2 3 4 5 ర్
I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 24.949 303 24.949.303 32 041 376 32.041.376
1. Prihodi od prodaje 112 24.684.980 24 684 980 31 411.648 31.411.648
2. Ostali poslovni prihodi 113 264 323 264.323 629,728 629 728
II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+126+129+130) 114 40.891 664 40.891.664 43 773 728 43.773.728
1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 115 -22 627 239 22.627.239 -2.515 595 -2.515.595
2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 47 718 561 47 718 561 33.155.343 33.155.343
a) Troškovi sirovina i matenjala 117 47.718.561 47 718 561 33 155 343 33 155 343
b) Troškovi prodane robe 118
c) Ostali vanjski troskovi 119
3. Troskovi osoblja (121 do 123) 120 7 597 540 7.597.540 7.383.806 7 383 800
a) Neto place i nadnice 121 4 461.777 4.461.777 4:732:227 4 732 227
b) Troskovi poreza i doprinosa iz placa 122 2.027.123 2.027 123 1 738 381 1,738.384
c) Doprinosi na plaće 123 1 108 640 1 108 640 913 198 913 198
124 1.302.651 1 302 651 1 266 480 1 266 48G
4. Amortizacija 125
5. Ostali troškovi 0 0 0 0
6. Vrijednosno uskladivanje (127+128) 126
a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 127
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 128
7. Rezerviranja 129
8. Ostali poslovni rashodi 130 0 900 151 6 900 151 4.483.695 4,483,695
III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 5.792.101 5.792.101 7 690 236 7 690 536
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s
povezanim poduzetnicima
132
2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s
nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
133 5 792 101 5.792.101 7 683 830 7 683 830
3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 134
4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 135 6707 6.707
5. Ostali financijski prihodi 136
IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 4 982 350 4.982 350 800 816 8 8.918.008
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 138
2. Kamate, tećajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim
poduzetnicima i drugim osobama
139 4.982.350 4.982.350 7.562.208 7 562 208
3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 140 1.355.800 1 355 800
4. Ostali financijski rashodi 141
UDIO U DOBITI OD PRIDRUZENIH PODUZETNIKA
V.
142
VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 143
VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144
VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145
IX. UKUPNI PRIHODI (111+131•142 + 144) 146 30 741 404 30 741 404 39.731 912 39 731 912
X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 147 45 874 014 45 874 014 52.691.735 52 691 735
XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREŽIVANJA (146-147) 148 -15 132 610 -15,132.610 -12 959 823 -12 959 823
149 0 0
1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 150 15 132 610 15. 132.610 12 859 823 12.959 823
2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 151
XII. POREZ NA DOBIT 152 -15.132.610 -15 132 610 -12 959 823 -12 959 823
XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151)
1. Dobil razdoblja (149-151)
153 C 0 0
2 Gunitak razonnia (151-1481 AC 4 16 127 610 16.177.611) 12 959 823 12 959 823
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)
XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice 155 -15 125 181 -15 125 181 -12 940 710 -12 940 710
2. Pripisana manjinskom interesu 156 -7.429 -7 429 -19 113 -19 113
IZVJESTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152) 157 -15.132.610 -15.132.610 -12 959.823 -12.959.823
II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165) 158 -211 738 -211-738 -626 650 -626 650
1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja 159
2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i 160 -294.733 -294 733 -294.733 -294.733
3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske 161 82 895 82 995 -331.917 -331 917
4. Dobit ili gubitak s osnove ućinkovite zaštite novčanog toka 162
5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu 163
6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobitigubitku pridruženih poduzetnika 164
7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja 165
III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA 166 -58 946 -58 046 -B 459 -8 459
IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK 167 -152.792 -152 792 618.191 618 191
V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167) 168 -15.285.402 -15.285.402 -13 578 014 -13 578 D14
DODATAK Izyestaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidiran financijski izvestaj)
VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice 169 -15.277 972 -15.277 972 -13.558.901 -13.558.901
2 Priniesns manine com informeu 470 7 190 7 490 10 11/2 10 112
Obveznik: INGRA d.d.
Naziv pozicije AOP
oznaka
Prethodno
razdoblje
Tekuće
razdoblje
1 2 ਤੇ 4
NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza 001 -15 125.181 -12.940-710
2. Amortizacija 002 1.302.651 1 266 480
3. Povećanje kratkoročnih obveza 003
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 004 67 049 836
5. Smanjenje zaliha 005
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 006 24.483.627
l. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) 007 53.227.306 12.809.397
1. Smanjenje kratkoročnih obveza 008 43 386.765 10.110.578
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 009 2 244 668
3. Povećanje zaliha 010 16.795.765 2.549.866
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 011 26 506 244 16.049.838
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011) 012 86.688.774 30.954.950
A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH 013 0 0
A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH 014 33.461.468 18.145.553
NOVCANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 015 340.122
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 016 5.586.795
3. Novčani primici od kamata 017
018
4. Novčani primici od dividendi
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 019 16.228.620 15.169.144
III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) 020 16.568 742 20.755 939
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 021 153.785
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 022 3 468 245
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 023
IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) 024 3.468.245 153.785
B1) NETO POVEĆANJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH 025 13.100.497 20.602 154
B2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH 026 0 0
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 027
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 028 16.215 340
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 029
V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) 030 16.215.340 0
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 031 9.940 821
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 032
3. Novčani izdaci za financijski najam 033
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 034
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 035
VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) 036 0 9.940.821
C1) NETO POVECANJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 037 16.215.340 0
C2) NETO SMANJENJE NOVCANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH 038 0 9.940.821
Ukupno povećanje novčanog tijeka (013-014 + 025 - 026 + 037 - 038) 039 0 0
Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 - 013 + 026 - 025 + 038 - 037) 040 4.145.631 7.484.220
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 041 26.017.963 11.960.651
Povečanje novca i novčanih ekvivalenata 042 29.315.837 20.602.154
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 043 33.461.468 28.086.374
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 044 21.872.331 4.476.431
31.03.2011
do
01.01.2011
razdoblje od
za
Naziv pozicije oznaka
AOP
Prethodna
godina
Tekuća
godina
3 2
1. Upisani kapital 001 270.904.000 270.904.000
Kapitalne rezerve
2.
002 250.572.308 250.572.308
Rezerve iz dobiti
3.
003 25.225.745 26.893.812
Zadržana dobit ili preneseni gubitak
4
004 -91.861.753

Dobit ili gubitak tekuće godin
ട്.
005 -90.562.759 -12.959.823
Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine
6.
006 41.921.987 41.686.201
imovine
7. Revalorizacija nematerijalne
007
Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju
8.
008 -382.404
Ostala revalorizacija
ு.
009
10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) 010 498.061.281 484.852.340
11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje 011
12. Tekući i odgođeni porezi (dio 012
Zaštita novčanog tijeka
13.
013
14. Promjene računovodstvenih politika. 014
5. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja 015
16. Ostale promjene kapitala 016
7. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016) 017 0 0
la matice
17 a. Pripisano imateljima kapita
018 501.968.301 488.750.335
OCI
Driniesno manunckam into
17 K
010 3 907 020 005
897
13

20.3. Dividende

Zbog potrebe za dovršetkom poslovnog restrukturiranja kao i potreba za kapitalom prilikom financiranja novih projekata društvo kratkoročno ne namjerava isplaćivati dividendu, budući da se i kroz navedene projekte procjenjuje veći povrat na kapital, što na kraju dovodi do povećanja vrijednosti kompanije za sve dioničare. Uprava donosi odluku o razini dividende uz suglasnost Nadzornog odbora, a u srednjom roku će visina dividende ovisiti o razini prihoda kao i ostvarene neto dobiti.

Godina Dividenda po dionici HRK Ukupno isplaćeni iznos u
HRK 000
2008. 0,50 3.750
2009.
2010.

Prikaz 65. Pregled isplaćenih dividendi

20.4. Sudski, upravni i arbitražni postupci

Temeljni podaci o tekućim sudskim ili drugim sporovima ili drugim pravnim postupcima koji mogu značajnije utjecati na financijski položaj Izdavatelja:

INGRA kao tužitelj

1. INGRA c/a ZAGREBAČKA BANKA d.d.

Ovaj spor vodi se s osnove naknade štete za izgubljenu dobit koja je nastala iz razloga što INGRA zbog neosnovano upisanog zaloga na dionicama Zagrebačke banke nije bila u mogućnosti ostvariti dobit prodajom dionica po najvišoj cijeni koju su dionice Zagrebačke banke ostvarile na burzi. U prvostupanjskom postupku sud je donio djelomičnu presudu kojom je usvojen zahtjev INGRE za brisanjem zaloga, a koji je potvrđen drugostupanjskom presudom, ali se po reviziji Zagrebačke banke nalazi na Vrhovnom sudu. Drugi dio spora koji se odnosi na plaćanje naknade štete, još uvijek je u tijeku. INGRA potražuje HRK 18 milijuna. Budući da je u prethodnom postupku pravomoćno utvrđeno da je zalog na dionicama bio neosnovan, INGRA vjeruje da će uspjeti u dijelu u kojem potražuje izgubljenu dobit.

2. INGRA c/a TEHNIKA d.d.

Ovaj spor INGRA vodi protiv TEHNIKE d.d. s osnove naknade štete za prodaju dijela poslovne zgrade INGRA-TEHNIKA-ELEKTROPROJEKT u A. von Humboldta 4b, Zagreb, protivno ugovornoj obvezi Tehnike d.d. da prije prodaje svog dijela poslovne zgrade isti ponudi INGRI pod istim uvjetima pod kojima ga je i stekla. U ovom sporu koji je INGRA pokrenula 1995. godine, donesena je prvostupanjska presuda u korist INGRE za iznos od 7,638.479,17 kuna sa zateznim kamatama od 21. studenog 1996. do isplate. Predmet se nalazi na Visokom trgovačkom sudu povodom žalbe obiju strana.

Stranke u parničnom postigle su dogovor o rješenju spora mirnim putem, odnosno sudsku nagodbu kojom su pravomoćno okončale navedeni spor. Okončanjem navedenog spora

otvaraju se mogućnosti za još veću suradnju INGRE d.d. na izvođenju investicijskih projekata u zemlji i inozemstvu.

INGRA kao tuženik

INGRA vodi dva važna spora vezana za poslovne odnose sa sudionicima na projektu izvođenja investicijskih radova u inozemstvu; po Ugovoru za izgradnju 2.870 stambenih jedinica u općini Tripoli – Libija. Oba spora pokrenuli su sudionici u projektu u kojima je INGRA nastupala kao nositelj posla u ime i za račun sudionika.

1. TEMPO d.d. c/a INGRA

Ovaj spor Tempo vodi protiv INGRE za isplatu USD 16.179.674,67 s osnove naknade za izvršene radove (USD 1.615.957,20) te naknade troškova na gradilištu (USD 1.607.229,58), dok ostatak potražuje s naslova naknade štete (USD 12.956.487,89). Tužba po ovom predmetu podnesena je 31.12.1990. godine. Nakon nekoliko ukinutih presuda donesenih tijekom postupka (uglavnom u korist INGRE), postupak se ponovno vodi pred prvostupanjskim sudom. Prvostupanjskom, nepravomoćnom odlukom naloženo je INGRI platiti tužitelju iznos od USD 3.223.286,78. INGRA je na presudu uložila žalbu, te se predmet povodom žalbe nalazi na odlučivanju na Visokom trgovačkom sudu.

Uprava INGRE je, postupajući savjesno i odgovorno, osobito uzimajući u obzir cjelokupnu situaciju u okviru hrvatskog pravnog sustava, već otprije izvršila određene rezervacije u pogledu navedenog spora.

2. MEĐIMURJE VISOKOGRADNJA d.d. c/a INGRA

Ovaj spor koji proizlazi iz iste pravne osnove (istog Ugovora za izgradnju 2.870 stambenih jedinica u općini Tripoli – Libija) protiv INGRE pokrenulo je Međimurje Visokogradnja d.d. 1995. godine sa zahtjevom za isplatu USD 2.821.277,46 na ime izvedenih radova te USD 3.365.051,23 na ime naknade za izvezena osnovna sredstva i opremu. Budući da je Međimurje Visokogradnja d.d. od 1999. godine u stečaju, došlo je do prekida postupka, koji je nastavljen 2003. godine te je donesena prvostupanjska presuda u korist Međimurja Visokogradnje d.d. Navedena presuda je temeljem Žalbe INGRE ukinuta, te se postupak ponovno vodi pred prvostupanjskim sudom. Na ponovnom suđenju donesena je nepravomoćna presuda u korist Međimurja Visokogradnje d.d. na što je INGRA uložila žalbu te je presuda ukinuta. Predmet se trenutno nalazi na Visokom trgovačkom sudu.

Također, temeljem odluke Visokog trgovačkog suda, kao i pravnog mišljenja o sporu INGRA je ukinula rezervaciju za spor, jer ga time ne smatra osnovanim.

Budući da se u oba postupka gdje se INGRA javlja kao tuženik radi o istoj pravnoj osnovi i istom pravnom odnosu, INGRA vjeruje da će ove sporove uspjeti riješiti u svoju korist.

3. LE PALAIS DES CONGRES DE NIAMEY, NIGER c/a INGRA

Također, INGRA je u arbitražnom postupku s investitorom LE PALAIS DES CONGRES DE NIAMEY, NIGER po nastaloj razlici za izgradnju Kongresnog centra i za izgradnju ceste u Nigeru. Službeni rezultat postupka očekuje se u narednom razdoblju.

Kao osiguranje nepovoljnog ishoda postoji depozit u iznosu od 600.000 EUR kod domaće poslovne banke.

U slučaju nepovoljnog ishoda arbitražnog postupka isplata će se izvršiti iz spomenutog depozita, te će se izvršiti njegov otpis.

20.5. Značajna promjena financijskog ili tržišnog položaja Izdavatelja

Od završetka posljednjeg financijskog razdoblja za koje su objavljene financijske informacije koje se odnose na poslovnu godinu 2010. i prvi kvartal 2011., nije bilo značajnih promjena financijskog ili tržišnog položaja Izdavatelja.

--

5*#\$ &% !%*

  • !
    (?"

    4<6 ;61 666+66 +? 5= 919 466 ? ??! ?"+ ::+ "?' ?+# )? ??! 46+66 "
    '

8478<737/4217850/3500C187@1/0234

=5 ?!4656 ' "????!

84<4274/C/4217857C>>8414=>/875042@742187@1/0234

"

!
!

" -85084742813=389/21/0234=5/251/742<>/>/2750/>9=1=D< >8/2D74<02<23478?>03

" ? (?" (
""
'

7;8<@428984=>85080=187@8425=172/2127@2

! ???!

-8/4257>2?321>8<427=785=02<23478?>03

3??!>+
'? ?"+ "
+ #
54
)
4668 '? F!
) ? # -') + '

" ' " " :: 3 ' " ??!" > ' ? )? "?# /

  • 466< '?+ # ??!
    #
    " " ??!+ =96"? ?(
    "
    ' ? #? 566"? + ??!> # 48 466< ?#-')

45
466A '? #? 3 #

( "
' ?3 #

(?? ?3 # 466"? +?=66 "? , \$+

!
"
! ?" ::+"?'
596??!"?'? "
3 #

< 966 666??!

  • ! 466A '?+
    )?+ "
    " % - '? %+ (? "

    " ? "
    ! ?"+
    " ponudom, uz uplatu uloga u novcu. Na taj način, planirano je povećanje temeljnog kapitala s iznosa od 300,0 mil. kn za iznos od 150,0 mil. kn na iznos od 450,0 mil. kn što predstavlja 50% temeljnog kapitala INGRE prije povećanja.

U siječnju 2009. godine, INGRA je objavila javni poziv na upis i uplatu 3.750.000 redovnih dionica INGRE d.d. po cijeni od 80,00 kuna po dionici. Upis i uplata dionica je provedena u dva kruga: u 1. krugu su pravo prvenstva na upis imali postojeći dioničari INGRE, a u 2. krugu upisa, pravo na upis su imale sve domaće i strane fizičke osobe, te institucionalni investitori. Na temelju odaziva investitora u 1. i 2. krugu upisanih i uplaćenih dionica nije ispunila zakonske uvjete. Time namjera povećanja temeljnog kapitala nije realizirana.

Sukladno provođenju poslovnog i financijskog restrukturiranja, Društvo je na Glavnoj skupštini od 22. prosinca 2010. godine donijelo odluku o smanjenju i povećanju temeljnog kapitala Društva. Temeljni kapital prvotno je smanjen za iznos od 150.000.000,00 kuna, sa 300.000.000,00 kuna na 150.000.000,00 kuna, pri čemu se broj izdanih dionica bez nominalnog iznosa nije mijenjao (7.500.000). Potom je temeljni kapital povećan za iznos od 120.904.000,00 kuna izdavanjem 6.045.200 novih redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa.

Nakon predmetnog smanjenja i povećanja, temeljni kapital Društva iznosi 270.904.000,00 kuna, a izdano je ukupno 13.545.200 redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa, što znači da na svaku dionicu otpada 20,00 kuna temeljnog kapitala.

Temeljni kapital je smanjen na način da se dio kapitala prenio u rezerve Društva pri čemu nije bilo nikakve isplate dioničarima. Predmetno smanjenje temeljnog kapitala provedeno je zbog planiranog povećanja temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica. Naime, iznos temeljnog kapitala koji je otpadao na jednu dionicu Društva iznosio je 40 kuna. Budući da je tromjesečni prosjek cijene dionice na Zagrebačkoj burzi iznosio 22 kune, a prema Zakonu o trgovačkim društvima dionice se ne mogu izdati na iznos koji je niži od nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa, utoliko je bilo potrebno smanjenje temeljnog kapitala.

Povećanje temeljnog kapitala provedeno je pretvaranjem potraživanja vjerovnika (dobavljača, imatelja komercijalnih zapisa Društva, imatelja obveznica Društva dospijeća 2016.) u temeljni kapital Društva (tzv. debt-to-equity swap).

21.2. Statut društva

21.2.1. Opis djelatnosti izdavatelja

Člankom 5. Statuta Izdavatelja određeno je da isti obavlja slijedeće djelatnosti:

  • 45.1 Pripremni radovi na gradilištu
  • 45.2 Izgradnja građevinskih objekata i dijelova objekata
  • 45.3 Instalacijski radovi
  • 45.4 Završni građevinski radovi
  • 50.1 Trgovina motornim vozilima
  • 50.2 Trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila
  • 51.1 Posredovanje u trgovini
  • 51.3 Trgovina na veliko hranom, pićima, duhanskim proizvodima
  • 51.4 Trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo
  • 51.6 Trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom
  • 51.7 Ostala trgovina na veliko

63.1 Prekrcaj tereta i skladištenje 63.2 Ostale prateće djelatnosti u prometu 63.4.1.1 Djelatnost ostalih agencija u prometu 65.2 Ostalo financijsko posredovanje 67.1 Pomoćne djelatnosti u financijskom posredovanju osim osiguranja i mirovinskih fondova 70.2 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina 70.3 Poslovanje nekretninama uz naplatu ili po ugovoru Iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i 71 kućanstvo 72.3 Obrada podataka 72.4 Izrada baze podataka 72.5 Ostale srodne računalne aktivnosti Istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim 73.1 znanostima 73.2 Istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima 74.2 Arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehnološko savjetovanje 74.3 Tehničko ispitivanje i analiza 74.4 Promidžba (reklama i propaganda) 74.8. Ostale poslovne djelatnosti, d.n. * izvođenje investicijskih radova u inozemstvu; * izrada ekspertiza i studija, investicijskih programa, prostornih i urbanističkih planova i projekata, idejnih, glavnih i detaljnih projekata i investicijsko-tehničke dokumentacije, licitacijskih elaborata (tenderske dokumentacije) i druge investicijske dokumentacije za objekte i radove; * izvođenje geodetskih, geoloških i drugih istražnih radova, melioracijskih radova i radova oplemenjivanja zemljišta, privođenje zemljišta kulturi i komunalno uređenje zemljišta; * izvođenje građevinskih, građevinsko-obrtničkih, rudarskih, hidrotehničkih i drugih sličnih radova i radova unutrašnjeg uređenja i dekoracije; * izvođenje instalacijskih, montažnih i demontažnih radova na održavanju i remontu industrijskih i drugih postrojenja; * stavljanje u pogon postrojenja i opreme izgrađenih objekata, rukovođenje radovima, tehničko upravljanje pogonom ili proizvodnjom te održavanje izgrađenih postrojenja, objekata i pogona; * izgradnja kompletnih objekata, isporuka opreme, dijelova i materijala, tehnoloških linija i ostalih komponenata; * organizacija izgradnje kompletnih objekata (inženjering), izvođački inženjering i savjetodavni (konzalting) inženjering; * stručno-tehnički nadzor nad izvođenjem investicijskih radova i nad izgradnjom investicijskih objekata; * davanje stručne pomoći odnosno konzultantskih usluga tijekom izgradnje i u radovima na izgrađenim objektima; * održavanje i remont izgrađenih objekata i ispitivanje opreme;

60.24

Prijevoz robe (tereta) cestom

* obuka radnika, prijenos znanja i iskustva te organiziranje proizvodnje u izgrađenim objektima;

  • * drugi poslovi pri izvođenju investicijskih radova;
  • * održavanje i servisiranje strojeva i opreme;
  • * zastupanje stranih tvrtki;
  • * ekonomske, organizacijske i tehnološke usluge;
  • * računovodstveni i knjigovodstveni poslovi;
  • * pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja
  • * iznajmljivanje brodova s posadom
  • * pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga

Clankom 6. Statuta određeno je da Izdavatelj može, bez upisa u sudski registar, obavljati u manjem opsegu i druge djelatnosti koje se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti Društva koje su upisane u sudski registar ako se time doprinosi boljem iskorištavanju kapaciteta, materijala i uopće poslovanja Društva.

21.2.2. Kratki prikaz odredaba Statuta o organima društva, te prikaz podjele Izdavatelja na administrativne cjeline

Clankom 15. Statuta određeno je da organe društva čine Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština.

lngra d.d. kao matično društvo provodi i koordinira strateško planiranje unutar grupacije, te se takvim poslovanjem postiže značajan sinergijski učinak.

Organizacijska struktura Izdavatelja sastoji se od Uprave i Sektora zaduženih za pojedina područja. Na čelu svakog Sektora nalaze se izvršni direktori.

Sukladno ranije objavljenom, u tijeku je plan restrukturiranja i reorganizacije Izdavatelja, te je izvjesno da će se u narednom periodu ustrojiti nova organizacijska struktura.

"7%\$ %( #,&%,!"4&!4"%

" &%>>"7%\$ %( #,&%,!"4&!4"%-E A

LE (
'?!
+'?!


"'

" >5>/:>85297C>8?8178508?7B274842/E25/81/2D17C187@

!
'?"

! '
#
+
+
!
)
"+ ???!

Slijedom navedenog, ne posebne pogodnosti i ograničenja koji važe za svaki rod već izdanih dionica.

21.2.4. Opis aktivnosti koje su potrebne kako bi se promijenila prava imatelja dionica

U člancima 9, 10, 11 i 12 Statuta Izdavatelja, u skladu sa odredbama zakona, uređeni su način izdavanja, vođenje registra i prijenos dionica.

Dionice Izdavatelja izdaju se u nematerijaliziranom obliku, koji postoje samo u obliku elektroničkog zapisa u kompjuterskom središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., te se dioničarom smatra ona osoba na čijem je računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u sustavu SKDD d.d. zabilježena dionica Izdavatelja.

Dionice Društva prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju nematerijalizirani vrijednosni papiri. Slijedom navedenog, člankom 494. Zakona o tržištu kapitala propisano je da se nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih papira stjecatelja ili osobe koja, u smislu članka 491. stavka 3. točke 1. i 2. Zakona, drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom. Nadalje, isti članak propisuje kako se nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz istih stječu na temelju valjanog posla prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, ili temeljem odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona. Predmetne odredbe navedenog članka na odgovarajući način se primjenjuju i na otpuštanje nematerijaliziranog vrijednosnog papira.

U tom smislu, odredbe Statuta o prijenosu dionica izdanih u nematerijaliziranom obliku ne odstupaju od odredbi Zakona o trgovačkim društvima.

Uprava Društva ovlaštena je obustaviti upise u registar dionica u roku od 7 (sedam) dana uoči dana održavanja Glavne skupštine Društva pa do prvog slijedećeg radnog dana nakon što ona bude održana, time da se taj rok se mora navesti u pozivu za Glavnu skupštinu.

21.2.5. Opis načina sazivanja Glavne skupštine Izdavatelja

Odredbom članka 25. Statuta Izdavatelja određeno je da se Glavna skupština mora održati u rokovima propisanim za odlišnjim financijskim izvješćima Društva (redovna skupština) te u roku od 30 dana kada se utvrdi da Društvo posluje s gubitkom.

Glavna skupština mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezina održavanja.

Sazivanje Glavne skupštine objavljuje se u glasilu Društva, odnosno "Narodnim novinama", uz naznaku dnevnog reda i s navođenjem podataka propisanih zakonom.

Člankom 23. Statuta određeno je kako se sudjelovanje na Glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa uvjetuje pisanom prijavom sudjelovanja, koja mora biti zaprimljena u Društvu najkasnije šestog dana prije održavanja Glavne skupštine, u taj se rok ne računa dan prispijeća prijave društvu. Dioničara u Glavnoj skupštini može zastupati punomoćnik ovlašten na temelju pisane punomoći.

Dioničar koji na vrijeme ne prijavi svoje sudjelovanje u Glavnoj skupštini može prisustvovati sjednici, ali nema pravo glasa.

Smatra se da je objavom bilo kakve informacije, dokumenta, izjave, poziva, ili bilo kojeg drugog podatka na internetskoj stranici društva www.ingra.hr izvršena obavijest dioničarima.

Glavnu skupštinu saziva Uprava, a Nadzorni odbor može sazvati Glavnu skupštinu u skladu sa zakonom. Uprava je dužna sazvati Glavnu skupštinu na pisani zahtjev dioničara koji zajedno imaju udjele u temeljnom kapitalu u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala i koji navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine, time da je Uprava u tom slučaju sazvati Glavnu skupštinu u roku od 15 dana od dana primitka predmetnog zahtjeva. Ukoliko Uprava ne postupi sukladno navedenom, dioničari koji su uputili zahtjev mogu, u skladu sa zakonom, zatražiti da ih sud ovlasti na sazivanje sjednice.

21.2.6. Opis odredbi Statuta koje bi mogle odgoditi ili spriječiti stjecanje kontrolnog paketa dionica u Izdavatelju

Statutom nisu predviđene odredbe koje bi mogle odgoditi ili spriječiti stjecanje kontrolnog paketa dionica u Izdavatelju.

21.2.7. Naznaka odredbi Statuta ili drugog akta Izdavatelja koji nalaže razotkrivanje udjela u izdavateljevom temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima

Statutom ili drugim aktom Izdavatelja nisu predviđene odredbe koje nalažu razotkrivanje udjela u izdavateljevom temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima.

21.2.8. Naznaka posebnih odredbi Statuta koje se odnose na promjenu temeljnog kapitala

Člankom 13. Statuta uređeno je pravo prvenstva postojećih dioničara na način da u slučaju povećanja temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica, dioničari ostvaruju pravo prvenstva pri upisu novih dionica razmjerno svome udjelu u temeljnom kapitalu Društva, a u skladu sa zakonom i odlukom o izdavanju novih dionica.

Izdavatelj je Statutom također uveo kategoriju odobrenog temeljnog kapitala, te je u člankom 14.a dana ovlast Upravi Društva da jednokratno ili u više navrata izdavanjem novih dionica poveća temeljni kapital Društva, ali najviše s iznosa od 270.904.000,00 kuna za iznos od 135.452.000,00 na iznos od 406.356.000,00 kuna, i to na razdoblje do najviše pet godina od dana upisa u sudski registar izmjene Statuta kojom je dana ovlast. Uprava može izdavati nove dionice uz isključenje prava prvenstva upisa novih dioničarima Društva. Izmjena Statuta kojom je upravi dana ova ovlast upisana je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu dana 30.12.2010.g.

Osim navedenih odredbi Statuta, generalno ovlaštenje Glavne skupštine da donosi odluke običnom većinom glasova, ako zakonom nije propisana neka druga većina, propisano je člankom 26. Statuta, dok drugih posebnih odredaba vezanih za promjenu temeljnog kapitala nema.

22. ZNAČAJNI UGOVORI

U protekle dvije godine Izdavatelj nije imao značajnih ugovora mimo svojeg redovitog poslovanja.

23. INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREĆE OSOBE I IZJAVE STRUČNJAKA

23.1. Mišljenje ili izvješće koje je izradila treća osoba

Izdavatelj nije u Registracijski dokument uključivao mišljenje ili izradila treća osoba kojoj se pripisuje status stručnjaka.

23.2. Informacije od trećih osoba

Informacije su prenesene sa slijedećih izvora: www.hgk.hr, www.hnb.hr i Bloomberg. Navedene informacije su točno prenesene i prema saznanju Izdavatelja i koliko se može potvrditi na temelju informacija koje je objavila gore navedena treća osoba, nisu izostavljene činjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije bile netočne ili obmanjujuće.

24. DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED

Cijelo vrijeme važenja Registracijskog dokumenta, sljedeći dokumenti će biti dostupni na pregled i to u pisanom obliku u sjedištu Izdavatelja u Zagrebu, A.von Humboldta 4a ili na web stranicama Izdavatelja www.ingra.hr :

  • a) Statut Izdavatelja,
  • b) Godišnja revidirana financijska izvješća za 2008., 2009. i 2010. godinu,
  • c) Financijska izvješća za prvi kvartal 2011. godine

25. INFORMACIJE O UDJELIMA

25.1. Informacije o društvima u kojima Izdavatelj ima značajan udio u kapitalu

Izdavatelj ima značajniji udio u ovisnim društvima u kojima ima vlasnički udjel iznad 50%. Popis takvih ovisnih društava sa preciznom udjela u vlasništvu sadržan je u točci 7., podtočka 7.2. ovog Registracijskog dokumenta. U navedenoj podtočci sadržan je i popis društava u kojima Izdavatelj ima manjinski udio.

III DIO: OBAVIJEST O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

1. ODGOVORNE OSOBE

1.1. Sve osobe odgovorne za informacije sadržane u Prospektu

Osobe odgovorne za informacije sadržane u Prospektu su:

INGRA, dioničko društvo za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izastupstva, , matični broj subjekta (MBS): 080020443, OlB: 14049708426, sjedište: Alexandera Von Humboldta 4b, 10000 Zagreb.

Članovi Uprave:

Član Funkcija
lgor Oppenheim Predsjednik Uprave
Želiko Perić Clan Uprave

Članovi Nadzornog odbora:

Član Funkcija
Stjepan Mesić Predsjednik Nadzornog odbora
Danijel Režek Zamjeni predsjednika Nadzornog odbora
Jakša Barbić Clan Nadzornog odbora
Marijan-Antun Kostrenčić Clan Nadzornog odbora

1.2. Izjava odgovornih osoba

Poduzevši sve potrebne mjere, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije u Prospektu u skladu s činjenicama te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost prospekta nisu izostavljene.

Potpisnici izjave:

Članovi Uprave:

lgor Oppenheim

Željko Perić

Članovi Nadzornog odbora:

Stjepan Mesić

Danijel Režek

Jakša Barbić

Marijan-Antun Kostrenčić

ČIMBENICI RIZIKA 2.

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Prije donošenja investicijske odluke, potencijalni ulagatelji morali bi se osloniti na vlastitu prosudbu odnosno ocjenu financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja te sukladno tome prosuditi rizike ulaganja, uključujući inherentne rizike među kojima su i oni opisani u točki 4. drugog dijela Prospekta.

Dionice se klasificiraju kao najrizičnija imovina, obzirom da tržišna vrijednost dionica može biti iznimno volatilnog karaktera. Cijena dionice može biti vrlo nestabilna i pod utjecajem raznih eksternih čimbenika koji djeluju na Izdavatelja, njegove konkurente ili financijska tržišta općenito kao i internih čimbenika u samom Izdavatelju.

U svojem poslovanju Izdavatelj je izložen različitim utjecajima i nesigurnostima koje se ponajprije očituju kroz političke, makroekonomske i socijalne rizištima na kojima isti posluje.

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću što se u konačnici odražava i na integritet i postojanje države kao takve. U prosincu 2010. godine agencija Standar & Poor je snizila kreditni rejting za hrvatski dugoročni dug na BBB-. Razlozi su pogoršanje fiskalne pozicije, ovisnost o inozemnom zaduživanju, ograničena konkurentnost uslijed veličine javnog sektora, visoko porezno opterećenje, te spore najavljene reforme. Sa druge strane Republika Hrvatska ima stabilan financijski sustav i u završnoj je fazi pristupnih pregovora Europskoj uniji. Osim Republike Hrvatske Ingra djeluje i na tržištima Njemačke, Alžira, Libije, Iraka, Rusije i drugih, na kojima politički rizik u velikoj mjeri utječe na poslovanje Izdavatelja.

Negativni ekonomski uvjeti dodatno su pojačali efekte financijskih rizika među kojima su tržišni rizik, rizik likvidnosti, kreditni rizik, rizik promjene kamatnih stopa, detaljno opisanih u točki 4. drugog dijela Prospekta. Rizik velikih infrastrukturnih objekata u sebi sadrži sve prethodno nabrojane rizike čiji se efekti dodatno pojačavaju u slučaju prevelike izloženosti investitora i izvođača. Primjer takvog projekta je Arena Zagreb kod kojeg, zbog stanja likvidnosti financijskog i javnog sektora, postoje rizici redovne naplate zakupnine za što društvo poduzima sve potrebne korake kako bi ih izbjeglo.

Svi navedeni rizici imaju značajan utjecaj na kretanje cijene, likvidnost, volatilnost kotirane dionice koja kao imovinska klasa ima vrlo visok stupanj rizika.

Na cijenu dionica mogu značajno utjecati interni čimbenici u Izdavatelju kao npr. rezultati poslovanja, promjene organizacijske strukture, promjene u strukturi dioničara, zaključenja strateških sporazuma, pripajanja i spajanja i slično.

Ukoliko svi navedeni čimbenici imaju negativan predznak, može se govoriti o postojanju značajnog rizika od pada tržišne vrijednosti dionica. Također, svaki ulagatelj mora biti svjestan da na tržištu postoji rizik da ulagatelj neće moći prodati svoje dionice u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni.

3. KLJUČNE INFORMACIJE

3.1. Izjava o kapitalu

Prema mišljenju Izdavatelja kapital Izdavatelja dovoljan je za podmirenje njegovih trenutnih dospjelih obveza.

3.2. Kapitalizacija i zaduženost

Na dan 31.12.2010. struktura financiranja Izdavatelja je kako slijedi:

Prikaz 67. Pregled kapitalizacije i zaduženosti Ingre d.d. u 000 kuna

KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST 31.12.2010.
Ukupan kratkoročni dug
- Zajamčeni (opis vrste garancije)
- Osigurani (hipoteke na nekretninama, zalog udjela i dionica, zadužnice) 410.015
- Nezajamčeni/neosigurani 158.243
Ukupan dugoročni dug (isključujući tekuće dospijeće dugoročnog duga)
- Zajamčeni (garancije za dobro izvršenje radova, za garantni period, avansne garancija) 191.473
- Osigurani (nekretnine, zalog udjela i dionica, zadužnice) 37.527
- Nezajamčeni/neosigurani 172.598
Kapital:
a. Vlastiti kapital 270.904
b. Zakonska pričuva 8.250
c. Ostale pričuve 301.010
NETO ZADUŽENOST
A. Novac 11.366
B. Novčani ekvivalent (pojedinosti)
C. Vrijednosni papiri namijenjeni prodaji 14.909
D. Likvidnost (A) + (B) + ( C )
E. Kratkoročna financijska potraživanja 11.048
F. Kratkoročni dug banci 346.992
G. Kratkoročni dio dugoročnog duga 5.618
H. Ostali tekući financijski dug 57.405
l. Kratkoročni financijski dug (F) + (G) + (G) + (H) 410.015
J. Kratkoročni neto dug (I) ~ ( E ) ~(D) 372.692
K. Dugoročni zajmovi banke 37.527
L. Obveznice 162.110
M. Ostali dugoročni zajmovi
N. Dugoročna financijska zaduženost (K) + (L) + (M) 199.637
O. Neto financiiska zaduženost (J) + (N) 572.329
KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST 31.722010.
Ukupan kratkoročni dug
- Zajamčeni (opis vrste garancije)
- Osigurani (hipoteke na nekretninanama, zalog udjela i dionica, zadužnice) 501.028
- Nezajamčeni/neosigurani 164.743
Ukupan dugoročni dug (isključujući tekuće dospijeće dugoročnog duga)
- Zajamčeni (garancije za dobro izvršenje radova, za garantni period, avansne garancija) 191.473
- Osigurani (nekretnine, zalog udjela i dionica, zadužnice) 291.191
- Nezajamčeni/neosigurani 222.619
Kapital:
a. Vlastiti kapital 270.904
b. Zakonska pričuva 8.272
c. Ostale pričuve 313.266
NETO ZADUŽENOST
A. Novac 11.961
B. Novčani ekvivalent (pojedinosti)
C. Vrijednosni papiri namijenjeni prodaji 14.909
D. Likvidnost (A) + (B) + ( C ) 26.870
E. Kratkoročna financijska potraživanja 54.868
F. Kratkoročni dug banci 394.878
G. Kratkoročni dio dugoročnog duga 48.118
H. Ostali tekući financijski dug 57.405
l. Kratkoročni financijski dug (F) + (G) + (H) 500.401
J. Kratkoročni neto dug (I) ~ ( E ) ~(D) 418.663
K. Dugoročni zajmovi banke 291.191
L. Obveznice 162.110
M. Ostali dugoročni zajmovi
N. Dugoročna financijska zaduženost (K) + (L) + (M) 453.301
O. Neto financijska zaduženost (J) + (N) 871.964

Na dan 31.03.2011. struktura financiranja Izdavatelja je kako slijedi:

Prikaz 69. Pregled kapitalizacije i zaduženosti Ingre d.d. u 000 kuna
KADITALIZACHA I 7ADLIŽENOST*
KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST* 31.03.2011
Ukupan kratkoročni dug
- Zajamčeni (opis vrste garancije)
- Osigurani (hipoteke na nekretninanama, zalog udjela i dionica, zadužnice) 407.473
- Nezajamčeni/neosigurani 144.681
Ukupan dugoročni dug (isključujući tekuće dospijeće dugoročnog duga)
- Zajamčeni (garancije za dobro izvršenje radova, za garantni period, avansne garancija) 168.204
- Osigurani (nekretnine, zalog udjela i dionica, zadužnice) 37.527
- Nezajamčeni/neosigurani 172.598
Kapital:
a. Vlastiti kapital 270.904
b. Zakonska pričuva 8.250
c. Ostale pričuve 300.686
NETO ZADUŽENOST
A. Novac 2.072
B. Novčani ekvivalent (pojedinosti)
C. Vrijednosni papiri namijenjeni prodaji 10.650
D. Likvidnost (A) + (B) + ( C )
E. Kratkoročna financijska potraživanja 10.287
F. Kratkoročni dug banci 345.670
G. Kratkoročni dio dugoročnog duga 4.769
H. Ostali tekući financijski dug 57.035
I. Kratkoročni financijski dug (F) + (G) + (G) + (H) 407.473
J. Kratkoročni neto dug (l) ~ ( E ) ~(D) 384.464
K. Dugoročni zajmovi banke 37.527
L. Obveznice 162.126
M. Ostali dugoročni zajmovi
N. Dugoročna financijska zaduženost (K) + (L) + (M) 199.653
O. Neto financijska zaduženost (J) + (N) 584.117

* Nerevidirani podaci

KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST* 31.03.2011
Ukupan kratkoročni dug
- Zajamčeni (opis vrste garancije)
- Osigurani (hipoteke na nekretninanama, zalog udjela i dionica, zadužnice) 492.925
- Nezajamčeni/neosigurani 150.362
Ukupan dugoročni dug (isključujući tekuće dospijeće dugoročnog duga)
- Zajamčeni (garancije za dobro izvršenje radova, za garantni period, avansne garancija) 168.204
- Osigurani (nekretnine, zalog udjela i dionica, zadužnice) 288.707
- Nezajamčeni/neosigurani 222.647
Kapital:
a. Vlastiti kapital 270.904
b. Zakonska pričuva 8.250
c. Ostale pričuve 300.686
NETO ZADUŽENOST
A. Novac 4.476
B. Novčani ekvivalent (pojedinosti)
C. Vrijednosni papiri namijenjeni prodaji 10.650
D. Likvidnost (A) + (B) + ( C ) 15.126
E. Kratkoročna financijska potraživanja 54.534
F. Kratkoročni dug banci 392.452
G. Kratkoročni dio dugoročnog duga 42.275
H. Ostali tekući financijski dug 58.198
l. Kratkoročni financijski dug (F) + (G) + (H) 492.925
J. Kratkoročni neto dug (I) ~ ( E ) ~(D) 423.264
K. Dugoročni zajmovi banke 288.707
L. Obveznice 162.126
M. Ostali dugoročni zajmovi
N. Dugoročna financijska zaduženost (K) + (L) + (M) 450.833
O. Neto financijska zaduženost (J) + (N) 874.097

Prikaz 70. Pregled kapitalizacije i zaduženosti Grupe Ingra u 000 kuna

* Nerevidirani podaci

3.3. Interesi pravnih/fizičkih osoba u svezi s ponudom

Investicijsko društvo Auctor d.o.o. je Izdavatelju pružalo uslugu savjetovanja u postupku restrukturiranja, odnosno savjetovanja pri odabiru i provedbi modela prikupljanja kapitala, te uslugu provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveza otkupa. Postojao je interes Auctora d.o.o. kroz naknadu za pružanje navedenih investicijskih usluga, obzirom da je dio navedene naknade Auctor d.o.o. unio kao potraživanje u postupku povećanja temeljnog kapitala pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital Društva. Prema saznanjima Izdavatelja, nije postojao niti postoji sukob interesa Auctor d.o.o. vezano za izdanje ili uvrštenje dionica na uređeno tržište.

3.4. Razlozi za ponudu i korištenje sredstava

Obzirom da su se učinci gospodarske krize odrazili u velikoj mjeri i na samog izdavatelja, bilo je od iznimne važnosti razmotriti mogućnosti restrukturiranja poslovanja Društva s prvenstvenim ciljem smanjenja ukupnog duga radi poboljšanja financijskog položaja Izdavatelja i olakšavanja njegovog daljnjeg poslovanja i razvoja. Radi postizanja tog cilja prihvaćen je model restrukturiranja koji obuhvaća povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem potraživanja vjerovnika (dobavljača, imatelja komercijalnih zapisa Društva, imatelja obveznica Društva) u temeljni kapital Društva (tzv. debt-to-equity swap), sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.

Odlukom Skupštine od 22.12.2010., nakon prethodnog smanjenja temeljnog kapitala, kao preduvjeta za uspješno provođenja temeljnog kapitala radi trenutnog odnosa tržišne cijene dionica Izdavatelja i "nominalne vrijednosti", povećan je temeljni kapital INGRE za iznos od 120.904.000,00 kuna izdavanjem 6.045.200 novih redovnih dionica oznake INGR-R-A bez nominalnog iznosa.

Pritom treba naglasiti da se gotovo 70% potraživanja koja su predmet unosa u kapital Društva, odnosno 83 milijuna kuna odnosi na smanjenje kratkoročnog duga, što će doprinijeti poboljšanju financijskog položaja i većoj poslovnoj stabilnosti Društva, te je u tom smislu smanjenje zaduženosti prvenstvena svrha korištenja sredstava, odnosno unosa potraživanja u temeljni kapital i izdavanja novih dionica Izdavatelja čije se uvrštenje traži.

4. INFORMACIJE O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA KOJI ĆE BITI UVRŠTENI RADI TRGOVANJA

4.1. Opis roda i serije vrijednosnih papira koji su predmet uvrštenja u trgovanje

Dionice koje će biti uvrštene radi trgovanja vode se u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva pod oznakom INGR-R-A, ISIN oznaka: HRINGRRA0001.

4.2. Broj i karakteristike dionica koje su predmet uvrštenja u trgovanje

Predmet uvrštenja je izdanje 6.045.200 novih redovnih dionica Izdavatelja, na ime, skraćene oznake izdavatelja, roda i serije: INGR-R-A, kao nematerijaliziranih vrijednosnih papira, bez nominalnog iznosa, ukupne nominalne vrijednosti 120.904.000,00 kn, što znači da na svaku dionicu otpada 20,00 kuna temeljnog kapitala.

4.3. Opis prava koje daju dionice

Sve redovne dionice daju pravo glasa na Glavnoj skupštini Izdavatelja, pravo na isplatu dijela dobiti Izdavatelja (dividenda), pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske odnosno stečajne mase, te pravo prvenstva pri upisu novih dionica.

4.4. Plan novih izdanja dionica Izdavatelja

Izdavatelj u trenutku izrade ovog Prospekta ne planira nova izdanja dionica, no Izdavatelj ne isključuje buduća izdanja dionica ukoliko će se to iskazati optimalnom strategijom za restrukturiranje i/ili financiranje budućih aktivnosti.

4.5. Naznaka obveza preuzimanja Izdavatelja od strane treće osobe

Sukladno odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, u provedenom postupku upisa i unosa, odnosno stjecanja novih 6.045.200 dionica Izdavatelja, nije nastala obveza niti jednog stjecatelja na objavu ponude za preuzimanje Izdavatelja.

4.6. Naznaka da li se u prethodne dvije godine dogodilo preuzimanje Izdavatelja

U prethodne dvije godine nije utvrđena obveza preuzimanja Izdavatelja, sukladno odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, te se također u zadnje dvije godine nije dogodilo preuzimanje Izdavatelja.

4.7. Porezi i druga davanja u svezi s dionicama

U trenutku izdanja ovog Prospekta u hrvatskom zakonodavnom sustavu nema propisa kojim bi se propisao porez i druga davanja u svezi s dionicama.

4.8 Opis svih ograničenja u vezi slobodne prenosivosti dionica

Ugovorom o unosu prava (potraživanja u temeljni kapital dio vjerovnika koji su kao dobavljači imali potraživanja prema Izdavatelju, su s Izdavateljem ugovorili tzv. "lock-up" period na način da bi isti, jednom mjesečno stjecali pravo raspolaganja s po 1/3, odnosno 1/6 (pri čemu se za iznos potraživanja do 200.000,00 kn radi manjeg broja dionica, ugovarao kraći lock up period, odnosno raspolaganje s 1/3 ukupnog broja dionica, a za iznos potraživanja viši od navedenog iznosa, ugovaralo se raspolaganje 1/6 ukupnog broja dionica) ukupnog broja dionica stečenih u postupku povećanja temeljnog kapitala, a koji rok počinje teći prvog sljedećeg mjeseca nakon upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar nadležnog Trgovačkog suda, i to između 5. i petnaestog 15. dana u mjesecu. Prilikom izračunavanja 1/3, odn. 1/6 dionica, u prva dva, odnosno pet mjeseci broj dionica se zaokružuje na manji broj, dok se u trećem, odnosno šestom mjesecu raspolaže s preostalim brojem dionica do ukupnog broja dionica stečenih u postupku povećanja temeljnog kapitala.

Radi provedbe ovako ugovorenog "lock- up"-a, svakom vjerovniku kao prenositelju, odnosno dioničaru je u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. otvoren račun povjerenika u skladu s aktima SKDD-a, na koji je prenesen ukupan broj dionica stečen u postupku povećanja temeljnog kapitala, a s kojeg se jednom mjesečno ugovoreni dio dionica prenosi na osnovni račun dioničara.

Nakon provedenog postupka temelinog kapitala, te prijenosa dionica imateljima, bilo je ukupno 2.124.240 novoizdanih dionica za koje je ugovoren "lock up" period.

Na dan 01.07.2011.g. više nema dionica na koje bi se primjenjivao "lock up" period, odnosno na koje bi se odnosila zabrana raspolaganja.

5. UVRŠTENJE I TRGOVANJE

Nove redovne dionice Izdavatelja bit će predmetom zahtjeva za uvrštenje na Službeno tržište Zagrebačke burze, a iste će se uvrstiti nakon odobrenja ovog Prospekta uvrštenja od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, te odluke Zagrebačke burze d.d. o uvrštenju.

Ranije izdanih 7.500.000 dionica Izdavatelja, bez nominalne vrijednosti, uvrštene su u Službeno tržište Zagrebačke burze dana 27. rujna 2007.g.

6. IMATELJI DIONICA KOJI PRODAJU DIONICE

U provedenoj ponudi na upis i uplatu novih 6.045.200 dionica nisu postojale osobe/ imatelji dionica koje su nudile dionice Izdavatelja.

7. PROMJENE U OMJERIMA UDJELA IMATELJA DIONICA

7.1. Predviđene promjene u udjelima imatelja dionica

Provođenjem postupka istovremenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala Izdavatelja, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara pri upisu novih dionica, postotak udjela u temeljnom kapitalu Izdavatelja promijenio se svim dioničarima, bez obzira na broj dionica koje je u tom trenutku imao.

U navedenom procesu Predsjednik uprave Izdavatelja Igor Oppenheim upisao je i preuzeo 1.158 dionica, što iznosi 0,01% dionica i glasačkih prava u Izdavatelju, tako da nakon provedenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala posjeduje 773.908 dionica koje čine 5,71% temeljnog kapitala i daje 773.908 glasova na Glavnoj skupštini, čime je kao dioničar smanjio svoj udio u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima s 10,30% na 5,71%..

Dioničar AZ obvezni mirovinski fond je u navedenom procesu upisao i preuzeo 128.642 dionice, tako da nakon provedenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala posjeduje ukupno 564.324 dionice koje čine 4,17% temeljnog kapitala i daje 564.324 glasova na Glavnoj skupštini, čime je kao dioničar smanjio svoj udio u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima sa 5,81% na 4,17%.

Dioničar Raiffeisen obvezni mirovinski fond je u navedenom procesu upisao i preuzeo 511.349 dionica, tako da nakon provedenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala posjeduje ukupno 858.205 dionica koje čine 6,34% temeljnog kapitala i daje 858.205 glasova na Glavnoj skupštini, čime je kao dioničar povećao svoj udio u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima sa 4,62% na 6,34%.

Tehnika d.d. nakon provedenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala posjeduje jednaki broj dionica – 451.800 komada, no udio navedenog dioničara pao je sa 6,2% na 3,34% temeljnog kapitala Izdavatelja.

Jasna Ludviger nakon provedenog smanjenja i povećanja temeljnog kapitala posjeduje jednaki broj dionica – 338.850 komada, no udio navedenog dioničara pao je sa 4,52% temeljnog kapitala Izdavatelja.

Dom holding d.d. je ušlo u vlasničku strukturu Izdavatelja među prvih 10 dioničara kao imatelj ukupno 516.658 dionica koje čine 3,81% temeljnog kapitala i daje 516.658 glasova na Glavnoj skupštini.

Ingra-gradnja d.o.o. je ušlo u vlasničku strukturu Izdavatelja među prvih 10 dioničara kao imatelj ukupno 405.000 dionica koje čine 2,99% temeljnog kapitala i daje 405.000 glasova na Glavnoj skupštini.

Kvarner Vienna Insurance Group d.d. je ušlo u vlasničku strukturu Izdavatelja među prvih 10 dioničara kao imatelj ukupno 380.759 dionica koje čine 2,81% temeljnog kapitala i daje 380.759 glasova na Glavnoj skupštini.

Ukupni temeljni kapital INGRE iznosio je HRK 300.000.000,00 i bio je podijeljen je na 7.500.000 dionica. Dionice nemaju nominalnu vrijednost.

Vlasnička struktura na dan 31. prosinac 2010.

1

Vlasnik računa Stanje [%]
1. OPPENHEIM IGOR 772.750 10,30%
2. PBZ D.D. (skrbnički račun) 471.751 6,29%
3. TEHNIKA D.D. 451.800 6,02%
বা AZ OMF 435.682 5,81%
5. RBA OMF 346.856 4,62%
6. LUDVIGER JASNA 338.850 4,52%
7. ELEKTROPROJEKT D.D. 207.450 2,77%
8. HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA D.D. 171.300 2,28%
g. PBZ CO OMF 170.109 2,27%
10. GREGUŠ VJEKOSLAV 91.500 1,22%
11. OSTALI 4.041.952 53,90%
Jkupno: 7.500.000 100,00%

Na dan 31. ožujka 2011. ukupni temeljni kapital INGRE iznosi HRK 270.904.000,00 i podijeljen je na 13.545.200 dionica. Dionice nemaju nominalnu vrijednost.

Vlasnička struktura na dan 31. ožujka 2011.

Vlasnik računa Stanje [%]
1. PBZ D.D. (skrbnički račun) 909.974 6.72%
2. OPPENHEIM IGOR 773.908 5.71%
3. PB7 CO OMF 603.877 4.46%
4. RBA OMF 600.149 4.43%
5. AZ OMF 564.324 4.17%
6. DOM HOLDING d.d. 516.658 3.81%
7. TEHNIKA D.D. 451.800 3.34%
8. KVARNER VIENNA INSURANCE GROUP 380.759 2,81%
9. LUDVIGER JASNA 338.850 2,50%
10. ELEKTROPROJEKT D.D. 207.450 1,53%
11. OSTALI 8.197.451 60,52%
Ukupno: 13.545.200 100,00%

8. DODATNE INFORMACIJE

8.1. Savjetnici povezani s izdanjem

U postupku povećanja temeljnog kapitala unosom pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital (debt to equity swap), te posljedičnom upisu i preuzimanju 6.045.200 novih redovnih dionica, Izdavatelj je angažirao pravne i financijske savjetnike, kako slijedi:

Odvjetnički ured Mladen Markoč, Zagreb, Bogovićeva 4/11, radi pravne podrške cjelokupnog postupka restrukturiranja Izdavatelja

Auctor d.o.o., Zagreb, Dežmanova 5, radi pružanja usluge savjetovanja u postupku restrukturiranja, odnosno savjetovanja pri odabiru i provedbi modela prikupljanja kapitala, te usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveza otkupa.

Izdavatelj je ovlastio Auctor d.o.o. za sudjelovanje u upravnom postupku odobrenja prospekta za uvrštenje dionica u svojstvu stručnog pomagača sukladno čl. 38. Zakona o općem upravnom postupku, radi razjašnjavanja određenih stručnih pitanja koja su se pojavila u postupku.

Navedeni savjetnici Izdavatelja nisu odgovorni za točnost, istinitost i potpunost informacija sadržanih u ovom Prospektu.

Svaki potencijalni ulagatelj ne smije se oslanjati na činjenicu da su savjetnici pružali navedene usluge Izdavatelju prilikom donošenja investicijske odluke.

Savjetnici su mogli za svoj račun kao ulagatelji sudjelovati u postupku povećanja temeljnog kapitala. Prilikom eventualnog stjecanja ili otpuštanja dionica koje su predmet ovog Prospekta na uređenom tržištu, savještavaju ni Izdavatelja, niti druge ulagatelje o činjenici stjecanja ili otpuštanja, količini dionica, osim ukoliko ne postoji zakonska obveza obavještavanja.

8.2. Informacije koje su revidirali ili pregledali ovlašteni revizori

U Obavijesti o vrijednosnom papiru nema informacija koje su revidirali ili pregledali ovlašteni revizori i o tome izradili izvješće.

8.3. Mišljenje ili izvješće stručnjaka

U Obavijesti o vrijednosnom papiru nema uključenog mišljenja ili izvješća koje bi izradila treća osoba kojoj se pripisuje status stručnjaka.

8.4. Informacije od treće osobe

lzvori o Cimbenicima rizika (poglavlje 4. Registracijskog dokumenta) su www.zse.hr i www.hgk.hr. Navedene informacije su točno prenesene i prema saznanju Izdavatelja i koliko se može potvrditi na temelju informacija koje je objavila gore navedena treća osoba, nisu izostavljene činjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije bile netočne ili obmanjujuće.