Čakovečki mlinovi d.d.

Interim / Quarterly Report • Jul 27, 2012

POSLOVANJE GRUPE ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. I-VI 2012.g.

S a d r ž a j :

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

• 1 Račun dobiti i gubitka za I VI mjesec 2012. godine
• 2 Bilanca na dan 30. 06. 2012. godine
• 3 Izvještaj o promjenama na kapitalu za I VI mjesec 2012. godine
• 4 Izvještaj o novčanom tijeku za I VI mjesec 2012. godine
• 5 Bilješke uz konsolidirane financijske izvještaje
• 6 Meñu izvještaj poslovodstva
• 7 Izjava osoba odgovornih za sastavljanje izvještaja

1. KONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA I –VI MJESEC 2012. GODINE

		KONSOLIDIRANO
RAČUN DOBITI I GUBITKA	2011.	2012.
I. POSLOVNI PRIHODI	474.762.951	494.825.043
1. Prihodi od prodaje	454.814.591	467.960.753
2. Ostali poslovni prihodi	19.948.360	26.864.290
II. POSLOVNI RASHODI	443.806.479	478.903.466
1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijelu i gotovih proizvoda	1.359	-314.258
2. Materijalni troškovi	360.027.399	388.933.376
3. Troškovi osoblja	57.246.348	58.453.123
4. Amortizacija	12.653.473	14.513.213
5. Ostali troškovi	13.133.965	15.635.037
6. Vrijednosno usklañivanje	220.708	35.994
7. Rezerviranja
8. Ostali poslovni rashodi	523.227	1.646.981
III. FINANCIJSKI PRIHODI	3.099.616	2.475.599
tečajne slični 1. Kamate, razlike, dividende i prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima
tečajne slični 2. Kamate, razlike, dividende, prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama	3.099.387	2.475.599
3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa
4. Nerealizirani dobici (prihodi)	229	0
5. Ostali financijski prihodi	0	0
IV. FINANCIJSKI RASHODI	2.023.058	2.373.035
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima
tečajne 2. Kamate, razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama	2.023.058	2.372.614
3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine		421
4. Ostali financijski rashodi
V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA	156.169	110.707
VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA
VII. IZVANREDNI-OSTALI PRIHODI
VIII. IZVANREDNI-OSTALI RASHODI
IX. UKUPNI PRIHODI	478.018.736	497.411.349
X. UKUPNI RASHODI	445.829.537	481.276.501
XI. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA	32.189.199	16.134.848
XII. POREZ NA DOBIT	3.762.475	3.434.717
XIII. DOBIT RAZDOBLJA	28.426.724	12.700.131
DODATAK RDG-u ( konsolidirani godišnji financijski izvještaj)
XIV.* DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE	30.312.528	12.420.362

2. BILANCA NA DAN 30. 06. 2012. GODINE

BILANCA	2011.	2012.
AKTIVA
A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL	0	0
B) DUGOTRAJNA IMOVINA	398.295.931	426.693.046
I. NEMATERIJALNA IMOVINA	8.702.533	9.887.688
II. MATERIJALNA IMOVINA	383.525.966	410.612.492
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA	5.602.297	5.727.731
IV. POTRAŽIVANJA	0	0
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA	465.135	465.135
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA	365.188.374	340.296.098
I. ZALIHE	149.037.849	121.320.577
II. POTRAŽIVANJA	81.002.610	92.221.879
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA	123.169.877	114.848.155
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI	11.978.038	11.905.487
D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI	737.733	2.195.462
E) UKUPNO AKTIVA	764.222.038	769.184.606
F) IZVANBILANČNI ZAPISI
PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE	505.977.020	510.776.869
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL	42.000.000	42.000.000
II. KAPITALNE REZERVE	0	0
III. REZERVE IZ DOBITI	22.086.358	22.086.358
IV. REVALORIZACIJSKE, ZAKONSKE I OSTALE REZERVE	106.947.619	106.864.324
V. ZADRŽANA DOBIT	240.021.918	266.379.895
VI. PRENESENI GUBITAK	0	0
VII. DOBIT POSLOVNE GODINE	32.459.836	12.420.362
VIII. GUBITAK POSLOVNE GODINE	0	0
IX. MANJINSKI INTERES	62.461.289	61.025.930
B) REZERVIRANJA	2.262.268	2.262.268
C) DUGOROČNE OBVEZE	84.099.298	79.923.529
D) KRATKOROČNE OBVEZE	165.349.847	172.414.590
E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA	6.533.605	3.807.350
F) UKUPNO – PASIVA	764.222.038	769.184.606
G) IZVANBILANČNI ZAPISI
DODATAK BILANCI ( konsolidirani godišnji )
KAPITAL I REZERVE
1. Pripisano imateljima kapitala matice	443.515.731	449.750.939
2. Pripisano manjinskom interesu	62.461.289	61.025.930

3. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU ZA I –VI MJESEC 2012. GODINE

	Prethodna	Tekuća godina
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA	godina
1. Upisani kapital	80.155.071	79.335.595
2. Kapitalne rezerve
3. Rezerve iz dobiti	30.178.024	29.943.976
4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak	253.094.485	255.040.224
5. Dobit ili gubitak tekuće godine	8.633.747	12.700.132
6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine	133.915.693	133.756.942
7. Revalorizacija nematerijalne imovine
8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju
9. Ostala revalorizacija
10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009)	505.977.020	510.776.869
11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje
12. Tekući i odgoñeni porezi (dio)
13. Zaštita novčanog tijeka
14. Promjene računovodstvenih politika
15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja
16. Ostale promjene kapitala
17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016)
17 a. Pripisano imateljima kapitala matice	443.515.731	449.750.939
17 b. Pripisano manjinskom interesu	62.461.289	61.025.930

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA I – VI MJESEC 2012. GODINE

	Prethodna	Tekuća
	godina	godina
NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza	32.189.199	16.134.848
2. Amortizacija	12.653.473	14.513.213
3. Povećanje kratkoročnih obveza	12.126.759	12.870.304
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja
5. Smanjenje zaliha	23.690.684	27.717.272
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka	5.510.054
I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006)	86.170.169	71.235.637
1. Smanjenje kratkoročnih obveza
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja	18.526.744	11.219.269
3. Povećanje zaliha
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka	12.417.006	10.322.225
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011)	30.943.750	21.541.494
A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI	55.226.419	49.694.143
A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata
3. Novčani primici od kamata	2.290.434	2.339.743
4. Novčani primici od dividendi		392.250
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti		8.196.288
III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019)	2.290.434	10.928.281
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	10.908.094	42.943.645
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti	30.910.464
IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023)	41.818.558	42.943.645
B1) NETO POVEĆ. NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
B2) NETO SMANJ. NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI	39.528.124	32.015.364
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti
V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029)
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica	831.073	9.981.330
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi	5.703.250	7.770.000
3. Novčani izdaci za financijski najam
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti
VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035)	6.534.323	17.751.330
C1) NETO POVEĆ. NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
C2) NETO SMANJ. NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI	6.534.323	17.751.330
Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 – 014 + 025 – 026 + 037 – 038)	9.163.972	0
Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 – 013 + 026 – 025 + 038 – 037)	0	72.551
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	11.903.283	11.978.038
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata	9.163.972
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata		72.551
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	21.067.255	11.905.487

5. Bilješke

Na dan 30. lipnja 2012.g. Društvo ima u većinskom vlasništvu slijedeća trgovačka društva s područja Republike Hrvatske:

2012.g.	% vlasništva
Radnik d.d. Opatija	52,48
Trgovina Krk d.d. Malinska	86,15
METSS d.o.o. Čakovec	100,00
Vražap d.o.o. Zadar	100,00
Trgostil d.d. Donja Stubica	64,19

U svom proizvodnom asortimanu Čakovečki mlinovi imaju sve vrste pšeničnih i kukuruznih brašna, pivarski griz, stotinjak vrsta kruha, peciva i kolača, bundevsko ulje, kaše (ječmena i heljdina), te maloprodaju u više županija u vlastitim i unajmljenim prodajnim objektima. U maloprodaji radi više od tisuću djelatnika.

Društvo i dalje sve svoje obveze podmiruje u zakonskim i ugovornim rokovima.

Računovodstvene politike primijenjene u financijskim izvještajima nisu mijenjane, iste su kao i kod godišnjeg izvještaja za prethodnu godinu.

Dio dobiti ostvarene u 2011. godini u iznosu od 7.770.000,00 kn isplaćeno je dana 24. veljače 2012. godine kao predujam dividende na temelju odluke Uprave Društva uz suglasnost Nadzornog odbora Društva. 22.04.2012.g. Skupština je Odluku potvrdila.

U obrascima TFI-POD koji su sastavni dio ovog Izvješća, prikazano je poslovanje u prvom polugodištu 2012.g.

6. Meñuizvještaj poslovodstva

Poslovanje čitave grupe Čakovečki mlinovi u 2012. godini odvija se u okolnostima oštre tržišne utakmice. I u ovakvim okolnostima rezultati poslovanja kako Čakovečkih mlinova d.d., tako i čitave Grupe Čakovečki mlinovi pokazuju dobar trend.

U silosnim i mlinskim pogonima obavili smo sve potrebne radnje za prihvat pšenice iz žetve 2012. godine. Tehnički i sigurnosni parametri su u potpunosti pripravljeni i funkcionalni tako da je tehnički dio prihvata pšenice obavljen besprijekorno.

Obzirom da su osigurane sirovine visoke kakvoće za proizvodnju sve do nove žetve pšenice, odnosno berbe kukuruza, ne postoje nikakvim problemi oko ispunjavanja potreba kupaca, kako u količinama, tako i u specifičnim zahtjevima kvalitete. To se odnosi na sve dijelove prerade.

Na tržištu postoji vrlo velika ponuda brašna, na žalost često upitne kvalitete. Takva kvaliteta je posljedica dosta loše prosječne kvalitete pšenice iz posljednje žetve, što opet dovodi do nepovoljnih klimatskih uvjeta u vrijeme sazrijevanja, ali i neprovoñenja nužnih agrotehničkih mjera u ratarstvu. Takvo se brašno nudi po vrlo niskim cijenama, tako da je prisutan konstantan pad cijena brašna na tržištu, praktički od jeseni prošle godine, dakle odmah nakon žetve. Očekujemo da će od iduće godine uslijediti plaćanje pšenice isključivo prema kvaliteti, mislimo da bi bilo korektno da Poljoprivredna komora ili neki drugi mjerodavan organ o tome pravovremeno obavijesti ratare. Raduje nas da smo suradnjom s organizatorima ratarske proizvodnje, na našem matičnom području uspjeli dovesti do toga da se već u izboru sorti pšenice za sjetvu odabiru sorte predisponirane za dobru kvalitetu pšenice.

Naravno, treba uzeti u obzir da u našoj zemlji postoje i veliki proizvoñači pšenice, koji za to dobivaju od države izdašne poticaje za proizvodnju, a koji su istovremeno i proizvoñači brašna i trgovci brašnom, te kojima je u interesu da cijene pšenice budu visoke, a cijene brašna budu u odreñenim okolnostima niže od onih u našem okolišu.

Unatoč takvoj situaciji, meljava brašna postiže dobre financijske rezultate, količinski rezultati nimalo ne zaostaju za njima, tako da ova proizvodnja ima posve normalno poslovanje.

To se isto tako odnosi na preradu kukuruza. Ona ima svoje standardne kupce kojima ispunjavamo vrlo rigorozne zahtjeve za kakvoćom proizvoda. Obzirom da se prerañuje isključivo kukuruz iz organizirane proizvodnje, sve te zahtjeve ispunjavamo na obostrano zadovoljstvo. Posljedica toga može biti samo dobar financijski rezultat.

Uljarska proizvodnja je porasla u odnosu na onu iz prethodnih godina. To je posljedica izvoza ozbiljnih količina bučinog ulja. Očekujemo da se to nastavi i u narednim mjesecima. Inozemni partneri su veoma zadovoljni kakvoćom bučinog ulja, posebice o tome govori činjenica da se najveći dio izvoza bučinog ulja usmjerava u farmaceutsku industriju.

Sve što su Čakovečki mlinovi poduzimali u svojoj matičnoj proizvodnji omogućilo je dobre rezultate mlinske i uljarske proizvodnje. Zahvaljujući ulaganjima u tržište tijekom proteklih godina u pekarskom dijelu firme su postignuti zadovoljavajući financijski rezultati. Pekare u Čakovcu i Oroslavju bilježe zavidan rast obujma proizvodnje. Još je potrebno da se slične radnje ponove na području koje pokriva pekara u Konjščini, tako da će ovaj dio Čakovečkih mlinova imati potpuno zaokružen ciklus. Nužno je dodati da se stalnim osvježavanjem asortimana proizvoda i striktnim inzistiranjem na visokoj kakvoći svakog komada kruha i peciva postiže povjerenje potrošača koje je najbitnije za svaku pekarsku firmu.

Ovdje ističemo činjenicu i da cijene pekarskih proizvoda nismo povećavali, tako da je sniženje cijena brašna pomoglo stvaranju veće dobiti na toj proizvodnji. Ponavljamo naše uvjerenje da ispravno radimo što nam je u svakom dijelu našeg rada prioritetna dobrobit naših potrošača. Kada gledamo odluku o zadržavanju cijena pekarskih proizvoda s odreñene vremenske distance, vidi se da je bila posve ispravna.

Postoje odreñene teškoće u prodaji pekarskih proizvoda zbog nesreñenog stanja na tržištu. Većina malih obrtničkih pekara se okrenula ambulantnoj prodaji kruha po selima, često uz veoma manjkave sanitarne i higijenske uvjete, uz nepoštivanje trgovačkih propisa, neizdavanje računa i slično. Uz kruh se u kojekakvim vozilima tako distribuiraju i pivo i umjetno gnojivo i deterdženti. Očekivali smo da će državni organi tu provesti kontrolu i uspostaviti red, meñutim, moramo reći da za sada do toga još nije došlo. S druge strane, u našim su pogonima česte inspekcije, kontrolira se utrošak brašna i sirovina, službene Knjige evidencije utroška brašna (KEUB) su se već izlizale od učestalih kontrola i provjera. Očekivali bismo da se tako postupa i prema drugima. Vjerojatno nam samo nedostaje u tome strpljenja.

Proveli smo odreñeno selektiranje kupaca pekarskih proizvoda. Postoje trgovačke firme kojima je bitno da im police s pekarskim proizvodima budu prepune sve do kasno večernjeg zatvaranja, a ujutro bi sve neprodano htjeli bez obzira na sve razloge vratiti dobavljaču. To bi se još moglo u nekim okolnostima i tolerirati, meñutim kada te iste kuće pod svaku cijenu forsiraju prodaju roba koje su jeftino uvezli ili kada im je prioritet prodaja vlastitih pekarskih proizvoda, naprosto nema razloga za toleriranje takvog ponašanja. Slična je pojava kod manjeg broja malih trgovačkih radnji da im pekarski proizvodi renomiranih proizvoñača služe za pokazivanje inspekciji, a u stvarnosti prodaju najviše kruha nabavljenog bez valjane dokumentacije. Takve, nazovi kupce ne treba ni jedan ozbiljan proizvoñač.

Čakovečki mlinovi su početkom godine otvorili svoju prvu specijaliziranu pekarsku prodavaonicu u Čakovcu. Zadovoljni smo rezultatima i odazivom potrošača. Obavljaju se pripreme za otvaranje narednih prodavaonica koristeći iskustva iz dosadašnjeg rada.

Sve to je zbrojeno dalo rezultat kojeg ocjenjujemo veoma pozitivno.

Pekarske firme uključene u konsolidiranu bilancu (Radnik d.d. Opatija i Vražap d.o.o. Zadar) postižu dobre rezultate u plasmanu svojih proizvoda na širem tržištu svojih regija. Vrlo se intenzivno širi prodajna mreža svakog od njih.

U trgovačkom dijelu Grupe Čakovečki mlinovi postignuti su vrlo dobri rezultati.

Nakon lanjskih promjena u vlasničkom udjelu u Trgocentru d.d. Virovitica, Metss d.o.o. je do konca godine u potpunosti pokrio to tržište svojom maloprodajom. Pokriveno je područje Virovitice, Slatine, Orahovice i Daruvara gdje su otvorene ukupno 52 prodavaonice s oko 150 zaposlenih. Nakon ovog fizičkog proširenja intenzivno se radi na navikavanju potrošača s tako velikog područja na novog trgovca. Rezultati nas pri tome zadovoljavaju, iako je tu potreban još veoma intenzivan i uporan rad.

Rezultati rada Metss-a i bez ovog proširenje bili su veoma dobri, a širenje prodajne mreže, uza sve promjene u organizaciji koje je donijelo, još ih je i poboljšalo. Zbog stalnog širenja obujma poslovanja, veoma širokog teritorija na kojem Metss posluje i zbog stalnog otvaranja novih prodajnih prostora, Uprava Metss-a je proširena na tri člana kako bi se i unutrašnjom organizacijom najbolje odgovorilo zahtjevima poslovanja.

Trgostil d.d. Donja Stubica isto tako je proširio mrežu prodavaonica na području hrvatskog Zagorja i Zagreba. Otvorena je nova prodavaonica u Lugu Poznanovečkom i

rekonstruirana je robna kuća u Mariji Bistrici. Koncem svibnja otvoren je veliki supermarket u centru Donje Stubice. Time je ovaj član naše grupe dobio novi reprezentativni objekt na dobrobit svojih kupaca. Raduje nas da su to kupci su to objeručke prihvatili.

Trgovina Krk d.d. Malinska je s druge strane otvorila veliki trgovačkog centra u Malinskoj. Novi objekt vrlo reprezentativne arhitekture pod nazivom Cvijet Kvarnera je otvoren u lipnju, pred početak glavne turističke sezone. Vrlo bogata ponuda širokog asortimana roba ima veoma dobar odjek kod potrošača, kako kod Krčana, tako i kod turista. Rezultati rada prvih nekoliko tjedana su veoma obećavajući. Obzirom da je to objekt na mjestu gdje do sada nije postojala navika zaustavljanja i potrošnje, prvi nam rezultati pokazuju da se radi o veoma dobrom poslovnom potezu koji će doprinijeti boljitku cijele Grupe. Trgovina Krk je istovremeno otvorila i niz novih prodajnih prostora, posebice tu treba navesti područje Gorskog kotara, gdje do sada nije bila nazočna.

Kod četvrte trgovačke firme, Trgocentra d.d,.Virovitica čisti se bilanca i provode se utvrñene mjere za sanaciju društva.

Uključenje u grupaciju NTL d.o.o. Soblinec tu daje dobru osnovu za razvoj. Već i činjenica da su sve tri trgovačke firme polučile veoma dobre rezultate dokaz je ispravne orijentacije u poslovanju.

Sve navedeno doprinosi konsolidiranju stanja i jačanju kako pojedinih društava, tako i čitave Grupe Čakovečki mlinovi.

Planovi koje je Grupa Čakovečki mlinovi postavila pred sebe, ostvaruju se planiranom dinamikom. To je način na koji su Čakovečki mlinovi do sada provodili svoju politiku i unaprjeñivali svoje poslovanje, a kako su rezultati veoma pozitivni, sigurno je da će se takvim načinom rada, uz izuzetno zalaganje svih djelatnika Grupe, uz uvažavanje datosti svake pojedine članice Grupe, nastaviti i u budućnosti. Dobri rezultati govore najbolje.

Direktor Čakovečkih mlinova d.d.: Varga ing. Stjepan v.r.