Skip to main content

AI assistant

Sign in to chat with this filing

The assistant answers questions, extracts KPIs, and summarises risk factors directly from the filing text.

Agram Banka d.d. Audit Report / Information 2023

Apr 25, 2024

2136_10-k_2024-04-25_865939dd-427e-41bd-b3de-4cdb234bff56.pdf

Audit Report / Information

Open in viewer

Opens in your device viewer

REVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI AGRAM BANKE D.D.

za razdoblje od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine

Zagreb, 29. ožujka 2024. godine

Napomena: Izvještaj u PDF formatu je neslužbeni izvještaj. Službeni izvještaj je javno dostupan u formatu European Single Electronic Format.

Sadržaj

Stranica

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za 2023. godinu. 3
Izvješće Uprave o poslovanju Banke u 2023. godini 4
Odgovornost za financijske izvještaje 24
Izvješće neovisnog revizora 25
Financijski izvještaji
Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu 31.
prosinca 2023.
30
Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2023. godine 31
Izvještaj o promjenama na kapitalu za godinu završenu 31. prosinca 2023. 32
Izvještaj o novčanom tijeku za godinu završenu 31. prosinca 2023. 33
Bilješke uz financijske izvještaje 34
Prilog 1 – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku 102
Prilog 2 – Usklada godišnjih financijskih izvještaja i dopunskih izvještaja za Hrvatsku
narodnu banku
108

IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima i članka 22. Zakona o računovodstvu Uprava Agram banka d.d. izjavljuje da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE) na čijim je internetskim stranicama i objavljen.

Godišnji upitnik za poslovnu 2023. godinu biti će dostupan na internetskim stranicama Banke, www.agrambanka.hr i internetskim stranicama Zagrebačke burze www.zse.hr i to sve u skladu s rokovima i obvezama Pravilnika o podacima u vezi s korporativnim upravljanjem koje su izdavatelji obvezni dostavljati Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, te o obliku, rokovima i načinu njegovog dostavljanja ("Narodne novine", broj 59/2020 i 12/2023). Godišnji upitnik odražava stanje i praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadržane u Kodeksu korporativnog upravljanja s objašnjenjima i obrazloženjima određenih odstupanja, ukoliko do istih dolazi.

Korporativno upravljanje u Banci ostvaruje se uz ispunjavanje zakonodavnih okvira u cijelosti i prije svega uvriježene korporativne kulture te osobnog integriteta menadžmenta i radnika.

U skladu s dosljednom primjenom načela Kodeksa, Banka razvija i djeluje u skladu s dobom praksom korporativnog upravljanja te nastoji svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom ključnim internim aktima i poslovnom praksom doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje.

U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, radnika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

Statutom Banke propisana su pravila o imenovanju, godinama trajanja mandata i opozivu članova Nadzornog odbora i Uprave Banke. Uprava Banke upravlja i vodi poslovima Banke, čime se smatra poduzimanje svih radnji i odluka sa ciljem uspješnog vođenja poslova, dok Nadzorni odbor sudjeluje kao nadzorno tijelo kojem je odgovoran rad Uprave Banke.

U skladu s pozitivnim zakonskim propisima Banka je za 2023. godinu izradila Izjavu o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja, kojom je potvrdila djelovanje i razvoj u skladu s dobrom praksom korporativnog upravljanja u svim segmentima poslovanja.

Podaci o značajnim imateljima dionica u društvu navedeni su u okviru pregleda vlasničke strukture. Opis glavnih elemenata sustava unutarnjih kontrola i upravljanja rizikom u odnosu na postupak financijskog izvještavanja te podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Banke i Nadzornog odbora slijedi u nastavku ovog Izvještaja.

IZVJEŠĆE UPRAVE O POSLOVANJU BANKE U 2023. GODINI

Zagreb, 26. ožujka 2024. godine

S A D R Ž A J

1. UVOD 6
2. UPRAVA I NADZORNI ODBOR BANKE 6
3. POSLOVANJE AGRAM BANKE D.D.
3.1. Poslovno okruženje i financijski rezultat za 2023. godinu
3.2. Očekivanja u 2024. godini
7
9
16
4. POSLOVNI RIZICI 17
5. INFORMACIJE O OTKUPU VLASTITIH DIONICA 21
6. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE 21

UVOD

Dame i gospodo, cijenjeni poslovni partneri, poštovani dioničari, dragi zaposlenici, Uprava Agram banke d.d. vam s velikim zadovoljstvom predstavlja ovo Izvješće Uprave o poslovanju Banke u 2023. godini.

UPRAVA I NADZORNI ODBOR BANKE

Nataša Jakić Felić članica Uprave

Boris Zadro predsjednik Uprave Veselko Čepo član Uprave

UPRAVA

PREDSJEDNIK: Boris Zadro
ČLANICA: Nataša Jakić Felić
ČLAN: Veselko Čepo, član Uprave od 13. srpnja 2023. godine

NADZORNI ODBOR

PREDSJEDNIK: Ante Penić
ZAMJENICA PREDSJEDNIKA: Ankica Čeko
ČLANOVI: Branka Klopović , Silvije Orsag, Stojan Štironja

3. POSLOVANJE AGRAM BANKE D.D.

Agram banka d.d. (u daljnjem tekstu "Banka") je osnovana kao dioničko društvo sukladno važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske. Registrirana je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 1994. godine (kao Kreditna banka Zagreb d.d., a od 28. 12. 2018. godine mijenja ime u Agram banka d.d.). Sjedište Banke je u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara 74.

Djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe, obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava, otkup potraživanja s regresom ili bez njega, financijski najam (leasing), platne usluge u skladu s posebnim zakonima, iznajmljivanje sefova, usluge vezane uz poslove kreditiranja kao prikupljanje podataka, izrada analiza, izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima, poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima, kupoprodaje vrijednosnih papira, investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i drugih bankovnih poslova.

Banka obavlja i poslove zastupanja u osiguranju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za banke Odobrenjem od 14. veljače 2007. godine.

Banka svoju djelatnost obavlja putem 6 podružnica odnosno poslovne mreže od 23 poslovnice na sljedećim adresama:

Podružnica Zagreb

Poslovnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 Poslovnica Zagreb, Koledinečka 1 Poslovnica Zvijezda, Zagreb, Marijana Čavića 1. Poslovnica Jastrebarsko, Šetalište braće Kazića 2 Poslovnica Velika Gorica, Slavka Kolara 17A Poslovnica Karlovac, Prilaz Većeslava Holjevca 2A Poslovnica Kutina, Školska ulica 11 Poslovnica Sisak, Frane Lovrića 17A Poslovnica Zaprešić, Mihovila Krušlina 14 Poslovnica Varaždin, Zagrebačka 63

Podružnica Split

Poslovnica Split, Varaždinska 54 Poslovnica Split, Matice Hrvatske 1 Poslovnica Makarska, Obala kralja Tomislava 15A Poslovnica Sinj, Trg Dr. Franje Tuđmana 5

Podružnica Zadar

Poslovnica Zadar, Obala kneza Branimira 5

Podružnica Rijeka

Poslovnica Rijeka, Riva 8 Poslovnica Poreč, Ulica Alda Negria 3

Podružnica Osijek

Poslovnica Osijek, Vukovarska cesta 31 Poslovnica Osijek, Hrvatske Republike 12 Poslovnica Slavonski Brod, Petra Svačića 1A Poslovnica Vinkovci, Ulica bana Jelačića 3

Podružnica Dubrovnik

Poslovnica Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 20 Poslovnica Opuzen, Tisno b. b.

Agram banka d.d. nema podružnice u državama članicama EU ni u trećim zemljama, odnosno svoju djelatnost obavlja isključivo na teritoriju Republike Hrvatske.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

3.1. POSLOVNO OKRUŽENJE I FINANCIJSKI REZULTAT ZA 2023. GODINU

Često, pa tako i ovaj put, kako bismo najvjernije opisali okolnosti u kojima smo poslovali u određenom razdoblju, koristimo epitet specifičan. Evo upravo tako bismo, da moramo jednom riječju, opisali godinu koja je iza nas.

Dinamikom pravilnom kao godišnja doba, izmjenjivali su se različiti poslovni i ini izazovi među kojima je trebalo balansirati umijećem najvještijeg akrobata i prilagođavati svoj poslovni model kako bi konačan rezultat poslovanja bio zadovoljavajući.

Neobično je jaka poveznica banaka i gospodarskog okruženja, stoga ćemo ovo Izvješće započeti pregledom geopolitičke situacije odnosno gospodarskih prilika.

Živimo u vrijeme velikih nemira. Rusko-ukrajinski sukob ulazi u treću godinu trajanja, eskalira situacija na Bliskom istoku te Crnom moru. Čak i kada su geografski udaljeni, takvi događaji nesporno utječu na ekonomske prilike širom svijeta pa tako i na gospodarstvo Republike Hrvatske.

Zasigurno je taj utjecaj najlakše razumjeti kroz kretanje cijene energenata i poremećaja na tom tržištu. S druge pak strane jasan je značaj energenata u cijenama dobara pa samim time i utjecaj cijene energenata na stopu inflacije. Sada već više godina visoka, očito i vrlo otporna stopa inflacije predmet je borbe velikog broja vlada i centralnih banaka koji ograničenim brojem alata (de facto politikom kamatnih stopa) pokušavaju riješiti problem.

S nikad većim interesom prate se zasjedanja FED-a i ECB-a te izjave vodećih ljudi ovih institucija. Iako je retorika nejasna u moru informacija i očekivanja, s nešto većom sigurnošću možemo konstatirati kako nije realno očekivati umanjenje kamatnih stopa dok stopa inflacije čvrsto ne zauzme smjer kretanja prema 2% odnosno ne padne ispod te razine.

Ekonomski analitičari ne mogu se složiti oko očekivanog vremenskog pravca ovih događaja, no u vrijeme pisanja ovog Izvješća, aktualna očekivanja su kako će se stope početi umanjivati u drugoj polovici 2024. godine.

Ako suzimo obzor na lokalne prilike, hrvatsko gospodarstvo živi pod svojevrsnim staklenim zvonom nastalim ulaskom u monetarnu uniju. Gospodarstvo je visoko likvidno. Investitori potrebne izvore pronalaze u domaćim bankama, a također brojni infrastrukturni projekti i materijalno značajne investicije su i dalje pokrivene izvorima iz Europske unije.

Stopa inflacije u Republici Hrvatskoj je u višemjesečnom padu. Prema procjeni domaćih ekonomskih analitičara, najveći izazov u toj borbi predstavljat će zabilježeni rast osobne potrošnje (po stopi od 9% yoy generiran rastom potrošačkog optimizma, rastom dohodaka, ali i rastom potrošačkog kreditnog zaduživanja) te efekti turističke sezone (u kontekstu potencijalnog prostora za dodatni rast cijena, ali i brzine oporavka tržišta iz okruženja s kojih ugošćavamo najveći broj turista).

Domaće tržište rada je iznimno aktivno. Sve veći je udio strane radne snage. Procjenjuje se kako je tijekom prošle godine prosječan broj zaposlenih stranaca bio na nivou 90 tisuća radnika što predstavlja gotovo 6% ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Stopa nezaposlenosti je na povijesno niskim

razinama te se očekuje da će posljedično sezonskom zapošljavanju tijekom turističke sezone 2024., pasti ispod do sada nikada zabilježenih 6%.

U takvim okolnostima i hrvatske banke su izvrsno poslovale. U 2023. godini ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 3,5% na iznos od 78,6 milijardi EUR. Pojačana je i kreditna aktivnost te je ukupni portfelj kredita i predujmova rastao za 2%. Kako je prethodno i navedeno, osobit je rast kredita iz kategorije kućanstava. Kvaliteta portfelja je dodatno rasla te je ukupni udio neprihodujućih plasmana smanjen na 2,6% (uz relativnu promjenu ovog udjela od 11,4%).

Hrvatske banke su tako u 2023. godini prema dostupnim nerevidiranim podacima ostvarile bruto dobit u visini od 1,4 milijardu EUR. Takvo ostvarenje znači rast prosječnog prinosa na imovinu sa 1,0% iz 2022. godine na 1,8% u 2023. godini odnosno prinosa na kapital sa 8,2% na 15,5%. Banke u Republici Hrvatskoj su iznimno stabilne i visoko kapitalizirane s prosječnom stopom adekvatnosti kapitala u visini od 23,6%, što je ostvarenje višestruko više od zakonom propisanih minimuma.

U nastavku ovog Izvješća donosimo kratak osvrt na poslovanje Agram banke d.d. tijekom 2023. godine. Iako puna izazova, iza nas je godina najuspješnijeg poslovanja od osnutka Banke. Već uvodno stoga želimo izraziti zahvalu svim sudionicima, vrijednim radnicima koji su svojim predanim radom i požrtvovnošću učinili to da imovina Banke na dan 31. 12. 2023. godine premašuje 600 milijuna EUR, odnosno bruto dobit Banke za razdoblje 2023. godine iznosi preko 10 milijuna EUR.

Kamatni prihod razdoblja 2023. godine iznosio je malo preko 19,3 milijuna EUR što u odnosu na godinu prije predstavlja rast od preko 26%. Ovaj rast je generiran kretanjem aktivnih kamatnih stopa na tržištu za novougovorene poslove, kretanjem portfelja plasmana koji su ugovoreni s promjenjivim kamatnim stopama, ali ponajviše aktivnostima riznice pri čemu osobito mislimo na prekonoćna oročavanja viškova prikupljene likvidnosti na računu kod centralne banke.

Jednako kao aktivne rasle su i pasivne stope. Dapače, nešto snažnijim intenzitetom uspoređujući relativni rast. Posljedica je to prvenstveno kretanja kamatnih stopa na oročene depozite fizičkih osoba pri čemu su za izdvojiti barem dva ključna momenta. Prvi se odnosi na prelijevanje sredstava a vista depozita na oročene depozite. Naime nakon dugog razdoblja potpunog neinteresa deponenata za ugovaranje oročene štednje, rastom kamatnih stopa snažno se probudio interes ulagača za ovom vrstom i dalje konzervativnog (osiguranog) oblika ulaganja, ali koji sada u značajnoj mjeri može barem amortizirati efekte i dalje visoke stope inflacije. Drugi generator rasta kamatnih stopa je rast osnovice, ukupne baze depozita.

Banka je iskoristila vremenski pomak koji je nesporno postojao između rasta kamatnog prihoda i kamatnog troška te je ostvarila rast neto kamatnog prihoda za više od 23% u odnosu na prethodnu 2022. godinu. Apsolutno gledano, neto kamatni prihod 2023. godine iznosio je 16,8 milijuna EUR.

U pogledu prihoda od provizija i naknada, neto ostvarenje iznosi 3,1 milijun EUR. Pad je to u odnosu na 2022. godinu za gotovo 7% no navedeni pad nije rezultat umanjenja poslovne aktivnosti nego izostanka

jednokratnih efekata koje smo imali tijekom 2023. godine (prvenstveno uslijed prihodovanja vremenski razgraničenih naknada za prijevremene povrate kredita).

Neto nekamatni prihod 2023. godine iznosio je 4,5 milijuna EUR.

Operativna dobit Banke iznosila je preko 9,3 milijuna EUR na koju, kada nadodamo zabilježeni prihod od ukidanja ranije provedenih ispravaka, ostvarujemo uvodno spomenutu dobit od blago preko 10 milijuna EUR.

Naime, nesporno specifične i izazovne okolnosti nisu dovele do stvarnog kvarenja portfelja. Dapače, baza klijenata s kojima Banka posluje je stabilna i kvalitetna a i industrije odnosno djelatnosti koje preferiramo financijski pratiti su natprosječno imune na utjecaje iz okruženja. Sve navedeno je samo po sebi dovoljan motivator da svoje poslovanje nastavimo uspješno voditi i u razdoblju koje je pred nama za koje smo sigurni samo jedno, da će biti specifično.

u 000 EUR 31. 12. 2023.
AKTIVA 600.846
KREDITI 350.709
DEPOZITI 426.344
REGULATORNI KAPITAL 61.048
PRIHODI 25.924
DOBIT PRIJE REZERVACIJA 10.012
RANG BANKE u RH (po kriteriju veličine aktive)* 11
RANG BANKE u RH (po kriteriju veličine dobiti)* 10

Sažetak pokazatelja

* Izvor: HNB, podaci o poslovanju kreditnih institucija, na dan 31. prosinca 2023. (privremeni nerevidirani)

BILANCA STANJA

Ukupna imovina Banke iznosila je krajem godine 600,8 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 4,83% u odnosu na 2022. godinu. Zajmovi klijentima bilježe rast od 9% u odnosu na prethodnu godinu te iznose 338,3 milijuna EUR i čine 56% ukupne imovine Banke.

U pasivi bilance Banke dominiraju depoziti klijenata (425,8 milijuna EUR) koji čine 71% bilance, te su povećani za 1% u odnosu na kraj 2022. godine.

IMOVINA (u 000 EUR) 2023. 2022. Indeks 23./22.
Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke 110.620 118.206 94
Plasmani drugim bankama 14.907 13.254 112
Fin. imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz 6.087 6.098 100
račun dobiti i gubitka
Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu 0 99.924 0
sveobuhvatnu dobit
Zajmovi klijentima 338.315 309.365 109
Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku 107.509 857 12.549
Materijalna i nematerijalna imovina 11.496 11.972 96
Ulaganje u nekretnine 4.957 5.899 84
Ostala imovina 6.954 7.562 92
Ukupno sredstva 600.846 573.137 105
OBVEZE (u 000 EUR) 2023. 2022. Indeks 23./22.
Depoziti klijenata 455.273 420.504 101
Uzeti zajmovi 92.188 81.037 114
Izdani podređeni i hibridni instrumenti 7.083 7.083 100
Ostale obveze 9.858 8.970 110
Rezerviranja za potencijalne obveze 989 1.037 95
Ukupno obveze 535.891 518.631 103
DIONIČKA GLAVNICA (u 000 UER) 2023. 2022. Indeks 23./22.
Dionički kapital 25.191 25.718 98
Kapitalna dobit 6.708 6.708 100
Dobit/gubitak tekuće godine 8.187 6.026 136
Rezerve i zadržana dobit 24.869 21.319 117
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 0 (5.265) (0)
Ukupno dionička glavnica 64.955 54.506 119
Ukupno dionička glavnica i obveze 600.846 573.137 105

IZVJEŠTAJ O RAČUNU DOBITI I GUBITKA I OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

Sve okolnosti opisane u uvodnom dijelu ovog Izvješća jasno su odredive i iskazane u računu dobiti i gubitka Banke.

Ukupni prihodi Banke iznose 25,9 milijuna EUR. U strukturi prihoda i dalje su najzastupljeniji kamatni prihodi sa 75%. Dapače, tijekom 2023. godine porastao je udio kamatnog prihoda u ukupnim prihodima za 7 postotnih bodova budući da je udio ovih prihoda u ukupnim prihodima Banke u 2022. godini iznosio 68%. Promatrano u nominalnom iznosu, kamatni prihod Banke u 2023. godini iznosio je 19.3 milijuna EUR, što je rast u visini 4 milijuna EUR u odnosu na 2022. godinu.

Neto prihodi od kamata u 2023. godini su povećani za 23% u odnosu na prethodnu godinu, te su iznosili 16,8 milijuna EUR. Iako je rashod od kamata rastao za čak 60% u odnosu na 2022. godinu, zbog snažnijeg rasta kamatnog prihoda neto prihod od kamata veći je za 3,1 milijun EUR.

Prihodi od naknada i provizija su gotovo nepromijenjeni u odnosu na 2022. godinu i iznose 4,7 milijuna EUR (pad od 27 tisuća EUR), međutim rashodi od naknada i provizija su snažnije rasli tijekom 2023. godine (za 14%) stoga je neto prihod od provizija i naknada manji za 224 tisuće EUR, odnosno neto prihod od provizija i naknada za 2023. godinu predstavlja 93% neto prihoda od provizija i naknada 2022. godine.

Ukupni rashodi u 2023. godini iznosili su 15.911 milijuna EUR što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2022. godinu.

Uz prethodno spomenuti rast kamatnog troška odnosno troška od provizija i naknada došlo je do povećanja troška u kategoriji općih i administrativnih troškova koji su rasli za ukupno 10%.

Troškovi vrijednosnog usklađenja su umanjeni za iznos od 711 tisuća EUR.

Dobit prije oporezivanja za 2023. godinu iznosi 10 milijuna EUR što predstavlja rast u visini 35% u odnosno na bruto dobit 2022. godine. Posljedično, neto dobit 2023. godine iznosi 8,2 milijuna EUR.

IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU I OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ
DOBITI (u 000 EUR)
2023. 2022. Indeks 23./22.
Prihodi od kamata i slični prihodi 19.346 15.313 126
Rashodi od kamata i slični rashodi (2.496) (1.564) 160
Neto prihodi od kamata 16.850 13.749 123
Prihodi od naknada i provizija 4.742 4.769 99
Rashodi od naknada i provizija (1.642) (1.443) 114
Neto prihodi od naknada i provizija 3.101 3.325 93
Neto dobit od trgovanja stranim valutama 251 761 33
Neto dobit/gubitak od financijske imovine kojom se ne trguje koja
se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
0 0 0
Neto dobitak/gubitak po prestanku priznavanja financijske
imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak
(2) 79 2
Dobit/gubitak od obračunatih tečajnih razlika (64) (36) 179
Ostali prihodi iz poslovanja 1.540 1.613 95
Neto prihodi iz redovitog poslovanja 21.676 19.333 112
Troškovi poslovanja (12.408) (11.040) 112
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 744 (885) 184
Dobit/gubitak prije oporezivanja 10.012 7.409 135
Porez na dobit/gubitak (1.825) (1.383) 132
Neto dobit/gubitak za godinu 8.186 6.026 136
Nerealizirana dobit od vrednovanja financijske imovine kroz (0) (10.023) 0
ostalu sveobuhvatnu dobit
Ukupna sveobuhvatna dobit 8.106 (3.996) (93)
PRIHODI OD KAMATA (u 000 EUR) 2023. 2022. Indeks
23./22.
Zajmovi poduzećima 7.522 7.028 107
Zajmovi stanovništvu 5.576 5.417 103
Dužnički vrijednosni papiri 2.304 1.952 118
Ostala društva 3.372 458 736
Ukupno prihodi od kamata 18.774 14.855 126
RASHODI OD KAMATA (u 000 EUR) 2023. 2022. Indeks
23./22.
Stanovništvo 763 541 141
Poduzeća 532 159 335
Financijske institucije 1.125 776 145
Ostala društva 24 30 80
Nerezidenti 52 58 90
Ukupno rashodi od kamata 2.496 1.564 160
PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA (u 000 EUR) 2023. 2022. Indeks 23./22.
Prihodi od naknada i provizija od poduzeća 2.464 2.599 95
Prihodi od naknada i provizija od stanovništva i obrtnika 1.173 1.007 116
Prihodi od naknada i provizija od financijskih institucija 1.105 1.163 95
Ukupno prihodi od naknada i provizija 4.742 4.769 99
RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA (u 000 EUR) 2023. 2022. Indeks 23./22.
Naknade i provizije za usluge platnog prometa u zemlji 1.190 1.048 114
Ostale naknade i provizije 452 395 114
Rashodi od naknada i provizija 1.642 1.443 114

3.2.OČEKIVANJA U 2024. GODINI

Kako je u prethodnom dijelu ovog Izvješća konstatirano svjedoci smo nestabilnih vremena i globalno prisutnih tenzija pa i nesigurnosti. Svjedočimo procesu preslagivanja globalnog poretka. I inače je vrlo nezahvalno iznositi očekivanja, a kada to stavimo u kontekst prethodne rečenice, onda je ovu točku barem osobito nezahvalno napisati.

S malo većom razinom izvjesnosti možemo govoriti o lokalnim prilikama odnosno očekivanjima po pitanju hrvatskog gospodarstva. Iako različite u intenzitetu i prognoza HNB-a i prognoza Vlade Republike Hrvatske je da je pred nama godina stabilizacije inflacije odnosno godina gospodarskog rasta.

Očekivana stopa rasta BDP-a za 2024. godinu je na razini od 2,8-3%, a projicirani rast se temelji prvenstveno na očekivanom daljnjem rastu osobne potrošnje. Temeljem ranih rezervacija, imamo pravo očekivati i vrlo uspješnu turističku sezonu. Koliko će se pak ta očekivanja ostvariti odnosno koliko će turizam doprinijeti gospodarskom rastu kroz izvoz usluga ovisit će o brzini oporavka tržišta iz okruženja. U tom kontekstu jako je ohrabrujuća činjenica kako su gospodarstva Austrije i Češke već u četvrtom kvartalu 2023. godine zabilježila gospodarski rast i tako stala na kraj pričama o razdoblju depresije (a ne tehničke recesije). Drugi važan input kod valuacije očekivanja od ovogodišnje turističke sezone je i potencijal prostora za daljnji rast cijena u turističkom sektoru, a koji pritom neće demotivirajuće utjecati na dolazak gostiju i njihovu potrošnju.

Naravno, govoreći o očekivanjima za 2024. godinu, s najvećom razinom sigurnosti možemo govoriti o očekivanjima koja imamo u odnosu na poslovanje Agram banke. Uprava Agram banke d.d. će u 2024. nastaviti Banku voditi zakonito, uspješno, stabilno, prilagođavajući ponudu tržišnim okolnostima, prepoznavanjem tržišnih niša, podizanjem razine efikasnosti i stope povrata na kapital te vodeći računa o zadovoljstvu i interesima svojih radnika koji su ključ našeg svakog dosadašnjeg uspjeha.

4. POSLOVNI RIZICI

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik te operativni rizik.

U Banci je razvijen cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvođenjem politika i procedura te uspostavljanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Razvijene su također i metode i modeli upravljanja operativnim rizicima.

A) KREDITNI RIZIK

Odobravanjem kredita Banka je izložena kreditnom riziku, koji predstavlja mogućnost da korisnik kredita postane nesposoban podmiriti obveze u cijelosti po dospijeću.

Banka upravlja kreditnim rizikom tako da utvrđuje limite u kojima preuzima rizik po pojedinom zajmoprimcu ili skupinama zajmoprimaca. Banka redovito prati rizike i provjerava ih najmanje jednom godišnje ili češće.

Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka redovito procjenjuje kreditnu sposobnost zajmoprimaca te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.

Posebno se prati izloženost kreditnom riziku u odnosu na limite utvrđene u odnosu na priznati kapital Banke.

Analizirajući kreditnu sposobnost zajmoprimaca, Banka pravovremeno identificira potencijalno rizične klijente te strukturirano i ciljano upravlja poslovnim odnosom s klijentima kako bi maksimizirala uspješnost naplate potraživanja.

Sukladno zakonskim odredbama koje uređuju sustav unutarnjih kontrola, prilikom odobravanja kredita Banka je utvrdila razine odlučivanja pri čemu se vodi načelom da u odobravanju u slučaju kada sukladno ovlaštenjima odluku ne donosi Uprava Banke, a iznos izloženosti klijenta prelazi interno utvrđene iznose izloženosti klijenta, uvijek sudjeluju najmanje dvije osobe, pri čemu osoba iz prodajne funkcije donosi odluku za koju mu suglasnost daje osoba iz kontrolne funkcije rizika. Također, prije samog donošenja odluke u slučaju kada izloženost klijenta prelazi određene interno utvrđene iznose izloženosti, prijedlog odluke prodajne funkcije prolazi reviziju kontrolne funkcije rizika.

Pored navedenog, Banka prati i analizira strukturu i kvalitetu svojeg kreditnog portfelja putem različitih pokazatelja koji ukazuju na poboljšanje ili pogoršanje kvalitete aktive Banke, omogućujući time Banci kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom kao i pravovremeno poduzimanje aktivnosti u cilju smanjenja kreditnog rizika. Također, za potrebe upravljanja internim kapitalom, Banka prati i analizira stupanj koncentracije plasmana prema sektorima djelatnosti i najvećim izloženostima klijenta koristeći metodologiju HHI indeksa.

Preuzimanjem kreditnog rizika Banka osigurava raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Obveze za kreditiranjem predstavljaju opozive obveze. Neopozive obveze postoje po osnovi neiskorištenih dijelova kredita ili odobrenih prekoračenja, s obzirom na to da su one proizišle na temelju uvjeta koji su utvrđeni ugovorima o kreditu. Garancije i odobreni akreditivi su neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju nemogućnosti klijenta da podmiri svoje obveze prema trećim stranama i predstavljaju jednaki kreditni rizik kao i krediti. Izdavanjem dokumentarnih i komercijalnih akreditiva Banka u pisanom obliku preuzima obveze u ime klijenta, temeljem kojih treća strana ima pravo od Banke zahtijevati isplatu sredstava do ugovorenog iznosa sukladno ugovorenim uvjetima i rokovima.

Akreditivi su osigurani instrumentima osiguranja u obliku robe za koju su izdani, pa tako predstavljaju znatno manji rizik od neposredne posudbe.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama i procedurama Banke te regulatornim zahtjevima Hrvatske narodne banke.

Prilikom određivanja je li se rizik od neispunjavanja obveza po financijskom instrumentu značajno povećao od početnog priznavanja, Banka uzima u obzir i kvantitativne i kvalitativne informacije i analizu. Definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije prihodujućih izloženosti u "Stage" 1 ili u "Stage" 2.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke odnosno odredbama MSFI 9 plasmani se klasificiraju u rizičnu skupinu A, te u rizične skupine B i C.

U rizičnu skupinu A se raspoređuju plasmani koji se ne nalaze u statusu neispunjavanja obveza. Takve plasmane Banka raspoređuje u rizične podskupine:

  • A-1 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao (STAGE 1)
  • A-2 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao (STAGE 2)
  • U rizične skupine B i C (STAGE 3) se raspoređuju plasmani koji se nalaze u statusu neispunjavanja obveza.

Što se tiče praćenja kreditne kvalitete učinjeni su značajni napori u provođenju pravovremene analize kreditne kvalitete svakog pojedinačnog odnosa u svrhu utvrđivanja eventualnog "značajnog pogoršanja" od datuma početnog priznavanja i posljedične potrebe za klasifikacijom u "Stage" 2 te uvjeta za povratak u "Stage" 1 iz "Stage" 2.

Kriteriji za procjenu značajnog povećanja kreditnog rizika definiraju se na odgovarajućoj razini segmentacije i razlikuju ovisno o kategoriji izloženosti u trenutku nastanka.

Zaključno svemu naprijed navedenom, kreditni rizik, kao ključni i najznačajniji rizik u portfelju Banke, označen je kao rizik visoke značajnosti.

B) RIZIK LIKVIDNOSTI

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje raspoloživim novčanim izvorima. Ti izvori uključuju prekonoćne depozite, sredstva na tekućim računima, depozite koji dospijevaju i povlačenja kreditnih sredstava.

Usklađenje i kontrolirana neusklađenost dospijeća i kamatnih stopa sredstava i obveza je od temeljnog značaja za upravljanje Bankom. Potpuna usklađenost nije uobičajena za banke jer su poslovi često raznovrsni i odvijaju se pod neizvjesnim uvjetima. Neusklađena stavka potencijalno može povećati profitabilnost, ali isto tako i povećati rizik od gubitaka.

Dospijeća imovine i obveza te mogućnost zamjene ukamaćenih obveza po dospijeću uz prihvatljivi trošak predstavljaju važne čimbenike za procjenu likvidnosti Banke i njezine izloženosti riziku promjene kamatnih stopa i tečajeva stranih valuta. Likvidnost potrebna za plaćanje iznosa po izdanim garancijama i akreditivima na poziv je značajno manja od iznosa preuzetih obveza jer Banka u pravilu ne očekuje da će treća strana povući iznose prema sklopljenim ugovorima.

Upravljanje rizikom likvidnosti Banka provodi gap analizom u kojoj dospijeća aktive i pasive dijeli u nekoliko vremenskih razreda te promatra razlike u pojedinim vremenskim razredima kako bi pravovremeno uskladila svoju aktivu i pasivu.

Također, Banka prati i analizira kretanja koeficijenata likvidnosne pokrivenosti (LCR), kao i neto stabilnih izvora financiranja (NSFR), sa stajališta zakonskih propisa kao i utvrđenih internih limita te plana oporavka. U slučaju da bilo koji od navedenih koeficijenata (LCR ili NSFR) padne ispod interno propisanih limita, Odjel kontrole rizika obavještava Komisiju za aktivu i pasivu kao i Upravu Banke radi poduzimanja mjera.

C) TRŽIŠNI RIZIK

Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i rizik promjene tržišne cijene kotirajućih vlasničkih ili dužničkih vrijednosnica.

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na neto prihod od trgovanja. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovor na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika.

Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava više poslovodstvo, a utvrđuje se barem jednom godišnje. Pokazatelji o izloženosti i iskorištenosti limita svakodnevno se dostavljaju Sektoru riznice. Također, kontrolu limita provodi i Odjel kontrole rizika, kao druga razina kontrole i koji u slučaju prekoračenja pojedinih limita tržišnog rizika o tome obavještava Upravu Banke.

D) KAMATNI RIZIK

Banka je izložena raznim rizicima koji su povezani s učinkom promjena tržišnih kamatnih stopa na financijski položaj i novčane tokove.

Kontrolu i analizu izloženosti kamatnom riziku Banka provodi i putem standardnog kamatnog šoka, metodologije propisane podzakonskim propisima i prema kojoj Banka kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje promatra putem pokazatelja promjene ekonomske vrijednosti kapitala u odnosu na njen regulatorni kapital temeljem scenarija iznenadnog paralelnog pomaka krivulje prinosa za ±200 baznih bodova, kao i promjene ekonomske vrijednosti kapitala u odnosu na osnovni kapital temeljem šest standardiziranih scenarija kamatnih šokova. Istovremeno, Banka mjeri i prati utjecaj kamatnog rizika u knjizi koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod. Banka je, pored propisanih zakonskih limita, propisala i interne limite koje prati Odjel kontrole rizika.

E) VALUTNI RIZIK

Banka je izložena riziku koji je povezan s učincima promjena tečajeva stranih valuta na financijski položaj i novčani tijek Banke. Banka utvrđuje limite izloženosti za svaku valutu te ukupno za prekonoćne pozicije i pozicije u jednom danu.

Pored praćenja valutnog rizika i otvorenosti devizne pozicije na dnevnoj osnovi, u skladu s podzakonskim propisima, Banka prati i analizira utjecaj promjene valutnog rizika temeljem testiranja otpornosti na stres uz određene pretpostavke.

Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu zasigurno je došlo do značajne relaksacije po pitanju praćenja valutne usklađenosti te se navedeno iz pozicije Banke ima smatrati benefitom u kontekstu upravljanja valutnim rizikom. Naime, poslovanje Banke i klijenata Banke s drugim valutama (različitima od EUR) je u značajno manjem volumenu od valute EUR koja je postala domaća valuta.

F ) CJENOVNI RIZIK ZA VLASNIČKE VRIJEDNOSNE PAPIRE

Cjenovni rizik je rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica, koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata.

Primarna izloženost Banke cjenovnom riziku, proizlazi iz portfelja vlasničkih vrijednosnica koje su dostupne za prodaju. Banka u suštini nije aktivna u trgovanju vlasničkim vrijednosnicama.

G ) ESG RIZICI

U Agram banci smo svjesni svojeg (ne)posrednog utjecaja odnosno uloge koju imamo po pitanju održivog razvoja društva. Upravo iz tog smo razloga u recentnom razdoblju proveli analize portfelja svojih klijenata s namjerom valoriziranja ugljičnog otiska, a koji nam predstavlja kvalitetnu podlogu za modeliranje.

Značajna je ovo izmjena u poslovnom modelu koja će nesporno biti popraćena (i trenutno djelomično jeste) prilagodbom poslovnih procesa i internih akata koji opisuju takve procese, a sve s konačnim ciljem umanjenja ugljičnog otiska Banke te baze klijenata koje Banka financijski prati.

Dinamika prilagodbe poslovnog modela Banke u potpunosti je usklađena s regulatornim preporukama odnosno zakonskim okvirom utvrđenim rokovima.

5. INFORMACIJE O OTKUPU VLASTITIH DIONICA

Tijekom 2023. godine nije bilo aktivnosti otkupa vlastitih dionica.

6.DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nakon datuma Bilance nije bilo događaja koji bi značajno utjecali na godišnje financijske izvještaje Banke za 2023. godinu, a koji bi slijedom toga trebali biti objavljeni.

Zagreb, 26. ožujka 2024. godine

predsjednik Uprave Boris Zadro

Cilj Agram banke d.d. je biti Vaš siguran poslovni partner na kojeg se možete uvijek osloniti, biti Banka koja će Vas savjetovati, Vama se prilagoditi, odnosno biti Vaša Banka po mjeri!

Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 (0)1 6167 333 E-mail: [email protected]

AGRAM BANKA d.d.

Financijski izvještaji za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora

-

-

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Agram banke d.d., Zagreb

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Agram banke d.d., ("Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) Banke na 31. prosinca 2023., izvještaj o računu dobiti i gubitka i sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz godišnje financijske izvještaje, uključujući i značajne računovodstvene politike.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2023., njenu financijsku uspješnost i njene novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

Osnova za Mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA) ("IESBA Kodeks"), kao i u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Utvrdili smo da je niže navedeno pitanje ključno revizijsko pitanje koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Umanjenje vrijednosti kredita i predujmova komitentima
tisuća eura, a trošak umanjenja vrijednosti 627 tisuća eura).
Ključno revizijsko pitanje
Umanjenje
vrijednosti
predstavlja
najbolju
procjenu
Uprave
rizika
od
neispunjavanja
obveza
i
očekivanih
kreditnih
gubitaka
unutar
portfelja
kredita
i
predujmova
na
izvještajni
datum.
Usredotočili
smo
se
na
ovo
područje s obzirom da su iznosi iskazani u
financijskim izvještajima značajni, kao i
zbog prirode prosudbi i pretpostavki koje
je Uprava morala donijeti.
Međunarodni
standardi
financijskog
izvještavanja
("MSFI")
zahtijevaju
od
Uprave da donosi prosudbe o budućnosti
te
su
razne
stavke
u
financijskim
izvještajima
podložne
neizvjesnosti
procjene.
Procjene
potrebne
za
umanjenje
vrijednosti
kredita
i
predujmova
komitentima
predstavljaju
značajne procjene.
Glavni
izvori
neizvjesnosti
procjena
povezanih
s
umanjenjem
vrijednosti
kredita
i
predujmova
klijentima
su
identifikacija kredita koji se pogoršavaju,
Na dan 31. prosinca 2023. godine bruto zajmovi i predujmovi komitentima u financijskim izvještajima
iznosili su 357.353 tisuća eura dok su pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti iznosile
20.395 tisuća eura, a prihod od otpuštanja rezervacija 645 tisuća eura (31. prosinca 2022.: bruto
zajmovi i predujmovi komitentima: 330.986 tisuća eura, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 21.621
Revizijski postupci
Naše revizorske procedure vezane za ovo područje,
između ostalog, uključivale su:

pregled metodologije Banke za izračun očekivanog
kreditnog
gubitka
i
procjenu
usklađenosti
s
relevantnim zahtjevima MSFI 9,

razumijevanje
procesa
utvrđivanja
umanjenja
vrijednosti kredita i predujmova, IT aplikacija koje
se koriste, pretpostavki za podatke korištene u
modelu očekivanih kreditnih gubitaka,

ocjenu
dizajna,
implementacije
i
operativne
učinkovitosti
kontrola
u
upravljanju
kreditnim
rizikom
i
poslovnim
procesima
kreditiranja,
testiranje ključnih kontrola vezanih za odobravanje,
evidentiranje,
praćenje
te
naknadno
mjerenje
kredita i predujmova,

provjeru, na temelju uzorka, da li se dosljedno
primjenjuju
definicija
neispunjavanja
obveza
i
provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze
kreditnog rizika u skladu sa relevantnim politikama,

ocjenu cjelokupnog modela za izračun očekivanih
kreditnih
gubitaka,
uključujući
izračun
glavnih
rizičnih parametara i makroekonomskih čimbenika
(vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), gubitka u
ocjena značajnog povećanja kreditnog
rizika,
predviđanja
budućih
novčanih
tokova, procjena priljeva od realizacije
kolaterala
i
utvrđivanje
očekivanog
kreditnog gubitka za kredite i predujmove
klijentima koji su sami po sebi neizvjesni.
Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12-
mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao
cjeloživotni očekivani kreditni gubitak,
ovisno o tome da li je došlo do značajnog
slučaju neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti
kod defaulta (EAD),

testirali smo adekvatnost pojedinačnih umanjenja
vrijednosti, na temelju uzorka pojedinačnih kredita
i zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno
najvećim
utjecajem
na
godišnje
financijske
izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih
izloženosti koje smo na temelju naše interne
procjene ocijenili kao visoko rizične,
povećanja kreditnog rizika od početnog
priznavanja.
Povezane
objave
u
pripadajućim
godišnjim financijskim izvještajima
Za dodatne informacije vidjeti bilješke uz
godišnje financijske izvještaje: 3.2.,
3.21., 10., i 16.

obavili smo dokazno testiranje nad odabranim
uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije
kredita i predujmova,

u određenim slučajevima koristili smo vlastitu
prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun
gubitaka
od
umanjenja
vrijednosti
kredita
i
predujmova
te
svoje
izračune
usporedili
s
umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka,

ocjenjivanje
točnosti
i
cjelovitosti
objava
u
financijskim izvještajima.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.

U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru je li Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu i sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:

    1. su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima;
    1. je priloženo Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa člankom 21. Zakona o računovodstvu; te
    1. priložena Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U tom smislu nemamo što izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u skladu sa MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava Banke je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

  • prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, lažna predstavljanja ili zaobilaženje internih kontrola.
  • stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
  • ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.
  • zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.
  • ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti, te povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

Bilješka 2023. 2022.
Kamatni prihodi 4 18.774 14.855
Kamatni rashodi 5 (2.496) (1.564)
Neto prihodi od kamata 16.278 13.291
Prihodi od naknada i provizija 6 4.742 4.769
Rashodi od naknada i provizija 6 (1.642) (1.443)
Neto prihodi od naknada i provizija 3.100 3.326
Neto dobit od kupoprodaje stranih valuta
(Gubitak) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit
(Gubici) od financijske imovine kojom se ne trguje, a koja
7 251
-
761
(79)
se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz rdg (2) (6)
(Gubitak) od obračunatih tečajnih razlika 7 (64) (36)
Ostali prihodi 8 2.222 2.143
Prihodi iz redovitog poslovanja 21.785 19.400
Troškovi poslovanja 9 (12.483) (11.145)
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 10 710 (847)
Rashodi iz redovitog poslovanja (11.773) (11.992)
Dobit prije oporezivanja 10.012 7.408
Porez na dobit 12 (1.825) (1.382)
Neto dobit za godinu 8.187 6.026
Nerealizirani gubitak od vrednovanja financijske imovine
mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
17 - (10.251)
Ostala sveobuhvatna dobit
Porez na dobit koja se odnosi na stavke koje je moguće
reklasificirati u dobitak ili gubitak
-
-
(4.224)
228
Ukupna sveobuhvatna dobit 8.187 (3.996)
Dobit po dionici u eurima 28 31,83 3,11

Izvještaj o financijskom položaju

na dan 31. prosinca 2023. godine

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

Bilješka 31.12.2023. 31.12.2022.
IMOVINA
Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke 13 110.620 118.206
Plasmani drugim bankama 14 14.907 13.254
Imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka
15 6.087 6.098
Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
17 - 99.924
Zajmovi i potraživanja klijentima 16 336.958 309.365
Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku 16 107.509 857
Nematerijalna imovina 18 2.654 2.996
Nekretnine i oprema 19,36 8.842 8.976
Ulaganja u nekretnine 20 4.957 5.899
Ostala imovina 21 8.312 7.562
Ukupno imovina 600.846 573.137
OBVEZE
Depoziti i tekući računi klijenata 22 425.773 420.504
Uzeti zajmovi 23 92.188 81.037
Izdani podređeni instrumenti 25 7.083 7.083
Rezerviranja 29 9.858 1.037
Ostale obveze 24 989 8.970
Ukupno obveze 535.891 518.631
DIONIČKA GLAVNICA
Dionički kapital 26 25.191 25.718
Kapitalna dobit 26 6.708 6.708
Nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 17 - (5.265)
Zadržana dobit 27 21.674 18.651
Zakonske pričuve 27 3.195 2.668
Dobit tekuće godine 8.187 6.026
Ukupno dionička glavnica 64.955 54.506
Ukupno obveze i dionička glavnica 600.846 573.137

Izvještaj o promjenama kapitala za godinu završenu 31. prosinca 2023.

(svi iznosi iskazani su u tisućama eurima)

Dionički
kapital
Kapitalni
dobitak
Akumulirana
ostala
sveobuhvatna
dobit
Zadržana dobit
i pričuve
Dobit tekuće godine Ukupno
Stanje 1. siječnja 2022. godine 25.718 6.708 4.757 18.583 5.462 61.228
Isplata dividende - - - (2.726) - (2.726)
Prijenos u rezerve - - -
Prijenos dobiti u zadržanu dobit - - - 5.462 (5.462)
Ukupno transakcije s vlasnicima 25.718 6.708 4.757 21.319 - 58.502
Nerealizirani gubitak od financijske imovine po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
- - (10.022) - - (10.022)
Neto dobit tekuće godine - - - - 6.026 6.026
Ukupna sveobuhvatna dobit - - (10.022) - 6.026 (3.996)
Stanje 31. prosinca 2022. godine 25.718 6.708 (5.265) 21.319 6.026 54.506
Stanje 1. siječnja 2023. godine 25.718 6.708 (5.265) 21.319 6.026 54.506
Isplata dividende - - - (3.003) - (3.003)
Prijenos u rezerve (527) - - 527 - -
Prijenos dobiti u zadržanu dobit - - - 6.026 (6.026) -
Ukupno transakcije s vlasnicima 25.191 6.708 (5.265) 24.869 - 51.503
Nerealizirani gubitak od financijske imovine po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
- - 5.265 - - 5.265
Neto dobit tekuće godine - - - - 8.187 8.187
Ukupna sveobuhvatna dobit - - - - - -
Stanje 31. prosinca 2023. godine 25.191 6.708 - 24.869 8.187 64.955

za godinu završenu 31. prosinca 2023. (svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

2023. 2022.
NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
Dobit prije poreza 10.012 7.409
Usklade:
Amortizacija i vrijednosno usklađenje 1.136 1.106
Umanjenja vrijednosti i rezervianja (710) 847
Neto dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz rdg (2) (79)
Prihodi od prodaje materijalne imovine – neto (545) (500)
Nenovčane stavke kretanja kroz kapital 1.712 (12.362)
Novčani tok ostvaren iz poslovanja prije promjena u
obrtnom kapitalu
11.602 (3.579)
Smanjenje potraživanja od HNB-a 5.675 15.055
(Povećanje) zajmova i predujmova klijentima (27.593) (22.536)
(Povećanje)/Smanjenje depozita drugih banaka (11) 1.629
Povećanje depozita klijenata 5.269 6.290
Smanjenje ostale imovine 574 1.786
Povećanje ostalih obveza 3.843 220
Plaćeni predujmovi za porez na dobit (1.324) (1.065)
Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih
aktivnosti
(13.567) 1.379
NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
Primici za materijalnu i nematerijalnu imovinu i ulaganja u
nekretnine
282 (2.988)
(Povećanje)/Smanjenje dužničkih vrijednosnih papira (6.728) 3.623
(Smanjenje)/ (Smanjenje) vlasničkih vrijednosnih papira 11 61
Primljena dividenda 47 35
Neto novčana sredstva uporabljena za investicijske
aktivnosti
(6.388) 731
NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Primljeni /(Otplaćeni) zajmovi 11.151 6.239
Isplaćena dividenda (3.003) (2.726)
Neto novčani tok korišten financijskim aktivnostima 8.148 3.513
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata (205) 2.041
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 125.341 123.336
Učinak promjene tečaja stranih valuta (64) (36)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 125.072 125.341

za godinu završenu 31. prosinca 2023. (svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

1. Opći podaci

Agram banka d.d. ("Banka") je osnovana kao dioničko društvo sukladno važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske. Registrirana je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 1994. godine. Sjedište Banke je u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 74. Banka je, od osnivanja do dana 27.12.2018. godine, poslovala pod nazivom Kreditna banka Zagreb d.d. Odlukom Glavne Skupštine, odnosno Rješenjem Trgovačkog suda od dana 28. prosinca 2018. godine posluje pod novim imenom, Agram banka d.d.

Djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe, obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava, kupoprodaje vrijednosnih papira i drugih bankovnih poslova. Banka posluje isključivo u sektoru bankarstva i na tržištu Republike Hrvatske, gdje posluje putem 24 poslovnice.

Banka obavlja i poslove zastupanja u osiguranju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranje za banke od 14. veljače 2007. godine.

Uprava

Boris Zadro Predsjednik Uprave
Nataša Jakić Felić Članica Uprave
Veselko Čepo Član Uprave
Nadzorni odbor
Ante Penić Predsjednik Nadzornog odbora
Ankica Čeko Zamjenica Predsjednika Nadzornog odbora
Branka Klopović Član Nadzornog odbora
Silvije Orsag Član Nadzornog odbora
Stojan Štironja Član Nadzornog odbora

Revizorski odbor

Ante Penić Predsjednik Nadzornog odbora
Ankica Čeko Zamjenica Predsjednika Nadzornog odbora
Branka Klopović Član Nadzornog odbora
Silvije Orsag Član Nadzornog odbora
Stojan Štironja Član Nadzornog odbora

2. Osnove pripreme

2.1. Usklađenost zakonskih zahtjeva za računovodstvo kreditnih institucija u Hrvatskoj

Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa zakonskim računovodstvenim zahtjevima za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Zakonski računovodstveni zahtjevi za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u EU ("MSFI") kako je utvrđeno Zakonom o računovodstvu i u skladu s bankarskim propisima HNB-a.

U ovim godišnjim financijskim izvještajima stanja na dan 31. prosinca 2023. i na dan 31. prosinca 2022. usklađena su sa zahtjevima MSFI-ja.

Ostale glavne stavke navedene u nastavku mogu u određenim slučajevima uzrokovati razlike u mjerenju, ali te stavke nisu povećale odstupanje između dvaju okvira:

  • propisani su minimalni iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja za izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza te povećanja umanjenja vrijednosti za dodatnih 5% potraživanja po glavnici za svakih daljnjih 180 dana kada naplata nije obavljena u roku od dvije godine računajući od dana kada je nastupio status neispunjavanja obveza, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu sa MSFI 9.
  • Ako izloženost nije osigurana adekvatnim instrumentom osiguranja i budući novčani tokovi za određenu izloženost ne mogu biti pouzdano procijenjeni, propisani su minimalni postotci umanjenja vrijednosti, ovisno o broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza. Utvrđeni minimalni postotci su:
    • ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana do 180 dana, minimalni postotak umanjenja vrijednosti iznosi 2% izloženosti,
    • ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana do 270 dana, minimalni postotak umanjenja vrijednosti iznosi 30% izloženosti,
    • ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana do 365 dana, minimalni postotak umanjenja vrijednosti iznosi 70% izloženosti,
    • ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, umanjenje vrijednosti jednako je 100% izloženosti.
  • Sukladno propisima HNB-a, u slučaju kada izloženost koja je bila klasificirana u neprihodujuće (Stupanj 3) zadovolji kriterije za klasifikaciju u prihodujuće (Stupanj 1 ili Stupanj 2), mora proteći razdoblje od najmanje tri mjeseca od datuma ispunjenja kriterija za povratak u prihodujuće izloženosti, prije nego izloženost bude klasificirana u prihodujuće. Tijekom razdoblja od tri mjeseca, izloženost u svakom trenutku mora ispunjavati uvjete za klasificiranje u prihodujuće izloženosti.

2. Osnove pripreme (nastavak)

2.1. Usklađenost zakonskih zahtjeva za računovodstvo kreditnih institucija u Hrvatskoj (nastavak)

Rezerviranja za sudske sporove protiv Banke provode se temeljem internih procedura koje su u skladu sa važećim odlukama Hrvatske narodne banke koji se također mogu razlikovati od umanjenja vrijednosti izračunatih prema MSFI 9, budući da HNB propisuje minimalne iznose rezervacija.

2.2. Osnova za izradu izvještaja

Stavke uključene u financijski izvještaj Banke iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem Banka posluje (funkcijska valuta). Obzirom da je Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uvela euro kao službenu valutu, Banka je za potrebe pripreme financijskih izvještaja za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine, promijenila prezentacijsku valutu iz kuna u eure, te su financijski izvještaji za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine prvi pripremljeni u eurima. Euro je od 1. siječnja 2023. godine također i funkcijska valuta Banke (do 1. siječnja 2023. godine to je bila kuna). Iako promjena prezentacijske valute u financijskim izvještajima predstavlja promjenu računovodstvene politike koja zahtijeva retroaktivnu primjenu, Banka nije objavila treću bilancu u financijskim izvještajima za godinu završenu 31. prosinca 2023. godine sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 8 (MRS) Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, obzirom da je utvrdila da promjena prezentacijske valute nema značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke, zbog stabilnog tečaja HRK/EUR zadnjih nekoliko godina.

Financijski izvještaji za 2022. godinu su sastavljeni u kunama kao funkcijskoj i izvještajnoj valuti koja je vrijedila do 31. prosinca 2022. godine. U financijskim izvješćima za godinu završenu 31. prosinca 2023. financijski podaci za 2022. godinu iskazani su u eurima i preračunati po fiksnom tečaju konverzije (1EUR= 7,53450 kuna).

Financijski izvještaji sastavljeni su po načelu povijesnog troška s izuzetkom financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MSFI 9 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.

Financijski izvještaji sastavljeni su po načelu nastanka događaja, kao i pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.

2.2.1. Promjene računovodstvenih politika i objava

Banka je tijekom godine usvojila sljedeće nove i dopunjene MSFI-je i tumačenja Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvješćivanja (IFRIC) koje je odobrila EU. Ukoliko je primjena standarda ili tumačenja utjecala na financijska izvještaje ili rezultat Banke, taj je utjecaj naveden.

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila Europska unija:

  • MSFI 17 "Ugovori o osiguranju" i pripadajuće izmjene MSFI-ja 17 "Ugovori o osiguranju" - na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
  • Izmjena MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvješća" i MSFI-jeve Izjave o praksama 2- Objava računovodstvenih politika, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
  • Izmjena MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške"- Definicija računovodstvenih procjena, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine
  • Izmjena MRS-a 12 "Porezi na dobit"- Odgođeni porezi povezani s imovinom i obvezama koji proizlaze iz iste transakcije, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.godine
  • Izmjena MRS-a 12 "Porezi na dobit"- Međunarodna porezna reforma, Model pravila vezanih uz drugi stup, na snazi odmah i za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda nije dovelo do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke.

Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na

snazi

  • Izmjena MSFI-ja 16 "Najmovi"- Obveza po osnovi najma u transakciji prodaje s povratnim najmom, na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024.
  • Izmjena MRS-a 1"Prezentiranje financijskih izvješća"- Klasifikacija obveza na kratkoročne ili dugoročne, klasifikacija odgođenih obveza na kratkoročne i dugoročne i dugoročne obveze vezane kovenantama, na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2024.

Novi standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija dana godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):

  • Izmjena MRS-a 7"Izvještaj o novčanom toku" i MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje"- Financijski aranžmani dobavljača, na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2024. godine
  • Izmjena MRS-a 21"Učinci promjena tečaja stranih valuta"- Učinci promjena tečaja stranih valuta: nemogućnost konverzije (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine

Banka očekuje da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke u razdoblju prve primjene standarda.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

3.1. Financijska imovina i financijske obveze

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u bilanci uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosne papire, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama. Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u svojoj bilanci samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima. Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji Banke.

Financijska imovina svrstana je u slijedeće kategorije mjerenja:

  • Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku,
  • Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
  • Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

Financijske obveze su bilo koje obveze za koje je ugovorena obveza isporuke novca ili druge financijske imovine drugom poslovnom subjektu, ugovorena obveza da se razmjeni pod potencijalno nepovoljnim financijskim uvjetima financijska imovina ili obveza s drugim poslovnim subjektom te ugovori koji će se, ili bi se mogli podmiriti u vlastitim dionicama poslovnog subjekta. Financijske obveze Banke vode se i mjere prema amortiziranom trošku.

Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u bilanci kada postoji zakonsko pravo izravnavanja određenih iznosa i kada postoji namjera izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine odnosno podmirivanje obveza.

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u bilanci na dan prijenosa (dan namirenja). Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u bilanci počevši od datuma trgovanja. Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, u slučaju financijske imovine, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.2. Financijska imovina i financijske obveze – priznavanje i mjerenje

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba slijedeća uvjeta:

  • a) drži se u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje prikupljanjem ugovorenih novčanih tokova i prodajom financijske imovine i
  • b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina iz poslovnog modela držanja radi naplate i prodaje i koja je zadovoljila SPPI test klasificira se u kategoriju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Ovu kategoriju čine dužnički vrijednosni papiri i jedan od ciljeva je plasiranje trenutnog viška sredstava Banke i ostvarivanje određenih prihoda koji uključuju i kamatni prihod i u slučaju prodaje financijske imovine i prihod ostvaren u razlici u cijeni.

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se po fer vrijednosti na zadnji kalendarski dan u mjesecu.

Naknadno mjerenje po fer vrijednosti sve dobitke ili gubitke uključuje u revalorizacijske rezerve u kapitalu i rezervama, sve dok se imovina ne proda ili na drugi način otuđi, u kojem trenutku se kumulativni dobici ili gubici prethodno iskazani u kapitalu i rezervama uključuju u neto dobit ili gubitak razdoblja.

Kamate i dividende iz ovog portfelja priznaju se u račun dobiti i gubitka, kao i očekivani gubici. Za vlasničke vrijednosne papire fer vrijednost financijskih instrumenata temelji se na tržišnoj cijeni na izvještajni datum, bez umanjenja za transakcijske troškove.

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ukoliko su ispunjena oba slijedeća uvjeta:

a) Svrha poslovnog modela u okviru kojeg se drži financijska imovina je prikupljanje ugovorenih novčanih tokova i

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)

b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku predstavlja sva financijska imovina s fiksnim plaćanjima ili plaćanjima koja se mogu odrediti, koja ne kotira na aktivnom tržištu i koju je Banka stvorila plasirajući novac, robu ili usluge izravno dužniku.

Ovu skupinu prvenstveno čine dani krediti, dani depoziti i potraživanja koje je Banka kreirala.

U ovu kategoriju razvrstavaju se i dužnički vrijednosni papiri za koje Banka ima namjeru i sposobnost držati do dospijeća.

Banka može ovu financijsku imovinu prodati prije roka dospijeća u skladu s važećim međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, a bez promjene poslovnog modela ukoliko:

  • postoji potreba za likvidnošću,
  • blizu je rok njenog dospijeća,
  • ukoliko dođe do promjene u sustavu oporezivanja,
  • zbog značajnog internog restrukturiranja ili poslovnih kombinacija te
  • postoji zabrinutosti vezana uz naplativost ugovornih novčanih tokova (npr. povećanje kreditnog rizika).

Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je ostala financijska imovina koja nije raspoređena u prethodne dvije kategorije, a raspoređuje se u:

  • a) Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i kojima se aktivno ne trguje
  • b) Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obavezno vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

U ovu kategoriju Banka razvrstava sve financijske instrumente koje drži radi trgovanja, odnosno koje je Banka stekla sa svrhom kratkoročnog stjecanja profita na temelju promjena cijena ili marži, kao i svi vlasnički vrijednosni papiri koji se obavezno vrednuju po fer vrijednosti, te derivati osim onih koji bi služili kao zaštitni računovodstveni instrument (hedging).

Financijske instrumente koje Banka početno razvrsta u kategoriju instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, naknadno vrednuje isključivo po fer vrijednosti. Rezultati vrednovanja po fer vrijednosti uključuju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL)

Očekivani kreditni gubici predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka na temelju vjerojatnosti nastanka neispunjenja obveza u dvanaestomjesečnom razdoblju ili tijekom vijeka trajanja financijskog instrumenta.

Očekivani kreditni gubitak računa se kao umnožak PD-a (vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza), gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD-a) i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza (EAD). Kod izračuna očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti raspoređene u A-1 podskupini (Stupanj 1) koristi se na izvještajnim datum diskontirani 12-mjesečni PD, a za izloženosti raspoređene u A-2 podskupini (Stupanj 2) diskontirani PD za cijeli vijek trajanja.

Za plasmane klasificirane u rizičnu skupinu A (Stupanj 1 i Stupanj 2), Banka provodi izračun očekivanog gubitka primjenom internog modela.

Za izloženosti koje se nalazi statusu neispunjavanja obveza, Banka računa očekivane gubitke na način propisan u internim procedurama za izračun rezervacija i određivanje klasifikacije izloženosti.

Banka priznaje očekivani kreditni gubitak u računu dobiti i gubitka u okviru troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL) (nastavak)

Banka početno priznaje financijsku imovinu u bilanci na dan kupnje. Pri početnom priznavanju financijske imovine po amortiziranom trošku i imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, banka mjeri po njezinoj fer vrijednosti uključujući i sve nastale transakcijske troškove.

Na izvještajni datum ovi se financijski instrumenti preispituju, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih razloga za umanjenje vrijednosti. Ukoliko postoje takvi pokazatelji, Banka procjenjuje nadoknadivi iznos.

Zajmovi i predujmovi prikazuju se neto iznosu nakon rezervacija za umanjenja vrijednosti, procijenjenih na temelju povijesnog obrasca gubitaka, kreditnih rejtinga zajmoprimaca te odražavajući gospodarsko okruženje u kojem zajmoprimci posluju. Ako se u kasnijem razdoblju iznos gubitka od umanjenja smanji, a smanjenje se objektivno može povezati s događajem nastalim nakon umanjenja, ukidanje očekivanih kreditnih gubitaka priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Zajmovi koje je kreirala Banka dajući novac izravno zajmoprimcu prikazani su kao zajmovi koje je Banka odobrila i iskazani su po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za očekivane kreditne gubitke. Troškovi treće strane, kao što su pravne naknade nastale uslijed pribave instrumenata osiguranja kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata. Svi zajmovi i predujmovi priznaju se u trenutku isplate kredita, odnosno predujma zajmoprimcima.

Ispravak vrijednosti za očekivane kreditne gubitke utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti sve iznose koje potražuje. Iznos ispravka vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene i nadoknadive vrijednosti, koja predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključujući nadoknadive iznose od jamstava i drugih sredstava osiguranja, diskontirane po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi za kredit.

Ispravak vrijednosti za očekivane kreditne gubitke također pokriva gubitke koji, prema objektivnim dokazima, već postoje u kreditnom portfelju na datum financijskog izvještavanja. Ti gubici procjenjuju se na temelju prošlih gubitaka u određenoj komponenti portfelja, ocjeni kreditne sposobnosti kreditnog dužnika te uzimajući u obzir gospodarsko okruženje u kojem zajmoprimci posluju, sukladno propisanim metodologijama pozitivnih propisa iz segmenta odluka/propisa nadzora kreditnih institucija.

Umanjenje vrijednosti izloženosti provode se u računu dobiti i gubitka na teret troškova banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni, uz odobrenje računa ispravaka vrijednosti izloženosti na koje se ti ispravci odnose.

Ako se nakon prvog umanjenja vrijednosti plasmana, prilikom ponovne procjene poveća gubitak zbog izmijenjenih okolnosti, iznos povećanja gubitka knjiži se kao povećanje troška rezerviranja u računu dobiti i gubitka, te u bilanci kao ispravak vrijednosti djelomično nadoknadivih plasmana.

Ako se gubitak smanji, iznos smanjenja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao prihod od ukinutog rezerviranja, te u bilanci kao smanjenje ispravka vrijednosti djelomično naplativih sumnjivih i spornih tražbina.

3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL) (nastavak)

Gubitak po potpuno nenadoknadivim plasmanima knjiži se u poslovnim knjigama Banke kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen, te u bilanci kao stopostotni ispravak plasmana. Nenaplativi zajmovi se otpisuju u cjelokupnom iznosu, a sve naknadne uplate knjiže se u korist računa dobiti i gubitka.

Iznos rezerviranja za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama knjiži se kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen te u pasivi bilance kao posebne rezerve za gubitke po potencijalnim obvezama sukladno važećem Pravilniku.

Banka redovito procjenjuje financijsku imovinu kako bi ocijenila postoji li značajno povećanje kreditnog rizika ili objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti primjenjujući opći pristup prema kojem se kreditni rizik raspoređuje u tri stupnja:

  • Stupanj 1 obuhvaća izloženost Banke kod koje se kreditni rizik nakon početnog priznavanja nije značajnije pogoršao;
  • Stupanj 2 obuhvaća izloženost Banke kod koje se kreditni rizik nakon početnog priznavanja značajnije pogoršao;
  • Stupanj 3 izloženost u statusu neispunjavanja ugovornih obveza.

Za potrebe izvještavanja prema HNB-u, sve izloženosti Banke klasificirane su u sljedeće kategorije:

  • rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A-1 (Stupanj 1) i A-2 (Stupanj 2);
  • rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B-1, B-2 i B-3 (Stupanj 3);
  • rizična skupina C (Stupanj 3).

U rizičnu skupinu A raspoređuju se samo izloženosti prema dužniku koje nisu u statusu neispunjavanja obveza. U skladu s odredbama MSFI-ja 9 Banka provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje izloženosti u

iznosu jednakom:

  • očekivanim kreditnim gubicima koji bi mogli nastati na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci za rizičnu podskupinu A-1,
  • očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2.

Banka za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika za prijelaz iz rizične podskupine A-1 u A-2 koristi interno propisane kriterije. Smatra se da se kreditni rizik znatno povećao ovisno o internom rejtingu dužnika, nepovoljnim pokazatelja iz financijskih izvještaja, kašnjenju u plaćanju dospjelog duga kontinuirano dulje od 30 dana u materijalno značajnom iznosu, neprekidna blokada računa preko 15 do 60 dana, predstečajna nagodba, restrukturirana izloženost za koje je Banka procijenila da neće rezultirati umanjenjem financijske obveze, te da će dužnik u cijelosti podmiriti svoje obveze.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.2. Financijska imovina i financijske obveze - priznavanje i mjerenje (nastavak)

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL) (nastavak)

Izloženosti prema dužniku koje su u statusu neispunjavanja obveza Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju, te provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje. Umanjenje vrijednosti u rizičnoj podskupini B-1 iznosi minimalno 2%.

Ovisno o razini umanjenja vrijednosti i rezerviranja izloženosti prema dužniku u statusu neispunjavanja obveza raspoređuju se u sljedeće podskupine:

  • B-1, ako razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja ne prelazi 30% iznosa izloženosti;
  • B-2, razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja prelazi 30%, a ne više od 70% iznosa izloženosti;
  • B-3, razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja prelazi 70%, a manje od 100% iznosa izloženosti;
  • C, razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosi 100% od iznosa izloženosti te nisu nastupili uvjeti za otpis potraživanja.

Izloženost ili dužnik je u statusu neispunjavanja obveza u slučajevima kada kasni s plaćanjem više od 90 dana u materijalno značajnom iznosu ili kad je malo vjerojatno da će dužnik biti sposoban u cijelosti podmiriti svoje obveze prema Banci bez poduzimanja mjera prisilne naplate. Sukladno internim kriterijima Banka klasificira izloženost i/ili cijelog dužnika u status neispunjavanja obveza i kod blokade računa dulje od 60 dana, stečaja, provođenja predstečajne nagodbe, restrukturiranja izloženosti za koje je Banka procijenila da bi mogla rezultirati umanjenjem financijske obveze dužnika, te da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoje obveze.

3.3. Financijska imovina i financijske obveze – prestanak priznavanja

Banka prestaje priznavati financijsku imovinu ili njezin dio onda kada isteknu ugovorna prava koja obuhvaćaju financijsku imovinu [ili neki njezin dio] ili ukoliko prenosi financijsku imovinu i sve rizike i koristi od vlasništva na drugog subjekta ili su ista u potpunosti ispravljena i otpisana.

Zajmovi i potraživanja se prestaju priznavati na dan kad Banka prenese svoja prava, dok imovina koja se vodi po amortiziranom trošku do dospijeća prestaje se priznavati po dospijeću.

Kad se prodaje financijska imovina koja se drži radi trgovanja ili u portfelju fer vrijednosti njezino priznavanje prestaje na dan trgovanja kada Banka preuzme obvezu prodaje imovine.

Financijske obveze prestaju se priznavati kad su plaćene ili su na neki drugi način prestale postojati.

3.4. Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka po efektivnim kamatnim stopama, a koje uključuju amortizaciju svakog diskonta ili premije ili drugih razlika između inicijalne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegovog iznosa po dospijeću, uz primjenu efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijskog sredstva i prihod od kamata raspoređuje tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi, uključujući sve plaćene ili primljene naknade koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, zatim troškove transakcije i druge premije i diskonte, diskontiraju tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog sredstva ili kraćeg razdoblja, ako je primjenjivo.

Naknade za korištenje kredita se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode, odnosno rashode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, otpisuju se do nadoknadivog iznosa. Obračun kamata po plasmanima raspoređenim u grupu djelomično i potpuno nenadoknadivih plasmana evidentira se na računima izvanbilance, a prihodi po njima ne računaju se i ne priznaju u računu dobiti i gubitka do trenutka naplate kada se priznaju u račun dobiti i gubitka.

Kamate obračunate i evidentirane na računima izvanbilančne evidencije priznaju se u računu dobiti i gubitka samo po naplati. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

3.5. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada pravnih osoba za izdavanje kredita, garancija i drugih usluga Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga.

3.6. Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u eure po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u eure po srednjem tečaju HNBa važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

3.7. Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na zaposlenike koji imaju zasnovan radni odnos, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

2023. 2022.
Doprinos za mirovinsko osiguranje 20% 20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5% 16,5%

Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali.

3.8. Porez na dobit

Porezni rashod na temelju poreza na dobit jest zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na izvještajni datum.

Odgođeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat na temelju razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne osnovice koja se upotrebljava za izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilančne obveze. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina priznaje se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti odbitne privremene razlike.

Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum izvještaja o financijskom položaju i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijele ili dijela porezne imovine.

Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva. Odgođeni porez knjiži se na teret ili u korist računa dobiti i gubitka, osim ako se odnosi na stavke koje se knjiže izravno u korist ili na teret kapitala, pri čemu se odgođeni porez također iskazuje u okviru kapitala.

Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista porezna vlast i ako Banka namjerava podmiriti svoju tekuću poreznu imovinu i obveze na neto osnovi.

Banka je obveznik plaćanja raznih indirektnih poreza, koji su iskazani u okviru administrativnih troškova.

3.9. Novac i novčani ekvivalenti

Za potrebe izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, sredstva kod HNB-a, stanja na žiro računima i oročena sredstva kod drugih banaka s izvornim dospijećem do 3 mjeseca od dana stjecanja.

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosni papiri prodani u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvješćima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema bankama odnosno u obveze prema klijentima. Vrijednosni papiri kupljeni uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća po efektivnoj kamatnoj stopi.

Reklasifikacija financijske imovine

Banka će reklasificirati financijsku imovinu ako i samo ako dođe do promijene poslovnog modela upravljanja financijskom imovinom koji je početno priznat.

Nakon promjene Banka je dužna svu financijsku imovinu na koju to utječe reklasificirati.

3.10. Nekretnine, oprema i nematerijalna imovina

Nekretnine i oprema početno se iskazuju po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabave obuhvaća nabavnu cijenu i sve troškove izravno povezane s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu uporabu. Troškovi tekućeg održavanja i popravaka, zamjene te investicijskog održavanja manjeg obima priznaju se kao rashod kad su nastali. Materijalna i nematerijalna imovina pojedinačne nabavne vrijednosti do 265 eura otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.10. Nekretnine, oprema i nematerijalna imovina (nastavak)

Amortizacija se obračunava linearnom metodom, tako da se nabavna vrijednost imovine otpisuje kroz njezin procijenjeni vijek trajanja prema sljedećim godišnjim stopama:

2023. 2022.
Opis % %
Građevinski objekti 2,50 - 5 2,50 - 5
Ulaganja u nekretnine 2,50 - 5 2,50 - 5
Računalni hardware 15 - 50 15 - 50
Namještaj i oprema 10 - 25 10 - 25
Motorna vozila 10 - 20 10 - 20
Računalni software 10 - 50 10 - 50
Ulaganja na tuđoj imovini 10 - 20 10 - 20

Zemljište se ne amortizira.

Uprava periodički provjerava da li je došlo do okolnosti koje ukazuju na umanjenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Ako se utvrdi da je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od procijenjenog nadoknadivog iznosa, otpisuje se do nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici nastali prodajom dugotrajne imovine utvrđuju se na temelju knjigovodstvene vrijednosti i priznaju u računu dobiti i gubitka u okviru ostalih prihoda. Troškovi popravka i investicijskog održavanja terete račun dobiti i gubitka kad su nastali.

3.11. Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnosi se na nekretnine koje se drže u svrhu zarade prihoda od najma i/ili zbog porasta vrijednosti kapitalne imovine (uključujući imovinu u pripremi za tu svrhu). Ulaganja u nekretnine se inicijalno mjeri po trošku nabave uključujući transakcijske troškove, a naknadno mjerenje ulaganja u nekretnine mjeri se po amortiziranom trošku. Imovina se prestaje priznavati prilikom otuđenja ili kod konačnog povlačenja ulaganja u nekretninu iz upotrebe i bez očekivanja bilo kakve buduće ekonomske koristi od otuđenja. Dobici ili gubici koji nastaju prestankom priznavanja nekretnine (izračunate kao razlika između neto primitaka od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine) priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad se imovina prestane priznavati.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom, tako da se nabavna vrijednost imovine otpisuje kroz njezin procijenjeni vijek trajanja prema godišnjim stopama prikazanim u točci 3.10.

3.12. Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka preuzima nekretnine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja po zajmovima i predujmovima koje su predmet ovršnog postupka. Takve nekretnine priznaju se u vlasništvo banke po pravomoćnom sudskom rješenju o namirenju, te vrijednost nekretnine Banka evidentira po vrijednosti iz Rješenja ili po procijenjenoj vrijednosti, ovisno što je niže. Prihodi ili rashodi pri prodaji preuzetih nekretnina priznaju se u računu dobiti ili gubitka.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.13. Preračunavanje stranih sredstava plaćanja

Financijski izvještaji su iskazani u domaćoj valuti EUR, a iznosi zaokruženi na najbliže tisuće. Valutni tečaj primijenjeni na kraju izvještajnog razdoblja u odnosu na američki dolar :

31. prosinca 2023. 1 EUR = 1,1050 USD
31. prosinca 2022. 1 EUR = 1,0666 USD

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u EUR po tečaju strane valute važećem na dan transakcije. Monetarna sredstva i monetarni izvori sredstava u stranim valutama i uz valutnu klauzulu preračunavaju se u protuvrijednost EUR po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na izvještajni datum. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja u EUR priznaju se u računu dobiti i gubitka.

3.14. Financijski instrumenti koji se vode u izvanbilančnoj evidenciji

U okviru redovnog poslovanja Banka je izdavanjem garancija, akreditiva i odobravanjem okvirnih kredita koji nisu u cijelosti iskorišteni iskazala potencijalne i preuzete obveze u izvanbilančnoj evidenciji. Ovi financijski instrumenti se iskazuju u bilanci Banke u trenutku kad Banka po njima podmiri dospjelu obvezu.

3.15. Skrbnički poslovi

Banka upravlja sredstvima putem skrbništva u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva, za koje obračunava naknadu. Budući da ti iznosi ne predstavljaju sredstva, odnosno obveze Banke, oni su isključeni iz bilance koja je prezentirana ovim Izvještajem (Bilješka 31), osim prolaznog računa skrbništva na kojima se nalaze sredstva trećih strana.

3.16. Ugovori o prodaji i reotkupu

Ako je neko financijsko sredstvo prodano temeljem sporazuma o reotkupu sredstva po fiksnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni uvećanoj za prinos zajmodavatelja, ili ako je pozajmljeno temeljem sporazuma o povratu sredstva prenositelju, ne prestaje se priznavati jer Banka zadržava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom.

Vrijednosni papiri prodani temeljem ugovora o prodaji i reotkupu ("repo ugovori") iskazuju se u okviru bilančnih stavki prema izvornoj klasifikaciji imovine ili ih Banka reklasificira u okviru svoje bilance. Obveza prema drugoj strani iskazuje se u okviru stavke "Uzeti zajmovi".

3.17. Najmovi

Klasifikacija najma obavlja se na početku najma, a najmove dijelimo na financijske i operativne najmove.

Najam se klasificira kao financijski najam ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom.

U slučaju da uđe u financijski najam u svojstvu najmodavca, Banka će imovinu danu u financijski najam početno priznati kao potraživanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o financijskom najmu Banka pripisuje iznosu potraživanja po najmu.

U slučaju da uđe u financijski najam u svojstvu najmoprimca, Banka ga na početku razdoblja trajanja najma priznaje u bilanci kao imovinu i obveze po iznosima jednakima fer vrijednosti iznajmljene imovine, ili ako je niža, po sadašnjoj vrijednosti minimalnih uplata po najmu koje se izračunavaju prilikom početka najma koristeći implicitnu kamatnu stopu financijskog najma, ili ako to nije praktično kamatnu stopu na dodatna sredstva. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o financijskom najmu [npr. troškovi posrednika u pregovorima], Banka pripisuje iznosu priznate unajmljene imovine.

Banka za vrijeme trajanja financijskog najma provodi amortizaciju unajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke. Iznimno, ako nije vjerojatno da će Banka, nakon završetka najma, steći vlasništvo nad unajmljenom imovinom, Banka će ju amortizirati u razdoblju kraćem od razdoblja trajanja najma.

Poslovni najam je svaki drugi oblik najma osim financijskog najma, a klasificira se kao poslovni ako se ne prenose svi rizici i koristi povezani s vlasništvom.

U slučaju da uđe u poslovni najam u svojstvu najmodavca, Banka će imovinu danu u poslovni najam računovodstveno iskazati u svojoj bilanci u skladu s prirodom imovine dane u najam. Prihod od poslovnog najma Banka će priznati u prihode tijekom razdoblja najma koristeći linearnu metodu. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod na isti način kao i prihode od najma.

Banka za vrijeme trajanja poslovnog najma provodi amortizaciju i testiranje umanjenja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke.

Banka za vrijeme trajanja najma provodi testiranje umanjenja unajmljene imovine na isti način na koji provodi testiranja umanjenja iste vrste imovine koja je u vlasništvu Banke.

Banka u razdoblju trajanja financijskog najma s potraživanjem po financijskom najmu postupa kao s otplatom glavnice i financijskim prihodom. Banka priznaje financijski prihod u iznosima koji odražavaju konstantnu periodičnu stopu povrata na nenaplaćeno neto ulaganje u financijski najam.

U slučaju da uđe u poslovni najam u svojstvu najmoprimca, Banka će najam obavezno evidentirati na računima imovine i obveza u skladu sa odredbama MRS-a 16:

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.17. Najmovi (nastavak)

  • Obvezu najma (pasiva dugoročne obveze) u visini sadašnje vrijednosti ugovorenih plaćanja po ugovoru o operativnom najmu za ugovoreno razdoblje.
  • Imovinu s pravom korištenja (aktiva dugotrajna imovina) u visini početno utvrđene obveze po ugovoru o operativnom najmu uvećanoj za sva obavljena plaćanja do početka ugovora (posebna najamnina), te početne izravne troškove koji nastanu za primatelja najma (trošak obrade).
  • Nakon početka najma, korisnik najma dužan je imovinu s pravom korištenja mjeriti metodom troška. Prema metodi troška, imovina s pravom korištenja mjeri se po trošku umanjenom za otpis vrijednosti, tj. Akumuliranu amortizaciju. Iskazana imovina amortizira se mjesečno.

Obveza za najam početno se mjeri u visini sadašnje vrijednosti plaćanja za najam kroz razdoblje najma utvrđene primjenom stope sadržane u najmu, ako ju je moguće trenutno utvrditi. U suprotnome, Banka će primijeniti inkrementalnu stopu na zaduženje (kamatnu stopu zaduživanja na tržištu pod sličnim uvjetima ili sa sličnim instrumentima osiguranja).

Tako izračunata kamata na obvezu po ugovoru o operativnom najmu predstavlja trošak razdoblja na koji se odnosi i ne uključuje se u dugoročnu obvezu.

Iznimku od ovog načina evidentiranja najmova su ugovori sklopljeni na razdoblje do godine dana ili ugovori o najmu čiji je predmet imovina male vrijednosti, te se se takvi ugovori ne smatraju najmom nego uslugom i iskazuju se mjesečno kao rashod od najma tijekom trajanja ugovora.

3.19. Netiranje financijskih instrumenata

Financijska imovina i obveze se netiraju, te se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u neto iznosu, u slučaju kada postoji zakonski provedivo pravo na prijeboj priznatih iznosa i postoji namjera namire na neto principu ili istovremeno stjecanja imovine i podmirenja obveza.

3.20. Računovodstveno iskazivanje ugovora o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.

Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer vrijednosti na datum kada je dana garancija. Inicijalna fer vrijednost amortizira se tijekom razdoblja trajanja financijske garancije. Obveze po garancijama naknadno se iskazuju po amortiziranom iznosu ili sadašnjoj vrijednosti eventualnih očekivanih plaćanja (kada je plaćanje po garanciji vjerojatno), ovisno o tome koji je iznos viši. Financijske garancije uključuju se u ostale obveze.

Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u dobiti ili gubitku.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.21. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

U primjeni računovodstvenih politika Uprava je dužna davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje ne moraju biti očigledne iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke temelje se na prošlom iskustvu i drugim činiteljima koji se smatraju relevantnim. Ostvareni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih.

Procjene i pretpostavke na temelju kojih su izvedene kontinuirano se revidiraju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju promjene ako promjena utječe samo na to razdoblje odnosno i u razdoblju promjene i u budućim razdobljima ako promjena utječe i na tekuće i na buduća razdoblja.

U nastavku su iznesene osnovne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori neizvjesnosti procjena na izvještajni datum koji nose značajan rizik, koji može dovesti do materijalno značajnog usklađenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u idućoj financijskoj godini.

Iako Banka u određenim razdobljima može pretrpjeti gubitke, koji su uglavnom razmjerni u odnosu na ispravak vrijednosti zbog umanjenja kredita, Uprava je prosudila da su ispravci za gubitke po kreditima adekvatni za pokriće gubitaka koji bi mogli nastati po rizičnoj aktivi.

U okviru redovnog poslovanja protiv Banke je pokrenuto nekoliko sudskih sporova i pritužbi. Uprava Banke vjeruje da eventualna konačna obveza Banke nakon okončanja sporova neće imati dodatne materijalno značajne negativne utjecaje – nakon provedenih rezerviranja do datuma sastavljanja ovog izvješća - na financijski položaj ni na buduće rezultate poslovanja Banke.

Procjene za kreditni rizik

Uprava banke kroz poslovni model određuje cilj upravljanja financijskom imovinom, koji se definira na temelju procjene drži li se financijska imovina radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova, prikupljanja ugovornih novčanih tokova i prodaje financijske imovine ili samo radi prodaje. Zadane ciljeve Banka nastoji ostvariti kroz tri glavne grupe poslovanja: poslovno bankarstvo, građanstvo i riznica.

Pri definiraju poslovnih modela Banka sagledava prošla iskustva u načinu ostvarivanja novčanih tokova za svaku grupu poslovanja, a zatim i na razini poslovnog modela. Analizira i uspješnost poslovnog modela u ostvarivanju zadanih ciljeva, kao i izvještavanje rukovodstava Banke o istome. Sagledavaju se i primarni rizici koji utječu na uspješnost poslovnog modela i način na koji se upravlja tim rizicima. Učestalost i značaj prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i očekivane buduće prodajne aktivnosti također se sagledavaju prilikom definiranja poslovnog modela.

Banka minimalno jednom tromjesečno u svrhu procjene očekivanih kreditnih gubitaka pregledava svoj kreditni portfelj. U svojim internim aktima Banka je propisala indikatore za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2. Isto tako je internim aktima propisala kriterije za utvrđivanje statusa neispunjavanja obaveza.

Kriteriji za procjenu značajnog povećanja kreditnog rizika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2 definiraju se na odgovarajućoj razini klijenta i razlikuju ovisno je li se radi o izloženosti prema stanovništvu ili izloženosti prema pravnim osobama.

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politika (nastavak)

3.21. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)

Kriteriji uključuju pripadajuće promjene u određivanju internog rejtinga kreditnog rizika, zaštitnoj mjeri za neispunjenje obveza ako su ugovorna plaćanja kontinuirano dospjela, u iznosima koji prelaze prag materijalne značajnosti, dulje od 30 dana, nezadovoljavanju određenih financijskih pokazatelja, provođenju mjera restrukturiranja, uzastopna blokada klijenta duža od 15 dana na datum izvještaja.

Kreditni rizik značajno se povećao od početnog priznavanja kada je ispunjen jedan od gore navedenih kriterija.

U rizičnu skupinu A raspoređuju se samo izloženosti prema dužniku koje nisu u statusu neispunjavanja obveza.

U skladu s odredbama MSFI-ja 9 Banka provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom:

  • očekivanim kreditnim gubicima koji bi mogli nastati na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci za rizičnu podskupinu A-1,
  • očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2.

Izloženosti prema dužniku koje su u statusu neispunjavanja obveza Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju, te provodi odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje.

Izračun postotne vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na standardnim parametrima kreditnog rizika:

  • PD (Engl. Probability of Default) vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza,
  • LGD (Engl. Loss Given Default) gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja obaveza,
  • EAD ( Engl. Exposure at Default ) izloženost u trenutku defaulta.

Stope PD-ja Banka je izračunala ovisno o kategoriji izloženosti u koju je pojedini klijent razvrstan (prema ESA sektorizaciji), na način da je PD za svaku pojedinačnu kategoriju izloženosti izračunat kao ponderirani godišnji prosjek na temelju podataka za svaku pojedinu godinu.

Stope gubitka u slučaju nastupanju statusa neispunjavanja obaveza (LGD) Banka je izračunala, ovisno o kategoriji izloženosti u koju je pojedini klijent razvrstan (prema ESA sektorizaciji), te je li plasman osiguran ili neosiguran, na temelju podataka o ulascima u status neispunjenja obveza, te naplati i izlascima iz statusa neispunjavanja obveza.

Izloženost u trenutku defaulta (EAD – Engl. Exposure at Default ) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koju je potrebno izračunati ispravke vrijednosti.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1.

Iznos očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – Engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja, računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – stupanj 1), dok se kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – stupanj 2).

Za izloženosti rizičnih skupina B i C (stupanj 3) očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope).

3.22. Izvještavanje po segmentima

Poslovni segmenti iskazani su u skladu sa internim izvještajima koje organizacijske jedinice tj. sektori izrađuju i prezentiraju Upravi Banke kao donositelju ključnih poslovnih odluka.

U skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 8: Poslovni segmenti ("MSFI 8"), Banka je identificirala tri glavna segmenta i to: poslovno bankarstvo, građanstvo i riznicu.

Banka djeluje isključivo na teritoriju Republike Hrvatske, pa je ukupna imovina i većina klijenata smještena u Hrvatskoj.

Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 11. ovih financijskih izvještaja.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

4. Kamatni prihodi

2023. 2022.
a)
Analiza prema sektorskoj podjeli
Zajmovi poduzećima 7.522 7.028
Zajmovi stanovništvu 5.576 5.417
Dužnički vrijednosni papiri 2.304 1.952
Hrvatska narodna banka 2.607 -
Ostala društva 765 458
18.774 14.855
b) Analiza prema produktu 2023. 2022.
18.774 14.855
Dužnički vrijednosni papiri 2.304 1.952
Plasmani bankama 2.945 -
Zajmovi klijentima 13.525 12.903

Iz pozicije kamatnih prihoda isključeni su kamatni prihodi po zateznim kamatama, a koji su uključeni u stavku ostali prihodi.

5. Rashodi od kamata i slični rashodi

2023. 2022.
a)
Analiza prema sektorskoj podjeli
Stanovništvo (763) (541)
Poduzeća (532) (159)
Banke (1.125) (776)
Ostala društva (24) (30)
Nerezidenti (52) (58)
(2.496) (1.564)
b) Analiza prema produktu
2023. 2022.
Depoziti (2.156) (1.329)
Uzeti zajmovi (340) (235)
(2.496) (1.564)

Bilješke uz financijske izvještaje Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak) (svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

6. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

2023. 2022.
Prihodi od naknada i provizija
Prihodi od provizija od poduzeća 2.464 2.599
Prihodi od provizija od stanovništva i obrtnika 1.073 919
Prihodi od provizija od banaka 1.105 1.163
Prihodi od provizija od nerezidenata 100 88
4.742 4.769
Rashodi po naknadama i provizijama
Provizije za usluge platnog prometa u zemlji (1.190) (1.049)
Ostale naknade i provizije (452) (394)
(1.642) (1.443)
7.
Neto dobit od financijskog poslovanja
2023. 2022.
a)
Neto dobit od trgovanja stranim valutama 251 761
(Gubitak)/dobit od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka
(2) (79)
(Gubitak)/Dobitak od financijske imovine koja se mjeri po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
- (6)
249 676
b)
Dobit od obračunatih tečajnih razlika (64) (36)
8.
Ostali prihodi
2023. 2022.
Prihodi od najamnina 401 415
Ostali prihodi iz poslovanja 1.249 1.271
Kamatni prihod po zateznim kamatama 572 457
2.222 2.143

Ostali prihodi iz poslovanja odnose se najvećom dijelom na prodaju materijalne imovine, otkupa isteklih polica osiguranja za zaposlenike, prihode od dividendi, prihodi od ostalih fakturiranja za zajedničke troškove, prihode iz ranijih godina i ostale slične stavke. U ostale prihode su uključeni i kamatni prihodi po zateznim kamatama, a koji su isključeni iz pozicije kamatnih prihoda.

9. Troškovi poslovanja

2023. 2022.
Troškovi osoblja (Bilješka 9.1) 4.811 4.474
Materijal i usluge 5.179 4.534
Amortizacija imovine (Bilješka 18., 19. i 20.) 1.136 1.106
Troškovi administracije i marketinga 252 169
Premije osiguranja 410 323
Porezi i doprinosi 186 151
Ostali troškovi 509 388
12.483 11.145

U poziciji troškovi materijala i usluga najveće stavke odnose se na troškove tekućeg održavanja, troškove čuvanja i osiguranja imovine, troškove zakupnina za poslovne prostore i bankomate, te troškove telekomunikacijskih i ostalih usluga.

9.1 Troškovi osoblja

2023. 2022.
Neto plaće zaposlenih 2.511 2.401
Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 1.027 975
Troškovi doprinosa na plaće 551 527
Ostali troškovi zaposlenih 722 571
4.811 4.474

Banka kapitalizira dio plaća poslovnog i razvojnog tima djelatnika kroz interni razvoj softvera što je u 2023. godini iznosilo ukupno 292 tis eur (2022: 274 tis eur). Banka je na dan 31. prosinca 2023. imala 187 zaposlenika (31. prosinca 2022 : 191).

10. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Kretanja umanjenja vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka

Bilješka 2023. 2022.
Zajmovi i potraživanja klijentima 15 (4.942) (7.626)
Plasmani financijskim institucijama 13 (685) (219)
Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku 16 (61) (50)
Ostala imovina 21 (274) (408)
Očekivani gubici za potencijalne obveze (616) (1.059)
Ostala rezerviranja (9) (1)
(6.587) (9.363)
Manje: naplaćeni i oslobođeni iznosi
Zajmovi i potraživanja klijentima 15 5.587 6.999
Plasmani financijskim institucijama 13 659 236
Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku 16 82 164
Ostala imovina 21 246 420
Očekivani gubici za potencijalne obveze 722 697
7.297 8.516
Ukupno troškovi umanjenja vrijednosti i
rezerviranja
710 (847)

Detaljni prikaz kretanja umanjenja vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka mogu se vidjeti u referentnim gore navedenim bilješkama.

Ukupno umanjenje po izloženostima klasificiranim u rizične podskupine A1 i A2 u razdoblju do 31. prosinca 2023. je iznosilo 0,62% (2022 : 1,29%) iznosa bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti u tim rizičnim podskupinama.

11. Izvještavanje po segmentima

Temeljem zahtjeva MSFI 8, Banka je poslovne segmente odredila i iskazuje ih u skladu s internim izvješćivanjem prema Upravi Banke.

Kako Banka ne raspoređuje opće i administrativne troškove po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata. Također Banka ne primjenjuje interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti pojedinog poslovnog segmenta.

Poslovni segmenti

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža kroz tri glavna poslovna segmenta:

  • Poslovno bankarstvo uključuje kreditno-garantno i depozitno poslovanje, kartično poslovanje te ostale transakcije sa klijentima pravnim osobama
  • Građanstvo uključuje kreditno i depozitno poslovanje sa građanima, platno prometne usluge, kartično poslovanje i distributivne kanale
  • Riznica uključuje poslove upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom, vrijednosnim papirima i ostalim financijskim instrumentima, poslovanje oročenim depozitima financijskih institucija te skrbništvo nad vrijednosnim papirima.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

11. Izvještavanje po segmentima (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima za godinu koja je završila 31.12.2023. godine dajemo u nastavku:

Poslovno
bankarstvo
Građanstvo Riznica Ostalo Ukupno
Neto prihod od kamata 7.589 4.598 4.091 - 16.278
Neto prihod od provizija i naknada 3.590 938 (1.428) - 3.100
Prihod od trgovanja i ulaganja - - 249 - 249
Ostali prihod 399 405 (249) 1.603 2.158
Prihod iz poslovanja 11.578 5.941 2.663 1.603 21.785
Opći i administrativni troškovi - - - 11.347 11.347
Amortizacija - - - 1.136 1.136
Očekivani kreditni gubici od zajmova i
potraživanja od klijenata
(1.785) 1.064 2 - (719)
Ostala rezerviranja 9 9
Troškovi poslovanja (1.785) 1.064 2 12.492 11.773
Dobit prije oporezivanja - - - - 10.012
Porez na dobit - - - - (1.825)
Dobit za godinu - - - - 8.187
Imovina segmenta 194.711 140.997 240.373 - 576.081
Neraspoređena imovina - - - 24.765 24.765
Ukupna imovina 194.711 140.997 240.373 24.765 600.846
Obveze segmenta 58.357 252.010 216.397 9.127 535.891
Neraspoređeni kapital i rezerve - - - 64.955 64.955
Ukupno kapital i obveze i rezerve 58.357 252.010 216.397 74.082 600.846

11. Izvještavanje po segmentima (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima za godinu koja je završila 31.12.2022. godine dajemo u nastavku:

Poslovno
bankarstvo
Građanstvo Riznica Ostalo Ukupno
Neto prihod od kamata 7.482 4.690 1.140 - 13.311
Neto prihod od provizija i naknada 3.656 865 (1.196) - 3.325
Priod od trgovanja i ulaganja - - 676 - 676
Ostali prihod 435 (856) 857 1.652 2.089
Prihod iz poslovanja 11.573 4.699 1.477 1.652 19.401
Opći i administrativni troškovi - - - 10.039 10.039
Amortizacija - - - 1.106 1.106
Gubitci od umanjenja vrijednosti
zajmova klijentima i ostale imovine
842 134 (130) - 846
Rezerviranja za obveze i troškove - - - 1 1
Troškovi poslovanja 842 134 (130) 11.146 11.992
Dobit prije oporezivanja - - - - 7.409
Porez na dobit - - - - (1.382)
Dobit za godinu - - - - 6.027
Imovina segmenta 181.659 127.043 239.002 - 547.704
Neraspoređena imovina - - - 25.433 25.433
Ukupna imovina 181.659 127.043 239.002 25.433 573.137
Obveze segmenta 43.163 265.960 201.007 8.501 518.631
Neraspoređeni kapital i rezerve - - - 54.506 54.506
Ukupno kapital i obveze i rezerve 43.163 265.960 201.007 63.007 573.137

12. Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se po stopi od 18% na oporezivu dobit.

Usklađenje poreza na dobit:

2023. 2022.
Tekući porez na dobit 1.825 1.382
Efekti neto odgođenih poreza na Račun dobiti i gubitka (908) (9)
917 1.373

Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da ima primjereno rezervirane porezne obveze u priloženim financijskim izvješćima. Međutim, ostaje rizik da bi nadležna tijela mogla zauzeti različito gledište s obzirom na tumačenje odredbi.

U toku 2023. godine Banka je ukupno uplatila 1.324 tisuća eura predujmova poreza na dobit (2022.: 1.101 tis eur). Odgođena porezna imovina odnosi se na stanja razgraničenih naknada za korištenje kredita za vrijeme trajanja kredita, te na iznos umanjenja imovine u osnovnim sredstvima. Za 2023. godinu učinak odgođenog poreza iznosi 22 tisuća eura (2022.: 237 tisuća eura).

Neto odgođeni porezi Poslovna zgrada Prihodi budućih
razdoblja
Financijska
imovina po fer
vrijednosti
kroz ostalu
sveobuhvatnu
dobit
Stanje 31. prosinca 2022. godine (607) (287) 8
Iskazano kroz dobit ili gubitak 21 (35) (8)
Stanje 31. prosinca 2023. godine (586) (322) -
Usklađenje tekućeg poreza: 2023. 2022.
Računovodstvena dobit prije poreza 10.012 7.409
Stavke koje uvećavaju poreznu osnovicu 225 326
Stavke koje smanjuju poreznu osnovicu (98) (55)
Osnovica poreza na dobit za godinu 10.139 7.681
Porez po stopi od 18% 1.825 1.382
Tekući porez na dobit (1.825) (1.382)
Efektivna porezna stopa 18,23% 18,66%

Porezno nepriznati troškovi odnose se na troškove reprezentacije, troškova za osobni prijevoz i nepriznati dio otpisa potraživanja, te rashode od nerealiziranih gubitaka i razlike odgođenih prihoda razgraničenja naknada.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

13. Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke

31.12.2023. 31.12.2022.
Gotovina u blagajni 12.207 19.537
Ukupno gotovina 12.207 19.537
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke 1.017 93.003
Ostali depoziti u HNB 97.426 5.696
Očekivani kreditni gubici (30) (30)
Ukupno sredstva kod Hrvatske narodne banke 98.413 98.669
Sveukupno gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke 110.620 118.206

Odlukom o izmjenama Odluke o obveznoj pričuvi , NN 83/2022 od 18.07.2022. g., objavljeno je da je posljednje obračunsko razdoblje za obračun obvezne pričuve od 01. do 30. studenog 2022. godine, te zadnje razdoblje održavanje od 14. do 30. prosinca 2022. godine, kada je prestala propisana obveza prema HNB-u za izdvajanje i održavanje obvezne pričuve. HNB je sva izdvojena sredstva po obveznoj pričuvi vratio na račune banaka u prosincu 2022. godine.

Dana 20. listopada 2022. godine donesena je Odluka EU 2022_2071 Od 01.01.2023. godine o prijelaznim odredbama za primjenu odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke nakon uvođenja Eura u Hrvatskoj (ESB/2022/36). Banke na osnovi stanja bilanca održavaju minimalne pričuve na target računu kod HNB-a. Razdoblje održavanje minimalnih pričuva za financijske institucije na kraju 2023. godine traje od 20.12.2023 do 30.01.2024. godine. Za banku izračunata minimalna pričuva potrebna za održavanje iznosi 3.573.848 tis eura za navedeno razdoblje.

Sva sredstva kod Hrvatske narodne banke smatraju se potpuno nadoknadivim sredstvima te su razvrstana u Stupanj 1.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

14. Plasmani drugim bankama

31.12.2023. 31.12.2022.
Tekući računi kod drugih banaka 461 12.801
Krediti i oročeni depoziti kod drugih banaka 14.450 457
Ukupno plasmani drugim bankama, bruto 14.911 13.258
Očekivani kreditni gubici (4) (4)
Ukupno plasmani drugim bankama, neto 14.907 13.254

Od ukupnog iznosa kredita i oročenih depozita kod drugih banaka, 457 tisuća eura odnosi se na jamstveni depozit kod Erste banke s izvornim dospijećem dužim od 3 mjeseca, te isti nije uključen u novčane ekvivalente.

Svi plasmani drugim bankama smatraju se potpuno nadoknadivim plasmanima te su razvrstani u Stupanj 1.

Zemljopisna analiza:

31.12.2023. 31.12.2022.
Njemačka 499 4.209
Italija 379 289
Hrvatska 13.954 1.779
Austrija 20 127
Sjedinjene Američke Države 34 6.741
Španjolska 22 109
14.907 13.254

Svi inozemni plasmani nalaze se u bankama sa kreditnim rejtingom od A+ do BBB+.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

15. Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

31.12.2023. 31.12.2022.
Vlasnički vrijednosni papiri
Udjeli u investicijskim fondovima 3.710 3.713
Dionice 1.410 1.469
Poslovni udjeli i depozitarne potvrde 734 725
Konvertibilne obveznice 233 191
Ukupno 6.087 6.098

Banka u portfelju vrednovanja koji se obvezno vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazuje vlasničke vrijednosne papire, a to su dionice, poslovni udjeli i udjeli u otvorenim investicijskim fondovima.

Cijena odnosno vrijednost udjela u investicijskim fondovima utvrđuje se u društvu za upravljanje investicijskim fondom, udjeli ne kotiraju na burzi, međutim podaci o vrijednostima udjela su javno dostupni na njihovim internetskim stranicama. Mjesečno se dostavljaju podaci o stanju vrijednosti udjela na zadnji dan u mjesecu.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

16. Financijska imovina po amortiziranom trošku

Zajmovi i potraživanja klijentima

Analiza kreditnog portfelja prema sektorskoj pripadnosti

31.12.2023. 31.12.2022.
Stanovništvo 152.308 138.187
Poduzeća 190.766 187.963
Ostala društva 2.232 2.624
Financijske institucije 12.047 2.212
Bruto zajmovi 357.353 330.986
Očekivani kreditni gubici (20.395) (21.621)
Ukupno zajmovi klijentima 336.958 309.365

Zajmovi i potraživanja klijentima vode se kao financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku.

Zajmovi su osigurani posebnim osiguranjima na nekretninama adekvatne vrijednosti, depozitima, jamstvima, vrijednosnicama, policama i drugim vrstama osiguranja.

Kamatne stope za zajmove poduzećima iznosile su od 2,99% do 7,99% u 2023. godini (2022.: od 2,99% do 7,99%), na zajmove stanovništvu od 2,29% do 6,99% (2022.: od 2,29% do 7,20%), dok su za financijske institucije kamatne stope iznosile od 4,75% do 5,30% tijekom 2023. godine ( 2022.: od 0,05% do 1,50%).

a) Kretanje u rezervacijama za očekivane kreditne gubitke zajmova i potraživanja klijenata:

Očekivani
kreditni gubici
Stanje 31. prosinca 2022. 21.621
Nova vrijednosna usklađenja (Bilješka 10) 5.186
Naplaćeni iznosi (Bilješka 10) (6.868)
Otpis u potpunosti nenadoknadivih zajmova 454
Tečajne razlike 2
Stanje 31. prosinca 2023. 20.395

Banka je u 2023. godini provela i konačne otpise potpuno nenadoknadivih plasmana za klijente za koje su poduzete i iscrpljene sve mogućnosti naplate potraživanja i za koje više nema mogućnosti naplate na teret ispravka vrijednosti u iznosu od 454 tis eura (2022.: 27 tis eur).

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

Dužnički vrijednosni papiri

Analiza prema produktu

31.12.2023. 31.12.2022.
Obveznice 96.185 859
Trezorski zapisi MF 10.872 -
Mjenice 499 -
107.556 859
Umanjenje vrijednosti (47) (2)
UKUPNO 107.509 857

Banka je početkom 2023. godine napravila reklasifikaciju portfelja dužničkih vrijednosnih papira, te je iz portfelja fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, iste rasporedila u portfelj po amortiziranom trošku. U 2022. godini banka je u portfelju po amortiziranom trošku od vrijednosnih papira imala američku državnu obveznicu u iznosu od 857 tis eura. Banka je, u skladu s točkom B4.4.2. MSFI9: Financijski instrumenti, kao datum računovodstvene reklasifikacije financijskih instrumenata odredila 1. ožujka 2023. godine s obzirom da je isti prvi dan nakon izvještajnog razdoblja u kojem je došlo do promjene poslovnog modela.

Promjena poslovnog modela, odnosno reklasifikacija portfelja rezultirala je smanjenjem dužničkih vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za 100,0 milijuna eura, uvećanjem portfelja dužničkih vrijednosnih papira po amortiziranom trošku za 105,3 milijuna eura te povećanjem akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti u kapitalu i rezervama za 5,3 milijuna eura, što je bilo vidljivo u prvom slijedećem izvještajnom razdoblju sa stanjem na dan 31. ožujka 2023. godine.

Promjene imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku tijekom 2023.

Obveznice Trezorski zapisi Komercijalni zapisi
Stanje 01. siječnja 857 - -
Reklasifikacija 88.344 10.993 587
Prijenos iz kapitala (nerealizirani gubitak) 5.265 - -
Stanje nakon reklasifikacije 94.466 10.993 587
Kupnja 25.153 10.629 591
Dospijeća i prijevremeni otkup izdavatelja (23.151) (11.000) (1.189)
Ostalo
(amortizacija
diskonta/premije,
(330) 250 11
ispravci vrijednosti, tečajne razlike)
Stanje 31. prosinca 96.138 10.872 -

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

Obveznice po amortiziranom trošku - analiza prema sektorskoj pripadnosti

31.12.2023. 31.12.2022.
Obveznice i TZ Republike Hrvatske 92.292 -
Obveznice državnih trgovačkih društava 1.252 -
Obveznice ostalih trgovačkih društava 6.043 -
Obveznice financijskih i sl. institucija 1.704 -
Obveznice stranih država 5.765 859
107.057 859

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

17. Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Analiza prema produktu

31.12.2023. 31.12.2022.
Trezorski zapisi MF - 10.996
Obveznice - 88.405
Komercijalni zapisi - 588
- 99.989
Umanjenje vrijednosti - (65)
UKUPNO - 99.924
Izlistane na burzi - 95.891

Analiza prema sektorskoj pripadnosti

31.12.2023. 31.12.2022.
Komercijalni zapisi ostalih trgovačkih društava - 587
Obveznice i TZ Republike Hrvatske - 85.345
Obveznice državnih trgovačkih društava - 7.245
Obveznice ostalih trgovačkih društava - 2.643
Obveznice financijskih institucija - 1.487
Obveznice stranih država - 2.617
- 99.924
Izlistane na burzi - 95.891

Nerealizirana dobit/(gubitak) od vrednovanja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

2023. 2022.
Stanje 1. siječnja 5.265 4.757
Promjena portfelja financijske imovine (5.265) -
Fer vrijednosti financijske imovine - (10.016)
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit
- (6)
Stanje 31. prosinca - (5.265)

17. Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

Nerealizirani dobit/(gubitak) od vrednovanja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nastaje iz akumuliranih dobitaka i gubitaka i usklađenja te imovine sa fer vrijednosti u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i umanjuje se za iznos realizirane dobiti ili gubitka prilikom prodaje ili utvrđenog smanjenja vrijednosti financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

S obzirom na negativan utjecaj kretanja tržišta kapitala i vrednovanja imovine po fer vrijednosti tijekom 2022. godine čiji su nerealizirani gubici iznosili preko 10 milijuna eura, Banka je tijekom 2023.godine provela reklasifikaciju portfelja vrednovanja te imovine u portfelj vrednovanja po amortiziranom trošku.

Promjene imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit tijekom 2023

Obveznice Trezorski zapisi Komercijalni zapisi
Stanje 01. siječnja 86.344 10.993 587
Reklasifikacija (86.344) (10.993) (587)
Stanje nakon reklasifikacije - - -
Kupnja - - -
Naplata - - -
Promjene fer vrijednosti - - -
Ispravak za umanjenje vrijednosti - - -
Stanje 31. prosinca - - -

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

18. Nematerijalna imovina

Vanjski
software i
ostala
prava
Interno
razvijeni
software
S3
Ostala
nematerij.
imovina
Nemat.
imov. u
pripremi
Ukupna
nematerijalna
imovina
Nabavna vrijednost
Stanje 31. prosinca 2021. godine 1.937 3.393 1.238 826 7.394
Povećanja 532 532
Prijenos s investicija u tijeku 58 - - (58) -
Otpis/rashod
Stanje 31. prosinca 2022. godine 1.995 3.393 1.238 1.300 7.926
Povećanja - - - 619 619
Prijenos s investicija u tijeku 35 (528) (493)
Otpis/rashod - - -
Stanje 31. prosinca 2023. godine 2.030 3.393 1.238 1.391 8.052
Akumulirana amortizacija
Stanje 31. prosinca 2021. godine 1.458 1.860 1.159 - 4.477
Trošak za godinu 102 339 12 - 453
Isknjiženje/rashod - - - - -
Stanje 31. prosinca 2022. godine 1.560 2.199 1.171 - 4.930
Trošak za godinu 117 339 12 - 468
Isknjiženje/rashod - - - - -
Stanje 31. prosinca 2023. godine 1.677 2.538 1.183 - 5.398
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2022. godine 435 1.194 67 1.300 2.996
Na dan 31. prosinca 2023. godine 353 855 55 1.391 2.654

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

19. Nekretnine i oprema

Namještaj, Mat.
Građevinski Inform. i
ostala
vozila i
slična
Ostala
mater.
imovina
u
Zemljišta objekti oprema imovina imovina pripremi Ukupno
Stanje 31. prosinca
2021. godine
2.008 12.247 1.586 1.130 894 1.954 19.819
Povećanje investicije u
tijeku
449 449
Prijenos sa investicija
u tijeku
130 282 43 13 (442) 26
Smanjenje/prodaja
Otpis / rashod
(11) (98) (20) (109)
(20)
Stanje 31. prosinca
2022. godine
2.008 12.366 1.868 1.075 887 1.961 20.164
Povećanje investicije u
tijeku
- 370
Prijenos sa investicija
u tijeku
- 45 26 78 (126) 23
Smanjenje/prodaja - (99) 5 94
Otpis / rashod - (16) (5) (21)
Stanje 31. prosinca
2023. godine
2.008 12.366 1.814 1.085 965 2.205 20.443
Akumulirana
amortizacija
Stanje 31. prosinca
2021. godine
- 8.252 1.119 840 610 - 10.821
Trošak za godinu 238 152 70 36 496
Isknjiženje –
otpis/prodaja
(10) (88) (33) (131)
Stanje 31. prosinca
2022. godine
- 8.480 1.271 822 613 - 11.186
Trošak za godinu - 240 162 89 33 524
Isknjiženje –
otpis/prodaja
- (96) (9) (5) (110)
Stanje 31. prosinca
2023. godine
- 8.720 1.336 823 614 - 11.187
Neto
knjigovodstvena
vrijednost
31. prosinca 2022.
godine
2.008 3.886 597 253 274 1.961 8.976
31. prosinca 2023.
godine
2.008 3.646 478 182 323 2.205 8.842

Na dan 31. prosinca 2023. godine nad poslovnim zgradama nema upisanih tereta, a obračunava se amortizacija po stopi od 2,50 - 3,03%.

U iznosu Nekretnina i oprema uključen je i sitan inventar i zalihe uredskog materijala koje u netu iznose 37 tis eur (u 2022: 29 tis eur).

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

20. Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine početno su iskazana po trošku nabave uključujući transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, ulaganja u nekretnine vode se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Ulaganja u nekretnine amortiziraju se linearnom metodom kroz razdoblje od 33 do 40 godina (2022: 33 do 40 godina). Ulaganja u nekretnine prestaju se priznavati prilikom otuđenja. Dobici i gubici od otuđenja ulaganja u nekretnine priznaju se u račun dobiti i gubitka u razdoblju.

31.12.2023. 31.12.2022.
Ulaganja u imovinu iz vlastite imovine 1.950 1.987
Ulaganja u imovinu iz preuzete imovine 3.007 3.912
Ukupno ulaganja u nekretnine 4.957 5.899

Ulaganja u nekretnine iznose 4.957 tisuća eur (2022: 5.899 tisuća eur) te su posebno iskazana u bilanci banke i obuhvaćaju ulaganja banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od zakupa. Procijenjene fer vrijednosti nekretnina iz vlastite imovine iznose 2.549 tis eur (2022: 2.043 tis eur), a procjene za nekretnine iz preuzete imovine iznose 4.689 tis eur (2022: 4.309 tis eur).

Amortizacijske stope na imovinu u portfelju Ulaganja u nekretnine kreću se u rasponu od 2,50 do 3,03%. Prihodi ostvareni od zakupa poslovnih prostora iznose 401 tisuća eura (2022: 415 tisuća eur). Ugovorima o zakupu je definirano da cijena zakupa uključuje operativne troškove, s izuzetkom jednog ugovora gdje zakupoprimac plaća ove troškove koji su u 2023. godini iznosili 33 tisuća eura, a u 2022. godini 30 tisuća eura.

Kretanje Ulaganja u nekretnine

Građevinski
objekti
Preuzeta
imovina
Ukupno
Stanje 31. prosinca 2021. godine 1.602 3.308 4.910
Prijenos s investicija u tijeku 855 1.124 1.979
Umanjenje vrijednosti - - -
Stanje 31. prosinca 2022. godine 2.457 4.432 6.889
Prijenos s investicija u tijeku 8 85 93
Isknjiženje /prodaja - (924) (924)
Stanje 31. prosinca 2023. godine 2.465 3.593 6.058
Amortizacija
Stanje 31. prosinca 2021. godine 426 409 835
Trošak za godinu 44 111 155
Isknjiženje/prodaja
Stanje 31. prosinca 2022. godine 470 520 990
Trošak za godinu 45 119 163
Isknjiženje/prodaja - (53) (53)
Stanje 31. prosinca 2023. godine 515 586 1.101
Neto knjigovodstvena vrijednost
31. prosinca 2022. godine 1.987 3.912 5.899
31. prosinca 2023. godine 1.950 3.007 4.957

21. Ostala imovina

31.12.2023. 31.12.2022.
Nefinancijska imovina
Odgođena porezna imovina 911 896
Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja 4.803 4.552
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 1.240 1.084
Ukupno nefinancijska imovina 6.954 6.532
Financijska imovina
Tekuća porezna imovina 1.320 1.002
Ostala potraživanja i prolazne stavke 39 28
Ukupno financijska imovina 1.359 1.030
Ukupno ostala imovina prije umanjena vrijednosti 8.313 7.562
Umanjeno za očekivane gubitke : (1) -
Ukupno ostala imovina 8.312 7.562

Navedena sredstva ostale financijske imovine dospijevaju u roku od godine dana, što se prvenstveno odnosi na predujmove poreza na dobit i plaćanje po konačnom obračunu, a prolazne stavke odnose se na sredstva u obračunu.

Najveću stavku ostale imovine čini dugotrajna imovina preuzeta kroz sudske ovršne postupke u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, a ista je klasificirana za daljnju prodaju. U toku 2023. godine ukupna vrijednost prodane imovine iznosila je 403 tis eur, dok je nova imovina preuzeta u vrijednosti od 648 tis eur (u 2022. prodano je u vrijednosti 1.236 tis eur, dok je preuzeto 1.622 tis eur).

Cjelokupna imovina namijenjena za daljnju prodaju odmah je raspoloživa, te se kontinuirano oglašava za prodaju.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

22. Depoziti banaka i klijenata

31.12.2023. 31.12.2022.
Depoziti po viđenju
Banke i financijske institucije 12.641 22.241
Stanovništvo 90.416 125.683
Poduzeća 81.353 71.410
Ostala društva 3.084 1.371
Ukupno depoziti po viđenju 187.493 220.705
Oročeni depoziti
Banke i financijske institucije 20.882 15.287
Stanovništvo 164.099 146.408
Poduzeća 51.582 36.116
Ostala društva 1.717 1.988
Ukupno oročeni depoziti 238.279 199.799
Ukupno obveze prema klijentima 425.773 420.504

Kamatna stopa na depozite po viđenju za pravne osobe bila je 0,01% do 1,25% tijekom 2023. godine (2022.: 0,01%), a za stanovništvo 0,01% (2022.: 0,01%).

Kamatna stopa na oročene depozite stanovništva kretala se od 0,01% do 3,00% tijekom 2023. godine (tijekom 2022. godine 0,01% do 0,40%), dok je za oročene depozite pravnih osoba i ostalih društava kretanje kamatne stope u 2023. godini bilo od 0,01% do 3,15% (tijekom 2022. godine od 0,01% do 0,40%), te za financijske institucije kretala se od 0,25% do 4% tijekom 2023. godine (2022.: od 0,05% do 1,50%).

23. Uzeti zajmovi

31.12.2023. 31.12.2022.
3.468 3.562
88.720 77.475
92.188 81.037
31.12.2023. 31.12.2022.
92.188 75.697
- 5.340
81.037
92.188

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

23. Uzeti zajmovi (nastavak)

Uzeti zajmovi obuhvaćaju zajmove prikazane u sljedećoj tablici:

31.12.2023. 31.12.2022.
Hrvatska narodna banka 72.317 72.135
HBOR 3.465 3.562
Financijske institucije 16.406 5.340
92.188 81.037

Krediti primljeni od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) odnose se na kredite koje je HBOR plasirao putem Banke sukladno svom programu financiranja. Odnos sa HBOR-om je reguliran posebnim ugovorom. Kamatna stopa na primljene kredite od HBOR-a kretala se u rasponu od 0% do 3%, dok se za krajnjeg korisnika tih kredita kamatna stopa kretala se od 1% do 4% tijekom 2023. godine, dok se za krajnjeg korisnika tih kredita kamatna stopa kretala od 0% do 4% tijekom 2022. godine.

Na dan 31.12.2023. godine Banka ima primljene kredite uz financijsko osiguranje od HNB-a u ukupnom iznosu od 71,6 mil eur (2022.: 71,6 mil eur), sa fiksnom kamatnom stopom od 0,25% (2022.: 0,25%). Kredit od 47,1 mil eur dospijeva 18.03.2025., a kredit od 24,5 mil eura dospijeva 20.11.2025. godine.

Za navedene kredite banka je u zalog dala obveznice RH MF nominirane u eur i devizama.

Ostale obveze odnose se na kratkoročne primljene repo kredite koji dospijevaju u siječnju 2024. s fiksnim kamatnim stopama od 3,30% do 4,25% (2022: od 2,25% do 2,50%).

24. Ostale obveze

31.12.2023. 31.12.2022.
Obveze prema dobavljačima 767 953
Obveze po kartičnom poslovanju 578 520
Obveze za plaće 410 357
Obveze za poreze 1.832 1.393
Obveze za operativni najam MSFI 16 141 202
Odgođeni prihod budućeg razdoblja 4.515 4.218
Ostale obveze 1.615 1.327
Ukupno obveze 9.858 8.970

Ostale navedene kratkoročne obveze podmiruju se u kratkom roku ne duljem od jednog mjeseca, a najvećim dijelom se odnose na prijevremene, neraspoređene uplate po kreditima.

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

25. Izdani podređeni instrumenti

31.12.2023. 31.12.2022.
Podređene obveznice 7.083 7.083
7.083 7.083

Podređeni instrument oznake KBZ-O-316A izdan je 2021. godine s fiksnom kamatnom stopom od 4% i rokom dospijeća do 28.06.2031. godine (31. srpnja 2022. godine bilo je dospijeće obveznice KBZ-O-227A koja je u cijelosti isplaćena) . Dospijeće kamata za izdanu podređenu obveznicu je na polugodišnjoj osnovi.

26. Kapital

Temeljni kapital na dan 31. prosinca 2023. godine iznosi 25.190.789 EUR (na dan 31. prosinca 2022. godina je iznosio 25.718.402 EUR) i podijeljen na 1.937.753 redovnih dionica oznake KBZ-R-A pojedinačnog iznosa od 13,00 EUR (2022.: 13,27 EUR).

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te provedenog upisa u sudskom registru Trgovačkog suda, Središnje klirinško depozitarno društvo je dana 24.08.2023. godine za društvo AGRAM BANKA D.D., OIB:70663193635 upisala promjenu temeljnog kapitala. Temeljni kapital Banke preračunat je s iznosa od 193.775.300,00 HRK na iznos od 25.718.402,02 EUR. Pojedinačni nominalni iznos redovne dionice oznake KBZ-R-A preračunat je s iznosa od 100,00 HRK na iznos od 13,27 EUR.

Odlukom Skupštine Banke temeljni kapital banke smanjen je sa iznosa 25.718.402,02 EUR za iznos od 527.613,02 EUR na iznos od 25.190.789,00 EUR smanjenjem pojedinačnog nominalnog iznosa redovnih dionica oznake KBZ-R-A s iznosa od 13,27 EUR za iznos od 0,27 EUR na iznos od 13,00 EUR.

Sljedeći dioničari posjedovali su više od 5% vlasničkog udjela u Banci na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine:

Dioničari Udio u dioničkom kapitalu (%)
31.12.2023. 31.12.2022.
Adriatic osiguranje d.d. 19,98 19,98
Euroherc osiguranje d.d. 19,97 19,97
Agram life osiguranje d.d. 21,92 21,51
Agramleasing d.o.o. 8,86 8,86
Agram Tis d.o.o. 7,17 7,17
Intermod d.o.o. 7,61 7,61
Ostali 14,49 14,90
Ukupno temeljni kapital 100,00 100,00

Kapitalna dobit

Tijekom 2023. godine nije bilo promjena u kapitalnoj dobiti.

26. Kapital (nastavak)

Dividende

Glavna skupština društva održana je dana 15. lipnja 2023. godine na kojoj je usvojeno da se dobit prethodne godine raspodjeli na način da u zadržanu dobit ide 3.023 tis eura, dok je dioničarima isplaćena dividenda u ukupnom iznosu od 3.003 tis eura.

Regulatorni kapital

Sukladno zakonskim odredbama temeljem Direktive EU 575/2013 izračunat je Regulatorni kapital na datume 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine kako slijedi:

31.12.2023. 31.12.2022.
Regulatorni kapital banke
Redovni osnovni kapital 31.899 32.426
Zakonske i statutarne rezerve te zadržana dobit bez rezultata
tekuće godine 24.869 21.318
Odbici: Nematerijalna imovina (-) (2.654) (2.996)
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit - (5.265)
Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala - 4.324
Usklađenje zbog bonitetnih filtara - (95)
Ukupno osnovni kapital 54.114 49.712
Dopunski kapital banke
Podređeni instrumenti 7.081 7.081
Bruto dopunski kapital banke 7.081 7.081
Odbici
Ukupni odbici od dopunskoga kapitala
Ukupni dopunski kapital (bruto dopunski kapital minus odbici) 7.081 7.081
Bruto regulatorni kapital 61.195 56.793
Ponderirana rizična aktiva
Izloženosti ponderirane kreditnim rizikom 284.061 266.445
Ostala ponderirana aktiva 36.208 33.893
Ukupna ponderirana rizična aktiva 320.269 300.338
Stopa adekvatnosti kapitala 19,11% 18,91%

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

27. Zadržana dobit i zakonske rezerve

Zadržana dobit uključuje akumuliranu dobit iz prethodnih godina, te zakonske i statutarne rezerve, a u 2023. godini istu je povećala za 3.550 tis eura, te ukupno iznosi 24.689 tis eur (u 2022. za 21.319 tis eur).

Zakonska rezerva je nastala u skladu s hrvatskim zakonima, koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu rezervu sve dok ona ne dosegne 5% izdanog dioničkog kapitala. Banka je dosegla tu razinu prema izdanom dioničkom kapitalu, te nije bilo izdvajanja u 2023. godini s te osnove.

28. Zarada po dionici

Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende. U nastavku je prikazano usklađenje dobiti nakon poreza te zarada po dionici.

2023. 2022.
Dobit tekuće godine u eurima 8.187.466 6.026.454
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica tijekom godine 257.184 257.184
Zarada po redovnoj dionici u eurima 31,84 23,43

29. Ostala rezerviranja i umanjenja

Postoji određeni broj sudskih sporova u kojima je Banka tuženik. Banka provodi rezervacije sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije.

Po neriješenim sporovima koji se vode protiv Banke ne očekuju se značajniji gubici.

Banka na zadnji dan u godini provodi i rezervacije za neiskorištene godišnje odmore zaposlenika koji su iskorišteni do kraja siječnja tekuće godine.

Ostala rezerviranja odnose se na umanjenja očekivanih gubitaka po potencijalnim obvezama Banke.

31.12.2023. 31.12.2022.
Rezervacije za sudske sporove protiv banke 139 172
Rezerviranja za godišnje odmore zaposlenika 60 94
Ostala rezerviranja - neaktivni računi stanovništva 134 129
Rezerviranja za potencijalne obveze MSFI 9 305 425
Ukupno 638 821

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

29. Ostala rezerviranja i umanjenja (nastavak)

Promjene rezerviranja po ostalim rezerviranjima

2023. 2022.
Stanje 1. siječnja 821 638
Nova rezerviranja (Bilješka 9) 809 902
Smanjenja (Bilješka 9) (992) (719)
Stanje 31. prosinca 638 821

30. Izvanbilančne potencijalne obveze

Ukupan iznos izdanih garancija, akreditiva, neiskorištenih okvirnih kredita i ostalih rizičnih izvanbilančnih stavki bio je kako slijedi:

31.12.2023.
Izdane garancije i akreditivi 37.347 33.168
Neiskorišteni okvirni krediti 18.233 20.035
Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke 16.098 10.914
Ukupno potencijalne obveze 71.678 64.117

Kretanje izvanbilančnih potencijalnih obveza po Stupnjevima tijekom 2023. godine

Garancije i
akreditivi
Neiskorišteni
krediti
Ostale rizične
izvanbilančne
stavke
Ukupno
Stupanj 1 114 61 33 208
Stupanj 2 12 9 4 25
Stupanj 3 3 4 65 72

Ukupno izvanbilančne potencijalne obveze 305

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

30. Izvanbilančne potencijalne obveze (nastavak)

Očekivani kreditni gubici za potencijalne obveze prema MSFI 9

Garancije i
akreditivi
Neiskorišteni
krediti
Ostale rizične
izvanbilančne
stavke
Ukupno
Stupanj 1 35 53 25 113
Stupanj 2 34 183 2 220
Stupanj 3 4 77 11 92

Ukupno očekivani kreditni gubici za potencijalne obveze 425

31. Skrbnički poslovi

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva po poslovima skrbništva. Prihodi i rashodi po tom poslovanju terete nalogodavca, a Banka ne snosi obveze.

Neto sredstva i izvori po poslovima u ime i za račun trećih osoba prikazani su kako slijedi:

31.12.2023. 31.12.2022.
Sredstva
Stanovništvo 851 401
Poduzeća 2.196 2.518
Nerezidenti 3.690 10.323
Financijske institucije 9.858 4.300
Ukupno sredstva 16.595 17.542
Izvori
Stanovništvo 851 401
Poduzeća 2.196 2.518
Nerezidenti 3.690 10.323
Financijske institucije 9.858 4.300
Ukupno izvori 16.595 17.542

Stanje skrbničkog računa u ime i za račun trećih strana na 31.12.2023. iznosi 83 tis eura (2022.: 94 tis eura).

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama eura)

32. Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu prikaza izvještaja o novčanim tokovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s rokom dospijeća do najviše 90 dana :

31.12.2023. 31.12.2022.
Žiro račun i sredstva kod Hrvatske narodne banke (Bilješka 13) 98.422 93.003
Gotovina u blagajni (Bilješka 13) 12.207 19.537
Ukupno plasmani drugim bankama (Bilješka 14) 14.443 12.801
Ukupno novac i novčani ekvivalenti 125.072 125.341

Banka ima formirane primarne i sekundarne rezerve likvidnosti.

33. Upravljanje rizicima

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje poslovodstvo koristi za kontrolu rizika. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik, te operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i rizik promjene tržišne cijene vlasničkih ili dužničkih vrijednosnica koje kotiraju na burzi.

U Banci je razvijen cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvođenjem politika i procedura te uspostavljanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Razvijaju se metode i modeli upravljanja operativnim rizicima.

a) Kreditni rizik

Odobravanjem kredita Banka je izložena kreditnom riziku, koji predstavlja mogućnost da korisnik kredita postane nesposoban podmirivati obveze u cijelosti po dospijeću.

Banka upravlja kreditnim rizikom na način da utvrđuje limite u kojima preuzima rizik po pojedinom zajmoprimcu ili skupinama zajmoprimaca. Banka redovito prati rizike i provjerava ih najmanje jednom godišnje ili češće.

Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika Banka redovito procjenjuje kreditnu sposobnost zajmoprimaca te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.

Posebno prati izloženost kreditnom riziku u odnosu na limite utvrđene u odnosu na priznati kapital Banke.

Analizirajući kreditnu sposobnost zajmoprimaca Banka pravovremeno identificira potencijalno rizične klijente te strukturirano i ciljano upravlja poslovnim odnosom s klijentima kako bi maksimizirala uspješnost naplate potraživanja.

Sukladno zakonskim odredbama koje uređuju sustav unutarnjih kontrola, prilikom odobravanja kredita Banka je utvrdila razine odlučivanja pri čemu se vodi načelom da u odobravanju u slučaju kada sukladno ovlaštenjima odluku ne donosi Uprava Banke, a iznos izloženosti klijenta prelazi interno utvrđene iznose izloženosti klijenta, uvijek sudjeluju najmanje dvije osobe, pri čemu osoba iz prodajne funkcije donosi odluku za koju mu suglasnost daje osoba iz kontrolne funkcije rizika. Također, prije samog donošenja odluke u slučaju kada izloženost klijenta prelazi određene interno utvrđene iznose izloženosti, prijedlog odluke prodajne funkcije revidira kontrolna funkcija rizika.

Pored navedenog, Banka prati i analizira strukturu i kvalitetu svojeg kreditnog portfelja putem različitih pokazatelja koji ukazuju na poboljšanje ili pogoršanje kvalitete aktive Banke, omogućujući time Banci kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom kao i pravovremeno poduzimanje aktivnosti u cilju smanjenja kreditnog rizika. Također, Banka prati i analizira stupanj koncentracije plasmana prema sektorima djelatnosti i najvećim izloženostima klijenta koristeći metodologiju HHI indeksa.

Preuzete obveze kreditiranja

Osnovna svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Obveze za kreditiranje predstavljaju opozive obveze. Neopozive obveze postoje po osnovi neiskorištenih dijelova kredita ili odobrenih prekoračenja, s obzirom da su one proizišle na temelju uvjeta koji su utvrđeni ugovorima o kreditu.

a) Kreditni rizik (nastavak)

Garancije i odobreni akreditivi su neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju nemogućnosti klijenta da podmiri svoje obveze prema trećim stranama i predstavljaju jednaki kreditni rizik kao i krediti. Izdavanjem dokumentarnih i komercijalnih akreditiva Banka u pisanom obliku preuzima obveze u ime klijenta, temeljem kojih treća strana ima pravo od Banke zahtijevati isplatu sredstava do ugovorenog iznosa sukladno ugovorenim uvjetima i rokovima. Akreditivi su osigurani instrumentima osiguranja u obliku robe za koju su izdani, pa na taj način predstavljaju znatno manji rizik od neposredne posudbe.

Kreditnim rizikom Banka upravlja sukladno usvojenim politikama i procedurama te regulatornim zahtjevima Hrvatske narodne banke.

Prilikom određivanja je li se rizik od neispunjavanja obveza po financijskom instrumentu značajno povećao u odnosu na početno priznavanje, Banka uzima u obzir i kvantitativne i kvalitativne informacije te izrađuje analizu. Definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije prihodujućih izloženosti u Stupanj 1 ili u Stupanj 2.

Kreditni rizik značajno se povećao od početnog priznavanja kada je ispunjen jedan od propisanih kriterija.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u rizične skupine A, te u rizične skupine B i C.

U rizičnu skupinu A se raspoređuju plasmani koji se ne nalaze u statusu neispunjavanja obveza.

Takve plasmane Banka raspoređuje u rizične podskupine:

  • A-1 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao (Stupanj 1),
  • A-2 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao (Stupanj 2)

U rizične skupine B i C (Stupanj 3) raspoređuju se plasmani koji se nalaze u statusu neispunjavanja obveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

U praćenju kreditne kvalitete učinjeni su značajni napori u provođenju pravovremene analize svakog pojedinačnog odnosa u svrhu utvrđivanja eventualnog "značajnog pogoršanja" od datuma početnog priznavanja i posljedične potrebe za klasifikacijom u Stupanj 2 te uvjeta za povratak u Stupanj 1 iz Stupnja 2.

Kriteriji za procjenu značajnog povećanja kreditnog rizika definiraju se na odgovarajućoj razini segmentacije i razlikuju ovisno o kategoriji izloženosti u trenutku nastanka. Stoga je kreditni rizik, kao ključni i najznačajniji rizik u portfelju Banke, označen kao rizik visoke značajnosti.

b) Rizik likvidnosti

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje raspoloživim novčanim izvorima. Ti izvori uključuju prekonoćne depozite, sredstva na tekućim računima, depozite koji dospijevaju i povlačenja kreditnih sredstava. Usklađenje i kontrolirana neusklađenost dospijeća i kamatnih stopa sredstava i obveza je od temeljnog značaja za upravljanje Bankom.

Potpuna usklađenost nije uobičajena za banke jer su poslovi često raznovrsni i odvijaju se pod neizvjesnim uvjetima. Neusklađena stavka potencijalno može povećati profitabilnost, ali isto tako i povećati rizik od gubitaka.

Dospijeća imovine i obveza te mogućnost zamjene ukamaćenih obveza po dospijeću uz prihvatljivi trošak predstavljaju važne čimbenike za procjenu likvidnosti Banke i njezine izloženosti riziku promjene kamatnih stopa i tečajeva stranih valuta. Likvidnost potrebna za plaćanje iznosa po izdanim garancijama i akreditivima na poziv je značajno manja od iznosa preuzetih obveza jer Banka u pravilu ne očekuje da će treća strana povući iznose prema sklopljenim ugovorima.

Upravljanje rizikom likvidnosti Banka provodi gap analizom u kojoj dospijeća aktive i pasive dijeli u nekoliko vremenskih razreda te promatra razlike u pojedinim vremenskim razredima kako bi pravovremeno uskladila svoju aktivu i pasivu. Također, Banka prati i analizira kretanja koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) sa stajališta zakonskih propisa kao i utvrđenih internih limita. U slučaju koeficijent likvidnosne pokrivenosti padne ispod interno propisanih limita Odjel kontrole rizika obavještava Komisiju za aktivu i pasivu kao i Upravu Banke radi poduzimanja mjera.

Ukupni ugovoreni iznos preuzetih obveza kreditiranja na izvještajni datum ne predstavlja nužno buduće potrebne novčane tijekove, jer će mnoge od preuzetih obveza isteći ili biti raskinute bez potrebe njihovog financiranja. Rizik likvidnosti prikazan je u okviru ročne analize imovine i obveza na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine.

c) Kamatni rizik

Banka je izložena raznim rizicima koji su povezani s učinkom promjena tržišnih kamatnih stopa na financijski položaj i novčane tijekove. U tablici koja prikazuje osjetljivost na kamatnu neusklađenost sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. Sredstva i obveze u tablici prikazana su u knjigovodstvenim iznosima, te razvrstana na temelju preostalog dospijeća ugovorene promjene kamate.

Kontrolu i analizu izloženosti kamatnom riziku Banka provodi i putem standardnog kamatnog šoka, metodologije propisane podzakonskim propisima i prema kojoj Banka kamatni rizik u knjizi banke promatra putem pokazatelja promjene ekonomske vrijednosti knjige banke u odnosu na njen regulatorni kapital te utjecaj kamatnog rizika u knjizi banke na neto kamatni prihod. Banka je, pored propisanih zakonskih limita, propisala i interne limite koje prati Odjel kontrole rizika te u slučaju prekoračenja istih obavještava Komisiju za aktivu i pasivu kao i Upravu Banke.

d) Valutni rizik

Banka je izložena riziku koji je povezan s učincima promjena tečajeva stranih valuta na financijski položaj i novčani tijek Banke. Banka utvrđuje limite izloženosti za svaku valutu te ukupno za prekonoćne pozicije i pozicije u jednom danu.

Pored praćenja valutnog rizika i otvorenosti devizne pozicije na dnevnoj osnovi, u skladu s podzakonskim propisima, Banka prati i analizira utjecaj promjene valutnog rizika temeljem testiranja otpornosti na stres uz određene pretpostavke, a u pripremi je i praćenje putem metodologije VAR pokazatelja.

U tabelama koje prikazuju deviznu podbilancu i valutni rizik je prikazana izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. godine. Sredstva i obveze su prikazani u knjigovodstvenim iznosima, razvrstanima po domaćoj i stranoj valuti.

e) Tržišni rizik

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na neto prihod od trgovanja. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovor na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika.

Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava više poslovodstvo, a utvrđuje se barem jednom godišnje. Pokazatelji o izloženosti i iskorištenosti limita svakodnevno se dostavljaju Sektoru riznice. Također, kontrolu limita provodi i Odjel kontrole rizika kao druga razina kontrole i koji u slučaju prekoračenja pojedinih limita tržišnog rizika obavještava o istome Upravu Banke.

f ) Cjenovni rizik za vlasničke vrijednosne papire

Cjenovni rizik je rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica, koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata.

Primarna izloženost Banke cjenovnom riziku, proizlazi iz portfelja vlasničkih vrijednosnica koje su dostupne za prodaju. Banka u suštini nije aktivna u trgovanju vlasničkim vrijednosnicama.

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

a) Kreditni rizik

Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i vanbilančna

Ovaj pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku ne uzimajući u obzir instrumente osiguranja naplate. U pogledu bilančne i izvanbilančne izloženosti dolje navedena izloženost temeljena je na bruto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova.

Na dan 31. prosinca 2023. godine Bruto plasmani Očekivani kreditni
gubici
Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne banke (bilješka
13)
98.422 (30) 98.392
Plasmani kod drugih banaka (bilješka 14) 14.899 (4) 14.895
Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom
trošku (bilješka 16)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit (bilješka 17)
106.592
-
(47)
-
106.546
-
Zajmovi i potraživanja klijentima (bilješka 15) 358.388 (20.395) 337.993
- Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) 298.286 (1.854) 296.432
- Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i
potpuno nenadoknadivi )
60.102 (18.541) 41.561
Ukupno bilančna izloženost 578.302 (20.477) 557.826
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
- Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) 65.455 (165) 65.280
- Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i
potpuno nenadoknadivi )
6.222 (140) 6.082
Ukupno izvanbilančna izloženost 71.677 (305) 71.372
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 649.980 (20.782) 629.198

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

a) Kreditni rizik (nastavak)

Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i vanbilančna (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2022. godine

Očekivani
Bruto plasmani kreditni gubici Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne banke (bilješka
12)
98.699 (30) 98.669
Plasmani kod drugih banaka (bilješka 13) 13.258 (4) 13.254
Dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom
trošku (bilješka 16)
845 (0,27) 845
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit (bilješka 17)
99.992 (68) 99.924
Zajmovi i potraživanja klijentima (bilješka 15) 330.994 (21.620) 309.374
- Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) 277.693 (3.534) 274.159
- Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i potpuno
nenadoknadivi )
53.301 (18.086) 35.215
Ukupno bilančna izloženost 543.788 (21.722) 522.066
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
- Stupanj 1 i Stupanj 2 (potpuno nadoknadivi) 60.293 (125) 60.168
- Stupanj 3 (djelomično nadoknadivi i potpuno
nenadoknadivi )
3.824 (301) 3.523
Ukupno izvanbilančna izloženost 64.117 (426) 63.691
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 607.905 (22.148) 585.757

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

a) Kreditni rizik (nastavak)

Tranzicija očekivanih ukupnih kreditnih gubitaka po MSFI 9 standardu tijekom 2023. godine prikazana je u slijedećoj tablici:

Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 POCI Ukupno
Stanje 01. siječnja 2023. 871 3.098 18.178 - 22.147
Transferi:
Iz stupnja 1 u stupanj 2 (90) 335 - - 245
Iz stupnja 1 u stupanj 3 (21) - 551 - 530
Iz Stupnja 2 u Stupanj 1 190 (1.870) - - (1.680)
Iz Stupnja 2 u Stupanj 3 - (495) 545 - 50
Iz Stupnja 3 u Stupanj 1 13 - (313) - (300)
Iz Stupnja 3 u Stupanj 2 - 1 (21) - (20)
Promjene PD-a/LGD-a/EADa (106) (331) (829) - (1.266)
Plasmani u statusu neispunjenja
ugovornih obveza
Stvorena financijska imovina 194 146 430 - 770
Nenadoknađeni iznos tijekom godine
Stanje 31. prosinca 2023. 1.051 884 18.541 - 20.476

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

a) Kreditni rizik (nastavak)

Tranzicija očekivanih ukupnih kreditnih gubitaka tijekom 2022. godine prikazana je u slijedećoj tablici:

Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 POCI Ukupno
Stanje 01. siječnja 2022. 924 4.396 16.626 222 22.168
Transferi:
Iz stupnja 1 u stupanj 2 (73) 322 - - 249
Iz stupnja 1 u stupanj 3 (19) - 394 - 375
Iz Stupnja 2 u Stupanj 1 119 (594) - - (474)
Iz Stupnja 2 u Stupanj 3 - (895) 1.555 - 660
Iz Stupnja 3 u Stupanj 1 3 - (958) - (955)
Iz Stupnja 3 u Stupanj 2 - 2 (28) - (26)
Promjene PD-a/LGD-a/EADa (396) (1.736) (78) (222) (2.432)
Plasmani u statusu neispunjenja
ugovornih obveza
Stvorena financijska imovina 313 1.603 667 - 2.583
Nenadoknađeni iznos tijekom godine
Stanje 31. prosinca 2022. 871 3.098 18.178 - 22.147

a) Kreditni rizik (nastavak)

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju ukupne bruto iznose plasmana po starosti dospjele i nedospjele glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene i nedospjele kamate te ostale prihode vezane uz glavnicu. Ostala dospjela potraživanja upravo iskazuju nenaplaćene i nedospjele kamate te otpisana potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku. Ukupan iznos pojedinačnog plasmana razvrstan je u raspon dospjelosti najstarijeg nenaplaćenog djela plasmana bez obzira radi li se o glavnici ili kamati. U izvještaj nisu uključeni ispravci vrijednosti plasmana i ostalih potraživanja.

Na dan 31. prosinca
2023. godine
Dospjelo
do 30
dana
Dospjelo
31 – 90
dana
Dospjelo
91 – 180
dana
Dospjelo
181– 365
dana
Dospjelo
1 do 2
godine
Dospjelo
2 do 3
godine
Dospjelo
preko 3
godine
Financijska imovina
po amortiziranom
trošku
______
143.140
______
5.257
______
509
______
4.673
_____
2.387
______
163
______
8.799
a) Zajmovi klijentima 142.389 5.229 475 4.445 2.279 156 8.339
b) Potraživanja na
osnovi prihoda i ostala
potraživanja
751 28 34 228 108 6 460
c) Dužnički vrijednosni
papiri po
amortiziranom trošku
- - - - - - -
Financijska imovina
po fer vrijednosti
kroz sveobuhvatnu
dobit
- - - - - - -
Ukupno dospjela
nenaplaćena
potraživanja
143.140 5.257 509 4.673 2.387 163 8.799

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

Na dan 31. prosinca
2022. godine
Dospjelo
do 30
dana
Dospjelo
31 - 90
dana
Dospjelo
91 – 180
dana
Dospjelo
181– 365
dana
Dospjelo 1
do 2
godine
Dospjelo
2 do 3
godine
Dospjelo
preko 3
godine
Financijska imovina
po amortiziranom
trošku
______
21.942
______
285
______
236
______
131
_____
154
______
172
______
1.528
a) Zajmovi klijentima 21.691 282 231 125 92 168 1.524
b) Potraživanja na
osnovi prihoda i ostala
potraživanja
127 3 5 6 62 4 4
c) Dužnički vrijednosni
papiri po
amortiziranom trošku
124 - - - - - -
Financijska imovina po
fer vrijednosti kroz
sveobuhvatnu dobit
1 - - - - - -
Ukupno dospjela
nenaplaćena
potraživanja
21.943 285 236 131 154 172 1.528

Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

Na dan 31. prosinca 2023.
godine
Depozit
_
Stambena
hipoteka
__
Poslovna
hipoteka
__
Ostali
instrumenti
__
Bez
instrumenata
__
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke
- - - - 98.392
Plasmani kod drugih banaka 14.895
Zajmovi i potraživanja od
klijenata
13.657 1.756 1.222 321.358 -
Dužnički VP po amortiziranom
trošku
- - - - 106.546
Ukupno bilančna izloženost 13.657 1.756 1.222 321.358 219.832
B. Izvanbilančna izloženost
Garancije i akreditivi 3.317 332 1.786 31.606 -
Neiskorišteni krediti - - - 34.331 -
Ukupno izvanbilančna
izloženost
3.317 332 1.786 65.937 -
Ukupna izloženost (A+B) 16.974 2.088 3.008 387.295 219.832

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

Na dan 31. prosinca 2022.
godine
Depozit
_
Stambena
hipoteka
__
Poslovna
hipoteka
__
Ostali
instrumenti
__
Bez
instrumenata
__
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke
- - - - 98.669
Plasmani kod drugih banaka - - - - 13.254
Zajmovi i potraživanja od
klijenata
5.953 121.565 117.865 63.957 -
Ukupno bilančna izloženost 5.953 121.565 117.865 63.957 111.923
B. Izvanbilančna izloženost
Garancije i akreditivi 2.829 272 3.155 26.271 -
Neiskorišteni krediti - - - 30.949 -
Ukupno izvanbilančna
izloženost
2.829 272 3.155 57.220 -
Ukupna izloženost (A+B) 8.782 121.837 121.020 121.177 111.923

Udio rezervacija u zajmovima klijentima

31.12.2023. 31.12.2022.
Zajmovi
klijentima (%)
Udio rezervacija
u zajmovima (%)
Zajmovi
klijentima (%)
Udio rezervacija
u zajmovima (%)
Stupanj 1 i 2 (potpuno
nadoknadivi )
83,23 0,6 83,90 1,3
Stupanj 3 (djelomično
nadoknadivi)
12,83 9,6 12,25 13,2
Stupanj 3 (potpuno
nenadoknadivi)
3,94 100,00 3,85 100,00
Ukupno 100,00 100,00

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

b) Rizik likvidnosti

Iznos ukupnih sredstava i obveza analiziran je prema najrazboritijoj procjeni preostalog dospijeća od izvještajnog datuma do ugovornog dospijeća te prikazujemo nediskontirane ugovorne novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti na temelju očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

Na dan 31. prosinca 2023.
godine
0- 30 dana 1-3
mj.
3-12 mj. 1 - 2 god. 2 - 3
god.
Preko 3
god.
Ukupno
Sredstva
Gotovina i sredstva kod HNB
a 110.620 - - - - - 110.620
Plasmani drugim bankama
Zajmovi i potraživanja od
14.443 464 - - - - 14.907
klijenata 16.347 13.983 43.326 40.403 33.570 189.329 336.958
Dužnički vrijednosni papiri
po amortiziranom trošku
Financijska imovina kojom se
6.994 - 24.881 12.944 13.892 48.798 107.509
ne trguje koja se obvezno
mjeri po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak
Financijska imovina po fer
vrijednosti kroz ostalu
- - - - - 6.087 6.087
sveobuhvatnu dobit - - - - - - -
Ostala imovina 2.231 - - - - 6.081 8.312
Ukupno sredstva 150.635 14.447 68.207 53.347 47.462 250.295 584.394

Obveze

Depoziti klijenata i uzeti
zajmovi
232.962 15.328 156.735 87.794 15.478 9.664 517.961
Ostale obveze 7.838 12 1.941 46 19 2 9.858
Podređeni instrumenti 7.083 7.083
Ukupno obveze 240.800 15.340 158.676 87.840 15.497 16.749 534.902
Neusklađenost ročne
strukture
(90.165) (893) (90.469) (34.493) 31.965 233.546 49.491

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

b) Rizik likvidnosti (nastavak)

Na dan 31. prosinca
2022. godine
0- 30
dana
1-3
mj.
3-12 mj. 1 - 2
god.
2 - 3
god.
Preko 3
god.
Ukupno
Sredstva
Gotovina i sredstva kod
HNB-a 118.206 - - - - - 118.206
Plasmani drugim bankama
Zajmovi i potraživanja od
13.254 - - - - - 13.254
klijenata 12.343 9.670 31.609 39.112 30.938 185.695 309.365
Dužnički vrijednosni papiri
po amortiziranom trošku
Financijska imovina po fer
- - - - - 857 857
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit - - 31.632 4.359 10.213 53.719 99.924
Ostala imovina 1.897 - - - - 5.665 7.562
Ukupno sredstva 145.700 9.670 63.241 43.471 41.151 252.034 555.266
Obveze
Depoziti klijenata 246.331 29.260 94.029 29.766 91.339 10.816 501.541
Ostale obveze 8.046 1.408 376 68 52 57 10.007
Podređeni instrumenti - - - - - 7.083 7.083
Ukupno obveze 254.377 30.668 94.405 29.834 91.391 17.956 518.631
Neusklađenost ročne
strukture
(108.677) (20.998) (31.164) 13.637 (50.240) 234.077 36.635

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

c) Kamatni rizik

Sljedeća tablica prikazuje procjenu izloženosti Banke o kamatnom riziku na dan 31. prosinca 2022. godine i 31. prosinca 2021. godine. Tablicom je pokazana određena osjetljivost zarade Banke na kretanja kamatnih stopa. Na zaradu će utjecati i valutna struktura aktive i pasive.

Na dan 31. prosinca
2023. godine
0 - 30
dana
1-3
mj.
3-12
mj.
1 - 3 god. Preko 3
god.
Beska
matno
Ukupno
Sredstva
Gotovina i sredstva kod HNB-a 98.413 - - - - 12.207 110.620
Plasmani drugim bankama 14.907 - - - - - 14.907
Zajmovi i potraživanja klijentima 336.958 - - - - - 336.958
Dužnički VP po amortiziranom
trošku
107.509 - - - - - 107.509
Financijska imovina po fer
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
- - - - - - -
Financijska imovina kojom se ne
trguje koja se obvezno mjeri po
fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak
6.087 - - - - - 6.087
Od čega imovina uz fiksnu
kamatnu stopu
354.527 - - - - - -
Ukupno sredstva 563.874 - - - - 12.207 576.081
Obveze
Depoziti klijenata 425.773 - - - - - 425.773
Uzeti zajmovi 16.516 - - 72.531 3.141 - 92.188
Podređeni instrumenti - - - 7.083 - - 7.083
Od čega obveze uz fiksnu kamatnu
stopu
224.368 - - 79.614 3.141 - 307.123
Ukupne obveze 452.147 - - 79.614 3.141 - 534.902

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

c) Kamatni rizik (nastavak)

Na dan 31. prosinca
2022. godine
0 - 30
dana
1-3
mj.
3-12
mj.
1 - 3
god.
Preko 3
god.
Beska
matno
Ukupno
Sredstva
Gotovina i sredstva kod HNB-a 98.669 - - - - 19.537 118.206
Plasmani drugim bankama 13.254 - - - - - 13.254
Zajmovi i potraživanja klijentima 309.365 - - - - - 309.365
Dužnički VP po amortiziranom
trošku
- - - 857 - 857
Financijska imovina po fer
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
99.924 - - - - - 99.924
Financijska imovina kojom se ne
trguje koja se obvezno mjeri po
fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak
- - - - - 6.098 6.098
Od čega imovina uz fiksnu
kamatnu stopu
100.630 - - - - - 100.630
Ukupno sredstva 521.213 - - - 857 25.635 547.704
Obveze
Depoziti klijenata 420.504 - - - - - 420.504
Uzeti zajmovi 9.367 - - 71.670 - - 81.037
Podređeni instrumenti - - - - 7.083 - 7.083
Od čega obveze uz fiksnu kamatnu
stopu
198.520 - - - 7.083 - 205.601
Ukupne obveze 438.935 - - 71.670 7.083 - 517.688

Koncentracija imovine kao i višestruko pokriće obveza na kraćem dospijeću sugerira otpornost na eventualne šokove iz okruženja kao i mogućnost rekalibracije trajanja portfelja pri iznenadnim promjenama krivulje prinosa.

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

c) Kamatni rizik (nastavak)

U nastavku je prikaz osjetljivosti imovine i obveza Banke koje nose promjenjivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Za izračun utjecaja promjene kamatnih stopa na račun dobiti i gubitka Banka je kao pretpostavku uzela porast kamatne stope za 1% izuzev na sredstva kod Hrvatske narodne banke i ostalu aktivu. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni prihod u istom iznosu.

Pretpostavljeni
rast kamatne stope
Utjecaj na račun
dobitka i
gubitka 2023.
godine
Utjecaj na račun
dobitka i gubitka
2022. godine
Imovina
Sredstva kod Hrvatske narodne banke % - -
Dani depoziti 1,00% 149 133
Krediti i potraživanja 1,00% 3.541 3.278
Ostala aktiva 1,00% 1.084 1.017
Obveze
Obveze s osnove depozita 1,00% 4.246 4.197
Primljeni krediti 1,00% 915 806
Ostala pasiva % - -
Utjecaj na neto kamatne prihode (387) (575)

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

d) Valutni rizik

Banka je imala sljedeću deviznu poziciju na dan 31. prosinca 2023. godine.

USD Ostale
strane
valute
Ukupno
devize
EUR Ukupno
Imovina
Gotovina i sredstva kod HNB-a 267 328 595 110.025 110.620
Plasmani drugim bankama 913 2.798 3.711 11.196 14.907
Financijska imovina kojom se ne trguje
koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak
- - - 6.087 6.087
Zajmovi i potraživanja klijentima 32 - 32 336.926 336.958
Financijska imovina po amortiziranom
trošku
9.121 - 9.121 98.388 107.509
Ukupno imovina 10.333 3.126 13.459 562.622 576.081
Obveze
Depoziti klijenata 10.074 2.678 12.752 413.021 425.773
Uzeti zajmovi - - - 92.188 92.188
Podređeni instrumenti - - - 7.083 7.083
Ukupne obveze 10.074 2.678 12.752 512.292 525.044
Neto devizna pozicija 259 448 707 50.330 51.037
Potencijalne i preuzete obveze 181 - - 71.497 71.678

Za godinu koja ja završila 31. prosinca 2023. (nastavak)

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

d) Valutni rizik (nastavak)

Banka je imala sljedeću deviznu poziciju na dan 31. prosinca 2022. godine.

USD Ostale
strane
valute
Ukupno devize EUR Ukupno
Imovina
Gotovina i sredstva kod HNB-a 192 168 360 117.846 118.206
Plasmani drugim bankama
Financijska imovina kojom se
6.936 - 6.936 6.318 13.254
ne trguje koja se obvezno
mjeri po fer vrijednosti kroz
- - - 6.098
dobit ili gubitak 6.098
Financijska imovina po fer
vrijednosti kroz ostalu
1.876 - 1.876 99.924
sveobuhvatnu dobit 98.048
Zajmovi i potraživanja
klijentima
67 - 67 310.155 310.222
Ukupno imovina 9.071 168 9.239 538.465 547.704
Obveze
Depoziti klijenata - 4.518 4.518 415.985 420.503
Uzeti zajmovi - - - 81.037 81.037
Podređeni instrumenti - - - 7.083 7.083
Ukupne obveze - 4.518 4.518 504.105 508.623
Neto devizna pozicija 9.071 4.350 4.721 34.360 39.081
Potencijalne i preuzete obveze 3.491 - 3.491 479.600 483.091

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

33. Upravljanje rizicima (nastavak)

d) Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobit i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovani za 2023. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobiti i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31. prosinca
2023. godine
Pretpostavljeno
povećanje
srednjeg tečaja
HNB-a
Utjecaj na
račun dobitka i
gubitka
Utjecaj na
račun dobitka i
gubitka
Utjecaj na
račun dobitka i
gubitka
Imovina Banke Obveze Banke Neto
USD
Ostale valute
0,82% (82)
(17)
(90)
(18)
8
1
Valuta na dan 31. prosinca
2022. godine
Pretpostavljeno
povećanje
srednjeg tečaja
HNB-a
Utjecaj na
račun dobitka i
gubitka
Utjecaj na
račun dobitka i
gubitka
Utjecaj na
račun dobitka i
gubitka
Imovina Banke Obveze Banke Neto
USD
Ostale valute
0,84% 82
113
253
74
(171)
(43)

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

34. Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja. Ta se cijena ponekad spominje kao izlazna cijena. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak i financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuju se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. Banka kategorizira mjerenja fer vrijednosti po razinama u skladu sa sljedećom hijerarhijom:

  • Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze (razina 1).
  • Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena) (razina 2).
  • Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (tj. nevidljivi inputi) (razina 3).

Ulazni podaci koji se mogu neposredno ili posredno pratiti su podaci koji su prikupljeni korištenjem tržišnih podataka, kao što su javno dostupne informacije o aktualnim događajima ili transakcijama koji odražavaju pretpostavke koje bi tržišni sudionici koristili kod vrednovanja određene imovine ili obveza.

Ulazni podaci koji se ne mogu pratiti su podaci za koje nisu dostupni podaci na tržištu odnosno, oni podaci koji se prikupljaju korištenjem najboljih dostupnih informacija koje bi tržišni sudionik koristio kod vrednovanja određene imovine ili obveza. Fer vrijednost imovine ili obveza se mjeri u cijelosti u jednoj od tri razine na temelju najniže razine ulaza koja je značajna za određenu imovinu ili obveze koji se procjenjuju.

U idućoj tablici navedene su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti odnosno metode vrednovanja financijske imovine mjerene po fer vrijednosti.

Financijska imovina 31.12.2023. 31.12.2022. Hijerarhija fer
vrijednosti
Metoda vrednovanja i
ulazni podaci
Vlasnički vrijednosni papiri 171 147 Razina 1 Cijene dostupne na aktivnom
tržištu na zadnji dan
trgovanja u mjesecu u kojem
se provodi vrednovanje
Vlasnički vrijednosni papiri 5.683 5.760 Razina 3 Vlasnički papiri ne kotiraju
na tržištu i njihova fer
vrijednost ne može se
pouzdano utvrditi, te se
vrednuju po trošku stjecanja
ili po utvrđenoj cijeni od
strane društva koje upravlja
fondom
Dužnički vrijednosni papiri 234 191 Razina 3 Konvertibilne obveznice ne
kotiraju na tržištu i njihova
fer vrijednost ne može se
pouzdano utvrditi, te se
vrednuju po trošku stjecanja
Ukupno 6.087 6.098

Financijska imovina koja se obavezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina 31.12.2023. 31.12.2022. Hijerarhija fer
vrijednosti
Metoda vrednovanja i
ulazni podaci
Dužnički vrijednosni papiri
(obveznice)
- 87.106 Razina 1 Cijene dostupne na aktivnom
tržištu
Dužnički vrijednosni papiri
(trezorski i komercijalni zapisi)
- 11.580 Razina 2 Po
amortiziranom
trošku
primjenom metode stvarnog
prinosa
Dužnički vrijednosni papiri
(obveznice)
- 1.238 Razina 3 Cijene
koje
se
ne
mogu
pouzdano utvrditi

4. Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Zajmovi

Fer vrijednost zajmova izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih gotovinskih tokova temeljem glavnice i kamate. Otplate zajmova su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Za zajmove koji nemaju fiksni datum otplate, otplata se procjenjuje temeljem iskustva u prijašnjim razdobljima u slučajevima u kojima su kamatne stope bile slične kao što su sadašnje, usklađene za sve razlike u očekivanim kretanjima kamatnih stopa. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti. Očekivani budući novčani tokovi za homogene kategorije zajmova, kao što su hipotekarni zajmovi stanovništvu, procjenjuju se na bazi portfelja i diskontiraju se po trenutnim stopama koje su važeće za slične zajmove novim komitentima sa sličnim kreditnim profilom. Procijenjene fer vrijednosti zajmova odražavaju promjene u kreditnom statusu od trenutka kada su zajmovi odobreni, odnosno promjene kamatnih stopa u slučaju zajmova koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Obzirom na to da Banka ima vrlo ograničeni portfelj zajmova s fiksnom kamatnom stopom i dužim dospijećem, fer vrijednost zajmova ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na izvještajni datum. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na očekivanim gotovinskim tokovima diskontiranim trenutačno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Obzirom na to da većina depozita Banke ima promjenljivu stopu, ne postoji znatna razlika između fer vrijednosti tih depozita i njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Uzeti zajmovi

Većina dugoročnih uzetih zajmova Banke ima promjenjivu kamatu, ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.

35. Transakcije s povezanim stranama

Povezanim strankama smatraju se one stranke koje imaju sposobnost da kontroliraju drugu stranku ili koje imaju značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka.

Transakcije i otvorene stavke među povezanim strankama unutar grupe objavljuju se u financijskim izvještajima subjekta. Sukladno definiciji MRS-24 i MSFI-10 grupu čini matica i njena ovisna društva.

Budući da ne postoji matično društvo, Društvo ne može objaviti ime matice ili krajnjeg subjekta koje nad Društvom ima kontrolu odnosno nema transakcija koje bi se imale smatrati transakcijama unutar grupe.

Transakcije s povezanim stranama izvješćuju se temeljem Rješenja Hrvatske narodne banke od 21. travnja 2015. godine.

(svi iznosi iskazani su u tisućama kuna)

35. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje transakcije sa navedenim povezanim stranama i Upravom banke:

Uprava Povezana društva
Vrsta transakcije 2023. 2022. 2023. 2022.
Dani zajmovi
Stanje danih zajmova na 1. siječnja 35 50 11.034 10.770
Povećanja 52 20.984 931
Otplate zajmova (32) (15) (20.411) (667)
Stanje danih zajmova na 31. prosinca 55 35 11.607 11.034
Ostvareni kamatni prihod 3 2 416 357
Primljeni depoziti i krediti
Stanje primljenih depozita i kredita na dan 1. siječnja 48 29 39.612 50.132
Primljeni novi depoziti 44 19 418.760 10.722
Vraćeni depoziti - (416.524) (21.242)
Stanje primljenih depozita i kredita na 31. prosinca 92 48 41.848 39.612
Ostvareni kamatni rashod 1 - (917) (400)
Prihodi po naknadama i provizijama 1 - 1.548 1.601
Rashodi po naknadama i provizijama - - (1) (3)
Ostali troškovi - - (2.045) (1.878)
Trošak isplaćenih plaća (156) - -
Ukupno prihodi 4 2 1.964 1.958
Ukupno rashodi 1 (156) 2.963 (2.281)
Isplaćene dividende 2.544 2.384
Potraživanja po naknadama i ostala potraživanja 2 1 209 204
Potraživanja po kamatama i naknadama - 80 72
Ostala potraživanja 2 1 129 132
Obveze 1 - 666 767
Obveze po kamatama 1 - 32 14
Obveze prema dobavljačima - - 408 436
Obveze po kartičnom poslovanju - - 227 317
Izvanbilančne potencijalne stavke 18 11 1.229 1.190
Izdane garancije - - 445 433
Okvirni krediti 18 11 784 757

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine isplaćene naknade za rad Nadzornom odboru iznosile su 49 tisuća eur (2022. godina: 49 tisuća eur).

36. Obveze po osnovi operativnog najma vozila i poslovnih prostora

Na dan 31. prosinca 2023. godine Banka ima sklopljena 37 ugovora o operativnom najmu vozila (2022: 36 ugovora o najmu), dok za operativni najam nekretnina Banka ima sklopljen 1 ugovor (2022 : 1 ugovor) . Ugovori po osnovi operativnog najma sklopljeni su na rokove duže od godine dana , te su isti evidentirani u poslovnim knjigama Banke sukladno MSFI 16 Standardu.

Pravo korištenja imovine

Pravo korištenja imovine odnosi se na poslovnice i poslovne prostore u najmu, kao i automobile te je prikazano unutar nekretnina i opreme (bilješka 19).

Analiza prema dospijeću – ugovorni nediskontirani novčani tokovi

2023. 2022.
Do jedne godine 73 62
Između jedne i dvije godine 46 48
Između dvije i tri godine 20 48
Između tri i pet godina 2 53
Ukupno 141 211
Utjecaj diskontiranja (98) (98)
Ukupne nediskontirane obveze po najmu na 31. prosinca 43 153

Iznosi priznati kroz dobit ili gubitak

2023. 2022.
68 72
11 11
61 58
22 22
1.284 1.264
1.446 1.427
Obveznik: AGRAM BANKA D.D.
Naziv pozicije
AOP
o znaka
Zadnji dan
prethodine
poslovne
Tekuče razdobilje
1 2 god ne
37
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali
001 131.460.058 125.527.280
depoziti po videnju (od 2. do 4.) 002 19.536.862 12.206.581
Novac u blagajni
Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama
0 03 98.669.424 98.413.602
Ostali depoziti po videnju 004 13.253.772 14.907.097
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.) 005 0
Iz vedenice 0 06 0 0
Vlasnicki instrumenti 007 0 0
Dužnički vrijednosni papiri 008 0 0
Krediti i predujmo vi 003 0 0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer 010 6.097.788 6.087.187
vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)
Vlasnicki instrumenti 011
012
5.907.016
190.752
5.853.450
233.737
Dužnički vrijednosni papiri 0 13 0 0
Krediti i predujmo vi
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)
014 0 0
Dužnički vrijednosni papiri 015 0 0
Krediti i predujmo vi 016 0 0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od
18. do 20.) 017 99.924.043 0
Vlasnioki instrumenti 018 0 0
Dužnički vrijednosni papiri 019 99.924.043 0
Krediti i predujmo vi 020 0 0
Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.) 021 310.221.997 445.824.234
Dužnički vrijednosni papiri 022 856.726 107.509.309
Krediti i predujmo vi 023 309.365.271 338.314.925
Iz vedenice - racuno vodst vo zlastite 024 0 0
Promjene fer vrijednosti zaštičenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 0 32 0 0
Ulaganja u društva kčen, zajedničke pothvate i pridružena društva 026 0 0
Materijalna imovina 027 14.874.650 13.798.972
Nematerijalna imovina 028 2.996.118 2.654.206
Porezna imo vina 029 1.897.209 911.315
Ostala imo vina 030 1.1 12.89 1 1.240.352
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za
prodaju
031 4.552.166 4.802.383
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.) 032 573.136.900 600.845.909
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.) 033 0 0
Izwedenlice 034 0 0
Kratke pozicije 035 0 0
Depozītī 036 0 0
Izdani dužnički vrijednosni papiri 037 0 0
Ostalle financijske obveze 033 0 0
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.) 039 0 0
Depozītī 0 40 0 0
Izdani dužnički vrijednosni papiri 041 0 0
Ostale financijske obveze 042 0 0

Na dan 31. prosinca 2023. godine

Financijske obveze mjerene po amortiziranom trosku (od 44. do 46.) 0 43 508 622 131 7 525.189.710
Depoziti 044 501.540.946 517.960.698
Izdani dužnicki vrijednosni papiri 045 7.083.083 7.08 3.083
Ostale financijske obveze 0 46 5.588 145.929
Iz vedenice - racuno vodst vo z as tite 047 0 0
Promjene fer vnjednosti zastičenih stavki u zastiti portfelja od kamatnog 048 0 0
nzika
Rezerviranja 0 ਜੋਰੇ 1.037.204 0388 8 820
Porezne obveze 0 50 1.4 30.383 1.929.684
Temeljni kapital koji se vrača na zahtjev 051 0 0
Ostale obveze 052 7.533.654 7.782.806
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za
prodaju 053 0 0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.) 054 518630858 535.890.700
Kapital
Kapital 0 55 25.718.402 25,190,789
Premija na dionice 0 રાદ 6.707.883 6.707.883
Ostali izdani Masnički instrumenti osim kapitala 057 0 0
Druge stavke kapitala 058 0 0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 0 59 -5,265,216 0
Zadižana dobit 0 50 18.650.985 21,673,922
Revalorizacijske rezerve 061 0 0
Ostale rezerve 062 2.667.534 3.195.148
(-)Trezorske dionice 063 0 0
Dobitili gubitak koj pripadaju vlasnicima maticnog društva 064 6.0.26.454 8.187.486
(-) Dividende tijekom poslovne godine 0 65 0 0
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli] 0 65 0 0
Ukupno kapital (od 55. do 66.) 067 54.506.042 64.955.208
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.) 068 573.136.900 600,845,908
Obveznik: AGRAM BANKA D.D.
Naziv pozicilje AOP
o zinalica
Itto raziobilje
pretihodne
godine
Tekuće razdobilje
2 3 4
Kamatni prihodi 001 15.312.733 19.346.338
(Kamatni rashodi) 002 1.564.196 2.496.312
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahljev) 00:3 0 0
Prihadi ad dividende 004 34,620 46.8 58
Prihodi od naknada i provizija Oldie 4.768.631 4.742.4 16
(Rashodi od naknada i provizija) 008 1.44 3.345 1.641.598
Dobici ili (- ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i
financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kraz dobit ili gubitak,
ாக்
007 -5.770 0
Dobici ili (= ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se
cirže nadi trigovanja, neto
01033 780.878 250.853
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno
mjen po fer vrijednasti kraz dabit ili gubitak, neto
Ours 0 0
Dobici if ( = ) gubid po prestanku priznavanja financijske imovine i
financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto
010 -79.161 -1.704
Dobici if ( = ) gubio od računovodstva zašlite, neto 011 0 0
Tecajne razlike [dobit ili ( = ) gubitak], neto 0132 35.727 63.985
Dobici ili ( - ) gubici priznavanja ulaganja u društva koarja u društva kćeri,
zajedničke pothvate i pridružena društva, neto
013 0 0
Dobici ili ( - ) gubra po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto 014 38.788 -9.157
Ostali prihodi iz poslovanja 015 1.083.990 947.6 11
(Ostali rashodi iz poslovanja) 016 148.913 329.012
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. - 2. - 3. + 4. + 5. - 6. + od 7. do
15. - 16.)
017 18.722.528 20.792.308
(Administrativni rashodi) 018 9.436.852 10.531.193
(Doprinosi u novou samacijskim odbionma i sustavima osigurarija de pozīta) 018 347.766 410.245
(Amortizacija) 0:20 1.106.007 1. 136.4 58
Dobici il ( = ) gubia zbog promjena, neto 021 0 1
Rezerviranja ili (- ) ukidanje rezerviranja) 022 75.313 -47.849
(Umanjenje vrijednosti ii ( -) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj
imovni koja se ne mjen po fer vrjen je jog rajm au es slox mobil
100 200 959.884 -697.103
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u
društva kcen, zajedničke pothvate i pridružena društva)
024 0 0
(Umanjenje vnjednosti ili ( = ) ukidanje umanjenja vrijednosti po
nelinan ajiskoj imaviri)
025 0 1.428
Negativni goodwill priznat u dabili ili gubitku 028 0 0
Dio dobiti ili ( = ) gubitaka od ulaganja u društva kćen, zajedničke polinvate i
pridružena društva obračunat metodom udjelia
027 0 0
Dobit ili ( = ) gubilak od dugotrajne imovine i grupe za otudenje klasificirane
kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se
nece na savo
10, 2017 46 1.604 554.629
Dobit ili ( - ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti
(17. - od 18. do 20. + 21. - od 22. da 25. + od 26. do 28.)
023 7.408.956 10.012.565
(Porezni rashod ili ( = ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz
poslovanja koje de se nastaviti)
100,000 1.382.503 1.825.099
Dobit ili ( = ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti
(29. - 30.)
03-1 6.026.453 8.187.456
Dobit ili ( = ) gubitak nakom oporezivanja iz poslovanja koje se nerće
nastaviti (33. - 34.)
032 0
Dobit ili ( = ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se nece nastaviti 100 30 500 0
(Porezni rashodiili (- ) prihodi povezani s poslovanjem koje se nece
(1) (2018/2010)
0.34 0 0
Dobit ili ( - ) gubitak tekuće godine (31. +32 .; 36. + 37.) 0:215 6.026.453 8.187.456
Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli) 0:218
Pripadia vlasnicima maticnog druit va 037 6.026.453 8. 187.466

Dopunski izvještaj za Hrvatsku narodnu banku Prilog 1

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBIT
DobitIII (-) gubitak tekuće godine 0:3:3 6.026.453 8. 187.466
Ostal a sve obuhvatna dobit (40. + 52.) 0:318 -10.072.549
Stavke koje nece biti reklas licirane u dobit III gubltak (od 4 1. do 47.
+ 50. + 51.)
040 0
Miaterjalina imovina 041 0
Nematerjalna imovina 042 0
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mrovinskim planovima pod
pokrovitejstvom
0-4-3 0
Dugotrajna imovina i grupe za otudenje namijenjene za prodaju 044 0
Dio ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se
obra cunava metodom udjela
045
Promjene fer vrijednasti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer
vrijednosti kroz astalu sveobunvatnu dobit
048
Dobicnili ( = ) gubrci od racunovodstva zaštite vlasnokih instrumena ta
mjerenih po fer vrijednasti kraž astalu svedbuh vatnu dobit
047 1
Promjene far vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer
vrijednosti krozostalu svedbuhvatnu dobit (zašticena stavka)
0413 1
Promjene før vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer
vnjednosti kroz ostalu svedouhvatnu dobit [instrument zašate]
049 1
Promjene far vrijednosti financijskih obveza koji se mjere po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubilak koje se mogu pripisati promjenama u
kreditnam niziku
015/0 1
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane 051 1
štavke koje je moguće reklasificirati u dobit III gubitak (od 53. do
60.1
052 -10.002 549
Zastita ne to ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel) 063 0
Zamjena strane valute 054 0
Rezerva za zaštitu novčanih tokova [učinkoviti udjel] 01515 0
Instrumenti zastite od rizika [elementi koji nisu odredeni] 0158 0
Dužnéki instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 057 -10.260.337
Dugotrajna imovina i grupe za otudenje namijenjene za prodaju 01588 0
Udjel ostalih prihoda i rashoda i rashoda od ulaganja u društva koen,
zajedničke prothvate i pridružena društva
013-0 1
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u
dobit ili ( = ) gubitak
080 227,838
Ukupna s veobuhvatna dobit tekuče godline (38. + 39.; 62. + 63.) 081 -3.888.088 8.187.486
Pripada manjinskom udjelu [nekontrollrajuči udjel] 08:2
Pripada via snicima matičnog društva 01213 -3.888.088 8.187.488
Na zív pozici je AOP
0 21 2808
Isto razdo bilje
prethodne
a od line
Na Izvještajni
datum teku beg
raziobilja
1 2 3
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici 001 0 0
Naplacene naknade i provizije 002 0 0
(Placena kamata i slični izdaci) 003 0 0
(Plačene naknade i provižije) 004 0 0
(Placeni troškovi poslovanja) ONES 0 0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u
računu dabiti i gubitka
此前的3 0 0
Ostali primici 007 0 0
(Ostali izdlaci) 0.03 0 0
Poslovne aktivnosti prema Indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 0000 7.408.957 10.012 565
Jekladenja: 0
Umanjenja vrijednosti i režerviranja 010 884,550 -743.524
Amortizacija 011 1.106.007 1.136.458
Neto nerealizirana (dobit ) gubitak od financijske imovine i obveza po fer 012 -79.161 -1.704
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 013
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine
Ostale nemovčane stavke
014 -500.393
-11-719.096
-545.473
1.747.338
Promjene u Imovini I obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke 015 18.695.709 5.672.476
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama 018 -395 -12.240
Krediti i predujmovi ostalim komitentima 017 -36.227.382 46.066.748
Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz
ostalu svedbuhvatnu dobit 018 4.479.329 99,924.043
Vrjednosni papri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi 019 0 0
trgovanja
Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne 0:20 0 0
trguje, a vrednuju se prema far vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po 021 60.780 10.581
fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Vrijednosni papri i drugi financijski instrumenti kaji se vode po
amorliziranom trosku
022 856.726 -106.652 683
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti 023 1.820.821 1.932.054
024 -11.256.294 4.017.185
Depaziti od financijskih institucija
Transakcijski računi ostalih komitenata
025 21.825.163 23.960.368
Stedni depoziti ostalih komitenata 028 23,245,767 -47.571.905
Oročeni depoziti ostalih komitenata 027 -26,558,482 32,492,340
izvedene financijske doveće i ostale obveze kojima se Irguje 0.23 0 0
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti 028 1.726.073 5.329.079
Naplaćene kamate iz poslovnih aklivnosti [indirektna metoda] 0:20 13.691.483 17.117.094
Primljene dividende iz poslovnih aklivnosti [indirektna metoda] 031 0 0
Plačene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metodia] 032 -1.119.568 -883.792
(Placeni porez na dobit) 0:33 -1.065.593 -1.323.818
Neto novčani tokovi Iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.) 034 6.681.648 -8.484.578
Ulagjačike a ktiv nos ti
0:36 -2 988.236 281.133
Primici od prodaje / plačanja za kupnju materijalne i nematerijalne
imovine
Primici od prodaje / plačanja za kupnju ulaganja u podružnice,
pridružena društva i zajedničke pothvate 0:28 0 0
Primici od naplate / plačanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih 0:357
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća 0 0
Primjene dividende iz ulagačkih aktivnosti
Ostali primici/ plačanja iz ulagačkih aktivnosti
可用品
0:39
34.620
D
46.858
0

Dopunski izvještaj za Hrvatsku narodnu banku Prilog 1

Financijske aktivnosti
Neto povećanje (smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti 041 6.057.071 10.956.334
Neto povećanje (smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira 042 -3.897.997 0
Neto povećanjeljsmanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala 043 0
Povećanje dioničkoga kapitala 044
(Isplacena dividenda) 045 2.726.151 -3.005.396
Ostali primicil(plačanja) iz financijskih aktivnosti 048 -185 0
Neto novčani tokovi Iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.) 047 -587-282 7,850,833
Neto povećanje (s manje nje) novca i novčanih ekvivale nata (34. + 40. +
47.1
043 2 040 871 -206 847
Novac I novčani ekvi valenti na početku razdobi ja 049 123,358,188 126,341,143
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente 016-0 -36.727 -83,886
Novac i novčani ekvi valenti na kraju razdobija (48. + 49. + 50.) 051 126,341,143 125,071,511
za razdoblje od
00
SERVERIER
u eurima
Raspodjelji vo limateljima kapitala matice
Manjinski udjel
Izvori promjene ka pital a AOP
o znaka
Kapital Premija na
dionice
2081
vias nički
Instrume m
osim
kapitala
Druge stavke
k apitala
Akumullrana
ostala
veobuhvatr
a doort
Zadržana
dobili
Revelo rizadij
ke rezerve
Octale
rezerva
()T mzordte
dlonice
Dobit III (-)
gubitak koj
pripada
Vissniolms
m af liðn og
d ruštva
) Dividende
ti jelko m
poslovne
godine
A kumullira na
ostala
sveobuhvat
a doolt
Ostale
s ta vice
Ukupno
4 10 11 12 18 14 15 16
Početno stanje [prije prepravljanja] 001 25.718.402 6.707.883 O o -5.265.216 18.650.985 o 2.687.534 0 6.026.454 O O o 54.506.042
Jčinci ispravaka pogrešaka 002 D
Učinci promje na rač unovodstvenih politika 003 0
Početno stanje (tekuće razdobije) (1. + 2. + 3.) 004 25.718.401 6.707.883 0 0 -5.265.216 18.650.985 2.687.534 6.026.454 0 54.506.042
izdavanje redovnih dranica 005 0 0 0 0 0 0 0 0 O
Izdavanje povlaštenih dionica 006 0 0 0 O 0 0 0 0 0 0 O 0
izda vanje drugih vlasničkih instrumenata. 007 0 0 0 O 0 0 0 0 0 0 O 0
Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata. 0 08 0 O 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Pretvaranje potraživanja u vlasničke instrumente 009 0 0 0 O 0 0 O 0 0 0 o 0 O
Redukcija kapitalia 010 0 0 0 0 0 0 0 D 0 0 0 0
Dividende 011 0 0 0 o o -3.003.516 O O 0 O O O o -3.00 3.5 16
Kupnja trezorskih dionica 012 0 0 0 O 0 0 0 0 0 0 0 o
Prodaja ili poništenje trezorskih dionica 0 13 0 O 0 O O 0 O O 0 O O O O
Reklasifikacija financjskih instrumenata iz kapitala u obveze 014 0 0 0 O 0 0 0 0 0 O 0
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u kapital 015 0 0 0 O 0 0 0 0 0 O 0
Pri jenosi i zmeđu komponena ta kapitala 016 -527.813 0 0 o o 6.026.454 O 527.813 o -8.026.454 O 0
(Povečanje III (-) smanje nje ka pitala kroz poslovna
apa anja
017 0 O 0 0 0 O O 0
Plača nja temelje na na dlonic ama 018 0 0 0 0 0 O 0 0 O O 0
Ostala povećanja ili (- ) smanjenja ika pitala 019 0 O 0 0 0 0 0 0 O 8.187.466 O 8.187.469
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuče godine 020 0 0 0 0 5.285.218 0 0 0 0 0 5.265.216
Završno stanje [tekuče razdoblje] (od 4. do 20.) 021 25.190.765 6.707.883 21.673.923 3.195.147 8.187.466 64.955.208

Banka sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama objaviti slijedeće podatke:

Registrirana djelatnost Banke definirana je člankom 4. važećeg Statuta Banke:

  • primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun,
  • primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,
  • odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfaiting),
  • otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring),
  • financijski najam (leasing),
  • izdavanje garancija ili drugih jamstava,
  • trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
    • o instrumentima tržišta novca,
    • o prenosivim vrijednosnim papirima,
    • o stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
    • o financijskim ročnicama i opcijama,
    • o valutnim i kamatnim instrumentima,
  • platne usluge u skladu s posebnim zakonima,
  • usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
  • izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom,
  • iznajmljivanje sefova,
  • posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu,
  • poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,
  • investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to:
    • o zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata,
    • o pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,
    • o davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,
  • obavljanje poslova vezanih za prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje.

Svoju djelatnost Banka obavlja putem mreže poslovnica i to:

  • Poslovnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 74
  • Poslovnica Zagreb, Koledinečka 1,
  • Poslovnica Zvijezda, Zagreb, Marijana Čavića 1.
  • Poslovnica Jastrebarsko, Šetalište braće Kazića 2
  • Poslovnica Velika Gorica, Slavka Kolara 17 A
  • Poslovnica Karlovac, Prilaz Većeslava Holjevca 2A
  • Poslovnica Kutina, Školska ulica 11
  • Poslovnica Sisak, Frane Lovrića 17a
  • Poslovnica Zaprešić, Mihovila Krušlina 14
  • Poslovnica Varaždin, Zagrebačka 63
  • Poslovnica Split, Varaždinska 54,
  • Poslovnica Split, Matice Hrvatske 1,
  • Poslovnica Sinj, Trg dr. Franje Tuđmana 5
  • Poslovnica Makarska, Obala kralja Tomislava 15a
  • Poslovnica Zadar, Obala kneza Branimira 5
  • Poslovnica Rijeka,Riva 8
  • Poslovnica Poreč, Ulica Alda Negria 3
  • Poslovnica Osijek, Vukovarska cesta 31
  • Poslovnica Osijek, Hrvatske Republike 12
  • Poslovnica Slavonski Brod, Petra Svačića 1a
  • Poslovnica Vinkovci, Ulica bana Jelačića 3
  • Poslovnica Dubrovnik, Dr Ante Starčevića 20.
  • Poslovnica Opuzen, Tisno bb

Ukupni prihodi koje je Agram banka d.d. ostvarila u 2023. godini iznose 25.889 tisuća eura.

Broj zaposlenih na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu je 174 zaposlenih.

Bruto dobit za poslovnu godinu 2023. iznosi 10.812 tisuća eura, tekuća obveza za porez na dobit iznosi od 1.825 tisuća kuna, a učinci odgođenog poreza su u iznosu od 908 tisuća eura.

Agram banka d.d. nema podružnice u državama članicama EU ni u trećim zemljama, odnosno svoju djelatnost obavlja isključivo na teritoriju Republike Hrvatske.

Na dan 31. prosinca 2023. godine

Godišnji financijski izvješta) u tis cur GFI KI u tis kn Razlika Obrazloženje
IMOVINA
Gotovina i sredstva kod HNB
IMOVINA 12.207
110.620 Novac u blagajni
Novčana potraživanja od
U GFI KI pozicija Novac je prikazana zasebno, dok je
u godišnjem izvješću ona unutar pozicije Gotovina i
središnjih banaka 98413 sredstva kod HNB
Plasmani drugim bankama 14.907 Ostali depoziti po viđenju 14.907
Imovina kojom se ne trguje, a Imovina kojom se ne trguje, a
koja se obavezno mjeri po fer koja se obavezno mjeri po fer
vrijednosti kroz račun dobiti i vrijednosti kroz račun dobiti
gubitka 6.087 i gubitka 6.087
Financijska imovina po fer Financijska imovina po fer
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
U GFI-KI unutar pozicija Kredita i predujmova
Krediti i predujmovi nalaze se stavke prolaznih računa i plačene
Zajmovi i potraživanja klijentima po amortiziranom akontacije poreza na dobit, dok su u Godišnjem
klijenata 336.958 trošku 338312 (1.357) izvješću te stavke unutar pozicije Ostale imovine.
Dužniči vrijednosni papiri po Dužniči vrijednosni papiri po
amortiziranom trošku 107.509 amortiziranom trosku 107.509
U GFI KI pozicija Materijalne imovine uključuje i
Ulaganja u nekretnine, dok su u godišnjem izvješću
Nekretnine i oprema 8.842 Materijalna imovina 13.799 (4.957) pozicije zasebno prikazane
Nematerijalna imovina 2.654 Nematerijalna imovina 2.654
U GFI KI Ulaganja u nekretnine prikazuju se unutar
Ulaganje u nekretnine 4.957 4.957 pozicije Materijalna imovina
Porezna imovina 912
Ostala imovina 8.312 Ostala imovina 1.241
Dugotrajna imovina i grupe U GFI KI u su zasebno prikazane pozicije porezne,
za otuđenje klasificirane kao ostale i dugotrajne imovine namijenjene za prodaju,
dok u godišnjem izvješču je to prikazano u jednoj
namijenjene za prodaju 4.802 1.357 poziciji ostale imovine
UKUPNO IMOVINA 600.846 UKUPNO IMOVINA 600.846
OBVEZE
Financijske obveze mjerene U GFI KI pod poozicijom Depozīti uključena su sva
po amortiziranom trošku deponirana sredstva kao i primljeni krediti i ostale
Depoziti klijenata 425.773 Depoziti 517,961 fin.obveze , dok su u godišnjem izvještaju te pozicije
Uzeti zajmovi 92.188 prikazane odvojeno
lzdani dužnički vrijednosni
Izdani podređeni instrumenti 7.083 papiri 7.083
U Godišnjem izvješću unutar pozicije Ostale obveze
Ostale financijske obveze 146 (9.712)
U Godišnjem izvješću rezervacije za godišnje
odmore zaposlenika prikazuju se pod Ostalim
Rezerviranja 989 Rezervacije ਕੇਲ ਕੇ obvezama
U GFI KI zasebno su prikazane pozicije porezne
Porezne obveze 1.930 obveze, ostale financijske i ostale obveze, dok u
7.782 9.712 godišnjem izvješću je to prikazano u jednoj poziciji
Ostale obveze
Ostale obveze 9.858 Ostale obveze
ПКИРИО ОВУЕТЕ 535.891 UKUPNO OBVEZE 535.891
DIONICKA GLAVNICA
Dionički kapital 25.191 Temeljni kapital 25.191
Kapitalna dobit 6.708 Premija na dionice 6.708
Nerealizirani dobitak od
financijske imovine mjerene Akumulirana ostala
kroz ostalu sveobuhvatnu
Zadržana dobit
sveobuhvatna dobit
21.674 Zadržana dobit
21.674
Zakonske rezerve 3.195 Ostale rezerve 3.195
Dobit ili gubitak koji
Dobit tekuće godine 8.187 pripadaju vlasnicima 8.187
UKUPNO DIONICKA
GLAVNICA 64.955 UKUPNO KAPITAL 64.955
UKUPNO OBVEZE I UKUPNO OBVEZE I
DIONICKA GLAVNICA 600.846 KAPITAL 600-846
Godišnji financijski izvještaj u tis cur GAL KI u tis eur Razlika Obrazloženje
Kamatni prihodi 18.774 Kamatni prihodi 19346 U godišnjem izvješću prihodi od
zateanih kamata prikazuju se
unutar pozicije Ostali prihodi, dok u
GFI KI zatezne kamate su prikazane
Kamatni rashodi [2.496] Kamatni rashodi (2.496) [572] unutar pozicije Kamatnih prihoda
Prihodi od dividendi 47 U godišnjem izvješću ova pozicija je
(47) unutar ostalih prinoda
Prihodi od naknada i provizija
Rashodi od naknada i provizija
4.742 Prihodi od provizija i nakrada
(1.642) Troškovi provizija i nalonada
4.742
(1.642)
Neto dobit od trgovanja stranim valutama Dobit/gubitak od financijske imovine koje
251 se drže radi trgovanja
251
Dobitak po prestanku priznavanja financijske
imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
Gubici od financijske imovine kojom se ne trguje, a
(2) Dobit / gubitak po prestanku priznavanja
financijske imovine/obveza koje nisu
mjerene po fer vrijednosti kroz rdg, neto
Dobici/[gubici] od financijske imovine po
120
koja se obavezno mjeri kroz rdg fer vrijednosti kroz rug
Dobitak ili gubitak od obračunatih tečajnih razlika [64] Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto (64)
Dopici/Rapici po breaganica primeranta
nefinancijske imovine
(90 U godišnjem izvješču ova pozicija je
unutar ostalih prinoda
U godišnjem izvješću prikazane
zatezne kanste i prihodi od
dividendi unutar Ostalih prihoda , te
dobici od prodaje dugotrajne
imovine namijenjene prodaji, koja je
u GFI KI svrstana u zasebnoj poziciji
Ostali prihodi 2.222 Ostali prihodi iz poslovanja 948 1.283 U Godišnjem izvješću su Ostali
Ostali rashodi iz poslovanja (329) station andreal unum podicije
329 Troskovi poslovanja
Neto prihodi iz redovitog poslovanja 21.785 Ukupno prihodi iz poslovanja, neto 20.792 993
Troskovi poslovanja (12.483) Adiminstrativni rashodi (10.531)
Amortizacija
Doprinos u novcu sanacijskim odborima i
sustavima osiguranja depozīta
(1.137)
(410)
(405) U GFI KI izvješču dio troškova koji
se odnose na razne članarine, kvote
i si, te troskove otpisa i ostalih
troškova iz ranijih godina iskazan je
u zasebnoj poziciji i ulaze pod
Ukupnim prihodima iz poslovanja,
neto, dok su u Godišnjem izvješču
svi troškovi prikazani pod
Rashodima iz redovitog poslovanja
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 710 Rezervacije ili ukidanje rezervacija 43
Umanjenje vrijednosti ili ukidanje
umanjenja vrijednosti financijske imovine
koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz rdg
696 (33) U Godišnjem izvješću pozicija
i tisonbeljiv sjenja vrijednoslovi
rezerviranja prikazani u skupnoj
stavci, dok u GFI KI ti troskovi
scileljeni u vrše pozicija
Rezervacije i ukidanje rezervacija za
Dobitak, gubitak od dugotrajne imovine
namijenjenjene prodaji
255 godišnje odmore zaposlenika u
Godišnjem izvješću idu pod
555) tronsove poslovania
Rashodi iz redovitog poslovanja (11.773) (10.780) (993)
Dobit prije oporezivanja 10.012 Dobit prije oporezivanja 10.012 (993)
Porez na dobit
Neto dobit za godinu
8.187 (1.825) Porezni rashodi (1.825)
8.187
IZVJESTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak
Financijaka imovina mjerena po fer vrijednosti kroa
ostalu sveobulovatnu dobič
Dudnički instrumenti po fer vrijednosti kroz
ostatu sveobuhvatoru dobit
Porez na dobit kaji se odnosi na stavke financijska
imovina mjerena po fer vrijednosti kroz ostalu
Timp mappaturalogicans
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine
8.187 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje
e moguće reklasificirati u dobit IV gubitak
8.187
Naziv pozicije Godišnje
financijsko
izvješče
GEI KI Razlika Obrazloženje
Razlike se odnose na različitu metodologiju prikaza
stavaka novčanih tokova pozicija prije poslovnih
aktivnosti i usklađenja, te ukupne razlike u odnosu na
prikaz pojedinih pozicija što smatraju poslovnim ili
financijskim i investicijskim aktivnostima
Dobit / gubitak prije oporezivanja 10.012 10.012
Amortizacija 1.136 1.136
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja za gubitke (710) (746) 36
Neto nerealizirane dobiti/gubitak od financijske imovine po fer
vrijednosti kroz rdg
(2) (2)
Dobit / gubitak od prodaje materijalne imovine (545) (242)
Ostale nenovčane stavke 1.711 1.747 (36)
Novčani tijek ostvaren iz poslovanja prije promjena u
obrtnom kapitalu 11.602 11.602
Smanjenje / (povećanje) potraživanja od HNB-a
Depoziti kod financijskih institucija i krediti kod fin.institucija
Sredstva kod HNB-a
5.675 5.675 5.686 Razlike se odnose na različitu metodologiju u prikazu
stavaka GFI Kla koji ne prikazuje razlike u novcu i
novčanim ekvivalentima, nego se isti prikazuju unutar
Smanjenje depozita kod bankarskih institucija (11) (11) poslovnih aktivnosti prije poslovnih promjena
Povečanje zajmova i predujmova klijentima
Krediti i predujmovi ostalim komitentima
(27.593) (46.067) U metodologiji novčanog toka u GFI KI pozicija Zajmova
predujmova klijentima uključuje i naplačene kamate kro
46.067 promjene u poslovnim aktivnostima, dok u Godišnjem
izvješču se ne prikazuju posebnonaplačene kamate
Vrijednosni papiri i dr.fin.instrumenti po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit
99.924 (99.924) U GFI KI su promjene vrijednosnih papira i dr.fin.
Instrumenata prikazani unutar poslovnih aktivnosti, dol
su u godišnjem izvješču skupne promjene po
vrijednosnim papirima unutar investicijskih aktivnosti
neovisno o portfelju i vrednovanju
Vrijednosni papiri i dr.fin.instrumenti po fer vrijednosti koji se
obavezno vode po fer vrijednosti kroz RDG
11 (11) U GFI KI su promjene po vrijednosmim papirima i dr.
fin.indstrumentima prikazani pod poslovnim
Vrijednosni papiri i dr. fin. instrumenata koji se vode po
amortiziranom trošku
(106.654) 106.654 aktivnostima , dok se isti u Godišnjem izvješću nalaze
unutar pozicija investicijskih aktivnosti
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti 574 1.932 (1.358) U GFI KI plaćena dividenda ulazi u poziciju unutar
ulagačkih aktivnosti
Povećanje depozita klijenata 5.269 5.269 U GFI KI su promjene po depozitima i primljenim
kreditima iskazani u zasebnim raščlanjenim pozicijama
po vrstama depozita, dok u Godišnjem izvješću su isti
prikazani u jednoj poziciji depozita klijenata
Povečanje ostalih obveza 3.843 U metodologiji GFI KI se ova pozicija netira u
prumjenama iz poslovnih aktivnosti , te je prikazana i
obveza i plačene kamata iz obveza, dok u Godišnjem
izvješću isto ne prikazuje plaćanja kamata nego netira
3.843 poziciju bilance ostalih obveza
Plačení predujmoví poreza na dobit (1.324) (1.324)
Neto novčana sredstva ostvarena iz noslovnih aktivnosti (13.567)
U GFI KI su promjene po depozitima i primljenim kreditima iskazani u zasebnim raščlanjenim pozicijama
4.017
(4.017)
Depoziti od financijskih institucija
po vrstama depozita, dok u Godišnjem izvješću su isti
(23.960)
23.960
Transakcijski računi ostalih komitenata
prikazani u jednoj poziciji depozita klijenata , te pozicija
Stedni depoziti
(47.572)
47.572 primljenih kredita u kojoj se također dio odnosi i na
(32.492) pripadajuće kamate
32.492
Oročení depozití
U GFI KI je dio ostalih obveza prikazan unutar pozicija u
5,329
Ostale obveze
(5.329) financijskim aktivnostima plačenih i neplaćenih kamata
kao zasebne promjene
U metodologiji novčanog toka u GFI KI pozicija Zajmova i
predujmova klijentima uključuje i naplaćene kamate kroz
(17.117)
17.117
Naplačene kamate
promjene u poslovnim aktivnostima, dok u Godišnjem
izvješću se ne prikazuju posebno naplaćene kamate
U metodologiji novčanog toka u GFI KI pozicija Zajmova i
predujmova klijentima uključuje i plačene kamate kroz
884
Plačene kamate
(884)
promjene u poslovnim aktivnostima, dok u Godišnjem
izvješću se ne prikazuju posebno plaćene kamate
Plačeni porez na dobit
(1.324)
1.324
Neto novčani tijek iz investicijskih / ulagačkih aktivnosti
Primici od prodaje/plačanja za kupnju materijalne i
nematerijalne imovine
282 282
(Povećanje) / Smanjenje dužničkih vrijednosnih papira (6.728) U GFI KI su promjene po vrijednosmim papirima i dr.
(6.728)
fin.indstrumentima prikazani pod poslovnim
aktivnostima , dok se isti u Godišnjem izvješću nalaze
Smanjenje /povećanje vlasničkih vrijednosnih papira 11 unutar pozicija investicijskih aktivnosti , te su u istome
11 uključene i kamate u toj poziciji, dok su u godišnjem
izvješću unutar investicijskih aktivnosti samo promjene
vrijednosnih papira bez kamata
Primljene dividende iz investicijskih aktivnosti 47 47
Neto novčana sredstva iz investicijskih aktivnosti (6.388) 329
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
Povećanje primljenih kredita 11.151 10.956 U GFI KI stavka nije uključivala obračunate kamate u
195 prethodnom razdoblju koje su bile prikazane unutar
ostalih obveza, dok u godišnjem izvješću one su bile
prikazane i u prethodnom razdoblju
Neto (Povećanje) / Smanjenje dužničkih vrijednosnih papira
Isplacena dividenda (3.003) (3.003)
ostali primici iz financijskih aktivonsti U Godišnjem izvješću pozicija iskazana unutar pozicije
ostalih obveza
Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti 8.148 7.953
Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata
gotovine
(205) (205)
Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente
gotovine
(64) (64)
Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 125.341 125,341
Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 125,072 125.072
AOP
Opis pozicije oznaka Raspodjeljivo imateljima kapitala matice Manjinski udjel Ukupno
Kapital Premija na
dionice
Izdani
vlasnički
instrumenti Ostali
osim
kapitala
vlasnički
udjeli
Akumulirane
ostale
sveobuhvatne
dobiti
Zadržane dobiti Revalorizac
ijske
rezerve
Ostale rezerve dionice Trezorske Dobit / gubitak
koji pripada
vlasnicima
matičnog
društva
Dividende
tijekom
poslovne
godine
Akumulirane
ostale
sveobuhvatne
dobiti
Ostale
stavke
1. Početno stanje (prije prepravljanja) 25.718 6.708 0 0 -5.265 18.651 0 2.668 0 6.026 D 0 0 54.506
2. Učinak ispravaka pogrešaka 0 0 0 0 0 0
3. Učinci promjena računovodstvenih politika 0 0
4. Početno stanje (tekuće razdoblje)
(AOP 01 do 03)
25.718 6.708 0 0 -5.265 18.651 0 2.668 0 6.026 0 0 0 54.506
5. Izdavanje redovnih dionica 0 0
6. Izdavanje povlaštenih dionica 0
7. Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata 0
o. Transa ministra in tasa ostalli manufa
vlasničkih instrumenata
0
9. Freevaranje dugovanja u viasnicke
instrumente
O 0 0
10. Redukcija kapitala 10 0
11. Dividende 11 -3.003 -3.003
12. Kupnja trezorskih dionica 12 0
13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica 13 0 0
14. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz
vlasničkih instrumenata u obveze
14 0
15. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz
obveza u vlasničke instrumente
0 0
16. Prijenosi između komponenata vlasničkih -528 6.026 0 528 0 -6.026
instrumenata
17. Povećanje ili smanjenje vlasničkih
16 0
instrumenata kao posljedica poslovnih
kombinacija
17 0
18. Plačanja temeljena na dionicama 18 O O O 0 0
19. Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih 0 0 0 0 8.187
instrumenata Ig 8.187
20. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine 20 5.265 5.265
21. Završna (tekuće razdoblje)
(AOP 04 do 20)
21 25.190 6.708 0 0 0 21.674 0 3.196 0 0 8.187 0 0 64.955