SZAIF d.d.

AGM Information • Aug 28, 2025

INSPIRIO zatvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom d.d. Ulica Andrije Hebranga 34 10000 Zagreb LEI: 74780000N07HWQFRS844 MATIČNA DRŽAVA ČLANICA: Republika Hrvatska ISIN: HRSLPFRA0004 TICKER: INSP Zagrebačka burza, Redovito tržište

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Zagrebačka burza d.d. Hrvatska izvještajna novinska agencija Internet stranica društva

Zagreb, 28. kolovoza 2025. godine

P R E D M E T : Odluke Glavne skupštine

Poštovani,

Društvo INSPIRIO zatvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica Andrije Hebranga 34, (u daljnjem tekstu: INSPIRIO ZAIF d.d.), OIB: 06371858079 obavještava da je dana 28. kolovoza 2025. god. s početkom u 10:00 sati u Zagrebu, na adresi INSPIRIO ZAIF d.d., Ulica Andrije Hebranga 34. održana Glavna skupština

Na navedenoj Glavnoj skupštini Društva, u skladu sa objavljenim dnevnim redom, usvojene su sljedeće odluke:

Ad. 1. Donosi se odluka o izboru predsjedavajućeg skupštine:

Za predsjedavajućeg skupštine izabire se Damjan Krivić iz Zagreba, Trg Drage Iblera 5, OIB: 50776369678.

Ad. 4. Donosi se odluka o upotrebi dobiti za 2024. godinu koja glasi:

I. Utvrđuje se da ukupna ostvarena dobit Društva za 2024. godinu iznosi 3.303.828,83 EUR.

II. Ukupna ostvarena dobit Društva za 2024. godinu u iznosu od 3.303.828,83 EUR raspoređuje se u zadržanu dobit Društva.

Ad. 5. Donosi se odluka o davanju razrješnice članovima Uprave Društva za 2024. godinu, i to:

1) Daje se razrješnica Marku Bešliću koji je u razdoblju od 01.01.2024. god. do 31.12.2024. god. vršio funkciju predsjednika Uprave Društva.

2) Daje se razrješnica Korneliji Lojo koja je u razdoblju od 01.01.2024. god. do 20.02.2024. god. vršila funkciju člana Uprave Društva.

Ad. 6. Donosi se odluka o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora Društva za 2024. god., i to:

1) Daje se razrješnica Krešimiru Kukecu, predsjedniku Nadzornog odbora Društva za poslovnu godinu 2024.;

2) Daje se razrješnica Petri Maksan, članici i zamjenici predsjednika Nadzornog odbora Društva za poslovnu godinu 2024.;

3) Daje se razrješnica Vjekoslavu Zadri, članu Nadzornog odbora Društva za poslovnu godinu 2024.;

4) Daje se razrješnica Ana-Mariji Mamić, članici Nadzornog odbora Društva za razdoblje od 01.01.2024. do 04.01.2024. godine;

5) Daje se razrješnica Borisu Borziću, članu Nadzornog odbora Društva za razdoblje od 01.01.2024. do 31.08.2024. godine;

6) Daje se razrješnica Damjanu Kriviću, članu i zamjeniku predsjednika Nadzornog odbora Društva za razdoblje od 01.09.2024. do 31.12.2024. godine;

7) Daje se razrješnica Ivan Krivičiću, članu Nadzornog odbora Društva za razdoblje od 01.09.2024. do 31.12.2024. godine.

Ad. 7. Donosi se odluka o naknadi za rad članovima Nadzornog odbora Društva koja glasi:

I. Odobrava se naknada za rad članovima Nadzornog odbora Društva u iznosu od 600,00 EUR neto mjesečno za predsjednika Nadzornog odbora i 450,00 EUR neto mjesečno za ostale članove Nadzornog odbora Društva.

II. Ova odluka stupa na snagu danom njenog donošenja.

Ad. 8. Donosi se odluka o isplati dividende koja glasi:

I. Dioničarima Društva isplatit će se dividenda u iznosu od 0,17 EUR po dionici iz kapitalnih rezervi Društva.

II. Pravo na isplatu dividende iz točke 1. ove Odluke pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 04.09.2025. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Dividenda će biti isplaćena dana 11.09.2025.godine.

III. Ova odluka stupa na snagu danom njenog donošenja.

Ad. 9. Donosi se odluka o imenovanju revizora Društva za 2025. godinu koja glasi:

Ovlaštenim revizorom Društva za poslovnu godinu 2025. imenuje se revizorsko društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB: 81744835353.

Ad. 10. Donosi se odluka o značajnim izmjenama Pravila Društva – "Rizici ulaganja u fond", profil rizičnosti fonda i promjena depozitara fonda koja glasi:

I. Pravila fonda INSPIRIO zatvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom d.d. mijenjaju se u dijelu rizika ulaganja u fond i profila rizičnosti fonda, što predstavlja značajnu izmjena Pravila fonda, na sljedeći način:

1.) Poglavlje 12. "Rizici ulaganja u fond" briše se u cijelosti i zamjenjuje sljedećim tekstom:

12. Rizici ulaganja u fond

Svako ulaganje pa tako i ulaganje u dionice alternativnog investicijskog fonda nosi određeni rizik, te vrijednost dionice Fonda može i rasti i padati. Postoji mogućnost da ulaganjem u Fond ulagatelj neće očuvati sva uložena sredstva ili da će porast vrijednosti dionice biti nezadovoljavajući. Ne postoji garancija da će ulagateljski cilj Fonda zaista biti ostvaren te dioničari Fonda moraju biti spremni i sposobni apsorbirati potencijalne gubitke.

Fond će uslijed svojih ciljeva i strategije te posljedično strukture ulaganja imati visoki rizik za svoje dioničare. Takva investicijska strategija pogodna je za ulagatelje koji žele uz visoki rizik s obzirom na vrste imovine u koju Fond ulaže i tehnike za učinkovito upravljanje imovinom koje koristi, ostvarivati potencijalno viši prinos na svoja uložena sredstva za sve vrijeme ulaganja u Fond. Upravljanje portfeljem financijskih instrumenata nosi u sebi mnogobrojne rizike povezane s financijskim instrumentima i tržištima na kojima se ulaže imovina Fonda.

Ulagateljima se preporuča da se prije ulaganja informiraju o općim i specifičnim rizicima Fonda koji su detaljnije opisani u nastavku. Ulagatelji moraju biti spremni podnijeti moguće značajne gubitke vrijednosti portfelja, te potencijalnim ulagateljima savjetujemo da u Fond ulože samo dio vlastite imovine. Fond je namijenjen dugoročnim ulagateljima s visokom tolerancijom prema riziku kao mjera diverzifikacije za druge oblike i vrste ulaganja.

Rizik definiramo mogućnošću da ulagatelji ostvare negativan prinos ili prinos ispod očekivanja. Ne postoji nikakva garancija da će Fond ostvariti svoje ciljeve. Kod prodaje udjela ulagatelji možda neće povratiti iznos uložen u Fond. Zbog ciljeva i strategije ulaganja Fonda, njegovi rizici nisu usporedivi s rizikom UCITS fondova (otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom).

Društvo ima razvijen sustav upravljanja rizicima u smislu sveobuhvatnosti, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizicima, odnosno upravljanja rizikom.

Internom organizacijskom strukturom Društva poseban odjel Društva – Jedinica za kontrolu (Middle Office), zadužen je za kontrolu izloženosti Fonda prema pojedinim rizicima, kao i poštivanje ograničenja ulaganja propisanih Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona te Pravilima Fonda. Način rada navedenog odjela propisan je internim pravilnicima i procedurama rada, a proces upravljanja rizicima biti će prikladno dokumentiran. Pri donošenju investicijskih odluka Društvo procjenjuje i analizira rizik svake investicije zasebno te u odnosu na već postojeće rizike u portfelju s ciljem smanjenja vjerojatnosti negativnog ishoda ulaganja imovine Fonda.

S obzirom na strategiju ulaganja Fond može biti izložen slijedećim rizicima:

12.1 Makroekonomski rizici

Rizik kretanja i okolnosti na globalnom i regionalnim tržištima

Gospodarska kretanja na globalnim i regionalnim tržištima neposredno utječu na okruženje u kojima posluje Fond i imovina u koju Fond ulaže i to primarno u sferama potražnje za njihovim proizvodima i/ili uslugama, raspoloživosti dobavljača, naplate potraživanja, raspoloživost i cijene izvora financiranja,

raspoloživost i cijene adekvatne radne snage, energenti, inflacija i dr. bitni elementi poslovanja svakog gospodarskog subjekta. Društvo ne može utjecati na ove elemente, već može u danim okolnostima pokušati osigurati minimiziranje negativnih utjecaja i potencirati pozitivne učinke za Fond. S druge strane, negativna kretanja na tržištima otvaraju priliku za povoljno ulaganje temeljem nižih valuacija što će Fondu omogućiti konkurentsku prednost i time povećanje buduće vrijednosti.

Ukoliko prilikom ulaganja nije moguće ostvariti prihvatljivi srazmjer između preuzetih rizika i očekivanog povrata na ulaganje, Društvo takvo ulaganje neće realizirati.

Politički rizik

Politički rizik je rizik gubitka uzrokovanog događajima u određenoj zemlji koji su pod utjecajem vlade ili javne uprave te zemlje, pri čemu takvi događaji imaju utjecaj na sposobnost subjekata iz te zemlje da ispune preuzete obveze ili utječu na vrijednost financijskih instrumenata u koje je uložena imovina Fonda. Taj rizik uključuje i primjere poput toga da vlada određene države uvede sankcije, mjere ograničavanja prekograničnog prijenosa kapitala ili konverzije domaće valute, rizik pogoršanja ekonomskog i političkog okruženja uzrokovanog mjerama gospodarske politike (politike tečaja, porezne politike, monetarne politike i sl.) ili strukturnim slabostima (socijalna nejednakost, politička nestabilnost) koje u konačnici mogu dovesti do nemira, kriza ili rata te rizik promjene poreznih i drugih propisa koji izravno ili neizravno utječu na prinos financijskih instrumenata i drugih oblika imovine. Navedenim rizikom Društvo upravlja izbjegavanjem izloženosti tržištima i državama na kojima se može očekivati značajnija kriza ili nestabilnost uzrokovana političkim promjenama.

Rizik promjene pravnih i poreznih propisa

Rizik promjene poreznih propisa podrazumijeva mogućnost da se porezni propisi, u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, promjene na način koji bi negativno utjecao na prinos Fonda odnosno profitabilnost ulaganja u Fond. Promjena poreznih propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva. U mjeri u kojoj je to objektivno moguće i opravdano, kao i sukladno pravilima struke i dobrim poslovnim običajima, Društvo će prilagodbom strategije ulaganja Fonda nastojati umanjiti negativne posljedice koje bi promjena poreznih propisa mogla imati na prinos odnosno profitabilnost ulaganja u Fond.

U cilju praćenja rizika promjene poreznih propisa, Društvo prati objave u službenim glasilima relevantne za materijalne imovinu Fonda u slučajevima visoke koncentracije izloženosti, te prema potrebi i procjeni, koristi usluge odvjetničkih društava u svojstvu vanjskih pravnih savjetnika i usluge depozitara. Ovaj rizik je u potpunosti izvan utjecaja Društva.

12.2 Tržišni rizici

Tržišni rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog neočekivanih i nepovoljnih promjena u tržišnim faktorima kao što su cijene financijskih instrumenata, kamatne stope, cijene roba ili tečajevi stranih valuta. Tržišni rizik je rizik promjene vrijednosti imovine fonda uzrokovane promjenom cijena financijskih instrumenata, odnosno financijskih instrumenata u koje Fond ulaže. To podrazumijeva da pad cijene bilo kojeg financijskog instrumenta u koji je uložena imovina Fonda može dovesti do pada prinosa Fonda.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je vrsta tržišnog rizika, a predstavlja rizik promjene vrijednosti ulaganja uslijed promjena kamatnih stopa. Promjene kamatnih stopa prvenstveno utječu na tržišnu vrijednost dužničkih financijskih instrumenata, repo ugovore i na izvedenice čije vrednovanje ovisi o promjeni tržišnih kamatnih stopa (npr. FX forward pozicije). Sadašnja vrijednost dužničkih financijskih instrumenata (cijena) mijenja se ovisno o kretanju prinosa do dospijeća dužničkog financijskog instrumenta (kamatna stopa koja sve buduće novčane tokove dužničkog financijskog instrumenta svodi na njenu sadašnju vrijednost – cijenu). Tržišna kamatna stopa i cijena dužničkog financijskog instrumenta imaju obrnuto

proporcionalan odnos: što je kamatna stopa prinosa manja, to je cijena dužničkog financijskog instrumenta viša i obrnuto. Kod izvedenica utjecaj je specifičan za pojedini instrument.

Osjetljivost promjene cijene dužničkog vrijednosnog papira na promjene kamatnih stopa mjeri se modificiranom duracijom, pri čemu veća modificirana duracija odgovara većoj osjetljivosti na kamatni rizik. Smanjenje rizika kamatnih stopa efektivno se provodi smanjenjem ukupnog modificiranog trajanja dijela portfelja osjetljivog na kretanje kamatnih stopa te je na taj način omogućeno upravljanje ovim rizikom.

Valutni rizik

Valutni rizik je vrsta tržišnog rizika, a predstavlja rizik promjene vrijednosti ulaganja uslijed promjene tečaja valute financijskog instrumenta u odnosu na referentnu valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje Fonda. Promjena tečaja može utjecati na pad vrijednosti ulaganja. Tečajevi valuta mogu značajno oscilirati u kratkom vremenskom periodu. Općenito, na tečajeve valuta utječu ponuda i potražnja na tržištu valuta, razine kamatnih stopa, kao i intervencije centralnih banaka i vlada. Imovina Fonda može biti uložena u financijske instrumente denominirane u različitim valutama, čime se Fond izlaže riziku promjene tečaja pojedine valute u odnosu na baznu valutu Fonda. Utjecaj rizika tečaja na Fond Društvo će kontrolirati mjerenjem valutne izloženosti. Valutna izloženost može se smanjiti korištenjem financijskih izvedenica kojima je temeljna imovina devizni tečaj ili valuta.

Izlaganje riziku promjene tečaja umanjuje se kroz svakodnevno praćenje valutnih izloženosti te, po potrebi, primjenu metoda zaštite od rizika pomoću valutnih izvedenica.

Cjenovni rizik

Cjenovni rizik je rizik od gubitka koji proizlazi iz promjene cijena financijskih instrumenata i time utječe na rezultat trgovanja. To je rizik gubitka do kojeg može doći zbog nepovoljne promjene tržišnih cijena. Sastoji od dviju komponenti: specifičnog rizika i sistemskog rizika. Specifični rizik je rizik promjene cijene zbog promjene određenih faktora vezanih uz pojedino ulaganje. Sistemski rizik je rizik promjene cijene zbog većih promjena na tržištu nevezanih uz bilo koje specifične karakteristike pojedinačnih ulaganja. U cjenovni rizik u širem smislu pored rizika promjene cijena financijskih instrumenata ulazi i robni rizik te rizik kretanja cijena nekretnina.

Utjecaj rizika promjene cijene financijskih instrumenata nije moguće potpuno ukloniti, ali se efektivno umanjuje diverzifikacijom ulaganja. U okolnostima nastupa sistematskog rizika, efekt diverzifikacije je umanjen, a rizik promjene cijena povećan.

Rizik volatilnosti

Volatilnost je statistička mjera disperzije prinosa za određeni financijski instrument ili tržišni indeks. Volatilnost se odnosi na količinu nesigurnosti ili rizika u intenzitet promjene u cijeni financijskog instrumenta. Veća volatilnost ujedno znači da se cijena financijskog instrumenta može rasporediti u većem rasponu vrijednosti, odnosno da se cijena financijskog instrumenta može značajnije promijeniti u kratkom razdoblju u oba smjera (pozitivnom i negativnom) i obratno u slučaju manje volatilnosti.

12.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da se imovina Fonda neće moći unovčiti u dovoljno kratkom vremenskom roku i po cijeni koja je približno jednaka fer cijeni.

Dionice trgovačkih društava koje nisu uvrštene na službeno tržište kao vrsta imovine imaju nisku likvidnost. Moguće je kako će biti potrebno više vremena za prodaju takve imovine. Također, ulagatelji moraju biti svjesni, da što je veći udio imovine Fonda uložen u dionice trgovačkih društava koje nisu uvrštene na službeno tržište to je veći i rizik likvidnosti.

Ulaganja u nekretnine, bilo putem subjekta posebne namjene ili izravnim ulaganjem, zbog svoje specifičnosti, a prvenstveno u ovisnosti o makroekonomskim kretanjima mogu biti izrazito nelikvidna, te je moguće da će za prodaju ulaganja u nekretnine biti potrebno više vremena nego za druge vrste instrumenata. Ulagatelji moraju biti svjesni, da što je veći udio imovine Fonda uložen u ovaj oblik imovine to je i veći rizik likvidnosti.

Likvidnost Fonda mora odgovarati njegovim obvezama, što uključuje procjene relativne likvidnosti imovine na tržištu i potencijalnih obveza Fonda.

Društvo ima uspostavljen sustav i procedure praćenja i upravljanja rizikom likvidnosti Fonda, kojima se provode stres testovi uzimajući pritom u obzir povijesno kretanje imovine Fonda, strukturu ulagatelja, mogućnosti korištenja tehnika i instrumenata u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem i sl., sve s ciljem da imovina Fonda bude uložena na način da Fond pravovremeno ispunjava sve svoje obveze.

12.4 Kreditni rizici

Rizik druge ugovorne strane

Rizik druge ugovorne strane je mogućnost da druga strana ugovorenog posla na financijskim tržištima neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze prema Fondu. Rizik druge ugovorne strane je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika ili zbog neispunjenja ugovornih obveza (defaulta) dužnika. Neispunjenje preuzetih obveza od strane izdavatelja financijskog instrumenta imalo bi negativan utjecaj na likvidnost i vrijednost imovine Fonda. Što je kreditni rejting izdavatelja niži veći je kreditni rizik, ali je i veći zahtijevani prinos ulagača na ulaganja dužničke instrumente izdavatelja.

Ovaj rizik podrazumijeva mogućnost ostvarenja gubitka koji se odnosi na sve transakcije koje uključuju izloženost drugoj ugovornoj strani (potraživanja, dužnički financijski instrumenti, instrumenti tržišta novca, derivatni instrumenti, transakcije financiranja vrijednosnih papira: repo transakcije koje obuhvaćaju repo i obratni repo ugovor, pozajmljivanje vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani i pozajmljivanje vrijednosnih papira od druge ugovorne strane, transakcije kupnje i ponovne prodaje i transakcije prodaje i ponovne kupnje itd).

Društvo će upravljati ovim rizikom ulažući sredstva na način opisan u strategiji ulaganja, poštujući zadana ograničenja ulaganja u pojedine instrumente. Društvo može koristiti i kreditne rejtinge koji su dodijelile agencije za kreditni rejting te kontinuiranim praćenjem odabranih financijskih pokazatelja izraditi interne analize kreditne sposobnosti izdavatelja.

Rizik namire

Rizik namire je rizik gubitka koji proizlazi iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane, bilo da neće biti u stanju isporučiti financijske instrumente ili novčana sredstva na način i u vrijeme kako je očekivano, odnosno ugovoreno.

Prilikom sklapanja poslova za račun Fonda na financijskim tržištima Društvo ugovara rokove i način namire u skladu s uobičajenom poslovnom praksom za pojedino tržište, vodeći računa o zaštiti imovine Fonda i eliminiranju odnosno minimiziranju rizika namire.

12.5 Rizik koncentracije

Rizik koncentracije odnosi se na mogućnost financijskog gubitka uslijed značajne izloženosti Fonda prema pojedinim izdavateljima ili grupama izdavatelja, gospodarskim sektorima ili geografskim

područjima, a u skladu s ograničenjima ulaganja propisanih ovim Pravilima. Zbog rizika koncentracije Fond je osjetljiviji na potencijalne rizike (tržišni, kreditni, rizik likvidnosti) povezane s ulaganjima. Fond može značajno biti izložen riziku koncentracije u Republici Hrvatskoj, te bankarskom sektoru Republike Hrvatske. Rizik koncentracije u tržištima u razvoju općenito je veći od rizika koncentracije razvijenih tržišta. Također, Fond može uložiti značajan dio imovine u jednu poziciju i time značajno umanjiti diverzifikaciju imovine Fonda. Društvo prati izloženost riziku koncentracije u izdavatelju te osigurava usklađenost izloženosti s ograničenjima propisanim ovim Pravilima.

12.6 Rizik korištenja financijske poluge

Ovaj rizik predstavlja mogućnost da se gubici Fonda uzrokovani prethodno nabrojanim rizicima povećaju korištenjem financijske poluge. Financijska poluga koju će Društvo koristiti u svrhu ostvarivanja investicijskih ciljeva Fonda sastoji se od izvedenih financijskih instrumenata, repo poslova, kupnje i povratne prodaje vrijednosnih papira te zajma vrijednosnih papira. Upotreba financijske poluge u velikoj mjeri može pozitivno i negativno utjecati na kretanje cijene udjela u Fondu, odnosno imati veliki utjecaj na kretanje vrijednosti imovine Fonda.

Sukladno regulatornim zahtjevima, Društvo kontinuirano izračunava ukupnu izloženost Fonda korištenjem dvije metode: bruto metodom ("gross method") i metodom izloženosti temeljenoj na obvezama ("commitment approach"). Rezultate navedenih izloženosti Fonda financijskoj poluzi Društvo će koristiti za praćenje limita vezanih uz stupanj korištenja financijske poluge te na takav način aktivno umanjiti navedeni rizik.

12.7 Rizici specifični za Fond

Rizik nepotpunosti podataka o ulaganjima Fonda

Budući da se prema strategiji ulaganja imovina Fonda ulaže i u neuvrštene vrijednosne papire i u druge oblike dozvoljenih ulaganja koji nisu nužno uvršteni na organizirana tržišta, financijsko izvješćivanje tih ulaganja nije uvijek na razini revidiranih financijskih izvješća pripremljenih od strane renomiranih revizorskih kuća postoji rizik da financijski i drugi poslovni podaci koji su raspoloživi Društvu prilikom donošenja odluke o ulaganju nisu dostatno opsežni ili, eventualno, u potpunosti korektni i točni.

Kako bi se minimizirali rizici donošenja odluka o ulaganju sredstava Fonda na temelju nepotpunih i/ili netočnih podataka, a time i kasnijih umanjenja vrijednosti takve imovine, Društvo će, prethodno odluci o ulaganju, ovisno o vrijednosti i udjelu takve imovine u Fondu provesti adekvatan postupak dubinskog snimanja (due diligence-a) za koje prema potrebi može angažirati i renomirane specijaliste/revizore.

Rizik nemogućnosti investiranja Fonda sukladno strategiji ulaganja

Fond ima definiranu strategiju i ograničenja ulaganja imovine, te je moguće da se u okolnostima nastupanja nekog od rizika, neće moći u svakom trenutku investirati imovina sukladno strategiji ulaganja koja je propisana Pravilima Fonda. Postojanje takve situacije bi moglo negativno utjecati na ostvareni prinos Fonda. U slučaju da okolnosti nemogućnosti investiranja Fonda sukladno strategiji potrajale duže razdoblje, Društvo će provesti odgovarajuće prilagodbe i dopune strategije, kako bi se omogućilo ulaganje i zaštita interesa ulagatelja. U slučaju promjena Pravila Fonda vezanih uz promjenu strategije ulaganja i investicijske politike, primjenjivat će se procedura izmjena i dopuna Pravila Fonda navedena u poglavlju 14. ovih Pravila.

Rizik uspješnosti ulaganja

Društvo nastoji ostvariti pozitivan prinos Fonda bez obzira na tržišne uvjete, međutim pozitivan ili neutralan prinos Fonda nije zajamčen. Postoji mogućnost da će u padajućim tržišnim uvjetima Fond

ostvariti negativan prinos. Također, postoji mogućnost da će Fond u uvjetima brzo rastućeg tržišta ostvariti znatno niži prinos u usporedbi s npr. UCITS fondovima.

Rizici vezani uz ulaganje u nekretnine

Povrh rizika koji su uključeni u sve vrste ulaganja, ulaganje u nekretnine izloženo je i specifičnim rizicima vezanim uz njihova obilježja i značaj (položaj, namjena, veličina i dr.). U Hrvatskoj postoje i specifični rizici vezani uz kupoprodaju nekretnina poput primjerice nesređene zemljišne knjige, vremenski period stjecanja/otuđenja odnosno poteškoće oko upisa prava vlasništva, nestabilnost tržišta nekretnina zbog nelikvidnosti tržišta, moguće su relativno brze promjene cijena nekretnina povezane s općim gospodarskim kretanjima, političkom situacijom, višom silom i slično. Politički rizik koji podrazumijeva sve promjene zakonodavnog okvira (porezi) također može značajno utjecati na cijenu nekretnina ili na buduće planirane novčane tokove od njih.

Ulagatelji moraju biti svjesni, da što je veći udio imovine Fonda uložen u nekretnine, rastu i rizici koji su specifični za ovaj oblik ulaganja.

U svrhu upravljanja rizicima vezanima uz ulaganje u nekretnine, a uslijed zbog specifičnosti ove vrste imovine, Društvo će kontinuirano pratiti promjene u zakonskim propisima vezanim uz ovu vrstu imovine te makroekonomske trendove koji imaju najveći utjecaj na njihovu vrijednost. Procjena vrijednosti nekretnina od strane neovisnog procjenitelja jednom godišnje efikasan je način kontrole i upravljanja odnosno smanjenja nekih od rizika vezanih za ulaganje u nekretnine. Društvo će, prilikom inicijalnog razmatranja ulaganja u pojedinu nekretninu, angažiranjem pojedinih stručnjaka iz odgovarajućeg područja značajno umanjiti navedene specifične rizike.

Rizici vezani uz ulaganje u robe

Povrh rizika koji su uključeni u sve vrste ulaganja, ulaganje u robe izloženo je i specifičnim rizicima vezanim uz njihova obilježja i značaj. Politički rizik koji podrazumijeva sve promjene zakonodavnog okvira (carine i porezi), te potencijalna embarga na izvoz ili uvoz određene vrste roba može značajno utjecati na cijenu tih roba, a posljedično i na vrijednost dionice Fonda. Vremenske prilike ili drugi slični izvanredni događaji mogu značajno utjecati na raspoloživost pojedine robe te značajno utjecati na cijenu tih roba, a posljedično i na vrijednost imovine Fonda.

Utjecaj rizika promjene cijene ovakvih financijskih instrumenata nije moguće potpuno ukloniti, ali se efektivno umanjuje diverzifikacijom ulaganja. Ovdje je prisutan i sistemski rizik koji označava rizik od poremećaja cjelokupnog tržišta ili pojedinog sektora što za posljedicu može imati pad tržišnih vrijednosti financijskih instrumenata.

Ovaj rizik predstavlja podvrstu cjenovnog rizika, te se mjeri kao cjenovni rizik.

12.8 Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja rizik financijskog gubitka uzrokovanog neadekvatnim poslovnim procesima, postupcima zaposlenika (ljudski faktor), sustavima i vanjskim događajima. Rizik upravljanja poslovnim procesima odnosi se na sva odstupanja od internih politika i procedura koje je Društvo propisalo i koje za posljedicu mogu imati štetu (materijalnu ili reputacijsku) za Društvo ili Fond odnosno njegove dioničare. Među ostalim, navedeni rizik uključuje pogreške pri zadavanju naloga, pogreške pri izračunu neto vrijednosti Fonda, interne prijevare i slično.

U svrhu upravljanja operativnim rizicima Društvo djeluje preventivno na način da se velika pažnja posvećuje unutarnjoj organizaciji i procedurama. Internim aktima detaljno su propisane procedure rada

i raspodjela dužnosti među zaposlenicima. Dodatno, kontrola transakcija i potvrđivanja NAV-a Fonda od strane depozitara Fonda također su učinkovit način kontrole i smanjenja ovog rizika.

Rizik održavanja kontinuiteta poslovanja i IT rizici

Rizik održavanja kontinuiteta poslovnih procesa predstavlja mogućnost da Društvo neće poduzeti sve potrebne mjere kako bi u novonastalim nepredviđenim okolnostima bilo sposobno neometano nastaviti pružati usluge upravljanja imovinom Fonda.

IT rizici su rizici za poslovanje koji proizlaze iz korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije tj. neadekvatnog upravljanja informacijskim i pridruženim tehnologijama. Primjeri takvih rizika su zastoji u radu aplikacija, gubitak administratorskih zaporki ili ključeva, neovlašteni pristup povjerljivim informacijama i sl. U ovu skupinu rizika spadaju i svi rizici usklađenosti s Digital Operational Resilience Act (DORA).

Rizik upravljanja poslovnim procesima u Društvu i/ili Fondu

Rizik upravljanja procesima uključuje:

• strateški rizik
• rizik upravljanja poslovanjem Društva
• gubitak dokumenata ili pogrešno arhiviranje,
• pogreške u računovodstvenoj evidenciji i vrednovanje koje nije u skladu s propisima;
• neadekvatno pružanje kvalitetnih podataka potrebnih u poslovnom procesu i ljudske pogreške, odnosno propuste koji se mogu dogoditi unutar transakcijskog ciklusa;
• rizik odavanja poslovne tajne

Uz navedeno, rizik upravljanja procesima može uključivati i neovlašteno zauzimanje tržišnih pozicija, trgovanje putem neodobrenim proizvodima ili transakcijama; pogrešno, nepravovremeno ili neadekvatno izvješćivanje; prekide odnosno manje poremećaje u informacijskom sustavu kao i otežan ili onemogućen rad zaposlenika.

Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka i neprilagodljivosti promjenama u makroekonomskom i političkom okruženju što za posljedicu može imati pad prihoda Društva do razine da ne bude u mogućnosti pravovremeno pokrivati fiksne troškove.

Rizik upravljanja poslovanjem Društva uključuje: sve oblike krađa, prijevara i pronevjera izvršenih unutar samog Društva (ne u Fondu); propust zaposlenika, posrednika ili samog Društva da izvrši svoje obveze; propust zaposlenika ili posrednika da vodi računa o ulagatelju; nepridržavanje propisa i uputa koje se odnose na zdravlje i sigurnost zaposlenika na radnom mjestu; štrajkove i druge oblike akcija od strane zaposlenika koje vode ometanju poslovanja.

Rizik gubitka dokumenata ili pogrešnog arhiviranja je rizik da će Društvo nepravilnim postupanjem s dokumentacijom Društva ili Fonda nanijeti štetu sebi ili dioničarima Fonda.

Rizik pogreške u računovodstvenoj evidenciji i vrednovanju - računovodstveni i ostali relevantni propisi podložni čestim su promjenama, te su zbog toga moguće pogreške u računovodstvenom evidentiranju poslovnih promjena unutar Fonda i Društva.

Rizik nepravilnog vrednovanja je rizik da će Društvo nepravilno vrednovati imovinu Fonda čime može nanijeti štetu dioničarima Fonda. Društvo vrednuje imovinu Fonda sukladno propisima donesenim na temelju Zakona, koji utvrđuju načela vrednovanja imovine alternativnih investicijskih fondova i

utvrđivanje NAV-a Fonda. Depozitar je sukladno Zakonu odgovoran za kontrolu izračuna. Vrednovanje imovine Fonda jednom godišnje kontrolira i eksterna revizija.

Rizik neispunjavanja obveze o povjerljivosti je rizik da će relevantne osobe odavanjem poslovnih tajni nanijeti štetu Društvu ili Fondu.

Rizik sukoba interesa

Sprječavanje sukoba interesa definirano je internim aktom Društva pod nazivom Pravilnik o praćenju usklađenosti s relevantnim propisima i upravljanju sukobom interesa. Njegova svrha je odrediti visoke standarde ponašanja i transparentnosti koji se očekuju od zaposlenika Društva te time spriječiti da dođe do sukoba interesa.

Pravni rizik

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti nedosljedne primjene zakonskih i podzakonskih propisa, preuzetih ugovornih obveza, internih pravilnika i procedura, sudskih postupaka pokrenutih protiv Društva te svih ostalih gubitaka proizašlih iz arbitraža, nagodbi i sličnog. Pravni rizik može negativno utjecati na poslovanje i/ili financijski položaj Društva.

U ovu skupinu rizika spada i rizik vezan za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Procjena rizika sastoji se od dva različita, iako povezana koraka: identifikacije rizika i procjene rizika sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

U ovu skupinu rizika spada i rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti. Uprava Društva kontinuirano nadzire mehanizme unutarnjih kontrola, a posebno funkciju usklađenosti s relevantnim propisima nastojeći smanjiti rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti. Isto tako, Uprava Društva će kontinuirano voditi brigu o solventnosti i profitabilnosti Društva, njegovom dobrom ugledu te o vlastitim kompetencijama i kompetencijama svih zaposlenih u Društvu.

12.9 Reputacijski rizik

Reputacijski rizik predstavlja rizik gubitka uzrokovan negativnom javnom percepcijom Društva i/ili Fonda kod ulagatelja, poslovnih partnera, zaposlenika ili javnosti. Može nastati zbog netransparentnog poslovanja, nepoštivanja regulatornih zahtjeva ili lošeg upravljanja imovinom Fonda. Takav rizik može dovesti smanjenja vrijednosti imovine pod upravljanjem, pada cijene dionice Fonda na burzi te dugoročne štete za poslovni ugled Društva.

12.10 Rizik održivosti ulaganja

Rizik održivosti znači okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan učinak na vrijednost ulaganja. Takav rizik uključuje okolišna i socijalna pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava i borbom protiv korupcije. Rizik održivosti može uključivati rizike povezane s okolišem (npr. stvaranje otpada, emisije stakleničkih plinova, ugrožavanje bioraznolikosti), rizike povezane sa socijalnim ciljevima (npr. borba protiv diskriminacije, socijalne nejednakosti ili uznemiravanja na radnom mjestu) te rizike vezane uz određene prakse upravljanja (odnosi sa zaposlenicima, isplaćivanje naknada za zaposlenike i izvršavanje poreznih obveza). Pojava određenog oblika rizika održivosti u pravilu može negativno utjecati na vrijednost ulaganja putem smanjenja vrijednosti ulaganja uslijed moguće sankcije (financijske, prekršajne ili kaznene) budući da pojavni oblici rizika održivosti u pravilu ukazuju na propust u primjeni postojećih zakonskih obveza društva za što je u pravilu predviđena i određena sankcija.

Društvo prilikom razmatranja svojih ulaganja u pojedinim slučajevima razmatra i moguće pojavne oblike rizika održivosti na način da u procesu analize ulaganja istražuje posluje li određeno društvo u skladu s obvezama iz područja koja su povezana s rizikom održivosti (npr. zaštita okoliša, odnosi za zaposlenicima, korporativna kultura i isplaćivanje naknada). Međutim, Društvo u kvantitativnom ili kvalitativnom obliku ne radi procjenu, mjerenje i vrednovanje rizika održivosti za svako pojedino ulaganje.

12.11 Profil rizičnosti Fonda

Društvo je utvrdilo skalu stupnja utjecaja rizika kojima je ili bi mogao biti izložen Fond u svom poslovanju, te je korištenjem skale dodijelilo ocjenu utjecaja pojedinog rizika i izvršilo daljnji detaljan opis svakog pojedinog rizika za koji je prepoznalo postojanje, te njihov procijenjeni stupanj utjecaja. Profil rizičnosti, odnosno ocjena rizičnosti dodjeljuje se u rasponu od 1 do 5, gdje 1 predstavlja vrlo nizak rizik dok 5 predstavlja vrlo visok rizik. Proklamirani profil rizičnosti Fonda je visok (4/5). Tablica prikazuje utjecaj pojedinih rizika na Fond:

VRSTA RIZIKA	Najviši dozvoljeni rizik
MAKROEKONOMSKI RIZICI
Rizik kretanja i okolnosti na globalnom i regionalnim tržištima	visok
Politički rizik	umjeren
Rizik promjene pravnih i poreznih propisa	umjeren
TRZISNI RIZICI
Kamatni rizik	visok
Valutni rizik	visok
Cjenovni rizik	vrlo visok
Rizik volatilnosti	vrlo visok
RIZIK LIKVIDNOSTI	visok
KREDITNI RIZICI
Rizik druge ugovome strane	umjeren
Rizik namire	nizak
RIZIK KONCENTRACIJE	visok
RIZIK KORIŠTENJA FINANCIJSKE POLUGE	vrlo visok
RIZICI SPECIFICNI ZA FOND
Rizik nepotpunosti podataka o ulaganjima fonda	umjeren
Rizik nemogućnosti investiranja sukladno strategiji ulaganja	nizak
Rizik uspješnosti ulaganja	visok
Rizik vezan uz ulaganje u nekretnine	umjeren
Rizik vezan uz ulaganja u robe	umjeren
OPERATIVNI RIZIK	nizak
REPUTACIJSKI RIZIK	nizak
RIZIK ODRŽIVOSTI	nizak

2.) Poglavlje 17.3 "Podaci o depozitaru Fonda" briše se u cijelosti i zamjenjuje sljedećim tekstom:

17.3 Podaci o depozitaru Fonda

Depozitar Fonda je Erste Steiermärkische bank d.d. sa sjedištem u Rijeci, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, MB: 3337367, MBS 040001037 (dalje: Depozitar).

Temeljni kapital Depozitara iznosi 237.778.450,00 EUR, uplaćen u cijelosti i podijeljen na 16.984.175 dionica, svaka nominalne vrijednosti 14,00 EUR.

Podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova Depozitara:

• Rješenje HANFE KLASA: UP/I-451-04/09-03/32, URBROJ: 326-111/10-6 od 04.02.2010.
• Rješenje HANFE KLASA: UP/I-451-04/10-03/07, URBROJ: 326-111-11-7 od 14.04.2011.
• Rješenje Hrvatske narodne banke Z. br. 1695/2010. od 12.05.2010.
• Rješenje Hrvatske narodne banke Z. br. 1783/2011. od 11.05.2011.
• 3.) U poglavlju 21. "Opis svih vrsta naknada te troškova i izdataka i njihovih maksimalnih iznosa", u odjeljku 2., na kraju teksta druge točke koji glasi:

naknade i troškovi plativi depozitaru uključujući troškove poddepozitara, ostalih depozitnih i klirinških institucija za usluge depozitorija, poravnanja i namire i druge slične troškove. Naknada depozitaru iznosi najviše do 0,13% neto vrijednosti imovine Fonda godišnje, uvećano za porez ako postoji porezna obaveza. Iznos naknade obračunava se jednom mjesečno, prilikom izračuna neto vrijednosti imovine Fonda;

dodaje se rečenica:

pri čemu je minimalna polugodišnja naknada depozitaru 1.500,00 eura.

4.) Poglavlje 29. "Osnovna prava, obveze i odgovornosti Društva prema Depozitaru, Depozitara prema Društvu i dioničarima te dioničara prema Depozitaru" briše se u cijelosti i zamjenjuje sljedećim tekstom:

29. Osnovna prava, obveze i odgovornosti Društva prema Depozitaru, Depozitara prema Društvu i dioničarima te dioničara prema Depozitaru

Društvo izračunava vrijednost imovine Fonda i svih obveza Fonda te utvrđuje neto vrijednost imovine po dionici, a Depozitar osigurava da Društvo izračunava neto vrijednost imovine Fonda te neto vrijednost imovine Fonda po dionici u skladu sa usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s važećim propisima i Pravilima Fonda. Izračun neto vrijednosti imovine Fonda i cijene udjela u Fondu kontrolira Depozitar koji je odgovoran za kontrolu izračuna.

Društvo je dužno dostaviti Depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom Fonda, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovom primitku, a najkasnije prilikom dostave naloga za namiru depozitaru, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti Depozitara predviđenih Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona te drugim relevantnim propisima, te izdaje Depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom Fonda.

Društvo je ovlašteno i dužno u svoje ime ostvarivati pravo dioničara prema Depozitaru. U izvršavanju svojih poslova i dužnosti predviđenih Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, depozitar postupa pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno i isključivo u interesu dioničara Fonda.

Obveze Depozitara

Depozitar obavlja za Fond poslove predviđene Zakonom i Ugovorom o obavljanju poslova depozitara, a posebno sljedeće poslove:

• kontrolne poslove
• praćenje tijeka novca, i
• poslove pohrane imovine Fonda.

Kontrolni poslovi

Depozitar za Fond obavlja sljedeće kontrolne poslove, kada je to primjenjivo s obzirom na vrstu imovine u koju Fond ulaže:

• osigurava da su neto vrijednost imovine Fonda te cijena udjela u Fondu izračunati u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama odnosno metodologijama vrednovanja, Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, važećim propisima te Pravilima Fonda;
• izvršava naloge Društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini portfelj Fonda, isključivo pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa Zakonom te Pravilima Fonda;
• osigurava da svi prihodi i druga prava koja proizlaze iz transakcija imovinom Fonda budu doznačeni na račun Fonda u uobičajenim rokovima;
• osigurava da se prihodi Fonda koriste u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona te Pravilima Fonda;
• kontrolira da se imovina Fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima i odredbama Pravila Fonda, Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i drugih važećih propisa;
• izvještava Hanfu i Društvo o provedenom postupku kontrole izračuna neto vrijednosti imovine Fonda i
• prijavljuje Hanfu svako ozbiljnije ili teže kršenje Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i Ugovora o obavljanju poslova depozitara koje počini Društvo.

Praćenje tijeka novca

Depozitar osigurava učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca Fonda, a posebno da se sva novčana sredstva Fonda evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i drugim važećim propisima. Kada su novčani računi otvoreni u ime Depozitara, a za račun Fonda, na njima se ne drže vlastita novčana sredstva Depozitara, kao ni vlastita novčana sredstva osoba kod kojih su otvoreni ti računi. Depozitar o novčanim sredstvima Fonda evidentiranim na takvim novčanim računima vodi vlastite evidencije.

Poslovi pohrane imovine

Sukladno Zakonu, propisima donesenim na temelju Zakona, drugim važećim propisima i Ugovoru o obavljanju poslova depozitara, Depozitar će pohraniti na skrbništvo sve financijske instrumente koji mogu biti zabilježeni na račun financijskih instrumenata otvoren u knjigama Depozitara kao i sve materijalizirane financijske instrumente koje je Društvo predalo Depozitaru.

Depozitar će osigurati da se svi financijski instrumenti koji mogu biti zabilježeni na računu financijskih instrumenata otvorenom u knjigama Depozitara, vode na odvojenim računima na način kako je to propisano zakonom koji uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju tog zakona u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata, otvorenima u ime Fonda ili Društva, a za račun Fonda, tako da se u svakom trenutku mogu jasno odrediti i razlučiti kao imovina koja pripada Fondu.

Za svu ostalu imovinu Depozitar će provjeriti i potvrditi da je ista u vlasništvu Fonda ili Društva, a za račun Fonda na temelju informacija ili dokumenata koje mu je dostavilo Društvo ili, kada je to primjenjivo, na temelju podataka iz javno dostupnih registara i evidencija i drugih vanjskih izvora.

Depozitar će voditi sveobuhvatnu i ažurnu evidenciju cjelokupne imovine Fonda, bez obzira da li je ista pohranjena na skrbništvo.

Depozitar redovito dostavlja Društvu cjelovit i sveobuhvatan popis imovine Fonda ili na odgovarajući način omogućava Društvu trajan uvid u pozicije Fonda pohranjene kod Depozitara te izvještava o korporativnim akcijama vezanim za imovinu Fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze.

Depozitar je odgovoran Društvu i dioničarima Fonda za prouzročenu štetu ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predviđene Zakonom, mjerodavnim propisima te Ugovorom o obavljanju poslova depozitara sklopljenim s Društvom. Depozitar neće bez pisanog odobrenja Društva ponovno koristiti financijske instrumente upisane na račun i prava koja su s tim povezana, niti će prenositi njihovo vlasništvo.

Delegiranje poslova Depozitara trećim osobama

Depozitar poslove pohrane i namire vrijednosnih papira koji su uvršteni u depozitorij Središnjeg Klirinškog Depozitarnog Društva (SKDD) obavlja samostalno dok poslove pohrane inozemnih vrijednosnih papira delegira sljedećim trećim osobama s kojima ima sklopljene ugovore o delegiranju poslova:

• Erste Group Bank AG, Am Belvedere 1, Vienna, Austria,
• Erste Bank A.D. Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5d, Novi Sad, Srbija,
• Sparkasse Bank AD Skopje, ul. Makedonija 9-11, 1000 Skopje, Makedonija

Popis svih osoba s kojima treće osobe na koje je Depozitar delegirao poslove imaju sklopljen ugovor o delegiranju poslova:

1	Banca Comerciala Romana, Bukarest (BCR)
2	Banco Nacional de Mexico
3	BNP Paribas Securities Services, Athens
5	Citibank Canada
6	Citibank Europe Greece Branch
4	Citibank Europe plc
7	Citibank Europe plc. Bulgaria Branch
8	Citibank N.A. Israel Branch
9	Citibank N.A. Jakarta Branch
10	Citibank N.A. Tokyo Branch
11	Citibank N.A., New York
12	Citibank NA South Africa
13	Citibank Sweden
26	Citibank, Hong Kong
14	Citibank, Manila Branch
16	Citibank, New York
15	Citibank, Singapore Branch
17	Clearstream Banking, Luxembourg
18	Commerzbank AG, Frankfurt

19	Česká Spořitelna A.S., Praha
20	Deutsche Bank S.A. – Banco Alemao, Sao Paulo
21	Erste Bank a.d. Novi Sad, Novi Beograd
22	Erste Bank Hungary Zrt., Budapest
23	Erste Group Bank AG, Vienna
24	Euroclear Bank
25	HSBC BankB(Vietnam) Ltd., Hanoi
27	HSBC Bank Middle East Ltd., Dubai
28	HSBC Ltd. India, Mumbai
29	HSBC Shanghai
30	HSBC Taiwan Ltd., Taipei
31	LGT Bank Liechtenstein
32	mbank S.A. (former BRE Bank S.A.), Warsaw
33	PJSC Rosbank, Moscow
34	Raiffeisenbank dd. Bosnia I Hercegovina, Sarajevo
35	OTP banka d.d., Ljubljana
36	Slovenska Sporitelna a.s., Bratislava
37	Sparkasse Banka Makedonija AD Skopje
38	UBS AG, Zürich

Depozitar će dioničarima Fonda na njihov zahtjev učiniti dostupnima ažurirane informacije o trećim osobama na koje delegira poslove te popis svih osoba s kojima treće osobe na koje je Depozitar delegirao poslove imaju sklopljen ugovor o delegiranju poslova.

Kada je Depozitaru povjerena na pohranu imovina Fonda, depozitar je dužan primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se zaštitila prava vlasništva i druga prava Fonda, osobito u slučaju nesolventnosti Društva i Depozitara.

Depozitar i treća osoba na koju Depozitar delegira poslove pohrane imovine Fonda na skrbništvo (dalje: Treća osoba), ne smiju ponovno koristiti imovinu Fonda koja je pohranjena na skrbništvo za obavljanje transakcija za vlastiti račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe, svoje osnivače, radnike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist Fonda i njegovih dioničara, bez prethodne suglasnosti Fonda ili Društva za račun Fonda, pri čemu se ponovno korištenje imovine odnosi se na bilo koju transakciju imovinom koja je pohranjena na skrbništvo, uključujući prijenos, zalog, prodaju i zajam imovine.

Imovina Fonda koja je pohranjena na skrbništvo ne ulazi u likvidacijsku ili stečajnu masu Depozitara ili Treće osobe, niti može biti predmetom ovrhe u vezi s potraživanjem prema Depozitaru ili Trećoj osobi.

Kada je imovina pohranjena kod Treće osobe, osigurati će se ista razina zaštite imovine dioničara kao da je pohranjena kod Depozitara.

Depozitar je odgovoran Fondu i dioničarima Fonda za gubitak financijskih instrumenata pohranjenih na skrbništvo od strane Depozitara ili Treće osobe.

U slučaju gubitka financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, Depozitar u imovinu Fonda vraća financijski instrument iste vrste ili odgovarajući iznos novčanih sredstava bez nepotrebnog kašnjenja.

Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, ako može dokazati da je gubitak nastao zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu, spriječe ili otklone.

Depozitar odgovara Društvu i dioničarima Fonda i za bilo koju drugu pričinjenu štetu koja je nastala kao posljedica propusta Depozitara u obavljanju poslova Depozitara propisanih Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i Delegiranom uredbom 231/2013.

Na odgovornost Depozitara ne utječe činjenica da je obavljanje svojih poslova pohrane imovine Fonda delegirao Trećim osobama.

Depozitar neće biti odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koje u pohrani drži treća osoba na koju je ta funkcija delegirana u skladu s odredbama Zakona, uz ispunjenje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti depozitara za slučaj gubitka financijskih instrumenata propisanih člankom 197. stavkom 6. Zakona.

Depozitar se oslobađa odgovornosti prema Društvu i dioničarima Fonda kada propisi trećih država zahtijevaju da su određeni financijski instrumenti pohranjeni na skrbništvo kod lokalnih subjekata, a u toj državi nema lokalnih subjekata koji ispunjavaju uvjete za delegiranje iz članka 194. stavka 1. točke 4. Zakona, uz ispunjenje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti depozitara koje su propisane člankom 197. stavkom 7. Zakona. Društvo će na način predviđen ovim Pravilima, Zakonom ili propisima donesenim na temelju Zakona, obavijestiti dioničare Fonda o svakom takvom oslobođenju od odgovornosti depozitara kao i okolnostima koje opravdavaju takvo konkretno oslobođenje od odgovornosti.

Depozitar ne odgovara za štetu koja je nastala kao posljedica više sile.

Depozitar je Trećim osobama delegirao poslove pohrane i namire isključivo iz objektivnih razloga i radi povećanja učinkovitosti obavljanja poslova. Treće osobe s kojima Depozitar ima potpisan ugovor o delegiranju poslova su izabrane primjenom dužne pažnje. Depozitar nad Trećim osobama provoditi kontinuirani nadzor. Prilikom sklapanja ugovora o delegiranju poslova depozitar je utvrdio da Treće osobe imaju uređeno unutarnje ustrojstvo te iskustvo primjereno prirodi i složenosti imovine AIF-a koja mu je povjerena na pohranu.

Treće osobe su kreditne institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava uključujući i zahtjeve o adekvatnosti kapitala nad kojima nad kojom se redovito periodički provodi neovisna vanjska revizija kako bi se osiguralo i potvrdilo da je osoba u posjedu i/ili ima nadzor nad financijskim instrumentima koji su joj povjereni na skrbništvo. Ugovorom o delegiranju poslova s Trećim stranama definirane su njihove obveze:

• odvajanja imovine klijenata depozitara od vlastite imovine i imovine depozitara tako da se u bilo kojem trenutku može jasno i nedvojbeno identificirati i utvrditi koja imovina pripada klijentima toga depozitara
• poduzimanja svih potrebnih radnji kako bi se osiguralo da u slučaju nesolventnosti treće osobe imovina AIF-a koju treća osoba drži na skrbništvu ne ulazi u stečajnu i/ili likvidacijsku masu treće osobe te da

Treće osobe neće raspolagati imovinom koja im je povjerena na pohranu bez odobrenja AIF-a ili UAIF-a za račun AIF-a i prethodnog obavještavanja depozitara

Rizici delegiranja poslova Depozitara

Delegiranje poslova pohrane financijskih instrumenata trećim osobama povezano je sa sljedećim potencijalnim rizicima koji mogu utjecati na imovinu Fonda:

Operativni rizik je rizik gubitka koji rezultira iz neadekvatnog ili pogrešnog internog procesa, ljudskog faktora i sustava, tehnoloških propusta ili vanjskih događaja (npr. rizik gubitka podataka i kontrole nad značajnim poslovnim procesima, rizik povezan s korištenjem informacijske tehnologije, rizik povezan s raspoloživošću usluge, rizik prekida kontinuiteta poslovanja, rizik lošeg administriranja, rizik neadekvatnog vođenja evidencija ili nemara i sl.).

Rizik reputacije je rizik koji nastaje kao posljedica negativnog javnog mnijenja što se može odraziti na sposobnost Depozitara da uspostavi nove odnose ili usluge ili da nastavi s opsluživanjem već postojećih odnosa.

Rizik usklađenosti je rizik koji nastaje kao posljedica povreda ili neusklađenosti sa zakonskim propisima, propisanim praksama, etičkim standardima ili drugom regulativom.

Rizici neispunjenja druge ugovorne strane povezani s državom podrijetla druge ugovorne strane odnosno rizici druge države, su rizici koji nastaju kao posljedica poslovanja klijenta na politički i ekonomsko nesigurnim tržištima i proizlaze iz aktualne političke i ekonomske situacije, društvenog sustava, reformi i ostale situacije u društvu.

Sistemski rizik je rizik koji se javlja u slučaju problema u cjelokupnom financijskom sektoru čime dolazi do nestabilnosti financijskog sustava u cjelini.

Rizici povezani sa pohranom financijskih instrumenata na zbirnom računu su:

• pravni rizici povezani s utvrđivanjem odnosno dokazivanjem vlasništva nad financijskim instrumentima tj. identifikacijom stvarnog imatelja
• rizik manjka financijskih instrumenata na zbirnom računu
• rizik prisilne posudbe (npr. operativna pogreška podskrbnika koja za posljedicu ima manjak financijskih instrumenata na zbirnom računu i može dovesti do prisilne posudbe financijskih instrumenata jednog klijenta drugom klijentu koji u tome trenutku želi raspolagati imovinom)
• rizik alokacije točne količine odnosno nominalnog iznosa financijskih instrumenata (npr. uslijed procesiranja korporativne akcije raspodijele dionica i frakcija)
• rizik kašnjenja u protoku informacija o korporativnim akcijama zbog udaljenosti izdavatelja od stvarnog imatelja
• rizik otežanog ili nemogućeg sprovođenja usluge glasovanja na glavnim skupštinama izdavatelja (rizik suprotnih glasova)
• porezni rizici povezani sa nemogućnošću identifikacije stvarnog imatelja u trenutku obustave, obračuna i naplate poreza i ostali inherentni rizici zbirnog vođenja vlasničkih pozicija za veći broj imatelja financijskih instrumenata

Sukob interesa

Depozitar, Društvo i Fond će osigurati potpunu usklađenost s odredbama Zakona koje se odnose na sukob interesa.

Obavljanje poslova Depozitara može uzrokovati sukob interesa. Depozitar upravlja sukobom interesa na način da izbjegne zloupotrebu situacije sukoba interesa. U tu svrhu Depozitar koristi različite procedure i tehnike, za upravljanje situacijama u kojima se sukob interesa može dogoditi, kako bi izbjegao ili umanjio rizike i potencijalni utjecaj sukoba interesa na Fond.

Depozitar Fonda može djelovati i kao depozitar drugih fondova Društva, depozitar fondova drugih društava za upravljanje ili kao skrbnik ili podskrbnik drugih sudionika na tržištu kapitala. Stoga je moguće da Depozitar, i ostali poddepozitari u lancu delegiranih poslova pohrane imovine, prilikom obavljanja povjerenih im poslova, budu uključeni u financijske i profesionalne aktivnosti, koje ponekad mogu biti potencijalnim izvorom sukoba interesa sa drugim subjektima za koje Depozitar obavlja poslove depozitara i skrbništva. Društvo i Depozitar će u takvim situacijama postupati u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i drugim važećim propisima, internim aktima kojima je regulirano sprječavanje i upravljanje sukobima interesa uzimajući u obzir najbolju poslovnu praksu te osiguravajući pri tome postizanje najpovoljnijeg ishoda za dioničare i Fond.

Odgovornost Depozitara

U izvršavanju poslova i dužnosti predviđenih Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, Depozitar će postupati s pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno i isključivo u interesu Fonda i dioničara Fonda.

Depozitar odgovara Društvu i dioničarima Fonda za pričinjenu štetu ako neopravdano (dakle na način koji se u skladu s Uredbom 2013/231 smatra neopravdanim) ne ispunjava, ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove depozitara propisane Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i Uredbom 2013/231, uključujući i slučaj kada je obavljanje tih poslova delegirao trećim osobama.

Depozitar odgovara Društvu i dioničarima Fonda zbog gubitka imovine Fondova koji su nastali kao posljedica propusta Depozitara u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.

Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, ako može dokazati da je gubitak nastao kao rezultat vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu, spriječe ili otklone.

Depozitar ne odgovara za štetu koja je nastala kao posljedica više sile.

Na odgovornost Depozitara iz ovoga poglavlja Pravila ne utječe činjenica da je obavljanje svojih poslova pohrane imovine Fonda delegirao trećim osobama.

Depozitar neće biti odgovoran prema Društvu i dioničarima Fonda niti u slučajevima kada odredbe Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona isključuju ili ograničavaju odgovornost Depozitara.

U slučaju kada zbog propusta Depozitara dođe do gubitka imovine koja se sukladno uvjetima i pogodbama Ugovor o obavljanju poslova depozitara pohranjuje kod Depozitara, Depozitar će pokriti takav gubitak na način da u imovnu Fonda, bez nepotrebnog kašnjenja, unese financijske instrumente iste vrste i/ili odgovarajući iznos novčanih sredstava.

Depozitar je dužan i ovlašten u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava dioničara Fonda prema Društvu zbog kršenja Zakona i ovih Pravila. To ne sprječava dioničare Fonda da pojedinačno i samostalno ostvaruju imovinskopravne zahtjeve protiv Društva.

Društvo je dužno i ovlašteno, u svoje ime, ostvarivati zahtjeve i prava dioničara Fonda prema Depozitaru. To ne sprječava dioničare Fonda da pojedinačno i samostalno ostvaruju imovinskopravne

zahtjeve protiv Depozitara, pod uvjetom da to ne dovodi do dvostruke pravne zaštite ili neravnopravnog postupanja prema dioničarima Fonda.

Depozitar je dužan vratiti u imovinu Fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove.

Kada Depozitar, pri izvršavanju svojih dužnosti i obveza iz Zakona, utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje su posljedica aktivnosti Društva, a predstavljaju kršenje obveza Društva određenih Zakonom, propisima donesenima na temelju Zakona, Pravilima Fonda, na njih će bez odgode pisanim putem upozoriti Društvo i zatražiti pojašnjenje tih okolnosti. Ako Društvo, nakon upozorenja Depozitara nastavi s kršenjem svojih obveza, Depozitar će o tome bez odgode obavijestiti Hanfu. Depozitar je dužan Hanfi, revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida omogućiti pristup i dostaviti sve podatke o Fondu.

Posebna odgovornost (isključenje odgovornosti)

Mjere koje je Depozitar poduzeo kako bi se ugovorno oslobodio od odgovornosti u slučaju gubitka financijskih instrumenata koje na skrbništvu drži treća osoba kojoj je ta funkcija delegirana su navedene u sljedećim paragrafima.

Depozitar ne odgovara Društvu i dioničarima Fonda u slučaju gubitka financijskih instrumenata koje na skrbništvu drži treća osoba kojoj je ta funkcija delegirana ako:

• a) je delegiranje na treću osobu izvršeno uz ispunjenje uvjeta iz Zakona
• b) postoji pisani sporazum između Depozitara i treće osobe o izričitom prijenosu odgovornosti na treću osobu koji omogućava da Fond ili Društvo za račun Fonda izravno postavi zahtjev trećoj osobi koji se odnosi na gubitak financijskih instrumenata ili da isti zahtjev za njih postavi Depozitar i
• c) postoji pisani sporazum između Depozitara i Fonda odnosno Društva, koji izrijekom omogućava oslobođenje Depozitara od odgovornosti, uz navođenje objektivnog razloga za ugovaranje takvog oslobođenja.

Depozitar ne odgovara Društvu za štetu uzrokovanu njegovim neizvršavanjem ugovornih obveza ukoliko je ista posljedica izravnog ili neizravnog neispunjavanja obveza Društva prema Depozitaru. Društvo se obvezuje Depozitaru naknaditi svaku štetu koju bi Depozitar mogao pretrpjeti zbog neispunjavanja obveza koje je Društvo preuzelo Ugovor o obavljanju poslova depozitara

Depozitar neće biti odgovoran prema Društvu i dioničarima Fonda u slučajevima kada imovinu Fonda pohrani kod trećih osoba u zemljama čija nacionalna zakonodavstva zahtijevaju da su određeni financijski instrumenti pohranjeni na skrbništvo kod lokalnih subjekata, a u toj državi nema lokalnih subjekata koji ispunjavaju uvjete za delegiranje sukladno uvjetima propisanima hrvatskih zakonodavstvom, pod pretpostavkama predviđenima Zakonom.

Kada propisi trećih država zahtijevaju da su određeni financijski instrumenti pohranjeni na skrbništvo kod lokalnih subjekata, a u toj državi nema lokalnih subjekata koji ispunjavaju uvjete za delegiranje definirane Zakonom, ova Pravila dozvoljavaju da se Depozitar može osloboditi od odgovornosti prema Društvu i dioničarima Fonda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• 1. Dioničari su prije ulaganja uredno informirani o takvom oslobođenju od odgovornosti i okolnostima koje opravdavaju takvo oslobođenje od odgovornosti;
• 1. Društvo za račun Fonda uputilo je Depozitara da delegira poslove skrbništva takvih financijskih instrumenata tome lokalnom subjektu;
• 1. u pisanom sporazumu sklopljenom između Društva i Depozitara izričito je dopušteno takvo oslobođenje od odgovornosti i

• 1. u pisanom sporazumu sklopljenom između Depozitara i treće osobe izričito je propisan prijenos odgovornosti s Depozitara na taj lokalni subjekt te da Društvo može podnijeti svoje zahtjeve koji se odnose na gubitak financijskih instrumenata izravno protiv tog lokalnog subjekta ili da isti zahtjev za njih može podnijeti Depozitar.
• 1. Između Depozitara i trećih osoba postoji pisani sporazum o izričitom prijenosu odgovornosti na treću osobu koji omogućava da Fond ili Društvo za račun Fonda izravno postavi zahtjev trećoj osobi koji se odnosi na gubitak financijskih instrumenata ili da isti zahtjev za njih postavi Depozitar.

Depozitar se sukladno članku 197.6. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima nije oslobodio odgovornosti u slučaju gubitka financijskih instrumenata koje na skrbništvu drže treće osobe kojima je delegirana funkcija pohrane imovine. UAIF će o eventualnim promjenama koje se odnose na odgovornost Depozitara obavijestiti dioničare.

II. Sve ostale odredbe Pravila fonda INSPIRIO zatvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom d.d. ostaju nepromijenjene.

III. Ovlašćuje se Uprava Društva da utvrdi potpuni tekst Pravila fonda u skladu s ovom Odlukom o izmjenama i dopunama Pravila fonda, kao i datum stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Pravila fonda, nakon što se za to ispune propisani preduvjeti.

IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja na Glavnoj skupštini.

Ad. 11. Donosi se odluka o davanju ovlasti upravi Društva za stjecanje vlastitih dionica, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara koja glasi:

1.) Ovlašćuje se Uprava, na stjecanja vlastitih dionica Društva oznake burzovne INSP tijekom razdoblja od 5 (pet) godina od dana donošenja ove Odluke, bez daljnjih potrebnih suglasnosti glavne skupštine Društva, pod sljedećim uvjetima:

• a. Dionice stečene temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već ima, ne smiju prijeći 304.641 dionicu odnosno 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva,
• b. Cijena po kojoj se kupuju vlastite dionice ne smije biti iznad 10% (deset posto) odnosno ispod 10% (deset posto) prosječne tržišne cijene koja je za te dionice ostvarena tijekom prethodnog dana trgovanja.

2.) Uprava može stjecati vlastite dionice na organiziranom (uređenom) tržištu vrijednosnih papira i izvan na organiziranog (uređenog) tržišta vrijednosnih papira.

3.) Uprava može, raspolagati vlastitim dionicama koje već drži ili ih je stekla na temelju ove Odluke na organiziranom (uređenom) tržištu vrijednosnih papira i izvan njega, a da za to nije potrebna posebna odluka Glavne skupštine Društva.

4.) Pri stjecanju i raspolaganju vlastitim dionicama Uprava je ovlaštena odstupiti od odredbe članka 211. i od odredbe članka 308. st. 2. i 4. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno ovom se Odlukom isključuje prvenstvo postojećih dioničara.

5.) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja na Glavnoj skupštini.

S poštovanjem,

___________________ Marko Bešlić predsjednik Uprave