Annual Report • Apr 28, 2017
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
O STANJU DRUŠTVA I POSLOVANJU U 2016. GODINI
Zagreb, travanj 2017. godine
| Izvješće poslovodstva | 1 |
|---|---|
| Odgovornosti Uprave za Godišnje izvješće | 20 |
| Izvješće neovisnog revizora dioničarima Zagrebačke burze d.d. | 21 |
| Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 26 |
| Odvojeni izvještaj o financijskom položaju | 27 |
| Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama | 28 |
| Odvojeni izvještaj o novčanom toku | 29 |
| Bilješke uz financijske izvještaje | 30 |
Page
Godina 2016. zaključena je vrlo dobrim trgovinskim pokazateljima, što se ponajviše ogledalo u dvoznamenkastom rastu gotovo svih indeksa, no godina će biti upamćena kao vrlo intenzivna i s aspekta brojnih događanja i projekata.
U 2016. Zagrebačka burza ušla je kao vlasnik 100% Ljubljanske burze, nakon akvizicije koja je zaključena na samom kraju 2015., a kojom se Zagrebačka burza istaknula kao pokretač konsolidacijskih procesa u regiji.
Krajem ožujka SEE Link, regionalna platforma za trgovanje vrijednosnim papirima koju su utemeljile Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burza, a poduprta je od strane Europske banke za obnovu i razvoj, postala je u potpunosti operativna. Do kraja godine u SEE Link mrežu uključile su se i Beogradska i Ljubljanska burza, čime je SEE Link omogućio integraciju regionalnog tržišta kapitala čija je kapitalizacija veća od \$ 35 milijardi sadržanih u gotovo 500 vrijednosnica uvrštenih na pet burzi, kako bi se pozitivno utjecalo na likvidnost te omogućio jednostavniji i efikasniji pristup za investitore i lokalne brokere. Tri se burze koje su potpisale sporazume o pridruživanju pripremaju za operativno priključivanje SEE Link mreži ‒ burze iz Atene, Banje Luke i Crne Gore ‒ dok su još neke regionalne burze iskazale interes za pridruživanjem. Na datum ovog izvještaja na platformu je priključeno 27 investicijskih društava, tj. brokerskih kuća iz Bugarske, Hrvatske i Makedonije, dok je 7 brokerskih kuća članica Beogradske burze u procesu priključenja SEE Linku.
Akademija Zagrebačke burze, edukativni odjel Zagrebačke burze, u svibnju je obilježila šestu godišnjicu rada. Do sada je kroz razne oblike edukacije u organizaciji Akademije prošlo više od 5600 pojedinaca, a organizirano je više od 320 događanja te pokrenut prvi certificirani program za menadžere za odnose s investitorima, jedinstven u Hrvatskoj i užoj regiji, koji je u 2016. završila treća generacija polaznika. Posljednjih godina Akademija je značajno usmjerena financijskom opismenjivanju mladih te je samo u 2016. Akademiju posjetilo njih gotovo 1000, iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. Akademija surađuje i sa studentskim udrugama osiguravajući razne pogodnosti članovima udruga, organizirajući posjete Akademiji i predavanja, kvizove financijskog znanja, gostujući na fakultetima i visokoškolskim ustanovama te na druge načine podupirući rad studentskih udruga. Ujedno upravlja i simulacijom burzovnog trgovanja pod nazivom Virtualna burza. Osmišljena i pokrenuta u suradnji s udrugom eStudent, na Virtualnoj burzi do danas je 'ulagalo' preko 19.000 'investitora', a koristi se u nastavi na više edukativnih ustanova, kao što je Ekonomski fakultet u Zagrebu. Sredinom ožujka Akademija je nizom aktivnosti u kojima je sudjelovalo više od 200 učenika i studenata obilježila Svjetski i Europski tjedan novca, globalno događanje namijenjeno osvještavanju važnosti financijske pismenosti mlađe populacije, u kojem u svijetu sudjeluje više od 7 milijuna djece i mladih.
U Zagrebu je u svibnju održan treći zajednički Investicijski dan Zagrebačke i Ljubljanske burze, najuspješniji do sad, na kojem se ulagateljima predstavilo 13 slovenskih i hrvatskih izdavatelja. Interes ulagatelja za sastanke s kompanijama porastao je 25% u odnosu na godinu prije, a broj inozemnih ulagatelja koji su sudjelovali bio je najveći do sada: sudjelovalo je 28 investicijskih društva i banaka, koje je predstavljalo 55 analitičara i investitora iz Hrvatske, Estonije, Češke, Mađarske Slovenije i SAD‐ a. Ulagatelji su podnijeli ukupno 186 zahtjeva za sastancima, a kompanije su u konačnici održale čak 160 individualnih i grupnih sastanaka.
Lipanj je obilježilo odvajanje uređenog tržišta od multilateralne trgovinske platforme (MTP), koja je dobila novi naziv – CE Enter. Odredbe koje se odnose na CE Enter tržište uređene su u okviru zasebnih Pravila CE Enter tržišta, a uspostavljene su i nove internetske stranice CE Enter tržišta. CE Enter tržište alternativno je tržište kojim upravlja Burza, a odvajanjem se nastojalo dodatno naglasiti razliku između uređenog tržišta i CE Entera, koji karakteriziraju niži zahtjevi u vezi transparentnosti izdavatelja i financijskih instrumenata kojima se trguje.
U lipnju su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Središnje klirinško depozitarno društvo i Zagrebačka burza održali sedmu edukaciju namijenjenu društvima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Zagrebačke burze, okupivši oko 120 predstavnika uvrštenih društava.
Također u lipnju dovršena je i promovirana publikacija "Korporativno upravljanje: priručnik". Riječ je o prvoj publikaciji u nakladi Zagrebačke burze d.d., izdanoj u suradnjisInternational Finance Corporation (IFC), a uz podršku Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i četiri obvezna mirovinska fonda te investicijskog društva Intercapital. Priručnik je opsežno izdanje koje broji 500 stranica, a prva je publikacija u Hrvatskoj koja na praktičan način obrađuje zakonski i regulatorni okvir u kojemu djeluju hrvatske kompanije, naglašava najbolje međunarodne prakse i nudi smjernice društvima koja žele poboljšati korporativno upravljanje. Namijenjen je društvima uvrštenima na Zagrebačku burzu, društvima koja planiraju uvrštenje, ali i svim društvima koja žele slijediti najviše standarde upravljanja kako bi osigurali održivost te privukli ulaganja.
U srpnju je Zagrebačka burza započela proces razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzećima. Proces podržava Europska banka za obnovu i razvoj, koja putem svojih donatora (TaiwanBusiness – EBRD Technical Cooperation Fund – TWTC) sufinancira izradu studije o uspostavljanju takvog tržišta. Proces razvoja tržišta za mala i srednja poduzeća snažno podupire i Europska unija kroz svoju regulativu (Markets in Financial Instruments Directive 2 ‐ MiFID2) kojom će multilateralne trgovinske platforme, kao što je CE Enter Zagrebačke burze, biti mjesta namijenjena malim i srednjim poduzećima ne bi li im se tim putem omogućio lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj.
Zagrebačka burza od kraja srpnja primjenjuje novi naziv svog LEI servisa: osim izmjene imena u zseLEI servis, redizajniran je i pripadajući vizualni identitet s namjerom jačanja prepoznatljivosti ove usluge Zagrebačke burze te općenito podizanja svijesti o važnosti globalnog LEI sustava. Nakon što je 2015. godine Burzi odobren status lokalnog operatera od strane Međunarodnog regulatornog nadzornog odbora (Regulatory Oversight Committe, ROC), čime je postala jedna od prvih organizacija u užoj regiji koja je sudionicima financijskog tržišta pružila ovu uslugu, krajem godine potpisan je ugovor o pružanju LEI usluga s Global Legal Entity Identifier Foundation (GLEIF) te je Burza završila prvu fazu akreditacije i stekla naziv kandidata. Trenutačno u svijetu postoji 20 organizacija koje su potpisale ugovor o pružanju LEI usluga s GLEIF‐om, pri čemu još niti jedna organizacija nije završila kompletan postupak akreditacije. Burza je trenutačno jedan od svega 28 lokalnih operatera u svijetu koji imaju odobrenje za izdavanje LEI oznaka, a svi lokalni operateri prethodno odobreni od strane ROC‐a moraju proći kroz proces akreditacije GLEIF‐a. Uspješno dovršen proces akreditacije potvrda je kvalitete usluge.
Živosti na tržištu je u manjoj, ali značajnoj mjeri, pridonijelo i uvrštenje dionica Zagrebačke burze u kolovozu, čime je Zagrebačka burza postala prva regionalna burza čije su dionice uvrštene na uređeno tržište, postavivši tako nove standarde transparentnosti i kriterije korporativnog upravljanja i čineći novi korak u daljnjoj regionalizaciji, ali i otvarajući put prikupljanju novog kapitala za rast i razvoj.
U listopadu je održana tradicionalna godišnja konferencija Zagrebačke burze i fondovske industrije, s rekordnim brojem od više od 430 sudionika, na kojoj su po sedmi put dodijeljene nagrade Poslovnog dnevnika i Zagrebačke burze društvima koja su ostvarila najbolje odnose s ulagateljima.
Na konferenciji je Zagrebačka burza predstavila i Funderbeam SEE ‐ novi model financiranja startupova. Funderbeam je crowdfunding platforma za startup kompanije na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima, a zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji. S ciljem pružanja pravnog okvira projektu, Zagrebačka burza utemeljila je zajedno s Funderbeam Ventures, partnerima iz Estonije, društvo Funderbeam South‐East Europe d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, u kojem Zagrebačka burza ima 20%‐tni udio. U prvoj će fazi Funderbeam SEE biti usmjeren prema kompanijama iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, a u budućnosti je planirano poslovanje Funderbeam SEE‐a proširiti na širu regiju, no od početka će pristup tržištu imati ulagatelji iz cijelog svijeta. Funderbeam SEE ispituje interes hrvatskih startupova za financiranje te zaprima prijave i vrši procjenu kvalitete startupova i njihovih ideja, te ocjenjuje prijavljene s ciljem utvrđivanja spremnosti za početak aktivnosti prikupljanja kapitala. U prvom kvartalu 2017. održana je prva hrvatska funding kampanja.
U prosincu su dodijeljene pete Nagrade Zagrebačke burze, utemeljene 2012. s ciljem nagrađivanja najboljih sudionika financijskog tržišta, pri čemu se razmatraju objektivni, statistički kriteriji, ali i ukupan doprinos edukaciji i razvoju domaćeg tržišta kapitala. Laureati su bili Hrvatski telekom d.d. kao dionica s najvećim prometom, AD Plastik d.d. u kategoriji dionice s najvećim porastom cijene, Atlantska plovidba d.d. dionica je s najvećim porastom prometa, a članom godine proglašeno je investicijsko društvo Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. Nagradu Akademije Zagrebačke burze za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala primio je matematičar i edukator Toni Milun, a Nagradu za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala Europska banka za obnovu i razvoj, dok je Dionicom godine prema izboru javnosti proglašena dionica Valamar Riviere d.d.
Ovim potezima i projektima, koji su svi pokrenuti ili realizirani u samo jednoj godini, Zagrebačka burza prerasla je iz lokalne u regionalno značajnu organizaciju, s ciljem da bude organizacija koja podržava društva u svim faza njihovog razvoja ‒ od ideje, tj. startup faze, do prelaska u svijet dioničkih društava kao mala ili srednja poduzeća, i na kraju do uvrštenja na uređeno tržište. Također, Burza intenzivno radi na raznim aktivnosti podupiranja uređenog tržišta, svih naših članova i izdavateljima. U tom procesu od izuzetne je važnosti da naši ciljevi budu komplementarni s najvažnijim ciljevima hrvatskog gospodarstva: jačim oslanjanjem na privatni sektor, povećanjem broja radnih mjesta, zadržavanjem mlade i kvalificirane radne snage u najproduktivnijem razdoblju u državi te pozicioniranjem Hrvatske kao zemlje koja ima snage i volje mijenjati stvari nabolje.
Gospodarski indikatori ukazuju na oporavak i nadamo se nastavku tog trenda. Burza je bila i ostaje integralni dio financijskog sustava, a svojim projektima nastavit ćemo unaprjeđivati učinkovitost tržišta kapitala kako bi ono bilo aktivnim sudionikom ekonomije zemlje i jedan od generatora rasta.
Prihodi iz redovnog poslovanja u 2016. godini smanjili su se za ‐ 6,8% u odnosu na 2015. godinu te iznose 13,5 mil. HRK.
Operativni gubitak prije amortizacije iznosi ‐3.460 tisuća HRK u 2016. godini, dok je u 2015. iznosio ‐1.698 tisuća HRK.
Slika 1. Prihodi iz redovnog poslovanje i EBITDA u razdoblju od 2015. do 2016. godine
| 2015. | 2016. | |
|---|---|---|
| Temeljni kapital (tisuće HRK) | 46.357 | 46.357 |
| Ukupni kapital i rezerve | 46.520 | 42.116 |
| Ukupna imovina | 54.140 | 50.778 |
| Prihodi | 14.513 | 13.522 |
| ‐prihodi od prodaje | 10.446 | 8.757 |
| ‐ostali prihodi | 4.067 | 4.765 |
| Troškovi | 16.211 | 16.982 |
| ‐troškovi rada | 5.958 | 5.717 |
| ‐ostali troškovi | 10.253 | 11.265 |
| EBITDA | ‐1.698 | ‐3.460 |
| EBIT | ‐3.483 | ‐4.817 |
| Gubitak prije poreza | ‐3.127 | ‐4.404 |
| Porez na dobit | 0 | 0 |
| Gubitak razdoblja | ‐3.127 | ‐4.404 |
| Broj dionica | 4.635.700 | 4.635.700 |
| Knjigovodstvena vrijednost na dan 31. prosinca | 10,00 | 10,00 |
| Dividenda | 0 | 0 |
| Broj zaposlenih | 22 | 22 |
Dionice Zagrebačke burze uvrštene su na uređeno tržište (segment Službeno tržište) u kolovozu 2016. godine. Temeljni kapital Burze iznosi 46.357.000 i podijeljen je na 4.635.700 redovnih dionica. Od 1. rujna 2016. do 30. prosinca 2016. godine, ostvaren je promet unutar knjige ponuda u iznosu od 10 milijuna HRK i promjenu prosječne dnevne cijene od ‐9,48%. Cijena dionice ZB‐R‐A dotaknula je vrhunac 2. rujna 2016. godine u iznosu od 43,99 kuna, dok je najniža cijena ostvarena 16. studenog 2016. godine i iznosila je 15,00 kuna. Ukupno 303 dioničara zabilježena su u vlasničkoj strukturi Burze na dan 30. prosinca 2016. godine.
| Ukupan promet (HRK) | 10.189.346,66 |
|---|---|
| Ukupan volumen trgovanja | 550.878 |
| Najviša cijena (HRK) | 43,99 |
| Najniža cijena (HRK) | 15,00 |
| Zadnja cijena (HRK) | 16,00 |
| Prosječan dnevni promet (HRK) | 130.632,65 |
| Prosječan dnevni broj transakcija | 28 |
Prihodi iz redovnog poslovanja u 2016. godini niži su za ‐6,8% tj. za ‐991 tisuće HRK u odnosu na 2015. godinu. Najveći pad prihoda vidljiv je kod prihoda od naknada za uvrštenje u kotacije (‐65,9% zbog smanjene aktivnosti prikupljanja kapitala putem Burze u 2016. godini u odnosu na prethodnu). Usprkos porastu ukupnog prometa, prihod od provizija u 2016. godini niži je za ‐6,5%, a razlog tome je veliki udio provizija od blok‐transakcija za koje Burza naplaćuje značajno manje provizije.
Ukupni troškovi iz redovnog poslovanja u 2016. godini iznosili su 18,3 mil. HRK što je rast od 2% u odnosu na 2015. godinu. Najviše je porastao trošak softvera (+17,5%). U promatranom razdoblju, smanjenisu troškovi osoblja (‐4%) i trošak amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (‐24%). Od ostalih troškova, najveće smanjenje vidljivo je kod troška najma prostora (‐15,5%) i poštanskih i telefonskih usluga (‐22%).
Nastavno na sve navedeno, društvo u 2016. godini ima negativan neto rezultat u iznosu od ‐4.404 tisuće HRK. Kao i prethodnih godina, trošak amortizacije je relativno visok i iznosi ‐1.357 tisuća HRK te čini 7,4% ukupnih troškova.
Tijekom 2016. godine Zagrebačka burza je slobodna novčana sredstva ulagala u konzervativne instrumente kao što su depoziti kod poslovnih banaka i novčane fondove, u svrhu očuvanja vrijednosti imovine. Iznos slobodnih sredstava Burze na kraju 2016. godine iznosio je 22.080 tisuće kuna (udjeli u fondovima, depoziti i sredstva na računu).
Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja u 2016. godini niži su za ‐6,8% u odnosu na 2015. godinu te iznose 13,5 mil. HRK. Najveći pad prihoda ostvaren je kod prihoda od naknada za uvrštenje u kotacije (‐65,9%).
Najveći udio u prihodima od redovnog poslovanja proizlazi iz prihoda od održavanja uvrštenja (30%) kojisu premašili prihode od provizija kojisu dosad činili najveći udio u ukupnim prihodima od redovnog poslovanja (26,5% u 2016. godini).
Slika 7. Ukupni prihodi od redovnog poslovanja u razdoblju od 2015. do 2016.
Uspoređujući 2016.s 2015. godinom, prihodi od provizija i članarina palisu za ‐267 tisuća HRK tj. ‐6,5%. Broj članova pao je tijekom godine s 19 na 17, a nije bilo novih. U srpnju i kolovozu 2016. godine društva Rast d.o.o. i Banka Splitsko‐Dalmatinska prestali su biti članovima Burze.
Prihodi od API članarina u 2016. godini iznosili su 1,4 mil. HRK, što je smanjenje od ‐3,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Prihodi od najma opreme u 2016. godini na istoj su razini kao i 2015. godine.
Prihodi od održavanja kotacija povećali su se za +3,3% u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, a iznosili su 4 mil. HRK. Na kraju 2016. godine na Uređeno tržište bilo je uvršteno ukupno 147 dionica, što je ‐3,2% manje uvrštenih dionica u odnosu na prethodnu godinu. Razlog povećanim prihodima izmjena je cjenika burzovnih usluga prema kojoj je povećana naknada za održavanje uvrštenja s 16 na 20 tisuća kuna godišnje za društva uvrštena na redovito tržište.
Ostvaren je pad od ‐65,9% u prihodima od naknada za uvrštenje u kotacije, a isti su iznosili 804 tis. HRK u 2016. godini.
U 2016. godini prihodi od prodaje informacija veći su za 95 tisuća HRK tj. +8,4% u odnosu na 2015. godinu. Ovo je rezultat potpisivanja ugovora o suradnji na prodaji podataka o trgovanju s Bečkom burzom temeljem kojega je Zagrebačka burza stekla nove distributere informacija o trgovanju.
Prihodi od održavanja edukacija i seminara te konferencije iznosili su 576 tisuće HRK u 2016. godini što predstavlja rast od +24% u odnosu na prethodnu godinu.
Ostvaren je iznos od 1.074 tisuće HRK ostalih poslovnih prihoda što je rast od +102% u 2016. u odnosu na 2015. godinu. Glavni razlog je povećanje prihoda od subvencija (EBRD), prihoda od naplate sudskih troškova, prihoda vezanih uz dodjeljivanje LEI oznaka te prihoda od novčanih kazni.
Ukupni troškovi iz redovnog poslovanja u 2016. godini iznosili su 18,3 mil. HRK što je rast od +2% u odnosu na 2015. godinu. Troškovi osoblja smanjeni su za ‐4% te su iznosili 5,7 mil. HRK tj. niži su za 241 tisuću HRK. Promatrajući ostale troškove iz redovnog poslovanja (+9%), najviše je porastao trošak softvera (+17,5%). Struktura naknade navedenog troška bila je ugovorena progresivno zbog čega je isti porastao u 2016. godini. Najveće smanjenje vidljivo je kod troška zakupa prostora (‐15,5%) zbog sklapanja novog ugovora s povoljnijom zakupninom te poštanskih i telefonskih usluga (‐22%). U promatranom razdoblju, smanjen je i trošak amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (‐24%).
Slika 8. Ukupni troškovi iz redovnog poslovanja u razdoblju od 2015. do 2016. godine
U 2016. godini ostvaren je neto gubitak razdoblja od ‐4.404 tisuća HRK što je porast od +41% u odnosu na prethodnu godinu.
Operativna dobit prije amortizacije u 2016. godini je negativna te iznosi ‐3.460 tisuća HRK, dok je u 2015. godini iznosila ‐1.698 tisuća HRK.
Slika 9. Dobit/gubitak razdoblja i EBITDA u razdoblju od 2013. do 2016. godine
Na dan 31. prosinca 2016. godine ukupna imovina Zagrebačke burze iznosila je 50,8 milijuna HRK što je za ‐6,2% niže u odnosu na 2015. godinu.
| 2016. | 2015. | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| IMOVINA | ||
| Ukupno dugotrajna imovina | 22.580 | 24.103 |
| Ukupno kratkotrajna imovina | 28.198 | 30.037 |
| Ukupno imovina | 50.778 | 54.140 |
| KAPITAL, REZERVE I OBVEZE | ||
| Ukupno kapital i rezerve | 42.116 | 46.520 |
| Ukupno kratkoročne obveze | 8.662 | 7.620 |
| Ukupno kapital, rezerve i obveze | 50.778 | 54.140 |
Nije bilo značajnih događaja nakon kraja poslovne godine koji bi utjecali na iskazani rezultat.
U 2017. godini Zagrebačka burza će nastaviti s projektima započetima u ranijim godinama, pritom će najveći naglasak biti na projektu implementacije novog trgovinskog sustava Xetra, što je integralni dio strategije Burze te je bio jedan od elemenata temeljem kojih se donijela odluka o kupnji Ljubljanske burze. Naime, Burza je 2015. godine donijela odluku o promjeni trgovinskog sustava. Odluka je donesena zbog smanjenja troška sustava, zbog manje ovisnosti o dobavljaču u smislu nadogradnji trgovinskog sustava, zbog ujednačenosti trgovinskih sustava na oba tržišta kojima upravlja Burza, zbog usklađenosti načina trgovanja s ostalim srednje europskim tržištima, te zbog veće vjerojatnosti udaljenog članstva, a time i dolaska novih investitora na tržište.
Tijekom prve polovice 2017. godine Burza planira provesti pripremu sustava za produkcijski set up, provesti pred‐produkcijska testiranja sa članovima te izraditi finalni tržišni model koji će se zatim ponovno testirati s članovima te sustavom za poravnanje i namiru. Za navedeno će biti potrebno u cijelosti izmijeniti Pravila Burze kao i cjenik Burzovnih usluga.
Osim aktivnosti vezanih za sam prelazak na Xetra trgovinski sustav provodit će se i aktivnosti pripreme internih aplikacija Burze za prelazak na rad s Xetra trgovinskim sustavom (ZTM, www.zse.hr, izrada novog reporting‐a, izrada warehouse baze podataka itd.).
U svibnju 2017. godine očekuje se donošenje odluke o datumu ulaska u produkciju Xetra trgovinskog sustava. Željeni datum početka trgovanja na Xetra trgovinskom sustavu je 7. srpnja 2017. godine.
Zagrebačka burza prepoznala je da su srednja i mala (SME) društva glavni faktor rasta ne samo hrvatske i slovenske, već i svih drugih europskih ekonomija. Slijedom toga vidimo mogućnost formiranja novog SME tržišta koje bi služilo za financiranje SME društava u cijeloj regiji, a time predstavljalo i mogući izvor dodanih prihoda u budućnosti.
Za projekt uspostavljanja SME tržišta u Hrvatskoj i Sloveniji, EBRD je Zagrebačkoj burzi odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 170.000 EUR. Sredstva donacije dolaze iz – TaiwanBusiness – EBRD Technical Cooperation Fund (TWTC).
Cilj projekta je uspostaviti SME tržišta za Hrvatsku i Sloveniju ali i regiju, a sve u skladu s novom EU regulativom (MiFID II) koja ima za cilj olakšati pristup financiranju malim tvrtkama. Želja je Zagrebačke burze da bude pokretač rasta malih kompanija i to na način da pruža jasno razrađen okvir za financiranje, pruža podršku u tom procesu, te osigurava kontinuirani priljev novih izdavatelja na burzu.
Zagrebačka burza sa svojim savjetnicima trenutno radi na predmetnom projektu čija implementacija se očekuje krajem 2017. godine.
Osim navedenog projekta Zagrebačka burza zajedno s društvom Funderbeam iz Estonije radi na uspostavi baze za financiranje startup‐ova iz regije putem Funderbeam SEE platforme. Tijekom 2017. godine u planu je, preko Funderbeam SEE platforme organizirati financiranje za najmanje četiri startup projekta. Prva kampanja provedena je u ožujku 2017. godine prikupljanjem sredstava za solinsku kompaniju Include.
Nadalje, Funderbeam SEE će organizirati i provoditi sastanke s regionalnim startup‐ovima, investitorima i investicijskim klubovima kako bi im se predstavio Funderbeam SEE koncept. Organizirat će se i marketinška događanja za sve sudionike u projektu.
Funderbeam SEE tijekom 2017. godine namjerava sklapati partnerstva s regionalnim igračima u području startup‐ova.
Nadalje, u svibnju 2016. godine Zagrebačka burza je započela proces akreditacije sa GLEIF‐om (Global Legal Entity Identifier Foundation) svoje LEI usluge. Svi lokalni operateri prethodno odobreni od strane ROC‐a, pa tako i Burza, moraju završiti proces akreditacije kod GLEIF‐a do kraja 2017. godine jer nakon toga više neće moći izdavati LEI oznake. Trenutno postoji 29 lokalnih operatera koji imaju odobrenje za izdavanje LEI oznaka.
Radi se o vrlo opsežnom postupku za koji se glavnina posla očekuje u drugoj fazi akreditacije u prvoj polovici 2017. godine.
Na kraju prvog kvartala 2017. godine pod upravljanjem Burze nalazise 330 LEI oznaka, a procjena Burze je da će nakon implementacije MIFID II regulative biti brojni novi subjekti koji će tražiti izdavanje LEI oznake.
Tijekom 2017. godine Burza namjerava nastaviti rad na projektu razvoja SEE Link platforme kroz marketinške promocije SEE Link‐a preko organizacije regionalne investicijske konferencije, rada na harmonizaciji poravnanja i namire, te privlačenju dodatnih burzi na SEE Link platformu.
Društvo kontinuirano radi na razvoju i unaprjeđenju trgovinske platforme i vanjskih servisa.
Burza na dan 31. prosinca 2016. godine nije imatelj vlastitih dionica. U 2016. godini Burza nije stjecala vlastite dionice.
SEE Link d.o.o. je društvo sa sjedištem u Skopju, a u svibnju 2014. godine utemeljile su ga Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burza s ciljem uspostave infrastrukture za trgovanje vrijednosnim papirima na te tri burze, koje drže jednake udjele u vlasništvu. Temeljni kapital društva SEE LINK iznosi EUR 80.000, a udjel Zagrebačke burze u temeljnom kapitalu je 33,33%.
Ivana Gažić članica je Nadzornog odbora društva SEE LINK. Ivan Takev, predsjednik Uprave Bugarske burze, predsjednik je Nadzornog odbora, a Ivan Steriev, predsjednik Uprave Makedonske burze, je član Nadzornog odbora.
Dana 30. prosinca 2015. godine Zagrebačka burza je preuzela 100% udjela u društvu Ljubljanska burza d.d. Temeljni kapital društva Ljubljanska burza d.d. na 31. prosinca 2016. godine iznosi EUR 1.401.000, a udjel Zagrebačke burze u temeljnom kapitalu je 100%.
Ivana Gažić predsjednica je Nadzornog odbora, a članovi Nadzornog odbora su Patricia Bakšaj, direktorica Sektora pravnih i općih poslova Zagrebačke burze, Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze, i Darja Jermaniš, direktorica Sektora za upravljanje tržištem Ljubljanske burze.
Funderbeam South‐East Europe d.o.o. je društvo koje je u 2016. godini Burza osnovala s društvom Funderbeam Ventures OÜ. Temeljni kapital društva na 31. prosinca 2016. godine iznosi 20.000 HRK, a Burza ima 20% udjela u temeljnom kapitalu.
Društvo se u cijelosti financira vlastitim kapitalom. Financijski instrumenti u koje ulaže Društvo su investicijski fondovi i depoziti.
Rizici poslovanja Burze detaljno su opisani u bilješkama uz financijske izvještaje (bilješka 23).
Sustav unutarnjih kontrola predstavlja sustav postupaka i procesa za praćenje učinkovitosti poslovanja Zagrebačke burze, pouzdanosti financijskog izvješćivanja te usklađenosti sa zakonskim i podzakonskim propisima.
U provođenju sustava unutarnjih kontrola sudjeluju svi djelatnici, uključujući Upravu i Nadzorni odbor društva.
Burza ostvaruje sustav unutarnjih kontrola osobito kroz dvije međusobno neovisne kontrolne funkcije: funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i funkciju unutarnje revizije.
Navedene kontrolne funkcije svojim internim aktima obrađuju i prate u radu sve organizacijske jedinice, aktivnosti društva i pomoćne usluge.
Upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je Burza izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju.
Burza je usvojila sljedeće procedure vezane za upravljanje rizicima:
Procjena rizika uključuje identifikaciju i analizu relevantnih rizika koji utječu na ostvarivanje ciljeva društva s namjerom utvrđivanja kako tim rizicima uspješno upravljati.
S obzirom na utvrđene ciljeve društva te definiranje glavnih procesa u društvu, Burza je identificirala i utvrdila rizike koji mogu imati utjecaja na obavljanje poslovnih procesa u društvu. Lista rizika nije sveobuhvatna te je rađena na višoj razini rizika tako da se pojedini detaljniji rizici (rizici niže razine) identificiraju prilikom pregleda navedenih procesa od strane unutarnje revizije.
Rizici su grupirani prema organizacijskim jedinicama koji obavljaju pojedine poslovne procese unutar društva te na ostale rizike koji su povezani s cjelokupnim poslovanjem Burze.
Uzimajući u obzir prethodno definirane glavne procese u društvu i utvrđene rizike donesena je i ocjena značajnosti rizika s obzirom na njihov utjecaj na poslovne procese.
Ocjena rizika predstavlja inherentni rizik pojedinog procesa u čiji je obzir uzeta sama priroda procesa i najbolja praksa.
Na temelju rezultata procjene rizika utvrđena su i osnovna područja koja će biti obuhvaćena postupcima unutarnje revizije i mjere koje će se poduzimati kod sprječavanja nastanka događaja koji su ocijenjeni kao rizični.
Praćenje rizika nije izdvojeno i povjereno posebnoj organizacijskoj jedinici Burze, već se isto, ovisno o vrsti rizika provodi na razini jednog ili više različitih odjela. Dakle, u upravljanje rizicima u društvu uključeni su svi zaposlenici Burze unutar svojih organizacijskih jedinica.
Svaka organizacijska jedinica u okviru svojih djelatnosti i aktivnosti, a ovisno o identificiranom riziku i sustavu upravljanja rizicima, zadužena je za praćenje rizika te u istome surađuje sa svim ostalim organizacijskim jedinicama, a posebno s Upravom kao ključnim elementom za odlučivanje o upravljanju pojedinim rizikom i njegovoj kontroli.
Osim toga, u sustav upravljanja rizicima osobito su uključene i dvije međusobno neovisne kontrolne funkcije: funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima (unutar Odjela pravnih poslova i usklađenja) i funkcija unutarnje revizije koju obavlja vanjski vršitelj te funkcije društvo Antares revizija $d.o.o.$
Tomuslav Gračan BURZA d.d ZAGREBA Clan Uprave
Temeljem odredbe čl. 272.p., a u vezi s odredbom čl. 250.a. st. 4. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. novine broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 148/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, dalje u tekstu: ZTD) i odredbe čl. 22. Zakona o računovodstvu (Nar. novine broj 78/15, 134/15 i 120/16, dalje u tekstu: ZOR) Uprava društva ZAGREBAČKA BURZA d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2a 2 (dalje u tekstu: Društvo), dana 20.04.2017. godine, donosi sljedeću
| Dioničar | Broj | Udio u | |
|---|---|---|---|
| dionica | vlasništvu | ||
| 1. | Investco d.o.o. | 461.400 | 9,9532 |
| 2. | EBRD | 240.000 | 5,1772 |
| 3. | Interkapital d.d. | 235.500 | 5,0801 |
| 4. | PBZ CO OMF | 232.800 | 5,0219 |
| 5. | SZAIF d.d. | 228.000 | 4,9184 |
| 6. | Chromos Agro d.d. | 193.700 | 4,1784 |
| 7. | Euro jezici d.o.o. | 178.900 | 3,8592 |
| 8. | Auctor d.o.o. | 174.600 | 3,7664 |
| 9. | Erste&Steiermarkische bank d.d. | 152.800 | 3,2962 |
| 10. | HPB d.d. | 133.800 | 2,8863 |
| Ostali | 2.404.200 | 51,8627 | |
| Ukupno | 4.635.700 | 100,00 |
U skladu sa Statutom Društva, pravo glasa dioničara nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova, niti postoje vremenska ograničenja za ostvarivanje prava glasa. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini.
Prava i obveze Društva koja proizlaze iz stjecanja vlastitih dionica ostvaruju se u skladu s odredbama ZTD-a.
Tijekom 2016. godine Društvo nije stjecalo vlastite dionice.
Uprava vodi poslove Društva sukladno Statutu Društva i zakonskim propisima.
Upravu imenuje i opoziva Nadzorni odbor koji je sastavljen od sljedećih članova:
Članove Revizorskog odbora imenuje i opoziva Nadzorni odbor, a sastavljen je od sljedećih članova:
Sukladno odredbama čl. 250.a st. 4. i čl. 272.p ZTD-a, te čl. 22. ZOR ova Izjava je poseban odjeljak i sastavni dio godišnjega izvješća o stanju Društva za 2016. godinu.
a Gaj edslednicz Up
Tomislav Gračan Član Uprave ZAGREBAČKA BURZA d.d. Zagreb $\mathfrak{q}$
Prva polovica 2016. godine bila je obilježena razmjerno niskim prometima najvjerojatnije kao posljedica uvođenja poreza na kapitalnu dobit, dok je drugi dio godine prošao u znaku svojevrsnog oporavka, koji se osobito ogledao u vrijednostima indeksa: u jednome trenutku Zagrebačka burza bila je među 10 vodećih burzi u svijetu po rastu vrijednosti indeksa, prema analizama Financial Timesa i Bloomberga.
Ukupan promet u 2016. godini bio je 3.953.616.077 HRK što je povećanje od +11,8% u odnosu na 2015. godinu. Promet dionicama unutar knjige ponuda bio je ‐13,4% manji nego godinu ranije, no dobar promet obveznicama te blok‐promet dionicama rezultirali su ukupnim rastom prometa od +16%, dok o porastu intenziteta trgovanja svjedoči rast ukupnog volumena od +34%.
Slika 4. Promet u razdoblju od 2008. do 2016. godine
Slika 5. Promet u razdoblju od 2014. do 2016. godine
Najveći dio prometa na Burzi ostvaruje se trgovinom dionicama, dok su ostale vrste financijskih instrumenata kojima se trguje činile ukupno 19,3% prometa unutar knjige ponuda u 2016. godini. Promet dionicama smanjen je za ‐6%, dok je udio obveznica povećan za +7% u ukupnom prometu.
Slika 6. Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi po vrsti vrijednosnog papira (2011. – 2016.)
Ukupna tržišna kapitalizacija u 2016. godini bila je za +11% veća u odnosu na 2015. godinu. Tržišna kapitalizacija obveznica porasla je +12,9%, dok je tržišna kapitalizacija dionica porasla za +11,7%.
Slika 3. Tržišna kapitalizacija u razdoblju od 2009. do 2016. godine
Svi indeksi, bez iznimke, godinu su završili pozitivnim rezultatom, a od devet dioničkih indeksa čak je sedam raslo dvoznamenkasto. Najviše je rastao CROBEXturist, čak +28%, a slijede ga CROBEXindustrija (+23,6%) te CROBEXplus i CROBEXtransport s rastom od otprilike +21%. CROBEX je ojačao +18%, a u 2016. prvi je put nakon pet godina zaključio trgovinski dan iznad svoje psihološke granice od 2.000 bodova. Povrat na ulaganje gledan kroz dividendi prinos iskazan indeksom CROBEXtr bio je još bolji (+21,1%).
| 2015. | 2016. | % promjene | |
|---|---|---|---|
| CROBEX® | 1.689,63 | 1.994,84 | 18,10% |
| CROBEX10® | 989,28 | 1.158,18 | 17,10% |
| CROBEXplus® | 969,58 | 1.181,83 | 21,90% |
| CROBEXindustrija® | 965,06 | 1.192,90 | 23,60% |
| CROBEXkonstrukt® | 480,09 | 517,7 | 7,80% |
| CROBEXnutris® | 782,23 | 856,31 | 9,50% |
| CROBEXtr© | 1.010,22 | 1.222,89 | 21,10% |
| CROBEXtransport® | 889,38 | 1.077,12 | 21,10% |
| CROBEXturist® | 2.559,02 | 3.271,93 | 27,90% |
| CROBIS® | 105,08 | 108,82 | 3,60% |
| CROBIStr® | 144,61 | 157,08 | 8,60% |
Najlikvidnija dionica i u 2016. bila je ona Hrvatskog Telekoma d.d., a nosila je gotovo 19% ukupnog prometa (u 2015. radilo se o 15% udjela u prometu), dok je pet najtrgovanijih dionica zaslužno za 49% prometa (HT‐R‐A, RIVP‐R‐A, ADRS‐P‐A, PODR‐R‐A i ADRS‐R‐A).
| Dionice s najvećim prometom u 2016. godini | |||
|---|---|---|---|
| Oznaka | Izdavatelj | Promet (HRK) | Tržišna kapitalizacija (HRK mil.) |
| HT‐R‐A | HT d.d. | 356.689.146 | 13.839,20 |
| RIVP‐R‐A | VALAMAR RIVIERA d.d. | 233.599.222 | 4.393,30 |
| ADRS‐P‐A | Adris grupa d.d. | 168.052.920 | 3.033,50 |
| PODR‐R‐A | Podravka d.d. | 96.179.100 | 2.687,80 |
| ADRS‐R‐A | Adris grupa d.d. | 81.765.009 | 5.769,50 |
| Ostali | 973.205.460 | 103.135,80 | |
| UKUPNO | 1.909.490.857,00 | 132.859,1 |
Na kraju 2016. godine, Burza je imala 17 članova, a prvih pet članova Burze s najvećim prometom u 2016. godini nalazi se u sljedećoj tablici:
| Promet članova prema ukupnom prometu 2016. godina | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Rang | Član | Ukupni promet (HRK) | Udjel (%) | ||
| 1. | Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. | 2.069.180.422 | 26,17% | ||
| 2. | Erste&Steiermarkische Bank d.d. | 1.375.251.013 | 17,39% | ||
| 3. | Zagrebačka banka d.d. | 857.246.500 | 10,84% | ||
| 4. | Fima vrijednosnice d.o.o. | 545.091.876 | 6,89% | ||
| 5. | ADDIKO BANK d.d. | 520.218.969 | 6,58% | ||
| 6. | Ostali* | 2.540.243.374 | 32,13% |
Promet prvih 5 članova Burze zauzima skoro 70% u ukupnom prometu.
Zagrebačka burza na redovnoj osnovi pruža potporu svojim članovima vezano uz odvijanje procesa trgovanja na ZSE. To uključuje kako pripremu samog trgovinskog sustava, tako i pripremu aplikacija namijenjenih trgovanju. U tom smislu, Burza aktivno komunicira sa članovima prilikom uvođenja novih funkcionalnosti trgovinskog sustava kao i ostalih izmjena koje imaju refleksiju na poslovanje članova. Poseban naglasak stavlja se na vlastite razvijene aplikacije na strani člana koje se temelje na API odnosno FIX usluzi koju Burza pruža svojim korisnicima. Burza u suradnji sa članovima provodi razna testiranja u cilju verifikacije ispravnosti rada aplikacija, a sam proces započinje inicijalnom certifikacijom.
Tijekom 2016. godine Burza je započela proces migracije na novi trgovinski sustav ‐ WBAG Xetra. U suradnji sa Bečkom burzom Burza vodi projekt migracije u koji su uključeni u članovi ZSE. Početak rada novog trgovinskog sustava očekuje se u mjesecu srpnju 2017.
Burza isto tako pruža i ostale vidove tehničke podrške te je u tu svrhu razvila kolaboracijsku internetsku stranicu (http://it.zse.hr) putem koje korisnici mogu zatražiti podršku od Odjela za IT i razvoj tehnologije.
Zagrebačka burza pruža savjetodavnu ulogu i podršku svim uvrštenim izdavateljima na uređenom tržištu te blisko surađuje s izdavateljima vezano za postupanje sukladno Pravilima Burze i Zakona o tržištu kapitala. Zagrebačka burza ujedno i nadzire postupaju li izdavatelji čiji su financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište sukladno propisanim procedurama i preporukama te primjenjuju li kodeks korporativnog upravljanja.
Zagrebačka burza u suradnjis Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga i Središnjim klirinškim depozitarnim društvom redovito jednom godišnje organizira zajedničku edukaciju za izdavatelje uređenog tržišta.
Zagrebačka burza također pruža savjetodavnu ulogu i podršku podnositeljima zahtjeva za primanje financijskih instrumenata u trgovinu na MTP te nadzire njihova postupanja i ispunjavanje obveza nakon primanja u trgovinu.
Uprava Društva je dužna pripremiti financijske izvještaje za svaku financijsku godinu, koji daju istinit i fer prikaz financijskog položaja Društva i rezultata njegova poslovanja i novčanih tokova, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni od strane Europske unije. Uprava je odgovorna za provedbu i vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posliedica prijevare ili pogreške.
Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni u cilju očuvania imovine Društva te odgovornost spriečavanja i otkrivanja prijevare i drugih nepravilnosti.
Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje prosudba i procjena koje su razumne i oprezne; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Društvo nastaviti svoje poslovne aktivnosti.
Uprava je također odgovorna za sastavljanje i sadržaj Izvješća poslovodstva i Izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, kako je propisano Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske (NN 78/15, 134/15, 120/16), te za ostale informacije (zajedno "ostale informacije").
Uprava je odgovorna za podnošenje Godišnjeg izvješća, koje uključuje financijske izvještaje i ostale informacije, Nadzornom odboru na prihvaćanje, nakon čega Nadzorni odbor treba uzeti u obzir, te ukoliko je prikladno, odobriti izdavanje financijskih izvještaja kako bi isti bili predani Glavnoj skupštini na usvajanje.
Financijski izvještaji prikazani na stranicama od 26 do 55 i ostale informacije na stranicama 1 do 19, odobreni su od strane Uprave 20. travnja 2017. godine, te potpisani i ovjereni za predaju na Nadzornom odboru.
U ime i za Zagrebačku burzu d.d.:
Ivana Gažić Predsiednica Uprave
Tomislav Gračan
a Član Uprave ZAGREBAČKA BURZA Zagreb
Obavili smo reviziju odvojenih financijskih izvještaja društva Zagrebačka burza d.d. ("Društvo"), koji obuhvaćaju odvojeni izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2016. te odvojeni račun dobiti i gubitka, odvojeni izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, odvojeni izvještaj o novčanim tokovima i odvojeni izvieštaj o promjenama u kapitalu i rezervama za tada završenu godinu, kao i bilješke koje sadrže sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostala objašnjenja.
Prema našem mišlieniu, priloženi odvojeni financijski izvještaji istinito i fer prikazuju prezentiraju financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2016., njegovu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije ("MSFI-jevi usvojeni od EU").
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti, u skladu s tim standardima, podrobnije su opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju odvojenih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju odvojenih financijskih izvještaja u Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i prikladni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe izražavanja našeg mišljenja.
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju odvojenih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Ta smo pitanja razmatrali u kontekstu naše revizije odvojenih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima te ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
| Nematerijalna imovina -umanjenje vrijednosti i korisni vijek upotrebe | ||||
|---|---|---|---|---|
| Vidi stranicu 32 (Značajne računovodstvene politike), stranicu 54 (Značajne računovodstvene procjene i prosudbe) i stranicu 45 (Nematerijalna imovina). Knjigovodstvena vrijednost nematerijalne imovine na dan 31. prosinca 2016. iznosi 2.229 tisuća kuna uz pripadajuće umanjenje vrijednosti priznato tijekom 2016. u iznosu od 688 tisuća kuna (2015.: nula). |
||||
| Ključno pitanje revizije | Revizijski pristup | |||
| Nematerijalna imovina na dan 31. prosinca 2016. iznosila je 2.229 tisuća kuna (31. prosinca 2015. iznosila je 3.613 tisuća kuna) i |
Naše revizorske procedure uključivale su: Ocjenu primjerenosti alokacije imovine na |
|||
| uključivala je prvenstveno softver i ostale licence koje Društvo koristi u operativnom |
jedinice koje generiraju novac; | |||
| poslovanju. | Ocjenu primjerenosti prosudbi koje Društvo primjenjuje kod identifikacije imovine koja |
|||
| Ključni računovodstveni aspekt nematerijalne | bi mogla biti umanjene vrijednosti. | |||
| imovine čini određivanje korisnog vijeka | Navedeno je prvenstveno uključivalo | |||
| upotrebe nematerijalne imovine, identificiranje potencijalnih pokazatelja |
analizu da li je cjelokupni softver trenutno u | |||
| funkciji, kao i ocjenu postoje li bilo kakvi |
umanjenja vrijednosti i, ako je potrebno, mierenie nadoknadivosti imovine.
Procijenjeni korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine Društva, pregledava se jednom godišnje, uzimajući u obzir različite ugovorne i tržišne faktore koji mogu utjecati na životni vijek te imovine.
Osim toga, značajna prosudba rukovodstva potrebna je u postupku utvrđivanja da li postoje indikatori umanjenja vrijednosti nematerijalne imovine.
Zbog navedenog, ovo područje smatramo ključnim revizijskim pitanjem.
planovi rukovodstva vezani za prodaju ili traini prestanak upotrebe bilo koje od ove imovine prije inicijalno očekivanog datuma prodaie ili prestanka upotrebe:
Kritičku ocjenu prikladnosti procjena koje je Društvo koristilo za određivanje korisnog vijeka upotrebe koja se temelji na upitima rukovodstvu i analizi ugovornih uvjeta, gdje je to bilo primjenjivo, kao i upitima rukovodstvu vezanim uz planove o preostalom korištenju postojećeg softvera.
Vidi stranicu 38 (Značajne računovodstvene politike) i stranicu 41 (Prihod od prodaje). Prihod od prodaje u 2016. godini iznosio je 8.757 tisuća kuna (2015: 10.446 tisuća kuna).
| Ključno pitanje revizije | Revizijski pristup |
|---|---|
| Društvo ostvaruje prihode od prodaje naknadama za usluge koje prvenstveno obuhvaćaju provizije od trgovanja, naknade za održavanje uvrštenja, naknade za uvrštenje kao i članarine. Ovi prihodi se u pravilu priznaju u trenutku obavljanja usluge, u pravilu, po nastanku transakcije, ili, u slučaju održavanja uvrštenja ili članarine, na sustavnoj osnovi tijekom cijele godine. Proces priznavanja prihoda visoko je automatiziran, i uglavnom se temelji na primjeni naknada iz objavljenih tarifa na volumen trgovanja ili broj kotiranih vrijednosnih papira. Ugovori sklopljeni od strane Društva su ograničene složenosti i raznolikosti. Međutim, postoji veliki broj transakcija koje se obrađuju pomoću IT sustava Društva. Zbog navedenog priznavanje prihoda predstavlja ključno revizijsko pitanje. |
Naše revizorske procedure uključivale su: Razumijevanje procesa i kontrola povezanih s ciklusom priznavanja prihoda; Uz pomoć naših IT stručnjaka, testiranje odabranih automatiziranih kontrola za provjeru integriteta prijenosa volumena transakcija iz trgovinskog sustava u sustav izvješćivanja Društva, kao i općenite IT kontrole; Ocjenu usklađenosti politike priznavanja prihoda Društva s relevantnim standardima financijskog izvještavanja; Za prihod od provizija od trgovanja, provjeru priznavanja prihoda usporedbom korištenja odgovarajuće naknade iz tarife na broj transakcija ili volumen vrijednosnica koje kotiraju izvedenih iz trgovinskog sustava burze; Na uzorku ugovora, testiranje priznavanja prihoda od članarine provjerom ugovornih uvjeta i neovisnim preračunom iznosa prihoda temeljem navedenih članarina u ugovorima; Za sve nove listane klijente, neovisni preračun prihoda od naknada za uvrštenje korištenjem objavljene naknade; |
| Provjeru ručnih knjiženja prihoda s $\blacksquare$ naglaskom na neobične i nepravilne stavke, ili stavke modificirane nakon datuma bilance. |
Ostalo
Odvojeni financijski izvještaji Društva na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine revidirani su od strane drugog revizora, u čijem je izvješću objavljenom 13. travnja 2016. godine izraženo pozitivno mišljenje na te financijske izvještaje.
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju nekonsolidirane financijske izvještaje niti naše izvješće neovisnog revizora o reviziji odvojenih financijskih izvještaja.
Naše mišljenje na nekonsolidirane financijske izvještaje ne odnosi se na ostale informacije.
U vezi s našom revizijom odvojenih financijskih izvještaja, odgovornost nam je pročitati ostale informacije te pri tome razmotriti jesu li ostale informacije značajno nekonzistentne s odvojenim financijskim izvještajima ili saznanijma koja smo prikupili tijekom revizije, kao i čine li se, na neki drugi način, značajno krivo iskazane. Ukoliko, na osnovi posla koji smo obavili, zaključimo da postoji značajno krivi iskaz ostalih informacija, dužnost nam je izvijestiti o tome.
Vezano za Izvješće poslovodstva te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane člankom 20. hrvatskog Zakona o računovodstvu. Ove procedure uključuju razmatranje uključuju li Izvješće poslovodstva i Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja objave u skladu s člancima 21., 24. i 22. hrvatskog Zakona o računovodstvu te prikupljanje dokaza u vezi određenih informacija koje su uključene u Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.
Na osnovi procedura, čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije odvojenih financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:
Uprava je odgovorna za sastavljanje odvojenih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu MSFI EU te za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne, kako bi se omogućilo sastavljanje odvojenih financijskih izvještaja, bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju odvojenih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim u onim slučajevima kada Uprava namjerava likvidirati Društvo, prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za nadzor, odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja, uspostavljenog od strane Društva.
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li odvojeni financijski izvještaji, kao cjelina, bez značajno pogrešnog iskaza uslijed prijevare ili pogreške te izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti postojanje značajno pogrešnih iskaza. Pogrešni iskazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške, a smatraju se značajnim, ako se razumno može očekivati da bi, pojedinačno ili zbrojeni s drugim pogrešnim iskazima, utjecali na ekonomske odluke korisnika financijskih izvještaja, donesene na osnovi ovih odvojenih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, donosimo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
Komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor u vezi s, između ostalog, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i one u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama, koji su otkriveni tijekom naše revizije...
Mi, također, dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupali u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima vezanim za neovisnost i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanijma za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, tamo gdje je to primjenjivo, o povezanim mjerama zaštite
Među pitanijma o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za nadzor, određujemo ona koja su od najveće važnosti za reviziju odvojenih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Ta pitanja opisujemo u našem izvješću neovisnog revizora, osim ukoliko zakon ili propisi sprječavaju javno objavljivanje tih pitanja ili, kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da ta pitanja ne trebamo komunicirati u našem izvješću neovisnog revizora, s obzirom da se razumno može očekivati da bi negativne posljedice njihove objave nadmašile dobrobiti javnog interesa.
Angažirani partner u reviziji koja je rezultirala ovim izvješćem neovisnog revizora je Katarina Kecko.
KPMG Croatia d.o.o. za reviziju
Zagreb, 20. travnja 2017.
Hrvatski ovlašteni revizori Eurotower, 17. kat Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb
Hrvatska
U ime i za KPMG Croatia d.o.o. za reviziju:
Katárina Kecko Direktor, Hrvatski ovlašteni revizor
KPMG Croati d.o.o. za revizitu Eurotower, 17. kat ivana Lučića 2a, 10000 Zagr
za godinu koja završava 31. prosinca
| Bilješke | 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Račun dobiti i gubitka | |||
| Prihodi od prodaje | 4 | 8.757 | 10.446 |
| Ostali poslovni prihodi | 5 | 4.765 | 4.067 |
| Troškovi osoblja | 6 | (5.717) | (5.958) |
| Amortizacija | 10,11 | (1.357) | (1.785) |
| Ostali troškovi poslovanja | 7 | (11.265) | (10.253) |
| Gubitak od poslovanja | (4.817) | (3.483) | |
| Financijski prihodi | 8 | 380 | 376 |
| Financijski rashodi | 8 | (1) | (1) |
| Neto dobitak/(gubitak) od tečajnih razlika | 34 | (19) | |
| Neto financijski prihodi | 413 | 356 | |
| Gubitak prije poreza | (4.404) | (3.127) | |
| Porez na dobit | 9a | - | - |
| Gubitak razdoblja | (4.404) | (3.127) | |
| Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit |
- | - | |
| Ukupno sveobuhvatni gubitak za godinu | (4.404) | (3.127) | |
| Osnovni i razrijeđeni gubitak po dionici (u HRK) | 19 | (0,95) | (0,74) |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
na dan 31. prosinca
| Bilješka | 2016 | 2015 | |
|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | ||
| Imovina | |||
| Dugotrajna imovina | |||
| Nekretnine i oprema | 10 | 535 | 554 |
| Nematerijalna imovina | 11 | 2.229 | 3.613 |
| Ulaganja u podružnicu | 12 | 19.125 | 19.089 |
| Ulaganje u pridružena društva i zajedničke pothvate | 13 | 206 | 204 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 14a | 236 | 394 |
| Jamstveni depoziti | 249 | 249 | |
| Ukupno dugotrajna imovina | 22.580 | 24.103 | |
| Kratkotrajna imovina | |||
| Potraživanja od kupaca i ostala imovina | 15 | 2.670 | 1.710 |
| Troškovi budućih razdoblja | 3.434 | 3.059 | |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun | |||
| dobiti i gubitka | 14b | 8.084 | 5.280 |
| Kratkoročni depoziti | 16 | 2.005 | 16.966 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 17 | 11.991 | 3.022 |
| Zalihe | 14 | - | |
| Ukupno kratkotrajna imovina | 28.198 | 30.037 | |
| Ukupno imovina | 50.778 | 54.140 | |
| Kapital, rezerve i obveze | |||
| Kapital i rezerve | |||
| Izdani dionički kapital | 18 | 46.357 | 46.357 |
| Premija na emitirane dionice | 13.860 | 13.860 | |
| Zakonske rezerve | 141 | 141 | |
| Akumulirani gubitak | (18.242) | (13.838) | |
| Ukupno kapital i rezerve | 42.116 | 46.520 | |
| Kratkoročne obveze | |||
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 20 | 4.994 | 5.037 |
| Prihodi budućeg razdoblja i odgođeno plaćanje | 21 | ||
| troškova | 3.668 | 2.583 | |
| Ukupno kratkoročne obveze | |||
| 8.662 | 7.620 | ||
| Ukupno kapital, rezerve i obveze | 50.778 | 54.140 | |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
| Izdani dionički kapital |
Premija na emitirane dionice |
Zakonske rezerve |
Akumulirani gubitak |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Stanje na dan 1. siječnja | |||||
| 2015. godine | 40.408 | 4.937 | 141 | (10.711) | 34.775 |
| Ukupno sveobuhvatni | |||||
| (gubitak) razdoblja | - | - | - | (3.127) | (3.127) |
| Povećanje dioničkog | |||||
| kapitala | 5.949 | 8.923 | - | - | 14.872 |
| Stanje na dan 31. | |||||
| prosinca 2015. godine | 46.357 | 13.860 | 141 | (13.838) | 46.520 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2016. godine |
46.357 | 13.860 | 141 | (13.838) | 46.520 |
| Ukupno sveobuhvatni (gubitak) razdoblja |
- | - | - | (4.404) | (4.404) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2016. godine |
46.357 | 13.860 | 141 | (18.242) | 42.116 |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja .
za godinu koja završava 31. prosinca
| Bilješka | 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti | |||
| Gubitak prije poreza | (4.404) | (3.127) | |
| Usklađenja: Amortizacija |
10,11 | 1.357 | 1.785 |
| Nerealizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti | |||
| kroz dobit ili gubitak | 8 | (37) | (88) |
| Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca | 7 | 405 | 496 |
| Umanjenje vrijednosti obveznice raspoložive za prodaju Prihod od dividendi |
7 8 |
158 (49) |
- - |
| Prihod od kamata | 8 | (294) | (284) |
| Neto (dobitak)/gubitak od tečajnih razlika | (34) | 19 | |
| Rezervacije za neiskorištene godišnje odmore | 44 | (11) | |
| Otpisi | 688 | 40 | |
| Ostala usklađenja | (221) | (79) | |
| Novčani tok prije promjena u radnom kapitalu i obvezama | (2.387) | (1.249) | |
| Promjene u radnom kapitalu i obvezama | |||
| Povećanje potraživanja od kupaca | (368) | (274) | |
| Povećanje plaćenih troškova Povećanje zaliha |
(375) (14) |
(2.947) - |
|
| Povećanje obveza prema dobavljačima i ostalih obveza | 135 | 3.595 | |
| Povećanje prihoda budućeg razdoblja i odgođenog plaćanja | 57 | 143 | |
| troškova | |||
| Promjena u radnom kapitalu i obvezama | (565) | 517 | |
| Porez na dobit | - | - | |
| Neto (odljev) novčanog toka iz poslovnih aktivnosti | (2.952) | (732) | |
| Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti | |||
| Ulaganje u podružnicu | - | (19.089) | |
| Ulaganje u pridruženo društvo | (4) | - | |
| Povećanje ulaganja u zajedničke pothvate | - | (177) | |
| Kupnja opreme Kupnja računalnih programa |
10 11 |
(146) (496) |
(30) (527) |
| Kupnja udjela u otvorenim investicijskim fondovima | (5.800) | (2.730) | |
| Prodaja udjela u otvorenim investicijskim fondovima | 3.032 | 12.185 | |
| Primici od ulaganja u kratkoročne depozite | 21.147 | 13.345 | |
| Ulaganja u kratkoročne depozite | (6.430) | (15.045) | |
| Primici od dividende Primici od kamata |
49 538 |
- 183 |
|
| Neto primici/(izdaci) od ulagačkih aktivnosti | 11.890 | (11.885) | |
| Novčani tok od financijskih aktivnosti | |||
| Primici od izdanih dionica | - | 14.872 | |
| Neto primici od financijskih aktivnosti | - | 14.872 | |
| Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata | 8.938 | 2.255 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 3.022 | 738 | |
| Utjecaj promjene tečaja na novac I novčane ekvivalente | 31 | 29 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 17 | 11.991 | 3.022 |
Računovodstvene politike i ostale bilješke čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
Zagrebačka burza d.d. ("Društvo") je društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu 5. srpnja 1991. Registrirana adresa Društva je Eurotower, 22. kat, Ivana Lučića 2a/22, Zagreb, Hrvatska.
Predmet poslovanja Društva je: upravljanje uređenim tržištem; prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka o trgovanju; upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom; razvoj, održavanje i raspolaganje računalnim programima za upravljanje uređenim tržištem i prikupljanje, obradu i objavljivanje podataka o trgovanju; usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala.
Na kraju godine Društvo je bilo u vlasništvu 303 dioničara (2015: 56 dioničara ). Društvo nema krajnje matično društvo.
Dionički kapital na 1. siječnja 2015. godine iznosio je 40.408 tisuća kuna. Glavna skupština Društva donijela je 31. kolovoza 2015. odluku o povećanju dioničkog kapitala Društva uplatama u novcu temeljem koje je odluke izdano 5.949 novih redovnih dionica na ime, te se dionički kapital povećava za nominalne iznose upisanih dionica. Slijedom toga se dionički kapital Društva povećava s iznosa od 40.408 tisuća kuna na iznos od 46.357 tisuća kuna.
Na dan 29. srpnja 2016 Glavna skupština je donijela odluku o podijeli 46.357 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 1.000 kuna u 4.635.700 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 10 kuna. Odluka je na snazi od 11. kolovoza 2016. godine.
Na dan 31. kolovoza 2016. 4.635.700 izdanih redovnih dionica uvršteno je na Službeno tržište Zagrebačke burze.
Na dan 31. prosinca 2015. i 31. prosinca 2016. godine Zagrebačka burza d.d. je vlasnik strane podružnice Ljubljanska borza d.d. Ljubljana, Slovenija te ima ulaganje u inozemni zajednički pothvat SEE Link d.o.o. Skopje, Republika Makedonija. Na dan 31. prosinca 2016. godine Zagrebačka burza d.d. ima ulaganje u pridruženo društvo Funderbeam South-East Europe d.o.o., Zagreb, Hrvatska.
Aktivnosti Društva regulirane su od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ("HANFA").
Ovi financijski izvještaji sastoje se od odvojenih financijskih izvještaja Društva kao što je definirano u Međunarodnim računovodstvenim standardima 27 Odvojeni financijski izvještaji. Grupa Zagrebačka burza priprema konsolidirane financijske izvještaje, koji su objavljeni kao zasebni dokument.
Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja ("MSFI") usvojenim od strane Europske unije.
Ovi financijski izvještaji odobreni su za izdavanje od strane Uprave Društva dana 20. travnja 2017. godine za podnošenje na odobrenje Nadzornom odboru.
Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi povijesnog troška, osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja se mjeri po fer vrijednosti.
Financijski izvještaji prezentirani su u lokalnoj valuti, hrvatskoj kuni ("kn"), koja je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem Društvo posluje ("funkcionalna valuta"). Svi financijski podaci prikazani u kunama su zaokruženi na najbližu tisuću.
Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine i obveza, prihoda i rashoda.
Procjene i uz njih vezane pretpostavke zasnivaju se na povijesnom iskustvu i raznim drugim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim uvjetima i uz raspoložive informacije na datum izrade financijskih izvještaja, a rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje o iznosu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdila iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena.
Procjene i pretpostavke se pregledavaju na redovitoj osnovi. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena i u budućim razdobljima, ako izmjena utječe i na njih.
Informacije o značajnim izvorima neizvjesnosti te ključnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika koje imaju značajan utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima opisane su u bilješci 25.
Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju važećem na dan transakcije.
Monetarna imovina i obveze denominirani u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema tečaju važećem na datum izvještavanja. Dobit ili gubitak od tečajnih razlika od monetarnih stavaka predstavlja razliku između amortiziranog troška u funkcionalnoj valuti na početku godine, usklađenu za efektivnu kamatu i plaćanja tijekom cijele godine, te amortiziranog troška u stranoj valuti preračunatog prema važećem tečaju na datum izvještavanja.
Nemonetarna imovina i obveze koje se mjere po fer vrijednosti u stranoj valuti preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema tečaju na datum na koji se utvrđuje fer vrijednost. Nemonetarne stavke koje se mjere na temelju povijesnog troška u stranoj valuti preračunavaju se prema tečaju na dan transakcije.
Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja iz strane u funkcionalnu valutu priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Uz hrvatsku kunu, najznačajnija valuta u kojoj Društvo ima imovinu i obveze je euro. Tečaj koji se koristi za preračunavanje je dana 31. prosinca 2016 bio 1 EUR=7,557787 kuna (31. prosinca 2015.: 1 EUR=7,635047 kuna).
Oprema uglavnom uključuje računala i uredsku opremu, namještaj i telefonsku opremu. Nematerijalna imovina uključuje licence za računalne programe kapitalizirane na temelju troškova nastalih prilikom nabavke i stavljanja u upotrebu pojedinog programa.
Oprema i nematerijalna imovina iskazuje se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Povijesni trošak uključuje troškove koji se mogu izravno pripisati nabavci imovine.
Naknadni troškovi priznaju se u knjigovodstveni iznos imovine ili kao zasebna stavka imovine samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s imovinom pritjecati u Društvo i ako se trošak nabave može pouzdano izmjeriti. Svi ostali popravci i održavanje su trošak u razdoblju u kojem su nastali.
Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe pojedinih dijelova nekretnina i opreme. Imovina u pripremi se ne amortizira.
Procijenjeni korisni vijek upotrebe prikazan je u nastavku:
| Računala i uredska oprema | 4-7 godina |
|---|---|
| Uredski namještaj i oprema | 5-7 godina |
| Računalni programi | 2-5 godina |
| Računalni program za trgovanje | 6-18 godina |
| Ulaganja na tuđoj imovini | razdoblje najma |
Metode amortizacije i korisni vijek upotrebe preispituju se i mijenjaju, ukoliko je to prikladno, na svaki datum izvještavanja. Knjigovodstvena vrijednost imovine se umanjuje do nadoknadivog iznosa ako je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od procijenjenog nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici od prodaje utvrđuju se usporedbom primitaka s knjigovodstvenim iznosom i uključuju se u račun dobiti i gubitka.
Društvo raspoređuje financijske instrumente u sljedeće kategorije: financijska imovina i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, zajmovi i potraživanja, te financijska imovina raspoloživa za prodaju. Klasifikacija ovisi o namjeri s kojom su financijska imovina i obveze bili stečeni. Rukovodstvo određuje klasifikaciju financijske imovine prilikom prvotnog priznavanja i preispituje ovo određivanje na svaki datum izvještavanja.
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je financijska imovina klasificirana kao imovina koja se drži radi trgovanja ili ona koju je Društvo inicijalno rasporedilo po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Društvo ne koristi računovodstvo zaštite.
Imovina koja se drži radi trgovanja obuhvaća imovinu koju je Društvo steklo s namjerom prodaje ili ponovne kupnje u kratkom roku, ili se drži kao dio portfelja koji se vodi u svrhu kratkoročnog ostvarivanja dobiti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje ulaganja u otvorene investicijske fondove.
Zajmovi i potraživanja uključuju nederivativnu financijsku imovinu koja ima fiksna ili odrediva plaćanja te koja ne kotira na aktivnom tržištu.
Zajmovi i potraživanja uključuju depozite kod banaka klasificirane kao "jamstvene depozite", "kratkoročne depozite" te "potraživanja od kupaca i ostalu imovina".
Imovina raspoloživa za prodaju se odnosi na vlasničke i dužničke vrijednosnice. Financijska imovina raspoloživa za prodaju početno se priznaje po fer vrijednosti uvećanoj za izravno povezane transakcijske troškove. Oni se naknadno mjere po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti.
Kupnje i prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijske imovine raspoložive za prodaju priznaju se na datum namire. Zajmovi i potraživanja, te financijske obveze koje se vode se po amortiziranom trošku, priznaju se u trenutku kada je financijska imovina predana zajmoprimcima odnosno obveza primljena od zajmodavca.
Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu kada njegovo pravo na primitak novčanih tokova od ulaganja istekne ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima koja proizlaze iz financijske imovine. Navedeno se događa kada Društvo suštinski prenese sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili se odrekne prava ili kada su ona istekla.
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju prestaju se priznavati na datum namire. Zajmovi i potraživanja prestaju se priznavati na datum prijenosa sredstava od strane Društva.
Financijske obveze prestaju se priznavati kada financijska obveza prestaje postojati, tj. kada je ispunjena, otkazana ili istekla. Kod promjene uvjeta financijske obveze, Društvo prestaje priznavati tu financijsku obvezu te istovremeno priznaje novu financijsku obvezu s novim uvjetima.
Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za, u slučaju financijske imovine i financijskih obveza koje nisu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, transakcijske troškove koji se izravno povezuju sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijske obveze.
Nakon početnog priznavanja, Društvo vrednuje financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po njihovoj vrijednosti, bez umanjenja za troškove prodaje. Vlasničke vrijednosnice klasificirane kao raspoložive za prodaju koje nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi vrednuju se po trošku stjecanja umanjenom za umanjenje vrijednosti.
Zajmovi i potraživanja vrednuju se po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti. Financijske obveze koje se ne raspoređuju u skupinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku. Premije i diskonti, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstveni iznos pripadajućeg instrumenta te amortiziraju koristeći efektivnu kamatnu stopu tog instrumenta.
Dobici i gubici proizašli iz promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. U slučaju monetarne imovine raspoložive za prodaju, gubici od umanjenja vrijednosti, dobit i gubitak od tečajnih razlika, prihod od kamata te amortizacija premije ili diskonta, uz primjenu metode efektivne kamatne stope priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Dobici ili gubici koji proizlaze iz financijske imovine i obveza koji se vode po amortiziranom trošku uključuju se u račun dobiti i gubitka tijekom razdoblja amortizacije, primjenom metode efektivne kamatne stope. Dobici ili gubici također mogu biti priznati u računu dobiti i gubitka kod prestanka priznavanja financijskog instrumenta ili kada je njegova vrijednost umanjena.
Fer vrijednost financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je kotirana prodajna tržišna cijena na aktivnom tržištu na datum izvještavanja, bez umanjenja za troškove prodaje. Društvo razmatra svaki financijski instrument zasebno kako bi odredilo da li financijski instrument kotira na aktivnom tržištu.
Društvo koristi slijedeće razine za utvrđivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata:
Razina 1: kotirane (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima,
Razina 2: ostale tehnike kod kojih su svi parametri koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi, bilo izravno ili neizravno,
Razina 3: tehnike koje koriste podatke koji imaju značajan utjecaj na određivanje fer vrijednosti i koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima.
Društvo provjerava na svaki datum izvještavanja postoje li objektivni dokazi za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja nije klasificirana kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Umanjenje vrijednosti financijske imovine provodi se ukoliko postoji objektivni dokaz da je nastupio događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti nakon početnog priznavanja imovine, a navedeni događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti ima utjecaj na buduće novčane tokove od imovine, te se može pouzdano procijeniti.
Društvo za svu imovinu procjenjuje indikatore o umanjenju vrijednosti na pojedinačnoj osnovi.
Objektivni dokaz umanjenja vrijednosti financijske imovine uključuje nepodmirenje obveza ili kašnjenje dužnika, restrukturiranje potraživanja ili primljenog predujma Društva prema uvjetima koje Društvo inače ne bi razmatralo, indikacije da će dužnik ili izdavatelj ući u stečajni postupak, nestanak aktivnog tržišta za vrijednosnicu, ili ostale dostupne podatke vezane uz skupinu imovine, kao što su nepovoljne promjene u platnom položaju dužnika ili izdavatelja unutar skupine, ili ekonomski uvjeti koji su povezani s nepodmirenjima potraživanja unutar te skupine.
Gubici od umanjenja vrijednosti imovine koja se vodi po amortiziranom trošku mjeri se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi imovine. Gubici se priznaju u računu dobiti i gubitka, odnosno zabilježeni su na kontu ispravka vrijednosti imovine na koju se odnose. Prihodi od kamata od imovine s umanjenom vrijednošću i dalje se priznaju kao amortizacija diskonta. Ukoliko naknadni događaj rezultira smanjenjem iznosa gubitka od umanjenja vrijednosti, gubitak se ukida se u računu dobiti i gubitka.
Za ulaganja klasificirana kao imovina raspoloživa za prodaju, značajno ili produljeno smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška stjecanja uzima se u obzir kod utvrđivanja je li vrijednost imovine umanjena. Ako postoji takva indikacija za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika između troška stjecanja i trenutne fer vrijednosti po toj financijskoj imovini se uklanja iz ostale sveobuhvatne dobiti i priznaje u računu dobiti i gubitka.
Ako u naknadnom razdoblju fer vrijednost dužničke vrijednosnice klasificirane kao raspoložive za prodaju poraste i porast je objektivno vezan za događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se otpušta kroz račun dobiti i gubitka. Svaki naknadni oporavak fer vrijednosti vrijednosnice raspoložive za prodaju s umanjenom vrijednošću priznaje se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, a ne u računu dobiti i gubitka.
Potraživanja od kupaca, ostala imovina i kratkoročni depoziti kod banaka
Potraživanja od kupaca, ostala imovina i kratkoročni depoziti kod banaka početno se prikazuju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove, a naknadno po amortiziranom trošku umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.
Ulaganja u otvorene i zatvorene investicijske fondove klasificiraju se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrednuju se po fer vrijednosti.
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze početno se priznaju po fer vrijednosti i naknadno se vrednuju po amortiziranom trošku.
Neto knjigovodstvena vrijednost imovine Društva preispituje se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdilo postoje li indikacije za umanjenje vrijednosti. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine.
Nadoknadivi iznos se procjenjuje na svaki datum izvještavanja za nematerijalnu imovinu koja nema konačan korisni vijek upotrebe (na datum izvještavanja Društvo nije imalo takve imovine) i za nematerijalnu imovinu koja još nije u upotrebi.
Imovina koja se amortizira preispituje se za umanjenje vrijednosti svaki put kad nastupe događaji ili se promjene okolnosti koje ukazuju da knjigovodstvena vrijednost nije nadoknadiva.
Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine ili jedinice koja generira novac veća od njezinog nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se u računu dobiti i gubitka.
Nadoknadiva vrijednost opreme i nematerijalne imovine je neto prodajna cijena ili vrijednost imovine u upotrebi, ovisno o tome koja je veća. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje generiraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za stavku koja generira novac. Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.
Na datum izvještavanja, Društvo nema financijskih najmova.
Svi ostali najmovi su operativni najmovi, te imovina unajmljena od strane Društva kao najmoprimca ne iskazuju se u Izvješću o financijskom položaju. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u računu dobiti i gubitka po pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja najma.
Novac i novčani ekvivalenti za potrebe pripreme izvještaja o novčanom toku i izvještaja o financijskom položaju obuhvaćaju žiro račune, novac u blagajni i kratkoročne depozite kod banaka s originalnim dospijećem do tri mjeseca.
Društvo prikazuje osnovne i razrijeđene zarade po dionici (EPS) na svoje redovne dionice. Osnovna zarada po dionici (EPS) izračunava se dijeljenjem dobiti ili gubitka koji pripada redovnim dioničarima Društva s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Razrijeđena zarada po dionici se utvrđuje usklađivanjem dobiti ili gubitka koji pripada redovnim dioničarima i ponderiranog prosječnog broja redovnih dionica za efekte svih razrijeđenja potencijalnih redovnih dionica.
Obveze za doprinose za definirane doprinose mirovinskih planove priznaju se kao trošak u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.
Otpremnine se priznaju kao trošak kada je Društvo u mogućnosti dokazati, bez realne mogućnosti povlačenja, formalan detaljan plan da se raskine radni odnos prije normalnog datuma umirovljenja ili kako bi dalo otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljni odlazak zaposlenika. Otpremnine za dobrovoljni odlazak zaposlenika priznaju se ako Društvo je ponudilo zaposlenicima dobrovoljno umirovljenje, te je vjerojatno je da će ponuda biti prihvaćena, a broj prihvaćenih se može pouzdano procijeniti. Ako se naknade isplaćuju u periodu dužem od od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, onda se diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost.
Kratkoročne obveze prema zaposlenicima se mjere na nediskontiranoj osnovi i priznaju se kao trošak po pružanju usluge. Obveza je priznata za iznos koji se očekuje da će biti plaćen na temelju kratkoročnih novčanih bonusa ili planova dijeljenja profita ako Društvo ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu plaćanja tog iznosa kao rezultat prošle pružene usluge od strane zaposlenika i ako se ta obveza može pouzdano procijeniti.
Porez na dobit temelji se na oporezivoj dobiti za godinu, a sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u računu dobiti i gubitka, osim iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke ostale sveobuhvatne dobiti. Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.
Odgođeni porezi izračunavaju se metodom bilančne obveze. Odgođeni porezi priznaju se na privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Odgođena porezna imovina i obveze izračunavaju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti u primijeni na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje realizacija privremenih razlika, a na osnovi poreznih stopa koje su bile na snazi na datum izvještavanja.
Odgođena porezna imovina i obveze nisu diskontirani i klasificirani su kao dugotrajna financijska imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina se priznaje kada je vjerojatno da će Društvo u budućnosti ostvariti dovoljno oporezive dobiti, temeljem koje bi se odgođena porezna imovina mogla iskoristiti. Na datum izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu niti odgođenu poreznu obvezu.
Društvo formira poreznu obvezu u skladu s hrvatskim zakonima. Stopa poreza na dobit za 2016. iznosi 20% (2015: 20%).
Rezerviranja se priznaju kad Društvo, kao posljedicu prošlog događaja, ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu koja se može pouzdano procijeniti te je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja te obveze. Rezervacije se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova koristeći stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za tu obvezu.
Rezervacija za restrukturiranje priznaje se kada Društvo odobri detaljan i službeni plan restrukturiranja, te je restrukturiranje započelo ili je objavljeno javnosti. Budući poslovni rashodi se ne rezerviraju od strane Društva.
Dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenih dionica koje su klasificirane kao kapital i rezerve i denominiran je u kunama. Premija na emitirane dionice prezentira višak fer vrijednosti primitaka iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica. Preostali iznos od rezultata tekuće godine se nakon raspodjele raspoređuje u zadržanu dobit.
Zakonske rezerve formirane su u skladu s hrvatskim zakonima prema kojem se 5% godišnje dobiti prenosi u zakonske rezerve, sve dok zakonske rezerve zajedno s kapitalnim rezervama ne dosegnu iznos od 5% dioničkog kapitala. Zakonske rezerve mogu se upotrijebiti za pokrivanje tekućeg gubitka i gubitaka iz prošlih razdoblja do iznosa od 5% dioničkog kapitala.
Prihode čini fer vrijednost koja je primljena ili će biti primljena po osnovi prodaje usluga tijekom poslovanja Društva, a čine ih: provizije na burzovne transakcije, članarine, naknade za održavanje kotacije i ostale naknade.
Prihodi od provizija se priznaju u trenutku obavljanja usluge. Prihodi od naknada se razgraničavaju u skladu s odgovarajućim vremenskim razdobljem na koje se naknada odnosi.
Prihodi od održavanja uvrštenja, prodaje informacija i pretplate na računalne programe koji omogućuju praćenje trgovanja u stvarnom vremenu razgraničavaju se tijekom razdoblja na koje se uvrštenje ili pretplata odnose.
Prihod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem je nastao za sve kamatonosne financijske instrumente koji se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.
Ulaganja Društva u pridružena društva i zajedničke pothvate društva iskazuju se u odvojenim financijskim izvještajima troškovnom metodom.
Nakon inicijalnog priznavanja, Društvo provjerava da li je potrebno priznati dodatno umanjenje vrijednosti ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat. Na datum izvještavanja Društvo utvrđuje postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat. Ako umanjenje postoji, Društvo izračunava iznos umanjenja kao razliku između nadoknadivog i knjigovodstvenog iznosa pridruženog društva ili zajedničkog pothvata te ju iskazuje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.
Određeni broj novih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja izdan je od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde i Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, ali još nisu stupili na snagu za računovodstveno razdoblje koje završava 31. prosinca 2016. godine i/ili nisu usvojeni od strane Europske unije te kao takvi nisu primijenjeni u pripremi ovih financijskih izvještaja.
MSFI 15 uspostavlja sveobuhvatan okvir za utvrđivanje je li, koliko i kada se prihod priznaje. On zamjenjuje postojeće smjernice za prepoznavanje prihoda, uključujući MRS 18 Prihodi, MRS 11 Ugovori o izgradnji i IFRIC 13 Programi lojalnosti kupaca. MSFI 15 je na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine. Društvo procjenjuje potencijalni utjecaj na financijske izvještaje koji proizlaze iz izmjena i dopuna. Za sada, Društvo ne očekuje značajan utjecaj.
Društvo namjerava usvojiti MSFI 15 u svojim financijskim izvještajima za godinu koja završava 31. prosinca 2018. pomoću retrospektivnog pristupa. Kao rezultat toga, Društvo će primijeniti sve zahtjeve MSFI 15 za svako prezentirano usporedno razdoblje i prilagoditi svoje financijske izvještaje.
MSFI 9 objavljen je u srpnju 2014. godine te zamjenjuje postojeće smjernice MRS 39 – Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. MSFI 9 uključuje izmjene smjernica o klasifikaciji i naknadnom mjerenju financijskih instrumenata, definira novi model očekivanog kreditnog gubitka za potrebe izračuna umanjenja vrijednosti financijske imovine te donosi nove zahtjeve vođenja računovodstva zaštite. Smjernice priznavanja i prestanka priznavanja financijskih instrumenata preneseni su iz MRS-39. MSFI 9 je na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.
MSFI 9 sadrži tri glavne kategorije klasifikacije financijske imovine: mjerena po amortiziranom trošku, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOCI) i po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVRDIG). MSFI 9 klasifikacija se općenito temelji na poslovnom modelu po kojem se vodi financijska imovina te njegovim ugovorenim novčanim tokovima. Novi standard eliminira postojeće kategorije instrumenata definirane putem MRS 39: ulaganja koja se drže do dospijeća, zajmovi i potraživanja te ulaganja raspoloživa za prodaju. U okviru MSFI 9, derivativi ugrađeni u ugovore gdje je osnova financijska imovina se ne razdvajaju već se cijeli hibridni instrument klasificira kao jedan.
MSFI 9 u velikoj mjeri zadržava postojeće zahtjeve MRS 39 za klasifikaciju financijskih obveza. Međutim, iako se prema MRS 39 sve promjene fer vrijednosti obveza koje se drže po fer vrijednosti priznaju u računu dobiti i gubitka, u skladu s MSFI 9 promjene fer vrijednosti obično se prikazuju kako slijedi:
Na temelju inicijalne procjene Društva, ne očekuju se materijalno značajni utjecaji na klasifikaciju financijske imovine i obveza Društva iz sljedećih razloga:
MSFI 9 zamjenjuje model "nastalog gubitka" iz MRS-a 39 s modelom "očekivanog kreditnog gubitka". Novi model umanjenja vrijednosti odnosi se i na određene kreditne obveze te ugovore o financijskim jamstvima, ali ne i na ulaganja u vlasničke udjele. Prema MSFI 9, kreditni gubici priznaju se ranije nego prema MRS 39.
Na temelju inicijalne procjene Društva, ne očekuje se da će promjene modela umanjenja vrijednosti imati materijalno značajan utjecaj na financijsku imovinu. Razlog tomu je što financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku je kratkoročne prirode (tj. ne duže od 12 mjeseci). Prema tome, očekuje se da će očekivani kreditni gubici na imovinu te vrste biti niski.
Društvo ne primjenjuje računovodstvo zaštite; dakle, MSFI 9 promjene u svezi računovodstvene zaštite ne utječu na financijske izvještaje Društva.
| 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Provizije | 3.581 | 3.832 |
| Prihod od održavanja uvrštenja | 4.094 | 3.963 |
| Prihod od naknada za uvrštenja | 804 | 2.357 |
| Članarine | 278 | 294 |
| Ukupni prihod od prodaje | 8.757 | 10.446 |
Prihodi od provizija obračunavaju se članovima po osnovi vrijednosti izvršene transakcije u vremenskom razdoblju u kojem je transakcija izvršena.
Prihodi od održavanja uvrštenja predstavljaju godišnju naknadu za održavanje uvrštenja vrijednosnih papira u Službeno i Redovito tržište.
Naknada za uvrštenje naplaćuje se izdavateljima za uvrštenje u Službeno i Redovito tržište.
Članarine uključuju jednokratne pristupnine za stjecanje statusa člana Burze, te članarine postojećim članovima koje se obračunavaju kvartalno.
| 2016 | 2015 | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Prihod od API usluga | 1.404 | 1.456 |
| Prihod od prodaje informacija | 1.229 | 1.134 |
| Prodaja i najam opreme | 482 | 482 |
| Prihodi od seminara | 576 | 464 |
| Ostali prihodi | 1.074 | 531 |
| Ukupno ostali poslovni prihodi | 4.765 | 4.067 |
| 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Plaće | ||
| Neto plaće | 2.961 | 3.105 |
| Porezi i prirezi | 955 | 1.002 |
| Doprinosi | 1.755 | 1.812 |
| Ukupno plaće | 5.671 | 5.919 |
| Ostali troškovi osoblja | 46 | 39 |
| Ukupno troškovi osoblja | 5.717 | 5.958 |
Društvo je na kraju 2016. godine imalo 23 zaposlenika (2015. godine: 22). Troškovi osoblja uključuju 943 tisuće kuna (2015. godine: 962 tisuće kuna) plaćenih doprinosa u obvezne mirovinske fondove. Doprinosi se izračunavaju kao postotak od bruto plaća djelatnika. U 2016. godini nije bilo isplata bonusa (2015: 222 tisuće kuna).
| 2016 | 2015 | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Računalni programi i licence | 4.182 | 3.559 |
| Profesionalne usluge | 1.839 | 1.846 |
| Najam prostora | 969 | 1.147 |
| Poštanske i telefonske usluge | 610 | 786 |
| Troškovi režija | 536 | 567 |
| Naknade i pristojbe | 609 | 629 |
| Najam opreme | 290 | 248 |
| Reprezentacija | 225 | 217 |
| Poslovna putovanja | 129 | 81 |
| Otpis nematerijalne imovine | 688 | - |
| Ispravak vrijednosti dužničke vrijednosnice raspoložive za prodaju | 158 | - |
| Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca | 405 | 496 |
| Ostali troškovi | 625 | 677 |
| Ukupno ostali troškovi poslovanja | 11.265 | 10.253 |
| 2016 | 2015 | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| a) Financijski prihodi | ||
| Neto dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti | ||
| i gubitka | 37 | 92 |
| Prihodi od kamata | 294 | 284 |
| Prihod od dividendi | 49 | - |
| Ukupno financijski prihodi | 380 | 376 |
| b) Financijski rashodi | ||
| Trošak kamata | (1) | (1) |
| Ostali financijski rashodi | (1) | (1) |
| Neto financijski prihodi | 379 | 375 |
a) Porez na dobit
| 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Trošak tekućeg poreza na dobit Odgođeni porezi |
- - |
- - |
| Ukupan trošak poreza na dobit | - | - |
| b) Uskladba računovodstvene dobiti i tekuće porezne obveze | ||
| 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
| Gubitak prije poreza | (4.404) | (3.127) |
| Porez po stopi od 20% (2015: 20%) | (881) | (625) |
| Porezno nepriznati troškovi Neoporezivi prihod Porezni gubici koji nisu priznati kao odgođena porezna imovina Učinci promjene poreznih stopa na porezne gubitke koji nisu priznati kao odgođena porezna imovina Porez na dobit |
219 (73) 661 74 - |
199 (27) 453 - - |
| Efektivna stopa poreza na dobit | n/a | n/a |
Bruto porezni gubici u iznosu od 11.062 tisuće kuna raspoloživi su za umanjenje budućih oporezivih dobitaka Društva na kraju 2016. godine. Porezni gubitak se može prenositi od strane Društva, te je podložan pregledu od strane Ministarstva financija. Na kraju 2015. godine Društvo je imalo 7.958 tisuća kuna poreznih gubitaka na raspolaganju za prijenos u nadolazeća razdoblja. Na oba datuma izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu po osnovi prenesenih poreznih gubitaka s obzirom da je neizvjesno kada će ostvariti dostatnu buduću oporezivu dobit na temelju koje bi se takva porezna imovina mogla iskoristiti.
Na dan 31. prosinca 2016. Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu po osnovi privremenih razlika (neiskorišteni godišnji odmori, potraživanja za umanjenje vrijednosti) i prenesenih poreznih gubitaka, obzirom da nije izvjesno da će Društvo ostvariti iznos oporezive dobiti na temelju koje bi se porezna imovina mogla iskoristiti. Na sljedeći datum izvještavanja Društvo će ponovno procijeniti pretpostavke za priznavanje odgođene porezne imovine.
Na 31. prosinca bruto porezni gubici raspoloživi za prijenos istječu kako slijedi:
| 2016 | 2015 | |
|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | |
| Do 1 godine | 3.364 | 567 |
| Do 2 godine | 692 | 3.364 |
| Do 3 godine | 1.006 | 692 |
| Do 4 godine | 2.329 | 1.006 |
| Do 5 godina | 3.671 | 2.329 |
| Ukupni porezni gubitak raspoloživ za prijenos | 11.062 | 7.958 |
| Računalna oprema |
Namještaj i ostala oprema |
Ulaganja u tuđu imovinu |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|
| '000 kn | '000 kn | '000 kn | '000 kn | |
| Nabavna vrijednost | ||||
| Na dan 1. siječnja 2015 | 6.050 | 2.309 | 1.118 | 9.477 |
| Povećanje | 15 | 15 | - | 30 |
| Na dan 31. prosinca 2015 | 6.065 | 2.324 | 1.118 | 9.507 |
| Na dan 1. siječnja 2016 | 6.065 | 2.324 | 1.118 | 9.507 |
| Povećanje | 146 | - | - | 146 |
| Otuđenje | (10) | (28) | - | (38) |
| Na dan 31. prosinca 2016 | 6.201 | 2.296 | 1.118 | 9.615 |
| Akumulirana amortizacija | ||||
| Na dan 1. siječnja 2015 | (5.540) | (2.191) | (1.037) | (8.768) |
| Trošak amortizacije | (99) | (38) | (48) | (185) |
| Na dan 31. prosinca 2015 | (5.639) | (2.229) | (1.085) | (8.953) |
| Na dan 1. siječnja 2016 | (5.639) | (2.229) | (1.085) | (8.953) |
| Trošak amortizacije | (111) | (39) | (15) | (165) |
| Otuđenje | 10 | 28 | - | 38 |
| Na dan 31. prosinca 2016 | (5.740) | (2.240) | (1.100) | (9.080) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||||
| Na dan 31. prosinca 2015 | 426 | 95 | 33 | 554 |
| Na dan 31. prosinca 2016 | 461 | 56 | 18 | 535 |
11 Nematerijalna imovina
| Računalni programi |
Ukupno | |
|---|---|---|
| Nabavna vrijednost | '000 kn | '000 kn |
| Na dan 1. siječnja 2015 | 19.337 | 19.337 |
| Povećanje | 527 | 527 |
| Na dan 31. prosinca 2015 | 19.864 | 19.864 |
| Na dan 1. siječnja 2016 | 19.864 | 19.864 |
| Povećanje | 496 | 496 |
| Otpis | (2.885) | (2.885) |
| Na dan 31. prosinca 2016 | 17.475 | 17.475 |
| Akumulirana amortizacija Na dan 1. siječnja 2015 |
(14.651) | (14.651) |
| Trošak amortizacije | (1.600) | (1.600) |
| Na dan 31. prosinca 2015 | (16.251) | (16.251) |
| Na dan 1. siječnja 2016 | (16.251) | (16.251) |
| Trošak amortizacije Otpis |
(1.192) 2.197 |
(1.192) 2.197 |
| Na dan 31. prosinca 2016 | (15.246) | (15.246) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||
| Na dan 31. prosinca 2015 | 3.613 | 3.613 |
| Na dan 31. prosinca 2016 | 2.229 | 2.229 |
Otpis u iznosu od 688 tisuća kuna odnosi se na računalne programe koje Društvo nije više koristilo u 2016. godini.
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Ulaganje u Ljubljansku burzu d.d. | 19.125 | 19.089 |
| Ukupna ulaganja u podružnicu | 19.125 | 19.089 |
Zagrebačka burza d.d. preuzela je Ljubljansku borzu d.d. stjecanjem 100% dionica od grupacije CEE Stock Exchange Group (CEESEG) za kupoprodajnu cijenu od 2.500 tisuća eura koja je plaćena u novcu. Proces preuzimanja je započeo ekskluzivnim pregovorima u lipnju 2015., nastavljen s dokapitalizacijom od strane Zagrebačke burze d.d. te zaključen odobrenjem regulatornih tijela u obje zemlje. Proces preuzimanja je završen 30. prosinca 2015.
Sažetak financijskih podataka za Ljubljansku borzu d.d. je kako slijedi:
| 31. prosinca | 31. prosinca | |
|---|---|---|
| 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
| Dugotrajna imovina | 10.640 | 10.324 |
| Kratkotrajna imovina | 9.422 | 9.853 |
| Od toga Novac i novčani ekvivalenti | 3.109 | 8.249 |
| Ukupno imovina | 20.062 | 20.177 |
| Dugoročne obveze | 139 | - |
| Kratkoročne obveze | 1.963 | 2.717 |
| Od toga Kratkoročne financijske obveze | 61 | - |
| Ukupno obveze | 2.102 | 2.717 |
| Ukupno prihodi | 10.682 | 11.368 |
| Prihod od kamata | 20 | 38 |
| Trošak kamata | 5 | - |
| Porez na dobit | (182) | 81 |
| Dobit / (gubitak) razdoblja | 674 | (732) |
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Ulaganje u SEE Link d.o.o. (33.33 %) | 202 | 204 |
| Ulaganje u Funderbeam South-East Europe d.o.o. (20 %) | 4 | - |
| Ukupno ulaganje u pridružena društva i zajednički pothvat | 206 | 204 |
SEE Link d.o.o. je zajednički pothvat (Zagrebačka burza d.d. ima 1/3 vlasništva) koje je osnovano u 2014. godini. Tijekom 2015. godine svaki od tri vlasnika je uplatio dodatnih 177 tisuća kuna na ime povećanja temeljnog kapitala društva SEE Link d.o.o.
Funderbeam South-East Europe d.o.o. je pridruženo društvo koje je osnovano 2016. godine. Na dan 31. prosinca 2016. Funderbeam South-East Europe d.o.o. još nije započelo s poslovanjem i osim inicijalnih kapitalnih uplata nije bilo drugih transakcija u 2016. godini. Sukladno tome, sažeti financijski podaci za Funderbeam jugoistočne Europe d.o.o. nisu predstavljeni.
Sažetak financijskih podataka za SEE Link d.o.o. je kako slijedi :
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Dugotrajna imovina | 1.960 | 552 |
| Kratkotrajna imovina | 739 | 673 |
| Od toga Novac i novčani ekvivalenti | 459 | 590 |
| Ukupno imovina | 2.699 | 1.225 |
| Dugoročne obveze | - | - |
| Kratkoročne obveze | 2.180 | 637 |
| Od toga Kratkoročne financijske obveze | - | - |
| Ukupno obveze | 2.180 | 637 |
| Ukupno prihodi | 749 | 98 |
| Neto kamatni (trošak)/prihod | (1) | 1 |
| Porez na dobit | - | - |
| Gubitak razdoblja | (62) | (16) |
Društvo je procijenilo kako nema kontrolu nad SEE Link d.o.o. i Funderbeam South-East Europe d.o.o. u skladu sa zahtjevima MSFI 10.
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| a) Financijska imovina raspoloživa za prodaju | ||
| Ulaganja u dionice | 197 | 197 |
| Ulaganja u obveznice | 197 | 197 |
| Ispravci vrijednosti obveznica | (158) | - |
| 236 | 394 | |
| Kretanje ispravka vrijednosti obveznica | ||
| 2016 | 2015 | |
| '000 kn | '000 kn | |
| Stanje na 1. siječnja | - | - |
| Gubitak od umanjenja vrijednosti | (158) | - |
| Ukupno | (158) | - |
Ulaganje u obveznice odnose se na obveznice stečene za nenaplaćena potraživanja. U 2016. Društvo je priznalo umanjenje vrijednosti ovih obveznica, što je zabilježeno izravno u računu dobiti i gubitka (bilješka 7), s obzirom na značajan pad vrijednosti ulaganja.
Ulaganje u vlasničke instrumente iskazuju se po trošku, s obzirom da nemaju kotiranu cijenu i njihova fer vrijednost se ne može pouzdano izmjeriti.
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| b) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobit i gubitka |
||
| Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima | 8.084 | 5.280 |
| 8.084 | 5.280 |
Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima klasificiraju se kao razina fer vrijednosti 1 na dan 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2015.
| 31. prosinca 2016. '000 kn |
31. prosinca 2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Potraživanja od kupaca | 2.989 | 2.693 |
| Dani avansi | 47 | 17 |
| Ostala imovina | 1.047 | 8 |
| Ispravak vrijednosti | (1.413) | (1.008) |
| Ukupno | 2.670 | 1.710 |
U 2016.godini Društvo je pokrenulo projekt pod nazivom "SME Growth Market Project" u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj ("EBRD"). Namjena subvencije su savjetodavne usluge za studiju isplativosti SME tržišta vrijednosnica. Kao dio projekta Društvo je priznalo iznos odobren od strane EBRD-a pod stavku "ostala imovina" i na "odgođeni prihod" u istom iznosu.
Kretanje umanjenja vrijednosti potraživanja od kupca
| 2016 '000 kn |
2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Stanje na 1.siječnja | (1.008) | (540) |
| Ispravak vrijednosti | (503) | (588) |
| Otpis | - | 28 |
| Naplata prethodno umanjenih potraživanja | 98 | 64 |
| Ukidanje prethodno formiranih ispravaka vrijednosti | - | 28 |
| Ukupno | (1.413) | (1.008) |
Na datum izvještavanja Društvo je imalo neumanjenih dospjelih potraživanja u iznosu od 396 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine: 493 tisuća kuna). Uprava drži da su potraživanja u potpunosti nadoknadiva.
Dospjela potraživanja čija vrijednost nije umanjena na dan 31. prosinca 2016. ('000 kn):
| < 90 dana | 91-120 dana | 121-180 dana | 181 - 360 dana | >360 dana |
|---|---|---|---|---|
| 215 | 154 | 8 | 17 | 2 |
| < 90 dana | 91-120 dana | 121-180 dana | 181 - 360 dana | >360 dana |
|---|---|---|---|---|
| 370 | 5 | 44 | 34 | 40 |
| 31. prosinca 2016. '000 kn |
31. prosinca 2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Kratkoročni depoziti s dospijećem preko 3 mjeseca | 2.005 | 16.966 |
| Ukupno kratkoročni depoziti | 2.005 | 16.966 |
| 31. prosinca 2016. '000 kn |
31. prosinca 2015. '000 kn |
|
|---|---|---|
| Žiro račun u stranoj valuti (EUR) | 2.810 | 2.711 |
| Žiro račun u domaćoj valuti | 9.174 | 307 |
| Novac u blagajni | 7 | 4 |
| Ukupno novac i novčani ekvivalenti | 11.991 | 3.022 |
Kretanje udjela dionica:
| Broj dionica | Nominalna vrijednost u kn |
Dionički kapital u '000 kn |
|
|---|---|---|---|
| 1. siječnja 2015 | 40.408 | 1.000 | 40.408 |
| Izdavanje dioničkog kapitala | 5.949 | 1.000 | 5.949 |
| 31. prosinca 2015 | 46.357 | 1.000 | 46.357 |
| 1 siječnja 2016 | 46.357 | 1.000 | 46.357 |
| Podjela dionica | 4.635.700 | 10 | 46.357 |
| 31. prosinca 2016 | 4.635.700 | 10 | 46.357 |
Sve izdane dionice su autorizirane i u potpunosti uplaćene redovne dionice. Dana 31. kolovoza 2016. godine, sve izdane dionice uvrštene su na Službeno tržište Zagrebačke burze.
Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo je imalo 303 dioničara (2015: 56 dioničara) s vlasničkim udjelima u Društvu u rasponu između 0,01% i 9,95%.
Izračun gubitka po dionici na dan 31. prosinca 2016. temeljen na gubitku od 4.404 tisuće kuna i ponderiranom prosječnom broju redovnih dionica od 46,357,000 izračunava se kako slijedi:
| 31. prosinca 2016 |
31. prosinca 2015 |
|
|---|---|---|
| Neto gubitak razdoblja ('000 kn) | (4.404) | (3.127) |
| Ponderirani prosječni broj redovnih dionica tijekom razdoblja | 4.635.700 | 4.239.643 |
| Osnovni i razrijeđeni gubitak po dionici (kn) | (0,95) | (0,74) |
Razrijeđeni gubitak po dionici jednak je osnovnom obzirom da nema potencijalnog učinka razrjeđivanja od bilo kakvih instrumenata.
Ponderirani prosječni broj redovnih dionica tijekom razdoblja:
| 2016 | 2015 | |
|---|---|---|
| Broj izdanih običnih dionica na dan 1. siječnja | 4.635.700 | 4.040.800 |
| Učinak izdanih dionica u 2015. godini | - | 198.843 |
| Ponderirani prosječni broj redovnih dionica na dan 31. prosinca | 4.635.700 | 4.239.643 |
S obzirom na podjelu dionice koja se dogodila tijekom 2016. godine, ponderirani prosječni broj redovnih dionica prilagođava se kao da je podjela nastala na početku najranijeg prikazanog razdoblja.
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Obveze prema dobavljačima | 3.812 | 3.631 |
| Obveze za PDV | 488 | 516 |
| Ostale kratkoročne obveze | 694 | 890 |
| Ukupno obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 4.994 | 5.037 |
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Odgođeni prihodi od naknada za održavanje uvrštenja | 2.307 | 2.293 |
| Odgođeni prihodi od subvencija | 1.028 | - |
| Ostali odgođeni prihodi | 333 | 290 |
| Ukupno odgođeni prihodi i obračunati troškovi | 3.668 | 2.583 |
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Uredski prostor |
Motorna vozila |
Ukupno | Uredski prostor |
Motorna vozila |
Ukupno | |
| Manje od jedne godine |
735 | 44 | 779 | 313 | 226 | 539 |
| Od jedne do pet godina Više od pet |
943 | 18 | 961 | - | 62 | 62 |
| godina | - | - | - | - | - | - |
| Ukupno operativni najmovi |
1.678 | 62 | 1.740 | 313 | 288 | 601 |
Ukupna buduća minimalna plaćanja neotkazivih poslovnih najmova su kako slijedi :
Društvo nema značajne iznose kamatonosne imovine s promjenjivom kamatnom stopom. Najznačajnija kamatonosna imovina su kratkoročni depoziti u bankama. Društvo nema obveza na koje plaća kamatu. Utjecaj promjena tržišnih kamatnih stopa na račun dobiti i gubitka tržišta se stoga procjenjuje da nije značajan. Na dan 31. prosinca 2016. preostalo dospijeće depozita s fiksnom kamatnom stopom je kratkoročno, te stoga Uprava Društva vjeruje da je fer vrijednost tog depozita približno jednaka njegovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
Osim 2.810 tisuća kuna (2015: 2.711 tisuća kuna) sredstava na žiro računu denominiranih u eurima, potraživanja od kupaca u iznosu od 295 tisuća kuna i 3.113 tisuća kuna obveza prema dobavljačima denominiranih u eurima, Društvo nema druge financijske imovine i obveze denominirane u stranoj valuti. Stoga Društvo nije značajno izloženo valutnom riziku.
Najveća neto izloženost kreditnom riziku je kako slijedi::
| 31. prosinca 2016 '000 kn |
31. prosinca 2015 '000 kn |
|
|---|---|---|
| Novac i novčani ekvivalenti (osim novca u blagajni) | 11.984 | 3.018 |
| Kratkoročni depoziti | 2.005 | 16.966 |
| Potraživanja od kupaca i ostala imovina | 2.670 | 1.710 |
| Jamstveni depoziti | 249 | 249 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 39 | 197 |
| 16.947 | 22.140 |
Društvo općenito ne uzima kolaterale zbog prirode svog poslovanja. Osim kratkoročnog depozita i novca u domaćim bankama (bilješka 16, 17), Društvo nije imalo značajnu koncentraciju kreditnog rizika na datum izvještavanja.
Koncentracija kreditnog rizika neto vrijednosti potraživanja od kupaca:
| 31. prosinca 2016 | 31. prosinca 2015 | |||
|---|---|---|---|---|
| '000 kn | % | '000 kn | % | |
| Poduzeća | 1.997 | 75 | 882 | 52 |
| Institucionalni investitori i brokeri | 32 | 1 | 758 | 44 |
| Država | 641 | 24 | 68 | 4 |
| 2.670 | 100 | 1.708 | 100 |
Cjenovni rizik je rizik da će se promijeniti vrijednost financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena, bilo uzrokovane faktorima specifičnim za pojedinu investiciju, njegovog izdavatelja ili čimbenicima koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Ulaganja Društva u otvorene investicijske fondove (novčani fondovi) se vrednuju po fer vrijednosti s promjenama fer vrijednosti priznatim u računu dobiti i gubitka. U skladu s tim, takve promjene tržišnih uvjeta direktno će utjecati na dobitke i gubitke od financijskih instrumenata priznatih u računu dobiti i gubitka.
Cjenovni rizik Društva je ublažen kroz diversifikaciju portfelja ulaganja u različite tipove otvorenih investicijskih fondova, kojima upravljaju različita investicijska društva, i ulaganja u novčane fondove. Pod pretpostavkom da su sve ostale varijable nepromijenjene, smanjenje / povećanje tržišne cijene udjela u investicijskim fondovima od - / + 1% na dan izvještavanja za posljedicu ima smanjenje / povećanje dobiti prije poreza za 81 tisuću kuna (2015: 53 tisuće kuna).
Društvo nema primljenih zajmova. Novac i novčani ekvivalenti i financijska imovina na dan izvještavanja znatno su veći od obveza. Tijekom godine Društvo je imalo zadovoljavajuću likvidnost. Financijske obveze koje uključuju obveze prema dobavljačima i ostale obveze, odgođene prihode budućeg razdoblja i obračunate troškove, imaju dospijeće do godine dana.
Društvo smatra da je neposredno povezana osoba sa svojim glavnim dioničarima, svojom podružnicom, zajedničkim pothvatom i pridruženim društvom, članovima Nadzornog odbora i Upravom te ostalim izvršnim poslovodstvom (zajedno "ključno poslovodstvo"); članovima uže obitelji ključnog menadžmenta; članovima Uprave i članovima njihovih užih obitelji, u skladu s odredbama navedenim u Međunarodnog računovodstvenog standarda 24 "Objave povezanih osoba" ( "MRS 24").
Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo nema obvezu prema ključnim dioničarima koja se odnosi na sredstva na transakcijskim računima i nema obvezu za pružene usluge.
Također tijekom 2016. godine, Društvo nije imalo transakcije sa svojom podružnicom, pridruženim društvom i zajedničkim pothvatom.
Isplaćena naknada Upravi tijekom godine bila je 1.551 tisuća kuna (2015: 1.736 tisuća kuna). Ukupna naknada članovima Nadzornog odbora je u iznosu od 0 kuna (2015: 0 kn).
Uprava radi procjene i pretpostavke vezane za buduće događaje. Računovodstvene procjene stoga rijetko odgovaraju stvarnim rezultatima. Procjene i prosudbe koje mogu utjecati na značajne promjene u iznosima imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini su navedene u nastavku.
Potraživanja od kupaca procjenjuju se na svaki datum izvještavanja te im se vrijednost umanjuje sukladno procjeni vjerojatnosti naplate iskazanog iznosa. Svaki kupac se zasebno razmatra na temelju očekivanog datuma naplate dugovanog iznosa i procijenjene vjerojatnosti naplate dospjelih iznosa. Uprava smatra da su potraživanja od kupaca iskazana sukladno njihovom nadoknadivom iznosu na datum izvještavanja.
Društvo obračunava poreznu obvezu u skladu s poreznim zakonodavstvom u Republici Hrvatskoj. Porezne prijave podložne su kontroli od strane poreznih vlasti koje imaju pravo provoditi naknadne kontrole poreznih obveznika. Postoje različite moguće interpretacije poreznih zakona; stoga se iznosi u financijskim izvještajima mogu mijenjati naknadno, ovisno o odluci poreznih vlasti.
Društvo procjenjuje korisni vijek trajanja opreme i nematerijalne imovine na kraju svakog izvještajnog razdoblja.
Društvo vodi ulaganje u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate po trošku stjecanja umanjenom za umanjenje vrijednosti ulaganja u odvojenim financijskim izvještajima. Ukoliko je nadoknadivi iznos ulaganja niži od njihove knjigovodstvene vrijednosti, Društvo priznaje umanjenje vrijednosti. Uprava smatra da ne postoje naznake umanjenja vrijednosti na datum izvještavanja na temelju izvršene analize.
Na datum izvještavanja Društvo nije priznalo odgođenu poreznu imovinu povezanu s prenesenim poreznim gubicima u iznosu od 11.062 tisuća kuna, jer je Uprava procijenila da nije vjerojatno da će u budućnosti ostvariti dovoljno oporezive dobiti temeljem koje bi mogla iskoristiti poreznu imovinu . Ovo će se ponovno razmatrati na sljedeći datum izvještavanja.
Društvo je procijenilo da ulaganje u SEE Link d.o.o. predstavlja ulaganje u zajednički pothvat s obzirom da Društvo ima prava na neto imovinu aranžmana.
Nema drugih događaja ili transakcija koje su se dogodile od 31. prosinca 2016. ili su u tijeku, a koji bi imali značajan učinak na ove odvojene financijske izvještaje na taj datum ili na završeno razdoblje, odnosno da su od takvog značaja u za poslovanje Društva da ih je potrebno spomenuti u ovim odvojenim financijskim izvještajima.
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.