AI assistant
Agram Banka d.d. — Audit Report / Information 2023
Apr 25, 2024
2136_10-k_2024-04-25_865939dd-427e-41bd-b3de-4cdb234bff56.pdf
Audit Report / Information
Open in viewerOpens in your device viewer

REVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI AGRAM BANKE D.D.
za razdoblje od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine
Zagreb, 29. ožujka 2024. godine

Napomena: Izvještaj u PDF formatu je neslužbeni izvještaj. Službeni izvještaj je javno dostupan u formatu European Single Electronic Format.
Sadržaj
Stranica
| Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za 2023. godinu. | 3 |
|---|---|
| Izvješće Uprave o poslovanju Banke u 2023. godini | 4 |
| Odgovornost za financijske izvještaje | 24 |
| Izvješće neovisnog revizora | 25 |
| Financijski izvještaji | |
| Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu 31. prosinca 2023. |
30 |
| Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2023. godine | 31 |
| Izvještaj o promjenama na kapitalu za godinu završenu 31. prosinca 2023. | 32 |
| Izvještaj o novčanom tijeku za godinu završenu 31. prosinca 2023. | 33 |
| Bilješke uz financijske izvještaje | 34 |
| Prilog 1 – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku | 102 |
| Prilog 2 – Usklada godišnjih financijskih izvještaja i dopunskih izvještaja za Hrvatsku narodnu banku |
108 |
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima i članka 22. Zakona o računovodstvu Uprava Agram banka d.d. izjavljuje da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE) na čijim je internetskim stranicama i objavljen.
Godišnji upitnik za poslovnu 2023. godinu biti će dostupan na internetskim stranicama Banke, www.agrambanka.hr i internetskim stranicama Zagrebačke burze www.zse.hr i to sve u skladu s rokovima i obvezama Pravilnika o podacima u vezi s korporativnim upravljanjem koje su izdavatelji obvezni dostavljati Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, te o obliku, rokovima i načinu njegovog dostavljanja ("Narodne novine", broj 59/2020 i 12/2023). Godišnji upitnik odražava stanje i praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadržane u Kodeksu korporativnog upravljanja s objašnjenjima i obrazloženjima određenih odstupanja, ukoliko do istih dolazi.
Korporativno upravljanje u Banci ostvaruje se uz ispunjavanje zakonodavnih okvira u cijelosti i prije svega uvriježene korporativne kulture te osobnog integriteta menadžmenta i radnika.
U skladu s dosljednom primjenom načela Kodeksa, Banka razvija i djeluje u skladu s dobom praksom korporativnog upravljanja te nastoji svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom ključnim internim aktima i poslovnom praksom doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje.
U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, radnika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.
Statutom Banke propisana su pravila o imenovanju, godinama trajanja mandata i opozivu članova Nadzornog odbora i Uprave Banke. Uprava Banke upravlja i vodi poslovima Banke, čime se smatra poduzimanje svih radnji i odluka sa ciljem uspješnog vođenja poslova, dok Nadzorni odbor sudjeluje kao nadzorno tijelo kojem je odgovoran rad Uprave Banke.
U skladu s pozitivnim zakonskim propisima Banka je za 2023. godinu izradila Izjavu o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja, kojom je potvrdila djelovanje i razvoj u skladu s dobrom praksom korporativnog upravljanja u svim segmentima poslovanja.
Podaci o značajnim imateljima dionica u društvu navedeni su u okviru pregleda vlasničke strukture. Opis glavnih elemenata sustava unutarnjih kontrola i upravljanja rizikom u odnosu na postupak financijskog izvještavanja te podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Banke i Nadzornog odbora slijedi u nastavku ovog Izvještaja.
IZVJEŠĆE UPRAVE O POSLOVANJU BANKE U 2023. GODINI
Zagreb, 26. ožujka 2024. godine

S A D R Ž A J
| 1. | UVOD | 6 |
|---|---|---|
| 2. | UPRAVA I NADZORNI ODBOR BANKE | 6 |
| 3. | POSLOVANJE AGRAM BANKE D.D. 3.1. Poslovno okruženje i financijski rezultat za 2023. godinu 3.2. Očekivanja u 2024. godini |
7 9 16 |
| 4. | POSLOVNI RIZICI | 17 |
| 5. | INFORMACIJE O OTKUPU VLASTITIH DIONICA | 21 |
| 6. | DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE | 21 |
UVOD
Dame i gospodo, cijenjeni poslovni partneri, poštovani dioničari, dragi zaposlenici, Uprava Agram banke d.d. vam s velikim zadovoljstvom predstavlja ovo Izvješće Uprave o poslovanju Banke u 2023. godini.
UPRAVA I NADZORNI ODBOR BANKE

Nataša Jakić Felić članica Uprave
Boris Zadro predsjednik Uprave Veselko Čepo član Uprave
UPRAVA
| PREDSJEDNIK: | Boris Zadro |
|---|---|
| ČLANICA: | Nataša Jakić Felić |
| ČLAN: | Veselko Čepo, član Uprave od 13. srpnja 2023. godine |
NADZORNI ODBOR
| PREDSJEDNIK: | Ante Penić |
|---|---|
| ZAMJENICA PREDSJEDNIKA: | Ankica Čeko |
| ČLANOVI: | Branka Klopović , Silvije Orsag, Stojan Štironja |
3. POSLOVANJE AGRAM BANKE D.D.
Agram banka d.d. (u daljnjem tekstu "Banka") je osnovana kao dioničko društvo sukladno važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske. Registrirana je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 1994. godine (kao Kreditna banka Zagreb d.d., a od 28. 12. 2018. godine mijenja ime u Agram banka d.d.). Sjedište Banke je u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara 74.
Djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe, obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava, otkup potraživanja s regresom ili bez njega, financijski najam (leasing), platne usluge u skladu s posebnim zakonima, iznajmljivanje sefova, usluge vezane uz poslove kreditiranja kao prikupljanje podataka, izrada analiza, izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima, poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima, kupoprodaje vrijednosnih papira, investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i drugih bankovnih poslova.
Banka obavlja i poslove zastupanja u osiguranju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za banke Odobrenjem od 14. veljače 2007. godine.
Banka svoju djelatnost obavlja putem 6 podružnica odnosno poslovne mreže od 23 poslovnice na sljedećim adresama:
Podružnica Zagreb
Poslovnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 Poslovnica Zagreb, Koledinečka 1 Poslovnica Zvijezda, Zagreb, Marijana Čavića 1. Poslovnica Jastrebarsko, Šetalište braće Kazića 2 Poslovnica Velika Gorica, Slavka Kolara 17A Poslovnica Karlovac, Prilaz Većeslava Holjevca 2A Poslovnica Kutina, Školska ulica 11 Poslovnica Sisak, Frane Lovrića 17A Poslovnica Zaprešić, Mihovila Krušlina 14 Poslovnica Varaždin, Zagrebačka 63
Podružnica Split
Poslovnica Split, Varaždinska 54 Poslovnica Split, Matice Hrvatske 1 Poslovnica Makarska, Obala kralja Tomislava 15A Poslovnica Sinj, Trg Dr. Franje Tuđmana 5
Podružnica Zadar
Poslovnica Zadar, Obala kneza Branimira 5
Podružnica Rijeka
Poslovnica Rijeka, Riva 8 Poslovnica Poreč, Ulica Alda Negria 3
Podružnica Osijek
Poslovnica Osijek, Vukovarska cesta 31 Poslovnica Osijek, Hrvatske Republike 12 Poslovnica Slavonski Brod, Petra Svačića 1A Poslovnica Vinkovci, Ulica bana Jelačića 3
Podružnica Dubrovnik
Poslovnica Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 20 Poslovnica Opuzen, Tisno b. b.
Agram banka d.d. nema podružnice u državama članicama EU ni u trećim zemljama, odnosno svoju djelatnost obavlja isključivo na teritoriju Republike Hrvatske.

-
-
-
-
-
-
-
-
-
3.1. POSLOVNO OKRUŽENJE I FINANCIJSKI REZULTAT ZA 2023. GODINU
Često, pa tako i ovaj put, kako bismo najvjernije opisali okolnosti u kojima smo poslovali u određenom razdoblju, koristimo epitet specifičan. Evo upravo tako bismo, da moramo jednom riječju, opisali godinu koja je iza nas.
Dinamikom pravilnom kao godišnja doba, izmjenjivali su se različiti poslovni i ini izazovi među kojima je trebalo balansirati umijećem najvještijeg akrobata i prilagođavati svoj poslovni model kako bi konačan rezultat poslovanja bio zadovoljavajući.
Neobično je jaka poveznica banaka i gospodarskog okruženja, stoga ćemo ovo Izvješće započeti pregledom geopolitičke situacije odnosno gospodarskih prilika.
Živimo u vrijeme velikih nemira. Rusko-ukrajinski sukob ulazi u treću godinu trajanja, eskalira situacija na Bliskom istoku te Crnom moru. Čak i kada su geografski udaljeni, takvi događaji nesporno utječu na ekonomske prilike širom svijeta pa tako i na gospodarstvo Republike Hrvatske.
Zasigurno je taj utjecaj najlakše razumjeti kroz kretanje cijene energenata i poremećaja na tom tržištu. S druge pak strane jasan je značaj energenata u cijenama dobara pa samim time i utjecaj cijene energenata na stopu inflacije. Sada već više godina visoka, očito i vrlo otporna stopa inflacije predmet je borbe velikog broja vlada i centralnih banaka koji ograničenim brojem alata (de facto politikom kamatnih stopa) pokušavaju riješiti problem.
S nikad većim interesom prate se zasjedanja FED-a i ECB-a te izjave vodećih ljudi ovih institucija. Iako je retorika nejasna u moru informacija i očekivanja, s nešto većom sigurnošću možemo konstatirati kako nije realno očekivati umanjenje kamatnih stopa dok stopa inflacije čvrsto ne zauzme smjer kretanja prema 2% odnosno ne padne ispod te razine.
Ekonomski analitičari ne mogu se složiti oko očekivanog vremenskog pravca ovih događaja, no u vrijeme pisanja ovog Izvješća, aktualna očekivanja su kako će se stope početi umanjivati u drugoj polovici 2024. godine.
Ako suzimo obzor na lokalne prilike, hrvatsko gospodarstvo živi pod svojevrsnim staklenim zvonom nastalim ulaskom u monetarnu uniju. Gospodarstvo je visoko likvidno. Investitori potrebne izvore pronalaze u domaćim bankama, a također brojni infrastrukturni projekti i materijalno značajne investicije su i dalje pokrivene izvorima iz Europske unije.
Stopa inflacije u Republici Hrvatskoj je u višemjesečnom padu. Prema procjeni domaćih ekonomskih analitičara, najveći izazov u toj borbi predstavljat će zabilježeni rast osobne potrošnje (po stopi od 9% yoy generiran rastom potrošačkog optimizma, rastom dohodaka, ali i rastom potrošačkog kreditnog zaduživanja) te efekti turističke sezone (u kontekstu potencijalnog prostora za dodatni rast cijena, ali i brzine oporavka tržišta iz okruženja s kojih ugošćavamo najveći broj turista).
Domaće tržište rada je iznimno aktivno. Sve veći je udio strane radne snage. Procjenjuje se kako je tijekom prošle godine prosječan broj zaposlenih stranaca bio na nivou 90 tisuća radnika što predstavlja gotovo 6% ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Stopa nezaposlenosti je na povijesno niskim
razinama te se očekuje da će posljedično sezonskom zapošljavanju tijekom turističke sezone 2024., pasti ispod do sada nikada zabilježenih 6%.
U takvim okolnostima i hrvatske banke su izvrsno poslovale. U 2023. godini ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 3,5% na iznos od 78,6 milijardi EUR. Pojačana je i kreditna aktivnost te je ukupni portfelj kredita i predujmova rastao za 2%. Kako je prethodno i navedeno, osobit je rast kredita iz kategorije kućanstava. Kvaliteta portfelja je dodatno rasla te je ukupni udio neprihodujućih plasmana smanjen na 2,6% (uz relativnu promjenu ovog udjela od 11,4%).
Hrvatske banke su tako u 2023. godini prema dostupnim nerevidiranim podacima ostvarile bruto dobit u visini od 1,4 milijardu EUR. Takvo ostvarenje znači rast prosječnog prinosa na imovinu sa 1,0% iz 2022. godine na 1,8% u 2023. godini odnosno prinosa na kapital sa 8,2% na 15,5%. Banke u Republici Hrvatskoj su iznimno stabilne i visoko kapitalizirane s prosječnom stopom adekvatnosti kapitala u visini od 23,6%, što je ostvarenje višestruko više od zakonom propisanih minimuma.
U nastavku ovog Izvješća donosimo kratak osvrt na poslovanje Agram banke d.d. tijekom 2023. godine. Iako puna izazova, iza nas je godina najuspješnijeg poslovanja od osnutka Banke. Već uvodno stoga želimo izraziti zahvalu svim sudionicima, vrijednim radnicima koji su svojim predanim radom i požrtvovnošću učinili to da imovina Banke na dan 31. 12. 2023. godine premašuje 600 milijuna EUR, odnosno bruto dobit Banke za razdoblje 2023. godine iznosi preko 10 milijuna EUR.
Kamatni prihod razdoblja 2023. godine iznosio je malo preko 19,3 milijuna EUR što u odnosu na godinu prije predstavlja rast od preko 26%. Ovaj rast je generiran kretanjem aktivnih kamatnih stopa na tržištu za novougovorene poslove, kretanjem portfelja plasmana koji su ugovoreni s promjenjivim kamatnim stopama, ali ponajviše aktivnostima riznice pri čemu osobito mislimo na prekonoćna oročavanja viškova prikupljene likvidnosti na računu kod centralne banke.
Jednako kao aktivne rasle su i pasivne stope. Dapače, nešto snažnijim intenzitetom uspoređujući relativni rast. Posljedica je to prvenstveno kretanja kamatnih stopa na oročene depozite fizičkih osoba pri čemu su za izdvojiti barem dva ključna momenta. Prvi se odnosi na prelijevanje sredstava a vista depozita na oročene depozite. Naime nakon dugog razdoblja potpunog neinteresa deponenata za ugovaranje oročene štednje, rastom kamatnih stopa snažno se probudio interes ulagača za ovom vrstom i dalje konzervativnog (osiguranog) oblika ulaganja, ali koji sada u značajnoj mjeri može barem amortizirati efekte i dalje visoke stope inflacije. Drugi generator rasta kamatnih stopa je rast osnovice, ukupne baze depozita.
Banka je iskoristila vremenski pomak koji je nesporno postojao između rasta kamatnog prihoda i kamatnog troška te je ostvarila rast neto kamatnog prihoda za više od 23% u odnosu na prethodnu 2022. godinu. Apsolutno gledano, neto kamatni prihod 2023. godine iznosio je 16,8 milijuna EUR.
U pogledu prihoda od provizija i naknada, neto ostvarenje iznosi 3,1 milijun EUR. Pad je to u odnosu na 2022. godinu za gotovo 7% no navedeni pad nije rezultat umanjenja poslovne aktivnosti nego izostanka
jednokratnih efekata koje smo imali tijekom 2023. godine (prvenstveno uslijed prihodovanja vremenski razgraničenih naknada za prijevremene povrate kredita).
Neto nekamatni prihod 2023. godine iznosio je 4,5 milijuna EUR.
Operativna dobit Banke iznosila je preko 9,3 milijuna EUR na koju, kada nadodamo zabilježeni prihod od ukidanja ranije provedenih ispravaka, ostvarujemo uvodno spomenutu dobit od blago preko 10 milijuna EUR.
Naime, nesporno specifične i izazovne okolnosti nisu dovele do stvarnog kvarenja portfelja. Dapače, baza klijenata s kojima Banka posluje je stabilna i kvalitetna a i industrije odnosno djelatnosti koje preferiramo financijski pratiti su natprosječno imune na utjecaje iz okruženja. Sve navedeno je samo po sebi dovoljan motivator da svoje poslovanje nastavimo uspješno voditi i u razdoblju koje je pred nama za koje smo sigurni samo jedno, da će biti specifično.
| u 000 EUR | 31. 12. 2023. |
|---|---|
| AKTIVA | 600.846 |
| KREDITI | 350.709 |
| DEPOZITI | 426.344 |
| REGULATORNI KAPITAL | 61.048 |
| PRIHODI | 25.924 |
| DOBIT PRIJE REZERVACIJA | 10.012 |
| RANG BANKE u RH (po kriteriju veličine aktive)* | 11 |
| RANG BANKE u RH (po kriteriju veličine dobiti)* | 10 |
Sažetak pokazatelja
* Izvor: HNB, podaci o poslovanju kreditnih institucija, na dan 31. prosinca 2023. (privremeni nerevidirani)
BILANCA STANJA
Ukupna imovina Banke iznosila je krajem godine 600,8 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 4,83% u odnosu na 2022. godinu. Zajmovi klijentima bilježe rast od 9% u odnosu na prethodnu godinu te iznose 338,3 milijuna EUR i čine 56% ukupne imovine Banke.
U pasivi bilance Banke dominiraju depoziti klijenata (425,8 milijuna EUR) koji čine 71% bilance, te su povećani za 1% u odnosu na kraj 2022. godine.
| IMOVINA (u 000 EUR) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke | 110.620 | 118.206 | 94 |
| Plasmani drugim bankama | 14.907 | 13.254 | 112 |
| Fin. imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz | 6.087 | 6.098 | 100 |
| račun dobiti i gubitka | |||
| Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu | 0 | 99.924 | 0 |
| sveobuhvatnu dobit | |||
| Zajmovi klijentima | 338.315 | 309.365 | 109 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku | 107.509 | 857 | 12.549 |
| Materijalna i nematerijalna imovina | 11.496 | 11.972 | 96 |
| Ulaganje u nekretnine | 4.957 | 5.899 | 84 |
| Ostala imovina | 6.954 | 7.562 | 92 |
| Ukupno sredstva | 600.846 | 573.137 | 105 |
| OBVEZE (u 000 EUR) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Depoziti klijenata | 455.273 | 420.504 | 101 |
| Uzeti zajmovi | 92.188 | 81.037 | 114 |
| Izdani podređeni i hibridni instrumenti | 7.083 | 7.083 | 100 |
| Ostale obveze | 9.858 | 8.970 | 110 |
| Rezerviranja za potencijalne obveze | 989 | 1.037 | 95 |
| Ukupno obveze | 535.891 | 518.631 | 103 |
| DIONIČKA GLAVNICA (u 000 UER) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Dionički kapital | 25.191 | 25.718 | 98 |
| Kapitalna dobit | 6.708 | 6.708 | 100 |
| Dobit/gubitak tekuće godine | 8.187 | 6.026 | 136 |
| Rezerve i zadržana dobit | 24.869 | 21.319 | 117 |
|---|---|---|---|
| Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit | 0 | (5.265) | (0) |
| Ukupno dionička glavnica | 64.955 | 54.506 | 119 |
| Ukupno dionička glavnica i obveze | 600.846 | 573.137 | 105 |
IZVJEŠTAJ O RAČUNU DOBITI I GUBITKA I OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Sve okolnosti opisane u uvodnom dijelu ovog Izvješća jasno su odredive i iskazane u računu dobiti i gubitka Banke.
Ukupni prihodi Banke iznose 25,9 milijuna EUR. U strukturi prihoda i dalje su najzastupljeniji kamatni prihodi sa 75%. Dapače, tijekom 2023. godine porastao je udio kamatnog prihoda u ukupnim prihodima za 7 postotnih bodova budući da je udio ovih prihoda u ukupnim prihodima Banke u 2022. godini iznosio 68%. Promatrano u nominalnom iznosu, kamatni prihod Banke u 2023. godini iznosio je 19.3 milijuna EUR, što je rast u visini 4 milijuna EUR u odnosu na 2022. godinu.
Neto prihodi od kamata u 2023. godini su povećani za 23% u odnosu na prethodnu godinu, te su iznosili 16,8 milijuna EUR. Iako je rashod od kamata rastao za čak 60% u odnosu na 2022. godinu, zbog snažnijeg rasta kamatnog prihoda neto prihod od kamata veći je za 3,1 milijun EUR.
Prihodi od naknada i provizija su gotovo nepromijenjeni u odnosu na 2022. godinu i iznose 4,7 milijuna EUR (pad od 27 tisuća EUR), međutim rashodi od naknada i provizija su snažnije rasli tijekom 2023. godine (za 14%) stoga je neto prihod od provizija i naknada manji za 224 tisuće EUR, odnosno neto prihod od provizija i naknada za 2023. godinu predstavlja 93% neto prihoda od provizija i naknada 2022. godine.
Ukupni rashodi u 2023. godini iznosili su 15.911 milijuna EUR što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2022. godinu.
Uz prethodno spomenuti rast kamatnog troška odnosno troška od provizija i naknada došlo je do povećanja troška u kategoriji općih i administrativnih troškova koji su rasli za ukupno 10%.
Troškovi vrijednosnog usklađenja su umanjeni za iznos od 711 tisuća EUR.
Dobit prije oporezivanja za 2023. godinu iznosi 10 milijuna EUR što predstavlja rast u visini 35% u odnosno na bruto dobit 2022. godine. Posljedično, neto dobit 2023. godine iznosi 8,2 milijuna EUR.
| IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU I OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (u 000 EUR) |
2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Prihodi od kamata i slični prihodi | 19.346 | 15.313 | 126 |
| Rashodi od kamata i slični rashodi | (2.496) | (1.564) | 160 |
| Neto prihodi od kamata | 16.850 | 13.749 | 123 |
| Prihodi od naknada i provizija | 4.742 | 4.769 | 99 |
| Rashodi od naknada i provizija | (1.642) | (1.443) | 114 |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 3.101 | 3.325 | 93 |
| Neto dobit od trgovanja stranim valutama | 251 | 761 | 33 |
| Neto dobit/gubitak od financijske imovine kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
0 | 0 | 0 |
| Neto dobitak/gubitak po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
(2) | 79 | 2 |
| Dobit/gubitak od obračunatih tečajnih razlika | (64) | (36) | 179 |
| Ostali prihodi iz poslovanja | 1.540 | 1.613 | 95 |
| Neto prihodi iz redovitog poslovanja | 21.676 | 19.333 | 112 |
| Troškovi poslovanja | (12.408) | (11.040) | 112 |
|---|---|---|---|
| Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja | 744 | (885) | 184 |
| Dobit/gubitak prije oporezivanja | 10.012 | 7.409 | 135 |
| Porez na dobit/gubitak | (1.825) | (1.383) | 132 |
|---|---|---|---|
| Neto dobit/gubitak za godinu | 8.186 | 6.026 | 136 |
| Nerealizirana dobit od vrednovanja financijske imovine kroz | (0) | (10.023) | 0 |
|---|---|---|---|
| ostalu sveobuhvatnu dobit | |||
| Ukupna sveobuhvatna dobit | 8.106 | (3.996) | (93) |
| PRIHODI OD KAMATA (u 000 EUR) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Zajmovi poduzećima | 7.522 | 7.028 | 107 |
| Zajmovi stanovništvu | 5.576 | 5.417 | 103 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 2.304 | 1.952 | 118 |
| Ostala društva | 3.372 | 458 | 736 |
| Ukupno prihodi od kamata | 18.774 | 14.855 | 126 |
| RASHODI OD KAMATA (u 000 EUR) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Stanovništvo | 763 | 541 | 141 |
| Poduzeća | 532 | 159 | 335 |
| Financijske institucije | 1.125 | 776 | 145 |
| Ostala društva | 24 | 30 | 80 |
| Nerezidenti | 52 | 58 | 90 |
| Ukupno rashodi od kamata | 2.496 | 1.564 | 160 |
| PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA (u 000 EUR) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Prihodi od naknada i provizija od poduzeća | 2.464 | 2.599 | 95 |
| Prihodi od naknada i provizija od stanovništva i obrtnika | 1.173 | 1.007 | 116 |
| Prihodi od naknada i provizija od financijskih institucija | 1.105 | 1.163 | 95 |
| Ukupno prihodi od naknada i provizija | 4.742 | 4.769 | 99 |
| RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA (u 000 EUR) | 2023. | 2022. | Indeks 23./22. |
|---|---|---|---|
| Naknade i provizije za usluge platnog prometa u zemlji | 1.190 | 1.048 | 114 |
| Ostale naknade i provizije | 452 | 395 | 114 |
| Rashodi od naknada i provizija | 1.642 | 1.443 | 114 |
3.2.OČEKIVANJA U 2024. GODINI
Kako je u prethodnom dijelu ovog Izvješća konstatirano svjedoci smo nestabilnih vremena i globalno prisutnih tenzija pa i nesigurnosti. Svjedočimo procesu preslagivanja globalnog poretka. I inače je vrlo nezahvalno iznositi očekivanja, a kada to stavimo u kontekst prethodne rečenice, onda je ovu točku barem osobito nezahvalno napisati.
S malo većom razinom izvjesnosti možemo govoriti o lokalnim prilikama odnosno očekivanjima po pitanju hrvatskog gospodarstva. Iako različite u intenzitetu i prognoza HNB-a i prognoza Vlade Republike Hrvatske je da je pred nama godina stabilizacije inflacije odnosno godina gospodarskog rasta.
Očekivana stopa rasta BDP-a za 2024. godinu je na razini od 2,8-3%, a projicirani rast se temelji prvenstveno na očekivanom daljnjem rastu osobne potrošnje. Temeljem ranih rezervacija, imamo pravo očekivati i vrlo uspješnu turističku sezonu. Koliko će se pak ta očekivanja ostvariti odnosno koliko će turizam doprinijeti gospodarskom rastu kroz izvoz usluga ovisit će o brzini oporavka tržišta iz okruženja. U tom kontekstu jako je ohrabrujuća činjenica kako su gospodarstva Austrije i Češke već u četvrtom kvartalu 2023. godine zabilježila gospodarski rast i tako stala na kraj pričama o razdoblju depresije (a ne tehničke recesije). Drugi važan input kod valuacije očekivanja od ovogodišnje turističke sezone je i potencijal prostora za daljnji rast cijena u turističkom sektoru, a koji pritom neće demotivirajuće utjecati na dolazak gostiju i njihovu potrošnju.
Naravno, govoreći o očekivanjima za 2024. godinu, s najvećom razinom sigurnosti možemo govoriti o očekivanjima koja imamo u odnosu na poslovanje Agram banke. Uprava Agram banke d.d. će u 2024. nastaviti Banku voditi zakonito, uspješno, stabilno, prilagođavajući ponudu tržišnim okolnostima, prepoznavanjem tržišnih niša, podizanjem razine efikasnosti i stope povrata na kapital te vodeći računa o zadovoljstvu i interesima svojih radnika koji su ključ našeg svakog dosadašnjeg uspjeha.
4. POSLOVNI RIZICI
Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik te operativni rizik.
U Banci je razvijen cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvođenjem politika i procedura te uspostavljanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Razvijene su također i metode i modeli upravljanja operativnim rizicima.
A) KREDITNI RIZIK
Odobravanjem kredita Banka je izložena kreditnom riziku, koji predstavlja mogućnost da korisnik kredita postane nesposoban podmiriti obveze u cijelosti po dospijeću.
Banka upravlja kreditnim rizikom tako da utvrđuje limite u kojima preuzima rizik po pojedinom zajmoprimcu ili skupinama zajmoprimaca. Banka redovito prati rizike i provjerava ih najmanje jednom godišnje ili češće.
Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka redovito procjenjuje kreditnu sposobnost zajmoprimaca te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.
Posebno se prati izloženost kreditnom riziku u odnosu na limite utvrđene u odnosu na priznati kapital Banke.
Analizirajući kreditnu sposobnost zajmoprimaca, Banka pravovremeno identificira potencijalno rizične klijente te strukturirano i ciljano upravlja poslovnim odnosom s klijentima kako bi maksimizirala uspješnost naplate potraživanja.
Sukladno zakonskim odredbama koje uređuju sustav unutarnjih kontrola, prilikom odobravanja kredita Banka je utvrdila razine odlučivanja pri čemu se vodi načelom da u odobravanju u slučaju kada sukladno ovlaštenjima odluku ne donosi Uprava Banke, a iznos izloženosti klijenta prelazi interno utvrđene iznose izloženosti klijenta, uvijek sudjeluju najmanje dvije osobe, pri čemu osoba iz prodajne funkcije donosi odluku za koju mu suglasnost daje osoba iz kontrolne funkcije rizika. Također, prije samog donošenja odluke u slučaju kada izloženost klijenta prelazi određene interno utvrđene iznose izloženosti, prijedlog odluke prodajne funkcije prolazi reviziju kontrolne funkcije rizika.
Pored navedenog, Banka prati i analizira strukturu i kvalitetu svojeg kreditnog portfelja putem različitih pokazatelja koji ukazuju na poboljšanje ili pogoršanje kvalitete aktive Banke, omogućujući time Banci kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom kao i pravovremeno poduzimanje aktivnosti u cilju smanjenja kreditnog rizika. Također, za potrebe upravljanja internim kapitalom, Banka prati i analizira stupanj koncentracije plasmana prema sektorima djelatnosti i najvećim izloženostima klijenta koristeći metodologiju HHI indeksa.
Preuzimanjem kreditnog rizika Banka osigurava raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Obveze za kreditiranjem predstavljaju opozive obveze. Neopozive obveze postoje po osnovi neiskorištenih dijelova kredita ili odobrenih prekoračenja, s obzirom na to da su one proizišle na temelju uvjeta koji su utvrđeni ugovorima o kreditu. Garancije i odobreni akreditivi su neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju nemogućnosti klijenta da podmiri svoje obveze prema trećim stranama i predstavljaju jednaki kreditni rizik kao i krediti. Izdavanjem dokumentarnih i komercijalnih akreditiva Banka u pisanom obliku preuzima obveze u ime klijenta, temeljem kojih treća strana ima pravo od Banke zahtijevati isplatu sredstava do ugovorenog iznosa sukladno ugovorenim uvjetima i rokovima.
Akreditivi su osigurani instrumentima osiguranja u obliku robe za koju su izdani, pa tako predstavljaju znatno manji rizik od neposredne posudbe.
Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama i procedurama Banke te regulatornim zahtjevima Hrvatske narodne banke.
Prilikom određivanja je li se rizik od neispunjavanja obveza po financijskom instrumentu značajno povećao od početnog priznavanja, Banka uzima u obzir i kvantitativne i kvalitativne informacije i analizu. Definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije prihodujućih izloženosti u "Stage" 1 ili u "Stage" 2.
Sukladno propisima Hrvatske narodne banke odnosno odredbama MSFI 9 plasmani se klasificiraju u rizičnu skupinu A, te u rizične skupine B i C.
U rizičnu skupinu A se raspoređuju plasmani koji se ne nalaze u statusu neispunjavanja obveza. Takve plasmane Banka raspoređuje u rizične podskupine:
- A-1 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao (STAGE 1)
- A-2 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao (STAGE 2)
- U rizične skupine B i C (STAGE 3) se raspoređuju plasmani koji se nalaze u statusu neispunjavanja obveza.
Što se tiče praćenja kreditne kvalitete učinjeni su značajni napori u provođenju pravovremene analize kreditne kvalitete svakog pojedinačnog odnosa u svrhu utvrđivanja eventualnog "značajnog pogoršanja" od datuma početnog priznavanja i posljedične potrebe za klasifikacijom u "Stage" 2 te uvjeta za povratak u "Stage" 1 iz "Stage" 2.
Kriteriji za procjenu značajnog povećanja kreditnog rizika definiraju se na odgovarajućoj razini segmentacije i razlikuju ovisno o kategoriji izloženosti u trenutku nastanka.
Zaključno svemu naprijed navedenom, kreditni rizik, kao ključni i najznačajniji rizik u portfelju Banke, označen je kao rizik visoke značajnosti.
B) RIZIK LIKVIDNOSTI
Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje raspoloživim novčanim izvorima. Ti izvori uključuju prekonoćne depozite, sredstva na tekućim računima, depozite koji dospijevaju i povlačenja kreditnih sredstava.
Usklađenje i kontrolirana neusklađenost dospijeća i kamatnih stopa sredstava i obveza je od temeljnog značaja za upravljanje Bankom. Potpuna usklađenost nije uobičajena za banke jer su poslovi često raznovrsni i odvijaju se pod neizvjesnim uvjetima. Neusklađena stavka potencijalno može povećati profitabilnost, ali isto tako i povećati rizik od gubitaka.
Dospijeća imovine i obveza te mogućnost zamjene ukamaćenih obveza po dospijeću uz prihvatljivi trošak predstavljaju važne čimbenike za procjenu likvidnosti Banke i njezine izloženosti riziku promjene kamatnih stopa i tečajeva stranih valuta. Likvidnost potrebna za plaćanje iznosa po izdanim garancijama i akreditivima na poziv je značajno manja od iznosa preuzetih obveza jer Banka u pravilu ne očekuje da će treća strana povući iznose prema sklopljenim ugovorima.
Upravljanje rizikom likvidnosti Banka provodi gap analizom u kojoj dospijeća aktive i pasive dijeli u nekoliko vremenskih razreda te promatra razlike u pojedinim vremenskim razredima kako bi pravovremeno uskladila svoju aktivu i pasivu.
Također, Banka prati i analizira kretanja koeficijenata likvidnosne pokrivenosti (LCR), kao i neto stabilnih izvora financiranja (NSFR), sa stajališta zakonskih propisa kao i utvrđenih internih limita te plana oporavka. U slučaju da bilo koji od navedenih koeficijenata (LCR ili NSFR) padne ispod interno propisanih limita, Odjel kontrole rizika obavještava Komisiju za aktivu i pasivu kao i Upravu Banke radi poduzimanja mjera.
C) TRŽIŠNI RIZIK
Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i rizik promjene tržišne cijene kotirajućih vlasničkih ili dužničkih vrijednosnica.
Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na neto prihod od trgovanja. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovor na promjene uvjeta na tržištu.
Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika.
Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava više poslovodstvo, a utvrđuje se barem jednom godišnje. Pokazatelji o izloženosti i iskorištenosti limita svakodnevno se dostavljaju Sektoru riznice. Također, kontrolu limita provodi i Odjel kontrole rizika, kao druga razina kontrole i koji u slučaju prekoračenja pojedinih limita tržišnog rizika o tome obavještava Upravu Banke.
D) KAMATNI RIZIK
Banka je izložena raznim rizicima koji su povezani s učinkom promjena tržišnih kamatnih stopa na financijski položaj i novčane tokove.
Kontrolu i analizu izloženosti kamatnom riziku Banka provodi i putem standardnog kamatnog šoka, metodologije propisane podzakonskim propisima i prema kojoj Banka kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje promatra putem pokazatelja promjene ekonomske vrijednosti kapitala u odnosu na njen regulatorni kapital temeljem scenarija iznenadnog paralelnog pomaka krivulje prinosa za ±200 baznih bodova, kao i promjene ekonomske vrijednosti kapitala u odnosu na osnovni kapital temeljem šest standardiziranih scenarija kamatnih šokova. Istovremeno, Banka mjeri i prati utjecaj kamatnog rizika u knjizi koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod. Banka je, pored propisanih zakonskih limita, propisala i interne limite koje prati Odjel kontrole rizika.
E) VALUTNI RIZIK
Banka je izložena riziku koji je povezan s učincima promjena tečajeva stranih valuta na financijski položaj i novčani tijek Banke. Banka utvrđuje limite izloženosti za svaku valutu te ukupno za prekonoćne pozicije i pozicije u jednom danu.
Pored praćenja valutnog rizika i otvorenosti devizne pozicije na dnevnoj osnovi, u skladu s podzakonskim propisima, Banka prati i analizira utjecaj promjene valutnog rizika temeljem testiranja otpornosti na stres uz određene pretpostavke.
Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu zasigurno je došlo do značajne relaksacije po pitanju praćenja valutne usklađenosti te se navedeno iz pozicije Banke ima smatrati benefitom u kontekstu upravljanja valutnim rizikom. Naime, poslovanje Banke i klijenata Banke s drugim valutama (različitima od EUR) je u značajno manjem volumenu od valute EUR koja je postala domaća valuta.
F ) CJENOVNI RIZIK ZA VLASNIČKE VRIJEDNOSNE PAPIRE
Cjenovni rizik je rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica, koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata.
Primarna izloženost Banke cjenovnom riziku, proizlazi iz portfelja vlasničkih vrijednosnica koje su dostupne za prodaju. Banka u suštini nije aktivna u trgovanju vlasničkim vrijednosnicama.
G ) ESG RIZICI
U Agram banci smo svjesni svojeg (ne)posrednog utjecaja odnosno uloge koju imamo po pitanju održivog razvoja društva. Upravo iz tog smo razloga u recentnom razdoblju proveli analize portfelja svojih klijenata s namjerom valoriziranja ugljičnog otiska, a koji nam predstavlja kvalitetnu podlogu za modeliranje.
Značajna je ovo izmjena u poslovnom modelu koja će nesporno biti popraćena (i trenutno djelomično jeste) prilagodbom poslovnih procesa i internih akata koji opisuju takve procese, a sve s konačnim ciljem umanjenja ugljičnog otiska Banke te baze klijenata koje Banka financijski prati.
Dinamika prilagodbe poslovnog modela Banke u potpunosti je usklađena s regulatornim preporukama odnosno zakonskim okvirom utvrđenim rokovima.
5. INFORMACIJE O OTKUPU VLASTITIH DIONICA
Tijekom 2023. godine nije bilo aktivnosti otkupa vlastitih dionica.
6.DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE
Nakon datuma Bilance nije bilo događaja koji bi značajno utjecali na godišnje financijske izvještaje Banke za 2023. godinu, a koji bi slijedom toga trebali biti objavljeni.
Zagreb, 26. ožujka 2024. godine
predsjednik Uprave Boris Zadro
Cilj Agram banke d.d. je biti Vaš siguran poslovni partner na kojeg se možete uvijek osloniti, biti Banka koja će Vas savjetovati, Vama se prilagoditi, odnosno biti Vaša Banka po mjeri!
Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 (0)1 6167 333 E-mail: [email protected]
AGRAM BANKA d.d.
Financijski izvještaji za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora
-
-

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA
Dioničarima Agram banke d.d., Zagreb
Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja
Mišljenje
Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Agram banke d.d., ("Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) Banke na 31. prosinca 2023., izvještaj o računu dobiti i gubitka i sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz godišnje financijske izvještaje, uključujući i značajne računovodstvene politike.
Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2023., njenu financijsku uspješnost i njene novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Osnova za Mišljenje
Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA) ("IESBA Kodeks"), kao i u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.
Ključna revizijska pitanja
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
Utvrdili smo da je niže navedeno pitanje ključno revizijsko pitanje koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)
Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)
Ključna revizijska pitanja (nastavak)
| Ključno revizijsko pitanje | Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje |
|---|---|
| Umanjenje vrijednosti kredita i predujmova komitentima tisuća eura, a trošak umanjenja vrijednosti 627 tisuća eura). Ključno revizijsko pitanje Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu Uprave rizika od neispunjavanja obveza i očekivanih kreditnih gubitaka unutar portfelja kredita i predujmova na izvještajni datum. Usredotočili smo se na ovo područje s obzirom da su iznosi iskazani u financijskim izvještajima značajni, kao i zbog prirode prosudbi i pretpostavki koje je Uprava morala donijeti. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja ("MSFI") zahtijevaju od Uprave da donosi prosudbe o budućnosti te su razne stavke u financijskim izvještajima podložne neizvjesnosti procjene. Procjene potrebne za umanjenje vrijednosti kredita i predujmova komitentima predstavljaju značajne procjene. Glavni izvori neizvjesnosti procjena povezanih s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova klijentima su identifikacija kredita koji se pogoršavaju, |
Na dan 31. prosinca 2023. godine bruto zajmovi i predujmovi komitentima u financijskim izvještajima iznosili su 357.353 tisuća eura dok su pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti iznosile 20.395 tisuća eura, a prihod od otpuštanja rezervacija 645 tisuća eura (31. prosinca 2022.: bruto zajmovi i predujmovi komitentima: 330.986 tisuća eura, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 21.621 Revizijski postupci Naše revizorske procedure vezane za ovo područje, između ostalog, uključivale su: • pregled metodologije Banke za izračun očekivanog kreditnog gubitka i procjenu usklađenosti s relevantnim zahtjevima MSFI 9, • razumijevanje procesa utvrđivanja umanjenja vrijednosti kredita i predujmova, IT aplikacija koje se koriste, pretpostavki za podatke korištene u modelu očekivanih kreditnih gubitaka, • ocjenu dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti kontrola u upravljanju kreditnim rizikom i poslovnim procesima kreditiranja, testiranje ključnih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje, praćenje te naknadno mjerenje kredita i predujmova, • provjeru, na temelju uzorka, da li se dosljedno primjenjuju definicija neispunjavanja obveza i provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze kreditnog rizika u skladu sa relevantnim politikama, • ocjenu cjelokupnog modela za izračun očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući izračun glavnih rizičnih parametara i makroekonomskih čimbenika (vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), gubitka u |
| ocjena značajnog povećanja kreditnog rizika, predviđanja budućih novčanih tokova, procjena priljeva od realizacije kolaterala i utvrđivanje očekivanog kreditnog gubitka za kredite i predujmove klijentima koji su sami po sebi neizvjesni. Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12- mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao cjeloživotni očekivani kreditni gubitak, ovisno o tome da li je došlo do značajnog |
slučaju neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti kod defaulta (EAD), • testirali smo adekvatnost pojedinačnih umanjenja vrijednosti, na temelju uzorka pojedinačnih kredita i zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem na godišnje financijske izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje smo na temelju naše interne procjene ocijenili kao visoko rizične, |
| povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješke uz godišnje financijske izvještaje: 3.2., 3.21., 10., i 16. |
• obavili smo dokazno testiranje nad odabranim uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije kredita i predujmova, • u određenim slučajevima koristili smo vlastitu prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti kredita i predujmova te svoje izračune usporedili s umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka, • ocjenjivanje točnosti i cjelovitosti objava u financijskim izvještajima. |
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)
Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)
Ostale informacije u Godišnjem izvješću
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.
U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.
U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru je li Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu i sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.
Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:
-
- su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima;
-
- je priloženo Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa člankom 21. Zakona o računovodstvu; te
-
- priložena Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.
Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U tom smislu nemamo što izvijestiti.
Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje
Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u skladu sa MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava Banke je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)
Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)
Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
- prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, lažna predstavljanja ili zaobilaženje internih kontrola.
- stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
- ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.
- zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.
- ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.
Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti, te povezanim zaštitama.
Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
| Bilješka | 2023. | 2022. | |
|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 4 | 18.774 | 14.855 |
| Kamatni rashodi | 5 | (2.496) | (1.564) |
| Neto prihodi od kamata | 16.278 | 13.291 | |
| Prihodi od naknada i provizija | 6 | 4.742 | 4.769 |
| Rashodi od naknada i provizija | 6 | (1.642) | (1.443) |
| Neto prihodi od naknada i provizija | 3.100 | 3.326 | |
| Neto dobit od kupoprodaje stranih valuta (Gubitak) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (Gubici) od financijske imovine kojom se ne trguje, a koja |
7 | 251 - |
761 (79) |
| se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz rdg | (2) | (6) | |
| (Gubitak) od obračunatih tečajnih razlika | 7 | (64) | (36) |
| Ostali prihodi | 8 | 2.222 | 2.143 |
| Prihodi iz redovitog poslovanja | 21.785 | 19.400 | |
| Troškovi poslovanja | 9 | (12.483) | (11.145) |
| Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja | 10 | 710 | (847) |
| Rashodi iz redovitog poslovanja | (11.773) | (11.992) | |
| Dobit prije oporezivanja | 10.012 | 7.408 | |
| Porez na dobit | 12 | (1.825) | (1.382) |
| Neto dobit za godinu | 8.187 | 6.026 | |
| Nerealizirani gubitak od vrednovanja financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
17 | - | (10.251) |
| Ostala sveobuhvatna dobit Porez na dobit koja se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobitak ili gubitak |
- - |
(4.224) 228 |
|
| Ukupna sveobuhvatna dobit | 8.187 | (3.996) | |
| Dobit po dionici u eurima | 28 | 31,83 | 3,11 |
Izvještaj o financijskom položaju
na dan 31. prosinca 2023. godine
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
| Bilješka | 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke | 13 | 110.620 | 118.206 |
| Plasmani drugim bankama | 14 | 14.907 | 13.254 |
| Imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
15 | 6.087 | 6.098 |
| Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
17 | - | 99.924 |
| Zajmovi i potraživanja klijentima | 16 | 336.958 | 309.365 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku | 16 | 107.509 | 857 |
| Nematerijalna imovina | 18 | 2.654 | 2.996 |
| Nekretnine i oprema | 19,36 | 8.842 | 8.976 |
| Ulaganja u nekretnine | 20 | 4.957 | 5.899 |
| Ostala imovina | 21 | 8.312 | 7.562 |
| Ukupno imovina | 600.846 | 573.137 | |
| OBVEZE | |||
| Depoziti i tekući računi klijenata | 22 | 425.773 | 420.504 |
| Uzeti zajmovi | 23 | 92.188 | 81.037 |
| Izdani podređeni instrumenti | 25 | 7.083 | 7.083 |
| Rezerviranja | 29 | 9.858 | 1.037 |
| Ostale obveze | 24 | 989 | 8.970 |
| Ukupno obveze | 535.891 | 518.631 | |
| DIONIČKA GLAVNICA | |||
| Dionički kapital | 26 | 25.191 | 25.718 |
| Kapitalna dobit | 26 | 6.708 | 6.708 |
| Nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine | |||
| kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 17 | - | (5.265) |
| Zadržana dobit | 27 | 21.674 | 18.651 |
| Zakonske pričuve | 27 | 3.195 | 2.668 |
| Dobit tekuće godine | 8.187 | 6.026 | |
| Ukupno dionička glavnica | 64.955 | 54.506 | |
| Ukupno obveze i dionička glavnica | 600.846 | 573.137 |
Izvještaj o promjenama kapitala za godinu završenu 31. prosinca 2023.
(svi iznosi iskazani su u tisućama eurima)
| Dionički kapital |
Kapitalni dobitak |
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit |
Zadržana dobit i pričuve |
Dobit tekuće godine | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2022. godine | 25.718 | 6.708 | 4.757 | 18.583 | 5.462 | 61.228 |
| Isplata dividende | - | - | - | (2.726) | - | (2.726) |
| Prijenos u rezerve | - | - | - | |||
| Prijenos dobiti u zadržanu dobit | - | - | - | 5.462 | (5.462) | |
| Ukupno transakcije s vlasnicima | 25.718 | 6.708 | 4.757 | 21.319 | - | 58.502 |
| Nerealizirani gubitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
- | - | (10.022) | - | - | (10.022) |
| Neto dobit tekuće godine | - | - | - | - | 6.026 | 6.026 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit | - | - | (10.022) | - | 6.026 | (3.996) |
| Stanje 31. prosinca 2022. godine | 25.718 | 6.708 | (5.265) | 21.319 | 6.026 | 54.506 |
| Stanje 1. siječnja 2023. godine | 25.718 | 6.708 | (5.265) | 21.319 | 6.026 | 54.506 |
| Isplata dividende | - | - | - | (3.003) | - | (3.003) |
| Prijenos u rezerve | (527) | - | - | 527 | - | - |
| Prijenos dobiti u zadržanu dobit | - | - | - | 6.026 | (6.026) | - |
| Ukupno transakcije s vlasnicima | 25.191 | 6.708 | (5.265) | 24.869 | - | 51.503 |
| Nerealizirani gubitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
- | - | 5.265 | - | - | 5.265 |
| Neto dobit tekuće godine | - | - | - | - | 8.187 | 8.187 |
| Ukupna sveobuhvatna dobit | - | - | - | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca 2023. godine | 25.191 | 6.708 | - | 24.869 | 8.187 | 64.955 |
za godinu završenu 31. prosinca 2023. (svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI | ||
| Dobit prije poreza | 10.012 | 7.409 |
| Usklade: | ||
| Amortizacija i vrijednosno usklađenje | 1.136 | 1.106 |
| Umanjenja vrijednosti i rezervianja | (710) | 847 |
| Neto dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz rdg | (2) | (79) |
| Prihodi od prodaje materijalne imovine – neto | (545) | (500) |
| Nenovčane stavke kretanja kroz kapital | 1.712 | (12.362) |
| Novčani tok ostvaren iz poslovanja prije promjena u obrtnom kapitalu |
11.602 | (3.579) |
| Smanjenje potraživanja od HNB-a | 5.675 | 15.055 |
| (Povećanje) zajmova i predujmova klijentima | (27.593) | (22.536) |
| (Povećanje)/Smanjenje depozita drugih banaka | (11) | 1.629 |
| Povećanje depozita klijenata | 5.269 | 6.290 |
| Smanjenje ostale imovine | 574 | 1.786 |
| Povećanje ostalih obveza | 3.843 | 220 |
| Plaćeni predujmovi za porez na dobit | (1.324) | (1.065) |
| Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih aktivnosti |
(13.567) | 1.379 |
| NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI | ||
| Primici za materijalnu i nematerijalnu imovinu i ulaganja u nekretnine |
282 | (2.988) |
| (Povećanje)/Smanjenje dužničkih vrijednosnih papira | (6.728) | 3.623 |
| (Smanjenje)/ (Smanjenje) vlasničkih vrijednosnih papira | 11 | 61 |
| Primljena dividenda | 47 | 35 |
| Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske aktivnosti |
(6.388) | 731 |
| NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI | ||
| Primljeni /(Otplaćeni) zajmovi | 11.151 | 6.239 |
| Isplaćena dividenda | (3.003) | (2.726) |
| Neto novčani tok korišten financijskim aktivnostima | 8.148 | 3.513 |
| Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata | (205) | 2.041 |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 125.341 | 123.336 |
| Učinak promjene tečaja stranih valuta | (64) | (36) |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 125.072 | 125.341 |
za godinu završenu 31. prosinca 2023. (svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
1. Opći podaci
Agram banka d.d. ("Banka") je osnovana kao dioničko društvo sukladno važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske. Registrirana je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 1994. godine. Sjedište Banke je u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 74. Banka je, od osnivanja do dana 27.12.2018. godine, poslovala pod nazivom Kreditna banka Zagreb d.d. Odlukom Glavne Skupštine, odnosno Rješenjem Trgovačkog suda od dana 28. prosinca 2018. godine posluje pod novim imenom, Agram banka d.d.
Djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe, obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava, kupoprodaje vrijednosnih papira i drugih bankovnih poslova. Banka posluje isključivo u sektoru bankarstva i na tržištu Republike Hrvatske, gdje posluje putem 24 poslovnice.
Banka obavlja i poslove zastupanja u osiguranju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranje za banke od 14. veljače 2007. godine.
Uprava
| Boris Zadro | Predsjednik Uprave |
|---|---|
| Nataša Jakić Felić | Članica Uprave |
| Veselko Čepo | Član Uprave |
| Nadzorni odbor | |
| Ante Penić | Predsjednik Nadzornog odbora |
| Ankica Čeko | Zamjenica Predsjednika Nadzornog odbora |
|---|---|
| Branka Klopović | Član Nadzornog odbora |
| Silvije Orsag | Član Nadzornog odbora |
| Stojan Štironja | Član Nadzornog odbora |
Revizorski odbor
| Ante Penić | Predsjednik Nadzornog odbora |
|---|---|
| Ankica Čeko | Zamjenica Predsjednika Nadzornog odbora |
| Branka Klopović | Član Nadzornog odbora |
| Silvije Orsag | Član Nadzornog odbora |
| Stojan Štironja | Član Nadzornog odbora |
2. Osnove pripreme
2.1. Usklađenost zakonskih zahtjeva za računovodstvo kreditnih institucija u Hrvatskoj
Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa zakonskim računovodstvenim zahtjevima za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Zakonski računovodstveni zahtjevi za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u EU ("MSFI") kako je utvrđeno Zakonom o računovodstvu i u skladu s bankarskim propisima HNB-a.
U ovim godišnjim financijskim izvještajima stanja na dan 31. prosinca 2023. i na dan 31. prosinca 2022. usklađena su sa zahtjevima MSFI-ja.
Ostale glavne stavke navedene u nastavku mogu u određenim slučajevima uzrokovati razlike u mjerenju, ali te stavke nisu povećale odstupanje između dvaju okvira:
- propisani su minimalni iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja za izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza te povećanja umanjenja vrijednosti za dodatnih 5% potraživanja po glavnici za svakih daljnjih 180 dana kada naplata nije obavljena u roku od dvije godine računajući od dana kada je nastupio status neispunjavanja obveza, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu sa MSFI 9.
- Ako izloženost nije osigurana adekvatnim instrumentom osiguranja i budući novčani tokovi za određenu izloženost ne mogu biti pouzdano procijenjeni, propisani su minimalni postotci umanjenja vrijednosti, ovisno o broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza. Utvrđeni minimalni postotci su:
- ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana do 180 dana, minimalni postotak umanjenja vrijednosti iznosi 2% izloženosti,
- ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana do 270 dana, minimalni postotak umanjenja vrijednosti iznosi 30% izloženosti,
- ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana do 365 dana, minimalni postotak umanjenja vrijednosti iznosi 70% izloženosti,
- ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, umanjenje vrijednosti jednako je 100% izloženosti.
- Sukladno propisima HNB-a, u slučaju kada izloženost koja je bila klasificirana u neprihodujuće (Stupanj 3) zadovolji kriterije za klasifikaciju u prihodujuće (Stupanj 1 ili Stupanj 2), mora proteći razdoblje od najmanje tri mjeseca od datuma ispunjenja kriterija za povratak u prihodujuće izloženosti, prije nego izloženost bude klasificirana u prihodujuće. Tijekom razdoblja od tri mjeseca, izloženost u svakom trenutku mora ispunjavati uvjete za klasificiranje u prihodujuće izloženosti.
2. Osnove pripreme (nastavak)
2.1. Usklađenost zakonskih zahtjeva za računovodstvo kreditnih institucija u Hrvatskoj (nastavak)
Rezerviranja za sudske sporove protiv Banke provode se temeljem internih procedura koje su u skladu sa važećim odlukama Hrvatske narodne banke koji se također mogu razlikovati od umanjenja vrijednosti izračunatih prema MSFI 9, budući da HNB propisuje minimalne iznose rezervacija.
2.2. Osnova za izradu izvještaja
Stavke uključene u financijski izvještaj Banke iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem Banka posluje (funkcijska valuta). Obzirom da je Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uvela euro kao službenu valutu, Banka je za potrebe pripreme financijskih izvještaja za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine, promijenila prezentacijsku valutu iz kuna u eure, te su financijski izvještaji za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine prvi pripremljeni u eurima. Euro je od 1. siječnja 2023. godine također i funkcijska valuta Banke (do 1. siječnja 2023. godine to je bila kuna). Iako promjena prezentacijske valute u financijskim izvještajima predstavlja promjenu računovodstvene politike koja zahtijeva retroaktivnu primjenu, Banka nije objavila treću bilancu u financijskim izvještajima za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 8 (MRS) Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, obzirom da je utvrdila da promjena prezentacijske valute nema značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke, zbog stabilnog tečaja HRK/EUR zadnjih nekoliko godina.
Financijski izvještaji za 2022. godinu su sastavljeni u kunama kao funkcijskoj i izvještajnoj valuti koja je vrijedila do 31. prosinca 2022. godine. U financijskim izvješćima za godinu završenu 31. prosinca 2023. financijski podaci za 2022. godinu iskazani su u eurima i preračunati po fiksnom tečaju konverzije (1EUR= 7,53450 kuna).
Financijski izvještaji sastavljeni su po načelu povijesnog troška s izuzetkom financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MSFI 9 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.
Financijski izvještaji sastavljeni su po načelu nastanka događaja, kao i pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.
2.2.1. Promjene računovodstvenih politika i objava
Banka je tijekom godine usvojila sljedeće nove i dopunjene MSFI-je i tumačenja Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvješćivanja (IFRIC) koje je odobrila EU. Ukoliko je primjena standarda ili tumačenja utjecala na financijska izvještaje ili rezultat Banke, taj je utjecaj naveden.
Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje
U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila Europska unija:
- MSFI 17 "Ugovori o osiguranju" i pripadajuće izmjene MSFI-ja 17 "Ugovori o osiguranju" - na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
- Izmjena MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvješća" i MSFI-jeve Izjave o praksama 2- Objava računovodstvenih politika, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
- Izmjena MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške"- Definicija računovodstvenih procjena, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
- Izmjena MRS-a 12 "Porezi na dobit"- Odgođeni porezi povezani s imovinom i obvezama koji proizlaze iz iste transakcije, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.godine
- Izmjena MRS-a 12 "Porezi na dobit"- Međunarodna porezna reforma, Model pravila vezanih uz drugi stup, na snazi odmah i za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda nije dovelo do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke.
Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na
snazi
- Izmjena MSFI-ja 16 "Najmovi"- Obveza po osnovi najma u transakciji prodaje s povratnim najmom, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024.
- Izmjena MRS-a 1"Prezentiranje financijskih izvješća"- Klasifikacija obveza na kratkoročne ili dugoročne, klasifikacija odgođenih obveza na kratkoročne i dugoročne i dugoročne obveze vezane kovenantama, na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2024.
Novi standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji
MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija dana godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):
- Izmjena MRS-a 7"Izvještaj o novčanom toku" i MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje"- Financijski aranžmani dobavljača, na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2024. godine
- Izmjena MRS-a 21"Učinci promjena tečaja stranih valuta"- Učinci promjena tečaja stranih valuta: nemogućnost konverzije (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine
Banka očekuje da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke u razdoblju prve primjene standarda.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.
3.1. Financijska imovina i financijske obveze
Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u bilanci uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosne papire, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama. Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u svojoj bilanci samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima. Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji Banke.
Financijska imovina svrstana je u slijedeće kategorije mjerenja:
- Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku,
- Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
- Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.
Financijske obveze su bilo koje obveze za koje je ugovorena obveza isporuke novca ili druge financijske imovine drugom poslovnom subjektu, ugovorena obveza da se razmjeni pod potencijalno nepovoljnim financijskim uvjetima financijska imovina ili obveza s drugim poslovnim subjektom te ugovori koji će se, ili bi se mogli podmiriti u vlastitim dionicama poslovnog subjekta. Financijske obveze Banke vode se i mjere prema amortiziranom trošku.
Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u bilanci kada postoji zakonsko pravo izravnavanja određenih iznosa i kada postoji namjera izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine odnosno podmirivanje obveza.
Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u bilanci na dan prijenosa (dan namirenja). Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u bilanci počevši od datuma trgovanja. Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, u slučaju financijske imovine, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.2. Financijska imovina i financijske obveze – priznavanje i mjerenje
Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba slijedeća uvjeta:
- a) drži se u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje prikupljanjem ugovorenih novčanih tokova i prodajom financijske imovine i
- b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.
Financijska imovina iz poslovnog modela držanja radi naplate i prodaje i koja je zadovoljila SPPI test klasificira se u kategoriju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
Ovu kategoriju čine dužnički vrijednosni papiri i jedan od ciljeva je plasiranje trenutnog viška sredstava Banke i ostvarivanje određenih prihoda koji uključuju i kamatni prihod i u slučaju prodaje financijske imovine i prihod ostvaren u razlici u cijeni.
Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se po fer vrijednosti na zadnji kalendarski dan u mjesecu.
Naknadno mjerenje po fer vrijednosti sve dobitke ili gubitke uključuje u revalorizacijske rezerve u kapitalu i rezervama, sve dok se imovina ne proda ili na drugi način otuđi, u kojem trenutku se kumulativni dobici ili gubici prethodno iskazani u kapitalu i rezervama uključuju u neto dobit ili gubitak razdoblja.
Kamate i dividende iz ovog portfelja priznaju se u račun dobiti i gubitka, kao i očekivani gubici. Za vlasničke vrijednosne papire fer vrijednost financijskih instrumenata temelji se na tržišnoj cijeni na izvještajni datum, bez umanjenja za transakcijske troškove.
Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ukoliko su ispunjena oba slijedeća uvjeta:
a) Svrha poslovnog modela u okviru kojeg se drži financijska imovina je prikupljanje ugovorenih novčanih tokova i
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)
b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.
Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku predstavlja sva financijska imovina s fiksnim plaćanjima ili plaćanjima koja se mogu odrediti, koja ne kotira na aktivnom tržištu i koju je Banka stvorila plasirajući novac, robu ili usluge izravno dužniku.
Ovu skupinu prvenstveno čine dani krediti, dani depoziti i potraživanja koje je Banka kreirala.
U ovu kategoriju razvrstavaju se i dužnički vrijednosni papiri za koje Banka ima namjeru i sposobnost držati do dospijeća.
Banka može ovu financijsku imovinu prodati prije roka dospijeća u skladu s važećim međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, a bez promjene poslovnog modela ukoliko:
- postoji potreba za likvidnošću,
- blizu je rok njenog dospijeća,
- ukoliko dođe do promjene u sustavu oporezivanja,
- zbog značajnog internog restrukturiranja ili poslovnih kombinacija te
- postoji zabrinutosti vezana uz naplativost ugovornih novčanih tokova (npr. povećanje kreditnog rizika).
Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je ostala financijska imovina koja nije raspoređena u prethodne dvije kategorije, a raspoređuje se u:
- a) Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i kojima se aktivno ne trguje
- b) Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obavezno vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
U ovu kategoriju Banka razvrstava sve financijske instrumente koje drži radi trgovanja, odnosno koje je Banka stekla sa svrhom kratkoročnog stjecanja profita na temelju promjena cijena ili marži, kao i svi vlasnički vrijednosni papiri koji se obavezno vrednuju po fer vrijednosti, te derivati osim onih koji bi služili kao zaštitni računovodstveni instrument (hedging).
Financijske instrumente koje Banka početno razvrsta u kategoriju instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, naknadno vrednuje isključivo po fer vrijednosti. Rezultati vrednovanja po fer vrijednosti uključuju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.
Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL)
Očekivani kreditni gubici predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka na temelju vjerojatnosti nastanka neispunjenja obveza u dvanaestomjesečnom razdoblju ili tijekom vijeka trajanja financijskog instrumenta.
Očekivani kreditni gubitak računa se kao umnožak PD-a (vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza), gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD-a) i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza (EAD). Kod izračuna očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti raspoređene u A-1 podskupini (Stupanj 1) koristi se na izvještajnim datum diskontirani 12-mjesečni PD, a za izloženosti raspoređene u A-2 podskupini (Stupanj 2) diskontirani PD za cijeli vijek trajanja.
Za plasmane klasificirane u rizičnu skupinu A (Stupanj 1 i Stupanj 2), Banka provodi izračun očekivanog gubitka primjenom internog modela.
Za izloženosti koje se nalazi statusu neispunjavanja obveza, Banka računa očekivane gubitke na način propisan u internim procedurama za izračun rezervacija i određivanje klasifikacije izloženosti.
Banka priznaje očekivani kreditni gubitak u računu dobiti i gubitka u okviru troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)
Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL) (nastavak)
Banka početno priznaje financijsku imovinu u bilanci na dan kupnje. Pri početnom priznavanju financijske imovine po amortiziranom trošku i imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, banka mjeri po njezinoj fer vrijednosti uključujući i sve nastale transakcijske troškove.
Na izvještajni datum ovi se financijski instrumenti preispituju, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih razloga za umanjenje vrijednosti. Ukoliko postoje takvi pokazatelji, Banka procjenjuje nadoknadivi iznos.
Zajmovi i predujmovi prikazuju se neto iznosu nakon rezervacija za umanjenja vrijednosti, procijenjenih na temelju povijesnog obrasca gubitaka, kreditnih rejtinga zajmoprimaca te odražavajući gospodarsko okruženje u kojem zajmoprimci posluju. Ako se u kasnijem razdoblju iznos gubitka od umanjenja smanji, a smanjenje se objektivno može povezati s događajem nastalim nakon umanjenja, ukidanje očekivanih kreditnih gubitaka priznaje se u računu dobiti i gubitka.
Zajmovi koje je kreirala Banka dajući novac izravno zajmoprimcu prikazani su kao zajmovi koje je Banka odobrila i iskazani su po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za očekivane kreditne gubitke. Troškovi treće strane, kao što su pravne naknade nastale uslijed pribave instrumenata osiguranja kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata. Svi zajmovi i predujmovi priznaju se u trenutku isplate kredita, odnosno predujma zajmoprimcima.
Ispravak vrijednosti za očekivane kreditne gubitke utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti sve iznose koje potražuje. Iznos ispravka vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene i nadoknadive vrijednosti, koja predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključujući nadoknadive iznose od jamstava i drugih sredstava osiguranja, diskontirane po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi za kredit.
Ispravak vrijednosti za očekivane kreditne gubitke također pokriva gubitke koji, prema objektivnim dokazima, već postoje u kreditnom portfelju na datum financijskog izvještavanja. Ti gubici procjenjuju se na temelju prošlih gubitaka u određenoj komponenti portfelja, ocjeni kreditne sposobnosti kreditnog dužnika te uzimajući u obzir gospodarsko okruženje u kojem zajmoprimci posluju, sukladno propisanim metodologijama pozitivnih propisa iz segmenta odluka/propisa nadzora kreditnih institucija.
Umanjenje vrijednosti izloženosti provode se u računu dobiti i gubitka na teret troškova banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni, uz odobrenje računa ispravaka vrijednosti izloženosti na koje se ti ispravci odnose.
Ako se nakon prvog umanjenja vrijednosti plasmana, prilikom ponovne procjene poveća gubitak zbog izmijenjenih okolnosti, iznos povećanja gubitka knjiži se kao povećanje troška rezerviranja u računu dobiti i gubitka, te u bilanci kao ispravak vrijednosti djelomično nadoknadivih plasmana.
Ako se gubitak smanji, iznos smanjenja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao prihod od ukinutog rezerviranja, te u bilanci kao smanjenje ispravka vrijednosti djelomično naplativih sumnjivih i spornih tražbina.
3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)
Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL) (nastavak)
Gubitak po potpuno nenadoknadivim plasmanima knjiži se u poslovnim knjigama Banke kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen, te u bilanci kao stopostotni ispravak plasmana. Nenaplativi zajmovi se otpisuju u cjelokupnom iznosu, a sve naknadne uplate knjiže se u korist računa dobiti i gubitka.
Iznos rezerviranja za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama knjiži se kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen te u pasivi bilance kao posebne rezerve za gubitke po potencijalnim obvezama sukladno važećem Pravilniku.
Banka redovito procjenjuje financijsku imovinu kako bi ocijenila postoji li značajno povećanje kreditnog rizika ili objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti primjenjujući opći pristup prema kojem se kreditni rizik raspoređuje u tri stupnja:
- Stupanj 1 obuhvaća izloženost Banke kod koje se kreditni rizik nakon početnog priznavanja nije značajnije pogoršao;
- Stupanj 2 obuhvaća izloženost Banke kod koje se kreditni rizik nakon početnog priznavanja značajnije pogoršao;
- Stupanj 3 izloženost u statusu neispunjavanja ugovornih obveza.
Za potrebe izvještavanja prema HNB-u, sve izloženosti Banke klasificirane su u sljedeće kategorije:
- rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A-1 (Stupanj 1) i A-2 (Stupanj 2);
- rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B-1, B-2 i B-3 (Stupanj 3);
- rizična skupina C (Stupanj 3).
U rizičnu skupinu A raspoređuju se samo izloženosti prema dužniku koje nisu u statusu neispunjavanja obveza. U skladu s odredbama MSFI-ja 9 Banka provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje izloženosti u
iznosu jednakom:
- očekivanim kreditnim gubicima koji bi mogli nastati na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci za rizičnu podskupinu A-1,
- očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2.
Banka za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika za prijelaz iz rizične podskupine A-1 u A-2 koristi interno propisane kriterije. Smatra se da se kreditni rizik znatno povećao ovisno o internom rejtingu dužnika, nepovoljnim pokazatelja iz financijskih izvještaja, kašnjenju u plaćanju dospjelog duga kontinuirano dulje od 30 dana u materijalno značajnom iznosu, neprekidna blokada računa preko 15 do 60 dana, predstečajna nagodba, restrukturirana izloženost za koje je Banka procijenila da neće rezultirati umanjenjem financijske obveze, te da će dužnik u cijelosti podmiriti svoje obveze.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)
Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL) (nastavak)
Izloženosti prema dužniku koje su u statusu neispunjavanja obveza Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju, te provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje. Umanjenje vrijednosti u rizičnoj podskupini B-1 iznosi minimalno 2%.
Ovisno o razini umanjenja vrijednosti i rezerviranja izloženosti prema dužniku u statusu neispunjavanja obveza raspoređuju se u sljedeće podskupine:
- B-1, ako razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja ne prelazi 30% iznosa izloženosti;
- B-2, razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja prelazi 30%, a ne više od 70% iznosa izloženosti;
- B-3, razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja prelazi 70%, a manje od 100% iznosa izloženosti;
- C, razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosi 100% od iznosa izloženosti te nisu nastupili uvjeti za otpis potraživanja.
Izloženost ili dužnik je u statusu neispunjavanja obveza u slučajevima kada kasni s plaćanjem više od 90 dana u materijalno značajnom iznosu ili kad je malo vjerojatno da će dužnik biti sposoban u cijelosti podmiriti svoje obveze prema Banci bez poduzimanja mjera prisilne naplate. Sukladno internim kriterijima Banka klasificira izloženost i/ili cijelog dužnika u status neispunjavanja obveza i kod blokade računa dulje od 60 dana, stečaja, provođenja predstečajne nagodbe, restrukturiranja izloženosti za koje je Banka procijenila da bi mogla rezultirati umanjenjem financijske obveze dužnika, te da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoje obveze.
3.3. Financijska imovina i financijske obveze – prestanak priznavanja
Banka prestaje priznavati financijsku imovinu ili njezin dio onda kada isteknu ugovorna prava koja obuhvaćaju financijsku imovinu [ili neki njezin dio] ili ukoliko prenosi financijsku imovinu i sve rizike i koristi od vlasništva na drugog subjekta ili su ista u potpunosti ispravljena i otpisana.
Zajmovi i potraživanja se prestaju priznavati na dan kad Banka prenese svoja prava, dok imovina koja se vodi po amortiziranom trošku do dospijeća prestaje se priznavati po dospijeću.
Kad se prodaje financijska imovina koja se drži radi trgovanja ili u portfelju fer vrijednosti njezino priznavanje prestaje na dan trgovanja kada Banka preuzme obvezu prodaje imovine.
Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili su na neki drugi način prestale postojati.
3.4. Prihodi i rashodi od kamata
Prihodi i rashodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka po efektivnim kamatnim stopama, a koje uključuju amortizaciju svakog diskonta ili premije ili drugih razlika između inicijalne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegovog iznosa po dospijeću, uz primjenu efektivne kamatne stope.
Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijskog sredstva i prihod od kamata raspoređuje tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi, uključujući sve plaćene ili primljene naknade koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, zatim troškove transakcije i druge premije i diskonte, diskontiraju tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog sredstva ili kraćeg razdoblja, ako je primjenjivo.
Naknade za korištenje kredita se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode, odnosno rashode od kamata.
Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, otpisuju se do nadoknadivog iznosa. Obračun kamata po plasmanima raspoređenim u grupu djelomično i potpuno nenadoknadivih plasmana evidentira se na računima izvanbilance, a prihodi po njima ne računaju se i ne priznaju u računu dobiti i gubitka do trenutka naplate kada se priznaju u račun dobiti i gubitka.
Kamate obračunate i evidentirane na računima izvanbilančne evidencije priznaju se u računu dobiti i gubitka samo po naplati. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.
3.5. Prihodi i rashodi od naknada i provizija
Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada pravnih osoba za izdavanje kredita, garancija i drugih usluga Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.
Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga.
3.6. Strana sredstva plaćanja
Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u eure po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u eure po srednjem tečaju HNBa važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.
3.7. Doprinosi za zaposlenike
Prema domaćem zakonodavstvu Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na zaposlenike koji imaju zasnovan radni odnos, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Doprinos za mirovinsko osiguranje | 20% | 20% |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje | 16,5% | 16,5% |
Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali.
3.8. Porez na dobit
Porezni rashod na temelju poreza na dobit jest zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.
Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na izvještajni datum.
Odgođeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat na temelju razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne osnovice koja se upotrebljava za izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilančne obveze. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina priznaje se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti odbitne privremene razlike.
Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum izvještaja o financijskom položaju i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijele ili dijela porezne imovine.
Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva. Odgođeni porez knjiži se na teret ili u korist računa dobiti i gubitka, osim ako se odnosi na stavke koje se knjiže izravno u korist ili na teret kapitala, pri čemu se odgođeni porez također iskazuje u okviru kapitala.
Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista porezna vlast i ako Banka namjerava podmiriti svoju tekuću poreznu imovinu i obveze na neto osnovi.
Banka je obveznik plaćanja raznih indirektnih poreza, koji su iskazani u okviru administrativnih troškova.
3.9. Novac i novčani ekvivalenti
Za potrebe izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, sredstva kod HNB-a, stanja na žiro računima i oročena sredstva kod drugih banaka s izvornim dospijećem do 3 mjeseca od dana stjecanja.
Poslovi ponovne kupnje i prodaje
Vrijednosni papiri prodani u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvješćima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema bankama odnosno u obveze prema klijentima. Vrijednosni papiri kupljeni uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća po efektivnoj kamatnoj stopi.
Reklasifikacija financijske imovine
Banka će reklasificirati financijsku imovinu ako i samo ako dođe do promijene poslovnog modela upravljanja financijskom imovinom koji je početno priznat.
Nakon promjene Banka je dužna svu financijsku imovinu na koju to utječe reklasificirati.
3.10. Nekretnine, oprema i nematerijalna imovina
Nekretnine i oprema početno se iskazuju po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabave obuhvaća nabavnu cijenu i sve troškove izravno povezane s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu uporabu. Troškovi tekućeg održavanja i popravaka, zamjene te investicijskog održavanja manjeg obima priznaju se kao rashod kad su nastali. Materijalna i nematerijalna imovina pojedinačne nabavne vrijednosti do 265 eura otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.10. Nekretnine, oprema i nematerijalna imovina (nastavak)
Amortizacija se obračunava linearnom metodom, tako da se nabavna vrijednost imovine otpisuje kroz njezin procijenjeni vijek trajanja prema sljedećim godišnjim stopama:
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Opis | % | % |
| Građevinski objekti | 2,50 - 5 | 2,50 - 5 |
| Ulaganja u nekretnine | 2,50 - 5 | 2,50 - 5 |
| Računalni hardware | 15 - 50 | 15 - 50 |
| Namještaj i oprema | 10 - 25 | 10 - 25 |
| Motorna vozila | 10 - 20 | 10 - 20 |
| Računalni software | 10 - 50 | 10 - 50 |
| Ulaganja na tuđoj imovini | 10 - 20 | 10 - 20 |
Zemljište se ne amortizira.
Uprava periodički provjerava da li je došlo do okolnosti koje ukazuju na umanjenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Ako se utvrdi da je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od procijenjenog nadoknadivog iznosa, otpisuje se do nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici nastali prodajom dugotrajne imovine utvrđuju se na temelju knjigovodstvene vrijednosti i priznaju u računu dobiti i gubitka u okviru ostalih prihoda. Troškovi popravka i investicijskog održavanja terete račun dobiti i gubitka kad su nastali.
3.11. Ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine odnosi se na nekretnine koje se drže u svrhu zarade prihoda od najma i/ili zbog porasta vrijednosti kapitalne imovine (uključujući imovinu u pripremi za tu svrhu). Ulaganja u nekretnine se inicijalno mjeri po trošku nabave uključujući transakcijske troškove, a naknadno mjerenje ulaganja u nekretnine mjeri se po amortiziranom trošku. Imovina se prestaje priznavati prilikom otuđenja ili kod konačnog povlačenja ulaganja u nekretninu iz upotrebe i bez očekivanja bilo kakve buduće ekonomske koristi od otuđenja. Dobici ili gubici koji nastaju prestankom priznavanja nekretnine (izračunate kao razlika između neto primitaka od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine) priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad se imovina prestane priznavati.
Amortizacija se obračunava linearnom metodom, tako da se nabavna vrijednost imovine otpisuje kroz njezin procijenjeni vijek trajanja prema godišnjim stopama prikazanim u točci 3.10.
3.12. Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja
Banka preuzima nekretnine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja po zajmovima i predujmovima koje su predmet ovršnog postupka. Takve nekretnine priznaju se u vlasništvo banke po pravomoćnom sudskom rješenju o namirenju, te vrijednost nekretnine Banka evidentira po vrijednosti iz Rješenja ili po procijenjenoj vrijednosti, ovisno što je niže. Prihodi ili rashodi pri prodaji preuzetih nekretnina priznaju se u računu dobiti ili gubitka.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.13. Preračunavanje stranih sredstava plaćanja
Financijski izvještaji su iskazani u domaćoj valuti EUR, a iznosi zaokruženi na najbliže tisuće. Valutni tečaj primijenjeni na kraju izvještajnog razdoblja u odnosu na američki dolar :
| 31. prosinca 2023. | 1 EUR = 1,1050 USD |
|---|---|
| 31. prosinca 2022. | 1 EUR = 1,0666 USD |
Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u EUR po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna sredstva i monetarni izvori sredstava u stranim valutama i uz valutnu klauzulu preračunavaju se u protuvrijednost EUR po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na izvještajni datum. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja u EUR priznaju se u računu dobiti i gubitka.
3.14. Financijski instrumenti koji se vode u izvanbilančnoj evidenciji
U okviru redovnog poslovanja Banka je izdavanjem garancija, akreditiva i odobravanjem okvirnih kredita koji nisu u cijelosti iskorišteni iskazala potencijalne i preuzete obveze u izvanbilančnoj evidenciji. Ovi financijski instrumenti se iskazuju u bilanci Banke u trenutku kad Banka po njima podmiri dospjelu obvezu.
3.15. Skrbnički poslovi
Banka upravlja sredstvima putem skrbništva u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva, za koje obračunava naknadu. Budući da ti iznosi ne predstavljaju sredstva, odnosno obveze Banke, oni su isključeni iz bilance koja je prezentirana ovim Izvještajem (Bilješka 31), osim prolaznog računa skrbništva na kojima se nalaze sredstva trećih strana.
3.16. Ugovori o prodaji i reotkupu
Ako je neko financijsko sredstvo prodano temeljem sporazuma o reotkupu sredstva po fiksnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni uvećanoj za prinos zajmodavatelja, ili ako je pozajmljeno temeljem sporazuma o povratu sredstva prenositelju, ne prestaje se priznavati jer Banka zadržava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom.
Vrijednosni papiri prodani temeljem ugovora o prodaji i reotkupu ("repo ugovori") iskazuju se u okviru bilančnih stavki prema izvornoj klasifikaciji imovine ili ih Banka reklasificira u okviru svoje bilance. Obveza prema drugoj strani iskazuje se u okviru stavke "Uzeti zajmovi".
3.17. Najmovi
Klasifikacija najma obavlja se na početku najma, a najmove dijelimo na financijske i operativne najmove.
Najam se klasificira kao financijski najam ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom.
U slučaju da uđe u financijski najam u svojstvu najmodavca, Banka će imovinu danu u financijski najam početno priznati kao potraživanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o financijskom najmu Banka pripisuje iznosu potraživanja po najmu.
U slučaju da uđe u financijski najam u svojstvu najmoprimca, Banka ga na početku razdoblja trajanja najma priznaje u bilanci kao imovinu i obveze po iznosima jednakima fer vrijednosti iznajmljene imovine, ili ako je niža, po sadašnjoj vrijednosti minimalnih uplata po najmu koje se izračunavaju prilikom početka najma koristeći implicitnu kamatnu stopu financijskog najma, ili ako to nije praktično kamatnu stopu na dodatna sredstva. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o financijskom najmu [npr. troškovi posrednika u pregovorima], Banka pripisuje iznosu priznate unajmljene imovine.
Banka za vrijeme trajanja financijskog najma provodi amortizaciju unajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke. Iznimno, ako nije vjerojatno da će Banka, nakon završetka najma, steći vlasništvo nad unajmljenom imovinom, Banka će ju amortizirati u razdoblju kraćem od razdoblja trajanja najma.
Poslovni najam je svaki drugi oblik najma osim financijskog najma, a klasificira se kao poslovni ako se ne prenose svi rizici i koristi povezani s vlasništvom.
U slučaju da uđe u poslovni najam u svojstvu najmodavca, Banka će imovinu danu u poslovni najam računovodstveno iskazati u svojoj bilanci u skladu s prirodom imovine dane u najam. Prihod od poslovnog najma Banka će priznati u prihode tijekom razdoblja najma koristeći linearnu metodu. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod na isti način kao i prihode od najma.
Banka za vrijeme trajanja poslovnog najma provodi amortizaciju i testiranje umanjenja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke.
Banka za vrijeme trajanja najma provodi testiranje umanjenja unajmljene imovine na isti način na koji provodi testiranja umanjenja iste vrste imovine koja je u vlasništvu Banke.
Banka u razdoblju trajanja financijskog najma s potraživanjem po financijskom najmu postupa kao s otplatom glavnice i financijskim prihodom. Banka priznaje financijski prihod u iznosima koji odražavaju konstantnu periodičnu stopu povrata na nenaplaćeno neto ulaganje u financijski najam.
U slučaju da uđe u poslovni najam u svojstvu najmoprimca, Banka će najam obavezno evidentirati na računima imovine i obveza u skladu sa odredbama MRS-a 16:
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.17. Najmovi (nastavak)
- Obvezu najma (pasiva dugoročne obveze) u visini sadašnje vrijednosti ugovorenih plaćanja po ugovoru o operativnom najmu za ugovoreno razdoblje.
- Imovinu s pravom korištenja (aktiva dugotrajna imovina) u visini početno utvrđene obveze po ugovoru o operativnom najmu uvećanoj za sva obavljena plaćanja do početka ugovora (posebna najamnina), te početne izravne troškove koji nastanu za primatelja najma (trošak obrade).
- Nakon početka najma, korisnik najma dužan je imovinu s pravom korištenja mjeriti metodom troška. Prema metodi troška, imovina s pravom korištenja mjeri se po trošku umanjenom za otpis vrijednosti, tj. Akumuliranu amortizaciju. Iskazana imovina amortizira se mjesečno.
Obveza za najam početno se mjeri u visini sadašnje vrijednosti plaćanja za najam kroz razdoblje najma utvrđene primjenom stope sadržane u najmu, ako ju je moguće trenutno utvrditi. U suprotnome, Banka će primijeniti inkrementalnu stopu na zaduženje (kamatnu stopu zaduživanja na tržištu pod sličnim uvjetima ili sa sličnim instrumentima osiguranja).
Tako izračunata kamata na obvezu po ugovoru o operativnom najmu predstavlja trošak razdoblja na koji se odnosi i ne uključuje se u dugoročnu obvezu.
Iznimku od ovog načina evidentiranja najmova su ugovori sklopljeni na razdoblje do godine dana ili ugovori o najmu čiji je predmet imovina male vrijednosti, te se se takvi ugovori ne smatraju najmom nego uslugom i iskazuju se mjesečno kao rashod od najma tijekom trajanja ugovora.
3.19. Netiranje financijskih instrumenata
Financijska imovina i obveze se netiraju, te se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u neto iznosu, u slučaju kada postoji zakonski provedivo pravo na prijeboj priznatih iznosa i postoji namjera namire na neto principu ili istovremeno stjecanja imovine i podmirenja obveza.
3.20. Računovodstveno iskazivanje ugovora o financijskim garancijama
Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.
Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija. Inicijalna fer vrijednost amortizira se tijekom razdoblja trajanja financijske garancije. Obveze po garancijama naknadno se iskazuju po amortiziranom iznosu ili sadašnjoj vrijednosti eventualnih očekivanih plaćanja (kada je plaćanje po garanciji vjerojatno), ovisno o tome koji je iznos viši. Financijske garancije uključuju se u ostale obveze.
Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u dobiti ili gubitku.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.21. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe
U primjeni računovodstvenih politika Uprava je dužna davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje ne moraju biti očigledne iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke temelje se na prošlom iskustvu i drugim činiteljima koji se smatraju relevantnim. Ostvareni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih.
Procjene i pretpostavke na temelju kojih su izvedene kontinuirano se revidiraju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju promjene ako promjena utječe samo na to razdoblje odnosno i u razdoblju promjene i u budućim razdobljima ako promjena utječe i na tekuće i na buduća razdoblja.
U nastavku su iznesene osnovne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori neizvjesnosti procjena na izvještajni datum koji nose značajan rizik, koji može dovesti do materijalno značajnog usklađenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u idućoj financijskoj godini.
Iako Banka u određenim razdobljima može pretrpjeti gubitke, koji su uglavnom razmjerni u odnosu na ispravak vrijednosti zbog umanjenja kredita, Uprava je prosudila da su ispravci za gubitke po kreditima adekvatni za pokriće gubitaka koji bi mogli nastati po rizičnoj aktivi.
U okviru redovnog poslovanja protiv Banke je pokrenuto nekoliko sudskih sporova i pritužbi. Uprava Banke vjeruje da eventualna konačna obveza Banke nakon okončanja sporova neće imati dodatne materijalno značajne negativne utjecaje – nakon provedenih rezerviranja do datuma sastavljanja ovog izvješća - na financijski položaj ni na buduće rezultate poslovanja Banke.
Procjene za kreditni rizik
Uprava banke kroz poslovni model određuje cilj upravljanja financijskom imovinom, koji se definira na temelju procjene drži li se financijska imovina radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova, prikupljanja ugovornih novčanih tokova i prodaje financijske imovine ili samo radi prodaje. Zadane ciljeve Banka nastoji ostvariti kroz tri glavne grupe poslovanja: poslovno bankarstvo, građanstvo i riznica.
Pri definiraju poslovnih modela Banka sagledava prošla iskustva u načinu ostvarivanja novčanih tokova za svaku grupu poslovanja, a zatim i na razini poslovnog modela. Analizira i uspješnost poslovnog modela u ostvarivanju zadanih ciljeva, kao i izvještavanje rukovodstava Banke o istome. Sagledavaju se i primarni rizici koji utječu na uspješnost poslovnog modela i način na koji se upravlja tim rizicima. Učestalost i značaj prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i očekivane buduće prodajne aktivnosti također se sagledavaju prilikom definiranja poslovnog modela.
Banka minimalno jednom tromjesečno u svrhu procjene očekivanih kreditnih gubitaka pregledava svoj kreditni portfelj. U svojim internim aktima Banka je propisala indikatore za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2. Isto tako je internim aktima propisala kriterije za utvrđivanje statusa neispunjavanja obaveza.
Kriteriji za procjenu značajnog povećanja kreditnog rizika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2 definiraju se na odgovarajućoj razini klijenta i razlikuju ovisno je li se radi o izloženosti prema stanovništvu ili izloženosti prema pravnim osobama.
3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)
3.21. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)
Kriteriji uključuju pripadajuće promjene u određivanju internog rejtinga kreditnog rizika, zaštitnoj mjeri za neispunjenje obveza ako su ugovorna plaćanja kontinuirano dospjela, u iznosima koji prelaze prag materijalne značajnosti, dulje od 30 dana, nezadovoljavanju određenih financijskih pokazatelja, provođenju mjera restrukturiranja, uzastopna blokada klijenta duža od 15 dana na datum izvještaja.
Kreditni rizik značajno se povećao od početnog priznavanja kada je ispunjen jedan od gore navedenih kriterija.
U rizičnu skupinu A raspoređuju se samo izloženosti prema dužniku koje nisu u statusu neispunjavanja obveza.
U skladu s odredbama MSFI-ja 9 Banka provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom:
- očekivanim kreditnim gubicima koji bi mogli nastati na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci za rizičnu podskupinu A-1,
- očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2.
Izloženosti prema dužniku koje su u statusu neispunjavanja obveza Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju, te provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje.
Izračun postotne vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na standardnim parametrima kreditnog rizika:
- PD (Engl. Probability of Default) vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza,
- LGD (Engl. Loss Given Default) gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja obaveza,
- EAD ( Engl. Exposure at Default ) izloženost u trenutku defaulta.
Stope PD-ja Banka je izračunala ovisno o kategoriji izloženosti u koju je pojedini klijent razvrstan (prema ESA sektorizaciji), na način da je PD za svaku pojedinačnu kategoriju izloženosti izračunat kao ponderirani godišnji prosjek na temelju podataka za svaku pojedinu godinu.
Stope gubitka u slučaju nastupanju statusa neispunjavanja obaveza (LGD) Banka je izračunala, ovisno o kategoriji izloženosti u koju je pojedini klijent razvrstan (prema ESA sektorizaciji), te je li plasman osiguran ili neosiguran, na temelju podataka o ulascima u status neispunjenja obveza, te naplati i izlascima iz statusa neispunjavanja obveza.
Izloženost u trenutku defaulta (EAD – Engl. Exposure at Default ) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koju je potrebno izračunati ispravke vrijednosti.
Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1.
Iznos očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – Engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja, računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – stupanj 1), dok se kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – stupanj 2).
Za izloženosti rizičnih skupina B i C (stupanj 3) očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope).
3.22. Izvještavanje po segmentima
Poslovni segmenti iskazani su u skladu sa internim izvještajima koje organizacijske jedinice tj. sektori izrađuju i prezentiraju Upravi Banke kao donositelju ključnih poslovnih odluka.
U skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 8: Poslovni segmenti ("MSFI 8"), Banka je identificirala tri glavna segmenta i to: poslovno bankarstvo, građanstvo i riznicu.
Banka djeluje isključivo na teritoriju Republike Hrvatske, pa je ukupna imovina i većina klijenata smještena u Hrvatskoj.
Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 11. ovih financijskih izvještaja.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
4. Kamatni prihodi
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| a) Analiza prema sektorskoj podjeli |
||
| Zajmovi poduzećima | 7.522 | 7.028 |
| Zajmovi stanovništvu | 5.576 | 5.417 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 2.304 | 1.952 |
| Hrvatska narodna banka | 2.607 | - |
| Ostala društva | 765 | 458 |
| 18.774 | 14.855 | |
| b) Analiza prema produktu | 2023. | 2022. |
| 18.774 | 14.855 | |
|---|---|---|
| Dužnički vrijednosni papiri | 2.304 | 1.952 |
| Plasmani bankama | 2.945 | - |
| Zajmovi klijentima | 13.525 | 12.903 |
Iz pozicije kamatnih prihoda isključeni su kamatni prihodi po zateznim kamatama, a koji su uključeni u stavku ostali prihodi.
5. Rashodi od kamata i slični rashodi
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| a) Analiza prema sektorskoj podjeli |
||
| Stanovništvo | (763) | (541) |
| Poduzeća | (532) | (159) |
| Banke | (1.125) | (776) |
| Ostala društva | (24) | (30) |
| Nerezidenti | (52) | (58) |
| (2.496) | (1.564) | |
| b) Analiza prema produktu | ||
| 2023. | 2022. | |
| Depoziti | (2.156) | (1.329) |
| Uzeti zajmovi | (340) | (235) |
| (2.496) | (1.564) |
Bilješke uz financijske izvještaje Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak) (svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
6. Prihodi i rashodi od naknada i provizija
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Prihodi od naknada i provizija | ||
| Prihodi od provizija od poduzeća | 2.464 | 2.599 |
| Prihodi od provizija od stanovništva i obrtnika | 1.073 | 919 |
| Prihodi od provizija od banaka | 1.105 | 1.163 |
| Prihodi od provizija od nerezidenata | 100 | 88 |
| 4.742 | 4.769 | |
| Rashodi po naknadama i provizijama | ||
| Provizije za usluge platnog prometa u zemlji | (1.190) | (1.049) |
| Ostale naknade i provizije | (452) | (394) |
| (1.642) | (1.443) | |
| 7. Neto dobit od financijskog poslovanja |
||
| 2023. | 2022. | |
| a) | ||
| Neto dobit od trgovanja stranim valutama | 251 | 761 |
| (Gubitak)/dobit od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
(2) | (79) |
| (Gubitak)/Dobitak od financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
- | (6) |
| 249 | 676 | |
| b) | ||
| Dobit od obračunatih tečajnih razlika | (64) | (36) |
| 8. Ostali prihodi |
2023. | 2022. |
| Prihodi od najamnina | 401 | 415 |
| Ostali prihodi iz poslovanja | 1.249 | 1.271 |
| Kamatni prihod po zateznim kamatama | 572 | 457 |
| 2.222 | 2.143 |
Ostali prihodi iz poslovanja odnose se najvećom dijelom na prodaju materijalne imovine, otkupa isteklih polica osiguranja za zaposlenike, prihode od dividendi, prihodi od ostalih fakturiranja za zajedničke troškove, prihode iz ranijih godina i ostale slične stavke. U ostale prihode su uključeni i kamatni prihodi po zateznim kamatama, a koji su isključeni iz pozicije kamatnih prihoda.
9. Troškovi poslovanja
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Troškovi osoblja (Bilješka 9.1) | 4.811 | 4.474 |
| Materijal i usluge | 5.179 | 4.534 |
| Amortizacija imovine (Bilješka 18., 19. i 20.) | 1.136 | 1.106 |
| Troškovi administracije i marketinga | 252 | 169 |
| Premije osiguranja | 410 | 323 |
| Porezi i doprinosi | 186 | 151 |
| Ostali troškovi | 509 | 388 |
| 12.483 | 11.145 |
U poziciji troškovi materijala i usluga najveće stavke odnose se na troškove tekućeg održavanja, troškove čuvanja i osiguranja imovine, troškove zakupnina za poslovne prostore i bankomate, te troškove telekomunikacijskih i ostalih usluga.
9.1 Troškovi osoblja
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Neto plaće zaposlenih | 2.511 | 2.401 |
| Troškovi poreza i doprinosa iz plaća | 1.027 | 975 |
| Troškovi doprinosa na plaće | 551 | 527 |
| Ostali troškovi zaposlenih | 722 | 571 |
| 4.811 | 4.474 |
Banka kapitalizira dio plaća poslovnog i razvojnog tima djelatnika kroz interni razvoj softvera što je u 2023. godini iznosilo ukupno 292 tis eur (2022: 274 tis eur). Banka je na dan 31. prosinca 2023. imala 187 zaposlenika (31. prosinca 2022 : 191).
10. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja
Kretanja umanjenja vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka
| Bilješka | 2023. | 2022. | |
|---|---|---|---|
| Zajmovi i potraživanja klijentima | 15 | (4.942) | (7.626) |
| Plasmani financijskim institucijama | 13 | (685) | (219) |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku | 16 | (61) | (50) |
| Ostala imovina | 21 | (274) | (408) |
| Očekivani gubici za potencijalne obveze | (616) | (1.059) | |
| Ostala rezerviranja | (9) | (1) | |
| (6.587) | (9.363) | ||
| Manje: naplaćeni i oslobođeni iznosi | |||
| Zajmovi i potraživanja klijentima | 15 | 5.587 | 6.999 |
| Plasmani financijskim institucijama | 13 | 659 | 236 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku | 16 | 82 | 164 |
| Ostala imovina | 21 | 246 | 420 |
| Očekivani gubici za potencijalne obveze | 722 | 697 | |
| 7.297 | 8.516 | ||
| Ukupno troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja |
710 | (847) |
Detaljni prikaz kretanja umanjenja vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka mogu se vidjeti u referentnim gore navedenim bilješkama.
Ukupno umanjenje po izloženostima klasificiranim u rizične podskupine A1 i A2 u razdoblju do 31. prosinca 2023. je iznosilo 0,62% (2022 : 1,29%) iznosa bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti u tim rizičnim podskupinama.
11. Izvještavanje po segmentima
Temeljem zahtjeva MSFI 8, Banka je poslovne segmente odredila i iskazuje ih u skladu s internim izvješćivanjem prema Upravi Banke.
Kako Banka ne raspoređuje opće i administrativne troškove po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata. Također Banka ne primjenjuje interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti pojedinog poslovnog segmenta.
Poslovni segmenti
Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža kroz tri glavna poslovna segmenta:
- Poslovno bankarstvo uključuje kreditno-garantno i depozitno poslovanje, kartično poslovanje te ostale transakcije sa klijentima pravnim osobama
- Građanstvo uključuje kreditno i depozitno poslovanje sa građanima, platno prometne usluge, kartično poslovanje i distributivne kanale
- Riznica uključuje poslove upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom, vrijednosnim papirima i ostalim financijskim instrumentima, poslovanje oročenim depozitima financijskih institucija te skrbništvo nad vrijednosnim papirima.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
11. Izvještavanje po segmentima (nastavak)
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima za godinu koja je završila 31.12.2023. godine dajemo u nastavku:
| Poslovno bankarstvo |
Građanstvo | Riznica | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Neto prihod od kamata | 7.589 | 4.598 | 4.091 | - | 16.278 |
| Neto prihod od provizija i naknada | 3.590 | 938 | (1.428) | - | 3.100 |
| Prihod od trgovanja i ulaganja | - | - | 249 | - | 249 |
| Ostali prihod | 399 | 405 | (249) | 1.603 | 2.158 |
| Prihod iz poslovanja | 11.578 | 5.941 | 2.663 | 1.603 | 21.785 |
| Opći i administrativni troškovi | - | - | - | 11.347 | 11.347 |
| Amortizacija | - | - | - | 1.136 | 1.136 |
| Očekivani kreditni gubici od zajmova i potraživanja od klijenata |
(1.785) | 1.064 | 2 | - | (719) |
| Ostala rezerviranja | 9 | 9 | |||
| Troškovi poslovanja | (1.785) | 1.064 | 2 | 12.492 | 11.773 |
| Dobit prije oporezivanja | - | - | - | - | 10.012 |
| Porez na dobit | - | - | - | - | (1.825) |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | 8.187 |
| Imovina segmenta | 194.711 | 140.997 | 240.373 | - | 576.081 |
| Neraspoređena imovina | - | - | - | 24.765 | 24.765 |
| Ukupna imovina | 194.711 | 140.997 | 240.373 | 24.765 | 600.846 |
| Obveze segmenta | 58.357 | 252.010 | 216.397 | 9.127 | 535.891 |
| Neraspoređeni kapital i rezerve | - | - | - | 64.955 | 64.955 |
| Ukupno kapital i obveze i rezerve | 58.357 | 252.010 | 216.397 | 74.082 | 600.846 |
11. Izvještavanje po segmentima (nastavak)
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima za godinu koja je završila 31.12.2022. godine dajemo u nastavku:
| Poslovno bankarstvo |
Građanstvo | Riznica | Ostalo | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Neto prihod od kamata | 7.482 | 4.690 | 1.140 | - | 13.311 |
| Neto prihod od provizija i naknada | 3.656 | 865 | (1.196) | - | 3.325 |
| Priod od trgovanja i ulaganja | - | - | 676 | - | 676 |
| Ostali prihod | 435 | (856) | 857 | 1.652 | 2.089 |
| Prihod iz poslovanja | 11.573 | 4.699 | 1.477 | 1.652 | 19.401 |
| Opći i administrativni troškovi | - | - | - | 10.039 | 10.039 |
| Amortizacija | - | - | - | 1.106 | 1.106 |
| Gubitci od umanjenja vrijednosti zajmova klijentima i ostale imovine |
842 | 134 | (130) | - | 846 |
| Rezerviranja za obveze i troškove | - | - | - | 1 | 1 |
| Troškovi poslovanja | 842 | 134 | (130) | 11.146 | 11.992 |
| Dobit prije oporezivanja | - | - | - | - | 7.409 |
| Porez na dobit | - | - | - | - | (1.382) |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | 6.027 |
| Imovina segmenta | 181.659 | 127.043 | 239.002 | - | 547.704 |
| Neraspoređena imovina | - | - | - | 25.433 | 25.433 |
| Ukupna imovina | 181.659 | 127.043 | 239.002 | 25.433 | 573.137 |
| Obveze segmenta | 43.163 | 265.960 | 201.007 | 8.501 | 518.631 |
| Neraspoređeni kapital i rezerve | - | - | - | 54.506 | 54.506 |
| Ukupno kapital i obveze i rezerve | 43.163 | 265.960 | 201.007 | 63.007 | 573.137 |
12. Porez na dobit
Porez na dobit obračunava se po stopi od 18% na oporezivu dobit.
Usklađenje poreza na dobit:
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Tekući porez na dobit | 1.825 | 1.382 |
| Efekti neto odgođenih poreza na Račun dobiti i gubitka | (908) | (9) |
| 917 | 1.373 |
Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da ima primjereno rezervirane porezne obveze u priloženim financijskim izvješćima. Međutim, ostaje rizik da bi nadležna tijela mogla zauzeti različito gledište s obzirom na tumačenje odredbi.
U toku 2023. godine Banka je ukupno uplatila 1.324 tisuća eura predujmova poreza na dobit (2022.: 1.101 tis eur). Odgođena porezna imovina odnosi se na stanja razgraničenih naknada za korištenje kredita za vrijeme trajanja kredita, te na iznos umanjenja imovine u osnovnim sredstvima. Za 2023. godinu učinak odgođenog poreza iznosi 22 tisuća eura (2022.: 237 tisuća eura).
| Neto odgođeni porezi | Poslovna zgrada | Prihodi budućih razdoblja |
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2022. godine | (607) | (287) | 8 |
| Iskazano kroz dobit ili gubitak | 21 | (35) | (8) |
| Stanje 31. prosinca 2023. godine | (586) | (322) | - |
| Usklađenje tekućeg poreza: | 2023. | 2022. | |
| Računovodstvena dobit prije poreza | 10.012 | 7.409 | |
| Stavke koje uvećavaju poreznu osnovicu | 225 | 326 | |
| Stavke koje smanjuju poreznu osnovicu | (98) | (55) | |
| Osnovica poreza na dobit za godinu | 10.139 | 7.681 | |
| Porez po stopi od 18% | 1.825 | 1.382 | |
| Tekući porez na dobit | (1.825) | (1.382) | |
| Efektivna porezna stopa | 18,23% | 18,66% | |
Porezno nepriznati troškovi odnose se na troškove reprezentacije, troškova za osobni prijevoz i nepriznati dio otpisa potraživanja, te rashode od nerealiziranih gubitaka i razlike odgođenih prihoda razgraničenja naknada.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
13. Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Gotovina u blagajni | 12.207 | 19.537 |
| Ukupno gotovina | 12.207 | 19.537 |
| Žiro račun kod Hrvatske narodne banke | 1.017 | 93.003 |
| Ostali depoziti u HNB | 97.426 | 5.696 |
| Očekivani kreditni gubici | (30) | (30) |
| Ukupno sredstva kod Hrvatske narodne banke | 98.413 | 98.669 |
| Sveukupno gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke | 110.620 | 118.206 |
Odlukom o izmjenama Odluke o obveznoj pričuvi , NN 83/2022 od 18.07.2022. g., objavljeno je da je posljednje obračunsko razdoblje za obračun obvezne pričuve od 01. do 30. studenog 2022. godine, te zadnje razdoblje održavanje od 14. do 30. prosinca 2022. godine, kada je prestala propisana obveza prema HNB-u za izdvajanje i održavanje obvezne pričuve. HNB je sva izdvojena sredstva po obveznoj pričuvi vratio na račune banaka u prosincu 2022. godine.
Dana 20. listopada 2022. godine donesena je Odluka EU 2022_2071 Od 01.01.2023. godine o prijelaznim odredbama za primjenu odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke nakon uvođenja Eura u Hrvatskoj (ESB/2022/36). Banke na osnovi stanja bilanca održavaju minimalne pričuve na target računu kod HNB-a. Razdoblje održavanje minimalnih pričuva za financijske institucije na kraju 2023. godine traje od 20.12.2023 do 30.01.2024. godine. Za banku izračunata minimalna pričuva potrebna za održavanje iznosi 3.573.848 tis eura za navedeno razdoblje.
Sva sredstva kod Hrvatske narodne banke smatraju se potpuno nadoknadivim sredstvima te su razvrstana u Stupanj 1.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
14. Plasmani drugim bankama
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Tekući računi kod drugih banaka | 461 | 12.801 |
| Krediti i oročeni depoziti kod drugih banaka | 14.450 | 457 |
| Ukupno plasmani drugim bankama, bruto | 14.911 | 13.258 |
| Očekivani kreditni gubici | (4) | (4) |
| Ukupno plasmani drugim bankama, neto | 14.907 | 13.254 |
Od ukupnog iznosa kredita i oročenih depozita kod drugih banaka, 457 tisuća eura odnosi se na jamstveni depozit kod Erste banke s izvornim dospijećem dužim od 3 mjeseca, te isti nije uključen u novčane ekvivalente.
Svi plasmani drugim bankama smatraju se potpuno nadoknadivim plasmanima te su razvrstani u Stupanj 1.
Zemljopisna analiza:
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Njemačka | 499 | 4.209 |
| Italija | 379 | 289 |
| Hrvatska | 13.954 | 1.779 |
| Austrija | 20 | 127 |
| Sjedinjene Američke Države | 34 | 6.741 |
| Španjolska | 22 | 109 |
| 14.907 | 13.254 |
Svi inozemni plasmani nalaze se u bankama sa kreditnim rejtingom od A+ do BBB+.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
15. Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Vlasnički vrijednosni papiri | ||
| Udjeli u investicijskim fondovima | 3.710 | 3.713 |
| Dionice | 1.410 | 1.469 |
| Poslovni udjeli i depozitarne potvrde | 734 | 725 |
| Konvertibilne obveznice | 233 | 191 |
| Ukupno | 6.087 | 6.098 |
Banka u portfelju vrednovanja koji se obvezno vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazuje vlasničke vrijednosne papire, a to su dionice, poslovni udjeli i udjeli u otvorenim investicijskim fondovima.
Cijena odnosno vrijednost udjela u investicijskim fondovima utvrđuje se u društvu za upravljanje investicijskim fondom, udjeli ne kotiraju na burzi, međutim podaci o vrijednostima udjela su javno dostupni na njihovim internetskim stranicama. Mjesečno se dostavljaju podaci o stanju vrijednosti udjela na zadnji dan u mjesecu.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
16. Financijska imovina po amortiziranom trošku
Zajmovi i potraživanja klijentima
Analiza kreditnog portfelja prema sektorskoj pripadnosti
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Stanovništvo | 152.308 | 138.187 |
| Poduzeća | 190.766 | 187.963 |
| Ostala društva | 2.232 | 2.624 |
| Financijske institucije | 12.047 | 2.212 |
| Bruto zajmovi | 357.353 | 330.986 |
| Očekivani kreditni gubici | (20.395) | (21.621) |
| Ukupno zajmovi klijentima | 336.958 | 309.365 |
Zajmovi i potraživanja klijentima vode se kao financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku.
Zajmovi su osigurani posebnim osiguranjima na nekretninama adekvatne vrijednosti, depozitima, jamstvima, vrijednosnicama, policama i drugim vrstama osiguranja.
Kamatne stope za zajmove poduzećima iznosile su od 2,99% do 7,99% u 2023. godini (2022.: od 2,99% do 7,99%), na zajmove stanovništvu od 2,29% do 6,99% (2022.: od 2,29% do 7,20%), dok su za financijske institucije kamatne stope iznosile od 4,75% do 5,30% tijekom 2023. godine ( 2022.: od 0,05% do 1,50%).
a) Kretanje u rezervacijama za očekivane kreditne gubitke zajmova i potraživanja klijenata:
| Očekivani kreditni gubici |
|
|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2022. | 21.621 |
| Nova vrijednosna usklađenja (Bilješka 10) | 5.186 |
| Naplaćeni iznosi (Bilješka 10) | (6.868) |
| Otpis u potpunosti nenadoknadivih zajmova | 454 |
| Tečajne razlike | 2 |
| Stanje 31. prosinca 2023. | 20.395 |
Banka je u 2023. godini provela i konačne otpise potpuno nenadoknadivih plasmana za klijente za koje su poduzete i iscrpljene sve mogućnosti naplate potraživanja i za koje više nema mogućnosti naplate na teret ispravka vrijednosti u iznosu od 454 tis eura (2022.: 27 tis eur).
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
Dužnički vrijednosni papiri
Analiza prema produktu
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Obveznice | 96.185 | 859 |
| Trezorski zapisi MF | 10.872 | - |
| Mjenice | 499 | - |
| 107.556 | 859 | |
| Umanjenje vrijednosti | (47) | (2) |
| UKUPNO | 107.509 | 857 |
Banka je početkom 2023. godine napravila reklasifikaciju portfelja dužničkih vrijednosnih papira, te je iz portfelja fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, iste rasporedila u portfelj po amortiziranom trošku. U 2022. godini banka je u portfelju po amortiziranom trošku od vrijednosnih papira imala američku državnu obveznicu u iznosu od 857 tis eura. Banka je, u skladu s točkom B4.4.2. MSFI9: Financijski instrumenti, kao datum računovodstvene reklasifikacije financijskih instrumenata odredila 1. ožujka 2023. godine s obzirom da je isti prvi dan nakon izvještajnog razdoblja u kojem je došlo do promjene poslovnog modela.
Promjena poslovnog modela, odnosno reklasifikacija portfelja rezultirala je smanjenjem dužničkih vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za 100,0 milijuna eura, uvećanjem portfelja dužničkih vrijednosnih papira po amortiziranom trošku za 105,3 milijuna eura te povećanjem akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti u kapitalu i rezervama za 5,3 milijuna eura, što je bilo vidljivo u prvom slijedećem izvještajnom razdoblju sa stanjem na dan 31. ožujka 2023. godine.
Promjene imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku tijekom 2023.
| Obveznice | Trezorski zapisi | Komercijalni zapisi | |
|---|---|---|---|
| Stanje 01. siječnja | 857 | - | - |
| Reklasifikacija | 88.344 | 10.993 | 587 |
| Prijenos iz kapitala (nerealizirani gubitak) | 5.265 | - | - |
| Stanje nakon reklasifikacije | 94.466 | 10.993 | 587 |
| Kupnja | 25.153 | 10.629 | 591 |
| Dospijeća i prijevremeni otkup izdavatelja | (23.151) | (11.000) | (1.189) |
| Ostalo (amortizacija diskonta/premije, |
(330) | 250 | 11 |
| ispravci vrijednosti, tečajne razlike) | |||
| Stanje 31. prosinca | 96.138 | 10.872 | - |
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
Obveznice po amortiziranom trošku - analiza prema sektorskoj pripadnosti
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Obveznice i TZ Republike Hrvatske | 92.292 | - |
| Obveznice državnih trgovačkih društava | 1.252 | - |
| Obveznice ostalih trgovačkih društava | 6.043 | - |
| Obveznice financijskih i sl. institucija | 1.704 | - |
| Obveznice stranih država | 5.765 | 859 |
| 107.057 | 859 |
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
17. Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Analiza prema produktu
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Trezorski zapisi MF | - | 10.996 |
| Obveznice | - | 88.405 |
| Komercijalni zapisi | - | 588 |
| - | 99.989 | |
| Umanjenje vrijednosti | - | (65) |
| UKUPNO | - | 99.924 |
| Izlistane na burzi | - | 95.891 |
Analiza prema sektorskoj pripadnosti
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Komercijalni zapisi ostalih trgovačkih društava | - | 587 |
| Obveznice i TZ Republike Hrvatske | - | 85.345 |
| Obveznice državnih trgovačkih društava | - | 7.245 |
| Obveznice ostalih trgovačkih društava | - | 2.643 |
| Obveznice financijskih institucija | - | 1.487 |
| Obveznice stranih država | - | 2.617 |
| - | 99.924 | |
| Izlistane na burzi | - | 95.891 |
Nerealizirana dobit/(gubitak) od vrednovanja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 5.265 | 4.757 |
| Promjena portfelja financijske imovine | (5.265) | - |
| Fer vrijednosti financijske imovine | - | (10.016) |
| Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
- | (6) |
| Stanje 31. prosinca | - | (5.265) |
17. Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)
Nerealizirani dobit/(gubitak) od vrednovanja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nastaje iz akumuliranih dobitaka i gubitaka i usklađenja te imovine sa fer vrijednosti u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i umanjuje se za iznos realizirane dobiti ili gubitka prilikom prodaje ili utvrđenog smanjenja vrijednosti financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
S obzirom na negativan utjecaj kretanja tržišta kapitala i vrednovanja imovine po fer vrijednosti tijekom 2022. godine čiji su nerealizirani gubici iznosili preko 10 milijuna eura, Banka je tijekom 2023.godine provela reklasifikaciju portfelja vrednovanja te imovine u portfelj vrednovanja po amortiziranom trošku.
Promjene imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit tijekom 2023
| Obveznice | Trezorski zapisi | Komercijalni zapisi | |
|---|---|---|---|
| Stanje 01. siječnja | 86.344 | 10.993 | 587 |
| Reklasifikacija | (86.344) | (10.993) | (587) |
| Stanje nakon reklasifikacije | - | - | - |
| Kupnja | - | - | - |
| Naplata | - | - | - |
| Promjene fer vrijednosti | - | - | - |
| Ispravak za umanjenje vrijednosti | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca | - | - | - |
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
18. Nematerijalna imovina
| Vanjski software i ostala prava |
Interno razvijeni software S3 |
Ostala nematerij. imovina |
Nemat. imov. u pripremi |
Ukupna nematerijalna imovina |
|
|---|---|---|---|---|---|
| Nabavna vrijednost | |||||
| Stanje 31. prosinca 2021. godine | 1.937 | 3.393 | 1.238 | 826 | 7.394 |
| Povećanja | 532 | 532 | |||
| Prijenos s investicija u tijeku | 58 | - | - | (58) | - |
| Otpis/rashod | |||||
| Stanje 31. prosinca 2022. godine | 1.995 | 3.393 | 1.238 | 1.300 | 7.926 |
| Povećanja | - | - | - | 619 | 619 |
| Prijenos s investicija u tijeku | 35 | (528) | (493) | ||
| Otpis/rashod | - | - | - | ||
| Stanje 31. prosinca 2023. godine | 2.030 | 3.393 | 1.238 | 1.391 | 8.052 |
| Akumulirana amortizacija | |||||
| Stanje 31. prosinca 2021. godine | 1.458 | 1.860 | 1.159 | - | 4.477 |
| Trošak za godinu | 102 | 339 | 12 | - | 453 |
| Isknjiženje/rashod | - | - | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca 2022. godine | 1.560 | 2.199 | 1.171 | - | 4.930 |
| Trošak za godinu | 117 | 339 | 12 | - | 468 |
| Isknjiženje/rashod | - | - | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca 2023. godine | 1.677 | 2.538 | 1.183 | - | 5.398 |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||||
| Na dan 31. prosinca 2022. godine | 435 | 1.194 | 67 | 1.300 | 2.996 |
| Na dan 31. prosinca 2023. godine | 353 | 855 | 55 | 1.391 | 2.654 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
19. Nekretnine i oprema
| Namještaj, | Mat. | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Građevinski | Inform. i ostala |
vozila i slična |
Ostala mater. |
imovina u |
|||
| Zemljišta | objekti | oprema | imovina | imovina | pripremi | Ukupno | |
| Stanje 31. prosinca 2021. godine |
2.008 | 12.247 | 1.586 | 1.130 | 894 | 1.954 | 19.819 |
| Povećanje investicije u tijeku |
449 | 449 | |||||
| Prijenos sa investicija u tijeku |
130 | 282 | 43 | 13 | (442) | 26 | |
| Smanjenje/prodaja Otpis / rashod |
(11) | (98) | (20) | (109) (20) |
|||
| Stanje 31. prosinca 2022. godine |
2.008 | 12.366 | 1.868 | 1.075 | 887 | 1.961 | 20.164 |
| Povećanje investicije u tijeku |
- | 370 | |||||
| Prijenos sa investicija u tijeku |
- | 45 | 26 | 78 | (126) | 23 | |
| Smanjenje/prodaja | - | (99) | 5 | 94 | |||
| Otpis / rashod | - | (16) | (5) | (21) | |||
| Stanje 31. prosinca 2023. godine |
2.008 | 12.366 | 1.814 | 1.085 | 965 | 2.205 | 20.443 |
| Akumulirana amortizacija |
|||||||
| Stanje 31. prosinca 2021. godine |
- | 8.252 | 1.119 | 840 | 610 | - | 10.821 |
| Trošak za godinu | 238 | 152 | 70 | 36 | 496 | ||
| Isknjiženje – otpis/prodaja |
(10) | (88) | (33) | (131) | |||
| Stanje 31. prosinca 2022. godine |
- | 8.480 | 1.271 | 822 | 613 | - | 11.186 |
| Trošak za godinu | - | 240 | 162 | 89 | 33 | 524 | |
| Isknjiženje – otpis/prodaja |
- | (96) | (9) | (5) | (110) | ||
| Stanje 31. prosinca 2023. godine |
- | 8.720 | 1.336 | 823 | 614 | - | 11.187 |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
|||||||
| 31. prosinca 2022. godine |
2.008 | 3.886 | 597 | 253 | 274 | 1.961 | 8.976 |
| 31. prosinca 2023. godine |
2.008 | 3.646 | 478 | 182 | 323 | 2.205 | 8.842 |
Na dan 31. prosinca 2023. godine nad poslovnim zgradama nema upisanih tereta, a obračunava se amortizacija po stopi od 2,50 - 3,03%.
U iznosu Nekretnina i oprema uključen je i sitan inventar i zalihe uredskog materijala koje u netu iznose 37 tis eur (u 2022: 29 tis eur).
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
20. Ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine početno su iskazana po trošku nabave uključujući transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, ulaganja u nekretnine vode se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Ulaganja u nekretnine amortiziraju se linearnom metodom kroz razdoblje od 33 do 40 godina (2022: 33 do 40 godina). Ulaganja u nekretnine prestaju se priznavati prilikom otuđenja. Dobici i gubici od otuđenja ulaganja u nekretnine priznaju se u račun dobiti i gubitka u razdoblju.
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Ulaganja u imovinu iz vlastite imovine | 1.950 | 1.987 |
| Ulaganja u imovinu iz preuzete imovine | 3.007 | 3.912 |
| Ukupno ulaganja u nekretnine | 4.957 | 5.899 |
Ulaganja u nekretnine iznose 4.957 tisuća eur (2022: 5.899 tisuća eur) te su posebno iskazana u bilanci banke i obuhvaćaju ulaganja banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od zakupa. Procijenjene fer vrijednosti nekretnina iz vlastite imovine iznose 2.549 tis eur (2022: 2.043 tis eur), a procjene za nekretnine iz preuzete imovine iznose 4.689 tis eur (2022: 4.309 tis eur).
Amortizacijske stope na imovinu u portfelju Ulaganja u nekretnine kreću se u rasponu od 2,50 do 3,03%. Prihodi ostvareni od zakupa poslovnih prostora iznose 401 tisuća eura (2022: 415 tisuća eur). Ugovorima o zakupu je definirano da cijena zakupa uključuje operativne troškove, s izuzetkom jednog ugovora gdje zakupoprimac plaća ove troškove koji su u 2023. godini iznosili 33 tisuća eura, a u 2022. godini 30 tisuća eura.
Kretanje Ulaganja u nekretnine
| Građevinski objekti |
Preuzeta imovina |
Ukupno | |
|---|---|---|---|
| Stanje 31. prosinca 2021. godine | 1.602 | 3.308 | 4.910 |
| Prijenos s investicija u tijeku | 855 | 1.124 | 1.979 |
| Umanjenje vrijednosti | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca 2022. godine | 2.457 | 4.432 | 6.889 |
| Prijenos s investicija u tijeku | 8 | 85 | 93 |
| Isknjiženje /prodaja | - | (924) | (924) |
| Stanje 31. prosinca 2023. godine | 2.465 | 3.593 | 6.058 |
| Amortizacija | |||
| Stanje 31. prosinca 2021. godine | 426 | 409 | 835 |
| Trošak za godinu | 44 | 111 | 155 |
| Isknjiženje/prodaja | |||
| Stanje 31. prosinca 2022. godine | 470 | 520 | 990 |
| Trošak za godinu | 45 | 119 | 163 |
| Isknjiženje/prodaja | - | (53) | (53) |
| Stanje 31. prosinca 2023. godine | 515 | 586 | 1.101 |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||
| 31. prosinca 2022. godine | 1.987 | 3.912 | 5.899 |
| 31. prosinca 2023. godine | 1.950 | 3.007 | 4.957 |
21. Ostala imovina
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Nefinancijska imovina | ||
| Odgođena porezna imovina | 911 | 896 |
| Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja | 4.803 | 4.552 |
| Plaćeni troškovi budućeg razdoblja | 1.240 | 1.084 |
| Ukupno nefinancijska imovina | 6.954 | 6.532 |
| Financijska imovina | ||
| Tekuća porezna imovina | 1.320 | 1.002 |
| Ostala potraživanja i prolazne stavke | 39 | 28 |
| Ukupno financijska imovina | 1.359 | 1.030 |
| Ukupno ostala imovina prije umanjena vrijednosti | 8.313 | 7.562 |
| Umanjeno za očekivane gubitke : | (1) | - |
| Ukupno ostala imovina | 8.312 | 7.562 |
Navedena sredstva ostale financijske imovine dospijevaju u roku od godine dana, što se prvenstveno odnosi na predujmove poreza na dobit i plaćanje po konačnom obračunu, a prolazne stavke odnose se na sredstva u obračunu.
Najveću stavku ostale imovine čini dugotrajna imovina preuzeta kroz sudske ovršne postupke u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, a ista je klasificirana za daljnju prodaju. U toku 2023. godine ukupna vrijednost prodane imovine iznosila je 403 tis eur, dok je nova imovina preuzeta u vrijednosti od 648 tis eur (u 2022. prodano je u vrijednosti 1.236 tis eur, dok je preuzeto 1.622 tis eur).
Cjelokupna imovina namijenjena za daljnju prodaju odmah je raspoloživa, te se kontinuirano oglašava za prodaju.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
22. Depoziti banaka i klijenata
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Depoziti po viđenju | ||
| Banke i financijske institucije | 12.641 | 22.241 |
| Stanovništvo | 90.416 | 125.683 |
| Poduzeća | 81.353 | 71.410 |
| Ostala društva | 3.084 | 1.371 |
| Ukupno depoziti po viđenju | 187.493 | 220.705 |
| Oročeni depoziti | ||
| Banke i financijske institucije | 20.882 | 15.287 |
| Stanovništvo | 164.099 | 146.408 |
| Poduzeća | 51.582 | 36.116 |
| Ostala društva | 1.717 | 1.988 |
| Ukupno oročeni depoziti | 238.279 | 199.799 |
| Ukupno obveze prema klijentima | 425.773 | 420.504 |
Kamatna stopa na depozite po viđenju za pravne osobe bila je 0,01% do 1,25% tijekom 2023. godine (2022.: 0,01%), a za stanovništvo 0,01% (2022.: 0,01%).
Kamatna stopa na oročene depozite stanovništva kretala se od 0,01% do 3,00% tijekom 2023. godine (tijekom 2022. godine 0,01% do 0,40%), dok je za oročene depozite pravnih osoba i ostalih društava kretanje kamatne stope u 2023. godini bilo od 0,01% do 3,15% (tijekom 2022. godine od 0,01% do 0,40%), te za financijske institucije kretala se od 0,25% do 4% tijekom 2023. godine (2022.: od 0,05% do 1,50%).
23. Uzeti zajmovi
| 31.12.2023. | 31.12.2022. |
|---|---|
| 3.468 | 3.562 |
| 88.720 | 77.475 |
| 92.188 | 81.037 |
| 31.12.2023. | 31.12.2022. |
| 92.188 | 75.697 |
| - | 5.340 |
| 81.037 | |
| 92.188 |
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
23. Uzeti zajmovi (nastavak)
Uzeti zajmovi obuhvaćaju zajmove prikazane u sljedećoj tablici:
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Hrvatska narodna banka | 72.317 | 72.135 |
| HBOR | 3.465 | 3.562 |
| Financijske institucije | 16.406 | 5.340 |
| 92.188 | 81.037 |
Krediti primljeni od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) odnose se na kredite koje je HBOR plasirao putem Banke sukladno svom programu financiranja. Odnos sa HBOR-om je reguliran posebnim ugovorom. Kamatna stopa na primljene kredite od HBOR-a kretala se u rasponu od 0% do 3%, dok se za krajnjeg korisnika tih kredita kamatna stopa kretala se od 1% do 4% tijekom 2023. godine, dok se za krajnjeg korisnika tih kredita kamatna stopa kretala od 0% do 4% tijekom 2022. godine.
Na dan 31.12.2023. godine Banka ima primljene kredite uz financijsko osiguranje od HNB-a u ukupnom iznosu od 71,6 mil eur (2022.: 71,6 mil eur), sa fiksnom kamatnom stopom od 0,25% (2022.: 0,25%). Kredit od 47,1 mil eur dospijeva 18.03.2025., a kredit od 24,5 mil eura dospijeva 20.11.2025. godine.
Za navedene kredite banka je u zalog dala obveznice RH MF nominirane u eur i devizama.
Ostale obveze odnose se na kratkoročne primljene repo kredite koji dospijevaju u siječnju 2024. s fiksnim kamatnim stopama od 3,30% do 4,25% (2022: od 2,25% do 2,50%).
24. Ostale obveze
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Obveze prema dobavljačima | 767 | 953 |
| Obveze po kartičnom poslovanju | 578 | 520 |
| Obveze za plaće | 410 | 357 |
| Obveze za poreze | 1.832 | 1.393 |
| Obveze za operativni najam MSFI 16 | 141 | 202 |
| Odgođeni prihod budućeg razdoblja | 4.515 | 4.218 |
| Ostale obveze | 1.615 | 1.327 |
| Ukupno obveze | 9.858 | 8.970 |
Ostale navedene kratkoročne obveze podmiruju se u kratkom roku ne duljem od jednog mjeseca, a najvećim dijelom se odnose na prijevremene, neraspoređene uplate po kreditima.
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
25. Izdani podređeni instrumenti
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Podređene obveznice | 7.083 | 7.083 |
| 7.083 | 7.083 |
Podređeni instrument oznake KBZ-O-316A izdan je 2021. godine s fiksnom kamatnom stopom od 4% i rokom dospijeća do 28.06.2031. godine (31. srpnja 2022. godine bilo je dospijeće obveznice KBZ-O-227A koja je u cijelosti isplaćena) . Dospijeće kamata za izdanu podređenu obveznicu je na polugodišnjoj osnovi.
26. Kapital
Temeljni kapital na dan 31. prosinca 2023. godine iznosi 25.190.789 EUR (na dan 31. prosinca 2022. godina je iznosio 25.718.402 EUR) i podijeljen na 1.937.753 redovnih dionica oznake KBZ-R-A pojedinačnog iznosa od 13,00 EUR (2022.: 13,27 EUR).
U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te provedenog upisa u sudskom registru Trgovačkog suda, Središnje klirinško depozitarno društvo je dana 24.08.2023. godine za društvo AGRAM BANKA D.D., OIB:70663193635 upisala promjenu temeljnog kapitala. Temeljni kapital Banke preračunat je s iznosa od 193.775.300,00 HRK na iznos od 25.718.402,02 EUR. Pojedinačni nominalni iznos redovne dionice oznake KBZ-R-A preračunat je s iznosa od 100,00 HRK na iznos od 13,27 EUR.
Odlukom Skupštine Banke temeljni kapital banke smanjen je sa iznosa 25.718.402,02 EUR za iznos od 527.613,02 EUR na iznos od 25.190.789,00 EUR smanjenjem pojedinačnog nominalnog iznosa redovnih dionica oznake KBZ-R-A s iznosa od 13,27 EUR za iznos od 0,27 EUR na iznos od 13,00 EUR.
Sljedeći dioničari posjedovali su više od 5% vlasničkog udjela u Banci na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine:
| Dioničari | Udio u dioničkom kapitalu (%) | |
|---|---|---|
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
| Adriatic osiguranje d.d. | 19,98 | 19,98 |
| Euroherc osiguranje d.d. | 19,97 | 19,97 |
| Agram life osiguranje d.d. | 21,92 | 21,51 |
| Agramleasing d.o.o. | 8,86 | 8,86 |
| Agram Tis d.o.o. | 7,17 | 7,17 |
| Intermod d.o.o. | 7,61 | 7,61 |
| Ostali | 14,49 | 14,90 |
| Ukupno temeljni kapital | 100,00 | 100,00 |
Kapitalna dobit
Tijekom 2023. godine nije bilo promjena u kapitalnoj dobiti.
26. Kapital (nastavak)
Dividende
Glavna skupština društva održana je dana 15. lipnja 2023. godine na kojoj je usvojeno da se dobit prethodne godine raspodjeli na način da u zadržanu dobit ide 3.023 tis eura, dok je dioničarima isplaćena dividenda u ukupnom iznosu od 3.003 tis eura.
Regulatorni kapital
Sukladno zakonskim odredbama temeljem Direktive EU 575/2013 izračunat je Regulatorni kapital na datume 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine kako slijedi:
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Regulatorni kapital banke | ||
| Redovni osnovni kapital | 31.899 | 32.426 |
| Zakonske i statutarne rezerve te zadržana dobit bez rezultata | ||
| tekuće godine | 24.869 | 21.318 |
| Odbici: Nematerijalna imovina (-) | (2.654) | (2.996) |
| Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit | - | (5.265) |
| Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala | - | 4.324 |
| Usklađenje zbog bonitetnih filtara | - | (95) |
| Ukupno osnovni kapital | 54.114 | 49.712 |
| Dopunski kapital banke | ||
| Podređeni instrumenti | 7.081 | 7.081 |
| Bruto dopunski kapital banke | 7.081 | 7.081 |
| Odbici | ||
| Ukupni odbici od dopunskoga kapitala | ||
| Ukupni dopunski kapital (bruto dopunski kapital minus odbici) | 7.081 | 7.081 |
| Bruto regulatorni kapital | 61.195 | 56.793 |
| Ponderirana rizična aktiva | ||
| Izloženosti ponderirane kreditnim rizikom | 284.061 | 266.445 |
| Ostala ponderirana aktiva | 36.208 | 33.893 |
| Ukupna ponderirana rizična aktiva | 320.269 | 300.338 |
| Stopa adekvatnosti kapitala | 19,11% | 18,91% |
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
27. Zadržana dobit i zakonske rezerve
Zadržana dobit uključuje akumuliranu dobit iz prethodnih godina, te zakonske i statutarne rezerve, a u 2023. godini istu je povećala za 3.550 tis eura, te ukupno iznosi 24.689 tis eur (u 2022. za 21.319 tis eur).
Zakonska rezerva je nastala u skladu s hrvatskim zakonima, koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu rezervu sve dok ona ne dosegne 5% izdanog dioničkog kapitala. Banka je dosegla tu razinu prema izdanom dioničkom kapitalu, te nije bilo izdvajanja u 2023. godini s te osnove.
28. Zarada po dionici
Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende. U nastavku je prikazano usklađenje dobiti nakon poreza te zarada po dionici.
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Dobit tekuće godine u eurima | 8.187.466 | 6.026.454 |
| Prosječan ponderirani broj redovnih dionica tijekom godine | 257.184 | 257.184 |
| Zarada po redovnoj dionici u eurima | 31,84 | 23,43 |
29. Ostala rezerviranja i umanjenja
Postoji određeni broj sudskih sporova u kojima je Banka tuženik. Banka provodi rezervacije sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije.
Po neriješenim sporovima koji se vode protiv Banke ne očekuju se značajniji gubici.
Banka na zadnji dan u godini provodi i rezervacije za neiskorištene godišnje odmore zaposlenika koji su iskorišteni do kraja siječnja tekuće godine.
Ostala rezerviranja odnose se na umanjenja očekivanih gubitaka po potencijalnim obvezama Banke.
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Rezervacije za sudske sporove protiv banke | 139 | 172 |
| Rezerviranja za godišnje odmore zaposlenika | 60 | 94 |
| Ostala rezerviranja - neaktivni računi stanovništva | 134 | 129 |
| Rezerviranja za potencijalne obveze MSFI 9 | 305 | 425 |
| Ukupno | 638 | 821 |
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
29. Ostala rezerviranja i umanjenja (nastavak)
Promjene rezerviranja po ostalim rezerviranjima
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 821 | 638 |
| Nova rezerviranja (Bilješka 9) | 809 | 902 |
| Smanjenja (Bilješka 9) | (992) | (719) |
| Stanje 31. prosinca | 638 | 821 |
30. Izvanbilančne potencijalne obveze
Ukupan iznos izdanih garancija, akreditiva, neiskorištenih okvirnih kredita i ostalih rizičnih izvanbilančnih stavki bio je kako slijedi:
| 31.12.2023. | ||
|---|---|---|
| Izdane garancije i akreditivi | 37.347 | 33.168 |
| Neiskorišteni okvirni krediti | 18.233 | 20.035 |
| Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke | 16.098 | 10.914 |
| Ukupno potencijalne obveze | 71.678 | 64.117 |
Kretanje izvanbilančnih potencijalnih obveza po Stupnjevima tijekom 2023. godine
| Garancije i akreditivi |
Neiskorišteni krediti |
Ostale rizične izvanbilančne stavke |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stupanj 1 | 114 | 61 | 33 | 208 |
| Stupanj 2 | 12 | 9 | 4 | 25 |
| Stupanj 3 | 3 | 4 | 65 | 72 |
Ukupno izvanbilančne potencijalne obveze 305
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
30. Izvanbilančne potencijalne obveze (nastavak)
Očekivani kreditni gubici za potencijalne obveze prema MSFI 9
| Garancije i akreditivi |
Neiskorišteni krediti |
Ostale rizične izvanbilančne stavke |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| Stupanj 1 | 35 | 53 | 25 | 113 |
| Stupanj 2 | 34 | 183 | 2 | 220 |
| Stupanj 3 | 4 | 77 | 11 | 92 |
Ukupno očekivani kreditni gubici za potencijalne obveze 425
31. Skrbnički poslovi
Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva po poslovima skrbništva. Prihodi i rashodi po tom poslovanju terete nalogodavca, a Banka ne snosi obveze.
Neto sredstva i izvori po poslovima u ime i za račun trećih osoba prikazani su kako slijedi:
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Sredstva | ||
| Stanovništvo | 851 | 401 |
| Poduzeća | 2.196 | 2.518 |
| Nerezidenti | 3.690 | 10.323 |
| Financijske institucije | 9.858 | 4.300 |
| Ukupno sredstva | 16.595 | 17.542 |
| Izvori | ||
| Stanovništvo | 851 | 401 |
| Poduzeća | 2.196 | 2.518 |
| Nerezidenti | 3.690 | 10.323 |
| Financijske institucije | 9.858 | 4.300 |
| Ukupno izvori | 16.595 | 17.542 |
Stanje skrbničkog računa u ime i za račun trećih strana na 31.12.2023. iznosi 83 tis eura (2022.: 94 tis eura).
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)
32. Novac i novčani ekvivalenti
U svrhu prikaza izvještaja o novčanim tokovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s rokom dospijeća do najviše 90 dana :
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |
|---|---|---|
| Žiro račun i sredstva kod Hrvatske narodne banke (Bilješka 13) | 98.422 | 93.003 |
| Gotovina u blagajni (Bilješka 13) | 12.207 | 19.537 |
| Ukupno plasmani drugim bankama (Bilješka 14) | 14.443 | 12.801 |
| Ukupno novac i novčani ekvivalenti | 125.072 | 125.341 |
Banka ima formirane primarne i sekundarne rezerve likvidnosti.
33. Upravljanje rizicima
U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje poslovodstvo koristi za kontrolu rizika. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik, te operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i rizik promjene tržišne cijene vlasničkih ili dužničkih vrijednosnica koje kotiraju na burzi.
U Banci je razvijen cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvođenjem politika i procedura te uspostavljanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Razvijaju se metode i modeli upravljanja operativnim rizicima.
a) Kreditni rizik
Odobravanjem kredita Banka je izložena kreditnom riziku, koji predstavlja mogućnost da korisnik kredita postane nesposoban podmirivati obveze u cijelosti po dospijeću.
Banka upravlja kreditnim rizikom na način da utvrđuje limite u kojima preuzima rizik po pojedinom zajmoprimcu ili skupinama zajmoprimaca. Banka redovito prati rizike i provjerava ih najmanje jednom godišnje ili češće.
Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika Banka redovito procjenjuje kreditnu sposobnost zajmoprimaca te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.
Posebno prati izloženost kreditnom riziku u odnosu na limite utvrđene u odnosu na priznati kapital Banke.
Analizirajući kreditnu sposobnost zajmoprimaca Banka pravovremeno identificira potencijalno rizične klijente te strukturirano i ciljano upravlja poslovnim odnosom s klijentima kako bi maksimizirala uspješnost naplate potraživanja.
Sukladno zakonskim odredbama koje uređuju sustav unutarnjih kontrola, prilikom odobravanja kredita Banka je utvrdila razine odlučivanja pri čemu se vodi načelom da u odobravanju u slučaju kada sukladno ovlaštenjima odluku ne donosi Uprava Banke, a iznos izloženosti klijenta prelazi interno utvrđene iznose izloženosti klijenta, uvijek sudjeluju najmanje dvije osobe, pri čemu osoba iz prodajne funkcije donosi odluku za koju mu suglasnost daje osoba iz kontrolne funkcije rizika. Također, prije samog donošenja odluke u slučaju kada izloženost klijenta prelazi određene interno utvrđene iznose izloženosti, prijedlog odluke prodajne funkcije revidira kontrolna funkcija rizika.
Pored navedenog, Banka prati i analizira strukturu i kvalitetu svojeg kreditnog portfelja putem različitih pokazatelja koji ukazuju na poboljšanje ili pogoršanje kvalitete aktive Banke, omogućujući time Banci kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom kao i pravovremeno poduzimanje aktivnosti u cilju smanjenja kreditnog rizika. Također, Banka prati i analizira stupanj koncentracije plasmana prema sektorima djelatnosti i najvećim izloženostima klijenta koristeći metodologiju HHI indeksa.
Preuzete obveze kreditiranja
Osnovna svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Obveze za kreditiranje predstavljaju opozive obveze. Neopozive obveze postoje po osnovi neiskorištenih dijelova kredita ili odobrenih prekoračenja, s obzirom da su one proizišle na temelju uvjeta koji su utvrđeni ugovorima o kreditu.
a) Kreditni rizik (nastavak)
Garancije i odobreni akreditivi su neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju nemogućnosti klijenta da podmiri svoje obveze prema trećim stranama i predstavljaju jednaki kreditni rizik kao i krediti. Izdavanjem dokumentarnih i komercijalnih akreditiva Banka u pisanom obliku preuzima obveze u ime klijenta, temeljem kojih treća strana ima pravo od Banke zahtijevati isplatu sredstava do ugovorenog iznosa sukladno ugovorenim uvjetima i rokovima. Akreditivi su osigurani instrumentima osiguranja u obliku robe za koju su izdani, pa na taj način predstavljaju znatno manji rizik od neposredne posudbe.
Kreditnim rizikom Banka upravlja sukladno usvojenim politikama i procedurama te regulatornim zahtjevima Hrvatske narodne banke.
Prilikom određivanja je li se rizik od neispunjavanja obveza po financijskom instrumentu značajno povećao u odnosu na početno priznavanje, Banka uzima u obzir i kvantitativne i kvalitativne informacije te izrađuje analizu. Definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije prihodujućih izloženosti u Stupanj 1 ili u Stupanj 2.
Kreditni rizik značajno se povećao od početnog priznavanja kada je ispunjen jedan od propisanih kriterija.
Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u rizične skupine A, te u rizične skupine B i C.
U rizičnu skupinu A se raspoređuju plasmani koji se ne nalaze u statusu neispunjavanja obveza.
Takve plasmane Banka raspoređuje u rizične podskupine:
- A-1 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao (Stupanj 1),
- A-2 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao (Stupanj 2)
U rizične skupine B i C (Stupanj 3) raspoređuju se plasmani koji se nalaze u statusu neispunjavanja obveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.
U praćenju kreditne kvalitete učinjeni su značajni napori u provođenju pravovremene analize svakog pojedinačnog odnosa u svrhu utvrđivanja eventualnog "značajnog pogoršanja" od datuma početnog priznavanja i posljedične potrebe za klasifikacijom u Stupanj 2 te uvjeta za povratak u Stupanj 1 iz Stupnja 2.
Kriteriji za procjenu značajnog povećanja kreditnog rizika definiraju se na odgovarajućoj razini segmentacije i razlikuju ovisno o kategoriji izloženosti u trenutku nastanka. Stoga je kreditni rizik, kao ključni i najznačajniji rizik u portfelju Banke, označen kao rizik visoke značajnosti.
b) Rizik likvidnosti
Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje raspoloživim novčanim izvorima. Ti izvori uključuju prekonoćne depozite, sredstva na tekućim računima, depozite koji dospijevaju i povlačenja kreditnih sredstava. Usklađenje i kontrolirana neusklađenost dospijeća i kamatnih stopa sredstava i obveza je od temeljnog značaja za upravljanje Bankom.
Potpuna usklađenost nije uobičajena za banke jer su poslovi često raznovrsni i odvijaju se pod neizvjesnim uvjetima. Neusklađena stavka potencijalno može povećati profitabilnost, ali isto tako i povećati rizik od gubitaka.
Dospijeća imovine i obveza te mogućnost zamjene ukamaćenih obveza po dospijeću uz prihvatljivi trošak predstavljaju važne čimbenike za procjenu likvidnosti Banke i njezine izloženosti riziku promjene kamatnih stopa i tečajeva stranih valuta. Likvidnost potrebna za plaćanje iznosa po izdanim garancijama i akreditivima na poziv je značajno manja od iznosa preuzetih obveza jer Banka u pravilu ne očekuje da će treća strana povući iznose prema sklopljenim ugovorima.
Upravljanje rizikom likvidnosti Banka provodi gap analizom u kojoj dospijeća aktive i pasive dijeli u nekoliko vremenskih razreda te promatra razlike u pojedinim vremenskim razredima kako bi pravovremeno uskladila svoju aktivu i pasivu. Također, Banka prati i analizira kretanja koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) sa stajališta zakonskih propisa kao i utvrđenih internih limita. U slučaju koeficijent likvidnosne pokrivenosti padne ispod interno propisanih limita Odjel kontrole rizika obavještava Komisiju za aktivu i pasivu kao i Upravu Banke radi poduzimanja mjera.
Ukupni ugovoreni iznos preuzetih obveza kreditiranja na izvještajni datum ne predstavlja nužno buduće potrebne novčane tijekove, jer će mnoge od preuzetih obveza isteći ili biti raskinute bez potrebe njihovog financiranja. Rizik likvidnosti prikazan je u okviru ročne analize imovine i obveza na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine.
c) Kamatni rizik
Banka je izložena raznim rizicima koji su povezani s učinkom promjena tržišnih kamatnih stopa na financijski položaj i novčane tijekove. U tablici koja prikazuje osjetljivost na kamatnu neusklađenost sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. Sredstva i obveze u tablici prikazana su u knjigovodstvenim iznosima, te razvrstana na temelju preostalog dospijeća ugovorene promjene kamate.
Kontrolu i analizu izloženosti kamatnom riziku Banka provodi i putem standardnog kamatnog šoka, metodologije propisane podzakonskim propisima i prema kojoj Banka kamatni rizik u knjizi banke promatra putem pokazatelja promjene ekonomske vrijednosti knjige banke u odnosu na njen regulatorni kapital te utjecaj kamatnog rizika u knjizi banke na neto kamatni prihod. Banka je, pored propisanih zakonskih limita, propisala i interne limite koje prati Odjel kontrole rizika te u slučaju prekoračenja istih obavještava Komisiju za aktivu i pasivu kao i Upravu Banke.
d) Valutni rizik
Banka je izložena riziku koji je povezan s učincima promjena tečajeva stranih valuta na financijski položaj i novčani tijek Banke. Banka utvrđuje limite izloženosti za svaku valutu te ukupno za prekonoćne pozicije i pozicije u jednom danu.
Pored praćenja valutnog rizika i otvorenosti devizne pozicije na dnevnoj osnovi, u skladu s podzakonskim propisima, Banka prati i analizira utjecaj promjene valutnog rizika temeljem testiranja otpornosti na stres uz određene pretpostavke, a u pripremi je i praćenje putem metodologije VAR pokazatelja.
U tabelama koje prikazuju deviznu podbilancu i valutni rizik je prikazana izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine. Sredstva i obveze su prikazani u knjigovodstvenim iznosima, razvrstanima po domaćoj i stranoj valuti.
e) Tržišni rizik
Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na neto prihod od trgovanja. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovor na promjene uvjeta na tržištu.
Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika.
Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava više poslovodstvo, a utvrđuje se barem jednom godišnje. Pokazatelji o izloženosti i iskorištenosti limita svakodnevno se dostavljaju Sektoru riznice. Također, kontrolu limita provodi i Odjel kontrole rizika kao druga razina kontrole i koji u slučaju prekoračenja pojedinih limita tržišnog rizika obavještava o istome Upravu Banke.
f ) Cjenovni rizik za vlasničke vrijednosne papire
Cjenovni rizik je rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica, koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata.
Primarna izloženost Banke cjenovnom riziku, proizlazi iz portfelja vlasničkih vrijednosnica koje su dostupne za prodaju. Banka u suštini nije aktivna u trgovanju vlasničkim vrijednosnicama.
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
a) Kreditni rizik
Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i vanbilančna
Ovaj pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku ne uzimajući u obzir instrumente osiguranja naplate. U pogledu bilančne i izvanbilančne izloženosti dolje navedena izloženost temeljena je na bruto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova.
| Na dan 31. prosinca 2023. godine | Bruto plasmani | Očekivani kreditni gubici |
Neto plasmani |
|---|---|---|---|
| A. Bilančna izloženost | |||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke (bilješka 13) |
98.422 | (30) | 98.392 |
| Plasmani kod drugih banaka (bilješka 14) | 14.899 | (4) | 14.895 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku (bilješka 16) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 17) |
106.592 - |
(47) - |
106.546 - |
| Zajmovi i potraživanja klijentima (bilješka 15) | 358.388 | (20.395) | 337.993 |
| - Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) | 298.286 | (1.854) | 296.432 |
| - Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi ) |
60.102 | (18.541) | 41.561 |
| Ukupno bilančna izloženost | 578.302 | (20.477) | 557.826 |
| B. Izvanbilančna izloženost | |||
| Klijenti | |||
| - Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) | 65.455 | (165) | 65.280 |
| - Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi ) |
6.222 | (140) | 6.082 |
| Ukupno izvanbilančna izloženost | 71.677 | (305) | 71.372 |
| UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) | 649.980 | (20.782) | 629.198 |
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
a) Kreditni rizik (nastavak)
Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i vanbilančna (nastavak)
Na dan 31. prosinca 2022. godine
| Očekivani | |||
|---|---|---|---|
| Bruto plasmani | kreditni gubici | Neto plasmani | |
| A. Bilančna izloženost | |||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke (bilješka 12) |
98.699 | (30) | 98.669 |
| Plasmani kod drugih banaka (bilješka 13) | 13.258 | (4) | 13.254 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku (bilješka 16) |
845 | (0,27) | 845 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 17) |
99.992 | (68) | 99.924 |
| Zajmovi i potraživanja klijentima (bilješka 15) | 330.994 | (21.620) | 309.374 |
| - Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) | 277.693 | (3.534) | 274.159 |
| - Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi ) |
53.301 | (18.086) | 35.215 |
| Ukupno bilančna izloženost | 543.788 | (21.722) | 522.066 |
| B. Izvanbilančna izloženost | |||
| Klijenti | |||
| - Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) | 60.293 | (125) | 60.168 |
| - Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi ) |
3.824 | (301) | 3.523 |
| Ukupno izvanbilančna izloženost | 64.117 | (426) | 63.691 |
| UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) | 607.905 | (22.148) | 585.757 |
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
a) Kreditni rizik (nastavak)
Tranzicija očekivanih ukupnih kreditnih gubitaka po MSFI 9 standardu tijekom 2023. godine prikazana je u slijedećoj tablici:
| Stupanj 1 | Stupanj 2 | Stupanj 3 | POCI | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 01. siječnja 2023. | 871 | 3.098 | 18.178 | - | 22.147 |
| Transferi: | |||||
| Iz stupnja 1 u stupanj 2 | (90) | 335 | - | - | 245 |
| Iz stupnja 1 u stupanj 3 | (21) | - | 551 | - | 530 |
| Iz Stupnja 2 u Stupanj 1 | 190 | (1.870) | - | - | (1.680) |
| Iz Stupnja 2 u Stupanj 3 | - | (495) | 545 | - | 50 |
| Iz Stupnja 3 u Stupanj 1 | 13 | - | (313) | - | (300) |
| Iz Stupnja 3 u Stupanj 2 | - | 1 | (21) | - | (20) |
| Promjene PD-a/LGD-a/EADa | (106) | (331) | (829) | - | (1.266) |
| Plasmani u statusu neispunjenja ugovornih obveza |
|||||
| Stvorena financijska imovina | 194 | 146 | 430 | - | 770 |
| Nenadoknađeni iznos tijekom godine | |||||
| Stanje 31. prosinca 2023. | 1.051 | 884 | 18.541 | - | 20.476 |
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
a) Kreditni rizik (nastavak)
Tranzicija očekivanih ukupnih kreditnih gubitaka tijekom 2022. godine prikazana je u slijedećoj tablici:
| Stupanj 1 | Stupanj 2 | Stupanj 3 | POCI | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 01. siječnja 2022. | 924 | 4.396 | 16.626 | 222 | 22.168 |
| Transferi: | |||||
| Iz stupnja 1 u stupanj 2 | (73) | 322 | - | - | 249 |
| Iz stupnja 1 u stupanj 3 | (19) | - | 394 | - | 375 |
| Iz Stupnja 2 u Stupanj 1 | 119 | (594) | - | - | (474) |
| Iz Stupnja 2 u Stupanj 3 | - | (895) | 1.555 | - | 660 |
| Iz Stupnja 3 u Stupanj 1 | 3 | - | (958) | - | (955) |
| Iz Stupnja 3 u Stupanj 2 | - | 2 | (28) | - | (26) |
| Promjene PD-a/LGD-a/EADa | (396) | (1.736) | (78) | (222) | (2.432) |
| Plasmani u statusu neispunjenja ugovornih obveza |
|||||
| Stvorena financijska imovina | 313 | 1.603 | 667 | - | 2.583 |
| Nenadoknađeni iznos tijekom godine | |||||
| Stanje 31. prosinca 2022. | 871 | 3.098 | 18.178 | - | 22.147 |
a) Kreditni rizik (nastavak)
Dospjela nenaplaćena potraživanja
Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju ukupne bruto iznose plasmana po starosti dospjele i nedospjele glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene i nedospjele kamate te ostale prihode vezane uz glavnicu. Ostala dospjela potraživanja upravo iskazuju nenaplaćene i nedospjele kamate te otpisana potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku. Ukupan iznos pojedinačnog plasmana razvrstan je u raspon dospjelosti najstarijeg nenaplaćenog djela plasmana bez obzira radi li se o glavnici ili kamati. U izvještaj nisu uključeni ispravci vrijednosti plasmana i ostalih potraživanja.
| Na dan 31. prosinca 2023. godine |
Dospjelo do 30 dana |
Dospjelo 31 – 90 dana |
Dospjelo 91 – 180 dana |
Dospjelo 181– 365 dana |
Dospjelo 1 do 2 godine |
Dospjelo 2 do 3 godine |
Dospjelo preko 3 godine |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijska imovina po amortiziranom trošku |
______ 143.140 |
______ 5.257 |
______ 509 |
______ 4.673 |
_____ 2.387 |
______ 163 |
______ 8.799 |
| a) Zajmovi klijentima | 142.389 | 5.229 | 475 | 4.445 | 2.279 | 156 | 8.339 |
| b) Potraživanja na osnovi prihoda i ostala potraživanja |
751 | 28 | 34 | 228 | 108 | 6 | 460 |
| c) Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku |
- | - | - | - | - | - | - |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit |
- | - | - | - | - | - | - |
| Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja |
143.140 | 5.257 | 509 | 4.673 | 2.387 | 163 | 8.799 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
| Na dan 31. prosinca 2022. godine |
Dospjelo do 30 dana |
Dospjelo 31 - 90 dana |
Dospjelo 91 – 180 dana |
Dospjelo 181– 365 dana |
Dospjelo 1 do 2 godine |
Dospjelo 2 do 3 godine |
Dospjelo preko 3 godine |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Financijska imovina po amortiziranom trošku |
______ 21.942 |
______ 285 |
______ 236 |
______ 131 |
_____ 154 |
______ 172 |
______ 1.528 |
| a) Zajmovi klijentima | 21.691 | 282 | 231 | 125 | 92 | 168 | 1.524 |
| b) Potraživanja na osnovi prihoda i ostala potraživanja |
127 | 3 | 5 | 6 | 62 | 4 | 4 |
| c) Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku |
124 | - | - | - | - | - | - |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit |
1 | - | - | - | - | - | - |
| Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja |
21.943 | 285 | 236 | 131 | 154 | 172 | 1.528 |
Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja
| Na dan 31. prosinca 2023. godine |
Depozit _ |
Stambena hipoteka __ |
Poslovna hipoteka __ |
Ostali instrumenti __ |
Bez instrumenata __ |
|---|---|---|---|---|---|
| A. Bilančna izloženost | |||||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
- | - | - | - | 98.392 |
| Plasmani kod drugih banaka | 14.895 | ||||
| Zajmovi i potraživanja od klijenata |
13.657 | 1.756 | 1.222 | 321.358 | - |
| Dužnički VP po amortiziranom trošku |
- | - | - | - | 106.546 |
| Ukupno bilančna izloženost | 13.657 | 1.756 | 1.222 | 321.358 | 219.832 |
| B. Izvanbilančna izloženost | |||||
| Garancije i akreditivi | 3.317 | 332 | 1.786 | 31.606 | - |
| Neiskorišteni krediti | - | - | - | 34.331 | - |
| Ukupno izvanbilančna izloženost |
3.317 | 332 | 1.786 | 65.937 | - |
| Ukupna izloženost (A+B) | 16.974 | 2.088 | 3.008 | 387.295 | 219.832 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
| Na dan 31. prosinca 2022. godine |
Depozit _ |
Stambena hipoteka __ |
Poslovna hipoteka __ |
Ostali instrumenti __ |
Bez instrumenata __ |
|---|---|---|---|---|---|
| A. Bilančna izloženost | |||||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
- | - | - | - | 98.669 |
| Plasmani kod drugih banaka | - | - | - | - | 13.254 |
| Zajmovi i potraživanja od klijenata |
5.953 | 121.565 | 117.865 | 63.957 | - |
| Ukupno bilančna izloženost | 5.953 | 121.565 | 117.865 | 63.957 | 111.923 |
| B. Izvanbilančna izloženost | |||||
| Garancije i akreditivi | 2.829 | 272 | 3.155 | 26.271 | - |
| Neiskorišteni krediti | - | - | - | 30.949 | - |
| Ukupno izvanbilančna izloženost |
2.829 | 272 | 3.155 | 57.220 | - |
| Ukupna izloženost (A+B) | 8.782 | 121.837 | 121.020 | 121.177 | 111.923 |
Udio rezervacija u zajmovima klijentima
| 31.12.2023. | 31.12.2022. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Zajmovi klijentima (%) |
Udio rezervacija u zajmovima (%) |
Zajmovi klijentima (%) |
Udio rezervacija u zajmovima (%) |
|||
| Stupanj 1 i 2 (potpuno nadoknadivi ) |
83,23 | 0,6 | 83,90 | 1,3 | ||
| Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi) |
12,83 | 9,6 | 12,25 | 13,2 | ||
| Stupanj 3 (potpuno nenadoknadivi) |
3,94 | 100,00 | 3,85 | 100,00 | ||
| Ukupno | 100,00 | 100,00 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
b) Rizik likvidnosti
Iznos ukupnih sredstava i obveza analiziran je prema najrazboritijoj procjeni preostalog dospijeća od izvještajnog datuma do ugovornog dospijeća te prikazujemo nediskontirane ugovorne novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti na temelju očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.
| Na dan 31. prosinca 2023. godine |
0- 30 dana | 1-3 mj. |
3-12 mj. | 1 - 2 god. | 2 - 3 god. |
Preko 3 god. |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva | |||||||
| Gotovina i sredstva kod HNB | |||||||
| a | 110.620 | - | - | - | - | - | 110.620 |
| Plasmani drugim bankama Zajmovi i potraživanja od |
14.443 | 464 | - | - | - | - | 14.907 |
| klijenata | 16.347 | 13.983 | 43.326 | 40.403 | 33.570 | 189.329 | 336.958 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku Financijska imovina kojom se |
6.994 | - | 24.881 | 12.944 | 13.892 | 48.798 | 107.509 |
| ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu |
- | - | - | - | - | 6.087 | 6.087 |
| sveobuhvatnu dobit | - | - | - | - | - | - | - |
| Ostala imovina | 2.231 | - | - | - | - | 6.081 | 8.312 |
| Ukupno sredstva | 150.635 | 14.447 | 68.207 | 53.347 | 47.462 | 250.295 | 584.394 |
Obveze
| Depoziti klijenata i uzeti zajmovi |
232.962 | 15.328 | 156.735 | 87.794 | 15.478 | 9.664 | 517.961 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ostale obveze | 7.838 | 12 | 1.941 | 46 | 19 | 2 | 9.858 |
| Podređeni instrumenti | 7.083 | 7.083 | |||||
| Ukupno obveze | 240.800 | 15.340 | 158.676 | 87.840 | 15.497 | 16.749 | 534.902 |
| Neusklađenost ročne strukture |
(90.165) | (893) | (90.469) | (34.493) | 31.965 | 233.546 | 49.491 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
b) Rizik likvidnosti (nastavak)
| Na dan 31. prosinca 2022. godine |
0- 30 dana |
1-3 mj. |
3-12 mj. | 1 - 2 god. |
2 - 3 god. |
Preko 3 god. |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva | |||||||
| Gotovina i sredstva kod | |||||||
| HNB-a | 118.206 | - | - | - | - | - | 118.206 |
| Plasmani drugim bankama Zajmovi i potraživanja od |
13.254 | - | - | - | - | - | 13.254 |
| klijenata | 12.343 | 9.670 | 31.609 | 39.112 | 30.938 | 185.695 | 309.365 |
| Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku Financijska imovina po fer |
- | - | - | - | - | 857 | 857 |
| vrijednosti kroz ostalu | |||||||
| sveobuhvatnu dobit | - | - | 31.632 | 4.359 | 10.213 | 53.719 | 99.924 |
| Ostala imovina | 1.897 | - | - | - | - | 5.665 | 7.562 |
| Ukupno sredstva | 145.700 | 9.670 | 63.241 | 43.471 | 41.151 | 252.034 | 555.266 |
| Obveze | |||||||
| Depoziti klijenata | 246.331 | 29.260 | 94.029 | 29.766 | 91.339 | 10.816 | 501.541 |
| Ostale obveze | 8.046 | 1.408 | 376 | 68 | 52 | 57 | 10.007 |
| Podređeni instrumenti | - | - | - | - | - | 7.083 | 7.083 |
| Ukupno obveze | 254.377 | 30.668 | 94.405 | 29.834 | 91.391 | 17.956 | 518.631 |
| Neusklađenost ročne strukture |
(108.677) | (20.998) | (31.164) | 13.637 | (50.240) | 234.077 | 36.635 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
c) Kamatni rizik
Sljedeća tablica prikazuje procjenu izloženosti Banke o kamatnom riziku na dan 31. prosinca 2022. godine i 31. prosinca 2021. godine. Tablicom je pokazana određena osjetljivost zarade Banke na kretanja kamatnih stopa. Na zaradu će utjecati i valutna struktura aktive i pasive.
| Na dan 31. prosinca 2023. godine |
0 - 30 dana |
1-3 mj. |
3-12 mj. |
1 - 3 god. | Preko 3 god. |
Beska matno |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva | |||||||
| Gotovina i sredstva kod HNB-a | 98.413 | - | - | - | - | 12.207 | 110.620 |
| Plasmani drugim bankama | 14.907 | - | - | - | - | - | 14.907 |
| Zajmovi i potraživanja klijentima | 336.958 | - | - | - | - | - | 336.958 |
| Dužnički VP po amortiziranom trošku |
107.509 | - | - | - | - | - | 107.509 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
- | - | - | - | - | - | - |
| Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
6.087 | - | - | - | - | - | 6.087 |
| Od čega imovina uz fiksnu kamatnu stopu |
354.527 | - | - | - | - | - | - |
| Ukupno sredstva | 563.874 | - | - | - | - | 12.207 | 576.081 |
| Obveze | |||||||
| Depoziti klijenata | 425.773 | - | - | - | - | - | 425.773 |
| Uzeti zajmovi | 16.516 | - | - | 72.531 | 3.141 | - | 92.188 |
| Podređeni instrumenti | - | - | - | 7.083 | - | - | 7.083 |
| Od čega obveze uz fiksnu kamatnu stopu |
224.368 | - | - | 79.614 | 3.141 | - | 307.123 |
| Ukupne obveze | 452.147 | - | - | 79.614 | 3.141 | - | 534.902 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
c) Kamatni rizik (nastavak)
| Na dan 31. prosinca 2022. godine |
0 - 30 dana |
1-3 mj. |
3-12 mj. |
1 - 3 god. |
Preko 3 god. |
Beska matno |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sredstva | |||||||
| Gotovina i sredstva kod HNB-a | 98.669 | - | - | - | - | 19.537 | 118.206 |
| Plasmani drugim bankama | 13.254 | - | - | - | - | - | 13.254 |
| Zajmovi i potraživanja klijentima | 309.365 | - | - | - | - | - | 309.365 |
| Dužnički VP po amortiziranom trošku |
- | - | - | 857 | - | 857 | |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
99.924 | - | - | - | - | - | 99.924 |
| Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
- | - | - | - | - | 6.098 | 6.098 |
| Od čega imovina uz fiksnu kamatnu stopu |
100.630 | - | - | - | - | - | 100.630 |
| Ukupno sredstva | 521.213 | - | - | - | 857 | 25.635 | 547.704 |
| Obveze | |||||||
| Depoziti klijenata | 420.504 | - | - | - | - | - | 420.504 |
| Uzeti zajmovi | 9.367 | - | - | 71.670 | - | - | 81.037 |
| Podređeni instrumenti | - | - | - | - | 7.083 | - | 7.083 |
| Od čega obveze uz fiksnu kamatnu stopu |
198.520 | - | - | - | 7.083 | - | 205.601 |
| Ukupne obveze | 438.935 | - | - | 71.670 | 7.083 | - | 517.688 |
Koncentracija imovine kao i višestruko pokriće obveza na kraćem dospijeću sugerira otpornost na eventualne šokove iz okruženja kao i mogućnost rekalibracije trajanja portfelja pri iznenadnim promjenama krivulje prinosa.
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
c) Kamatni rizik (nastavak)
U nastavku je prikaz osjetljivosti imovine i obveza Banke koje nose promjenjivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Za izračun utjecaja promjene kamatnih stopa na račun dobiti i gubitka Banka je kao pretpostavku uzela porast kamatne stope za 1% izuzev na sredstva kod Hrvatske narodne banke i ostalu aktivu. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni prihod u istom iznosu.
| Pretpostavljeni rast kamatne stope |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2023. godine |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2022. godine |
|
|---|---|---|---|
| Imovina | |||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | % | - | - |
| Dani depoziti | 1,00% | 149 | 133 |
| Krediti i potraživanja | 1,00% | 3.541 | 3.278 |
| Ostala aktiva | 1,00% | 1.084 | 1.017 |
| Obveze | |||
| Obveze s osnove depozita | 1,00% | 4.246 | 4.197 |
| Primljeni krediti | 1,00% | 915 | 806 |
| Ostala pasiva | % | - | - |
| Utjecaj na neto kamatne prihode | (387) | (575) |
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
d) Valutni rizik
Banka je imala sljedeću deviznu poziciju na dan 31. prosinca 2023. godine.
| USD | Ostale strane valute |
Ukupno devize |
EUR | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Imovina | |||||
| Gotovina i sredstva kod HNB-a | 267 | 328 | 595 | 110.025 | 110.620 |
| Plasmani drugim bankama | 913 | 2.798 | 3.711 | 11.196 | 14.907 |
| Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
- | - | - | 6.087 | 6.087 |
| Zajmovi i potraživanja klijentima | 32 | - | 32 | 336.926 | 336.958 |
| Financijska imovina po amortiziranom trošku |
9.121 | - | 9.121 | 98.388 | 107.509 |
| Ukupno imovina | 10.333 | 3.126 | 13.459 | 562.622 | 576.081 |
| Obveze | |||||
| Depoziti klijenata | 10.074 | 2.678 | 12.752 | 413.021 | 425.773 |
| Uzeti zajmovi | - | - | - | 92.188 | 92.188 |
| Podređeni instrumenti | - | - | - | 7.083 | 7.083 |
| Ukupne obveze | 10.074 | 2.678 | 12.752 | 512.292 | 525.044 |
| Neto devizna pozicija | 259 | 448 | 707 | 50.330 | 51.037 |
| Potencijalne i preuzete obveze | 181 | - | - | 71.497 | 71.678 |
Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
d) Valutni rizik (nastavak)
Banka je imala sljedeću deviznu poziciju na dan 31. prosinca 2022. godine.
| USD | Ostale strane valute |
Ukupno devize | EUR | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| Imovina | |||||
| Gotovina i sredstva kod HNB-a | 192 | 168 | 360 | 117.846 | 118.206 |
| Plasmani drugim bankama Financijska imovina kojom se |
6.936 | - | 6.936 | 6.318 | 13.254 |
| ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz |
- | - | - | 6.098 | |
| dobit ili gubitak | 6.098 | ||||
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu |
1.876 | - | 1.876 | 99.924 | |
| sveobuhvatnu dobit | 98.048 | ||||
| Zajmovi i potraživanja klijentima |
67 | - | 67 | 310.155 | 310.222 |
| Ukupno imovina | 9.071 | 168 | 9.239 | 538.465 | 547.704 |
| Obveze | |||||
| Depoziti klijenata | - | 4.518 | 4.518 | 415.985 | 420.503 |
| Uzeti zajmovi | - | - | - | 81.037 | 81.037 |
| Podređeni instrumenti | - | - | - | 7.083 | 7.083 |
| Ukupne obveze | - | 4.518 | 4.518 | 504.105 | 508.623 |
| Neto devizna pozicija | 9.071 | 4.350 | 4.721 | 34.360 | 39.081 |
| Potencijalne i preuzete obveze | 3.491 | - | 3.491 | 479.600 | 483.091 |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
33. Upravljanje rizicima (nastavak)
d) Valutni rizik (nastavak)
Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobit i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovani za 2023. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobiti i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.
| Valuta na dan 31. prosinca 2023. godine |
Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
|---|---|---|---|---|
| Imovina Banke | Obveze Banke | Neto | ||
| USD Ostale valute |
0,82% | (82) (17) |
(90) (18) |
8 1 |
| Valuta na dan 31. prosinca 2022. godine |
Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
|---|---|---|---|---|
| Imovina Banke | Obveze Banke | Neto | ||
| USD Ostale valute |
0,84% | 82 113 |
253 74 |
(171) (43) |
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
34. Fer vrijednost financijske imovine i obveza
Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja. Ta se cijena ponekad spominje kao izlazna cijena. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak i financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuju se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. Banka kategorizira mjerenja fer vrijednosti po razinama u skladu sa sljedećom hijerarhijom:
- Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze (razina 1).
- Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena) (razina 2).
- Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (tj. nevidljivi inputi) (razina 3).
Ulazni podaci koji se mogu neposredno ili posredno pratiti su podaci koji su prikupljeni korištenjem tržišnih podataka, kao što su javno dostupne informacije o aktualnim događajima ili transakcijama koji odražavaju pretpostavke koje bi tržišni sudionici koristili kod vrednovanja određene imovine ili obveza.
Ulazni podaci koji se ne mogu pratiti su podaci za koje nisu dostupni podaci na tržištu odnosno, oni podaci koji se prikupljaju korištenjem najboljih dostupnih informacija koje bi tržišni sudionik koristio kod vrednovanja određene imovine ili obveza. Fer vrijednost imovine ili obveza se mjeri u cijelosti u jednoj od tri razine na temelju najniže razine ulaza koja je značajna za određenu imovinu ili obveze koji se procjenjuju.
U idućoj tablici navedene su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti odnosno metode vrednovanja financijske imovine mjerene po fer vrijednosti.
| Financijska imovina | 31.12.2023. | 31.12.2022. | Hijerarhija fer vrijednosti |
Metoda vrednovanja i ulazni podaci |
|---|---|---|---|---|
| Vlasnički vrijednosni papiri | 171 | 147 | Razina 1 | Cijene dostupne na aktivnom tržištu na zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje |
| Vlasnički vrijednosni papiri | 5.683 | 5.760 | Razina 3 | Vlasnički papiri ne kotiraju na tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja ili po utvrđenoj cijeni od strane društva koje upravlja fondom |
| Dužnički vrijednosni papiri | 234 | 191 | Razina 3 | Konvertibilne obveznice ne kotiraju na tržištu i njihova fer vrijednost ne može se pouzdano utvrditi, te se vrednuju po trošku stjecanja |
| Ukupno | 6.087 | 6.098 |
Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
| Financijska imovina | 31.12.2023. | 31.12.2022. | Hijerarhija fer vrijednosti |
Metoda vrednovanja i ulazni podaci |
|---|---|---|---|---|
| Dužnički vrijednosni papiri (obveznice) |
- | 87.106 | Razina 1 | Cijene dostupne na aktivnom tržištu |
| Dužnički vrijednosni papiri (trezorski i komercijalni zapisi) |
- | 11.580 | Razina 2 | Po amortiziranom trošku primjenom metode stvarnog prinosa |
| Dužnički vrijednosni papiri (obveznice) |
- | 1.238 | Razina 3 | Cijene koje se ne mogu pouzdano utvrditi |
4. Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)
Zajmovi
Fer vrijednost zajmova izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih gotovinskih tokova temeljem glavnice i kamate. Otplate zajmova su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Za zajmove koji nemaju fiksni datum otplate, otplata se procjenjuje temeljem iskustva u prijašnjim razdobljima u slučajevima u kojima su kamatne stope bile slične kao što su sadašnje, usklađene za sve razlike u očekivanim kretanjima kamatnih stopa. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti. Očekivani budući novčani tokovi za homogene kategorije zajmova, kao što su hipotekarni zajmovi stanovništvu, procjenjuju se na bazi portfelja i diskontiraju se po trenutnim stopama koje su važeće za slične zajmove novim komitentima sa sličnim kreditnim profilom. Procijenjene fer vrijednosti zajmova odražavaju promjene u kreditnom statusu od trenutka kada su zajmovi odobreni, odnosno promjene kamatnih stopa u slučaju zajmova koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Obzirom na to da Banka ima vrlo ograničeni portfelj zajmova s fiksnom kamatnom stopom i dužim dospijećem, fer vrijednost zajmova ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Depoziti banaka i komitenata
Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na izvještajni datum. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na očekivanim gotovinskim tokovima diskontiranim trenutačno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Obzirom na to da većina depozita Banke ima promjenljivu stopu, ne postoji znatna razlika između fer vrijednosti tih depozita i njihove knjigovodstvene vrijednosti.
Uzeti zajmovi
Većina dugoročnih uzetih zajmova Banke ima promjenjivu kamatu, ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.
35. Transakcije s povezanim stranama
Povezanim strankama smatraju se one stranke koje imaju sposobnost da kontroliraju drugu stranku ili koje imaju značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka.
Transakcije i otvorene stavke među povezanim strankama unutar grupe objavljuju se u financijskim izvještajima subjekta. Sukladno definiciji MRS-24 i MSFI-10 grupu čini matica i njena ovisna društva.
Budući da ne postoji matično društvo, Društvo ne može objaviti ime matice ili krajnjeg subjekta koje nad Društvom ima kontrolu odnosno nema transakcija koje bi se imale smatrati transakcijama unutar grupe.
Transakcije s povezanim stranama izvješćuju se temeljem Rješenja Hrvatske narodne banke od 21. travnja 2015. godine.
(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)
35. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)
Tablica u nastavku prikazuje transakcije sa navedenim povezanim stranama i Upravom banke:
| Uprava | Povezana društva | |||
|---|---|---|---|---|
| Vrsta transakcije | 2023. | 2022. | 2023. | 2022. |
| Dani zajmovi | ||||
| Stanje danih zajmova na 1. siječnja | 35 | 50 | 11.034 | 10.770 |
| Povećanja | 52 | 20.984 | 931 | |
| Otplate zajmova | (32) | (15) | (20.411) | (667) |
| Stanje danih zajmova na 31. prosinca | 55 | 35 | 11.607 | 11.034 |
| Ostvareni kamatni prihod | 3 | 2 | 416 | 357 |
| Primljeni depoziti i krediti | ||||
| Stanje primljenih depozita i kredita na dan 1. siječnja | 48 | 29 | 39.612 | 50.132 |
| Primljeni novi depoziti | 44 | 19 | 418.760 | 10.722 |
| Vraćeni depoziti | - | (416.524) | (21.242) | |
| Stanje primljenih depozita i kredita na 31. prosinca | 92 | 48 | 41.848 | 39.612 |
| Ostvareni kamatni rashod | 1 | - | (917) | (400) |
| Prihodi po naknadama i provizijama | 1 | - | 1.548 | 1.601 |
| Rashodi po naknadama i provizijama | - | - | (1) | (3) |
| Ostali troškovi | - | - | (2.045) | (1.878) |
| Trošak isplaćenih plaća | (156) | - | - | |
| Ukupno prihodi | 4 | 2 | 1.964 | 1.958 |
| Ukupno rashodi | 1 | (156) | 2.963 | (2.281) |
| Isplaćene dividende | 2.544 | 2.384 | ||
| Potraživanja po naknadama i ostala potraživanja | 2 | 1 | 209 | 204 |
| Potraživanja po kamatama i naknadama | - | 80 | 72 | |
| Ostala potraživanja | 2 | 1 | 129 | 132 |
| Obveze | 1 | - | 666 | 767 |
| Obveze po kamatama | 1 | - | 32 | 14 |
| Obveze prema dobavljačima | - | - | 408 | 436 |
| Obveze po kartičnom poslovanju | - | - | 227 | 317 |
| Izvanbilančne potencijalne stavke | 18 | 11 | 1.229 | 1.190 |
| Izdane garancije | - | - | 445 | 433 |
| Okvirni krediti | 18 | 11 | 784 | 757 |
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine isplaćene naknade za rad Nadzornom odboru iznosile su 49 tisuća eur (2022. godina: 49 tisuća eur).
36. Obveze po osnovi operativnog najma vozila i poslovnih prostora
Na dan 31. prosinca 2023. godine Banka ima sklopljena 37 ugovora o operativnom najmu vozila (2022: 36 ugovora o najmu), dok za operativni najam nekretnina Banka ima sklopljen 1 ugovor (2022 : 1 ugovor) . Ugovori po osnovi operativnog najma sklopljeni su na rokove duže od godine dana , te su isti evidentirani u poslovnim knjigama Banke sukladno MSFI 16 Standardu.
Pravo korištenja imovine
Pravo korištenja imovine odnosi se na poslovnice i poslovne prostore u najmu, kao i automobile te je prikazano unutar nekretnina i opreme (bilješka 19).
Analiza prema dospijeću – ugovorni nediskontirani novčani tokovi
| 2023. | 2022. | |
|---|---|---|
| Do jedne godine | 73 | 62 |
| Između jedne i dvije godine | 46 | 48 |
| Između dvije i tri godine | 20 | 48 |
| Između tri i pet godina | 2 | 53 |
| Ukupno | 141 | 211 |
| Utjecaj diskontiranja | (98) | (98) |
| Ukupne nediskontirane obveze po najmu na 31. prosinca | 43 | 153 |
Iznosi priznati kroz dobit ili gubitak
| 2023. | 2022. |
|---|---|
| 68 | 72 |
| 11 | 11 |
| 61 | 58 |
| 22 | 22 |
| 1.284 | 1.264 |
| 1.446 | 1.427 |
| Obveznik: AGRAM BANKA D.D. Naziv pozicije |
AOP o znaka |
Zadnji dan prethodine poslovne |
Tekuče razdobilje |
|---|---|---|---|
| 1 | 2 | god ne 37 |
|
| Imovina | |||
| Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali | |||
| 001 | 131.460.058 | 125.527.280 | |
| depoziti po videnju (od 2. do 4.) | 002 | 19.536.862 | 12.206.581 |
| Novac u blagajni Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama |
0 03 | 98.669.424 | 98.413.602 |
| Ostali depoziti po videnju | 004 | 13.253.772 | 14.907.097 |
| Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.) | 005 | 0 | |
| Iz vedenice | 0 06 | 0 | 0 |
| Vlasnicki instrumenti | 007 | 0 | 0 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 008 | 0 | 0 |
| Krediti i predujmo vi | 003 | 0 | 0 |
| Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer | 010 | 6.097.788 | 6.087.187 |
| vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.) | |||
| Vlasnicki instrumenti | 011 012 |
5.907.016 190.752 |
5.853.450 233.737 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 0 13 | 0 | 0 |
| Krediti i predujmo vi Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.) |
014 | 0 | 0 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 015 | 0 | 0 |
| Krediti i predujmo vi | 016 | 0 | 0 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od | |||
| 18. do 20.) | 017 | 99.924.043 | 0 |
| Vlasnioki instrumenti | 018 | 0 | 0 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 019 | 99.924.043 | 0 |
| Krediti i predujmo vi | 020 | 0 | 0 |
| Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.) | 021 | 310.221.997 | 445.824.234 |
| Dužnički vrijednosni papiri | 022 | 856.726 | 107.509.309 |
| Krediti i predujmo vi | 023 | 309.365.271 | 338.314.925 |
| Iz vedenice - racuno vodst vo zlastite | 024 | 0 | 0 |
| Promjene fer vrijednosti zaštičenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika | 0 32 | 0 | 0 |
| Ulaganja u društva kčen, zajedničke pothvate i pridružena društva | 026 | 0 | 0 |
| Materijalna imovina | 027 | 14.874.650 | 13.798.972 |
| Nematerijalna imovina | 028 | 2.996.118 | 2.654.206 |
| Porezna imo vina | 029 | 1.897.209 | 911.315 |
| Ostala imo vina | 030 | 1.1 12.89 1 | 1.240.352 |
| Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju |
031 | 4.552.166 | 4.802.383 |
| Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.) | 032 | 573.136.900 | 600.845.909 |
| Obveze | |||
| Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.) | 033 | 0 | 0 |
| Izwedenlice | 034 | 0 | 0 |
| Kratke pozicije | 035 | 0 | 0 |
| Depozītī | 036 | 0 | 0 |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | 037 | 0 | 0 |
| Ostalle financijske obveze | 033 | 0 | 0 |
| Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.) | 039 | 0 | 0 |
| Depozītī | 0 40 | 0 | 0 |
| Izdani dužnički vrijednosni papiri | 041 | 0 | 0 |
| Ostale financijske obveze | 042 | 0 | 0 |
Na dan 31. prosinca 2023. godine
| Financijske obveze mjerene po amortiziranom trosku (od 44. do 46.) | 0 43 | 508 622 131 7 | 525.189.710 |
|---|---|---|---|
| Depoziti | 044 | 501.540.946 | 517.960.698 |
| Izdani dužnicki vrijednosni papiri | 045 | 7.083.083 | 7.08 3.083 |
| Ostale financijske obveze | 0 46 | 5.588 | 145.929 |
| Iz vedenice - racuno vodst vo z as tite | 047 | 0 | 0 |
| Promjene fer vnjednosti zastičenih stavki u zastiti portfelja od kamatnog | 048 | 0 | 0 |
| nzika | |||
| Rezerviranja | 0 ਜੋਰੇ | 1.037.204 | 0388 8 820 |
| Porezne obveze | 0 50 | 1.4 30.383 | 1.929.684 |
| Temeljni kapital koji se vrača na zahtjev | 051 | 0 | 0 |
| Ostale obveze | 052 | 7.533.654 | 7.782.806 |
| Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za | |||
| prodaju | 053 | 0 | 0 |
| Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.) | 054 | 518630858 | 535.890.700 |
| Kapital | |||
| Kapital | 0 55 | 25.718.402 | 25,190,789 |
| Premija na dionice | 0 રાદ | 6.707.883 | 6.707.883 |
| Ostali izdani Masnički instrumenti osim kapitala | 057 | 0 | 0 |
| Druge stavke kapitala | 058 | 0 | 0 |
| Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit | 0 59 | -5,265,216 | 0 |
| Zadižana dobit | 0 50 | 18.650.985 | 21,673,922 |
| Revalorizacijske rezerve | 061 | 0 | 0 |
| Ostale rezerve | 062 | 2.667.534 | 3.195.148 |
| (-)Trezorske dionice | 063 | 0 | 0 |
| Dobitili gubitak koj pripadaju vlasnicima maticnog društva | 064 | 6.0.26.454 | 8.187.486 |
| (-) Dividende tijekom poslovne godine | 0 65 | 0 | 0 |
| Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli] | 0 65 | 0 | 0 |
| Ukupno kapital (od 55. do 66.) | 067 | 54.506.042 | 64.955.208 |
| Ukupno obveze i kapital (54. + 67.) | 068 | 573.136.900 | 600,845,908 |
| Obveznik: AGRAM BANKA D.D. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicilje | AOP o zinalica |
Itto raziobilje pretihodne godine |
Tekuće razdobilje | |
| 2 | 3 | 4 | ||
| Kamatni prihodi | 001 | 15.312.733 | 19.346.338 | |
| (Kamatni rashodi) | 002 | 1.564.196 | 2.496.312 | |
| (Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahljev) | 00:3 | 0 | 0 | |
| Prihadi ad dividende | 004 | 34,620 | 46.8 58 | |
| Prihodi od naknada i provizija | Oldie | 4.768.631 | 4.742.4 16 | |
| (Rashodi od naknada i provizija) | 008 | 1.44 3.345 | 1.641.598 | |
| Dobici ili (- ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kraz dobit ili gubitak, ாக் |
007 | -5.770 | 0 | |
| Dobici ili (= ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se cirže nadi trigovanja, neto |
01033 | 780.878 | 250.853 | |
| Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjen po fer vrijednasti kraz dabit ili gubitak, neto |
Ours | 0 | 0 | |
| Dobici if ( = ) gubid po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto |
010 | -79.161 | -1.704 | |
| Dobici if ( = ) gubio od računovodstva zašlite, neto | 011 | 0 | 0 | |
| Tecajne razlike [dobit ili ( = ) gubitak], neto | 0132 | 35.727 | 63.985 | |
| Dobici ili ( - ) gubici priznavanja ulaganja u društva koarja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto |
013 | 0 | 0 | |
| Dobici ili ( - ) gubra po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto | 014 | 38.788 | -9.157 | |
| Ostali prihodi iz poslovanja | 015 | 1.083.990 | 947.6 11 | |
| (Ostali rashodi iz poslovanja) | 016 | 148.913 | 329.012 | |
| Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. - 2. - 3. + 4. + 5. - 6. + od 7. do 15. - 16.) |
017 | 18.722.528 | 20.792.308 | |
| (Administrativni rashodi) | 018 | 9.436.852 | 10.531.193 | |
| (Doprinosi u novou samacijskim odbionma i sustavima osigurarija de pozīta) | 018 | 347.766 | 410.245 | |
| (Amortizacija) | 0:20 | 1.106.007 | 1. 136.4 58 | |
| Dobici il ( = ) gubia zbog promjena, neto | 021 | 0 | 1 | |
| Rezerviranja ili (- ) ukidanje rezerviranja) | 022 | 75.313 | -47.849 | |
| (Umanjenje vrijednosti ii ( -) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovni koja se ne mjen po fer vrjen je jog rajm au es slox mobil |
100 200 | 959.884 | -697.103 | |
| (Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kcen, zajedničke pothvate i pridružena društva) |
024 | 0 | 0 | |
| (Umanjenje vnjednosti ili ( = ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nelinan ajiskoj imaviri) |
025 | 0 | 1.428 | |
| Negativni goodwill priznat u dabili ili gubitku | 028 | 0 | 0 | |
| Dio dobiti ili ( = ) gubitaka od ulaganja u društva kćen, zajedničke polinvate i pridružena društva obračunat metodom udjelia |
027 | 0 | 0 | |
| Dobit ili ( = ) gubilak od dugotrajne imovine i grupe za otudenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se nece na savo |
10, 2017 | 46 1.604 | 554.629 | |
| Dobit ili ( - ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (17. - od 18. do 20. + 21. - od 22. da 25. + od 26. do 28.) |
023 | 7.408.956 | 10.012.565 | |
| (Porezni rashod ili ( = ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje de se nastaviti) |
100,000 | 1.382.503 | 1.825.099 | |
| Dobit ili ( = ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (29. - 30.) |
03-1 | 6.026.453 | 8.187.456 | |
| Dobit ili ( = ) gubitak nakom oporezivanja iz poslovanja koje se nerće nastaviti (33. - 34.) |
032 | 0 | ||
| Dobit ili ( = ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se nece nastaviti | 100 30 500 | 0 | ||
| (Porezni rashodiili (- ) prihodi povezani s poslovanjem koje se nece (1) (2018/2010) |
0.34 | 0 | 0 | |
| Dobit ili ( - ) gubitak tekuće godine (31. +32 .; 36. + 37.) | 0:215 | 6.026.453 | 8.187.456 | |
| Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli) | 0:218 | |||
| Pripadia vlasnicima maticnog druit va | 037 | 6.026.453 | 8. 187.466 |
Dopunski izvještaj za Hrvatsku narodnu banku Prilog 1
| IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBIT | |||
|---|---|---|---|
| DobitIII (-) gubitak tekuće godine | 0:3:3 | 6.026.453 | 8. 187.466 |
| Ostal a sve obuhvatna dobit (40. + 52.) | 0:318 | -10.072.549 | |
| Stavke koje nece biti reklas licirane u dobit III gubltak (od 4 1. do 47. + 50. + 51.) |
040 | 0 | |
| Miaterjalina imovina | 041 | 0 | |
| Nematerjalna imovina | 042 | 0 | |
| Aktuarski dobici ili (-) gubici na mrovinskim planovima pod pokrovitejstvom |
0-4-3 | 0 | |
| Dugotrajna imovina i grupe za otudenje namijenjene za prodaju | 044 | 0 | |
| Dio ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obra cunava metodom udjela |
045 | ||
| Promjene fer vrijednasti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz astalu sveobunvatnu dobit |
048 | ||
| Dobicnili ( = ) gubrci od racunovodstva zaštite vlasnokih instrumena ta mjerenih po fer vrijednasti kraž astalu svedbuh vatnu dobit |
047 | 1 | |
| Promjene far vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti krozostalu svedbuhvatnu dobit (zašticena stavka) |
0413 | 1 | |
| Promjene før vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vnjednosti kroz ostalu svedouhvatnu dobit [instrument zašate] |
049 | 1 | |
| Promjene far vrijednosti financijskih obveza koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubilak koje se mogu pripisati promjenama u kreditnam niziku |
015/0 | 1 | |
| Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane | 051 | 1 | |
| štavke koje je moguće reklasificirati u dobit III gubitak (od 53. do 60.1 |
052 | -10.002 549 | |
| Zastita ne to ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel) | 063 | 0 | |
| Zamjena strane valute | 054 | 0 | |
| Rezerva za zaštitu novčanih tokova [učinkoviti udjel] | 01515 | 0 | |
| Instrumenti zastite od rizika [elementi koji nisu odredeni] | 0158 | 0 | |
| Dužnéki instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 057 | -10.260.337 | |
| Dugotrajna imovina i grupe za otudenje namijenjene za prodaju | 01588 | 0 | |
| Udjel ostalih prihoda i rashoda i rashoda od ulaganja u društva koen, zajedničke prothvate i pridružena društva |
013-0 | 1 | |
| Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( = ) gubitak |
080 | 227,838 | |
| Ukupna s veobuhvatna dobit tekuče godline (38. + 39.; 62. + 63.) | 081 | -3.888.088 | 8.187.486 |
| Pripada manjinskom udjelu [nekontrollrajuči udjel] | 08:2 | ||
| Pripada via snicima matičnog društva | 01213 | -3.888.088 | 8.187.488 |
| Na zív pozici je | AOP 0 21 2808 |
Isto razdo bilje prethodne a od line |
Na Izvještajni datum teku beg raziobilja |
|---|---|---|---|
| 1 | 2 | 3 | |
| Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi | |||
| Naplaćena kamata i slični primici | 001 | 0 | 0 |
| Naplacene naknade i provizije | 002 | 0 | 0 |
| (Placena kamata i slični izdaci) | 003 | 0 | 0 |
| (Plačene naknade i provižije) | 004 | 0 | 0 |
| (Placeni troškovi poslovanja) | ONES | 0 | 0 |
| Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dabiti i gubitka |
此前的3 | 0 | 0 |
| Ostali primici | 007 | 0 | 0 |
| (Ostali izdlaci) | 0.03 | 0 | 0 |
| Poslovne aktivnosti prema Indirektnoj metodi | |||
| Dobit/(gubitak) prije oporezivanja | 0000 | 7.408.957 | 10.012 565 |
| Jekladenja: | 0 | ||
| Umanjenja vrijednosti i režerviranja | 010 | 884,550 | -743.524 |
| Amortizacija | 011 | 1.106.007 | 1.136.458 |
| Neto nerealizirana (dobit ) gubitak od financijske imovine i obveza po fer | 012 | -79.161 | -1.704 |
| vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka | 013 | ||
| (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine Ostale nemovčane stavke |
014 | -500.393 -11-719.096 |
-545.473 1.747.338 |
| Promjene u Imovini I obvezama iz poslovnih aktivnosti | |||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 015 | 18.695.709 | 5.672.476 |
| Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama | 018 | -395 | -12.240 |
| Krediti i predujmovi ostalim komitentima | 017 | -36.227.382 | 46.066.748 |
| Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz | |||
| ostalu svedbuhvatnu dobit | 018 | 4.479.329 | 99,924.043 |
| Vrjednosni papri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi | 019 | 0 | 0 |
| trgovanja | |||
| Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne | 0:20 | 0 | 0 |
| trguje, a vrednuju se prema far vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka | |||
| Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po | 021 | 60.780 | 10.581 |
| fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka | |||
| Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti kaji se vode po amorliziranom trosku |
022 | 856.726 | -106.652 683 |
| Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti | 023 | 1.820.821 | 1.932.054 |
| 024 | -11.256.294 | 4.017.185 | |
| Depaziti od financijskih institucija Transakcijski računi ostalih komitenata |
025 | 21.825.163 | 23.960.368 |
| Stedni depoziti ostalih komitenata | 028 | 23,245,767 | -47.571.905 |
| Oročeni depoziti ostalih komitenata | 027 | -26,558,482 | 32,492,340 |
| izvedene financijske doveće i ostale obveze kojima se Irguje | 0.23 | 0 | 0 |
| Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti | 028 | 1.726.073 | 5.329.079 |
| Naplaćene kamate iz poslovnih aklivnosti [indirektna metoda] | 0:20 | 13.691.483 | 17.117.094 |
| Primljene dividende iz poslovnih aklivnosti [indirektna metoda] | 031 | 0 | 0 |
| Plačene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metodia] | 032 | -1.119.568 | -883.792 |
| (Placeni porez na dobit) | 0:33 | -1.065.593 | -1.323.818 |
| Neto novčani tokovi Iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.) | 034 | 6.681.648 | -8.484.578 |
| Ulagjačike a ktiv nos ti | |||
| 0:36 | -2 988.236 | 281.133 | |
| Primici od prodaje / plačanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine |
|||
| Primici od prodaje / plačanja za kupnju ulaganja u podružnice, | |||
| pridružena društva i zajedničke pothvate | 0:28 | 0 | 0 |
| Primici od naplate / plačanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih | 0:357 | ||
| financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća | 0 | 0 | |
| Primjene dividende iz ulagačkih aktivnosti Ostali primici/ plačanja iz ulagačkih aktivnosti |
可用品 0:39 |
34.620 D |
46.858 0 |
Dopunski izvještaj za Hrvatsku narodnu banku Prilog 1
| Financijske aktivnosti | |||
|---|---|---|---|
| Neto povećanje (smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti | 041 | 6.057.071 | 10.956.334 |
| Neto povećanje (smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira | 042 | -3.897.997 | 0 |
| Neto povećanjeljsmanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala | 043 | 0 | |
| Povećanje dioničkoga kapitala | 044 | ||
| (Isplacena dividenda) | 045 | 2.726.151 | -3.005.396 |
| Ostali primicil(plačanja) iz financijskih aktivnosti | 048 | -185 | 0 |
| Neto novčani tokovi Iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.) | 047 | -587-282 | 7,850,833 |
| Neto povećanje (s manje nje) novca i novčanih ekvivale nata (34. + 40. + 47.1 |
043 | 2 040 871 | -206 847 |
| Novac I novčani ekvi valenti na početku razdobi ja | 049 | 123,358,188 | 126,341,143 |
| Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente | 016-0 | -36.727 | -83,886 |
| Novac i novčani ekvi valenti na kraju razdobija (48. + 49. + 50.) | 051 | 126,341,143 | 125,071,511 |
| za razdoblje od 00 SERVERIER u eurima |
|||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Raspodjelji vo limateljima kapitala matice Manjinski udjel |
|||||||||||||||
| Izvori promjene ka pital a | AOP o znaka |
Kapital | Premija na dionice |
2081 vias nički Instrume m osim kapitala |
Druge stavke k apitala |
Akumullrana ostala veobuhvatr a doort |
Zadržana dobili |
Revelo rizadij ke rezerve |
Octale rezerva |
()T mzordte dlonice |
Dobit III (-) gubitak koj pripada Vissniolms m af liðn og d ruštva |
) Dividende ti jelko m poslovne godine |
A kumullira na ostala sveobuhvat a doolt |
Ostale s ta vice |
Ukupno |
| 4 | 10 | 11 | 12 | 18 | 14 | 15 | 16 | ||||||||
| Početno stanje [prije prepravljanja] | 001 | 25.718.402 | 6.707.883 | O | o | -5.265.216 18.650.985 | o | 2.687.534 | 0 | 6.026.454 | O | O | o | 54.506.042 | |
| Jčinci ispravaka pogrešaka | 002 | D | |||||||||||||
| Učinci promje na rač unovodstvenih politika | 003 | 0 | |||||||||||||
| Početno stanje (tekuće razdobije) (1. + 2. + 3.) | 004 | 25.718.401 | 6.707.883 | 0 | 0 | -5.265.216 | 18.650.985 | 2.687.534 | 6.026.454 | 0 | 54.506.042 | ||||
| izdavanje redovnih dranica | 005 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | |||||
| Izdavanje povlaštenih dionica | 006 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | ||
| izda vanje drugih vlasničkih instrumenata. | 007 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | ||
| Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata. | 0 08 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |||
| Pretvaranje potraživanja u vlasničke instrumente | 009 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | o | 0 | O | |
| Redukcija kapitalia | 010 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | D | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Dividende | 011 | 0 | 0 | 0 | o | o | -3.003.516 | O | O | 0 | O | O | O | o | -3.00 3.5 16 |
| Kupnja trezorskih dionica | 012 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | o | ||
| Prodaja ili poništenje trezorskih dionica | 0 13 | 0 | O | 0 | O | O | 0 | O | O | 0 | O | O | O | O | |
| Reklasifikacija financjskih instrumenata iz kapitala u obveze | 014 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | |||
| Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u kapital | 015 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | |||
| Pri jenosi i zmeđu komponena ta kapitala | 016 | -527.813 | 0 | 0 | o | o | 6.026.454 | O | 527.813 | o | -8.026.454 | O | 0 | ||
| (Povečanje III (-) smanje nje ka pitala kroz poslovna apa anja |
017 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | O | O | 0 | ||||||
| Plača nja temelje na na dlonic ama | 018 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | 0 | 0 | O | O | 0 | |||
| Ostala povećanja ili (- ) smanjenja ika pitala | 019 | 0 | O | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | O | 8.187.466 | O | 8.187.469 | ||
| Ukupna sveobuhvatna dobit tekuče godine | 020 | 0 | 0 | 0 | 0 | 5.285.218 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 5.265.216 | |||
| Završno stanje [tekuče razdoblje] (od 4. do 20.) | 021 | 25.190.765 | 6.707.883 | 21.673.923 | 3.195.147 | 8.187.466 | 64.955.208 |
Banka sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama objaviti slijedeće podatke:
Registrirana djelatnost Banke definirana je člankom 4. važećeg Statuta Banke:
- primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun,
- primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,
- odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfaiting),
- otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring),
- financijski najam (leasing),
- izdavanje garancija ili drugih jamstava,
- trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
- o instrumentima tržišta novca,
- o prenosivim vrijednosnim papirima,
- o stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
- o financijskim ročnicama i opcijama,
- o valutnim i kamatnim instrumentima,
- platne usluge u skladu s posebnim zakonima,
- usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
- izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom,
- iznajmljivanje sefova,
- posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu,
- poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,
- investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to:
- o zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata,
- o pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,
- o davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,
- obavljanje poslova vezanih za prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje.
Svoju djelatnost Banka obavlja putem mreže poslovnica i to:
- Poslovnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 74
- Poslovnica Zagreb, Koledinečka 1,
- Poslovnica Zvijezda, Zagreb, Marijana Čavića 1.
- Poslovnica Jastrebarsko, Šetalište braće Kazića 2
- Poslovnica Velika Gorica, Slavka Kolara 17 A
- Poslovnica Karlovac, Prilaz Većeslava Holjevca 2A
- Poslovnica Kutina, Školska ulica 11
- Poslovnica Sisak, Frane Lovrića 17a
- Poslovnica Zaprešić, Mihovila Krušlina 14
- Poslovnica Varaždin, Zagrebačka 63
- Poslovnica Split, Varaždinska 54,
- Poslovnica Split, Matice Hrvatske 1,
- Poslovnica Sinj, Trg dr. Franje Tuđmana 5
- Poslovnica Makarska, Obala kralja Tomislava 15a
- Poslovnica Zadar, Obala kneza Branimira 5
- Poslovnica Rijeka,Riva 8
- Poslovnica Poreč, Ulica Alda Negria 3
- Poslovnica Osijek, Vukovarska cesta 31
- Poslovnica Osijek, Hrvatske Republike 12
- Poslovnica Slavonski Brod, Petra Svačića 1a
- Poslovnica Vinkovci, Ulica bana Jelačića 3
- Poslovnica Dubrovnik, Dr Ante Starčevića 20.
- Poslovnica Opuzen, Tisno bb
Ukupni prihodi koje je Agram banka d.d. ostvarila u 2023. godini iznose 25.889 tisuća eura.
Broj zaposlenih na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu je 174 zaposlenih.
Bruto dobit za poslovnu godinu 2023. iznosi 10.812 tisuća eura, tekuća obveza za porez na dobit iznosi od 1.825 tisuća kuna, a učinci odgođenog poreza su u iznosu od 908 tisuća eura.
Agram banka d.d. nema podružnice u državama članicama EU ni u trećim zemljama, odnosno svoju djelatnost obavlja isključivo na teritoriju Republike Hrvatske.
Na dan 31. prosinca 2023. godine
| Godišnji financijski izvješta) | u tis cur | GFI KI | u tis kn | Razlika | Obrazloženje |
|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA Gotovina i sredstva kod HNB |
IMOVINA | 12.207 | |||
| 110.620 Novac u blagajni Novčana potraživanja od |
U GFI KI pozicija Novac je prikazana zasebno, dok je u godišnjem izvješću ona unutar pozicije Gotovina i |
||||
| središnjih banaka | 98413 | sredstva kod HNB | |||
| Plasmani drugim bankama | 14.907 Ostali depoziti po viđenju | 14.907 | |||
| Imovina kojom se ne trguje, a | Imovina kojom se ne trguje, a | ||||
| koja se obavezno mjeri po fer | koja se obavezno mjeri po fer | ||||
| vrijednosti kroz račun dobiti i | vrijednosti kroz račun dobiti | ||||
| gubitka | 6.087 i gubitka | 6.087 | |||
| Financijska imovina po fer | Financijska imovina po fer | ||||
| vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
||||
| U GFI-KI unutar pozicija Kredita i predujmova | |||||
| Krediti i predujmovi | nalaze se stavke prolaznih računa i plačene | ||||
| Zajmovi i potraživanja | klijentima po amortiziranom | akontacije poreza na dobit, dok su u Godišnjem | |||
| klijenata | 336.958 trošku | 338312 | (1.357) | izvješću te stavke unutar pozicije Ostale imovine. | |
| Dužniči vrijednosni papiri po | Dužniči vrijednosni papiri po | ||||
| amortiziranom trošku | 107.509 amortiziranom trosku | 107.509 | |||
| U GFI KI pozicija Materijalne imovine uključuje i | |||||
| Ulaganja u nekretnine, dok su u godišnjem izvješću | |||||
| Nekretnine i oprema | 8.842 Materijalna imovina | 13.799 | (4.957) | pozicije zasebno prikazane | |
| Nematerijalna imovina | 2.654 Nematerijalna imovina | 2.654 | |||
| U GFI KI Ulaganja u nekretnine prikazuju se unutar | |||||
| Ulaganje u nekretnine | 4.957 | 4.957 | pozicije Materijalna imovina | ||
| Porezna imovina | 912 | ||||
| Ostala imovina | 8.312 Ostala imovina | 1.241 | |||
| Dugotrajna imovina i grupe | U GFI KI u su zasebno prikazane pozicije porezne, | ||||
| za otuđenje klasificirane kao | ostale i dugotrajne imovine namijenjene za prodaju, dok u godišnjem izvješču je to prikazano u jednoj |
||||
| namijenjene za prodaju | 4.802 | 1.357 | poziciji ostale imovine | ||
| UKUPNO IMOVINA | 600.846 UKUPNO IMOVINA | 600.846 | |||
| OBVEZE | |||||
| Financijske obveze mjerene | U GFI KI pod poozicijom Depozīti uključena su sva | ||||
| po amortiziranom trošku | deponirana sredstva kao i primljeni krediti i ostale | ||||
| Depoziti klijenata | 425.773 Depoziti | 517,961 | fin.obveze , dok su u godišnjem izvještaju te pozicije | ||
| Uzeti zajmovi | 92.188 | prikazane odvojeno | |||
| lzdani dužnički vrijednosni | |||||
| Izdani podređeni instrumenti | 7.083 papiri | 7.083 | |||
| U Godišnjem izvješću unutar pozicije Ostale obveze | |||||
| Ostale financijske obveze | 146 | (9.712) | |||
| U Godišnjem izvješću rezervacije za godišnje | |||||
| odmore zaposlenika prikazuju se pod Ostalim | |||||
| Rezerviranja | 989 Rezervacije | ਕੇਲ ਕੇ | obvezama | ||
| U GFI KI zasebno su prikazane pozicije porezne | |||||
| Porezne obveze | 1.930 | obveze, ostale financijske i ostale obveze, dok u | |||
| 7.782 | 9.712 | godišnjem izvješću je to prikazano u jednoj poziciji Ostale obveze |
|||
| Ostale obveze | 9.858 Ostale obveze | ||||
| ПКИРИО ОВУЕТЕ | 535.891 UKUPNO OBVEZE | 535.891 | |||
| DIONICKA GLAVNICA | |||||
| Dionički kapital | 25.191 Temeljni kapital | 25.191 | |||
| Kapitalna dobit | 6.708 Premija na dionice | 6.708 | |||
| Nerealizirani dobitak od | |||||
| financijske imovine mjerene | Akumulirana ostala | ||||
| kroz ostalu sveobuhvatnu Zadržana dobit |
sveobuhvatna dobit 21.674 Zadržana dobit |
21.674 | |||
| Zakonske rezerve | 3.195 Ostale rezerve | 3.195 | |||
| Dobit ili gubitak koji | |||||
| Dobit tekuće godine | 8.187 | pripadaju vlasnicima | 8.187 | ||
| UKUPNO DIONICKA | |||||
| GLAVNICA | 64.955 UKUPNO KAPITAL | 64.955 | |||
| UKUPNO OBVEZE I | UKUPNO OBVEZE I | ||||
| DIONICKA GLAVNICA | 600.846 KAPITAL | 600-846 |
| Godišnji financijski izvještaj | u tis cur | GAL KI | u tis eur | Razlika | Obrazloženje |
|---|---|---|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 18.774 Kamatni prihodi | 19346 | U godišnjem izvješću prihodi od zateanih kamata prikazuju se unutar pozicije Ostali prihodi, dok u GFI KI zatezne kamate su prikazane |
||
| Kamatni rashodi | [2.496] Kamatni rashodi | (2.496) | [572] unutar pozicije Kamatnih prihoda | ||
| Prihodi od dividendi | 47 | U godišnjem izvješću ova pozicija je (47) unutar ostalih prinoda |
|||
| Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija |
4.742 Prihodi od provizija i nakrada (1.642) Troškovi provizija i nalonada |
4.742 (1.642) |
|||
| Neto dobit od trgovanja stranim valutama | Dobit/gubitak od financijske imovine koje 251 se drže radi trgovanja |
251 | |||
| Dobitak po prestanku priznavanja financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Gubici od financijske imovine kojom se ne trguje, a |
(2) | Dobit / gubitak po prestanku priznavanja financijske imovine/obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz rdg, neto Dobici/[gubici] od financijske imovine po |
120 | ||
| koja se obavezno mjeri kroz rdg | fer vrijednosti kroz rug | ||||
| Dobitak ili gubitak od obračunatih tečajnih razlika | [64] Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto | (64) | |||
| Dopici/Rapici po breaganica primeranta nefinancijske imovine |
(90 | U godišnjem izvješču ova pozicija je unutar ostalih prinoda |
|||
| U godišnjem izvješću prikazane zatezne kanste i prihodi od dividendi unutar Ostalih prihoda , te dobici od prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji, koja je u GFI KI svrstana u zasebnoj poziciji |
|||||
| Ostali prihodi | 2.222 Ostali prihodi iz poslovanja | 948 | 1.283 | U Godišnjem izvješću su Ostali | |
| Ostali rashodi iz poslovanja | (329) | station andreal unum podicije 329 Troskovi poslovanja |
|||
| Neto prihodi iz redovitog poslovanja | 21.785 Ukupno prihodi iz poslovanja, neto | 20.792 | 993 | ||
| Troskovi poslovanja | (12.483) Adiminstrativni rashodi | (10.531) | |||
| Amortizacija Doprinos u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozīta |
(1.137) (410) |
(405) | U GFI KI izvješču dio troškova koji se odnose na razne članarine, kvote i si, te troskove otpisa i ostalih troškova iz ranijih godina iskazan je u zasebnoj poziciji i ulaze pod Ukupnim prihodima iz poslovanja, neto, dok su u Godišnjem izvješču svi troškovi prikazani pod Rashodima iz redovitog poslovanja |
||
| Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja | 710 Rezervacije ili ukidanje rezervacija | 43 | |||
| Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz rdg |
696 | (33) | U Godišnjem izvješću pozicija i tisonbeljiv sjenja vrijednoslovi rezerviranja prikazani u skupnoj stavci, dok u GFI KI ti troskovi scileljeni u vrše pozicija Rezervacije i ukidanje rezervacija za |
||
| Dobitak, gubitak od dugotrajne imovine namijenjenjene prodaji |
255 | godišnje odmore zaposlenika u Godišnjem izvješću idu pod 555) tronsove poslovania |
|||
| Rashodi iz redovitog poslovanja | (11.773) | (10.780) | (993) | ||
| Dobit prije oporezivanja | 10.012 Dobit prije oporezivanja | 10.012 | (993) | ||
| Porez na dobit Neto dobit za godinu |
8.187 | (1.825) Porezni rashodi | (1.825) 8.187 |
||
| IZVJESTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI | |||||
| Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak | Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak | ||||
| Financijaka imovina mjerena po fer vrijednosti kroa ostalu sveobulovatnu dobič |
Dudnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostatu sveobuhvatoru dobit |
||||
| Porez na dobit kaji se odnosi na stavke financijska imovina mjerena po fer vrijednosti kroz ostalu Timp mappaturalogicans Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine |
8.187 | Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje e moguće reklasificirati u dobit IV gubitak |
8.187 |
| Naziv pozicije | Godišnje financijsko izvješče |
GEI KI | Razlika | Obrazloženje |
|---|---|---|---|---|
| Razlike se odnose na različitu metodologiju prikaza stavaka novčanih tokova pozicija prije poslovnih aktivnosti i usklađenja, te ukupne razlike u odnosu na prikaz pojedinih pozicija što smatraju poslovnim ili financijskim i investicijskim aktivnostima |
||||
| Dobit / gubitak prije oporezivanja | 10.012 | 10.012 | ||
| Amortizacija | 1.136 | 1.136 | ||
| Umanjenja vrijednosti i rezerviranja za gubitke | (710) | (746) | 36 | |
| Neto nerealizirane dobiti/gubitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz rdg |
(2) | (2) | ||
| Dobit / gubitak od prodaje materijalne imovine | (545) | (242) | ||
| Ostale nenovčane stavke | 1.711 | 1.747 | (36) | |
| Novčani tijek ostvaren iz poslovanja prije promjena u | ||||
| obrtnom kapitalu | 11.602 | 11.602 | ||
| Smanjenje / (povećanje) potraživanja od HNB-a Depoziti kod financijskih institucija i krediti kod fin.institucija Sredstva kod HNB-a |
5.675 | 5.675 | 5.686 | Razlike se odnose na različitu metodologiju u prikazu stavaka GFI Kla koji ne prikazuje razlike u novcu i novčanim ekvivalentima, nego se isti prikazuju unutar |
| Smanjenje depozita kod bankarskih institucija | (11) | (11) | poslovnih aktivnosti prije poslovnih promjena | |
| Povečanje zajmova i predujmova klijentima Krediti i predujmovi ostalim komitentima |
(27.593) | (46.067) | U metodologiji novčanog toka u GFI KI pozicija Zajmova predujmova klijentima uključuje i naplačene kamate kro 46.067 promjene u poslovnim aktivnostima, dok u Godišnjem izvješču se ne prikazuju posebnonaplačene kamate |
|
| Vrijednosni papiri i dr.fin.instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
99.924 | (99.924) | U GFI KI su promjene vrijednosnih papira i dr.fin. Instrumenata prikazani unutar poslovnih aktivnosti, dol su u godišnjem izvješču skupne promjene po vrijednosnim papirima unutar investicijskih aktivnosti neovisno o portfelju i vrednovanju |
|
| Vrijednosni papiri i dr.fin.instrumenti po fer vrijednosti koji se obavezno vode po fer vrijednosti kroz RDG |
11 | (11) | U GFI KI su promjene po vrijednosmim papirima i dr. fin.indstrumentima prikazani pod poslovnim |
|
| Vrijednosni papiri i dr. fin. instrumenata koji se vode po amortiziranom trošku |
(106.654) | 106.654 | aktivnostima , dok se isti u Godišnjem izvješću nalaze unutar pozicija investicijskih aktivnosti |
|
| Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti | 574 | 1.932 | (1.358) | U GFI KI plaćena dividenda ulazi u poziciju unutar ulagačkih aktivnosti |
| Povećanje depozita klijenata | 5.269 | 5.269 | U GFI KI su promjene po depozitima i primljenim kreditima iskazani u zasebnim raščlanjenim pozicijama po vrstama depozita, dok u Godišnjem izvješću su isti prikazani u jednoj poziciji depozita klijenata |
|
| Povečanje ostalih obveza | 3.843 | U metodologiji GFI KI se ova pozicija netira u prumjenama iz poslovnih aktivnosti , te je prikazana i obveza i plačene kamata iz obveza, dok u Godišnjem izvješću isto ne prikazuje plaćanja kamata nego netira 3.843 poziciju bilance ostalih obveza |
||
| Plačení predujmoví poreza na dobit | (1.324) | (1.324) | ||
| Neto novčana sredstva ostvarena iz noslovnih aktivnosti | (13.567) |
| U GFI KI su promjene po depozitima i primljenim kreditima iskazani u zasebnim raščlanjenim pozicijama 4.017 (4.017) Depoziti od financijskih institucija po vrstama depozita, dok u Godišnjem izvješću su isti (23.960) 23.960 Transakcijski računi ostalih komitenata prikazani u jednoj poziciji depozita klijenata , te pozicija Stedni depoziti (47.572) 47.572 primljenih kredita u kojoj se također dio odnosi i na (32.492) pripadajuće kamate 32.492 Oročení depozití U GFI KI je dio ostalih obveza prikazan unutar pozicija u 5,329 Ostale obveze (5.329) financijskim aktivnostima plačenih i neplaćenih kamata kao zasebne promjene U metodologiji novčanog toka u GFI KI pozicija Zajmova i predujmova klijentima uključuje i naplaćene kamate kroz (17.117) 17.117 Naplačene kamate promjene u poslovnim aktivnostima, dok u Godišnjem izvješću se ne prikazuju posebno naplaćene kamate U metodologiji novčanog toka u GFI KI pozicija Zajmova i predujmova klijentima uključuje i plačene kamate kroz 884 Plačene kamate (884) promjene u poslovnim aktivnostima, dok u Godišnjem izvješću se ne prikazuju posebno plaćene kamate Plačeni porez na dobit (1.324) 1.324 |
|---|
| Neto novčani tijek iz investicijskih / ulagačkih aktivnosti | |||
|---|---|---|---|
| Primici od prodaje/plačanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine |
282 | 282 | |
| (Povećanje) / Smanjenje dužničkih vrijednosnih papira | (6.728) | U GFI KI su promjene po vrijednosmim papirima i dr. (6.728) fin.indstrumentima prikazani pod poslovnim aktivnostima , dok se isti u Godišnjem izvješću nalaze |
|
| Smanjenje /povećanje vlasničkih vrijednosnih papira | 11 | unutar pozicija investicijskih aktivnosti , te su u istome 11 uključene i kamate u toj poziciji, dok su u godišnjem izvješću unutar investicijskih aktivnosti samo promjene vrijednosnih papira bez kamata |
|
| Primljene dividende iz investicijskih aktivnosti | 47 | 47 | |
| Neto novčana sredstva iz investicijskih aktivnosti | (6.388) | 329 | |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | |||
| Povećanje primljenih kredita | 11.151 | 10.956 | U GFI KI stavka nije uključivala obračunate kamate u 195 prethodnom razdoblju koje su bile prikazane unutar ostalih obveza, dok u godišnjem izvješću one su bile prikazane i u prethodnom razdoblju |
| Neto (Povećanje) / Smanjenje dužničkih vrijednosnih papira | |||
| Isplacena dividenda | (3.003) | (3.003) | |
| ostali primici iz financijskih aktivonsti | U Godišnjem izvješću pozicija iskazana unutar pozicije ostalih obveza |
||
| Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti | 8.148 | 7.953 | |
| Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine |
(205) | (205) | |
| Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine |
(64) | (64) | |
| Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine | 125.341 | 125,341 | |
| Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine | 125,072 | 125.072 |
| AOP | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Opis pozicije | oznaka | Raspodjeljivo imateljima kapitala matice | Manjinski udjel | Ukupno | |||||||||||
| Kapital | Premija na dionice |
Izdani vlasnički instrumenti Ostali osim kapitala |
vlasnički udjeli |
Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti |
Zadržane dobiti | Revalorizac ijske rezerve |
Ostale rezerve dionice | Trezorske | Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva |
Dividende tijekom poslovne godine |
Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti |
Ostale stavke |
|||
| 1. Početno stanje (prije prepravljanja) | 25.718 | 6.708 | 0 | 0 | -5.265 | 18.651 | 0 | 2.668 | 0 | 6.026 | D | 0 | 0 | 54.506 | |
| 2. Učinak ispravaka pogrešaka | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |||||||||
| 3. Učinci promjena računovodstvenih politika | 0 | 0 | |||||||||||||
| 4. Početno stanje (tekuće razdoblje) (AOP 01 do 03) |
25.718 | 6.708 | 0 | 0 | -5.265 | 18.651 | 0 | 2.668 | 0 | 6.026 | 0 | 0 | 0 | 54.506 | |
| 5. Izdavanje redovnih dionica | 0 | 0 | |||||||||||||
| 6. Izdavanje povlaštenih dionica | 0 | ||||||||||||||
| 7. Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata | 0 | ||||||||||||||
| o. Transa ministra in tasa ostalli manufa vlasničkih instrumenata |
0 | ||||||||||||||
| 9. Freevaranje dugovanja u viasnicke instrumente |
O | 0 | 0 | ||||||||||||
| 10. Redukcija kapitala | 10 | 0 | |||||||||||||
| 11. Dividende | 11 | -3.003 | -3.003 | ||||||||||||
| 12. Kupnja trezorskih dionica | 12 | 0 | |||||||||||||
| 13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica | 13 | 0 | 0 | ||||||||||||
| 14. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze |
14 | 0 | |||||||||||||
| 15. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente |
0 | 0 | |||||||||||||
| 16. Prijenosi između komponenata vlasničkih | -528 | 6.026 | 0 | 528 | 0 | -6.026 | |||||||||
| instrumenata 17. Povećanje ili smanjenje vlasničkih |
16 | 0 | |||||||||||||
| instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija |
17 | 0 | |||||||||||||
| 18. Plačanja temeljena na dionicama | 18 | O | O | O | 0 | 0 | |||||||||
| 19. Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih | 0 | 0 | 0 | 0 | 8.187 | ||||||||||
| instrumenata | Ig | 8.187 | |||||||||||||
| 20. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine | 20 | 5.265 | 5.265 | ||||||||||||
| 21. Završna (tekuće razdoblje) (AOP 04 do 20) |
21 | 25.190 | 6.708 | 0 | 0 | 0 | 21.674 | 0 | 3.196 | 0 | 0 | 8.187 | 0 | 0 | 64.955 |