AI assistant
INGRA d.d. — Annual Report 2016
Apr 25, 2017
2129_10-k_2017-04-25_366670ef-e46b-46e4-8b5d-dd37a583c7c1.pdf
Annual Report
Open in viewerOpens in your device viewer
INGRA D.D.
GODIŠNJE IZVJEŠĆE 31. PROSINCA 2016.
Sadržaj
| Stranica | |
|---|---|
| Odgovornost za financijske izvještaje | 1 |
| Izvještaj neovisnog revizora | 2 – 9 |
| Financijski izvještaji: | |
| Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 10 |
| Izvještaj o financijskom položaju | 11 |
| Izvještaj o novčanim tokovima | 12 |
| Izvještaj o promjenama kapitala | 13 |
| Bilješke uz financijske izvještaje | 14 – 68 |
| Izvješće poslovodstva i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja | 69 – 86 |
Izvješće neovisnog revizora
Dioničarima i Upravi društva Ingra d.d.:
Mišljenje
Prema našem mišljenju, priloženi nekonsolidirani financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj društva Ingra d.d. ("Društvo") na dan 31. prosinca 2016. i njegovu financijsku uspješnost te njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji (MSFI).
Što smo revidirali
Nekonsolidirani financijski izvještaji Društva sadrže slijedeće:
- izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016.;
- izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu tada završenu;
- izvještaj o promjenama kapitala za godinu tada završenu;
- izvještaj o novčanim tokovima za godinu tada završenu; i
- bilješke uz financijske izvještaje, uključujući sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostale objašnjavajuće informacije.
Osnova za mišljenje
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću u odjeljku o Odgovornosti revizora za reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za naše mišljenje.
Neovisnost
Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA Kodeksom) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom.
Naš pristup reviziji
| Pregled | |
|---|---|
| Značajnost | • Značajnost za nekonsolidirane financijske izvještaje kao cjelina: 3.200 tisuća kuna, što predstavlja 0.9% ukupne imovine |
| Ključna revizijska pitanja |
• Proces restrukturiranja i vremenska neograničenost poslovanja • Procjena sudskih sporova (parnica) i tužbenih zahtjeva • Vrednovanje i umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva |
PricewaterhouseCoopers d.o.o., Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, 10000 Zagreb, Hrvatska T: +385 (1) 6328 888, F:+385 (1) 6111 556, www.pwc.hr
Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-99/7257-2, MBS: 080238978; OIB: 81744835353; Temeljni kapital: 1,810,000.00 kn, uplaćen u cijelosti; Uprava: J. M. Gasparac, predsjednik; S. Dušić, član; T. Maćašović, član; Žiro-račun: Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, Zagreb, IBAN: HR8124840081105514875.
Oblikovali smo našu reviziju utvrđujući značajnost i procjenjujući rizike značajnog pogrešnog prikazivanja u nekonsolidiranim financijskim izvještajima. Konkretno, razmatrali smo područja subjektivnih procjena uprave; kao na primjer, značajne računovodstvene procjene koje uključuju pretpostavke i uzimaju u obzir buduće događaje koji su inherentno neizvjesni. Također smo obavili postupke vezano za zaobilaženje internih kontrola od strane uprave, uključujući između ostalog i analizu da li postoje dokazi koji bi upućivali na pristranost koja predstavlja rizik materijalne pogreške kao posljedicu prijevare.
Prilagodili smo opseg revizije kako bismo obavili dostatnu razinu posla koja nam omogućava izražavanje mišljenja na nekonsolidirane financijske izvještaje kao cjelinu, uzimajući u obzir strukturu Društva, računovodstvene procese i kontrole te industriju u kojoj Društvo posluje.
Značajnost
Na opseg naše revizije je utjecala naša primjena značajnosti. Revizija je oblikovana kako bi se moglo steći razumno uvjerenje o tome jesu li nekonsolidirani financijski izvještaji bez značajnog pogrešnog prikaza. Pogrešni prikazi mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. Smatraju se značajnim ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih nekonsolidiranih financijskih izvještaja.
Temeljem naše profesionalne prosudbe utvrdili smo određene kvalitativne pragove značajnosti, uključujući značajnost za nekonsolidirane financijske izvještaje kao cjelinu, kako je prikazano u tabeli niže. Oni su nam, zajedno s kvalitativnim razmatranjima, pomogli u određivanju opsega revizije, vrste, vremenskog rasporeda i obujma naših revizijskih postupaka, kao i utvrđivanju utjecaja pogrešnog prikazivanja, ukoliko postoji, pojedinačno i u zbroju na nekonsolidirane financijske izvještaje kao cjelinu.
| Značajnost za nekonsolidirane financijske izvještaje kao cjelina |
3.200 tisuća kuna |
|---|---|
| Kako smo je utvrdili | 0.9% ukupne imovine |
| Obrazloženje za korišteno odabrano mjerilo |
Odabrali smo ukupnu imovinu kao osnovu izračuna, jer smatramo da to mjerilo najbolje odražava uspješnost Društva u promatranom razdoblju uzimajući u obzir značajne fluktuacije u prihodima, rashodima i rezultatu zbog procesa restrukturiranja, te što je to općenito prihvatljivo mjerilo. Odabrali smo 0.9% temeljem naše profesionalne prosudbe (Društvo ima vanjski dug i veći broj dioničara) što je u odgovarajućem rasponu uobičajenih kvantitativnih pragova značajnosti korištenih u revizijskim standardima. |
Ključna revizijska pitanja
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije nekonsolidiranih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali Ključno revizijsko pitanje
Proces restrukturiranja i vremenska neograničenost poslovanja
Vidjeti bilješku 2.1 financijskih izvještaja (računovodstvene politike), bilješku 2.2 (ključne računovodstvene procjene) i bilješku 28
Usmjerili smo pozornost na ovo područje budući da je Društvo završilo proces sklapanja predstečajne nagodbe u 2014. godini kako bi riješilo pitanje vremenske neograničenosti poslovanja te se trenutno nalazi u procesu restrukturiranja (detaljno opisano u bilješci 28).
Društvo je u procesu postizanja općenite stabilnosti i opstojnosti uzimajući u obzir da je još u procesu restrukturiranja što uključuje dobivanje i ugovaranje značajnih novih projekata izgradnje, te uspješno dovršenje projekata koji su aktivni na dan 31. prosinca 2016. godine. U ukupnu procjenu opstojnosti Društva potrebno je također uzeti u obzir i razmotriti mogući konačni ishod sudskih sporova pokrenutih protiv Društva.
Budući da Društvo trenutno nema značajnih novčanih priljeva od projekata izgradnje, postoje ograničeni izvori novčanih sredstava potrebnih za financiranje poslovnih aktivnosti Društva i stoga smo usmjerili pozornost na utvrđivanje da li Društvo raspolaže s dovoljno izvora novčanih sredstava koji će mu omogućiti da nastavi vremenski neograničeno poslovati.
Najznačajniji izvor novčanih sredstava predstavlja ovisno društvo Lanište d.o.o. (novčani priljevi ovog ovisnog društva rezultat su dugoročnog zakupa Arene Zagreb kao što je detaljno opisano u bilješci 1).
Prilikom utvrđivanja adekvatnosti korištenja pretpostavke vremenski neograničenog poslovanja prilikom sastavljanja financijskih izvještaja te utvrđivanja uspješnosti provedenih mjera restrukturiranja mi smo:
- pregledali financijske planove za društvo Lanište d.o.o. do 2036. godine,
- provjerili matematičku točnost povezanih izračuna očekivanih novčanih odljeva u sljedećih 12 mjeseci te usporedili projekcije novčanih tokova s planom,
- pregledali Zapisnike Nadzornog odbora u svrhu utvrđivanja relevantnih informacija,
- analizirali likvidnost postojeće imovine na datum izvještavanja te utvrdili da je kratkotrajna imovina dostatna za pokriće odljeva koji se mogu očekivati u sljedećih 12 mjeseci,
- pregledali uvjete izdavanja obveznica i predstečajne nagodbe potpisane s vjerovnicima kako bismo utvrdili da li je ovisno društvo u mogućnosti ispuniti sve zahtjeve potpisane nagodbe.
Na temelju provedenih revizijskih postupaka utvrdili smo da je korištenje pretpostavke o vremenski neograničenom poslovanju primjereno. Međutim, kako se budući događaji ili uvjeti ne mogu predvidjeti, ovi izvještaji nisu jamstvo sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem.
Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali Ključno revizijsko pitanje
Procjena sudskih sporova (parnica) i tužbenih zahtjeva
Vidjeti bilješku 2 financijskih izvještaja (računovodstvene politike), bilješku 2.2 (ključne računovodstvene procjene) i bilješku 33
Usmjerili smo pozornost na ovo područje budući da je Društvo izloženo značajnom broju pravnih tužbi i postupaka (od čega je jedan sudski spor vrlo značajan), a koji su vrlo neizvjesni i nisu pod kontrolom Društva.
Posljedično, uprava procjenjuje buduće ishode i iznose nepredviđenih obveza koje mogu nastati kao posljedica tih tužbi.
Društvo je iskazalo dugoročna rezerviranja za sudske sporove u iznosu od 5,3 milijuna kuna na datum izvještavanja te je u bilješci 33 objavilo značajan iznos nepredviđenih obveza za koje nisu priznata rezerviranja.
Protiv Društva se vodi nekoliko značajnih sudskih sporova (detaljno opisani u bilješci 33) koje je uprava ocijenila kao nepredviđene obveze. Nadalje, kao dio procedure sklapanja predstečajne nagodbe, Društvo je prestalo priznavati određene obveze u prethodnim razdobljima za koje su također pokrenute tužbe u prethodnom razdoblju.
Uprava Društva je procijenila, na temelju očitovanja pravnih stručnjaka, sudske sporove za koje nisu izvršena rezerviranja kao nepredviđene obveze budući da je vjerojatno da će konačni ishod biti u korist Društva te da neće doći do odljeva resursa.
Uzimajući u obzir značajne prosudbe koje su potrebne, detaljno smo pregledali značajna rezerviranja te smo zatražili odgovarajuću dokumentaciju kao što su očitovanja odvjetnika, korespondenciju s pravnim stručnjacima i slično.
Stekli smo razumijevanje procjene Društva u svezi prirode i statusa sporova, zahtjeva i prosudbi raspravljajući o najznačajnijim sporovima s upravom Društva.
Preispitali smo zaključke Društva u svezi rezerviranja i nepredviđenih obveza te povezane objave u financijskim izvještajima za najznačajnije sporove, pregledavajući korespondenciju pravnih stručnjaka i Društva, kao i neovisnim slanjem zahtjeva odvjetnicima i pravnicima Društva u svrhu pribavljanja pravnih očitovanja.
Kao što je navedeno u financijskim izvještajima, konačni ishod ovakvih sporova ovisi o budućim ishodima kontinuiranih pravnih procesa te su kalkulacije rezerviranja inherentno nesigurne.
Na temelju prikupljenih dokaza, uzimajući u obzir inherentnu neizvjesnost u takvim pravnim i regulatornim pitanjima, utvrdili smo da je razina rezerviranja na dan 31. prosinca 2016. godine konzistentna s prethodnim razdobljima i informacijama s kojima Društvo trenutno raspolaže. Smatramo da su pretpostavke korištene od strane uprave prilikom određivanja ovih rezerviranja te određivanja nepredviđenih obveza razumne i konzistentno primjenjivane.
Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali Ključno revizijsko pitanje
Vrednovanje i umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva
Vidjeti bilješku 1 i 2.1 financijskih izvještaja (računovodstvene politike), bilješku 2.2 (Ključne računovodstvene procjene) te bilješke 9 i 15
Usmjerili smo pozornost na ovo područje s obzirom na prosudbe i pretpostavke korištene u modelu testa umanjenja.
Pregled ulaganja u ovisna društva u svrhu utvrđivanja mogućeg umanjenja vrijednosti vrši se onda kada se identificiraju pokazatelji da ista mogu biti umanjena. Uprava Društva mjeri ulaganje u ovisna društva po trošku ulaganja ili po nadoknadivoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Nadoknadivu vrijednost ulaganja u ovisna društva određuje kao višu vrijednost od: fer vrijednosti umanjenu za troškove otuđenja i vrijednosti u upotrebi. U bilješci 15 financijskih izvještaja opisane su metode korištene u testovima umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna društva.
Najznačajnije ulaganje odnosi se na društvo Lanište d.o.o. koje je na dan izvještavanja iskazano putem ulaganja u ovisno društvo Ingra nekretnine d.o.o. Društvo Lanište d.o.o. je posredno (putem društva Ingra nekretnine d.o.o.) u 100%-tnom vlasništvu Društva. Društvo Lanište d.o.o. je bilo nositelj izgradnje Arene Zagreb te je s zakupnikom ugovorio zakup do 2036. godine (bilješka 1). Ulaganje u ovisno društvo Ingra nekretnine d.o.o. iznosi 137,7 milijuna kuna na datum izvještavanja.
Društvo je u tekućoj godini ukinulo gubitke od umanjenja priznate u prijašnjim razdobljima za ovisno društvo Lanište d.o.o. u iznosu od 33 milijuna kuna, a na temelju provedenog testa umanjenja na datum izvještavanja (bilješka 9).
Osnovna pretpostavka koju je Uprava koristila u testu umanjenja je da neće doći do prodaje ovisnog društva Lanište d.o.o. i/ili prodaje Arene do isteka ugovornog trajanja zakupa.
Utvrdili smo pretpostavke uprave korištene u modelima testova umanjenja te identificirali najznačajnije pretpostavke kao sljedeće:
- specifične prihode i rashode pri određivanju novčanih tokova;
- raspoloživost slobodnih novčanih tokova ovisnog društva Lanište d.o.o. za cjelokupno razdoblje zakupa Arene Zagreb; i
- diskontnu stopu.
Kao što je objašnjeno u bilješci 15, model na umanjenje najosjetljiviji je na gornje pretpostavke. Održali smo također razgovore s upravom kako bismo stekli razumijevanje osnove korištenih pretpostavki.
Testirali smo razumnost pretpostavki Uprave koristeći naše interne eksperte provođenjem odgovarajućih usporedbi s ekonomskim i industrijskim kretanjima i usporedivim organizacijama. Na temelju odrađenih procedura, prihvaćamo razumnost pretpostavki Uprave. Procjene slobodnih novčanih tokova ovisnog društva Lanište d.o.o. temelji se na neto novčanim tokovima od zakupa Arene Zagreb do kraja 2036. godine što smatramo razumnim. Isto tako, uprava je pretpostavila realnu diskontnu stopu u rasponu od 6,5% do 7,5% uzevši u obzir stopu na bez-rizične plasmane i stopu koja odražava premiju rizika ovisnu o specifičnostima ovisnog društva.
Koristili smo svoje interne eksperte za neovisni izračun diskontne stope, uzimajući u obzir neovisno dostupne podatke. Diskontna stopa koju koristi uprava je u prihvatljivom rasponu.
Potvrdili smo matematičku točnost modela novčanih tokova i pregledali inpute korištene u modelu. Uskladili smo ove inpute sa odgovarajućom dokumentacijom kao što je odobreni poslovni plan. Provjerili smo kompletnost i točnost priznatog ukidanja gubitka od umanjenja u financijskim izvještajima Društva sukladno napravljenom testu umanjenja i nismo utvrdili razlike.
Ostale informacije
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće Društva koje uključuje Izvješće poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ali ne uključuju nekonsolidirane financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.
Naše mišljenje o nekonsolidiranim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, uključujući i Izvješće poslovodstva te Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.
U vezi s našom revizijom nekonsolidiranih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije, i u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne nekonsolidiranim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.
U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo također postupke propisane odredbama hrvatskog Zakona o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru da li Izvješće poslovodstva uključuje objave zahtijevane člankom 21. Zakona o računovodstvu, te da li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.
Temeljeno na poslu koji smo obavili tijekom revizije, prema našem mišljenju:
- Informacije u Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koju su nekonsolidirani financijski izvještaji pripremljeni usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s nekonsolidiranim financijskim izvještajima;
- Izvješće poslovodstva sastavljeno je u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu; te
- Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.
Nadalje, na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegovog okruženja stečenog u okviru revizije, od nas se zahtijeva da izvijestimo ukoliko zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz u Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U tom smislu mi nemamo ništa za izvijestiti.
Odgovornost uprave i onih koji su zaduženi za nadzor za nekonsolidirane financijske izvještaje
Uprava je odgovorna za sastavljanje nekonsolidiranih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji, i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja nekonsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju nekonsolidiranih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, za objavljivanje okolnosti vezanih uz vremensku neograničenost poslovanja ako je to primjenjivo te za korištenje računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za nadzor su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja Društva.
Odgovornost revizora za reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li nekonsolidirani financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kad ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih nekonsolidiranih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
- Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza nekonsolidiranih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
- Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo osmislili revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
- Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.
- Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u nekonsolidiranim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.
- Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj nekonsolidiranih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li nekonsolidirani financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor, između ostalih pitanja, planirani djelokrug i vremenski raspored revizije i važne revizijske nalaze, uključujući značajne nedostatke u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.
Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim mjerama zaštite.
INGRA d.d. IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016.
| Bilješke | 2016. HRK 000 |
2015. HRK 000 |
|
|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 3 | 51.486 | 79.503 |
| Ostali poslovni prihodi | 4 | 3.359 | 3.561 |
| Poslovni prihodi iz poslovanja | 54.845 | 83.064 | |
| Promjene u zalihama gotovih proizvoda i | (7.293) | (37.132) | |
| nedovršene proizvodnje Troškovi materijala i usluga |
5 | (24.490) | (41.259) |
| Troškovi osoblja | 6 | (6.331) | (6.913) |
| Amortizacija | (185) | (197) | |
| Ostali poslovni rashodi | 7 | (7.116) | (16.847) |
| Poslovni rashodi prije dobitaka (gubitaka) iz restrukturiranja |
(45.415) | (102.348) | |
| Rezerviranja | 8 | (4.991) | 3.577 |
| Vrijednosna usklađenja imovine | 9 | 26.879 | 2.372 |
| Ostali dobici / (gubici) iz restrukturiranja - neto | 10 | (22.728) | 42.024 |
| Dobici / (gubici) iz restrukturiranja - neto | (840) | 47.973 | |
| Dobitak iz poslovanja | 8.590 | 28.689 | |
| Financijski prihodi | 1.719 | 16.789 | |
| Financijski rashodi | (2.418) | (18.975) | |
| Financijski rashodi - neto | 11 | (699) | (2.186) |
| Dobit prije oporezivanja | 7.891 | 26.503 | |
| Porez na dobit | 12 | - | - |
| Neto dobit razdoblja | 7.891 | 26.503 | |
| Zarada po dionici | |||
| Osnovna zarada po dionici | 25 | 0,58 | 1,96 |
| Razrijeđena zarada po dionici | 25 | 0,58 | 1,96 |
| Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak): Stavke koje se ne reklasificiraju u račun dobiti i gubitka: |
|||
| Uvećanje revalorizirane vrijednosti nekretnina - smanjenje odgođene porezne obveze Stavke koje se reklasificiraju u račun dobiti i gubitka: |
591 | - | |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju - (gubici) tekuće godine |
- | (2.033) | |
| - reklasifikacija u dobit ili gubitak |
- | 2.033 | |
| Tečajne razlike iz ulaganja u inozemno poslovanje | 16 | - | |
| Neto ostala sveobuhvatna dobit | 607 | - | |
| Sveobuhvatna dobit razdoblja | 8.498 | 26.503 |
INGRA d.d. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2016.
| Bilješke | 31.12.2016. HRK 000 |
31.12.2015. HRK 000 |
|
|---|---|---|---|
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 13 | 65.024 | 65.078 |
| Ulaganja u nekretnine | 14 | 38.671 | 40.788 |
| Ulaganja u ovisna društva | 15 | 137.679 | 104.420 |
| Ulaganja u pridružena društva | 16 | - | 37 |
| Potraživanja | 17 | 633 | 594 |
| Ostala financijska imovina | 18 | 13.548 | 13.963 |
| Dugotrajna imovina | 255.555 | 224.880 | |
| Zalihe | 20 | 26.098 | 35.494 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 21 | 63.079 | 63.442 |
| Potraživanja po ugovorima o izgradnji | 22 | 200 | 21 |
| Ostala financijska imovina | 18 | 526 | 462 |
| Dani zajmovi | 19 | 591 | 993 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 23 | 2.384 | 2.095 |
| Unaprijed plaćeni troškovi i ukalkulirani prihodi | 24 | 1.123 | 3.737 |
| Kratkotrajna imovina | 94.001 | 106.244 | |
| Ukupno imovina | 349.556 | 331.124 | |
| Dionički kapital | 135.452 | 135.452 | |
| Revalorizacijske rezerve | 24.215 | 23.624 | |
| Zakonske rezerve | 6.773 | 6.773 | |
| Ostale rezerve i (preneseni gubitak) | (82.007) | (89.914) | |
| Kapital i rezerve | 25 | 84.433 | 75.935 |
| Dugoročna rezerviranja | 26 | 5.284 | - |
| Odgođena porezna obveza | 27 | 5.315 | 5.906 |
| Financijske obveze | 28 | 12.316 | 12.715 |
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 29 | 3.877 | 3.909 |
| Dugoročne obveze | 26.792 | 22.530 | |
| Rezerviranja | 26 | 3.546 | 3.867 |
| Financijske obveze | 28 | 153.873 | 133.637 |
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 29 | 70.172 | 74.068 |
| Obveze po ugovorima o izgradnji | 30 | 9.610 | 19.460 |
| Ukalkulirani rashodi i odgođeni prihodi | 31 | 1.130 | 1.627 |
| Kratkoročne obveze | 238.331 | 232.659 | |
| Ukupne obveze | 265.123 | 255.189 | |
| Ukupno kapital i obveze | 349.556 | 331.124 |
INGRA d.d. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016.
| 2016. HRK 000 |
2015. HRK 000 |
|
|---|---|---|
| Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti | ||
| Dobit razdoblja prije poreza | 7.891 | 26.503 |
| Usklađenja: | ||
| Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme | 134 | 144 |
| Amortizacija ulaganja u nekretnine | 52 | 53 |
| Umanjenje vrijednosti materijalne imovine | 104 | - |
| Dobici od prodaje postrojenja i opreme | - | (537) |
| Gubici od prodaje ulaganja u nekretnine | 78 | 457 |
| Dobici od ulaganja u ovisna društva | (33.239) | (9.982) |
| Gubici od vrednovanja ulaganja raspoloživih za prodaju | 1.385 | 1.347 |
| Troškovi kamata | 1.650 | 527 |
| Prihodi od kamata | (1.323) | (7) |
| Promjene u rezerviranjima | 4.991 | (3.577) |
| Gubici / (dobici) od vrednovanja potraživanja od kupaca, zajmova, depozita i ostalih potraživanja |
3.504 | (18.386) |
| Gubici / (dobici) od vrednovanja obveza iz redovnog poslovanja i ostalih obveza |
21.915 | (22.149) |
| Umanjenje vrijednosti zaliha | 2.103 | 4.959 |
| Neto tečajne razlike i ostalo | 133 | 2.728 |
| 1.487 | (44.423) | |
| Rezultat iz poslovnih aktivnosti prije promjene radnog kapitala | 9.378 | (17.920) |
| Smanjenje / (povećanje) kratkotrajne imovine: | ||
| Smanjenje zaliha | 7.293 | 37.141 |
| Smanjenje / (povećanje) potraživanja iz redovnog poslovanja | 3.001 | (28.681) |
| Smanjenje / (povećanje) kratkoročnih obveza: | ||
| (Smanjenje) / povećanje obveza iz redovnog poslovanja | (12.997) | 13.135 |
| Novac generiran poslovanjem | 6.675 | 3.675 |
| Primljene kamate | 3 | 7 |
| Plaćene kamate | (1.768) | (6) |
| Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti | 4.910 | 3.676 |
| Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti | ||
| Kupnja nekretnina, postrojenja i opreme | (80) | (35) |
| Primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | - | 486 |
| Primici od prodaje ulaganja u nekretnine | 1.884 | 5.987 |
| Smanjenje / (povećanje) zajmova i ostale financijske imovine | (3.221) | 13.107 |
| Neto novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti | (1.417) | 19.545 |
| Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti | ||
| (Smanjenje) kratkoročnih financijskih obveza | (3.065) | (55.433) |
| Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti | (3.065) | (55.433) |
| Povećanje / (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata | 428 | (32.212) |
| Novac i novčani ekvivalentni na početku razdoblja | 2.095 | 34.769 |
| Tečajne razlike za novac i novčane ekvivalente | (139) | (462) |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja | 2.384 | 2.095 |
INGRA d.d.
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016.
| Dionički kapital |
Revalorizacijske rezerve |
Nerealizirani (gubici) / dobici od imovine raspoložive za prodaju |
Zakonske rezerve |
Rezerve i zadržana dobit |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | |
| Na dan 1. siječnja 2015. | 135.452 | 23.624 | - | 6.773 | (117.582) | 48.267 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 26.503 | 26.503 |
| Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak): Financijska imovina raspoloživa za prodaju |
- | - | - | - | - | |
| - (gubici) tekuće godine |
- | - | (2.033) | - | - | (2.033) |
| - reklasifikacija u račun dobiti i gubitka |
- | - | 2.033 | - | - | 2.033 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu | - | - | - | - | 26.503 | 26.503 |
| Transakcije sa vlasnicima: | - | - | - | - | - | |
| Smanjenje rezervi ino podružnice | - | - | - | - | 1.165 | 1.165 |
| Na dan 31. prosinca 2015. | 135.452 | 23.624 | - | 6.773 | (89.914) | 75.935 |
| Dobit tekuće godine Ostala sveobuhvatna dobit: Uvećanje revalorizirane vrijednosti nekretnina |
- | - | - | - | 7.891 | 7.891 |
| - smanjenje poreza |
- | 591 | - | - | - | 591 |
| Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja |
- | - | - | - | 16 | 16 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu | - | 591 | - | - | 7.907 | 8.498 |
| Na dan 31. prosinca 2016. | 135.452 | 24.215 | - | 6.773 | (82.007) | 84.433 |
1. Opće informacije o Društvu
Ingra d.d. Zagreb (dalje u tekstu: "Društvo") je dioničko društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Sjedište Društva je u Zagrebu, Aleksandra Von Humboldta 4/b. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo je imalo 13 zaposlenika (31. prosinca 2015. godine: 14 zaposlenika).
U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je uključena, Društvo danas posluje kroz četiri različita segmenta poslovanja:
- Građevinski inženjering
- Energetski i industrijski inženjering
- Razvoj projekata kroz vlastite investicijske projekte i
- Javno privatna partnerstva kao poseban segment razvoja projekata u području javne infrastrukture
Nadzorni odbor
Članovi Nadzornog odbora na dan 31. prosinca 2016. godine:
- Stjepan Mesić, predsjednik
- Davor Štern, zamjenik predsjednika
- Zdenko Mahmutović, postao član od 29. rujna 2016. godine
- Mladen Markoč, postao član od 29. rujna 2016. godine
- Dubravko Kos, postao član od 29. rujna 2016. godine
Tijekom 2016. i 2015. godine članovi Nadzornog odbora bili su:
- Marijan Kostrenčić, prestao biti član dana 2. svibnja 2016. godine
- Danijel Režek, prestao biti član dana 29. rujna 2016. godine
Uprava
Članovi uprave tijekom 2016. i 2015. godine:
• Igor Oppenheim, direktor, zastupa Društvo pojedinačno i samostalno
Ostalo - Arena Zagreb
Najznačajniju imovinu Društva čini ulaganje u projekt Arena Zagreb, koji je realiziran putem ovisnog društva Lanište d.o.o. (dalje u tekstu: Lanište). Projekt je realiziran po modelu javno - privatnog partnerstva u kojem je Lanište kao investitor i privatni partner tijekom 2007. i 2008. godine izgradilo Arenu te je s javnim partnerom (dalje u tekstu: Zakupnik) ugovorilo dugoročni zakup Arene. Na dan
potpisivanja Ugovora o zakupu, dana 14. lipnja 2007. godine, Republika Hrvatska i Grad Zagreb potpisali su Sporazum o zajedničkom financiranju Arene kojim je utvrđeno da će zajednički u jednakim omjerima (50:50) subvencionirati Zakupniku iznos potreban za plaćanje zakupnine po Ugovoru o zakupu. Razdoblje trajanja zakupa je ugovoreno na 28 godina te će po isteku Ugovora o zakupu, na kraju 2036. godine, Lanište Arenu predati Zakupniku u vlasništvo za 1 EUR. Lanište se u zemljišnim knjigama vodi kao vlasnik nekretnine, uz postojanje hipoteke upisane u korist banke koja je direktno financirala Lanište za vrijeme izgradnje Arene. Sukladno Ugovoru o zakupu Lanište ima obvezu održavati Arenu za čitavo vrijeme trajanja zakupa, po kojoj osnovi od Zakupnika prima kvartalnu naknadu u visini stvarnih troškova održavanja. Zakupnik je u obvezi nadoknaditi Laništu i troškove kapitalnog održavanja. Upravljanje Arene, odnosno organizacija događanja u ingerenciji je Zakupnika. Osim prihoda po osnovi zakupa i prihoda po osnovi održavanja Arene, Lanište manji dio prihoda ostvaruje od prodaje usluga prilikom organizacije događaja. Sve udjele u Laništu drži društvo Ingra nekretnine d.o.o. – ovisno društvo u 100%-tnom vlasništvu Društva.
Ostalo - predstečajna nagodba
Društvo je tijekom 2014. godine završilo proces predstečajne nagodbe te je dana 24. rujna 2014. godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu sklopljena predstečajna nagodba. Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu kojim se odobrava predstečajna nagodba postalo je pravomoćno dana 25. studenog 2014. godine. Sukladno odredbama usvojene predstečajne nagodbe, tijekom 2015. godine ovisno društvo Lanište izdalo je obveznice nominalne vrijednosti 54.985.733 eura, a u svrhu ispunjenja najvećeg dijela obveza matičnog Društva prema vjerovnicima predstečajne nagodbe. Najveći dio izdanih obveznica dodijeljen je vjerovnicima predstečajne nagodbe tijekom 2015. godine, dok se manji broj obveznica nalazi u posjedu Društva te će naknadno biti dodijeljen vjerovnicima. Preostale obveze Društva koje su proizašle iz predstečajne nagodbe podmirit će se putem prodaje, odnosno preuzimanjem nekretnina i ostale imovine u vlasništvu Društva.
Sukladno svrsi postupka predstečajne nagodbe da Društvu omogući financijsko restrukturiranje kojim će postati likvidno, Uprava Društva na temelju prihvaćene predstečajne nagodbe smatra primjerenim korištenje pretpostavke neograničenog vremena poslovanja prilikom sastavljanja financijskih izvještaja za 2016. godinu. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su temeljem načela neograničenosti vremena poslovanja.
Ostalo – trošak revizorskih usluga
Trošak revizorskih usluga u 2016. godini iznosi 349 tisuća kuna, a uključuje reviziju pojedinačnih izvještaja Društva i njegovih konsolidiranih financijskih izvještaja, te ostale revizorske i druge usluge drugih revizorskih društava (2015. godina: 302 tisuće kuna).
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |||
|---|---|---|---|---|
| Broj | Vlasnički | Vlasnički | ||
| dionica | udio % | dionica | udio % | |
| Igor Oppenheim | 773.908 | 5,71% | 773.908 | 5,71% |
| Valamar Riviera d.d. | 516.658 | 3,81% | 516.658 | 3,81% |
| Tehnika d.d. | 451.800 | 3,34% | 451.800 | 3,34% |
| Tromont d.o.o. | 319.970 | 2,36% | 319.970 | 2,36% |
| Kos Dubravko | 217.800 | 1,61% | 186.107 | 1,37% |
| Elektroprojekt d.d. | 207.450 | 1,53% | 207.450 | 1,53% |
| Puharić Lara | 193.356 | 1,43% | 193.356 | 1,43% |
| Sedlar Josip | 189.527 | 1,40% | - | 0,0% |
| Hidroelektra Niskogradnja d.d. | 171.300 | 1,26% | 171.300 | 1,26% |
| Carek Vladimir | 135.040 | 1,00% | 135.040 | 1,00% |
| Ostali | 10.368.391 | 76,55% | 10.589.611 | 78,19% |
| 13.545.200 | 100% | 13.545.200 | 100% |
Vlasnička struktura Društva na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015. godine bila je kako slijedi:
2. Sažetak značajnih računovodstvenih politika, određivanje fer vrijednosti, računovodstvene procjene
2.1 Računovodstvene politike
Nekonsolidirani (odvojeni) financijski izvještaji Društva su sastavljeni u skladu sa zakonskim zahtjevima u Republici Hrvatskoj i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju u Europskoj uniji.
Na dan odobravanja ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društvo je pripremilo te odobrilo konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja ("MSFI") za Društvo i njegova ovisna društva ("Grupa") prema zahtjevima MRS-a 27.
U konsolidiranim financijskim izvještajima, ovisna društva - društva nad kojima Grupa, neposredno ili posredno, ima više od pola glasačkih prava ili na neki drugi način ima kontrolu nad poslovanjem – su u potpunosti konsolidirani.
Korisnici ovih nekonsolidiranih financijskih izvještaja trebali bi ih čitati s konsolidiranim financijskim izvještajima Grupe na dan 31. prosinca 2016. godine i godinu koja je tada završila, u svrhu dobivanja cjelokupnih informacija o financijskom položaju Grupe, rezultatima njenog poslovanja i promjenama financijskog stanja Grupe u cjelini. Konsolidirani financijski izvještaji Grupe objavljeni su na službenim stranicama Zagrebačke burze.
Primijenjene računovodstvene politike su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu. Društvo tijekom godine nije usvojilo nove i izmijenjene MSFI i njihova tumačenja koji bi utjecali na financijsku poziciju, rezultat poslovanja ili zahtijevali dodatne objave u financijskim izvještajima.
Financijski izvještaji su pripremljeni po načelu povijesnog troška, izuzev određenih financijskih instrumenata koji su iskazani po fer vrijednosti.
Računovodstvene politike su primjenjivane konzistentno, osim ako nije navedeno drugačije. Financijski izvještaji sastavljeni su po načelu nastanka događaja pod pretpostavkom neograničenog nastavka poslovanja.
Financijski izvještaji denominirani su u hrvatske kune (HRK). Na dan 31. prosinca 2016. godine tečaj za 1 USD i 1 EUR iznosio 7,17 HRK odnosno 7,56 HRK (31. prosinca 2015. godine: 6,99 HRK odnosno 7,63 HRK).
Novi standardi i dopune standarda koji su primijenjeni i na snazi
Društvo je za svoje izvještajno razdoblje koje započinje 1. siječnja 2016. godine usvojilo dolje navedene nove i dopunjene MSFI-ve koje je odobrila Europska unija i koji su relevantni za financijske izvještaje Društva.
- Iskazivanje stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju – Dodaci MSFI-ju 11
- Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije – Dodaci MRS-u 16 i MRS-u 38
- Metoda udjela u nekonsolidiranim financijskim izvještajima – Dodaci MRS-u 27
- Inicijativa za objavom – Dodaci MRS-u 1
- Investicijski subjekti: primjena izuzetaka u pogledu konsolidacije – Dodaci MSFI-ju 10, MSFI-ju 12 i MRS-u 28
- Godišnja poboljšanja za izvještajni ciklus od 2012. do 2014. godine sastoje se od promjena na četiri standarda (MSFI 5, MSFI 7, MSFI 19, MRS 34).
Usvajanje ovih poboljšanja nije imalo utjecaja na tekuće razdoblje kao ni na prethodna razdoblja te vjerojatno neće imati utjecaja na buduća razdoblja.
Standardi, tumačenja i dodaci koji su objavljeni, ali još nisu stupili na snagu
Objavljeno je nekoliko novih standarda i dodataka MSFI-jevima te smjernica Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) koji još nisu na snazi za izvještajna razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2016. godine i koje Društvo nije ranije usvojilo. Ne očekuje se da će ove promjene imati značajan utjecaj na buduće financijske izvještaje Društva, osim sljedećih standarda:
MSFI 15 'Prihodi od ugovora s kupcima' i povezani dodaci raznim drugim standardima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine)
Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde izdao je novi standard za priznavanje prihoda. On će zamijeniti MRS 18 koji pokriva ugovore za robu i usluge i MRS 11 koji pokriva ugovore o izgradnji.
Novi standard temelji se na načelu da se prihodi priznaju kada se kontrola nad dobrima ili uslugama prenosi na kupca tako da pojam kontrole zamjenjuje postojeći pojam rizika i koristi.
Neke ključne promjene u odnosu na sadašnju praksu jesu sljedeće:
• Svi paketi roba ili usluga koje se razlikuju trebaju se zasebno priznavati te je sve popuste i rabate na ugovornu cijenu potrebno alocirati na zasebne elemente.
- Prihodi se mogu priznati ranije nego prema sadašnjim standardima ako naknada varira iz bilo kojeg razloga (kao npr. za poticaje, rabate, naknade za dobro izvođenje posla, autorske naknade, postizanje željenog ishoda itd.) – minimalni iznosi moraju se priznati ako ne postoji značajan rizik od ukidanja.
- Trenutak u kojem se prihodi mogu priznavati može se promijeniti: dio prihoda koji se priznaje u trenutku kada je ugovor pri završetku možda će se morati priznavati tijekom trajanja ugovora i obrnuto.
- Postoje nova posebna pravila o, među ostalim, licencama, jamstvima, nepovratnim naknadama koje se unaprijed plaćaju i konsignacijskim aranžmanima.
- Kao i kod svakog novog standarda postoji povećani opseg objava.
Subjekti će moći birati između potpune retroaktivne primjene ili prospektivne primjene s dodatnim objavama.
Uprava trenutno procjenjuje utjecaj novih pravila MSFI-a 15 i utvrdila je sljedeća područja koja mogu biti pogođena:
- Mjerenje prihoda i obveza za ugovore o građenju s očekivanim gubitkom;
- Iskazivanje i mjerenje očekivanih gubitaka;
- Priznavanje prihoda u bruto ili neto iznosu (principal ili agent);
- Mjerenje prihoda za ugovore o građenju čiji se stupanj dovršenosti mjeri na output principu;
- Produžena jamstva koja će se morati iskazati kao zasebne obveze isporuke, što će odgoditi priznavanje dijela prihoda.
U odnosu na aktivne ugovore o građenju, primjena pravila MSFI-a 15 koja se tiču mjerenja očekivanih gubitaka donijela bi smanjenje obveza, odnosno povećanja ukupnog kapitala Društva za 7 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2016. godine (31. prosinca 2015. god.: 11 milijuna kuna). Nadalje, sukladno trenutno važećem MRS-u 11, Društvo prihode po nekim aktivnim ugovorima iskazuje u bruto iznosu (kao principal), dok bi ih primjenom pravila MSFI-a 15 priznavalo u neto iznosu (kao agent). Vrijedi i obrnuto. Prihodi i pripadajući rashodi koji proizlaze iz nekih postojećih ugovora o građenju primjenom pravila MSFI-a 15 bili bi značajno manji. Društvo u ovom trenutku ne može precizno kvantificirati opisani utjecaj te ne može procijeniti utjecaj ostalih pravila MSFI-a 15 na svoje financijske izvještaje, već će provesti detaljniju procjenu utjecaja u sljedećih dvanaest mjeseci. Uprava će navedeni standard usvojiti s datumom stupanja na snagu i nakon usvajanja od strane Europske unije.
MSFI 9 Financijski instrumenti i povezani dodaci raznim drugim standardima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine)
MSFI 9 regulira klasifikaciju, mjerenje i prestanak priznavanja financijske imovine i financijskih obveza i uvodi nova pravila za računovodstvo zaštite. U prosincu 2014. godine Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde unio je daljnje promjene u pravila klasifikacije i mjerenja te uveo novi model umanjenja vrijednosti. Uvođenjem tih promjena MSFI 9 sada je dovršen.
Društvo ne očekuje utjecaj nove klasifikacije, mjerenja i pravila prestanka priznavanja na financijsku imovinu i financijske obveze Društva s obzirom na izmjene odobrene od strane IASB-a u prosincu 2014. godine. Društvo procjenjuje da će financijska imovina trenutno klasificirana kao raspoloživa za prodaju
zadovoljiti uvjete klasificiranja kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit na temelju trenutnog poslovnog modela za ovu imovinu, te nisu potrebne promjene priznavanja i mjerenja za ovu imovinu. Novim pravilima zaštite računovodstvo zaštite u većoj je mjeri usklađeno s praksom upravljanja rizikom Društva. U pravilu će primjena računovodstva zaštite u budućnosti biti lakša jer se standardom uvodi pristup koji je više utemeljen na načelima. Novim se standardom također uvode prošireni zahtjevi objavljivanja i promjene u prezentiranju. Novi model umanjenja vrijednosti je model očekivanog kreditnog gubitka što (ECL) koji može rezultirati ranijim priznavanjem kreditnih gubitaka. Društvo je procijenilo sljedeće moguće efekte primjene novog standarda MSFI 9 na svoje financijske izvještaje:
- Društvo ne očekuje da će nova pravila o klasifikaciji, mjerenju i prestanku priznavanja imati značajan utjecaj na njegovu financijsku imovinu i obveze.
- Također neće biti nikakvog učinka na iskazivanje financijskih obveza Društva budući da novi zahtjevi isključivo utječu na iskazivanje financijskih obveza koje su priznate po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, a Društvo nema takvih obveza.
- Nova pravila zaštite neće imati učinak na Društvo jer ono nema instrumente zaštite.
- Novi model umanjenja vrijednosti jest model očekivanog kreditnog gubitka (ECL) koji može dovesti do ranijeg priznavanja kreditnih gubitaka. Društvo još nije procijenilo utjecaj novih pravila na svoja rezerviranja za umanjenje vrijednosti.
Uprava će navedeni standard usvojiti s datumom stupanja na snagu.
MSFI 16 Najmovi (objavljen u siječnju 2016. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1.siječnja 2019. godine)
- MSFI 16 prvenstveno će imati utjecaj na računovodstvo najmoprimca koji će u bilanci morati priznati gotovo sve najmove. Standardom se uklanja dosadašnja razlika između poslovnih i financijskih najmova te se zahtijeva priznavanje imovine (pravo na korištenje iznajmljene imovine) i financijskih obveza plaćanja najma za gotovo sve ugovore o najmu. Neobavezno izuzeće postoji za kratkotrajne najmove i najmove male vrijednosti.
- Utjecaj će se vidjeti i u računu dobiti i gubitka jer je ukupni trošak u pravilu veći u prvim godinama najma, a manji u kasnijim godinama najma. Usto će se poslovni rashodi zamijeniti kamatama i amortizacijom, pa će se promijeniti i ključni metrički podaci kao što je EBITDA.
- Novčani tok od poslovnih aktivnosti bit će veći jer se plaćanja glavnice obveze za najam klasificiraju u financijske aktivnosti. Samo se plaćanja kamata mogu i dalje iskazivati kao novčani tokovi od poslovnih aktivnosti.
- Računovodstvo najmodavaca neće se značajno mijenjati. Mogu se pojaviti neke razlike zbog novih smjernica o definiciji najma. Po MSFI-ju 16 ugovor jest ili sadrži najam ako se ugovorom prenosi pravo upravljanja korištenjem identificirane imovine na određeno razdoblje u zamjenu za naknadu.
Društvo je procijenilo da ovaj standard neće značajno utjecati na financijske izvještaje. Uprava će navedeni standard usvojiti s datumom stupanja na snagu i nakon što ga usvoji Europska unija.
a) Goodwill
Goodwill se određuje kao razlika:
- o naknade za stjecanje po fer vrijednosti na datum stjecanja uvećano za nekontrolirajući interes u stečenom društvu i uvećano (kod poslovne kombinacije u fazama) za fer vrijednost vlasničkog udjela koji je stjecatelj prethodno imao u stečenom društvu na dan stjecanja i
- o neto iznosa utvrdive stečene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza.
Troškovi povezani sa stjecanjem (naknade savjetnicima, pravnicima, računovođama, konzultantske naknade) priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju kada su nastali.
Goodwill se priznaje kao imovina na datum stjecanja. Ako je razlika negativna – negativni goodwill - dobit dobivena kao rezultat priznaje se kroz račun dobiti i gubitka kao povoljna kupnja.
Goodwill je podložan testu za umanjenje vrijednosti na svaki datum izvještavanja.
b) Nekretnine, postrojenja i oprema
Nekretnine, postrojenja i oprema, izuzev poslovne zgrade i pripadajućeg zemljišta (sjedište Društva) koje se smatra zasebnom skupinom imovine, iskazane su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Troškovi nabave uključuju sve troškove koji se mogu direktno povezati s dovođenjem imovine u upotrebu za namjeravanu svrhu. Nabavna vrijednost uključuje izdatke koji se izravno odnose na stjecanje sredstva. Nabavna vrijednost vlastito izgrađenog sredstva uključuje trošak materijala i direktnog rada i druge troškove povezane s dovođenjem sredstva u namijenjeno radno stanje, kao i troškove demontiranja i uklanjanja dijelova te obnove lokacije na kojoj se nalaze.
Naknadni izdaci vezani za već priznati predmet nekretnina, postrojenja i opreme kapitaliziraju se kao povećanje vrijednosti imovine u slučaju kada je vjerojatno da će zbog tih dodatnih izdataka pritjecati dodatne buduće ekonomske koristi i kada ti izdaci unapređuju stanje imovine iznad originalno priznatog. Svi ostali naknadni troškovi priznaju se kao rashod u periodu kada su nastali.
Zemljište koje se odnosi na poslovnu zgradu se nakon početnog priznavanja iskazuje po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za kasnije akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Neovisne procjene vrijednosti zemljišta vrše se kada se knjigovodstvena vrijednost bitno razlikuje od fer vrijednosti. Svako povećanje vrijednosti zemljišta knjiži se u okviru ostale sveobuhvatne dobiti na poziciji revalorizacijske rezerve, osim u slučaju da, i isključivo u mjeri u kojoj, ono poništava smanjenje vrijednosti iste imovine koje je ranije bilo iskazano kao rashod i u tom se slučaju prikazuje kao prihod.
Svako umanjenje prvo se prebija s povećanjem koje se odnosi na raniju procjenu vrijednosti u pogledu iste imovine i nakon toga se priznaje kao trošak. Pripadajući dio revalorizacijskih rezervi ostvarenih prilikom ranije procjene vrijednosti oslobađa se iz revalorizacijskih rezervi direktno u zadržani dobitak, nakon otuđenja imovine.
Nakon početnog priznavanja prema trošku, poslovna zgrada se priznaje prema revaloriziranoj vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadnu amortizaciju na zgrade i trošak umanjenja vrijednosti. Fer vrijednost se bazira na tržišnoj vrijednosti, a to je procijenjena vrijednost za koju bi imovina mogla biti prodana na dan procjene vrijednosti između dobrovoljnog kupca i dobrovoljnog prodavatelja po uobičajenim poslovnim i komercijalnim uvjetima.
Kad se knjigovodstveni iznos sredstva poveća kao rezultat revalorizacije, to povećanje se izravno odobrava u okviru ostale sveobuhvatne dobiti na poziciji revalorizacijska rezerva. Revalorizacijsko povećanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje istog sredstva, koje je prethodno bilo priznato kao rashod.
Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, to smanjenje se priznaje kao rashod. Revalorizacijsko smanjenje izravno tereti revalorizacijsku rezervu unutar ostale sveobuhvatne dobiti do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za isto sredstvo.
Svake godine se vrši prijenos iz ostale sveobuhvatne dobiti (revalorizacijske rezerve) u ostale rezerve u visini amortizacije revalorizirane imovine. Također, akumulirana amortizacija na datum revalorizacije se isključuje na teret bruto knjigovodstvenog iznosa sredstva, a neto iznos prepravlja se do revaloriziranog iznosa sredstva.
U trenutku povlačenja iz uporabe ili otuđenja, sva preostala revalorizacijska rezerva takvog sredstva se prenosi u zadržanu dobit.
Amortizacija je obračunata primjenom linearne metode pojedinačno za svako osnovno sredstvo kroz procijenjeni vijek korištenja imovine. Amortizacija se počinje obračunavati kada je dugotrajna materijalna imovina raspoloživa i spremna za upotrebu. Imovina u izgradnji se ne amortizira. Amortizacija se obračunava kroz prosječni procijenjeni vijek trajanja kako slijedi:
| Zgrade | 40 godina |
|---|---|
| Postrojenja i oprema | 2 - 10 godina |
| Transportna sredstva, namještaj i uredska oprema | 1 - 4 godine |
Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim osnovnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Amortizirajući iznos nekog sredstva utvrđuje se nakon oduzimanja njegovog ostatka vrijednosti. Ostatak vrijednosti imovine se može povećati na vrijednost jednaku ili veću od knjigovodstvene vrijednosti te imovine. Ako se to dogodi, iznos amortizacije je nula.
Dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba utvrditi kao razliku između neto iznosa potraživanja od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine.
Dobit ili gubitak ostvaren prodajom, rashodovanjem ili na drugi način otuđenjem materijalne i nematerijalne imovine iskazuje se u okviru ostalih neto dobitaka / (gubitaka) iz poslovanja.
Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme
Na svaki datum bilance Društvo analizira sadašnju vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme kako bi procijenilo da li postoje pokazatelji da vrijednost nekog sredstva treba biti umanjena. Ako takvi pokazatelji postoje, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos sredstva kako bi utvrdilo iznos gubitka od umanjenja imovine (ako on postoji). Ako nije moguće procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Kada se temelj raspodjele može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi, sredstva se također raspoređuju na pojedinu jedinicu koja stvara novac, a ako to nije moguće, sredstva se raspoređuju na najmanje jedinice Društva koje stvaraju novac i za koje se raspodjela može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi.
Nadoknadivi iznos jest viši iznos fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednosti sredstva u upotrebi. Pri utvrđivanju vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budući novčani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujući diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekuće tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifičnih za pojedino sredstvo.
Ako je nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) umanjuje se do njegovog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja imovine priznaje se odmah kao rashod u računu dobiti i gubitka, osim za revaloriziranu imovinu gdje se gubici prvo umanjuju na teret pripadajućih revalorizacijskih rezervi unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
c) Ulaganje u nekretnine
Ulaganja u nekretnine se klasificiraju nekretnine koje se drže ili zbog stjecanja prihoda od najma ili kapitalne dobiti ili oboje. Ulaganje u nekretnine se početno vrednuju po trošku nabavke. Nakon početnog priznavanja, ulaganja u nekretnine se vode po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranom umanjenju vrijednosti. Trošak ulaganja u nekretninu uključuje nabavnu cijenu i sve izravne troškove. Zemljište se ne amortizira. Kada se stave u upotrebu, ulaganja u nekretnine se amortiziraju kroz ekonomski vijek trajanja. Amortizacijske stope jednake su onima koje se upotrebljavaju kod nekretnine, postrojenja i oprema. Dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedinog ulaganja u nekretnine treba utvrditi kao razliku između neto iznosa potraživanja od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine. Dobit ili gubitak ostvaren prodajom, rashodovanjem ili na drugi način otuđenjem ulaganjem u nekretnine iskazuje se u okviru ostalih neto dobitaka / (gubitaka) iz poslovanja. Pravila korištenja prilikom umanjenja jednaka su kao i kod nekretnina, postrojenja i oprema. Društvo u bilješkama objavljuje fer vrijednosti ulaganja ako postoje značajna odstupanja u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost. Društvo objavljuje prihode od najma od ulaganja u nekretnine i pripadajuće direktne troškove.
d) Najmovi
Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom na najmoprimca. Svi ostali najmovi klasificiraju se kao poslovni najmovi.
Financijske najmove početno se priznaje u bilanci najmoprimca kao imovinu i obveze po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljenih sredstava ili ako je niže po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma. Pripadajuća obveza prema najmodavcu uključena je u bilancu kao obveza za financijski leasing.
Plaćanje najamnine raspodjeljuje se između financijskog troška i smanjenja nepodmirene obveze kako bi se postigla ista periodična kamatna stopa na preostali iznos obveze. Financijski troškovi priznaju se direktno u računu dobiti i gubitka.
Poslovni najam priznaje se kao rashod u računu dobiti i gubitka na ravnomjernoj osnovi tijekom razdoblja najma.
e) Ulaganja u ovisna društva
Ovisna društva su društva u kojima Društvo, posredno ili neposredno, ima kontrolu nad njihovim aktivnostima. Kontrola je postignuta ako Društvo ima moć upravljanja financijskim i poslovnim politikama društva tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Smatra se da kontrola postoji kad Društvo posjeduje, izravno ili neizravno preko ovisnog subjekta, više od polovine glasačke moći nekog subjekta, osim ako u iznimnim slučajevima, može biti jasno dokazano da takvo vlasništvo ne predstavlja kontrolu. Kontrola je postignuta i ako Društvo ima manje od polovine glasačke moći, ali kada ima moć upravljanja financijskim i poslovnim politikama društva tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ulaganja u podružnice iskazana su po trošku nabave umanjenom za gubitke, ako postoje. Trošak nabave jednak je trošku inicijalnog ulaganja umanjenom za svako naknadno povlačenje ulaganja. Ulaganja u ovisna društva evidentiraju se kao dugotrajna imovina. Kada matica reorganizira svoju grupu osnivanjem novog subjekta koje postaje vlasnik drugih ovisnih društava (intermedijalna ovisna društva), knjigovodstvena vrijednost ulaganja u intermedijalno društvo ne može biti veća od troška ulaganja u ovisna društva prije reorganizacije, umanjenom za gubitke, ako postoje. Društvo objavljuje sva ulaganja u ovisna društva neovisno o značajnosti ulaganja i neovisno o tome postoje li međukompanijske transakcije.
f) Ulaganja u pridružena društva
Pridruženim društvima smatraju se društva u kojima Društvo ima značajan utjecaj, ali nema kontrolu. Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta u koje je izvršeno ulaganje, ali ne predstavlja kontrolu ili zajedničku kontrolu tih politika. Smatra se da značajan utjecaj postoji kad Društvo posjeduje, izravno ili neizravno preko ovisnog subjekta, 20% i više glasačke moći, osim ako u iznimnim slučajevima, može biti jasno dokazano da takvo vlasništvo ne predstavlja značajan utjecaj. Značajan utjecaj je postignut i ako Društvo ima manje od 20% glasačke moći, ali kada ima moći sudjelovanja u financijskim i poslovnim politikama društva tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Znatno ili većinsko vlasništvo drugog ulagatelja nužno ne priječi da ulagatelj ima značajan utjecaj. Postojanje značajnog utjecaja ulagatelja obično se dokazuje zastupanjem u upravljačkim tijelima, sudjelovanjem pri donošenju politika, značajnim transakcijama, razmjenom rukovodećeg osoblja. Ulaganja u pridružena društva u pojedinačnim izvještajima se iskazuju po trošku nabave umanjenom za gubitke, ako postoje.
Knjigovodstvena vrijednost ulaganja na datum kada ono prestaje biti pridruženi subjekt smatrat će se troškom kod početnog mjerenja financijske imovine. Ulaganja u pridružena društva evidentiraju se kao dugotrajna imovina. Društvo objavljuje sažete informacije o pridruženim društvima (agregatni iznos imovine, obveza, prihoda i rashoda) samo u slučaju ako je iznos ulaganja u izvještaju o financijskom položaju značajan.
g) Zalihe
Zalihe se iskazuju po trošku ili neto očekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se može realizirati, ovisno o tome što je niže. Zalihe materijala i rezervnih dijelova te sitnog inventara se iskazuju po stvarnim troškovima nabave. Utrošak zaliha gotovih proizvoda i materijala se iskazuju po prosječnim ponderiranim cijenama. Zalihe sitnog inventara otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu.
Zalihe proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti. Trošak nabave uključuje troškove nabave zaliha i trošak njihova dovođenja na postojeću lokaciju i stanje.
h) Potraživanja
Potraživanja predstavljaju prava na naplatu određenih iznosa od kupaca ili drugih dužnika kao rezultat poslovanja društva. Kratkoročna potraživanja se prilikom početnog priznavanja iskazuju u ukupnom (nominalnom) iznosu te se naknadno umanjuju su za ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja. Ispravak vrijednosti zastarjelih i spornih potraživanja vrši se pojedinačno za svako potraživanje kad je neizvjesna naplata djelomičnog ili ukupnog iznosa potraživanja temeljem procjene menadžmenta. Dugoročna potraživanja se prilikom početnog priznavanja iskazuju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope (vidjeti dolje niže "Zajmovi i potraživanja").
i) Novac i ekvivalenti novca
Novac se sastoji od depozita, novca na računima u bankama i sličnim institucijama i gotovog novca u blagajnama. Ova pozicija uključuje novac odmah raspoloživ i upotrebljiv i karakterizirana je odsutnošću rizika naplate. Ulaganja u novčane fondove klasificiraju se kao ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
j) Pretvaranje stranih valuta
Sredstva i obveze denominirane u stranoj valuti pretvorene su u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan bilance. Tečajne razlike kod pretvaranja stranih sredstava plaćanja u kune uključene su u račun dobiti i gubitka kako su nastajale. Tečajne razlike od ulaganja u inozemno poslovanje (uključuje podružnice i ostale oblike poslovanja u inozemstvu) iskazuju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
k) Primljeni krediti
Kamatonosni bankarski krediti i prekoračenja knjiže se u visini primljenih iznosa, umanjenih za direktne troškove odobrenja. Financijski troškovi, uključivši premije koje se plaćaju prilikom podmirenja ili otkupa, knjiže se po obračunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenom iznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojem su nastali. Nepodmireni financijski troškovi i kamate iskazuju se na posebnoj poziciji u izvještaju o financijskom položaju – ukalkulirani rashodi. Nakon početnog priznavanja primljeni krediti se vrednuju po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope, s kamatnim troškom priznatim na temelju efektivnog prinosa.
l) Rezerviranja
Rezerviranje se priznaje ako, i samo ako, Društvo ima sadašnju obvezu (pravnu ili konstruktivnu) nastalu kao rezultat prošlog događaja i vjerojatno je da će za podmirenje te obveze biti potreban odljev ekonomskih resursa, te ako je moguće realno procijeniti iznos obveze. U slučaju parnica Društvo određuje postoji li sadašnja obveza na datum izvještaja o financijskom položaju uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze, a posebice mišljenje pravnih stručnjaka. U dokaze koji se razmatraju uključuju se dodatni dokazi proizašli iz događaja nastalih nakon datuma izvještaja o financijskom položaju, poput presuda i slično.
Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum bilance, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti u svezi te obveze. Kada se rezerviranje mjeri na temelju procijenjenih novčanih tokova, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost očekivanih izdataka potrebnih za podmirenje obveze. Procijenjeni budući novčani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujući diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekuće tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifičnih za pojedinu obvezu. Procjenu ishoda i fnancijskog učinka određuje menadžment Grupe prosudbom, uz korištenje iskustva za slične transakcije i ako je potrebno uz pomoću izvješća neovisnih stručnjaka (u slučajevima sudskih tužbi pomoću izvješća pravnih stručnjaka). Dokaze koji se razmatraju uključuju se i dokazi nastali temeljem događaja nakon datuma izvještaja o fnancijskom položaju. U slučaju procjene negativnog ishoda u sudskim procesima u iznos rezerviranja se uključuju i zatezne kamate. Učinak vremenske vrijednosti novca priznaje se samo ako je značajan.
Rezerviranja se pregledavaju na svaki datum izvještaja o financijskom položaju te ih se usklađuje tako da odražavaju najbolju tekuću procjenu. Ako više nije vjerojatno da će podmirivanje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, rezerviranje se treba ukinuti.
Ako Društvo ima štetni ugovor, sadašnja obveza prema tom ugovoru treba se priznati i mjeriti kao rezerviranje. Štetni ugovor je ugovor u kojem neizbježni troškovi ispunjenja obveza prema ugovoru prelaze ekonomske koristi koje se od njega očekuju.
Ako se očekuje da će neke ili sve izdatke potrebne za podmirenje rezerviranja nadoknaditi treća strana, potraživanje se priznaje kao imovina samo kada je doista izvjesno da će naknada biti primljena te da se iznos naknade može pouzdano izmjeriti.
m) Primanja zaposlenih
(i) Doprinosi u obvezni mirovinski fond
Obveze za doprinose u obvezni mirovinski fond se uključuju kao trošak u račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.
(ii) Bonusi
Obveze za bonuse zaposlenika priznaju se kao rezerviranja troškova na temelju formalnog plana Društva, kada se na temelju ranijih iskustava Uprave, odnosno ključnih zaposlenika, može realno očekivati da će bonusi biti isplaćeni te kada se iznos bonusa može procijeniti prije objave financijskih izvještaja. Za obveze za bonuse se očekuje da će biti podmirene kroz 12 mjeseci od datuma bilance, a priznaju se u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.
n) Priznavanje prihoda
Prihodi od prodaje iskazuju se u neto iznosu umanjeni za povrate, diskonte, bonuse i premije, kao i poreze direktno povezane s prodajom proizvoda i izvršenih usluga i predstavljaju iznos fakturiran trećim osobama. Prihod se priznaje u trenutku kada su dobra otpremljena odnosno izvršena usluga, te kada je značajni dio rizika i koristi vlasništva nad dobrima prenesen na kupca.
Prihodi od ugovora o izgradnji
Kad je moguće pouzdano procijeniti ishod ugovora o izgradnji, prihodi i troškovi priznaju se prema stupnju dovršenosti ugovorenih poslova na datum bilance, a na temelju udjela troškova ugovora nastalih za poslove obavljene do tog datuma u odnosu na ukupne procijenjene troškove ugovora. Odstupanja u ugovorenim radovima, reklamacije i bonusi uključuju se u onoj mjeri u kojoj su dogovoreni s kupcem.
Ako nije moguće pouzdano procijeniti ishod ugovora o izgradnji, prihodi po osnovi ugovora priznaju se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će nastali troškovi ugovora moći nadoknaditi. Troškovi ugovora priznaju se kao rashodi razdoblja u kojem su nastali.
Ako je vjerojatno da će ukupni troškovi ugovora premašiti ukupne prihode ugovora, očekivani gubici se odmah priznaju kao trošak. Prihodi od ugovora o građenju s očekivanim gubitkom priznaju se tako da se stvarno nastali troškovi za poslove uvećavaju za smanjenje očekivanog gubitka priznatog u prethodnom razdoblju. Smanjenje prethodno priznatog očekivanog gubitka priznaje se na temelju udjela troškova ugovora nastalih za poslove obavljene do tog datuma u odnosu na ukupno procijenjene troškove ugovora. Smanjenje očekivanih gubitaka dolazi i u slučaju ako dođe do djelomičnog ili u cijelosti ukidanja prethodno priznatog gubitka, a ne temelju novih procjena konačnog rezultata ugovora. Prihodi od usluga, uključujući ugovore za isporuku i montažu opreme, priznaju se u razdoblju kada su usluge izvršene uz primjenu metode postotka dovršenosti, a na temelju udjela troškova ugovora nastalih za poslove obavljene do tog datuma u odnosu na ukupne procijenjene troškove ugovora. Prihodi po osnovi isporuke i montaže opreme iskazuju se kao prihodi od ugovora o građenju.
o) Financijski prihodi i troškovi
Financijski prihodi i troškovi obuhvaćaju obračunatu kamatu na kredite, zajmove te na dugoročna potraživanja i obveze primjenom metode efektivne kamatne stope, potraživanja za kamate na uložena sredstva (depozite), prihode od dividendi, dobitke i gubitke od tečajnih razlika, dobitke i gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Prihod od kamate se priznaje u računu dobiti i gubitka primjenom metode obračunatih prihoda, koristeći efektivnu kamatnu stopu. Prihod od dividendi priznaje se u računu dobiti i gubitka na datum kada je ustanovljeno pravo Društva na isplatu dividende.
Financijski trošak sastoji se od troška obračunatih kamata na primljene pozajmice i kredite, izdane obveznice i druge financijske obveze primjenom metode efektivne kamatne stope. Financijski trošak
obuhvaća i promjene fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te gubitke od tečajnih razlika.
Troškovi posudbe koji se direktno odnose na kupnju, izgradnju ili proizvodnju kvalificiranog sredstva kapitaliziraju se tijekom razdoblja koje je neophodno za dovršenje i pripremu sredstva za njegovu namjeravanu upotrebu ili prodaju. Ostali troškovi posudbe priznaju se u računu dobiti i gubitka koristeći metodu efektivne kamatne stope.
p) Porezi
Društvo iskazuje poreznu obvezu u skladu s Hrvatskim propisima. Porez na dobit za tekuću godinu sadržava tekući i odgođeni porez.
Tekući porez je očekivani porez koji se plaća na oporezivu dobit tekuće godine, koristeći poreznu stopu koja je na snazi na datum bilance.
Odgođeni porezi proizlaze iz privremenih razlika između vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima od vrijednosti iskazanih za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Odgođena porezna imovina za neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice priznaje se ako postoji vjerojatnost da će se u budućnosti ostvariti oporeziva dobit temeljem koje će se iskoristiti odgođena porezna imovina. Odgođena porezna imovina i obveze obračunavaju se uz primjenu stope poreza na dobit primjenjive na period kada će se ta imovina ili obveze realizirati.
Tekući i odgođeni porez priznaju se kao rashod ili prihod u računu dobiti i gubitka; osim kada se odnose na stavke koje se direktno priznaju na kapitalu, kada se i porez također priznaje direktno na kapitalu.
q) Informacije o segmentima
Prilikom identificiranja poslovnih segmenata, Uprava uglavnom slijedi pružanje proizvoda ili usluga unutar određenog ekonomskog područja. Svakim od ovih poslovnih segmenata se upravlja zasebno budući da su određeni specifičnim zahtjevima tržišta.
Politike vrednovanja / mjerenja koje Društvo koristi za izvještavanje o poslovnim segmentima su iste kao i one korištene prilikom izrade financijskih izvještaja.
Dodatno, imovina koja se ne može direktno dodijeliti poslovnim aktivnostima određenog segmenta nije alocirana na pojedine segmente.
Nije bilo promjena u metodama vrednovanja koje su korištene prilikom određivanja dobiti/gubitka poslovnog segmenta u usporedbi s prethodnim razdobljima.
r) Zarada po dionici
Društvo prikazuje podatke o osnovnoj zaradi po dionici za redovne dionice. Osnovna zarada po dionici se računa dijeleći dobit ili gubitak za godinu pripadajuću držateljima redovnih dionica, s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.
s) Financijska imovina i financijske obveze
Financijska imovina
Ulaganja se priznaju i prestaju priznavati na datum trgovanja gdje je kupnja i prodaja financijskog sredstva određena ugovorom čije odredbe zahtijevaju da se to sredstvo isporuči u okviru određenoga vremena uređenog od strane tržišta. Početno se mjere po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove, osim u slučaju financijske imovine koja se vodi po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, koja se inicijalno mjeri po fer vrijednosti.
Financijska imovina klasificira se u sljedeće kategorije:
o " Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVRDIG)"
Financijska imovina se klasificira kao FVRDIG kada je namijenjena trgovanju ili je definirana od strane Društva kao takva. Ova se financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti, a svaka ostvarena dobit ili gubitak priznaju se u računu dobiti i gubitka. Svi derivativni financijski instrumenti spadaju u ovu kategoriju, osim ako su određeni i učinkoviti kao instrumenti zaštite (hedging) u kojem slučaju se primjenjuje računovodstvo zaštite.
o "Ulaganja koja se drže do dospijeća"
Obveznice, depoziti s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koje Društvo ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati ih do dospijeća klasificiraju se kao ulaganja koja se drže do dospijeća. Ulaganja se prilikom početnog priznavanja iskazuju po fer vrijednosti. Ulaganja se naknadno mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak je iznos po kojem je imovina mjerena pri početnom priznavanju, umanjen za otplatu, uvećan ili umanjen za kumulativnu amortizaciju primjenom metode efektivne kamatne stope, te umanjen za sva smanjenja zbog umanjenja vrijednosti ili nemogućnosti naplate. Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortiziranog troška financijske imovine i raspoređivanja prihoda od kamata tijekom određenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja na dan priznavanja imovine točno diskontira procijenjena buduća novčana plaćanja kroz očekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je prikladnije, kroz kraće razdoblje (originalna efektivna kamatna stopa). Prihod od kamata priznaje se primjenom originalne efektivne kamatne stope osim za kratkoročna ulaganja gdje priznavanje kamata nije materijalno značajno.
o "Financijska imovina raspoloživa za prodaju"
Financijska imovina raspoloživa za prodaju je ne-derivativna financijska imovina koja je ili određena za ovu kategoriju ili se ne može uključiti ni u koju drugu gore navedenu kategoriju financijske imovine. Ova se imovina iskazuje po fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali uslijed promjena u fer vrijednosti priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti, u revalorizacijskim rezervama tog ulaganja, osim gubitka od umanjenja, kamata izračunatih primjenom metode efektivne kamatne stope te pozitivnih i negativnih tečajnih razlika na monetarnim sredstvima, koji se priznaju direktno u računu dobiti i gubitka. Ako je financijska imovina otuđena ili ju je potrebno umanjiti, kumulativni dobici i gubici, koji su prethodno priznati unutar ostale sveobuhvatne dobiti u revalorizacijskim rezervama nastalima od ulaganja, priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Fer vrijednost ove financijske imovine denominirane u stranoj valuti određena je u toj valuti i pretvorena po srednjem tečaju na dan bilance. Promjena u fer vrijednosti vezana uz tečajne razlike koja proizlazi iz promjene u amortiziranim troškovima te imovine priznaje se u računu prihoda i rashoda, a ostale promjene su iskazane unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
o "Zajmovi i potraživanja"
Potraživanja od kupaca, zajmovi i ostala potraživanja s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja koja ne kotiraju na aktivnom tržištu klasificiraju se kao zajmovi i potraživanja. Imovina se prilikom početnog priznavanja iskazuje po fer vrijednosti, a naknadno se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak je iznos po kojem je imovina mjerena pri početnom priznavanju, umanjen za otplatu, uvećan ili umanjen za kumulativnu amortizaciju primjenom metode efektivne kamatne stope, te umanjen za sva smanjenja zbog umanjenja vrijednosti ili nemogućnosti naplate. Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortiziranog troška financijske imovine i raspoređivanja prihoda od kamata tijekom određenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja točno diskontira procijenjena buduća novčana plaćanja kroz očekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je prikladnije, kroz kraće razdoblje. Prihodi od kamata i kumulativna amortizacija priznaju se primjenom originalne efektivne kamatne stope osim za kratkoročna potraživanja gdje priznavanje kamata nije materijalno značajno. Originalna efektivna kamatna stopa je ona kamatna stopa koja je određena na dan početnog priznavanja financijske imovine.
Umanjenje vrijednosti financijske imovine (testovi umanjenja)
Na svaki datum bilance Društvo procjenjuje postoje li pokazatelji o umanjenju vrijednosti financijske imovine, osim one imovine klasificirane kao imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Vrijednost financijske imovine umanjuje se ako postoji objektivan dokaz o umanjenju njezine vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja nastalih nakon početnog priznavanja imovine, kad taj događaj utječe na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine.
Za neuvrštene dionice klasificirane kao raspoložive za prodaju objektivan dokaz o njihovu umanjenju jest značajno ili produljeno smanjenje fer vrijednosti ispod njihova troška stjecanja.
Za svu ostalu financijsku imovinu, uključujući otkupive zadužnice klasificirane kao raspoložive za prodaju i potraživanja na temelju financijskih najmova, objektivan dokaz o umanjenju može uključivati sljedeće:
- Značajne financijske teškoće izdavatelja ili dužnika; ili
- Nepoštivanje odredbi ugovora, poput nepodmirenja ili zakašnjenja plaćanja kamate ili glavnice; ili
- Nastanak vjerojatnosti da će dužnik pokrenuti stečajni postupak ili bankrotirati.
Za pojedine kategorije financijske imovine, kao što su potraživanja od kupaca, pojedinačno procijenjena imovina za koju ne postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti naknadno se uključuje u grupu financijske imovine i za nju se zajednički procjenjuje potreba za umanjenjem. Objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti portfelja potraživanja može uključivati prijašnje iskustvo Društva vezano za naplatu potraživanja, povećanje broja zakašnjelih plaćanja u portfelju nakon isteka prosječnog odobrenog perioda od 60 dana te uočene promjene u državnim i lokalnim ekonomskim uvjetima koje utječu na zakašnjenje naplate potraživanja.
Za financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku iznos gubitka mjeri se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz originalnu efektivnu kamatnu stopu financijske imovine.
Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine, uključujući potraživanja od kupaca umanjuje se upotrebom računa ispravka vrijednosti, osim imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vlasničkih instrumenata koji se klasificiraju kao imovina raspoloživa za prodaju i čija se fer vrijednost utvrđuje na temelju kretanja na uređenom tržištu. Kada su potraživanja od kupaca nenaplativa, ista će biti otpisana upotrebom računa ispravka vrijednosti. Naknadne naplate prethodno otpisanih potraživanja iskazuju se korekcijom računa ispravka vrijednosti. Promjene u knjigovodstvenom iznosu računa ispravka vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Osim za vlasničke instrumente raspoložive za prodaju, ako se u sljedećem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti ispravlja se u računu dobiti i gubitka do iznosa kada knjigovodstvena vrijednost instrumenta na datum ispravljanja umanjena ne prelazi amortizirani trošak da nije došlo do priznavanja umanjenja vrijednosti na datum kada je umanjenje vrijednosti izvršeno.
Gubici od umanjenja vrijednosti prethodno priznati u računu dobiti i gubitka od ulaganja u vlasničke instrumente klasificirane kao raspoložive za prodaju ne ispravljaju se u računu dobiti i gubitka. Ako u sljedećem razdoblju fer vrijednost dužničkog instrumenta klasificiranog kao raspoloživ za prodaju poraste, povećanje se priznaje direktno unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
Dobici i gubici od umanjenja financijske imovine, osim one koje se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, iskazuju se kao dobici (gubici) iz poslovanja.
Ugrađeni derivativi
Ugrađeni derivativ je komponenta hibridnog (spojenog) instrumenta koji uključuje nederivativni osnovni ugovor s efektom da se neki od novčanih tokova spojenog instrumenta mijenjaju slično promjenama samostalnog derivativa. Ugrađeni derivativ uzrokuje da pojedini ili svi novčani tokovi, koji bi se inače ugovorno zahtijevali, budu promijenjeni sukladno određenoj kamatnoj stopi, cijeni financijskog instrumenta, cijeni robe, tečaju stranih valuta, indeksu cijene ili stopa, kreditnom rejtingu, ili drugoj varijabli, pod uvjetom, u slučaju nefinancijske varijable, da ista nije specifična za jednu od strana ugovora.
Ugrađeni derivativ se odvaja od osnovnog ugovora i računovodstveno tretirati kao derivativ prema, samo, i isključivo ako:
o ekonomska obilježja i rizici ugrađenog derivativa nisu usko povezani s ekonomskim obilježjima i rizicima osnovnog ugovora, i
o ako bi zaseban instrument s istim uvjetima kao ugrađeni derivativ udovoljavao definiciji derivativa,
o da se hibridni (složeni) instrument ne mjeri po fer vrijednosti pri čemu se promjene fer vrijednosti priznaju u dobit ili gubitak.
Ako se ugrađeni derivativ odvaja, ugovor na kojeg se derivativ odnosi računovodstveno se tretira kao financijski instrument po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako isti predstavlja financijski instrument. Dobici i gubici od priznavanja i prestanka priznavanja derivativa priznaju se kao ostali dobici / (gubici) iz poslovanja.
Prestanak priznavanja financijske imovine
Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu samo i isključivo ako ugovorna prava na novčane tokove od financijske imovine isteknu, ili ako ono prenese financijsku imovinu i sve značajne rizike i koristi povezane s vlasništvom nad tom financijskom imovinom drugom društvu. Ako Društvo ne prenese niti ne zadrži sve značajne rizike i koristi povezane s vlasništvom nad tom financijskom imovinom i ako je zadržalo kontrolu nad tom imovinom, Društvo priznaje zadržani dio te imovine i odgovarajuću obvezu za iznos koji će možda trebati platiti. Ako Društvo zadrži sve značajne rizike i povrate povezane s vlasništvom nad prenesenom financijskom imovinom, ono nastavlja priznavati financijsku imovinu i financijsku obvezu za primljenu naknadu.
Dobici i gubici koji nastaju prilikom početnog priznavanja financijske imovine, prilikom utvrđivanja fer vrijednosti imovine, iskazuju se kao vrijednosna usklađenja. Dobici i gubici koji nastaju prilikom prestanka priznavanja financijske imovine iskazuju se na poziciji ostali dobici (gubici) iz poslovanja. Dobici i gubici nastali od priznavnja i prestanka priznavanja derivativa iskazuju se kao ostali dobici (gubici) iz poslovanja.
Financijske obveze i vlasnički instrumenti izdani od strane Društva
Klasifikacija kao obveza ili kao kapital
Dužnički i vlasnički instrumenti klasificiraju se ili kao financijske obveze ili kao kapital u skladu sa suštinom ugovornog sporazuma.
Financijska obveza
Svaka obveza koja je:
a) ugovorna obveza da se:
i) isporuči novac ili druga fnancijska imovina drugom subjektu, ili
ii) razmijeni fnancijska imovina ili fnancijske obveze s drugim subjektom prema uvjetima koji su potencijalno nepovoljniji za subjekt, ili
b) ugovor koji će se namiriti ili se može namiriti vlastitim vlasničkim instrumentima subjekta
Vlasnički instrumenti
Vlasnički instrument je svaki ugovor koji dokazuje udio u ostatku imovine Društva nakon oduzimanja svih njegovih obaveza. Vlasnički instrumenti izdani od strane Društva priznaju se kao razlika između primitaka i direktnih troškova izdavanja.
Dionički kapital
a. Redovne dionice
Dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost izdanih dionica.
Kapitalna dobit uključuje premiju ostvarenu prilikom izdavanja dionica. Bilo koji transakcijski troškovi povezani s izdavanjem redovnih dionica priznaju se kao smanjenje kapitala.
b. Otkup dioničkog kapitala
Iznos naknade plaćene za otkup dioničkog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje u kapitalu i rezervama. Otkupljene dionice klasificiraju se kao vlastite dionice i predstavljaju odbitnu stavku od ukupnog kapitala i rezervi.
Financijsko jamstvo ugovorene obveze
Financijsko jamstvo ugovorene obveze se inicijalno mjeri po njihovoj fer vrijednosti i naknadno se mjeri po višoj vrijednosti:
- iznosa obveze iz ugovora utvrđenoj u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina; i
- inicijalno priznatog iznosa umanjenog, ako je potrebno, za odgovarajući kumulativni efekt priznat u skladu s politikom priznavanja prihoda (dividende i kamatni prihodi).
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Financijske se obveze klasificiraju kao financijske obveze po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka kada su ili namijenjene trgovanju ili su definirane od strane Društva kao takve.
Financijska obveza iskazana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka mjeri se po njezinoj fer vrijednosti, a pripadajuća dobit ili gubitak priznaju se u računu dobiti i gubitka. Neto dobitak ili gubitak priznat u računu dobiti i gubitka uključuje i kamatu plaćenu na financijsku obvezu.
Ostale financijske obveze
Ostale financijske obveze (uključujući zajmove, primljene kredite, izdane obveznice, obveze prema dobavljačima) inicijalno se mjere po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove.
Ostale financijske obveze se naknadno mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope, s kamatnim troškom priznatim na temelju efektivnog prinosa.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortiziranog troška financijske obveze i raspoređivanja troška kamata tijekom određenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja na točno diskontira procijenjena buduća novčana plaćanja kroz očekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je prikladnije, kroz kraće razdoblje. Rashodi od kamata i kumulativna amortizacija priznaju se primjenom originalne efektivne kamatne stope osim za kratkoročne obveze gdje priznavanje kamata nije materijalno značajno. Originalna efektivna kamatna stopa je ona kamatna stopa koja je određena na dan početnog priznavanja financijske obveze.
Prestanak priznavanja financijske obveze
Društvo prestaje priznavati financijsku obvezu samo i isključivo ako je ista podmirena, otpisana ili istekla.
Dobici i gubici nastali od priznavanja i prestanka priznavanja obveza iskazuju se kao ostali dobici (gubici) iz poslovanja.
t) Nepredviđena imovina i nepredviđene obveze
Nepredviđene obveze nisu priznate u financijskim izvještajima. One se objavljuju u bilješkama osim ako odljev ekonomskih koristi nije vjerojatan. U slučaju da je odljev resursa vjerojatan i da se obvezu može izmijeriti s dovoljno pouzdanosti, obveza se iskazuje na poziciji rezerviranja (u slučaju da se ne može utvrditi točan iznos i rok dospijeća) ili na ostalim pozicijama u izvještaju o financijskom položaju.
Nepredviđena imovina nije iskazana u financijskim izvještajima već se iskazuje u bilješkama kada je priljev ekonomskih koristi vjerojatan.
u) Umanjenje imovine koja nije klasificirana kao financijska imovina (testovi umanjenja)
Za imovinu poput ulaganja u ovisna i pridružena društva, nekretnine postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine i nematerijalnu imovinu, Društvo na kraju svakog izvještajnog razdoblja utvrđuje postoji li pokazatelj da li neka imovina može biti umanjena. Ako takav pokazatelj postoji, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos imovine. Bez obzira na pokazatelje, Društvo testira nematerijalnu imovinu s neograničenim vijekom upotrebe i goodwill na kraju svakog izvještajnog razdoblja.
Gubitak od umanjenja je iznos za koji je knjigovodstvena vrijednost imovine viša od njene nadoknadive vrijednosti. Nadoknadiva vrijednost imovine je njezina fer vrijednost umanjena za troškove prodaje ili njezina vrijednost u uporabi, ovisno što je više. Vrijednost u uporabi je sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova za koje se očekuje da će pritjecati od korištenja imovine. Pri utvrđivanju vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budući novčani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujući diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekuće tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifičnih za pojedinu imovinu. Gubitak od umanjenja za neku imovinu, osim goodwilla, priznaje se kao rashod odmah u računu dobitka i gubitka, osim ako je imovina knjižena po revaloriziranom iznosu. Na svaki datum izvještavanja Društvo ocjenjuje postoji li pokazatelj da za neku imovinu, osim goodwilla, gubitak od umanjenja imovine koji je priznat u ranijim godinama više ne postoji ili je možda smanjen. Ako takav pokazatelj postoji, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos toga sredstva. Povećanje knjigovodstvene vrijednosti nekog sredstva, osim goodwilla, radi ukidanja gubitka od umanjenja imovine ne smije prelaziti knjigovodstvenu vrijednost koja bi se mogla odrediti (neto, bez amortizacije) da nije bilo gubitka od umanjenja imovine koji je priznat za tu imovinu u ranijim godinama. Ukidanje gubitka od umanjenja za neku imovinu, osim goodwilla, priznaje se kao prihod odmah u računu dobitka i gubitka, osim ako je imovina knjižena po revaloriziranom iznosu.
v) Objavljivanja o povezanim osobama
Transakcija između povezanih osoba je prijenos resursa, usluga ili obveza među povezanim osobama, neovisno o tome je li cijena zaračunana. Povezana osoba je svaka pravna ili fizička osoba (ili član uže obitelji) koja posredno ili neposredno ima moć da kontrolira ili ima značajni utjecaj nad financijskim i poslovnim politikama Društva. Povezana osoba je svaka pravna osoba koja se posredno ili neposredno smatra ovisnim ili pridruženim subjektom Društva. Povezanim osobama se smatra ključni menadžment koji čine Uprava i Nadzorni odbor. Odnosi između Društva i ovisnih društava se objavljuju bez obzira je li među njima bilo transakcija. Odnosi između Društva i pridruženih društava objavljuju se zasebno samo ako je ulaganje na dan financijskih izvještaja značajno. Popis ovisnih društava se uvijek objavljuje, a popis ulaganja u pridružena društva samo ako je ulaganje značajno na dan izvještaja o financijskom položaju. Društvo objavljuje naknade ključnom menadžmentu koje čine sljedeća primanja: kratkoročna primanja, dugoročna primanja, naknade za otkaz i plaćanje temeljeno na dionicama. Naknade se objavljuju u bruto iznosu, što znači da obuhvaćaju poreze, prireze i doprinose iz plaće. Naknade za prijenos resura, usluga ili obveza prema ključnom menadžmentu objavljuje se samo ako su značajne i to u neto iznosu (bez PDV-a). Ostale transakcije između Društva i povezanih osoba objavljuju se pojedinačno za sve kategorije povezanih osoba ili u jednom iznosu (skupno) ako nisu značajne.
w) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
Društvo klasificira dugotrajnu imovinu (ili grupu za otuđenje) kao namijenjenu za prodaju ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje radije nego stalnim korištenjem. Ovaj uvjet se smatra zadovoljenim ako je imovina (ili grupa za otuđenje) raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju, po uvjetima koji su česti i uobičajeni za prodaju takve imovine (ili grupe za otuđenje) i ako je njena prodaja vrlo vjerojatna. Uvjet za reklasifikaciju dugotrajne imovine kao namijenjenu za prodaju postoji i u slučaju sporazuma obavezujući s nepovezanom stranom, a koji je pravno izvršan i koji definira uvjete prodaje. Prodaja se mora dovršiti unutar jedne godine od datuma klasifikacije. Događaji ili okolnosti mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje preko jedne godine ako je odgoda uzrokovana događajima ili okolnostima izvan kontrole subjekta i postoji dovoljno dokaza da će Društvo ostati u skladu s planom prodaje imovine. Dugotrajna imovina klasificirana kao namijenjena za prodaju mjeri se po nižoj od knjigovodstvene i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Imovina namijenjena prodaji se ne amortizira. Društvo u izvještaju o financijskom položaju prikazuje dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji i imovinu grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjena za prodaju odvojeno od ostale imovine. Obveze grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjena za prodaju prikazuju će se odvojeno od ostalih obveza u izvještaju o financijskom položaju.
x) Događaji nakon datuma izvještavanja
Događaji nakon datuma izvještaja o financijskom položaju su oni povoljni i nepovoljni događaji koji su nastali između datuma izvještaja o financijskom položaju i datuma na koji je Uprava Društva odobrila izdavanje financijskih izvještaja.
Događaji nakon datuma izvještavanja koji daju dodatne informacije o financijskom položaju Društva na datum izvještavanja (događaji koji zahtijevaju usklađivanje) reflektirani su u financijskim izvještajima. Primjeri događaja koji zahtijevaju usklađenja u financijskim izvještajima na datum izvještavanja su sudske presude ako utječe na iznos rezerviranja, financijski položaj nekog kupca koji potvrđuje umanjenje ili ispravak umanjenja potraživanja, prodaja zaliha ako je dokaz o neto utrživoj vrijednosti. Događaji nakon datuma izvještavanja koji se ne smatraju događajima koji zahtijevaju usklađivanje objavljuju se u bilješkama kada su značajni. Primjeri takvih događaju su najave ili početak provedbe restrukturiranja, kupovina i otuđenje imovine, preuzimanje obveza. Društvo objašnjava prirodu takvog događaja i procjenu na financijski položaj ili izjavu da takva procjena nije moguća.
2.2 . Određivanje fer vrijednosti i ključne računovodstvene procjene
Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju Uprava i funkcija financija ocjenjuju koliko dokazi prikupljeni od trećih strana osiguravaju da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-jeva, uključujući i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane. Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koji se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:
- Razina 1 kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.
- Razina 2 ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene) bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).
- Razina 3 ulazne varijable za imovinu ili obveze koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan izvještavanja. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim uvjetima. Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguće, a oslanjaju se što je manje moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ako su sve značajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2. Ako se jedna ili više značajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima, procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3.
Društvo je napravilo sljedeće značajnije procjene fer vrijednosti imovine i obveza u okviru pripreme financijskih izvještaja, a koje su detaljnije objašnjene u sljedećim bilješkama:
- bilješka 13: Nekretnine, postrojenja i oprema;
- bilješka 14: Ulaganje u nekretnine;
- bilješka 15: Ulaganja u ovisna društva;
- bilješka 16: Ulaganja u pridružena društva;
- bilješka 17: Dugotrajna potraživanja;
- bilješka 18: Ostala financijska imovina;
- bilješka 19: Dani zajmovi;
- bilješka 28: Financijske obveze;
- bilješka 29: Obveze prema dobavljačima i ostale obveze.
Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Društvo izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima.
U nastavku su opisana područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene prilikom utvrđivanja fer vrijednosti imovine i obveza značajne za financijske izvještaje:
a) Fer vrednovanje refinanciranih obveza
Fer vrijednost obveza koje se prema predstečajnoj nagodbi Društva refinanciraju putem novčanog toka ovisnog društva Lanište (obveza po osnovi predstečajne nagodbe - obveznica/zajam) utvrđena je na temelju očekivanih novčanih odljeva potrebnih za podmirenje obveza diskontiranih po stopi od 12%. Diskontna stopa utvrđena je u trenutku priznavanja obveze, odnosno usvajanja predstečajne nagodbe (kraj 2014. godine), a na temelju tržišnog prinosa na dugoročni dug Zakupnika, te na temelju procijenjenog kreditnog rizika Društva i Laništa. Očekivani novčani tokovi utvrđeni su na temelju usvojene predstečajne nagodbe, točnije na temelju novčanih tokova obveznica koje je društvo Lanište izdalo tijekom 2015. godine. Tijekom 2015. godine ovisno društvo Lanište je izdalo obveznice od kojih je veći dio dodijeljen vjerovnicima predstečajne nagodbe, čime je najveći dio obveze po osnovi predstečajne nagodbe - obveznica/zajam podmiren. Obveza po osnovi predstečajne nagodbe obveznica/zajam odnosi se na obveze prema vjerovnicima kojima na dan financijskih izvještaja još nisu dodijeljene obveznice Laništa. Knjigovodstvena vrijednost obveze po osnovi predstečajne nagodbe obveznica/zajam na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 12.316 tisuća kuna (na dan 31. prosinca 2015. godine: 12.715 tisuća kuna).
Da je korištena diskontna stopa iznosila 7%, dugoročna obveza po osnovi predstečajne nagodbe obveznica/zajam na dan 31. prosinca 2016. godine bila bi viša za 5.958 tisuća kuna (na dan 31. prosinca 2015. godine: 6.756 tisuća kuna).
Da je korištena diskontna stopa iznosila 10%, dugoročna obveza po osnovi predstečajne nagodbe obveznica/zajam na dan 31. prosinca 2016. godine bila bi viša za 2.176 tisuća kuna (na dan 31. prosinca 2015. godine: 2.292 tisuće kuna).
3. Prihodi od prodaje
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Prihodi od ugovora o izgradnji u zemlji | 2.206 | 39.720 |
| Ostali prihodi od prodaje u zemlji | 10.380 | 14.866 |
| Prihodi od ugovora o izgradnji na inozemnom tržištu | 31.607 | 17.176 |
| Ostali prihodi od prodaje na inozemnom tržištu | 7.293 | 7.741 |
| 51.486 | 79.503 |
Izvještavanje po segmentu
Informacije o segmentima su prikazane na osnovi geografskih segmenata Društva. Informacije se temelje na internoj strukturi izvještavanja Uprave Društva.
Rezultati segmenata uključuju stavke koje su izravno vezane uz segment kao i one koje se mogu opravdano alocirati na razumnoj osnovi. Neraspoređene stavke obuhvaćene su u segmentu Hrvatska – ostalo.
| Opis | 2016. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Hrvatska - | Hrvatska - | Inozemstvo | Ukupno | ||
| Arena | ostalo | ||||
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | ||
| Prihodi od prodaje | - | 12.586 | 38.900 | 51.486 | |
| Ukupni prihodi | - | 15.941 | 38.904 | 54.845 | |
| Dobici / (gubici) iz restrukturiranja | 10.888 | (9.681) | (2.047) | (840) | |
| Dobit / (gubitak) iz poslovanja | 10.888 | (7.202) | 4.904 | 8.590 | |
| Neto financijski prihodi / (rashodi) | 253 | (1.276) | 324 | (699) | |
| Dobit / (gubitak) prije oporezivanja | 11.141 | (8.478) | 5.228 | 7.891 | |
| Porez na dobit | - | - | - | - | |
| Dobit / (gubitak) za godinu | 11.141 | (8.478) | 5.228 | 7.891 | |
| Ostali podaci o segmentima | |||||
| Amortizacija materijalne imovine | - | 82 | 103 | 185 | |
| Opis | 2015. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Hrvatska - | Hrvatska - | Inozemstvo | Ukupno | ||
| Arena | ostalo | ||||
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | ||
| Prihodi od prodaje | - | 54.586 | 24.917 | 79.503 | |
| Ukupni prihodi | - | 58.090 | 24.974 | 83.064 | |
| Dobici / (gubici) iz restrukturiranja | 11.330 | 38.056 | (1.413) | 47.973 | |
| Dobit / (gubitak) iz poslovanja | 11.330 | 38.812 | (21.453) | 28.689 | |
| Neto financijski prihodi / (rashodi) | (840) | (1.499) | 153 | (2.186) | |
| Dobit / (gubitak) prije oporezivanja | 10.490 | 37.313 | (21.300) | 26.503 | |
| Porez na dobit | - | - | - | - | |
| Dobit / (gubitak) za godinu | 10.490 | 37.313 | (21.300) | 26.503 | |
| Ostali podaci o segmentima | |||||
| Amortizacija materijalne imovine | - | 156 | 41 | 197 |
| 31. prosinca 2016. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvatska - | Hrvatska - | Inozemstvo | Ukupno | |
| Arena | ostalo | |||
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Nekretnine, postrojenje i oprema | - | 61.390 | 3.634 | 65.024 |
| Ulaganje u nekretnine | - | 38.671 | - | 38.671 |
| Ostala dugoročna imovina | 150.045 | 653 | 1.162 | 151.860 |
| Zalihe | - | 26.098 | - | 26.098 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | - | 3.901 | 59.178 | 63.079 |
| Potraživanja po ugovoru o izgradnji | - | - | 200 | 200 |
| Ostala kratkoročna financijska imovina | - | 424 | 693 | 1.117 |
| Novac i novčani ekvivalenti | - | 310 | 2.074 | 2.384 |
| Ukalkulirani prihodi | - | - | 1.123 | 1.123 |
| Dugoročna rezerviranja | - | (5.284) | - | (5.284) |
| Odgođena porezna obveza | - | (5.315) | - | (5.315) |
| Ostale dugoročne obveze | (12.316) | (3.877) | - | (16.193) |
| Kratkoročna rezerviranja | - | (3.546) | - | (3.546) |
| Kratkoročne financijske obveze | (32.685) | (121.188) | - | (153.873) |
| Obveze prema dobavljačima i ostale kratkoročne obveze |
- | (1.749) | (68.423) | (70.172) |
| Obveze po ugovoru o izgradnji | - | - | (9.610) | (9.610) |
| Ukalkulirani rashodi | - | (1.130) | - | (1.130) |
| UKUPNO NETO IMOVINA | 105.044 | (10.642) | (9.969) | 84.433 |
| 31. prosinca 2015. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvatska - | Hrvatska - | Inozemstvo | Ukupno | |
| Arena | ostalo | |||
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Nekretnine, postrojenje i oprema | - | 61.376 | 3.702 | 65.078 |
| Ulaganje u nekretnine | - | 40.788 | - | 40.788 |
| Ostala dugoročna imovina | 117.534 | 593 | 887 | 119.014 |
| Zalihe | - | 35.494 | - | 35.494 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | - | 5.370 | 58.072 | 63.442 |
| Potraživanja po ugovoru o izgradnji | - | - | 21 | 21 |
| Ostala kratkoročna financijska imovina | - | 709 | 746 | 1.455 |
| Novac i novčani ekvivalenti | - | 210 | 1.885 | 2.095 |
| Ukalkulirani prihodi | - | - | 3.737 | 3.737 |
| Odgođena porezna obveza | - | (5.906) | - | (5.906) |
| Ostale dugoročne obveze | (12.715) | (3.909) | - | (16.624) |
| Kratkoročna rezerviranja | - | (3.546) | (321) | (3.867) |
| Kratkoročne financijske obveze | (1.792) | (131.845) | - | (133.637) |
| Obveze prema dobavljačima i ostale kratoročne obveze |
- | (4.047) | (70.021) | (74.068) |
| Obveze po ugovoru o izgradnji | - | - | (19.460) | (19.460) |
| Ukalkulirani rashodi | - | (1.627) | - | (1.627) |
| UKUPNO NETO IMOVINA | 103.027 | (6.340) | (20.752) | 75.935 |
4. Ostali poslovni prihodi
| 2016. | 2015. | ||
|---|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | ||
| Prihodi od najamnina i zakupnina Ostali prihodi |
2.897 462 |
3.083 478 |
|
| 3.359 | 3.561 | ||
| 5. | Troškovi materijala i usluga | ||
| 2016. | 2015. | ||
| HRK'000 | HRK'000 | ||
| Troškovi materijala | |||
| Utrošene sirovine i materijal | 300 | 349 | |
| Utrošena energija | 392 | 410 | |
| Trošak sitnog inventara | 53 | 8 | |
| 745 | 767 | ||
| Trošak usluga | |||
| Usluge kooperanata na projektima izgradnje | 21.818 | 38.421 | |
| Komunalna naknada i naknada za vodu | 756 | 855 | |
| Najamnina | 494 | 369 | |
| Telekomunikacijske usluge | 274 | 342 | |
| Usluge održavanja | 261 | 208 | |
| Prijevozne usluge | 49 | 165 | |
| Ostale usluge | 93 | 132 | |
| 23.745 | 40.492 | ||
| 24.490 | 41.259 | ||
| 6. | Troškovi osoblja | ||
| 2016. | 2015. | ||
| HRK'000 | HRK'000 | ||
| Neto plaće i nadnice | 4.723 | 5.656 | |
| Porezi i doprinosi | 1.432 | 1.136 | |
| Naknade zaposlenika | 176 | 121 | |
| 6.331 | 6.913 | ||
| 7. | Ostali poslovni rashodi | ||
| 2016. | 2015. | ||
| HRK'000 | HRK'000 | ||
| Pravne, financijske, savjetodavne i slične usluge | 1.175 | 2.267 | |
| Ugovori o djelu i autorske naknade | 466 | 383 | |
| Naknade nadzornom odboru | 424 | 448 | |
| Premija osiguranja | 318 | 176 | |
| Naknade zaposlenicima | 302 | 335 | |
| Reprezentacija | 271 | 242 | |
| Bankarske naknade | 241 | 352 | |
| Kazne i penali | 112 | - | |
| Naknade državi | 72 | 89 | |
| Očekivani gubitak za ugovore u tijeku prema MRS-u 11 | - | 9.785 | |
| Ostali troškovi | 3.735 | 2.770 | |
| 7.116 | 16.847 |
8. Rezerviranja
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Novonastala rezerviranja | (5.284) | (321) |
| Dobitak od ukidanja rezerviranja | 293 | 3.898 |
| Rezerviranja - neto | (4.991) | 3.577 |
Priznata rezerviranja u 2016. godini u iznosu od 5,3 milijuna kuna odnose se na tužbene procese koji se vode protiv Društva. Tužbeni procesi koji nisu iskazani na poziciji rezerviranja opisani su u bilješci 33.
Dobitak od ukidanja rezerviranja odnosi se na iskorištene i neiskorištene rezervacije (bilješka 26). U 2016. godini dobitak se odnosi na podmirenje obveza prema dobavljačima obveznicama Lanište.
Dobitak od ukidanja rezerviranja u 2015. godini u iznosu od 3.898 tisuća kuna odnosi se na ukidanje dugoročnog rezerviranja za sudski spor koji je okončan u korist Društva.
9. Vrijednosna usklađenja imovine
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine | ||
| Vrijednosno usklađenje ulaganja u ovisna društva | 33.239 | - |
| Vrijednosno usklađenje ostalih potraživanja | - | 12.215 |
| Vrijednosno usklađenje ulaganja u nekretnine | (104) | - |
| Vrijednosno usklađenje ulaganja u pridružena i ostala društva | (36) | (1.915) |
| Vrijednosno usklađenje danih zajmova i depozita | (2.302) | (1.306) |
| 30.797 | 8.994 | |
| Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine | ||
| Vrijednosno usklađenje danih zajmova i depozita | (902) | (137) |
| Vrijednosno usklađenje zaliha | (2.103) | (4.959) |
| Vrijednosno usklađenje ostale financijske imovine | - | (845) |
| Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca | (913) | (681) |
| (3.918) | (6.622) | |
| 26.879 | 2.372 |
Dobici od vrijednosnog usklađenja ulaganja u ovisna društva najvećim dijelom se odnosi na ukidanje / storniranje gubitaka od umanjenja ulaganja u Lanište priznatih u ranijim razdobljima u iznosu od 33,2 milijuna kuna. Dobitak je utvrđen na temelju utvrđene nadoknadive vrijednosti ulaganja. Nadoknadivi iznos imovine određen je na temelju izračuna vrijednosti u upotrebi. Promjena tržišnog prinosa na dugoročni dug Zakupnika glavni je pokazatelj koji je doveo do ukidanja umanjenja. Osnovna pretpostavka prilikom izračuna vrijednosti u upotrebi je pritjecanje neto novčanih priljeva od Laništa (slobodni novčani tokova raspoloživi za isplatu prema vlasniku) do završetka Ugovora o zakupu Arene (2036. godina). Prilikom izračuna nadoknadive vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. godine korištena je diskontna stopa između 6,5% i 7,5%, a u prijašnjim razdobljima između 9% i 10%.
10. Ostali dobici / (gubici) iz restrukturiranja - neto
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Dobici | ||
| Naplaćena otpisana potraživanja | 650 | 2 |
| Dobici od prestanka priznavanja financijskih obveza | 363 | 33.088 |
| Dobici od otpisa obveza iz redovnog poslovanja | 49 | 2.625 |
| Naplaćeni otpisani dani zajmovi | - | 5.760 |
| Dobici od prodaje vrijednosnih papira | - | 687 |
| Dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | - | 537 |
| Ostali dobici | - | 10 |
| 1.062 | 42.709 | |
| Gubici | ||
| Gubici od priznavanja obveza | (22.327) | (200) |
| Gubici od prodaje ovisnih društava | - | (28) |
| Gubici od imovine raspoložive za prodaju | (1.385) | - |
| Gubici od prodaje ulaganja u nekretnine | (78) | - |
| Gubici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | - | (457) |
| (23.790) | (685) | |
| (22.728) | 42.024 |
Gubici od priznavanja obveza u 2016. godini u iznosu od 22,3 milijuna kuna najvećim se dijelom odnose na transakciju dokapitalizacije ovisnih društava Ingra-MAR d.o.o. i Ingra zajednički servis d.o.o. (bilješka 15). Gubitak se odnosi na priznavanje obveze prema ovisnom društvu Lanište po osnovi otkupa / preuzimanja prava – potraživanja od gore navedenih ovisnih društava, koja su naknadno unesena u kapital. Na dan izvještavanja fer vrijednost ulaganja je procijenjena na nula kuna.
Dobici od prestanka priznavanja financijskih obveza u 2015. godini u iznosu od 33 milijuna kuna najvećim se dijelom odnose na dobitak od otpisa dijela obveze s osnove predstečajne nagodbe - obveznica/zajam, a sukladno odluci Vrhovnog suda donesene u korist Društva te na dobitak po osnovi otpisa obveza prema jednom od razlučnih vjerovnika predstečajne nagodbe (bilješka 33).
11. Financijski prihodi i rashodi
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Financijski prihodi | ||
| Prihodi po osnovi obveznica i potraživanja iz predstečajne nagodbe |
1.281 | 13.020 |
| Prihodi po osnovi dugoročnih potraživanja od kupaca | 39 | 244 |
| Prihodi od kamata | 3 | 7 |
| Tečajne razlike | 396 | 3.518 |
| Ukupni financijski prihodi | 1.719 | 16.789 |
| Financijski troškovi | ||
| Kamate i naknade po osnovi primljenih kredita od banaka | (465) | (521) |
| Kamate po osnovi obveze iz predstečajne nagodbe - obveznica/zajam |
(1.065) | (13.365) |
| Zatezne kamate | (120) | (5) |
| Tečajne razlike | (768) | (5.084) |
| Ukupni financijski rashodi | (2.418) | (18.975) |
| Financijski rashodi - neto | (699) | (2.186) |
12. Porez na dobit
Sljedeća tabela prikazuje u skladu poreznog troška po računu dobiti i gubitka i poreza po zakonskoj stopi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Dobit prije poreza | 7.891 | 26.503 |
| Gubitak iz inozemstva oporezovan u inozemstvu | (2.824) | (1.783) |
| Korigirana dobit | 10.715 | 28.286 |
| Porez na dobit po stopi poreza od 20% | 2.143 | 5.657 |
| Efekt porezno nepriznatih troškova | 6.589 | 3.320 |
| Efekt stavaka umanjenja porezne osnovice | (9.887) | (16.825) |
| Efekt korištene / nepriznate odgođene porezne imovine | 1.155 | 7.848 |
| Porez na dobit | - | - |
| Nepriznata porezna imovina iz prethodnih razdoblja | (26.810) | (21.941) |
| Ukupno nepriznata porezna imovina | (27.850) | (29.789) |
Ukupni porezni gubici raspoloživi za prijenos su kako slijedi:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| U sljedećih 5 godina | 5.776 | 39.240 |
| U sljedeće 4 godine | 39.240 | - |
| U sljedeće 3 godine | - | 101.530 |
| U sljedeće 2 godine | 101.530 | 8.177 |
| U sljedećoj godini | 8.177 | - |
| 154.723 | 148.947 |
Zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za korištenje prenesenih poreznih gubitaka unutar 5 godina, Društvo na datum bilance nije priznalo odgođenu poreznu imovinu temeljem tih gubitaka u iznosu od 27.850 tisuća kuna (2015.: 29.789 tisuća kuna). Porezni propisi u Republici Hrvatskoj su podložni izmjenama. Također, prisutna je neusuglašenost u praksi primjene poreznih propisa i značajna neizvjesnost oko tumačenja poreznih propisa kod različitih poreznih oblika i različitih transakcija koje izazivaju porezne učinke. Porezne pozicije Društva podliježu nadzoru nadležnih tijela i mogućem osporavanju, te je slijedom toga neizvjestan potencijalni porezni učinak ako porezne vlasti primjene tumačenje koje se razlikuje od tumačenja Društva. U skladu s lokalnim propisima, Porezna uprava može pregledati knjige i evidencije Društva, te Društvo može biti podložno dodatnim poreznim obvezama i eventualnim kaznama.
13. Nekretnine, postrojenja i oprema
| Zemljište | Građevinski objekti |
Postrojenje i oprema |
Transportna sredstva i ostala oprema |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Nabavna vrijednost | |||||
| Na dan 1. siječnja 2015. | 13.915 | 106.757 | 5.706 | 5.229 | 131.607 |
| Povećanja | - | - | - | - | - |
| Smanjenja | - | - | (356) | (718) | (1.074) |
| Na dan 31. prosinca 2015. |
13.915 | 106.757 | 5.350 | 4.511 | 130.533 |
| Povećanja | - | - | 80 | - | 80 |
| Na dan 31. prosinca 2016. | 13.915 | 106.757 | 5.430 | 4.511 | 130.613 |
| Akumulirana amortizacija i gubici od umanjenja |
|||||
| Na dan 1. siječnja 2015. | 676 | 54.990 | 5.617 | 5.189 | 66.472 |
| Amortizacija za godinu | - | 67 | 67 | 10 | 144 |
| Ostala smanjenja | - | - | (443) | (718) | (1.161) |
| Na dan 31. prosinca 2015. | 676 | 55.057 | 5.241 | 4.481 | 65.455 |
| Amortizacija za godinu | - | 65 | 69 | - | 134 |
| Na dan 31. prosinca 2016. | 676 | 55.122 | 5.310 | 4.481 | 65.589 |
| Sadašnja vrijednost | |||||
| 31. prosinca 2015. | 13.239 | 51.700 | 109 | 30 | 65.078 |
| 31. prosinca 2016. | 13.239 | 51.635 | 120 | 30 | 65.024 |
Poslovna zgrada
Poslovna zgrada i pripadajuće zemljište Društva iskazane su po revaloriziranoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju. Ukupna knjigovodstvena vrijednost zgrade s pripadajućim zemljištem na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 61.300 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 61.300 tisuća kuna). Da je umjesto metode revalorizacije korištena metoda troška neto knjigovodstvena vrijednost poslovne zgrade i pripadajućeg zemljišta na dan 31. prosinca 2016. godine iznosila bi 31.770 tisuća kuna (31. prosinca 2015.: 31.770 tisuća kuna). Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine za potrebe revalorizacije Društvo je odredilo na osnovu izračuna neovisnog procjenitelja tijekom 2014. godine. Neovisni procjenitelj vrijednost nekretnine je utvrdio kombinacijom usporedne metode primjenom faktora utrživosti, dohodovne metode i troškovne metode. Usporedna metoda primjenom faktora utrživosti temelji se na činjenici da postoji tržišna vrijednost m2 idealnog prostora neke mikrolokacije, koja se usklađuje na tržišnu cijenu putem faktora korekcije koji utječu na spremnost kupca da plati određenu cijenu. Dohodovna metoda vrednovanja razmatra sadašnju vrijednost neto novčanih tokova koju imovina može generirati od najma uzimajući u obzir očekivani neto najam na osnovi usporedivih transakcija. Procjena troškovnom metodom bazira se na činjenici da ne postoji tržišni interes za kupnju nekretnine po nekoj cijeni, ako se za nižu cijenu može izgraditi podjednaka nekretnina na zemljištu u neposrednoj blizini. Tržišne vrijednosti nekretnine razvojem troškovne metode dobiva se izračunom vrijednosti novosagrađene nekretnine i njenim umanjenjem uslijed vremenskog utjecaja na trošnost objekta konstrukciju, završne radove i sl.
Značajne ulazne varijable koje nisu vidljive na tržištu, a koje su korištene u procjeni:
- o faktori korekcije pri izračunu tržišne cijene,
- o stopa prinosa: 7% 8%,
- o kvaliteta objekta i njegov položaj i trenutno ostvarive uvjete zakupa na sličnoj geografskoj lokaciji za usporediv tip nekretnine pri procjeni diskontne stope,
- o specifični troškovi pri određivanju neto novčanog toka u prihodovnoj metodi,
- o specifični troškovi izgradnje, perioda financiranja, kamatnih stopa, zahtijevanih marži pri prodaji te ostalih troškova pri izračunu troškovne metode.
Na dan 31. prosinca 2016. godine kao i na dan 31. prosinca 2016. godine nad poslovnom zgradom upisano je založno pravo prvog reda od banke - vjerovnika predstečajne nagodbe. Sukladno sklopljenoj predstečajnoj nagodbi Društva, Društvo je dio obveza prema vjerovniku refinanciralo do prodaje ili do preuzimanja poslovne zgrade, prema modelu PIK instrument ("payment in kind"). Detaljan opis refinanciranja obveza putem PIK instrumenta nalazi se u bilješci 28. Iznos financijske obveze (PIK instrument) koja se refinancira putem poslovne zgrade na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 61.607 tisuća kuna (31. prosinca 2015. g.: 61.913 tisuća kuna). Društvo očekuje koristiti imovinu sve do konačne realizacije PIK instrumenta (iskorištenja "call" opcije od strane vjerovnika ili konačnog dospijeća). Društvo je procijenilo da se ostatak vrijednosti nekretnine u trenutku realizacije / dospijeća PIK instrumenta neće značajno razlikovati od njezine trenutne knjigovodstvene vrijednosti.
Ukupna površina zgrade iznosi 4.700 m2 te se na dan 31. prosinca 2016. godine dio od 1.855,12 m2 (31. prosinca 2015. godine: 1.855,12 m2) iznajmljivao trećim osobama (nepovezanim stranama). Imovina dana u najam iznajmljena je pod opozivim operativnim najmom na neograničeno razdoblje uz otkazni rok. Potencijalne najamnine se ne zaračunavaju.
Ostala imovina
Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo koristi u potpunosti amortiziranu imovinu nabavne vrijednosti 9.660 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 10.230 tisuća kuna).
14. Ulaganja u nekretnine
| Zemljište HRK'000 |
Zgrade HRK'000 |
Ukupno HRK'000 |
|
|---|---|---|---|
| Nabavna vrijednost | |||
| Na dan 1. siječnja 2015. | 37.182 | 87.032 | 124.214 |
| Reklasifikacija | - | - | - |
| Smanjenja | (7.766) | (15.313) | (23.079) |
| Na dan 31. prosinca 2015. | 29.416 | 71.719 | 101.135 |
| Povećanja | - | - | - |
| Smanjenja | (2.365) | (4.662) | (7.027) |
| Na dan 31. prosinca 2016. | 27.051 | 67.057 | 94.108 |
| Akumulirana amortizacija i gubici od umanjenja |
|||
| Na dan 1. siječnja 2015. | 22.733 | 54.195 | 76.928 |
| Amortizacija | - | 53 | 53 |
| Ostala smanjenja | (5.601) | (11.033) | (16.634) |
| Na dan 31. prosinca 2015. | 17.132 | 43.215 | 60.347 |
| Amortizacija | - | 52 | 52 |
| Umanjenje vrijednosti | - | 103 | 103 |
| Ostala smanjenja | (1.706) | (3.359) | (5.065) |
| Na dan 31. prosinca 2016. | 15.426 | 40.011 | 55.437 |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||
| Na dan 31. prosinca 2015. | 12.284 | 28.504 | 40.788 |
| Na dan 31. prosinca 2016. | 11.625 | 27.046 | 38.671 |
Knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine na datum bilance utvrđena je na temelju procjena neovisnih procjenitelja. Prihod od najma od ulaganja u nekretnine tijekom 2016. godine iznosi 656 tisuće kuna (u 2015. godini: 673 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine nad kojima je upisano založno pravo na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 36.100 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 38.166 tisuća kuna). Ovršni postupci pokrenuti su od strane vjerovnika koji su tijekom predstečajnog postupka odlučili da će svoja potraživanja od Društva osigurana založnim pravom prvog reda nad imovinom naplatiti u sklopu ovršnih postupaka, a ne putem usvojene nagodbe ("Razlučne obveze"). Knjigovodstvena vrijednost nekretnina koje se odnose na Razlučne obveze na dan 31. prosinca 2016 godine iznosi 25.838 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 25.942 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost nekretnina koje se odnose na PIK instrument na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 7.320 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 9.283 tisuće kuna).
Refinanciranje obveza putem PIK instrumenta i način vrednovanja Razlučnih obveza opisano je u bilješci 28.
Procjenu tržišne vrijednosti nekretnina koje se odnose na Razlučne obveze Društvo je odredilo sljedećim metodama:
- o na osnovu izračuna neovisnog procjenitelja, koji je istu utvrđivao kombinacijom troškovne metode, usporedne metode primjenom faktora utrživosti i dohodovne metode (bilješka 13),
- o pregledom prava razlučnog vjerovnika.
Značajne ulazne varijable koje nisu vidljive, a koje su korištene u procjeni neovisnog procjenitelja opisane su u bilješci 13. Društvo je prilikom procjene tržišne vrijednosti nekretnina koristilo i dodatnu sljedeću ulaznu varijablu koja nije vidljiva na tržištu:
o visina razlučne obveze
Procjenu tržišne vrijednosti nekretnina koje se odnose na PIK instrument Društvo je utvrdilo na osnovu procjene neovisnog procjenitelja. Metode procjene tržišne vrijednosti i ulazne varijable koje nisu vidljive na tržištu opisane su u bilješci 13.
Sve do konačne realizacije / podmirenja PIK instrumenta i Razlučnih obveza Društvo očekuje koristiti nekretnine. Društvo je procijenilo da se ostatak vrijednosti nekretnina u trenutku realizacije / podmirenja PIK instrumenta / Razlučnih obveza neće značajno razlikovati od trenutnih knjigovodstvenih vrijednosti nekretnina.
15. Ulaganja u ovisna društva
| 31. prosinca | Vlasnički | 31. prosinca | Vlasnički | ||
|---|---|---|---|---|---|
| 2016. HRK'000 |
udio % |
2015. HRK'000 |
udio % |
||
| 1. | Ingra-MAR d.o.o. | 11.883 | 100% | 20 | 100% |
| 2. | BioAdria Slavonski brod d.o.o. u likvidaciji | 15.489 | 100% | 15.489 | 100% |
| 3. | Posedarje Rivijera d.o.o. | 160 | 100% | 160 | 100% |
| 4. | Ingra Energo d.o.o., Bosna i Hercegovina | 27 | 100% | 27 | 100% |
| 5. | Geotehnika Sudan | 1.443 | 100% | 1.443 | 100% |
| 6. | Geotehnika d.o.o. | 20 | 100% | 20 | 100% |
| 7. | Ingra zajednički servis d.o.o. | 10.484 | 100% | 20 | 100% |
| 8. | Ingra nekretnine d.o.o. | 137.659 | 100% | - | 0% |
| 9. | Ingra poslovna zajednica d.d. | - | 100% | - | 0% |
| 10. | Ingra Algere sarl. Alžir | 37 | 99% | 37 | 99% |
| 11. | Mavrovo ADG, Makedonija | 54.214 | 79% | 54.214 | 79% |
| 12. | Marina Slano d.o.o. | 49 | 62% | 49 | 62% |
| 13. | Južni Jadran Nautika d.o.o. | 255 | 51% | 255 | 51% |
| 14. | Dubrovačke lučice d.o.o. | 45 | 51% | 45 | 51% |
| 15. | Lanište d.o.o. | - | 0% | 137.619 | 100% |
| 16. | Dvori Lapad d.o.o. | - | 0% | 20 | 100% |
| Ukupno | 231.765 | 209.418 | |||
| Vrijednosno usklađenje ulaganja u podružnice |
(94.086) | (104.998) | |||
| 137.679 | 104.420 | ||||
Tijekom 2016. godine Društvo je osnovalo društvo Ingra nekretnine d.o.o., koje je naknadno dokapitalizirano unosom prava - udjela u društvima Lanište i Dvori Lapad d.o.o., a sve u sklopu operativnog restrukturiranja, odnosno reorganizacije poslovanja unutar Grupe. Tijekom 2016. godine provedena je dokapitalizacija društava Ingra-MAR d.o.o. i Ingra zajednički servis d.o.o. unosom prava - potraživanja u temeljni kapital tih društava. Transakciji dokapitalizacije društava prethodio je otkup / preuzimanje predmetnih prava - potraživanja od društva Lanište. Na dan izvještavanja fer vrijednost ulaganja u navedena društva procijenjena je na nula kuna te je priznat adekvatni gubitak u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (bilješka 10). Na 25% udjela u društvu Lanište postoji založno pravo u korist jednog od vjerovnika predstečajne nagodbe. Prilikom utvrđivanja nadoknadive vrijednosti ulaganja u ovisna društva korištene su sljedeće metode:
- o procjena fer vrijednosti društva na temelju procjene fer vrijednosti nekretnina u vlasništvu ovisnih društva,
- o procjena fer vrijednosti i vrijednosti u upotrebi na temelju projekcija budućih diskontiranih slobodnih novčanih tokova ovisnih društava raspoloživih za isplatu prema matici.
Značajne ulazne varijable koje su korištene prilikom testa umanjenja, a nisu vidljive na tržištu:
- o za procjenu nekretnina ulazne varijable opisane u bilješci 13,
- o specifični prihodi i rashodi pri određivanju novčanih tokova,
- o založno pravo nad imovinom,
- o diskontna stopa između 6,5% i 7,5% (u prijašnjim razdobljima između 9% i 10%).
16. Ulaganja u pridružena društva
| 31. prosinca 2016. |
Vlasnički udio |
31. prosinca 2015. |
Vlasnički udio |
|
|---|---|---|---|---|
| HRK'000 | % | HRK'000 | % | |
| Mavrovo inženjering dooel | 9.644 | 50% | 9.644 | 50% |
| Ingra inženjering in izgradnja d.o.o., Kranj Slovenija | 37 | 50% | 37 | 50% |
| Ukupno | 9.681 | 9.681 | ||
| Vrijednosno usklađenje ulaganja u pridružena društva |
(9.681) | (9.644) | ||
| - | 37 |
17. Dugotrajna potraživanja
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Potraživanja od kupaca | 873 | 873 |
| Vrijednosno usklađenje | (240) | (279) |
| 633 | 594 |
Potraživanje se odnosi na potraživanje od države po osnovi zadržanog depozita za završeni projekt u tuzemstvu. Rok dospijeća je u 2022. godini, a originalna efektivna kamatna stopa iznosi 6%.
18. Ostala financijska imovina
| 31. prosinca 2016. HRK'000 |
31. prosinca 2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Dugotrajna | ||
| Udjeli i dionice u društvima (do 20% temeljnog kapitala) | 13.752 | 6.934 |
| Dani depoziti i kaucije | 4.565 | 1.962 |
| Ulaganja u vrijednosne papire - imovina raspoloživa za prodaju | 22.938 | 25.484 |
| Ulaganja u vrijednosne papire – imovina koja se drži do dospijeća |
35 | 35 |
| Vrijednosno usklađenje ulaganja | (27.742) | (20.452) |
| 13.548 | 13.963 | |
| Kratkotrajna | ||
| Ulaganja u vrijednosne papire – imovina raspoloživa za prodaju | 5 | 5 |
| Depoziti i jamčevine | 521 | 457 |
| 526 | 462 |
U sklopu predstečajne nagodbe jednog kupca, točnije njegove dokapitalizacije, Društvo je tijekom 2016. godine u zamjenu za potraživanja steklo dionice nominalne vrijednosti 6,8 milijuna kuna. Fer vrijednost stečenih dionica procijenjena je na nula kuna, a na temelju procjene financijske pozicije predmetnog društva. Preostali iznos ulaganja u udjele i dionice do 20% temeljnog kapitala u iznosu od 6.934 tisuće kuna odnosi se na udjele nad kojima je pokrenuta ovrha od strane razlučnog vjerovnika u sklopu procesa predstečajne nagodbe. Ulaganje je u cijelosti umanjeno. Prilikom procjene fer vrijednosti ulaganja korištene su metode procjene fer vrijednosti i ulazne varijable opisane u bilješci 15. Dugotrajno ulaganje u vrijednosne papire raspoloživo za prodaju odnosi se na obveznice izdavatelja Lanište izdanih u sklopu predstečajne nagodbe Društva. Obveznice su namijenjene vjerovnicima predstečajne nagodbe - obveza s osnove predstečajne nagodbe - obveznica/zajam (bilješka 28). Prihodi s osnove obveznica iskazuju se po efektivnoj kamatnoj stopi od 12% (bilješka 11).
19. Dani zajmovi
| 31. prosinca 2016. |
31. prosinca 2015. |
|
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Kratkoročni zajmovi | ||
| Dani zajmovi povezanim društvima | 3.288 | 3.781 |
| Ispravak vrijednosti zajmova | (3.285) | (3.253) |
| 3 | 528 | |
| Dani zajmovi trećim stranama | 702 | 704 |
| Ispravak vrijednosti zajmova | (114) | (239) |
| 588 | 465 | |
| 591 | 993 |
20. Zalihe
| 31. prosinca 2016. |
31. prosinca 2015. |
|
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Gotovi proizvodi | 39.174 | 56.144 |
| Ispravak vrijednosti gotovih proizvoda | (24.441) | (32.014) |
| Proizvodnja u tijeku (izgradnja vl. projekata) | 20.027 | 20.027 |
| Ispravak proizvodnje u tijeku | (8.667) | (8.667) |
| Sirovine i materijal | 5 | 4 |
| 26.098 | 35.494 |
Gotovi proizvodi se odnose na izgrađeni poslovno-stambeni objekt Lapad u Dubrovniku. Vrijednost zaliha koje se nalaze pod zalogom kao osiguranje za kredite banaka na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 26.093 tisuće kuna (31. prosinca 2015. godine: 35.490 tisuća kuna). Vrijednost zaliha za koje su pokrenuti ovršni postupci od strane vjerovnika na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 11.360 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 11.360 tisuća kuna). Zalihe koje su predmet ovršnih postupaka vezani su za podmirenje Razlučnih obveza i odnose se na proizvodnu u tijeku, dok su gotovi proizvodi vezani na obveze refinancirane putem PIK instrumenta (bilješka 28).
21. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Potraživanja od povezanih društava | ||
| Potraživanja od povezanih društava - kupci | 204 | 1.834 |
| Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca | (25) | (575) |
| Ostala potraživanja od povezanih društava | 1.207 | 597 |
| Vrijednosno usklađenje ostalih potraživanja | (706) | (525) |
| 680 | 1.331 | |
| Potraživanja od trećih strana | ||
| Potraživanja od kupaca | 22.193 | 24.222 |
| Ispravak vrijednosti kupaca | (7.176) | (13.915) |
| Potraživanja za ostale poreze | 36 | 239 |
| Dani predujmovi | 47.275 | 51.500 |
| Ostala potraživanja | 71 | 65 |
| 62.399 | 62.111 | |
| 63.079 | 63.442 |
22. Potraživanja po ugovorima o izgradnji
| 31. prosinca 2016. HRK'000 |
31. prosinca 2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Nastali troškovi plus priznati dobici minus priznati gubici | 21.890 | 19.240 |
| Minus fakturirani prihodi | (21.690) | (19.219) |
| 200 | 21 |
Prihodi priznati po metodi stupnja dovršenosti tijekom 2016. godine iznose 6.051 tisuću kuna (2015. godine: 16.479 tisuća kuna). Nastali troškovi uvećani za priznatu dobit i umanjeni za priznate gubitke za aktivne ugovore na dan 31. prosinca 2016. godine iznose 102.445 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 80.805 tisuća kuna). Društvo na dan 31. prosinca 2016. godine nema potraživanja za zadržane depozite po osnovi aktivnih ugovora o građenju (31. prosinca 2015. godine: 1.430 tisuća kuna). Primljeni predujmovi za ugovore koji nisu završeni na dan 31. prosinca 2016. godine iznose 49.182 tisuće kuna (31. prosinca 2015. godine: 53.651 tisuću kuna).
23. Novac i novčani ekvivalenti
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Novac u banci – domaća valuta | 304 | 206 |
| Novac u banci – strana valuta | 1.986 | 1.843 |
| Novac u blagajni | 94 | 46 |
| Ukupno novac u banci i blagajni | 2.384 | 2.095 |
| Novac u izvještaju o novčanom toku | 2.384 | 2.095 |
24. Unaprijed plaćeni troškovi i ukalkulirani prihodi
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Ukalkulirani prihodi iz aktivnih projekata | 1.123 | 3.737 |
| 1.123 | 3.737 |
25. Kapital i rezerve
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Dionički kapital | 135.452 | 135.452 |
Vlastite dionice
Na dan 31. prosinca 2015. Društvo nije imalo u vlasništvu vlastite dionice kao niti iskazane rezerve za vlastite dionice.
Revalorizacijska rezerva
Revalorizacijska rezerva na dan 31. prosinca 2016. godine u iznosu od 24.215 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 23.624 tisuće kuna) odnosi se na revalorizaciju poslovne zgrada Društva i pripadajućeg zemljišta. Povećanje rezervi odnosi se na smanjenje odgođene porezne obveze, a kao posljedica smanjenja stope poreza na dobit na 18% sukladno izmijenjenim poreznim propisima (bilješka 27).
Zakonske rezerve
Zakonska rezerva je nastala u skladu sa hrvatskim zakonima koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu rezervu sve dok ona ne dosegne 5% izdanog dioničkog kapitala. Zakonska rezerva, u iznosu od 5% izdanog dioničkog kapitala, može se koristiti za pokrivanje gubitaka tekuće i prethodnih godina.
Osnovna i razrijeđena zarada/(gubitak) po dionici
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Neto dobit/(gubitak) za godinu koja pripada redovnim dioničarima |
7.891 | 26.503 |
| Prosječni ponderirani broj redovnih dionica umanjen za prosječni ponderirani broj vlastitih dionica (u tisućama) |
13.545 | 13.545 |
| Osnovni i razrijeđeni gubitak po dionici (u kunama) | 0,58 | 1,96 |
26. Rezerviranja
| 2016. HRK'000 |
2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Dugoročna rezerviranja | ||
| Na dan 1. siječnja | - | 3.898 |
| Rezerviranja kreirana tijekom godine | 5.284 | - |
| Neiskorišteni iznosi ukinuti tijekom razdoblja | - | (3.898) |
| Na dan 31. prosinca | 5.284 | - |
| Kratkoročna rezerviranja Na dan 1. siječnja |
3.867 | 3.546 |
| Rezerviranja kreirana tijekom godine | - | 321 |
| Iskorišteni iznosi tijekom razdoblja – priznato u sveobuhvatnoj dobiti |
(293) | - |
| Iskorišteni iznosi tijekom razdoblja – ostalo | (28) | - |
| Na dan 31. prosinca | 3.546 | 3.867 |
Dugoročna rezerviranja odnose se na sudske sporove koje su vjerovnici pokrenuli protiv Društva, dok se kratkoročna rezerviranja odnose na troškove savjetovanja za završeni predstečajni postupak. Sudski procesi koji se vode protiv Društva, a koji nisu priznati kao rezerviranja opisani su u bilješci 33.
27. Odgođena porezna obveza
| 2016. | Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
2015. | Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
|
|---|---|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 5.315 | 591 | 5.906 | - |
| 5.315 | 591 | 5.906 | - |
28. Financijske obveze
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Dugoročne kamatonosne obveze | ||
| Obveza po osnovi predstečajne nagodbe - obveznica/zajam |
12.316 | 12.715 |
| 12.316 | 12.715 | |
| Kratkoročne obveze | ||
| Obveze prema bankama po osnovi predstečajne | ||
| nagodbe - PIK instrument | 84.210 | 94.796 |
| Ostale obveze po osnovi predstečajne nagodbe | 22 | 30 |
| Obveze prema bankama - razlučni vjerovnici | 36.796 | 36.974 |
| Obveze prema povezanim društvima | 32.835 | 1.834 |
| Zajmovi primljeni od trećih strana | 2 | 3 |
| Obveze za primljeni depozit | 8 | - |
| 153.873 | 133.637 |
Društvo je s ciljem rješavanja teške financijske pozicije u kojoj se našlo u prethodnim godinama te nastavka poslovanja, sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi tijekom 2013. godine podnijelo zahtjev za pokretanjem predstečajne nagodbe. Postupak je pred Financijskom agencijom otvoren dana 27. kolovoza 2013. godine. Predstečajna nagodba usvojena je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu od strane vjerovnika dana 24. rujna 2014. godine, a rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o usvajanju predstečajne nagodbe postalo je pravomoćno dana 25. studenog 2014. godine. Glavne odrednice usvojene predstečajne nagodbe dane su u nastavku.
1. Izdvajanje duga osiguranog založnim pravom
Vjerovnici koji imaju založna prava prvog reda nad imovinom Društva dio svojih tražbina refinanciraju do prodaje ili preuzimanja takve imovine, prema jednom od sljedećih modela:
- a) PIK instrument
- b) aktiviranjem razlučnih prava Razlučne obveze
Refinanciranje kroz PIK instrument ("payment-in-kind") znači da imovina ostaje u vlasništvu Društva te da Društvo nastavlja kontrolirati upotrebu imovine, a da vjerovnici (banke) koji imaju založno pravo prvog reda nad imovinom dio svojih potraživanja zadržavaju na Društvu sve do prodaje imovine ili preuzimanja iste po dospijeću PIK instrumenta. Iznos PIK instrumenta utvrđen je na temelju procijenjene tržišne vrijednosti nekretnina prilikom usvajanja predstečajne nagodbe. Dospijeće PIK instrumenta je 31. prosinca 2018. godine. Kamatna stopa iznosi 4% godišnje. Kamata se za vrijeme trajanja instrumenta obračunava, ali se ne isplaćuje. U slučaju prodaje imovine za vrijeme trajanja PIK instrumenta, neovisno o postignutoj cijeni, u potpunosti bi se zatvorio tako refinancirani dug prema vjerovniku (glavnica uvećana za obračunatu kamatu). Društvo ima obvezu prema vjerovniku plaćanja naknade ("service charge"-a) na vrijednost PIK instrumenta u iznosu od 0,5% godišnje, koji služi vjerovniku za pokrivanje troškova aktivne prodaje nekretnina, u svrhu što brže realizacije prodaje i smanjenja duga. Za vrijeme trajanja instrumenta založni vjerovnici i njihova povezana društva imaju "call" opciju za prijevremeno preuzimanje nekretnina u vrijednosti preostalog iznosa PIK instrumenta. Vrijednost obveza po osnovi PIK instrumenta utvrđuju se na temelju tržišnih cijena nekretnina koje služe za podmirenje PIK instrumenta.
Refinanciranje putem aktiviranja razlučnog prava znači da će se vjerovnici koji se nisu odrekli prava na odvojeno namirenje namiriti temeljem založnih prava nad nekretninama ("Razlučne obveze"). Knjigovodstvena vrijednost Razlučnih obveza jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti imovine Društva nad kojom je upisano založna pravo razlučnih vjerovnika. Društvo smatra da ne mogu nastati dodatni gubici po osnovi Razlučnih obveza zbog toga što kogentna norma Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi dopušta namirenje razlučnih vjerovnika isključivo iz imovine predstečajnog dužnika na kojoj je vjerovnik imao upisano razlučno pravo u trenutku pokretanja predstečajne nagodbe.
2. Refinanciranje putem novčanog toka društva Lanište
Obveze prema vjerovnicima koji dio svojih tražbina refinanciraju putem PIK instrumenta, a koje nisu pokrivene tržišnom vrijednošću imovine, refinancirane su na temelju očekivanih novčanih tijekova ovisnog društva Lanište i njegovim novčanim tijekovima od najma Arene Zagreb. Obveze prema svim ostalim vjerovnicima s tražbinama većim od 5 tisuća kuna (osim razlučnih vjerovnika) također su refinancirane putem novčanog toka ovisnog društva Lanište, točnije na temelju Ugovora o zakupu opisanog u bilješci 2. Novčani tijekovi od zakupa Arene, nakon podmirenja obveza prema banci koja je direktno financirala projekt izgradnje Arene Zagreb, upotrijebit će se za podmirenje najvećeg dijela postojećeg duga prema vjerovnicima. Sukladno odredbama predstečajne nagodbe opisano refinanciranje na temelju novčanog toka Laništa bilo je moguće realizirati pretvaranjem obveza u zajam, uz preuzimanje ispunjenja od strane Laništa ili izdavanjem obveznice od strane Laništa te prijenosom istih na račune vjerovnika u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. (SKDD).
Tijekom 2015. godine Lanište je izdalo obveznice ukupne nominalne vrijednosti 54.985.733 eura. Iznos obveze po osnovi predstečajne nagodbe - obveznica/zajam u iznosu od 12.316 tisuća kuna na dan 31. prosinca 2016. godine odnosi se na obveze prema vjerovnicima kojima još nisu dodijeljene izdane obveznice, a koje se nalaze u vlasništvu Društva (bilješka 18). Društvo na dan 31. prosinca 2016. godine posjeduje 2.851.169 obveznica (31. prosinca 2015. godine: 3.197.327).
Poček na isplatu obveznice je do 15. listopada 2020. godine, zbog toga što se do tada u potpunosti moraju otplatiti obveze prema banci koja je djelomično financirala projekt izgradnje Arene Zagreb. Konačna otplata obveznice je u IV. kvartalu 2031. godine. Kuponska stopa iznosi 4,5% godišnje, a "step-up" na 5,5% od sredine 2025. godine, pod uvjetom da prosječni godišnji HICP indeks Europske monetarne unije (objavljen od strane Eurostata) u periodu od 2009. god. do završetka 2024. god. ne bude manji od 1,0%. Za vrijeme od izdavanja pa do početka otplate obveznice ("grace period") kamata će se obračunati, ali se neće isplaćivati. Kamata i glavnica plaćaju se kvartalnim anuitetima. Fiksni kvartalni anuitet izdanih obveznica iznosi 1,9 milijuna eura, dok se od sredine 2025. godine, ovisno o prethodnom uvjetu, anuitet može povećati za iznos "step-up-a". Nakon početka otplate, prvo će se otplaćivati akumulirana kamata obračunata u vrijeme počeka. U korist imatelja obveznica zasnovano je solidarno jamstvo Društva.
Također, u nagodbi se navode i sljedeća sredstva osiguranja obveznice:
- cesija na uplate Zakupnika na ime zakupnine Arene Zagreb, a nakon otplate kredita prema banci koja je direktno financirala izgradnju Arene;
- založno pravo nad Arenom Zagreb nakon isknjiženja založnog prava banke (nakon otplate kredita), uz nužnu suglasnost društva Zakupnika
U slučaju da dođe do prodaje društva Lanište ili prodaje nekretnine Arena Zagreb, priljev će se rasporediti sljedećim rasporedom:
- podmirenje duga prema banci koja je direktno financirala Arenu i podmirenje obveza Laništa iz redovnog poslovanja (prema Ministarstvu financija, tijelima javne uprave i dobavljačima);
- temeljem postojećeg založnog prava nad 25% udjela u društvu Lanište, s 25% preostalog priljeva podmiruje se preostali dug prema jednom vjerovniku (dug iznad iznosa PIK instrumenta) umanjen za 10%;
- ostali imatelji obveznica podmiruju se pro-rata uz diskont od 10%.
Porast kratkoročne obveze prema povezanim društvima u 2016. godini odnosi se na transakciju preuzimanja prava - potraživanja od ovisnog društva Lanište i naknadni unos istih u kapital drugih ovisnih društava (bilješka 15).
29. Dobavljači i ostale obveze
| 31. prosinca 2016. HRK'000 |
31. prosinca 2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Dugoročne obveze | ||
| Obveze prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima | 3.877 | 3.901 |
| Obveze za primljeni depozit | - | 8 |
| 3.877 | 3.909 | |
| Kratkoročne obveze | ||
| Obveze prema povezanim društvima | ||
| Dobavljači | 293 | 572 |
| Ostale obveze prema povezanim stranama | 496 | 64 |
| 789 | 636 | |
| Obveze prema trećim stranama | ||
| Obveze prema dobavljačima | 12.136 | 6.939 |
| Primljeni predujmovi | 49.205 | 55.498 |
| Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe | 667 | 1.190 |
| Obveze prema zaposlenima | 84 | 54 |
| Ostale obveze iz poslovanja u inozemstvu | 6.805 | 9.533 |
| Ostale obveze | 486 | 218 |
| 69.383 | 73.432 | |
| 70.172 | 74.068 |
| Dospjelo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Povezana | Ukupno | Nedospjelo | < 60 dana | 60-90 dana | 90-120 dana |
120-180 dana |
> 180 dana |
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| 31.12.2016. | 293 | 1 | 124 | - | 144 | - | 24 |
| 31.12.2015. | 572 | 62 | 138 | 57 | 74 | 97 | 144 |
| Dospjelo | |||||||
| Treće strane | Ukupno | Nedospjelo | < 60 dana | 60-90 dana | 90-120 dana |
120-180 dana |
> 180 dana |
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| 31.12.2016. | 12.136 | 10.586 | 12 | - | 37 | - | 1.501 |
Starosna struktura obveza prema dobavljačima i povezanim društvima bila je kako slijedi:
30. Obveze po ugovorima o izgradnji
| 31. prosinca 2016. | 31. prosinca 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Fakturirani prihodi | 84.894 | 81.025 |
| Minus nastali troškovi plus priznati dobici minus priznati gubici |
(75.284) | (61.565) |
| 9.610 | 19.460 |
31. Ukalkulirani troškovi i odgođeno priznavanje prihoda
| 31. prosinca 2016. HRK'000 |
31. prosinca 2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Ukalkulirani troškovi naknade po osnovi PIK instrumenta |
679 | 1.300 |
| Ukalkulirani troškovi kamata po osnovi razlučnih obveza |
403 | 327 |
| Ukalkulirani troškovi kamata prema bankama i | ||
| ostalima Ostale obveze |
39 9 |
- - |
| 1.130 | 1.627 |
32. Ugovorne obveze
Sljedeća tablica prikazuje ugovorne iznose izvan-bilančnih financijskih instrumenata Društva:
| 31. prosinca 2016. HRK'000 |
31. prosinca 2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Garancije: | ||
| - u stranoj valuti | 158.316 | 165.084 |
| Sudužništva i jamstva: | ||
| - u stranoj valuti | 372.533 | 391.791 |
| 530.849 | 556.875 |
Sudužništva i jamstva se odnose na obveze ovisnog društva Lanište po osnovi kredita primljenih za izgradnju Arene Zagreb te po osnovi izdanih obveznica u sklopu predstečajne nagodbe (bilješka 28).
33. Nepredviđene obveze
Tijekom prethodnih razdoblja Društvo je bilo tuženik u više sudskih parnica koje su podignute protiv Društva radi naknade štete nastale povredom ugovora ili uobičajenih poslovnih uzanci. Nakon usvajanja predstečajne nagodbe veliki broj pokrenutih parnica je na traženje Društva obustavljeno zbog toga što je najveći broj utuženih tražbina podmiren u sklopu procesa predstečajne nagodbe (bilješka 28). Tužbeni zahtjevi podignuti protiv Društva koji su na dan financijskih izvještaja aktivni te koji nisu iskazani na poziciji rezerviranja ili financijskih obveza iznose više od 300 milijuna kuna (iznos uključuje zatezne kamate).
Promatrano po veličini tužbenih zahtjeva, najznačajnije parnice protiv Društva pokrenula su dva subjekta tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća. Ukupna vrijednost tužbenih zahtjeva u parnicama koje je pokrenuo jedan od subjekata iznosi više od 190 milijuna kuna. Tužbene iznose tužitelj je prijavio u postupku predstečajne nagodbe, a Društvo je tijekom procesa predstečajne nagodbe osporilo tražbine temeljem čega nisu bile uključene u usvojenu predstečajnu nagodbu. Radi se o dvije parnice, od kojih u jednoj od parnica postoje prvostupanjska presuda i presuda Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu (dalje: VTS) donesene u korist Društva. Tužitelj je podnio reviziju Vrhovnom sudu. Druga parnica nalazi se na prvom stupnju na ponovnom odlučivanju, a nakon što su VTS i Vrhovni sud po nekoliko puta vraćali postupak na niži stupanj. Tijekom 2016. godine i 2015. godine nije bilo aktivnosti po gore opisanim sudskim postupcima.
Od aktivnih procesa pokrenutih 90-tih godina prošlog stoljeća koje se odnose na drugog subjekta, izdvaja se parnica u kojoj vrijednost predmeta spora iznosi više od 5 milijuna kuna, a u kojoj je tijekom 2016. godine donesena presuda u korist tužitelja na prvostupanjskom sudu. Presudom se Društvu u svojstvu tuženika nalaže plaćanje parničnih troškova. Društvo je na navedenu presudu podnijelo žalbu VTS-u. Vrijednost spora u ostalim parnicama koje je protiv Društva pokrenuo drugi subjekt iznosi više od 6 milijuna USD (ne uključuje zatezne kamate). Od ukupnog navedenog iznosa dio parnice koja se odnosi na 4 milijuna USD nalazi se na prvom stupnju na ponovnom odlučivanju. Preostalih 2 milijuna USD je na temelju presude VTSa bilo utvrđeno u predstečajnoj nagodbi kao tražbina koja se namiruje obveznicama Laništa. Tijekom 2015. godine Vrhovni sud donio je presudu kojom je presuda VTS-a preinačena u korist Društva. Društvo je na temelju presude Vrhovnog suda obvezu utvrđenu u predstečajnom postupku u iznosu od 15 milijuna umanjilo / otpisalo. Navedeni iznos iskazan je tijekom 2015. godine kao dobitak iz restrukturiranja (bilješka 10). Tužitelj je podnio tužbu Ustavnom sudu. Tužitelj je cjelokupan tužbeni iznos prijavio u postupku predstečajne nagodbe, no Financijska agencija (FINA) u Zagrebu pred kojom se vodio predstečajni postupak prijavu je odbacilo zbog toga što nije podnesena u zakonom propisanim rokovima. Zbog odbacivanja prijave tužitelj je pokrenulo upravni postupak protiv FINE. Upravni postupak je pravomoćno okončan u korist FINA-e. Nadalje, značajni dio tužbenih procesa odnosi se na razlučne vjerovnike u procesu predstečajne nagodbe. U sklopu procesa predstečajne nagodbe jedan od razlučnih vjerovnika prijavio je razlučno pravo na poslovnim udjelima u ovisnom društvu Lanište, a temeljem Rješenja o ovrsi Trgovačkog suda iz 2012. godini. U knjizi poslovnih udjela ovisnog društva založno pravo po osnovi Rješenja o ovrsi nije provedeno te Društvo smatra da ne postoji razlučno pravo navedenog vjerovnika na udjelima u društvu Lanište. Tijekom 2015. godine Društvo je obvezu prema navedenom vjerovniku otpisalo u iznosu od 20.733 tisuće kuna. Navedeni iznos iskazan je tijekom 2015. godine kao dobitak iz restrukturiranja (bilješka 10).
U korist jednog od razlučnih vjerovnika postoji prvostupanjska presuda kojom je potvrđena pravna osnova i visina tužbenog zahtjeva. Tužbeni zahtjev pokrenut je tijekom 2009. godine, a vrijednost spora na dan financijskih izvještaja iznosi oko 15 milijuna kuna. Tužbeni proces trenutno se nalazi u prekidu na VTS-u. Društvo je od VTS-a zatražilo obustavu postupka zbog toga što smatra da se razlučni vjerovnici mogu
INGRA d.d.
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016.
namiriti samo iz imovine na kojoj su imali razlučno pravo na dan pokretanja predstečajnog postupka. U slučaju da VTS donese odluku o nastavku procesa očekuje se potvrda prvostupanjske presude te su vjerojatni gubici za Društvo. Još uvijek nije utvrđena sudska praksa Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda RH o pravnoj sudbini tražbina koje su u sklopu procesa predstečajna nagodbe prijavljene kao tražbine razlučnih vjerovnika.
Nadalje, značajni dio tužbenih zahtjeva protiv Društva odnosi se na procese u kojima su tužitelji zakasnili s prijavom tražbine u procesu predstečajne nagodbe. Još uvijek nije utvrđena sudska praksa Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda RH o pravnoj sudbini tražbina koje nisu prijavljene u predstečajni postupak. Vrijednost takvih sporova koji nisu iskazane na poziciji rezerviranja iznosi više od 10 milijuna kuna (uključuje i zatezne kamate).
34. Povezana društva
Značajne transakcije s povezanim društvima bile su kako slijedi:
| Ovisna i pridružena društva | 31. prosinca 2016. |
31. prosinca 2015. |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Prodaja povezanim društvima | ||
| Prodaja povezanim društvima | 1.424 | 1.487 |
| 1.424 | 1.487 | |
| Kupnja od povezanih društava | ||
| Kupnja od povezanih društava | (2.053) | (2.366) |
| (2.053) | (2.366) | |
| Ostali prihodi / (rashodi) | ||
| Vrijednosna usklađenja | 31.476 | (1.382) |
| Ostali dobici / (gubici) iz restrukturiranja - neto | (23.058) | 18.870 |
| 8.418 | 17.488 | |
| Financijski prihodi i rashodi | ||
| Prihodi/rashodi od kamata | 1.281 | 11.808 |
| 1.281 | 11.808 | |
| Potraživanja od povezanih društava | ||
| Kratkoročna | ||
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 680 | 1.331 |
| 680 | 1.331 | |
| Dani zajmovi | ||
| Kratkoročni | 3 | 528 |
| 3 | 528 | |
| Obveze prema povezanim društvima | ||
| Obveze s osnove predstečajne nagodbe - obveznica/zajam | - | 3 |
| Obveze s osnove predstečajne nagodbe - ostale obveze | - | 4 |
| Ostale financijske obveze | 32.835 | 1.834 |
| Dobavljači i ostale obveze | 789 | 636 |
| 33.624 | 2.477 |
Iznosi sudužništva i jamstva koje je Društvo dalo ovisnom društvu nalaze se u bilješci 32.
Ključni menadžment
Ključni menadžment sudjeluje u vlasničkoj strukturi Društva kao što je prikazano u bilješci 1.
Tijekom 2016. godine Upravi su isplaćene bruto naknade u ukupnom iznosu od 102 tisuće kuna (2015. godine: 48 tisuća kuna). Ukupna naknada Upravi je uključena u troškove osoblja. Tijekom 2016. isplaćena je bruto naknada Nadzornom odboru od 405 tisuća kuna (2015. godine: 448 tisuća kuna).
35. Financijski instrumenti
Društvo je u svom poslovanju najviše izloženo kreditnom, kamatnom i valutnom riziku.
Društvo ne koristi derivatne financijske instrumente. Politike upravljanja rizikom koje se odnose na kratkotrajnu i dugotrajnu financijsku imovinu, kratkotrajna i dugotrajna potraživanja, upravljanje gotovinom te dugovima i obvezama mogu se sažeti kako slijedi:
a) Rizik upravljanja kapitalom
Upravljanje kapitalom od strane Društva provodi se na način da se osigura daljnje poslovanje i pritom omogući adekvatni povrat dioničarima kroz optimizaciju odnosa kapitala i dugovanja.
Struktura kapitala Društva sastoji se od obveza, novca i novčanih ekvivalenata i kapitala pripadajućeg članovima Društva, koji uključuje temeljni kapital, rezerve i zadržanu dobit.
Društvo upravlja kapitalom i vrši potrebne usklade istog u skladu s promjenama ekonomskih uvjeta na tržištu i značajkama rizika svoje imovine. U svrhu usklade ili održavanja kapitalne strukture, Društvo može donijeti odluku o isplati dividende vlasniku, povećati/smanjiti temeljni kapital, prodati imovinu da smanji obveze i slično. Ciljevi, politike i procesi nisu bili mijenjani tijekom razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2016. godine te 31. prosinca 2015. godine.
| 31. prosinca 2016. |
31. prosinca 2015. |
|
|---|---|---|
| HRK'000 Dug |
166.189 | 146.352 |
| Umanjeno za novac i novčane ekvivalente (depozite) | (2.384) | (2.095) |
| Neto dug | 163.805 | 144.257 |
| Kapital | 84.433 | 75.935 |
| Kapital i neto dug | 248.238 | 220.192 |
| Pokazatelj zaduženosti | 66% | 66% |
b) Značajne računovodstvene politike
Detalji vezani uz usvojene značajne računovodstvene politike i metode, uključujući i kriterije za priznavanje, temelj mjerenja i temelj priznavanja prihoda i rashoda, za svaku značajnu stavku financijske imovine i financijskih obveza te kapitala objašnjeni su u bilješci 2 ovog izvještaja.
Računovodstvene politike za financijske instrumente su primijenjene na dolje navedene pozicije bilance:
| Zajmovi i potraživanja HRK'000 |
Imovina raspoloživa za prodaju HRK'000 |
Ulaganja koja se drže do dospijeća HRK'000 |
Ukupno imovina klasificirana prema MRS 39 HRK'000 |
|
|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2016. | ||||
| Dugotrajna fin. imovina | 633 | 12.386 | 1.162 | 14.181 |
| Kratkotrajna fin. imovina | 591 | 5 | 521 | 1.117 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja |
16.927 | - | - | 16.927 |
| Novac | 2.384 | - | - | 2.384 |
| 20.535 | 12.391 | 1.683 | 34.609 |
| Zajmovi i potraživanja HRK'000 |
Imovina raspoloživa za prodaju HRK'000 |
Ulaganja koja se drže do dospijeća HRK'000 |
Ukupno imovina klasificirana prema MRS 39 HRK'000 |
|
|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2015. | ||||
| Dugotrajna fin. imovina | 594 | 13.115 | 848 | 14.557 |
| Kratkotrajna fin. imovina | 993 | 5 | 457 | 1.455 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja |
15.679 | - | - | 15.679 |
| Novac | 2.095 | - | - | 2.095 |
| 19.361 | 13.120 | 1.305 | 33.786 |
Sve obveze Društva su klasificirane u kategoriju "Obveze po amortiziranom trošku". Društvo nema obveza koje su klasificirane kao "Obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka".
Fer vrijednosti financijske imovine i obveza
Sljedeća tabela predstavlja financijsku imovinu vrednovane po fer vrijednosti u Izvještaju o financijskom položaju sukladno hijerarhiji fer vrijednosti (Društvo nema financijskih obveza koju su klasificirane kao Obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka). Ova hijerarhija grupira financijsku imovinu u 3 razine ovisno o značajnosti ulaznih varijabli korištenih u mjerenju fer vrijednosti financijske imovine i obveza. Hijerarhija fer vrijednosti ima sljedeće razine:
- o 1. razina: cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze
- o 2. razina: ulazne varijable koje ne predstavljaju gore navedene cijene iz 1. razine već su vidljive za imovinu ili obvezu, bilo direktno (npr. kao cijene) ili indirektno (npr. izvedene iz cijena)
- o 3. razina: ulazne varijable za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima
Razina unutar koje je financijska imovina klasificirana je temeljena na najnižoj razini značajne ulazne varijable korištene u mjerenju fer vrijednosti. Financijska imovina mjerena po fer vrijednosti u izvještaju o financijskom položaju grupirane su unutar hijerarhije fer vrijednosti kako slijedi:
| 31. prosinca 2016. | 1. razina | 3. razina | Ukupno |
|---|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Imovina | |||
| Udjeli u investicijskim fondovima, | |||
| dionice, obveznice | 5 | 12.421 | 12.426 |
| 5 | 12.421 | 12.426 | |
| 31. prosinca 2015. | 1. razina | 3. razina | Ukupno |
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Imovina | |||
| Udjeli u investicijskim fondovima, | |||
| dionice, obveznice | 5 | 13.184 | 13.189 |
| 5 | 13.184 | 13.189 |
Fer vrijednost financijske imovine je određena na slijedeći način:
- o Fer vrijednost financijske imovine kojima se trguje prema standardnim uvjetima i odredbama tržišta određena je na način da odražava tržišnu cijenu;
- o Fer vrijednost ostale financijske imovine (uključujući derivative) je definirana u skladu s općeprihvaćenim cjenovnim modelom baziranom na analizi diskontiranog novčanog tijeka primjenom cijena koje se koriste tijekom tržišnih transakcija i kotiranih cijena sličnih instrumenata;
- o Fer vrijednost derivativnih instrumenata određuje se prema kotiranim cijenama. Kada nisu poznate informacije o takvim cijenama, koristi se analiza diskontiranog novčanog tijeka koristeći krivulju prinosa za vijek trajanja instrumenta ne-opcijskih vrijednosnica, i opcijski model cijena za opcijske vrijednosnice; i
- o fer vrijednosti ugovora o financijskim jamstvima određena je pomoću opcijskog modela gdje je glavna pretpostavka popust koji pojedini partneri procjenjuju na temelju tržišnih informacija i iznosa gubitka radi danih popusta.
Ne postoje značajna odstupanja između knjigovodstvenih vrijednosti i fer vrijednosti financijskih instrumenata.
Društvo je koristilo sljedeće metode i pretpostavke prilikom procjene fer vrijednosti financijskih instrumenata:
Imovina namijenjena prodaji - obveznice
Odnose se na obveznice Laništa čija knjigovodstvena vrijednost na dan financijskih izvještaja iznosi 48% od nominalne vrijednosti (glavnica uvećana za pripadajuću kumuliranu kamatu). Obveznice su namijenjene vjerovnicima predstečajne nagodbe, točnije podmirenju obveze s osnove predstečajne nagodbe obveznica/zajam te se u utvrđivanju fer vrijednost navedenog ulaganja uzima u obzir i knjigovodstvena vrijednost te obveze. Društvo smatra da fer vrijednost obveznica značajno ne odstupa od iskazane knjigovodstvene vrijednosti.
Imovina namijenjena prodaji - udjeli i dionice u društvima
Za vrijednosnice koje aktivno kotiraju na burzi korištene su tržišne cijene. Za ostale dionice i udjele prilikom izračuna fer vrijednosti korištene su procjene financijskog položaja subjekata u kojima Društvo drži dionice i udjele, točnije procjene njihovih očekivanih slobodnih novčanih tokova diskontiranih na sadašnju vrijednost. Knjigovodstvena vrijednost predmetnih ulaganja odgovara njihovoj tržišnoj vrijednosti.
Dugoročna potraživanja i depoziti
Za dugoročnija sredstva, ugovorene kamatne stope i upotrebljene efektivne kamatne stope ne odstupaju značajno od trenutnih tržišnih, te je sukladno tome njihova fer vrijednost približna knjigovodstvenoj. Knjigovodstvena vrijednost dugoročnog potraživanja od kupca (države) značajno ne odstupa od fer vrijednosti.
Dugoročne financijske obveze – obveza po osnovi predstečajne nagodbe - obveznica / zajam
Knjigovodstvena vrijednost iznosi 48% od nominalne vrijednosti na dan financijskih izvještaja (glavnica uvećana za pripadajuću kumuliranu kamatu). Uprava vjeruje da se knjigovodstvena vrijednost značajno ne razlikuje od fer vrijednosti.
Obveze prema bankama i ostale obveze
Fer vrijednost kratkoročnih financijskih obveza je približna knjigovodstvenoj vrijednosti uslijed kratkoročnosti ovih instrumenata. Također, fer vrijednost obveza prema bankama koje se namiruju nekretninama i ostalom imovinom u vlasništvu Društva (PIK instrument i Razlučne obveze) ovisi o tržišnim vrijednostima predmetne imovine. Knjigovodstvena vrijednost takvih obveza jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti predmetne imovine. Uprava nema spoznaja da se fer vrijednost pripadajuće imovine značajno razlikuje od knjigovodstvenih vrijednosti. Društvo nema dugoročnih obveza prema bankama po osnovi kredita.
Ostali financijski instrumenti
Osatli financijski instrumenti Društva koji nisu vrednovani po fer vrijednostima su obveze prema dobavljačima i ostale kratkoročne obveze te dugoročna i kratkoročna rezerviranja. Za financijske instrumente koji dospijevaju unutar 12 mjeseci, knjigovodstvena vrijednost približna je fer vrijednosti uslijed kratkoročnosti ovih instrumenata. Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih rezerviranja je približno jednaka fer vrijednosti. Društvo je procijenilo da efekti vremenske vrijednosti novca nisu značajni. Kod dugoročnih obveza prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima postoje znatne neizvjesnosti po pitanju roka dospijeća pa nije moguće procijeniti efekte vremenske vrijednosti novca.
c) Financijski rizik
Ovaj rizik uključuje tržišni rizik (uključujući rizik promjene deviznih tečajeva, rizik fer vrijednosti kamatnih stopa i rizik porasta cijena), kreditni rizik i rizik likvidnosti. Izloženost kreditnom, kamatnom i tečajnom riziku javlja se tijekom normalnog poslovanja Društva. Društvo nije koristilo derivativne instrumente kako bi se zaštitilo od tih rizika.
Tržišni rizik
Tržišni rizik je rizik da će promjena tržišnih cijena, kao što su promjena stranih valuta i kamatnih stopa, utjecati na prihod Društva ili vrijednost njegovih financijskih instrumenata. Cilj upravljanja tržišnim rizikom je upravljanje i kontroliranje izloženosti tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara, optimizirajući povrat.
Društvo je prije svega izloženo financijskom riziku promjene deviznih tečajeva i promjenama kamatnih stopa. Nije bilo značajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na Društvo kao niti promjena vezanih za mjerenje i upravljanje tržišnim rizikom.
a) Rizik promjene deviznih tečajeva
Društvo je izloženo valutnom riziku putem prodaje, kupnje te depozita i zajmova koji su iskazani u valuti koja nije funkcionalna valuta Društva. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR. Protiv ovog rizika Društvo nije posebno ekonomski zaštićeno.
Izloženost Društva valutnom riziku je kako slijedi:
| HRK'000 31. prosinca 2016. |
EUR | Ostale valute |
Ukupno strane valute |
HRK | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Depoziti i ostala dugoročna potraživanja | 13.513 | 35 | 13.548 | 633 | 14.181 |
| Potraživanja od kupaca | 6.633 | 5.305 | 11.938 | 3.258 | 15.196 |
| Ostala kratkoročna potraživanja | 272 | 1.123 | 1.395 | 336 | 1.731 |
| Dani kratkoročni zajmovi, depoziti i ostala fin. imovina |
680 | - | 680 | 437 | 1.117 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 1.284 | 788 | 2.072 | 312 | 2.384 |
| Obveze prema dobavljačima | (5.013) | (6.289) | (11.302) | (1.127) | (12.429) |
| Ostale obveze iz operativnog poslovanja (uključujući ukalkulirane kamate) |
(5.481) | (2.446) | (7.927) | (14.448) | (22.375) |
| Kamatonosne obveze i ostale financijske obveze- dugoročne |
(12.316) | - | (12.316) | - | (12.316) |
| Kamatonosne obveze i ostale fina. obveze - kratkoročne |
- | - | - | (153.873) | (153.873) |
| (428) | (1.484) | (1.912) | (164.472) | (166.384) |
| HRK'000 31. prosinca 2015. |
EUR | Ostale valute |
Ukupno strane valute |
HRK | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Depoziti i ostala dugoročna potraživanja | 13.926 | 35 | 13.961 | 596 | 14.557 |
| Potraživanja od kupaca | 4.596 | 1.696 | 6.292 | 5.274 | 11.566 |
| Ostala kratkoročna potraživanja | 328 | 3.740 | 4.069 | 44 | 4.113 |
| Dani kratkoročni zajmovi, depoziti i ostala fin. imovina |
412 | - | 412 | 1.043 | 1.455 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 1.073 | 812 | 1.885 | 210 | 2.095 |
| Obveze prema dobavljačima | (3.657) | (1.437) | (5.094) | (2.417) | (7.511) |
| Ostale obveze iz operativnog poslovanja (uključujući ukalkulirane kamate) |
(5.474) | (4.720) | (10.195) | (10.267) | (20.462) |
| Kamatonosne obveze i ostale financijske obveze- dugoročne |
(12.715) | - | (12.715) | - | (12.715) |
| Kamatonosne obveze i ostale fina. obveze - kratkoročne |
- | - | - | (133.637) | (133.637) |
| (1.511) | 126 | (1.385) | (139.154) | (140.539) |
Analiza osjetljivosti
Jačanje tečaja kune u odnosu na sljedeće valute za prosječnu promjenu tečaja na dan izvještavanja povećalo/(smanjilo) bi dobit prije poreza za sljedeće vrijednosti:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| Utjecaj na dobit | Utjecaj na dobit prije | |
| prije poreza | poreza | |
| HRK'000 | HRK'000 | |
| EUR - 1% | (4) | (15) |
| DZD – 4% | (45) | 24 |
| MKD – 1% | (4) | (5) |
Ova analiza pretpostavlja da sve druge varijable, a posebno kamatne stope ostaju nepromijenjene. Slabljenje tečaja kune u odnosu na spomenute valute za iste promjene tečaja na dan izvještavanja imalo bi vrijednosno jednak, ali suprotan utjecaj na dobit prije poreza, uz pretpostavku da ostale varijable ostaju nepromijenjene.
Kod ugovaranja na poslovima u Alžiru ugovoreni prihodi sastoji se od dva dijela: dio u lokalnoj valuti (netransferabilan dio) te dio u EUR (transferabilan dio prihoda koje Društvo ima pravo povući u maticu). Prilikom sklapanja ugovora Društvo nastoji netransferabilan dio prihoda ugovoriti do visine predviđenih troškova u lokalnoj valuti pa se može reći da je izloženost tečajnom riziku u lokalnoj valuti pokrivena (prihodi u lokalnoj valuti približno su jednaki troškovima u lokalnoj valuti). Kroz godine, Društvo je rizike po valutnoj izloženosti izreguliralo na način da je i u zemljama koje se smatraju tradicionalno dolarskima ugovore potpisane s kupcima konvertiralo u EUR.
a) Rizik kamatnih stopa
Društvo nakon usvajanja predstečajne nagodbe nije više izloženo kamatnom riziku. U procesu predstečajne nagodbe kamatonosne obveze s varijabilnom kamatom su refinancirane izdavanjem obveznica od strane ovisnog društva Lanište te putem nekretnina u vlasništvu Društva (PIK instrument, Razlučne obveze). Društvo nema obveza čije podmirenje ovisi o kretanju ugovorenih kamatnih stopa.
Ostali cjenovni rizici
Društvo nije značajno izloženo ostalim cjenovnim rizicima.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik da jedna strana ugovornog odnosa neće izvršiti svoje obveze te će time uzrokovati nastajanje financijskog gubitka drugoj strani. Društvo se služi javno objavljenim informacijama o financijskom položaju društva i koristi svoju bazu podataka kako bi rangirala značajnije kupce. Utjecaj kreditnog rizika na Društvo kao i promjene u kreditnom rangiranju partnera konstantno su praćene i mjerene te je ukupna vrijednost zaključenih ugovora raspoređena između kreditno sposobnih partnera. Značajan dio kreditnog rizika proizlazi iz potraživanja od kupaca.
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja
Na izloženost Društva kreditnom riziku uglavnom utječu individualne karakteristike pojedinog kupca. Demografija kupaca, uključujući rizik industrije i zemlje u kojoj kupac posluje ima manji utjecaj na kreditni rizik. Društvo određuje ispravak vrijednosti kupaca kao procjenu očekivanih gubitaka od potraživanja gubitaka te ostalih potraživanja i ulaganja.
Maksimalna izloženost kreditnom riziku, na datum izvještavanja, za potraživanja od kupaca i od povezanih društava prema regijama je:
| 15.196 | 11.566 | |
|---|---|---|
| Inozemstvo | 11.594 | 6.058 |
| Hrvatska | 3.602 | 5.508 |
| 2016. HRK'000 |
2015. HRK'000 |
Gubici od umanjenja vrijednosti
Starosna struktura potraživanja od kupaca od trećih strana i povezanih društava na datum izvještavanja je kako slijedi:
| 15.196 | 11.566 | |
|---|---|---|
| Preko godine dana | 946 | 161 |
| Od 3 – 12 mjeseci | 24 | 2.829 |
| Od 1 – 3 mjeseca | 81 | 3.453 |
| Nedospjela i manje od mjesec dana | 14.145 | 5.123 |
| HRK'000 | HRK'000 | |
| 2016. | 2015. |
Uprava Društva smatra da su iskazana potraživanja starija od 360 dana u potpunosti nadoknadiva te da neće imati dodatnih gubitaka po istima. Kretanje ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca kroz godinu je bilo sljedeće:
| 2016. HRK'000 |
2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 14.490 | 22.977 |
| Rezervirano u godini | 913 | 506 |
| Naplaćeno u godini | (650) | (2) |
| Isknjiženo | (7.552) | (8.991) |
| Stanje 31. prosinca | 7.201 | 14.490 |
Potraživanja za dane zajmove
Potraživanja za dane zajmove prema povezanim i trećim stranama prikazano je u bilješci 19.
Kretanje po umanjenju vrijednosti kratkotrajne financijske imovine kroz godinu je bilo slijedeće:
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | |
| Stanje 1. siječnja | 3.492 | 14.180 |
| Rezervirano u godini | 1.650 | 137 |
| Isknjiženo | (994) | (10.783) |
| Naplaćeno u godini/Umanjenje gubitka | (749) | (42) |
| Stanje 31. prosinca | 3.399 | 3.492 |
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je rizik da Društvo neće moći ispuniti svoje financijske obveze u roku. Aktivnosti Društva na poboljšanju likvidnosne pozicije su navedene u bilješci 28. Sljedeća tablica prikazuje dospjelost financijskih obveza Društva na dan 31. prosinca 2016. godine i na dan 31. prosinca 2015. godine sukladno ugovorenim ne-diskontiranim plaćanjima:
| (HRK'000) 31. prosinca 2016. |
Knjigovodstvena vrijednost |
Ugovoreni novčani tokovi |
0 – 12 mjeseci |
1 – 5 godina |
Više od 5 godina |
|---|---|---|---|---|---|
| Osigurani krediti banaka | 122.088 | 122.088 | 122.088 | - | - |
| Obveze po osnovi predstečajne nagodbe |
12.338 | 33.272 | 22 | 3.752 | 29.498 |
| Zajmovi prema povezanim društvima i trećim stranama |
32.837 | 32.837 | 32.837 | - | - |
| Obveze za depozit | 8 | 8 | - | 8 | - |
| Dobavljači i ostale obveze | 33.722 | 33.722 | 24.561 | 9.161 | - |
| 200.993 | 221.927 | 179.508 | 12.921 | 29.498 |
| (HRK'000) 31. prosinca 2015. |
Knjigovodstvena vrijednost |
Ugovoreni novčani tokovi |
0 – 12 mjeseci |
1 – 5 godina |
Više od 5 godina |
|---|---|---|---|---|---|
| Osigurani krediti banaka | 133.397 | 133.397 | 133.397 | - | - |
| Obveze po osnovi predstečajne nagodbe |
12.745 | 38.060 | 30 | 847 | 37.182 |
| Zajmovi prema povezanim društvima i trećim stranama |
1.837 | 1.837 | 1.837 | - | - |
| Obveze za depozit | 8 | 8 | - | 8 | - |
| Dobavljači i ostale obveze | 26.338 | 26.338 | 22.437 | 3.901 | - |
| 174.325 | 199.640 | 157.701 | 4.756 | 37.182 |
INGRA d.d. IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA ZA 2016. GODINU
Sadržaj
| Stranica | ||
|---|---|---|
| 1. | Opće informacije o Društvu | 70 |
| 2. | Izvještaj Uprave o poslovanju u 2016. god. | |
| 2.1. Osnovne značajke razdoblja 01.01. – 31.12.2016. | 72 | |
| 2.2. Prihodi INGRE d.d. u razdoblju 01.01. - 31.12.2016. | 72 – 73 | |
| 2.3. Profitabilnost INGRE d.d. u razdoblju 01.01. - 31.12.2016. | 73 | |
| 2.4. Financijski položaj | 73 | |
| 2.5. Ostalo | 73 – 74 | |
| 3. | Razvoj poslovanja društva | 74 |
| 4. Aktivnosti istraživanja i razvoja | 74 | |
| 5. | Značajni događaji nakon kraja poslovne godine | 74 |
| 6. | Izloženost i upravljanje rizicima | 75 – 82 |
| 7. | Podružnice društva | 83 |
| 8. | Informacije o otkupu vlastitih dionica | 83 |
| 9. | Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja | 84 – 85 |
1. Opće informacije o Društvu
Ingra d.d. Zagreb (Društvo) je dioničko društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Sjedište Društva je u Zagrebu, Aleksandra Von Humboldta 4/b, 10 000 Zagreb. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. OIB: 14049708426 Matični broj: 03277267
INGRA je trgovačko društvo osnovano 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvođača s područja bivše Jugoslavije s ciljem da za iste proizvođače organizira izvozne aktivnosti i trgovački razvoj. Više od 60 godina svog postojanja INGRA je sudjelovala u izvođenju preko 700 investicijskih projekata u više od 30 zemalja svijeta čija ukupna vrijednost premašuje 10 milijardi USD.
U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je uključena, INGRA danas posluje kroz četiri različita segmenta poslovanja:
- Građevinski inženjering
- Energetski i industrijski inženjering
- Razvoj projekata kroz vlastite investicijske projekte
- Javno privatna partnerstva kao poseban segment razvoja projekata u području javne infrastrukture
Kroz suradnju s više od 40 tvrtki, INGRA je prethodnih godina proširila svoju primarnu djelatnost izvoza investicijskih projekata za poznate naručitelje na investicijske projekte namijenjene tržištu kroz vlastite investicije.
Investicijska izgradnja obavlja se po sistemu "ključ u ruke" i uključuje projektiranje, građevinske radove, isporuku i montažu opreme te puštanje u pogon, na području industrije, infrastrukture, energetike, zdravstva i turizma.
Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo je imalo 13 zaposlenika, a na dan 31. prosinca 2015. godine 14 zaposlenika.
Nadzorni odbor
Članovi Nadzornog odbora tijekom 2016. godine bili su kako slijedi:
- Stjepan Mesić, predsjednik
- dr.sc. Danijel Režek, zamjenik predsjednika (mandat do 29.9.2016.)
- Marijan-Antun Kostrenčić, član (mandat do 2.5.2016.)
- Davor Štern, zamjenik predsjednika
- Mladen Markoč, član (mandat od 29.9.2016.)
- Zdenko Mahmutović, član (mandat od 29.9.2016.)
- Dubravko Kos, član (mandat od 29.9.2016.)
Uprava
Članovi uprave tijekom 2016. godine:
• Igor Oppenheim, direktor, zastupa društvo pojedinačno i samostalno
Vlasnička struktura Društva na dan 31. prosinca 2016. godine bila je kako slijedi:
| 31. prosinca 2016. | |||
|---|---|---|---|
| Broj dionica | Vlasnički udio % | ||
| Igor Oppenheim | 773.908 | 5,71% | |
| Valamar Adria Holding d.d. | 516.658 | 3,81% | |
| Tehnika d.d. | 451.800 | 3,34% | |
| Tromont d.o.o. | 319.970 | 2,36% | |
| Dubravko Kos | 217.800 | 1,61% | |
| Elektroprojekt d.d. | 207.450 | 1,53% | |
| Lara Puharić | 193.356 | 1,43% | |
| Josip Sedlar | 189.527 | 1,40% | |
| Hidroelektra Niskogradnja d.d. | 171.300 | 1,26% | |
| Vladimir Carek | 135.040 | 1,00% | |
| Ostali | 10.368.391 | 76,55% | |
| 13.545.200 | 100% |
2. Izvještaj Uprave o poslovanju u 2016. godini
2.1. Osnovne značajke razdoblja 01.01. – 31.12.2016.
- ♦ Poslovni prihodi manji su za 34% u odnosu na prethodnu godinu te iznose 55 milijuna kuna
- ♦ Prihodi od prodaje smanjili su se za 35% na 52 milijuna kuna
- ♦ Prihodi iz inozemstva čine 75% ukupnih prihoda od prodaje
- ♦ Operativni dobitak prije poreza i kamata (EBIT) iznosi 9 milijuna kuna dok je u prethodnom razdoblju ostvaren dobitak prije kamata i poreza u iznosu od 29 milijuna kuna
- ♦ Neto dobit razdoblja iznosi 8 milijuna kuna dok je u prethodnom razdoblju ostvarena dobit u iznosu od 27 milijuna kuna
2.2. Prihodi INGRE d.d. u razdoblju 01.01. - 31.12.2016.
Prihodi od prodaje INGRE d.d. iznose 52 milijuna kuna i manji su za 35% u odnosu na prethodno razdoblje. U prethodnom razdoblju najveći udio u prihodima imali su prihodi od prodaje stanova i poslovnih prostora na projektu Dvori Lapad. Većina stanova i poslovnih prostora realizirana je u prethodnoj godini. Prihodi iz inozemstva u 2016. godini viši su za 56% u odnosu na prethodno razdoblje.
Pad EBIT marže te ukupnog rezultata Društva u odnosu na prethodno razdoblje rezultat je jednokratnih prihoda u 2015. godini koji su nastali zbog isteka opcije prijevremenog otkupa Arene Zagreb i ostalih usklada iz predstečajne nagodbe.
Radovi na hidromehaničkoj opremi alžirske brane Tagharist u potpunosti su izvršeni - stupanj realizacije iznosi 100% ukupno ugovorenog iznosa. Puštanje u probni rad je izvršeno te predstoji postupak privremene primopredaje objekta koja bi do kraja travnja 2017. trebala biti izvršena, a nakon koje slijedi dvogodišnji garantni period.
Realizacija bolničkog centra u Alžiru dosegla je 21% od ukupno ugovorenog iznosa. Radovi temeljenja su gotovi dok stupanj izvršenosti radova izvođenja konstrukcije iznosi 98%. Završeni su armirano betonski radovi, zidarski radovi, radovi na podnim glazurama, a u tijeku su obrtnički, elektro-instalaterski, hidroizolacijski radovi, radovi vodovoda i odvodnje, radovi na polaganju ventilacijskih kanala i polaganje cijevnog razvoda strojarskih instalacija. Investitor je izdao potvrdu kojom je listopad 2017. definiran kao novi rok izvršenja radova, a na temelju čega su izvršeni prolongati garancija za povrat avansa i dobro izvršenje posla. U tijeku su pregovori za intenziviranje dinamike izvođenja radova te definiranje novog roka izvršenja i ostalih ugovornih uvjeta.
Društvo aktivno sudjeluje na natječajima, a trenutno se kod alžirskih investitora nalazi na razmatranju nekoliko Ingrinih ponuda za izvođenje radova projektiranja, isporuke i montaže hidromehaničke opreme na branama.
Društvo je tijekom 2016. godine aktivno sudjelovalo na 30-ak natječaja u zemlji i to prvenstveno iz područja niskogradnje.
Radovi na izgradnji makedonske bolnice Bardovci-Skopje iznose 87% od ukupno ugovorenog iznosa. Stanje izvršenih radova nije se promijenilo. Investitor ne ovjerava posljednju izdanu privremenu situaciju jer nema financijskih sredstava. Izvođaču nije omogućen pristup do nekih dijelova bolnice i nastavak radova. U tijeku su pregovori za nastavak radova.
2.3. Profitabilnost INGRE d.d. u razdoblju 01.01. - 31.12.2016.
U 2016. godini ostvaren je pozitivan rezultat iz poslovanja u iznosu od 9 milijuna kuna, a dobit iz poslovanja prije jednokratnih usklada iz restrukturiranja (rezerviranja, vrijednosna usklađenja imovine te ostali gubici) iznosi 10 milijuna kuna.
2.4. Financijski položaj
Neto dug na dan 31.12.2016. iznosi 164 milijuna kuna i povećan je za 20 milijuna kuna u odnosu na 31.12.2015. kada je iznosio 144 milijuna kuna.
2.5. Ostalo
INGRA d.d. je dana 18. srpnja 2016. poništila cijelo izdanje obveznice pod oznakom: INGR-O-11CA, ISIN: HRINGRO11CA1, zbog toga što su tražbine imatelja ovih obveznica u cijelosti namirene novoizdanim obveznicama prema uvjetima iz predstečajne nagodbe društva INGRA d.d.
Naime, poništene obveznice su u procesu predstečajne nagodbe društva INGRA d.d. imateljima namirene novoizdanim obveznicama povezanog društva Lanište d.o.o., pod oznakom LNGU-O-31AE, ISIN: HRLNGUO31AE3. Obveznice su izdane i dodijeljene vjerovnicima u nekoliko tranši tijekom 2015. godine.
S obzirom da je dana 18. srpnja 2016. godine Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga predan zahtjev za odobrenje prospekta uvrštenja novoizdanih obveznica, stvorili su se svi uvjeti da se cjelokupno izdanje vrijednosnih papira pod oznakom INGR-O-11CA, ISIN HRINGRO11CA1 poništi i isključi iz usluga depozitorija i usluga poravnanja i namire. Dana 23. rujna 2016. HANFA je odobrila prospekt uvrštenja ukupno 54.985.733 obveznica, izdanih na ime, u nematerijaliziranom obliku, nominalne vrijednosti 1,00 EUR svaka, ukupnog nominalnog iznosa 54.985.733,00 EUR, na Uređeno tržište. Obveznice oznake LNGU-O-31AE su uvrštene na Uređeno tržište Zagrebačke burze dana 26. rujna 2016., a prvi dan trgovanja obveznicama određen je 28. rujna 2016. godine.
Na redovnoj Glavnoj skupštini INGRE održanoj 29. rujna 2016. godine prihvaćena su sva izvješća i prijedlozi odluka predloženi od strane Uprave i Nadzornog odbora (izabran je zamjenik predsjednika Glavne skupštine, dane su razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, prihvaćeno je izvješće revizora za 2015. godinu, donesena je odluka o upotrebi dobiti za 2015. godinu, a za revizora Društva u 2016. godini imenovan je PricewaterhouseCoopers d.o.o.) te je usvojen protuprijedlog za točku br. 7. Izbor članova Nadzornog odbora.
3. Razvoj poslovanja Društva
Restrukturiranje kao kontinuirani proces koji je započeo u prijašnjim godinama nastavio se i u 2016. godini. Uprava provodi plan financijskog i operativnog restrukturiranja koji se temelji na ovisnom društvu Lanište d.o.o. i njegovim novčanim tijekovima od zakupa Arene Zagreb. Društvu je cilj smanjiti operativne troškove u nadolazećem razdoblju kako bi učinkovitije realiziralo plan restrukturiranja. To se prvenstveno odnosi na usklađivanje kadrovskih troškova i akvizicije novih projekata.
Ključna tržišta INGRE d.d. su Hrvatska, JI Europa, Sjeverna Afrika i Bliski istok. S obzirom na sigurnosnu situaciju u Iraku, Društvo je smanjilo resurse, a time i troškove na tom tržištu te preusmjerava svoje napore na druga tržišta Bliskog istoka sa stabilnijom sigurnosnom i političkom situacijom.
Budući da je INGRI d.d. otežano dobivanje bankovnih garancija u Hrvatskoj, a time i nuđenje odnosno dobivanje projekata u zemlji, Uprava temelji daljnji razvoj Društva kroz inozemne aktivnosti gdje je dobivanje garancije od inozemnih financijskih institucija načelno pristupačnije od dobivanja istih u Hrvatskoj.
Društvo je fokusirano na one projekte koje može pratiti s jakim referencama, konkurentskim cijenama i minimalnim ulaganjem vlastitih sredstava te s boljom profitnom maržom, bilo kao voditelj ili član konzorcija. Pod te projekte ubrajaju se obnove i izgradnje energetskih postrojenja, projektiranje, izgradnja i montaža hidromehaničke opreme, zatim obnova i izgradnja medicinskih, sportskih i turističkih objekata, te niskogradnja – ceste: od sanacije postojećih do izgradnje novih cesta i pripadajućih objekata.
4. Aktivnosti istraživanja i razvoja
Društvo u okolnostima i na način koje ekonomske okolnosti dozvoljavaju, minimalno ulaže dio svojih resursa na istraživanje tržišta. Istraživanje tržišta i njegove potrebe i potencijale, prilagođeno je poslovanju Društva u otežanim okolnostima. Posebna pažnja usmjerena je na iskorištavanja potencijala u očekivanom rastu infrastrukturnih projekata na ključnim tržištima Društva: Sjeverna Afrika i Bliski istok.
5. Značajni događaji nakon kraja poslovne godine
Nije bilo značajnih događaja nakon kraja poslovne godine za Društvo.
6. Izloženost i upravljanje rizicima
Društvo je u svom poslovanju najviše izloženo kreditnom, kamatnom i valutnom riziku.
Društvo ne koristi derivatne financijske instrumente. Politike upravljanja rizikom koje se odnose na kratkotrajnu i dugotrajnu financijsku imovinu, kratkotrajna i dugotrajna potraživanja, upravljanje gotovinom te dugovima i obvezama mogu se sažeti kako slijedi:
a) Rizik upravljanja kapitalom
Upravljanje kapitalom od strane Društva provodi se na način da se osigura daljnje poslovanje i pritom omogući adekvatni povrat dioničarima kroz optimizaciju odnosa kapitala i dugovanja.
Struktura kapitala Društva sastoji se od obveza, novca i novčanih ekvivalenata i kapitala pripadajućeg članovima Društva, koji uključuje temeljni kapital, rezerve i zadržanu dobit.
Društvo upravlja kapitalom i vrši potrebne usklade istog u skladu s promjenama ekonomskih uvjeta na tržištu i značajkama rizika svoje imovine. U svrhu usklade ili održavanja kapitalne strukture, Društvo može donijeti odluku o isplati dividende vlasniku, povećati/smanjiti temeljni kapital, prodati imovinu da smanji obveze i slično. Ciljevi, politike i procesi nisu bili mijenjani tijekom razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2016. godine te 31. prosinca 2015. godine.
| 31. prosinca 2016. |
31. prosinca 2015. |
|
|---|---|---|
| HRK'000 Dug |
166.189 | 146.352 |
| Umanjeno za novac i novčane ekvivalente (depozite) | (2.384) | (2.095) |
| Neto dug | 163.805 | 144.257 |
| Kapital | 84.433 | 75.935 |
| Kapital i neto dug | 248.238 | 220.192 |
| Pokazatelj zaduženosti | 66% | 66% |
b) Značajne računovodstvene politike
Detalji vezani uz usvojene značajne računovodstvene politike i metode, uključujući i kriterije za priznavanje, temelj mjerenja i temelj priznavanja prihoda i rashoda, za svaku značajnu stavku financijske imovine i financijskih obveza te kapitala objašnjeni su u bilješci 2 ovog izvještaja.
Računovodstvene politike za financijske instrumente su primijenjene na dolje navedene pozicije bilance:
INGRA d.d. IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA 2016.
| Zajmovi i potraživanja HRK'000 |
Imovina raspoloživa za prodaju HRK'000 |
Ulaganja koja se drže do dospijeća HRK'000 |
Ukupno imovina klasificirana prema MRS 39 HRK'000 |
|
|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2016. | ||||
| Dugotrajna fin. imovina | 633 | 12.386 | 1.162 | 14.181 |
| Kratkotrajna fin. imovina | 591 | 5 | 521 | 1.117 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja |
16.927 | - | - | 16.927 |
| Novac | 2.384 | - | - | 2.384 |
| 20.535 | 12.391 | 1.683 | 34.609 |
| Zajmovi i potraživanja HRK'000 |
Imovina raspoloživa za prodaju HRK'000 |
Ulaganja koja se drže do dospijeća HRK'000 |
Ukupno imovina klasificirana prema MRS 39 HRK'000 |
|
|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2015. | ||||
| Dugotrajna fin. imovina | 594 | 13.115 | 848 | 14.557 |
| Kratkotrajna fin. imovina | 993 | 5 | 457 | 1.455 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja |
15.679 | - | - | 15.679 |
| Novac | 2.095 | - | - | 2.095 |
| 19.361 | 13.120 | 1.305 | 33.786 |
Sve obveze Društva su klasificirane u kategoriju "Obveze po amortiziranom trošku". Društvo nema obveza koje su klasificirane kao "Obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka".
Fer vrijednosti financijske imovine i obveza
Sljedeća tabela predstavlja financijsku imovinu vrednovane po fer vrijednosti u Izvještaju o financijskom položaju sukladno hijerarhiji fer vrijednosti (Društvo nema financijskih obveza koju su klasificirane kao Obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka). Ova hijerarhija grupira financijsku imovinu u 3 razine ovisno o značajnosti ulaznih varijabli korištenih u mjerenju fer vrijednosti financijske imovine i obveza. Hijerarhija fer vrijednosti ima sljedeće razine:
- o 1. razina: cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze
- o 2. razina: ulazne varijable koje ne predstavljaju gore navedene cijene iz 1. razine već su vidljive za imovinu ili obvezu, bilo direktno (npr. kao cijene) ili indirektno (npr. izvedene iz cijena)
- o 3. razina: ulazne varijable za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima
Razina unutar koje je financijska imovina klasificirana je temeljena na najnižoj razini značajne ulazne varijable korištene u mjerenju fer vrijednosti. Financijska imovina mjerena po fer vrijednosti u izvještaju o financijskom položaju grupirane su unutar hijerarhije fer vrijednosti kako slijedi:
INGRA d.d. IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA 2016.
| 31. prosinca 2016. | 1. razina | 3. razina | Ukupno |
|---|---|---|---|
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Imovina | |||
| Udjeli u investicijskim fondovima, | |||
| dionice, obveznice | 5 | 12.421 | 12.426 |
| 5 | 12.421 | 12.426 | |
| 31. prosinca 2015. | 1. razina | 3. razina | Ukupno |
| HRK'000 | HRK'000 | HRK'000 | |
| Imovina | |||
| Udjeli u investicijskim fondovima, | |||
| dionice, obveznice | 5 | 13.184 | 13.189 |
| 5 | 13.184 | 13.189 |
Fer vrijednost financijske imovine je određena na slijedeći način:
- o Fer vrijednost financijske imovine kojima se trguje prema standardnim uvjetima i odredbama tržišta određena je na način da odražava tržišnu cijenu;
- o Fer vrijednost ostale financijske imovine (uključujući derivative) je definirana u skladu s općeprihvaćenim cjenovnim modelom baziranom na analizi diskontiranog novčanog tijeka primjenom cijena koje se koriste tijekom tržišnih transakcija i kotiranih cijena sličnih instrumenata;
- o Fer vrijednost derivativnih instrumenata određuje se prema kotiranim cijenama. Kada nisu poznate informacije o takvim cijenama, koristi se analiza diskontiranog novčanog tijeka koristeći krivulju prinosa za vijek trajanja instrumenta ne-opcijskih vrijednosnica, i opcijski model cijena za opcijske vrijednosnice; i
- o fer vrijednosti ugovora o financijskim jamstvima određena je pomoću opcijskog modela gdje je glavna pretpostavka popust koji pojedini partneri procjenjuju na temelju tržišnih informacija i iznosa gubitka radi danih popusta.
Ne postoje značajna odstupanja između knjigovodstvenih vrijednosti i fer vrijednosti financijskih instrumenata.
Društvo je koristilo sljedeće metode i pretpostavke prilikom procjene fer vrijednosti financijskih instrumenata:
Imovina namijenjena prodaji - obveznice
Odnose se na obveznice Laništa čija knjigovodstvena vrijednost na dan financijskih izvještaja iznosi 48% od nominalne vrijednosti (glavnica uvećana za pripadajuću kumuliranu kamatu). Obveznice su namijenjene vjerovnicima predstečajne nagodbe, točnije podmirenju obveze s osnove predstečajne nagodbe obveznica/zajam te se u utvrđivanju fer vrijednost navedenog ulaganja uzima u obzir i knjigovodstvena vrijednost te obveze. Društvo smatra da fer vrijednost obveznica značajno ne odstupa od iskazane knjigovodstvene vrijednosti.
Imovina namijenjena prodaji - udjeli i dionice u društvima
Za vrijednosnice koje aktivno kotiraju na burzi korištene su tržišne cijene. Za ostale dionice i udjele prilikom izračuna fer vrijednosti korištene su procjene financijskog položaja subjekata u kojima Društvo drži dionice i udjele, točnije procjene njihovih očekivanih slobodnih novčanih tokova diskontiranih na sadašnju vrijednost. Knjigovodstvena vrijednost predmetnih ulaganja odgovara njihovoj tržišnoj vrijednosti.
Dugoročna potraživanja i depoziti
Za dugoročnija sredstva, ugovorene kamatne stope i upotrebljene efektivne kamatne stope ne odstupaju značajno od trenutnih tržišnih, te je sukladno tome njihova fer vrijednost približna knjigovodstvenoj. Knjigovodstvena vrijednost dugoročnog potraživanja od kupca (države) značajno ne odstupa od fer vrijednosti.
Dugoročne financijske obveze – obveza po osnovi predstečajne nagodbe - obveznica / zajam
Knjigovodstvena vrijednost iznosi 48% od nominalne vrijednosti na dan financijskih izvještaja (glavnica uvećana za pripadajuću kumuliranu kamatu). Uprava vjeruje da se knjigovodstvena vrijednost značajno ne razlikuje od fer vrijednosti.
Obveze prema bankama i ostale obveze
Fer vrijednost kratkoročnih financijskih obveza je približna knjigovodstvenoj vrijednosti uslijed kratkoročnosti ovih instrumenata. Također, fer vrijednost obveza prema bankama koje se namiruju nekretninama i ostalom imovinom u vlasništvu Društva (PIK instrument i Razlučne obveze) ovisi o tržišnim vrijednostima predmetne imovine. Knjigovodstvena vrijednost takvih obveza jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti predmetne imovine. Uprava nema spoznaja da se fer vrijednost pripadajuće imovine značajno razlikuje od knjigovodstvenih vrijednosti. Društvo nema dugoročnih obveza prema bankama po osnovi kredita.
Ostali financijski instrumenti
Osatli financijski instrumenti Društva koji nisu vrednovani po fer vrijednostima su obveze prema dobavljačima i ostale kratkoročne obveze te dugoročna i kratkoročna rezerviranja. Za financijske instrumente koji dospijevaju unutar 12 mjeseci, knjigovodstvena vrijednost približna je fer vrijednosti uslijed kratkoročnosti ovih instrumenata. Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih rezerviranja je približno jednaka fer vrijednosti. Društvo je procijenilo da efekti vremenske vrijednosti novca nisu značajni. Kod dugoročnih obveza prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima postoje znatne neizvjesnosti po pitanju roka dospijeća pa nije moguće procijeniti efekte vremenske vrijednosti novca.
c) Financijski rizik
Ovaj rizik uključuje tržišni rizik (uključujući rizik promjene deviznih tečajeva, rizik fer vrijednosti kamatnih stopa i rizik porasta cijena), kreditni rizik i rizik likvidnosti. Izloženost kreditnom, kamatnom i tečajnom riziku javlja se tijekom normalnog poslovanja Društva. Društvo nije koristilo derivativne instrumente kako bi se zaštitilo od tih rizika.
Tržišni rizik
Tržišni rizik je rizik da će promjena tržišnih cijena, kao što su promjena stranih valuta i kamatnih stopa, utjecati na prihod Društva ili vrijednost njegovih financijskih instrumenata. Cilj upravljanja tržišnim rizikom je upravljanje i kontroliranje izloženosti tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara, optimizirajući povrat.
Društvo je prije svega izloženo financijskom riziku promjene deviznih tečajeva i promjenama kamatnih stopa. Nije bilo značajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na Društvo kao niti promjena vezanih za mjerenje i upravljanje tržišnim rizikom.
a) Rizik promjene deviznih tečajeva
Društvo je izloženo valutnom riziku putem prodaje, kupnje te depozita i zajmova koji su iskazani u valuti koja nije funkcionalna valuta Društva. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR. Protiv ovog rizika Društvo nije posebno ekonomski zaštićeno.
| HRK'000 31. prosinca 2016. |
EUR | Ostale valute |
Ukupno strane valute |
HRK | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Depoziti i ostala dugoročna potraživanja | 13.513 | 35 | 13.548 | 633 | 14.181 |
| Potraživanja od kupaca | 6.633 | 5.305 | 11.938 | 3.258 | 15.196 |
| Ostala kratkoročna potraživanja | 272 | 1.123 | 1.395 | 336 | 1.731 |
| Dani kratkoročni zajmovi, depoziti i ostala fin. imovina |
680 | - | 680 | 437 | 1.117 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 1.284 | 788 | 2.072 | 312 | 2.384 |
| Obveze prema dobavljačima | (5.013) | (6.289) | (11.302) | (1.127) | (12.429) |
| Ostale obveze iz operativnog poslovanja (uključujući ukalkulirane kamate) |
(5.481) | (2.446) | (7.927) | (14.448) | (22.375) |
| Kamatonosne obveze i ostale financijske obveze- dugoročne |
(12.316) | - | (12.316) | - | (12.316) |
| Kamatonosne obveze i ostale fina. obveze - kratkoročne |
- | - | - | (153.873) | (153.873) |
| (428) | (1.484) | (1.912) | (164.472) | (166.384) |
Izloženost Društva valutnom riziku je kako slijedi:
| HRK'000 31. prosinca 2015. |
EUR | Ostale valute |
Ukupno strane valute |
HRK | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Depoziti i ostala dugoročna potraživanja | 13.926 | 35 | 13.961 | 596 | 14.557 |
| Potraživanja od kupaca | 4.596 | 1.696 | 6.292 | 5.274 | 11.566 |
| Ostala kratkoročna potraživanja | 328 | 3.740 | 4.069 | 44 | 4.113 |
| Dani kratkoročni zajmovi, depoziti i ostala fin. imovina |
412 | - | 412 | 1.043 | 1.455 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 1.073 | 812 | 1.885 | 210 | 2.095 |
| Obveze prema dobavljačima | (3.657) | (1.437) | (5.094) | (2.417) | (7.511) |
| Ostale obveze iz operativnog poslovanja (uključujući ukalkulirane kamate) |
(5.474) | (4.720) | (10.195) | (10.267) | (20.462) |
| Kamatonosne obveze i ostale financijske obveze- dugoročne |
(12.715) | - | (12.715) | - | (12.715) |
| Kamatonosne obveze i ostale fina. obveze - kratkoročne |
- | - | - | (133.637) | (133.637) |
| (1.511) | 126 | (1.385) | (139.154) | (140.539) |
Analiza osjetljivosti
Jačanje tečaja kune u odnosu na sljedeće valute za prosječnu promjenu tečaja na dan izvještavanja povećalo/(smanjilo) bi dobit prije poreza za sljedeće vrijednosti:
| 2016. | 2015. |
|---|---|
| Utjecaj na dobit | Utjecaj na dobit prije |
| prije poreza | poreza |
| HRK'000 | HRK'000 |
| (4) | (15) |
| (45) | 24 |
| (4) | (5) |
Ova analiza pretpostavlja da sve druge varijable, a posebno kamatne stope ostaju nepromijenjene. Slabljenje tečaja kune u odnosu na spomenute valute za iste promjene tečaja na dan izvještavanja imalo bi vrijednosno jednak, ali suprotan utjecaj na dobit prije poreza, uz pretpostavku da ostale varijable ostaju nepromijenjene.
Kod ugovaranja na poslovima u Alžiru ugovoreni prihodi sastoji se od dva dijela: dio u lokalnoj valuti (netransferabilan dio) te dio u EUR (transferabilan dio prihoda koje Društvo ima pravo povući u maticu). Prilikom sklapanja ugovora Društvo nastoji netransferabilan dio prihoda ugovoriti do visine predviđenih troškova u lokalnoj valuti pa se može reći da je izloženost tečajnom riziku u lokalnoj valuti pokrivena (prihodi u lokalnoj valuti približno su jednaki troškovima u lokalnoj valuti). Kroz godine, Društvo je rizike po valutnoj izloženosti izreguliralo na način da je i u zemljama koje se smatraju tradicionalno dolarskima ugovore potpisane s kupcima konvertiralo u EUR.
a) Rizik kamatnih stopa
Društvo nakon usvajanja predstečajne nagodbe nije više izloženo kamatnom riziku. U procesu predstečajne nagodbe kamatonosne obveze s varijabilnom kamatom su refinancirane izdavanjem obveznica od strane ovisnog društva Lanište te putem nekretnina u vlasništvu Društva (PIK instrument, Razlučne obveze). Društvo nema obveza čije podmirenje ovisi o kretanju ugovorenih kamatnih stopa.
Ostali cjenovni rizici
Društvo nije značajno izloženo ostalim cjenovnim rizicima.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik da jedna strana ugovornog odnosa neće izvršiti svoje obveze te će time uzrokovati nastajanje financijskog gubitka drugoj strani. Društvo se služi javno objavljenim informacijama o financijskom položaju društva i koristi svoju bazu podataka kako bi rangirala značajnije kupce. Utjecaj kreditnog rizika na Društvo kao i promjene u kreditnom rangiranju partnera konstantno su praćene i mjerene te je ukupna vrijednost zaključenih ugovora raspoređena između kreditno sposobnih partnera. Značajan dio kreditnog rizika proizlazi iz potraživanja od kupaca.
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja
Na izloženost Društva kreditnom riziku uglavnom utječu individualne karakteristike pojedinog kupca. Demografija kupaca, uključujući rizik industrije i zemlje u kojoj kupac posluje ima manji utjecaj na kreditni rizik. Društvo određuje ispravak vrijednosti kupaca kao procjenu očekivanih gubitaka od potraživanja gubitaka te ostalih potraživanja i ulaganja.
Maksimalna izloženost kreditnom riziku, na datum izvještavanja, za potraživanja od kupaca i od povezanih društava prema regijama je:
| 2016. HRK'000 |
2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Hrvatska | 3.602 | 5.508 |
| Inozemstvo | 11.594 | 6.058 |
| 15.196 | 11.566 |
Gubici od umanjenja vrijednosti
Starosna struktura potraživanja od kupaca od trećih strana i povezanih društava na datum izvještavanja je kako slijedi:
| 2016. HRK'000 |
2015. HRK'000 |
|
|---|---|---|
| Nedospjela i manje od mjesec dana | 14.145 | 5.123 |
| Od 1 – 3 mjeseca | 81 | 3.453 |
| Od 3 – 12 mjeseci | 24 | 2.829 |
| Preko godine dana | 946 | 161 |
| 15.196 | 11.566 |
Uprava Društva smatra da su iskazana potraživanja starija od 360 dana u potpunosti nadoknadiva te da neće imati dodatnih gubitaka po istima. Kretanje ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca kroz godinu je bilo sljedeće:
| (8.991) |
|---|
| (2) |
| 506 |
| 22.977 |
| 2015. HRK'000 |
INGRA d.d. IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA 2016.
Potraživanja za dane zajmove
Potraživanja za dane zajmove prema povezanim i trećim stranama prikazano je u bilješci 19.
Kretanje po umanjenju vrijednosti kratkotrajne financijske imovine kroz godinu je bilo slijedeće:
| Stanje 31. prosinca | 3.399 | 3.492 |
|---|---|---|
| Naplaćeno u godini/Umanjenje gubitka | (749) | (42) |
| Isknjiženo | (994) | (10.783) |
| Rezervirano u godini | 1.650 | 137 |
| Stanje 1. siječnja | 3.492 | 14.180 |
| 2016. HRK'000 |
2015. HRK'000 |
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je rizik da Društvo neće moći ispuniti svoje financijske obveze u roku. Aktivnosti Društva na poboljšanju likvidnosne pozicije su navedene u bilješci 28. Sljedeća tablica prikazuje dospjelost financijskih obveza Društva na dan 31. prosinca 2016. godine i na dan 31. prosinca 2015. godine sukladno ugovorenim nediskontiranim plaćanjima:
| (HRK'000) 31. prosinca 2016. |
Knjigovodstvena vrijednost |
Ugovoreni novčani tokovi |
0 – 12 mjeseci |
1 – 5 godina |
Više od 5 godina |
|---|---|---|---|---|---|
| Osigurani krediti banaka | 122.088 | 122.088 | 122.088 | - | - |
| Obveze po osnovi predstečajne nagodbe |
12.338 | 33.272 | 22 | 3.752 | 29.498 |
| Zajmovi prema povezanim društvima i trećim stranama |
32.837 | 32.837 | 32.837 | - | - |
| Obveze za depozit | 8 | 8 | - | 8 | - |
| Dobavljači i ostale obveze | 33.722 | 33.722 | 24.561 | 9.161 | - |
| 200.993 | 221.927 | 179.508 | 12.921 | 29.498 |
| (HRK'000) 31. prosinca 2015. |
Knjigovodstvena vrijednost |
Ugovoreni novčani tokovi |
0 – 12 mjeseci |
1 – 5 godina |
Više od 5 godina |
|---|---|---|---|---|---|
| Osigurani krediti banaka | 133.397 | 133.397 | 133.397 | - | - |
| Obveze po osnovi predstečajne nagodbe |
12.745 | 38.060 | 30 | 847 | 37.182 |
| Zajmovi prema povezanim društvima i trećim stranama |
1.837 | 1.837 | 1.837 | - | - |
| Obveze za depozit | 8 | 8 | - | 8 | - |
| Dobavljači i ostale obveze | 26.338 | 26.338 | 22.437 | 3.901 | - |
| 174.325 | 199.640 | 157.701 | 4.756 | 37.182 |
7. Podružnice Društva
INGRA d.d. vlasnik je sljedećih ovisnih društava:
| Vlasnički udio | Vlasnički udio | |||
|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca 2016. % |
31. prosinca 2015. % |
|||
| 1. Ingra Mar d.o.o. | 100% | 100% | ||
| 2. BioAdria Slavonski Brod d.o.o u likvidaciji | 100% | 100% | ||
| 3. Posedarje Rivijera d.o.o. | 100% | 100% | ||
| 4. Ingra Energo d.o.o. | 100% | 100% | ||
| 5. Geotehnika Sudan d.o.o. | 100% | 100% | ||
| 6. Geotehnika d.o.o. | 100% | 100% | ||
| 7. Ingra zajednički servis d.o.o. | 100% | 100% | ||
| 8. Ingra nekretnine d.o.o. | 100% | - | ||
| 9. Ingra poslovna zajednica d.d. | 100% | - | ||
| 10. Ingra Algere sarl | 99% | 99% | ||
| 11. Mavrovo ADG | 79% | 79% | ||
| 12. Marina Slano d.o.o. | 62% | 62% | ||
| 13. Južni Jadran Nautika d.o.o. | 51% | 51% | ||
| 14. Dubrovačke lučice d.o.o. | 51% | 51% | ||
| 15. Lanište d.o.o. | - | 100% | ||
| 16. Dvori Lapad d.o.o. | - | 100% |
8. Informacije o otkupu vlastitih dionica
Društvo tijekom 2016. godine nije stjecalo vlastite dionice te na dan 31. prosinca 2016. nije imalo u vlasništvu vlastite dionice.
9. Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja
Društvo primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja propisan od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze d.d.
Društvo u svom poslovanju nastoji u najvećoj mogućoj mjeri pridržavati se preporuka Kodeksa, uzimajući u obzir sve okolnosti i specifičnosti svoje organizacije poslovanja.
Obrazloženja vezana uz značajnija odstupanja, ako postoje, od pojedinih preporuka Kodeksa, Društvo iznosi u Godišnjem upitniku dostavljenom Zagrebačkoj burzi i HANFA-i. Navedenim kodeksom Društvo je definiralo procedure za rad Nadzornog odbora, Uprave i drugih organa i struktura nadležnih za odlučivanje, osigurava izbjegavanje sukoba interesa, efikasan unutarnji nadzor i učinkoviti sustav odgovornosti. Istim je regulirana i obveza javnog objavljivanja podataka u kategorijama cjenovno osjetljivih informacija, sve u nastojanju da se osigura jednakost postupanja prema dioničarima i transparentnost informacija za postojeće i buduće investitore.
Društvo se pridržava preporuka Kodeksa korporativnog upravljanja uz iznimku onih odredbi čija primjena u trenutnim okolnostima nije praktična:
Dioničari koji nisu u mogućnosti sami glasovati, sami prema vlastitom izboru određuju opunomoćenike koji su dužni glasati prema njihovim uputama.
Odluka o isplati dividende ili predujma dividende ne postoji s obzirom da se dividenda nije isplaćivala u 2016.godini.
Za vrijeme održavanja Glavne skupštine dioničarima nije omogućeno glasanje uporabom moderne komunikacijske tehnologije jer ista nije predviđena Statutom.
Pravo na naknadu za rad članova Nadzornog odbora određeno je u fiksnom mjesečnom iznosu, a kako bi članovi Nadzornog odbora bili što neovisniji od Društva i onih koje nadziru.
Društvo nema ustrojenu Komisiju za imenovanja i nagrađivanje, međutim ima ustrojenu Komisiju za reviziju koja djeluje u sklopu Nadzornog odbora. Komisija za reviziju nije izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća ne smije davati Društvu, a koja može davati uz prethodnu suglasnost ili bez prethodne suglasnosti. Naime, praksa je Društva da revizorsku kuću ne angažira za posebne usluge već za takve usluge angažira osobe koje nisu povezane s revizorskom kućom koja obavlja redovnu reviziju.
Društvo nema izjavu o politici nagrađivanja Uprave i Nadzornog odbora. Društvo objavljuje podatke o svim isplatama izvršenim članovima Uprave i Nadzornog odbora. Predmetni podaci objavljuju se u pravilu skupno unutar godišnjeg izvješća Društva.
Društvo unutarnju kontrolu provodi putem internih procedura koje obuhvaćaju i provedbu nadzora nad urednim izvršavanjem obveza, tako da u smislu Kodeksa korporativnog upravljanja pored prednje rečene Komisije za reviziju, nema posebne organizacijske jedinice koja se bavi isključivo unutarnjom kontrolom.
Unutarnji nadzor u društvu i upravljanje rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje
Nadzorni odbor je osnovao Komisiju za reviziju sa svrhom detaljnog analiziranja financijskih izvještaja, pružanja potpore računovodstvu društva te uspostave dobre i kvalitetne unutarnje kontrole društva.