Zagrebačka burza d.d.

Annual Report • Apr 27, 2021

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

O STANJU DRUŠTVA I POSLOVANJU U 2020. GODINI

Zagreb, travanj 2021. godine

Sadržaj

stranica

Izvješće poslovodstva	1
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja	25
Odgovornosti Uprave za Godišnje izvješće	28
Izvješće neovisnog revizora dioničarima Zagrebačke burze d.d.	29
Financijski izvještaji
Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	34
Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju	35
Nekonsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama	36
Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku	37
Bilješke uz financijske izvještaje

1. IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

1.1 Riječ Uprave

Godina 2019. na domaćem tržištu kapitala zaključena je u pozitivnim tonovima i činilo se da 2020. može biti samo još bolja. Malo je tko mogao pretpostaviti da će se u posljednjih godinu dana zbiti nevjerojatan slijed događaja kojima u povijesti gotovo nema pandana. Od svega što se eventualno moglo dogoditi, globalna pandemija dosad neviđenih razmjera bila je među nevjerojatnijim opcijama, no danas je realnost u kojoj svijet živi. Uspostavljeni su novi modaliteti poslovanja i svakodnevice općenito, a sjećanje na "predpandemični" život i poslovanje ponekad se čine nevjerojatno blijedima i dalekima.

Potresi koji su u dvije serije zahvatili Hrvatsku činili su se još nevjerojatnijima, ali i njih ćemo morati pridružiti bilješci o 2020. godini. Unatoč i usprkos ovim nezamislivim događanjima, domaće tržište kapitala pokazalo se dovoljno robusnim i otpornim ne samo da opstane već i da avansira kroz nova izdanja dionica, nove investicijske proizvode, unaprjeđenje svojih usluga i brojne druge korake koji možda nisu uvijek u prvome planu, ali značajno doprinose kvaliteti i učinkovitosti samog tržišta te boljoj usluzi za sve njegove sudionike.

Početkom ožujka Zagrebačka burza bila je među više od 90 svjetskih burzi na kojima je simboličkim zvukom zvona označen početak trgovanja povodom Međunarodnog dana žena, kako bi se skrenula pažnja na važnu ulogu poslovnog sektora u unaprjeđenju ravnopravnosti spolova, a u svrhu postizanja ciljeva održivog razvoja i podizanja svijesti o načelima osnaživanja žena. Događanju je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Na brojnim drugim događanjima fizički ili virtualno okupili smo više od 900 pojedinaca, razmjenjujući znanja i iskustva te doprinoseći kreiranju mreže dionika važnih za kvalitetno funkcioniranje tržišta kapitala. Kroz investicijske konferencije na kojima je sudjelovalo više od 200 pojedinaca povezivali smo investitore i analitičare s našim izdavateljima kako bismo i u ovim izazovnim vremenima omogućili platformu za razmjenu informacija te naglasili važnost pravodobnog informiranja i izvještavanja u kriznim okolnostima. Također, kontinuirano smo naglašavali nužnost potpunog i pravovremenog informiranja investicijske javnosti o utjecaju COVID krize na poslovanje samih izdavatelja.

U svibnju je održan prvi ovogodišnji investicijski webcast za izdavatelje iz Vodećeg tržišta, a u studenom Prime Plus online investicijska konferencija, uz sudjelovanje kompanija iz Vodećeg tržišta te nekoliko kompanija iz Službenog tržišta, dok su po prvi put sudjelovale i kompanije uvrštene na Makedonsku burzu. U prosincu su održani tradicionalni zimski Investicijski dani Ljubljanske i Zagrebačke burze, prvi put u online izdanju. Na svim ovim događanjima sudjelovali su analitičari i investitori iz 60-ak investicijskih društava i banaka iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Estonije, Finske, Luksemburga, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država te Turske. Izuzetan odaziv svjedoči u prilog činjenici da je u ovakvim zahtjevnim okolnostima održavanje otvorenog dijaloga između kompanija i investicijske javnosti te promoviranje najviših standarda transparentnosti važnije nego ikada.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Središnje klirinško depozitarno društvo i Zagrebačka burza održali su u lipnju svoju 11. godišnju edukaciju namijenjenu društvima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Zagrebačke burze. Ove godine edukativni skup po prvi je put održan virtualno, a sudjelovalo je rekordnih 160 predstavnika izdavatelja, kojima su i ove godine prezentirani noviteti vezani uz regulativu tržišta kapitala te druge srodne teme. Održane su i radionice vezane uz novi Kodeks korporativnog upravljanja Hanfe i Burze, kako bi se izdavateljima olakšala primjena odredbi Kodeksa te izvještavanje o istima.

Akademija Zagrebačke burze u svibnju je obilježila 10. godišnjicu svoga rada. Utemeljena 2010. kao edukativni odjel Zagrebačke burze, uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj, danas je najveći pružatelj usluga edukacije o financijskim tržištima u Hrvatskoj. Akademija je do sada razvila ukupno preko 80 različitih programa te organizirala više od 500 edukativnih događanja kroz koje je prošlo više od 10.000 sudionika, od čega su za njih otprilike 70%-ak osigurane besplatne edukacije. Izuzetan naglasak Akademija stavlja na edukaciju mladih, posebno srednjoškolaca i studenata, kojih je educirano više od 5.000, iz čitave Hrvatske, Europe i svijeta (Brazila, Južne Afrike, Kanade, Kine, SAD-a i drugih zemalja). U skladu s novim pandemijskim okolnostima, Akademija je u travnju uspješno održala prve online seminare, uz odličan odaziv polaznika, a u konačnici je zabilježen i porast broja seminara i sudionika od otprilike 15%. Također, krajem godine potpisom sporazuma o suradnji Montenegro berza i Zagrebačka burza uspostavile su partnerski odnos primarno na području edukacije, s ciljem unaprjeđenja stručnih znanja te profesionalnog usavršavanja sudionika crnogorskog tržišta kapitala putem edukacija Akademije Zagrebačke burze.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić imenovana je u Securities and Markets Stakeholder Group (SMSG) ESMA-e (European Securities and Markets Authority). Ovo tijelo centralnog europskog regulatora za tržišta kapitala čini 30 pojedinaca koji zastupaju interese različitih kategorija dionika financijskog tržišta EU. Tijelo ima savjetodavnu ulogu te olakšava dijalog između ESMA-e i ključnih sudionika financijskih tržišta EU, ukazuje na nedosljednosti u primjenama EU regulative te nadzornim praksama u državama članica i općenito savjetuje ESMA-u vezano uz standarde, smjernice, preporuke i politike tržišta. Izabrani članovi započeli su svoj četverogodišnji mandat 1. srpnja 2020.

Europska komisija imenovala je Zagrebačku burzu članom Tehničke stručne skupine za mala i srednja poduzeća, što je značajan korak za Progress tržište Burze, namijenjeno upravo SME segmentu. Zagrebačka burza i do sada je bila aktivni sudionik u dijalogu s tijelima Europske unije na ovu temu, a odabirom u ovo tijelo Europske komisije bit će omogućeno još aktivnije sudjelovanje u kreiranju europskih politika prema malim i srednjim poduzećima. Tehnička skupina tijelo je kojem je cilj pružiti Komisiji stručna mišljenja i analize vezane uz mala i srednja poduzeća te utvrditi područja na kojima bi mogle biti potrebne daljnje mjere i poboljšanja, osobito kada se radi o pristupu kapitalu za takva poduzeća. Progress tržište bilo je među prvima registrirano kao rastuće tržište za mala i srednja poduzeća, a dio je razvojno orijentirane strategije Zagrebačke burze kojoj je cilj stvoriti uvjete koji kompanijama u svim fazama rasta mogu osigurati kapital potreban za rast te na taj način doprinijeti stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost.

Burza je ponovno uspješno okončala godišnji akreditacijski proces za lokalnog operatera LEI oznaka od strane Globalne LEI zaklade (GLEIF), čime je još jednom potvrđena kvaliteta ove usluge. Burza je ovlaštena izdavati LEI oznake subjektima registriranima u 12 zemalja, upravlja s više od 1.200 LEI oznaka, a pritom je kontinuirano među najboljim operaterima LEI oznaka u svijetu, prema mjesečnim izvješćima o kvaliteti podataka koje objavljuje GLEIF.

Četiri društva uvrštena na Zagrebačku burzu - AD Plastik, Arena Hospitality Group, Ilirija i Zagrebačka burza - izabrana su za sudjelovanje u programu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) usmjerenom analizama malih i srednjih poduzeća, koji je startao u svibnju. Cilj je programa povećati javnu dostupnost analitičkih materijala za mala i srednja poduzeća uvrštena na regionalne burze. Program je u potpunosti usklađen s ciljevima Akcijskog plana za izgradnju unije tržišta kapitala Europske komisije, koji posebno naglašava važnost olakšavanja pristupa financiranju, uključujući rizični kapital, osobito za mala i srednja poduzeća, kao jedno od pet prioritetnih područja za razvoj tržišta.

Vodeće tržište, najzahtjevniji segment Burze, dobilo je šestog izdavatelja, Hrvatski telekom d.d., a tijekom godine na uređeno tržište uvršteno je ukupno 5 novih izdanja.

U srpnju je započelo računanje novog dioničkog indeksa, CROBEX10tr, jedanaestog dioničkog indeksa Zagrebačke burze i drugog indeksa ukupnoga prinosa, kako bi se ulagateljima ponudio veći broj obradivih podataka te olakšalo donošenje investicijskih odluka kao i omogućilo sveobuhvatnije i jednostavnije praćenje tržišnih kretanja. Ovakvi indeksi ujedno su prikladni i za izdavanje strukturiranih proizvoda ili fondova čijim se udjelima trguje na burzi, a taj je korak dobio svoj nastavak u studenom, kada je započelo trgovanje prvim ETF-ovima na domaćem tržištu - prvim novim financijskim instrumentom nakon duljeg vremena. Jedan od ETF-ova 7CRO vezan je uz CROBEX10tr (indeks 10 najlikvidnijih dionica Zagrebačke burze), a drugi 7SLO uz SBITOP (indeks 11 najlikvidnijih dionica Ljubljanske burze), čime se ulagateljima omogućuje da na vrlo jednostavan i troškovno efikasan način ulažu u eminentne hrvatske i slovenske kompanije. Izdavatelj ETF-ova je investicijsko društvo InterCapital Asset Management (ICAM).

U listopadu su lansirane nove internetske stranice Burze, usmjerene boljem korisničkom iskustvu te novom načinu prezentiranja informacija kako bi one korisnicima bile još dostupnije i razumljivije. U tehnološkom je smislu unaprijeđena kvaliteta i razina usluge brojnih servisa koji omogućuju efikasno funkcioniranje tržišta i svih njegovih sudionika, kao što je nova inačica trgovinskog sustava, nova podatkovna infrastruktura, novi EHO servis za izdavatelje i dr.

Blog Zagrebačke burze, Burzin brief, u svoje dvije godine postojanja objavio je više od 50 tekstova o ključnim temama za financijska tržišta te gospodarstvo Hrvatske i regije, iz pera uglednih domaćih i stranih stručnjaka, postavši referentna točka za informiranje i razmjenu ideja i razmišljanja o aktualnostima iz svijeta financija.

Sudionici financijskog tržišta uspjeli su se okupiti u Rovinju na konferenciji "Izazov promjene", najvažnijem okupljanju financijske industrije u Hrvatskoj i regiji, koje već devetu godinu zajednički organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačka burza, a bila je to ujedno 30. godišnja konferencija Zagrebačke burze. Sudionicima su se obratili potpredsjednik Vlade i ministar financija dr. Zdravko Marić; ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović; guverner dr. sc. Boris Vujčić; čelnik Hanfe dr. sc. Ante Žigman, kao i brojni drugi ugledni domaći i strani govornici. U sklopu Konferencije po 11. je put dodijeljena nagrada Poslovnog dnevnika u suradnji s Burzom kompanijama koje su ostvarile najbolje odnose s investitorima.

Godina je zaokružena u svečanom tonu, dodjelom devetih godišnjih Nagrada Zagrebačke burze.

Zagrebačka je burza unatoč apokaliptičnim okolnostima zadržala kontinuitet poslovanja i trgovanja te nastavila pružati visoku razinu kvalitete svojih proizvoda i usluga s ciljem zadovoljavanja potreba dioničara, ulagatelja, izdavatelja, članova i svih drugih udjelničara za učinkovitim, transparentnim i ekonomičnim uslugama tržišta kapitala.

Svakako treba istaknuti i napore svih sudionika tržišta, osobito članova i izdavatelja, kao i izvrsnu suradnju s Regulatorom, jer bez toga ne bi bilo moguće ovu izazovnu godinu uspješno privesti kraju. U idućoj godini nastojat ćemo dodatno unaprjeđivati naše usluge te dalje razvijati započete projekte, osobito se orijentirajući na povećanje razine znanja i stručnosti svih sudionika tržišta kapitala kroz Akademiju Zagrebačke burze, a u uz to zajedno s Regulatorom, izdavateljima i drugim dionicima raditi na kreiraju okruženja koje potiče izvrsnost, najviše etičke standarde poslovanja i korporativnog upravljanja kako bi se posredno utjecalo na povećanje vrijednosti tržišta u cjelini te kreiranje investicijskih prilika za kompanije i ulagatelje.

Razvoj Zagrebačke burze ova tri desetljeća od utemeljenja išao je u smjeru stvaranja regionalnog lidera u uslugama tržišta kapitala kreiravši kvalitetnu i otpornu tržišnu infrastrukturu usporedivu s najrazvijenijim tržištima.

Vjerujemo da upravo sada, kada se Hrvatska nalazi u jednom od najizazovnijih momenata u svojoj povijesti, Burza može pokazati svoj puni potencijal te zauzeti odgovarajuće mjesto u gospodarskom sustavu zemlje osobito kroz pružanje dodatnih izvora kapitala društvima pogođenima krizom ili pak onima koja ove okolnosti žele iskoristiti za svoje širenje poslovanja, bilo akvizicijama, bilo ekspanzijom na druga tržišta. Burza, dakle, želi i može biti jedan od katalizatora rasta i razvoja jer taj kapacitet ima, a hrvatsko gospodarstvo i njegove kompanije to nesumnjivo zaslužuju.

1.2 Glavni pokazatelji poslovanja Zagrebačke burze u 2020. godini

Uz povećanje poslovnih prihoda, veliko smanjenje poslovnih rashoda i pozitivni neto financijski rezultat utjecali su na porast neto dobiti za +680 tisuća kuna ili +56,9% u odnosu na godinu ranije. Operativna dobit prije amortizacije u 2020. godini iznosi 2.471 tisuća kuna, što je povećanje za čak +1.985 tisuća kuna ili +408,44% u odnosu na 2019. godinu.

kn 000	2019.	2020.	promjena
Temeljni kapital	46.357	46.357	0,00%
Ukupni kapital i rezerve	40.581	42.456	4,62%
Ukupna imovina	46.619	47.937	2,83%
Poslovni prihodi	14.250	14.770	3,65%
Prihodi od prodaje	8.820	10.172	15,33%
Ostali poslovni prihodi	5.430	4.598	-15,32%
Poslovni rashodi	-14.841	-13.426	-9,53%
Troškovi osoblja	-6.760	-6.935	2,59%
Amortizacija	-1.077	-1.127	4,64%
Ostali troškovi	-7.004	-5.364	-23,42%
EBIT	-591	1.344
EBITDA	486	2.471	408,44%
Neto financijski rezultat	1.786	531	-70,27%
EBT	1.195	1.875	56,90%
Porez na dobit	0	0
Neto dobit	1.195	1.875	56,90%
Broj dionica (u tisućama)	4.636	4.636	0,00%
Broj zaposlenih	26	24	-7,69%

Tabela 1. Glavni pokazatelji poslovanja

1.2.1 Trgovanje i kretanje cijene dionice ZB-R-A izdavatelja Zagrebačka burza d.d.

Dionice Zagrebačke burze uvrštene su na uređeno tržište (segment Službeno tržište) u kolovozu 2016. godine. Temeljni kapital Burze iznosi 46.357.000 kuna i podijeljen je na 4.635.700 redovnih dionica. Od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine, ostvaren je ukupni promet unutar knjige ponuda u iznosu od 410.135,90 kuna.

Simbol	ZB-R-A
ISIN	HRZB00RA0003
Broj uvrštenih dionica	4.635.700
Ukupni promet (kuna)	410.135,90
Ukupni volumen trgovanja	30.017
Najviša cijena (kuna)	16,30
Najniža cijena (kuna)	10,20
Zadnja cijena (kuna)	15,90
Prosječni dnevni promet (kuna)	2.010,47

Tabela 2. Dionica ZB-R-A u 2020. godini

Cijena dionice ZB-R-A dosegla je vrhunac 7. veljače 2020. godine u iznosu od 16,30 kuna, dok je najniža cijena ostvarena 11. ožujka 2020. godine i iznosila je 10,20 kuna.

Slika 2. Promet i cijena dionice ZB-R-A u 2020. godini

1.2.2 Vlasnička struktura izdavatelja Zagrebačka burza d.d.

U vlasničkoj strukturi Burze na dan 31. prosinca 2020. godine, zabilježeno je ukupno 196 dioničara.

Slika 3. Vlasnička struktura na dan 31.12.2020. godine

1.3 Financijski rezultat i operativno poslovanje u 2020. godini

U 2020. godini, Društvo je ostvarilo ukupno 14.770 tisuća kuna poslovnih prihoda što je za +520 tisuća kuna ili +3,65% više nego 2019. godine kad su poslovni prihodi iznosili 14.250 tisuća kuna. U odnosu na prethodnu godinu, prihodi od prodaje porasli su s 8.820 na 10.172 tisuće kuna, odnosno za značajnih +1.352 tisuće kuna, pri čemu su najveći porast unutar prihoda od prodaje zabilježili prihodi od održavanja uvrštenja (porast s 3.932 na 4.874 tisuća kuna, odnosno +942 tisuću kuna ili +23,94%). Provizije, glavni izvor prihoda, porasle su s 3.777 na 3.936 tisuća kuna, odnosno za +159 tisuća kuna ili +4,21%, na što je velik utjecaj imao povećani obujam trgovine od kraja veljače do kraja travnja 2020. godine. Nastavno na veći broj novouvrštenih vrijednosnih papira nego prethodne godine (u 2020. godini uvršteno je šest dionica, pet obveznica i dva ETF-a, dok su u 2019. godini uvrštene dvije dionice i četiri obveznice), unutar prihoda od prodaje porasli su još prihodi od naknada za uvrštenje (porast s 883 na 1.182 tisuće kuna, odnosno za +299 tisuća kuna ili +33,89%), dok su članarine pale s 228 na 180 tisuća kuna (-48 tisuća kuna ili -21,05%) zbog smanjenog broja članova (jedan član manje u odnosu na 2019. godinu). U odnosu na 2019. godinu, u 2020. godini ostali poslovni prihodi ukupno su pali za -832 tisuće kuna (pad s 5.430 na 4.598 tisuća kuna, odnosno -832 tisuće kuna ili -15,32%), unutar kojih su se povećali jedino prihodi od prodaje informacija i to s 2.350 na 2.456 tisuća kuna (+106 tisuća kuna ili +4,51%). Značajno niži iznos ostalih poslovnih prihoda u 2020. godini u odnosu godinu ranije, ponajviše je posljedica održavanja manjeg broja edukacija zbog čega su u jednom dijelu izostali prihodi od održavanja seminara (u 2019. godini prihodi od seminara iznosili su 1.127 tisuća kuna). Međutim, usprkos COVID-19 krizi, Društvo je organiziralo održavanje edukacija putem on-line platformi te je tijekom 2020. godine ostvaren manji, ali značajni prihod od edukacije u iznosu od 643 tisuće kuna.

Ukupni poslovni rashodi Društva u 2020. godini iznose 13.426 tisuće kuna što predstavlja smanjenje za -1.415 tisuća kuna ili -9,53% u odnosu na 2019. godinu kad su poslovni rashodi iznosili 14.841 tisuću kuna. Navedeni značajni pad poslovnih rashoda direktno je povezan s promijenjenim načinom rada uslijed pandemije koronavirusa, prvenstveno radom od kuće. Na smanjenje poslovnih rashoda najviše je utjecalo smanjenje stavke ostali troškovi poslovanja (-1.640 tisuća kuna ili -23,42%, odnosno sa 7.004 na 5.364 tisuće kuna) za čiji pad je najzaslužnije smanjenje troškova profesionalnih usluga (prevodilačkih, odvjetničkih, javnobilježničkih i konzultantskih usluga) za -415 tisuća kuna ili -34,33%, odnosno s 1.209 na 794 tisuće kuna, te smanjenje troškova poslovnih putovanja za -168 tisuća kuna ili -87,05% (pad s 193 na 25 tisuća kuna), dok su najam opreme te gubici od smanjenja vrijednosti financijske imovine u potpunosti izostali (2019. godine je zbroj ovih troškova iznosio 656 tisuća kuna). U okviru ostalih troškova, potrebno je navesti i pad sljedećih troškova: troškovi seminara i marketinga (-138 tisuća kuna), naknade i pristojbe (-109 tisuća kuna), ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (-102 tisuće kuna), reprezentacija (-52 tisuće kuna), računalni programi i licence (-49 tisuća kuna), troškovi režija (-18 tisuća kuna), otpis nematerijalne imovine (-22 tisuće kuna) i poštanske i telefonske usluge (-6 tisuća kuna). Troškovi osoblja narasli za +175 tisuća kuna ili +2,59% (sa 6.760 na 6.935 tisuća kuna) što je u okviru planiranog, a amortizacija za +50 tisuća kuna ili +4,64% (s 1.077 na 1.127 tisuća kuna).

Dobit Društva iz redovnog poslovanja u 2020. godini iznosi 1.344 tisuće kuna, dok je prethodne godine iskazan gubitak iz redovnog poslovanja u iznosu od -591 tisuću kuna. Financijski prihodi u 2020. godini iznose 571 tisuću kuna (pad za -1.284 tisuće kuna ili -69,22% u odnosu na 2019. godinu) u što su uključeni prihodi od dividende iz Ljubljanske i Makedonske burze u iznosu od 411 tisuća kuna. U 2020. godini, financijski rashodi iznose 28 tisuća kuna, -26 tisuća kuna ili -48,15% u odnosu na godinu ranije.

Uzimajući u obzir sve navedeno, neto dobit Društva u 2020. godini iznosi 1.875 tisuća kuna što je za +680 tisuća kuna (+56,9%) više nego 2019. godine kad je neto dobit Društva iznosila 1.195 tisuća kuna. Operativna dobit prije amortizacije u 2020. godini iznosi 2.471 tisuću kuna, odnosno +1.985 tisuća kuna više nego 2019. godine.

Tijekom 2020. godine, u svrhu očuvanja vrijednosti imovine, Društvo je slobodna novčana sredstva ulagalo u obvezničke investicijske fondove te bankovne depozite. Iznos slobodnih sredstava Burze na kraju 2020. godine iznosio je 19.413 tisuća kuna (udjeli u fondovima i sredstva na računu).

1.4 Analiza poslovanja

1.4.1 Ukupni prihodi od redovnog poslovanja

Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja u 2020. godini iznose 14.770 tisuća kuna i viši su za +520 tisuća kuna ili +3,65% u odnosu na 2019. godinu kad su iznosili 14.250 tisuća kuna. Najveći porast prihoda ostvaren je kod prihoda od održavanja uvrštenja (+942 tisuće kuna ili +24%).

Kao i prethodne godine, u 2020. godini najveći udio u poslovnim prihodima imali su prihodi od održavanja uvrštenja (33%) te prihodi od provizija (27%).

Slika 5. Struktura poslovnih prihoda

Provizije i članarine

Pod utjecajem povećanog obujma trgovine vrijednosnim papirima od kraja veljače do kraja travnja 2020. godine, prihodi od provizija povećali su se s 3.777 na 3.936 tisuća kuna, odnosno za +159 tisuća kuna ili +4,2% u odnosu na 2019. godinu. Na kraju 2020. godine Burza je imala ukupno 14 članova, jedan član manje nego 2019. godine, pa su stoga i prihodi od članarina manji za -48 tisuća kuna ili - 21,1% i iznose 180 tisuća kuna.

Prihodi od održavanja uvrštenja

Prihodi od održavanja uvrštenja porasli su s 3.932 na 4.874 tisuće kuna (+942 tisuće kuna ili +24%), što je posljedica povećanja cijena za održavanje uvrštenja kod zadnje izmjene Cjenika u kolovozu 2019. godine. Na kraju 2020. godine, na Uređenom tržištu bile su uvrštene 104 dionice, petnaest ili -12,61% manje uvrštenih dionica u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od naknada za uvrštenje u kotacije

1. godine zabilježen je porast prihoda od naknada za uvrštenje s 883 na 1.182 tisuće kuna (+299 tisuća kuna ili +33,9%) u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2020. godine uvršteno je pet dionica, pet obveznica i dva ETF-a, dok su u 2019. godini uvrštene dvije dionice i četiri obveznice.

Slika 6. Struktura prihoda od prodaje

Ostali poslovni prihodi

Ostali poslovni prihodi pali su za visokih -832 tisuće kuna ili -15,3% u odnosu na 2019. godinu (s 5.430 na 4.598 tisuća kuna) ponajviše zbog smanjenih prihoda od seminara (-484 tisuće kuna ili -42,9%). Međutim, unatoč COVID-19 krizi zbog koje je bilo otežano održavanje uobičajenog broja edukacija i zbog čega su u jednom dijelu izostali prihodi od održavanja seminara, Društvo je organiziralo održavanje edukacija putem on-line platformi te je tijekom 2020. godine ostvaren manji, ali značajni prihod od edukacije u iznosu od 643 tisuće kuna. Najveći udio u ostalim poslovnim prihodima imaju prihodi od prodaje informacija (53,41%) koji su porasli za +106 tisuća kuna ili +4,5% (s 2.350 na 2.456 tisuća kuna). U ovo je uključen i prihod od prava na distribuciju podataka u realnom vremenu koji plaćaju članovi. Pored prihoda od seminara, pad bilježe i ostali prihodi (-359 tisuća kuna ili -21%, odnosno s 1.712 na 1.353 tisuće kuna) koji uključuju prihode od naknadno naplaćenih potraživanja, prihode od raznih naknada, prihode od kazni i ostale utvrđene prihode, te prihodi od povezanih društava (-95 tisuća kuna ili -39,4%, odnosno s 241 na 146 tisuća kuna).

Slika 7. Struktura ostalih poslovnih prihoda

1.4.2 Ukupni troškovi iz redovnog poslovanja

Ukupni troškovi iz redovnog poslovanja u 2020. godini iznosili su 13.426 tisuća kuna, što predstavlja pad za -1.415 tisuća kuna ili -9,53% (2019. godine iznosili su 14.841 tisuće kuna).

Slika 8. Poslovni rashodi

Kako je već spomenuto, navedeni značajni pad poslovnih rashoda uglavnom je povezan s promijenjenim načinom rada uslijed COVID-19 krize, prvenstveno radom od kuće. Na pad ukupnih poslovnih rashoda najviše je utjecao pad ostalih troškova poslovanja (-1.640 tisuća kuna ili -23,42%, odnosno sa 7.004 na 5.364 tisuće kuna) čiji pad je najviše uzrokovan smanjenjem troškova profesionalnih usluga (prevodilačkih, odvjetničkih, javnobilježničkih i konzultantskih usluga) za -415 tisuća kuna ili -34,33%, odnosno s 1.209 na 794 tisuće kuna, smanjenjem troškova poslovnih putovanja za -168 tisuća kuna ili -87,05% (pad sa 193 na 25 tisuća kuna), te izostankom najma opreme te gubitaka od smanjenja vrijednosti financijske imovine (2019. godine je zbroj ovih troškova iznosio 656 tisuća kuna). Pored navedenih, unutar ostalih troškova pali su: troškovi seminara i marketinga (-138 tisuća kuna), naknade i pristojbe (-109 tisuća kuna), ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (-102 tisuće kuna), računalni programi i licence (-49 tisuća kuna), troškovi režija (-18 tisuća kuna), otpis nematerijalne imovine (-22 tisuće kuna) i poštanske i telefonske usluge (-6 tisuća kuna). U okviru planiranog porasli su troškovi osoblja (+175 tisuća kuna ili +2,59%, odnosno sa 6.760 na 6.935 tisuća kuna), dok je amortizacija porasla za +50 tisuća kuna ili +4,64% u odnosu na 2019. godinu (s 1.077 na 1.127 tisuća kuna).

Slika 9. Struktura ostalih troškova poslovanja

1.4.3 Dobit razdoblja

U 2020. godini ostvarena je neto dobit razdoblja u iznosu od 1.875 tisuća kuna; povećanje za +680 tisuća kuna ili +56,9% u odnosu na prethodnu godinu kad je neto dobit iznosila 1.195 tisuća kuna. Pored povećanja najvažnijeg prihoda, onog od provizija (+4,2%), koji tradicionalno čini oko 40% prihoda od prodaje te oko 25% ukupnih prihoda, Društvo je povećalo prihode iz drugih osnova. Tu je potrebno istaknuti prihode od održavanja uvrštenja od 4.874 tisuće kuna, prihode od prodaje informacija od 2.456 tisuća kuna, prihode od naknada za uvrštenje od 1.182 tisuće kuna, te pozitivni neto financijski rezultat od 531 tisuću kuna.

Operativna dobit prije amortizacije značajno je porasla u odnosu na prethodnu godinu (+1.985 tisuća kuna) i u 2020. godini iznosi 2.471 tisuću kuna, a u najvećem dijelu rezultat je velikog porasta dobiti Društva iz redovnog poslovanja (+1.935 tisuća kuna).

1.4.4 Imovina Društva

Na dan 31. prosinca 2020. godine, ukupna imovina Društva iznosila je 47.937 tisuća kuna što je za +2,8% više nego na zadnji dan 2019. godine.

kuna 000	2019.	2020.	promjena
Dugotrajna imovina	23.522	23.205	-1,3%
Kratkotrajna imovina	23.097	24.732	7,1%
Zalihe	7	7	0,0%
Potraživanja	3.123	2.726	-12,7%
Kratkotrajna financijska imovina	19.583	17.774	-9,2%
Kratkoročni depoziti	0	2.500
Novac i novčani ekvivalenti	319	1.639	413,8%
Troškovi budućih razdoblja	65	86	32,3%
Ukupno imovina	46.619	47.937	2,8%
Kapital i rezerve	40.581	42.456	4,6%
Dugoročne obveze	302	32	-89,4%
Kratkoročne obveze	5.736	5.449	-5,0%
Ukupno kapital, rezerve i obveze	46.619	47.937	2,8%

Tabela 3. Bilanca na 31. prosinca

Struktura aktive i pasive nije bitno promijenjena u odnosu na 2019. godinu. Na strani aktive, blago je povećan udio kratkotrajne imovine u odnosu na udio dugotrajne imovine, dok je na strani pasive povećan udio kapitala i rezervi naspram dugoročnih i kratkoročnih obveza.

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze

Slika 11. Struktura aktive i pasive

1.5 Značajni događaji nakon kraja poslovne godine

U 2021. i dalje se nastavila neizvjesnost u pogledu mjera prevencije koje su poduzete s ciljem zaustavljanja širenja i suzbijanja COVID-19 pandemije. Nije moguće procijeniti budući vijek trajanja pandemije, ali Društvo aktivno prati situaciju i poduzimat će sve potrebne mjere s ciljem minimiziranja potencijalnih negativnih utjecaja u slučaju pogoršanja situacije. Društvo je svojom infrastrukturom i radnim procedurama u potpunosti osposobljeno i spremno za osiguravanje kontinuiteta poslovanja kako bi se trgovanje odvijalo neometano. Infrastruktura i radni procesi prilagođeni su radu u kriznim okolnostima, djelatnici su u pripravnosti, a uspješno su provedeni i testovi vezani uz rad u takvim okolnostima, čime je osigurana kontinuirana trgovina vrijednosnim papirima tijekom cijelog trgovinskog dana, bez poteškoća čak i u izvanrednim situacijama.

Dugoročan učinak može utjecati i na poslovanje društva u smislu otežanog poslovanja naših klijenata – izdavatelja, kao i smanjenja opsega trgovine radi mogućih nesigurnosti ulagatelja vezanih na utjecaj krize na hrvatsko gospodarstvo. Unatoč navedenom, na datum izdavanja ovih financijskih izvještaja Društvo i dalje podmiruje dospjele obveze te, slijedom toga, sastavlja financijske izvještaje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.

Nakon što je Zagrebačka burza krajem 2019. stekla 5,3% vlasničkog udjela Makedonske burze, makedonski regulator je u ožujku 2021. godine pozitivno je ocijenio detaljnu dokumentaciju dostavljenu od strane Zagrebačke burze te izrazio suglasnost s daljnjim stjecanjem dionica čiji ukupni kumulativni iznos ne prelazi 20% od ukupno izdanih dionica s pravom glasa. Zagrebačka burza namjerava povećati vlasnički udio u Makedonskoj burzi s 5,3% na 15,19% stjecanjem 276 dionica, odnosno 9,89% dionica Makedonske burze.

Osim navedenog, nisu nastali nikakvi drugi poslovni događaji ili transakcije nakon datuma bilance koji bi imali značajan utjecaj na financijska izvješća na dan ili za razdoblje tada završeno ili da su od takvog značaja za poslovanje Društva da bi zahtijevala objavu u bilješkama uz financijska izvješća.

1.6 Očekivani razvoj društva

U 2021. godini Društvo će se i dalje nastaviti fokusirati na vraćanje povjerenja i podizanje standarda korporativnog upravljanja i izvještavanja na uređenom tržištu. Društvo će se fokusirati i na veću promociju postojećih izdavatelja, s naglaskom na Vodeće tržište. Društvo će nastaviti unutar kompanije razvijati IT servise koje će koristiti Zagrebačka i Ljubljanska burza, te na taj način dalje smanjivati potrebu za stranim dobavljačima.

U budućem razdoblju Društvo će nastaviti s ranije započetim projektima pri čemu će najveći naglasak biti na projektu razvoja tržišta potraživanja, regionalnog tržišta kapitala za mala i srednja poduzeća (Progress), te daljnjim aktivnostima vezanim uz financiranje i ulaganje u startupove (Funderbeam SEE).

1.7 Aktivnosti istraživanja i razvoja

Društvo kontinuirano radi na razvoju i unaprjeđenju vlastitih servisa te širenju usluga i na slovensko tržište.

Tijekom druge polovice 2019. godine, Društvo je pristupilo migraciji downstream sustava Ljubljanske burze na interno razvijeni data warehouse sustav Društva. Rad na punoj implementaciji ovog sustava prenio se i na prvi dio 2020. godine.

Burza je također tijekom 2020. godine razvila i pustila u rad potpuno nove internetske stranice Zagrebačke i Ljubljanske burze.

1.8 Informacije o otkupu vlastitih dionica

Na dan 31. prosinca 2020. godine, Društvo nije imatelj vlastitih dionica.

Od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine, Društvo nije stjecalo vlastite dionice.

1.9 Podružnice Društva

Slika 12. Prikaz podružnica Društva

Dana 30. prosinca 2015. godine Zagrebačka burza preuzela je 100% udjela u društvu Ljubljanska burza d.d. Temeljni kapital društva Ljubljanska burza d.d. na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi EUR 1.401.000, a udjel Zagrebačke burze u temeljnom kapitalu je 100%.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, predsjednica je Nadzornog odbora Ljubljanske burze, a članovi Nadzornog odbora na dan 31. prosinca 2020. godine su Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze, i Matko Maravić, član Nadzornog odbora Zagrebačke burze.

SEE Link d.o.o. je društvo sa sjedištem u Skopju, a u svibnju 2014. godine utemeljile su ga Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burza s ciljem uspostave infrastrukture za trgovanje vrijednosnim papirima na te tri burze, koje drže jednake udjele u vlasništvu. Temeljni kapital društva SEE LINK iznosi 80.000 EUR, a udjel Zagrebačke burze u temeljnom kapitalu je 33,33%.

Manyu Moravenov, izvršni direktor Bugarske burze, predsjednik je Nadzornog odbora društva SEE Link. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, te Ivan Steriev, predsjednik Uprave Makedonske burze, članovi su Nadzornog odbora društva SEE Link.

Funderbeam South-East Europe d.o.o. društvo je sa sjedištem u Zagrebu koje je 2016. godine Burza osnovala s društvom Funderbeam Ventures OÜ. Temeljni kapital društva Funderbeam South East Europe d.o.o. iznosi kuna 244.000, a udjel Zagrebačke burze d.d. u temeljnom kapitalu iznosi 30%.

Dana 18. prosinca 2019. godine, Zagrebačka burza d.d. stekla je 148 dionica, odnosno udio od 5,3% u temeljnom kapitalu Makedonske burze d.d.

1.10 Financijski instrumenti koji se koriste

Društvo se u cijelosti financira vlastitim kapitalom. Financijski instrumenti u koje ulaže Društvo su investicijski fondovi (novčani i obveznički), te depoziti u bankama.

1.11 Rizici poslovanja

Rizici poslovanja Burze detaljno su opisani u bilješkama uz financijske izvještaje (bilješka 23).

1.12 Zagrebačka burza u 2020. godini

Godina je započela solidnim trgovinskom statistikom, logičnim nastavkom vrlo dobre 2019., što će se pokazati korisnim amortizerom za događanja koja će uslijediti. Sumnja na prvog COVID pozitivnog pacijenta u Hrvatskoj pojavila se 24. veljače 2020., i već je tada CROBEX u jednom danu izgubio gotovo 5% svoje vrijednosti. Drugi dan sumnja je potvrđena, a CROBEX je ostvario novi gubitak od dodatnih gotovo 2%. U sljedećih nekoliko tjedana uslijedila je velika volatilnost tržišta, izuzetno intenzivno trgovanje, uz prosječan ukupni dnevni promet od oko 30 milijuna kuna, otprilike 3 puta više nego što uobičajeno, i velike korekcije indeksa.

Travanj je bio obilježen razmjernim smirivanjem aktivnosti na tržištu, pri čemu je promet dionicama bio prepolovljen, no još uvijek značajno viši nego u siječnju (cca +50%). Svibanj i lipanj donijeli su dodatnu stabilizaciju tržišta i blagi oporavak vrijednosti indeksa i tržišne kapitalizacije, a i nastavak godine ipak je bio manje hektičan nego njezin prvi dio.

Iako je korekcija indeksa u jednom trenutku iznosila čak -30%, većina je gubitaka anulirana gledajući godišnju razinu.

Promet unutar knjige ponuda i ukupni promet bio je u konačnici oko +4,5% veći, a promet dionicama unutar knjige ponuda +5,6% bolji nego lani. Vrijednost tržišta iskazana tržišnom kapitalizacijom ojačala je gotovo +3% ukupno gledajući. Pri tom je najviše rasla tržišna kapitalizacija Vodećeg tržišta, čemu je pridonijelo i pridruživanje Hrvatskog telekoma d.d. tom najzahtjevnijem tržišnom segmentu. Vodeće tržište zabilježilo je i najveći porast broja transakcija (+124,3%).

ETF-ovi, kojima se počelo trgovati sredinom studenoga, izazvali su značajan interes ulagatelja. Ostvarili su odličan promet od gotovo 22 milijuna kuna u svega nekoliko trgovinskih tjedana te su godinu zaključili "u zelenom".

kn mil.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Promet unutar knjige ponuda	2.400	2.989	2.266	2.472	2.578
Dionice	1.909	2.621	1.579	2.179	2.300
Obveznice	438	368	686	293	256
Strukturirani proizvodi	52	-	-	-	-
ETF-ovi	-	-	-	-	22
Blok promet	1.465	670	588	523	551
Blok promet dionica	1.209	589	542	523	551
Blok promet obveznica	255	81	46	-	-
Ukupni promet	3.864	3.660	2.854	2.994	3.129

Tabela 4. Promet vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi (2016. - 2020.)

Slika 13. Promet na Zagrebačkoj burzi po vrsti vrijednosnog papira (2020. vs. 2019.)

U odnosu na zadnji dan 2019. godine, vrijednost tržišta mjerena tržišnom kapitalizacijom na dan 31. prosinca 2020., ukupno je viša za +7,1 milijardi kuna ili +2,7%, dok je tržišna kapitalizacija dionica niža za -10,6 milijardi kuna ili -7,18%. Osim već poznatog utjecaja virusa Covid-19, razlog pada tržišne kapitalizacije dionica ogleda se u manjem broju uvrštenih dionica. Na dan 31. prosinca 2020., uvršteno je ukupno petnaest dionica manje u odnosu na isti dan 2019. godine, četrnaest dionica manje na Redovitom te dvije dionice manje na Službenom tržištu, od čega je jedna (HT) prešla u višu kotaciju, Vodeće tržište.

Slika 14. Tržišna kapitalizacija dionica i broj uvrštenih dionica(2020. vs. 2019.)

Unatoč korekcijama, indeksi su godinu ispratili zadovoljavajuće, osobito gledajući ukupni kontekst godine te gubitke koji su tijekom godine generirani, a koji su do kraja godine ipak većim dijelom amortizirani.

Dio indeksa oslabio je između -7,5% i -10%, dok su CROBEX i CROBEXtr pali -13,8%, odnosno – 12,5%. Pojedini indeksi godinu su zaključili značajnim plusom, primjerice CROBEXindustrija (+9,19%) te CROBEXkonstrukt (+61,74%). CROBEXturist rastao je neznatnih +0,60%, što je ipak dobro došla pozitivna simbolika za jedan od krizom najpogođenijih sektora, koji je u konačnici ostvario rezultate bolje od mnogih usporedivih tržišta te bolje od ranih prognoza.

Indeks	31.12.2019.	31.12.2020.	promjena	Promet (kn) 2019.	Promet (kn) 2020.	promjena
CROBEX	2.017,43	1.739,29	-13,79%	1.350.953.901	1.885.108.067	39,54%
CROBEXtr	1.348,37	1.179,89	-12,50%	1.350.953.901	1.885.108.067	39,54%
CROBEX10	1.199,89	1.087,81	-9,34%	1.105.200.099	1.579.203.982	42,89%
CROBEX10tr	\	1.087,33	\	\	484.036.133	\
CROBEXprime	1.164,17	1.048,11	-9,97%	460.385.377	771.279.606	67,53%
CROBEXplus	1.108,73	1.104,30	-0,40%	1.746.444.397	1.866.174.136	6,86%
CROBEXindustrija	870,48	950,45	9,19%	187.629.843	324.532.518	72,96%
CROBEXkonstrukt	432,14	698,94	61,74%	17.588.508	96.873.815	450,78%
CROBEXnutris	689,01	623,36	-9,53%	663.015.538	286.638.338	-56,77%
CROBEXturist	3.456,83	3.477,97	0,61%	345.681.037	434.896.393	25,81%
CROBIS	115,59	112,36	-2,80%	9.656.303.872	25.040.891.148	159,32%
CROBIStr	187,18	186,89	-0,16%	9.656.442.652	25.040.891.148	159,32%
ADRIAprime	1.109,27	1.072,87	-3,28%	\	\	\

Tabela 5. Indeksi - vrijednost i prometi (2020. vs. 2019.)

Najtrgovanija dionica 2020. godine bila je ona Hrvatskog telekoma d.d., a slijede ju Valamar Riviera d.d., Adris grupa d.d., Podravka d.d., te dionica Ericsson Nikola Tesla d.d. Točno polovica prometa koncentrirana je u prvih 5 najlikvidnijih dionica.

Rang	Oznaka	Izdavatelj	Promet (kuna)	Udio
1	HT	HT d.d.	351.691.018	15,29%
2	RIVP Valamar Riviera d.d.		322.149.347	14,00%
3	ADRS2	ADRIS GRUPA d.d.	227.526.696	9,89%
4	PODR PODRAVKA d.d.		127.746.431	5,55%
5	ERNT	ERICSSON NIKOLA TESLA d.d.	121.070.065	5,26%
		Ostali	1.150.090.236	50,00%
	UKUPNO		2.300.273.793	100,00%

Tabela 6. Top 5 dionica s najvećim prometom 2020. godine

U 2020. godini uvršteno je pet dionica, dok je Hrvatski telekom d.d. prešao u Vodeće tržište, najzahtjevniji tržišni segment.

Na kraju 2020. godine, Burza je imala 14 članova, a prvih pet članova Burze s najvećim prometom u 2020. godini nalazi se u sljedećoj tablici:

Rang	Član	Promet (kuna)	Udio
1	INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI PAPIRI D.O.O.	1.353.004.776	23,70%
2	ERSTE&STEIERMARKISCHE D.D.	876.775.990	15,36%
3	FIMA-VRIJEDNOSNICE D.O.O.	794.010.557	13,91%
4	HITA VRIJEDNOSNICE D.D.	603.266.642	10,57%
5	ZAGREBACKA BANKA D.D.	590.256.076	10,34%
	Ostali	1.491.350.071	26,12%
	UKUPNO	5.708.664.114	100,00%

Tabela 7. Top 5 članova Burze 2020. godine

Na promet prvih pet članova Burze otpada gotovo 74% ukupnog prometa.

1.12.1 Potpora članovima

Zagrebačka burza na redovnoj osnovi pruža potporu svojim članovima vezano uz odvijanje procesa trgovanja na ZSE. To uključuje kako konfiguraciju samog trgovinskog sustava, tako i pripremu različitih potpornih aplikacija namijenjenih provedbi trgovanja. U tom smislu, Burza aktivno komunicira sa članovima prilikom uvođenja novih funkcionalnosti trgovinskog sustava kao i ostalih izmjena koje imaju refleksiju na poslovanje članova. Poseban naglasak stavlja se na vlastite razvijene aplikacije na strani člana koje se temelje na FIX protokolu (inačici Bečke burze – CEESEG FIX). Burza u suradnji sa Bečkom burzom pruža podršku članovima prilikom razvoja vlastitih aplikacija, te provodi certifikaciju aplikativnih rješenja.

Burza isto tako pruža i ostale vidove tehničke podrške te je u tu svrhu razvila kolaboracijsku internetsku stranicu (http://it.zse.hr) putem koje korisnici mogu zatražiti podršku od Odjela za IT i razvoj tehnologije.

1.12.2 Potpora izdavateljima

Zagrebačka burza pruža savjetodavnu ulogu i podršku svim uvrštenim izdavateljima na uređenom tržištu te blisko surađuje s izdavateljima vezano za postupanje sukladno Pravilima Burze i Zakona o tržištu kapitala. Zagrebačka burza ujedno i nadzire postupaju li izdavatelji čiji su financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište sukladno propisanim procedurama i preporukama te primjenjuju li kodeks korporativnog upravljanja.

Zagrebačka burza u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga i Središnjim klirinškim depozitarnim društvom redovito jednom godišnje organizira zajedničku edukaciju za izdavatelje uređenog tržišta.

Zagrebačka burza licencira ovlaštene savjetnike na Progress tržištu te vrši sve kontrolne radnje za primanje financijskih instrumenata u trgovinu na Progress tržištu. Također, vrši nadzor trgovine te izvršavanje obveza nakon primanja u trgovinu na Progress tržištu.

Zagrebačka burza je u prosincu 2019. u značajnoj mjeri izmijenila svoja Pravila u dijelu nadzora nad izdavateljima u smislu ispunjavanja obveza nakon uvrštenja. Ove izmjene dio su strategije Burze da kontinuirano radi na povećanju razine transparentnosti i korporativnog upravljanja izdavatelja u svim tržišnim segmentima.

1.13 Sustav unutarnje kontrole i upravljanja rizicima

Sustav unutarnjih kontrola predstavlja sustav postupaka i procesa za praćenje učinkovitosti poslovanja Zagrebačke burze, pouzdanosti financijskog izvješćivanja te usklađenosti sa zakonskim i podzakonskim propisima.

U provođenju sustava unutarnjih kontrola sudjeluju svi djelatnici, uključujući Upravu i Nadzorni odbor društva.

Burza ostvaruje sustav unutarnjih kontrola osobito kroz dvije međusobno neovisne kontrolne funkcije: funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i funkciju unutarnje revizije.

Navedene kontrolne funkcije svojim internim aktima obrađuju i prate u radu sve organizacijske jedinice, aktivnosti društva i pomoćne usluge.

Upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je Burza izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju.

Burza je usvojila sljedeće procedure vezane za upravljanje rizicima:

• − Politika upravljanja rizicima,
• − Upravljanje rizicima informacijskog sustava,
• − Procedura o samoprocjeni usklađenosti s čl. 48. MIFID II,
• − Procedura primanja u članstvo i prestanka članstva u kojoj je sadržana godišnja procjena članova Burze,
• − Procedura upravljanja ugovorima o pružanju usluga.

Interni revizor, Antares revizija d.o.o., sastavlja sljedeće dokumente:

• − Strateški plan unutarnje revizije,
• − Godišnji plan unutarnje revizije.

Procjena rizika uključuje identifikaciju i analizu relevantnih rizika koji utječu na ostvarivanje ciljeva društva s namjerom utvrđivanja kako tim rizicima uspješno upravljati.

S obzirom na utvrđene ciljeve društva te definiranje glavnih procesa u društvu, Burza je identificirala i utvrdila rizike koji mogu imati utjecaja na obavljanje poslovnih procesa u društvu. Lista rizika nije sveobuhvatna te je rađena na višoj razini rizika tako da se pojedini detaljniji rizici (rizici niže razine) identificiraju prilikom pregleda navedenih procesa od strane unutarnje revizije.

Rizici su grupirani prema organizacijskim jedinicama koji obavljaju pojedine poslovne procese unutar društva te na ostale rizike koji su povezani s cjelokupnim poslovanjem Burze.

Uzimajući u obzir prethodno definirane glavne procese u društvu i utvrđene rizike donesena je i ocjena značajnosti rizika s obzirom na njihov utjecaj na poslovne procese.

Ocjena rizika predstavlja inherentni rizik pojedinog procesa u čiji je obzir uzeta sama priroda procesa i najbolja praksa.

Na temelju rezultata procjene rizika utvrđena su i osnovna područja koja će biti obuhvaćena postupcima unutarnje revizije i mjere koje će se poduzimati kod sprječavanja nastanka događaja koji su ocijenjeni kao rizični.

Praćenje rizika nije izdvojeno i povjereno posebnoj organizacijskoj jedinici Burze, već se isto, ovisno o vrsti rizika provodi na razini jednog ili više različitih odjela. Dakle, u upravljanje rizicima u društvu uključeni su svi zaposlenici Burze unutar svojih organizacijskih jedinica.

Svaka organizacijska jedinica u okviru svojih djelatnosti i aktivnosti, a ovisno o identificiranom riziku i sustavu upravljanja rizicima, zadužena je za praćenje rizika te u istome surađuje sa svim ostalim organizacijskim jedinicama, a posebno s Upravom kao ključnim elementom za odlučivanje o upravljanju pojedinim rizikom i njegovoj kontroli.

Osim toga, u sustav upravljanja rizicima osobito su uključene i dvije međusobno neovisne kontrolne funkcije: funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima (Odjel za usklađenost unutar Sektora pravnih i općih poslova) i funkcija unutarnje revizije koju obavlja vanjski vršitelj te funkcije društvo Antares revizija d.o.o.

Ivana Gažić Tomislav Gračan Predsjednica Uprave Član Uprave

2. Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Temeljem odredbe čl. 272.p., a u vezi s odredbom čl. 250.a. st. 4. Zakona o trgovačkim društvima (NN broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 148/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19; dalje u tekstu: ZTD) i odredbe čl. 22. Zakona o računovodstvu (NN broj 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20; dalje u tekstu: ZOR), Uprava društva ZAGREBAČKA BURZA d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2a 2 (dalje u tekstu: Društvo), dana 26. 04. 2021. godine, donosi sljedeću

IZJAVU

o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

• 1. Društvo primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja propisan od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze d.d. Zagreb. Kodeks je objavljen na stranicama Zagrebačke burze, www.zse.hr.
• 1. U poslovnoj godini 2020., Društvo je u bitnom dijelu pratilo i primjenjivalo preporuke utvrđene Kodeksom, objavljujući sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima, te informacije koje su u interesu dioničara Društva. Detaljna obrazloženja vezana uz manja odstupanja od pojedinih preporuka Kodeksa, Društvo iznosi u dostavljenom Godišnjem upitniku.
• 1. U skladu sa zahtjevom Kodeksa, a sukladno odredbama ZTD-a i Zakona o tržištu kapitala (NN 65/18, 17/20; dalje u tekstu: ZTK), Nadzorni odbor provodi unutarnji nadzor Društva redovitim kontrolama predočenih izvješća. Članovima Nadzornog odbora se redovito dostavljaju detaljne informacije o upravljanju i radu Društva. Na sjednicama Nadzornog odbora raspravlja se i odlučuje o svim pitanjima iz nadležnosti tog tijela propisane ZTD-om, ZTK-om i Statutom Društva. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova dio je Godišnjeg izvješća Društva koje se podnosi Glavnoj skupštini. Dodatno, Nadzorni odbor obavlja unutarnju kontrolu i nadzor putem Revizijskog odbora koji pruža stručnu podršku Nadzornom odboru i Upravi u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, upravljanja rizicima, financijskog izvješćivanja i kontrole Društva. Uprava je dužna pratiti da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima i važećim zakonima i propisima.
• 1. Deset najvećih dioničara sa stanjem na dan 31. prosinca 2020. godine:

	Dioničar	Broj dionica	Udio u vlasništvu
1	RR ONE CAPITAL d.o.o.	463.106	9,9900%
2	FINA	463.106	9,9900%
3	PBZ CO OMF	462.800	9,9834%
4	ICAM OUTFOX MACRO INCOME FUND	399.500	8,6179%
5	BAKTUN, LLC	364.957	7,8727%
6	EBRD	240.000	5,1772%
7	SZAIF d.d.	228.000	4,9184%
8	OTP BANKA d.d.	211.800	4,5689%
9	HPB d.d.	184.600	3,9821%
10	ERSTE & STEIRMARKISCHE BANK d.d.	152.800	3,2962%
	Ostali	1.465.031	31,6032%
	Ukupno	4.635.700	100,0000%

U skladu sa Statutom Društva, pravo glasa dioničara nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova, niti postoje vremenska ograničenja za ostvarivanje prava glasa. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini.

Prava i obveze Društva koja proizlaze iz stjecanja vlastitih dionica ostvaruju se u skladu s odredbama ZTD-a.

Tijekom 2020. godine Društvo nije stjecalo vlastite dionice.

1. Uprava Društva sastavljena je od dva člana. Funkciju predsjednice Uprave obnaša gđa Ivana Gažić, a funkciju člana Uprave obnaša g. Tomislav Gračan.

Uprava vodi poslove Društva sukladno Statutu Društva i zakonskim propisima.

Upravu imenuje i opoziva Nadzorni odbor koji je na dan 31. prosinca 2020. g. sastavljen od sljedećih članova:

• Borislav Centner, predsjednik
• Tomislav Jakšić, zamjenik predsjednika
• Matko Maravić
• Enrique Bernardo Mariano
• Mislav Ante Omazić
• Ivan Sardelić
• Ivan Tadin
• 1. U Društvu djeluje više odbora/komisija Nadzornog odbora koje pružaju stručnu podršku Nadzornom odboru i Upravi. Članove tih odbora/komisija imenuje i opoziva Nadzorni odbor.

Nadzorni odbor ima osnovan Revizijski odbor u sastavu od tri člana i to:

• Matko Maravić,
• Enrique Bernardo Mariano,
• Ivan Tadin.

Nadzorni odbor ima osnovan Odbor za nagrađivanje u sastavu od tri člana i to:

• Borislav Centner,
• Tomislav Jakšić,
• Enrique Bernardo Mariano.

Nadzorni odbor ima osnovan Odbor za strategiju u sastavu od pet članova i to:

• Matko Maravić,
• Borislav Centner,
• Enrique Bernardo Mariano,
• Ivana Gažić,
• Tomislav Gračan.

Nadzorni odbor ima osnovanu Komisiju za procjenu uvjeta za člana uprave u sastavu od tri člana i to:

• Ivan Tadin,
• Tomislav Jakšić,
• Ante Mislav Omazić.

Sukladno odredbama čl. 250.a st. 4. i čl. 272.p ZTD-a, te čl. 22. ZOR ova Izjava je poseban odjeljak i sastavni dio godišnjega izvješća o stanju Društva za 2020. godinu.

Ivana Gažić Tomislav Gračan Predsjednica Uprave Član Uprave

Odgovornost Uprave Društva za Godišnje izvješće

Uprava Društva je dužna pripremiti financijske izvještaje za svaku financijsku godinu, koji daju istinit i fer prikaz financijskog položaja Društva i rezultata njegova poslovanja i novčanih tokova, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni od strane Europske unije. Uprava je odgovorna za provedbu i vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške.

Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni u cilju očuvanja imovine Društva te odgovornost sprječavanja i otkrivanja prijevare i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje prosudba i procjena koje su razumne i oprezne; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Društvo nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je također odgovorna za sastavljanje i sadržaj Izvješća poslovodstva i Izvještaja o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja, kako je propisano Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20), te za ostale informacije (zajedno "ostale informacije").

Uprava je odgovorna za podnošenje godišnjeg izvješća, koje uključuje financijske izvještaje i ostale informacije, Nadzornom odboru na prihvaćanje, nakon čega Nadzorni odbor treba uzeti u obzir, te ako je prikladno, odobriti izdavanje financijskih izvještaja kako bi isti bili predani Glavnoj skupštini na usvajanje.

Financijski izvještaji prikazani na stranicama od 34. do 73. i ostale informacije na stranicama 1. do 27., odobreni su od strane Uprave 26. travnja 2021. godine, te potpisani i ovjereni za predaju na Nadzornom odboru.

U ime i za Zagrebačku burzu d.d.:

Ivana Gažić Tomislav Gračan Predsjednica Uprave Član Uprave

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima društva Zagrebačka burza d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja društva Zagrebačka burza d.d. ("Društvo"), koji obuhvaćaju nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020. godine, nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, nekonsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama i nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika (u nastavku "financijski izvještaji").

Prema našem mišljenju, priloženi nekonsolidirani financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, nekonsolidirani financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2020. godine i njegovu nekonsolidiranu financijsku uspješnost te njegove nekonsolidirane novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija ("MSFI").

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima ("MRevS"). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe ("IESBA Kodeks") i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Isticanje pitanja

Skrećemo pozornost na činjenicu da su konsolidirani financijski izvještaji za Zagrebačku burzu d.d. i njezino ovisno društvo, pripremljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija, izdani odvojeno. Konsolidirani financijski izvještaji odobreni su za izdavanje na datum ovog izvještaja i radi boljeg razumijevanja Grupe Zagrebačka burzu cjelini, korisnici trebaju čitati konsolidirane financijske izvještaje povezano s priloženim financijskim izvještajima.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 030022053; uplaćen temeljni kapital: 44.900,00 kuna; direktori društva: Marina Tonžetić, Dražen Nimčević i Domagoj Vuković; poslovna banka: Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10 000 Zagreb, ž. račun: 2340009–1110098294; SWIFT Code: PBZGHR2X IBAN: HR3823400091110098294.

Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, skraćeno DTTL, i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata (zajednički "organizacija Deloitte"). DTTL ("Deloitte Global") i svaki njegov član i njegovi povezani subjekti su pravno odvojeni i samostalni subjekti, koji se ne mogu međusobno obvezati na određene radnje u odnosu na treće strane. DTTL i svi njegovi povezani subjekti odgovorni su isključivo za vlastita, a ne međusobna, djela i propuste. Usluge klijentima ne pruža DTTL. Detaljan opis DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje (nastavak)

Priznavanje prihoda od prodaje	Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju tijekom naše revizije
Prema informacijama objavljenima u bilješci 4, Društvo je u financijskoj godini ostvarilo ukupne prihode od prodaje u iznosu 10.172 tisuća kuna (2019. godine 8.820 tisuće kuna). Računovodstvene politike priznavanja prihoda od prodaje objavljene su u bilješci 3. k Priznavanje prihoda.
Prihodi od prodaje važni su za ocjenjivanje uspješnosti poslovanja Društva. Društvo ostvaruje prihode od naknada za usluge koje prvenstveno obuhvaćaju provizije od trgovanja, naknade za održavanje uvrštenja, naknade za uvrštenje i članarine. Prihodi od prodaje se priznaju u skladu sa MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" prema obvezama izvršenja koje se ispunjavaju u određenom trenutku i prema obvezama izvršenja koje se ispunjavaju tijekom vremena. Proces priznavanja prihoda visoko je automatiziran, i uglavnom se temelji na primjeni naknada iz objavljenih naknada na volumen trgovanja ili broj kotiranih vrijednosnih papira. S obzirom na visok stupanj oslanjanja na informacijske sustave, implementirane automatske kontrole prilikom priznavanja prihoda te moguć utjecaj netočno obračunatih prihoda, zaključili smo da je priznavanje prihoda od prodaje ključno revizijsko pitanje	Revidirali smo primjenu zahtjeva MSFI-ja 15 provodeći sljedeće revizijske procedure: • Pregledali smo i provjerili jesu li primijenjene računovodstvene politike priznavanja prihoda, u skladu s MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima". Ocijenili smo objave u Godišnjem izvješću i usklađenost sa zahtjevima MSFI-ja 15; • Stekli smo razumijevanje procesa, kontrolnog okruženja i internih kontrola koje je uspostavila Uprava u poslovnom procesu priznavanja prihoda; • Ispitali smo ustroj i učinkovitost djelovanja automatskih i manualnih internih kontrola koje je uspostavila Uprava u poslovnom ciklusu priznavanja prihoda, uključujući procjene adekvatnosti dizajna i implementacije provedbe identificiranih internih kontrola relevantnih za postupak priznavanja prihoda. Na temelju rezultata ispitivanja internih kontrola, odredili smo opseg i vrstu testova radi provjere točnosti obračunavanja prihoda te priznavanje istih u odgovarajuće razdoblje; • Proveli smo revizijske procedure ispitivanja tj. testiranja detalja podataka korištenih pri obračunu prihoda kako bismo se uvjerili u točnost obračunavanja istih i potvrdili da su se transakcije prihoda zaista dogodile te priznale u odgovarajućem razdoblju.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća poslovodstva Društva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuju li Izvješće poslovodstva i Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potrebne objave navedene u člancima 21. i 22. Zakona o računovodstvu te sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije navedene u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljem provedenih postupaka tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

• 1. Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima.
• 1. Izvješće poslovodstva pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu.
• 1. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama.

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu s MSFI-jevima, i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Ostale obveze izvještavanja propisane Uredbom EU br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Zakonom o reviziji

Glavna skupština Društva nas je imenovala revizorom Društva 06. srpnja 2020. godine za potrebe revizije priloženih financijskih izvještaja. Naš neprekinuti angažman traje ukupno 2 godinu te se odnosi na razdoblje 1.1.2019. do 31.12.2020. godine.

Potvrđujemo sljedeće:

• naše revizorsko mišljenje o priloženim financijskim izvještajima dosljedno je s dodatnim izvješćem izdanim revizorskom odboru Društva 26. travnja 2021. godine, u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;
• prilikom obavljanja revizije nisu pružane nedozvoljene nerevizijske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

Društvu i društvima pod njegovom kontrolom nismo, uz usluge zakonske revizije, pružili druge usluge, osim onih usluga koje su objavljene u Godišnjem izvješću.

Partner odgovoran za angažman revizije na temelju koje je sastavljeno ovo izvješće neovisnog revizora je Domagoj Vuković.

Domagoj Vuković 26. travnja 2021. godine Direktor i ovlašteni revizor

Deloitte d.o.o. Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Republika Hrvatska

Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

	Bilješka	2020.	2019.
Račun dobiti i gubitka		'000 kn	'000 kn
Prihodi od prodaje	4	10.172	8.820
Ostali poslovni prihodi	5	4.598	5.430
Troškovi osoblja	6	(6.935)	(6.760)
Amortizacija	10,11,12	(1.127)	(1.077)
Ostali troškovi poslovanja	7	(5.364)	(7.004)
Dobit/(gubitak) iz poslovanja		1.344	(591)
Financijski prihodi	8	571	1.855
Financijski rashodi	8	(28)	(54)
Neto gubitak od tečajnih razlika		(12)	(15)
Neto financijski prihodi		531	1.786
Dobit prije poreza		1.875	1.195
Porez na dobit	9	-	-
Dobit razdoblja		1.875	1.195
Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit		-	-
Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu		1.875	1.195
Osnovna i razrijeđena dobit po dionici (u kunama)	20	0,40	0,26

Zagrebačka burza d.d., Zagreb

Odvojeni financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2020.

Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju

	Bilješka	2020.	2019.
		'000 kn	'000 kn
Imovina
Dugotrajna imovina
Oprema	10	743	256
Nematerijalna imovina	11	971	1.080
Imovina s pravom uporabe	12	322	1.041
Ulaganja u ovisna društva	13	19.125	19.125
Ulaganja u pridružena društva i zajednički pothvat	14	275	251
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	15 a	1.302	1.302
Jamstveni depoziti		250	250
Pozajmice dane pridruženom društvu	18	217	217
Ukupno dugotrajna imovina		23.205	23.522
Kratkotrajna imovina
Potraživanja od kupaca i ostala imovina	16	2.726	3.123
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i
gubitka	15b	17.774	19.583
Kratkoročni depoziti		2.500	-
Novac i novčani ekvivalenti	17	1.639	319
Zalihe Troškovi budućih razdoblja		7 86	7 65
Ukupna kratkotrajna imovina		24.732	23.097
Ukupno imovina		47.937	46.619
Kapital, rezerve i obveze
Kapital i rezerve
Izdani dionički kapital	19	46.357	46.357
Premija na emitirane dionice		13.860	13.860
Zakonske rezerve		141	141
Akumulirani gubitak		(19.777)	(20.972)
Rezultat razdoblja		1.875	1.195
Ukupno kapital i rezerve		42.456	40.581
Dugoročne obveze
Obveze po osnovi poslovnih najmova		32	302
Ukupno dugoročne obveze		32	302
Kratkoročne obveze
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze	21	1.641	1.569
Obveze po osnovi poslovnih najmova		272	734
Ugovorne obveze	22	3.536	3.433
Ukupno kratkoročne obveze		5.449	5.736
Ukupno kapital, rezerve i obveze		47.937	46.619

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

	Izdani dionički	Premija na emitirane kapital dionice		Akumulirani gubitak	Rezultat razdoblja	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	46.357	13.860	141	(22.282)	1.310	39.386
Raspodjela rezultata za godinu	-	-	-	1.310	(1.310)	-
Dobit razdoblja	-	-	-	-	1.195	1.195
Ukupno sveobuhvatna dobit razdoblja	-	-	-	-	1.195	1.195
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	46.357	13.860	141	(20.972)	1.195	40.581
Raspodjela rezultata za godinu				1.195	(1.195)	-
Dobit razdoblja	-	-	-	-	1.875	1.875
Ukupno sveobuhvatna dobit razdoblja	-	-	-	-	1.875	1.875
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	46.357	13.860	141	(19.777)	1.875	42.456

Odvojeni financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2020.

Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku
-------------------------------------------	--	--	--

	Bilješka	2020.	2019.
		'000 kn	'000 kn
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti		-	-
Dobit prije poreza		1.875	1.195
Usklađenja:		-	-
Amortizacija	10,11,12	1.127	1.077
Nerealizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka	8	(34)	(1.210)
Nerealizirani gubici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz
sveobuhvatnu dobit	7	-	467
Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca	7	286	388
Prihodi od dividendi	8	(411)	(421)
Prihodi od kamata	8	(17)	(202)
Neto gubitak/(dobitak) od tečajnih razlika		-	15
Otpisi		-	23
Ostala usklađenja		(269)	(32)
Novčani tok prije promjena u radnom kapitalu i obvezama		(2.557)	1.300
Promjene u radnom kapitalu i obvezama
Smanjenje/(Povećanje) potraživanja od kupaca		111	(928)
(Povećanje)/Smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja		(22)	22
Povećanje obveza prema dobavljačima i ostalih obveza		321	197
Povećanje ugovorne obveze i odgođenog plaćanja troškova		102	665
Promjene u radnom kapitalu i obvezama		512	(44)
Porez na dobit	9	-	-
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti		3.069	1.256
Novčani tok iz investicijskih aktivnosti
Ulaganja u zajedničke pothvate		(24)	-
Novčani izdaci za stjecanje dugotrajne materijalne imovine	10	(776)	(31)
Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne imovine	10	58	-
Novčani izdaci za stjecanje financijskih instrumenata		(500)	(2.573)
Novčani izdaci za stjecanje dugotrajne nematerijalne imovine	11	(67)	(623)
Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata		2.342	320
Primici od dividende		411	421
Primici od kamata		17	202
Ulaganje u kratkoročne depozite		(2.500)	-
Neto izdaci od investicijskih aktivnosti		(1.039)	(2.284)
Novčani tok od financijskih aktivnosti
Izdaci za poslovne najmove		(711)	(734)
Neto izdaci od financijskih aktivnosti		(711)	(734)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata		1.319	(1.762)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	17	319 1.639	2.081 319

Bilješke uz financijske izvještaje

1 Društvo koje je predmet izvještavanja

Zagrebačka burza d.d. ("Društvo") je društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu 5. srpnja 1991. Registrirana adresa Društva je Eurotower, 22. kat, Ivana Lučića 2a/22, Zagreb, Hrvatska.

Predmet poslovanja Društva je: upravljanje uređenim tržištem; prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka o trgovanju; upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom; razvoj, održavanje i raspolaganje računalnim programima za upravljanje uređenim tržištem i prikupljanje, obradu i objavljivanje podataka o trgovanju; usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala.

Na kraju godine Društvo je bilo u vlasništvu 196 dioničara (31. prosinca 2019: 208 dioničara). Društvo nema krajnje matično društvo.

Na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. godine Zagrebačka burza d.d. je vlasnik stranog ovisnog društva Ljubljanska borza d.d. Ljubljana, Slovenija te ima ulaganje u inozemni zajednički pothvat SEE Link d.o.o. Skopje, Republika Sjeverna Makedonija. Na dan 31. prosinca 2020. godine Zagrebačka burza d.d. ima ulaganje u pridruženo društvo Funderbeam South-East Europe d.o.o., Zagreb, Hrvatska.

Aktivnosti Društva regulirane su od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ("HANFA").

Ovi financijski izvještaji sastoje se od odvojenih financijskih izvještaja Društva kao što je definirano u Međunarodnim računovodstvenim standardima 27 Odvojeni financijski izvještaji. Grupa Zagrebačka burza priprema konsolidirane financijske izvještaje, koji su objavljeni kao zasebni dokument.

2 Osnova za pripremu

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (MSFI).

Ovi financijski izvještaji odobreni su za izdavanje od strane Uprave Društva dana 26. travnja 2021. godine za podnošenje na odobrenje Nadzornom odboru.

b) Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

Standard i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Sljedeći novi standardi i izmijenjeni i dopunjeni postojeći standardi izdani od strane Međunarodnog odbora za računovodstvene standarde i tumačenja koje objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija su na snazi u tekućem izvještajnom razdoblju:

• izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" i MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške" – Definicija značajnosti, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)
• izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" Definicija poslovanja, usvojene u Europskoj uniji 21. travnja 2020. (na snazi za poslovna spajanja za koje je datum stjecanja na dan ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje započinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. i za stjecanja sredstava do kojih dolazi na dan ili nakon početka tog razdoblja)
• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje" – Reforma referentnih kamatnih stopa, usvojene u Europskoj uniji 15. siječnja 2020. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)

2 Osnova za pripremu (nastavak)

• b) Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (nastavak)
  • izmjene MSFI-ja 16 "Najmovi" Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (usvojene u Europskoj uniji 9. listopada 2020., na snazi najkasnije od 1. lipnja 2020. za financijske godine koje započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)
  • izmjene upućivanja na Konceptualni okvir u MSFI-jevima, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.).

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do značajnih promjena financijskih izvještaja.

c) Standardi i tumačenja koje je objavio Odbor za Standarde i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi te izmjene postojećih standarda, koje je objavio OMRS i usvojila ih je Europska unija:

• izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" Produljenje privremenog izuzeća od primjene MSFI-ja 9, usvojene u Europskoj uniji 16. prosinca 2020. (datum isteka privremenog izuzeća od primjene MSFI-ja 9 pomaknut je sa 1. siječnja 2021. na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)
• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje", MSFI-ja 7: "Financijski instrumenti: objavljivanje", MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" i MSFI-ja 16: "Najmovi" – Reforma referentnih kamatnih stopa – 2. faza, usvojene u Europskoj uniji 13. siječnja 2021. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021.).

Društvo je odabralo ne primjenjivati nove standarde, izmjene postojećih standarda i interpretacije prije datuma njihova stupanja na snagu.

Društvo očekuje da primjene ovih standarda i izmjena postojećih standarda ne dovode do materijalnih promjena financijskih izvještaja u razdoblju prve primjene standarda.

d) Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija na datum izdavanja financijskih izvještaja još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):

2 Osnova za pripremu (nastavak)

• d) novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji (nastavak)
  • MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije
  • MSFI 17 "Ugovori o osiguranju", uključujući izmjene MSFI-ja 17 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine)
  • izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" Klasifikacija kratkoročnih i dugoročnih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)
  • izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" Prihodi prije namjeravane uporabe (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
  • izmjene MRS-a 37 "Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina" Štetni ugovori – Troškovi ispunjenja ugovornih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
  • izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" Upućivanja na Konceptualni okvir s izmjenama MSFI-ja 3 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
  • izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka istraživačkog projekta na temu primjene metode udjela)
  • izmjene raznih standarda zbog "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2018. – 2020.)", proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 9, MSFI 16 i MRS 41), prvenstveno radi otklanjanja nedosljednosti i pojašnjenja teksta (Izmjene MSFI-ja 1, MSFI-ja 9 i MRS-a 41 na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. Izmjena MSFI-ja 16 odnosi se isključivo na ilustrativni primjer, stoga nije naveden datum stupanja na snagu.).

Društvo očekuje da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Društva u razdoblju prve primjene standarda. Računovodstvo zaštite za portfelj financijske imovine i obveza čija načela Europska unija još uvijek nije usvojila i dalje nije regulirano.

Prema procjenama Društva, primjena računovodstva zaštite na portfelj financijske imovine ili obveza u skladu s MRS-om 39: "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" ne bi dovela do značajnih promjena u financijskim izvještajima ako se primijeni na datum bilance.

2 Osnova za pripremu (nastavak)

e) Osnove mjerenja

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi povijesnog troška, osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit koja se mjeri po fer vrijednosti.

f) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji prezentirani su u lokalnoj valuti, hrvatskoj kuni ("kn"), koja je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem Društvo posluje ("funkcionalna valuta"). Svi financijski podaci prikazani u kunama su zaokruženi na najbližu tisuću.

g) Korištenje procjena i prosudbi

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine i obveza, prihoda i rashoda.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke zasnivaju se na povijesnom iskustvu i raznim drugim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim uvjetima i uz raspoložive informacije na datum izrade financijskih izvještaja, a rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje o iznosu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdiva iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena.

Procjene i pretpostavke se pregledavaju na redovitoj osnovi. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena i u budućim razdobljima, ako izmjena utječe i na njih.

Informacije o značajnim izvorima neizvjesnosti te ključnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika koje imaju značajan utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima opisane su u bilješci 26.

h) Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju važećem na dan transakcije.

Monetarna imovina i obveze denominirani u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema tečaju važećem na datum izvještavanja. Dobit ili gubitak od tečajnih razlika od monetarnih stavaka predstavlja razliku između amortiziranog troška u funkcionalnoj valuti na početku godine, usklađenu za efektivnu kamatu i plaćanja tijekom cijele godine, te amortiziranog troška u stranoj valuti preračunatog prema važećem tečaju na datum izvještavanja.

Nemonetarna imovina i obveze koje se mjere po fer vrijednosti u stranoj valuti preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema tečaju na datum na koji se utvrđuje fer vrijednost. Nemonetarne stavke koje se mjere na temelju povijesnog troška u stranoj valuti preračunavaju se prema tečaju na dan transakcije.

Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja iz strane u funkcionalnu valutu priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Uz hrvatsku kunu, najznačajnija valuta u kojoj Društvo ima imovinu i obveze je euro. Tečaj koji se koristi za preračunavanje je dana 31. prosinca 2020. bio 1 EUR=7,53689 kuna (31. prosinca 2019.: 1 EUR=7,44258 kuna).

3 Značajne računovodstvene politike

a) Oprema i nematerijalna imovina

Oprema uglavnom uključuje računala i uredsku opremu, namještaj i telefonsku opremu. Nematerijalna imovina uključuje licence za računalne programe kapitalizirane na temelju troškova nastalih prilikom nabavke i stavljanja u upotrebu pojedinog programa.

Priznavanje i mjerenje

Oprema i nematerijalna imovina iskazuje se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Povijesni trošak uključuje troškove koji se mogu izravno pripisati nabavci imovine.

Naknadni troškovi

Naknadni troškovi priznaju se u knjigovodstveni iznos imovine ili kao zasebna stavka imovine samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s imovinom pritjecati u Društvo i ako se trošak nabave može pouzdano izmjeriti. Svi ostali popravci i održavanje su trošak u razdoblju u kojem su nastali.

Amortizacija

Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe pojedinih dijelova nekretnina i opreme. Imovina u pripremi se ne amortizira.

Procijenjeni korisni vijek upotrebe prikazan je u nastavku te nije došlo do promjene u odnosu na prethodnu godinu:

Računala i uredska oprema	4-7 godina
Uredski namještaj i oprema	5-7 godina
Računalni programi	2-5 godina
Računalni program za trgovanje	6-18 godina
Ulaganja na tuđoj imovini	razdoblje najma

Metode amortizacije i korisni vijek upotrebe preispituju se i mijenjaju, ukoliko je to prikladno, na svaki datum izvještavanja. Knjigovodstvena vrijednost imovine se umanjuje do nadoknadivog iznosa ako je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od procijenjenog nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici od prodaje utvrđuju se usporedbom primitaka s knjigovodstvenim iznosom i uključuju se u račun dobiti i gubitka.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

b) Financijski instrumenti

Klasifikacija

Klasifikacijske kategorije

Nakon početnog priznavanja, financijska imovina se klasificira kao imovina po amortiziranom trošku, imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOCI) i imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL).

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava oba uvjeta u nastavku te ako nije vrednovana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL):

• svrha poslovnog modela je držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova; i
• ugovorni uvjeti financijske imovine pretpostavljaju novčane tokove koji su isključivo otplata glavnice i kamate (SPPI), na određene datume.

Ova kategorija obuhvaća: dane zajmove povezanim stranama, potraživanja od kupaca, novac i novčane ekvivalente i plasmane kod banaka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dužnički instrument mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako ispunjava oba uvjeta u nastavku te ako nije vrednovan po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL):

• svrha poslovnog modela je držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova te prodaja financijske imovine; i
• ugovorni uvjeti financijske imovine pretpostavljaju novčane tokove koji su isključivo otplata glavnice i kamate (SPPI), na određene datume.

Prilikom početnog priznavanja ulaganja u vlasničke instrumente koji se ne drže radi trgovanja, Društvo može neopozivo odlučiti prikazati naknadne promjene fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovaj izbor se vrši na temelju pojedinog ulaganja.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Sva ostala financijska imovina klasificira se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dodatno, prilikom početnog priznavanja, Društvo može neopozivo vrednovati financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, iako ispunjava zahtjeve za mjerenje po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, ako se time eliminira ili značajno smanjuje računovodstvena neusklađenost koje bi u suprotnome nastala.

Na dan 31. prosinca 2020. financijska imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka odnosi se na ulaganja u udjele u otvorenim investicijskim fondovima.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

b) Financijski instrumenti (nastavak)

Financijske obveze

Društvo sve financijske obveze koje se ne određuju po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, vrednuje po amortiziranom trošku što uključuje obveze za kredite, jamstvene depozite i ostale obveze.

Reklasifikacija

Financijska imovina se ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon promjene poslovnog modela za upravljanje financijskom imovinom.

Ocjena poslovnog modela

Poslovni modeli označavaju način zajedničkog upravljanja skupinom financijske imovine kao cjelinom (portfeljem) radi ostvarenja određenog poslovnog cilja i definiraju način na koji se očekuje da će financijska imovina generirati novčane tokove. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja i čija se uspješnost procjenjuje na temelju fer vrijednosti, mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka jer se ne drži sa svrhom naplate ugovorenih novčanih tokova niti za prikupljanje ugovornih novčanih tokova i za prodaju.

Priznavanje i prestanak priznavanja

Financijska imovina i financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak priznaju se na datum trgovanja, odnosno datum kada Društvo preuzme obvezu kupnje ili prodaje imovine. Zajmovi i potraživanja i ostale financijske obveze koje se vrednuju po amortiziranom trošku priznaju se u trenutku kada je financijska imovina predana zajmoprimcima, odnosno obveza primljena od zajmodavaca.

Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada prava na primitke novčanih tokova od financijske imovine isteknu ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom financijskom imovinom. Navedeno se događa kada Društvo suštinski prenese sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla. Društvo prestaje priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene, otkazane, istekle ili značajno promijenjene (test 10% promjene). Ukoliko se uvjeti financijske obveze promijene, Društvo će prestati priznavati tu obvezu i početi priznavati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Od 1. siječnja 2018. godine bilo koji kumulativni dobitak ili gubitak priznat u sveobuhvatnoj dobiti od vlasničkih vrijednosnih papira po FVOCI opciji ne priznaje se u računu dobiti i gubitka prilikom prestanka priznavanja takvih vrijednosnih papira. Sve kamate po prenesenoj financijskoj imovini koja ispunjava uvjete za prestanak priznavanja Društvo priznaje kao zasebnu imovinu ili obvezu.

Društvo ulaganja u dionice navedena i opisana unutar bilješke 15 a) vrednuje po FVOCI opciji. Društvo je u skladu sa MSFI-jem 9 odlučilo navedena ulaganja u dionice vrednovati po FVOCI opciji budući da navedene dionice ne drži radi trgovanja. Fer vrijednosti navedenih ulaganja objavljena je unutar bilješke 15 a).

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

b) Financijski instrumenti (nastavak)

Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za, u slučaju financijske imovine i financijskih obveza koji nisu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, transakcijske troškove koji se izravno povezuju sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijske obveze. Transakcijski troškovi kod financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak se odmah priznaju u dobit ili gubitak, dok se kod drugih financijskih instrumenata amortiziraju. Sva financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak naknadno se iskazuje po fer vrijednosti. Zajmovi i potraživanja vrednuju se po amortiziranom trošku umanjeno za gubitke od umanjenja vrijednosti, a ostale financijske obveze po amortiziranom trošku. Amortizirani trošak se izračunava primjenom metode efektivne kamatne stope. Premije i diskonti, uključujući inicijalne transakcijske troškove uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost povezanog instrumenta i amortiziraju temeljem efektivne kamatne stope instrumenta.

Principi mjerenja fer vrijednosti

Fer vrijednost financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je kotirana prodajna tržišna cijena na aktivnom tržištu na datum izvještavanja, bez umanjenja za troškove prodaje. Društvo razmatra svaki financijski instrument zasebno kako bi odredilo da li financijski instrument kotira na aktivnom tržištu.

Razine fer vrijednosti

Društvo koristi slijedeće razine za utvrđivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata:

Razina 1: kotirane (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima,

Razina 2: ostale tehnike kod kojih su svi parametri koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi, bilo izravno ili neizravno,

Razina 3: tehnike koje koriste podatke koji imaju značajan utjecaj na određivanje fer vrijednosti i koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima.

31. prosinca 2020.

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Imovina
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 15)	-	-	1.302	1.302
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (bilješka 15)	17.774	-	-	17.774
Ukupno	17.774	-	1.302	19.076
31. prosinca 2019.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Imovina
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 15)	-	-	1.302	1.302
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (bilješka 15)	19.583	-	-	19.583
Ukupno	19.583	-	1.302	20.885

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

b) Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Financijski instrumenti

Za kreditne izloženosti za koje nije došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja, očekivani kreditni gubici se priznaju za kreditne gubitke koji proizlaze iz vjerojatnosti nastupa neplaćanja u sljedećih 12 mjeseci. Za one kreditne izloženosti kod kojih je došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja, potreban je ispravak za očekivane kreditne gubitke tijekom cjeloživotnog vijeka, bez obzira na vrijeme zaduživanja. Za potraživanja od kupaca i ugovornu imovinu, Društvo primjenjuje pojednostavljeni pristup u kalkulaciji očekivanih kreditnih gubitaka i stoga ne prati promjene kreditnog rizika već priznaje ispravak vrijednosti na temelju očekivanog cjeloživotnog očekivanog kreditnog gubitka na kraju svakog izvještajnog razdoblja.

Društvo otpisuje financijsku imovinu kada postoje podaci koji ukazuju na to da je dužnik u ozbiljnim financijskim poteškoćama, da nema realnih izgleda za povrat ili postoji vjerojatnost da će dužnik ući u stečaj ili drugi oblik financijske reorganizacije ili restrukturiranja. Otpisana financijska imovina i dalje može biti podložna aktivnostima naplate postupaka Društva.

Očekivani kreditni gubici na potraživanja od kupaca procjenjuju se na temelju matrice dana kašnjenja, uzimajući u obzir povijesno iskustvo nastanka statusa neispunjenja obveza dužnika i analizu tekuće financijske pozicije dužnika. Društvo je priznalo gubitak u iznosu od 100% na sva potraživanja koja su dospjela preko 120 dana jer povijesno iskustvo ukazuje da se ova potraživanja uglavnom ne mogu nadoknaditi.

Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka, Društvo razmatra razumne i potkrjepljive informacije koje su relevantne i dostupne. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize, temeljene na povijesnom iskustvu Društva i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti, uključujući informacije koje se odnose na budućnost.

Društvo smatra da financijska imovina nije nadoknadiva ako nije vjerojatno da će dužnik platiti svoje obveze prema Društvu u potpunosti bez da Društvo treba pokrenuti radnje poput aktiviranja sredstva osiguranja (ako postoje). Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene očekivanog kreditnog gubitka je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Društvo izloženo kreditnom riziku.

Društvo priznaje dobit ili gubitak od umanjenja u računu dobiti i gubitka za sve financijske instrumente s odgovarajućim usklađenjem knjigovodstvenog iznosa kroz račun rezerviranja za očekivane kreditne gubitke.

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka

Očekivani kreditni gubici procjena su ponderiranih vjerojatnosti kreditnih gubitaka. Kreditni gubici mjere se kao sadašnja vrijednost svih novčanih gubitaka (razlika između novčanih tokova na koje Društvo ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Društvo očekuje da će stvarno primiti). Očekivani kreditni gubitci diskontiraju se po efektivnoj kamatnoj stopi predmetne financijske imovine.

Nije bilo promjena u tehnikama procjene ili značajnim pretpostavkama tijekom tekućeg izvještajnog razdoblja.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

b) Financijski instrumenti (nastavak)

Potraživanja od kupaca, ostala imovina, kratkoročni depoziti kod banaka i pozajmice dane pridruženim društvima

Potraživanja od kupaca, ostala imovina, kratkoročni depoziti kod banaka i pozajmice dane pridruženim društvima početno se prikazuju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove, a naknadno po amortiziranom trošku umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u fondove

Ulaganja u otvorene i zatvorene investicijske fondove klasificiraju se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrednuju se po fer vrijednosti.

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze početno se priznaju po fer vrijednosti i naknadno se vrednuju po amortiziranom trošku.

c) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost imovine Društva preispituje se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdilo postoje li indikacije za umanjenje vrijednosti. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine.

Nadoknadivi iznos se procjenjuje na svaki datum izvještavanja za nematerijalnu imovinu koja nema konačan korisni vijek upotrebe (na datum izvještavanja Društvo nije imalo takve imovine) i za nematerijalnu imovinu koja još nije u upotrebi.

Imovina koja se amortizira preispituje se za umanjenje vrijednosti svaki put kad nastupe događaji ili se promjene okolnosti koje ukazuju da knjigovodstvena vrijednost nije nadoknadiva.

Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine ili jedinice koja generira novac veća od njezinog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Nadoknadiva vrijednost opreme i nematerijalne imovine je neto prodajna cijena ili vrijednost imovine u upotrebi, ovisno o tome koja je veća. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje generiraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za stavku koja generira novac. Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

d) Najmovi

Društvo je najmodavac

Imovina dana pod poslovni najam amortizira se tijekom očekivanog vijeka trajanja jednako kao ostala slična imovina.

Najmovi u kojima je Društvo najmodavac klasificiraju se kao financijski ili poslovni najmovi. Najam se klasificira kao financijski najam ako se njime na najmoprimca prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad odnosnom imovinom. Svi drugi najmovi klasificiraju kao poslovni najmovi.

Kada je Društvo posredni najmodavac, ono obračunava glavni najam i podnajam kao dva zasebna ugovora. Podnajam se klasificira kao financijski ili poslovni najam upućivanjem na imovinu s pravom uporabe koja proizlazi iz glavnog najma.

Prihodi od najamnina temeljem poslovnog najma priznaju se pravocrtno tijekom razdoblja predmetnog najma. Početni izravni troškovi nastali u fazi pregovaranja i ugovaranja uvjeta poslovnog najma pripisuju se knjigovodstvenom iznosu predmeta najma i priznaju pravocrtno tijekom razdoblja najma.

Potraživanja temeljem financijskih najmova knjiže se kao potraživanja u iznosu neto ulaganja društva u najam. Prihodi od financijskog najma raspoređuju se na obračunska razdoblja kako bi odražavali konstantnu periodičku stopu povrata na otvoreno stanje neto ulaganja društva temeljem najmova.

Kada ugovor obuhvaća komponente koje se odnose na najam i komponente koje se ne odnose na najam, Društvo primjenjuje MSFI 15 za raspodjelu naknade u skladu s ugovorom za svaku komponentu.

Društvo je najmoprimac

S 1.1.2019. godine stupio je na snagu novi standard - Međunarodni standard financijskog izvještavanja 16 - Najmovi (u nastavku: Standard ili MSFI 16). MSFI 16 zahtijeva da se prema modelu prepoznavanja najmova, identificira najam na razini sklopljenog ugovora, a najmoprimci moraju u svoje financijske izvještaje priznati financijsku obvezu i imovinu, koja predstavlja pravo na korištenje tijekom razdoblja najma. Najmoprimci nakon inicijalnog priznavanja imovine i financijskih obveza, priznaju i amortizaciju po toj imovini, te financijski trošak na preostalu financijsku obvezu. Korištenjem opcije u tranziciji pojednostavljenog modificiranog pristupa Društvo je primjenilo MSFI 16 s 1. siječnjem 2019. godine bez prepravljanja prethodnih razdoblja te bez knjiženja prepravaka na kapitalu. Društvo uzima u obzir isključivo preostale izdatke po ugovoru o najmu, koje diskontira koristeći inkrementalnu stopu te knjiži imovinu s pravom upotrebe u istome iznosu.

Imovina s pravom uporabe uvrštena je u istu stavku u kojoj bi odgovarajuća odnosna imovina bila prikazana da je u njegovu vlasništvu, a obveze po najmu iskazane su u okviru dugoročnih i kratkoročnih obveza za poslovne najmove.

Kod identificiranja najma korišteni su dopušteni praktični prečaci u tranziciji, stoga: svi ugovori o zakupu poslovnog prostora, bez obzira kada su sklopljeni, a koji ističu do 31. prosinca 2019. nisu priznavani kao najam, te ukoliko ugovor ima klauzulu da se može raskinuti bez navođenja razloga za raskid, a bez ugovorene kazne ili značajnijeg troška isti nisu bili priznati kao najam. Svaki od ugovora vrednovan je na pojedinačnoj osnovi i svaka buduća izmjena ugovora može bitno utjecati na priznavanje odnosno nepriznavanje ugovora kao najmova sukladno zahtjevu MSFI 16.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

d) Najmovi (nastavak)

Društvo procjenjuje je li riječ o ugovoru o najmu odnosno sadržava li ugovor najam, na početku ugovora. Društvo iskazuje imovinu s pravom uporabe i pripadajuću obvezu po najmu u pogledu svih najmova u kojima je ono najmoprimac, osim kad je riječ o kratkoročnim najmovima (definiranim kao najmovima čije trajanje iznosi 12 mjeseci ili manje) te najmove imovine male vrijednosti (kao što su tableti i osobna računala, uredski namještaj i telefoni). Za takve najmove Društvo pravocrtno priznaje plaćanja najma kao poslovni rashod tijekom trajanja najma, osim ako neka druga sustavna osnova kvalitetnije ne odražava vremensku dinamiku trošenja ekonomskih koristi od imovine koje se drži u najmu.

Obveza po najmu prvi se put mjeri u visini sadašnje vrijednosti plaćanja najma koja na datum početka nisu podmirena, umanjena uporabom stope koja proizlazi iz najma. Ako tu stopu nije moguće odrediti, najmoprimac se najčešće služi svojom kamatnom stopom zaduživanja. Plaćanja najma obuhvaćena mjerenjem obveze po najmu obuhvaćaju:

• fiksna plaćanja najma (uključujući plaćanja najma koja su u biti fiksna), umanjena za primljene poticaje za najam;
• varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, početno mjerena primjenom indeksa ili stope koji vrijede na datum početka najma;
• iznos za koji se očekuje da će ih najmoprimac plaćati na temelju jamstava za ostatak vrijednosti;
• cijenu izvršenja mogućnosti kupnje ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost; te
• plaćanja kazni za raskid najma ako razdoblje najma odražava da će najmoprimac iskoristiti mogućnost raskida najma.

Obveza po najmu naknadno se mjeri povećanjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala kamate na obveze po najmu (primjenom metode efektivne kamate) te smanjenjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala izvršena plaćanja najma.

Društvo ponovno mjeri obvezu po najmu (te provodi odgovarajuće usklade s povezanom imovinom s pravom uporabe) kada se:

• razdoblje najma promijeni ili nastane značajan događaj ili značajna promjena okolnosti zbog čega dođe do promjene u procjeni izvršavanja mogućnosti kupnje, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidirane diskontne stope,
• plaćanja najma promijene zbog promjena indeksa ili stope odnosno promjene u očekivanom plaćanju zajamčenog ostatka vrijednosti, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom nepromijenjenih diskontnih stopa (osim ako je promjena u plaćanjima najma posljedica promjene promjenjivih kamatnih stopa, te se u tom slučaju primjenjuje revidirana diskontna stopa).
• ugovori o najmu mijenjanju, a izmjena najma ne obračunava se kao zaseban najam, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri na temelju razdoblja izmijenjenog najma tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidiranih diskontnih stopa na datum stupanja izmjene na snagu.

Društvo nije obavilo takve usklade tijekom prezentiranih razdoblja. Imovina s pravom uporabe obuhvaća početno mjerenje predmetne obveze po najmu, plaćanja najma na dan početka najma ili prije toga, umanjeno za primljene poticaje za zaključenje poslovnog najma i sve početne izravne troškove. Oni se naknadno mjere po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

d) Najmovi (nastavak)

Kada Društvo snosi troškove rastavljanja i uklanjanja imovine u najmu, obnovi mjesta na kojem se imovina nalazi ili vraćanju odnosne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta najma, rezerviranje se priznaje i mjeri u skladu s MRS-om 37. Ako se troškovi odnose na imovinu s pravom uporabe, troškovi su uključeni u povezanu imovinu s pravom uporabe, osim ako ti troškovi nastaju pri proizvodnji zaliha.

Imovina s pravom uporabe amortizira se kroz razdoblje najma ili vijek uporabe, ovisno o tome što je kraće. Ako se na temelju najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese ili ako trošak imovine s pravom uporabe odražava da će Društvo iskoristiti mogućnost kupnje, imovina s pravom uporabe amortizira se kroz korisni vijek uporabe odnosne imovine. Amortizacija započinje na datum početka najma.

Društvo primjenjuje MRS 36 kako bi ustanovilo je li vrijednost imovine s pravom uporabe umanjena odnosno jesu li za nju obračunati bilo kakvi gubitci zbog umanjenja vrijednosti, kako je opisano u politici "Nekretnine, postrojenja i oprema".

Promjenjive najamnine koje ne ovise o indeksu ili stopi nisu obuhvaćene mjerenjem obveze po najmu i imovine s pravom uporabe. Povezana plaćanja priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj ili uvjet koji je potaknuo predmetna plaćanja te se nalaze u "Ostalim troškovima" u dobiti i gubitku (vidjeti Bilješku 7.).

Kao praktično rješenje, MSFI 16 najmoprimcu dozvoljava neodvajanje komponenti koje se ne odnose na najam te obračunavanje komponenti koje se odnose na najam i komponenti koje se ne odnose na najam kao jedinstvenu komponentu. Društvo nije upotrijebilo to praktično rješenje. Za ugovor koji sadržava komponentu koja se odnosi na najam te jednu ili više dodatnih komponenti koje se ne odnose na najam, Društvo je dužno naknadu u okviru ugovora raspodijeliti na svaku komponentu koja se odnosi na najam na temelju relativne samostalne cijene te komponente i ukupne samostalne cijene komponenti koje se ne odnose na najam.

e) Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe pripreme izvještaja o novčanom toku i izvještaja o financijskom položaju obuhvaćaju žiro račune, novac u blagajni i kratkoročne depozite kod banaka s originalnim dospijećem do tri mjeseca.

f) Zarada po dionici

Društvo prikazuje osnovne i razrijeđene zarade po dionici (EPS) na svoje redovne dionice. Osnovna zarada po dionici izračunava se dijeljenjem dobiti ili gubitka koji pripada redovnim dioničarima Društva s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Razrijeđena zarada po dionici se utvrđuje usklađivanjem dobiti ili gubitka koji pripada redovnim dioničarima i ponderiranog prosječnog broja redovnih dionica za efekte svih razrjeđenja potencijalnih redovnih dionica.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

g) Troškovi zaposlenika

Definirani mirovinski planovi doprinosa

Obveze za doprinose za definirane doprinose mirovinskih planove priznaju se kao trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

i) Rezervacije za otpremnine

Otpremnine se priznaju kao trošak kada je Društvo u mogućnosti dokazati, bez realne mogućnosti povlačenja, formalan detaljan plan da se raskine radni odnos prije normalnog datuma umirovljenja ili kako bi dalo otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljni odlazak zaposlenika. Otpremnine za dobrovoljni odlazak zaposlenika priznaju se ako je Društvo ponudilo zaposlenicima dobrovoljno umirovljenje, te je vjerojatno je da će ponuda biti prihvaćena, a broj prihvaćenih se može pouzdano procijeniti. Ako se naknade isplaćuju u periodu dužem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, onda se diskontiraju na njihovu sadašnju vrijednost.

ii) Kratkoročna primanja zaposlenih

Kratkoročne obveze prema zaposlenicima se mjere na nediskontiranoj osnovi i priznaju se kao trošak po pružanju usluge. Obveza je priznata za iznos koji se očekuje da će biti plaćen na temelju kratkoročnih novčanih bonusa ili planova dijeljenja profita ako Društvo ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu plaćanja tog iznosa kao rezultat prošle pružene usluge od strane zaposlenika i ako se ta obveza može pouzdano procijeniti.

h) Oporezivanje

Porez na dobit temelji se na oporezivoj dobiti za godinu, a sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka, osim iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke ostale sveobuhvatne dobiti. Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

Odgođeni porezi izračunavaju se metodom bilančne obveze. Odgođeni porezi priznaju se na privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Odgođena porezna imovina i obveze izračunavaju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti u primijeni na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje realizacija privremenih razlika, a na osnovi poreznih stopa koje su bile na snazi na datum izvještavanja.

Odgođena porezna imovina i obveze nisu diskontirani i klasificirani su kao dugotrajna financijska imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina se priznaje kada je vjerojatno da će Društvo u budućnosti ostvariti dovoljno oporezive dobiti, temeljem koje bi se odgođena porezna imovina mogla iskoristiti. Na datum izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu niti odgođenu poreznu obvezu.

Društvo formira poreznu obvezu u skladu s hrvatskim zakonima. Stopa poreza na dobit za 2020. iznosi 18% (2019: 18%).

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

i) Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju kad Društvo, kao posljedicu prošlog događaja, ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu koja se može pouzdano procijeniti te je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja te obveze. Rezervacije se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova koristeći stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za tu obvezu.

Restrukturiranje

Rezervacija za restrukturiranje priznaje se kada Društvo odobri detaljan i službeni plan restrukturiranja, te je restrukturiranje započelo ili je objavljeno javnosti. Društvo ne rezervira buduće poslovne rashode.

j) Izdani dionički kapital, premije i rezerve

Dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenih dionica koje su klasificirane kao kapital i rezerve i denominiran je u kunama. Premija na emitirane dionice prezentira višak fer vrijednosti primitaka iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica. Preostali iznos od rezultata tekuće godine se nakon raspodjele raspoređuje u zadržanu dobit.

Zakonske rezerve formirane su u skladu s hrvatskim zakonima prema kojima se 5% godišnje dobiti prenosi u zakonske rezerve, sve dok zakonske rezerve zajedno s kapitalnim rezervama ne dosegnu iznos od 5% dioničkog kapitala. Zakonske rezerve mogu se upotrijebiti za pokrivanje tekućeg gubitka i gubitaka iz prošlih razdoblja do iznosa od 5% dioničkog kapitala.

k) Priznavanje prihoda

Prihod se mjeri na temelju naknade utvrđene u ugovoru s kupcem i isključuje iznose prikupljene u ime trećih strana. Društvo priznaje prihod kada kupcu prenese kontrolu nad robom ili uslugom. Društvo priznaje sljedeće prihode: provizije na burzovne transakcije, članarine, naknade za održavanje kotacije i ostale naknade.

Prihodi od provizija se priznaju u trenutku obavljanja usluge. Prihodi od naknada se razgraničavaju u skladu s odgovarajućim vremenskim razdobljem na koje se naknada odnosi.

Prihodi od održavanja uvrštenja, prodaje informacija i pretplate na računalne programe, koji omogućuju praćenje trgovanja u stvarnom vremenu, razgraničavaju se tijekom razdoblja na koje se uvrštenje ili pretplata odnose.

Prihodi od inicijalnih naknada za uvrštenje se razgraničavaju na razdoblje u kojem klijent ima materijalno pravo na uslugu.

l) Financijski prihodi

Prihod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem je nastao za sve kamatonosne financijske instrumente koji se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

m) Prihodi od dividendi

Dividende na vlasničke instrumente se priznaju u dobiti ili gubitku kad je utvrđeno pravo Društva na primitak dividende.

n) Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva su društva u kojima Društvo, posredno ili neposredno, ima kontrolu nad njihovim aktivnostima. Društvo ima kontrolu kad je izloženo ili ima prava na promjenjive prinose od svog ulaganja u društvo u koje je izvršeno ulaganje i kad ima mogućnost utjecaja na koristi putem svoje moći nad društvom u koje je izvršeno ulaganje. Ulaganje Društva u ovisno društvo mjeri se u nekonsolidiranim financijskim izvještajima primjenom metode troška.

o) Ulaganja u pridružena društva i zajedničke pothvate

Pridruženim društvima smatraju se društva u kojima Društvo ima značajan utjecaj, ali nema kontrolu. Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta u koje je izvršeno ulaganje, ali ne predstavlja kontrolu ili zajedničku kontrolu tih politika.

Zajednički pothvati su društva u kojima dvije ili više strana imaju zajedničku kontrolu.

Ulaganja Društva u pridružena društva i zajedničke pothvate društva iskazuju se u nekonsolidiranim financijskim izvještajima troškovnom metodom.

4 Prihodi od prodaje

	2020.	2019. '000 kn
	'000 kn
Provizije	3.936	3.777
Prihod od održavanja uvrštenja	4.874	3.932
Prihod od naknada za uvrštenja	1.182	883
Članarine	180	228
Ukupni prihod od prodaje	10.172	8.820

Prihodi od provizija obračunavaju se članovima po osnovi vrijednosti izvršene transakcije u vremenskom razdoblju u kojem je transakcija izvršena. Prihodi od provizija se priznaju u trenutku obavljanja usluge. Prihodi od naknada se razgraničavaju u skladu s odgovarajućim vremenskim razdobljem na koje se naknada odnosi.

Prihodi od održavanja uvrštenja predstavljaju godišnju naknadu za održavanje uvrštenja vrijednosnih papira u Službeno i Redovito tržište. Naknada za uvrštenje naplaćuje se izdavateljima za uvrštenje u Službeno i Redovito tržište. Prihodi od održavanja uvrštenja razgraničavaju se tijekom razdoblja na koje se uvrštenje odnosi.

Članarine uključuju jednokratne pristupnine za stjecanje statusa člana Burze, te članarine postojećim članovima koje se obračunavaju kvartalno. Prihodi od članarina razgraničavaju se tijekom razdoblja na koje se članarina odnosi.

5 Ostali poslovni prihodi

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Prihod od prodaje informacija	2.456	2.350
Prihodi od seminara	643	1.127
Prihodi od povezanih društava	327	241
Ostali prihodi	1.172	1.712
Ukupno ostali poslovni prihodi	4.598	5.430

Prihodi od prodaje informacija i pretplate na računalne programe, koji omogućuju praćenje trgovanja u stvarnom vremenu, razgraničavaju se tijekom razdoblja na koje pretplata odnosi.

Ostali prihodi uključuju prihode od naknadno naplaćenih potraživanja, prihode od raznih naknada, prihode od kazni i ostale utvrđene prihode.

Svi prihodi društva ostvareni su u Republici Hrvatskoj. Ukupno priznati prihodi u skladu sa Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 15 iznose 13.417 tisuća kuna (2019.: 12.538 tisuća kuna).

Ukupno priznati prihodi prema obvezama izvršenja koje se ispunjavaju u određenom trenutku iznose 4.579 tisuće kuna (2019.: 4.904 tisuća kuna). Ukupno priznati prihodi prema obvezama izvršenja koje se ispunjavaju tijekom vremena iznose 8.838 tisuće kuna (2019.: 7.634 tisuća kuna). Prikaz dospijeća svih potraživanja od kupaca po starosnim skupinama nalazi se u bilješci 16.

6 Troškovi osoblja

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Neto plaće	3.718	3.617
Doprinosi	1.989	1.013
Porezi i prirezi	975	1.971
Ostali troškovi osoblja	253	159
Ukupno troškovi osoblja	6.935	6.760

Društvo je na kraju 2020. godine imalo 24 zaposlenika (2019. godine: 26). Troškovi osoblja uključuju 1.101 tisuća kuna (2019. godine: 1.063 tisuća kuna) plaćenih doprinosa u obvezne mirovinske fondove. Doprinosi se izračunavaju kao postotak od bruto plaća djelatnika. U 2020. godini su isplaćeni bonusi u iznosu od 303 tisuća kuna (2019: 220 tisuća kuna).

7 Ostali troškovi poslovanja

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Računalni programi i licence	1.663	1.712
Profesionalne usluge	794	1.209
Naknade i pristojbe	706	815
Troškovi režija	439	457
Poštanske i telefonske usluge	173	179
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca	286	388
Najam prostora	113	110
Reprezentacija	69	121
Poslovna putovanja	25	193
Troškovi seminara i marketinga	13	151
Otpis nematerijalne imovine	1	23
Najam opreme	-	188
Gubici od smanjenja vrijednosti financijske imovine	-	468
Ostali troškovi	1.082	990
Ukupno ostali troškovi poslovanja	5.364	7.004

Ostali troškovi u iznosu od 1.082 tisuća kuna odnose se na troškove predavača (fizičke osobe) i ostale naknade tim osobama, troškove održavanja, troškove materijala i energije, troškove osiguranja, te ostale troškove.

8 Financijski prihodi i rashodi

a) Financijski prihodi	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Prihod od dividendi	411	421
Neto dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	34	1.210
Prihod od kamata	16	202
Ostali financijski prihodi	110	22
Ukupno financijski prihodi	571	1.855

b) Financijski rashodi

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Trošak kamata	28	54
Ukupno financijski rashodi	28	54
Neto financijski prihodi	943	1.801

9 Porez na dobit

a) Porez na dobit	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Odgođeni porezi	-	-
Ukupan trošak poreza na dobit	-	-

b) Usklada računovodstvene dobiti i tekuće porezne obveze	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Porez po stopi od 18% (2019: 18%)	338	215
Porezno nepriznati troškovi	21	34
Neoporezivi prihod	(139)	(96)
Porezni gubici koji nisu priznati kao odgođena porezna imovina	-	-
Iskorišteni gubici iz prethodnih godina koji nisu bili priznati kao odgođena porezna imovina	(220)	(153)
Ukupan trošak poreza na dobit	-	-

9 Porez na dobit (nastavak)

c) Porezni gubici prenosivi u naredna razdoblja

Bruto porezni gubici u iznosu od 7.028 tisuća kuna raspoloživi su za umanjenje budućih oporezivih dobitaka Društva na kraju 2020. godine. Porezni gubitak se može prenositi od strane Društva, te je podložan pregledu od strane Ministarstva financija. Na kraju 2019. godine Društvo je imalo 9.357 tisuća kuna poreznih gubitaka na raspolaganju za prijenos u nadolazeća razdoblja. Na oba datuma izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu po osnovi prenesenih poreznih gubitaka s obzirom da je neizvjesno kada će ostvariti dostatnu buduću oporezivu dobit na temelju koje bi se takva porezna imovina mogla iskoristiti.

Na dan 31. prosinca 2020. Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu u iznosu od 1.675 tisuća kuna po osnovi privremenih razlika (potraživanja za umanjenje vrijednosti) i prenesenih poreznih gubitaka, obzirom da nije izvjesno da će Društvo ostvariti iznos oporezive dobiti na temelju koje bi se porezna imovina mogla iskoristiti. Na sljedeći datum izvještavanja Društvo će ponovno procijeniti pretpostavke za priznavanje odgođene porezne imovine.

Na 31. prosinca bruto porezni gubici raspoloživi za prijenos istječu kako slijedi:

c) Porezni gubici prenosivi u naredna razdoblja

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Do 1 godine	3.672	2.329
Do 2 godine	3.221	3.672
Do 3 godine	135	3.221
Do 4 godine	-	135
Do 5 godina	-	-
Ukupni porezni gubitak raspoloživ za prijenos	7.028	9.357

Porezna prijava je izrađena sukladno zakonom propisanoj metodologiji. U skladu s poreznim propisima, porezna uprava može u bilo koje doba pogledati knjige i evidencije Društva u razdoblju od tri godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana. Uprava društva nije upoznata sa okolnostima koje bi mogle dovesti do značajnih propusta u tom pogledu.

10 Oprema

	Računalna oprema	Namještaj i ostala oprema	Ulaganja u tuđu imovinu	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Nabavna vrijednost
Na dan 1. siječnja 2019.	4.509	2.185	1.272	7.966
Povećanja	30	-	-	30
Otpis	-	(10)	-	(10)
Na dan 31. prosinca 2019.	4.539	2.175	1.272	7.986
Na dan 1. siječnja 2020.	4.539	2.175	1.272	7.986
Povećanja	702	5	-	707
Otpis	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2020.	5.241	2.180	1.272	8.693
Akumulirana amortizacija
Na dan 1. siječnja 2019.	(4.243)	(2.177)	(1.146)	(7.566)
Trošak amortizacije	(136)	(6)	(32)	(174)
Otpis	-	10	-	10
Na dan 31. prosinca 2019.	(4.379)	(2.173)	(1.178)	(7.730)
Na dan 1. siječnja 2020.	(4.379)	(2.173)	(1.178)	(7.730)
Trošak amortizacije	(187)	(2)	(31)	(220)
Otpis	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2020.	(4.566)	(2.175)	(1.209)	(7.950)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2019.	160	2	94	256
Na dan 31. prosinca 2020.	675	5	63	743

11 Nematerijalna imovina

	Računalni programi	Imovina u pripremi	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Nabavna vrijednost
Na dan 1. siječnja 2019.	1.632	-	1.632
Povećanje Otpis	404 -	219 -	623 -
Na dan 31. prosinca 2019.	2.036	219	2.255
Na dan 1. siječnja 2020.	2.036	219	2.255
Povećanje Otpis	67 -	- -	67 -
Na dan 31. prosinca 2020.	2.103	219	2.322
Akumulirana amortizacija
Na dan 1. siječnja 2019.	(1.001)	-	(1.001)
Trošak amortizacije Otpis	(174) -	- -	(174) -
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	(1.175)	-	(1.175)
Na dan 1. siječnja 2020.	(1.175)	-	(1.175)
Trošak amortizacije Otpis	(176) -	-	(176) -
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(1.351)	-	(1.351)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2019.	861	219	1.080
Na dan 31. prosinca 2020.	752	219	971

12 Imovina s pravom uporabe

	Nekretnine	Oprema	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Nabavna vrijednost
Na dan 1. siječnja 2019.	-	-	-
Početno priznavanje 1. siječnja 2019. godine	1.542	228	1.770
Na dan 31. prosinca 2019.	1.542	228	1.770
Na dan 1. siječnja 2020	1.542	228	1.770
Povećanja	-	69	69
Otpis	-	(121)	(121)
Na dan 31. prosinca 2020.	1.542	176	1.718
Akumulirana amortizacija
Na dan 1. siječnja 2019.	-	-	-
Trošak amortizacije Otpis	(661)	(68)	(729)
Na dan 31. prosinca 2019	(661)	(68)	(729)
Na dan 1. siječnja 2020	(661)	(68)	(729)
Trošak amortizacije	(661)	(68)	(729)
Otpis	-	62	62
Na dan 31. prosinca 2020.	(1.322)	(74)	(1.396)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2019.	881	160	1.041
Na dan 31. prosinca 2020.	220	102	322

Pravo korištenja imovine u najmu odnosi se na nekoliko osobnih vozila u najmu od 3 do 5 godine i nekretnine u najmu do 3 godine. Ponderirana prosječna inkrementalna stopa primijenjena na obveze za najmove priznate u izvještaju o financijskom položaju na dan početne primjene iznosi 4,2%. Ukupni novčani izdaci za imovinu s pravom uporabe u 2020. godini iznose 757 tisuće kuna.

Iznosi priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti:	2020.
Troškovi amortizacije na imovini s pravom korištenja	729
Kamate po osnovi poslovnih najmova	28
Troškovi koji se odnose na kratkoročni najam	757

12 Imovina s pravom uporabe (nastavak)

Obveze po osnovi poslovnih najmova dospijevaju kako slijedi:

	31.12.2020.
U roku od godine dana	272
U drugoj godini	18
U trećoj godini	14
U četvrtoj godini	-
U petoj godini	-
Nakon pet godina	-
Ukupno	304

Razlika između obveze za najam imovine na kraju izvještajnog razdoblja, neposredno prije datuma inicijalne primjene, diskontirane korištenjem inkrementalne stope zaduživanja na dan početne primjene i obveza za najam priznatih u izvještaju o financijskom položaju na datum početne primjene:

	1.1.2020.
	'000 kn
Obveza za operativni najam na dan 31.12.2019., kako je objavljeno u financijskim izvještajima Društva	1.036
Obveza za operativni najam diskontirana inkrementalnom stopom zaduživanja na 1.1.2020.	1.036
Obveze za financijski najam imovine na 31.12.2019.	1.036
Priznata izuzeća:
- kratkoročni najmovi	-
- najmovi imovine male vrijednosti	-
Opcije produženja i prekida najma koje se očekuju iskoristiti	-
Obveze po osnovi poslovnih najmova na 1.1.2020	1.036

13 Ulaganja u ovisna društva

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Ulaganje u Ljubljansku borzu d.d.	19.125	19.125
Ukupna ulaganja u ovisna društva	19.125	19.125

Zagrebačka burza d.d. preuzela je Ljubljansku borzu d.d. stjecanjem 100% dionica od grupacije CEE Stock Exchange Group (CEESEG) za kupoprodajnu cijenu od 2.500 tisuća eura koja je plaćena u novcu. Proces preuzimanja je započeo ekskluzivnim pregovorima u lipnju 2015., nastavljen s dokapitalizacijom od strane Zagrebačke burze d.d. te zaključen odobrenjem regulatornih tijela u obje zemlje. Proces preuzimanja je završen 30. prosinca 2015.

Sažetak financijskih podataka za Ljubljansku borzu d.d. je kako slijedi:

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Dugotrajna imovina	10.762	9.664
Kratkotrajna imovina	10.940	10.824
Od toga Novac i novčani ekvivalenti	7.686	7.275
Ukupno imovina	20.488	20.488
Dugoročne obveze	404	455
Kratkoročne obveze	2.173	1.754
Od toga Kratkoročne financijske obveze	-	34
Ukupno obveze	2.577	2.209
Ukupno prihodi	12.067	10.903
Prihod od kamata	31	19
Trošak kamata	8	10
Porez na dobit	-	95
Dobit razdoblja	1.172	166

14 Ulaganja u pridružena društva i zajednički pothvat

	31.12.2020. '000 kn	31.12.2019. '000 kn
Ulaganje u SEE Link d.o.o.	202	202
Ulaganje u Funderbeam South-East Europe d.o.o.	73	49
Ukupno ulaganje u pridružena društva i zajednički pothvat	275	251

SEE Link d.o.o. je zajednički pothvat (Zagrebačka burza d.d. ima 1/3 vlasništva) koje je osnovano u 2014. godini. Tijekom 2015. godine svaki od tri vlasnika je uplatio dodatnih 177 tisuća kuna na ime povećanja temeljnog kapitala društva SEE Link d.o.o.

Sažetak financijskih podataka za SEE Link d.o.o. je kako slijedi :

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Udio u vlasništvu	33%	33%
Dugotrajna imovina	115	571
Kratkotrajna imovina	496	506
Od toga Novac i novčani ekvivalenti	318	237
Ukupno imovina	611	1.077
Dugoročne obveze	-	-
Kratkoročne obveze	265	731
Od toga Kratkoročne financijske obveze	-	-
Ukupno obveze	265	1.405
Ukupno prihodi	758	1.273
Amortizacija	461	457
Neto kamatni trošak	-	-
Porez na dobit	-	26
Dobit / (gubitak) razdoblja	(3)	229

14 Ulaganja u pridružena društva i zajednički pothvat (nastavak)

Funderbeam South-East Europe d.o.o. je pridruženo društvo koje je osnovano 2017. godine dok je u 2018. godini započelo sa poslovanjem. Tijekom 2018. godine Društvo je uplatilo dodatnih 44,8 tisuća kuna na ime povećanja temeljnog kapitala društva Funderbeam South-East Europe d.o.o., te je u 2020. godini steklo novi udio u vrijednosti od 28,4 tisuća kuna. Udio u vlasništvu na 31. prosinac 2020. godine iznosi 30% (31.12.2019. 20%).

Sažetak financijskih podataka za Funderbeam South-East Europe d.o.o. je kako slijedi:

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Udio u vlasništvu	30%	20%
Dugotrajna imovina	162	148
Kratkotrajna imovina	72	136
Od toga Novac i novčani ekvivalenti	72	136
Ukupno imovina	234	284
Dugoročne obveze	225	225
Kratkoročne obveze	995	1.030
Od toga Kratkoročne financijske obveze	925	917
Ukupno obveze	1.220	1.405
Ukupno prihodi	603	743
Neto kamatni prihod / (trošak)	(23)	3
Porez na dobit	-	26
Gubitak razdoblja	(16)	(146)

15 Financijska imovina
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
a) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit
Ulaganja u obveznice	-	197
Očekivani kreditni gubici obveznica	-	(197)
Ulaganja u dionice	1.302	1.302
Ukupno	1.302	1.302

Kretanje očekivanih kreditnih gubitaka obveznica (razina 3):

	2020. '000 kn	2019.
		'000 kn
Stanje na 1. siječnja	197	197
Očekivani kreditni gubici	(197)	-
Ukupno	-	197

Ulaganje u obveznice odnose se na obveznice stečene za nenaplaćena potraživanja. U 2017. Društvo je priznalo umanjenje vrijednosti ovih obveznica, što je priznato izravno u računu dobiti i gubitka, s obzirom na značajan pad vrijednosti ulaganja. Obveznice su prodane u 2020. godini.

Fer vrijednost navedenih ulaganja na 31.12.2020. iznosi 0 (31.12.2019.:0). Ulaganja u vlasničke instrumente u iznosu od 1.302 tisuće kuna (31.12.2019.: 1.302 tisuća kuna) odnose se na ulaganja koja Društvo namjerava dugoročno držati.

Društvo je 18.12.2019. godine steklo dionice društva Makedonska berza A.D. Cijena dionica je iznosila 1.105 tisuća kuna. Od 18.12.2019. do 31.12.2019. godine nije bilo trgovanja dionicama društva Makedonska berza A.D. Uprava smatra da navedena cijena odražava fer vrijednost navedenog ulaganja.

Dionice u iznosu od 197 tisuća kuna odnose se na udjel u kapitalu društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Uprava Društva je zaključila da nije bilo promjene u fer vrijednosti navedenih dionica u 2020. godini.

Kako je dozvoljeno MSFI-jem 9, Društvo je odlučilo po inicijalnom priznavanju klasificirati ove instrumente kao financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Za razliku od MRS-a 39, akumulirana rezerva fer vrijednosti ovih ulaganja nikada neće biti reklasificirana u račun dobiti i gubitka.

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
b) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobit i gubitka Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima	17.774	19.583
Ukupno	17.774	19.583

Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima klasificiraju se kao razina fer vrijednosti 1 na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019.

16 Potraživanja od kupaca i ostala imovina

	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Potraživanja od kupaca	3.844	3.927
Dani avansi	43	7
Ostala imovina	514	744
Ispravak vrijednosti	(1.675)	(1.555)
Ukupno	2.726	3.123

Kretanje umanjenja vrijednosti potraživanja od kupca

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Stanje na 1.siječnja	(1.555)	(1.703)
Umanjenje vrijednosti priznato tijekom godine	(287)	(388)
Otpis	5	8
Naplata prethodno umanjenih potraživanja	162	528
Ukupno	(1.675)	(1.555)

Na datum izvještavanja Društvo je imalo neumanjenih dospjelih potraživanja u iznosu od 203 tisuća kuna (31. prosinca 2019. godine: 1.198 tisuća kuna). Uprava drži da su potraživanja u potpunosti nadoknadiva.

	Nedospjela potraživanja	< 90	90 - 120	> 120
Potraživanja od kupaca i ostala imovina – bruto iznos	1.966	182	46	1.650
Očekivani kreditni gubici	0	(38)	(20)	(1.617)
Potraživanja od kupaca i ostala imovina – neto iznos	1.966	144	26	33
Stopa očekivanih kreditnih gubitaka	0%	(21%)	(43%)	(98%)

17 Novac i novčani ekvivalenti
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Žiro račun u stranoj valuti (EUR)	1.018	34
Žiro račun u domaćoj valuti	619	282
Novac u blagajni	2	3
Ukupno novac i novčani ekvivalenti	1.639	319

18 Pozajmice dane pridruženom društvu

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Pozajmice dane pridruženom društvu	217	217
Ukupno	217	217

Pozajmice dane pridruženom društvu odnose se na kredite odobrene Funderbeam South-East Europe d.o.o. u ukupnom iznosu od 217 tisuća kuna (2019.: 217 tisuće kuna), s jednokratnom otplatom po dospijeću.

19 Izdani dionički kapital

Kretanje udjela dionica:

	Broj dionica	Nominalna vrijednost u kn	Dionički kapital u '000 kn
1. siječnja 2019	4.635.700	10	46.357
31. prosinca 2019	4.635.700	10	46.357
1 siječnja 2020	4.635.700	10	46.357
31. prosinca 2020	4.635.700	10	46.357

Sve izdane dionice su autorizirane i u potpunosti uplaćene redovne dionice. Dana 31. kolovoza 2016. godine, sve izdane dionice uvrštene su na Službeno tržište Zagrebačke burze. Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo je imalo 196 dioničara (31. prosinca 2019: 208 dioničara) s vlasničkim udjelima u Društvu u rasponu između 0,01% i 9,99%.

20 Zarada po dionici

Izračun zarade po dionici na dan 31. prosinca 2020. temeljen na dobiti od 1.875 tisuća kuna i ponderiranom prosječnom broju redovnih dionica od 4.635.700 izračunava se kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Neto dobit razdoblja ('000 kn) Ponderirani prosječni broj redovnih dionica tijekom razdoblja	1.875 4.635.700	1.195 4.635.700
Osnovna i razrijeđena zarada po dionici (kn)	0,40	0,26

Razrijeđena zarada po dionici jednaka je osnovnoj obzirom da nema potencijalnog učinka razrjeđivanja od bilo kakvih instrumenata.

21 Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Obveze prema dobavljačima	705	722
Obveze za PDV	47	62
Ostale kratkoročne obveze	889	785
Ukupno obveze prema dobavljačima i ostale obveze	1.641	1.569

22 Ugovorne obveze

	`2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Ugovorne obveze od naknada za održavanje uvrštenja Ugovorne obveze od naknade za uvrštenje	3.536 -	3.422 11
Ukupno ugovorne obveze	3.536	3.433

23 Financijski instrumenti – izloženost riziku

Kamatni rizik

Društvo nema značajne iznose kamatonosne imovine s promjenjivom kamatnom stopom. Najznačajnija kamatonosna imovina je pozajmica dana pridruženom društvu u iznosu od 217 tisuća kuna. Društvo nema obveza na koje plaća kamatu. Utjecaj promjena tržišnih kamatnih stopa na račun dobiti i gubitka tržišta se stoga procjenjuje da nije značajan.

Valutni rizik

Osim 1.025 tisuća kuna (2019.: 32 tisuća kuna) sredstava na žiro računu denominiranih u eurima, potraživanja od kupaca u iznosu od 212 tisuće kuna i 3 tisuća kuna obveza prema dobavljačima denominiranih u eurima, Društvo nema druge financijske imovine i obveze denominirane u stranoj valuti. Društvo nije značajno izloženo valutnom riziku.

Kreditni rizik

Najveća izloženost kreditnom riziku je kako slijedi:

	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
	'000 kn	'000 kn
Novac i novčani ekvivalenti (osim novca u blagajni)	1.637	316
Potraživanja od kupaca i ostala imovina	4.401	4.678
Jamstveni depoziti	250	250
Pozajmice dane pridruženom društvu	217	217
Ukupno	6.505	5.461

Kreditni rizik (nastavak)

Društvo općenito ne uzima kolaterale zbog prirode svog poslovanja. Osim pozajmica pridruženom društvu i novca u domaćim bankama (bilješka 17 i 18), Društvo nije imalo značajnu koncentraciju kreditnog rizika na datum izvještavanja.

Koncentracija kreditnog rizika neto vrijednosti potraživanja od kupaca:

	31. prosinca 2020.		31. prosinca 2019.
	'000 kn	%	'000 kn	%
Poduzeća	1.264	58	1.736	73
Institucionalni investitori i brokeri	905	42	636	27
	2.169	100	2.372	100

23 Financijski instrumenti– izloženost riziku (nastavak)

Cjenovni rizik

Cjenovni rizik je rizik da će se promijeniti vrijednost financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena, bilo uzrokovane faktorima specifičnim za pojedinu investiciju, njegovog izdavatelja ili čimbenicima koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Ulaganja Društva u otvorene investicijske fondove se vrednuju po fer vrijednosti s promjenama fer vrijednosti priznatim u računu dobiti i gubitka. U skladu s tim, takve promjene tržišnih uvjeta direktno će utjecati na dobitke i gubitke od financijskih instrumenata priznatih u računu dobiti i gubitka.

Cjenovni rizik Društva je ublažen kroz diversifikaciju portfelja ulaganja u različite tipove otvorenih investicijskih fondova, kojima upravljaju različita investicijska društva, i ulaganja u novčane fondove. Pod pretpostavkom da su sve ostale varijable nepromijenjene, smanjenje / povećanje tržišne cijene udjela u investicijskim fondovima od - / + 1% na dan izvještavanja za posljedicu ima smanjenje / povećanje dobiti prije poreza za 178 tisuća kuna (2019: 196 tisuće kuna).

Rizik likvidnosti

Društvo nema primljenih zajmova. Sve obveze prema dobavljačima dospijevaju u rasponu od 0 do 3 mjeseca. Obveze za najam imovine odnose se na najam nekoliko osobnih automobila u razdoblju od 3 do 5 godina i nekretnine u razdoblju do 5 godina. Nediskontirano dospijeće obveza po osnovi poslovnih najmova iskazano je u bilješci 12. Novac i novčani ekvivalenti i financijska imovina na dan izvještavanja znatno su veći od obveza. Financijske obveze koje uključuju obveze prema dobavljačima i ostale obveze, odgođene prihode budućeg razdoblja i obračunate troškove, imaju dospijeće do godine dana.

24 Povezane osobe

Društvo smatra da je neposredno povezana osoba sa svojim glavnim dioničarima, svojim ovisnom društvom, zajedničkim pothvatom i pridruženim društvom, članovima Nadzornog odbora i Upravom te ostalim izvršnim poslovodstvom (zajedno "ključno poslovodstvo"); članovima uže obitelji ključnog menadžmenta; članovima Uprave i članovima njihovih užih obitelji, u skladu s odredbama navedenim u Međunarodnog računovodstvenog standarda 24 "Objave povezanih osoba" (MRS 24).

Tijekom 2020. godine, Zagrebačka burza d.d. je ostvarila prihode od društva Ljubljanska borza d.d. u iznosu od 328 tisuću kuna (2019.: 241 tisuća kuna) i rashode u iznosu od 3 tisuće kuna (2019.: 42 tisuća kuna). Stanje potraživanja prema društvu Ljubljanska borza d.d. na 31.12.2020. iznosi 200 tisuća kuna (31.12.2019.: 200 tisuća kuna). Stanje obveza prema društvu Ljubljanska borza d.d. na 31.12.2020. iznosi 3 tisuće kuna (31.12.2019.: 2 tisuća kuna).

Tijekom 2020. godine, Zagrebačka burza d.d. je ostvarila prihode od društva Funderbeam South-East Europe d.o.o. u iznosu od 5 tisuća kuna (2019.: 6 tisuća kuna). Stanje potraživanja prema društvu Funderbeam South-East Europe d.o.o. na 31.12.2020. iznosi 230 tisuća kuna (31.12.2019.: 226 tisuću kuna).

Tijekom 2020. godine Zagrebačka burza imala rashode prema SEE link d.o.o. u iznosu od 27 tisuća kuna (2019.: 87 tisuća kuna). Stanje obveze prema SEE linku d.o.o. na 31.12.2020. iznosi 0 tisuće kuna (31.12.2019.: 22 tisuća kuna).

Isplaćena naknada ključnom rukovodstvu tijekom godine bila je 1.611 tisuća kuna (2019.: 1.649 tisuća kuna). Društvo nije isplaćivalo naknade članovima Nadzornog odbora. Sustav nagrađivanja za predsjednicu Uprave uključuje i pravo stjecanja do 1% dionica Zagrebačke burze d.d. u okviru opcijskog plana po unaprijed definiranoj fiksnoj cijeni po dionici i u definiranom roku. Opcija se mogla realizirati najranije od listopadu 2020. godine.

25 Izvještavanje po segmentima

Budući da je jedino zemljopisno tržište Zagrebačke burze d.d. Republika Hrvatska i uzimajući u obzir da su svi prihodi Društva ostvareni na osnovi jedne poslovne djelatnosti te u Republici Hrvatskoj, Uprava smatra kako cijelo Društvo predstavlja jedan izvještajni segment.

26 Značajne računovodstvene procjene i pretpostavke

Uprava radi procjene i pretpostavke vezane za buduće događaje. Računovodstvene procjene stoga rijetko odgovaraju stvarnim rezultatima. Procjene i prosudbe koje mogu utjecati na značajne promjene u iznosima imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini su navedene u nastavku.

Umanjenje potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca procjenjuju se na svaki datum izvještavanja te im se vrijednost umanjuje sukladno procjeni vjerojatnosti naplate iskazanog iznosa. Svaki kupac se zasebno razmatra na temelju očekivanog datuma naplate dugovanog iznosa i procijenjene vjerojatnosti naplate dospjelih iznosa. Uprava smatra da su potraživanja od kupaca iskazana sukladno njihovom nadoknadivom iznosu na datum izvještavanja. Kao što je prikazano u bilješci 16, ispravak vrijednosti na 31.12.2020. iznosi 1.675 tisuća kuna (31.12.2019.: 1.555 tisuće kuna).

Porez na dobit

Društvo obračunava poreznu obvezu u skladu s poreznim zakonodavstvom u Republici Hrvatskoj. Porezne prijave podložne su kontroli od strane poreznih vlasti koje imaju pravo provoditi naknadne kontrole poreznih obveznika. Postoje različite moguće interpretacije poreznih zakona; stoga se iznosi u financijskim izvještajima mogu mijenjati naknadno, ovisno o odluci poreznih vlasti. Porez na dobit je iskazan u bilješci 9 i iznosi 0 tisuća kuna (2019.: 0 tisuća kuna).

Korisni vijek trajanja opreme i nematerijalne imovine

Društvo procjenjuje korisni vijek trajanja opreme i nematerijalne imovine na kraju svakog izvještajnog razdoblja. Korisni vijek trajanja opreme i nematerijalne imovine naveden je unutar bilješke 3 a).

Ulaganje u ovisna društva, pridružena društva i zajedničke pothvate

Društvo vodi ulaganja u ovisna društva, pridružena društva i zajedničke pothvate po trošku stjecanja umanjenom za umanjenje vrijednosti ulaganja u odvojenim financijskim izvještajima. Nakon inicijalnog priznavanja, Društvo provjerava da li je potrebno priznati dodatno umanjenje vrijednosti ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat. Na datum izvještavanja Društvo utvrđuje postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat. Ako umanjenje postoji, Društvo izračunava iznos umanjenja kao razliku između nadoknadivog i knjigovodstvenog iznosa pridruženog društva ili zajedničkog pothvata te ju iskazuje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko je nadoknadivi iznos ulaganja niži od njihove knjigovodstvene vrijednosti, Društvo priznaje umanjenje vrijednosti. Uprava smatra da ne postoje naznake umanjenja vrijednosti na datum izvještavanja na temelju izvršene analize. Ulaganje u ovisna društva, pridružena društva i zajedničke pothvate iskazano je u bilješkama 13 i 14. U 2020. i 2019. godini Uprava je procijenila da nadoknadivi iznos ulaganja nije niži od knjigovodstvene vrijednosti stoga nije bilo umanjenja vrijednosti.

Priznavanje odgođene porezne imovine

Na datum izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu povezanu s prenesenim poreznim gubicima u iznosu od 7.028 tisuća kuna (31.12.2019.: 9,357 tisuća kuna), jer je Uprava procijenila da nije vjerojatno da će u budućnosti ostvariti dovoljno oporezive dobiti temeljem koje bi mogla iskoristiti poreznu imovinu. Potreba priznavanja će se ponovno razmatrati na sljedeći datum izvještavanja.

26 Značajne računovodstvene procjene i pretpostavke (nastavak)

Pozajmice pridruženom društvu

Uprava Društva vjeruje kako su odobrene pozajmice u cijelosti nadoknadive te da ne postoje naznake umanjenja vrijednosti na datum izvještavanja.

Klasifikacija ulaganja u zajedničke pothvate

Društvo je procijenilo da ulaganje u SEE Link d.o.o. predstavlja ulaganje u zajednički pothvat s obzirom da Društvo ima prava na neto imovinu aranžmana.

27 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Društva prilikom upravljanja kapitalom su očuvanje sposobnosti Društva da nastavi poslovanje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti kako bi omogućilo povrat ulaganja dioničarima i koristi ostalim zainteresiranim stranama te da održi optimalnu strukturu kapitala kako bi umanjilo trošak kapitala.

Društvo nadzire kapital kroz praćenje pokazatelja vlastitog financiranja u financijskim izvještajima. Ovaj se pokazatelj računa kao omjer ukupnog kapitala i ukupne imovine.

Pokazatelj vlastitog financiranja je kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
	'000 HRK	'000 HRK
Ukupni kapital (kapital i rezerve)	42.456	40.581
Ukupna imovina	47.937	46.619
Pokazatelj vlastitog financiranja	89%	87%

89% ukupne imovine Društvo financira iz vlastitih izvora. Sukladno tome 11% imovine financirano je iz tuđih izvora (2019.: 13%).

28 Revizorske naknade

Naknada za reviziju financijskih izvještaja Društva iznosila je 101 tisuća kuna (2019.: 99 tisuća kuna).

Vanjski revizor je tijekom godine osim usluge revizije pružao i druge ne revizijske usluge u ukupnom iznosu od 38 tisuća kuna (2019: 38 tisuća kuna), koje se odnose na usluge vezane za Izvješće o primicima članova Uprave i Nadzornog odbora te dogovorene postupke s ciljem provjere usklađenosti troškova. U skladu s EU Uredbom, usluge pružene tijekom 2020. godine predstavljaju dopuštene ne revizijske usluge.

29 Događaji nakon datuma bilance

Pojava i širenje virusa Covid-19

U 2021. i dalje se nastavila neizvjesnost u pogledu mjera prevencije koje su poduzete s ciljem zaustavljanja širenja i suzbijanja COVID-19 pandemije. Nije moguće procijeniti budući vijek trajanja pandemije, ali Društvo aktivno prati situaciju i poduzimat će sve potrebne mjere s ciljem minimiziranja potencijalnih negativnih utjecaja u slučaju pogoršanja situacije. Društvo je svojom infrastrukturom i radnim procedurama u potpunosti osposobljeno i spremno za osiguravanje kontinuiteta poslovanja kako bi se trgovanje odvijalo neometano. Infrastruktura i radni procesi prilagođeni su radu u kriznim okolnostima, djelatnici su u pripravnosti, a uspješno su provedeni i testovi vezani uz rad u takvim okolnostima, čime je osigurana kontinuirana trgovina vrijednosnim papirima tijekom cijelog trgovinskog dana, bez poteškoća čak i u izvanrednim situacijama.

Dugoročan učinak može utjecati i na poslovanje društva u smislu otežanog poslovanja naših klijenata – izdavatelja, kao i smanjenja opsega trgovine radi mogućih nesigurnosti ulagatelja vezanih na utjecaj krize na hrvatsko gospodarstvo. Unatoč navedenom, na datum izdavanja ovih financijskih izvještaja Društvo i dalje podmiruje dospjele obveze te, slijedom toga, sastavlja financijske izvještaje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.

Osim navedenog, nisu nastali nikakvi drugi poslovni događaji ili transakcije nakon datuma bilance koji bi imali značajan utjecaj na financijska izvješća na dan ili za razdoblje tada završeno ili da su od takvog značaja za poslovanje Društva da bi zahtijevala objavu u bilješkama uz financijska izvješća.

Stjecanje dodatnog vlasničkog udjela Makedonske burze

Nakon što je Zagrebačka burza krajem 2019. stekla 5,3% vlasničkog udjela Makedonske burze, makedonski regulator je u ožujku 2021. godine pozitivno je ocijenio detaljnu dokumentaciju dostavljenu od strane Zagrebačke burze te je suglasan s daljnjim stjecanjem dionica čiji ukupni kumulativni iznos ne prelazi 20% od ukupno izdanih dionica s pravom glasa. Zagrebačka burza namjerava povećati vlasnički udio u Makedonskoj burzi s 5,3% na 15,19% stjecanjem 276 dionica, odnosno 9,89% dionica Makedonske burze.