Pre-Annual General Meeting Information • Aug 1, 2024
Pre-Annual General Meeting Information
Open in ViewerOpens in native device viewer
PODNESAK ZA OBJAVU SUBJEKTA UPISA
Podaci o subjektu
MBS: 080053583, EUID: HRSR.080053583
OIB: 46106063049
Naziv subjekta:
JADRAN tvornica čarapa dioničko društvo
Podaci o objavi
Vrsta objave: Druge objave podataka i priopćenja subjekata
Tekst objave:
Na temelju odredbe čl. 278. i 280. Zakona o trgovačkim društvima,
društvo JADRAN tvornica čarapa dioničko društvo, Zagreb, Vinka Žganeca
2, OIB 46106063049, zastupano po direktoru Vinku Barišiću iz Zagreba,
Salopekova 8, OIB 46665054908 (nastavno: Društvo), objavljuje da je
zaprimilo zahtjev dioničara Društva za dopunom dnevnog reda redovite
glavne skupštine Društva koja je sazvana za dan 29. kolovoza 2024.
godine, a koji zahtjev glasi:
"Temeljem odredbe iz članka 278. stavka 2. Zakona o Trgovačkim društvima
(NN 111/93,
34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11,
111/12, 68/13,
110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23), dioničari Društva imatelji
više od jedne
desetine temeljnog kapitala (1/10), i to :
1. Darko Prpić iz Zadra, Put Pudarice 15H, OIB: 43824184192, (9.292
dionica redovne serije koje
predstavljaju 6,56% udjela u temeljnom kapitalu)
i
2. mr.sc. Pavle Stanišić iz Zagreba, Vrbje 7, OIB: 92918089563, (9614
dionica redovne serije
koje predstavljaju 6,79% udjela u temeljnom kapitalu),
ovime postavljaju svoj zajednički
Z A H T J E V
za dopunom dnevnog reda redovite Glavne skupštine
dioničkog društva JADRAN Tvornica čarapa d.d.
sazvane za 29. kolovoz 2023. godine u 12 sati
I. PRAVNI OSNOV
Člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj
56/90, 153/97, 08/98,
113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14, dalje Ustav)
propisano je da
"vlasništvo obvezuje", a stavkom 2. istog članka da su "nositelji
vlasničkog prava dužni
pridonositi općem dobru".
Člankom 159. stavkom 1. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine"
broj 11/93,
34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11,
111/12, 68/13, 110/15, 40/19,
34/22, 114/22 i 18/23, dalje: Zakon) određeno je da je "
dioničko društvo trgovačko društvo
u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu
podijeljenom na
dionice", što im jasno jamči udio u vlasništvu Društva i poduzeća kojem
je Društvo nositelj
proporcionalno njihovom broju dionica u ukupnom broju dionica na koje je temeljni kapital Društva podijeljen. Člankom 169. stavak 1. Zakona je pak određeno da "svaka dionica daje pravo glasa u glavnoj skupštini dioničkog društva (dalje: Društvo)." Članak 223. stavak 1. Zakona odredio je kako se i kome raspodjeljuje dobit društva i da "na nju pravo imaju svi dioničari proporcionalno svojem broju dionica u temeljnom kapitalu" što sam potkrepljuje definiciju da su kod dioničkih društava suvlasnici poduzeća kojem je Društvo nositelj svi dioničari, jer dobit koju dijele proporcionalno broju dionica jedino poduzeće i može generirati. Time su dioničari dioničkog društva suvlasnici i svakog novog trgovačkog društva na koje se zbog izvanrednih okolnosti ili podjele matičnog Društva prenesu poslovi i dobit što proizlaze iz poduzeća kojem je Društvo nositelj ili cijelo poduzeće, što je potvrđeno te konkretnije određeno i odredbom članka 550.a stavak 7. ZTD-a, u odnosu na sva trgovačka društva koja nastanu podjelom matičnog Društva i na koja se potom izdvoji poduzeće (ili njegovi bitni dijelovi i poslovi), koje je prethodno podignuto i razvijeno uplatama dioničara u temeljni kapital. Članak 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) propisuje da je onaj "tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje!", dok je člancima 1135., 1136. 1138. 1140. i 1141. istog zakona Republike Hrvatske (dalje: ZOO) propisano kakve sastojke "dionica" određena na području Europske unije kao "vrijednosni papir" sadrži, kada iz nje nastaje obveza dioničkog društva koje je izdavatelj dionica prema imatelju dionica, kome pripadaju prava iz dionica i tko može zahtijevati ispunjenje tih prava, tj. tražbina koje će nastati temeljem imanja dionice, poput tražbine za neisplaćene ili zaostale dividende, udjele u novim trgovačkim društvima nastalih podjelom matičnog dioničkog društva s odvajanjem ili izdvajanjem i sl. Člankom 278. stavkom 2. Zakona propisano je da dioničari koji zajedno imaju udjele u visini dvadesetog dijela temeljnog kapitala mogu zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red glavne skupštine i da se to objavi, pod uvjetom da uz svaki novi predmet koji se stavlja na dnevni red dostave i obrazloženje ili prijedlog odluke koja se predlaže Glavnoj skupštini. Manjina iz članka 278. stavaka 2. Zakona ovlaštena je predložiti i opoziv te imenovanje novih članova nadzornog odbora, koje potom sukladno članku 256. stavku 1. istog zakona izglasava glavna skupština društva. Iz navedenih zakonskih odredbi posve jasno proizlazi slijedeće: Da su dioničari društava kapitala osnivači i nositelji vlasničkih prava u dioničkom društvu, koji su prema Ustavu RH i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dužni doprinositi općem dobru, dakle 2 koristiti sva svoja dostupna zakonska prava i ovlaštenja imatelja dionica na području Europske unije kako bi spriječili one radnje iii situacije koje sprječavaju doprinos općem dobru ili su suprotne načelima i definiciji općeg dobra, dok ih vlasništvo nad jednom dvadesetinom ili temeljnog kapitala bilo kojeg dioničkog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovlašćuje da sazovu izvanrednu glavnu skupštinu da dopune dnevni red redovne glavne skupštine dioničkog društva, uz uvjet da predmeti kojima se dnevni red dopunjuje na zahtjev manjine budu obrazloženi ili sadrže prijedlog odluka. Također su time dioničari sa navedenim udjelom u temeljnom kapitalu dioničkog društva na području cijele Europske unije ovlašteni Glavnoj skupštini dioničara predložiti raspravljanje svih predmeta i pitanja od ekonomskog, pravnog, tehnološkog i drugog značaja za dioničko društvo ili njegove dioničare, te predlagati donošenje svih odluka koje se tiču zaostalih obveza Društva ili povezanih strana prema imateljima vrijednosnog papira koji je izdavatelju uplaćen u cijelosti. Propuštanje da prizna ta prava korporativnog upravljanja svih dioničara Društva koji pojedinačno ili skupno drže 5% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili još gore potpuna negacija istih prava manjinskih dioničara od strane upravljačkih i nadzornih tijela dioničkog društva u pravilu predstavlja ozbiljne i višekratne prekršaje protiv aktualne primarne i sekundarne legislative Europske unije i zakona Republike Hrvatske, te predstavlja očitu diskriminaciju manjine u dioničkom društvu podložnu službenim pritužbama Europskoj komisiji i prijedlozima na dulji rok diskriminirane manjine Europskoj komisiji da pokrene službenu istragu, a sasvim sigurno takvo ponašanje upravljačkih ili nadzornih tijela javnih i izlistanih dioničkih društava nije sukladno Deklaracijama ili Izjavama o zaštiti ljudskih prava koje u državama članicama u pravilu potpisuju upravni odbori dioničkih društava u svojim godišnjim financijskim izvještajima, i koje je prisutno dulji niz godina i u službenim godišnjim financijskim izvještajima dioničkog društva JADRAN
d.d.
Članak 244. stavak 2. ZTD-a ovlašćuje dioničare da u glavnoj skupštini
dioničkog društva izglasaju
nepovjerenje članovima uprave i njezinom predsjedniku, temeljem kojeg
nadzorni odbor
može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave iii predsjednika.
Zakonom je, člankom 254. stavkom 2. propisano da nadzorni odbor
dioničkog društva
srednje visine temeljnog kapitala može imati do 15 članova, a isti
članak Zakona (stavak
1) propisuje pobliže najmanji broj članova koji nadzorni odbor dioničkog
društva mora
imati da bi odluke koje on donosi i suglasnosti koje on daje
rukovoditeljima za sklapanje
važnih pravnih poslova bili valjani
i zakoniti. Članak 256. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima određuje
da članove
nadzornog odbora imenuje Glavna skupština.
3
II. ZAKONODAVNI OKVIR EU I PRAVILA ZA PRIMATELJE POTPORA IZ PRORAČUNA EU
Članak 9.c. Direktive (EU) 2017/828 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEČA od 17.
svibnja 2017. odredio
je da zemlje članice moraju osigurati da o svim bitnijim (financijski
značajnim)
transakcijama
dioničkog društva sa
"povezanim strankama"2 pa ukoliko zbog zapreke poput one iz čl.9.c.
točke 4. EU Direktive nadzorni odbor društava kapitala ne može dati
suglasnost (npr. jer
nema dovoljan broj članova koji nisu u sukobu interesa ili sami
"povezane stranke") o takvim
transakcijama mora odlučivati i svoju suglasnost za njih dati Glavna
skupština dioničkog
društva.
Računa se da uprava i nadzorni odbor trgovačkih društava koja su aktivni
izvoznik u druge
zemlje članice EU kontinuirano i savjesno prati recentne promjene u
sekundarnoj legislativi
EU, posebno pravila za povlačenje EU sredstava, te poznale sva važna
načela Uredbe3
(EU) 2020/2092 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020.
godine.
Primjena mjera iz članka 5. Uredbe EU 2020/2092 ukoliko postoje ili
nastanu okolnosti
navedene člankom 3. Uredbe (npr. prisutne u ovršnom postupku protiv
Društva br.
1693/20) ili druge značajke povrede načela vladavine prava ili Zakona EU
(pr. u odnosu
korisnika proračuna EU prema manjinskim skupinama) otvara pitanje
financijskih reperkusija i
reputacijskog rizika dugotrajnog isključivanja malih dioničara iz
procesa korporativnog
upravljanja, ukoliko slučaj završi pred Sudom Europske unije uslijed kolektivne pritužbe dugotrajno diskriminiranje manjine u glavnoj skupštini Europskoj Komisiji. Kontinuirano nekorektan pristup prema manjini u bilo kojem društvu tako i dioničkom, vođenje politike diskriminacije, kršenje ljudskih prava ili propisa za raspodjelu EU sredstava može uzrokovati različite sankcije i prisilne mjere Europske komisije, od penala u visini godišnjih prihoda Društva do obveze povrata bespovratnih potpora povučenih iz proračuna Europske unije. Europska komisija takve sankcije nerijetko izriče i povezanim osobama prekršitelja Zakona EU, ukoliko ih tijela poput EPPO detektiraju kao uzročnike prekršaja protiv osnivačkih Sporazuma Europske Unije ili sekundarne legislative Europske unije. 2 Direktiva (EU) 2017/828 prenesena u pravni poredak RH u cijelosti jasno navodi propis EU koji određuje koje sve pravne i fizičke osobe se smatraju "povezanim strankama 3 Različito od nekih Direktiva sve Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća su prisilno važeći propisi u svim državama članicama EU, kojih kršenje izravno povlači mjere EK, suspenzivne mjere EK i moguću istragu EPPO-a Zadatak glavne skupštine Društva je postići da se slučaj zatvori u razumnim okvirima odnosa između Društva i njegovih dioničara i izbjegne reputacijski rizik po Društvo i njegove marke. Sukladno navedenim propisima Republike Hrvatske i EU postoji čvrsta pr avna osnova za prihvaćanje ovog Zahtjeva od strane uprave Društva i stavljanje predloženih predmeta na dnevni red glavne skupštine sazvane za 29. kolovoz 2023. godine u sjedištu Društva. III. SVRHA ZAHTJEVA: Kratkoročno riješiti pitanja poslovnih i pravnih odnosa Društva i njegovih dioničara u kojima dioničari kontinuirano gube svoj uloženi kapital, dok Društvo generira značajne gubitke i previše povećava kratkoročne obaveze, a dugoročno postići da mali dioničari mogu dalje neometano na glavnim skupštinama i temeljem svojih vlasničkih prava u Društvu ostvarivati sva zakonska prava navedena Pravnim osnovom. Svi predloženi predmeti su od odlučujućeg značaja za ekonomsku dobrobit i daljnju održivost poduzeća
Jadran tvornica čarapa d.d. ili prava i dobrobit njegovih dionika (pod dionike se misli na dioničare, ali i na vjerovnike koji nisu osigurani vrijednom fizičkom imovinom poduzeća JADRAN tvornica čarapa d.d.). IV. RAZLOZI ZAHTJEVA Nesukladnost između ophođenja dioničkog društva i njegovih rukovoditelja prema malim dioničarima sa službenim anti-diskriminacijskim politikama i politikom zaštite ljudskih prava koja se navodi u službenim izvješćima dioničkog društva u točki 35. GFI -a za 2022. godinu koji se predlažu prihvatiti prijedlogom odluke Ad. 2. redovitog dnevnog reda glavne skupštine. To sve može upućivati da Društvo koje povlači bespovratna sredstva sufinancirana iz proračuna EU ne poštuje temeljna načela vladavine prava EU, kojih je poštivanje izravno vezano sa pravom povlačenja i korištenja bespovratnih potpora EU (što najbolje pojašnjava točka II. Zahtjeva). Nesprječavanje ovakvih okolnosti i neispravljanje stvarno nastalih nepravilnosti u odnosu Društva prema njegovim malim i manjinskim dioničarima isto tako predstavlja reputacijski i financijski rizik po Društvo. Pošto naslovljeni manjinski dioničari kao nositelji vlasničkih prava u Društvu i odgovarajućih ustavnih obaveza nisu dali svoju pisanu ni usmenu suglasnost za nepoštivanje bilo kojeg propisa EU od strane Društva u kojem su imatelji više od jedne dvadesetine kapitala, ovaj Zahtjev treba usvojiti u žurnom postupku učinkovite i savjesne uprave, tj. rukovoditelja Društva, pa predloženi predmet broj 12. i odluku Ad. 13. staviti na dnevni red glavne skupštine sukladno Zakonu, da glase kako slijedi: 4 Na temelju odredbe članka 278. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 11/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 1 11/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22 i 18/23), a nastavno na: kontinuirano nepoštivanje sekundarne legislative Europske unije, članka 9.c. Direktive (EU) 2017/828 EUROPSKOG PARLAMENTA I VLJEĆA od 17. svibnja 2017.4, koja je u cijelosti prenesena u hrvatski pravni poredak, prilikom sklapanja transakcija sa povezanim stranama Jadran čarape proizvodnja d.o.o. i Jadran čarape trgovina d.o.o. uz istovremeno povlačenje bespovratnih proračunskih sredstava Europske unije koje prelaze
trogodišnji de minimis prag određen regulativama i uredbama EU (a) mogućih implikacija sa prisilnim propisima Europske unije za povlačenje de minimis potpora iz proračuna EU nastalih prijenosom maloprodaje i izvoza Društva na povezane strane tijekom cijelog perioda povlačenja potpora EU koje se implikacije mogu odraziti nepovoljno po financijski položaj ili ugled Društva (b) propuštanje uprave i nadzornog odbora Društva da zbog nedostatnog broja članova nadzornog odbora za odobrenje transakcija sa povezanim strankama na način propisan Zakonom Republike Hrvatske i Direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća u svezi kontinuirano i neprekidno prisutnih okolnosti iz članka 9.c. točke 4., 3. alineje Direktive (EU) 2017/828 i članka 263.b. stavka 2. ZTD-a, na dnevni red glavne skupštine sazvane za 29. kolovoz 2023. godine stave i odluku o odobrenju bitnih transakcija s povezanim strankama koje pojedinačno ili zajedno prelaze prag iz članka 263.b. stavka 1. ZTD-a naslovljeni manjinski dioničari Društva Darko Prpić i mr. sc. Pavle Stanišić zahtijevaju dopunu dnevnog reda izvanredne Glavne skupštine Društva sazvane za 29.08.2024. u 11 sati objavom u sudskom registru od 12.07.2024. točkama dnevnog reda Ad. 4, Ad. 5, Ad. 6., Ad. 7, Ad. 8, Ad. 9 i Ad. 10, tako da iste glase: "Ad 4. Izvješće direktora Društva i rasprava Glavne skupštine o zajmu visine veće od 10% iznosa temeljnog kapitala Društva primljenom od povezane strane Jadran čarape proizvodnja d.o.o. kojoj je direktor u vezi sa direktorom Društva iz članka 248. stavka 1. ZTD-a i o zaostalim dividendama i distribuciji zaostalih dividendi članovima nadzornog odbora tj. dva dioničara društva kroz isplate anuiteta tražbina iz predstečajne nagodbe u periodu od 30.06.2019. – 31.12.2024. godine." Obrazloženje Glavnoj skupštini dioničara je pod točkom dnevnog reda Ad 13. dana 29.08.2023. predloženo glasati za prihvaćanje " Izvješća uprave društva o zaostalim dividendama i distribuciji zaostalih dividendi članovima nadzornog odbora, tj. dva dioničara društva kroz isplate anuiteta tražbina iz predstečajne nagodbe u periodu od 1.1.2019. – 31.12.2022. godine". Međutim, iako su Društvo i svi tadašnji članovi nadzornog odbora Društva s navedenim predmetom dnevnog reda
na zahtjev manjine i pripadajućim obrazloženjem raspolagali 30 dana prije održavanja te Glavne skupštine, Društvo nikada nije objavilo tekst navedenog izvješća uprave, koje je dakle u sklopu 5 dnevnog reda redovite glavne skupštine u 2023.-oj godini predloženo dioničarima na glasanje. Takav propust Društva i njegovih tijela da se izvješće koje se glavnoj skupštini predlaže na glasanje transparentno objavi bio je protivan članku 280. a stavku 1. točki 3. Zakona o trgovačkim društvima. Potom se ova povreda Zakona od strane Društva i njegovih tijela nastavlja i na sam dan održavanja Glavne skupštine, kada dioničari to izvješće nisu pronašli u sklopu dokumenata izloženih na pregled u prostorijama Društva sukladno Pozivu za glavnu skupštinu, pa čak i poslije održavanja Glavne skupštine do daljnjeg, jer su mali dioničari pisanim putem od Društva zatražili da se to izvješće koje je usvojeno na Glavnoj skupštini (u bitnome glasovima tadašnjih vodećih dioničara), transparentno objavi na internetskim stranicama Društva da ga svi dioničari mogu pročitati i usporediti sa godišnjim financijskim izvještajima Društva iz perioda u kojem su takve tražbine članova nadzornog odbora prema Društvu nastale. Osim navedenog, točka Ad 13. dnevnog reda Glavne skupštine iz 2023. g. uopće nije bila predložena u formi prijedloga "odluke dnevnog reda" nego u formi predmeta koji podrazumijeva davanje izvješća uprave ili direktora Društva o pitanju od naročitog značenja dioničarima dioničkog društva i pravilnome radu glavne skupštine, što raspolaganje zadržanom dobiti Društva koje nikada nije pojašnjeno svakako jest. Osim navedenih razloga za stavljanje ovog predmeta na dnevni red ističemo i slijedeće relevantne činjenice: I) da su sa danom 31.12.2023. godine u sklopu revidiranih godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2023. g. i pripadajućeg izvješća uprave o stanju Društva u 2023., tražbine pojedinih neimenovanih dioničara i "članova Nadzornog odbora" za zajmove bez podrobnog objašnjenja u bilješkama iskazane u iznosu od 351 tisuću eura (str. 41. GFI 2023. u svezi neobjašnjene bilješke 30.) i to tako da je navedeni financijski podatak u djelomičnoj opreci s podacima o ukupnim (preostalim) obvezama iz predstečajne nagodbe iskazanim u godišnjim financijskim izvještajima Društva za 2021. i 2022. godinu (str. 10. i 11. revidiranog
GFI za 2022., te str. 57.
i 58. revidiranog GFI za 2021., bilješka 28. u oba GFI) kao i sa
podacima iskazanim na stranici
5. kvartalnog izvješća Društva za 4. kvartal 2023. pod kategorijom C)
Bilance Društva točkom
10. i kategorijom 10) točkama 9. i 12. , ili isto nije dobro razjašnjeno
u smislu bilješke 31. u GFI
za 2021. (str. 59) i GFI za 2022. (str. 12)1
II) da je u sklopu revidiranih godišnjih financijskih izvještaja Društva
za 2023. g. bilješkom 30.
bez objašnjenja iskazano povećanje dospjelih obveza po predstečajnoj
nagodbi i to za iznos od
135.000 eura, dok se istovremeno bilježi i povećanje obveza Društva za
"zajmove domaćih
pravnih i fizičkih osoba i depozite" u iznosu od čak 654 tisuća eura, i
to temeljem bitnih izmjena
godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2021. i 2022. godinu koja
je glavna skupština već
usvojila 2022. i 2023. godine te se time nisu mogla mijenjati na razini
uprave dioničkog društva,
pogotovo ne bez prethodnog ispitivanja od strane nadzornog odbora koji
ima dovoljan broj
članova bez sukoba interesa opisanog odredbama članaka 248. i 248. a
ZTD-a, i člana
propisanog odredbom članka 255. stavka 5. ZTD-a (NN 40/19, 18/23)
III) da su izvješća uprave o poslovanju i stanju Društva u 2021. i 2022.
zajedno sa revidiranim
GFI-ima za 2021. i 2022. g. (kojih je izmjenom generirani i sporan
financijski podatak iz bilješke
1 iz kojih pak izlazi da su pojedini neimenovani vjerovnici
predstečajnog postupka
kreditirali Društvo svojim tražbinama ??
30. revidiranog GFI za 2023. opisan prethodnom činjenicom.) već usvojena
od strane Glavne
skupštine Društva pod točkama Ad 2. za 2021. (14.07.2022.) i također pod
Ad 2. za 2022.
(29.08.2023.) i da je potom odluka Ad 2. dnevnog reda Glavne skupštine
iz 2022. godine točkom
Ad 11. dnevnog reda potvrđena na glavnoj skupštini Društva dana
29.08.2023. (time je potvrđen
i kompletan GFI za 2021.), i to glasovima upravo istih članova Nadzornog
odbora čijih se tražbina
prema Društvu s naslova zajmova tiče ovaj predmet dnevnog reda, kao i
glasovima nekadašnjeg
vodećeg dioničara Društva Danka Prgometa, čije su dionice dulje od 15
godine bile založene kod
vodećeg dioničara Društva na dan 31.12.2023., javnog dioničkog društva
Valamar Riviera d.d.
iz Poreča
Povodom iznesenog, manjinski dioničari prinuđeni su ponoviti stavljanje
ovog predmeta na
dnevni red glavne skupštine u 2024. godini, sa potrebnim izmjenama, i u
PODNESAK ZA OBJAVU SUBJEKTA UPISA
sklopu njega zatražiti konačno pisano i usmeno izvješće uprave Društva o porijeklu dividendi i pratećih tražbina "dioničara i članova nadzornog odbora" na ime zajmova opisanih činjenicom pod II), i to u kontekstu značajnih materijalnih i pravnih okolnosti da je znatan dio tih tražbina prethodno njihovoj prijavi u postupak predstečajne nagodbe iz koje su proizašle, bez odgovarajuće odluke glavne skupštine Društva u 2012. ili 2013. godini jednostavno preinačen iz "zadržane dobiti" Društva u "neisplaćene tražbine dioničara" s osnove udjela u rezultatu, ali svakako i u kontekstu da su iste tražbine potom godinama isplaćivane prema dinamici otplate tražbina predstečajnih vjerovnika ugovorenoj Predstečajnom nagodbom, sklopljenom pred TRgovačkim sudom u Zagrebu u travnju 2018. godine, od kada je do 31.12.2023. godine već prošlo 4 godine i 6 mjeseci otplate računajući sa počekom jamčenim Sporazumom PSN-a. Pitanje porijekla tih dividendi mora se na izvanrednoj ili redovitoj Glavnoj skupštini 29.08.2024. g. raspraviti između od strane uprave Društva sa dioničarima koji čine glavnu skupštinu Društva i pojasniti kako je uopće zadržana dobit Društva, temeljem kojih propisa i pod kojim specijalnim uvjetima bez Zakonom propisane odluke Glavne skupštine Društva mogla postati tražbina dijela dioničara i nekadašnjih članova NO-a, posebno prije bilo kakvog glasanja o usvajanju izvješća uprave o poslovanju i stanju Društva u 2023.-oj g. i GFI-a za 2023. koje protivno članku ZTD-a uopće nije pregledao ni odobrio nadzorni odbor dioničkog društva, time ni član propisan člankom 255. stavkom 5. ZTD-a., a u sklopu kojeg su pravljeni bitni ispravci raznih materijalnih vrijednosti iz revidiranih godišnjih financijskih izvješća Društva iz prethodnih godina, koje je već usvojila Glavna skupština u 2021. i 2022. godini i dodatno pojačala Glavna skupština Društva u 2023. potvrđivanjem točkom Ad 11. dnevnog reda Glavne skupštine u 2023. g. iako valja naglasiti da to prema stajalištu podnositelja nije provedeno na zakonski predviđen način pošto je istom "potvrđujućom" odlukom potvrđeno više formalno i pravno posve različitih odluka glavne skupštine dioničkog društva, koje ne mogu biti skupno potvrđivane2. Osobito je suspektno da su isti dioničari koji po novom izvješću potražuju bitne iznose na ime "danih zajmova fizičkih i pravnih osoba" Društvu, također glasali i za usvajanje godišnjih financijskih izvješća Društva iz ranijih godina u kojima su te tražbine kudikamo manje i još su glasali i za potvrđivanje tih usvajanja. Ispada po tome da vjerovnici ili 2 jer se za neke od tih odluka prema Zakonu određeni dioničari izuzimaju od glasanja, a za neke opet ne a) nisu znali vlastite tražbine prema Društvu u periodu kada su se tražbine generirale ili b) su ih zatajili kao povlaštene informacije kao što je zatajena povlaštena informacija od kritičnog značaja za odluku dioničara o kupnji ili prodaji financijskog instrumenta JDTC, o pozajmici od društva Jadran čarape proizvodnja d.o.o. u posrednom većinskom vlasništvu člana uže obitelji direktora, koja premašuje 10% iznosa temeljnog kapitala Društva što jasno upućuje da ju ni upisana ni neformalna uprava dioničkog društva JADRAN d.d. nipošto u 2023. godini nije mogla uzeti od povezane strane Jadran čarape proizvodnja d.o.o. bez suglasnosti nadzornog odbora, jer se očito radi o pravnom poslu koji je bez odgovarajuće suglasnosti kolektivnog tijela dioničkog društva iz članka 254. ZTD-a sklopljen protivno Zakonu o trgovačkim društvima3, , tj. ništetnom pravnom poslu pri čemu je vrlo upitno kako bi se davatelj pozajmice pozivao da mu nije poznato da drugu ugovornu stranu, onu koja prima tu pozajmicu od povezane strane J.Č.P. d.o.o., zastupa osoba s kojom je većinski vlasnik i direktor davatelja iskazanog zajma vrijednosti veće od 10% temeljnog kapitala Društva u vezi iz članka 248. stavka 1. Zakona. "Ad 5. Donosi se odluka o raskidu poslovanja i transakcija Društva sa vodećim povezanim stranama od kojih Društvo i dioničari ne ostvaruju ekonomske koristi i imenovanju revizora za ispitivanje dosadašnjih takvih transakcija, te štete koja je Društvu nastala ili mogla nastati iz takvog zakonski nereguliranog poslovnog odnosa Društva i povezanih strana 1. Glavna skupština Društva usvaja pravno stajalište da su prema utvrđenju revizora Društva i iskazanim podacima u revidiranim godišnjim financijskim izvješćima Društva o vrijednosti poslova sa povezanim stranama, vodeće povezane strane Društva u 2021.-oj , 2022.-oj, i 2023.-oj godini pravni subjekti u 100%-tnom vlasništvu poduzetnika TRIASVISIA d.o.o., i to trgovačka društva registriranog u sudskom registru
PODNESAK ZA OBJAVU SUBJEKTA UPISA
Trgovačkog suda u Zagrebu pod tvrtkama Jadran čarape proizvodnja d.o.o. i Jadran čarape trgovina d.o.o., sa sjedištem na adresi sjedišta Društva, a da se na tržištu već dulji niz poslovnih godina ponašaju kao pravni sljednici Društva i većim dijelom svojeg poslovanja obraćaju dugogodišnjim partnerima i veleprodajnim ključnim klijentima Društva iz perioda još prije njihovog osnivanja i razvoja, poput DM-a, Konzuma, lanca dućana BIPA, Republike Hrvatske i drugih. 2. Glavna skupština Društva usvaja stajalište da su povezane strane iz točke 1. ove odluke Glavne skupštine mogle nastati jedino podjelom Društva s odvajanjem i osnivanjem novih trgovačkih društava, kako je na ista trgovačka društva s tvrtkama koje sadrže prepoznatljivo zaštićeno intelektualno vlasništvo Društva očevidno preneseno gotovo cjelokupno ili cjelokupno poduzeće kojem je do sklapanja značajnijih poslova i transakcija između Društva i tih pravnih osoba stvarni nositelj jedino i isključivo Društvo. 3 odredbi iz članka 248. a stavak 1. ZTD-a 3. Utvrđuje se da ni u jednoj od zadnje tri poslovne godine, a posebno ne u 2022. - oj i 2023.-oj godini ne postoji Sporazum o prijenosu (dijelova) poslovanja, proizvodnje i/ili ljudskih potencijala i radnih mjesta Društva na pravne subjekte iz točke l. ove odluke ili Sporazum o vođenju poslovanja između Društva i povezanih strana iz točke I. koji su odobreni od glavne skupštine Društva jer je odobravanje i usvajanje takvih ugovora i sporazuma isključivo u nadležnosti glavne skupštine dioničkog društva, dok navedeni prijenos poslova, radnih mjesta i proizvodnje Društva na povezane strane nije bilo predmet dnevnog reda redovnih ili izvanrednih glavnih skupština Društva u periodu između 2019.-te i 2024.-te godine, niti postoji javno dostupno odobrenje radničkog vijeća Društva za prijenos razvijenih ljudskih potencijala / radnih mjesta Društva u povezane strane utvrđene točkom 1. 4. Utvrđuje se da pravni subjekti iz točke l. koje posluju iz sjedišta i maloprodajnih lokala Društva do dana objave poziva za Glavnu skupštinu Društva od 29.08.2023. godine svim dioničarima Društva nisu omogućili ili pismeno ponudili stjecanje statusa opisanog odredbom iz članka 550. stavak 7. Zakona o trgovačkim društvima. 5. Raskida se poslovni odnos sa povezanim stranama iz točke 1. ove odluke i opoziva povezani prijenos poduzeća kojem je nositelj Društvo na te povezane strane proveden prijenosom
maloprodaje, veleprodaje, razvijenih ljudskih potencijala Društva i marketinga tijekom posljednjih 3 – 5 poslovnih godina, te dovršen prijenosom dijela preostalih radnika i same proizvodnje Društva na povezanu stranu Jadran čarape proizvodnja d.o.o. u periodu dok Društvo nije imalo nadzorni odbor" Temeljem članka 278. stavak 2. ZTD-a na dnevni red Izvanredne glavne skupštine sazvane za 20.06.2024. godine nakon točke 3. kao 4. točka dnevnog reda dodaje se predmet koji glasi: "Ad. 6) Izvješće uprave i rasprava glavne skupštine o upotrijebi i distribuciji COVID-potpora povučenih u razdoblju 2020.- 2022. godine za radna mjesta Društva ugašena u zadnjem kvartalu 2023. godine ili kasnije u 2023. godini prebačena na Jadran čarape proizvodnju d.o.o." Obrazloženje U periodu navedenom naslovom predmeta dnevnog reda radna mjesta Društva su nedvojbeno sanirana i sufinancirana novčanim potporama – mjerama SRV (skraćeno radno vrijeme) i ORM (očuvanje radnih mjesta), koje je Društvo putem HZZ-a povuklo iz Europskog socijalnog fonda, dakle proračuna Europske unije. Uprava je dužna obrazložiti glavnoj skupštini gdje su u međuvremenu nestala ta radna mjesta, što je društvo s njima proizvelo nakon primitka potpora iz EU proračuna, za koga je Društvo proizvodilo proizvode sa radnim mjestima očuvanim proračunskim novcem EU, kome je prodalo te proizvode i po kojoj cijeni, tj. sa kakvom dobiti za Društvo. Kvartalna izvješća uprave i godišnje izvješće, koja nije ovjerio nadzorni odbor, za 4. kvartal 2023. i 1. kvartal 2024. i pokazala su drastičan pad otvorenih radnih mjesta u Društvu sa 55, na svega 5 zaposlenika. To bi značilo da su se europska sredstva povlačila za radna mjesta, za koja je već bilo u planu gašenje, pa dioničari Društva moraju znati da li je takav plan dan na znanje EU i HZZ-u i gdje su nestali ti radnici i njihova radna mjesta. Izlazi da radna mjesta u Društvu propadaju nakon povlačenja Covid-potpora temeljem drastičnog pada prihoda uzrokovanog nepovoljnim transfernim cijenama, dok u povezanoj strani Jadran čarape proizvodnja d.o.o. proizvodnja i veleprodaja samo rastu. Uprava treba objasniti dioničarima da li to , kada se uzme u obzir da je upravo Jadran ČP-u Društvo prodalo većinu svoje proizvodnje tijekom perioda potpora iz EU proračuna, znači da je COVID-potporama posredno sufinancirana
ta pravna osoba. Programi sufinancirani iz EU proračuna nisu zamišljeni da se godinu nakon poslovnog razdoblju povlačenja izdašnih sredstava poduzetnika računovodstvenim tehnikama odvede u bankrot. Pogotovo u svjetlu podataka koje je dostavila privremena stečajna upraviteljica Društva koja je u svojem Izvješću od 08.07.2024. konstatirala da su povezana poduzeća JADRAN tvornica čarapa d.d. i Jadran čarape proizvodnja d.o.o. poslovala na način da je potonje društvo zbrinjavalo otpuštene radnike JADRAN tvornice čarapa d.d. "Svi radnici su zbrinuti na način da su zasnovali radni odnos u društvu Jadran čarapa proizvodnja d.o.o. koja je osigurala prostor za proizvodnju s obzirom da je nekretnina u kojoj je stečajni dužnik obavljao poslovanje Jadrana d.o.o. prodana u ovršnom postupku" Dodatno, iz očitovanja HZMO-a kao priloga navedenom izvještaju, vidljivo je da Društvo na 21.06.2024. zapošljava 5 zaposlenika (kao što navodi i tromjesečni izvještajna 31.03.2024.): 4 radnika srednje stručne spreme na dugotrajnom bolovanju i jednu osobu i osobu VSS koja radi 1 sat dnevno, a na navedenom popisu zaposlenika i osiguranika nema direktora Društva. Stoga očekujemo od Uprave društva obrazloži Glavnoj skupštini koji su točno zaposlenici Društva i na temelju koje odluke u zadnje tri godine prebačeni u društvo Jadran čarape proizvodnja d.o.o. Temeljem članka 278. stavak 2. ZTD-a na dnevni red Izvanredne glavne skupštine sazvane za 20.06.2024. godine nakon točke 6. kao 7. točka dnevnog reda dodaje se predmet koji glasi: "Ad. 7) Izvješće uprave i rasprava dioničara o Planu podjele Društva s odvajanjem i dodjeli udjela dioničarima iz čl. 550.a stavka 7. Zakona o trgovačkim društvima po uspješnoj provedbi podjele Društva i izdvajanja tzv. »profitnih centara« - novih društava Jadran-čarape trgovina d.o.o. i Jadran čarape proizvodnja d.o.o." Obrazloženje Podnositelji iz redova manjinskih dioničara su još prošle godine dopunom dnevnog reda glavne skupštine od 01.08.2023. (Ad. 12) ukazali da iz sjedišta i maloprodajne mreže Društva već dulji period djeluju dva nova društva sa zaštićenim imenom "Jadran čarape" u nazivu tvrtke. Ta dva nova "Jadrana" na plasmanu proizvoda i dizajnerskih linija koje je razvilo Društvo, nekadašnjim tradicionalnim ključnim kupcima Društva (npr. trgovačkim lancima DM, Kaufland i
Konzum) svojem vlasniku TRIASVISIA d.o.o. iz Zagreba, ostvaruju milijunske prihode i izdašnu dobit, iako isti subjekt nije vlasništvo Društva ni svih njegovih dioničara. Podnositelji su nedvojbeno dokazali se ta dva nova "Jadran-čarape" društva pri tome godinama koriste zaštićenim brandom Društva bez naknade, dok ih revizor Društva u godišnjim financijskim izvještajima ističe kao "Povezane strane". Upravi i nadzornom odboru se na glavnoj skupštini Društva 29.08.2023. ukazalo i to da (staro) Društvo nema nikakve koristi od dva trgovca nastanjena u sjedištu Društva pod imenom svoje zaštićene robne marke "Jadran čarape", kao i to da nije jasan pravni temelj na kojem su unosni poslovi Društva preneseni na dvije pravne osobe u vlasništvu trećih osoba, umjesto da su im osnivač Društvo ili osobe iz članka 550.a stavka 7. Zakona o trgovačkim društvima. GFI Društva za 2020., 2021. i 2022. godinu nedvojbeno ukazuju da u sve tri promatrane godine međusobne transakcije (starog) Društva i dva novo osnovana "Jadrančarape" društva višestruko premašuju prag iz članka 263. b stavak 1. ZTD-a. Kako Društvo usprkos svojoj zakonskoj obvezi iz članka 263. c stavka 1. i stavka 2. nikada nije objavilo transakcije s tim povezanim osobama (zbog prelaska praga iz članka 263. b St. 1.), i prirodu odnosa Društva s tim povezanim osobama, a ne postoje dokazi da je nadzorni odbor sukladno čl. 263. b st. 1. ZTD-a dao suglasnost za te transakcije Društva i mišljenje o koristi tih transakcija za Društvo i njegove dioničare, dioničari su sami istražili odnos između Društva i društava Jadran-čarape trgovina d.o.o. (u daljem tekstu: Jadran ČT) i Jadran čarape proizvodnja d.o.o." (u daljem tekstu: Jadran ČP). Trebalo je utvrditi pravni i materijalni aspekt poslovanja Društva preko povezanih strana od kojih Društvo nema nikakve vidljive koristi, kako bi svi dioničari utvrdili koja je zapravo pravna osnova za ovakav prijenos vrijedne nematerijalne imovine Društva, poslovnih tajni i poslovno-tržišnih segmenata na dva novo osnovana društva, od maloprodaje, preko izvoza, do veleprodajnih kupaca iz segmenta trgovačkih lanaca, te naposljetku i same proizvodnje Društva. Dioničari Društva koji drže više od 15% udjela u Društvu utvrdili su da postoji isključivo tri različita pravna osnova po kojima bi u Republici Hrvatskoj dva društva kao Jadran ČT i Jadran
ČP kroz relativno kratko razdoblje od 5 - 6 godina mogla Društvu preuzeti njegovo cjelokupno veleprodajno tržište, izvoz i poslovanje u maloprodaji, i to sa svega 20.000 kuna početnog uloga po novom društvu prilikom osnivanja. To su slijedeće pravne osnove: 1. Neki od poduzetničkih ugovora iz članka 479. stavak 1. i čl. 480. st. 1. ZTD-a, koji svi podrazumijevaju naknadu + otpremninu dioničarima (starog) Društva, te sukladno čl. 481. st. 1. ZTD-a prethodnu suglasnost glavne skupštine Društva sa 3/4 temeljnog kapitala zastupljenog na skupštini, dok na snagu stupaju upisom u sudski registar, sukladno odredbi čl. 482. st. 2. ZTD-a. 2. Da im je osnivač nitko drugi osim Društva , dakle da su to tvrtke kćeri u 100%-tnom vlasništvu Društva od dana koji prethodi prvom danu u kojem je započet proces prijenosa nematerijalne imovine i Goodwill-a / ( know-how) Društva, te razvijenih poslovnih grana Društva kao maloprodaja, veleprodaja, dizajn i dr. 3. Podjela društva sa odvajanjem, zakonski uređena odredbom članka 550.a i 550.b ZTDa, sa dodjelom udjela u novim društvima koja se osnivaju u svrhu podjele starog Društva svim dioničarima starog Društva sukladno odredbi članka 550.a stavak 7. ZTDa, uz donošenje Plana podjele s odvajanjem sukladno članku 550.b stavku 2. ZTD-a Kako poduzetničkih ugovora između Društva i tih novih pravnih slijednika Društva nema u sudskom registru, i kako Društvo očito iz nepoznatog razloga nije postalo osnivač i većinski dioničar ili udjelničar nijednog od dva nova društva na koja je tijekom posljednjih 5 - 8 poslovnih godina Jadran tvornica čarapa d.d. bez naknade izdvojila veći dio svoje vrijedne nematerijalne imovine i profitnih poslova, nedvojbeno je da su društva Jadran ČT i Jadran ČP mogla nastati jedino podjelom Društva sa odvajanjem. To potvrđuje i službena objava Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Gospodarska diplomacija, od 29.12.2015. te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Oba ta Vladina tijela afirmativno su pisala o restrukturiranju Društva i potvrdili da su vjerovnici Društva (među kojima je najveći bila RH) dali suglasnost za "Plan operativnog i financijskog restrukturiranja", u sklopu kojeg je direktor Vinko Barišić prema tekstu MVEP-a odredio razdvajanje profitnih centara, prijenosom proizvodnje i maloprodaje na nova društva tvrtke "Jadran", dakle MVEP je potvrdio
najavu podjele Društva s odvajanjem na način propisan odredbom članka 550.a. Zakona o trgovačkim društvima, sa izdvajanjem nematerijalne imovine (Goodwill, know-how, poslovne tajne, baze podataka, razvijenih ljudskih potencijala, zaštićenih dizajna, baze kupaca i dr.) na nova društva, kako propisuje odredba iz članka 550.a stavka ZTD-a. Očito je da se ovo kanilo izvesti sukladno zakonima Republike Hrvatske, jer inače RH, kao uostalom ni Grad Zagreb, ne bi mogli prihvatiti Plan operativnog i financijskog restrukturiranja Društva koji tako nešto prešutno ili izričito podrazumijeva, a Zakon poznaje samo jedan način na koji se smije i može provesti "razdvajanje profitnih centara", tj. izdvajanje u nova društva važnih segmenata poslovanja jedne tekstilno-modne kompanije kao što su maloprodaja, veleprodaja, marketing i proizvodnja, uz nastavak starog Društva (dok ne završi u stečaju zbog formiranja transfernih cijena na vlastitu štetu). To je u bitnome model podjele dioničkog društva "sa odvajanjem", predviđen člankom 550.a. stavak i stavak ZTD-a. - Poveznica na medijsku objavu MVEP-a od 29.12.2015. naslova "Jadran jača izvoz i izdvaja trgovinu": mvep.gov.hr/vijesti/229250 - U duljem članku od istog dana 29.12.2015. godine, kao i u člancima privatnih medija Večernji list i Poslovni dnevnik, uprava Društva predvođena Vinkom Barišićem vjerovnicima i dioničarima najavljuje podjelu Društva s odvajanjem i osnivanjem novih "Jadran" društava, koja je započela formiranjem prvog takvog "profitnog centra", tvrtke "Jadran-čarape proizvodnja d.o.o." : " Nova tvrtka se zove Jadran čarape trgovina, a postupak razdvajanja je krenuo s neprofitnim trgovinama." - Poveznica na potpunu medijsku objavu Izvoznog portala MVEP-a i MGOR-a od 29.12.2015. naslova "Jadran jača izvoz i izdvaja trgovinu": izvoz.gov.hr/vijesti/jadranjaca-izvoz-i-izdvaja-trgovinu/586 - Poveznica na objavu Poslovnog dnevnika od 29.12.2015. naslova: poslovni.hr/hrvatska/jadran-jaca-izvoz-i-izdvaja-trgovinu-306691 - Poveznica na objavu Večernjeg lista od 29.12.2015. naslova: https://www.vecernji.hr/biznis/vjerovnici-odobrili-preustroj-jadrana-1048049 Na početku podjele Društva s odvajanjem, i izdvajanja profitnih poslova Društva u nova društva istog tržišnog imena "Jadran", 15.12.2015. godine, Društvo zapošljava
185 radnika, a Direktor
dioničarima i vjerovnicima najavljuje "
potpun oporavak tvrtke i nove poslove za Talijane"
- Poveznica na objavu Večernjeg lista od 15.12.2015. naziva "Vjerovnici
otpisuju
potraživanja Jadran TČ-a: https://www.vecernji.hr/biznis/vjerovnici-
otpisuju-
potrazivanja-jadran-tc-a-1044998
Sukladno navodima iz javnih objava ministarstava RH i privatnih medija,
u 2016. godini počinje
prijenos nematerijalne imovine, koju u bitnome čini okvirni Sporazum
javne nabave Društva sa
drugim Ministarstvima, MUP i MORH – dakle profitni poslovi iz državnog
sektora, sa Društva na
navedeno društvo Jadran čarape trgovina d.o.o. osnovano na adresi
sjedišta Društva (Zagreb,
Ulica Vinka Žganeca 2) pod MBS brojem: 020044834 i poreznim brojem OIB:
91985628192 (u
nastavku Jadran ČT). Predmet ponude okvirnih Sporazuma su robe koje
proizvodi Društvo
tijekom cijelog restrukturiranja.
Da je Društvo jedini stvarni nositelj u pravnom i zakonskom smislu
Sporazuma dokazuje baš
navod uprave Društva na 11. stranici izmijenjenog Plana
restrukturiranja, dostupno na poveznici
https://e-oglasna.pravosudje.hr/objave/5f37daba-66ae-402-bff9-
c7b3ecbf78b0 e-oglasne
ploče Ministarstva pravosuđa i uprave u predmetu St-17/1503 gdje je
Društvo sklopilo sljedeće
dugotrajne sporazume "sa partnerima MUP i MORH što u vlastitom aranžmanu
ili kao partner u
Zajednici ponuditelja", u kojima je postepeno Jadran ČT samo zamijenio
Društvo, a to su:
"Okvirni sporazum potpisan sa MORH-om 29.07.2013. godine na rok od 7
godina traje do 2020.
godine, procijenjene ukupne vrijednosti 8.000.000,00 HRK. Do 2020.
godine procijenjena je
nabava čarapa u vrijednosti 3.500.000,00 HRK. Okvirni sporazum sa MUP-om
potpisan
18.03.2016. godine na rok od 5 godina procijenjene ukupne vrijednosti
15.950.000,00 HRK što
iznosi godišnje 3.190.000,00 HRK. Do kraja isteka Okvirnog sporazuma
preostalo je
12.760.000,00 HRK te završava 2021. godine.". Društvo time nije moglo
prenijeti poslove bez
ugovora iz članka 479. st. 1. alineja 1. ZTD-a ili ugovora iz članka
479. st. 1. alineja 2. ZTD,
odnosno uvjetno je moglo ali jedino temeljem ugovora iz članka 480. st.
1. točke 1. – 2. , koji
bi podrazumijevali i naknadu iz članka 491. st. 1. i otpremninu na
zahtjev iz čl. 492. st. 1. ZTD-
a za sve postojeće dioničare, plativo za svaku godinu prijenosa ugovora
PODNESAK ZA OBJAVU SUBJEKTA UPISA
Društva (javne nabvave) dioničarima upisanim u knjizi dioničara na dan 31.12. godine u kojoj se prenose poslovi i dobit iz Okvirnih sporazuma javne nabave koje je Društvo sklopilo sa državnim resorima osvajanjem natječaja javne nabave, vlastitim resursima i zaslugama (bez pomoći trećih strana poput današnjeg upisanog osnivača društva Jadran ČT na koje su ti poslovi prenesli, tvrtke TRIASVISIA d.o.o. jer je to Društvo tek osnovano 25.01.2013. i potom je bilo dvije godine neaktivno, kao i sam Jadran ČT) Između 2016. i 2023. novo osnivano društvo Jadran ČT nastalo na način iz članka 550.a u svezi podjele Društva na način iz članka 550.a st. 1. preuzimanjem Sporazuma Društva i države ostvarilo je ukupno 4.519.228 eura prihoda. Samo Društvo je od 2013. do 2018. je iz istih vlastitih Sporazuma sa državom ostvarilo svega 1.729.944 eura prihoda, tj. gotovo 3 puta manje nego pravna osoba koja uopće nije imala uvjete za pristupanje natječaju javne nabave bez podrške Društva i njegovih resursa. Time nedvojbeno proizlazi da je na Jadran ČT nakon podjele Društva preneseno 100% poslova Društva iz područja javne nabave. Osim poslova iz javne nabave tijekom 2016. na Jadran ČT izdvajaju se i poslovi što predstavljaju i prijenos nematerijalne imovine Društva – razvijenog marketinga, intelektualnog vlasništva vizuala i dizajnerskih linija, razvijenih ljudskih potencijala za rad u maloprodaji kao i maloprodajnih lokala tj. ugovora po povlaštenim cijenama između Društva i države za više od 8 lokala diljem Hrvatske koji čine dio prijenosa na novo osnovano društvo Jaran ČT, kasnije na Jadran ČP, razvijenu maloprodajnu mrežu Društva, koja se također u financijskom i pravnom smislu kategorizira kao nematerijalna imovina - Goodwill Društva, koju čine i brojne marketinške te poslovne tajne Društva, baze podataka itd. Dalje, u 2017. osniva se drugo novo društvo nastalo podjelom Društva s odvajanjem, naziva tvrtke Jadran čarape proizvodnja d.o.o. (Jadran ČP), koje postupno do 2022. godine u cijelosti preuzima sve ostale ključne segmente poslovanja i potencijala za dobit Društva osim okvirnih sporazuma o javnoj nabavi, koji dalje ostaju izdvojeni u Jadran ČT. Tako Jadran ČP kroz pet godina poslovanja, 1.1.2018. – 31.12.2022. ostvaruje rast prihoda do skoro 5 milijuna eura godišnje, uz dobit od cca 1,25 euro po dionici Društva, kada se oduzmu
dionice posrednog sadašnjeg vlasnika društva Jadran ČP. Kako danas izlazi da je samo jedan dioničar osvojio vlasništvo nad svim udjelima u oba poduzetnika nastala kroz podjelu Društva s odvajanjem, potrebno je objasniti na glavnoj skupštini kakvu će korist od toga nakon stečaja starog Društva imati svi dosadašnji dioničari, to jest što osobe iz članka 550.a stavka 7. ZTD-a dobivaju umjesto udjele koji su im trebali pripasti prema zakonima Republike Hrvatske u okolnostima gdje dođe do podjele dioničkog društva s odvajanjem i osnivanjem novih društava, čega posljedica na kraju bude stečaj starog Društva koje se dijeli na nova društva. A sve prethodno najavljeno od strane uprave starog Društva i još posvjedočeno pred Vladinim tijelima. Također, uprava Društva koja je donedavno bila i uprava vlasnika novih društava, te direktor Jadran ČT društva, dužna je oštećenim dioničarima Društva objasniti gdje su u svega dvije do tri poslovne godine nestali svo poslovanje i radna snaga Društva sufinancirana sredstvima iz Eu, te krupni kupci Društva kao što su DM, Kaufland, Konzum i drugi, kao i to zašto nakon najave podjele Društva s odvajanjem pred Vladinim tijelima kao što je MVEP, Društvo nakon provedbe kompletnog programa restrukturiranja nije pošteno i korektno izradilo Plan iz članka 550.b ZTDa i dodijelio udjele svim osobama koje su propisane člankom 550.a stavkom 7. Upravi prije stečaja Društva ostaje na Izvanrednoj glavnoj skupštini objasniti dioničarima koja je točno korist za Društvo i njegove manjinske dioničare od dodjele udjela iz članka 550.a stavka 7. ZTD-a samo jednoj, relativno nepoznatoj pravnoj osobi, koja nikad nije bila dioničar Društva, te kada će se izraditi Plan podjele Društva, kako nalažu zakoni Republike Hrvatske. Temeljem članka 278. stavak 2. ZTD-a na dnevni red Izvanredne glavne skupštine sazvane za 20.06.2024. godine nakon točke 7. kao 8. točka dnevnog reda dodaje se predmet koji glasi: "Ad. 8) Rasprava o zadnjim financijskim kvartalnim izvješćima, revidiranom godišnjem izvještaju, izvješću privremene stečajne upraviteljice i financijskom položaju Društva, izvješće Uprave o transfernim cijenama i konkretnim razlozima za stečaj Društva" Obrazloženje Posljednja javno objavljena tromjesečna financijska izvješća Društva, za 4. kvartal 2023. godine
i 1. kvartal 2024. godine a posebno revidirano godišnje financijsko izvješće na 31.12.2023. godine sa ispravkom početnih stanja u značajnim iznosima otkrivaju iznimno štetne radnje za Društvo i dioničare, slijedom čega je potrebno da se ta izvješća koja nemaju potvrdu nadzornog odbora detaljno rasprave na posljednjem tijelu Društva koje je preostalo, Glavnoj skupštini dioničara. Jer je (i) izvješća sastavljala osoba koja nije direktor Društva u nastupanju prema trećim stranama – budući da nije potvrđen kao član uprave nakon isteka zadnjeg mandata upisanog uredno u sudski registar – direktor istekom mandata još od 05.11.2020., a izgledno je nije niti zaposlenik Društva u periodu potpisivanja izvješća (ii) ne postoji ni Nadzorni odbor koji bi izvršio zakonsku dužnost i kontrolirao objavljene izvještaje – otkako je 20.12.2020. godine predsjednik Nadzornog odbora javno podnio ostavku (odnosno od prestanka rada zastupnika Radničko vijeća) i (iii) sam podnositelj je osoba koja je u sukobu interesa (Direktor je ujedno upisan u sudski registar kao direktor povezanih društava Jadran-čarape trgovine d.o.o. od 27.02.2009 do 08.08.2023. i Trias d.o.o. od 25.01.2013. do 09.08.2023). Tako se u uvjetima bez kontrole Nadzornog odbora u Društvu za 1. kvartal 2024. godine zabilježio iznos Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda iznosi 597.683 eura, iznos koji je isti iznosu za cijelu 2023. godinu. Isto tako, AOP 40 i 41 kategorija ("Proizvodnja u tijeku" i "Gotovi proizvodi") pod KRATKOTRAJNA IMOVINA, na kraju 3. kvartala 2023. godine na 30.09.2023. iznose ukupno 2.840.084 eura. No, već na kraju idućeg kvartala, kraju poslovne godine 2023., događa se pad te dvije računovodstvene kategorije na iznos od svega 1.886.844 eura, što je odljev Proizvodnja u tijeku i Gotovih proizvoda u svega 3 mjeseca od skoro 1 milijuna eura. Istovremeno, Društvo u 4. kvartalu ostvaruje prihod od prodaje u iznosu od 831.223 eura. A pored toga, od 30.09.2023. do 31.12.2023. smanjene su (utrošeno) još i sirovine i materijal u AOP kategoriji 39, i to za iznos od nevjerojatnih 167.078 eura! Ispada da je Društvo svoju proizvodnju u tijeku i gotove proizvode ili otpisivalo (u čiju korist?) ili prodalo ispod vrijednosti proizvodnje i zaliha, dakle ispod nabavne vrijednosti, što bi značilo na svoju materijalnu štetu značajne vrijednosti. Jer kada se zbroje odljevi u samo jednom
kvartalu imamo minus od preko 300.000 eura, na kojem je neki kupac roba i proizvodnje Društva morao ostvariti značajnu gospodarsku korist, uoči mogućeg stečaja zbog blokade računa. Dalje, kako je u prvom kvartalu 2024. godine dug za poreze i doprinose mogao narasti za čak 191.947 eura (sa 333.852 eura na 525.799) eura, dok je broj zaposlenika pao sa 14 na 5 djelatnika. Odnosno u prethodna dva kvartala povećao se za 132.846 eura a broj zaposlenih je pao sa 57 na 14. Navedeno izbjegavanje plaćanja doprinosa iz čl. 4. st. 2. toč. 3. Stečajnog zakona upućuje na namjerno uzrokovanje stečaja, pogotovo kada se zna da je dug zbog kojeg je račun Društva blokiran dana 10.11.2023. iznosio tada oko 165 tisuća eura po dostupnim informacijama upravo prema Poreznoj upravi a uprava Društva je izvještila da "poduzima radnje da se blokada računa otkloni što ranije." Umjesto toga Godišnji financijski izvještaji pokazuju da je Uprava formirala negativne prodajne marže u Društvu kako bi se profitabilnost prebacila na 2 povezana poduzeća, ali koja nisu u vlasništvu dioničara iz čl. 550.a st.7. ZTD već u vlasništvu Direktoru povezanih (bliskih) osoba. Društvo Jadran-čarape trgovina d.o.o. je preuzelo bez ijednog pravnog temelja propisanog Zakonom o trgovačkim društvima sve natječaje tj. ugovore javne nabave sa državom i državnim institucijama, a društvo Jadran čarape proizvodnja d.o.o., veleprodaju, maloprodaju i inozemne kupce te proizvodne resurse, prostor i zaposlenici. Nakon kraja ovršnog postupka pokrenutog od strane Zagrebačke banke d.d. (kasnije cesionara B2 Kapital d.o.o.), obveze prema bankama (AOP 115) su sa 1,7 milijuna na u trećem kvartalu 2023. pale na 37 tisuća eura u prvom kvartalu 2024. godine. Koje sve obveze Društvo planira zatvoriti kada mu sjedne uplata od 3,25 milijuna eura kupovnine iz ovršnog postupak? Jer revidirani godišnji financijski izvještaji pokazuju da je Društvo pokušalo tim izvješćem naknadno priznati 612.000 EUR nezabilježenih obveza prema financijskim institucijama u 2022. godini. Rasprava o financijskom položaju Društva i transfernim cijenama. Društvo već dulji period bez dvojbi posluje sa negativnom maržom i više potroši na sirovine i proizvodnju, i plaće radnike nego uprihodi od prodaje roba svojem glavnom kupcu, koji je kroz zadnje 3 poslovne godine na način monopolističkog prava na otkup roba Društva postao Jadran
ČP. U čijem je interesu da se Društvo oštećuje? Budući da preko 80% prodaje (u 2023. možda i preko 90% prodaje) ide kupcu Jadran čarape trgovina d.o.o., koje pak konstantno ima pozitivnu maržu od preko 25%, jasno je kome takva politika formiranja po Društvo nepovoljnih ili neisplativih transfernih cijena pogoduje. Zato je dužnost Glavne skupštine i uprave da u nedostatku nadzornog odbora (i za vrijeme izrade izvješća zadnja dva kvartala) rasprave ovo važno pitanje utjecaja društava Jadran ČP i Jadran ČT na financijske politike i ključne odluke Društva – formiranje transfernih cijena za proizvode koje je Društvo godinama ranije samostalno nudilo i to vrlo uspješno na istom tržištu istim kupcima kojima ih danas prodaju isključivo Jadran ČP i Jadran ČT (i to sa dobiti) , povodom kojeg utjecaja na Društvo su ta dva nova društva "Jadran čarape" u biti ostvarila dugotrajnu kontrolu nad Društvom načinom iz članka 5. stavka 4. točke 4. Zakona o preuzimanju dioničkih društava, a pri tome se "zaboravila" legitimirati prema prisilnom propisu iz članka 478. stavak 1. i stavak 2. točki 2. ZTD-a. Ova izvješća nisu dobila provjeru Nadzornog odbora jer ga od 20.12.2023. nema u Društvu zbog ostavke predsjednika Nadzornog odbora. Prije Nakon čega je ostao samo član radničkog vijeća kojemu je istekao mandat, te jedan član koji je u sukobu interesa jer je vlasnik izdvojenog poduzeća kojem Društvo prodaje robu s negativnom maržom. Raspored ostavki članova nadzornog odbora dan je i u nerevidiranom godišnjem financijskom izvještaju za 2023. godinu. Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora je na skupštini Društva u 2021. godine priznao da postoji fluktuacija zaposlenika Društva i povezanih društava a to je priznala i stečajna upraviteljica.. - A u znanstvenom radu o JADRAN tvornici čarapa d.d. iz 2018. godine "Predviđanje predstečaja odabranog poduzeća temeljem izračuna Altmanovog Z–score pokazatelja i BEX pokazatelja" priznao je, upotrijebivši zbrojen iznos zaposlenih kao broj zaposlenika da je povezano društvo Jadran čarape proizvodnja d.o.o. dio JADRAN-a.:"Jadran tvornica čarapa d.d. danas zapošljava ukupno 210 radnika te je i danas vodeća tvornica …", čime je magistar znanosti i ekonomije Deni Barišić, zapravo sam potvrdio da su sva radna mjesta društava
Jadran ČP i Jadran ČT proizašla iz starog Jadrana d.d. koji se podijelio s odvajanjem na dva nova društva, i prikazao radnike svih triju poduzetnika kao radnike glavnog Društva, Jadran tvornice čarapa d.d. Prema službenim financijskim izvještajima, JADRAN d.d. je na 31.12.2018. zapošljavao 154 zaposlenika (2017. 145) a Jadran čarape proizvodnja 51 zaposlenog (2017. 46), što daje ukupno 205 radnika i uz kontinuirani pad broja zaposlenika odgovara broju kojeg je tijekom 2022 predstavio (2017. 191) zamjenik predsjednika Nadzornog odbora. Za interne potrebe članovi ključnog rukovodstva Društva uzimaju ukupan broj zaposlenih i ukupne resurse društava. A za vanjske potrebe dobivanja Covid-19 potpora, koje su uvjetovane među ostalim i padom broja zaposlenih odnosno prihoda, izdvaja se profitabilno poduzeće Jadran čarape proizvodnja d.o.o. koje ima stalan broj zaposlenih (otprilike 50). Pred Upravom se otvara pitanje da li je Društvo koristilo povezana poduzeća Jadran čarape proizvodnja d.o.o. za pogodovanje i ispunjenje kriterija za dobivanje potpora HZZ-a, od kojih je dio financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda? A cijelo tržište na kojem djeluju, i veleprodaju i maloprodajne kupce, i kupce u inozemstvu, i državne ugovore, preuzeli su Jadrani ČP i ČT od Društva bez dopuštenja Glavne skupštine, bez znanja dioničara i bez koristi za Društvo i njegove dioničare. Uprava, ako je još ima, ima dužnost podastrijeti razloge zbog kojih je napustila plaćanje tražbina Republike Hrvatske i tako prouzročila blokadu računa, koja vodi u stečaj ako ne dođe do potrebne revizije zadnjih izvješća koja nisu prošla nikakav nadzor propisan Zakonima. HNB je dioničarima potvrdio da se kamata dogovorena sa založnim vjerovnikom Zagrebačka banka d.d. u predstečajnom postupku (4%) ne mijenja nakon ustupa tražbine, te nam nije jasno zašto Uprava nije reagirala kada je vidjela da B2 Kapital d.o.o. povećava kamatu po enormnoj stopi, po vlastitom nahođenju. U ovršnom postupku Ovr-1693/2020 koji Uprava nikad nije transparentno prikazala svojim dioničarima, Uprava nije učinila ništa da zaštiti Društvo od prekomjernih plaćanja, pa je važno da Uprava, ukoliko doista ima upisan u sudskom registru novi mandat za zastupanje pred sudovima, objasni dioničarima na Glavnoj skupštini iz kojih povoda ne zastupa adekvatno Društvo u ovršnom postupku i ne ističe nijednu od ovih
nepravilnosti. Uprava mora podastrijeti dokaze zbog kojeg inzistira da se podrži i da je za Društvo štetan sporazum o zalogu vlastitog zemljišta od 08.08.2012. godine za kredit kojem je dužnik i korisnik kredita visine 3.500.000,00 HRK subjekt Instrumentaria d.d., u većinskom vlasništvu povezanih osoba direktora Društva. Već samo odbitak te ništetne tražbine HBOR prema Društvu bi bio višestruko dostatan da se pokrije dug zbog kojeg je pokrenut stečaj. A tražbina HBOR-a prema Društvu je ništetna već s osnove što se temelji na Sporazumu o zasnivanju založnog prava od 08.08.2012. kojem je potpisnik za obje ugovorne strane ista osoba. Poveznica https://e-oglasna.pravosudje.hr/objave/dokument/b9076deb-ed85- 4719-9b75- 53cbd9a0895a/preuzimanje Uprava ima dužnost po zakonu svim dioničarima na Glavnoj skupštini podastrijeti razloga iz kojih je Društvo jamčilo za 500.000 eura vrijedan kredit poduzetniku Instrumentaria d.d., u većinskom vlasništvu članova uže obitelji direktora-člana uprave Društva te koja je točno korist za to Društvu a koja njegovim dioničarima. Koncept da Društvo obustavi svoju proizvodnju i ode u stečaj sa dugom od npr. 500.000,00 eura duga prema Republici Hrvatskoj, za poreze doprinose i slična davanja, jer vraća istovjetan dug obiteljske firme Uprave, nema opravdanje po hrvatskim zakonima i koji predstavlja temelj za dokazivanje izvlačenja novca iz dioničkog društva temeljem ništetnih ugovora na štetu države i svih dioničara društva (osim onih koji imaju korist od toga da Društvo HBOR-u vrati kredit Instrumentaria-e. U svjetlu svih ovih činjenica, moraju se raspraviti na Glavnoj skupštini zadnja 3 kvartalna izvješća i razlozi obustave plaćanja duga prema Poreznoj upravi, kao i razlozi za prebacivanje mjesta iz Društva u privatne tvrtke bivšeg člana N.O. nakon što su njihova mjesta sanirana i sufinancirana novcem iz EU fondova. Također, Uprava se mora na GS dioničarima Društva ima li ili nema plan staviti veto na pokušaj HBOR-a iz kupovnine od prodaje dugotrajne materijalne imovine Društva, zbog duga obiteljskog poduzeća Uprave. Ako Uprava ni na taj po svemu ništetan pravni posao neće staviti veto i žalbu prema ovršnom sudu, makar i van proteka roka temeljem pravila Ovršnog zakona (npr. čl. 53.), i tako riskirati
posljedicu značajne materijalne štete dioničarima povodom stečaja zbog otplate duga obiteljskom poduzeću uprave Društva, za koji je prethodno bez razloga i koristi za dioničare založena imovina Društva bez suglasnosti Glavne skupštine Društva, onda je jasno da u Društvu nema uprave već dulji period i da zadnja dva do tri , možda i više financijskih izvještaja ne mogu biti uzeta kao vjerodostojna. Zabrinjavajuća je i zamijećena amortizacija strojeva do nule, paralelno sa predlaganjem stečaja, umjesto da se ispred HBOR izbori da odustane od naplate Društvu duga koji HBOR duguje društvo Instrumentaria d.d. Temeljem članka 278. stavak 2. ZTD-a na dnevni red Izvanredne glavne skupštine sazvane za 20.06.2024. godine nakon točke 3. kao 7. točka dnevnog reda dodaje se predmet koji glasi: "Ad 9.) Rasprava o nedostacima uprave za zastupanje prema trećim stranama" Na dnevni red stavlja se predmet rasprave dioničara i zaposlenika uprave o tome tko je uprava Društva, da li je Društvo adekvatno zastupano pred sudovima u sudskim procesima i prilikom sklapanja poslova sa trećim stranama (poput povezanih osoba Jadran-čarape trgovina d.o.o. navedenih u revidiranom godišnjem financijskom izvještaju za 2022. godinu, na stranici 14). Obrazloženje Po prestanku članstva u upravi zbog isteka mandata člana uprave u studenom 2020., koji je trajao od 04.11.2016. do 04.11.2020. godine, upisan u sudski registar 12.12.2016. (upis Tt-16/42161-2 u zbirci isprava), novi mandat jednočlane uprave Društva s navodnim trajanjem od 05.11.2020. – 05.11.2024. nije upisan u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu. Novi mandat do danas nije upisan jer očito nisu ispunjeni svi uvjeti za upis mandata člana uprave – direktora, inače registarski sud ne bi odbio upis po prijavi člana NOa od 11.01.2021. godine ,što je Sud nedvojbeno učinio nakon zaprimanja prijave i dalje do isteka roka iz članka 40,, stavak 7. Zakona o sudskom registru, koji navodi: , ,isprave koje se podnose kao dokazi ne smiju biti starije od jedne godine" i članka 43., stavak 3., točke 4. ZSD ; Članovi nadzornog odbora ni navodno imenovana uprava nisu Registarskom sudu dostavili dopunu prijave upisa člana uprave sa potrebnom izjavom g. Vinka Barišića o prihvaćanju dužnosti člana uprave javnog dioničkog društva i javno ovjerenu
odluku Nadzornog odbora Društva o imenovanju člana uprave iz studenog 2020. Čak ni nakon proteka roka određenog ZSR-om, člankom 40. st. 7. i 43. st. 3. ni uprava ni Nadzorni odbor Društva ništa od potrebnih dokumenata za postizanje pravnog učinka izbora uprave nisu dostavili sudskom registru. Upravo suprotno, oduka o navodnom imenovanju člana uprave iz 11. mj. 2020. ovjerena je javnobilježničkom ovjerom tek u ožujku 2024. g., kada osoba čiji se potpis ovjeravao više nije bila ni zaposlenik ni član NO-a zbog ostavke dane 20.12.2023., sve i da se ovjera nakon proteka roka od jedne godine koji je propisan Zakonom smije uvažiti. Ovako naglašen nedostatak formalnih pretpostavki za obavljanje dužnosti uprave kod dioničara stvara sumnju da Društvo nije adekvatno zastupano i da nema zakonskog zastupnika koji će obraniti interese Društva i njegovih dioničara pred sudovima u ovršnom postupku i potencijalnom stečajnom postupku, ukoliko se ne podmiri dug Poteznoj upravi – Ministarstvu financija/Republici Hrvatskoj novcem dobivenim od prodaje poslovnoproizvodne zgrade i zemljišta Društva u ovršnom procesu za namirenje vjerovnika B2 Kapital d.o.o. i GLOTEX d.o.o. iz Slovenije. U sudskom registru je ostao upis stare uprave s mandatom isteklim još u studenom 2020. godine, dakle od prije, koji je trebao biti naknadno brisan kao što je naknadno brisan upis članova Nadzornog odbora. Jasno da nisu zadovoljeni svi uvjeti za upis člana uprave u sudski registar, inače bi registarski sud novi mandat upisao odmah po pregledu zaprimljene prijave za upis. Novog mandata uprave Društva iz kraja 2020. nema ni u zbirci isprava kod subjekta upisa članova uprave i nadzornog odbora. Stoga je nužno da se ovaj predmet stavi na dnevni red u obliku rasprave svih prisutnih dioničara i uprave kojoj je mandat istekao 2020. godine. na prvoj mogućoj glavnoj skupštini Društva, što je izvanredna glavna skupština sazvana za 20.06.2024. Temeljno je pravo svih dioničara i investitora na Zagrebačkoj burzi da u svakom trenutku znaju tko su doista članovi uprave i nadzornog odbora društva, kojem su dionice uvrštene na uređeno tržište kapitala. Temeljem članka 278. stavak 2. ZTD-a na dnevni red Izvanredne glavne skupštine sazvane za 20.06.2024. godine nakon točke 3. kao 7. točka dnevnog reda dodaje se predmet koji glasi:
"Ad 10.) Izvješće Uprave o nenaplaćenom izdvajanju i prijenosu ključne imovine Društva – zaštićenih tržišnih žigova "JADRAN" i "JADRAN since 1930", bez znanja manjinskih dioničara Društva Obrazloženje Uprava je dana 01.11.2023. sklopila "Ugovor o međusobnim pravima i obvezama nositelja žiga", u kojem je druga ugovorna strana društvo Jadran čarape proizvodnja d.o.o., u vlasništvu člana uže obitelji osobe koja je ugovor potpisala u ime i za račun Društva, bez ikakve materijalne koristi za Društvo i njegove dioničare. Naplatni je posao predviđen u neodređenom vremenu u budućnost, a žigovi su već uvelike u uporabi od strane društva kojem se Ugovorom prenose prava iz žigova, kao "sunositelja" (što je još gore za Društvo jer dovodi nezakonitu kategoriju u svoje ugovore). Prijenos tržišnih žigova Društva (brandovi, robne marke) zaštićenih pri DZIV-u, proveden je bez odobrenja Glavne skupštine, bez suglasnosti nadzornog odbora, bez izrade procjembenog elaborata o vrijednosti te važne nematerijalne imovine Društva, koju je propušteno knjižiti kao vrijednost pod "GOODWILL" (pod AOP 006 u Dugotrajnoj imovini). Dakle, nedvojbeno se radi o primjeru pravnog posla nastalog u okolnostima sukoba interesa, koji je zbog neispunjenja ugovorne obveze strane kojoj se koristi i ništetan ako nastupi stečaj prenositelja prava iz žigova Društva. Osim toga, ništetnost ugovora potiče i okolnost da je taj ugovor za ime Društva potpisao direktor kojem je istekao zadnji mandat člana uprave, uredno upisan u sudskom registru. Time je upitno bilo pravo uprave zastupanja prema trećim stranama, poput poduzeća Jadran čarape proizvodnja d.o.o., kojem se ovim ugovorom takoreći žigovi Društva djelomično poklanjaju, jer u financijskim izvješćima Društva ni 9 mjeseci nakon sklapanja ugovora nema priljeva dobiti od prijenosa prava na novog sunositelja žigova. Ugovorom su time žigovi Društva ustupljeni pravnoj osobi za koju Društvo nije za sada podijelilo udjele iako sve upućuje da je nastalo podjelom Društva Jadran d.d. s odvajanjem. Općenito, takav ugovor predstavlja i potencijalno oštećivanje Društva uoči stečaja i za perioda nesposobnosti za plaćanje i blokade računa, stoga se pitanje od ovako izvanrednog značaja mora staviti na dnevni red Izvanredne glavne skupštine Društva, sazvane za 20.06.2024. i
raspraviti u društvu uprave i svih dioničara prisutnih na glavnoj skupštini, tj. njihovih zakonskih zastupnika. Uprava treba dati prisutnim dioničarima na Izvanrednoj glavnoj skupštini konkretno izvješće Uprave o prijenosu zaštićenih žigova Društva za vrijeme nesposobnosti za plaćanje bez naplate, zašto se to radi i kada će i kako Društvo naplatiti taj posao završi li u stečaju, zašto je propuštena izrada elaborata o procjeni vrijednosti tako značajne nematerijalne imovine – Goodwill-a Društva, i vještačenje vrijednosti prava iz žigova koji se ustupaju trećoj osobi, koja je korist dioničarima Društva od takvog pravnog posla sa društvom Jadran ČP d.o.o., te postoji li od ranije neispunjena tražbina prema tom poduzeću od strane Društva na ime korištenje tih istih žigova do sklapanja Ugovora od prvog dana plasiranja proizvoda Društva od strane Jadran čarape proizvodnje d.o.o. u maloprodajnoj mreži koju je razvilo Društvo."
Direktor Vinko Barišić
Have a question? We'll get back to you promptly.