žito grupa

Tvrtka i sjedište izdavatelja: Žito d.d., Đakovština 3, 31000 Osijek
OIB: 03834418154
Burzovna oznaka: ZITO
Matična država članica: Republika Hrvatska
Uređeno tržište: Zagrebačka burza
Segment tržišta: Službeno tržište
LEI: 315700CNPNRCHRGO6332
ISIN: HRZTOSRB0002

Zagrebačka burza d.d.
Ivana Lučića 2a
10000 Zagreb

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
Franje Račkog 6
10000 Zagreb

Hrvatska izvještajna novinska agencja
[email protected]

Internet stranica društva Žito d.d.
www.zito.hr

Osijek, 12.3.2026.

Predmet: Poziv na Glavnu skupštinu društva Žito d.d.

Propisana informacija

Društvo ŽITO d.d., Đakovština 3, 31000 Osijek, OIB: 03834418154 („Društvo“), objavljuje Poziv na Glavnu skupštinu Društva, koja će se održati 22. travnja 2026. s početkom u 11:00 sati u Čepinu, Ulica Ovčara 3, Dvorana Terra Negra, a koji se nalazi u prilogu ove obavijesti.

Poziv za Glavnu skupštinu bit će objavljen na internetskoj stranici sudskog registra te u cijelom propisanom sadržaju, zajedno s materijalima za Glavnu skupštinu, i na internetskim stranicama Društva https://zito.hr/hr/investitori/korporativno-upravljanje pod kategorijom Glavna skupština.

Žito d.d.

www.zito.hr

ŽITO d.d. za proizvodnju i trgovinu
Đakovština 3, 31000 Osijek, Hrvatska
Tel: +385 (0) 31 23 55 00
Fax: +385 (0) 31 20 99 49
e-mail: [email protected]

IBAN HR8923600001101232299 ZABA
IBAN HR4924020061100414094 ERSTE
IBAN HR6024070001100128935 OTP
Temeljni kapital: 25.607.675,00 EUR uplaćen u cijelosti
Ukupan broj izdanih dionica: 25.607.675, svaka nominalnog iznosa 1,00 EUR

Upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Osijeku pod MBS: 030033416
OIB: 03834418154
Predsjednik uprave: Marko Pipunić
Članovi uprave:
Mato Božić, Jozo Ljubičić, Josip Bićvić
Predsjednik nadzornog odbora: Ante Mandić

Na temelju čl. 277. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 32/2022, 18/2023, 130/2023, 136/2024) i čl. 10.3. STATUTA ŽITO d.d. (Pročišćeni tekst od 18. srpnja 2025.), Uprava ŽITO d.d. Osijek, Đakovština 3, OIB: 03834418154, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Osijeku pod MBS: 030033416 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) 12. ožujka 2026. saziva

GLAVNU SKUPŠTINU

ŽITO d.d. Osijek

koja će se održati dana 22. travnja 2026. godine, s početkom u 11:00 sati, u Čepinu, Ulica Ovčara 3, Dvorana Terra Negra.

I. DNEVNI RED

Za Glavnu skupštinu predlažemo sljedeći dnevni red:

Otvaranje Glavne skupštine i utvrđivanje kvoruma, sastavljanje popisa nazočnih i zastupanih dioničara uz imenovanje predsjedavajućeg Glavne skupštine
Donošenje Odluke o odobrenju Politike primitaka članova uprave
Donošenje Odluke o odobrenju Odluke o naknadi za rad članova nadzornog odbora
Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta
Donošenje Odluke o opozivu člana nadzornog odbora
Donošenje Odluke o izboru članova nadzornog odbora
Donošenje Odluke o davanju ovlasti upravi na stjecanje vlastitih dionica

II. PRIJEDLOZI ODLUKA

Na temelju čl. 280. stavak 3. Zakona o trgovačkim društvima Uprava i Nadzorni odbor zajednički predlažu Glavnoj skupštini donošenje odluka po točkama dnevnog reda:

Ad. 2.

Temeljem prijedloga Nadzornog odbora donosi se odluka kojom se odobrava:

ODLUKA
o odobrenju Politike primitaka članova Uprave
društva ŽITO d.d.

I. Odobrava se Politika primitaka članova uprave koje se nalazi u nastavku ove odluke:

POLITIKA PRIMITAKA ČLANOVA UPRAVE
DRUŠTVA ŽITO d.d.

(dalje u tekstu: „Politika“)

I. Uvod

Ova Politika utvrđuje načela, smjernice i pravila prema kojima se određuju, isplaćuju i nadziru svi oblici primitaka članova Uprave Društva. Predstavlja temeljni okvir za uspostavu sustava nagradivanja koji je usklađen s dugoročnim interesima Društva, poslovnom strategijom, održivim razvojem te stvaranjem dodatne vrijednosti za njegove dioničare i ostale dionike, uključujući zaposlenike, klijente, dobavljače i širu zajednicu.

Osnovni cilj ove Politike je osigurati da sustav primitaka bude uravnotežen, održiv, razmjeran i transparentan, uz istodobno postizanje visoke razine odgovornosti i učinkovitosti u upravljanju Društvom. U tu svrhu, Politikom se utvrđuju elementi i kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri određivanju visine i strukture primanja članova Uprave, vodeći računa o postignutim rezultatima, strateškim ciljevima Društva i načelu motivacijskog učinka naknada.

Politika je osmišljena tako da stvori konkurentne uvjete nagradivanja, kako bi Društvo bilo u mogućnosti privući, zadržati i motivirati najkvalificiranje i najupravljivije pojedince s odgovarajućim znanjem, iskustvom i integritetom za vođenje poslovanja, osobito u kontekstu kompleksnosti tržišnog i regulatornog okruženja u kojem Društvo djeluje.

Ujedno, ovom se Politikom želi spriječiti prekomjerno preuzimanje rizika, spriječiti pojave sukoba interesa i unaprijediti ukupna korporativna odgovornost, u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja. Prilikom njezinog oblikovanja, Nadzorni odbor je analizirao relevantne nacionalne i međunarodne tržišne prakse, uključujući politike usporedivih društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište, kao i unutarnju strukturu plaća, razinu složenosti i odgovornosti pojedinih funkcija te opće ekonomske okolnosti, uključujući inflatorna kretanja, regulatorne zahtjeve i dugoročne financijske ciljeve.

Nadalje, ovom se Politikom izravno osigurava usklađenost s odredbama Zakona o trgovačkim društvima te drugim relevantnim zakonima i propisima, kao i internim aktima Društva. Sustav nagradivanja definiran ovom Politikom ne samo da je u službi motivacije i nagradivanja članova Uprave za ostvarene rezultate, već i u funkciji uspostave stabilnog i predvidivog okvira upravljanja koji doprinosi ukupnoj održivosti i otpornosti Društva na promjene u okruženju.

II. Načela određivanja primitaka

Primitci članova Uprave Društva moraju biti određeni na način koji odražava razmjernost između visine naknade i stvarnog opsega njihove odgovornosti, složenosti zadataka koje obavljaju, kao i strateške važnosti njihove uloge za ukupno poslovanje Društva. Svaki član Uprave odgovoran je za donošenje i provedbu ključnih poslovnih odluka, ostvarenje operativnih i financijskih ciljeva te dugoročno očuvanje održivosti poslovnog modela, zbog čega visina njihovih primitaka mora biti primjerena tim zahtjevima, ali istodobno odmjerena u skladu s načelima financijske razboritosti i opće društvene odgovornosti.

Određivanjem visine i strukture njihovih primanja, Društvo nastoji uspostaviti poticajan, ali istovremeno stabilan i odgovoran sustav nagradivanja, koji će članove Uprave usmjeriti prema dugoročnom ostvarivanju interesa Društva, a ne isključivo kratkoročnim rezultatima. Time se želi osigurati ne samo motivacija za ostvarenje planiranih poslovnih ciljeva, već i odgovorno ponašanje u pogledu preuzimanja rizika, poštivanje regulatornog okvira i očuvanje povjerenja investitora i tržišta.

U tom kontekstu, ukupni primitci članova Uprave trebaju biti usklađeni s financijskim mogućnostima Društva, pri čemu se vodi računa o realnim prihodima, profitabilnosti i stabilnosti novčanog toka, a osobito u okolnostima tržišnih poremećaja, kriznih situacija ili strateških promjena.

Dodatno, kod određivanja naknada vodi se računa i o unutarnjoj pravičnosti, što znači da se uzimaju u obzir odnosi između plaća članova Uprave i zaposlenika unutar Društva, osobito u segmentima višeg i srednjeg menadžmenta, kako bi se spriječilo stvaranje neprimjerenih razlika koje bi mogle utjecati na organizacijsku kulturu i motivaciju zaposlenika.

S druge strane, promatra se i vanjska konkurentnost, odnosno tržišna usporedivost primanja u odnosu na druga društva slične veličine, složenosti i djelatnosti, a osobito ona čije su dionice uvrštene na uređeno tržište. Time se osigurava da Društvo, u okviru svojih mogućnosti, zadrži sposobnost privlačenja i zadržavanja ključnih izvršnih kadrova u tržišnom okruženju u kojem djeluje, a koje karakterizira visok stupanj konkurencije za kvalitetne rukovoditelje.

Takva ravnoteža između unutarnje pravičnosti, vanjske konkurentnosti i financijske održivosti predstavlja temelj učinkovitog modela nagradivanja, koji pridonosi kako stabilnosti rukovodnog tima, tako i održivom rastu vrijednosti Društva za sve dionike.

III. Struktura primitaka

Primitci članova Uprave sastoje se od tri osnovne komponente: fiksnog dijela, varijabilnog dijela i dodatnih pogodnosti. Svi elementi primitaka moraju biti jasno definirani u pojedinačnim ugovorima o radu ili menadžerskim ugovorima.

Fiksni dio primitaka

Fiksni dio predstavlja temeljnu, unaprijed ugovorenu naknadu koju član Uprave prima za redovito obavljanje svojih dužnosti, bez obzira na rezultate poslovanja u određenom razdoblju. Fiksni dio primitka predstavlja osnovnu godišnju plaću plativu u 12 jednakih mjesečnih obroka koja je u bruto iznosu određena ugovorom sklopljenim između člana Uprave i Društva.

Pri određivanju iznosa fiksnog primitka uzimaju se u obzir brojni čimbenici, među kojima su: razina odgovornosti funkcije, složenost i opseg zadataka, strateška važnost pozicije u upravljačkoj strukturi Društva, profesionalno iskustvo i stručnost pojedinog člana, kao i relevantna tržišna praksa. Dodatno, u obzir se uzimaju i unutarnje platne strukture unutar Društva, kako bi se izbjegla neprimjerena odstupanja i očuvala organizacijska ravnoteža.

Fiksni primitak ugovara se pojedinačno između člana Uprave i Društva, a svaka njegova izmjena mora biti prethodno odobrena od strane Nadzornog odbora. Visina fiksnog primitka redovno se preispituje, osobito pri ponovnom imenovanju, promjeni opsega odgovornosti, reorganizaciji Društva ili značajnim tržišnim promjenama, ali se ne može jednostrano mijenjati tijekom trajanja ugovora.

Važno je istaknuti da fiksni dio primitaka ne sadržava elemente poticanja na preuzimanje rizika i ne ovisi o ostvarenju financijskih ciljeva, već je odraz osnovne vrijednosti rada i odgovornosti funkcije.

Varijabilni dio primitaka

Za razliku od fiksnog dijela, varijabilni dio primitaka uvodi elemente nagradivanja temeljenog na uspješnosti, čime se osigurava veza između nagradivanja i stvarne dodane vrijednosti koju član Uprave donosi poslovanju Društva. Ova komponenta predstavlja dodatak osnovnoj naknadi, a isplata ovisi o ostvarenju unaprijed definiranih ciljeva, koje odobrava Nadzorni odbor.

Kriteriji za ostvarivanje prava na varijabilni primitak koje usvaja Nadzorni odbor mogu uključivati, ali nisu ograničeni na:

ostvarenje zadanih financijskih pokazatelja (npr. EBITDA, rast prihoda, povrat na kapital),
ispunjenje strateških ciljeva Društva ili poslovnog plana,
postizanje organizacijskih, operativnih i razvojnih rezultata,
ostvarenje ciljeva povezanih s ESG politikom i održivim razvojem,
uspješnu provedbu značajnih projekata ili poslovnih transformacija.

Ovisno o specifičnostima, Nadzorni odbor može definirati kratkoročne ciljeve (jednogodišnje) ili dugoročne ciljeve (višegodišnje), a u oba slučaja kriteriji moraju biti jasno mjerljivi, transparentni i utemeljeni na objektivnim pokazateljima. U tom slučaju varijabilni dio primitaka dijeli se na osnovni bonus za ostvarenje kratkoročnih ciljeva i dugoročni bonus za ostvarenje dugoročnih ciljeva:

Pravo na osnovni bonus član Uprave ostvaruje ukoliko se realizira poslovni plan Društva odobren od strane Nadzornog odbora, a iznosi do najviše 200 % godišnje bruto plaće.
Pravo na dugoročni bonus ostvaruje se po isteku mandata člana Uprave, a na način definiran i odobren od strane Nadzornog odbora. Dugoročni bonus se određuje u postotku promjene tržišne kapitalizacije Društva i isplaćuje u potpunosti u dionicama Društva, čime se potiče motiviranost za postizanje dugoročnih ciljeva profitabilnog rasta i održivog razvoja poslovanja. Dugoročni bonus se isplaćuje u potpunosti u dionicama Društva, a koje član Uprave ne smije otuditi 2 godine od njihove dodjele.

Ukoliko su unaprijed postavljeni ciljevi ispunjeni tada član Uprave koji ih je ostvario stječe pravo na varijabilni dio primitaka.

Nadzorni odbor, samostalno ili uz preporuku odbora za nagradivanje, utvrđuje ponderirane udjele svakog cilja u ukupnom varijabilnom iznosu te određuje maksimalni postotak koji se može isplatiti, u pravilu ne veći od 200 % godišnje fiksne bruto plaće.

U slučajevima iznimne uspješnosti, moguće je predvidjeti dodatne nagrade u obliku „spot bonusa“, no one se dodjeljuju diskrecijskom odlukom Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor zadržava pravo odgoditi isplatu varijabilnog dijela primitaka, u cijelosti ili djelomično, kako bi se osigurala povezanost nagrade s održivim učinkom i izbjegle štetne posljedice potencijalnih kratkoročnih iskrivljenja u rezultatima poslovanja. Također, u slučaju znatnog pogoršanja poslovanja ili neispunjenja ključnih ciljeva, Nadzorni odbor može odlučiti o djelomičnom ili potpunom uskraćivanju prava na isplatu varijabilne komponente u skladu s određenim kriterijima, definiranim ciljevima i drugim odredbama ove Politike.

Osim toga, Nadzorni odbor može, u skladu sa zakonom i internim aktima, uključiti mehanizme povrata isplaćenih varijabilnih primitaka (tzv. clawback klauzule), ako se naknadno utvrdi da su određeni bonus: dodijeljeni na temelju netočnih, manipuliranih ili materijalno pogrešnih podataka.

> Varijabilni dio primitaka u dionicama

Nadzorni odbor može, u svrhu poticanja dugoročnog stvaranja vrijednosti te usklađivanja interesa članova Uprave s interesima Društva i njegovih dioničara i s ciljem poticanja održivog upravljanja i stvaranja dodane vrijednosti kroz stabilnost vlasničke strukture, članovima Uprave omogućiti da varijabilni dio primitaka (bilo osnovni bonus ili dugoročni bonus), u cijelosti ili djelomično, ostvare u obliku dionica Društva, umjesto u novcu.

Nadzorni odbor ima pravo odrediti koji najviši dio osnovnog bonusa može, uz takvu suglasnost relevantnog člana Uprave, biti ostvaren u obliku dionica Društva.

Nakon što se pojedinom članu Uprave utvrdi iznos osnovnog bonusa u skladu s ovom Politikom i drugim primjenjivim aktima Društva, taj član Uprave ima pravo, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka obračuna osnovnog bonusa, sukladno unaprijed utvrđenim pravilima, odabrati oblik isplate osnovnog bonusa.

Član Uprave može odabrati da se osnovni bonus:

isplati u cijelosti u novcu,
isplati djelomično u novcu, a djelomično u dionicama Društva, ili
u cijelosti isplati u dionicama Društva,

pri čemu se u svakom slučaju dio osnovnog bonusa koji se isplaćuje u dionicama može ostvariti najviše do maksimalnog iznosa osnovnog bonusa koji je, sukladno ovoj Politici, podoban za isplatu u obliku dionica.

Iznimka od navedenog odnosi se na člana Uprave koji je u to vrijeme, zajedno sa svojim povezanim osobama kako je definirano Zakonom o trgovačkim društvima ujedno i većinski dioničar Društva ili bi

stjecanjem dionica na ime bilo kojeg varijabilnog dijela primitaka u dionicama postao većinski dioničar Društva ili bi se mogao smatrati većinskim dioničarem Društva zajedno sa svojim povezanim osobama kako je definirano Zakonom o trgovačkim društvima. Takav član Uprave ima pravo na isplatu varijabilnog dijela primitaka isključivo u novcu.

U slučaju odabira isplate osnovnog bonusa u dionicama, iznos bonusa koji bi članu Uprave inače pripadao u novcu zamjenjuje se prijenosom dionica Društva u odgovarajućoj tržišnoj vrijednosti, kao dijela dugoročnog sustava nagrađivanja. Vrijednost dionica koje se dodjeljuju u okviru ove mogućnosti mora odgovarati iznosu osnovnog bonusa koji se isplaćuje u dionicama, pri čemu se broj dionica određuje prema tržišnoj cijeni dionica Društva na uređenom tržištu, utvrđenoj na dan koji prethodi dodjeli dionica na ime relevantnog dijela bonusa. Isto se na odgovarajući način primjenjuje u slučaju isplate dugogodišnjeg bonusa u dionicama.

Dodjela dionica može biti uvjetovana višegodišnjim ostankom člana Uprave na funkciji, ispunjenjem unaprijed definiranih strateških ili financijskih ciljeva, održavanjem stabilne vrijednosti društvenih dionica ili ostvarenjem rasta tržišne kapitalizacije. Takve dodjele temelje se na posebnom planu dugoročnog nagrađivanja koji donosi Nadzorni odbor, sukladno važećim zakonima i internim aktima Društva, uključujući i pravila transparentnosti, proporcionalnosti i nadzora.

U skladu s člankom 247.a stavkom 1. točkom 7. ZTD-a, planom se utvrđuju:

a) Rokovi dodjele i isplate:

Dionice se članovima Uprave mogu dodjeljivati nakon proteka obračunskog razdoblja za osnovni ili dugoročni bonus. Ispunjenje ciljeva u tom razdoblju nužan je uvjet za dodjelu. Moguće je definirati i faznu isplatu, odnosno dodjelu u više tranši.

b) Uvjeti držanja dionica nakon stjecanja (vesting period):

Članovi Uprave dužni su zadržati dodijeljene dionice najmanje tijekom 2 godine nakon njihove dodjele, pri čemu ne smiju njima raspolagati bez izričite prethodne suglasnosti Društva. Ova mjera osigurava zadržavanje interesa članova Uprave usmjerenih na dugoročnu vrijednost i stabilnost poslovanja Društva.

c) Doprinos poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju:

Primitci u dionicama potiču Upravu da donosi strateške odluke koje vode održivom rastu i financijskoj stabilnosti, pri čemu ostvareni rezultat mora imati pozitivan dugoročan učinak. Takav model nagrađivanja dodatno povezuje osobne interese Uprave s interesima dioničara, čime se stvara povjerenje i dodatna vrijednost na tržištu kapitala.

Dodjele dionica mogu se kombinirati s drugim oblicima varijabilne nagrade, uz uvjet da ukupni iznos nagrade ostaje u okvirima razmjernosti određenima ovom Politikom.

> Dodatne pogodnosti

Osim fiksnih i varijabilnih primitaka, članovi Uprave mogu imati pravo i na dodatne novčane i nenovčane pogodnosti, koje nisu nužno povezane s ostvarenjem poslovnih rezultata, već proizlaze iz ukupnog paketa naknada definiranog u njihovim pojedinačnim ugovorima. Ove pogodnosti predstavljaju uobičajeni dio sustava nagradivanja izvršnih funkcija, osobito u kontekstu mobilnosti, međunarodne dostupnosti i dodatnih obveza koje proizlaze iz funkcije.

Pogodnosti se određuju uzimajući u obzir specifične okolnosti svakog člana Uprave, organizacijske potrebe Društva, kao i uvjete koji su tržišno uobičajeni za usporediva društva. Nadzorni odbor može redovito preispitivati opseg i sadržaj takvih pogodnosti te ih po potrebi prilagoditi poslovnim okolnostima i razvoju tržišta rada.

Najčešće pogodnosti mogu uključivati:

korištenje službenog osobnog vozila, mobilnih uređaja, prijenosnih računala i druge poslovne opreme, s mogućnošću korištenja u privatne svrhe,
dodatno zdravstveno, životno i osiguranje od nezgode, uključujući pristup privatnim zdravstvenim uslugama, privatno mirovinsko osiguranje ili treći mirovinski stup za dobrovoljno mirovinsko osiguranje;
polica osiguranja od osobne odgovornosti članova Uprave,
podmirenje troškova smještaja ili preseljenja, osobito u slučajevima kada član Uprave dolazi iz drugog grada ili države,
ostale pogodnosti u skladu s Kolektivnim ugovorom, internim pravilnicima ili općepnih vaćenom praksom Društva, uključujući neoporezive isplate.

Ove pogodnosti predstavljaju sastavni dio ukupnog odnosa između Društva i članova Uprave, pri čemu se vodi računa o transparentnosti, razmjernosti i usklađenosti s važećim poreznim, radnim i korporativnim propisima.

IV. Ugovori članova Uprave

Prava i obveze članova Uprave, uključujući pitanja visine i strukture primitaka, definiraju se pojedinačnim ugovorima koje svaki član Uprave sklapa s Društvom, bilo u obliku menadžerskog ugovora, bilo kao ugovor o radu sukladno važećim propisima. Ovi ugovori uređuju pravne i financijske odnose između Društva i člana Uprave te predstavljaju temelj za ostvarivanje prava iz ove Politike.

Ugovori se u pravilu sklapaju na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna strana zadržava pravo redovitog raskida ugovora, uz ugovoreni otkazni rok, koji najčešće iznosi od šest (6) do dvanaest (12) mjeseci, a može biti utvrđen ovisno o funkciji, trajanju mandata, tržišnim okolnostima i drugim specifičnim okolnostima.

Ugovorom se može predvidjeti i mogućnost raskida iz opravdanih razloga, s trenutnim učinkom, u slučaju povrede ugovornih ili zakonskih obveza, opoziva člana Uprave ili nastupa druge okolnosti koja onemogućava daljnje obavljanje funkcije. Također, ugovorom se može odrediti što se zbiva nakon isteka mandata, primjerice nastavak radnog odnosa na drugom radnom mjestu, uz obostrani pristanak, ili automatski prestanak ugovora po proteku šest mjeseci od isteka mandata.

U slučaju redovitog prestanka mandata ili raskida ugovora od strane Društva bez krivnje člana Uprave, ugovorom se može utvrditi pravo na otpremninu, čiji najviši iznos ne može premašiti 12 mjesečnih bruto osnovnih plaća. Visina otpremnine i uvjeti njezine isplate uređuju se zasebno za svakog člana Uprave i ovise o individualnim okolnostima, poslovnim potrebama Društva i važećem pravnom okviru.

Trenutno Društvo nema obvezu dokupa mirovinskog staža članovima Uprave u slučaju odlaska u prijevremenu mirovinu, no takva mogućnost može biti ugovorena u pojedinačnim slučajevima, vodeći računa o tržišnim okolnostima, dobi člana Uprave te interesima Društva.

Osim financijskih pitanja, ugovori članova Uprave mogu sadržavati i druge odredbe, uključujući:

zabranu natjecanja nakon prestanka mandata, u razdoblju koje se ugovara posebno i uz pripadajuću naknadu;
obvezu čuvanja poslovne tajne, koja može trajati i nakon prestanka funkcije;
ugovorne kazne u slučaju povrede temeljnih ugovornih obveza;
prava i obveze vezane uz dodjelu dionica, ako je to predviđeno programom nagradivanja.

Potpisom pojedinačnog ugovora o radu ili menadžerskog ugovora član Uprave potvrđuje da je upoznat s važećom Politikom primitaka Društva, kao i da mu je ista bila dostupna prije sklapanja te da je upoznat s činjenicom da se odredbe navedene Politike, kako je ona donesena i kako može biti izmijenjena u skladu s važećim propisima, primjenjuju na njegov primitak i druga prava, u mjeri u kojoj je to primjenjivo.

U svim slučajevima, sadržaj i usklađenost ugovora s ovom Politikom predmet su nadzora i odobrenja Nadzornog odbora, koji osigurava da se prava članova Uprave definiraju na transparentan, zakonit i razmjeran način.

V. Usklađenost s plaćama zaposlenika

Pri donošenju odluka o primicima članova Uprave, Nadzorni odbor uzima u obzir uvjete rada i primitke radnika Društva, osobito višeg rukovodstva, s ciljem očuvanja unutarnje pravednosti i motivacijskog potencijala unutar organizacije. Također se analizira tržišna praksa društava slične veličine i djelatnosti.

VI. Donošenje, provedba i nadzor Politike

Ova Politika primitaka donosi se u skladu s člankom 247.a Zakona o trgovačkim društvima i predstavlja temeljni interni akt kojim se uređuje sustav određivanja, isplate i nadzora nad primicima članova Uprave. U postupku njezina donošenja, provedbe i nadzora uključena su tijela Društva kako slijedi:

Odbor za primitke Nadzornog odbora će, vodeći računa o jednakosti primitaka različitih spolova za jednak rad i/ili rad jednake vrijednosti, preporučiti Nadzornom odboru:

politiku primitaka za članove Uprave najmanje svake tri godine, vodeći računa o iznosu i strukturi primitaka višeg rukovodstva i radnika kao cjeline i provesti prethodnu procjenu učinka navedene politike na jednakost primitaka različitih spolova za jednak rad i /ili rad jednake vrijednosti;

svake godine primitke koje bi trebali primiti članovi Uprave, temeljene na procjeni rezultata Društva i njihovih osobnih rezultata, a nakon savjetovanja s predsjednikom Uprave;
politiku primitaka za članove Nadzornog odbora koja će biti dana na odobrenje Glavnoj skupštini i provesti prethodnu procjenu učinaka navedene politike na jednakost primitaka različitih spolova za jednak rad i/ili rad jednake vrijednosti;
nadgledati pripremu zakonom propisanoga obveznog godišnjeg izvještaja o primicima za suglasnost Nadzornog odbora.

U skladu s preporukama Odbora za primitke, prijedlog Politike izrađuje Nadzorni odbor Društva. Prilikom izrade prijedloga, uzimaju se u obzir:

pravni okvir koji proizlazi iz zakona i važećih propisa,
preporuke i načela korporativnog upravljanja,
poslovna strategija Društva,
mišljenja dioničara izražena na prethodnim Glavnim skupštinama,
i unutarnje okolnosti i potrebe Društva.

Nakon što Nadzorni odbor utvrdi prijedlog Politike, isti se upućuje na odobrenje Glavnoj skupštini, koja o njemu odlučuje redovnim glasanjem. Glavna skupština odobrava Politiku primitaka najmanje jednom u razdoblju od četiri godine, odnosno ranije ako se predlaže znatna izmjena sadržaja.

U slučaju da Glavna skupština ne odobri predloženu Politiku, Nadzorni odbor je obvezan izraditi revidirani prijedlog i uputiti ga na odobrenje na prvoj sljedećoj Glavnoj skupštini.

Nakon usvajanja, odobrena Politika objavljuje se bez odgode na mrežnim stranicama Društva i mora ostati dostupna najmanje deset godina, sukladno propisima.

Nadzorni odbor je odgovoran za provedbu i redoviti nadzor nad primjenom Politike primitaka, uključujući kontrolu usklađenosti pojedinačnih ugovora s ovom Politikom primitaka, odlučivanje o iznosima varijabilnih primitaka te praćenje rezultata u odnosu na zadane kriterije. Nadzorni odbor dužan je odrediti godišnje primitke svakog člana Uprave, utemeljene na preporukama Odbora za primitke i u skladu s Politikom primitaka.

Kako bi se osigurala dosljedna primjena, Politika primitaka se preispituje najmanje jednom u četiri godine, a može i češće, ako to zahtijevaju značajne promjene u zakonodavstvu, poslovnoj strategiji ili tržišnim okolnostima. U postupku revizije, posebno se uzimaju u obzir rezultati prethodnih godina, usklađenost stvarne prakse s usvojenim načelima, kao i stavovi dioničara izraženi na Glavnoj skupštini.

Nadzorni odbor može, po potrebi, zatražiti neovisnu internu ili eksternu procjenu učinkovitosti i usklađenosti primjene Politike primitaka.

VII. Odstupanja od Politike primitaka

Iako se ova Politika temelji na načelima stabilnosti i predvidljivosti sustava nagradivanja, Nadzorni odbor zadržava mogućnost iznimnog i privremenog odstupanja od pojedinih odredbi, ako to zahtijevaju dugoročni poslovni interesi Društva ili nastupe okolnosti koje bi, bez prilagodbe, dovele do štete za Društvo ili njegove dioničare.

Odstupanje od Politike moguće je samo ako su ispunjeni, primjerice, ali ne isključivo, sljedeći uvjeti:

odstupanje je nužno za očuvanje stabilnosti upravljanja, zadržavanje ključnih rukovoditelja, sprječavanje štete ili odgovor na izvanredne okolnosti (npr. tržišne krize, strateške transakcije, reorganizacije),
odstupanje se odnosi na jasno definirane i vremenski ograničene elemente Politike (npr. visinu varijabilne naknade, trajanje otkaznog roka, raspored isplate),
postupak odstupanja provodi Nadzorni odbor, uz prethodnu preporuku odbora za nagradivanje (ako je osnovan), a odluka se donosi u pisanom obliku s obrazloženjem.

Primjeri okolnosti koje mogu opravdati privremeno odstupanje uključuju:

statusne promjene unutar Društva (npr. pripajanje, podjela, spajanje),
iznenadne promjene u zakonodavnom okruženju,
potreba za zadržavanjem ili privlačenjem ključnih osoba u uvjetima tržišnog nedostatka kadrova,
izvanredni pad prihoda ili gubitak poslovnih aktivnosti zbog vanjskih događaja (npr. pandemije, geopolitičke nestabilnosti).

Odluka o odstupanju mora biti dokumentirana, opravdana i proporcionalna, a njezin učinak ograničen na razdoblje dok traju okolnosti koje su uvjetovale iznimku. Po prestanku takvih okolnosti, Nadzorni odbor je dužan bez odgode osigurati povratak na standardnu primjenu Politike.

O svakoj odluci o odstupanju izvještava se Glavna skupština u sljedećem redovitom izvješću o primitcima, uz jasno obrazloženje razloga i učinaka takve odluke.

VIII. Završne odredbe

Ova Politika stupa na snagu danom donošenja na Glavnoj skupštini Društva te se primjenjuje na sve nove i obnovljene mandate članova Uprave. Pojedinačni ugovori članova Uprave sklopljeni prije usvajanja ove Politike uskladit će se s njezinim odredbama u razumnom roku i sukladno zakonu.

Ad. 3.

Temeljem prijedloga Nadzornog odbora donosi se odluka kojom se odobrava:

ODLUKA

O NAKNADI ZA RAD ČLANOVA

NADZORNOG ODBORA

I.

Ova Odluka temelji se na načelu angažiranja, motiviranja i zadržavanja kvalificiranih članova nadzornog odbora i njegovih komisija/odbora s obzirom na svrhu i vrijednosti Društva te djelatnosti koje ono obavlja. Odluka ima za cilj osigurati uravnoteženu, održivu i transparentnu naknadu članovima nadzornog odbora te podržati dugoročnu strategiju Društva u korist svih njegovih dionika. Pri određivanju primitaka uzeti su u obzir različiti vanjski i unutarnji čimbenici kao što su ekonomske

prilike u kojima Društvo posluje, plaće u srodnim djelatnostima, dostupni podaci o primicima članova nadzornih odbora drugih društava te razine naknada i politike Društva.

II.

Da bi se zadržala neovisnost i potpuna objektivnost članova nadzornog odbora u njegovom radu, naknada za njihov rad ne ovisi i rezultatima i poslovanju Društva i ne sadrži varijabilne dijelove.

III.

Članovi nadzornog odbora imaju pravo na sljedeću bruto naknadu po svakoj sjednici nadzornog odbora na kojoj su prisutni:

predsjednik nadzornog odbora: EUR 1.500,00 (tisuću petsto eura);
zamjenik predsjednika nadzornog odbora: EUR 1.400,00 (tisuću četiristo eura);
ostali članovi nadzornog odbora: EUR 1.200,00 (tisuću dvjesto eura).

IV.

Svaki član komisije/odbora nadzornog odbora, neovisno o tome je li ujedno član nadzornog odbora, neovisno o svojoj funkciji u toj komisiji/odboru ima pravo na fiksnu bruto naknadu po svakoj sjednici na kojoj je prisutan u iznosu od EUR 1.000,00 (tisuću eura).

V.

Članovi nadzornog odbora i njegovih komisija/odbora imaju pravo i na naknadu odgovarajućih troškova koji su nastali tijekom obavljanja njihovih dužnosti uz predočenje dokaza o istom. Društvo snosi putne troškove, troškove smještaja i druge troškove povezane s nazočnošću članova Nadzornog odbora na sjednicama Nadzornog odbora i sjednicama odbora i komisija Nadzornog odbora te na Glavnoj skupštini.

VI.

Članovi nadzornog odbora nemaju pravo na otpremninu, dodatne isplate ni na dodjelu dionica Društva.

VII.

U slučaju razmatranja izmjena ove Odluke, Nadzorni odbor će podnijeti Glavnoj skupštini Društva prijedlog izmjena ove Odluke i obrazloženje sukladno primjenjivim propisima.

Ova Odluka stupa na snagu danom njena donošenja.

Ad. 4.

Uprava i Nadzorni odbor predlažu Glavnoj skupštini donošenje sljedeće odluke:

ODLUKA

o izmjenama i dopunama Statuta ŽITA d.d.

Ovom odlukom Statut društva Žito d.d. od 18. srpnja 2025. godine mijenja se i dopunjuje na način kako je to navedeno u daljnjim člancima ove Odluke:

Mijenja se odredba članka 6.1. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„6.1. Temeljni kapital društva iznosi 25.607.675,00 eura (dvadeset pet milijuna šeststo sedam tisuća šeststo sedamdeset pet eura) te je uplaćen u cijelosti.“

II.

Odredba članka 6.10. Statuta Društva briše se u cijelosti.

III.

Mijenja se odredba članka 11. Statuta Društva u cijelosti na način da isti sada glasi kako slijedi:

„11.1. Na Glavnoj skupštini društva mogu sudjelovati dioničari koji su prijavili društvu svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije 6 (šest) dana prije održavanja Glavne skupštine, u koji rok se ne uračunava dan prispijeća prijave društvu te dan održavanja Glavne skupštine i koji su evidentirani kao imatelji dionica pri SKDD-u na zadnji dan roka za prijavu. Prijave se dostavljaju preporučenom poštom ili predaju neposredno na adresu sjedišta društva s naznakom „Prijava za glavnu skupštinu“.

11.2. Glavna skupština mora se sazvati najmanje trideset dana prije dana njezina održavanja. U taj rok se ne uračunava dan objave poziva, dan održavanja Glavne skupštine i rok određen za prijavu sudjelovanja na Glavnoj skupštini iz prethodnog stavka ovog članka.“

IV.

Mijenja se odredba članka 12.2. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„Odluke na Glavnoj skupštini donose se većinom danih glasova (obična većina) osim kad se zakonom ili ovim Statutom propisuje posebna kvalificirana većina koja je potrebna za donošenje točno određenih odluka.“

V.

Iza odredbe članka 12.2 Statuta Društva dodaje se nova odredba članka 12.3., koja glasi kako slijedi:

„12.3. Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovog članka, sve dok su društva za upravljanje obveznim i/ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj imatelji dionica koje predstavljaju najmanje 10% (deset) posto temeljnog kapitala Društva, Glavna skupština donosi:

(a) sljedeće odluke, većinom od najmanje devet desetina (9/10) temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini pri donošenju odluke:

1) odluka o povlačenju dionica Društva s uvrštenja na uređenom tržištu i/ili odluka o prijenosu (uvrštenju) dionica Društva iz višeg u niži segment uređenog tržišta;

2) odluka o izmjenama Statuta, a kojom se na bilo koji način pristupa izmjenama odredbe ovog članka 12.3., članka 19.1., članka 19.4., članka 26.9. i/ili članka 29.5.;

3) odluka o pripajanju Društva, kao pripojenog društva, drugom trgovačkom društvu i/ili o pripajanju Društvu, kao društvu preuzimatelju, drugog trgovačkog društva;
4) odluka o spajanju Društva s drugim trgovačkim društvom ili društvima;
5) odluka o isključenju prava prvenstva postojećih dioničara na upis i uplatu novih dionica;

(b) sljedeće odluke, većinom od najmanje tri četvrtine (3/4) temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini pri donošenju odluke:

1) izmjene Statuta Društva na način da se daje ovlast Upravi i Nadzornom odboru da povećala temelji kapital Društva (odobreni kapital);
2) odluka o povećanju temeljnog kapitala Društva ulozima u novcu i/ili stvarima i/ili pravima;
3) odluka o uvjetnom povećanju temeljnog kapitala.

Radi otklanjanja svake dvojbe, ako se bilo kojom od odluka iz točaka 1) – 3) ovoga stavka 12.3. (b) isključuje pravo prvenstva postojećih dioničara ili u slučajevima kada na temelju tih odluka postojeći dioničari nemaju pravo prvenstva pri upisu novih dionica, takva se odluka donosi većinom propisanom pod točkom 12.3.(a) gore."

Prijašnja odredba članka 12.3. Statuta Društva sada postaje odredba članka 12.4. Statuta Društva.

VI.

Mijenja se odredba članka 13.3. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„13.3. Dioničare mogu zastupati punomoćnici temeljem pisane punomoći. Punomoćnik može biti pravna ili fizička osoba. Ako je punomoćnik pravna osoba, osobom ovlaštenom za njezino zastupanje u smislu ovog Statuta smatra se osoba ovlaštenik za zastupanje punomoćnika čija je ovlast za zastupanje upisana u sudski registar odnosno osoba koju ona ovlasti.“

VII.

Mijenja se odredba članka 19.2. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„19.2. Članovi Nadzornog odbora biraju se, odnosno imenuju na razdoblje do 4 (četiri) godine počevši od dana donošenja odluke o imenovanju, a iste osobe mogu biti ponovno birane.“

VIII.

Mijenja se odredba članka 19.3. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„19.3. Članove nadzornog odbora bira i opoziva Glavna skupština društva. Izbor članova Nadzornog odbora na Glavnoj skupštini vrši se glasovanjem za svakog člana pojedinačno, a odluka o izboru donosi se običnom većinom.“

IX.

Mijenja se odredba članka 19.4. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„19.4. Jednog (1) člana Nadzornog odbora imenuje i opoziva Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB: 58384724129, u svoje ime, a za račun mirovinskih fondova pod upravljanjem koji su dioničari Društva, sve dok isti drži dionice koje predstavljaju najmanje 7% (sedam posto) temeljnog kapitala Društva. Jednog (1) člana Nadzornog odbora imaju pravo imenovati radnici sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje rad i radnopravni odnosi. Navedeno se ne odnosi na imenovanje članova prvog nadzornog odbora prilikom osnivanja društva.“

Mijenja se odredba članka 21.2. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„21.2. Nadzorni odbor donosi svoje odluke većinom od danih glasova., osim ako ovim Statutom ili zakonom nije drukčije određeno. Svaki član Nadzornog odbora ima pravo na jedan glas. Ako su glasovi jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Nadzornog odbora.“

XI.

Mijenja se odredba članka 24.2. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„24.2. Predsjednika i članove Uprave imenuje i razrješuje Nadzorni odbor društva. Nadzorni odbor odlučuje o točnom broju članova uprave, ovlaštenju na zastupanje te njihovoj funkciji.“

XII.

Mijenja se odredba članka 26.8. točka 6. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„6. sklapanje bilo kojeg ugovora čija vrijednost prelazi 3% (tri posto) ukupne imovine iskazane u posljednjim godišnjim konsolidiranim izvještajima društva.“

XIII.

Mijenja se odredba članka 26.8. točka 10. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„10. donošenju odluke koje utječu na strategiju društva i izloženost riziku, posebice strategije i politike upravljanja rizicima koje priprema uprava Društva.“

XIV.

Iza odredbe članka 26.8. Statuta Društva dodaje se nova odredba članka 26.9., koja glasi kako slijedi:

„26.9. Uprava je ovlaštena isključivo uz prethodnu izričitu suglasnost Nadzornog odbora, uz uvjet da je u okviru glasanja članova Nadzornog odbora za davanje takve suglasnosti glasovao i član Nadzornog odbora imenovan u skladu s člankom 19.4. ovog Statuta od strane društva Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB: 58384724129, ako je takav član imenovan, donijeti sljedeće odluke:

svako zaduživanje tekuće godine koje prelazi 2,5 (dva i pola) EBITDA utvrđenu prema posljednjim utvrđenim godišnjim konsolidiranim izvještajima Društva;
svako otuđenje ili stjecanje imovine čija vrijednost prelazi 7% (sedam posto) ukupne imovine iskazane u posljednjim utvrđenim godišnjim konsolidiranim izvještajima Društva.

Prijašnja odredba članka 26.9. Statuta Društva sada postaje odredba članka 26.10.

XV.

Iza odredbe članka 29.4. Statuta Društva dodaje se nova odredba članka 29.5., koja glasi kako slijedi:

„29.5. Neovisno o ranije navedenom, dionićari imaju pravo, ako budu ispunjeni zakonski uvjeti za isplatu dobiti, da im se isplati između 30% (trideset posto) i 50% (pedeset posto) konsolidirane neto dobiti ostvarene u 2025. (dvije tisuće dvadeset petoj), 2026. (dvije tisuće dvadeset šestoj) i 2027. (dvije tisuće dvadeset sedmoj) godini, ali najmanje 0,6 EUR (šezdeset euro centi) po svakoj dionici, kao dividenda. Konačnu odluku o isplati dividende, odnosno upotrebi dobiti, donosi Glavna skupština Društva, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, na prijedlog Uprave Društva sukladno čl. 29. st. 2. Statuta. Za slučaj da u nekoj od navedenih poslovnih godina ne bude ostvareno dovoljno konsolidirane neto dobiti za navedenu isplatu, iznos potreban da dividenda od 0,6 EUR (šezdeset euro centi) bude isplaćena bit će namaknut potrebnim iznosom iz zadržane dobiti Društva ostvarene prethodnim razdobljima“

Prijašnja odredba članka 29.6. Statuta Društva sada postaje odredba članka 29.7. Statuta.

Prijašnja odredba članka 29.7. Statuta Društva sada postaje odredba članka 29.8. Statuta.

Prijašnja odredba članka 29.8. Statuta Društva sada postaje odredba članka 29.9. Statuta.

XVI.

Mijenja se odredba članka 30.1. Statuta Društva na način da ista sada glasi kako slijedi:

„30.1. Podatci i priopćenja društva objavljuju se u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i ostalim pratećim propisima, uključujući, ali ne i ograničeno na službeno glasilo društva i/ili mrežnim stranicama društva. Kada je zakonom određeno da se objavljuju podaci i priopćenja Društva, oni se objavljuju na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, kao glasilo Društva, a ostala priopćenja objavljuju se na internetskoj stranici Društva. Uprava može za pojedini slučaj ili grupu slučajeva odlučiti da se navedena priopćenja objave i putem drugih javnih glasila.“

XVII.

U ostalom dijelu Statut Društva ostaje neizmijenjen.

Ova Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Društva stupa na snagu upisom u sudski registar Trgovačkog suda u Osijeku.

Ovlašćuje se Nadzorni odbor da utvrdi pročišćeni tekst Statuta u skladu s ovom Odlukom o izmjenama i dopunama Statuta.

Ad. 5.

Donosi se:

ODLUKA

O OPOZIVU ČLANA NADZORNOG ODBORA

I. Kao član Nadzornog odbora opoziva se Željko Senjić, Osijek, Ivana Gundulića 72, OIB: 29284546442.

II. Mandat članu Nadzornog odbora prestaje danom donošenja ove Odluke.

Ad. 6.

Temeljem prijedloga Nadzornog odbora donosi se:

ODLUKA

O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA

I. Za člana Nadzornog odbora imenuje se Ante Kušurin, Zagreb, Ulica grada Mainza 17, OIB: 14983481744

II. Mandat člana Nadzornog odbora određen je na točno utvrđeno vrijeme te ističe danom kada dioničar Allianz ZB d.o.o. imenuje svog člana Nadzornog odbora sukladno odredbi članka 19.4. Statuta, u skladu s izmjenama i dopunama Statuta, pod uvjetom da iste budu usvojene temeljem odluke pod točkom Ad. 4 dnevnog reda.

Obrazloženje prijedloga i životopis:

Spol: muško

Godina rođenja: 1983.

Državljanstvo: hrvatsko

G. Ante Kušurin iskusni je stručnjak za privatni kapital s više od petnaest godina iskustva u ulaganjima i rukovodećim ulogama u industrijskom i tehnološkom sektoru s dokazanom uspješnošću u prepoznavanju prilika, provedbi i upravljanju strateškim ulaganjima na globalnoj razini. Član je uprava (odnosno upravljačkih korporativnih tijela) više društava za upravljanje portfeljima, s izraženom stručnom sposobnosti u operativnim unapređenjima, strategijama rasta i stvaranju vrijednosti. Danas je partner u društvu One Equity Partners gdje vodi ulaganja u industrijskom i tehnološkom sektoru i član uprave (odnosno upravljačkih korporativnih tijela) u Comau, EthosEnergy, Associated Spring, Siti B&T, Acteon, Amey plc, Infobip te predsjednik nadzornog odbora u Myberg d.o.o. i Kugar Holding d.o.o.

G. Kušurin prethodno je bio član nadzornih odbora brojnih trgovačkih društava (W. W. Williams, Dragonfly Financial Technologies, Rizing, Inertech, Voltyre) gdje je sudjelovao u nadzoru strateškog razvoja društava, podršci upravljačkim timovima u provedbi strateških inicijativa te unaprjeđenju operativnog poslovanja. Također, radio je kao analitičar investicijskog bankarstva u NM Rothschild & Sons fokusirajući se na sektor robe široke potrošnje i maloprodaje, te je sudjelovao u M&A transakcijama, financijskom modeliranju i pružanju strateških savjetodavnih usluga međunarodnim klijentima.

Na Sveučilištu u Oxfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, stekao je titulu magistra poslovne administracije (MBA) na Poslovnoj školi Saïd te titulu magistra geografije (M.Sc. in Geography) na Fakultetu za geografiju i okoliš (School of Geography and the Environment). Na Sveučilištu u Washingtonu stekao je titulu prvostupnika poslovne administracije u području financija (B.B.A. in Finance) na Poslovnoj školi Foster (Foster School of Business).

Posjeduje široku stručnost u području privatnog kapitalu, spajanja i preuzimanja (M&A), analizi strateških ulaganja, upravljanju portfeljnim kompanijama, prekograničnim transakcijama, upravljanju odborima te u industrijskom i tehnološkom sektoru. Tijekom svoje profesionalne karijere stekao je značajno iskustvo u evaluaciji investicijskih prilika te nadzoru nad provedbom strateških poslovnih planova u različitim industrijskim i tehnološkim sektorima. Takvo iskustvo omogućuje mu aktivan doprinos radu Nadzornog odbora, osobito u području strateškog usmjeravanja Društva, razmatranja investicijskih projekata, procjene potencijalnih akvizicija i partnerstava te nadzora nad provedbom dugoročnih razvojnih strategija. Njegovo iskustvo u radu upravljačkih i nadzornih tijela doprinosi jačanju sustava korporativnog upravljanja, unaprjeđenju procesa donošenja odluka te osiguravanju učinkovitog nadzora nad upravljanjem Društvom.

G. Kušurin nije ni u kakvom odnosu sa Žito Grupom niti s osobama povezanim sa Žito Grupom te nije dioničar društva Žito d.d. Sukladno propisanim kriterijima, u slučaju izbora, smatra se neovisnim članom nadzornog odbora. Predloženim izborom člana doprinosi se uravnoteženoj zastupljenosti spolova u odboru.

Temeljem prijedloga Nadzornog odbora donosi se:

ODLUKA

O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA

I. Za člana Nadzornog odbora imenuje se dr. sc. Vlado Guberac, Osijek, Ulica vrba 20, OIB: 32229013716.

II. Mandat članu Nadzornog odbora počinje danom donošenja ove Odluke i traje 4 (četiri) godine.

Obrazloženje prijedloga i životopis:

Spol: muško

Godina rođenja: 1965.

Državljanstvo: hrvatsko

Dr. sc. Vlado Guberac redoviti je profesor u trajnom zvanju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prorektor za transfer tehnologija, inovacije i suradnju s gospodarstvom na istom sveučilištu, podpredsjednik Hrvatske agronomske komore, predsjednik Upravnog vijeća Poljoprivrednog instituta Osijek, član Saborskog odbora za podjelu državnih nagrada za znanost te predsjednik nadzornog odbora u društvu Tera Tehnopolis d.o.o. Dobitnik je nagrada Zlatna plaketa „Grb Grada Osijek“ u području znanosti u 2019. i Zlatna plaketa Županije Osječko-baranjske u području znanosti u 2020.godini. Objavio je 85 izvornih znanstvenih radova uključujući stručne radove, sveučilišni udžbenik, monografiju, internu skriptu te znanstvene radove indeksirane u WoS-u (Web of Science).

Dr. sc. Guberac prethodno je obnašao funkcije:

rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2017.-2025.)
dekan Poljoprivredno fakulteta u Osijeku (2005.-2017.)
predsjednik Stručnog povjerenstva za podjelu državnih nagrada za znanost; biotehničko područje (2017.-2020.)
član Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi (2016.-2021.)
član Područnog znanstvenog vijeća za biotehničke znanosti (2013.-2017.)
član Matičnog odbora za biotehničke znanosti (2009.-2013.)
voditelj smjera poslijediplomskog doktorskog studija “Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo” (2006.-2017.)
prodekan za nastavu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku (2001.-2005.)
glavni tehnolog u UPI-RO „Ivanjsko polje“ Bosanski Brod (1989.-1992.)

Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1989. godine, magistrirao 1993. godine te doktorirao na istom fakultetu 1996. godine. Od 1997. godine obnaša znanstveno-nastavna zvanja, počevši od docenta, preko izvanrednog profesora (2000.) i redovitog profesora (2003.), redovitog profesora u trajnom zvanju od 2007. godine. Tijekom svoje karijere pohađao je specijalizacije i studijske boravke na uglednim institucijama, uključujući University of Hohenheim u Njemačkoj (2005.) i BOKU University u Beču (2004.), te specijalizacije u Njemačkoj, 1997. u sjemenskoj kući SUET-Saat und Erntetechnik GmbH i 1990. na institutu Institut für Landwirtschaftliche und Boden Kultur.

U znanstveno-istraživačkom radu u posljednjem razdoblju ističu se projekti u području genetike i proizvodnje pšenice. Bio je voditelj VIP projekta Ministarstva poljoprivrede (2016.-2018.) pod nazivom Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava maksimalnim iskoristenjem genetskih potencijala domaćeg sortimenta pšenice, te suradnik na VIP projektu Ministarstva poljoprivrede (2012.-2014.) pod nazivom Adaptabilnost hrvatskog sortimenta pšenice u uvjetima klimatskih promjena. Sudjelovao je i u međunarodnim bilateralnim projektima u Mađarskoj i Austriji (2008.-2010.), fokusiranim na genetsku i fenotipsku raznolikost u oplemenjivanju pšenice i primjenu mikrosatelitskih markera.

S obzirom na dugogodišnje profesionalno iskustvo i prepoznatu stručnost kandidata u području poljoprivrede, koja ujedno predstavlja jednu od ključnih djelatnosti Društva, smatra se da kandidat raspolaže relevantnim znanjima, iskustvom i kompetencijama potrebnima za kvalitetno i odgovorno obavljanje dužnosti člana Nadzornog odbora. Takvo sektorsko znanje omogućuje kandidatu da konstruktivno doprinosi raspravama i donošenju odluka Nadzornog odbora, osobito u području strateškog razvoja poslovanja Društva te nadzora nad provedbom poslovne i investicijske strategije Društva u segmentu poljoprivrede. Nadalje, njegovo razumijevanje regulatornog i tržišnog okruženja u kojem djeluje poljoprivredni sektor može doprinijeti kvalitetnijoj procjeni operativnih i tržišnih rizika, kao i identificiranju novih poslovnih prilika. Smatra se da će njegovo iskustvo i stručnost dodatno doprinijeti uravnoteženom i komplementarnom profilu Nadzornog odbora, jačanju stručnih kompetencija ovog tijela te učinkovitom obavljanju njegove nadzorne funkcije u odnosu na Upravu Društva.

Kandidat je dioničar Društva, pri čemu njegov udio u temeljnom kapitalu ne doseže dvadeseti dio temeljnog kapitala Društva te, djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima, ne može imati prevladavajući utjecaj na Društvo, slijedom čega bi se u slučaju izbora smatrao neovisnim članom nadzornog odbora. Predloženim izborom člana doprinosi se uravnoteženoj zastupljenosti spolova u odboru.

Temeljem prijedloga Nadzornog odbora donosi se:

ODLUKA

O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA

I. Za člana Nadzornog odbora imenuje se Ivana Turjak-Čehobin, Zagreb, Lanište 1A, OIB: 39510789818.

II. Mandat članu Nadzornog odbora počinje danom donošenja ove Odluke i traje 4 (četiri) godine.

Obrazloženje prijedloga i životopis:

Spol: žensko

Godina rođenja: 1973.

Državljanstvo: hrvatsko

Ivana Turjak-Čebohin je ovlašteni eksterni i interni revizor s dugogodišnjim iskustvom rukovođenja revizijama velikih nacionalnih i međunarodnih grupa iz nefinancijskog sektora. Tijekom svoje karijere stekla je značajno iskustvo u savjetovanju iz područja računovodstva, financija, održivosti i korporativnog upravljanja te u pružanju podrške organizacijama pri uspostavi procesa i kontrolnih mehanizama u području financijskog i nefinancijskog izvještavanja. Također ima iskustvo u provođenju eksternog i neovisnog nadzora poslovanja kao podrške upravi, nadzornim odborima i njihovim pododborima (revizijskim odborima), kao i u obavljanju poslova internog revizora.

Područje njezina profesionalnog interesa uključuje i nefinancijsko izvješćivanje, odnosno održivo poslovanje. Uz sudjelovanje u revizijama nefinancijskih izvješća, bila je koordinator inicijativa te predavač i organizator događaja na temu održivosti. Posljednjih nekoliko godina radi kao konzultant u području računovodstva i financija te obnaša funkciju direktora u društvu ITC poslovno savjetovanje d.o.o., pružajući savjetodavne usluge renomiranim domaćim klijentima te međunarodnim poslovnim grupama. Također, zamjenik je predsjednika nadzornog odbora u društvu Autotransport Karlovac d.o.o.

Ivana Turjak-Čebohin je prethodno obnašala funkcije:

direktor u reviziji, Deloitte d.o.o. (2016 – 2023, Zagreb)
ovlašteni revizor i angažirani partner na revizorskim angažmanima za portfelj klijenata nefinancijskog sektora
partner za kontrolu kvalitete na većim i/ili rizičnijim angažmanima
član rukovodstva Odjela revizije zadužen za poslovni razvoj funkcije revizije na tržištu Hrvatske
voditelj inicijativa i predavač na stručnim edukacijama
viši manager u reviziji, Deloitte d.o.o. (2015 – 2016, Zagreb)
vođenje kompleksnih revizijskih angažmana za međunarodne grupe i velike domaće klijente
koordinacija međunarodnih revizorskih timova i komunikacija s upravama i revizijskim odborima
manager u reviziji, Deloitte d.o.o. (2004 – 2015, Zagreb)

vođenje revizijskih angažmana i koordinacija timova u skladu s međunarodnim revizijskim standardima
od asistenta do project managera u reviziji, Deloitte d.o.o. (1997 – 2004, Zagreb)
asistent u reviziji, Fair & Correct (1996 – 1997, Osijek)

Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer financije. Posjeduje certifikat ovlaštenog revizora koji je stekla pri Hrvatsku udruga revizora te certifikat ovlaštenog internog revizora pri Hrvatsku zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Sekcija internih revizora. Također je članica Association of Chartered Certified Accountants (ACCA) te je stekla i ACCA certifikat iz područja održivog financiranja (Certificate in Sustainability Finance).

Dodatno se usavršavala u području upravljanja projektima financiranim iz fondova Europske unije kroz program za voditelje izrade i provedbe EU projekata pri Pučkom otvorenom učilištu Algebra. Članica je relevantnih profesionalnih udruga, uključujući Hrvatsku udrugu revizora, ACCA, Hrvatsku revizorsku komoru, Odbor za revizijske standarde i profesionalnu etiku, Hrvatsku zajednicu računovođa i financijskih djelatnika, Sekcija internih revizora te Hrvatski institut internih revizora.

Ivana Turjak-Čebohin posjeduje dugogodišnje iskustvo u reviziji, financijama i korporativnom upravljanju, s izraženim vještinama strateškog planiranja, nadzora, upravljanja timovima i osiguravanja kvalitete financijskog i nefinancijskog izvještavanja. Njezino iskustvo u području nadzora financijskog i nefinancijskog izvještavanja, procjene rizika i uspostave sustava internih kontrola može značajno doprinijeti radu Nadzornog odbora, osobito u segmentu nadzora financijskog poslovanja, upravljanja rizicima i rada revizijskog odbora. Njezine komunikacijske, pregovaračke i organizacijske vještine, zajedno sa sposobnošću procjene rizika i donošenja neovisnih odluka, čine je kvalificiranom za učinkovito obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ivana Turjak-Čebohin nije ni u kakvom odnosu sa Žito Grupom niti s osobama povezanim sa Žito Grupom te nije dioničar društva Žito d.d. Sukladno propisanim kriterijima, u slučaju izbora, smatra se neovisnim članom nadzornog odbora. Predloženim izborom člana doprinosi se uravnoteženoj zastupljenosti spolova u odboru.

Ad. 7.

Temeljem prijedloga Uprave i Nadzornog odbora donosi se:

ODLUKA

O STJECANJU I RASPOLAGANJU VLASTITIM DIONICAMA

Ovom odlukom Glavna skupština Društva ovlašćuje Upravu Društva na stjecanje vlastitih dionica Društva oznake ZTOS-R-B, ISIN oznake HRZTOSRB0002 u roku od 5 (pet) godina od ove odluke Glavne skupštine Društva i to bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine Društva, pod sljedećim uvjetima:

Najveći broj dionica koji Društvo može steći temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već drži, ne smije prijeći 3% (tri posto) temeljnog kapitala Društva u trenutku stjecanja.
Uprava Društva obvezna je stjecati vlastite dionice na organiziranom tržištu vrijednosnih papira.

Cijena po kojoj se kupuju vlastite dionice ne smije biti iznad 10% (deset posto), odnosno ispod 10% (deset posto) prosječne tržišne cijene koja je za te dionice ostvarena tijekom prethodnih 15 (petnaest) dana trgovanja.
Društvo je obvezno stvoriti propisane rezerve za vlastite dionice tako da neto aktiva Društva iskazana u financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu Društvo mora imati, a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala računski umanjiti za iznos za koji taj kapital još nije uplaćen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju.
U poslovnoj godini u kojoj je Društvo steklo vlastite dionice, u rezerve za te dionice u toj godini moraju se unijeti i iskazati iznosi koji odgovaraju iznosima plaćenim za stjecanje vlastitih dionica. U te se rezerve mogu unositi i iznosi iz statutarnih rezervi, ako je statutom određeno da ih se može koristiti za tu namjenu, kao i iznosi iz drugih rezervi iz dobiti koji prelaze iznose prenesenog gubitka koje nije bilo moguće pokriti iz neto dobiti poslovne godine. Rezerve za vlastite dionice smiju se ukinuti samo ako se te dionice otuđe ili povuku ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti vlastitih dionica.
Uprava Društva mora izvijestiti sljedeću Glavnu skupštinu Društva o razlozima i svrsi stjecanja dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu, te o protuvrijednosti onoga što je Društvo dalo za te dionice.

II.

Pri provedbi ove Odluke Uprava je dužna osobito voditi računa, u mjeri u kojoj je to razumno moguće, o tome da stjecanje vlastitih dionica nema za posljedicu da g. Marko Pipunić, Osijek, Ulica Franje Krežme 3, OIB: 36259363127, Marijana Majić Pipunić, Osijek, Ulica Franje Krežme 3, OIB: 57621234908, zajedno s njima povezanim osobama (uključujući društvo SURIMAR d.o.o., Osijek, Đakovština 3, OIB: 28162934555), u bilo kojem trenutku izravno ili neizravno zajednički raspolažu dionicama koje daju pravo na više od 75% ukupnog broja glasova u Društvu.

Uprava Društva može raspolagati vlastitim dionicama koje već drži ili ih je stekla na temelju odredbi ove odluke Glavne skupštine o davanju ovlasti Upravi Društva na stjecanje vlastitih dionica i izvan organiziranog tržišta vrijednosnih papira (primjerice raspolaganjem u okviru ESOP programa, programa dodjele opcijskih dionica, programa nagradivanja članova uprave i drugih raspolaganja vlastitim dionicama, kao sredstvo plaćanja za potencijalne akvizicije poslovnih udjela, dionica ili drugih vrijednosnih papira u trgovačkim društvima ili pravnim subjektima od strane Društva i sl.), a da za to nije potrebna posebna odluka Glavne skupštine Društva.

Ovom odlukom isključuje se u cijelosti pravo prvenstva postojećih dioničara na prenošenje dionica Društvu i na stjecanje vlastitih dionica Društva (pri stjecanju i raspolaganju vlastitim dionicama).

III.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

III. POZIV DIONIČARIMA

Temeljni kapital Društva iznosi 25.607.675,00 eura (dvadeset pet milijuna šeststo sedam tisuća šeststo sedamdeset pet eura) i podijeljen je na 25.607.675 (dvadeset pet milijuna šeststo sedam tisuća šeststo sedamdeset pet) redovnih dionica nominalnog iznosa svake dionice 1,00 EUR (jedan euro) koje se u kompjuterskom sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (SKDD) vode pod oznakom ZTOS-R-B.

Pravo glasa na Glavnoj skupštini ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica. Svaka dionica daje pravo na jedan glas.

U vrijeme sazivanja Glavne skupštine Društvo drži 247.790 (dvjestо četrdeset sedam tisuća sedamsto devedeset) vlastitih dionica, odnosno 0,97% (nula zarez devedeset sedam posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Pozivaju se dioničari društva ŽITO d.d. da sudjeluju u radu Glavne skupštine.

Pravo sudjelovanja u radu Glavne skupštine i korištenje prava glasa, sukladno čl. 11. stavak 1. Statuta, imaju dioničari koji kumulativno ispunjavaju ove uvjete:

da podnesu prijavu za sudjelovanje do 15. travnja 2026., odnosno najkasnije 6 (šest) dana prije održavanja Glavne skupštine, u koji rok se ne uračunava dan prispijeća prijave Društvu
da su evidentirani kao imatelji dionica pri SKDD-u na zadnji dan roka za prijavu.

Prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini dostavljaju se preporučenom poštom ili predaju neposredno na adresu sjedišta Društva (Dakovština 3, Osijek) s naznakom: „Prijava za Glavnu skupštinu“.

Dioničar može pravo glasa na Glavnoj skupštini ostvariti i preko opunomoćenika sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Statuta društva ŽITO d.d.

Opunomoćenik koji će u ime dioničara podnositi prijavu za sudjelovanje na Glavnoj skupštini i/ili zastupati dioničare dužan je priložiti punomoć u pisanom obliku. Punomoćnik može biti pravna ili fizička osoba. Punomoć mora sadržavati naznaku opunomoćenika, naznaku dioničara koji izdaje punomoć, ukupan broj dionica odnosno broj glasova kojima dioničar raspolaže, ovlast da sudjeluje i glasuje u ime dioničara na Glavnoj skupštini društva te dan izdavanja i vrijeme važenja punomoći. Preporuča se korištenje obrasca punomoći koji je dostupan je na službenoj internetskoj stranici Društva (https://zito.hr/hr/investitori/korporativno-upravljanje).

U prijavi je, da bi bila valjana, potrebno je navesti, odnosno uz nju priložiti sljedeće:

1) Prijava za dioničara- fizičku osobu
- ime i prezime, prebivalište, OIB, broj računa u SKDD-u i ukupan broj dionica (broj glasova na Glavnoj skupštini)

2) Prijava za dioničara- pravnu osobu
- tvrtka, odnosno naziv pravne osobe, sjedište i adresa, OIB, broj računa u SKDD-u i ukupan broj dionica (broja glasova na Glavnoj skupštini)
- preslika izvatka iz sudskog registra odnosno drugog registra o upisu osoba ovlaštenih za zastupanje te pravne osobe iz tekuće godine
- punomoć za zastupanje punomoćnika pravne osobe, ako pravnu osobu ne zastupa osoba ovlaštena za zastupanje prema odredbama zakona

3) Prijava koju ponosi punomoćnik dioničara

a) punomoćnik fizička osoba
- ime i prezime, prebivalište i OIB punomoćnika
- ime i prezime/tvrtka (naziv), adresa prebivališta/sjedišta, OIB dioničara koje(g) punomoćnik zastupa, za svakog od njih broj računa otvorenog u SKDD-u i ukupan broj dionica (broj glasova na Glavnoj skupštini) svih zastupanih dioničara
- u privitku prijave dostavljaju se i sve pojedinačne punomoći dioničara na preporučenom obrascu

b) punomoćnik pravna osoba
- tvrtka, odnosno naziv pravne osobe, sjedište i adresa i OIB punomoćnika
- ime i prezime/tvrtka (naziv), adresa prebivališta/sjedišta, OIB dioničara koje(g) punomoćnik zastupa, za svakog od njih broj računa otvorenog u SKDD-u i ukupan broj dionica (broj glasova na Glavnoj skupštini) svih zastupanih dioničara
- u privitku prijave dostavljaju se pojedinačne punomoći dioničara u pisanom obliku, a ako je dioničar pravna osoba, u privitku se dostavlja i preslika izvatka iz sudskog registra ili drugog registra iz tekuće godine u koji je upisana pravna osoba, ovjereni prijepis ili druga javna isprava iz koje je vidljivo da je punomoć potpisala osoba koja je po zakonu ovlaštena zastupati tu pravnu osobu.

Za maloljetne osobe i poslovno nesposobne ili ograničeno poslovno sposobne fizičke osobe prijavu podnosi i zastupa ih zakonski zastupnik koji prijavi mora priložiti izvornik ili presliku odnosno ovjerovljeni prijepis isprave iz koje proizlazi njegov status zakonskog zastupnika.

Prijava za sudjelovanje na Glavnoj skupštini, punomoći i svi prilozi moraju biti na hrvatskom jeziku, a ako su na stranom jeziku treba im biti priložen prijevod na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača.

Dioničari, zastupnici i punomoćnici dioničara koji ne ispune obveze urednog prijavljivanja u rad Glavne skupštine ili koji nisu priložili predviđene isprave u skladu s ovim Pozivom, neće imati pravo sudjelovanja i odlučivanja na Glavnoj skupštini Društva.

Sukladno članku 15.1. Statuta dioničari sami snose vlastite troškove sudjelovanja u radu Glavne skupštine.

Poziv za Glavnu skupštinu, sva dokumentacija koju treba podastrijeti glavnoj skupštini i materijali koji služe kao podloga za donošenje odluka te obrazac prijave sudjelovanja na Glavnoj skupštini i predloženi obrasci punomoći kojima se mogu koristiti dioničari dostupni su na internetskoj stranici Društva https://zito.hr/hr/investitori/korporativno-upravljanje pod kategorijom Glavna skupština, sukladno članku 277. i članku 280.a Zakona o trgovačkim društvima, a dioničari ih mogu dobiti na uvid i u sjedištu Društva svakog radnog dana od 9,00 do 14,00 sati od objave ovog Poziva.

Ako na Glavnoj skupštini ne bude kvoruma iduća Glavna skupština održati će se s istim dnevnim redom i na istom mjestu dana 30. travnja 2026. godine s početkom u 11:00 sati.

Dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnog kapitala Društva mogu zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red glavne skupštine i da se to objavi. Uz svaki novi predmet na dnevnom redu mora se dati obrazloženje ili prijedlog odluke. Zahtjev za stavljanje nekog predmeta na dnevni red Društvo mora primiti najmanje 24 (dvadeset četiri) dana prije održavanja glavne skupštine, a u taj rok se ne uračunava dan prispijeća zahtjeva Društvu. Prijedlozi dioničara s navođenjem njihova imena i prezimena, obrazloženja i eventualnog stava uprave moraju biti dostupni osobama navedenim u članku 281. stavku 1. do 3. Zakona o trgovačkim društvima pod tamo navedenim pretpostavkama ako dioničar najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine Društva dostavi na adresu sjedišta Društva svoj protuprijedlog prijedlogu odluke kojeg je dala Uprava i Nadzorni odbor Društva o nekoj određenoj točki s obrazloženjem. Dan prispijeća prijedloga Društvu ne uračunava se u taj rok. Prijedlog će biti dostupan na internetskoj stranici Društva. Ako se dioničar ne koristi spomenutim pravom to nema za posljedicu gubitak prava na stavljanje protuprijedloga na glavnoj skupštini Društva. Prijedlozi dioničara o izboru članova nadzornog odbora ili o imenovanju revizora Društva ne moraju biti obrazloženi. Uprava mora na glavnoj skupštini Društva dati svakome dioničaru na njegov zahtjev obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu. Obveza davanja obavještenja odnosi se i na pravne i poslovne odnose Društva s povezanim društvima, sve sukladno članku 287. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima.

Pozivaju se sudionici da dođu na mjesto održavanja Glavne skupštine najmanje jedan sat prije njenog početka radi pravodobnog popisa sudionika i podjele materijala za sudjelovanje u radu Glavne skupštine. Prilikom registracije, dioničari odnosno njihovi punomoćnici ili zastupnici moraju predočiti zakonom propisanu važeću identifikacijsku ispravu, a za punomoćnike koji su pravne osobe mora se predati izvod iz sudskog registra odnosno odgovarajućeg registra u koji je upisana ta pravna osoba ili druga odgovarajuća javna isprava, ako to nije učinjeno prigodom podnošenja prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini. Nakon registracije, sudionici mogu napustiti Glavnu skupštinu samo uz prethodnu prijavu sve do zaključenja Glavne skupštine.

U radu Glavne skupštine isključuje se javnost.

ŽITO d.d.

AI assistant

ŽITO d.d. — Proxy Solicitation & Information Statement 2026

14846_agm-r_2026-03-12_151c55f9-1e6c-4aa4-b8da-87c59f91a411.pdf

GLAVNU SKUPŠTINU

I. DNEVNI RED

II. PRIJEDLOZI ODLUKA

II. Načela određivanja primitaka

III. Struktura primitaka

Fiksni dio primitaka

Varijabilni dio primitaka

V. Usklađenost s plaćama zaposlenika

VI. Donošenje, provedba i nadzor Politike

VII. Odstupanja od Politike primitaka

VIII. Završne odredbe

Ad. 3.

ODLUKA

O NAKNADI ZA RAD ČLANOVA

NADZORNOG ODBORA

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

Ad. 4.

ODLUKA

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

XV.

XVI.

XVII.

ODLUKA

ODLUKA

ODLUKA

O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA

ODLUKA

O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA

II.

III. POZIV DIONIČARIMA

More from ŽITO d.d.

ŽITO d.d. Proxy Solicitation & Information Statement 2026