AI Terminal

MODULE: AI_ANALYST
Interactive Q&A, Risk Assessment, Summarization
MODULE: DATA_EXTRACT
Excel Export, XBRL Parsing, Table Digitization
MODULE: PEER_COMP
Sector Benchmarking, Sentiment Analysis
SYSTEM ACCESS LOCKED
Authenticate / Register Log In

Čakovečki mlinovi d.d.

Annual Report Apr 30, 2021

2114_10-k_2021-04-30_72a5caad-f6a6-4bca-99b5-157f9dc7cd8c.pdf

Annual Report

Open in Viewer

Opens in native device viewer

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

GODIŠNJE KONSOLIDIRANO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU

KONSOLIDIRANO IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA ZA 2020. GODINU 3
1. OSNOVNA DJELATNOST I OPĆI PODACI 4
UKRATKO O GRUPI ČAKOVEČKI MLINOVI 4
POVIJESNI RAZVOJ 4
POSLOVNI SEGMENTI I OPERATIVNO POSLOVANJE 5
ORGANI DRUŠTVA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE 6
2. POVEZANA DRUŠTVA I PODRUŽNICE DRUŠTVA 10
3. REZULTATI POSLOVANJA U 2020. GODINI11
KLJUČNI DOGAĐAJI U 2020. GODINI 11
KLJUČNI FINANCIJSKI POKAZATELJI GRUPE12
SAŽETAK FINANCIJSKIH REZULTATA GRUPE 13
PRIHODI OD PRODAJE13
NETO OPERATIVNI TROŠKOVI14
EBITDA15
NETO DUG16
NOVČANI TOKOVI16
VREDNOVANJE GRUPE ČAKOVEČKI MLINOVI17
4. VLASNIČKA STRUKTURA I IZVEDBA DIONICE CKML18
5. ZNAČAJNIJI DOGAĐAJI NAKON ZAVRŠETKA POSLOVNE GODINE 19
6. OČEKIVANI RAZVOJ POSLOVANJA U 2021. GODINI20
7. RIZICI I UPRAVLJANJE RIZICIMA DRUŠTVA I GRUPE 22
8. PODACI O STJECANJU I OTPUŠTANJU VLASTITIH DIONICA22
9. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA 23
10. NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆE23
POSLOVNI MODEL GRUPE 23
LANAC VRIJEDNOSTI GRUPE24
UPRAVLJANJE KVALITETOM 25
ODNOS PREMA ZAPOSLENICIMA26
ZAŠTITA OKOLIŠA 27
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE27
ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA28
BORBA PROTIV KORUPCIJE28
KONSOLIDIRANA IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA ZA 2020.
GODINU 29
KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2020. GODINU 33

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

KONSOLIDIRANO IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA ZA 2020. GODINU

KONSOLIDIRANO IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA ZA 2020. GODINU

3

1. OSNOVNA DJELATNOST I OPĆI PODACI

UKRATKO O GRUPI ČAKOVEČKI MLINOVI

Čakovečki mlinovi d.d. (dalje: "Čakovečki mlinovi" ili "Društvo"), osnovani 1893. godine u Čakovcu, jedna su od najstarijih hrvatskih prehrambeno-trgovačkih kompanija. Društvo upravlja vertikalno integriranim poslovnim modelom koji obuhvaća proizvodnju visokokvalitetnih mlinskih, pekarskih i uljarskih proizvoda s jedne strane te maloprodaju mješovite robe s druge strane. Iako je proizvodnja hrane tradicija i naslijeđe Društva, Društvo je nizom uspješnih akvizicija i integracija maloprodajnih trgovačkih lanaca naraslo u poslovni sustav koji danas najveći dio prihoda ostvaruje iz maloprodajne djelatnosti.

Čakovečki mlinovi d.d. imaju šest ovisnih društava: METSS d.o.o. Čakovec, Trgocentar d.d. Virovitica, Trgostil d.d. Donja Stubica, Trgovina Krk d.d. Malinska, Radnik Opatija d.d. Lovran te Vražap d.o.o. Zadar (dalje zajedno: "Grupa Čakovečki mlinovi" ili "Grupa").

U 2020. godini Grupa Čakovečki mlinovi ostvarila je 1,35 milijardi kuna konsolidiranih ukupnih prihoda na bazi konsolidirane ukupne aktive u iznosu od 862 milijuna kuna te je prosječno zapošljavala 2.317 zaposlenih.

Dionice Čakovečkih mlinova d.d. kotiraju na Redovitom tržištu Zagrebačke burze pod simbolom CKML, s tržišnom kapitalizacijom na dan 31. prosinac 2020. godine u iznosu od 788 milijuna kuna. Društvo ima ukupno izdano i uvršteno 105.000 dionica.

POVIJESNI RAZVOJ

Grupu Čakovečki mlinovi obilježava 128-godišnja tradicija mlinarstva te kontinuiran i izražen akvizicijski rast u segmentima trgovine i pekarstva.

    1. Osnivanje društva Čakovečki mlinovi d.d. u Čakovcu; Izgradnja mlina Čakovec
    1. Nacionalizacija društva Čakovečki mlinovi d.d.
    1. Izgradnja pekarskog pogona u Čakovcu
    1. Preuzimanje pekare Konjščina
    1. Preuzimanje pekare Oroslavje
    1. Izgradnja industrijske pekare u Čakovcu
    1. Pretvorba društvenog poduzeća Čakovečki mlinovi u dioničko društvo; Privatizacija
    1. Preuzimanje društva Radnik Opatija d.d. Lovran
    1. Preuzimanje društva Primorac d.o.o. Rijeka; Rekonstrukcija i povećanje proizvodnog kapaciteta mlina Čakovec na 200 tona/danu
    1. Uvrštenje dionica CKML na Zagrebačku burzu
    1. Preuzimanje društva Trgovina Krk d.d. Malinska
    1. Uvođenje smrznutog programa u pekari Čakovec
    1. Preuzimanje društva Trgocentar d.d. Čakovec; Osnivanje društva METSS d.o.o. Čakovec
    1. Preuzimanje društva Vražap d.d. Zadar; Preuzimanje društva Pogača Babin Kuk d.o.o. Dubrovnik
    1. Preuzimanje društva Trgostil d.d. Donja Stubica
    1. Preuzimanje društva Trgocentar d.d. Virovitica
    1. Preuzimanje društva Kvarner Punat trgovine d.o.o. Punat; Rekonstrukcija i povećanje proizvodnog kapaciteta mlina Čakovec na 300 tona/danu

POSLOVNI SEGMENTI I OPERATIVNO POSLOVANJE

Grupa Čakovečki mlinovi organizirana je u dva strateška poslovna segmenta:

  • trgovina, koja obuhvaća maloprodaju i veleprodaju prehrambenog i neprehrambenog asortimana te
  • prehrana, koja obuhvaća proizvodnju mlinskih i pekarskih proizvoda te ulja.

Čakovečki mlinovi d.d. upravljaju segmentima sa strateške razine i djeluju kao korporativni centar Grupe. Poslovnim segmentom Trgovina operativno upravljaju ovisna društva METSS d.o.o., Trgovina Krk d.d., Trgostil d.d. i Radnik Opatija d.d. Poslovnim segmentom Prehrana operativno upravljaju radne jedinice Čakovečkih mlinova d.d. te ovisna društva Radnik Opatija d.d. i Vražap d.o.o.

U nastavku su prezentirani poslovni segmenti Grupe i njihovi ključni operativni pokazatelji.

Trgovina

KLJUČNI OPERATIVNI POKAZATELJI 31.12.2020. 31.12.2019.
Broj maloprodajnih prodavaonica 448 451
Površina maloprodajnih prodavaonica (u m2 neto) 65.982 66.689
Prosječna površina prodavaonica (u m2 neto) 147 148
Udio površina maloprodajnih prodavaonica u vlasništvu 55% 56%
Površina distribucijskih skladišta (u m2 bruto) 9.745 9.745
Prosječan broj zaposlenih 1.970 1.982

Trgovina je najveći segment Grupe Čakovečki mlinovi koji je u 2020. godine generirao 86% prihoda od prodaje Grupe prije eliminacija i 79% normalizirane dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (dalje: "EBITDA") Grupe.

Segment Trgovine organiziran je u dva poslovna područja:

  • maloprodaja trgovina pretežno prehrambenim te u manjoj mjeri neprehrambenim asortimanom
  • veleprodaja trgovina prehrambenim, neprehrambenim i građevinskim asortimanom.

Maloprodaja predstavlja dominantno poslovno područje Trgovine i na godišnjoj razini ostvaruje 93% prihoda od prodaje robe segmenta. Na kraju 2020. godine Trgovina je upravljala s 448 maloprodajnih prodavaonica ukupne neto prodajne površine od 65.982 m2 , od čega je 55% površina u vlasništvu Grupe, a 68% površina nalazi se na kontinentalnom dijelu Hrvatske. Prosječna površina prodavaonica iznosila je 147 m2 što odgovara malom formatu trgovina iz susjedstva koji je u Hrvatskoj definiran kao market ili samoposluga, a međunarodno je poznatiji kao proximity format zbog svoje karakteristične blizine (eng. proximity) kupcima odnosno grocery format zbog ponude asortimana u kojem dominira mješovita roba (eng. grocery).

Osnovni čimbenici ponude segmenta Trgovine su:

  • blizina odnosno pristupačnost prodavaonica kupcima
  • široki asortiman koji uključuje najprodavanije prehrambene i neprehrambene brendove i kvalitetne privatne robne marke te se dodatno prilagođava mikrolokaciji prodavaonice
  • povoljne cijene s redovitim akcijama
  • iskustvo kupovine u moderno uređenim prodavaonicama s uslužnim prodajnim osobljem.

Trgovačke kompanije Grupe (kroz predstavništvo društva METSS d.o.o.) drže 25% vlasničkog udjela u društvu Narodni trgovački lanac d.o.o. (dalje: "NTL"), najvećem nabavnom udruženju za prehrambenu robu u Hrvatskoj, putem kojeg realiziraju oko 80% nabave robe. NTL osim pružanja komercijalnih usluga svojim članicama, razvoja NTL robne marke te otkupa i distribucije voća i povrća upravlja maloprodajnom mrežom od 249 prodavaonica i 10 veleprodajnih logističko distributivnih centara. U 2020. godini NTL je generirao 1,16 milijardi kuna ukupnih prihoda i 46 milijuna kuna neto dobiti. Također, trgovačke kompanije Grupe (kroz predstavništvo društava METSS d.o.o. i Trgostil d.d.) članice su društva Grandal grupa d.o.o., najvećeg nabavnog udruženja za građevinski materijal u Hrvatskoj.

Prehrana

KLJUČNI OPERATIVNI POKAZATELJI 31.12.2020. 31.12.2019.
Godišnji kapacitet prerade mlinova (u tonama) 80.000 80.000
Prerada žitarica (u tonama) 58.518 50.209
Prosječna iskorištenost kapaciteta mlinova 73% 63%
Kapacitet skladištenja žitarica (u tonama) 22.000 22.000
Kapacitet skladištenja brašna (u tonama) 2.000 2.000
Godišnji proizvodni kapacitet pekara (u tonama) 13.132 13.132
Proizvodnja pekarskih proizvoda (u tonama) 8.559 9.217
Prosječna iskorištenost kapaciteta pekara 65% 70%
Proizvodnja ulja (u tonama) 455 620
Prosječan broj zaposlenih 347 363

Segment Prehrane pokriva proizvodnju hrane i organiziran je u tri poslovna područja:

  • mlinarstvo proizvodnja brašna i ostalih mlinskih proizvoda te u manjoj mjeri kaša i stočnog brašna
  • pekarstvo proizvodnja pretežno kruha, peciva i kolača te u manjoj mjeri tijesta
  • uljarstvo vlastita proizvodnja bučinog i uslužna proizvodnja maslinovog ulja.

Na kraju 2020. godine segment Prehrane upravljao je s dva mlinska postrojenja (Čakovec, Donji Kraljevec) ukupnog proizvodnog kapaciteta od 80.000 tona godišnje, pet pekarskih pogona (Čakovec, Oroslavje, Lovran, Malinska, Zadar) ukupnog proizvodnog kapaciteta od 13.132 tone godišnje te dvije uljare (Čakovec, Punat).

ORGANI DRUŠTVA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Korporativno upravljanje Društva temelji se na dualističkom sustavu i strukturi koja se sastoji od Nadzornog odbora i Uprave Društva. Nadzorni odbor i Uprava zajedno s Glavnom skupštinom u skladu sa Statutom i Zakonom o trgovačkim društvima predstavljaju tri temeljna organa Društva. Konkretna upravljačka ovlast i odgovornosti tih upravljačkih tijela regulirane su mjerodavnim hrvatskim zakonodavstvom, Statutom Društva i Kodeksom korporativnog upravljanja, pravilnicima ili propisanim aktima.

Glavna skupština Društva izabire članove Nadzornog odbora na mandat do četiri godine dok Nadzorni odbor imenuje članove Uprave Društva na mandat od pet godina.

Uprava Društva sastoji se od dva člana, koji su ovlašteni zastupati Društvo samostalno i pojedinačno. Sastav Uprave Društva na dan 31. prosinca 2020. godine jest sljedeći:

  • Nino Varga, predsjednik Uprave
  • Marijan Sršen, član Uprave.

Nadzorni odbor Društva sastoji se od sedam članova. Sastav Nadzornog odbora Društva na dan 31. prosinca 2020. godine jest sljedeći:

  • Stjepan Varga, predsjednik Nadzornog odbora
  • Marko Orešković, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
  • Katarina Varga, članica Nadzornog odbora
  • Vladimir Bulić, član Nadzornog odbora
  • Damir Metelko, član Nadzornog odbora
  • Marija Drvoderić, članica Nadzornog odbora
  • Lidija Posavec, članica Nadzornog odbora, predstavnica radnika.

Uprava i Nadzorni odbor djeluju na sjednicama ili korespondentnim putem, sukladno odredbama pozitivnih propisa i akata Društva.

Više detalja o korporativnom upravljanju u Društvu u 2020. godini dostupno je u nastavku te u Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

Glavne skupštine u 2020. godini

U 2020. godini održana je jedna sjednica Glavne skupštine Društva. Na navedenoj sjednici održanoj dana 28. kolovoza 2020. godine usvojene su odluke o davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora Društva, odluka o opozivu i izboru članova Nadzornog odbora, odluka o upotrebi dobiti u 2019. godini, odluka o isplati dividende dioničarima Društva u iznosu od 100 kuna po dionici, odluka o izmjenama i dopunama Statuta Društva, odluka o odobrenju Politike primitaka članova Uprave Društva, te odluka o imenovanju revizora Društva za 2020. godinu. Sve odluke s održanih sjednica Glavne skupštine objavljene su u skladu sa zakonskim propisima de su dostupne na internetskim stranicama Čakovečkih mlinova (www.cak-mlinovi.hr) i Zagrebačke burze (www.zse.hr).

Životopisi članova Nadzornog odbora

Stjepan Varga Predsjednik Nadzornog odbora

Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu na Biotehnološkom odjelu, smjer proizvodnja i prerada brašna. U Čakovečke mlinove dolazi 1965. godine, postaje tehnolog i napreduje do rukovoditelja proizvodnje. Od 1985. godine preuzima rukovodeću poziciju OOUR-a Mlin. Od 1992. do 2020. godine upravlja kompanijom kao direktor i predsjednik uprave do odlaska u mirovinu. Za predsjednika Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova izabran je u kolovozu 2020. godine.

Od osnutka je član je Rotary kluba Čakovec. Jedan je od osnivača pekarskog udruženja Richemont klub Hrvatska. Članstva u drugim nadzornim odborima: predsjednik u Radnik Opatija d.d., Trgostil d.d., Trgovina Krk d.d. i METSS d.o.o., član u Narodni trgovački lanac d.o.o.

Marko Orešković

Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije i bankarstvo. Karijeru započinje u Varaždinskoj banci u sektoru Riznice. Kasnije prelazi u Privrednu banku Zagreb, a nakon toga u PBZ Invest d.o.o. u upravu. Od 2017. godine je direktor Argumentum d.o.o. čiji je osnivač i vlasnik. Tijekom poslovne karijere stekao je brokersku licencu Zagrebačke burze te ACI diplomu za treasury operacije. Za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova izabran je u kolovozu 2020. godine.

Članstva u drugim nadzornim odborima: predsjednik u Professio energia d.d., zamjenik predsjednika Modra špilja d.d., član u OTP Invest društvu za upravljanje fondovima d.o.o.

Katarina Varga

Članica Nadzornog odbora

Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer marketing. Karijeru započinje 2002. godine u HD-TRADE d.o.o. na poziciji voditelja prodaje i nabave. 2008. godine dolazi u Čakovečke mlinove na poziciju voditeljice nabave, kasnije i prodaje. Od 2014. godine je na poziciji rukovoditelja sektora nabave i marketinga te je zadužena i za dio strateške nabave Grupe Čakovečki mlinovi. Od 2019. godine rukovodi i sektorom prodaje. Za članicu Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova ponovno je izabrana u travnju 2019. godine.

Vladimir Bulić Član Nadzornog odbora

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer turizam i ugostiteljstvo. Karijeru započinje u Privrednoj banci Zagreb. 1986. godine prelazi u Udruženu banku Hrvatske na mjesto voditelja predstavništva u Stuttgartu. 1991. godine se vraća u Privrednu banku Zagreb. 1992. osniva TIM ZIP d.o.o. čiji je većinski vlasnik i predsjednik uprave. Za člana Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova ponovno je izabran u travnju 2019. godine. Do kolovoza 2020. godine obavljao je funkciju predsjednika Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova.

Osnivač je i direktor pekarskog udruženja Richemont kluba Hrvatska. Osnivač je, zakladnik i ravnatelj Zaklade Ivan Bulić za poticanje kreativnog i stvaralačkog djelovanja u području pekarstva, slastičarstva i konditorstva.

Damir Metelko

Član Nadzornog odbora

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Karijeru započinje 1991. godine u odvjetničkom društvu Hanžeković & Radaković d.o.o. kao odvjetnik. 2003. godine postaje član društva odnosno partner, kasnije i član uprave. Tu funkciju obavlja do 2020. godine. Karijeru nastavlja u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. kao partner i član uprave. Za člana Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova izabran je u kolovozu 2020. godine.

Član je HOK-a, Izvršnog odbora HOK-a, Upravnog odbora HOK-a te Komisije za oporezivanja – ICC Hrvatska.

Marija Drvoderić

Članica Nadzornog odbora

Srednju ekonomsku školu završila je u Čakovcu. Karijeru započinje u Čakovečkim mlinovima 1975. godine u sektoru računovodstva gdje je radila do odlaska u mirovinu. Za članicu Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova ponovno je izabrana u travnju 2019. godine.

Lidija Posavec

Članica Nadzornog odbora

Diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Karijeru započinje 1991. godine u kompaniji Input d.o.o na poziciji voditelja računovodstva. 1995. prelazi u Čakovečke mlinove u sektor računovodstva, a kasnije prelazi u sektor financija. Predsjednik je Sindikata radnika Čakovečkih mlinova. Za članicu Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova ponovno je izabrana u ožujku 2020. godine.

Pododbori Nadzornog odbora

Nadzorni odbor Društva osnovao je sljedeće odbore: Revizijski odbor, Odbor za imenovanja i Odbor za primitke.

Revizijski odbor ima, uz zadaće propisane Uredbom (EU) br. 537/2014, i sljedeće zadaće:

  • izvješćuje Nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije te objašnjava na koji način je zakonska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu,
  • prati proces financijskog izvještavanja i dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegovog integriteta,
  • glede financijskog izvještavanja prati djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te, ako je to primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti,
  • prati obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja,
  • ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s Zakonom o reviziji te Uredbom (EU) br. 537/2014, a posebno prikladnost pružanja nerevizorskih usluga,
  • odgovoran je za postupak izbora revizorskog društva te predlaže imenovanje revizorskog društva.

Sastav Revizijskog odbora na dan 31. prosinca 2020. godine jest sljedeći: Vladimir Bulić (predsjednik), Stjepan Varga (zamjenik predsjednika), Marko Orešković (član), Katarina Varga (članica), Damir Metelko (član), Marija Drvoderić (članica), Lidija Posavec (članica).

U 2020. godini Revizijski odbor održao je 5 sjednica.

Odbor za imenovanja obavlja sljedeće poslove:

  • nadgleda proces imenovanja u Nadzorni odbor i Upravu kako bi se osiguralo da je pošten i transparentan,
  • razvija opis uloga i kandidata za svako upražnjeno mjesto u skladu s profilom Uprave ili Nadzornog odbora (po potrebi, uz savjetovanje s predsjednikom Uprave odnosno Nadzornog odbora) te identificiranje i preporuka odgovarajućih kandidata Nadzornom odboru,
  • utvrđuje stručnost i/ili neovisnost prilikom traženja kandidata za Nadzorni odbor,
  • dogovara uvjete imenovanja s potencijalnim novim članovima Uprave odnosno Nadzornog odbora, uključujući očekivano vrijeme potrebno za vršenje njihove funkcije,
  • priprema plan sukcesije za ponovno imenovanje ili zamjenu članova Nadzornog odbora i Uprave, uz savjetovanje s predsjednikom Uprave odnosno Nadzornog odbora,
  • nadgleda napredak u postizanju ciljanog postotka ženskih članova Uprave i Nadzornog odbora,
  • nadgleda politiku Uprave pri odabiru i imenovanju višeg rukovodstva.

Sastav Odbora za imenovanja na dan 31. prosinca 2020. godine jest sljedeći: Vladimir Bulić (predsjednik), Lidija Posavec (zamjenica predsjednika), Marija Drvoderić (članica).

U 2020. godini Odbor za imenovanja održao je 1 sjednicu.

Odbor za primitke obavlja sljedeće poslove:

  • preporučuje Nadzornom odboru politike primitaka za članove Uprave najmanje svake tri godine,
  • preporučuje svake godine Nadzornom odboru primitke koje bi trebali primiti članovi Uprave, temeljene na procjeni rezultata Društva i njihovih osobnih rezultata,
  • preporučuje Nadzornom odboru politiku primitaka za članove Nadzornog odbora koja će biti dana na odobrenje Glavnoj skupštini,
  • nadzire iznos i strukturu primitaka višem rukovodstvu i radnicima kao cjelini te daje preporuke Upravi o njezinim politikama,
  • nadgleda pripremu zakonom propisanoga obveznog godišnjeg izvješća o primicima za suglasnost Nadzornog odbora.

Sastav Odbora za primitke na dan 31. prosinca 2020. godine jest sljedeći: Vladimir Bulić (predsjednik), Lidija Posavec (zamjenica predsjednika), Marija Drvoderić (članica).

U 2020. godini Odbor za primitke održao je 1 sjednicu.

U 2020. godini članovi Nadzornog odbora i njegovih pododbora ostvarili su sljedeću prisutnost na sjednicama:
Nadzorni odbor Revizijski odbor Odbor za
imenovanja
Odbor za
primitke
Stjepan Varga 3/3 2/2 - -
Marko Orešković 3/3 2/2 - -
Katarina Varga 5/5 5/5 - -
Vladimir Bulić 5/5 5/5 1/1 1/1
Damir Metelko 3/3 2/2 - -
Marija Drvoderić 5/5 5/5 1/1 1/1
Lidija Posavec 5/5 5/5 1/1 1/1

Životopisi članova Uprave

Nino Varga

Predsjednik Uprave

Diplomirao je Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer računovodstvo. Karijeru započinje 2002. godine u investicijskom društvu Utilis d.o.o., čiji je suvlasnik i član uprave. Tijekom poslovne karijere na tržištu kapitala stekao je licence brokera i investicijskog savjeta koje je izdala Komisija za vrijednosne papire RH. 2014. godine dolazi u Čakovečke mlinove d.d. na mjesto člana uprave zaduženog za strateško planiranje, integraciju grupe, grupnu nabavu i nabavu strateških sirovina. 2020. godine postaje predsjednik uprave Čakovečkih mlinova. Članstva u drugim nadzornim odborima: zamjenik predsjednika u Radnik Opatija d.d., Trgostil d.d., Trgovina Krk d.d.

Marijan Sršen

Član Uprave

Diplomirao je Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer računovodstvo. Karijeru započinje 2001. u Elektroprometu d.d. kao voditelj računovodstva. 2004. prelazi u IHS-Revizor d.o.o. na poziciju revizora. Od 2008. do 2011. je direktor financija i računovodstva u Stipić grupi d.o.o., nakon čega prelazi u Mlinar pekarsku industriju d.o.o. na istu poziciju. Od 2020. godine član je uprave Čakovečkih mlinova. Tijekom poslovne karijere stekao je certifikat ovlaštenog revizora koji izdaje Hrvatska revizorska komora.

2. POVEZANA DRUŠTVA I PODRUŽNICE DRUŠTVA

U nastavku je prikazan pregled povezanih društava matičnog društva Čakovečki mlinovi d.d. na dan 31. prosinca 2020. godine. Društvo nema registriranih podružnica.

Naziv društva Sjedište Osnovna
djelatnost
Tip
povezanosti
Udio izravne matice
u kapitalu /
glasačkim pravima
31.12.2020.
Udio izravne matice
u kapitalu /
glasačkim pravima
31.12.2019.
METSS d.o.o. Čakovec, Hrvatska Trgovina na
malo
Neposredno 100% 100%
Trgocentar d.d. Virovitica, Hrvatska Iznajmljivanje
nekretnina
Posredno 49,55% /
52,03%
49,55% /
52,03%
Narodni
trgovački lanac
d.o.o.
Soblinec, Hrvatska Trgovina na
veliko i malo
Posredno 25% 20%
Trgostil d.d. Donja Stubica,
Hrvatska
Trgovina na
malo
Neposredno 76,78% /
86,84%
76,78% /
83,15%
Trgovina Krk
d.d.
Malinska, Hrvatska Trgovina na
malo
Neposredno 100% 87,33%
Radnik Opatija
d.d.
Lovran, Hrvatska Trgovina na
malo; Pekarstvo
Neposredno 100% 52,47%
Vražap d.o.o. Zadar, Hrvatska Pekarstvo Neposredno 100% 100%

Za više detalja o prihodima i rashodima Društva s povezanim društvima te stanje potraživanja i obveza Društva od i prema povezanim društvima, vidjeti bilješku 31 – Odnosi s povezanim strankama u priloženim financijskim izvještajima.

3. REZULTATI POSLOVANJA U 2020. GODINI

KLJUČNI DOGAĐAJI U 2020. GODINI

1. Rast EBITDA-e, EBIT-a i neto dobiti

  • Prihodi od prodaje u iznosu od 1.231 milijuna kuna (-2,2% u odnosu na 2019. godinu);
  • Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA2 ) u iznosu od 100,9 milijuna kuna (+6,0% u odnosu na 2019. godinu), rast EBITDA marže6 sa 7,6% na 8,2%;
  • Operativna dobit (EBIT4 ) u iznosu od 42,8 milijuna kuna (+18,5% u odnosu na 2019. godinu), rast EBIT marže6 s 2,9% na 3,5%;
  • Neto dobit u iznosu od 40,8 milijuna kuna (+23,0% u odnosu na 2019. godinu), rast neto profitne marže6 s 2,6% na 3,3%.

2. Promjene u Upravi i Nadzornom odboru

Na Glavnoj skupštini Čakovečkih mlinova d.d. održanoj 28. kolovoza 2020. godine došlo je do promjena na čelu kompanije koje predstavljaju nastavak zacrtanog strateškog smjera te profesionalizacije ključnih upravljačkih i nadzornih pozicija u kompaniji. Stjepan Varga, dugogodišnji predsjednik Uprave i prvi čovjek Grupe Čakovečki mlinovi, prema vlastitoj odluci koju je potvrdila i Glavna skupština, preuzeo je mjesto predsjednika Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova d.d. Na mjestu predsjednika Uprave zamijenio ga je Nino Varga, dotadašnji član Uprave Čakovečkih mlinova d.d., kojemu se od listopada 2020. godine u Upravi pridružio Marijan Sršen.

Iza Stjepana Varge je iznimno bogata poslovna karijera koju je u cijelosti posvetio Čakovečkim mlinovima. G. Varga proveo je 55 godina u kompaniji, od čega 28 godina na njezinom čelu. Pod njegovim vodstvom višestruko je povećana vrijednost kompanije. U razdoblju od 1992. godine do danas preuzeto je ukupno 11 kompanija ili poslovnih cjelina prema čemu su Čakovečki mlinovi jedan od najaktivnijih preuzimatelja u Hrvatskoj. Cijena dionice Čakovečkih mlinova povećana je gotovo 16 puta, odnosno više od 22 puta uključujući dividende, dok je prosječan godišnji prinos na dionicu iznosio 10,4%, odnosno 11,7% uključujući dividende.

Stjepan Varga će s funkcije predsjednika Nadzornog odbora nastaviti usmjeravati kompaniju uz dva nova člana - Damira Metelka i Marka Oreškovića – te postojeće članove Vladimira Bulića, Katarinu Vargu, Mariju Drvoderić i Lidiju Posavec. Ružica Varga je napustila Nadzorni odbor na vlastiti zahtjev na samoj Glavnoj skupštini.

3. Pojava pandemije COVID–19

Početak 2020. godine obilježila je pojava bolesti COVID-19 uzrokovane novim korona virusom, koja je 11. ožujka 2020. godine proglašena globalnom pandemijom od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Pandemija COVID-19 do kraja godine uzrokovala je značajno usporavanje cjelokupnog globalnog kao i hrvatskog gospodarstva zbog poduzetih mjera samoizolacije stanovništva i zatvaranja granica velikog broja zemalja u svijetu. Sukladno preporukama nadležnih tijela menadžment kompanije poduzeo je sve raspoložive mjere za prevenciju zaraze i zaštitu na radu svih zaposlenika i radnih procesa. Menadžment je također poduzeo maksimalne napore za prilagodbu strategije i poslovnog modela kompanije novonastaloj situaciji, a sve s ciljem osiguranja nastavka poslovanja i zaposlenosti te očuvanja vrijednosti kompanije.

4. Započet projekt integracije segmenta Trgovine i Prehrane

Nastavno na definirane strateške ciljeve za 2020. i 2021. godinu, Grupa je u srpnju 2020. godine započela s pripremama za integraciju ovisnih društava u segmentu Trgovine, čija je svrha ostvarenih 1,14 milijarde kuna prihoda od prodaje objediniti pod jednom kompanijom, realizirati sinergije te ujedno provesti i unapređenje poslovanja kako bi se pripremila platforma za daljnji rast ovog segmenta. Usporedno s projektom integracije segmenta Trgovine, provodi se i integracija segmenta Prehrane. Projekt se provodi u suradnji s vanjskim savjetnicima.

5. Konsolidacija manjinskih interesa i povećanje udjela u NTL-u

Kao dio priprema za projekt integracije segmenta Trgovine, Čakovečki mlinovi d.d. povećali su u 2020. godini vlasnički udio u društvu Trgovina Krk d.d. s 87,33% na 100% te u društvu Radnik Opatija d.d. s 52,47% na 100%. Izlaskom društva Studenac d.o.o. iz društva Narodni trgovački lanac d.o.o., društvo METSS d.o.o. proporcionalno je povećalo svoj udio u NTL-u s 20% na 25%.

6. Isplaćena dividenda

Prema odluci Glavne skupštine Društva održane 28. kolovoza 2020. godine, odobrena je isplata dividende u bruto iznosu od 100 kuna po dionici odnosno sveukupno 10,3 milijuna kuna (2019.: 7,9 milijuna kuna, odnosno 75 kuna bruto po dionici). Dividenda je isplaćena 4. rujna 2020. godine.

KLJUČNI FINANCIJSKI POKAZATELJI GRUPE

RAČUN DOBITI I GUBITKA
(u milijunima kuna)
2020. 2019. 2020./
2019.
Prihodi od prodaje 1.230,8 1.258,0 (2,2%)
Operativni troškovi, neto1 1.130,0 1.162,9 (2,8%)
EBITDA2 100,9 95,1 6,0%
Normalizirana EBITDA3 93,1 89,5 4,1%
Amortizacija 58,1 59,0 (1,6%)
EBIT4 42,8 36,1 18,5%
Neto financijski rezultat5 6,4 4,7 36,3%
Neto dobit (gubitak) 40,8 33,2 23,0%
Profitne marže6
EBITDA marža 8,2% 7,6% 0,6 pb
Normalizirana EBITDA marža 7,6% 7,1% 0,5 pb
EBIT marža 3,5% 2,9% 0,6 pb
Neto profitna marža 3,3% 2,6% 0,7 pb
BILANCA 31.12.2020./
(u milijunima kuna) 31.12.2020. 31.12.2019. 31.12.2019.
Neto dug (novac)7 (178,7) (157,8) 13,3%
Neto dug (novac) / norm. EBITDA (TTM)8 (1,9)x (1,8)x (0,2)x
Kapital i rezerve 595,8 566,1 5,2%
Povrat na prosječni kapital (ROAE)9 7,0% 5,9% 1,2 pb
Neto radni kapital10 109,1 125,2 (12,9)%
NOVČANI TOKOVI 2020./
(u milijunima kuna) 2020. 2019. 2019.
Neto novčani tokovi od poslovnih akt. 94,4 95,5 (1,2)%
Kapitalna ulaganja (CapEx)11 32,0 25,8 24,1%
Novčani izdaci za isplatu dividendi 10,3 7,9 30,5%

1 Operativni troškovi, neto uključuju poslovne rashode umanjene za amortizaciju, ostale poslovne prihode i prihode na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga; detaljan izračun prikazan je pod Neto operativni troškovi ovog dijela izvješća.

2 EBITDA (eng. earnings before interest, taxes, depreciation and amortization) predstavlja operativnu dobit prije amortizacije; računata kao poslovni prihodi – poslovni rashodi + amortizacija.

3 Normalizacija podrazumijeva prilagodbu za jednokratne stavke; detaljan izračun prikazan je pod Normalizacija EBITDA-e ovog dijela izvješća.

4 EBIT (eng. earnings before interest and taxes) predstavlja operativnu dobit; računata kao poslovni prihodi – poslovni rashodi.

5 Neto financijski rezultat računat je kao financijski prihodi – financijski rashodi.

6 Profitne marže računate su na bazi prihoda od prodaje.

7 Neto dug (novac) uključuje dugoročne i kratkoročne financijske obveze umanjene za novac u banci i blagajni i depozite kod banaka. Depoziti kod banaka uključeni su neovisno o roku dospijeću jer su dostupni na poziv.

8 Neto dug (novac) / normalizirana EBITDA (TTM, eng. trailing twelve months) odražava sposobnost Grupe za otplatom financijskih obveza; računat kao neto dug (novac) podijeljen s normaliziranom EBITDA-om ostvarenom u zadnjih 12 mjeseci prije izvještajnog datuma.

9 ROAE (eng. return on average equity) predstavlja povrat na prosječni kapital; računat kao neto dobit podijeljena s prosjekom kapitala i rezervi između početka i kraja godine.

10 Neto radni kapital uključuje zalihe uvećane za kratkotrajna potraživanja od kupaca i umanjene za kratkoročne obveze prema dobavljačima i za predujmove.

11 CapEx (eng. capital expenditures) predstavlja novčane izdatke za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.

Napomena: Iznosu u ovom dijelu kao i u ostatku izvješća zaokruženi su na jednu decimalu.

SAŽETAK FINANCIJSKIH REZULTATA GRUPE

U 2020. godini Grupa Čakovečki mlinovi ostvarila je 1,23 milijarde kuna prihoda od prodaje, 93,1 milijuna kuna normalizirane EBITDA-e i 40,8 milijuna kuna neto dobiti. Poslovanje Grupe obilježio je pad prihoda od prodaje od 2,2% ili 27,1 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Pritom su prihodi od prodaje robe u maloprodaji pali za 3,4% ili 35,5 milijuna kuna, odnosno za 1,8% ili 17,3 milijuna kuna na usporednoj (dalje: "LFL") bazi. Navedeni pad uzrokovan je nastupom pandemije COVID-19, s obzirom da je poslovanje Grupe ovisno o turističkoj sezoni, smanjenje turističkih noćenja u Hrvatskoj utjecalo je na slabije rezultate u trećem kvartalu 2020. godine i pad prihoda na godišnjoj razini.

Zbog sporijeg rasta operativnih troškova normalizirana EBITDA povećana je za 4,1% ili 3,7 milijuna kuna dok je neto dobit povećana za 23,0% ili 7,6 milijuna kuna. Kao posljedica više profitabilnosti Grupa je ostvarila rast profitnih marži, na 7,6% normalizirane EBITDA marže (2019.: 7,1%) i 3,3% neto profitne marže (2019.: 2,6%).

Poslovni segment Trgovine kao najveći segment Grupe ostvario je 1,14 milijarde kuna ili 85,3% prihoda od prodaje Grupe prije eliminacija te 73,7 milijuna kuna ili 79,1% normalizirane EBITDA-e Grupe.

Neto operativni troškovi Grupe smanjeni su za 2,8% ili 32,9 milijuna kuna kao posljedica pada osnovnih varijabilnih troškova Grupe – troškova prodane robe. Troškovi sirovina su rasli jer su povezani s rastom prodaje poslovnog područja mlinarstva, dok su troškovi osoblja i troškovi usluga smanjeni. Amortizacija je smanjena za 1,6% ili 0,9 milijuna kuna. Neto financijski rezultat iznosio je 6,4 milijuna kuna i veći je za 1,7 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

U 2020. godini Grupa je ostvarila 94,4 milijuna kuna neto novčanih tokova iz poslovanja što je iznos od 101% normalizirane EBITDA-e i predstavlja kvalitetnu konverziju EBITDA-e u novac.

Na dan 31. prosinca 2020. godine Grupa je bilježila visoku neto novčanu poziciju u iznosu od 178,7 milijuna kuna.

PRIHODI OD PRODAJE

PRIHODI OD PRODAJE PO SEGMENTIMA1
(u milijunima kuna) 2020. % prihoda od
prodaje prije
elim.
2019. % prihoda od
prodaje prije
elim.
2020./
2019.
Trgovina 1.138,7 85,8% 1.167,0 85,3% (2,4)%
Prehrana 196,2 14,2% 193,6 14,7% 1,4%
Prihodi od prodaje prije eliminacija 1.334,9 100,0% 1.360,6 100,0% (1,9)%
Eliminacije1 -104,1 - -102,6 - 1,5%
Konsolidirani prihodi od prodaje 1.230,8 - 1.258,0 - (2,2)%

1 Prihodi od prodaje pojedinog segmenta analiziraju se prije eliminacija. Eliminacije predstavljaju iznos prihoda od prodaje među segmentima koji se eliminiraju pri konsolidaciji prihoda od prodaje Grupe.

LFL1 MALOPRODAJE
(u milijunima kuna) 2020. 2019. 2020./
2019.
Prihodi od prodaje 1.230,8 1.258,0 (2,2)%
Prihodi od prodaje robe 1.084,8 1.112,6 (2,5)%
Prihodi od prodaje robe - Maloprodaja 1.003,7 1.043,2 (3,8)%
Prihodi od prodaje robe - Maloprodaja – LFL1 941,2 958,5 (1,8)%

1 Prihodi na usporednoj bazi (eng. like-for-like, LFL) odnose se na prodavaonice koje su poslovale u cijela oba usporedna razdoblja.

U 2020. godini Grupa je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 1,23 milijarde kuna što je 2,2% ili 27,2 milijuna kuna manje u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat pada prihoda od prodaje segmenta Trgovine od 2,4%, dok je segment Prehrane zabilježio rast od 1,4%.

Prihodi od prodaje segmenta Trgovine iznosili su 1,14 milijarde kuna ili 85,3% prihoda od prodaje Grupe prije eliminacija i smanjeni su za 2,4% ili 28,3 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje robe u maloprodaji smanjeni su za 3,4% ili 35,5 milijuna kuna, odnosno za 1,8% ili 17,3 milijuna kuna na LFL bazi. Navedeni rast rezultat je snažnog rasta prihoda u prvom kvartalu i početku drugog kvartala 2020. godine uzrokovanog nastupom pandemije COVID-19, no s obzirom da je poslovanje Grupe ovisno o turističkoj sezoni, smanjenje turističkih noćenja u Hrvatskoj utjecalo je na slabije rezultate u trećem kvartalu 2020. godine i pad prihoda na godišnjoj razini. Veleprodaja je ostvarila 81,1 milijun kuna što je 7,5% prihoda od prodaje robe Grupe i predstavlja povećanje od 7,5% ili 11,7 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od prodaje segmenta Prehrane iznosili su 196,2 milijuna kuna ili 14,7% prihoda od prodaje Grupe prije eliminacija i veći su za 1,4% ili 2,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat rasta prihoda od prodaje poslovnog područja mlinarstva za 11%, ali pada prihoda od prodaje pekarstva za 6%. Rast prihoda od prodaje mlinarstva postignut je unatoč uvođenju državne kontrole cijene brašna od ožujka do srpnja 2020. godine. Rasli su ponajprije kanali prodaje brašna sitnog pakiranja (1 kg i 5 kg) prema trgovačkim lancima s obzirom da su uslijed pandemije i djelomičnog zatvaranja restorana kupci počeli pripremati više hrane kod kuće. Pad prodaje pekarstva povezan je većim dijelom s promjenama u dinamici kretanja kupaca uslijed pojave COVID-19 (neradne nedjelje tijekom svibnja, neodvijanje nastave u školama od ožujka do svibnja 2020. kao i pad turističkih noćenja), zbog čega se suzio pekarski asortiman u maloprodaji kako bi se optimizirala pekarska proizvodnja i povezani troškovi.

NETO OPERATIVNI TROŠKOVI

%
prihoda
%
prihoda
od od 2020./
(u milijunima kuna) 2020. prodaje 2019. prodaje 2019.
Troškovi sirovina i materijala i
promjene vr. zaliha 141,3 10,9% 137,1 11,5% 3,0%
Troškovi prodane robe, neto 720,7 59,4% 747,8 58,6% (3,6)%
Ostali vanjski troškovi 42,7 3,9% 48,5 3,5% (11,9) %
Troškovi osoblja 181,0 14,9% 187,3 14,7% (3,4)%
Ostali troškovi 46,0 3,6% 44,9 3,7% 2,7%
Vrijednosna usklađenja i rezerviranja 9,0 0,2% 2,3 0,7% 290,0%
Ostali poslovni rashodi (prihodi) (10,9) (0,4)% (5,1) (0,9)% 112,9%
Operativni troškovi, neto 1.130,0 92,4% 1.162,9 91,8% (2,8)%

1 Troškovi prodane robe umanjeni za prihode od naknadno odobrenih rabata i marketinških usluga.

2 Ostali poslovni rashodi umanjeni za ostale poslovne prihode bez prihoda od naknadno odobrenih rabata i marketinških usluga i umanjeni za prihode na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga.

U 2020. godini Grupa je zabilježila smanjenje neto operativnih troškova za 2,8% ili 32,9 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Troškovi sirovina i materijala (ponajprije nabava žitarica) i promjene vrijednosti zaliha povećani su za 3,8% ili 4,1 milijuna kuna kao posljedica rasta prodaje područja mlinarstva. Troškovi prodane robe (neto) smanjeni su za 3,6% ili 27,1 milijuna kuna kao posljedica pada prodaje segmenta Trgovine. Troškovi usluga smanjeni su za 11,9% ili 5,8 milijun kuna, ponajprije kao posljedica ušteda na uslugama studentskih servisa i troškovima marketinga.

Troškovi osoblja iznosili su 181,0 milijun kuna i smanjeni su za 3,4% ili 6,3 milijuna kuna, čemu treba pridodati i 29,9 milijuna kuna isplaćenih neoporezivih primitaka koji se nalaze unutar ostalih troškova i koji su povećani za 1,1% ili 0,3 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje troškova osoblja povezano je sa smanjenim potrebama za sezonskim radnicima od strane obalnih operacija segmenta Trgovine. Prosječan broj zaposlenih u Grupi smanjen je u usporednom razdoblju s 2.345 na 2.317.

EBITDA

EBITDA PO SEGMENTIMA 2020. 2019.
(u milijunima kuna) GRUPA TRGOVINA PREHRANA GRUPA TRGOVINA PREHRANA
Prihodi od prodaje prije elimin. 1.335,1 1.138,7 196,4 1.360,6 1.167,0 193,7
EBITDA prije eliminacija 106,2 80,6 25,6 101,1 75,6 25,5
Konsolidacijska usklada
EBITDA-e (5,4) (6,3) 0,9 (6,0) (7,7) 1,8
EBITDA 100,9 74,3 26,6 95,1 67,9 27,2
EBITDA marža1 - 6,5% 13,5% - 5,8% 14,1%
Normalizirana EBITDA2 93,1 73,7 19,4 89,5 67,9 21,6
Normalizirana EBITDA marža1 - 6,5% 9,9% - 5,8% 11,1%

1 Marže za segmente izračunate su na bazi prihoda od prodaje prije eliminacija. Marže za Grupu računate su na bazi konsolidiranih prihoda od prodaje i prezentirane su u dijelu Ključni financijski pokazatelji Grupe ovog dijela izvješća.

2 Normalizacija podrazumijeva prilagodbu za jednokratne stavke; detaljan izračun prikazan je pod Normalizacija EBITDA-e ovog dijela izvješća.

Napomena: Moguće su razlike u zbrojevima zbog zaokruživanja na jednu decimalu.

U 2020. godini Grupa je ostvarila normaliziranu EBITDA-u u iznosu od 93,1 milijuna kuna što je 4,1% ili 3,6 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine, a u situaciji smanjenja prihoda ponajprije je rezultat stroge kontrole fiksnih operativnih troškova. Uključujući neto efekt normalizacije za jednokratne stavke, izvještajna EBITDA iznosila je 100,9 milijuna kuna (2019.: 95,1 milijuna kuna).

Normalizirana EBITDA segmenta Trgovine iznosila je 73,7 milijuna kuna ili 79,1% normalizirane EBITDA-e Grupe i povećana je za 8,6% ili 5,8 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, kao posljedica rasta RUC-a i RUC marže maloprodaje zbog manjeg obujma akcijske prodaje uslijed povećane potrošnje kućanstava uzrokovane pandemijom. Normalizirana EBITDA marža segmenta Trgovine iznosila je 6,5% ( 2019.: 5,8%).

Normalizirana EBITDA segmenta Prehrane iznosila je 19,4 milijuna kuna i smanjena je za 10,2% ili 2,2 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, kao rezultat pada prihoda i iskorištenosti kapaciteta poslovnog područja pekarstva te državne kontrole cijene brašna od sredine ožujka 2020. godine, unatoč rastu prodanih količina u području mlinarstva. Normalizirana EBITDA marža segmenta Prehrane iznosila je 9,9% (2019.: 11,1%).

Konsolidacijska usklada EBITDA-e

Konsolidacijska usklada EBITDA-e odnosi se na MSFI 16 efekte proizašle iz ugovora o zakupu između segmenata Grupe koji uvećavaju EBITDA-u prije eliminacija segmenta Trgovine. Učinak intersegmentalne EBITDA-e na rezultat u 2020. godini iznosi 6,3 milijuna kuna (2019.: 7,7 milijuna kuna).

Normalizacija EBITDA-e

Osim izvještavanja o alternativnim (ne-MSFI) mjerama uspješnosti poslovanja poput EBITDA-e, Grupa objavljuje utjecaj jednokratnih stavki kako bi postigla višu razinu transparentnosti svojih uobičajenih poslovnih aktivnosti. Jednokratnim stavkama smatraju se one stavke koje se ne pojavljuju redovno i imaju značajan utjecaj na rezultat. U 2020. godini zabilježeni su jednokratni utjecaji na prihodima i rashodima. Grupa je zabilježila 5,7 milijuna kuna jednokratnih prihoda od državnih potpora za investiciju u modernizaciju mlina Čakovec, 5,6 milijuna kuna jednokratnih prihoda od državnih potpora za očuvanje radnih mjesta (plaće i doprinosi), ostvarenih većinom u segmentu Trgovine te 3,5 milijuna kuna jednokratnog vrijednosnog usklađenja zaliha, ostvarenog u segmentu Trgovine.

NORMALIZACIJA EBITDA-E 2020. 2019.
(u milijunima kuna) GRUPA TRGOVINA PREHRANA GRUPA TRGOVINA PREHRANA
EBITDA 100,9 74,3 26,6 95,1 67,9 27,2
Prihodi od državnih potpora za
investicije (5,7) - (5,7) (5,7) - (5,7)
Prihodi od državnih potpora za
očuvanje radnih mjesta (5,6) (4,1) (1,5) - - -
Vrijednosno usklađenje zaliha 3,5 3,5 - - - -
Normalizirana EBITDA 93,1 73,7 19,4 89,5 67,9 21,6

NETO DOBIT

U 2020. godini Grupa je ostvarila neto dobit u iznosu od 40,8 milijuna kuna što je 23,0% ili 7,6 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine, ponajprije kao rezultat više operativne dobiti.

NETO DUG

(u milijunima kuna) 31.12.2020. 31.12.2019. 31.12.2020./
31.12.2019.
Dugoročne obveze po primljenim kreditima,
zajmovima, depozitima i sl.
35,2 56,0 (37,2)%
Kratkoročne obveze po primljenim
kreditima, zajmovima, depozitima i sl.
45,8 13,5 239,9%
Novac u banci i blagajni (88,1) (46,8) 88,4%
Dani zajmovi, depoziti i slično (171,6) (180,5) (4,9)%
Neto dug (novac) (178,7) (157,8) 13,3%

Na dan 31. prosinca 2020. godine Grupa je bilježila visoku poziciju neto novca u iznosu od 178,7 milijuna kuna (31.12.2019.: 157,8 milijuna kuna), od čega se na financijske obveze (dugoročne i kratkoročne obveze po primljenim kreditima, zajmovima, depozitima i sl.) odnosilo 31,4 milijuna kuna (31.12.2019.: 37,6 milijuna kuna), na obveze po MSFI 16 najmovima 49,6 milijuna kuna (31.12.2019.: 31,9 milijuna kuna), a na novac i novčane ekvivalente te dane zajmove, depozite i sl. 259,7 milijuna kuna (31.12.2019.: 227,3 milijuna kuna).

NOVČANI TOKOVI

NETO RADNI KAPITAL
(u milijunima kuna) 31.12.2020. 31.12.2019. 31.12.2020./
31.12.2019.
Zalihe 163,6 170,7 (4,1)%
Kratkotrajna potraživanja od kupaca 65,2 70,6 (7,6)%
Kratkoročne obveze prema dobavljačima (119,7) (116,0) 3,2%
Neto radni kapital 109,1 125,2 (12,9)%

U 2020. godini Grupa Čakovečki mlinovi generirala je neto novčanih tokova od poslovnih aktivnosti u iznosu od 94,4 milijuna kuna ili 1,1 milijun kuna manje nego prethodne godine što je iznos od 101,3% normalizirane EBITDA-e i predstavlja kvalitetnu konverziju EBITDA-e u novac. Navedeno je rezultat fokusa menadžmenta na maksimizaciju slobodnog novčanog tijeka, ponajviše s osnove smanjenja neto radnog kapitala, na svim stavkama, za 12,9% ili 16,1 milijuna kuna.

Kapitalna ulaganja Grupe u 2020. godini iznosila su 30,4 milijuna kuna (2019.: 25,8 milijuna kuna), od čega se 28,3 milijuna kuna odnosi na segment Trgovine. Najveća pojedinačna investicija segmenta Trgovine odnosila se na novu benzinsku postaju u gradu Krku, ukupne vrijednosti sa zemljištem u iznosu od 11,9 milijuna kuna. Investicija je poduzeta jer program benzinskih postaja upotpunjuje ponudu društva Trgovina Krk d.d. te će vrijednosno doprinijeti segmentu Trgovine. Krajem 2020. godine započeta je investicija društva Trgostil d.d. u

trgovački centar u Oroslavju koji će zaokružiti ponudu društva u regiji Zabok u formatu supermarketa. Vrijednost investicije sa zemljištem iznosi 12,7 milijuna kuna. U segmentu Prehrane uloženo je 2,1 milijun kuna, ponajprije u opremu pekara Čakovec i Oroslavje.

Isplaćena dividenda Čakovečkih mlinova d.d. u 2020. godini iznosila je ukupno 10,3 milijuna kuna, odnosno 100 kuna bruto po dionici (2019.: 7,9 milijuna kuna, odnosno 75 kuna bruto po dionici).

Kao dio priprema za integraciju ovisnih društava u segmentu Trgovine, Čakovečki mlinovi d.d. povećali su u 2020. godini vlasnički udio u društvu Trgovina Krk d.d. s 87,33% na 100%, što je zahtijevalo 15,5 milijuna kuna investicijskih izdataka te u društvu Radnik Opatija d.d. s 52,47% na 100%, što je zahtijevalo 6,3 milijuna kuna investicijskih izdataka.

VREDNOVANJE GRUPE ČAKOVEČKI MLINOVI

KLJUČNI POKAZATELJI VREDNOVANJA DIONICE CKML
(u milijunima kuna) 31.12.2020. 31.12.2019. 31.12.2020./
31.12.2019.
Cijena po dionici (PPS, u kunama)1 7.500,00 6.650,00 12,8%
Tržišna kapitalizacija2 787,5 698,3 12,8%
EV3 592,0 559,8 5,7%
EV / Prihodi od prodaje (TTM)4 0,48x 0,45x 0,04x
EV / normalizirana EBITDA (TTM)4 6,2x 6,1x 0,1x
Dobit po dionici (EPS, u kunama)5 398 313 27,0%
Dividenda po dionici (DPS, u kunama)6 100 75 33,3%
Dividendni prinos7 1,3% 1,1% 0,2 pb

1 Cijena po dionici (eng. price per share, PPS) predstavljena je referentnom cijenom na Zagrebačkoj burzi, odnosno prosječnom cijenom vaganom količinom protrgovanih dionica kao boljim predstavnikom cijene s obzirom na nisku likvidnost dionice CKML.

2 Tržišna kapitalizacija predstavlja tržišnu vrijednost dioničkog kapitala na burzi; računata kao umnožak broja dionica (105.000) i cijene po dionici.

3 EV (eng. enterprise value) predstavlja vrijednost poslovanja; računata kao tržišna kapitalizacija + neto dug (novac) + manjinski interes. 4 Pokazatelji vrednovanja računati su na bazi fundamenata ostvarenih u zadnjih 12 mjeseci prije izvještajnog datuma (TTM, eng. trailing

twelve months). 5 Dobit po dionici (eng. earnings per share, EPS) predstavlja neto dobit po dionici računatu na bazi neto dobiti pripisanoj imateljima kapitala matice.

6 Dividenda po dionici (eng. dividends per share, DPS) računata je kao omjer novčanih izdataka za isplatu dividendi i broja dionica.

7 Dividendni prinos računat je kao omjer dividende po dionici i cijene po dionici.

4. VLASNIČKA STRUKTURA I IZVEDBA DIONICE CKML

Na dan 31. prosinca 2020. godine Čakovečki mlinovi d.d. imali su 105.000 odobrenih, izdanih i uvrštenih redovnih dionica nominalne vrijednosti u iznosu od 980 kuna. Društvo nije držalo vlastitih dionica.

Top 10 dioničara na dan 31. prosinca 2020.

Red. Udio u temeljnom
broj Dioničar Broj dionica kapitalu
1. OTP banka d.d. / AZ OMF kategorije B 19.076 18,17%
2. Addiko Bank d.d. / PBZ CO OMF kategorije B 16.603 15,81%
3. Stjepan Varga 14.094 13,42%
4. Ružica Varga 13.762 13,11%
5. Branko Grašić 4.451 4,24%
6. Zagrebačka banka d.d. / Skrbnički račun 3.336 3,18%
7. Zagrebačka banka d.d. / AZ Profit ODMF 3.088 2,94%
8. Branka Blažeka 2.562 2,44%
9. Addiko Bank d.d. / SZAIF d.d. 953 0,91%
10. Addiko Bank d.d. / Skrbnički račun 953 0,91%

Vlasnička struktura prema grupi investitora na dan 31. prosinca 2020.

* Za potrebe ovog prikaza menadžment uključuje članove Uprave i Nadzornog odbora.

Čakovečki mlinovi d.d. imaju stabilnu vlasničku strukturu unutar koje najznačajniji udio imaju hrvatski mirovinski fondovi (40,70%) te menadžment i povezane osobe (28,19%). Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo je imalo ukupno 290 dioničara. Javnosti je distribuirano (eng. free float*) 73,47% dionica.

* Distribucija javnosti (eng. free float) računata je kao ukupan broj dionica umanjen za broj dionica imatelja udjela iznad 5%, ne uključujući hrvatske mirovinske fondove.

Izvedba cijene dionice CKML u odnosu na CROBEX indeks

USPOREDBA CKML vs CROBEX 31.12.2020. 31.12.2019. 2020./2019.
CKML (u kunama)1 7.500,00 6.650,00 13%
CROBEX (u bodovima) 1.739,29 2.017,43 -14%

1 Cijena po dionici predstavljena je prosječnom cijenom vaganom količinom protrgovanih dionica kao boljim predstavnikom cijene s obzirom na nisku likvidnost dionice CKML.

U 2020. godini cijena dionice CKML ostvarila je rast od 13% u odnosu na usporedivi dionički indeks CROBEX koji je ostvario pad vrijednosti od 14%. Rastu cijene dionice CKML doprinio je njezin sektor poslovanja – maloprodaja mješovite robe – koji je ostvario bolje financijske rezultate u odnosu na druge sektore i na prosjek tržišta.

5. ZNAČAJNIJI DOGAĐAJI NAKON ZAVRŠETKA POSLOVNE GODINE

U 2021. godini i dalje se nastavila neizvjesnost u pogledu mjera prevencije koje su poduzete s ciljem zaustavljanja širenja i suzbijanja COVID-19 pandemije. Nije moguće procijeniti budući vijek trajanja pandemije, ali Grupa aktivno prati situaciju i poduzimati će sve potrebne mjere s ciljem minimiziranja potencijalnih negativnih utjecaja u slučaju pogoršanja situacije.

Dugoročan učinak može utjecati i na obujam proizvodnje i trgovine, novčane tokove te profitabilnost. Unatoč navedenom, na datum izdavanja ovih financijskih izvještaja Grupa i dalje podmiruje dospjele obveze te, slijedom toga, sastavlja financijske izvještaje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.

Osim gore navedenog, nakon datuma izdavanja izvještaja nisu nastali nikakvi poslovni događaji ili transakcije koji bi imali značajan utjecaj na financijska izvješća na dan ili za razdoblje tada završeno ili da su od takvog značaja za poslovanje Grupe da bi zahtijevala objavu u bilješkama uz financijska izvješća.

6. OČEKIVANI RAZVOJ POSLOVANJA U 2021. GODINI

Prema zadnjim makroekonomskim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvaren pad realnog BDP-a od 8,4% te blago pozitivna stopa inflacije potrošačkih cijena od 0,1%. U 2021. godini očekivan je rast realnog BDP-a od 4,9%, uz pretpostavku da će se pandemija razmjerno uspješno kontrolirati, te umjerena inflacija od 1,0%, ponajprije vezana uz rast cijena energije. Unatoč padu gospodarstva u 2020. godini, promet najrelevantnijeg sektora za Grupu Čakovečki mlinovi - trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama - nominalno je rastao za 0,2%, dok je broj fiskaliziranih računa u istom sektoru rastao za 2%. S obzirom na očekivani umjereni rast cijena, bolju turističku sezonu od 2020. godine i manje restriktivne mjere povezane s pandemijom COVID-19, menadžment Grupe očekuje rast maloprodaje hrane u Hrvatskoj u 2021. godini.

Utjecaj pandemije COVID-19

Pandemija COVID-19 imala je značajan utjecaj na segment Trgovine Grupe Čakovečki mlinovi u 2020. godini. Trgovačke kompanije Grupe bilježile su različite rezultate, s padom poslovanja na obali te rastom na kontinentalnom dijelu. Promijenilo se ponašanje kupaca – zabilježen je pad broja izdanih računa, ali rast prosječne košarice. Također, povećala se prodaja trajnih u odnosu na više kvarljive proizvode. Mjere ograničenja radnog vremena i epidemiološke mjere zahtijevale su veći fokus poslovođa na svaku pojedinu prodavaonicu.

U segmentu Prehrane, pandemija COVID-19 imala je utjecaj na Grupu u vidu povećane potražnje za mlinskim proizvodima (zbog više pripreme hrane u kućanstvima), a smanjene potražnje za pekarskim proizvodima (zbog ograničenja kretanja kupaca). S obzirom na očekivani gospodarski oporavak očekuje se normalizacija tih utjecaja u 2021. godini. U mlinskom programu očekuje se stabilna potražnja za ključnim grupama proizvoda (pšenično brašno velika pakiranja, rinfuza te mala pakiranja). Prodaja pekarskih proizvoda većinom se ostvaruje interno kroz segment Trgovine Grupe te će konačni rezultat poslovnog područja pekarstva ovisiti o rezultatu segmenta Trgovine. Očekuje se zadržavanje trenda rasta segmenta pakiranog kruha i peciva.

Neovisno o otpornosti industrije i poslovnog modela Grupe, menadžment će poduzeti maksimalne napore za prilagodbu strategije i poslovnog modela Grupe novonastaloj situaciji, a sve s ciljem osiguranja kontinuiteta poslovanja, zaposlenosti te vrijednosti Grupe. To uključuje poduzimanje mjera u skladu s preporukama nadležnih tijela s posebnim naglaskom na zdravlje i sigurnost zaposlenika Grupe te mjere usmjerene na strogu kontrolu troškova s ciljem minimizacije utjecaja na profitabilnost Grupe. Konačan utjecaj na rezultate Grupe u 2021. godini u ovom trenutku nije moguće procijeniti ni kvantificirati zbog neizvjesnosti u razvoju situacije s cijepljenjem.

Grupa je u 2020. godini s osnove otežanog poslovanja uslijed pandemije COVID-19 zaprimila državne potpore za očuvanje radnih mjesta (za plaće i doprinose) u ukupnom iznosu od 5,6 milijuna kuna. Na dan izdavanja ovih financijskih izvještaja Grupa raspolaže s visokom neto novčanom pozicijom i nesmetano podmiruje dospjele obveze te, slijedom toga, sastavlja financijske izvještaje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.

Očekivano poslovanje segmenta Trgovina u 2021. godini

Menadžment vjeruje da će negativan utjecaj pandemije na maloprodajnu industriju u Hrvatskoj u 2021. godini biti manje izražen nego u ostalim industrijama, jednako kao i 2020. godine. Unutar maloprodajne industrije očekuje se selektivan utjecaj ovisno o specifičnostima pojedine kompanije. U tom pogledu, postojeći poslovni model segmenta Trgovine Grupe vrlo je otporan na COVID-19 situaciju jer se bazira na nekoliko stabilizacijskih faktora:

  • Kontinentalne operacije: Grupa upravlja diverzificiranom geografskom strukturom maloprodajnih površina koje na kontinentu ostvaruju 63% prihoda od prodaje prije eliminacija i 59% EBITDA-e segmenta Trgovine. Samim time, i u slučaju potencijalno slabije turističke sezone, kontinentalne operacije Grupe generirat će svoj rezultat i umanjiti negativan efekt pada prodaje na obalnim operacijama segmenta Trgovine. Dodatno, većina prodavaonica na jadranskoj obali nalazi se na otoku Krku koji pokazuje visoku otpornost na inozemne turističke šokove s obzirom na visok udio nekomercijalnog turističkog smještaja i relativno veliku lokalnu populaciju. Tome u prilogu ide i činjenica da je društvo Trgovina Krk d.d. u 2020. godini ostvarilo pad prihoda od maloprodaje od 11% na LFL bazi u odnosu na prethodnu godinu dok su istovremeno turistička noćenja na otoku Krku smanjena za trećinu;
  • Vlastite površine: Grupa drži u vlasništvu 55% neto prodajnih površina kojima osigurava kontrolu ključnih lokacija te koje ostvaruju višu profitabilnost od prodavaonica u najmu. U slučaju novog vala koronavirusa

i uvođenja zabrane ili ograničenja kretanja stanovništva, prodavaonice u vlasništvu koje neće moći raditi neće generirati troškove najma poput prodavaonica u najmu;

  • Trgovine iz susjedstva: Oko 75% prodavaonica Grupe ima neto prodajnu površinu do 400 m2, koje po asortimanu i lokaciji u potpunosti odgovaraju formatu trgovina iz susjedstva. Taj format je uz diskontere najbrže rastući maloprodajni format u Hrvatskoj i svijetu, jer je najviše prilagođen aktualnim potrošačkim trendovima (urbanizacija, užurbani životni stil, manja prosječna veličina kućanstava, starenje populacije). Također, u situacijama poput pandemije COVID-19 raste važnost trgovina iz susjedstva koje ne ovise o potencijalnim ograničenjima kretanja te su sigurnije za kupce zbog manje redova i općenito kontakta među kupcima;
  • Financijska snaga: Financijska snaga Grupe je visoka, na dan 31. prosinca 2020. godine Grupa je raspolagala s 260 milijuna kuna novca i novčanih ekvivalenata što predstavlja dovoljnu likvidnosnu zaštitu i u slučaju negativnih poslovnih scenarija, a koji je u svakom slučaju rezerviran za ulaganja u rast i razvoj segmenta Trgovine.

Strateški ciljevi

Menadžment je za 2021. godinu definirao sljedeće ključne strateške ciljeve u segmentu Trgovine:

  • integracija i postizanje sinergija na ovisnim društvima u segmentu Trgovine,
  • ciljanje akvizicija koje strateški odgovaraju Grupi,
  • otvaranje novih i obnova postojećih prodavaonica,
  • postizanje rasta LFL prihoda od prodaje,
  • unapređenje upravljanja kategorijama,
  • povećanje obrtaja zaliha.

Ostali ključni čimbenici poslovanja

  • Potrošačke cijene: Očekuje se nastavak ponude cijena robe u prodavaonicama na razini koja prati ključnu lokalnu konkurenciju;
  • Odnos s dobavljačima: Izlaskom Studenca d.o.o. iz NTL-a krajem 2020. godine METSS d.o.o. je povećao udio u NTL-u na 25%; Grupa očekuje nastavak kvalitetne suradnje s NTL-om koji čini oko 80% nabave segmenta Trgovine Grupe;
  • Nova otvaranja: Planira se otvaranje 16 novih prodavaonica u postojećim regijama poslovanja, ne računajući sezonske;
  • Troškovi osoblja: Očekuje se blagi rast troškova osoblja u skladu s rastom minimalne plaće u 2021. godini.

Očekivano poslovanje segmenta Prehrana u 2021. godini

Strateški ciljevi

Menadžment je za 2021. godinu definirao sljedeće ključne strateške ciljeve u segmentu Prehrane:

  • integracija i postizanje sinergija na ovisnim društvima u segmentu Prehrane,
  • proširenje kanala prodaje mlinskih proizvoda,
  • definiranje nove strategije područja pekarstva.

Ostali ključni čimbenici poslovanja

  • Proizvođačke cijene: U 2021. godini očekuje se blagi rast cijena s obzirom na očekivani oporavak potražnje u pekarstvu te s obzirom da je rast cijena brašna u 2020. godini bio ograničen od strane države. Veliki utjecaj na proizvođačke cijene imat će cijene sirovina koje uslijed oporavka svjetskog gospodarstva rastu u 2021. godini. Cijena pšenice raste od rujna 2020. godine te je u 2021. porasla za dodatnih 12%. Cijena kukuruza raste od studenog 2020. godine te je u 2021. porasla za dodatnih 23%. Menadžment aktivno upravlja nabavnim i prodajnim aspektom mlinske proizvodnje u svrhu kontrole negativnog utjecaja porasta cijena ne samo žitarica već i drugih troškovnih kategorija koje također bilježe značajniji rast od kraja 2020. godine, poput troškova energenata, transporta i pakiranja;
  • Nabava sirovina: Neovisno o rastu cijena, sve sirovine se nabavljaju planiranom dinamikom kako bi se proizvodnja odvijala nesmetano sukladno planovima prodaje i proizvodnje i kako bi opskrba svih prodajnih kanala bila zadovoljena;
  • Ulaganja u opremu: Planira se nabava nove pekarske linije i nove linije za pakiranje kaša.

7. RIZICI I UPRAVLJANJE RIZICIMA DRUŠTVA I GRUPE

Grupa kao cjelina u svom poslovanju izložena je rizicima navedenima u bilješkama uz financijske izvještaje (Bilješka 32 – Izloženost rizicima i upravljanje rizicima) koji se mogu podijeliti u sljedeće grupe:

  • financijski rizici, koji uključuju: rizik kapitala, valutni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti, kamatni rizik novčanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope
  • rizici redovnog poslovanja, koji uključuju: tržišni rizik, operativni rizik, rizik industrije, rizik nabave sirovina i isporuke proizvoda, rizik konkurencije, rizik fluktuacije cijena osnovnih sirovina, rizik vođenja sudskih postupaka protiv društva te rizik obveza ili gubitaka koji nisu pokriveni osiguranjem
  • opći rizici, koji uključuju: rizik poslovnog okruženja te rizik promjene pravnog okvira.

Upravljanje rizicima na razini Grupe sastoji se od sljedećih koraka:

  • identifikacija potencijalnih rizika u poslovanju
  • analiza i procjena identificiranih rizika
  • definiranje ciljeva i politika upravljanja rizicima
  • nadzor i praćenje aktivnosti upravljanja rizicima
  • izvještavanje o rezultatima upravljanja rizicima.

Grupa ne koristi nikakve financijske instrumente u upravljanju rizicima.

8. PODACI O STJECANJU I OTPUŠTANJU VLASTITIH DIONICA

Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo nije držalo vlastite dionice, niti ih je stjecalo i otpuštalo tijekom 2020. godine.

9. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

Grupa Čakovečki mlinovi kontinuirano radi na aktivnostima istraživanja i razvoja novih proizvoda, unapređenja ključnih procesa poslovanja, razvoja zaposlenika te rasta kroz akvizicije.

U segmentu Trgovine kontinuirano se prati konkurencija i istražuje tržište s ciljem razvijanja i optimiziranja ponude asortimana koji zadovoljava potrebe ciljanih kupaca. Osim toga pokreću se aktivnosti koje su u funkciji organskog rasta prihoda od prodaje te se uvode poslovni procesi s ciljem smanjenja troškova poslovanja. Također, kontinuirano se prate i analiziraju potencijalne akvizicije koje bi strateški odgovarale poslovnom modelu Trgovine.

Na kraju 2020. Grupa je upravljala s 448 prodavaonice od kojih je oko 2/3 obnovljeno dok se ostatak kontinuirano obnavlja. Tijekom 2020. godine otvoreno je 28, a zatvoreno 22 prodavaonica, uključujući sezonske.

U segmentu Prehrane poseban naglasak stavlja se na tradiciju Društva u proizvodnju visokokvalitetnih mlinskih i pekarskih proizvoda te ulja, kao i na kontinuiranoj analizi tržišta i razvijanju lokalno-specifičnog asortimana. U 2020. godini u skladu sa strategijom optimizacije pekarskog asortimana, uvedena su 47 nova pekarska artikla, a ukinuto je 77 artikla.

Mlinska postrojenja Društva u potpunosti su obnovljena 2017. godine i jedna su od tehnološki najnaprednijih postrojenja u Hrvatskoj i široj regiji. U planu je modernizacija pekarskih pogona nakon izrade nove strategije pekarstva i povezanih studija.

10. NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆE

POSLOVNI MODEL GRUPE

Grupa Čakovečki mlinovi organizirana je u dva strateška poslovna segmenta:

  • trgovina, koja obuhvaća maloprodaju i veleprodaju prehrambenog i neprehrambenog asortimana te
  • prehrana, koja obuhvaća proizvodnju mlinskih i pekarskih proizvoda te ulja.

Čakovečki mlinovi d.d. upravljaju segmentima sa strateške razine i djeluju kao korporativni centar Grupe. Poslovnim segmentom Trgovina operativno upravljaju ovisna društva METSS d.o.o., Trgovina Krk d.d., Trgostil d.d. i Radnik Opatija d.d. Poslovnim segmentom Prehrana operativno upravljaju radne jedinice Čakovečkih mlinova d.d. te ovisna društva Radnik Opatija d.d. i Vražap d.o.o.

Poslovna strategija Grupe – "Posvećeni stvaranju vrhunskih proizvoda" – obuhvaća proizvodnju hrane s jedne strane te razvoj kvalitetne ponude maloprodajnog asortimana s druge strane.

Kao što je prikazano u lancu vrijednosti Grupe koji slijedi u nastavku, osim naglaska na kvaliteti proizvoda, menadžment kontinuirano brine o zadovoljstvu zaposlenika i krajnjih potrošača na način koji jamči rast vrijednosti dioničkog kapitala i koji je u skladu s interesima zajednica u okviru kojih Grupa posluje.

Više informacija o poslovnom modelu Grupe dostupno je u Izvješću poslovodstva – 1. Osnovna djelatnost i opći podaci.

LANAC VRIJEDNOSTI GRUPE

UPRAVLJANJE KVALITETOM

Grupa Čakovečki mlinovi kontinuirano radi na unapređenju standarda kvalitete svojih proizvoda koristeći najkvalitetnije dostupne sirovine te primjenjuje transparentno i vjerodostojno označavanje i certificiranje svojih proizvoda.

Kao što prikazuje logotip Čakovečkih mlinova, vrhunski proizvodi su imperativ i jedna od ključnih vrijednosti Grupe.

Osnovni čimbenici ponude segmenta Trgovine su:

  • blizina odnosno pristupačnost prodavaonica kupcima
  • široki asortiman koji uključuje najprodavanije prehrambene i neprehrambene brendove i kvalitetne privatne robne marke te se dodatno prilagođava mikrolokaciji prodavaonice
  • povoljne cijene s redovitim akcijama
  • iskustvo kupovine u moderno uređenim prodavaonicama s uslužnim prodajnim osobljem.

U segmentu Prehrane najveći naglasak stavlja se na proizvodnju proizvoda vrhunske kvalitete. Svi proizvodi i poslovni procesi temeljeni su na sustavu upravljanja definiranim Politikom kvalitete i sigurnosti hrane, od odabira najkvalitetnijih sirovina, korištenja najmodernijih tehnologija, razvoja specijalnih receptura do kontinuirane edukacije zaposlenika.

Strateški principi upravljanja kvalitetom u segmentu Prehrane su:

  • proizvodnja, prodaja i razvoj mlinskih, pekarskih i uljarskih proizvoda u skladu sa zakonima i sigurnosnim propisima
  • naglasak na kupca i zahtjeve tržišta
  • odgovornost prema okolišu i održivoj proizvodnji
  • osiguranje potrebnih radnih uvjeta, resursa i stručnosti zaposlenih.

Cjelokupni proces proizvodnje, od nabave sirovina do distribucije gotovih proizvoda je pod kontinuiranom kontrolom tehnologa, internih laboratorija, ovlaštenih vanjskih laboratorija, državnih inspekcija i ovlaštenih certifikacijskih kuća.

Važeći certifikati Grupe na dan 31. prosinca 2020. godine su:

Standard Društvo Ovlašteno tijelo
ISO 9001:2015 Čakovečki mlinovi d.d., sve radne jedinice SGS Adriatica d.o.o.
Radnik Opatija d.d., pekara Lovran SGS Adriatica d.o.o.
HACCP
prema Codex
Alimentariusu
Čakovečki mlinovi d.d., sve radne jedinice SGS Adriatica d.o.o.
METSS d.o.o. TÜV NORD CERT GmbH
Trgovina Krk d.d. Bioinstitut d.o.o.
Radnik Opatija d.d., pekara Lovran SGS Adriatica d.o.o.
IFS Food, Version 6.1 Čakovečki mlinovi d.d., sva mlinska
postrojenja
SGS Adriatica d.o.o.
KOSHER Čakovečki mlinovi d.d., sva mlinska
postrojenja
Židovska vjerska zajednica Bet Israel
u Hrvatskoj
GS1 METSS d.o.o. GS1 Croatia
Radnik Opatija d.d. GS1 Croatia
Vražap d.o.o. GS1 Croatia

ODNOS PREMA ZAPOSLENICIMA

Zaposlenici su najveća vrijednost Grupe Čakovečki mlinovi i bez njih nije moguće ostvarenje poslovnih ciljeva Grupe. Zadovoljstvo zaposlenika jedan je od strateških ciljeva menadžmenta i posebna pozornost pridaje se stvaranju kvalitetnog radnog okruženja, obuci i obrazovanju zaposlenika, poštovanju i nediskriminaciji, zaštiti na radu te konkurentnim materijalnim uvjetima i nagrađivanju na temelju kvalifikacija i radnog učinka.

Osim plaće zaposlenici Grupe imaju i druga materijalna prava koja uključuju regres, božićnicu, uskrsnicu, nagrade, nadoknadu prijevoznih troškova, nadoknadu troškova službenog putovanja, naknadu za topli obrok, dar za djecu do 15 godina starosti, razne pomoći, otpremninu i slično.

Kontinuirano se ulaže u povećanje sigurnosti zaposlenika i postizanje standarda zaštite na radu u skladu sa zakonskim propisima. Zaposlenici se podvrgavaju liječničkim pregledima, edukaciji zaštite na radu, seminarima, a prisutan je i kontinuirani nadzor zaštite na radu od strane tehničke službe.

Komunikacija sa zaposlenicima odvijala se kroz redovne sastanke, skupove zaposlenika, sastanke s članovima radničkih vijeća i sindikata te prigodnim godišnjim okupljanjima.

Grupa Čakovečki mlinovi prosječno je zapošljavala 2.317 zaposlenih u 2020. godini, odnosno 2.481 zaposlenih na dan 31. prosinca 2020. godine.

Raznolikost zaposlenika

31.12.2020. 31.12.2019.
Menadžment* Ostali zaposlenici Menadžment* Ostali zaposlenici
Dobne
skupine
Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci
< 18 g. - - - - - - - 1
18-24 g. - - 139 52 - - 141 48
25-29 g. - - 138 35 - - 135 37
30-39 g. 5 7 483 116 5 4 491 128
40-49 g. 5 5 600 138 6 5 571 140
50-59 g. 7 11 486 144 7 10 507 163
60-64 g. - 2 65 36 2 4 54 34
> 65 g. 2 - 1 4 - - 2 6
Ukupno 19 25 1.912 525 20 23 1.901 557

* Za potrebe ovog prikaza menadžment uključuje Upravu, direktore i rukovoditelje.

Fluktuacija zaposlenika

2020. 2019.
Prestanak radnog Prestanak radnog
Početak radnog odnosa odnosa Početak radnog odnosa odnosa
Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci
315 122 317 140 471 178 433 185

Ozljede na radu

2020. 2019.
Broj zaposlenika lakše ozlijeđenih na radu 29 40
Broj zaposlenika teže ozlijeđenih na radu 5 1
Broj smrtno stradalih zaposlenika na radu - -

ZAŠTITA OKOLIŠA

Grupa Čakovečki mlinovi aktivno radi na održivom i odgovornom upravljanju proizvodnim i prodajnim lokacijama, procesima i tehnologijama. Menadžment Grupe kontinuirano unapređuje sustav upravljanja okolišem i osigurava njegovu usklađenost s nadležnom zakonskom regulativom.

Politika zaštite okoliša Grupe uključuje:

  • izradu novih, te ažuriranje postojećih općih akata (pravilnici, planovi, odluke Uprave) iz domene zaštite okoliša
  • nadzor nad provedbom propisa o gospodarenju otpadom, utvrđivanje, te otklanjanje uočenih nedostataka i savjetovanje Uprave o svim pitanjima gospodarenja otpadom
  • edukaciju radnika koji se bave privremenim odlaganjem otpada u spremnike da isti razvrstavaju sukladno utvrđenoj organizaciji
  • organizaciju pravovremenog odvoženja otpada, te predaja istog isključivo pravnim osobama koje posjeduju važeće rješenje nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode
  • pripremu i vođenje podataka o otpadu (prateći listovi za otpad, očevidnici o tijeku nastanka otpada), izrada planova gospodarenja otpadom, te dostava nadležnim državnim tijelima
  • organizaciju i praćenje rokova (novih i periodičnih) mjerenja emisija ispusta u zrak iz stacionarnih izvora (kotlovnice, pekarske peći, sušara i sl.)
  • organizaciju i praćenje rokova (novih i periodičnih) uzorkovanja otpadnih voda sukladno vodopravnim dozvolama, organizacija i praćenje rokova (novog i periodičnog) ispitivanja propusnosti opreme i uređaja za hlađenje i klimatizaciju kod ovlaštene pravne osobe
  • podnošenje godišnjeg izvješćivanja o ispustima (onečišćenjima okoliša), te izrada izračuna ispuštanja
  • svakodnevno praćenje izmjena/dopuna te nove zakonske regulative u vidu stručne literature, sudjelovanja na seminarima, te kroz sustav on-line objavljivanja propisa u Narodnim novinama.

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio i odgovornost u poslovanju Grupe Čakovečki mlinovi zbog njezine veličine i značaja na tržištu.

Uz tradiciju i kvalitetu svojih proizvoda Grupa je svoju poziciju društveno odgovorne kompanije stekla kroz izgradnju kvalitetnog odnosa s krajnjim kupcima, lokalnim poljoprivrednicima, dobavljačima i ostalim poslovnim partnerima, kroz brigu za vlastite zaposlenike te kroz ulaganje u lokalnu zajednicu u kojoj djeluje.

Grupa kroz donacije i sponzorstva potpomaže razne humanitarne, kulturne, obrazovne, sportske i druge udruge i povezane manifestacije. Svake godine u listopadu Čakovečki mlinovi d.d. organiziraju manifestaciju "Dani kruha". Kroz druženje s djecom svih vrtićkih i školskih uzrasta tehnolozi Čakovečkih mlinova prikazuju proces nastajanja gotovih pekarskih proizvoda, a nakon toga djeca sama mijese i izrađuju svoje kruščiće na način na koji su to radile njihove bake i prabake. Iako je 2020. godine zbog pandemije COVID-19 izostao takav vid uključenosti u društvenu zajednicu, to je tradicija koja traje dugi niz godina, i planira se održati i u narednom razdoblju uz obogaćenje sadržaja. Kao kompaniji kojoj je stalo do tradicije redovito se podupire tradicionalni Međimurski fašnik, gdje se svake godine u veljači u centru Čakovca uz tradicionalne međimurske maske te veselo druženje, pjesmu i ples, mogu vidjeti i maske iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja.

U aspektu pandemije COVID-19, u studenom 2020. godine Čakovečki mlinovi d.d. su zajedno s još tri međimurske kompanije donirali Županijskoj bolnici Čakovec jedan respirator.

Snažan potres krajem 2020. godine pogodio je Sisačko-moslavačku županiju te je prouzročio značajnu imovinsku štetu uslijed čega su mnogi stanovnici ostali bez svojih domova. Grupa Čakovečki mlinovi je iskazala osjetljivost i spremnost da pomogne, te je odmah nakon potresa poslala donacije u vidu građevinskog materijala na područja pogođena potresom.

U 2020. godini uspostavljena je suradnja sa socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca koja potiče zapošljavanje društveno isključenih osoba kroz proces stvaranja nove vrijednosti odbačenih predmeta i proizvodnju kvalitetnih i inovativnih proizvoda.

Također, Grupa podupire podizanje svijesti o vlastitom zdravlju građana kroz donaciju za publikaciju "Što jesti kod šećerne bolesti tipa 2" koju je izdao Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije.

ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA

Zaposlenici su ključ uspjeha i konkurentna prednost Grupe te se veliki naglasak stavlja na njihova prava i potrebe. Strateški cilj menadžmenta je izgraditi i održavati pozitivnu, kvalitetnu, poticajnu i produktivnu radnu okolinu u kojoj će zaposlenici biti ispunjeni i motivirani, i samim time maksimizirati svoj doprinos ciljevima Grupe.

Grupa u potpunosti podržava Svjetski sporazum Ujedinjenih naroda (eng. United Nations Global Compact / UNGC) i njegova temeljna načela o ljudskim pravima i radu. Grupa provodi politiku jednakih mogućnosti bez obzira na rasu, spol, boju kože, vjeru, dob, etničku pripadnost, spolnu orijentaciju, invaliditet ili druga trajna obilježja zaposlenika. Menadžment je posvećen stvaranju profesionalnog radnog okruženja u kojemu se prema zaposlenicima odnosi s poštovanjem i dignitetom i u kojemu nema neodgovarajućeg ponašanja, diskriminacije ili uznemiravanja.

Nema ograničenja glede udruživanja zaposlenika pa tako unutar Grupe djeluju: Nezavisni sindikat radnika Čakovečki mlinovi Čakovec, Nezavisni sindikat radnika Hrvatske, Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske te Industrijsko dobrovoljno vatrogasno društvo Čakovečki mlinovi.

U svim oblicima rada, zapošljavanja, plaća i nagrada, obuke, promaknuća, premještaja ili raskida radnog odnosa prema svim se zaposlenicima odnosi pravedno, sukladno njihovim kvalifikacijama i radnom učinku.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

Korupcija predstavlja svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povređuju temelji vladavine prava.

Grupa u svojem poslovanju jasno primjenjuje definirana načela i kodekse poslovanja koji su usklađeni s zakonskim propisima i smjernicama zakonodavca te su usmjereni na borbu protiv korupcije i njezino suzbijanje.

U svom poslovanju menadžment Grupe provodi najviše pravne, etičke i moralne standarde poslovanja te se ne dopuštaju i ne prihvaćaju bilo kakvi oblici podmićivanja. Svim zaposlenicima Grupe i svima onima koji djeluju u ime Grupe strogo je zabranjeno nuđenje, plaćanje, traženje ili primanje mita.

Antikorupcijske aktivnosti koje Grupa provodi uključuju sljedeće aktivnosti:

  • dubinsku analizu svi poslovnih partnera kako bi se utvrdilo da posluju u skladu s ustaljenim i prihvatljivim poslovnim standardima
  • provjeru i evidenciju svih donacija i sponzorstava kako bi se one koristile samo u dobroj namjeri, te kako se u ni u kojoj mjeri ne bi mogli dovesti u pitanje sukob interesa i mogućnost povezivanja donacije s podmićivanjem
  • provjeru troškova reprezentacije, ugošćivanja, poklona i marketinških troškova kako bi se utvrdilo da su nastali pod objektivnim okolnostima
  • suradnju s tijelima državne uprave zaduženima za kontrolu i suzbijanje korupcije.

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

KONSOLIDIRANA IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA ZA 2020.

KONSOLIDIRANA IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA ZA 2020. GODINU

GODINU

IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA GRUPE ZA 2020. GODINU

29

Temeljem članka 272.p, a u vezi sa člankom 250.a stavkom 4. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19, dalje u tekstu: ZTD) te članka 22. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", broj 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18), Uprava trgovačkoga društva Čakovečki mlinovi, d.d., Čakovec, Mlinska 1, OIB: 20262622069 (dalje u tekstu: Društvo), dana 23. travnja 2021. godine, daje sljedeću

KONSOLIDIRANU IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

1. Društvo dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajednički izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza d.d. (dalje u tekstu: Kodeks), a koji kodeks je javno dostupan na službenim stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr).

2. U prošloj godini Društvo je u bitnome primjenjivalo preporuke utvrđene Kodeksom, objavljujući sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima te objava kojih informacija je prvenstveno u interesu dioničara Društva. Nadzorni odbor Društva je osnovao Odbor za imenovanje te Odbor za primitke, sa zadacima predviđenim Kodeksom. Ujedno, prema Zakonu o reviziji, u Društvu djeluje i Revizijski odbor.

Detaljna obrazloženja vezana uz odstupanja od pojedinih preporuka Kodeksa, Društvo iznosi u Upitniku o usklađenosti za izdavatelje dionica, koji se dostavlja Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) te se objavljuje na službenim stranicama Društva (www.cak-mlinovi.hr) kao i na stranicama Zagrebačke burze d.d. te Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA).

Društvo planira tijekom 2021. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

3. Nadzor nad vođenjem poslova Društva provodi Nadzorni odbor u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Uloga Nadzornog odbora također je regulirana Statutom Društva. Članovi Nadzornog odbora redovito dobivaju detaljne informacije o upravljanju i radu Društva kako bi mogli učinkovito ispunjavati svoju nadzornu ulogu. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova podnosi se Glavnoj skupštini.

Revizijski odbor Društva djeluje kao samostalni odbor. Revizijski odbor pruža podršku Nadzornom odboru i Upravi Društva u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, financijskog izvještavanja i kontrole Društva.

Društvo primjenjuje pravila o primjeni računovodstvene politike, a kojim pravilima su uređena primjena postupka i tehnika u iskazivanju imovine, obveza, glavnice, prihoda, rashoda i financijskog rezultata Društva u temeljnim financijskim izvještajima.

Opis osnovnih obilježja upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje sadržan je u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje pod nazivom "Izloženost rizicima i upravljanje rizicima".

Red.
broj
Dioničar Broj dionica Udio u temeljnom
kapitalu
1. OTP banka d.d. / AZ OMF kategorije B 19.076 18,17%
2. Addiko Bank d.d. / PBZ CO OMF kategorije B 16.603 15,81%
3. Stjepan Varga 14.094 13,42%
4. Ružica Varga 13.762 13,11%
5. Branko Grašić 4.451 4,24%
6. Zagrebačka banka d.d. / Skrbnički račun 3.336 3,18%
7. Zagrebačka banka d.d. / AZ Profit ODMF 3.088 2,94%
8. Branka Blažeka 2.562 2,44%
9. Addiko Bank d.d. / SZAIF d.d. 953 0,91%
10. Addiko Bank d.d. / Skrbnički račun 953 0,91%

4. Deset najvećih dioničara, sa stanjem na dan 31. prosinca 2020. godine, su:

Pravo glasa dioničara Društva nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova niti postoje vremenska ograničenja za ostvarivanje prava glasa. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini. Društvo je ovlašteno izdavati redovite dionice na ime kao i izdavati i druge vrste i rodove dionica u skladu sa pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Statutom Društva. Odluku o izdavanju dionica, sukladno članku 172. ZTD-a, donosi Glavna skupština, a u skladu sa Statutom Društva. Prava i obveze Društva koja proizlaze iz stjecanja vlastitih dionica ostvaruju se u skladu s odredbama ZTD-a te sukladno tome Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti Glavne skupštine za njihovo stjecanje.

Izmjene i dopune Statuta Društva donose se na način utvrđen ZTD-om.

Glavna skupština Društva djeluje te ima ovlaštenja, a i dioničari ostvaruju svoja prava, u skladu s odredbama ZTDa te drugih mjerodavnih propisa.

5. Uprava Društva sastoji se od dva člana. Na dan 31. prosinca 2020. godine funkciju predsjednika Uprave Društva obavlja gospodin Nino Varga, a funkciju člana Uprave Društva obavlja gospodin Marijan Sršen. Članovi Uprave vode poslove Društva samostalno i na vlastitu odgovornost te pojedinačno zastupaju društvo, a pojedine poslove, određene člankom 28. Statuta Društva (stjecanje, otuđenje ili opterećenje nekretnina, osnivanje novih društava, otuđenje i stjecanje dionica i udjela drugih trgovačkih društava, izdavanje obveznica i dr.) te u drugim slučajevima, kada je to propisano zakonom, Statutom Društva ili odlukom Nadzornoga odbora, ovlašteni su poduzimati samo uz prethodnu suglasnost Nadzornoga odbora. Upravu imenuje i opoziva Nadzorni odbor na vrijeme od pet godina.

Nadzorni odbor Društva sastoji se od sedam članova. Sastav Nadzornog odbora Društva na dan 31. prosinca 2020. godine jest sljedeći:

  • Stjepan Varga, predsjednik Nadzornog odbora
  • Marko Orešković, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
  • Katarina Varga, članica Nadzornog odbora
  • Vladimir Bulić, član Nadzornog odbora
  • Damir Metelko, član Nadzornog odbora
  • Marija Drvoderić, članica Nadzornog odbora
  • Lidija Posavec, članica Nadzornog odbora, predstavnica radnika.

Glavna skupština vrši izbor i razrješenje šest članova nadzornog odbora dok jednog člana nadzornog odbora biraju, imenuju i opozivaju radnici Društva na način utvrđen pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Nadzorni odbor djeluje kao kolegijalno tijelo na sjednicama koje se održavaju najmanje jednom tromjesečno, a na kojima raspravlja i odlučuje o svim pitanjima iz svoje nadležnosti propisane ZTD-om i Statutom Društva. Odluke

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

ODGOVORNOST ZA KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2020. GODINU

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2020. GODINU

33

-

-

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Croatia OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima društva Čakovečki mlinovi d.d. i njegovih ovisnih društava

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva Čakovečki mlinovi d.d. ("Društvo") i njegovih ovisnih društava ("Grupa"), koji obuhvaćaju konsolidirani izvještaj o financijskom položaju Grupe na dan 31. prosinca 2020. godine, konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Grupe, konsolidirani izvještaj o promjenama vlasničke glavnice Grupe i konsolidirani izvještaj o novčanim tokovima Grupe za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika ("financijski izvještaji").

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, konsolidirani financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2020. godine i njenu konsolidiranu financijsku uspješnost te njene konsolidirane novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija ("MSFI").

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Grupe u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe ("IESBA Kodeks") i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, skraćeno DTTL, poznat i pod nazivom "Deloitte Global", pravnu osobu osnovanu prema pravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno "UK private company limited by guarantee") i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata. DTTL i svaki njegov član su pravno odvojeni i samostalni subjekti. Usluge klijentima ne pruža DTTL. Detaljan opis DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

© 2021. Za informacije, molimo kontaktirajte Deloitte Hrvatska.

Društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 030022053; uplaćen temeljni kapital: 44.900,00 kuna; članovi uprave: Marina Tonžetić, Dražen Nimčević i Domagoj Vuković; poslovna banka: Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no. 2340009–1110098294; SWIFT Code: PBZGHR2X IBAN: HR3823400091110098294.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Prihodi od prodaje Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju
tijekom naše revizije
Za računovodstvene politike vidjeti Sažetak značajnijih računovodstvenih politika, bilješka 2.18. – Priznavanje
prihoda. Za dodatne informacije vezane uz identificirano ključno revizijsko pitanje, vidjeti bilješku 4 uz godišnje
konsolidirane financijske izvještaje.
Grupa iskazuje prihode od prodaje u iznosu od
1.230.849.496 kuna (2019: 1.257.969.897 kuna).
Sukladno
Međunarodnom
standardu
financijskog
izvještavanja 15: Prihodi po ugovorima s kupcima
("MSFI 15"), Grupa priznaje prihode na način koji
odražava prijenos robe na kupca u iznosu naknade za
koju se očekuje da ju ima pravo ostvariti u zamjenu za
dogovorenu robu.
Prihodi od prodaje se priznaju prema obvezama
izvršenja koje se ispunjavaju u određenom trenutku i
prema obvezama izvršenja koje se ispunjavaju tijekom
vremena, a sve u skladu s MSFI 15.
Ovo područje smatramo ključnim revizijskim pitanjem
tijekom
naše
revizije
konsolidiranih
financijskih
izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2020.
zbog
mogućih značajnih učinaka na konsolidirane
financijske izvještaje u slučaju kad prihodi nisu pravilno
obračunati i pravovremeno priznati.
Kako bismo odgovorili na rizike povezane s prihodima
od prodaje, identificiranima kao ključno revizijsko
pitanje, oblikovali smo revizijske postupke koji su nam
omogućili pribavljanje dostatnih primjerenih revizijskih
dokaza za naš zaključak o tom pitanju.
Proveli smo sljedeće revizijske postupke s obzirom na
područje prihoda od prodaje:

Preispitivanja
i
provjere
primijenjene
računovodstvene
politike
za
priznavanje
prihoda;

Stjecanja razumijevanja kontrolnog okruženja
i internih kontrola koje je Uprava uspostavila u
postupku priznavanja prihoda;

Procjene adekvatnosti ustroja i učinkovitosti
provedbe
identificiranih
internih
kontrola
relevantnih za postupak priznavanja prihoda;

Testiranja ustroja i učinkovitosti djelovanja
identificiranih relevantnih internih kontrola
nad procesom prodaje. Temeljem rezultata
testiranja ustroja i učinkovitosti djelovanja
internih kontrola, provedeno je određivanje
opsega
i
vrste
testiranja
radi
provjere
pravilnosti
obračunavanja
i
priznavanja
prihoda od prodaje;

Dokaznog testiranja kojim smo provjerili
točnost
i
pravovremenost
priznavanja
prihoda.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuju li Izvješće poslovodstva i Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potrebne objave navedene u člancima 21., 22. i 24. Zakona o računovodstvu te sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije navedene u člancima 22. i 24. Zakona o računovodstvu.

Temeljem provedenih postupaka tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

  • 1) Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima Grupe.
  • 2) Izvješće poslovodstva za 2020. godinu pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu.
  • 3) Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 3. i 4. i člankom 24. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22., stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7., i članka 24., stavka 2.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Grupe i njenog okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama.

Odgovornosti Uprave i onih zaduženih za nadzor za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja Grupe u skladu s MSFI-jevima, i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Grupe da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Grupu ili prekinuti poslovanje, ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za nadzor su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Grupa.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

  • Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
  • Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Grupe.
  • Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
  • Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Grupe da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima Grupe ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Grupa prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi.
  • Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja Grupe, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji Grupe transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
  • Pribavljamo dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s financijskim informacijama subjekata ili poslovnih aktivnosti unutar Grupe kako bi izrazili mišljenje o financijskim izvještajima Grupe. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadziranje i izvođenje revizije Grupe. Mi smo isključivo odgovorni za naše revizijsko mišljenje.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja Grupe i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Ostale obveze izvještavanja propisane Uredbom EU br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Zakonom o reviziji

Glavna skupština imenovala nas je revizorom 16. srpnja 2020. godine za potrebe revizije priloženih financijskih izvještaja. Naš neprekinuti angažman traje ukupno 1 godinu te se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. godine.

Potvrđujemo sljedeće:

  • naše revizorsko mišljenje o priloženim financijskim izvještajima dosljedno je s dodatnim izvješćem izdanim revizorskom odboru Grupe 23. travnja 2020. godine, u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;
  • prilikom obavljanja revizije nisu pružane nedozvoljene nerevizijske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

Društvu i društvima pod njegovom kontrolom nismo, uz usluge zakonske revizije, pružili druge usluge, osim onih usluga koje su objavljene u Godišnjem izvješću.

Partner u reviziji odgovoran za angažman koji rezultira ovim izvješćem neovisnog revizora je Domagoj Vuković.

Domagoj Vuković 23. travnja 2021. godine Direktor i ovlašteni revizor

Deloitte d.o.o. Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Republika Hrvatska

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA 2020. GODINU

2020. 2019.
u HRK
Bilješka u HRK
Prihodi od prodaje 4 1.230.849.496 1.257.969.897
Ostali poslovni prihodi 4 108.357.087 108.703.842
Poslovni prihodi 1.339.206.583 1.366.673.739
Promjena vrijednosti zaliha
proizvodnje u tijeku i gotovih
proizvoda
5 (1.401.322) 358.220
Troškovi sirovina i materijala 6 (139.857.139) (137.506.214)
Troškovi prodane robe 7 (810.795.256) (842.702.922)
Ostali vanjski troškovi 8 (42.730.723) (48.496.301)
Troškovi osoblja 9 (181.035.826) (187.317.167)
Amortizacija 10 (58.061.809) (58.996.224)
Ostali troškovi 11 (46.048.116) (44.857.330)
Vrijednosna usklađenja 12 (6.621.340) (2.064.448)
Rezerviranja 13 (2.394.684) (247.595)
Ostali poslovni rashodi 14 (7.457.966) (8.729.151)
Poslovni rashodi (1.296.404.181) (1.330.559.131)
Operativna dobit 42.802.402 36.114.608
Financijski prihodi 15 9.455.814 8.459.385
Financijski rashodi 15 (3.074.746) (3.777.608)
Neto financijski rezultat 6.381.068 4.681.777
Dobit prije oporezivanja 49.183.470 40.796.384
Porez na dobit 16 (8.406.347) (7.632.991)
Neto dobit 40.777.123 33.163.393
Pripisivo:
Dioničarima Društva 41.753.546 32.874.352
Vlasnicima nekontrolirajućih udjela (976.423) 289.041
Zarada po dionici za dobit pripisivu
dioničarima Društva tijekom godine
16
(u kunama)
- osnovna 388,35 315,84
- razrijeđena 388,35 315,84
2020. 2019.
Bilješka u HRK u HRK
NETO DOBIT ZA GODINU 40.777.123 33.163.394
Ostali sveobuhvatni dobitak:
Stavke koje se neće reklasificirati u račun dobiti i gubitka
Fer vrednovanje udjela u sudjelujuće interese 19 17.847.300 -
Fer vrednovanje dionica 989.935 723.472
Ukupni sveobuhvatna dobit za godinu, neto od poreza 18.837.235 723.472
Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu 59.614.358 33.886.866
Pripisivo:
Dioničarima Društva 60.590.781 33.508.834
Vlasnicima nekontrolirajućih udjela (976.423) 378.032

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU ZA 2020. GODINU

Bilješka 2020. 2019.
u HRK u HRK
Imovina
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina 17 1.677.943 2.084.991
Materijalna imovina 18a 287.961.889 288.463.094
Ulaganja u nekretnine 18b 5.384.987 4.502.191
Ulaganja u udjele (dionice) povezane sudjelujućim interesom 19 56.249.375 -
Financijska imovina 20 10.809.776 29.709.998
Potraživanja 113.104 172.684
Odgođena porezna imovina 21 3.055.428 1.996.002
365.252.502 326.928.960
Kratkotrajna imovina
Zalihe 22 163.622.466 170.698.768
Potraživanja 23 73.067.018 82.499.754
Financijska imovina 24 172.396.289 181.685.290
Novac u banci i blagajni 25 88.147.216 46.794.187
497.232.989 481.677.999
UKUPNO AKTIVA 862.485.491 808.606.959
Kapital i rezerve
Temeljni kapital 26 102.900.000 102.900.000
Rezerve iz dobiti 26 23.594.373 23.594.373
Rezerve fer vrijednosti 26 19.790.601 832.536
Zadržana dobit 26 461.922.234 419.413.798
608.207.208 546.740.707
Vlasnicima nekontrolirajućih udjela (16.775.891) 19.357.403
Ukupno kapital 591.431.317 566.098.110
Obveze
Dugoročne obveze
Rezerviranja 27 9.655.729 9.228.301
Obveze za zajmove, depozite i slično 28 34.932.685 52.584.043
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 28 220.500 3.434.580
Ostale dugoročne obveze 28 - 5.660.250
Odgođena porezna obveza 29 4.344.278
49.153.192 70.907.174
Kratkoročne obveze
Rezerviranja 27 1.505.478 -
Obveze za zajmove, depozite i slično 30 42.156.744 8.400.841
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 30 3.687.556 5.085.022
Obveze za predujmove 30 359.073 225.135
Obveze prema dobavljačima 30 119.371.406 115.783.122
Obveze prema zaposlenima 30 12.060.127 11.906.465
Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 30 16.568.427 15.010.596
Obveze s osnove udjela u rezultatu 30 258.371 189.924
Ostale kratkoročne obveze 30 25.933.800 15.000.570
221.900.982 171.601.675
UKUPNO PASIVA 862.485.491 808.606.959

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE ZA 2020. GODINU

Temeljni
kapital
Zakonske
rezerve
Ostale
rezerve
Rezerve fer
vrijednosti
Zadržana
dobit
Ukupno Nekontrolirajući
udjeli
Ukupno
u HRK u HRK u HRK u HRK u HRK u HRK u HRK u HRK
Stanje 1.1.2019. 102.900.000 5.145.000 18.449.373 198.054 393.339.263 520.031.690 25.247.868 545.279.558
Dobit poslovne godine - - - - 32.874.352 32.874.352 289.041 33.163.393
Ostala sveobuhvatna dobit - - - 634.482 - 634.482 88.990 723.472
Ukupni sveobuhvatni dobitak - - - 634.482 32.874.352 33.508.834 378.031 33.886.865
Dividenda - - - - (7.875.000) (7.875.000) - (7.875.000)
Ostale nevlasničke promjene kapitala - - - - 1.075.183 1.075.183 (6.268.496) (5.193.313)
Stanje 31.12.2019. 102.900.000 5.145.000 18.449.373 832.536 419.413.798 546.740.707 19.357.403 566.098.110
Stanje 1.1.2020. 102.900.000 5.145.000 18.449.373 832.536 419.413.798 546.740.707 19.357.403 566.098.110
Dobit/(gubitak) poslovne godine - - - - 41.753.546 41.753.546 (976.423) 40.777.123
Ostali sveobuhvatni dobitak - - - 18.837.235 - 18.837.235 - 18.837.235
Ukupni sveobuhvatni dobitak - - - 18.837.235 41.753.546 60.590.781 (976.423) 59.614.358
Dividenda - - - - (10.500.000) (10.500.000) - (10.500.000)
Otkup nekontrolirajućeg udjela i ostale nevlasničke promjene
kapitala
- - - 120.830 11.254.890 11.375.720 (35.156.871) (23.781.151)
Stanje 31.12.2020. 102.900.000 5.145.000 18.449.373 19.790.601 461.922.234 608.207.208 (16.775.891) 591.431.317

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA 2020. GODINU

2020. 2019.
Bilješka u HRK u HRK
NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
Dobit prije oporezivanja 49.183.470 40.796.384
Usklađenja:
Amortizacija 10 58.061.809 58.996.224
Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne 333.432 -
materijalne i nematerijalne imovine
Dobici i gubici od prodaje i nerealizirani dobici i gubici i 182.613 383.952
vrijednosno usklađenje financijske imovine
Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca i zaliha
Prihodi od kamata i dividendi
12
15
6.188.081
(8.897.616)
2.064.448
(7.801.182)
Rashodi od kamata 15 2.392.540 2.964.239
Rezerviranja 13 2.224.869 -
Tečajne razlike (nerealizirane) (58.603) (132.671)
Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane
dobitke i gubitke (1.943.681) (96.115)
Povećanje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu 107.666.915 97.175.279
Promjene u radnom kapitalu 7.583.822 8.966.278
Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza (1.898.594) 11.673.869
Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja 4.965.122 2.832.211
Povećanje ili smanjenje zaliha 4.069.290 (5.270.647)
Ostala povećanja ili smanjenja radnog kapitala 448.004 (269.155)
Novac iz poslovanja 115.250.737 106.141.557
Novčani izdaci za kamate (1.518.497) (2.964.239)
Plaćeni porez na dobit (5.209.294) (7.632.991)
NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 108.522.946 95.544.327
NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i
nematerijalne imovine 373.677 -
Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata 224.900 -
Novčani primici od kamata 294.597 1.376.346
Novčani primici od dividendi 5.519.961 6.424.836
Novčani primici s osnove povrata danih zajmova i štednih uloga 197.063.362 -
Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne (31.981.599) (25.776.551)
imovine
Novčani izdaci za stjecanje financijskih instrumenata - (3.723.472)
Novčani izdaci s osnove danih zajmova i štednih uloga za
razdoblje
(188.100.559) (33.257.352)
Novčani izdaci za stjecanje udjela u ovisnim društvima (21.765.000) -
NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (38.370.661) (54.956.193)
NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi 576.249 -
Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti
Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih
- 179.534
posudbi i dužničkih financijskih instrumenata (19.102.005) (16.957.754)
Novčani izdaci za isplatu dividendi (10.273.500) (7.875.000)
Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti - -
NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (28.799.256) (24.653.220)
UKUPNI NETO NOVČANI TOK 41.353.029 15.934.914
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 46.794.187 30.859.273
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 25 88.147.216 46.794.187

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Grupa Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1 (u daljnjem tekstu: Grupa) uskladilo je opće akte sa Zakonom o trgovačkim društvima te je na osnovu istih Trgovački sud u Varaždinu Rješenjem Tt-95/482-2 dana 4. prosinca 1995. godine upisao Društvo u sudski registar. Temeljni kapital Društva na dan 31.12.2018. iznosi 102.900.000,00 kn i podijeljen je na 105.000 dionica nominalne vrijednosti 980,00 kn. Dionice Društva nalaze se u kotaciji dioničarskih društava Zagrebačke burze i njima se redovno trguje.

Čakovečki mlinovi d.d. imaju šest ovisnih društava: METSS d.o.o. Čakovec, Trgocentar d.d. Virovitica, Trgostil d.d. Donja Stubica, Trgovina Krk d.d. Malinska, Radnik Opatija d.d. Lovran te Vražap d.o.o. Zadar (dalje zajedno: "Grupa Čakovečki mlinovi" ili "Grupa"). Čakovečki mlinovi d.d. matično su društvo Grupe Čakovečki mlinovi te uz nekonsolidirane izvještaje Društva zasebno pripremaju i konsolidirane izvještaje Grupe.

Poslovni računi Društva otvoreni su kod:

  • Privredne banke d.d. Zagreb IBAN: HR2623400091116005907,
  • Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb IBAN: HR8124840081101841873,
  • Erste & Steiermarkische bank d.d. Zagreb IBAN: HR4924020061100031817, te kod
  • Zagrebačke banke d.d. Zagreb IBAN: HR9223600001102561339.

DJELATNOST GRUPE

Grupa ostvaruje pretežni dio prihoda obavljanjem djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda (brašna, kruha, peciva, keksa, vafla, tjestenina, kaša, jestivih ulja), te prometa prehrambenim proizvodima. Ostale registrirane djelatnosti društva su: skladištenje robe, djelatnost ostalih agencija u prometu, tehničko ispitivanje i analiza, djelatnosti pakiranja, instalacijski, završni građevinski i opći mehanički radovi za vlastite potrebe, otkup poljoprivrednih proizvoda, uzgoj usjeva, vrtnoga i ukrasnoga bilja, uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja, uzgoj usjeva i uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja (mješovita proizvodnja), uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji i stočarstvu, osim veterinarskih usluga.

ORGANI GRUPE

Uprava: Nino Varga (predsjednik), Marijan Sršen (član).

Nadzorni odbor: Stjepan Varga (predsjednik), Marko Orešković (zamjenik predsjednika), Vladimir Bulić (član), Damir Metelko (član), Katarina Varga (članica), Marija Drvoderić (članica), Lidija Posavec (članica).

Revizijski odbor: Vladimir Bulić (predsjednik), Stjepan Varga (zamjenik predsjednika), Marko Orešković (član), Damir Metelko (član), Katarina Varga (članica), Marija Drvoderić (članica), Lidija Posavec (članica).

Odbor za imenovanja: Vladimir Bulić (predsjednik), Lidija Posavec (zamjenica predsjednika), Marija Drvoderić (članica).

Odbor za primitke: Vladimir Bulić (predsjednik), Lidija Posavec (zamjenica predsjednika), Marija Drvoderić (članica).

Glavna skupština: Čine je svi dioničari Društva, a predsjednika prema čl. 50 Statuta Društva određuje Nadzorni odbor za svaku Glavnu skupštinu.

POVEZANA DRUŠTVA

2020. 2019.
Društvo Segment
djelatnosti
% vlasničkih
udjela /
dionica
% glasačkih
prava
% vlasničkih
udjela /
dionica
%
glasačkih
prava
METSS d.o.o. Čakovec Trgovina 100 100 100 100
-
Trgocentar d.d. Virovitica (ovisno
društvo Metss-a)
Trgovina 49,55 52,03 49,55 52,03
Trgovina Krk d.d. Malinska Trgovina 100 100 87,33 87,33
Trgostil d.d. Donja Stubica Trgovina 76,78 86,84 76,78 83,15
Vražap d.o.o. Zadar Trgovina /
Pekarstvo
100 100 100 100
Radnik d.d. Opatija Trgovina /
Pekarstvo
100 100 52,47 52,47
Narodni trgovački lanac d.o.o. Trgovina
na veliko
i malo
25% 25% 20% 20%

BILJEŠKA 2 - SAŽETAK ZNAČAJNIJIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

2.1. OSNOVE SASTAVLJANJA I IZJAVA O USKLAĐENOSTI

Grupa je sastavila ove konsolidirane financijske izvještaje u skladu s hrvatskim zakonskim propisima koji zahtijevaju da financijski izvještaji budu pripremljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja koje je odobrila EU (MSFI). Financijski izvještaji Grupe pripremljeni su na načelu povijesnog troška osim financijskih instrumenata vrednovanih po fer vrijednosti.

(a) Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila Europska unija:

• izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" i MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške" – Definicija značajnosti, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)

• izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" – Definicija poslovanja, usvojene u Europskoj uniji 21. travnja 2020. (na snazi za poslovna spajanja za koje je datum stjecanja na dan ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje započinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. i za stjecanja sredstava do kojih dolazi na dan ili nakon početka tog razdoblja)

• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje" – Reforma referentnih kamatnih stopa, usvojene u Europskoj uniji 15. siječnja 2020. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)

• izmjene MSFI-ja 16 "Najmovi" – Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (usvojene u Europskoj uniji 9. listopada 2020., na snazi najkasnije od 1. lipnja 2020. za financijske godine koje započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)*

• izmjene upućivanja na Konceptualni okvir u MSFI-jevima, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.).

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda nije dovelo do značajnih promjena u financijskim izvještajima Grupe.

(b) Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja bile su objavljene, ali ne i na snazi, sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji:

• izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" – Produljenje privremenog izuzeća od primjene MSFI-ja 9, usvojene u Europskoj uniji 16. prosinca 2020. (datum isteka privremenog izuzeća od primjene MSFI-ja 9 pomaknut je sa 1. siječnja 2021. na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)

(b) Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi (nastavak)

• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje", MSFI-ja 7: "Financijski instrumenti: objavljivanje", MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" i MSFI-ja 16: "Najmovi" – Reforma referentnih kamatnih stopa – 2. faza, usvojene u Europskoj uniji 13. siječnja 2021. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021.).

(c) Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, još neusvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija dana [datum objave financijskih izvještaja] još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):

• MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije

• MSFI 17 "Ugovori o osiguranju", uključujući izmjene MSFI-ja 17 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine)

• izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" – Klasifikacija kratkoročnih i dugoročnih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)

• izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" – Prihodi prije namjeravane uporabe (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)

• izmjene MRS-a 37 "Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina" – Štetni ugovori – Troškovi ispunjenja ugovornih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)

• izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" – Upućivanja na Konceptualni okvir s izmjenama MSFI-ja 3 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)

• izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka istraživačkog projekta na temu primjene metode udjela)

• izmjene raznih standarda zbog "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2018. – 2020.)", proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 9, MSFI 16 i MRS 41), prvenstveno radi otklanjanja nedosljednosti i pojašnjenja teksta (Izmjene MSFI-ja 1, MSFI-ja 9 i MRS-a 41 na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. Izmjena MSFI-ja 16 odnosi se isključivo na ilustrativni primjer, stoga nije naveden datum stupanja na snagu.).

Grupa očekuje da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Grupe u razdoblju prve primjene standarda.

Računovodstvo zaštite za portfelj financijske imovine i obveza čija načela Europska unija još uvijek nije usvojila i dalje nije regulirano.

(c) Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, još neusvojeni u Europskoj uniji (nastavak)

Prema procjenama Grupe, primjena računovodstva zaštite na portfelj financijske imovine ili obveza u skladu s MRS-om 39: "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" ne bi dovela do značajnih promjena u financijskim izvještajima ako se primijeni na datum bilance.

BILJEŠKA 2 - SAŽETAK ZNAČAJNIJIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)

U nastavku slijedi opis ključnih računovodstvenih politika.

2.2. OSNOVE KONSOLIDACIJE

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe uključuju financijske izvještaje Čakovečki mlinovi d.d. ("Društvo") i društava nad kojima Čakovečki mlinovi d.d. ima kontrolu (ovisna društva) na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. Ulagatelj kontrolira poduzeće u koje ulaže ako je u mogućnosti kontrolirati, ili ima prava na udjele u zaradi drugog poduzeća te može utjecati na visinu raspoređene svote zarade koristeći se svojom moći nad tim poduzećem.

(a) Ulaganje u ovisna društva i zajednički pothvat

Ovisna društva su sva društva nad kojima matično Društvo ima kontrolu ako je temeljem svog sudjelovanja u njemu izložen varijabilnom prinosu, odnosno ima prava na njih te sposobnost utjecati na prinos svojom prevlašću u tom društvu. Postojanje i učinak potencijalnih prava glasa koja se trenutno mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene kontrolira li matično Društvo drugi subjekt. Ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku umanjenom za gubitak od umanjenja vrijednosti. Matično Društvo ima udjel u zajedničkom pothvatu koje je zajednički kontroliran subjekt, a ulagači imaju ugovor kojim se uspostavlja zajednička kontrola nad ekonomskim aktivnostima subjekta. Matično Društvo priznaje svoj udjel u zajedničkom pothvatu koristeći metodu troška umanjeno za gubitak od umanjenja vrijednosti imovine. Procjena vrijednosti ulaganja u zajednički pothvat matičnog Društva vrši se u slučaju kada postoji naznaka da je ta vrijednost umanjena ili više ne postoje gubici od umanjenja priznati u prethodnim razdobljima.

(b) Poslovna spajanja

Grupa koristi računovodstvenu metodu kupnje za računovodstveni tretman poslovnih spajanja. Naknada prenesena za stjecanje ovisnog društva je fer vrijednost dane imovine, izdanih glavničnih instrumenata, te nastalih ili preuzetih obveza na dan kupnje. Prenesena naknada uključuje fer vrijednost svake stavke imovine ili obveza koja je rezultat ugovora o potencijalnoj naknadi. Troškovi povezani sa stjecanjem iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kako nastanu. Stečena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom spajanju početno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja. Višak prenesene naknade, iznad fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini iskazuje se kao goodwill. Ako je to manje od fer vrijednosti neto imovine stečenog ovisnog društva razlika se iskazuje izravno u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

(c) Gubitak kontrole nad ovisnim društvima

Kada Grupa izgubi kontrolu nad ovisnim društvom, prestaju se priznavati imovina i obveze ovisnog društva te svih povezanih nekontrolirajućih udjela i drugih stavaka kapitala. Dobici ili gubici priznaju se u računu dobiti i gubitka. Zadržani udio u bivšem ovisnom društvu mjeri se po fer vrijednosti kada se kontrola izgubi.

(d) Transakcije eliminirane u konsolidaciji

Stanja i transakcije među članicama Grupe te sva nerealizirana dobit iz transakcija među članicama Grupe, eliminirani su pri konsolidaciji financijskih izvještaja.

2.3. IZVJEŠTAVANJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

Poslovni segment je sastavnica Grupe koja se bavi poslovnim djelatnostima od kojih može ostvariti prihod i u vezi s kojima snosi troškove (uključujući prihod i troškove povezane s transakcijama s drugim sastavnicama istoga subjekta), čije poslovne rezultate redovito pregledava glavni donositelj odluka subjekta kako bi donio odluke o resursima koje je potrebno rasporediti na segment i ocijenio njegove poslovne rezultate, i za koju su dostupni odvojeni financijski podaci. Grupa posluje u poslovnom segmentu trgovine kao dominantnom poslovnom segmentu, te u segmentu proizvodnja hrane (mlinarstvo i pekarstvo) koji nisu toliko dominantni u ukupnom poslovanju Grupe.

2.4. STRANE VALUTE

a) Funkcionalna i izvještajna valuta

Stavke uključene u financijske izvještaje Grupe iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem Grupa posluje (funkcionalna valuta). Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Grupe.

b) Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim sredstvima plaćanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Valuta 31. prosinca 2020. g 31. prosinca 2019. g
1 EUR = 7,536898 kn 7,442580 kn
1 CHF = 6,948371 kn 6,838721 kn
1 USD = 6,139039 kn 6,649911 kn

2.5. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Računovodstvene politike primijenjene u financijskim izvještajima tekućeg razdoblja mijenjane su u odnosu i na računovodstvene politike primijenjene u financijskim izvještajima u prethodnim razdobljima u dijelu primjene MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i to na način da se prešlo sa modela revalorizacije iz t. 31. MRS-a 16 na model troška iz t. 30. MRS-a 16, a na način da su prepravljeni izvještaji prethodnih razdoblja sukladno t. 22. MRS-a 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške, a prema kojem je subjekt dužan uskladiti početno stanje svakog sastavnoga dijela kapitala na koji to ima učinak za prvo prezentirano prethodno razdoblje, te ostalih usporednih iznosa objavljenih za svako prezentirano prethodno razdoblje kao da se nova računovodstvena politika oduvijek primjenjuje.

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Grupa imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište i imovina u pripremi se ne amortizira. Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe. Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstava ako je značajna.

Procijenjeni korisni vijek uporabe i godišnja stopa amortizacije za 2019. i 2020. godinu utvrđene su kako slijedi:

- zgrade 10 - 40 godina od 2,5% - 10%
- oprema 2 - 10 godina od 10% - 50%
- transportna sredstva 4 - 5 godina od 20% - 25%

U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i uključuju se u ostale dobitke - neto u računu dobiti i gubitka.

2.6. ULAGANJA U NEKRETNINE

Ulaganja u nekretnine odnose se uglavnom na poslovne zgrade i zemljišta koja se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Grupa se njima ne koristi. Ulaganje u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u slijedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem slučaju se svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganje u nekretnine iskazuje se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranja za umanjenje vrijednosti ako je potrebno. Amortizacija zgrada obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška tijekom njihova korisnog vijeka uporabe (20 do 40 godina).

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Grupa od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano izmjeriti. Svi ostali troškovi popravka i održavanja terete račun dobiti i gubitka kada nastanu. Ukoliko Grupa počne koristiti imovinu namijenjenu prodaji, ona se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu, te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos troška koji će se naknadno amortizirati tijekom upotrebe u poslovne svrhe.

2.7. NEMATERIJALNA IMOVINA

a) Software

Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (5 godina).

b) Ostala prava

Ostala prava su iskazana po povijesnom trošku, imaju ograničen vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao trošak ostalih prava tijekom njihovog procijenjenog vijeka uporabe (5 godina).

2.8. UMANJENJE VRIJEDNOSTI NEFINANCIJSKE IMOVINE

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti imovine koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kada događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja novca).

Nefinancijska imovina, osim goodwilla, za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.9. FINANCIJSKA IMOVINA

Kupnja ili prodaja financijske imovine redovnim putem priznaje se i prestaje priznavati na osnovu datuma trgovanja. Redovne kupnje ili prodaje su kupnja ili prodaja financijske imovine koja zahtijeva isporuku imovine u vremenskom okviru utvrđenom propisom ili praksom na tržištu.

Sva priznata financijska imovina naknadno se u cijelosti mjeri po amortiziranom trošku, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ovisno o poslovnom modelu i karakteristikama ugovorenih tijekova novca financijske imovine.

Klasifikacija financijske imovine

Dužnički instrumenti koji ispunjavaju sljedeće uvjete naknadno se mjere po amortiziranom trošku:

  • financijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj držanje financijske imovine radi naplate ugovornih novčanih tokova; i
  • ugovorni uvjeti financijske imovine uzrokuju novčane tijekove koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na preostali iznos glavnice na određene datume.

Provjera sadrže li ugovorni uvjeti financijske imovine novčane tijekove koji su isključivo plaćanja glavnice i kamate na preostali iznos glavnice na određene datume radi se isključivo pri početnom priznavanju financijske imovine.

Ukoliko se ugovorni uvjeti financijske imovine značajno promijene ili dođe do provedbe djelomičnog ili potpunog otpisa ugovorenih novčanih tijekova, financijska imovina se prestaje priznavati, početno se priznaje nova financijska imovina koja podliježe ponovnom testu.

Značajnost promjene ugovornih uvjeta izračunava se primjenom originalne efektivne kamate stope na novčane tijekove uslijed promjene ugovornih uvjeta. Razlika koja proizlazi iz originalnih ugovorenih novčanih tijekova i ovako izračunatih knjiži se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti ukoliko je beznačajna, dok se kod značajne provodi

2.9. FINANCIJSKA IMOVINA (NASTAVAK)

prestanak priznavanja kao što je prethodno navedeno. Grupa značajnost promjene ugovornih uvjeta definira na kvalitativnoj i kvantitativnoj razini prilikom svake promjene uvjeta na pojedinom ugovoru.

Dužnički instrumenti koji ispunjavaju sljedeće uvjete naknadno se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOSD):

  • financijska imovina se drži unutar modela čiji se cilj ostvaruje prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine;
  • ugovorni uvjeti financijske imovine uzrokuju novčane priljeve koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na preostali iznos glavnice na određeni datum

Sva ostala financijska imovina se prema zadanim postavkama mjeri naknadno po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak.

Grupa pri početnom priznavanju financijske imovine koristi mogućnost neopozivog određivanja sljedećeg:

  • Grupa se može neopozivo odlučiti za naknadne promjene fer vrijednosti ulaganja u kapital u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ako su zadovoljeni određeni kriteriji (vidi (ii) dolje); i
  • Grupa može neopozivo odrediti dužnički instrument, koji udovoljava kriteriju mjerenja po amortiziranom trošku ili kriteriju mjerenja po FVOSD, mjerenje po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak ako se time eliminira ili značajno smanjuje računovodstvena neusklađenost (vidi (iii) u nastavku).

Stavke imovine klasificirane su i mjere se kako je prikazano u nastavku:

Opis Klasifikacija i mjerenje
Aktiva
Kratkotrajna imovina
Novac i novčani ekvivalenti (depoziti, komercijalni
zapisi)
Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Ostala financijska imovina Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Dani zajmovi i ostala potraživanja Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Vlasnički instrumenti Ostali modeli / Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak, osim u
slučaju korištenja FV OCI opcije
Dugotrajna imovina
Novac i novčani ekvivalenti (depoziti ) Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Ostala financijska imovina Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Dani zajmovi i ostala potraživanja Držanje radi naplate /Amortizirani trošak
Vlasnički instrumenti Ostali modeli / Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak, osim u
slučaju korištenja FV OCI opcije
Vlasnički instrumenti (udjeli u ovisnim društvima) –
van djelokruga MSFI-a 9
Trošak nabave (MRS 27)
Vlasnički
instrumenti
(udjeli
u
pridruženim
društvima) – van djelokruga MSFI-a 9
Trošak nabave (MRS 28)

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. BILJEŠKE UZ KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA 2020. GODINU

2.9. FINANCIJSKA IMOVINA (NASTAVAK)

(i) Amortizirani trošak i metoda efektivne kamatne stope

Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortiziranog troška dužničkog instrumenta i raspoređivanja prihoda od kamata tijekom relevantnog razdoblja.

Za financijsku imovinu, osim kupljene ili nastale kreditno umanjene financijske imovine (tj. imovina koja je kreditno umanjena prilikom početnog priznavanja), efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane primitke (uključujući sve naknade i bodove plaćene ili primljene koje čine sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijskih troškova i ostalih premija ili diskonta) isključujući očekivane kreditne gubitke, kroz očekivani vijek dužničkog instrumenta, ili, gdje je prikladno, kraće razdoblje, na bruto knjigovodstvene vrijednosti dužničkog instrumenta pri početnom priznavanju. Za kupljenu ili nastalu kreditno umanjenu financijsku imovinu, efektivna kamatna stopa usklađena s kreditom izračunava se diskontiranjem procijenjenih budućih novčanih tokova, uključujući očekivane kreditne gubitke, na amortizirani trošak dužničkog instrumenta pri početnom mjerenju.

Amortizirani trošak financijske imovine je iznos po kojem se financijski instrument mjeri pri početnom priznavanju umanjeno za otplate glavnice i uvećano za kumulativnu amortizaciju, koristeći metodu efektivne kamatne stope bilo koje razlike između tog početnog iznosa i iznosa dospijeća, usklađenog za bilo koji gubitak. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine je amortizirani trošak financijske imovine prije usklađivanja za bilo koji gubitak.

Prihodi od kamata priznaju se primjenom metode efektivne kamatne stope za dužničke instrumente koji se naknadno mjere po amortiziranom trošku i po FVOSD. Za financijsku imovinu, osim za kupljenu ili nastalu kreditno umanjenu financijsku imovinu, prihodi od kamata izračunavaju se primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine, osim za financijsku imovinu koja je kasnije postala kreditno umanjena.

Za financijsku imovinu koja je kasnije postala kreditno umanjena, prihod od kamata se priznaje primjenom efektivne kamatne stope na amortizirani trošak financijske imovine. Ako se, u narednim izvještajnim razdobljima, kreditni rizik na kreditno umanjeni financijski instrument poboljša tako da financijski instrument više nije kreditno umanjeno, prihod od kamata se priznaje primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine.

Za kupljenu ili nastalu kreditno umanjenu financijsku imovinu, Grupa priznaje prihode od kamata primjenom efektivne kamatne stope usklađene kreditnim rizikom na amortizirani trošak financijske imovine pri početnom priznavanju. Izračun se ne vraća na bruto osnovu čak i ako se kreditni rizik financijske imovine naknadno poboljša tako da financijska imovina više nije kreditno umanjena.

Prihodi od kamata priznaju se u računu dobiti i gubitka i uključeni su u stavku Financijski prihodi (bilješka 15).

2.9. FINANCIJSKA IMOVINA (NASTAVAK)

(ii) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se klasificira u ostale modele ako je:

  • Imovina stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku; ili
  • Pri početnom priznavanju imovina dio portfelja financijskih instrumenata koje Grupa vodi zajedno, te je na temelju istih nedavno ostvarila kratkoročnu dobit; ili
  • Riječ o derivatu (osim derivate koji je ugovor o financijskom jamstvu ili određen i učinkovit instrument zaštite)

Financijska imovina koja ne udovoljava kriteriju mjerenja po amortiziranom trošku ili mjerenja po FVOSD mjere se po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak. Detaljnije:

  • Ulaganja u vlasničke instrumente klasificiraju se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak, osim ako Grupa pri početnom priznavanju vlasnički instrument koje se ne drži radi trgovanja niti potencijalna naknada proizlazi iz poslovnog spajanja mjeri po opciji FVOSD (vidi (ii) gore).
  • Dužnički instrumenti koji ne zadovoljavaju kriterije mjerenja po amortiziranom trošku ili po FVOSD (vidi (i) i (ii) gore) klasificiraju se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak. Osim toga, dužnički instrumenti koji ispunjavaju ili kriterij mjerenja po amortiziranom trošku ili mjerenja po FVOSD mogu se mjeriti po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak nakon početnog priznavanja, ako takvo određivanje eliminira ili značajno smanjuje nekonzistentnost mjerenja ili priznavanja (tzv. računovodstvena neusklađenost) koja bi nastala mjerenjem imovine ili obveza ili priznavanje dobitaka i gubitaka na njima na različitim osnovama. Grupa nije odredila niti jedan dužnički instrument po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobiti ili gubitak mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja, pri čemu su svi dobici ili gubici po fer vrijednosti priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Neto dobit ili gubitak priznat u dobiti i gubitku uključuje bilo koju dividendu ili kamatu zarađenu na financijskoj imovini i uključen je u stavku ostalih dobitaka i gubitaka (bilješka 15). Fer vrijednost se utvrđuje na način opisan u bilješci 31.

2.10. NAJMOVI

a) Grupa je najmodavac

Imovina dana pod poslovni najam amortizira se tijekom očekivanog vijeka trajanja jednako kao ostala slična imovina.

Najmovi u kojima je Grupa najmodavac klasificiraju se kao financijski ili poslovni najmovi. Najam se klasificira kao financijski najam ako se njime na najmoprimca prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad odnosnom imovinom. Svi drugi najmovi klasificiraju kao poslovni najmovi.

Kada je Grupa posredni najmodavac, ona obračunava glavni najam i podnajam kao dva zasebna ugovora. Pri razvrstavanju zakupa, posrednički zakupnik klasificira podnajam kao financijski ili operativni najam, kako slijedi:

(a) ako je glavni zakup kratkoročni najam, podnajam se klasificira kao operativni najam;

(b) u protivnom, podnajam se razvrstava na temelju prava korištenja koji proizlazi iz osnovnog najma, a ne na

temelju osnovnog sredstva (na primjer, imovina, postrojenje ili oprema koja je predmet zakupa).

Prihodi od najamnina temeljem poslovnog najma priznaju se pravocrtno tijekom razdoblja predmetnog najma. Početni izravni troškovi nastali u fazi pregovaranja i ugovaranja uvjeta poslovnog najma pripisuju se knjigovodstvenom iznosu predmeta najma i priznaju pravocrtno tijekom razdoblja najma.

Potraživanja temeljem financijskih najmova knjiže se kao potraživanja u iznosu neto ulaganja Grupe u najam. Prihodi od financijskog najma raspoređuju se na obračunska razdoblja kako bi odražavali konstantnu periodičku stopu povrata na otvoreno stanje neto ulaganja Grupe temeljem najmova.

Kada ugovor obuhvaća komponente koje se odnose na najam i komponente koje se ne odnose na najam, Grupa primjenjuje MSFI 15 za raspodjelu naknade u skladu s ugovorom za svaku komponentu.

b) Grupa je najmoprimac

Sa 1.1.2019. godine stupio je na snagu novi standard - Međunarodni standard financijskog izvještavanja 16 - Najmovi (u nastavku: Standard ili MSFI 16). MSFI 16 zahtijeva da se prema modelu prepoznavanja najmova, identificira najam na razini sklopljenog ugovora, a najmoprimci moraju u svoje financijske izvještaje priznati financijsku obvezu i imovinu, koja predstavlja pravo na korištenje tijekom razdoblja najma. Najmoprimci nakon inicijalnog priznavanja imovine i financijskih obveza, priznaju i amortizaciju po toj imovini, te financijski trošak na preostalu financijsku obvezu. Korištenjem opcije u tranziciji pojednostavljenog modificiranog pristupa Grupa je primjenilo MSFI 16 s 1. siječnjem 2019. godine bez prepravljanja prethodnih razdoblja te bez knjiženja prepravaka na kapitalu. Grupa uzima u obzir isključivo preostale izdatke po ugovoru o najmu, koje diskontiraju koristeći inkrementalnu stopu te knjiži pravo na upravljanje imovinom u istome iznosu.

Imovinu s pravom uporabe uvrštena je u istu stavku u kojoj bi odgovarajuća odnosna imovina bila prikazana da je u njegovu vlasništvu, a obveze po najmu iskazane su su u okviru dugoročnih i kratkoročnih obveza prema dobavljačima.

Kod identificiranja najma korišteni su dopušteni praktični prečaci u tranziciji stoga: svi ugovori o zakupu poslovnog prostora, bez obzira kada su sklopljeni a koji ističu do 31.12.2019. nisu priznavani kao najam, te ukoliko ugovor ima klauzulu da se može raskinuti bez navođenja razloga za raskid, a bez ugovorene kazne ili značajnijeg troška isti nisu biti priznati kao najam. Svaki od ugovora vrednovan je na pojedinačnoj osnovi i svaka buduća izmjena ugovora može bitno utjecati na priznavanje odnosno nepriznavanje ugovora kao najmova sukladno zahtjevu MSFI 16.

2.10. NAJMOVI (NASTAVAK)

Grupa procjenjuje je li riječ o ugovoru o najmu odnosno sadržava li ugovor najam, na početku ugovora. Grupa iskazuje imovinu s pravom uporabe i pripadajuću obvezu po najmu u pogledu svih najmova u kojima je ona najmoprimac, osim kad je riječ o svim kratkoročnim najmovima (definiranim kao najmovima čije trajanje iznosi 12 mjeseci ili manje) te najmove imovine male vrijednosti (kao što su tableti i osobna računala, uredski namještaj i telefoni u iznosu do 5.000 dolara). Za takve najmove Grupa pravocrtno priznaje plaćanja najma kao poslovni rashod tijekom trajanja najma, osim ako neka druga sustavna osnova kvalitetnije ne odražava vremensku dinamiku trošenja ekonomskih koristi od imovine koje se drži u najmu.

Obveza po najmu prvi se put mjeri u visini sadašnje vrijednosti plaćanja najma koja na datum početka nisu podmirena, umanjena uporabom stope koja proizlazi iz najma. Ako tu stopu nije moguće odrediti, najmoprimac se najčešće služi svojom kamatnom stopom zaduživanja. Plaćanja najma obuhvaćena mjerenjem obveze po najmu obuhvaćaju:

  • fiksna plaćanja najma (uključujući plaćanja najma koja su u biti fiksna), umanjena za primljene poticaje za najam;
  • varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, početno mjerena primjenom indeksa ili stope koji vrijede na datum početka najma;
  • iznos za koji se očekuje da će ih najmoprimac plaćati na temelju jamstava za ostatak vrijednosti;
  • cijenu izvršenja mogućnosti kupnje ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost; te
  • plaćanja kazni za raskid najma ako razdoblje najma odražava da će najmoprimac iskoristiti mogućnost raskida najma.

Obveza po najmu naknadno se mjeri povećanjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala kamate na obveze po najmu (primjenom metode efektivne kamate) te smanjenjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala izvršena plaćanja najma.

Grupa ponovno mjeri obvezu po najmu (te provodi odgovarajuće usklade s povezanom imovinom s pravom uporabe) kada se:

  • razdoblje najma promijeni ili nastane značajan događaj ili značajna promjena okolnosti zbog čega dođe do promjene u procjeni izvršavanja mogućnosti kupnje, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidirane diskontne stope,
  • plaćanja najma promijene zbog promjena indeksa ili stope odnosno promjene u očekivanom plaćanju zajamčenog ostatka vrijednosti, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom nepromijenjenih diskontnih stopa (osim ako je promjena u plaćanjima najma posljedica promjene promjenjivih kamatnih stopa, te se u tom slučaju primjenjuje revidirana diskontna stopa).
  • ugovori o najmu mijenjanju, a izmjena najma ne obračunava se kao zaseban najam, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri na temelju razdoblja izmijenjenog najma tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidiranih diskontnih stopa na datum stupanja izmjene na snagu.

Grupa nije obavilo takve usklade tijekom prezentiranih razdoblja. Imovina s pravom uporabe obuhvaća početno mjerenje predmetne obveze po najmu, plaćanja najma na dan početka najma ili prije toga, umanjeno za primljene poticaje za zaključenje poslovnog najma i sve početne izravne troškove. Oni se naknadno mjere po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

Kada Grupa snosi troškove rastavljanja i uklanjanja imovine u najmu, obnovi mjesta na kojem se imovina nalazi ili vraćanju odnosne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta najma, rezerviranje se priznaje i mjeri u skladu s MRS-om 37. Ako se troškovi odnose na imovinu s pravom uporabe, troškovi su uključeni u povezanu imovinu s pravom uporabe, osim ako ti troškovi nastaju pri proizvodnji zaliha.

2.10. NAJMOVI (NASTAVAK)

Imovina s pravom uporabe amortizira se kroz razdoblje najma ili vijek uporabe, ovisno o tome što je kraće. Ako se na temelju najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese ili ako trošak imovine s pravom uporabe odražava da će Grupa iskoristiti mogućnost kupnje, imovina s pravom uporabe amortizira se kroz korisni vijek uporabe odnosne imovine. Amortizacija započinje na datum početka najma.

Grupa primjenjuje MRS 36 kako bi ustanovilo je li vrijednost imovine s pravom uporabe umanjena odnosno jesu li za nju obračunati bilo kakvi gubitci zbog umanjenja vrijednosti, kako je opisano u politici "Nekretnine, postrojenja i oprema".

Promjenjive najamnine koje ne ovise o indeksu ili stopi nisu obuhvaćene mjerenjem obveze po najmu i imovine s pravom uporabe. Povezana plaćanja priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj ili uvjet koji je potaknuo predmetna plaćanja te se nalaze u "Ostalim vanjskim troškovima" u dobiti i gubitku (vidjeti Bilješku 8.).

Kao praktično rješenje, MSFI 16 najmoprimcu dozvoljava neodvajanje komponenti koje se ne odnose na najam te obračunavanje komponenti koje se odnose na najam i komponenti koje se ne odnose na najam kao jedinstvenu komponentu. Grupa nije upotrijebila to praktično rješenje. Za ugovor koji sadržava komponentu koja se odnosi na najam te jednu ili više dodatnih komponenti koje se ne odnose na najam, Grupa je dužna naknadu u okviru ugovora raspodijeliti na svaku komponentu koja se odnosi na najam na temelju relativne samostalne cijene te komponente i ukupne samostalne cijene komponenti koje se ne odnose na najam.

Politika primjenjiva prije 1. siječnja 2019. godine bila je sljedeća:

Kad Grupa unajmljuje određene nekretnine, postrojenja i opremu, pri čemu Grupa snosi sve rizike i koristi vlasništva, najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi. Financijski najmovi se kapitaliziraju na početku najma prema fer vrijednosti unajmljene nekretnine ili sadašnje vrijednosti minimalne najamnine ovisno o tome što je niže. Svako plaćanje razvrstava se na obveze i financijske rashode. Kamatni rashodi iskazuju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja najma. Unajmljena imovina amortizira se po korisnom vijeku upotrebe sredstva ili trajanju najma ovisno o tome što je kraće.

Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u računu dobiti i gubitka prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.

2.11. ZALIHE

Zalihe se vrednuju po nižoj vrijednosti između troška nabave i neto ostvarive vrijednosti, nakon rezerviranja za zastarjele stavke. Trošak nabave sadrži sve troškove vezane za nabavu i izračunava se na temelju ponderiranih prosječnih nabavnih cijena. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje. Prema potrebi obavlja se ispravak vrijednosti oštećenih zaliha te zaliha kojima je prošao rok upotrebe.

2.12. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po viđenju.

2.13. GLAVNICA

Redovne dionice prikazane su kao glavnica. Dionice u vlasništvu prikazuju se kao vlastite dionice i izuzimaju se iz glavnice.

2.14. POSUDBE

Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; a sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe. Troškovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine su sastavni dio troška te imovine. Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.

2.15. ODGOĐENI I TEKUĆI POREZ NA DOBIT

Grupa obračunava obvezu za porez u skladu s hrvatskim zakonima i propisima. Porezni rashod koji se obračunava na rezultat za godinu, sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog poreza. Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za poslovnu godinu, koristeći poreznu stopu važeću na dan izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak).

2.16. PRIMANJA ZAPOSLENIH

a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Grupa u ime svojih zaposlenika koji su članovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Obveza Grupe prestaje u trenutku kada se doprinosi podmire. Grupa nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Grupa nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja. Kod izračuna rezerviranja za otpremnine koristi se metoda projicirane kreditne jedinice. Za smrtnost se koriste Tablice smrtnosti Republike Hrvatske 2010.-2012. izdane od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske uz faktor korekcije od 75%. Dob odlaska u mirovinu određena je za svakog zaposlenika posebno uzimajući u obzir njegovu sadašnju dob i ukupno ostvareni radni staž te zakonom propisane uvjete umirovljenja. Godišnja stopa odlazaka iz tvrtke za svako društvo izračunata je posebno. Za radnike iznad 50 godina starosti, stopa fluktuacije je postavljena na 0%. Korištena je kamatna stopa prinosa od 1,11%. Kamatna stopa prinosa određena je uzimajući u obzir prinose na Hrvatske državne obveznice. Za izračun inflacije korištena je stopa od 2,00%. Definirane naknade vezane su na prava utvrđena pravilnicima u svakom društvu posebno i kreću se u rasponu za iznos otpremnine za umirovljenje od minimalne obveze da poslodavac prilikom umirovljenja isplaćuje radniku iznos otpremnine od 6.000,00 kuna do maksimalne obveze da poslodavac prilikom umirovljenja isplaćuje radniku iznos otpremnine od tri prosječne neto plaće u zadnja tri mjeseca prije umirovljenja na razini Republike Hrvatske. Za izračun iznosa za rezervaciju jubilarnih nagrada prava se kreću u rasponu od 700,00 kn za 10 godina staža do 1,6 prosječnih neto plaća u Republici Hrvatskoj u zadnja tri mjeseca za 40 godina staža.

b) Otpremnine

Obveze za otpremnine se priznaju kad Grupa prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima.

c) Kratkoročna primanja zaposlenih

Grupa priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Rezervacija se priznaje i za neiskorištene godišnje odmore u iznosu za koji se očekuje da će biti plaćen kao kratkoročna obveza ukoliko Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu plaćanja tog iznosa kao rezultat izvršene usluge u prošlosti od strane zaposlenika i ukoliko se obveza može pouzdano izmjeriti.

d) Ostala primanja zaposlenika

Obveze po osnovi ostalih dugoročnih primanja zaposlenika, kao što su jubilarne nagrade i zakonske otpremnine, iskazuju se u neto iznosu sadašnje vrijednosti obveze za definirana primanja na datum izvještavanja. Za izračun sadašnje vrijednosti obveze koristi se metoda projicirane kreditne jedinice. Odgovarajući gubici ili dobici od ponovljenog vrednovanja priznaju se odmah u izvještaju o dobiti ili gubitku, osim aktuarskih dobitaka i gubitaka pri ponovljenom vrednovanju obveza za definirana primanja zaposlenih koji se priznaju u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke koje se neće prenijeti u dobit ili gubitak u naknadnim razdobljima.

2.17. REZERVIRANJA

Rezerviranja za troškove garancija i sudske sporove priznaju se ako Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze, te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme.

2.18. PRIZNAVANJE PRIHODA

Prihodi se priznaju kao iznos cijene transakcije, pri čemu je cijena transakcije iznos naknade na koju Grupa očekuje da ima pravo u zamjenu za prijenos obećane robe ili usluga kupcu, isključujući iznose naplaćene u ime trećih strana. Grupa priznaje prihod kad prenese kontrolu proizvoda ili usluge na kupca. Prihodi se priznaju kako slijedi:

a) Prihodi od prodaje proizvoda i robe

Prihodi se priznaju kada su obveze isporuke zadovoljene prijenosom kontrole obećane robe ili usluge na kupca. Kontrola nad robom prenosi se kada se roba isporuči kupcu, kupac u potpunosti raspolaže robom i ne postoji nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na kupčevo prihvaćanje robe. Isporuka je obavljena kada je roba otpremljena na određenu lokaciju, a rizici zastarijevanja i gubitka preneseni su na kupca. Kontrola nad robom obično se prenosi u određenom trenutku.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe u najvećoj mjeri obuhvaćaju prihode od prodaje brašna, kruha, peciva, keksa, vafla, tjestenina, kaša, jestivih ulja. Prihodi od maloprodaje robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Iskazani prihodi uključuju naknade za kreditne kartice koje se iskazuju u okviru ostalih troškova poslovanja. Grupa je definirala dospijeće plaćanja na 30-60 dana.

b) Prihodi od usluga

Usluge koje Grupa pruža u najvećoj mjeri obuhvaćaju usluge transporta. Prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene. Ako se realizacija usluge proteže na više od jednog razdoblja, metoda inputa (na temelju nastalih troškova) i metoda outputa (na temelju isporučenih jedinica/poslova) koriste se za mjerenje napretka do konačnog izvršenju. Grupa je definirala dospijeće plaćanja na 30-60 dana.

c) Prihod od kamata

Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristeći metodu efektivne kamatne stope.

d) Prihod od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.19. DRŽAVNE POTPORE

Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Grupa troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Grupa nabavi, izgradi ili na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu se priznaju u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine. Potraživanja temeljem državnih potpora s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne financijske potpore Grupi bez budućih povezanih troškova se priznaju u dobit i gubitak razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.

2.20. RASPODJELA DIVIDENDI

Raspodjela dividendi dioničarima Grupe priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Grupe.

BILJEŠKA 3 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Grupa izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima. U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati značajan rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.

a) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Određivanje umanjenja vrijednosti (ispravka vrijednosti) imovine uključuje korištenje procjena koje sadrže, ali nisu ograničene na uzroke, trenutak i iznos umanjenja vrijednosti. Umanjenje vrijednosti temelji se na mnogim čimbenicima poput promjene tržišnih uvjeta, povećanju troška kapitala, promjenama budućih mogućnosti financiranja, tehnološkoj zastarjelosti, troškovima zamjene, iznosima plaćenim u usporedivim transakcijama i ostalim promjenama okolnosti koje ukazuju na postojanje umanjenja vrijednosti. Nadoknadivi iznos i fer vrijednosti obično se utvrđuju metodom diskontiranog novčanog tijeka koja sadrži razumne pretpostavke o tržištu.

a) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine (nastavak)

Utvrđivanje pokazatelja umanjenja vrijednosti, kao i procjena budućih novčanih tijekova i određivanje fer vrijednosti imovine (ili grupe imovina) zahtijeva od menadžmenta značajne procjene pri prepoznavanju i vrednovanju pokazatelja umanjenja vrijednosti, očekivanih novčanih tijekova, primjenjivih diskontnih stopa, korisnih vjekova uporabe i ostataka vrijednosti.

a) Korisni vijek trajanja imovine

Utvrđivanje korisnog vijeka imovine temelji se na povijesnom iskustvu sa sličnom imovinom, kao i predviđenom tehnološkom razvoju i promjenama u širim gospodarskim i industrijskim čimbenicima. Primjerenost procijenjenog korisnog vijeka razmatra se jednom godišnje, ili kad god postoji naznaka značajnih promjena u pretpostavkama. Vjerujemo da je ovo važna računovodstvena procjena, budući da uključuje pretpostavke o tehnološkom razvoju i značajno ovisi o investicijskim planovima Grupe. Za detalje vidjeti Bilješku 17 i 18.

b) Model očekivanog gubitka

Procjena budućih očekivanih kreditnih gubitaka, odnosno ispravka vrijednosti financijskih instrumenata uslijed istih, provodi se temeljem prosječne stope otpisa u prethodnim godinama i njezine primjene na neispravljenu financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku na datum izvještavanja. Grupa koristi pojednostavljeni pristup alokacije potraživanja u Stupanj 2 i Stupanj 3 prema zahtjevima MSFI-ja 9. Potraživanja dospjela preko 365 dana alocirana su u Stupanj 3. Za dane zajmove Grupa koristi opći pristup.

Nakon utuženja i postojanja objektivnih dokaza o umanjenu vrijednosti temeljenih na događaju ili više njih koji Upravi ukazuju na to da ugovoreni novčani tijekovi neće moći biti naplaćeni, provodi se usklađenje vrijednosti navedene financijske imovine, u iznosu koji reflektira navedene parametre. Odluku o usklađenju donosi Uprava. Za detalje vidjeti Bilješke 12, 23.

BILJEŠKA 4 – PRIHODI

2020. 2019.
Prihodi od prodaje 1.230.849.496 1.257.969.897
Ukupno 1.230.849.496 1.257.969.897

Prihodi od prodaje:

(u kunama)
Prihodi od prodaje: 2020. 2019.
Prihodi od prodaje robe 1.084.753.125 1.112.609.760
Prihod od prodaje proizvoda na domaćem tržištu 130.695.419 128.107.039
Prihod od prodaje proizvoda na inozemnom tržištu 6.786.443 3.998.205
Prihod od usluge najma na domaćem tržištu 4.866.723 6.017.487
Prihod od ostalih usluga na domaćem tržištu 2.862.080 6.025.417
Ostali prihodi od prodaje 885.706 1.211.989
Ukupno prihodi od prodaje 1.230.849.496 1.257.969.897
Od čega: 2020. 2019.
Prihodi od prodaje - maloprodaja 1.013.221.869 1.053.508.601
Prihodi od prodaje - veleprodaja 217.627.627 204.461.296
Ukupno 1.230.849.496 1.257.969.897

Prihodi od prodaje - veleprodaje se odnose na prihode po ugovorima s kupcima.

BILJEŠKA 4 – PRIHODI (nastavak)

Prihodi od usluge najma na domaćem tržištu

U okviru ovih prihoda iskazani su prihodi od najma nekretnina, dijelova nekretnina, te kroz kratkoročne i dugoročne ugovore. Ugovori koji su sklopljeni sa rokom dospijeća 2021. godine i nadalje, te njihov godišnji priljev dan je u nastavku:

Analiza budućih priljeva prema dospijeću
ugovorni nediskontirani novčani tokovi
2020. 2019.
Do jedne godine 3.687.718 4.467.780
Između jedne i dvije godine 2.390.629 2.623.896
Između dvije i tri godine 2.214.393 2.076.491
Između tri i četiri godine 1.805.327 1.768.610
Između četiri i pet godina 1.101.049 1.205.721
Iznad pet godina 2.346.076 3.201.859
Ukupno bruto 13.545.192 15.344.357
Iznosi najmova priznati kroz dobit ili gubitak 2020. 2019.
Prihod od operativnog najma 4.866.723 6.017.487
Prihod od varijabilnih plaćanja koja ne ovise o indeksu ili stopi
po operativnom najmu
- -
Ukupno bruto 4.866.723 6.017.487

Ostali poslovni prihodi:

(u kunama)
Ostali poslovni prihodi 2020. 2019.
Prihodi od naknada za asortiman, poziciju i oglašavanje robe i sl. 90.047.546 94.877.044
Prihodi od državnih potpora, donacija, nagrada, subvencija i sl. 11.301.478 5.685.214
Prihodi od viškova 3.348.348 3.467.833
Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja i sl. 1.507.573 1.017.199
Prihodi od naplaćenih penala, naknada šteta, otpisa obveza i sl. 761.495 659.819
Prihodi od prodaje imovine, sirovina, materijala i sl. 751.884 2.681.076
Prihodi od ukidanja dug. rezerviranja i dr. prihodi iz prot. god. 484.580 195.856
Prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 154.183 119.801
Ukupno ostali poslovni prihodi 108.357.087 108.703.842

BILJEŠKA 4 – PRIHODI (nastavak)

Prihodi od državnih potpora i prihodi od donacija, nagrada, subvencija, potpora i pomoći

Najznačajniji dio prihoda od državnih potpora u iznosu od 5.660.250 kn odnosi se na proporcionalni dio primljene potpore društvu Čakovečki mlinovi isplaćenu od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 22. ožujka 2018. u iznosu od 22.641.000 kn, što je činilo maksimalni iznos potpore. Navedena potpora se sukladno zahtjevima iskazuje kao odgođeni prihod koji se priznaje u dobit ili gubitak sustavno tijekom vijeka uporabe imovine na koju se odnosi. Ostali iznos potpora se prvenstveno odnosi na jednokratne državne potpore za očuvanje radnih mjesta uslijed posljedica pandemije COVID 19.

Osnovne informacije poslovanja po segmentima

Grupa je za potrebe upravljanja organizirana u poslovne jedinice koje u osnovi čini dva segmenta Trgovina i Prehrana. Izvještajni segmenti sastavni su dio internih financijskih izvještaja. Interne financijske izvještaje redovito pregledava Uprava Grupe koja je i glavni donositelj poslovnih odluka te koja na osnovu njih ocjenjuje uspješnost poslovanja te donosi poslovne odluke.

U nastavku su dane osnovne informacije o segmentima Grupe na konsolidiranoj osnovi Grupe po izvještajnim segmentima. Prikazani prihodi od prodaje odnose se na prihode ostvarene ukupnom prodajom, dok se prodaja među izvještajnim segmentima eliminira prilikom konsolidacije.

Trgovina Prehrana Eliminacije Konsolidirano
2020. 2020. 2020. 2020.
Prihodi u HRK u HRK u HRK u HRK
Vanjska prodaja 1.188.761.324 150.445.259 - 1.339.206.583
Prodaja među segmentima 54.443.282 55.229.972 (109.673.254) -
Ukupni prihodi 1.243.204.606 205.675.231 (109.673.254) 1.339.206.583
Dobit po segmentima 80.597.701 25.628.930 (5.362.420) 100.864.211
Amortizacija (44.642.415) (19.722.290) 6.302.896 (58.061.809)
Financijski prihodi 9.455.814
Financijski rashodi (3.074.746)
Udio u dobiti od pridruženih društava -
Dobit prije poreza 49.183.470
Porez na dobit (8.406.347)
Dobit tekuće godine 40.777.123

BILJEŠKA 4 – PRIHODI (nastavak)

Trgovina Prehrana Eliminacije Konsolidirano
2019. 2019. 2019. 2019.
Prihodi u HRK u HRK u HRK u HRK
Vanjska prodaja 1.222.226.743 144.446.996 - 1.366.673.739
Prodaja među segmentima 49.651.218 57.494.131 107.145.349
Ukupni prihodi 1.271.877.961 201.941.127 (107.145.349) 1.366.673.739
Dobit po segmentima 75.609.353 25.464.770 (5.963.291) 95.110.832
Amortizacija (48.595.894) (18.137.174) 7.736.844 58.996.224
Financijski prihodi 8.459.385
Financijski rashodi (3.777.608)
Udio u dobiti od pridruženih društava -
Dobit prije poreza 40.796.384
Porez na dobit (7.632.991)
Dobit tekuće godine 33.163.393
31.12.2020. 31.12.2019.
u HRK u HRK
Trgovina 643.095.069 500.376.222
Prehrana 219.390.422 308.230.737

BILJEŠKA 5 – PROMJENA VRIJEDNOSTI ZALIHA PROIZVODNJE I GOTOVIH PROIZVODA

Ukupna imovina segmenata 862.485.491 808.606.959

Promjene vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda na dan 31. prosinca u odnosu na 1. siječnja tekuće godine utječu na troškove tako što je u visini povećanja vrijednosti zaliha dio troškova tekuće godine zadržan u zalihama, dok smanjenje vrijednosti zaliha povećava troškove razdoblja. Ove zalihe u 2020. godini smanjile su se za 1.403.314 kuna (u 2019. godini povećale su se za 188.877 kune). Nadalje, pozicija promjene vrijednosti zaliha korigirana je za iznos viškova na proizvodnji i gotovim proizvodima u iznosu od 118.476 kn (2019.: 24.620 kn), te manjkova na proizvodnji i gotovim proizvodima u iznosu od 120.468 (2019.: 193.963 kn), a koji su iskazani u okviru ostalih poslovnih prihoda odnosno rashoda.

BILJEŠKA 6 –TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA

(u kunama) 2020. 2019.
Sirovine i materijal 107.609.002 102.860.086
Energija 30.433.354 32.387.159
Rezervni dijelovi i sitni inventar 1.814.783 2.258.969
Ukupno troškovi sirovine i materijala 139.857.139 137.506.214

BILJEŠKA 7 –TROŠKOVI PRODANE ROBE

(u kunama) 2020. 2019.
Troškovi prodane robe 810.795.256 842.702.922
Ukupno troškovi prodane robe 810.795.256 842.702.922

BILJEŠKA 8 – OSTALI VANJSKI TROŠKOVI

(u kunama) 2020. 2019.
Prijevozne usluge, te usluge interneta i telefona 11.045.118 10.952.068
Usluge održavanja i servisne usluge 8.672.782 8.213.388
Komunalne usluge 8.370.970 8.701.394
Usluge promidžbe 4.733.807 5.439.175
Zakupnine i najamnine 2.681.810 6.857.555
Intelektualne i osobne usluge 4.677.183 4.212.147
Usluge tekuće zaštite na radu i troškovi zaštite okoliša 552.036 569.217
Usluge studentskih servisa 550.684 2.360.649
Troškovi registracije prijevoznih sredstava 356.090 353.661
Zdravstvene i veterinarske usluge 148.683 161.896
Ostale usluge 941.560 675.151
Ukupno ostali vanjski troškovi 42.730.723 48.496.301

Intelektualne i osobne usluge

U okviru troška intelektualnih i osobnih usluga između ostalog iskazan je trošak revizije financijskih izvještaja svih članica Grupe, a koji su ugovoren u ukupnom iznosu od 632.500 kn. U okviru ovih troškova iskazuje se trošak održavanja informatičkog sustava te ostale intelektualne usluge vezane na financijske, porezne i pravne savjetnike od čega najviše otpada na angažirane za analizu strateških opcija i unapređenje dugoročne održivosti te vrijednosno jačanje Grupe Čakovečki mlinovi.

Ostale usluge

U okviru ostalih usluga sadržani su i troškovi uslužnog pakiranja roba i proizvoda, usluge tekuće zaštite na radu, te ostale slične usluge.

BILJEŠKA 9 – TROŠKOVI OSOBLJA

(u kunama) 2020. 2019.
Neto plaće 120.881.840 123.887.411
Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 35.568.883 38.310.051
Doprinosi na plaće 24.585.103 25.119.705
Ukupno troškovi osoblja 181.035.826 187.317.167

Do smanjenja troška osoblja u jednom dijelu došlo je zbog promjene poreznih propisa u dijelu reguliranja visine neoporezivih nagrada prema zaposlenicima, a zbog čega je dio regresa koji je u prethodnim razdobljima bio isplaćivan kako plaća sada postao neoporeziva naknada i iskazan je u okviru ostalih troškova kao nagrada radnicima, a u jednom dijelu i zbog smanjenog broja odrađenih radnih sati. Na dan 31. prosinca 2020. godine Grupa ima 2.481 zaposlenih (u 2019.: 2.506 ).

BILJEŠKA 10 – AMORTIZACIJA

(u kunama) 2020. 2019.
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 17) 1.293.750 1.815.036
Amortizacija materijalne imovine (bilješka 18) 56.768.058 57.181.188
Ukupno amortizacija 58.061.809 58.996.224

BILJEŠKA 11 – OSTALI TROŠKOVI

(u kunama) 2020. 2019.
Naknade troškova zaposlenima, darovi i pomoći /i/ 29.639.226 29.146.601
Doprinosi, članarine i porezi koji ne ovise o poslovnom rezultatu 4.800.071 4.757.127
Bankarske usluge i troškovi platnog prometa 4.757.532 4.702.316
Troškovi premija osiguranja 2.136.511 2.072.552
Naknade nadzornom i isplaćeni drugi dohodak 1.672.930 1.039.507
Dnevnice za putovanja i putni troškovi 291.148 452.896
Sudski troškovi, pristojbe i troškovi opomena 262.753 261.808
Troškovi reprezentacije i promidžbe 254.802 432.192
Ostali nematerijalni troškovi /ii/ 2.233.143 1.992.331
Ukupno ostali troškovi 46.048.116 44.857.330

/i/ Naknade troškova zaposlenima, darovi i pomoći

Do povećanja troška nagrada i darova radnicima u najvećem dijelu došlo je zbog promjene poreznih propisa u dijelu reguliranja visine neoporezivih nagrada prema zaposlenicima, a zbog čega je dio regresa koji je u prethodnim razdobljima bio isplaćivan kako plaća sada postao neoporeziva naknada i iskazan je u okviru ostalih troškova kao nagrada radnicima. Nadalje sva društva pristupila su i dodatnom nagrađivanju radnika.

/ii/ Ostali nematerijalni troškovi

U okviru ostalih nematerijalnih troškova poslovanja u najvećoj mjeri nalaze se izdaci za zdravstveni nadzor i kontrolne preglede proizvoda, troškovi zaštite okoliša i sl. naknade, te ostali slični troškovi.

BILJEŠKA 12 – VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA

(u kunama) 2020. 2019.
Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine /i/ 433.259 -
Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine /ii/ 6.188.081 2.064.448
Ukupno vrijednosna usklađenja 6.621.340 2.064.448

/i/Troškovi vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine se odnose na otpis projektne dokumentacije za neizvedeni trgovački objekt u povezanom društvu Trgostil d.d. Donja Stubica.

/ii/ Troškove vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine čine vrijednosna usklađenja po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha nekurentne robe u iznosu 3.545.695 kn i ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca u iznosu 2.642.386 kn za isporučena dobra i obavljene usluge, a koja prema procjeni odgovornih osoba postoji vjerojatnost da neće biti naplaćena, te ostala vrijednosna usklađenja po potraživanjima koja su utužena ili prijavljena u postupcima predstečaja i stečaja, te otpisana kao nenaplativa potraživanja.

BILJEŠKA 13 – REZERVIRANJA

(u kunama) 2020. 2019.
Rezerviranja za jubilarne nagrade 716.479 -
Rezerviranja za otpremnine 1.266.047 -
Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore /i/ 179.100 247.595
Rezerviranja za bonuse managmentu 233.058 -
Ukupno rezerviranja 2.394.684 247.595

/i/ Grupa priznaje rezerviranje za neiskorištene godišnje odmore na neto principu kao razliku početnog i završnog stanja obveza za neiskorištene godišnje odmore za koje se očekuje da će biti plaćeni kao kratkoročna obveza, uz evidentiranje razlike u iznosu od 179.100 kn (u 2019.: 247.595 kn). Rezerviranje se priznaje za neiskorištene godišnje odmore, jer Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu plaćanja tog iznosa za neiskorištenog godišnjeg odmora koji je rezultat izvršene usluge u prošlosti od strane zaposlenika i obveza se može pouzdano izmjeriti.

BILJEŠKA 14 – OSTALI POSLOVNI RASHODI

(u kunama) 2020. 2019.
Rashodi od prodaje imovine, sirovina i materijala i sl. 334.797 1.036.101
Manjkovi, kalo, rasap, kvar i lom i otpisi 5.793.186 6.716.737
Ostali poslovni rashodi 1.329.983 976.313
Ukupno ostali poslovni rashodi 7.457.966 8.729.151

BILJEŠKA 15 – NETO FINANCIJSKI PRIHODI

(u kunama) 2020. 2019.
Financijski prihodi
Prihodi od ulaganja u udjele društva povezane sudjelujućim
interesom
8.036.995 6.414.428
Tečajne razlike i ostali financijski prihodi 543.497 562.088
Ostali prihodi s osnove kamata 294.597 1.376.346
Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 14.700 96.115
Ostali financijski prihodi 566.025 572.496
9.455.814 8.459.385
Financijski rashodi
Rashodi s osnove kamata i slični rashodi 2.392.539 2.964.239
Tečajne razlike i drugi rashodi 484.894 429.417
Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 24.313 -
Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto) - 383.952
Ostali financijski rashodi 173.000 -
3.074.746 3.777.608
Neto financijski prihodi 6.381.068 4.681.777

Prihodi od ulaganja u udjele društva povezanih sudjelujućim interesom

U okviru prihoda od ulaganja u udjele društva povezanih sudjelujućim interesom iznos se odnosi na dividendu (bilješka 30) ostvarenu od ulaganja u udio u Narodni trgovački lanac d.o.o. koje je prethodne godine bila iskazana unutar Ostalih financijskih prihoda.

Ostali financijski prihodi

U okviru ostalih financijskih prihoda iskazuju se primljene dividende, od čega se prethodne 2019. godine najznačajniji dio odnosi na dividendu ostvarenu od ulaganja u udio u Narodni trgovački lanac u iznosu od 5.852.340 kn, dok se razlika odnosi na ostale dividende od ulaganja u vlasničke vrijednosne papire.

BILJEŠKA 16 – POREZ NA DOBIT I OSNOVNA ZARADA PO DIONICI

Trošak poreza 2020. 2019.
Tekući porez 9.465.774 7.632.991
Odgođeni porez (1.059.427) -
Ukupno 8.406.347 7.632.991
(u kunama) 2020. 2019.
Dobit ili gubitak prije oporezivanja 49.183.470 40.796.384
Porez obračunat po stopi od 18% 8.853.024 7.343.349
Oporezivi rashodi 1.619.746 1.476.025
Neoporezivi prihodi (2.066.423) (1.186.383)
Porez na dobit ili gubitak iz poslovanja 8.406.347 7.632.991
Efektivna porezna stopa 17,09% 18,71%
Dobit ili gubitak financijske godine 40.777.123 33.163.393

Najznačajniji dio smanjenja porezne osnovice odnosi se na umanjenje po primljenim dividendama i udjelima u dobiti. Najveći dio porezno nepriznatih rashoda odnosi se na vrijednosno usklađenje financijske imovine, te na nepriznate inventurne manjkove ovisnih društava u djelatnosti trgovine. U skladu s lokalnim propisima, porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Grupe, te može uvesti dodatne porezne obveze i kazne.

Porezni gubitak u izvještajnom poreznom razdoblju može se prenositi i nadoknađivati umanjenjem porezne osnovice idućih 5 poreznih razdoblja. U idućem poreznom razdoblju ističe pravo na priznavanje istog.

Porezni gubici Grupe koji se mogu koristiti u narednim periodima, ističu kako slijedi:

Godina Iznos u kn Kumulativ u kn
2021. 2.177.596 2.177.596
2022. 8.884.008 11.061.604
2023. 4.255.088 15.316.692
2024. 5.105.716 20.422.409
2025. 7.150.550 27.572.958

Grupa nije kreirala odgođenu poreznu imovinu u iznosu 4.963.133 kn (2019.: 4.070.981 kn) s naslova poreznih gubitaka zbog nemogućnosti procjene o njihovom iskorištenju u narednim razdobljima.

(u kunama) 2020. 2019.
Neto dobit 40.777.123 33.163.393
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica 105.000 105.000
Osnovna i razrijeđena zarada po dionici (u kunama) 388,35 315,84

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit Grupe podijeli s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica.

BILJEŠKA 17 – NEMATERIJALNA IMOVINA

Nabavna vrijednost 31.12.2019. Nova
nabava
Prijenos Rashodovanje
i prodaja
31.12.2020.
Goodwill - - - - -
Software, ulaganje u tuđu imovinu 11.578.083 1.042.295 (4.151) (337.369) 12.278.858
Ostala nematerijalna imovina 1.429.200 26.899 4.151 - 1.460.250
Ukupno bruto vrijednost 13.007.283 1.069.194 - (337.369) 13.739.108
Ispravak vrijednosti Obračun
amortizacije
Prijenos Rashodovanje
i prodaja
Ispravak vrijednosti
Goodwill - - - - -
Software, ulaganje u tuđu imovinu 9.795.362 1.160.037 90 (154.877) 10.800.612
Ostala nematerijalna imovina 1.126.931 133.713 (90) - 1.260.554
Ukupno ispravak vrijednosti 10.922.292 1.293.750 - (154.877) 12.061.166
Knjigovodstvena vrijednost
Goodwill - - - - -
Software, ulaganje u tuđu imovinu 1.782.721 (117.742) (4.241) (182.492) 1.478.246
Ostala nematerijalna imovina 302.269 (106.814) 4.241 - 199.696
Ukupno knjigovodstvena
vrijednost
2.084.991 (224.556) - (182.492) 1.677.943
Nabavna vrijednost 31.12.2018. Nova
nabava
Prijenos Rashodovanje
i prodaja
31.12.2019.
Goodwill - - - - -
Software, ulaganje u tuđu imovinu 11.743.260 134.985 3.791 (303.952) 11.578.083
Ostala nematerijalna imovina 2.273.198 48.464 (577.420) (315.042) 1.429.200
Ukupno bruto vrijednost 14.016.458 183.449 (573.629) (618.994) 13.007.283
Ispravak vrijednosti Obračun
amortizacije
Prijenos Rashodovanje
i prodaja
Ispravak vrijednosti
Goodwill - - - - -
Software, ulaganje u tuđu imovinu 8.390.573 1.591.568 - (186.779) 9.795.362
Ostala nematerijalna imovina 1.197.192 223.468 (179.776) (113.953) 1.126.931
Ukupno ispravak vrijednosti 9.587.765 1.815.036 (179.776) (300.732) 10.922.292
Knjigovodstvena vrijednost
Goodwill - - - - -
Software, ulaganje u tuđu imovinu 3.352.687 (1.456.584) 3.791 (117.173) 1.782.721
Ostala nematerijalna imovina 1.076.006 (175.004) (397.644) (201.089) 302.269
Ukupno knjigovodstvena
vrijednost
4.428.693 (1.631.588) (393.853) (318.262) 2.084.991

U okviru nematerijalne imovine iskazana je nabava licenci i računalnih programa, te ulaganje na tuđim nekretninama - u zakupljenom poslovnom prostoru.

BILJEŠKA 18 – MATERIJALNA IMOVINA I ULAGANJA U NEKRETNINE

Nabavna vrijednost 01.01.2020. Nova nabava Prijenos Rashodovanje i
prodaja
31.12.2020.
Zemljišta 77.449.745 103.040 850.741 - 78.403.526
Građevinski objekti 559.822.042 1.456.964 12.227.015 - 573.506.021
Građevinski objekti sa pravom korištenja 39.499.106 30.681.968 - (2.657.007) 67.524.067
Postrojenja, oprema, 233.516.988 2.353.156 4.600.855 (1.327.029) 239.143.970
Alati, pogonski inventar i transportna
imovina
66.515.509 262.829 5.702.807 (2.194.838) 70.286.307
Alati, pogonski inventar i transportna
imovina sa pravom korištenja
1.537.394 339.385 - (386.658) 1.490.121
Predujmovi za MI i MI u pripremi 7.454.360 27.932.974 (24.268.872) (559.827) 10.558.635
Ostala materijalna imovina 6.239.771 - - - 6.239.771
Ukupno bruto vrijednost 992.034.915 63.130.316 (887.454) (7.125.359) 1.047.152.418
Ispravak vrijednosti 31.12.2020. obračun
amortizacije
Prijenos Rashodovanje i
prodaja
31.12.2020.
Ispravak vrijednosti
Građevinski objekti 428.863.193 22.625.406 - (2.114) 451.486.485
Građevinski objekti sa pravom korištenja 8.824.571 12.587.950 1.068.385 (310.306) 22.170.600
Postrojenja, oprema 197.273.741 16.116.340 2.337.368 (1.294.173) 214.433.276
Alati, pogonski inventar i transportna
imovina
62.172.801 4.371.472 - (2.194.838) 64.349.435
Alati, pogonski inventar i transportna
imovina sa pravom korištenja
202670 374.285 - (61.605) 515.350
Ostala materijalna imovina 6.234.845 538 - - 6.235.383
Ukupno ispravak vrijednosti 703.571.821 56.075.991 3.405.753 (3.863.036) 759.190.529
Knjigovodstvena vrijednost
Zemljišta 77.449.745 103.040 850.741 - 78.403.526
Građevinski objekti 130.958.849 (21.168.442) 12.227.015 2.114 122.019.536
Građevinski objekti sa pravom korištenja 30.674.535 12.565.224 4.460.409 2.346.701 45.353.467
Postrojenja, oprema 36.243.247 (13.763.184) 2.263.487 (32.856) 24.710.694
Alati, pogonski inventar i transportna
imovina
4.342.708 (4.108.643) 5.702.807 - 5.936.872
Alati, pogonski inventar i transportna
imovina sa pravom korištenja
1.334.724 (34.900) - (325.053) 974.771
Predujmovi za MI i MI u pripremi 7.454.360 27.932.974 (24.268.872) (559.827) 10.558.635
Ostala materijalna imovina 4.926 (538) - - 4.388
Ukupno knjigovodstvena vrijednost 288.463.094 1.525.531 1.235.587 (3.262.323) 287.961.889

BILJEŠKA 18a – Materijalna imovina

U 2020. ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu najviše se odnose na ulaganja u prodajne objekte i opremu. Značajniji dio investicija između ostalog imalo je ovisno društvo Trgovina Krk i to ulaganjem u zemljište 850.742 kn, u objekte 12.155.655, opremu 5.332.135 te investiciju u pripremi od 1.701.177, Trgostil i to ulaganjem u investicije u pripremi 6.925.386 te Čakovečki mlinovi u opremu 1.863.185 kn. Dio dugotrajne materijale imovine koje je u vlasništvu ovisnog društva Trgocentar d.d. Virovitica knjigovodstvene vrijednosti 25.637.367 kn (2019. 28.985.909 kn) dan je u zalog kreditoru i zajmodavcima.

BILJEŠKA 18 – MATERIJALNA IMOVINA (NASTAVAK)

BILJEŠKA 18a – Materijalna imovina

Nabavna vrijednost 31.12.2018. Efekti
primjene
MSFI 16
01.01.2019. Nova nabava Prijenos Rashodovanje
i prodaja
31.12.2019.
Zemljišta 71.985.347 - 71.985.347 5.464.398 - - 77.449.745
Građevinski objekti 551.718.206 - 551.718.206 9.122.123 703.115 (1.721.402) 559.822.042
Građevinski objekti sa pravom
korištenja
- 43.376.163 43.376.163 - - (3.877.057) 39.499.106
Postrojenja, oprema, 233.429.955 - 233.429.955 3.611.034 540.567 (4.064.567) 233.516.988
Postrojenja, oprema, sa pravom
korištenja
- - - - - - -
Alati, pogonski inventar i
transportna imovina
70.255.034 - 70.255.034 3.837.085 - (7.576.610) 66.515.509
Alati, pogonski inventar i
transportna imovina sa pravom
korištenja
- 1.537.394 1.537.394 - - - 1.537.394
Predujmovi za MI i MI u
pripremi
3.268.951 - 3.268.951 8.534.448 (4.349.040) - 7.454.360
Ostala materijalna imovina 6.278.414 - 6.278.414 - - (38.643) 6.239.771
Ukupno bruto vrijednost 936.935.908 44.913.558 981.849.465 30.569.089 (3.105.358 ) (17.278.280) 992.034.916
Ispravak vrijednosti 31.12.2018. Efekti
primjene
MSFI 16
01.01.2019. obračun
amortizacije
Prijenos Rashodovanje
i prodaja
31.12.2019.
Ispravak vrijednosti
Građevinski objekti
Građevinski objekti sa pravom
405.732.446
-
-
-
405.732.446
-
24.167.195
9.309.505
-
-
(1.036.448)
(484.934)
428.863.193
8.824.571
korištenja
Postrojenja, oprema
183.030.019 - 183.030.019 17.917.977 65.625 (3.739.880) 197.273.741
Postrojenja, oprema sa pravom
korištenja
- - - - - - -
Alati, pogonski inventar i
transportna imovina
64.606.613 - 64.606.613 5.144.055 - (7.577.867) 62.172.801
Alati, pogonski inventar i
transportna imovina sa pravom
korištenja
- - - 202.670 - - 202.670
Ostala materijalna imovina 6.257.005 - 6.257.005 16.484 - (38.643) 6.234.845
Ukupno ispravak vrijednosti
Knjigovodstvena vrijednost
659.626.082 - 659.626.082 56.757.886 65.625 (12.877.772) 703.571.822
Zemljišta 71.985.347 - 71.985.347 5.464.398 - - 77.449.745
Građevinski objekti 145.985.761 - 145.985.761 (15.045.072) 703.115 ( 684.954) 130.958.849
Građevinski objekti sa pravom
korištenja
- - 43.376.163 (9.309.505) - (3.392.123) 30.674.535
Postrojenja, oprema 50.399.936 - 50.399.936 (14.306.943) 474.942 (324.688) 36.243.247
Postrojenja, oprema sa pravom
korištenja
- - - - - - -
Alati, pogonski inventar i
transportna imovina
5.648.421 - 5.648.421 (1.306.970) - 1.257 4.342.708
Alati, pogonski inventar i
transportna imovina sa pravom
korištenja
- - 1.537.394 (202.670) - - 1.334.724
Predujmovi za MI i MI u
pripremi
3.268.951 - 3.268.951 8.534.448 (4.349.040) - 7.454.360
Ostala materijalna imovina 21.410 - 21.410 (16.484) - - 4.926
Ukupno knjigovodstvena
vrijednost
277.309.825 - 322.223.383 (26.188.798) (3.170.983) (4.400.508) 288.463.094

BILJEŠKA 18b – Ulaganje u nekretnine

Nabavna vrijednost 31.12.2019. Nova nabava Prijenos Rashodovanje i
prodaja
31.12.2020.
Zemljišta 3.220.555 88.133 - - 3.308.688
Građevinski objekti 7.872.780 1.486.730 - (148.683) 9.210.827
Ukupno bruto vrijednost 11.093.335 1.574.863 - (148.683) 12.519.515
Ispravak vrijednosti 31.12.2019. Obračun
amortizacije
Prijenos Rashodovanje i
prodaja
31.12.2020.
Zemljišta - - - - -
Građevinski objekti 6.591.144 692.067 - (148.683) 7.134.528
Ukupno ispravak vrijednosti 6.591.144 692.067 - (148.683) 7.134.528
Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2019. 31.12.2020.
Zemljišta 3.220.555 88.133 - - 3.308.688
Građevinski objekti 1.281.636 794.663 - - 2.076.299
Ukupno knjigovodstvena vrijednost 4.502.191 882.796 - - 5.384.987
Nabavna vrijednost 31.12.2018. Nova nabava Prijenos Rashodovanje i
prodaja
31.12.2019.
Zemljišta 3.220.555 - - - 3.220.555
Građevinski objekti 7.872.780 - - - 7.872.780
Ukupno bruto vrijednost 11.093.335 - - - 11.093.335
Ispravak vrijednosti 31.12.2018. Obračun
amortizacije
Prijenos Rashodovanje i
prodaja
31.12.2019.
Zemljišta - - - - -
Građevinski objekti 6.178.494 412.650 - - 6.591.144
Ukupno ispravak vrijednosti 6.178.494 412.650 - - 6.591.144
Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2018. 31.12.2019.
Zemljišta 3.220.555 - - - 3.220.555
Građevinski objekti 1.694.286 (412.650) - - 1.281.636
Ukupno knjigovodstvena vrijednost 4.914.841 (412.650) - - 4.502.191

Ulaganje se vodi po metodi troška ulaganja. Obračun amortizacije provodi se po istoj metodi kao i za sredstva koje Grupa koristi za vlastitu djelatnost. Obračunata amortizacija ulaganja u nekretnine koje se daju u najam u 2020. godini iznosi 692.067 kn ( u 2019.: 412.650 kn). Fer vrijednost ulaganja u nekretnine u 2020. godini iznosi 9.179.225kn (2019: 9.864.731kn). Grupa procjenjuje fer vrijednost ulaganja u nekretnine koristeći podatke iz Razine 3, sukladno MSFI-ju 13: Mjerenje fer vrijednosti. Grupa se služi dohodovnim pristupom pri izračunu fer vrijednosti ulaganja u nekretnine.

BILJEŠKA 19 – ULAGANJA U UDJELE (DIONICE) POVEZANE SUDJELUJUĆIM INTERESOM

Naziv pridruženog društva Glavna
djelatnost
Mjesto osnutka i
sjedište
poslovanja
Udjel Grupe
u vlasništvu i
glasačkim
pravima
Udjel Grupe
u vlasništvu i
glasačkim
pravima
31.12.2020. 31.12.2019.
Narodni trgovački lanac d.o.o. Trgovina na
malo
Sesvete, Hrvatska 25,00% 20,00%

Ulaganja u udjele se odnose na ulaganje u poslovni udio NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o. Krajem godine Grupa je stekla dodatni udio te sada posjeduje značajan utjecaj od 25% udjela u navedenom društvu. Grupa navedeni udio više ne promatra kao dio MSFI 9 (financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit-opcija) koji je bio prethodne godine klasificiran u okviru ostale dugotrajne imovine (20.234.500 kn) već kao ulaganje u pridruženo društvo sukladno odredbama MRS 27 van djelokruga MSFI 9.

Također tijekom godine prije stjecanja dodatnog udjela sukladno odredbama MSFI 9 Grupa je fer vrednovala navedeni udio te iskazala povećanje rezerva fer vrijednosti unutar ostale sveobuhvatne dobiti u iznosu 21.765.000 kn (bilješka 26).

Slijedi pregled sažetih financijskih informacija koje se odnosi na pridruženo društvo značajno za Grupu. Sažete financijske informacije u nastavku su iznosi prikazani u financijskim izvještajima pridruženog društava sastavljenima prema MSFI-jevima.

Narodni trgovački lanac d.o.o.
31.12.2020. 31.12.2019.
u HRK u HRK
Kratkotrajna imovina 218.352.938 204.724.723
Dugotrajna imovina 80.432.825 84.556.095
Kratkoročne obveze 129.159.099 137.058.528
Dugoročne obveze 3.545.479 8.312.766
Udjel vlasnika u kapitalu Društva 41.520.296 28.781.905
Nekontrolirajući interes 124.560.889 115.127.619
Prihodi 1.164.490.809 1.085.050.433
Dobit za godinu 45.864.349 38.692.189
Ostala sveobuhvatna dobit pripisana vlasnicima Društva - -
Ukupno sveobuhvatna dobit 45.864.349 38.692.189
Dividende od pridruženog društva tijekom godine 8.036.995 5.852.340

BILJEŠKA 20 – DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

(u kunama) 2020. 2019.
Dani zajmovi, depoziti i slično 1.275.668 1.345.803
Ostala dugotrajna financijska imovina 9.534.108 28.364.195
Ukupno dugotrajna financijska imovina 10.809.776 29.709.998

Dani zajmovi, depoziti i slično

Iznos od 1.275.668 kn iskazan na ovoj poziciji odnosi se na, zajam nepovezanim osobama i jamčevine dane leasing društvu vezanu uz operativni leasing najma osobnog vozila.

Ostala dugotrajna financijska imovina

Ostala dugotrajna imovina odnosi se najvećim dijelom na ulaganja u nekotirane vlasničke instrumente, dok je u 2019. najznačajnije ulaganje u poslovni udio NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o. (20,00% vlasništva)u iznosu od 20.234.500 kn

BILJEŠKA 21 – ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

Na ovoj poziciji iskazani su učinci privremenih poreznih razlika za rashode koji nisu bili porezno priznati te su uvećali poreznu osnovicu u ukupnom iznosu 3.055.428. Sastoji se od obračunatog poreza na dobit u iznosu od 1.059.427 kn po osnovi nerealiziranog gubitka od fer vrednovanja dionica , zaliha, te poreza s osnova obračuna rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze.

Obveze po
osnovi
primanja
zaposlenih
(jubilarne i
otpremnine)
Revalorizacija
financijske
imovine po
FV kroz
RDiG
Vrijednosno
usklađenje
zaliha
Porezni
gubici
Ukupno
u HRK u HRK u HRK u HRK u HRK
Na dan 1. siječnja 2020. 1.661.095 334.907 - - 1.996.002
Knjiženje u računu dobiti i gubitka 347.922 (4.482) 638.216 77.770 1.059.427
Na dan 31.prosinca 2020. 2.009.017 330.425 638.216 77.770 3.055.428

BILJEŠKA 22 – ZALIHE

(u kunama) 2020. 2019.
Sirovine i materijal 41.758.757 26.293.791
Gotovi proizvodi 4.645.877 6.038.328
Trgovačka roba 117.001.878 137.878.788
Predujmovi za zalihe 215.954 487.861
Ukupno zalihe 163.622.466 170.698.768

Zalihe se iskazuju po trošku nabave ili neto očekivanoj prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Na svaki dan bilance obavlja se provjera oštećenih i nesukladnih zaliha.

U toku godine Grupa je provela vrijednosno usklađenje zaliha (bilješka 12) u iznosu od 3.545.695 kn (2019.: - ) te je navedeno teretilo rezultat tekuće godine.

BILJEŠKA 23 – POTRAŽIVANJA

(u kunama) 2020. 2019.
Potraživanja od kupaca 65.197.612 70.556.748
Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 2.966.818 4.072.267
Potraživanja od države i drugih institucija 3.722.988 4.448.196
Ostala potraživanja 1.179.600 3.422.543
Ukupno kratkoročna potraživanja 73.067.018 82.499.754

Potraživanja od kupaca

(u kunama) 2020. 2019.
Potraživanja od kupaca u zemlji 78.751.526 85.123.745
Potraživanja od kupaca u inozemstvu 856.106 456.490
Ispravak vrijednosti utuženih i spornih potraživanja od kupaca (14.410.020) (15.023.487)
Ukupno potraživanja od kupaca 65.197.612 70.556.748

Potraživanja od kupaca iskazana su u visini neto fakturirane vrijednosti korigirane za vrijednosno usklađenje dospjelih i rizičnih potraživanja. U bilanci za 2020. godinu iskazan je ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca u iznosu od 14.410.020 kn, od čega na teret rezultata tekuće godine u iznosu od 2.642.386 kn.

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika

U okviru ovih potraživanja u najvećem dijelu iskazana potraživanja odnose na potraživanja ovisnih društava s osnova manjkova za koje se terete odgovorne osobe po trgovinama.

BILJEŠKA 23 – POTRAŽIVANJA (nastavak)

Potraživanja od države i drugih institucija

(u kunama) 2020. 2019.
Potraživanja za porez na dobit 2.251.424 3.192.504
Potraživanje za PDV 196.784 110.351
Ostala potraživanja od države i dr. institucija 1.274.780 1.145.341
Ukupno potraživanja od države i drugih institucija 3.722.988 4.448.196

Ostala potraživanja

(u kunama) 2020. 2019.
Potraživanja za predujmove 447.162 245.252
Potraživanja od osiguravajućeg društva 82.737 174.941
Potraživanja za kamate na zajmove i depozite - 1.854
Potraživanja za povratnu naknadu 303.577 318.108
Ostala kratkotrajna potraživanja - 1.961.031
Unaprijed plaćeni troškovi 203.770 621.437
Obračunani prihodi nedospjeli za naplatu 142.354 99.920
Ukupno ostala potraživanja 1.179.600 3.422.543

U iznosu unaprijed plaćenih i razgraničenih troškova nalaze se unaprijed plaćeni troškovi usluga, zakupa, pretplate i sl. koji se djelomično odnose na 2020. godinu, te obračunati prihodi prema ugovorima sa dobavljačima.

BILJEŠKA 24 – KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

(u kunama) 2020. 2019.
Ulaganja u vrijednosne papire 744.730 1.142.630
Dani zajmovi, depoziti i slično 171.596.917 180.487.010
Ostala financijska imovina 54.642 55.650
Ukupno kratkotrajna financijska imovina 172.396.289 181.685.290

Ulaganja u vrijednosne papire

Pozicija ulaganja u vrijednosne papire odnosi se na ulaganje u dionice namijenjene trgovanju koje su evidentirane po metodi fer vrijednosti. Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz promjene fer vrijednosti financijske imovine priznat je u računu dobiti i gubitka tekuće godine.

BILJEŠKA 24 – KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (nastavak)

Dani zajmovi, depoziti i slično

(u kunama) 2020. 2019.
Depoziti u bankama 171.491.642 180.413.138
Dani zajmovi - -
Ostalo 105.275 73.872
Ukupno dani zajmovi, depoziti i slično 171.596.917 180.487.010

U okviru ove pozicije u najvećem dijelu iskazani su kratkoročni revolving depoziti kod banaka od čega je dio denominiran u kunama, a dio denominirano u eurima. Manji dio ostalih potraživanja odnosi se na potraživanja po danim jamčevinama.

Ostala financijska imovina

U okviru ove pozicije iskazano je ulaganje u investicijski fond.

BILJEŠKA 25 – NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

(u kunama) 2020. 2019.
Žiro račun i blagajna 84.544.726 43.118.269
Devizni račun i blagajna 3.602.490 3.675.918
Ukupno novac 88.147.216 46.794.187

BILJEŠKA 26 – KAPITAL I REZERVE

(u kunama) 2020. 2019.
Temeljni (upisani) kapital 102.900.000 102.900.000
Rezerve iz dobiti 23.594.373 23.594.373
Rezerve fer vrijednosti 19.790.610 832.536
Zadržana dobit ili preneseni gubitak 420.168.688 386.539.446
Dobit ili gubitak poslovne godine 41.753.546 32.874.352
Vlasnicima nekontrolirajućih udjela -16.775.891 19.357.403
Ukupno kapital i rezerve 591.431.326 566.098.110

Upisani kapital

Temeljni kapital na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 102.900.000 kuna, a podijeljen je u 105.000 dionica. Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 980 kuna.

Rezerve iz dobiti

(u kunama) 2020. 2019.
Zakonske rezerve 5.145.000 5.145.000
Ostale pričuve 18.449.373 18.449.373
Ukupno rezerve iz dobiti 23.594.373 23.594.373

Zakonska pričuva formira se sukladno hrvatskim propisima prema kojima je Društvo dužno u zakonske pričuve unositi dvadeseti dio (5%) dobiti tekuće godine, sve dok te pričuve zajedno s kapitalnom dobiti ne dosegnu visinu od pet posto (5%) temeljnog kapitala. Ova pričuva nije raspodjeljiva. Na temelju Odluke o raspodjeli dobiti 2018. godine koju je donijela Skupština Društva, određeno je da se iz ostvarene neto dobiti za 2017. godinu dio u iznosu od 1.260.000 kn rasporedi u zakonske rezerve, kako bi se zajedno s postojećim zakonskim rezervama, koje iznose 3.885.000 kn, dosegla visina od 5% temeljnog kapitala Društva, a što iznosi 5.145.000 kn. Ostale pričuve nastale su prilikom privatizacije Društva i rezultat su razlike tečaja na dan rješenja o privatizaciji i denominacije kapitala Društva iz prvobitno nominirane vrijednosti u njemačkim markama u hrvatske kune.

Rezerve fer vrijednosti

Rezerve fer vrijednosti odnose se na učinak fer vrednovanja dugotrajne financijske imovine od čega se 21.765.000 HRK odnosi na ulaganje u NTL (bilješka 19) dok se ostatak odnosi na fer vrednovanje ulaganja u vrijednosne papire (bilješka 20) .

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Na osnovu odluke Glavne skupštine matice Grupe, u 2020. g. isplaćena je dividenda iz dobiti u ukupnom iznosu od 10.500.000 kn ili u iznosu od 100 kn po dionici. Odlukama Glavnih Skupština ovisnih društava Grupe nije bilo isplate dobiti u 2020.godini, dok je u 2019. g. isplaćena dividenda iz dobiti u ukupnom iznosu od 11.625.680 kn od čega manjinskom dioničarima u kapitalu ovisnih društava u iznosu od 1.028.969 kn.

Vlasnicima nekontrolirajućih udjela

Nekontrolirajući udjel odnosi se na postotak udjela u kapitalu društava koja nisu u potpunom vlasništvu matice i to: u Trgostil d.d. D. Stubica 13,16 % temeljnog kapitala, te Trgocentar d.d. Virovitica 47,97 % temeljnog kapitala.

BILJEŠKA 26 – KAPITAL I REZERVE (nastavak)

(u kunama) 2020. 2019.
Udio vlasnika nekontrolirajućih udjela u tekućoj dobiti (gubitku)
Radnik Opatija d.d. Lovran - 60.814
Trgovina Krk d.d. Malinska - 1.589.660
Trgostil d.d. Donja Stubica 764.708 447.039
Trgocentar d.d. Virovitica (1.741.131) (1.808.472)
Udio vlasnika nekontrolirajućih udjela u tekućoj dobiti (gubitku) (976.423) 289.041
(u kunama) 2020. 2019.
Udio vlasnika nekontrolirajućih udjela u kapitalu ovisnih
društava
(15.799.468) 19.068.362
Udio vlasnika nekontrolirajućih udjela u tekućoj dobiti
(gubitku)
(976.423) 289.041
Ukupno vlasnicima nekontrolirajućih udjela (16.775.891) 19.357.403
(u kunama) 2020. 2019.
Udio manjinskih dioničara u kapitalu ovisnih društava
Radnik Opatija d.d. Lovran - 12.735.166
Trgovina Krk d.d. Malinska - 17.624.818
Trgostil d.d. Donja Stubica 10.071.178 12.769.894
Trgocentar d.d. Virovitica (25.870.646) (24.061.516)
Udio nekontrolirajućih udjela u kapitalu ovisnih društava (15.799.468) 19.068.362
(u kunama)
Isplaćena dividenda 2020. Ukupno Matica Manjinski interes
Radnik Opatija d.d. Lovran - - -
Trgovina Krk d.d. Malinska - - -
METSS d.o.o. Čakovec 10.000.000 10.000.000 -
Isplaćena dividenda 10.000.000 10.000.000 -

BILJEŠKA 27 – DUGOROČNA REZERVIRANJA

(u kunama) 2020. 2019.
Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze /i/ 11.161.207 9.228.301
Ukupno rezerviranja 11.161.207 9.228.301

Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze

Jubilarne nagrade Otpremnine UKUPNO
Stanje 1. siječnja 3.747.127 5.481.176 9.228.303
Trošak rezerviranja 611.953 1.370.573 1.982.526
Isplaćeno u toku godine -49.622 - (49.622)
Stanje 31. prosinca 4.309.458 6.851.749 11.161.207
Kratkoročni dio 301.787 1.203.691 1.505.478
Dugoročni dio 4.007.671 5.648.058 9.655.729

/i/ U toku godine na ime rezervacija za jubilarne i otpremnine Grupa je evidentirala neto povećanje s osnove rezervacija za jubilarne nagrade u iznosu 562.331 kn te s osnove rezervacija za otpremnine neto povećanje u iznosu 1.370.573 kn.

Ovo rezerviranje odnosi se na procijenjena dugoročna primanja radnika vezano uz otpremnine i jubilarne nagrade, što je definirano Kolektivnim ugovorom. Dugoročni iznos rezerviranja odnosi se na procijenjena stečena prava na otpremnine i jubilarne nagrade koje će biti isplaćene nakon 31. prosinca 2020. godine. Kratkoročni iznos primanja radnika sastoji se od jubilarnih nagrada i otpremnina u iznosu od 143.454 kuna koji će biti isplaćeni u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma bilance.

Aktuarske procjene su izvedene na temelju sljedećih glavnih pretpostavki:

2020.
Diskontna stopa (0,9) – 1,31%
Stopa fluktuacije 6,53%-10,19%
Prosječan očekivani preostali radni staž (u godinama) 16

BILJEŠKA 28 – DUGOROČNE OBVEZE

(u kunama) 2020. 2019.
Obveze za zajmove, depozite i slično 34.932.685 52.584.043
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 220.500 3.434.580
Ostale dugoročne obveze - 5.660.250
Ukupno dugoročne obveze 35.153.185 61.678.873

Obveze za zajmove, depozite i slično

(u kunama) 2020. 2019.
Obveze za zajmove - 28.545.943
Obveze po ugovorima o najmu 34.932.685 24.038.100
Ukupno obveze za zajmove, depozite i slično 34.932.685 52.584.043

Obveze za zajmove

U 2019. u okviru ovih obveza iskazane su obveze po primljenim zajmovima kod ovisnog društva Trgocentar d.d. Virovitica, a koje je društvo primilo od društava koje nisu članovi Grupe Čakovečkih mlinova, a članovi su društva Trgocentar d.d. Virovitica. Svi zajmovi su sa fiksnim rokom dospijeća u 8 mj. 2021. g. Na zajmove se obračunava kamatna stopa u visini 3,96%

31. prosinca 2020. godine Prosječna
kt. stopa
Do 1 god Od 1 do 3
god
Ukupno
Obveze za zajmove, depozite i slično - - - -
Ukupno
31. prosinca 2019. godine
Obveze za zajmove, depozite i slično 3,96% 120.870 28.545.943 28.666.813
Ukupno 120.870 28.545.943 28.666.813

BILJEŠKA 28 – DUGOROČNE OBVEZE (nastavak)

Obveze po ugovorima o najmu

Sa 1.1.2019. godine stupio je na snagu novi standard - Međunarodni standard financijskog izvještavanja 16 - Najmovi (u nastavku: Standard ili MSFI 16). MSFI 16 zahtijeva da se prema modelu prepoznavanja najmova, identificira najam na razini sklopljenog ugovora, a najmoprimci moraju u svoje financijske izvještaje priznati financijsku obvezu i imovinu, koja predstavlja pravo na korištenje tijekom razdoblja najma. Najmoprimci nakon inicijalnog priznavanja imovine i financijskih obveza, priznaju i amortizaciju po toj imovini, te financijski trošak na preostalu financijsku obvezu. Amortizacija imovine se priznaje do kraja trajanja najma, dok se financijski trošak priznaje kao umnožak financijske obveze, te implicitne diskontne stope ili inkrementalne stope posuđivanja. Korištenjem opcije u tranziciji pojednostavljenog modificiranog pristupa društva Grupe primijenila su MSFI 16 s 1. siječnjem 2019. godine bez prepravljanja prethodnih razdoblja, te bez knjiženja prepravaka na kapitalu. Imovina s pravom uporabe uvrštena je u istu stavku u kojoj bi odgovarajuća odnosna imovina bila prikazana da je u njegovu vlasništvu, a obveze po najmu iskazane su u okviru dugoročnih i kratkoročnih obveza prema dobavljačima. Primjena MSFI 16 u društvima Grupe odnosi se na najmove poslovnih prostora i osobnih vozila.

Analiza prema dospijeću – ugovorni nediskontirani novčani tokovi 2020.
Do jedne godine 13.114.577
Između jedne i dvije godine 10.992.594
Između dvije i tri godine 8.881.952
Između tri i četiri godine 6.761.487
Između četiri i pet godina 4.321.349
Iznad pet godina 5.966.326
Ukupno bruto 50.038.285
Utjecaj diskontiranja -3.065.961
Ukupne obveze po najmu na 31.12.2019. 46.972.324
Dospijeće obveza po najmu 2020.
Kratkoročne obveze 12.039.639
Dugoročne obveze 34.932.685
Ukupne obveze po najmu na 31.12.2019. 46.972.324
Iznosi najmova priznati kroz dobit ili gubitak 2020.
Trošak amortizacije 12.962.235
Kamata po obvezama po najmu 1.224.062
Troškovi koji se odnose na kratkotrajne najmove 1.315.551
Troškovi koji se odnose na najmove male vrijednosti, isključujući kratkotrajne
najmove male vrijednosti
11.620
Ukupno bruto 15.513.468

Ukupan odljev novca na osnovi najmova priznatih kroz imovinu i obveze iznosi 14.158.117 kn.

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

Iznos od 220.500 kn (2019.: 294.000 kn) se odnosi na odobren dugoročni kredit od 2014. godine od Erste&Steiermarkische banke, u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom, u okviru programa

BILJEŠKA 28 – DUGOROČNE OBVEZE (nastavak)

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama (nastavak)

"Poduzetnik u PGŽ – 2014. Kredit je u hrvatskim kunama, odobren uz kamatu od 5,90% godišnje, s time da Primorsko Goranska županija subvencionira 4,00% kamate. Kredi je odobren ovisnom društvu Radnik Opatija d.d. Lovran.

31. prosinca 2020. godine Prosječna
kt. stopa
Do 1 god Od 1 do 3
god
Ukupno
Obveze prema bankama i drugim financijskim
institucijama
5,90% 73.500 147.000 220.500
Ukupno
31. prosinca 2019. godine
Obveze prema bankama i drugim financijskim
institucijama
3,82% 5.085.022 3.434.580 8.519.602
Ukupno 5.085.022 3.434.580 8.519.602

Ostale dugoročne obveze

U okviru ostalih dugoročnih obveza 2019. iskazan je iznos prihoda budućeg razdoblja koji će se priznati u dobit u roku dužem od godine dana, a odnosi se na primljenu potporu društvu Čakovečki mlinovi d.d. od isplaćenu od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja se iskazuje kao odgođeni prihod koji se priznaje u dobit ili gubitak sustavno tijekom vijeka uporabe imovine. Dio koji će se priznati u dobit u roku kraćem od godine dana u iznosu od 5.660.250 kn iskazan je u okviru ostalih kratkoročnih obveza.

U 2020. u okviru Ostalih poslovnih prihoda priznat je proporcionalni dio dodijeljene potpore u iznosu od 5.660.250 kn.

BILJEŠKA 29 – ODGOĐENA POREZNA OBVEZA

Na ovoj poziciji iskazani su učinci poreznih razlika s osnove fer vrednovanja imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u ukupnom iznosu 4.344.278. Kretanje odgođene porezne obveze tijekom 2020.bilo je kako slijedi:

Fer vrednovanje
ulaganja u
pridružena
društva
Revalorizacija
financijske imovine
po FV kroz OCI
Ukupno
u HRK u HRK u HRK
Na dan 1. siječnja 2020. - - -
Knjiženje u računu dobiti i gubitka - - -
Knjiženje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 3.917.700 426.578 4.344.278
Na dan 31.prosinca 2020. 3.917.700 426.578 4.344.278

BILJEŠKA 30 – KRATKOROČNE OBVEZE

(u kunama) 2020. 2019.
Obveze za zajmove, depozite i slično 42.156.744 8.400.841
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 3.687.556 5.085.022
Obveze za predujmove 359.073 225.135
Obveze prema dobavljačima 119.371.406 115.783.122
Obveze prema zaposlenicima 12.060.127 11.906.465
Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 16.568.427 15.010.596
Obveze s osnove udjela u rezultatu 258.371 189.924
Ostale kratkoročne obveze 25.933.800 15.000.570
Ukupno kratkoročne obveze 220.395.504 171.601.675

Obveze za zajmove, depozite i slično

U okviru ovih obveza najznačajniji iznos od 12.039.639 kn odnosi se na iskazano tekuće dospijeće obveza po najmu proizašle iz primjene novog standarda - Međunarodni standard financijskog izvještavanja 16 - Najmovi (u nastavku: Standard ili MSFI 16) koji je stupio je na snagu sa 1.1.2019. godine, dok se razlika odnosi na zajmove sa rokom dospijeća kraćim od godine dana i odnose se na obveze po primljenim zajmovima kod ovisnog društva Trgocentar d.d. Virovitica, a koje je društvo primilo od društava koje nisu članovi Grupe Čakovečkih mlinova, a članovi su društva Trgocentar d.d. Virovitica. Svi zajmovi su sa fiksnim rokom dospijeća u 8 mj. 2021. g. Na zajmove se obračunava kamatna stopa u visini 3,96%

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

U okviru kratkoročnih obveza na poziciji obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama iskazan je tekući dio obveze po primljenim dugoročnim kreditima od banaka. U ukupnom iznosu najznačajniji je iznos od 3.604.037 kn što čini obveza po kreditu primljenom od banke kod ovisnog društva Trgocentar d.d. Virovitica s krajnjim rokom dospjelosti do 31.08.2021. godine. Otplata kredita vrši se u mjesečnim ratama. Ugovorima o kreditu predviđena je promjenjiva kamatna stopa u visini 3-mjesečni EURIBOR plus kamatna marža u visini 4,108 postotna poena godišnje., dok se razlika odnosi na tekuće dospijeće kredita u iznosu od 73.500 kn društvu Radnik Opatija d.d., te na tekuće dospijeće obveze u iznosu od 10.018 kn u društvu Vražap d.o.o Zadar.

Obveze prema dobavljačima

(u kunama) 2020. 2019.
Obveze prema dobavljačima u zemlji 115.259.391 110.901.932
Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 730.315 995.979
Obveze za nefakturiranu robu 3.381.700 3.885.211
Ukupno obveze prema dobavljačima 119.371.406 115.783.122

Obveze prema dobavljačima većim dijelom se odnose na obveze prema dobavljačima s osnova isporučenih i fakturiranih roba, usluga, osnovnih sredstva.

Obveze za nefakturiranu robu u najvećem dijelu odnose se na polog i nabavu žitarica u iznosu od 2.952.345 kn (2019.: 3.050.601 kn), te nefakturiranu robu.

BILJEŠKA 30 – KRATKOROČNE OBVEZE (nastavak)

Obveze prema zaposlenicima

(u kunama) 2020. 2019.
Obveze za neto plaće zaposlenicima 10.301.782 10.328.835
Ostale obveze prema zaposlenicima 1.758.345 1.577.630
Ukupno obveze prema zaposlenicima 12.060.127 11.906.465

U okviru obveza prema zaposlenicima iskazane su obveze za neto plaće zaposlenih za prosinac 2020. godine, te obveze za naknade zaposlenima za prosinac 2020. godine, a koje su obračunate u obračunskom razdoblju, a čija isplata je uslijedila u 2021. godini.

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

(u kunama) 2020. 2019.
Obveze za porez iz dobiti 3.714.309 1.458.336
Obveze za porez na dodanu vrijednost 7.711.098 8.292.974
Obveze za ostale poreze i doprinose 5.143.020 5.259.286
Ukupno ostale obveze 16.568.427 15.010.596

Ostale kratkoročne obveze

(u kunama) 2020. 2019.
Obračunani troškovi 845.354 587.762
Rezerviranja za neiskorišteni GO 4.432.914 6.611.331
Obračunani prihodi budućeg razdoblja 2.875.338 2.127.784
Odgođeno priznavanje prihoda iz državnih potpora 5.660.250 5.660.250
Obveze po ugovoru o kupnji udjela – Studenac /i/ 11.249.875 -
Ostale kratkoročne obveze 870.069 13.443
Ukupno ostale kratkoročne obveze 25.933.800 15.000.570

/i/ Obveze se odnose na sklopljeni Ugovor iz prosinca 2020.godine o kupnji udjela kojim povezano društvo Grupe Metss d.o.o. stječe dodatni udio u NTL d.o.o. od 5% te ukupno povećava svoj udio na 25%.

BILJEŠKA 30 – KRATKOROČNE OBVEZE (nastavak)

U okviru pozicije ostalih kratkoročnih obveza iskazana je obveza za ukalkulirane neiskorištene godišnje odmore u iznosu od 4.432.914 kn (u 2019.: 6.611.331 kn). Rezerviranje se priznaje za neiskorištene godišnje odmore uza koji se očekuje da će biti plaćen kao kratkoročna obveza, jer Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu plaćanja tog iznosa za 187.300 sati (u 2019.: 233.114 sati) neiskorištenog godišnjeg odmora koji je rezultat izvršene usluge u prošlosti od strane zaposlenika i obveza se može pouzdano izmjeriti. Grupa priznaje rezerviranje za neiskorištene godišnje odmore na neto principu kao razliku početnog i završnog stanja obveza uz evidentiranje razlike u okviru prihoda, odnosno rashoda. U 2020. priznati su rashodi rezerviranja u iznosu od 179.100 kn (u 2019.: 247.595 kn).

U okviru ostalih kratkoročnih obveza iskazan je iznos odgođenog priznavanja prihoda iz državnih potpora kao prihoda budućeg razdoblja koji će se priznati u dobit u roku kraćem od godine dana, a odnosi se na primljenu potporu društvu Čakovečki mlinovi d.d. od isplaćenu od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja se iskazuje kao odgođeni prihod koji se priznaje u dobit ili gubitak sustavno tijekom vijeka uporabe imovine.

BILJEŠKA 31 – ODNOSI S POVEZANIM STRANKAMA

Transakcije između Društva i njegovih ovisnih društava, koja su njegove povezane strane, su eliminirane konsolidacijom i nisu objavljene u ovoj bilješci.

U okviru osnovne djelatnosti Društvo obavlja poslove i s društvima povezanim sudjelujućim interesom, koji uključuje kupnju roba i usluga, te prihode od dividendi.

Ključne transakcije s društvima povezanim sudjelujućim interesom

Povezano društvo Nabava u
2020.
Stanje
dugovanja
na
31.12.2020.
Prodaja u
2020.
Stanje
potraživanja
na 31.12.2020.
Prihodi od
dividendi
Narodni trgovački lanac
d.o.o., Soblinec
86.195.168 13.920.128 33.464.004 2.651.421 8.036.995

Transakcije s ključnim menadžmentom Grupe i članovima Nadzornog odbora

Ključno osoblje upravljanja Grupe čine Uprave društva i Nadzorni odbor. U Upravama društava Grupe ima 7 članova. Plaće i naknade članova Uprave iskazane su u okviru troškova osoblja a naknade Nadzornom odboru u okviru ostalih troškova. U 2020. godini članovima Uprave i Nadzornog odbora ukupno je isplaćeno na ime troškova plaća s pripadajućim doprinosima i naknadama 4.647.763 kn (u 2019.: 4.837.736 kn). Tijekom godine Grupa je ostvarila transakcijske s društvom čiji je vlasnik član Nadzornog odbora Matice. Navedene transakcije nisu imale značajan financijski utjecaj na Grupu.

Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je Grupa izložena ili bi mogla biti izložena u poslovanju. Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili procjenu te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je Grupa izložena ili bi mogla biti izložena tijekom svoga poslovanja. Grupa provodi redovne mjere upravljanja rizicima i postupa u skladu s pravilima poslovno-financijske struke, s obzirom na opseg i vrstu poslova koje obavlja.

32.1 Upravljanje financijskim rizikom

Aktivnosti koje Grupa obavlja izlažu je raznim financijskim rizicima: valutnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti, kamatnom riziku novčanog toka i riziku fer vrijednosti kamatne stope.

(u kunama) 2020. 2019.
Financijska imovina po amortiziranom trošku 334.254.565 311.355.088
Novac u banci i blagajni 88.147.216 46.794.187
Ostala financijska imovina 54.642 55.650
Dani zajmovi, depoziti i slično - kratkoročni 171.596.917 180.487.010
Potraživanja od kupaca 65.197.612 70.556.748
Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 2.966.818 4.072.267
Potraživanja od države i drugih institucija 3.722.988 4.448.196
Ostala potraživanja 1.179.600 3.422.543
Dani zajmovi, depoziti i slično - dugoročni 1.275.668 1.345.803
Ostala potraživanja - dugoročna 113.104 172.684
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 744.730 1.142.630
Ulaganja u vrijednosne papire 744.730 1.142.630
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sve
obuhvatnu dobit - vlasnički instrumenti
9.534.108 28.364.195
Ostala dugotrajna financijska imovina - dugoročna 9.534.108 28.364.195
Ukupno financijska imovina 344.533.403 340.861.913
(u kunama) 2020. 2019.
Financijske obveze po amortiziranom trošku 249.888.439 221.960.048
Obveze za zajmove, depozite i slično 12.039.639 120.870
Obveze za zajmove, depozite i slično - najam 30.117.105 8.279.971
Obveze
prema
bankama
i
drugim
financijskim
institucijama
3.687.556 5.085.022
Obveze za predujmove 359.073 225.135
Obveze prema dobavljačima 119.371.406 115.783.122
Obveze prema zaposlenicima 12.060.127 11.906.465
Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 16.568.427 15.010.596
Obveze s osnove udjela u rezultatu 258.371 189.924
Ostale kratkoročne obveze - bez dijela odgode prihoda
za potpore
20.273.550 9.340.320
Obveze za zajmove, depozite i slično dugoročno - 28.545.943
Obveze za zajmove, depozite i slično -
najam
dugoročno
34.932.685 24.038.100
Obveze prema bankama i drugim financijskim instituc.
- dugoročno
220.500 3.434.580
Ukupno financijske obveze 249.888.439 221.960.048

a) Upravljanje rizikom kapitala

Primarni cilj upravljanja kapitalom Grupe je osigurati potporu poslovanju i maksimalizirati vrijednost dioničarima. Grupa upravlja kapitalom i radi prilagodbe u svjetlu promjena ekonomskih uvjeta. Kako bi zadržalo ili prilagodilo strukturu kapitala, Grupa može prilagoditi isplate dividendi ulagačima, povrat kapitala ulagačima ili povećati kapital u kontekstu uštede kroz porezne olakšice reinvestiranjem dobiti. Grupa upravlja rizikom kapitala praćenjem pokazatelja zaduženosti kroz odnos duga i kapitala, te praćenjem pokazatelje rentabilnosti vlastitog kapitala

2020. 2019.
Obveze po kreditima, zajmovima i najmu 80.997.485 69.504.486
Novac i Dani zajmovi, depoziti i sl.- kratkoročni 259.744.133 227.281.197
Neto dug (178.746.648) (157.776.711)
Kapital 591.431.317 566.098.110
Omjer neto duga i kapitala (30,22%) (27,87%)

b) Valutni rizik

Funkcijska valuta Grupe je hrvatska kuna. Određena imovina i obveze denominirani su u stranim valutama koje se preračunavaju u kune po važećem srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na datum izvješća o financijskom položaju. Razlike koje iz toga proizlaze se iskazuju kao prihod ili rashod u računu dobiti i gubitka, ali ne utječu na kratkoročne novčane tijekove.

Grupa većinu prihoda ostvaruje na domaćem tržištu u hrvatskim kunama te za ovaj dio ne postoji rizik izloženosti promjeni tečajeva inozemnih valuta. Međutim, dio nabave materijala, robe i osnovnih sredstava Grupa ostvaruje na inozemnom tržištu. Zbog toga je Grupa izložena valutnom riziku koji proizlazi iz raznih promjena tečajeva stranih valuta vezanih uglavnom uz euro i koji mogu utjecati na buduće poslovne rezultate i novčane tokove. U ovom dijelu Grupa ne koristi derivativne instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti valutnom riziku.

Grupa ima depozit u EUR stoga je izloženo valutnom riziku koji proizlazi iz promjena tečajeva stranih valuta vezanih uglavnom uz euro i mogu utjecati na buduće poslovne rezultate i novčane tokove. Isto tako Grupa ima dio obveza po kreditima i zajmovima vezane uz valutu.

31.12.2020. u kunama u EUR
Potraživanja od kupaca 856.106 113.588
Dani depoziti i slično 12.241.624 1.624.226
Novac u banci i blagajni 3.602.490 477.980
Ukupno imovina vezana na stranu valutu 16.700.220 2.215.794
31.12.2020. u kunama u EUR
Obveze prema dobavljačima 730.315 96.899
Obveze za zajmove, depozite i slično 8.549.831 1.134.397
Obveze prema bankama i dr. fin. institucijama kratkoročne 3.579.797 474.969
Obveze po ugovorima o najmu - kratkoročno 5.793.164 768.641
Obveze po ugovorima o najmu dugoročno 17.181.132 2.279.602
Ukupno obveze vezane na stranu valutu 35.834.239 4.754.508
31.12.2019. u kunama u EUR
Potraživanja od kupaca 456.490 61.334
Dani depoziti i slično 29.550.528 3.970.468
Novac u banci i blagajni 3.622.491 486.725
Ukupno imovina vezana na stranu valutu 33.629.509 4.518.528
31.12.2019. u kunama u EUR
Obveze prema dobavljačima 995.979 133.822
Obveze za zajmove, depozite i slično 8.442.837 1.134.397
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 3.140.580 421.975
Obveze prema bankama i dr. fin. institucijama kratkoročne 5.011.522 673.358
Obveze po ugovorima o najmu - kratkoročno 1.142.056 153.449
Obveze po ugovorima o najmu dugoročno 3.061.208 411.310
Ukupno obveze vezane na stranu valutu 21.794.181 2.928.310
BILJEŠKA 32 – IZLOŽENOST RIZICIMA I UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
Imovina
vezana
uz
stranu
valutu:
Imovina 31.12.2020. Imovina
31.12.2019.
Obveze 31.12.2020. Obveze
31.12.2019.
EUR 16.700.220 33.629.509 35.834.239 21.794.181
USD
CHF
GBP
Ukupno
HRK
16.700.220 33.629.509 35.834.239 21.794.181
Utjecaj povećanja tečaja od 2,5% 31.12.2020. 31.12.2019.
Ukupno imovina vezana na stranu valutu 417.506 840.738
Obveze (895.856) (544.855)
Neto učinak na račun dobiti i gubitka (478.350) 295.883
Utjecaj povećanja tečaja od 1% 31.12.2020. 31.12.2019.
Ukupno imovina vezana na stranu valutu 167.002 336.295
Obveze (358.342) (217.942)
Neto učinak na račun dobiti i gubitka (191.340) 118.353

Tečaj na dan 31.12.2020. iznosi 1 EUR = 7,536898 kn.

c) Kreditni rizik

Kratkotrajna imovina Grupe koja može dovesti do kreditnog rizika sastoji se uglavnom od novčanih sredstava, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja. Grupa nema značajnu koncentraciju kreditnog rizika. Prodajne politike Grupe osiguravaju da se prodaja obavlja kupcima koji imaju odgovarajuću kreditnu povijest. Ostali dio potraživanja od kupaca nije značajan zbog disperzije na vrlo veliki broj kupaca, pojedinačno malih stanja, te strogih mjera naplate i isporuke od strane Grupe. Dio potraživanja Grupa osigurava zadužnicama. Kako bi se taj rizik sveo na najmanju moguću mjeru, prodajna politika Grupe osigurava prodaju provjerenim kupcima s kojima postoje dugogodišnji odnosi i sigurnost naplate. Kod novih kupaca provode se stroge mjere naplate. Grupa smatra da se njezina maksimalna izloženost odražava u iznosu potraživanja umanjenom za ispravak vrijednosti koji je priznat na datum izvješća o financijskom položaju

Nadalje, Grupa je izloženo kreditnom riziku putem novčanih depozita u bankama. Upravljanje rizikom je usredotočeno na poslovanje sa najrespektabilnijim bankama u tuzemstvu, uz redovno praćenje dostupnih statističkih izvješća banaka i adekvatnosti kapitala pri HNB.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine 2020. 2019.
Potraživanja od kupaca 65.197.612 70.556.748
Dani zajmovi, depoziti i sl.- kratkoročni 171.596.917 180.487.010
Novac i novčani ekvivalenti 88.147.216 46.794.187
Ukupno 324.941.745 297.837.945
Potraživanja od kupaca prema regijama 2020. 2019.
Domaći 64.341.506 70.100.258
Strani 856.106 456.490
Ukupno potraživanja od kupaca prema regijama. 65.197.612 70.556.748

Gubici od umanjenja vrijednosti i ročnost

31.12.2020. 31.12.2019.
Potraživanja od kupaca u zemlji bruto 78.751.526 86.563.951
Potraživanja od kupaca u inozemstvu bruto 856.106 456.490
Ispravak vrijednosti utuženih i spornih potraživanja od kupaca (14.410.020) (16.463.693)
Ukupno neto do godinu dana 65.197.612 70.556.748
Bruto 31.12.2020. Umanjenje
vrijednosti
31.12.2020.
Bruto 31.12.2019. Umanjenje
vrijednosti
31.12.2019.
Nedospjelo 44.114.182 - 44.386.370 -
Dospjelo do 30 dana 12.267.998 (75.232) 13.243.555 -
Dospjelo od 31-90
dana
5.589.977 - 7.434.256 (173.395)
Dospjelo preko 90
dana
17.635.475 (14.334.788) 21.956.259 (16.290.297)
Ukupno bruto 79.607.632 (14.410.020) 87.020.440 (16.463.692)

Kretanje umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca kroz godinu je bilo kako slijedi:

2020. 2019.
Stanje 1. siječnja 16.463.694 17.693.354
Trošak umanjenja vrijednosti/(otpuštanje) 1.252.456 1.359.171
Isknjiženje (2.329.939) (1.427.273)
Naplaćena sumnjiva potraživanja (976.191) (1.161.559)
Stanje 31. prosinca 14.410.020 16.463.694

d) Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca, osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava adekvatnim iznosom ugovorenih kreditnih linija i sposobnost podmirenja svih obveza. Cilj Grupe je održavanje fleksibilnosti financiranja na način da ugovorene kreditne linije budu dostupne. Odjel financija redovito prati razinu dostupnih izvora novčanih sredstava. Izloženost riziku likvidnosti smanjuje se održavanjem dostatne količine vlastitih novčanih sredstava potrebnih za podmirenje svih obveza, te osiguranjem odgovarajućih kreditnih linija u slučaju nedostatka vlastitih novčanih sredstava kroz planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovni tijek poslovanja, redovito praćenje i upravljanje likvidnošću, određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili uklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti.

Analiza rizika likvidnosti

Tablice u nastavku prikazuju ugovorna dospijeća financijskih obveza i financijske imovine Grupe iskazanih u izvještaju o financijskom položaju na kraju svakog izvještajnog razdoblja. Analiza rizika likvidnosti priložena niže ne ukazuje na mogućnosti nedostatka likvidnosti Grupe u kraćem roku.

Nediskontirana vrijednost ugovorenih novčanih tijekova:

31. prosinca 2020. godine kt.
stopa
Do 1 god Od 1 do 5
god
više od 5 g. Ukupno
Potraživanja od kupaca 65.197.612 - - 65.197.612
Potraživanja od zaposlenika i
članova poduzetnika
2.966.818 - - 2.966.818
Potraživanja od države i drugih
institucija
3.722.988 - - 3.722.988
Ostala potraživanja 1.179.600 - - 1.179.600
Dani zajmovi, depoziti i slično 0,25% 171.596.917 - - 171.596.917
Novac i novčani ekvivalenti 88.147.216 - - 88.147.216
Ukupno 332.811.151 - - 332.811.151
31. prosinca 2020. godine kt.
stopa
Do 1 god Od 1 do 5
god
više od 5 g. Ukupno
Obveze za zajmove, depozite i
slično
3,96% 12.039.639 - - 12.039.639
Obveze prema bankama i drugim
financijskim institucijama
3,92% 3.687.555 220.500 - 3.908.055
Obveze za predujmove 359.073 - - 359.073
Obveze prema dobavljačima 119.307.406 - - 119.307.406
Obveze prema zaposlenima 12.060.127 - - 12.060.127
Obveze za poreze, doprinose i
slična davanja
16.568.427 - - 16.568.427
Obveze s osnove udjela u rezultatu 258.371 - - 258.371
Ostale kratkoročne obveze 20.273.550 - - 20.273.550
Obveze za zajmove, depozite i
slično - najam
2,50% 13.114.577 30.957.382 5.966.326 50.038.285
Ukupno 197.668.725 31.177.882 5.966.326 234.812.933
31. prosinca 2019. godine kt.
stopa
Do 1 god Od 1 do 5
god
više od 5 g. Ukupno
Potraživanja od kupaca 70.556.748 70.556.748
Potraživanja od zaposlenika i
članova poduzetnika
4.072.267 4.072.267
Potraživanja od države i drugih
institucija
4.448.196 4.448.196
Ostala potraživanja 3.422.543 3.422.543
Dani zajmovi, depoziti i slično 0,25% 180.487.010 180.487.010
Novac i novčani ekvivalenti 46.794.187 46.794.187
Ukupno 309.780.951 309.780.951
31. prosinca 2019. godine kt.
stopa
Do 1 god Od 1 do 5
god
više od 5 g. Ukupno
Obveze za zajmove, depozite i
slično
3,96% 120.870 28.545.943 28.666.813
Obveze prema bankama i drugim
financijskim institucijama
3,92% 5.085.022 3.434.580 8.519.602
Obveze za predujmove 225.135 225.135
Obveze prema dobavljačima 115.783.122 115.783.122
Obveze prema zaposlenima 11.906.465 11.906.465
Obveze za poreze, doprinose i
slična davanja
15.010.596 15.010.596
Obveze s osnove udjela u rezultatu 189.924 189.924
Ostale kratkoročne obveze 9.340.320 9.340.320
Obveze za zajmove, depozite i
slično - najam
2,50% 9.260.590 20.832.615 4.420.100 34.513.304
Ukupno 166.922.044 52.813.138 4.420.100 224.155.281

e) Kamatni rizik

Grupa ima značajnu imovinu u depozitu, pa je promjena kamatne stope direktno vezana i na ostvarene prihode od kamata, prihodi Grupe i novčani tijek iz poslovnih aktivnosti mogu biti u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Izloženost Grupe riziku promjena na tržištu kamatnih stopa vezana je prvenstveno uz dane zajmove, novac i novčane ekvivalente te novčane depozite Grupe, kao i na obveze po kreditima i zajmovima. Novčani depoziti Grupe čine kratkoročne revolving depozite kod banaka od čega je 160.305.890 u kunama, a 11.291.027 kn denominirano u eurima. Depoziti su skloni promjeni kamatne stope, odlukom Banke.

Analiza osjetljivosti na promjenu vrijednosti kamatne stope

U idućoj tablici analizirana je osjetljivost Grupe na promjenu kamatne stope od 0,5%. Stopa osjetljivosti od 0,5% je stopa koja predstavlja procjenu rukovodstva o realno mogućim promjenama kamatne stope na zajmove i depozite koji su ugovoreni sa promjenjivom kamatnom stopom.

31. prosinca 2020. godine Kamata
uvećana za
0,5%
Razlika Kamata
umanjena za
0,5 %
Razlika
Obveze po kreditima,
zajmovima
15.947.694 (79.739) 15.947.694 79.739
Dani zajmovi, depoziti 171.596.917 857.985 171.596.917 (857.985)
Neto učinak 778.246 (778.246)
31. prosinca 2019. godine Kamata
uvećana za
0,5%
Razlika Kamata
umanjena za
0,5%
Razlika
Obveze po kreditima,
zajmovima
37.186.415 (185.932) 37.186.415 185.932
Dani zajmovi, depoziti 180.487.010 902.435 180.487.010 (902.435)
Neto učinak 716.503 (716.503)

32.2. Rizici redovnog poslovanja

Tržišni rizik

Tržišni rizik vezan je uz nastup i realizaciju naših proizvoda na tržištu. Kako bismo se uspješno nosili s konkurencijom, rizik smanjujemo kvalitetnom pripremom i pažljivim odabirom odgovarajuće tržišne strategije koja je rezultat analize tržišta, kupaca i konkurencije. U potpunosti se posvećujemo zahtjevima i potrebama kupaca, njegujemo dobre odnose s ključnim kupcima i poslovnim partnerima, te stalno istražujemo nove kupce i distribucijske kanale.

Potražnja za prehrambenim proizvodima relativno je neelastična na cijenu proizvoda. Faktori utjecaja na potražnju za prehrambenim proizvodima su: demografski (porast-smanjenje broja stanovnika), ekonomski (povećanje broja turista i potrošnja hrane u ugostiteljstvu; rast proizvodnje u konditorskoj i pekarskoj industriji), socijalni (promjene u životnom standardu i prehrambenim navikama stanovništva), politički (članstvo u EU koje omogućava nesmetan izvoz u zemlje Europske unije, ali i povećanu konkurenciju na domaćem tržištu dolaskom proizvođača iz drugih zemalja članica).

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima uključujući rizik izmjena pravnih propisa. Poslovne aktivnosti se planiraju na temelju planova navedenih u postupcima primjene HACCP sustava. Planiranje aktivnosti

uključuje i HACCP plan koji nastaje kao rezultat HACCP studije. Analiza opasnosti i utvrđivanje kritičnih kontrolnih točaka dio je planiranja kvalitete. To uključuje poboljšanja i poticanje radnji koje sprečavaju pojavu neodgovarajućih radnih aktivnosti tijekom obavljanja redovitih poslovnih aktivnosti. Proizvodnja brašna bi mogla biti negativno pogođena izvanrednim događajima kao što su potres, požar, eksplozija, kvar i lom proizvodne opreme, produženo ili izvanredno održavanje. Grupa koristi osiguranje za pokriće štete nad tim objektima i opremom, kao i osiguranje i ugovorenu naknadu štete u slučaju zastoja. Takvo osiguranje će biti podložno ograničenjima u vidu maksimalnog iznosa odštete i garancijski period od 6 mjeseci, te možda neće biti dostatno za pokriće svih troškova. Također, Grupa može biti podložna troškovima koji nisu pokriveni osiguranjem. Grupa se oslanja na IT sustave koji mu omogućavaju da efikasno upravlja Grupom, komunicira s kupcima i dobavljačima, te prikuplja sve potrebne informacije na koje bi se menadžment mogao oslanjati u donošenju odluka. Poslovanje Grupe postaje sve ovisnije o korištenju ovakvih sustava te bi bilo kakvi poremećaji u radu IT sustava temeljem kompjutorskih virusa, hakerskih napada, poremećaja u radu informatičke opreme i programa ili nekih drugih razloga moglo imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsko stanje Grupe. Grupa aktivno provodi politiku zaštite svojih sustava od ovih rizika putem IT odjela u pojedinom društvu, te kroz vanjsku podršku.

Rizici industrije

Jedan od rizika koji se pojavljuju u prehrambenoj industriji jest činjenica da se prehrambene navike potrošača te njihova svijest o utjecaju hrane na zdravlje snažno mijenjaju u proteklih 20-ak godina. Takvi trendovi stavljaju imperativ pred proizvođače u smislu povećanja postojećeg asortimana proizvoda te daljnjeg unapređenja kvalitete postojećih proizvoda.

Rizici nabave sirovina i isporuke proizvoda

Proizvodnja pšenice te kretanje cijene pšenice na domaćem i svjetskom tržištu, kao najvažnije sirovine za proizvodnju brašna, značajno utječe na proizvodnju i kretanje cijene brašna.

Važan domaći izvor sirovina je lokalni proizvođači pšenice sa kojima je uspostavljen dugogodišnji poslovni odnos. Rizik nabave sirovina kao i cijena sirovine direktno je vezan na kvalitetu sirovine. Moguće je da zbog klimatskih utjecaja, sirovina nema zadovoljavajuću odnosno traženu kvalitetu.

Rizik nabave sirovine reducira se činjenicom da Grupa može na međunarodnim tržištima robe, za sada u svakom trenutku, nabaviti dovoljnu količinu pšenice po trenutno važećoj tržišnoj cijeni. Ulaskom u članstvo Europske unije, nestale su sve administrativne prepreke za nabavu sirovine iz Europske unije.

Rizik neisporuke proizvoda prisutan je zbog mogućnosti prestanka proizvodnje uslijed kvara na mlinarskom postrojenju. Rizik zastoja u proizvodnji nastoji se umanjiti činjenicom da Grupa zapošljava djelatnike na lokaciji mlina koji su adekvatno osposobljeni za rješavanje kvarova u razumnom roku. Rizik neisporuke proizvoda zbog otkazivanja ugovora s prijevoznikom brašna nastoji se umanjiti činjenicom da Grupa ima veliku bazu prijevoznika i po obujmu korištenja usluga prijevoznika nije u ovisnosti niti o jednom.

Rizik konkurencije

Grupa prodaje svoje proizvode i robe pretežito na domaćem tržištu. Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije administrativno je olakšan izlazak na tržište drugih zemalja članica, ali i dolazak strane konkurencije na domaće tržište.

Tržište brašna teži sve većoj koncentraciji, odnosno smanjenju ukupnog broja proizvođača brašna (okrupnjavanjem ili gašenjem malih mlinova) kako bi se ekonomijom razmjera ostvarili što niži proizvodni troškovi po jedinici proizvoda i time ojačalo konkurentski položaj na tržištu

Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije. Grupa se više ne suočava samo s domaćom konkurencijom zbog čega je potreba za jačanjem konkurentnosti još izraženija.

Investicijom matičnog Društva u 2016. godini zamijenjena sva postojeća oprema za čišćenje i mljevenje žitarica kao i oprema za ljuštenje žitarica. Ugrađena je najnovija generacija mlinske opreme za preradu pšenice i raži koja osigurava povećanje prerađivačkih kapaciteta i podržava namjeru da matično društvo ima najviše standarde u kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, te time i veću konkurentsku prednost.

Rizik fluktuacije cijena osnovnih sirovina

Poslovni rezultati su pod utjecajem cijene pšenice, kao najvažnije sirovine u proizvodnji matičnog Društva. koja je burzovna roba. Volatilnost cijena pšenice može biti posljedica loših vremenskih prilika, bolesti, političke nestabilnosti i drugih eksternih faktora. Opći ekonomski uvjeti, nepredviđena potražnja, problemi u proizvodnji i distribuciji, bolesti, vremenski uvjeti za vrijeme rasta uroda i žetve mogu imati negativan utjecaj na cijene pšenice. Bez obzira što matično Društvo sve potrebe za pšenicom može zadovoljiti na domaćem tržištu, kretanje cijene na domaćem tržištu pod utjecajem je kretanja cijene pšenice na svjetskim robnim burzama. Temeljem povijesnog poslovanja matičnog Društva, može se ustvrditi da je kretanje otkupne cijene pšenice bilo pozitivno korelirano sa kretanjem cijene brašna. Međutim, treba istaknuti da je potreban određen period kako bi se cijena brašna prilagodila promjenama cijena pšenice što u određenim kraćim periodima ima negativan utjecaj na maržu matičnog Društva u slučaju rasta cijene pšenice. Bez obzira na povijesne pokazatelje koji ukazuju na koreliranost cijena brašna i pšenice matično Društvo ne može jamčiti da će u budućnosti eventualni rast cijena pšenice uspjeti u cijelosti kompenzirati rastom cijena brašna na način da zadrži povijesne marže.

Rizik promjene cijena pšenice matično Društvo je pokušalo umanjiti pristupu terminskim tržištima, ali nije uspjela pronaći adekvatni financijski proizvod koji bi mogao osigurati zadovoljavajuću kvalitetu u slučaju dospijeća.

Rizik fluktuacije cijene matično Društvo dodatno umanjuje na način da u cijeni žetve, a ovisno o samoj cijeni, otkupljuje veće količine sirovine.

Rizik vođenja sudskih postupaka protiv Grupe

Grupa je, kao i svaki gospodarski subjekt, podložna riziku vođenja postupaka pred sudovima, regulatornim ili drugim nadležnim tijelima, u okviru redovnog poslovanja. Takvi sporovi prije svega se odnose na sporove sa dužnicima ili dobavljačima. U budućnosti se ne može isključiti ni rizik potencijalnih tužbi od strane kupaca i drugih dionika prema Grupi uslijed štete nastale konzumacijom proizvoda. Grupa ne može pružiti nikakva jamstva da rezultati budućih pravnih i regulatornih sporova ili mjera neće značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Grupe. Dio rizika Grupa umanjuje sa sklopljenim policama osiguranja od odgovornosti.

Rizik obveza ili gubitaka koji nisu pokriveni osiguranjem

Grupa je poduzela aktivnosti, kroz angažman specijalista u osiguranju, da prepozna ključne rizike i prijetnje na poslovanje društva Grupe. Sklopljenim policama osiguranja i rizicima koje pokrivaju uz uobičajene rizike za industrije u kojima Grupa posluje, pokriveni su i rizici uslijed potresa i zastoja uslijed potresa, požara, eksplozije. Međutim, nije moguće pokriti osiguranjem sve potencijalne obveze i gubitke te samim time Grupa ne može pružiti nikakva jamstva da neće biti izložen situacijama koje neće biti pokrivene osiguranjem, te da takve situacije neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Grupe.

32.3. Opći rizici

Rizik poslovnog okruženja

Rizik poslovnog okruženja uključuje političke, pravne i makroekonomske rizike okruženja u kojem Grupa djeluje, a što se prije svega odnosi na tržište Hrvatske na kojem Grupa ostvaruje svojih ukupnih prihod, te preostalim dijelom na Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Dosadašnje Vlade provodile su ekonomske reforme s ciljem razvijanja i stabiliziranja slobodne tržišne ekonomije. Iako je Hrvatska napravila značajne napore prema uspostavljanju tržišne ekonomije, za postizanje razine infrastrukture zapadnoeuropskih zemalja trebat će još nekoliko godina i niz dodatnih investicija. Grupa ne može pružiti nikakva jamstva da će Hrvatska ostvariti namjeravane reforme ili da će političko okruženje biti poticajno za provođenje reformi. Grupa nije u mogućnosti dati nikakva jamstva da Vlada neće uvesti novu regulativu, fiskalnu ili monetarnu politiku, uključujući regulativu ili politiku oporezivanja, zaštite okoliša, javne nabave ili politike tečaja. Pravni okvir Republike Hrvatske se još razvija što može prouzročiti određene pravne neizvjesnosti. Grupa bi se mogla naći u situaciji da nije u mogućnosti uspješno ostvariti ili zaštititi neka od svojih prava.

Poslovanje Grupe podložno je makroekonomskom okruženju, ekonomskim prilikama te kretanju gospodarske aktivnosti. U razdobljima nepovoljnih ekonomskih uvjeta Grupa bi mogla imati poteškoća u širenju poslovanja. Nastavak trenutne ekonomske situacije mogao bi otežati za Grupu, kao i za njezine kupce i dobavljače, pristup tržištu kapitala što bi moglo utjecati na postojeću razinu prihoda i profitabilnosti.

Na Grupu utječu i međunarodna kretanja obzirom da je pšenica, koja je osnovna sirovina za proizvodnju u matičnog Društva, burzovna roba i time može biti podložna utjecaju eventualnih političkih nestabilnosti u zemljama koje su značajni proizvođači ove žitarice (Kina, Rusija, SAD). Ipak, kako je prije naznačeno, Grupa svoje potrebe za sirovinom može u cijelosti podmiriti iz domaćih izvora.

Rizik promjene pravnog okvira

Kao proizvođač prehrambenih proizvoda Grupa je podložno snažnoj regulativi vezanoj uz ljudsku prehranu, sigurnost proizvoda, sigurnost i radne uvjete zaposlenika, sigurnost i zaštitu okoliša (uključujući one vezane uz otpadne vode, čistoću zraka, buku, zbrinjavanje otpada, čišćenje okoliša i si.), sastav proizvoda, pakiranje, označavanje, oglašavanje te tržišno natjecanje. Proizvodnja hrane rezultira stvaranjem otpada, ispuštanjem štetnih tvari u atmosferu i vode te je Grupa zbog toga dužna pribavljati različite dozvole i pridržavati se različitih propisa.

Regulativa vezana uz zdravlje, sigurnost i zaštitu okoliša u Europi i drugim razvijenim regijama postaje sve stroža, a provedba sve izraženija. Grupa se trudi pratiti i anticipirati sve takve promjene, ali bilo kakvi podbačaji tog tipa mogli bi rezultirati različitim kaznama. Grupa vjeruje da je trenutno usklađena s postojećim propisima i regulativama te rokovima propisanima od strane različitih regulatora.

Grupa ne može dati nikakva jamstva da neće biti suočena sa značajnim troškovima da se prilagodi promjenama u postojećim propisima, a što bi moglo značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Grupe. Također, moguće je da se u budućnosti uvedu dodatni propisi te promijeni trenutna legislativa (ili njena interpretacija) što bi moglo utjecati na poslovanje i proizvode Grupe. Grupa ne može dati nikakva jamstva da u budućnosti trošak pridržavanja takvih inicijativa neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Grupe.

BILJEŠKA 33 - FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza se određuju kako slijedi:

  • fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza pod standardnim uvjetima i kojima se trguje na aktivnim likvidnim tržištima određuje se prema cijenama koje kotiraju na tržištu
  • fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza određuje se u skladu s modelima za određivanje cijena, a na temelju analize diskontiranih novčanih tokova koristeći cijene iz poznatih transakcija na tržištu i cijene koje se nude za slične instrumente

Na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. godine iskazani iznosi novca, kratkoročnih depozita, potraživanja, kratkoročnih obveza, ukalkuliranih troškova, kratkoročnih pozajmica i ostalih financijskih instrumenata odgovaraju njihovoj tržišnoj vrijednosti, zbog kratkoročne prirode ovih sredstava i obveza.

Pokazatelji fer vrijednosti priznati u izvještaju o financijskom položaju

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti pokazatelja fer vrijednosti:

    1. razina pokazatelja pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz (neusklađenih) cijena koje kotiraju na aktivnim tržištima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze
    1. razina pokazatelja pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih podataka o imovini ili obvezama koji nisu kotirane cijene iz 1. razine, bilo izravno (tj. kao cijene), bilo neizravno (tj. izvedeni su iz njihovih cijena)
    1. razina pokazatelja pokazatelji izvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su kao ulazni podaci korišteni podaci o imovini ili obvezama koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podacima.

U 2020. godini nije bilo prijenosa između razina.

31. prosinca 2020. godine 1.
razina
2. razina 3. razina Ukupno
Ulaganja u dionice - - 744.730 744.730
Ulaganje u investicijski fond - 54.642 - 54.642
Ukupno - 54.642 744.730 799.372
31. prosinca 2019. godine 1.
razina
2. razina 3. razina Ukupno
Ulaganja u dionice - - 1.142.630 1.142.630
Ulaganje u investicijski fond - 55.650 - 55.650
31. prosinca 2020. godine 1. razina 2. razina 3. razina Ukupno
Ostala dugotrajna financijska
imovina - dugoročna
- - 9.534.108 9.534.108
Ukupno - - 9.534.108 9.534.108
31. prosinca 2019. godine 1. razina 2. razina 3. razina Ukupno
Ostala dugotrajna financijska
imovina - dugoročna
- - 28.364.195 28.364.195
Ukupno - - 28.364.195 28.364.195

BILJEŠKA 33 - FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (NASTAVAK)

Uprava smatra kako su knjigovodstvene vrijednosti financijskih instrumenata koji se ne mjere po fer vrijednosti približno jednake fer vrijednostima, jer Grupa priznaje rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke za financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, odnosno ona financijska imovina koja se ne mjeri po fer vrijednosti. Također, uzevši u obzir ročnost financijskih instrumenata, Uprava smatra kako je knjigovodstvena vrijednost razumno približna fer vrijednosti.

BILJEŠKA 34 – PREUZETE I POTENCIJALNE OBVEZE

Preuzete obveze

Na datum bilance Grupa nema nikakvu preuzetu obvezu koja nije iskazana u okviru financijskih izvještaja.

Potencijalne obveze i sudski sporovi

U toku svojeg redovnog poslovanja, Grupa je ušla u različite sudske sporove, kao tužitelj i to ponajviše u tužbama za naplatu potraživanja.

BILJEŠKA 35 – DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

U 2021. i dalje se nastavila neizvjesnost u pogledu mjera prevencije koje su poduzete s ciljem zaustavljanja širenja i suzbijanja COVID-19 pandemije. Nije moguće procijeniti budući vijek trajanja pandemije, ali Grupa aktivno prati situaciju i poduzimati će sve potrebne mjere s ciljem minimiziranja potencijalnih negativnih utjecaja u slučaju pogoršanja situacije.

Dugoročan učinak može utjecati i na obujam proizvodnje i trgovine, novčane tokove te profitabilnost. Unatoč navedenom, na datum izdavanja ovih financijskih izvještaja Grupa i dalje podmiruje dospjele obveze te, slijedom toga, sastavlja financijske izvještaje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.

Osim navedenog, nisu nastali nikakvi drugi poslovni događaji ili transakcije nakon datuma bilance koji bi imali značajan utjecaj na financijska izvješća na dan ili za razdoblje tada završeno ili da su od takvog značaja za poslovanje Grupe da bi zahtijevala objavu u bilješkama uz financijska izvješća.

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

BILJEŠKE UZ KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA 2020. GODINU

106

Talk to a Data Expert

Have a question? We'll get back to you promptly.