Annual / Quarterly Financial Statement • Apr 24, 2014
Annual / Quarterly Financial Statement
Open in ViewerOpens in native device viewer
S a d r ž a j :
| RAČUN DOBITI I GUBITKA | 2011. | 2012. |
|---|---|---|
| I. POSLOVNI PRIHODI | 93.300.838 | 80.126.122 |
| 1. Prihodi od prodaje | 90.289.674 | 78.609.731 |
| 2. Ostali poslovni prihodi | 3.011.164 | 1.516.391 |
| II. POSLOVNI RASHODI | 67.526.545 | 71.152.524 |
| 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijelu i gotovih proizvoda | 1.359 | -314.258 |
| 2. Materijalni troškovi | 48.196.514 | 50.965.964 |
| 3. Troškovi osoblja | 11.708.165 | 12.355.378 |
| 4. Amortizacija | 5.010.565 | 5.295.718 |
| 5. Ostali troškovi | 2.036.146 | 1.945.837 |
| 6. Vrijednosno usklañivanje | 220.708 | 34.863 |
| 7. Rezerviranja | 0 | 0 |
| 8. Ostali poslovni rashodi | 353.088 | 869.022 |
| III. FINANCIJSKI PRIHODI | 6.113.049 | 3.288.218 |
| tečajne slični 1. Kamate, razlike, dividende i prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima |
5.247.518 | 1.601.830 |
| tečajne slični 2. Kamate, razlike, dividende, prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama |
865.302 | 1.686.388 |
| 3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa | ||
| 4. Nerealizirani dobici (prihodi) | 229 | |
| 5. Ostali financijski prihodi | ||
| IV. FINANCIJSKI RASHODI | 35.157 | 72.511 |
| 1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima | ||
| tečajne 2. Kamate, razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama |
35.157 | 72.090 |
| 3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine | 0 | 421 |
| 4. Ostali financijski rashodi | ||
| V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA |
||
| VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA | 0 | 0 |
| VII. IZVANREDNI-OSTALI PRIHODI | 0 | 0 |
| VIII. IZVANREDNI-OSTALI RASHODI | 0 | 0 |
| IX. UKUPNI PRIHODI | 99.413.887 | 83.414.340 |
| X. UKUPNI RASHODI |
67.561.702 | 71.225.035 |
| XI. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA | 31.852.185 | 12.189.305 |
| XII. POREZ NA DOBIT | 968.458 | 1.438.342 |
| XIII. DOBIT RAZDOBLJA | 30.883.727 | 10.750.963 |
| BILANCA | 2011. | 2012. |
|---|---|---|
| AKTIVA | ||
| A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL | ||
| B) DUGOTRAJNA IMOVINA | 196.910.333 | 194.132.005 |
| I. NEMATERIJALNA IMOVINA | $\Omega$ | $\Omega$ |
| II. MATERIJALNA IMOVINA | 136.661.085 | 133.308.224 |
| III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA | 59.784.113 | 60.358.646 |
| IV. POTRAŽIVANJA | $\Omega$ | 0 |
| V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA | 465.135 | 465.135 |
| C) KRATKOTRAJNA IMOVINA | 142.411.131 | 140.572.784 |
| I. ZALIHE | 44.907.867 | 18.598.111 |
| II. POTRAŽIVANJA | 42.097.256 | 43.713.959 |
| III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA | 55.295.446 | 78.198.171 |
| IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI | 110.562 | 62.543 |
| D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI | 25.093 | 7.090 |
| E) UKUPNO AKTIVA | 339.346.557 | 334.711.879 |
| F) IZVANBILANČNI ZAPISI | ||
| PASIVA | ||
| A) KAPITAL I REZERVE | 319.771.894 | 322.752.857 |
| I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL | 42.000.000 | 42.000.000 |
| II. KAPITALNE REZERVE | ||
| III. REZERVE IZ DOBITI | 22.086.358 | 22.086.358 |
| IV. REVALORIZACIJSKE, ZAKONSKE I OSTALE REZERVE | 71.943.735 | 71.943.735 |
| V. ZADRŽANA DOBIT | 155.981.816 | 175.971.801 |
| VI. PRENESENI GUBITAK | ||
| VII. DOBIT POSLOVNE GODINE | 27.759.985 | 10.750.963 |
| VIII. GUBITAK POSLOVNE GODINE | ||
| IX. MANJINSKI INTERES | ||
| B) REZERVIRANJA | 994.031 | 994.031 |
| C) DUGOROČNE OBVEZE | $\mathbf{0}$ | $\mathbf{0}$ |
| D) KRATKOROČNE OBVEZE | 17.800.966 | 10.516.978 |
| E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA | 779.666 | 448.013 |
| F) UKUPNO - PASIVA | 339.346.557 | 334.711.879 |
| G) IZVANBILANČNI ZAPISI | ||
| DODATAK BILANCI (konsolidirani godišnji) | ||
| KAPITAL I REZERVE | ||
| 1. Pripisano imateljima kapitala matice | ||
| 2. Pripisano manjinskom interesu |
| Prethodna | ||
|---|---|---|
| IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA | godina | Tekuća godina |
| 1. Upisani kapital | 42.000.000 | 42.000.000 |
| 2. Kapitalne rezerve | ||
| 3. Rezerve iz dobiti | 22.086.358 | 22.086.358 |
| 4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak | 155.981.816 | 175.971.801 |
| 5. Dobit ili gubitak tekuće godine | 27.759.985 | 10.750.963 |
| 6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine | 71.943.735 | 71.943.735 |
| 7. Revalorizacija nematerijalne imovine | ||
| 8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju | ||
| 9. Ostala revalorizacija | ||
| 10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) | 319.771.894 | 322.752.857 |
| 11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje | ||
| 12. Tekući i odgoñeni porezi (dio) | ||
| 13. Zaštita novčanog tijeka | ||
| 14. Promjene računovodstvenih politika | ||
| 15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja | ||
| 16. Ostale promjene kapitala | ||
| 17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016) | 0 | 0 |
| 17 a. Pripisano imateljima kapitala matice | ||
| 17 b. Pripisano manjinskom interesu |
| Prethodna | Tekuća | |
|---|---|---|
| godina | godina | |
| NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI | ||
| 1. Dobit prije poreza | 31.852.185 | 12.189.305 |
| 2. Amortizacija | 5.010.565 | 5.295.718 |
| 3. Povećanje kratkoročnih obveza | ||
| 4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja | ||
| 5. Smanjenje zaliha | 26.447.393 | 26.309.756 |
| 6. Ostalo povećanje novčanog tijeka | 33.095 | 18.003 |
| I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) | 63.343.238 | 43.812.782 |
| 1. Smanjenje kratkoročnih obveza | 9.376.951 | 7.283.988 |
| 2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja | 11.337.397 | 1.616.703 |
| 3. Povećanje zaliha | ||
| 4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka | 7.824.121 | 5.035.904 |
| II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011) | 28.538.469 | 13.936.595 |
| A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI | 34.804.769 | 29.876.187 |
| A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI | 0 | 0 |
| NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI | ||
| 1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine | ||
| 2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata | ||
| 3. Novčani primici od kamata 4. Novčani primici od dividendi |
639.961 | 1.688.924 |
| 5.467.296 | 1.576.985 | |
| 5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti | ||
| III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) | 6.107.257 | 3.265.909 |
| 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine | 690.796 | 1.942.857 |
| 2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata | ||
| 3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti | ||
| IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) | 690.796 | 1.942.857 |
| B1) NETO POVEĆ. NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI B2) NETO SMANJ. NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI |
5.416.461 0 |
1.323.052 0 |
| NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata |
||
| 2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi | ||
| 3. Ostali primici od financijskih aktivnosti V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) |
0 | 0 |
| 1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica | ||
| 2. Novčani izdaci za isplatu dividendi | 3.150.000 | 7.770.000 |
| 3. Novčani izdaci za financijski najam | ||
| 4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica | ||
| 5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti | 37.260.652 | 23.477.258 |
| VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) | 40.410.652 | 31.247.258 |
| C1) NETO POVEĆ. NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI | 0 | 0 |
| C2) NETO SMANJ. NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI | 40.410.652 | 31.247.258 |
| Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 – 014 + 025 – 026 + 037 – 038) | 0 | 0 |
| Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 – 013 + 026 – 025 + 038 – 037) | 189.422 | 48.019 |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja | 241.993 | 110.562 |
| Povećanje novca i novčanih ekvivalenata | 0 | 0 |
| Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata | 189.422 | 48.019 |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja | 52.571 | 62.543 |
U svom proizvodnom asortimanu Čakovečki mlinovi d.d. imaju sve vrste pšeničnih i kukuruznih brašna, pivarski griz, stotinjak vrsta kruha, peciva i kolača, bundevsko ulje, kaše (ječmena i heljdina).
Društvo i dalje sve svoje obveze podmiruje u zakonskim i ugovornim rokovima.
Računovodstvene politike primijenjene u financijskim izvještajima nisu mijenjane, iste su kao i kod godišnjeg izvještaja za prethodnu godinu.
Dio dobiti ostvarene u 2011. godini u iznosu od 7.770.000,00 kn isplaćeno je dana 24. veljače 2012. godine kao predujam dividende na temelju odluke Uprave Društva uz suglasnost Nadzornog odbora Društva. 22.04.2012.g. Skupština je Odluku potvrdila.
U obrascima TFI-POD koji su sastavni dio ovog Izvješća, prikazano je poslovanje Čakovečki mlinovi d.d. u prvom polugodištu 2012.g.
Poslovanje Čakovečki mlinovi d.d. u 2012. godini odvija se u okolnostima oštre tržišne utakmice. I u ovakvim okolnostima rezultati poslovanja pokazuju dobar trend.
U silosnim i mlinskim pogonima obavili smo sve potrebne radnje za prihvat pšenice iz žetve 2012. godine. Tehnički i sigurnosni parametri su u potpunosti pripravljeni i funkcionalni tako da je tehnički dio prihvata pšenice obavljen besprijekorno.
Obzirom da su osigurane sirovine visoke kakvoće za proizvodnju sve do nove žetve pšenice, odnosno berbe kukuruza, ne postoje nikakvim problemi oko ispunjavanja potreba kupaca, kako u količinama, tako i u specifičnim zahtjevima kvalitete. To se odnosi na sve dijelove prerade.
Na tržištu postoji vrlo velika ponuda brašna, na žalost često upitne kvalitete. Takva kvaliteta je posljedica dosta loše prosječne kvalitete pšenice iz posljednje žetve, što opet dovodi do nepovoljnih klimatskih uvjeta u vrijeme sazrijevanja, ali i neprovoñenja nužnih agrotehničkih mjera u ratarstvu. Takvo se brašno nudi po vrlo niskim cijenama, tako da je prisutan konstantan pad cijena brašna na tržištu, praktički od jeseni prošle godine, dakle odmah nakon žetve. Očekujemo da će od iduće godine uslijediti plaćanje pšenice isključivo prema kvaliteti, mislimo da bi bilo korektno da Poljoprivredna komora ili neki drugi mjerodavan organ o tome pravovremeno obavijesti ratare. Raduje nas da smo suradnjom s organizatorima ratarske proizvodnje, na našem matičnom području uspjeli dovesti do toga da se već u izboru sorti pšenice za sjetvu odabiru sorte predisponirane za dobru kvalitetu pšenice.
Naravno, treba uzeti u obzir da u našoj zemlji postoje i veliki proizvoñači pšenice, koji za to dobivaju od države izdašne poticaje za proizvodnju, a koji su istovremeno i proizvoñači brašna i trgovci brašnom, te kojima je u interesu da cijene pšenice budu visoke, a cijene brašna budu u odreñenim okolnostima niže od onih u našem okolišu.
Unatoč takvoj situaciji, meljava brašna postiže dobre financijske rezultate, količinski rezultati nimalo ne zaostaju za njima, tako da ova proizvodnja ima posve normalno poslovanje.
To se isto tako odnosi na preradu kukuruza. Ona ima svoje standardne kupce kojima ispunjavamo vrlo rigorozne zahtjeve za kakvoćom proizvoda. Obzirom da se prerañuje isključivo kukuruz iz organizirane proizvodnje, sve te zahtjeve ispunjavamo na obostrano zadovoljstvo. Posljedica toga može biti samo dobar financijski rezultat.
Uljarska proizvodnja je porasla u odnosu na onu iz prethodnih godina. To je posljedica izvoza ozbiljnih količina bučinog ulja. Očekujemo da se to nastavi i u narednim mjesecima. Inozemni partneri su veoma zadovoljni kakvoćom bučinog ulja, posebice o tome govori činjenica da se najveći dio izvoza bučinog ulja usmjerava u farmaceutsku industriju.
Sve što su Čakovečki mlinovi poduzimali u svojoj matičnoj proizvodnji omogućilo je dobre rezultate mlinske i uljarske proizvodnje. Zahvaljujući ulaganjima u tržište tijekom proteklih godina u pekarskom dijelu firme su postignuti zadovoljavajući financijski rezultati. Pekare u Čakovcu i Oroslavju bilježe zavidan rast obujma proizvodnje. Još je potrebno da se slične radnje ponove na području koje pokriva pekara u Konjščini, tako da će ovaj dio Čakovečkih mlinova imati potpuno zaokružen ciklus. Nužno je dodati da se stalnim osvježavanjem asortimana proizvoda i striktnim inzistiranjem na visokoj kakvoći svakog komada kruha i peciva postiže povjerenje potrošača koje je najbitnije za svaku pekarsku firmu.
Ovdje ističemo činjenicu i da cijene pekarskih proizvoda nismo povećavali, tako da je sniženje cijena brašna pomoglo stvaranju veće dobiti na toj proizvodnji. Ponavljamo naše
uvjerenje da ispravno radimo što nam je u svakom dijelu našeg rada prioritetna dobrobit naših potrošača. Kada gledamo odluku o zadržavanju cijena pekarskih proizvoda s odreñene vremenske distance, vidi se da je bila posve ispravna.
Postoje odreñene teškoće u prodaji pekarskih proizvoda zbog nesreñenog stanja na tržištu. Većina malih obrtničkih pekara se okrenula ambulantnoj prodaji kruha po selima, često uz veoma manjkave sanitarne i higijenske uvjete, uz nepoštivanje trgovačkih propisa, neizdavanje računa i slično. Uz kruh se u kojekakvim vozilima tako distribuiraju i pivo i umjetno gnojivo i deterdženti. Očekivali smo da će državni organi tu provesti kontrolu i uspostaviti red, meñutim, moramo reći da za sada do toga još nije došlo. S druge strane, u našim su pogonima česte inspekcije, kontrolira se utrošak brašna i sirovina, službene Knjige evidencije utroška brašna (KEUB) su se već izlizale od učestalih kontrola i provjera. Očekivali bismo da se tako postupa i prema drugima. Vjerojatno nam samo nedostaje u tome strpljenja.
Proveli smo odreñeno selektiranje kupaca pekarskih proizvoda. Postoje trgovačke firme kojima je bitno da im police s pekarskim proizvodima budu prepune sve do kasno večernjeg zatvaranja, a ujutro bi sve neprodano htjeli bez obzira na sve razloge vratiti dobavljaču. To bi se još moglo u nekim okolnostima i tolerirati, meñutim kada te iste kuće pod svaku cijenu forsiraju prodaju roba koje su jeftino uvezli ili kada im je prioritet prodaja vlastitih pekarskih proizvoda, naprosto nema razloga za toleriranje takvog ponašanja. Slična je pojava kod manjeg broja malih trgovačkih radnji da im pekarski proizvodi renomiranih proizvoñača služe za pokazivanje inspekciji, a u stvarnosti prodaju najviše kruha nabavljenog bez valjane dokumentacije. Takve, nazovi kupce ne treba ni jedan ozbiljan proizvoñač.
Čakovečki mlinovi su početkom godine otvorili svoju prvu specijaliziranu pekarsku prodavaonicu u Čakovcu. Zadovoljni smo rezultatima i odazivom potrošača. Obavljaju se pripreme za otvaranje narednih prodavaonica koristeći iskustva iz dosadašnjeg rada. Sve to je zbrojeno dalo rezultat kojeg ocjenjujemo veoma pozitivno.
Direktor Čakovečkih mlinova d.d.: Varga ing. Stjepan v.r.
Temeljem članka 407., stavak 2. točka 3. i članka 410., stavak 1. Zakona o tržištu kapitala, odgovorna osoba za sastavljanje izvještaja, Direktor Društva Stjepan Varga daje
Prema našem najboljem saznanju, skraćena financijska izvješća Društva za drugi kvartal i polugodište 2012. godine, sastavljena su uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvješćivanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, te rezultata poslovanja Društva uz kratki osvrt na uzroke koji su utjecali na iskazane podatke.
Financijski izvještaji nisu revidirani.
Direktor društva: Stjepan Varga ing. CAKOVEC $\lim_{M \to \infty}$
Čakovečki mlinovi, dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda, 40000 Čakovec, Mlinska 1 - HRVATSKA
TEL:+385 40 375 555 = 375 552, FAX:+385 40 375 558, e-mail:[email protected], WEB:www.cak-mlinov
Dioničko društvo upisano je kod Trgovačkog suda u Varaždinu pod brojem Tt-95/482-2. MBS:070004250. Temeljni kapital: 42.000.000 kn podijeljen na
105.000 dionica nominalne vrijednosti 400,00 kn, uplaćen u cijelosti. Uprava:
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.