Annual Report • Apr 29, 2019
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
O STANJU DRUŠTVA I POSLOVANJU U 2018. GODINI
Zagreb, travanj 2019. godine
| Izvješće poslovodstva | 1 |
|---|---|
| Odgovornosti Uprave za Godišnje izvješće | 22 |
| Izvješće neovisnog revizora dioničarima Zagrebačke burze d.d. | 23 |
| Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 28 |
| Odvojeni izvještaj o financijskom položaju | 29 |
| Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama | 30 |
| Odvojeni izvještaj o novčanom toku | 31 |
| Bilješke uz financijske izvještaje | 32 |
Slično kao i godinu prije, početak 2018. godine obilježio je pozitivan sentiment: ukupni promet u siječnju bio je +44,4% bolji, a rasla je i tržišna kapitalizacija te vrijednost indeksa. Nastavak godine bio je obilježen promjenjivim raspoloženjem ulagatelja, ali i brojnim aktivnostima s ciljem jačanja kapaciteta domaćeg tržišta kapitala uvođenjem novih proizvoda i usluga, unaprjeđenjem postojećih, ali i kreiranjem nekih novih mogućnosti i za ulagatelje i za društva.
Tržište kapitala u 2018. nastavilo je djelovati u izazovnim okolnostima, obilježenim ponajprije visokim regulatornim zahtjevima te specifičnim gospodarsko‐političkim okolnostima. Unatoč tome Zagrebačka burza zadržala je poziciju regionalnog lidera i jednog od mehanizama u službi gospodarskog rasta, a uz to nastavila pružati visoku razinu kvalitete svojih proizvoda i usluga s ciljem jačanja kapaciteta samog tržišta, zadovoljavanja potreba dioničara, ulagatelja, izdavatelja, članova i svih drugih zainteresiranih strana, povećanja razine transparentnosti i pozitivnog utjecaja na povjerenje ulagatelja, likvidnost, kao i vrijednost tržišta u cjelini.
Novim Pravilima Burze izmijenjeni su uvjeti za uvrštenje u Vodeće tržište, najzahtjevniji tržišni segment Burze. Cilj je navedenih izmjena osiguravanje još više razine transparentnosti i standarda korporativnog upravljanja te potencijalno pozitivno utjecao na cijenu dionica i likvidnost temeljem više razine informacija potrebnih za donošenje investicijskih odluka. Tijekom 2018. četiri su se izdavatelja pridružila Vodećem tržištu: prvi izdavatelj bila je Atlantic Grupa d.d., a do kraja godine Vodećem tržištu pridružili su se i Arena Hospitality Group d.d., AD Plastik d.d. te Podravka d.d.
Rad na razvoju korporativnog upravljanja u Republici Hrvatskoj u trajnom je fokusu Burze. U tom smislu, Zagrebačka burza i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj započele su projekt revidiranja zajedničkog Kodeksa korporativnog upravljanja. U sklopu projekta, a uz tehničku pomoć EBRD‐a, kroz Akademiju Zagrebačke burze osigurat će se i edukacija iz korporativnog upravljanja za društva uvrštena na Zagrebačku burzu.
Na samom početku godine, Burzi je od strane Hanfe odobreno obavljanje djelatnosti objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava, čime je Burza stekla i formalne uvjete za uvođenje APA usluge (ovlašteni sustav objavljivanja, eng. approved publication arrangement). Navedene informacije objavljuju se ovlaštenim sustavom objavljivanja (APA), a na objavljivanje tih informacija investicijska društva obvezuje regulatorni okvir tržišta kapitala kako bi se poboljšala učinkovitosti, otpornosti i cjelovitosti financijskih tržišta. Istovremeno, ovlašteni sustav objavljivanja (APA) ima za cilj poboljšati kvalitetu informacija o transparentnosti trgovanja koje se objavljuju izvan mjesta izvršenja i znatno doprinijeti osiguranju da se one objavljuju na način koji će olakšati njihovo objedinjavanje s drugim podacima. Zagrebačka burza jedna je od svega nekoliko europskih burzi koje su ovlaštene za pružanje APA usluge.
U Zagrebu su u svibnju 2018. održani peti godišnji Slovenski i hrvatski investicijski dani, na kojem je 11 hrvatskih i 5 slovenskih kompanija održalo gotovo 200 sastanaka s predstavnicima 25 investicijskih društava i banaka iz Češke, Estonije, Hrvatske, Velike Britanije, Mađarske i Slovenije.
Zagrebačka burza u lipnju je pristupila udruženju europskih burzi (Federation of European Securities Exchanges, FESE) s ciljem aktivnog uključenja u formuliranje europske regulative financijskog tržišta koja utječe na poslovanje manjih burzi.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Središnje klirinško depozitarno društvo i Zagrebačka burza u Zagrebu su održali devetu godišnju edukaciju namijenjenu društvima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Zagrebačke burze. Svake godine edukacija okuplja stotinjak predstavnika uvrštenih društava, kojima su i ove godine prezentirani noviteti vezani uz regulativu tržišta kapitala te druge srodne teme.
U listopadu je tradicionalno održana konferencija "Izazov promjene", sedma zajednička konferencija Zagrebačke burze i fondovske industrije. Konferencija predstavlja središnje okupljanje financijske zajednice iz Hrvatske i regije, a na događanju je sudjelovalo gotovo 30 govornika te oko 450 sudionika iz svih grana financijske industrije, iz Hrvatske, regije i svijeta. Suorganizatori Konferencije su Zagrebačka burza te Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Hrvatska udruga banaka (HUB) i Akademija Zagrebačke burze prepoznale su potrebu poslovne suradnje koja će zaposlenicima banaka članica HUB‐a omogućiti specijalizirane edukacije u području investicijskih usluga te općenito s područja tržišta kapitala. Krajem godine Hanfa je Zagrebačkoj burzi dala pozitivno mišljenje za provođenje edukacija i provjera znanja za osposobljavanje za postupanje prema predlošku/scenariju prilikom distribucije nekompleksnih financijskih instrumenata u skladu s odredbama Pravilnika o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima za pružanje investicijskih usluga.
U studenom je predstavljen Burzin brief, nova komunikacijska platforma Zagrebačke burze, koja je zamišljena kao mjesto na kojem će se govoriti o ključnim temama za gospodarstvo Hrvatske i regije, ali i o važnim globalnim trendovima i tehnološkim inovacijama koje će oblikovati tržište kapitala te utjecati na širi društveni kontekst. Burzin brief dostupan je na adresi zse‐blog.info te putem internetskih stranica Zagrebačke burze www.zse.hr.
U prosincu su tradicionalno po sedmi put dodijeljene Nagrade Zagrebačke burze, u ukupno sedam kategorija koje obuhvaćaju statističke kriterije, ali i ukupan doprinosu edukaciji i razvoju tržišta kapitala, s ciljem jačanja prepoznatljivosti tržišta i njegovih aktivnih sudionika među financijskom i općom javnosti te nastojanja da izvrsnost bude prepoznata, podržana i nagrađena.
Početkom listopada ugašeno je CE Enter tržište, alternativno tržište koje je uspostavljeno u svibnju 2016. godine kao nastavak dotadašnje multilateralne platforme (MTP), kojom je Burza upravljala od 2009. godine. Namjera je Burze da upravlja jednim MTP tržištem sa značajno višim standardima korporativnog upravljanja i transparentnosti, a riječ je o trgovinskoj platformi pod nazivom Progress. Proces olakšavanja prikupljanja kapitala za mala i srednja poduzeća snažno podupire i Europska unija kroz svoju regulativu, koja upravo platforme poput Progressa vidi kao model financiranja malih i srednjih poduzeća kako bi im se tim putem omogućio lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj. U 2018. Progress tržište dobilo je prvog izdavatelja, a interes je iskazalo još nekoliko društava. Progress tržište tijekom godine predstavljeno je kroz niz događanja i aktivnosti u nekoliko hrvatskih gradova, na kojima su adresirani izazovi s kojima se ovaj sektor susreće u potrazi za kapitalom i načini na koje Progress tržište može olakšati pristup sredstvima za takva poduzeća. Uz to, Progress je godinu zaključio s ukupno 20 savjetnika ‒ 12 za hrvatsko i 8 za slovensko tržište ‒ čija je uloga da društvima kandidatima za primanje u trgovinu pružaju stručnu podršku u tom procesu te u izvršavanju obveza nakon primanja u trgovinu.
Nakon što je u rujnu 2016. osnovano društvo Funderbeam South‐East Europe u kojem Zagrebačka burza ima 20%‐tni udio, do kraja 2018. godine je za hrvatske startupove te mala i srednja poduzeća putem te globalne platforme za prikupljanje sredstava omogućena dokapitalizacija od oko 2,5 mil. EUR. Nakon inicijalne faze ulaganja, ulagatelji mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na blockchain tehnologiji te se udjelima tih društava uspješno trguje putem Funderbeam platforme.
Projekti Funderbeam i Progress dio su razvojno orijentirane strategije Zagrebačke burze kojoj je cilj stvoriti uvjete koji kompanijama u svim fazama rasta mogu osigurati kapital potreban za rast te na taj način doprinijeti stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost.
Akademija Zagrebačke burze tijekom godine educirala je oko 1.000 pojedinaca, od čega je za njih oko 70%, ponajprije studenata i srednjoškolaca, osiguran neki vid besplatne edukacije. I ove godine Akademija se aktivno uključila u obilježavanje Svjetskog i Europskog tjedna novca, globalnog događanja namijenjenog podizanju razine svijesti o važnosti financijske pismenosti djece i mladih, kojem sudjeluje gotovo 8 milijuna djece i mladih. Uz niz drugih aktivnosti, Akademiju je u Tjednu novca ukupno posjetilo više od 200 učenika i studenata iz nekoliko hrvatskih gradova te Nizozemske i SAD‐a. Od osnutka Akademije 2010. godine do sada kroz njezine je edukativne aktivnosti prošlo više od 7.700 pojedinaca, a za njih oko 5.200 osigurane su besplatne edukacije s posebnim naglaskom na mlade.
Zagrebačka burza po prvi se put pridružila globalnoj inicijativi Ring the Bell for Gender Diversity kao jedna od 60‐ak svjetskih burzi koje su simboličkim zvukom zvona otvorile trgovanje na Međunarodni dan žena nastojeći pružiti podršku naporima da se ojača svijest o ulozi koju poslovni i financijski sektor može imati u doprinosu ravnopravnosti spolova kao važnog globalnog cilja održivog razvoja, a početak trgovanja tim je povodom označio ministar financija dr. sc. Zdravko Marić.
LEI servis Zagrebačke burze, jedan od svega 30‐ak entiteta koji su globalno akreditirani za izdavanje LEI oznake, tijekom godine dosegnuo je brojku od do 1.000 LEI oznaka koje administrira , a pritom je ZSE LEI servis po kvaliteti usluge ocjenjivan s izuzetno visokih 99,98 ‐100 posto uspješnosti od strane Global LEI Foundationa.
Prihodi iz redovnog poslovanja u 2018. godini pali su za ‐4,65% u odnosu na 2017. godinu te iznose 13,3 mil. HRK. Smanjenje prihoda u najvećem dijelu posljedica je smanjenja prihoda od provizija koje je većim dijelom anulirano prihodima iz drugih osnova.
Operativna dobit prije amortizacije pozitivna je i iznosi 384 tisuća HRK u 2018. godini, dok je u 2017. bila negativna i iznosila ‐3.079 tisuća HRK.
Slika 1. Poslovni prihodi i EBITDA 2017. i 2018. godine
| (000 HRK) | 2018. | 2017. |
|---|---|---|
| Temeljni kapital | 46.357 | 46.357 |
| Ukupni kapital i rezerve | 39.386 | 38.363 |
| Ukupna imovina | 43.527 | 42.390 |
| Poslovni prihodi | 13.351 | 14.002 |
| ‐ prihodi od prodaje | 8.673 | 9.351 |
| ‐ ostali prihodi | 4.678 | 4.651 |
| Poslovni rashodi | 13.335 | 18.326 |
| ‐ troškovi rada | 6.274 | 6.348 |
| ‐ amortizacija | 368 | 1.245 |
| ‐ ostali troškovi | 6.693 | 10.733 |
| EBIT | 16 | ‐4.324 |
| EBITDA | 384 | ‐3.079 |
| Dobit / gubitak prije poreza | 1.310 | ‐3.753 |
| Porez na dobit | 0 | 0 |
| Neto dobit / gubitak razdoblja | 1.310 | ‐3.753 |
| Broj dionica | 4.635.700 | 4.635.700 |
| Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12. | 10,00 | 10,00 |
| Dividenda | 1.245 | 0 |
| Broj zaposlenih | 24 | 24 |
Tabela 1. Glavni pokazatelji poslovanja 2017. i 2018. godine
Dionice Zagrebačke burze uvrštene su na uređeno tržište (segment Službeno tržište) u kolovozu 2016. godine. Temeljni kapital Burze iznosi 46.357.000 i podijeljen je na 4.635.700 redovnih dionica. Od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, ostvaren je ukupni promet unutar knjige ponuda u iznosu od 20.507.144,00 HRK.
| Simbol | ZB‐R‐A |
|---|---|
| ISIN | HRZB00RA0003 |
| Broj uvrštenih dionica | 4.635.700 |
| Ukupan promet (HRK) | 20.507.114,00 |
| Ukupan volumen trgovanja | 1.283.309 |
| Najviša cijena (HRK) | 16,70 |
| Najniža cijena (HRK) | 10,00 |
| Zadnja cijena (HRK) | 16,00 |
| Prosječan dnevni promet (HRK) | 336.182,20 |
| Prosječan dnevni broj transakcija | 4 |
Tabela 2. Dionica ZB‐R‐A u 2018. godini
Cijena dionice ZB‐R‐A dotaknula je vrhunac 20. rujna 2018. godine u iznosu od 16,70 kuna, dok je najniža cijena ostvarena 27. travnja i 6. lipnja 2018. godine i iznosila je 10,00 HRK.
Slika 2. Promet i cijena dionice ZB‐R‐A u 2018. godini
U vlasničkoj strukturi Burze na dan 31. prosinca 2018. godine, zabilježeno je ukupno 217 dioničara.
Slika 3. Vlasnička struktura na dan 31.12.2018. godine
U 2018. godini Zagrebačka burza ostvarila je 13.351 tisuća HRK poslovnih prihoda, što je predstavlja pad od ‐4,65% u odnosu na 2017.
Najveći porast prihoda zabilježen je kod prihoda od seminara (+158%). Uz njih, rasli su i prihodi od prodaje informacija (+45%), naknade za uvrštenje (+40%) i prihodi od održavanja uvrštenja (+2%). Ostali prihodi porasli su za značajnih +81%.
Pad prihoda najviše je osjetan kod provizija koje su niže za ‐23%, dok su članarine niže za ‐5%. U potpunosti su izostali prihodi od API usluga te prodaje i najma opreme što je povezano s prelaskom na novi trgovinski sustav Xetra, 1. srpnja 2017. godine, kada se prestaju ostvarivati navedeni prihodi. Pored toga, 2018. godine nije bilo subvencija za razliku od 2017. godine kad su primljena sredstva EBRD‐a. Gubitak prihoda od provizija i članarina radi značajnog pada prometa, anuliran je drugim izvorima prihoda koje Društvo ostvaruje.
Ukupni troškovi redovnog poslovanja u 2018. godini iznosili su 13.335 tisuća HRK te su za ‐27,23% niži u odnosu na 2017. godinu. Najveći utjecaj na spomenuto smanjenje imao je pad troškova računalnih programa i licenci za ‐62%, odnosno 2.700 tisuća HRK, što je prikazano u ostalim troškovima poslovanja (smanjenje za ‐38% u odnosu na 2017. godinu). Najveći postotni pad zabilježila je amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (‐70%). Pored navedenog, troškovi osoblja pali za ‐1%.
Financijski prihodi Burze u 2018. godini povećali su se za +129% u odnosu na 2017. godinu i iznose 1.299 tisuća HRK u što je uključena dividenda od Ljubljanske burze u iznosu od 1.245 tisuća HRK.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ukupni rezultat Burze u 2018. godini iznosi 1.310 tisuća HRK što je za 5.063 tisuće HRK bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu kada je bio negativan i iznosio ‐3.753 tisuće HRK. Operativna dobit prije amortizacije u 2018. godini je pozitivna i iznosi 384 tisuće HRK.
Tijekom 2018. godine, Zagrebačka burza je slobodna novčana sredstva ulagala u investicijske fondove (novčane i obvezničke) i depozite (a vista i oročene), u svrhu očuvanja vrijednosti imovine. Iznos slobodnih sredstava Burze na kraju 2018. godine iznosio je 19.774 tisuća kuna (udjeli u fondovima, depoziti i sredstva na računu).
Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja u 2018. godini niži su za ‐4,65% u odnosu na 2017. godinu te iznose 13,3 mil. HRK. Najveći porast prihoda ostvaren je kod prihoda od seminara (+158%).
Najveći udio u prihodima od redovnog poslovanja imaju prihodi od održavanja uvrštenja (31,5%) te su premašili prihode od provizija koji su prošle godine činili najveći udio u ukupnim prihodima od redovnog poslovanja (25% u 2018. godini).
Prihodi od provizija i članarina u 2018. godini pali su za 1.012 tisuća HRK, odnosno ‐22% u odnosu na 2017. godinu. Na kraju 2018. godine, na Burzi je radilo ukupno 15 članova.
Zbog već navedenih razloga, u 2018. godini nisu ostvareni prihodi od API članarina i prodaje i najma opreme.
Prihodi od održavanja uvrštenja povećali su se za +1,6% u 2018. godini u odnosu na godinu ranije, a iznosili su 4.204 tisuće HRK. Na kraju 2018. godine, na Uređenom tržištu bile su uvrštene 132 dionice, što je ‐4% manje uvrštenih dionica u odnosu na prethodnu godinu.
Od 2018. godine došlo je do promjene u priznavanju ovih prihoda radi promjene u MSFI‐15. Naime, u 2018. godini Društvo je zaračunalo 1.344 tisuća HRK ukupnih naknada za uvrštenje od čega je 929 tisuća HRK priznato u račun dobiti i gubitka za 2018. godinu, a 415 tisuća HRK će se priznati tijekom preostalog perioda razgraničenja. Naknada za uvrštenje koja je primljena u 2017. godini u iznosu od 287 tisuća HRK priznata je tijekom 2018. godine.
U odnosu na 2017. godinu, prihodi od prodaje informacija porasli su 697 tisuća HRK, tj. +45% u 2018. godini. U ovo je uključen i prihod od prava na distribuciju podataka u realnom vremenu koji plaćaju članovi, a koji je zamijenio prihode od API usluge.
Prihodi od održavanja edukacija i seminara te konferencije iznosili su 1.253 tisuće HRK u 2018. godini što predstavlja rast od +158% u odnosu na godinu ranije. Značajni porast navedenih prihoda nastao je provođenjem edukacija prema predlošku.
U 2018. godini nije bilo primljenih subvencija za razliku od prethodne godine kad su primljena sredstva EBRD‐a.
U 2018. godini ostvareno je 1.185 tisuća HRK ostalih poslovnih prihoda. Navedeni iznos predstavlja rast od +81% u odnosu na prethodnu godinu, a tako velik porast može se pripisati porastu prihoda od dodjele LEI oznaka i naknada za objavu podataka o OTC transakcijama/ APA. Burza je s osnove dodjele LEI oznaka ostvarila 457 tisuća HRK, a s osnove OTC servisa 392 tisuće HRK.
Ukupni troškovi iz redovnog poslovanja u 2018. godini iznosili su 13.335 tisuća HRK, što predstavlja pad za ‐27,23% u odnosu na 2017. godinu.
Trošak amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine smanjen je za značajnih ‐70%, budući je tijekom 2017. u cijelosti amortizirana nematerijalna imovina vezana uz ranije korišteni trgovinski sustav. Pored toga, ostali troškovi poslovanja smanjili su se za ‐38%, dok su troškovi osoblja pali za ‐1% u odnosu na 2017. godinu.
Slika 5. Struktura ukupnih troškova iz redovnog poslovanja 2017. i 2018. godine
Na smanjenje ostalih troškova poslovanja (‐38%), u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu, u najvećoj mjeri je utjecaj imalo smanjenje troška računalnih programa i licenci (‐62%) radi prelaska na novi trgovinski sustav, te uz to povezan smanjen trošak otpisa nematerijalne imovine (‐93%). Bitno je napomenuti da je 2017. ovaj trošak bio znatno viši i zbog preklapanja troškova starog i novog trgovinskog sustava u jednom dijelu godine. Pad troškova zabilježen je i kod troškova poštanskih i telefonskih usluga (‐52%), profesionalnih usluga (‐34%), režija (‐12%), naknada i pristojbi (‐9%) te najma prostora (‐4%). Ispravak vrijednosti (dužničke vrijednosnice raspoložive za prodaju i potraživanja od kupaca) pao je za ‐52%. U manjoj mjeri porasli su troškovi poslovnih putovanja, najma opreme te ostali troškovi.
Slika 6. Struktura operativnih troškova 2017. i 2018. godine
U 2018. godini ostvarena je neto dobit razdoblja od 1.310 tisuća HRK što je povećanje od 5.063 tisuća HRK u odnosu na prethodnu godinu. Iako su se prihodi od provizija smanjili za gotovo četvrtinu iznosa 2017. godine, Burza je taj gubitak većim djelom nadomjestila prihodima iz drugih osnova. Tu je potrebno istaknuti porast prihoda od seminara (+158%) te porast financijskih prihoda (+129%) u koje je uračunata primljena dividenda iz Ljubljanske burze. S druge strane, na značajni porast neto dobiti utjecalo je i smanjenje troškova redovnog poslovanja, u prvom redu troškova računalnih programa i licenci (‐62%) prikazanih u ostalim troškovima poslovanja.
Operativna dobit prije amortizacije u 2018. godini je pozitivna i iznosi 384 tisuće HRK, dok je u 2017. godini bila negativna i iznosila ‐3.079 tisuća HRK. Efekti MSFI‐15 rezultirali su nižom dobiti u iznosu od 128 tisuća HRK u odnosu na dobit koja bi bila priznata sukladno MRS‐u 18.
Slika 7. Dobit / gubitak razdoblja i EBITDA 2017. i 2018. godine
Na dan 31. prosinca 2018. godine ukupna imovina Zagrebačke burze iznosila je 43,5 milijuna HRK što je za +2,7% više nego 2017. godine.
| (000 HRK) | 2018. | 2017. |
|---|---|---|
| IMOVINA | ||
| Ukupno dugotrajna imovina | 21.071 | 21.332 |
| Ukupno kratkotrajna imovina | 22.456 | 21.058 |
| Ukupno imovina | 43.527 | 42.390 |
| KAPITAL, REZERVE I OBVEZE | ||
| Ukupno kapital i rezerve | 39.386 | 38.363 |
| Ukupno kratkoročne obveze | 4.141 | 4.027 |
| Ukupno kapital, rezerve i obveze | 43.527 | 42.390 |
Tabela 3. Struktura aktive i pasive 2017. i 2018. godine
Slika 8. Struktura aktive i pasive 2017. i 2018. godine
Nije bilo značajnih događaja nakon kraja poslovne godine koji bi utjecali na iskazani rezultat.
U 2019. godini Društvo će se i dalje nastaviti fokusirati na vraćanje povjerenja i podizanje standarda korporativnog upravljanja i izvještavanja na uređenom tržištu. Društvo će se fokusirati i na veću promociju postojećih izdavatelja, s naglaskom na Prime tržište.
U budućem razdoblju Društvo će nastaviti s ranije započetim projektima pri čemu će najveći naglasak biti na projektu razvoja regionalnog tržišta kapitala za mala i srednja poduzeća (Progress), te daljnjim aktivnostima vezanim uz financiranje i ulaganje u startupove (Funderbeam SEE).
Krajem 2019. godine privest će se kraju opsežne aktivnosti oko prelaska na novu inačicu trgovinskog sustava T7.
Društvo kontinuirano radi na razvoju i unaprjeđenju vlastitih servisa te širenjem usluga i na slovensko tržište.
Društvo na dan 31. prosinca 2018. godine nije imatelj vlastitih dionica. Od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine Društvo nije stjecalo vlastite dionice.
SEE Link d.o.o. je društvo sa sjedištem u Skopju, a u svibnju 2014. godine utemeljile su ga Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burza s ciljem uspostave infrastrukture za trgovanje vrijednosnim papirima na te tri burze, koje drže jednake udjele u vlasništvu. Temeljni kapital društva SEE LINK iznosi EUR 80.000, a udjel Zagrebačke burze u temeljnom kapitalu je 33,33%.
Ivana Gažić predsjednica je Nadzornog odbora društva SEE LINK. Ivan Steriev, predsjednik Uprave Makedonske burze, član je Nadzornog odbora, a Ivan Takev, predsjednik Uprave Bugarske burze, također je član Nadzornog odbora.
Dana 30. prosinca 2015. godine Zagrebačka burza je preuzela 100% udjela u društvu Ljubljanska burza d.d. Temeljni kapital društva Ljubljanska burza d.d. na 31. prosinca 2018. godine iznosi EUR 1.401.000, a udjel Zagrebačke burze u temeljnom kapitalu je 100%.
Ivana Gažić predsjednica je Nadzornog odbora, a članovi Nadzornog odbora su Patricia Bakšaj, direktorica Sektora pravnih i općih poslova Zagrebačke burze, Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze, i Darja Jermaniš, direktorica Sektora za upravljanje tržištem Ljubljanske burze.
Funderbeam South‐East Europe d.o.o. društvo je sa sjedištem u Zagrebu koje je 2016. godine Burza osnovala s društvom Funderbeam Ventures OÜ. Temeljni kapital društva na 31. prosinca 2018. godine iznosi 244.000 HRK, a Burza ima 20% udjela u temeljnom kapitalu.
Društvo se u cijelosti financira vlastitim kapitalom. Financijski instrumenti u koje ulaže Društvo su investicijski fondovi (novčani i obveznički) i depoziti (a vista i oročeni).
Rizici poslovanja Burze detaljno su opisani u bilješkama uz financijske izvještaje (bilješka 23).
Sustav unutarnjih kontrola predstavlja sustav postupaka i procesa za praćenje učinkovitosti poslovanja Zagrebačke burze, pouzdanosti financijskog izvješćivanja te usklađenosti sa zakonskim i podzakonskim propisima.
U provođenju sustava unutarnjih kontrola sudjeluju svi djelatnici, uključujući Upravu i Nadzorni odbor društva.
Burza ostvaruje sustav unutarnjih kontrola osobito kroz dvije međusobno neovisne kontrolne funkcije: funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i funkciju unutarnje revizije.
Navedene kontrolne funkcije svojim internim aktima obrađuju i prate u radu sve organizacijske jedinice, aktivnosti društva i pomoćne usluge.
Upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je Burza izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju.
Burza je usvojila sljedeće procedure vezane za upravljanje rizicima:
Temeljem odredbe čl. 272.p., a u vezi s odredbom čl. 250.a. st. 4. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. novine broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 148/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, dalje u tekstu: ZTD) i odredbe čl. 22. Zakona o računovodstvu (Nar. novine broj 78/15, 134/15 i 120/16, dalje u tekstu: ZOR) Uprava društva ZAGREBAČKA BURZA d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2a 2 (dalje u tekstu: Društvo), dana 26.04.2017. godine, donosi sljedeću
| Dioničar | Broj | % udio u | |
|---|---|---|---|
| dionica | vlasništvu | ||
| 1. | EUNEX‐C d.o.o. | 926.212 | 19,9800 |
| 2. | PBZ CO OMF | 462.800 | 9,9834 |
| 3. | BAKTUN, LLC | 364.957 | 7,8727 |
| 4. | ICAM OUTFOX MACRO INCOME | 277.100 | 5,9775 |
| 5. | EBRD | 240.000 | 5,1772 |
| 6. | SZAIF d.d. | 228.000 | 4,9184 |
| 7. | OTP BANK d.d. | 211.800 | 4,5689 |
| 8. | ERSTE & STEIRMARKISCHE BANK d.d. | 152.800 | 3,2962 |
| 9. | HPB d.d. | 133.800 | 2,8863 |
| 10. | ADDIKO BANK d.d. | 133.800 | 2,8863 |
| Ostali | 1.504.431 | 32,0000 | |
| Ukupno | 4.635.700 | 100,0000 |
U skladu sa Statutom Društva, pravo glasa dioničara nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova, niti postoje vremenska ograničenja za ostvarivanje prava glasa. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini.
Prava i obveze Društva koja proizlaze iz stjecanja vlastitih dionica ostvaruju se u skladu s odredbama ZTD‐a.
Tijekom 2018. godine Društvo nije stjecalo vlastite dionice.
Uprava vodi poslove Društva sukladno Statutu Društva i zakonskim propisima.
Upravu imenuje i opoziva Nadzorni odbor koji je sastavljen od sljedećih članova:
Nadzorni odbor ima osnovan Revizijski odbor u sastavu od tri člana i to:
Optimistični početak godine i pozitivni trend iz posljednjeg kvartala ipak nije bio dovoljan da ukupno gledajući trgovinska statistika bude bolje od one iz prethodne godine. Dok je ukupni promet u siječnju bio je +44,4% bolji nego posljednjeg mjeseca 2017. godine, a rasla je i tržišna kapitalizacija te vrijednost indeksa, u veljači je ponovno obustavljeno trgovanje dionicama iz sastava koncerna Agrokor te je nastavak godine obilježilo uglavnom negativno raspoloženje ulagatelja te je tržište ušlo u pozitivan sentiment tek pred kraj godine.
Promet dionicama unutar knjige ponuda bio ‐39,8% manji, a obveznicama +86,6% veći, što je u konačnici rezultiralo ‐24,2% slabijim prometom unutar knjige ponuda, dok je ukupni promet ‐22% niži u usporedbi s 2017. godinom.
| HRK m | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 |
|---|---|---|---|---|
| Promet unutar knjige ponuda | 2.580 | 2.400 | 2.989 | 2.266 |
| Dionice | 2.206 | 1.909 | 2.621 | 1.579 |
| Obveznice | 295 | 438 | 368 | 686 |
| Prava | ‐ | ‐ | ‐ | ‐ |
| Komercijalni zapisi | ‐ | ‐ | ‐ | ‐ |
| Strukturirani proizvodi | 79 | 52 | ‐ | ‐ |
| ETF‐ovi | ‐ | ‐ | ‐ | ‐ |
| Blok promet | 749 | 1.465 | 670 | 588 |
| Blok promet dionica | 541 | 1.209 | 589 | 542 |
| Blok promet obveznica | 208 | 255 | 81 | 46 |
| Ukupni promet | 3.330 | 3.864 | 3.660 | 2.854 |
Tabela 4. Promet vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi (2015. ‐ 2018.)
Slika 9. Promet na Zagrebačkoj burzi u po vrsti vrijednosnog papira (2015. ‐ 2018.)
Tržišna kapitalizacija obveznica rasla je +3%, no ona dionica pala je ‐4% u odnosu na 2017. godinu.
Slika 10. Tržišna kapitalizacija (2015. – 2018.)
Indeksi su godinu zaključili uglavnom negativnim rezultatom: najveći pad pretrpio je CROBEXtransport (‐38,23%), dok je na razini godine rastao jedino CROBEXnutris (+6,07%). CROBEX i CROBEX10 korigirani su oko ‐5%, no CROBEXtr, koji uračunava i dividende, s korekcijom od ‐2,8%, svjedoči da gledajući ukupni prinos na dionice sastavnice indeksa godina ipak nije bila tako loša, osobito ako se u obzir uzme situacija na gotovo svim svjetskim tržištima.
| Indeks | 2018. | 2017. | % promjene |
|---|---|---|---|
| CROBEX | 1.748,81 | 1.842,87 | ‐5,10% |
| CROBEXtr | 1.129,13 | 1.161,71 | ‐2,80% |
| CROBEX10 | 1.017,07 | 1.076,86 | ‐5,55% |
| CROBEXplus | 947,63 | 1.082,17 | ‐12,43% |
| CROBEXindustrija | 853,81 | 1.130,91 | ‐24,50% |
| CROBEXkonstrukt | 496,32 | 535,23 | ‐7,27% |
| CROBEXnutris | 498,62 | 470,10 | 6,07% |
| CROBEXtransport | 791,07 | 1.280,65 | ‐38,23% |
| CROBEXturist | 3.538,52 | 3.623,65 | ‐2,35% |
| CROBIS | 110,99 | 110,98 | 0,01% |
| CROBIStr | 174,21 | 167,25 | 4,16% |
Tabela 5. Indeksi 2017. i 2018. godine
Najlikvidnija dionica u 2018. bila je ona Valamar Riviere d.d., a nosila je 17,3 % ukupnog prometa, dok je pet najtrgovanijih dionica zaslužno za 51% prometa (RIVP, HT, ADRS2, PODR, ATGR).
| Oznaka | Izdavatelj | Promet (HRK) |
|---|---|---|
| RIVP | Valamar Riviera d.d. | 273.128.564 |
| HT | HT d.d. | 217.440.040 |
| ADRS2 | ADRIS GRUPA d.d. | 134.165.722 |
| PODR | PODRAVKA d.d. | 109.665.365 |
| ATGR | ATLANTIC GRUPA d.d. | 74.669.330 |
| Ostali | 770.117.053 | |
| UKUPNO | 1.579.186.074 |
Tabela 6. Promet 5 najlikvidnijih dionica 2018. godine
Na kraju 2018. godine, Burza je imala 15 članova, a prvih pet članova Burze s najvećim prometom u 2018. godini nalazi se u sljedećoj tablici:
| Rang | Član | Ukupni promet (HRK) | Udjel (%) |
|---|---|---|---|
| 1. | INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI PAPIRI D.O.O. | 1.553.579.835 | 27,02 |
| 2. | PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. | 853.518.114 | 14,85 |
| 3. | ERSTE&STEIERMARKISCHE D.D. | 716.940.822 | 12,47 |
| 4. | ZAGREBACKA BANKA D.D. | 608.398.775 | 10,58 |
| 5. | HITA VRIJEDNOSNICE D.D. | 469.134.133 | 8,16 |
| 6. | Ostali | 1.547.378.944 | 26,92 |
Tabela 7. Promet prvih 5 članova Burze 2018. godine
Promet prvih 5 članova Burze zauzima 73% u ukupnom prometu.
Zagrebačka burza na redovnoj osnovi pruža potporu svojim članovima vezano uz odvijanje procesa trgovanja na ZSE. To uključuje kako konfiguraciju samog trgovinskog sustava, tako i pripremu različitih potpornih aplikacija namijenjenih provedbi trgovanja. U tom smislu, Burza aktivno komunicira sa članovima prilikom uvođenja novih funkcionalnosti trgovinskog sustava kao i ostalih izmjena koje imaju refleksiju na poslovanje članova. Poseban naglasak stavlja se na vlastite razvijene aplikacije na strani člana koje se temelje na FIX protokolu (inačici Bečke burze – CEESEG FIX). Burza u suradnji sa Bečkom burzom pruža podršku članovima prilikom razvoja vlastitih aplikacija, te provodi certifikaciju aplikativnih rješenja.
Burza isto tako pruža i ostale vidove tehničke podrške te je u tu svrhu razvila kolaboracijsku internetsku stranicu (http://it.zse.hr) putem koje korisnici mogu zatražiti podršku od Odjela za IT i razvoj tehnologije.
Zagrebačka burza pruža savjetodavnu ulogu i podršku svim uvrštenim izdavateljima na uređenom tržištu te blisko surađuje s izdavateljima vezano za postupanje sukladno Pravilima Burze i Zakona o tržištu kapitala. Zagrebačka burza ujedno i nadzire postupaju li izdavatelji čiji su financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište sukladno propisanim procedurama i preporukama te primjenjuju li kodeks korporativnog upravljanja.
Zagrebačka burza u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga i Središnjim klirinškim depozitarnim društvom redovito jednom godišnje organizira zajedničku edukaciju za izdavatelje uređenog tržišta.
Zagrebačka burza licencira ovlaštene savjetnike na Progress tržištu te vrši sve kontrolne radnje za primanje financijskih instrumenata u trgovinu na Progress tržištu. Također, vrši nadzor trgovine te izvršavanje obveza nakon primanja u trgovinu na Progress tržištu.
Obavili smo reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja društva Zagrebačka burza d.d. ("Društvo"), koji obuhvaćaju nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2018. godine te nekonsolidirane izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama u kapitalu i rezervama i novčanom toku za tada završenu godinu, kao i bilješke koje sadrže značajne računovodstvene politike i ostala pojašnjenja (u nastavku "financijski izvještaji").
Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju nekonsolidirani financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2018. godine, njegovu nekonsolidiranu financijsku uspješnost i njegove nekonsolidirane novčane tokove za godinu koja je tada završila, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije ("EU MSFI").
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti, u skladu s tim standardima, podrobnije su opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe izražavanja našeg mišljenja.
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su, po našoj profesionalnoj prosudbi, bila od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Ta smo pitanja razmatrali u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima te ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
Prihod od prodaje u 2018. godini iznosio je 8.673 tisuća kuna (2017.: 9.351 tisuća kuna).
Vidi stranicu 37 (Značajne računovodstvene politike) i stranicu 40 (Prihod od prodaje).
| Ključno revizijsko pitanje | Kako smo pristupili tom pitanju |
|---|---|
| Društvo ostvaruje prihode od naknada za usluge koje prvenstveno obuhvaćaju provizije od trgovanja, naknade za održavanje uvrštenja, naknade za uvrštenje kao i članarine. Ovi prihodi se u pravilu priznaju u trenutku obavljanja usluge, u pravilu, po nastanku transakcije, ili, u slučaju održavanja uvrštenja ili članarine, na sustavnoj osnovi tijekom cijele godine. |
Naše revizorske procedure uključivale su: Razumijevanje procesa i kontrola povezanih s ciklusom priznavanja prihoda; Uz pomoć naših IT stručnjaka, testiranje odabranih automatiziranih kontrola za provjeru integriteta prijenosa volumena transakcija iz trgovinskog sustava u sustav izvješćivanja Društva, kao i općenite IT kontrole; Ocjenu usklađenosti politike priznavanja prihoda Društva s relevantnim standardima financijskog izvještavanja; |
| Proces priznavanja prihoda visoko je automatiziran, i uglavnom se temelji na primjeni naknada iz objavljenih tarifa na volumen trgovanja ili broj kotiranih vrijednosnih papira. Ugovori sklopljeni od strane Društva su ograničene složenosti i raznolikosti. Međutim, postoji veliki broj transakcija koje se obrađuju pomoću IT sustava Društva. Zbog navedenog, priznavanje prihoda predstavlja ključno revizijsko pitanje. |
Ocjenu izmijenjene računovodstvene politike Društva vezano za priznavanje prihoda i usklađenosti s novim računovodstvenim standardom i IFRIC-om o tretmanu naknade za uvrštenje, posebno o utvrđivanju predstavlja li navedena usluga zasebnu obvezu izvršenja i postoji li materijalno pravo klijenta obnoviti ugovor; Za prihod od provizija od trgovanja, provjeru priznavanja prihoda usporedbom korištenja odgovarajuće naknade iz tarife na broj transakcija ili volumen vrijednosnica koje kotiraju izvedenih iz |
| Dodatno, MSFI 15 'Prihodi od ugovora s kupcima', stupio je na snagu 1. siječnja 2018. godine, što je utjecalo na priznavanje naknade za uvrštenje koje su bile u skladu s prethodnim standardom MRS-om 18 priznate po nastanku usluge, a prema MSFI-u 15 tijekom razdoblja na koje korisnik ima materijalno pravo na pružene usluge. S obzirom na prethodno navedenu prosudbu koju primjenjuje uprava, isto predstavlja ključno revizijsko pitanje. |
trgovinskog sustava burze; Na uzorku ugovora, testiranje priznavanja prihoda od članarine provjerom ugovornih uvjeta i neovisnim preračunom iznosa prihoda temeljem navedenih članarina u ugovorima; Za sve nove listane klijente, neovisni preračun prihoda od naknada za uvrštenje korištenjem objavljene naknade; Provjeru ručnih knjiženja prihoda s naglaskom na neobične i nepravilne stavke, ili stavke modificirane nakon datuma bilance; Ocjenu objava u godišnjem izvješću i usklađenost |
sa zahtjevima MSFI-ja 15.
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su sastavni dio Godišnjeg izvješća Društva, ali ne uključuju financijske izvještaje niti naše izvješće o reviziji financijskih izvještaja.
Naše mišljenje na financijske izvještaje ne odnosi se na ostale informacije te ne izražavamo uvjerenje bilo koje vrste na ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću.
U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, odgovornost nam je pročitati ostale informacije te pri tome razmotriti jesu li ostale informacije značajno nekonzistentne s financijskim izvještajima ili saznanjima koja smo prikupili tijekom revizije, kao i čine li se, na neki drugi način, značajno pogrešno iskazane.
Vezano za Izvješće poslovodstva te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu ("Zakon o računovodstvu"). Ove procedure uključuju razmatranje:
Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:
Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Društva te okruženja u kojem ono posluje, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U vezi s tim, nemamo ništa za izvijestiti.
Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s EU MSFI te za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne, kako bi se omogućilo sastavljanje financijskih izvještaja, bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim u onim slučajevima kada Uprava namjerava likvidirati Društvo, prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za nadzor, odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja, uspostavljenog od strane Društva.
Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji, kao cjelina, bez značajno pogrešnog iskaza uslijed prijevare ili pogreške te izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti postojanje značajno pogrešnih iskaza. Pogrešni iskazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške, a smatraju se značajnim, ako se razumno može očekivati da bi, pojedinačno ili zbrojeni s drugim pogrešnim iskazima, utjecali na ekonomske odluke korisnika financijskih izvještaja, donesene na osnovi ovih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, donosimo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
za godinu koja završava 31. prosinca
| Bilješke | 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Račun dobiti i gubitka | |||
| Prihodi od prodaje | 4 | 8.673 | 9.351 |
| Ostali poslovni prihodi | 5 | 4.678 | 4.651 |
| Troškovi osoblja | 6 | (6.274) | (6.348) |
| Amortizacija | 10,11 | (368) | (1.245) |
| Ostali troškovi poslovanja | 7 | (6.693) | (10.733) |
| Dobit/(gubitak) iz poslovanja | 16 | (4.324) | |
| Financijski prihodi | 8 | 1.299 | 568 |
| Financijski rashodi | 8 | - | (1) |
| Neto (gubitak)/dobitak od tečajnih razlika | (5) | 4 | |
| Neto financijski prihodi | 1.294 | 571 | |
| Dobit/(Gubitak) prije poreza | 1.310 | (3.753) | |
| Porez na dobit | 9a | - | - |
| Dobit/(Gubitak) razdoblja | 1.310 | (3.753) | |
| Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit |
- | - | |
| Ukupno sveobuhvatna dobit/(gubitak) za godinu | 1.310 | (3.753) | |
| Osnovna i razrijeđena dobit/(gubitak) po dionici (u HRK) |
19 | 0,28 | (0,81) |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
na dan 31. prosinca
| Bilješka | 2018. | 2017. | |
|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | ||
| Imovina Dugotrajna imovina |
|||
| Oprema | 10 | 400 | 532 |
| Nematerijalna imovina | 11 | 631 | 850 |
| Ulaganje u podružnicu | 12 | 19.125 | 19.125 |
| Ulaganja u pridružena društva i zajedničke |
|||
| pothvate | 13 | 251 | 206 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
14a | 197 | - |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 14b | - | 197 |
| Jamstveni depoziti | 250 | 249 | |
| Pozajmice dane pridruženom društvu | 17 | 217 | 173 |
| Ukupno dugotrajna imovina | 21.071 | 21.332 | |
| Kratkotrajna imovina | |||
| Potraživanja od kupaca i ostala imovina | 15 | 2.588 | 1.856 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
14c | 17.693 | 18.217 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 16 | 2.081 | 883 |
| Zalihe | 7 | 10 | |
| Troškovi budućih razdoblja | 87 | 92 | |
| Ukupno kratkotrajna imovina | 22.456 | 21.058 | |
| Ukupno imovina | 43.527 | 42.390 | |
| Kapital, rezerve i obveze | |||
| Kapital i rezerve | |||
| Izdani dionički kapital Premija na emitirane dionice |
18 | 46.357 | 46.357 |
| Zakonske rezerve | 13.860 141 |
13.860 141 |
|
| Akumulirani gubitak | (20.972) | (21.995) | |
| Ukupno kapital i rezerve | 39.386 | 38.363 | |
| Kratkoročne obveze | |||
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 20 | 1.373 | 1.316 |
| Ugovorne obveze | 21 | 2.768 | - |
| Prihodi budućeg razdoblja | 22 | - | 2.711 |
| Ukupno kratkoročne obveze | 4.141 | 4.027 | |
| Ukupno kapital, rezerve i obveze | 43.527 | 42.390 |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
| Izdani dionički kapital '000 kn |
Premija na emitirane dionice '000 kn |
Zakonske rezerve '000 kn |
Akumulirani gubitak '000 kn |
Ukupno '000 kn |
|
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2017. godine |
46.357 | 13.860 | 141 | (18.242) | 42.116 |
| Ukupno sveobuhvatni gubitak razdoblja |
- | - | - | (3.753) | (3.753) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2017. godine |
46.357 | 13.860 | 141 | (21.995) | 38.363 |
| Efekt početnog priznavanja MSFI-a 15 |
- | - | - | (287) | (287) |
| Stanje na dan 1. siječnja 2018. godine, prepravljeno |
46.357 | 13.860 | 141 | (22.282) | 38.076 |
| Ukupno sveobuhvatna dobit razdoblja |
- | - | - | 1.310 | 1.310 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2018. godine |
46.357 | 13.860 | 141 | (20.972) | 39.386 |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja .
za godinu koja završava 31. prosinca
| Bilješka | 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti | |||
| Dobit/(Gubitak) prije poreza Usklađenja: |
1.310 | (3.753) | |
| Amortizacija | 10,11 | 368 | 1.245 |
| Nerealizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak |
8 | 24 | (557) |
| Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca Umanjenje vrijednosti obveznice raspoložive za prodaju |
7 7 |
132 - |
230 44 |
| Prihod od dividendi | 8 | (1.245) | - |
| Prihod od kamata Neto gubitak/(dobitak) od tečajnih razlika |
8 | (55) 5 |
(11) (4) |
| Rezervacije za neiskorištene godišnje odmore | 26 | (7) | |
| Otpisi | 33 | 674 | |
| Ostala usklađenja | (23) | (34) | |
| Novčani tok prije promjena u radnom kapitalu i obvezama | 575 | (2.173) | |
| Promjene u radnom kapitalu i obvezama | |||
| Smanjenje/(Povećanje) potraživanja od kupaca | (858) | 1.551 | |
| Smanjenje plaćenih troškova Smanjenje zaliha |
5 3 |
3.342 4 |
|
| Povećanje/(Smanjenje) obveza prema dobavljačima i ostalih | 90 | (4.118) | |
| obveza | |||
| Smanjenje ugovorne obveze i odgođenog plaćanja troškova |
(289) | (1.509) | |
| Promjena u radnom kapitalu i obvezama | (1.049) | (741) | |
| Porez na dobit | - | - | |
| (2.914) | |||
| Neto (odljev) novčanog toka iz poslovnih aktivnosti | (474) | ||
| Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti | |||
| Ulaganje u zajedničke pothvate | (45) | - | |
| Kupnja opreme | 10 | (39) | (183) |
| Kupnja računalnih programa Kupnja udjela u otvorenim investicijskim fondovima Prodaja udjela u otvorenim investicijskim fondovima |
11 | - - 500 |
(293) (23.474) 13.902 |
| Primici od ulaganja u kratkoročne depozite | - | 2.000 | |
| Primici od dividende Primici od kamata |
1.245 55 |
- 16 |
|
| Neto primici/(izdaci) od ulagačkih aktivnosti | 1.716 | (8.032) | |
| Novčani tok od financijskih aktivnosti | |||
| Izdaci po danim zajmovima | (44) | (173) | |
| Neto izdaci od financijskih aktivnosti | (44) | (173) | |
| Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata | 1.198 | (11.108) | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Utjecaj promjene tečaja na novac i novčane ekvivalente |
883 - |
11.991 - |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
Zagrebačka burza d.d. ("Društvo") je društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu 5. srpnja 1991. Registrirana adresa Društva je Eurotower, 22. kat, Ivana Lučića 2a/22, Zagreb, Hrvatska.
Predmet poslovanja Društva je: upravljanje uređenim tržištem; prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka o trgovanju; upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom; razvoj, održavanje i raspolaganje računalnim programima za upravljanje uređenim tržištem i prikupljanje, obradu i objavljivanje podataka o trgovanju; usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala.
Na kraju godine Društvo je bilo u vlasništvu 217 dioničara (31. prosinca 2017: 273 dioničara). Društvo nema krajnje matično društvo.
Na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2018. godine Zagrebačka burza d.d. je vlasnik strane podružnice Ljubljanska borza d.d. Ljubljana, Slovenija te ima ulaganje u inozemni zajednički pothvat SEE Link d.o.o. Skopje, Republika Makedonija. Na dan 31. prosinca 2018. godine Zagrebačka burza d.d. ima ulaganje u pridruženo društvo Funderbeam South-East Europe d.o.o., Zagreb, Hrvatska.
Aktivnosti Društva regulirane su od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ("HANFA").
Ovi financijski izvještaji sastoje se od odvojenih financijskih izvještaja Društva kao što je definirano u Međunarodnim računovodstvenim standardima 27 Odvojeni financijski izvještaji. Grupa Zagrebačka burza priprema konsolidirane financijske izvještaje, koji su objavljeni kao zasebni dokument.
Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja ("EU MSFI") usvojenim od strane Europske unije.
Ovo su prvi financijski izvještaji Društva koji uključuju prvu primjenu MSFI 15 Prihodi po ugovorima s kupcima i MSFI 9 Financijska imovina. Promjene u računovodstvenim politikama objašnjene su u bilješci 3.
Ovi financijski izvještaji odobreni su za izdavanje od strane Uprave Društva dana 26. travnja 2019. godine za podnošenje na odobrenje Nadzornom odboru.
Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi povijesnog troška, osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit koja se mjeri po fer vrijednosti.
Financijski izvještaji prezentirani su u lokalnoj valuti, hrvatskoj kuni ("kn"), koja je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem Društvo posluje ("funkcionalna valuta"). Svi financijski podaci prikazani u kunama su zaokruženi na najbližu tisuću.
Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine i obveza, prihoda i rashoda.
Procjene i uz njih vezane pretpostavke zasnivaju se na povijesnom iskustvu i raznim drugim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim uvjetima i uz raspoložive informacije na datum izrade financijskih izvještaja, a rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje o iznosu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdila iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena.
Procjene i pretpostavke se pregledavaju na redovitoj osnovi. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena i u budućim razdobljima, ako izmjena utječe i na njih.
Informacije o značajnim izvorima neizvjesnosti te ključnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika koje imaju značajan utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima opisane su u bilješci 26.
Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju važećem na dan transakcije.
Monetarna imovina i obveze denominirani u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema tečaju važećem na datum izvještavanja. Dobit ili gubitak od tečajnih razlika od monetarnih stavaka predstavlja razliku između amortiziranog troška u funkcionalnoj valuti na početku godine, usklađenu za efektivnu kamatu i plaćanja tijekom cijele godine, te amortiziranog troška u stranoj valuti preračunatog prema važećem tečaju na datum izvještavanja.
Nemonetarna imovina i obveze koje se mjere po fer vrijednosti u stranoj valuti preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema tečaju na datum na koji se utvrđuje fer vrijednost. Nemonetarne stavke koje se mjere na temelju povijesnog troška u stranoj valuti preračunavaju se prema tečaju na dan transakcije.
Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja iz strane u funkcionalnu valutu priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Uz hrvatsku kunu, najznačajnija valuta u kojoj Društvo ima imovinu i obveze je euro. Tečaj koji se koristi za preračunavanje je dana 31. prosinca 2018 bio 1 EUR=7,417575 kuna (31. prosinca 2017.: 1 EUR=7,513648 kuna).
Društvo je početno primijenilo MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima i MSFI 9 Financijski instrumenti od 1. siječnja 2018. Osim kako je opisano u nastavku, računovodstvene politike primijenjene u ovim financijskim izvještajima jednake su onima primijenjenim u financijskim izvještajima Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2017.
Zbog metoda prijelaza koje je Društvo odabralo u primjeni ovih standarda, usporedni podaci u ovim financijskim izvještajima nisu prepravljani.
Na dan 1. siječnja 2018. godine Društvo je usvojilo MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" (MSFI 15).
Prema MSFI-ju 15, prihodi se priznaju na način koji prikazuje obrazac prijenosa robe i usluga kupcima. Priznati iznos treba odražavati iznos na koji subjekt očekuje da će imati pravo u zamjenu za te proizvode i usluge.
Društvo je usvojilo MSFI 15 koristeći metodu kumulativnog učinka (bez praktičnih izuzetaka), sa početkom primjenjivanja navedenog standarda na dan 1. siječnja 2018. Sukladno tome, informacije prikazane za 2017. godinu nisu prepravljane - tj. prikazane su kako je prethodno opisano, sukladno MRS 18.
Utjecaj usvajanja novog standarda očitovao se kroz prijelazne prilagodbe na preneseni gubitak Društva na početku tekuće godine, kako je prikazano u izvještaju o promjeni u kapitalu i rezervama. Tablica u nastavku prikazuje sažetak učinka na datum prijelaza:
| Stanje na 31. prosinca 2017. |
Ponovno mjerenje |
Nova klasifikacija prema MSFI-ju 15 |
'000 kn Stanje na 1. siječnja 2018. |
|
|---|---|---|---|---|
| Prihodi budućeg razdoblja | 2.711 | 287 | (2.998) | - |
| Ugovorne obveze | - | - | 2.998 | 2.998 |
| Akumulirani gubitak | (21.995) | (287) | - | (22.282) |
Učinak početne primjene MSFI-ja 15 odnosi se na vrijeme priznavanja inicijalnih naknada za uvrštenje. Prema MSFI-ju 15, prihodi se priznaju kada su ispunjene obveze na činidbu. Potrebna je prosudba kod utvrđivanja da li se obveze na činidbu ispunjavaju u određenom trenutku ili tijekom određenog vremena.
Do 31. prosinca 2017. godine, naknade za uvrštenje vrijednosnih papira obračunavane su kao zasebne obveze na činidbu, a prihod je priznat kada je obećana usluga prenesena na kupca, a kupac dobio kontrolu nad takvom uslugom. Točnije, to je bio trenutak prvotnog listanja. Prema MSFI-u 15, Društvo je utvrdilo da usluga uvrštenja i inicijalna godina održavanja usluge sadrže jednu obvezu na činidbu, te su stoga zaključili da bi se početna naknada za uvrštenje trebala razgraničiti na razdoblje u kojem klijent ima materijalno pravo na pružene usluge.
Nije bilo drugih promjena u priznavanju prihoda kao rezultat primjene MSFI-a 15.
U 2018. godini Društvo je zaračunalo 1.344 tisuća kuna ukupnih naknada za uvrštenje od čega je 929 tisuća kuna priznato u račun dobiti i gubitka za 2018. godinu, a 415 tisuća kuna će se priznati tijekom preostalog perioda razgraničenja. Naknada za uvrštenje koja je primljena u 2017. godini u iznosu od 287 tisuća kuna priznata je tijekom 2018. godine. Efekti MSFI-15 rezultirali su nižom dobiti u iznosu od 128 tisuća kuna u odnosu na dobit koja bi bila priznata sukladno MRS-u 18.
U srpnju 2014., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde izdao je konačnu verziju MSFI-ja 9 Financijski instrumenti.
MSFI 9 utvrđuje zahtjeve za priznavanje i mjerenje financijske imovine, financijskih obveza i nekih ugovora za kupnju i prodaju nefinancijskih stavki. Ovaj standard zamjenjuje MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.
Pojedinosti o novim značajnim računovodstvenim politikama te prirodi i učincima promjena u prethodnom razdoblju navedene su u nastavku.
MSFI 9 sadrži tri glavne klasifikacijske kategorije za financijsku imovinu: imovina koja se vodi po amortiziranom trošku, imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Klasifikacija financijske imovine prema MSFI 9 općenito se temelji na poslovnom modelu u kojim se upravlja financijskim sredstvima i karakteristikama njihovog ugovorenog novčanog toka. MSFI 9 eliminira određene kategorije imovine koje su postojale prema MRS 39, kao što su: imovina koja se drži do dospijeća, zajmovi i potraživanja te imovina raspoloživa za prodaju.
Prema MSFI 9, derivativni instrumenti koji su ugrađeni u ugovore koji prema standardu rezultiraju financijskom imovinom ne razdvajaju se od ugovora. Umjesto toga, hibridni se financijski instrument u cjelini ocjenjuje prilikom inicijalne klasifikacije. MSFI 9 u velikoj mjeri zadržava postojeće zahtjeve MRS 39 vezane za klasifikaciju i mjerenje financijskih obveza.
Financijska imovina po amortiziranom trošku naknadno se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak umanjuje se za gubitke od umanjenja vrijednosti. Prihodi od kamata, tečajne razlike i umanjenja vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Svaki dobitak ili gubitak priznaje se u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka naknadno se mjeri po fer vrijednosti. Neto dobici i gubici, uključujući sve prihode od kamata ili dividendi, priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina po amortiziranom trošku Društva na dan 31. prosinca 2018. godine uključuje: Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja, dane zajmove te novac i novčane ekvivalente. Oni su klasificirani kao zajmovi i potraživanja prema MRS-u 39 i sada su klasificirani kao imovina koja se vodi po amortiziranom trošku.
MSFI 9 zamjenjuje model "nastalog gubitka" u MRS-u 39 s modelom Očekivanih kreditnih gubitaka. Novi model umanjenja vrijedi za financijsku imovinu mjerenu po amortiziranom trošku, ugovornu imovinu i dužnička ulaganja vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, ali ne i za ulaganja u vlasničke instrumente. Prema MSFI-ju 9, kreditni gubici priznaju se ranije nego prema MRS-u 39.
Društvo je usvojilo MSFI 9 koristeći metodu kumulativnog učinka (bez praktičnih izuzetaka), sa početkom primjenjivanja navedenog standarda na dan 1. siječnja 2018. Sukladno tome, informacije prikazane za 2017. godinu nisu prepravljane, prikazane su kako je prethodno opisano, sukladno MRS 39.
Sljedeća tablica prikazuje izvorne kategorije mjerenja prema MRS 39 i nove kategorije mjerenja prema MSFI 9 za svaku klasu financijske imovine i financijskih obveza Društva na dan 1. siječnja 2018.
| knjigovodstvena vrijednost prema |
|---|
| MSFI-ju 9 |
| 173 |
| 1.789 |
| 883 |
| 249 |
| 18.217 |
| - |
| 197 |
| 21.508 |
| 535 |
| 535 |
Oprema uglavnom uključuje računala i uredsku opremu, namještaj i telefonsku opremu. Nematerijalna imovina uključuje licence za računalne programe kapitalizirane na temelju troškova nastalih prilikom nabavke i stavljanja u upotrebu pojedinog programa.
Oprema i nematerijalna imovina iskazuje se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Povijesni trošak uključuje troškove koji se mogu izravno pripisati nabavci imovine.
Naknadni troškovi priznaju se u knjigovodstveni iznos imovine ili kao zasebna stavka imovine samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s imovinom pritjecati u Društvo i ako se trošak nabave može pouzdano izmjeriti. Svi ostali popravci i održavanje su trošak u razdoblju u kojem su nastali.
Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe pojedinih dijelova nekretnina i opreme. Imovina u pripremi se ne amortizira.
Procijenjeni korisni vijek upotrebe prikazan je u nastavku:
| Računala i uredska oprema | 4-7 godina |
|---|---|
| Uredski namještaj i oprema | 5-7 godina |
| Računalni programi | 2-5 godina |
| Računalni program za trgovanje | 6-18 godina |
| Ulaganja na tuđoj imovini | razdoblje najma |
Metode amortizacije i korisni vijek upotrebe preispituju se i mijenjaju, ukoliko je to prikladno, na svaki datum izvještavanja. Knjigovodstvena vrijednost imovine se umanjuje do nadoknadivog iznosa ako je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od procijenjenog nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici od prodaje utvrđuju se usporedbom primitaka s knjigovodstvenim iznosom i uključuju se u račun dobiti i gubitka.
Nakon početnog priznavanja, financijska imovina se klasificira kao imovina po amortiziranom trošku, imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOCI) i imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL).
Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava oba uvjeta u nastavku te ako nije vrednovana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL):
Ova kategorija obuhvaća: zajmove i potraživanja od komitenata, novac i novčane ekvivalente i plasmane kod banaka.
Dužnički instrument mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako ispunjava oba uvjeta u nastavku te ako nije vrednovana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL):
Prilikom početnog priznavanja ulaganja u vlasničku instrumente koja se ne drži radi trgovanja, Društvo može neopozivo odlučiti prikazati naknadne promjene fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovaj izbor se vrši na temelju pojedinog ulaganja.
Ova kategorija obuhvaća obveznice Republike Hrvatske.
Sva ostala financijska imovina klasificira se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
Dodatno, prilikom početnog priznavanja, Društvo može neopozivo vrednovati financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, iako ispunjava zahtjeve za mjerenje po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, ako se time eliminira ili značajno smanjuje računovodstvena neusklađenost koje bi u suprotnome nastala.
Na dan 31. prosinca 2018. financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka odnosi se na ulaganja u udjele u otvorenim investicijskim fondovima.
Društvo sve financijske obveze koje se ne određuju po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, vrednuje po amortiziranom trošku što uključuje obveze za kredite, jamstvene depozite i ostale obveze.
Financijska imovina se ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon promjene poslovnog modela za upravljanje financijskom imovinom.
Poslovni modeli označavaju način zajedničkog upravljanja skupinom financijske imovine kao cjelinom (portfeljem) radi ostvarenja određenog poslovnog cilja i definiraju način na koji se očekuje da će financijska imovina generirati novčane tokove. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja i čija se uspješnost procjenjuje na temelju fer vrijednosti, mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka jer se ne drži sa svrhom naplate ugovorenih novčanih tokova niti za prikupljanje ugovornih novčanih tokova i za prodaju.
Financijska imovina i financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak priznaju se na datum trgovanja, odnosno datum kada Društvo preuzme obvezu kupnje ili prodaje imovine. Zajmovi i potraživanja i ostale financijske obveze koje se vrednuju po amortiziranom trošku priznaju se u trenutku kada je financijska imovina predana zajmoprimcima, odnosno obveza primljena od zajmodavaca.
Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada prava na primitke novčanih tokova od financijske imovine isteknu ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom financijskom imovinom. Navedeno se događa kada Društvo suštinski prenese sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla. Društvo prestaje priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene, otkazane ili istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze promijene, Društvo će prestati priznavati tu obvezu i početi priznavati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.
Od 1. siječnja 2018. godine bilo koji kumulativni dobitak ili gubitak priznat u sveobuhvatnoj dobiti od vlasničkih vrijednosnih papira po FVOCI ne priznaje se u računu dobiti i gubitka prilikom prestanka priznavanja takvih vrijednosnih papira. Sve kamate po prenesenoj financijskoj imovini koja ispunjava uvjete za prestanak priznavanja Društvo priznaje se kao zasebnu imovina ili obvezu.
Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za, u slučaju financijske imovine i financijskih obveza koji nisu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, transakcijske troškove koji se izravno povezuju sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijske obveze. Transakcijski troškovi kod financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak se odmah priznaju u dobit ili gubitak, dok se kod drugih financijskih instrumenata amortiziraju. Sva financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak naknadno se iskazuje po fer vrijednosti, bez umanjenja za troškove prodaje. Zajmovi i potraživanja vrednuju se po amortiziranom trošku umanjeno za gubitke od umanjenja vrijednosti, a ostale financijske obveze po amortiziranom trošku. Amortizirani trošak se izračunava primjenom metode efektivne kamatne stope. Premije i diskonti, uključujući inicijalne transakcijske troškove uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost povezanog instrumenta i amortiziraju temeljem efektivne kamatne stope instrumenta.
Fer vrijednost financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je kotirana prodajna tržišna cijena na aktivnom tržištu na datum izvještavanja, bez umanjenja za troškove prodaje. Društvo razmatra svaki financijski instrument zasebno kako bi odredilo da li financijski instrument kotira na aktivnom tržištu.
Društvo koristi slijedeće razine za utvrđivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata:
Razina 1: kotirane (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima,
Razina 2: ostale tehnike kod kojih su svi parametri koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi, bilo izravno ili neizravno,
Razina 3: tehnike koje koriste podatke koji imaju značajan utjecaj na određivanje fer vrijednosti i koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima.
Društvo raspoređuje financijske instrumente u sljedeće kategorije: financijska imovina i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, zajmovi i potraživanja, te financijska imovina mjerena po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit. Klasifikacija ovisi o namjeri s kojom su financijska imovina i obveze bili stečeni. Rukovodstvo određuje klasifikaciju financijske imovine prilikom prvotnog priznavanja i preispituje ovo određivanje na svaki datum izvještavanja.
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je financijska imovina klasificirana kao imovina koja se drži radi trgovanja ili ona koju je Društvo inicijalno rasporedilo po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Društvo ne koristi računovodstvo zaštite.
Imovina koja se drži radi trgovanja obuhvaća imovinu koju je Društvo steklo s namjerom prodaje ili ponovne kupnje u kratkom roku, ili se drži kao dio portfelja koji se vodi u svrhu kratkoročnog ostvarivanja dobiti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje ulaganja u otvorene investicijske fondove.
Zajmovi i potraživanja uključuju nederivativnu financijsku imovinu koja ima fiksna ili odrediva plaćanja te koja ne kotira na aktivnom tržištu.
Zajmovi i potraživanja uključuju depozite kod banaka klasificirane kao "jamstvene depozite", "kratkoročne depozite", "potraživanja od kupaca i ostalu imovina" te "pozajmice dane pridruženom društvu".
Imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit se odnosi na vlasničke i dužničke vrijednosnice. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit početno se priznaje po fer vrijednosti uvećanoj za izravno povezane transakcijske troškove. Oni se naknadno mjere po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti.
Kupnje i prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijske imovine po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum namire. Zajmovi i potraživanja, te financijske obveze koje se vode se po amortiziranom trošku, priznaju se u trenutku kada je financijska imovina predana zajmoprimcima odnosno obveza primljena od zajmodavca.
Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu kada njegovo pravo na primitak novčanih tokova od ulaganja istekne ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima koja proizlaze iz financijske imovine. Navedeno se događa kada Društvo suštinski prenese sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili se odrekne prava ili kada su ona istekla.
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit prestaju se priznavati na datum namire. Zajmovi i potraživanja prestaju se priznavati na datum prijenosa sredstava od strane Društva.
Financijske obveze prestaju se priznavati kada financijska obveza prestaje postojati, tj. kada je ispunjena, otkazana ili istekla. Kod promjene uvjeta financijske obveze, Društvo prestaje priznavati tu financijsku obvezu te istovremeno priznaje novu financijsku obvezu s novim uvjetima.
Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za, u slučaju financijske imovine i financijskih obveza koje nisu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, transakcijske troškove koji se izravno povezuju sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijske obveze.
Nakon početnog priznavanja, Društvo vrednuje financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit po njihovoj vrijednosti, bez umanjenja za troškove prodaje. Vlasničke vrijednosnice klasificirane po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit koje nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi vrednuju se po trošku stjecanja umanjenom za umanjenje vrijednosti.
Zajmovi i potraživanja vrednuju se po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti. Financijske obveze koje se ne raspoređuju u skupinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku. Premije i diskonti, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstveni iznos pripadajućeg instrumenta te amortiziraju koristeći efektivnu kamatnu stopu tog instrumenta.
Dobici i gubici proizašli iz promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine kroz sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. U slučaju monetarne imovine po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit, gubici od umanjenja vrijednosti, dobit i gubitak od tečajnih razlika, prihod od kamata te amortizacija premije ili diskonta, uz primjenu metode efektivne kamatne stope priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Dobici ili gubici koji proizlaze iz financijske imovine i obveza koji se vode po amortiziranom trošku uključuju se u račun dobiti i gubitka tijekom razdoblja amortizacije, primjenom metode efektivne kamatne stope. Dobici ili gubici također mogu biti priznati u računu dobiti i gubitka kod prestanka priznavanja financijskog instrumenta ili kada je njegova vrijednost umanjena.
Društvo priznaje rezerviranja za umanjenja vrijednosti po osnovi očekivanih kreditnih gubitaka vezano uz financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku i ugovornu imovinu.
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti za potraživanja od kupaca uvijek se mjeri u iznosu ukupnog očekivanog kreditnog gubitka u ukupnom ekonomskom vijeku navedene imovine.
Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka, Društvo razmatra razumne i potkrijepljive informacije koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize, temeljene na povijesnom iskustvu Društva i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti, uključujući informacije koje se odnose na budućnost.
Društvo smatra da je financijska imovina vrlo rizična ako je proteklo više od 120 dana od dana njezinog dospijeća. Takva imovina ispravlja se u punom iznosu.
Na svaki datum izvještavanja Društvo procjenjuje ukoliko je financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku umanjene vrijednosti. Financijska imovina umanjene je vrijednosti kada nastane jedan ili više događaja koji imaju štetan utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove od te financijske imovine.
Dokaz da je potrebno umanjenje financijske imovine uključuje sljedeće:
Društvo smatra da financijska imovina nije nadoknadiva ako nije vjerojatno da će dužnik platiti svoje obveze prema Društvu u potpunosti bez da Društvo treba pokrenuti radnje poput aktiviranja sredstva osiguranja (ako postoje). Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene očekivanog kreditnog gubitka je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Društvo izloženo kreditnom riziku.
Očekivani kreditni gubici procjena su ponderiranih vjerojatnosti kreditnih gubitaka. Kreditni gubici mjere se kao sadašnja vrijednost svih novčanih gubitaka (razlika između novčanih tokova na koje Društvo ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Društvo očekuje da će stvarno primiti). Očekivani kreditni gubitci diskontiraju se po efektivnoj kamatnoj stopi predmetne financijske imovine.
Društvo provjerava na svaki datum izvještavanja postoje li objektivni dokazi za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja nije klasificirana kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Umanjenje vrijednosti financijske imovine provodi se ukoliko postoji objektivni dokaz da je nastupio događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti nakon početnog priznavanja imovine, a navedeni događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti ima utjecaj na buduće novčane tokove od imovine, te se može pouzdano procijeniti.
Društvo za svu imovinu procjenjuje indikatore o umanjenju vrijednosti na pojedinačnoj osnovi.
Objektivni dokaz umanjenja vrijednosti financijske imovine uključuje nepodmirenje obveza ili kašnjenje dužnika, restrukturiranje potraživanja ili primljenog predujma Društva prema uvjetima koje Društvo inače ne bi razmatralo, indikacije da će dužnik ili izdavatelj ući u stečajni postupak, nestanak aktivnog tržišta za vrijednosnicu, ili ostale dostupne podatke vezane uz skupinu imovine, kao što su nepovoljne promjene u platnom položaju dužnika ili izdavatelja unutar skupine, ili ekonomski uvjeti koji su povezani s nepodmirenjima potraživanja unutar te skupine.
Gubici od umanjenja vrijednosti imovine koja se vodi po amortiziranom trošku mjeri se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi imovine. Gubici se priznaju u računu dobiti i gubitka, odnosno zabilježeni su na kontu ispravka vrijednosti imovine na koju se odnose. Prihodi od kamata od imovine s umanjenom vrijednošću i dalje se priznaju kao amortizacija diskonta. Ukoliko naknadni događaj rezultira smanjenjem iznosa gubitka od umanjenja vrijednosti, gubitak se ukida se u računu dobiti i gubitka.
Za ulaganja klasificirana kao imovina koja se klasificira kao fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit, značajno ili produljeno smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška stjecanja uzima se u obzir kod utvrđivanja je li vrijednost imovine umanjena. Ako postoji takva indikacija za financijsku imovinu klasificiranu kao fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika između troška stjecanja i trenutne fer vrijednosti po toj financijskoj imovini se uklanja iz ostale sveobuhvatne dobiti i priznaje u računu dobiti i gubitka.
Ako u naknadnom razdoblju fer vrijednost dužničke vrijednosnice klasificirane kao fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit poraste i porast je objektivno vezan za događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se otpušta kroz račun dobiti i gubitka. Svaki naknadni oporavak fer vrijednosti vrijednosnice kroz sveobuhvatnu dobit s umanjenom vrijednošću priznaje se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, a ne u računu dobiti i gubitka.
Potraživanja od kupaca, ostala imovina i kratkoročni depoziti kod banaka početno se prikazuju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove, a naknadno po amortiziranom trošku umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.
Ulaganja u otvorene i zatvorene investicijske fondove klasificiraju se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrednuju se po fer vrijednosti.
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze početno se priznaju po fer vrijednosti i naknadno se vrednuju po amortiziranom trošku.
Neto knjigovodstvena vrijednost imovine Društva preispituje se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdilo postoje li indikacije za umanjenje vrijednosti. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine.
Nadoknadivi iznos se procjenjuje na svaki datum izvještavanja za nematerijalnu imovinu koja nema konačan korisni vijek upotrebe (na datum izvještavanja Društvo nije imalo takve imovine) i za nematerijalnu imovinu koja još nije u upotrebi.
Imovina koja se amortizira preispituje se za umanjenje vrijednosti svaki put kad nastupe događaji ili se promjene okolnosti koje ukazuju da knjigovodstvena vrijednost nije nadoknadiva.
Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine ili jedinice koja generira novac veća od njezinog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka.
Nadoknadiva vrijednost opreme i nematerijalne imovine je neto prodajna cijena ili vrijednost imovine u upotrebi, ovisno o tome koja je veća. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje generiraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za stavku koja generira novac. Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.
Na datum izvještavanja, Društvo nema financijskih najmova.
Svi ostali najmovi su operativni najmovi, te imovina unajmljena od strane Društva kao najmoprimca ne iskazuju se u Izvješću o financijskom položaju. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u računu dobiti i gubitka po pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja najma.
Novac i novčani ekvivalenti za potrebe pripreme izvještaja o novčanom toku i izvještaja o financijskom položaju obuhvaćaju žiro račune, novac u blagajni i kratkoročne depozite kod banaka s originalnim dospijećem do tri mjeseca.
Društvo prikazuje osnovne i razrijeđene zarade po dionici (EPS) na svoje redovne dionice. Osnovna zarada po dionici (EPS) izračunava se dijeljenjem dobiti ili gubitka koji pripada redovnim dioničarima Društva s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Razrijeđena zarada po dionici se utvrđuje usklađivanjem dobiti ili gubitka koji pripada redovnim dioničarima i ponderiranog prosječnog broja redovnih dionica za efekte svih razrijeđenja potencijalnih redovnih dionica.
Obveze za doprinose za definirane doprinose mirovinskih planove priznaju se kao trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.
Otpremnine se priznaju kao trošak kada je Društvo u mogućnosti dokazati, bez realne mogućnosti povlačenja, formalan detaljan plan da se raskine radni odnos prije normalnog datuma umirovljenja ili kako bi dalo otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljni odlazak zaposlenika. Otpremnine za dobrovoljni odlazak zaposlenika priznaju se ako Društvo je ponudilo zaposlenicima dobrovoljno umirovljenje, te je vjerojatno je da će ponuda biti prihvaćena, a broj prihvaćenih se može pouzdano procijeniti. Ako se naknade isplaćuju u periodu dužem od od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, onda se diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost.
Kratkoročne obveze prema zaposlenicima se mjere na nediskontiranoj osnovi i priznaju se kao trošak po pružanju usluge. Obveza je priznata za iznos koji se očekuje da će biti plaćen na temelju kratkoročnih novčanih bonusa ili planova dijeljenja profita ako Društvo ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu plaćanja tog iznosa kao rezultat prošle pružene usluge od strane zaposlenika i ako se ta obveza može pouzdano procijeniti.
Porez na dobit temelji se na oporezivoj dobiti za godinu, a sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka, osim iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke ostale sveobuhvatne dobiti. Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.
Odgođeni porezi izračunavaju se metodom bilančne obveze. Odgođeni porezi priznaju se na privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Odgođena porezna imovina i obveze izračunavaju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti u primijeni na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje realizacija privremenih razlika, a na osnovi poreznih stopa koje su bile na snazi na datum izvještavanja.
Odgođena porezna imovina i obveze nisu diskontirani i klasificirani su kao dugotrajna financijska imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina se priznaje kada je vjerojatno da će Društvo u budućnosti ostvariti dovoljno oporezive dobiti, temeljem koje bi se odgođena porezna imovina mogla iskoristiti. Na datum izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu niti odgođenu poreznu obvezu.
Društvo formira poreznu obvezu u skladu s hrvatskim zakonima. Stopa poreza na dobit za 2018. iznosi 18% (2017: 18%).
Rezerviranja se priznaju kad Društvo, kao posljedicu prošlog događaja, ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu koja se može pouzdano procijeniti te je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja te obveze. Rezervacije se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova koristeći stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za tu obvezu.
Rezervacija za restrukturiranje priznaje se kada Društvo odobri detaljan i službeni plan restrukturiranja, te je restrukturiranje započelo ili je objavljeno javnosti. Budući poslovni rashodi se ne rezerviraju od strane Društva.
Dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenih dionica koje su klasificirane kao kapital i rezerve i denominiran je u kunama. Premija na emitirane dionice prezentira višak fer vrijednosti primitaka iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica. Preostali iznos od rezultata tekuće godine se nakon raspodjele raspoređuje u zadržanu dobit.
Zakonske rezerve formirane su u skladu s hrvatskim zakonima prema kojem se 5% godišnje dobiti prenosi u zakonske rezerve, sve dok zakonske rezerve zajedno s kapitalnim rezervama ne dosegnu iznos od 5% dioničkog kapitala. Zakonske rezerve mogu se upotrijebiti za pokrivanje tekućeg gubitka i gubitaka iz prošlih razdoblja do iznosa od 5% dioničkog kapitala.
Prihode čini fer vrijednost koja je primljena ili će biti primljena po osnovi prodaje usluga tijekom poslovanja Društva, a čine ih: provizije na burzovne transakcije, članarine, naknade za održavanje kotacije i ostale naknade.
Prihodi od provizija se priznaju u trenutku obavljanja usluge. Prihodi od naknada se razgraničavaju u skladu s odgovarajućim vremenskim razdobljem na koje se naknada odnosi.
Prihodi od održavanja uvrštenja, prodaje informacija i pretplate na računalne programe koji omogućuju praćenje trgovanja u stvarnom vremenu razgraničavaju se tijekom razdoblja na koje se uvrštenje ili pretplata odnose.
Kako je navedeno u bilješci 3a) prihodi od inicijalnih naknada za uvrštenje se od 1. siječnja 2018. razgraničavaju na razdoblje u kojem klijent ima materijalno pravo na uslugu. Ti prihodi su se do 1. siječnja 2018. priznavali jednokratno u trenutku pružanja usluge sukladnu MRS-u 18.
Prihod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem je nastao za sve kamatonosne financijske instrumente koji se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.
Ulaganja Društva u pridružena društva i zajedničke pothvate društva iskazuju se u odvojenim financijskim izvještajima troškovnom metodom.
Nakon inicijalnog priznavanja, Društvo provjerava da li je potrebno priznati dodatno umanjenje vrijednosti ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat. Na datum izvještavanja Društvo utvrđuje postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat. Ako umanjenje postoji, Društvo izračunava iznos umanjenja kao razliku između nadoknadivog i knjigovodstvenog iznosa pridruženog društva ili zajedničkog pothvata te ju iskazuje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.
Određeni broj novih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja izdan je od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde i Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, ali još nisu stupili na snagu za računovodstveno razdoblje koje završava 31. prosinca 2018. godine i/ili nisu usvojeni od strane Europske unije te kao takvi nisu primijenjeni u pripremi ovih financijskih izvještaja.
Društvo je obvezno primjenjivati MSFI 16 Najmovi od 1. siječnja 2019. godine te je potrebno procijeniti utjecaj inicijalne primjene MSFI-ja 16 na financijske izvještaje Društva. Konačni utjecaj prve primjene novog standarda može se promijeniti s obzirom da su nove računovodstvene politike podložne promjeni do trenutka izdavanja prvih financijskih izvještaja koji će uključivati datum prve primjene.
MSFI 16 je izdan u siječnju 2016. godine i zamjenjuje MRS 17 Najmovi. MSFI 16 propisuje načela priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objavljivanja najmova i zahtijeva da najmoprimci uzmu u obzir sve najmove u okviru jedinstvenog računovodstvenog modela sličnog računovodstvenom modelu financijskog najma prema MRS-u 17. Standard uključuje dva izuzeća od priznavanja za najmoprimce - najam imovine "male vrijednosti" (npr. osobna računala) i kratkoročni najam (tj. najam do 12 mjeseci). Na datum početka najma, najmoprimac će priznati obvezu plaćanja najma i imovinu koja predstavlja pravo korištenja predmetnog sredstva tijekom razdoblja najma (tj. imovine s pravom korištenja).
Društvo je obavilo inicijalnu procjenu potencijalnih efekata primjene novog standarda na financijske izvještaje no konačna detaljna procjena je još uvijek u izradi. Efekti novog standarda proizlaze iz najma poslovnog prostora i vozila. Ne očekuje se značajan utjecaj novog standarda na neto imovinu Društva.
| 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Provizije | 3.295 | 4.294 |
| Prihod od održavanja uvrštenja | 4.204 | 4.138 |
| Prihod od naknada za uvrštenja | 929 | 661 |
| Članarine | 245 | 258 |
| Ukupni prihod od prodaje | 8.673 | 9.351 |
Prihodi od provizija obračunavaju se članovima po osnovi vrijednosti izvršene transakcije u vremenskom razdoblju u kojem je transakcija izvršena.
Prihodi od održavanja uvrštenja predstavljaju godišnju naknadu za održavanje uvrštenja vrijednosnih papira u Službeno i Redovito tržište. Naknada za uvrštenje naplaćuje se izdavateljima za uvrštenje u Službeno i Redovito tržište.
Članarine uključuju jednokratne pristupnine za stjecanje statusa člana Burze, te članarine postojećim članovima koje se obračunavaju kvartalno.
| 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Prihod od API usluga | - | 704 |
| Prihod od prodaje informacija | 2.240 | 1.543 |
| Prodaja i najam opreme | - | 243 |
| Prihodi od seminara | 1.253 | 486 |
| Prihodi od subvencija | - | 1.021 |
| Ostali prihodi | 1.185 | 654 |
| Ukupno ostali poslovni prihodi | 4.678 | 4.651 |
| Plaće | 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|---|---|---|
| Neto plaće | 3.359 | 3.385 |
| Porezi i prirezi | 944 | 1.020 |
| Doprinosi | 1.897 | 1.867 |
| Ukupno plaće | 6.200 | 6.272 |
| Ostali troškovi osoblja | 74 | 76 |
| Ukupno troškovi osoblja | 6.274 | 6.348 |
Društvo je na kraju 2018. godine imalo 24 zaposlenika (2017. godine: 24). Troškovi osoblja uključuju 1.008 tisuća kuna (2017. godine: 989 tisuće kuna) plaćenih doprinosa u obvezne mirovinske fondove. Doprinosi se izračunavaju kao postotak od bruto plaća djelatnika. U 2018. godini nisu isplaćeni bonusi (2017: 359 tisuća kuna).
| 2018. | 2017. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Računalni programi i licence | 1.649 | 4.349 |
| Profesionalne usluge | 1.137 | 1.732 |
| Najam prostora | 815 | 849 |
| Poštanske i telefonske usluge | 168 | 351 |
| Troškovi režija | 447 | 510 |
| Naknade i pristojbe | 645 | 712 |
| Najam opreme | 264 | 260 |
| Reprezentacija | 129 | 122 |
| Poslovna putovanja | 197 | 129 |
| Otpis nematerijalne imovine | 42 | 613 |
| Ispravak vrijednosti dužničke vrijednosnice raspoložive za prodaju | - | 44 |
| Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca | 132 | 230 |
| Ostali troškovi | 1.068 | 832 |
| Ukupno ostali troškovi poslovanja | 6.693 | 10.733 |
| 2018. | 2017. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| a) Financijski prihodi | ||
| Neto (gubici)/dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz | ||
| račun dobiti i gubitka | (24) | 557 |
| Prihodi od kamata izračunati koristeći metodu efektivne kamatne | ||
| stope | 55 | 11 |
| Prihod od dividendi od podružnice | 1.245 | - |
| Ostali financijski prihodi | 23 | - |
| Ukupno financijski prihodi | 1.299 | 568 |
| b) Financijski rashodi | ||
| Trošak kamata | - | (1) |
| Ukupni financijski rashodi | - | (1) |
| Neto financijski prihodi | 1.299 | 567 |
a) Porez na dobit
| 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Trošak tekućeg poreza na dobit Odgođeni porezi |
- - |
- - |
| Ukupan trošak poreza na dobit | - | - |
| b) Uskladba računovodstvene dobiti i tekuće porezne obveze | ||
| 2018. '000 kn |
2017. '000 kn |
|
| Dobit/(gubitak) prije poreza | 1.310 | (3.753) |
| Porez po stopi od 18% (2017: 18%) Porezno nepriznati troškovi Neoporezivi prihod Oporeziva dobit / (gubitak) za godinu |
236 36 (296) (24) |
(676) 56 (7) (627) |
| Porezni gubici koji nisu priznati kao odgođena porezna imovina Korištenje prenesenog poreznog gubitka Porez na dobit |
24 - - |
627 - - |
| Efektivna stopa poreza na dobit | n/a | n/a |
Bruto porezni gubici u iznosu od 10.363 tisuće kuna raspoloživi su za umanjenje budućih oporezivih dobitaka Društva na kraju 2018. godine. Porezni gubitak se može prenositi od strane Društva, te je podložan pregledu od strane Ministarstva financija. Na kraju 2017. godine Društvo je imalo 11.182 tisuća kuna poreznih gubitaka na raspolaganju za prijenos u nadolazeća razdoblja. Na oba datuma izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu po osnovi prenesenih poreznih gubitaka s obzirom da je neizvjesno kada će ostvariti dostatnu buduću oporezivu dobit na temelju koje bi se takva porezna imovina mogla iskoristiti.
Na dan 31. prosinca 2018. Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu po osnovi privremenih razlika (neiskorišteni godišnji odmori, potraživanja za umanjenje vrijednosti) i prenesenih poreznih gubitaka, obzirom da nije izvjesno da će Društvo ostvariti iznos oporezive dobiti na temelju koje bi se porezna imovina mogla iskoristiti. Na sljedeći datum izvještavanja Društvo će ponovno procijeniti pretpostavke za priznavanje odgođene porezne imovine.
Na 31. prosinca bruto porezni gubici raspoloživi za prijenos istječu kako slijedi:
| 2018. '000 kn |
2017. | |
|---|---|---|
| '000 kn | ||
| Do 1 godine | 1.006 | 692 |
| Do 2 godine | 2.329 | 1.006 |
| Do 3 godine | 3.672 | 2.329 |
| Do 4 godine | 3.221 | 3.672 |
| Do 5 godina | 135 | 3.483 |
| Ukupni porezni gubitak raspoloživ za prijenos | 10.363 | 11.182 |
| Računalna oprema |
Namještaj i ostala oprema |
Ulaganja u tuđu imovinu |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Nabavna vrijednost | ||||
| Na dan 1. siječnja 2017. | 6.201 | 2.296 | 1.118 | 9.615 |
| Povećanje | 8 | 21 | 154 | 183 |
| Otpis | (622) | (24) | - | (646) |
| Na dan 31. prosinca 2017. | 5.587 | 2.293 | 1.272 | 9.152 |
| Na dan 1. siječnja 2018. | 5.587 | 2.293 | 1.272 | 9.152 |
| Povećanje | 26 | 13 | - | 39 |
| Otpis | (1.104) | (121) | - | (1.225) |
| Na dan 31. prosinca 2018. | 4.509 | 2.185 | 1.272 | 7.966 |
| Akumulirana amortizacija Na dan 1. siječnja 2017 Trošak amortizacije Otpis |
(5.740) (118) 622 |
(2.240) (33) - |
(1.100) (11) - |
(9.080) (162) 622 |
| Na dan 31. prosinca 2017. | (5.236) | (2.273) | (1.111) | (8.620) |
| Na dan 1. siječnja 2018. Trošak amortizacije Otpis |
(5.236) (111) 1.104 |
(2.273) (25) 121 |
(1.111) (35) - |
(8.620) (171) 1.225 |
| Na dan 31. prosinca 2018. | (4.243) | (2.177) | (1.146) | (7.566) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 31. prosinca 2017. |
351 | 20 | 161 | 532 |
| Na dan 31. prosinca 2018. | 266 | 8 | 126 | 400 |
11 Nematerijalna imovina
| Računalni programi |
Ukupno | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Nabavna vrijednost | ||
| Na dan 1. siječnja 2017. | 17.475 | 17.475 |
| Povećanje Otpis |
293 | 293 |
| (15.293) | (15.293) | |
| Na dan 31. prosinca 2017. | 2.475 | 2.475 |
| Na dan 1. siječnja 2018. | 2.475 | 2.475 |
| Povećanje | - | - |
| Otpis | (843) | (843) |
| Na dan 31. prosinca 2018. | 1.632 | 1.632 |
| Akumulirana amortizacija Na dan 1. siječnja 2017. |
(15.246) | (15.246) |
| Trošak amortizacije Otpis |
(1.083) | (1.083) |
| Na dan 31. prosinca 2017. | 14.704 (1.625) |
14.704 (1.625) |
| Na dan 1. siječnja 2018. | (1.625) | (1.625) |
| Trošak amortizacije | (197) | (197) |
| Otpis | 821 | 821 |
| Na dan 31. prosinca 2018. | (1.001) | (1.001) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||
| Na dan 31. prosinca 2017. | 850 | 850 |
| Na dan 31. prosinca 2018. | 631 | 631 |
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Ulaganje u Ljubljansku burzu d.d. | 19.125 | 19.125 |
| Ukupna ulaganja u podružnicu | 19.125 | 19.125 |
Zagrebačka burza d.d. preuzela je Ljubljansku borzu d.d. stjecanjem 100% dionica od grupacije CEE Stock Exchange Group (CEESEG) za kupoprodajnu cijenu od 2.500 tisuća eura koja je plaćena u novcu. Proces preuzimanja je započeo ekskluzivnim pregovorima u lipnju 2016., nastavljen s dokapitalizacijom od strane Zagrebačke burze d.d. te zaključen odobrenjem regulatornih tijela u obje zemlje. Proces preuzimanja je završen 30. prosinca 2015.
Sažetak financijskih podataka za Ljubljansku borzu d.d. je kako slijedi:
| 2018. | 2017. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Dugotrajna imovina | 14.257 | 16.628 |
| Kratkotrajna imovina | 6.298 | 5.462 |
| Od toga Novac i novčani ekvivalenti | 363 | 969 |
| Ukupno imovina | 20.555 | 22.090 |
| Dugoročne obveze | 252 | 323 |
| Kratkoročne obveze | 1.966 | 2.284 |
| Od toga Kratkoročne financijske obveze | 59 | 60 |
| Ukupno obveze | 2.218 | 2.607 |
| Ukupno prihodi | 10.763 | 10.820 |
| Prihod od kamata | 15 | 45 |
| Trošak kamata | 7 | 8 |
| Porez na dobit | 126 | 105 |
| Dobit / (gubitak) razdoblja | 349 | 594 |
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Ulaganje u SEE Link d.o.o. (33.33 %) | 202 | 202 |
| Ulaganje u Funderbeam South-East Europe d.o.o. (20 %) | 49 | 4 |
| Ukupno ulaganje u pridružena društva i zajednički pothvat | 251 | 206 |
SEE Link d.o.o. je zajednički pothvat (Zagrebačka burza d.d. ima 1/3 vlasništva) koje je osnovano u 2014. godini. Tijekom 2015. godine svaki od tri vlasnika je uplatio dodatnih 177 tisuća kuna na ime povećanja temeljnog kapitala društva SEE Link d.o.o.
Sažetak financijskih podataka za SEE Link d.o.o. je kako slijedi :
| 2018. | 2017. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Udio u vlasništvu | 33% | 33% |
| Dugotrajna imovina | 1.018 | 1.490 |
| Kratkotrajna imovina | 504 | 445 |
| Od toga Novac i novčani ekvivalenti | 197 | 406 |
| Ukupno imovina | 1.522 | 1.935 |
| Dugoročne obveze | - | - |
| Kratkoročne obveze | 1.405 | 1.575 |
| Od toga Kratkoročne financijske obveze | - | - |
| Ukupno obveze | 1.405 | 1.575 |
| Ukupno prihodi | 735 | 979 |
| Amortizacija | 452 | 452 |
| Neto kamatni (trošak)/prihod | (1) | (1) |
| Porez na dobit | - | - |
| Gubitak razdoblja | (239) | (156) |
Funderbeam South-East Europe d.o.o. je pridruženo društvo koje je osnovano 2016. godine dok je u 2017. godini započelo sa poslovanjem. Tijekom 2018. godine Društvo je uplatilo dodatnih 44,8 tisuća kuna na ime povećanja temeljnog kapitala društva Funderbeam South-East Europe d.o.o.
Sažetak financijskih podataka za Funderbeam South-East Europe d.o.o. je kako slijedi :
| 2018. | |
|---|---|
| '000 kn | |
| Udio u vlasništvu | 20% |
| Dugotrajna imovina | 151 |
| Kratkotrajna imovina | 263 |
| Od toga Novac i novčani ekvivalenti | 239 |
| Ukupno imovina | 414 |
| Dugoročne obveze | 225 |
| Kratkoročne obveze | 1.005 |
| Od toga Kratkoročne financijske obveze | 914 |
| Ukupno obveze | 1.230 |
| Ukupno prihodi | 358 |
| Neto kamatni (trošak)/prihod | (34) |
| Porez na dobit | - |
| Gubitak razdoblja | (890) |
Društvo je procijenilo kako nema kontrolu nad SEE Link d.o.o. i Funderbeam South-East Europe d.o.o. u skladu sa zahtjevima MSFI 10.
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
||
|---|---|---|
| a) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit | ||
| Ulaganja u dionice | 202 | |
| Ulaganja u obveznice | 197 | |
| Ispravci vrijednosti obveznica | (197) | |
| Ispravci vrijednosti dionica | (5) | |
| Ukupno | 197 | |
| 31. prosinca | ||
| 2017. | ||
| '000 kn | ||
| b) Financijska imovina raspoloživa za prodaju | ||
| Ulaganja u dionice | 202 | |
| Ulaganja u obveznice | 197 | |
| Ispravci vrijednosti obveznica | (197) | |
| Ispravci vrijednosti dionica | (5) | |
| Ukupno | 197 | |
| Kretanje ispravka vrijednosti obveznica (razina 3) | ||
| 2018. | 2017. | |
| '000 kn | '000 kn | |
| Stanje na 1. siječnja | (202) | (158) |
| Gubitak od umanjenja vrijednosti | - | (44) |
| Ukupno | (202) | (202) |
Ulaganje u obveznice odnose se na obveznice stečene za nenaplaćena potraživanja. U 2017. Društvo je priznalo umanjenje vrijednosti ovih obveznica, što je priznato izravno u računu dobiti i gubitka (bilješka 7), s obzirom na značajan pad vrijednosti ulaganja.
Ulaganje u vlasničke instrumente odnosi se na ulaganja koja Društvo namjerava dugoročno držati. Kako je dozvoljeno MSFI-ijem 9, Društvo je odlučilo po inicijalnom priznavanju klasificirati ove instrumente kao financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Za razliku od MRS-a 39, akumulirana rezerva fer vrijednosti ovih ulaganja nikada neće biti reklasificirana u račun dobiti i gubitka.
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| c) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobit i gubitka |
||
| Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima | 17.693 | 18.217 |
| Ukupno | 17.693 | 18.217 |
Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima klasificiraju se kao razina fer vrijednosti 1 na dan 31. prosinca 2018. i 31. prosinca 2017.
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Potraživanja od kupaca | 3.723 | 3.371 |
| Dani avansi | 35 | 44 |
| Ostala imovina | 533 | 23 |
| Ispravak vrijednosti | (1.703) | (1.582) |
| Ukupno | 2.588 | 1.856 |
U 2016. godini Društvo je pokrenulo projekt pod nazivom "SME Growth Market Project" u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj ("EBRD"). Namjena subvencije su savjetodavne usluge za studiju isplativosti SME tržišta vrijednosnica. Kao dio projekta Društvo je priznalo iznos odobren od strane EBRD-a pod stavku "ostala imovina" i na "odgođeni prihod" u istom iznosu.
Kretanje umanjenja vrijednosti potraživanja od kupca
| 2018. | 2017. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Stanje na 1.siječnja | (1.582) | (1.413) |
| Umanjenje vrijednosti priznato tijekom godine | (340) | (379) |
| Otpis | 11 | 61 |
| Naplata prethodno umanjenih potraživanja | 208 | 149 |
| Ukupno | (1.703) | (1.582) |
Dana 1. siječnja 2018. godine stupio je na snagu MSFI 9 - Financijski instrumenti. Prema MSFI 9 zamjenjuje se prethodni model 'nastalih gubitaka' prema MRS 39 modelom 'očekivanih kreditnih gubitaka' (ECL). Novi model umanjenja vrijednosti primjenjuje se na financijsku imovinu koja se mjeri prema amortiziranom trošku, ugovornu imovinu i obveze mjerene po FVOCI, ali ne i na ulaganja u vlasničke instrumente. Prema MSFI 9, kreditni gubici priznaju se ranije nego prema MRS 39. Umanjenje vrijednosti po MSFI 9, na datum inicijalne primjene, nije imalo značajan utjecaj na umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca. Na datum izvještavanja Društvo je imalo neumanjenih dospjelih potraživanja u iznosu od 540 tisuća kuna (31. prosinca 2017. godine: 531 tisuća kuna). Uprava drži da su potraživanja u potpunosti nadoknadiva.
| < 90 dana | 91-120 dana | 121-180 dana | 181 - 360 dana | >360 dana |
|---|---|---|---|---|
| 459 | 25 | - | 56 | - |
| < 90 dana | 91-120 dana | 121-180 dana | 181 - 360 dana | >360 dana |
|---|---|---|---|---|
| 498 | - | - | 33 | - |
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Žiro račun u stranoj valuti (EUR) | 683 | 740 |
| Žiro račun u domaćoj valuti | 1.396 | 137 |
| Novac u blagajni | 2 | 6 |
| Ukupno novac i novčani ekvivalenti | 2.081 | 883 |
Pozajmice dane pridruženom društvu odnose se na kredite odobrene Funderbeam South-East Europe d.o.o. u ukupnom iznosu od 217 tisuća kuna (2017.: 173 tisuće kuna), s jednokratnom otplatom po dospijeću.
Kretanje udjela dionica:
| Broj dionica | Nominalna vrijednost u kn |
Dionički kapital u '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| 1. siječnja 2017 | 4.635.700 | 10 | 46.357 |
| 31. prosinca 2017 | 4.635.700 | 10 | 46.357 |
| 1 siječnja 2018 | 4.635.700 | 10 | 46.357 |
| 31. prosinca 2018 | 4.635.700 | 10 | 46.357 |
Sve izdane dionice su autorizirane i u potpunosti uplaćene redovne dionice. Dana 31. kolovoza 2016. godine, sve izdane dionice uvrštene su na Službeno tržište Zagrebačke burze. Na dan 31. prosinca 2018. godine Društvo je imalo 217 dioničara (31. prosinca 2017: 273 dioničara) s vlasničkim udjelima u Društvu u rasponu između 0,01% i 19,98%.
Izračun gubitka po dionici na dan 31. prosinca 2018. temeljen na gubitku od 1.310 tisuće kuna i ponderiranom prosječnom broju redovnih dionica od 4.635.700 izračunava se kako slijedi:
| 31. prosinca 2018. |
31. prosinca 2017. |
|
|---|---|---|
| Neto dobit/(gubitak) razdoblja ('000 kn) | 1.310 | (3.753) |
| Ponderirani prosječni broj redovnih dionica tijekom razdoblja | 4.635.700 | 4.635.700 |
| Osnovna i razrijeđena zarada/(gubitak) po dionici (kn) | 0,28 | (0,81) |
Razrijeđena dobit (gubitak) po dionici jednak je osnovnom obzirom da nema potencijalnog učinka razrjeđivanja od bilo kakvih instrumenata.
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Obveze prema dobavljačima | 501 | 535 |
| Obveze za PDV | 72 | 30 |
| Ostale kratkoročne obveze | 800 | 751 |
| Ukupno obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 1.373 | 1.316 |
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
|
|---|---|
| Ugovorne obveze od naknada za održavanje uvrštenja | 1.922 |
| Ugovorne obveze od naknade za uvrštenje | 415 |
| Ostale ugovorne obveze | 431 |
| Ukupno ugovorne obveze | 2.768 |
U nastavku je prikazana ugovorna obveza na 31.12.2018. godine:
| Kratkoročne obveze | '000 kn |
|---|---|
| Ugovorne obveze | 2.768 |
Ugovorne obveze se ponajviše odnose na primljene naknade od kupaca za koje usluga još nije izvršena. U nastavku su prikazana kretanje stanja ugovornih obveza Društva u 2018. godini:
| '000 kn | |
|---|---|
| 31. prosinca 2017. | 2.711 |
| Primjena novog računovodstvenog standarda | 287 |
| 1. siječnja 2018. (prepravljeno) | 2.998 |
| Prihodi priznati u računu dobiti i gubitka | (2.998) |
| Povećanje zbog primljene naknade (bez iznosa priznatih kao prihod tijekom godine) | 2.768 |
| 31. prosinca 2018. | 2.768 |
| 31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|
| Odgođeni prihodi od naknada za održavanje uvrštenja Odgođeni prihodi od subvencija |
2.297 |
| Ostali odgođeni prihodi | - 414 |
| Ukupno odgođeni prihodi i obračunati troškovi | 2.711 |
Ukupna buduća minimalna plaćanja neotkazivih poslovnih najmova su kako slijedi :
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Uredski prostor |
Motorna vozila |
Ukupno | Uredski prostor |
Motorna vozila |
Ukupno | |
| Manje od jedne godine Od jedne do |
692 | 79 | 771 | 710 | 18 | 728 |
| pet godina Više od pet |
917 | 228 | 1.145 | 234 | - | 234 |
| godina | - | - | - | - | - | - |
| Ukupno operativni najmovi |
1.609 | 307 | 1.916 | 944 | 18 | 962 |
Društvo nema značajne iznose kamatonosne imovine s promjenjivom kamatnom stopom. Najznačajnija kamatonosna imovina je pozajmica dana pridruženom društvu u 2018. godini. Društvo nema obveza na koje plaća kamatu. Utjecaj promjena tržišnih kamatnih stopa na račun dobiti i gubitka tržišta se stoga procjenjuje da nije značajan.
Osim 683 tisuća kuna (2017: 740 tisuća kuna) sredstava na žiro računu denominiranih u eurima, potraživanja od kupaca u iznosu od 50 tisuća kuna i 53 tisuća kuna obveza prema dobavljačima denominiranih u eurima, Društvo nema druge financijske imovine i obveze denominirane u stranoj valuti. Stoga Društvo nije značajno izloženo valutnom riziku.
Najveća neto izloženost kreditnom riziku je kako slijedi:
| 31. prosinca 2018. '000 kn |
31. prosinca 2017. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Novac i novčani ekvivalenti (osim novca u blagajni) | 2.079 | 877 |
| Potraživanja od kupaca i ostala imovina | 2.588 | 1.856 |
| Jamstveni depoziti | 250 | 249 |
| Pozajmice dane pridruženom društvu | 217 | 173 |
| 5.134 | 2.982 |
Društvo općenito ne uzima kolaterale zbog prirode svog poslovanja. Osim pozajmica pridruženom društvu i novca u domaćim bankama (bilješka 16 i 17), Društvo nije imalo značajnu koncentraciju kreditnog rizika na datum izvještavanja.
Koncentracija kreditnog rizika neto vrijednosti potraživanja od kupaca:
| 31. prosinca 2018. | 31. prosinca 2017. | |||
|---|---|---|---|---|
| '000 kn | % | '000 kn | % | |
| Poduzeća | 1.183 | 59 | 854 | 46 |
| Institucionalni investitori i brokeri | 833 | 41 | 971 | 52 |
| Država | - | - | 31 | 2 |
| 2.016 | 100 | 1.856 | 100 |
Cjenovni rizik je rizik da će se promijeniti vrijednost financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena, bilo uzrokovane faktorima specifičnim za pojedinu investiciju, njegovog izdavatelja ili čimbenicima koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Ulaganja Društva u otvorene investicijske fondove (novčani fondovi) se vrednuju po fer vrijednosti s promjenama fer vrijednosti priznatim u računu dobiti i gubitka. U skladu s tim, takve promjene tržišnih uvjeta direktno će utjecati na dobitke i gubitke od financijskih instrumenata priznatih u računu dobiti i gubitka.
Cjenovni rizik Društva je ublažen kroz diversifikaciju portfelja ulaganja u različite tipove otvorenih investicijskih fondova, kojima upravljaju različita investicijska društva, i ulaganja u novčane fondove. Pod pretpostavkom da su sve ostale varijable nepromijenjene, smanjenje / povećanje tržišne cijene udjela u investicijskim fondovima od - / + 1% na dan izvještavanja za posljedicu ima smanjenje / povećanje dobiti prije poreza za 177 tisuću kuna (2017: 182 tisuće kuna).
Društvo nema primljenih zajmova. Novac i novčani ekvivalenti i financijska imovina na dan izvještavanja znatno su veći od obveza. Tijekom godine Društvo je imalo zadovoljavajuću likvidnost. Financijske obveze koje uključuju obveze prema dobavljačima i ostale obveze, odgođene prihode budućeg razdoblja i obračunate troškove, imaju dospijeće do godine dana.
Društvo smatra da je neposredno povezana osoba sa svojim glavnim dioničarima, svojom podružnicom, zajedničkim pothvatom i pridruženim društvom, članovima Nadzornog odbora i Upravom te ostalim izvršnim poslovodstvom (zajedno "ključno poslovodstvo"); članovima uže obitelji ključnog menadžmenta; članovima Uprave i članovima njihovih užih obitelji, u skladu s odredbama navedenim u Međunarodnog računovodstvenog standarda 24 "Objave povezanih osoba" ("MRS 24").
Na dan 31. prosinca 2018. godine Društvo nema obvezu prema ključnim dioničarima koja se odnosi na sredstva na transakcijskim računima i nema obvezu za pružene usluge. Na dan 31.12.2018. godine, Zagrebačka burza d.d. je imala pozajmicu Funderbeam South-East Europe d.o.o. u iznosu od 217 tisuća kn, s jednokratnom otplatom po dospijeću 2021. godine (2017.: 173 tisuće HRK).
Isplaćena naknada Upravi tijekom godine bila je 1.430 tisuća kuna (2017: 1.658 tisuća kuna). Ukupna naknada članovima Nadzornog odbora je u iznosu od nula kuna (2017: nula kuna).
Uprava radi procjene i pretpostavke vezane za buduće događaje. Računovodstvene procjene stoga rijetko odgovaraju stvarnim rezultatima. Procjene i prosudbe koje mogu utjecati na značajne promjene u iznosima imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini su navedene u nastavku.
Potraživanja od kupaca procjenjuju se na svaki datum izvještavanja te im se vrijednost umanjuje sukladno procjeni vjerojatnosti naplate iskazanog iznosa. Svaki kupac se zasebno razmatra na temelju očekivanog datuma naplate dugovanog iznosa i procijenjene vjerojatnosti naplate dospjelih iznosa. Uprava smatra da su potraživanja od kupaca iskazana sukladno njihovom nadoknadivom iznosu na datum izvještavanja.
Društvo obračunava poreznu obvezu u skladu s poreznim zakonodavstvom u Republici Hrvatskoj. Porezne prijave podložne su kontroli od strane poreznih vlasti koje imaju pravo provoditi naknadne kontrole poreznih obveznika. Postoje različite moguće interpretacije poreznih zakona; stoga se iznosi u financijskim izvještajima mogu mijenjati naknadno, ovisno o odluci poreznih vlasti.
Društvo procjenjuje korisni vijek trajanja opreme i nematerijalne imovine na kraju svakog izvještajnog razdoblja.
Društvo vodi ulaganje u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate po trošku stjecanja umanjenom za umanjenje vrijednosti ulaganja u odvojenim financijskim izvještajima. Ukoliko je nadoknadivi iznos ulaganja niži od njihove knjigovodstvene vrijednosti, Društvo priznaje umanjenje vrijednosti. Uprava smatra da ne postoje naznake umanjenja vrijednosti na datum izvještavanja na temelju izvršene analize.
Na datum izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu povezanu s prenesenim poreznim gubicima u iznosu od 10.363 tisuća kuna, jer je Uprava procijenila da nije vjerojatno da će u budućnosti ostvariti dovoljno oporezive dobiti temeljem koje bi mogla iskoristiti poreznu imovinu. Ovo će se ponovno razmatrati na sljedeći datum izvještavanja.
Uprava Društva vjeruje kako su odobrene pozajmice u cijelosti nadoknadive te da ne postoje naznake umanjenja vrijednosti na datum izvještavanja.
Društvo je procijenilo da ulaganje u SEE Link d.o.o. predstavlja ulaganje u zajednički pothvat s obzirom da Društvo ima prava na neto imovinu aranžmana.
Naknade za reviziju financijskih izvještaja Društva iznosila je 90 tisuća kuna (2017.: 90 tisuća kuna).
Vanjski revizor je tijekom godine osim zakonskih obveza pružao i druge usluge koje se odnose na dogovorene postupke s ciljem provjere usklađenosti. U skladu s EU Uredbom, usluge pružene tijekom 2018. godine predstavljaju dopuštene nerevizijske usluge.
Nema drugih događaja ili transakcija koje su se dogodile od 31. prosinca 2018. ili su u tijeku, a koji bi imali značajan učinak na ove odvojene financijske izvještaje na taj datum ili na završeno razdoblje, odnosno da su od takvog značaja za poslovanje Društva da ih je potrebno spomenuti u ovim odvojenim financijskim izvještajima.
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.