Management Reports • Nov 20, 2014
Management Reports
Open in ViewerOpens in native device viewer
Dokument je po svojoj prirodi interni dokument društva i ne predstavlja izjavu društva, Uprave društva ili bilo kojeg zaposlenika trećoj osobi koja nije zaposlenik ĐĐH.
Ovo se odnosi i na dijelove projekcija poslovnog plana koji se nalaze u dokumentu a koje su izrađene za potrebe internih procesa i bazirane na pretpostavkama koje bi trebale dovesti do njegovog ostvarenja. Međutim, čak i ako nastanu događaji predviđeni na osnovi hipotetskih pretpostavki, stvarni će rezultati i dalje, vjerojatno, biti drugačiji od prikazanih u planu financijskog i operativnog restrukturiranja Đuro Đaković Grupe za razdoblje od 2015. godine do 2019. godine s obzirom na to što drugi anticipativni događaji često ipak ne nastaju kako se očekivalo pa i odstupanje može biti značajno.
Stoga se to ne može uzimati kao izjava društva učinjena dioničarima, vjerovnicima ili drugim trećim osobama, niti se može koristiti prilikom donošenja odluke o ulaganju u dionice Društva.
rujan 2014.
rujan 2014.
| Sažetak za rukovodstvo | 4 |
|---|---|
| Analiza trenutnog stanja: Tržišta i proizvodi | 11 |
| Divizija obrana • |
15 |
| Divizija transport • |
21 |
| Divizija graditeljstvo i infrastruktura • |
32 |
| • Divizija industrija i energetika |
40 |
| • Divizija obnovljivi izvori energije |
52 |
| Strategija: Postavljanje strateških ciljeva | 60 |
| Plan restrukturiranja: Organizacijska analiza | 64 |
| Organizacijska struktura prema prijedlogu restrukturiranja • |
65 |
| Izmijenjene korporativne funkcije • |
89 |
| Proizvodno-tehnološko restrukturiranje - uštede po ključnim proizvodima temeljem investicija u • moderne strojeve i alate |
104 |
| Metodologija koncepta plana zbrinjavanja radnika • |
108 |
| Taktički plan - Rokovi implementacije | 117 |
| Evaluacija - koraka i ciljeva | 120 |
| Financijski plan poslovanja 2015-2019. | 123 |
| Osnovna hipoteza | Izlazne hipoteze | |
|---|---|---|
| Strategija Đure | 1 Optimizacija organizacijske strukture |
1.1 Bolja iskoristivost sinergijskih efekata temeljem manje rascjepkanosti • unutar organizacije 1.2. Redefiniranje uloge ĐĐ Holdinga te standardizacija poslovnih procesa • • 1.3 Objedinjavanje ključnih kompetencija tvrtki kćeri ĐĐ u dvije tvrtke s zaokruženim proizvodno-procesnim cjelinama • 1.4 Eksternalizacija funkcija i izdvajanje tvrtki kćeri s nesuštinskim |
| Đakovića: • Kako postići održivost poslovanja? Koje su promjene u • |
2 Fokusiranje proizvodnje i usluga na ključne kompetencije tvrtke |
poslovanjem za ĐĐ 2.1 Identifikacijom ključnih kompetencija i tržišnih trendova refokusirati • poslovanje na ključne proizvode i usluge • 2.2 Obustavljanje proizvodnje neperspektivnih proizvoda/usluga |
| organizacijskoj strukturi, vrsti proizvoda/usluga, broju zaposlenika tehničko-tehnološkoj optimizaciji potrebne? |
3 Tehničko i tehnološko moderniziranje proizvodnje |
• 3.1 Uvođenjem novih tehnologija (modernizacija) te optimizacijom proizvodnih procesa unaprijediti produktivnost, a time i direktne troškove rada • 3.2 Unaprjeđenje kvalitete proizvoda i skraćivanje roka isporuke • 3.3 Kreiranje novih proizvoda unutar ključnih kompetencija tvrtke (koje do sada zbog tehnologije nije bilo u mogućnosti raditi) 3.4. Uspostava jedinstvenog IT sustava radi integracije poslovanja i • unaprjeđenja nadzora |
| 4 Optimizacija zaposlenika u proizvodnji i funkcijama podrške |
4.1 Optimizacija broja zaposlenika shodno optimizaciji organizacijske strukture • u proizvodnji, modernizaciji proizvodnih procesa i refokusiranja na ključne proizvode i procese • 4.1 Objedinjavanje (centralizacija) funkcija podrške kako bi se izbjeglo dupliranje aktivnosti • 4.2 Kreiranje jedinstvenog korporativnog centra za održavanje i stručne službe |
3
• proces spajanja društava radi troškovnih i sinergijskih efekata te izdvajanje djelatnosti koje nisu u izravnoj sprezi s ključnim konkurentnim prednostima ĐĐ (optimizacija korporativnih funkcija)
PROGRAMSKO RESTRUKTURIRANJE (strateška opredjeljenja prema proizvodnim nišama i shodno tome prilagodba proizvodnih procesa)
4
1
2
ĐĐ Holding: Temelj nove organizacije unutar Holdinga je uspostava jakih korporativnih funkcija IT-a, HR-a te Financija, računovodstva i kontrolinga, koje će rasteretiti tvrtke kćeri tih funkcija. Funkcije Financija i HR-a bit će potpuno jedinstvene i u konačnom obliku implementacijom ERP sustava, za što će biti zadužen IT. Divizije se ukidaju, a ljudi iz divizija prelaze u same tvrtke kćeri na odgovarajuće pozicije. U Holding se u sklopu funkcije Kvaliteta, zdravlje i sigurnost uvodi i "Task force" – grupa zaposlenika zaduženih za provedbu korporativnih inicijativa.
ĐĐ Specijalna Vozila: Poduzeće strukturalno ostaje kakvo je i bilo, s manjom izmjenom pri kojoj Ured za upravljanje projektima postaje dio Proizvodnje i montaže te širi djelovanje s eksternih projekata i na provođenje internih inicijativa.
ĐĐ Strojna Obrada, ĐĐ Proizvodnja Opreme, ĐĐ Inženjering, ĐĐ Elektromont: Navedene tvrtke se objedinjuju u "ĐĐ Industrijska rješenja" te im sve funkcije podrške postaju zajedničke. Funkcije podrške se dodatno optimiziraju povezivanjem s korporativnim funkcijama iz Holdinga. Tehničko-proizvodni dio ostaje razdvojen po djelatnostima te se stvaraju 2 sektora proizvodnje: Sektor proizvodnje opreme u kojem će biti Proizvodnja opreme i strojarska djelatnost Elektromonta te Sektor strojne obrade. Osniva se posebni profitni centar kompetencija u kojem će biti funkcije PMO-a i R&D-a te sadašnji Inženjering (projektiranje i izvođenje). Elektromontažna djelatnost bit će izdvojena iz poduzeće.
ĐĐ Energija i infrastruktura prestaje se baviti uslugom opskrbe toplinskom energijom te ostaje fokusirana na opskrbu električne energije, plinova i telekomunikacijske usluge. U budućnosti će ĐĐEI postati korporativni centar za održavanje i stručne službe te će usluge pružati i eksterno.
ĐĐ Slobodna zona će se ugasiti čim se razvrgne ugovor s posljednjim kupcem.
Sukladno novoj organizacijskoj strukturi i najboljim industrijskim praksama identificirane su moguće uštede u ljudskim potencijalima kako slijedi:
Broj zaposlenih će se evaluirati kvartalno te će se povećavati razmjerno porastu proizvodnje pojedinog proizvodnog segmenta.
Tržišta i proizvodi
Upravljanje promjenama i upravljanje projektima (project management) Komunikacija, edukacija i transfer znanja
Analiza trenutnog stanja kao sredstvo za razvoj strategije Strategija se razvija temeljem AS-IS analize stanja internih i eksternih čimbenika te procjene održivog poslovanja
Đuro Đaković grupa obuhvaća društvo Đuro Đaković Holding d.d. te sedam društava u kojima je Holding većinski vlasnik: ĐĐ Elektromont d.d., ĐĐ Inženjering d.d., ĐĐ Proizvodnja opreme d.d., ĐĐ Strojna obrada d.d., ĐĐ Energetika i infrastruktura d.d., ĐĐ Slobodna zona Đuro Đaković Slavonski Brod d.o.o.
ĐĐ grupa jedna je od najvećih industrijskih grupacija u Hrvatskoj i regiji s dugom tradicijom proizvodnje.
Misija – stvaranje cjelovitih i jedinstvenih industrijsko-proizvodnih rješenja prema željama klijenata
Vizija – objedinjavanjem ključnih kompetencija svih sastavnica osigurati kreiranje dodane vrijednost svakom projektu
Poslovanje Đuro Đaković grupe uglavnom je naslonjeno na tržište Republike Hrvatske (89% u 2013) i to posebice na sektore: vojna industrija (borbena oklopna vozila za MORH), industrijski kompleksi (proizvodnja spremnika za naftu i naftne derivate za JANAF i INA-u) te željeznička infrastruktura i vagoni (programi za Hrvatske željeznice d.d. i ovisna društva).
Stoga, osim što je poslovanje Grupe pod utjecajem cikličnosti navedenih industrija, kompanija je također suočena s ovisnošću o hrvatskom tržištu, odnosno ovisi o njegovoj lošoj gospodarskoj situaciji i nedostatku kapitalnih infrastrukturnih investicija.
Rezultat toga je ostvarena negativna EBITDA marža u 2013. godini te gubitak godine u iznosu od 124m kn. Također, trenutno stanje likvidnosti društva nije na željenoj razini te razina stalnih obrtnih sredstava financiranih iz dugoročnih izvora u promatranom razdoblju nije dostatna. Koeficijent ubrzane likvidnosti u posljednjem periodu kreće se u intervalu od 0,59 do 0,66.
Iz navedenih razloga ĐĐ Grupa je započela potrebnu modernizaciju i optimizaciju operativne imovine i proizvodnih procesa te opsežno strateško i operativno restrukturiranje. Ključni ciljevi ovih aktivnosti su: povećanje likvidnosti, smanjenje zaduženosti, postizanja organizacijsko-sinergijskih učinaka, optimizacije broja zaposlenika te redefiniranje ključnih proizvoda/usluga i tržišta. Financiranje navedenih aktivnosti planirano je putem HBORovog kredita i dokapitalizacijom društva.
Dioničari i profitne marže
Dioničari Izdavatelja s 5 ili više % u temeljnom kapitalu na dan 31.08.2014.
| R. br. | DioŶičar | Broj dionica* |
Kapital** (HRK) |
Udio u kapitalu (%) |
|---|---|---|---|---|
| 1 | DržavŶi ured za upravljaŶje državŶoŵ iŵoviŶoŵ / H)MO |
660.000 | 13.200.000 | 20,39 |
| 2 | DržavŶi ured za upravljaŶje državŶoŵ iŵoviŶoŵ / RH |
564.552 | 11.291.040 | 17,44 |
| 3 | Privredna Banka Zagreb d.d. ;skrďŶički račuŶͿ |
210.291 | 4.205.820 | 6,50 |
| 4 | Erste & SteierŵärkisĐhe BaŶk d.d. ;skrďŶički račuŶͿ |
202.325 | 4.046.500 | 6,25 |
| 31.12.2011. | 31.12.2012. | 31.12.2013. |
|---|---|---|
| 795.799 | 1.078.758 | 611.557 |
| 776.151 | 1.071.893 | 730.076 |
| 17.221 | 18.189 | 19.368 |
| 36.869 | 25.054 | -99.151 |
| 19.648 | 6.865 | -118.519 |
| -1.277 | -5.927 | -124.285 |
| 4,63% | 2,32% | (16,21%) |
| 2,47% | 0,64% | (19,38%) |
| (0,16%) | (0,54%) | (20,32%) |
U 2013. godini Grupa Đuro Đaković d.d. je ostvarila ukupno 611.557 tisuća kn prihoda, od čega je najveći udio (40%) ostvaren od strane divizije Obrana, odnosno tvrtke ĐĐ Specijalna vozila. Međutim, tijekom 2013. prihodi divizije Obrane smanjeni su za 290 mil. kn (sa 614m kn u 2012. na 324m kn u 2013.). U prvom polugodištu 2014. nastavljen je pad prihoda te su ukupni prihodi iznosili nešto manje od 70m kn što je 60% manje od rezultata ostvarenog u 1H 2013. To je rezultat završetka realizacije izgradnje BOV za MORH, odnosno nedostatka novih poslovnih ugovora o isporuci proizvoda.
Temelj proizvodnog programa divizije Obrana (proizvodnja ĐĐ Specijalna vozila) čine:
Prodaja, a time i proizvodnja vojne opreme vrlo je specifična i visoko kontrolirana djelatnost u kojoj državna podrška i lobiranje ima ključni čimbenik uspjeha. Stoga je vrlo zahtjevno odrediti karakteristike i trendove globalnog tržišta vojne opreme.
U zemljama višeg dohotka ministarstva obrane su u procesu restrukturiranja, smanjivanja i preispitivanja javnih nabava za vojsku. To je reakcija na spori ekonomski rast, odnosno zahtjev javnosti za većim socijalnim davanjima i nižim razinama zaduženosti.
U zemljama s nižim dohotkom – a koje pokazuju rast industrijske proizvodnje i novih radnih mjesta te imaju financijska sredstva za ulaganje, ulaganje u obrambene snage percipira se kao sredstvo za jačanje nacionalne sigurnosti te istodobno poticanje gospodarskog rasta i općeg blagostanja u zemlji.
Zbog fokusa na borbu protiv terorizma i sukoba u urbanim sredinama početkom 21. stoljeća struktura vojnih snaga transformira se prema multi-funkcionalnosti i pokretljivosti te prema konceptu jačanja obrambene sigurnosti u segmentu informacijskih mreža.
Taj trend reflektira se na način opremanja i operativnosti obrambenih snaga većine zemalja, pa je tako vidljiva pozitivna aktivnost u nabavi modernih zrakoplova te smanjenje investicija u segment vojnih borbenih vozila.
Promjena u imovini obrambenih snaga po vrsti obrambene potrošnje (2008-2013):
Također, u sklopu navedenih smanjenih investicija u borbena vozila primjetan je i trend refokusiranja na drugačije karakteristike potrebnih vozila:
• u posljednjih 5 godina smanjuje se potrošnja na tenkove opremu manjeg manevarskog prostora i čvrstog zaštitnog oklopa;
• povećava se nabava agilnih i bržih, interoperativnih, multi-terenskih vozila.
Globalna potražnja za oklopnim vozilima prema tipu vozila
Izvor: International Armoured Vehicles 2012
(Odgovor na anketno pitanje: Koji tip oklopnih vozila bit će najviše tražen na globalnoj razini tijekom sljedećih deset godina? (Odaberite sve što odgovara))
Projekcija nabave oklopnih vborbenih vozila u EU do 2020-2025
Izvor: European Defence Monitoring (EDM) 2014.
Oklopno modularno vozilo na kotačima Patria AMV 8x8
ĐĐ Obrana ima značajno iskustvo i vještine u:
• proizvodnji borbenih vozila otvorene arhitekture, prilagođenih specifičnim zahtjevima kupaca uključujući i integraciju sustava naoružanja i pripadajuće posebne opreme.
Strateško partnerstvo ĐĐ s vrhunskim svjetskim proizvođačima vojne opreme i naoružanja, finskom Patrijom i norveškim Kongsbergom, pozicionira tvrtku među svjetsku konkurenciju proizvođača BOV-a.
U travnju 2013. godine MORH-u je isporučeno i posljednje od ukupno ugovorenih 126 baznih vozila.
Prema javno dostupnim informacijama proces nabave novih BOV najavili su,među ostalim, nacionalna ministarstva obrane:
Procjena tržišta borbenih oklopnih vozila (2014.-2024) u milijardama US\$
Izvor: The Global Armored And Counter IED Vehicles Market 2014- 2024
U tenkovskom programu ĐĐ nudi usluge:
• razvoja, proizvodnje novih te održavanja, nadogradnje i modernizacije postojećih tenkova radi poboljšanja postojeće opreme kroz povećanje mobilnosti, paljbene moći, preživljavanja i komunikacije.
Do sada (uključujući bivšu državu) proizvedeno je 652 komada M-84 tenka. Također ĐĐ je razvio i novu, moderniziranu verziju tenka "M-95 Degman"/M-84D, međutim, zbog smanjenja vojnih proračuna u svijetu te trenda refokusiranja na agilnija borbena vozila, malo je vjerojatno da će ovaj tenk zaživjeti u praksi.
Dugoročni fokus ĐĐ u segmentu tenkova je modernizacija postojećih čime bi se poboljšala vatrena moć, pokretljivost, preživljavanje i interoperabilnost te operativna sposobnost postrojbi. Hrvatska trenutačno posjeduje oko 78 M-84A4, a Kuvajt 149 M-84AB tenka. I jedni i drugi imaju planove za modernizaciju i nadogradnju svojih zaliha na M-84D standard.
ĐĐ također ima kapacitete za modernizaciju TMP-72 tenkova za bliskoistočne zemlje, zemlje srednje Azije i Afrike (Alžir, Libija, Sirija, Iran, Irak, Mijanmar itd.).
• Strateško partnerstvo s tvrtkama Patriom i Kongsbergom koje imaju globalnu prisutnost na tržištima vojne opreme pozicionira ĐĐ među svjetsku konkurenciju proizvođača BOV-a.
• Podrška države u nastupima ĐĐ SV na inozemnim tržištima.
Snage
Prilike
Prijetnje
20
Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila (SV) koja proizvodi program Obrane u trenutku pisanja ovog dokumenta nema ugovorenih poslova prema novim trećim stranama za proizvodnju i isporuku oklopnih modularnih vozila na kotačima Patria AMV 8x8 (BOV) niti remonta i modernizacije tenkovskih programa (M-84, T-55, T-72) osim za MORH.
Trenutne proizvodne aktivnosti baziraju se na:
Ovakav nivo proizvodnih aktivnosti može se smatrati stabilnim u sljedećih 5 godina jer se bazira na uspješnoj suradnji te okvirnim ugovorima i planovima; međutim ujedno ne predstavlja dovoljnu količinu prihoda za održivost trenutnog poslovnog modela, a koji se temelji na programu proizvodnje novih BOV-a.
Realizaciju pune proizvodnje u nadolazećem periodu moguće je ostvariti dobivanjem jednog od većih tendera raspisanih ili najavljenih od strane različitih nacionalnih ministarstava obrane. Naime, potencijal novih narudžbi za BOV postoji temeljem globalnih trendova i raspisanih interesa u više zemalja.
Eventualno dobivanje jednog od tendera za proizvodnju BOV-a može imati veliki utjecaj na poslovanje ne samo za tvrtku SV već cijele ĐĐ Grupe jer je procjena njegove vrijednosti između 1,2 i 3,8 milijarde kuna. Osim što se posao proizvodnje BOV-a može dobiti temeljem ponude na kojoj se ĐĐ pojavljuje kao nositelj konzorcija (uz suglasnost Patrie), ĐĐ može dobiti značajnu proizvodnju BOV-a ili barem njegovih dijelova kao podizvođač ukoliko Patria samostalno dobije natječaje (iako, u ovom trenutku ne postoji ugovor koji definira ulogu ĐĐ kao Patrijinog podizvođača u tim okolnostima). Realizacija jednog takvog ugovora u sljedećih pet godina ključni je strateški cilj ĐĐ SV kompanije
Stoga plan budućih proizvodnih aktivnosti obrambenog programa SV treba bazirati na pretpostavkama predvidivih stavaka (proizvodnja dijelova za strateške partnere te program modernizacije i nadogradnje postojećih BOV i tenkova) od kojih se u 2015. može očekivati prihod u vrijednosti 25 m kn te zadržavanje iste vrijednosti godišnjih poslova do 2020. godine (25m kn).
Pritom je važno postaviti fleksibilan model osnovnog pogona proizvodnje BOV-a zadržavajući zaposlenike s ključnim kompetencijama kroz druge proizvodne aktivnosti ĐĐ SV (vagoni, dijelovi za industrijska vozila, projekti Holdinga) da bi se zadržala mogućnost brzog ustrojavanje pune proizvodnje u slučaju vjerojatnih ugovora vezanih uz BOV.
Grupa Đuro Đaković, odnosno tvrtka ĐĐ Specijalna vozila priznati je proizvođač teretnih vagona u Europi i svijetu. Za potrebe izvoznih ugovora za EU15 tržište ĐĐSV je provelo certifikaciju vagona po najnovijim EU standardima. Temelj proizvodnog programa divizije Transport (proizvodnja ĐĐ Specijalna vozila) čine:
Tvrtka koristi suvremene metode projektiranja i osposobljena je za samostalan razvoj novih tipova vagona, uključujući i sposobnost prilagodbe postojećih vagona specifičnim zahtjevima kupaca.
Osim navedenog Đuro Đaković nudi:
Divizija Transport zabilježila je pad prihoda od 170m kn (sa 181m kn u 2012. godini na 11m kn u 2013.), kao rezultat nedostatka narudžbe vagona ponajprije od strane ključnog kupca - tvrtke HŽ Cargo. Divizija se tijekom 2013. okrenula više prema izvozu te su u prvom polugodištu 2014. ostvareni prihodi od 36m kn temeljem ugovora s francuskom tvrtkom Atir Railom i s ORV GMBH, a potpisan je i ugovor s francuskim Ermewa SAS).
Stanje na hrvatskom tržištu teretnih vagona posebno je teško uzme li se u obzir da jedini kupac HŽ Cargo ima značajnih poteškoća u poslovanju. Tvrtka trenutno nema financijskih kapaciteta za nove investicije/narudžbe (iako je, shodno slici dolje potrebna obnova starosne strukture teretnih vagona i lokomotiva), a planirana Vladina privatizacija (prodaja 75 posto udjela) poduzeća nije uspjela.
Dugoročno, prema nalazima Svjetske banke, Hrvatska odnosno HŽ Cargo ima potrebu za značajnim investicijama u vozni park kako bi se dostigli EU standardi kvalitete i sigurnosti u željezničkom prometu.
Profitabilnost proizvodnje
Profitabilnost teretnih vagona - u posljednje tri godine ĐĐ ostvaruje negativnu profitnu maržu u proizvodnji vagona:
Prema poslovnom planu tvrtke, trend negativne profitne marže mogao bi se zaustaviti temeljem:
Željeznički teretni vagon kao resurs logistike je direktno ili indirektno pod utjecajem mnogih različitih dionika, koji mogu biti klasificirani u šest osnovnih kategorija:
-
Razine tržišnih cijena i kvalitativnog profila proizvoda te jednoobraznost standarda i širine kolosijeka (slika lijevo) utjecali su da strateški fokus tvrtke bude ponajprije na tržištima:
Pokazatelji u željezničkom teretnom prijevozu i dalje su znatno ispod razine 2007./2008. U 2012. EU-28 prevezeno je 1246 miliona tona odnosno 408 milijardi tkm s laganim padom i u 2013. godini. To pokazuje koliko je spor i težak oporavak željezničkog teretnog prometa nakon ekonomske krize.
Međutim, prema procjeni SCI Verkeh-a, u dugoročnom razdoblju do 2020, očekuje se umjereni rast po godišnjoj stopi rasta (CAGR) od oko 1,3% za željeznički teretni prijevoz u Europi (Slika dolje). Međutim potrebno je zadržati razumijevanje da je prijevoz željeznicom vrlo osjetljiv na volatilnost gospodarstva u cjelini (slika desno).
Razvoj željezničkog teretnog prijevoza u Europi 2000-2012 te prognoza do 2020 [indeksi 2000 = 100]
(Izvor: SCI Verkehr 2014: Europski željeznički teretni promet - Indeks izvedbe željezničkog teretnog prometa)
Godišnji željeznički teretni promet u EU-27 (% na temelju tkm) i industrijski rast
Obzirom da se određene vrste vagona koriste za prijevoz određene robe, moguće je temeljem analize budućih trendova robe koja će biti prevezena željeznicom predvidjeti koje vrste vagon će biti potrebne (potražnja) u budućnosti.
Brojni proizvodi sve se više orijentiraju prema globalnim tržištima, a raste i potreba za njihovom individualizacijom i dodatnim karakteristikama koje povećavaju vrijednost tih proizvoda. Taj trend će utjecati na strukturu prevezene robe. Trenutno više od 50% robe čine teški rasuti tereti (metali, minerali, proizvodi od rude itd.) koji su pogodniji za prijevoz željeznicom. Međutim, očekuje se da će se do 2025. u zemljama Zapadne Europe (poput Njemačke) to promijeniti, tako da će lakša roba visoke vrijednosti (strojevi, vozila, industrijski proizvodi, kemijski i prehrambeni proizvodi itd.) preuzeti dominantnu poziciju u prijevozu željeznicom. Također, zamjetno je da je intermodalni željeznički teretni promet u porastu, dok se "single wagonload" (jednoobrazni prijevoz tereta) smanjuje.
Bijela knjiga (White paper 2011.) transporta načinjena od strane Europske komisije poziva na smanjenje stakleničkih plinova u prijevozu od 60% u periodu do 2050. (u odnosu na razine iz 1990.). Upravo bi željeznički promet trebao biti ključni način rasterećenja cestovnog teretnog transporta: 30% cestovnog prometa na dionicama iznad 300 km trebalo bi prebaciti na željeznicu ili brodove do 2030., odnosno 50% do 2050. Sljedeća slika prikazuje mogući utjecaj navedene EU politike na strukturu tereta vagona.
Sljedeća tablica prikazuje vrste roba/tereta - Prognoza volumena teretnog prijevoza, neto godišnjeg rasta u milijardama tonskih kilometara i prosječan postotak rasta po scenariju predviđenom prema Bijeloj knjizi transporta:
Izvor: D-RAIL Future Rolling Stock breakdown to 2050
| Neto rast | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2010 (a) | 2020 | 2030 | 2050 (b) | (b – a) |
|
| 22.5 | 25.4 | 63.1 | 96.7 | 3.72% | 74.2 |
| 4.2 | 4.6 | 41.2 | 72.5 | 7.38% | 68.3 |
| 48.1 | 61.4 | 82.6 | 99 | 1.82% | 50.9 |
| 11.9 | 14.3 | 23.6 | 31.8 | 2.48% | 19.9 |
| 32.6 | 37.1 | 49.4 | 62.3 | 1.63% | 29.8 |
| 24.5 | 27 | 46.4 | 65.3 | 2.48% | 40.8 |
| 81.9 | 94.4 | 164.3 | 228.3 | 2.60% | 146.5 |
| 19.6 | 23.2 | 31.4 | 39 | 1.74% | 19.4 |
| 22.4 | 24.5 | 53.4 | 80.2 | 3.24% | 57.9 |
| 185.4 | |||||
| 55.3 | 60.8 | 155.3 | 240.8 | Prognozirani volumeni 2010-2050 (BTKM) Prosječni rast % 3.74% |
U prosjeku, željezničke tvrtke moraju investirati oko 45% svojih poslovnih prihoda godišnje u kapitalne investicije održavanja infrastrukture i opreme. Kapitalni izdaci čine oko 17% ukupnih prihoda, dok je taj udio iznosi oko 3-4% za djelatnost proizvodnje (izgradnje vagona).
Trenutno se u Europi koristi oko 718.000 vagona, a procjenjuje se da bi se do 2050. broj povećao na 1.026.534 (u konzervativnom scenariju i uz pretpostavke poboljšanja učinkovitosti pojedinačnih vagona od 20%)*. Pored izgradnje novih, procjenjuje se da bi oko 10.298 vagona i 1.860 lokomotiva moglo biti servisirano i modernizirano godišnje u periodu od 2015. do 2022**.
U odnosu na cestovni promet, prednosti transporta teretnim vagonima su visoka efikasnost u kontekstu prostora, potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova, dok su ograničenja vidljiva u kontekstu ekonomske efikasnosti. Naime, transport željeznicom nije fleksibilan kao autocestom, pa uključuje i troškove prekrcaja robe, odnosno trošak dostave završne dionice. To se reflektira na tržišni udjel kontinentalnog transporta tereta: 18,6% tereta prevozi se željeznicom, a gotovo 75,5 % cestovnim prometom.
Da bi željeznica podigla svoj udio na tržištu prijevoza tereta, ključna su poboljšanja ekonomske efikasnosti željezničkog prometa primarno kroz daljnje tehnološko unaprjeđenje teretnih vagona.
Razvoj novih i obnova postojećih teretnih vagona bazira se na sljedećim ključnim elementima unaprjeđenja, tzv. 5L pristupu:
Također, važan element nove generacije teretnih vagona predstavlja mogućnost kontinuiranog protoka informacija tijekom transporta – "track and trace" sposobnosti kojom se povećava sofisticiranost transporta potrebnog za sve zahtjevnije, duže i kompleksnije međunarodne lance opskrba u brojim industrijama.
EU je predvidjela da do 2030. glavni željeznički smjerovi moraju biti elektrificirani, a do 2050. to isto mora biti primjenljivo na cjelokupnu željezničku mrežu (trenutno oko 50% mreže elektrificirano). Također, do 2030. cjelokupna teretna linija mora imati najmanje 22,5 t osovinskog opterećenja, omogućavati 100 km/h brzinu te mogućnost prolaska vlakova s dužinom od 740 m.
Stoga se odluka tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila da s poljskom tvrtkom Newag uspostavi odnose u području zajedničke proizvodnje električne lokomotive tipa E4ACU može smatrati pozitivnim iskorakom. Suradnja je za sada uspostavljena samo na razini međusobnog razumijevanja s potencijalom stvarne suradnje u nastupu prema trećim tržištima.
Električna lokomotiva E4ACU namijenjena je za vuču teretnih vagona do 3200t uz brzinu do 140 km/h i putničkih vagona brzinom do 200 km/h.
Prema priznatom sektorskom magazinu MEED, tržište Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) jedno je od najbrže rastućih svjetskih tržišta za željeznicu i metro projekte s više od 35 milijarde dolara vrijednosti ugovora sklopljenih tijekom 2013. godine. Vrijednost planiranih projekata ili oni koji su u tijeku u regiji procjenjuje se na nešto manje od 170 milijarde dolara, uključujući više od 50 milijardi dolara vrijedne projekte u Saudijskoj Arabiji i 35 milijarde dolara u Kataru.
Obzirom da su zemlje MENA-e globalni proizvođači naftnih derivata, cijena istih na domaćem tržištu je relativno niska što utječe na to da većina željezničke mreže nije elektrificirana odnosno da se uglavnom koriste dizelske lokomotive.
Sjeverna Afrika koristi standardni željeznički kolosijek (1.435 mm) čime predstavlja potencijalno tržište vagona za ĐĐ.
Afrika je regija s najbržim rastom na globalnom tržištu željezničke opreme. Veličina tržišta trebala bi se udvostručiti do 2022. ukoliko se zadrži relativno stabilno političko okruženje (Frost & Sulivan 2013.). Međutim, postoji niz ograničenja za poslovanje u toj regiji. Trenutno traju (para)vojni sukobi u Libiji i Sudanu, politička nestabilnost u Egiptu, a uključenje željezničkog prijevoza s Europom blokirano je i arapsko-izraelskim sukobom.
Neki od ključnih željezničkih projekata u Sjevernoj Africi prikazani su na sljedećoj slici:
Šest zemalja članica Zaljevskog vijeće za suradnju (GCC): Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Bahrein dogovorile su se oko poticanja razvoja željezničkog prijevoza u regiji. Naime, planirana je izgradnja željezničke mreže dužine 2.117 km, od kuvajtske granice s Irakom do omanske obale (prema 1.435mm standardima željezničkog kolosijeka). Svaka država članica planira i provodi projekte svog dijela željezničkog projekta.
Planirana GCC željeznička mreža Izvor: UIC Regional Assembly for Middle East
Neki od ključnih pojedinačnih projekata su sljedeći:
| S nage |
Primjena UIC, AVV, RID , EN i TSI propisa/standarda; • Sposobnost za customizaciju (vagon "po mjeri"); • • Obučena radna snaga s iskustvom u vagonskom programu; • Kvalitetne reference i blizina glavnog tržišta (Europe); |
Sposobnost adresiranja trendova u potražni vrste vagona; • Tradicija u proizvodnji teretnih vagona; • • Kvalitetno uspostavljeni proizvodni procesi; • Nadogradnja na iskustva stečena u drugim sektorima s visokom tehnološkom razinom kvalitete proizvodnje (BOV, tenkovi); |
|---|---|---|
| S labosti |
• Neadekvatna profitabilnost proizvoda; • Brzina razvoja novog proizvoda; Niska prodajno-marketinška osposobljenost (trenutna podkapacitiranost); • troškovi rada u odnosu na konkurente; • Povećani Uvoz repromaterijala - veći troškovi i sporija nabavka u odnosu na • konkurenciju; |
Manja vertikalna integriranost u odnosu na konkurenciju; • Pregovaračka snaga sistemskih dobavljača; • • Tehnološka nezaokruženost; • Visoki troškovi transporta proizvoda/vagona za eventualne kupce van EU (npr. MENA regija); Ograničenost obrtnih sredstava; • |
| P rilike |
• Oporavak tržišta teretnih vagona u Europi; • EU inicijative u segmentu zaštite okoliša s naglaskom na poticanje željezničkog transporta; • Rast potreba za specijalnim, ''customiziranim'' vagonima (prema specifikacijama pojedinih kupaca); |
Tehnološka modernizacija – automatizacija specifičnih segmenata proizvodnje ; • Interes značajnih globalnih "igrača" s adekvatnom tržišnom pozicijom za • strateškim partnerstvom s ĐĐ, koji bi osigurano određeni nivo kontinuiteta narudžbe vagona; |
| P rijetnje |
• Nastavak recesije u RH i poslovnih problema za jedinog domaćeg kupca – HŽ Cargo; Visoka volatilnost tržišta vagona povezna s globalnim gospodarskim • trendovima ; |
• Pregovaračka snaga kupaca; • Brojna konkurencija (posebno na istoku Europe koji ciljaju na ista tržišta) te cjenovno-nižih proizvoda (Kina)); • Niska profitabilnost kompletnog sektora/grane; |
Proizvodnja vagona u sklopu Đuro Đaković Specijalna vozila (SV) trenutno posluje značajno ispod svojih proizvodnih kapaciteta (trenutni kapaciteti omogućavaju duplo veću upošljivost) uz negativnu profitnu maržu. Planovi za tehnološku modernizaciju (automatizaciju dijela proizvodnje) dodatno će povećati proizvodne kapacitete kompanije (4 x veće od trenutne), što stavlja dodatni pritisak na segment prodaje. Kompanija trenutno ulaže značajne napore u poboljšanja prodaje, a što je rezultiralo višestrukim povećanjem broja ponuda i upita od strane kupaca.
Usprkos dinamičnosti tržišta vagona (i željeznice u cjelini) MENA regije zbog visokih troškova isporuke vagona na to tržište primarni fokus ĐĐ SV ostaje Europa u kojoj se očekuje nastavak oporavka potražnje za transportnim vagonima (prognoziran 2% rast BDP EU u 2015. imat će blago pozitivan utjecaj na oporavak tržišta teretnih vagona). ĐĐ SV posjeduje relevantne certifikate za proizvodnju vagona za tržište EU (što predstavlja ulaznu barijeru za dio konkurencije koja dolazi izvan EU). Međutim i dalje postoj značajna konkurencija iz Zapadne i Istočne Europe koja također posjeduje sve reference i preduvjete za natječaje.
Što se tiče hrvatskog tržišta vagona, ne očekuju se značajnije narudžbe obzirom na poslovanje HŽ Carga, a čiji status nije riješen u predviđenom roku (2014.). Stoga se očekuje gotovo 100%-tna orijentiranost na izvozna tržišta.
Analizom trendova i politika EK detektirani su trendovi koji će utjecati na strukturu udjela različitih kategorija teretnih vagona (kako u svijetu tako i u Europi). Ukoliko se implementira EU inicijativa iz Bijele knjige (što zbog visoko postavljenih ciljeva je malo vjerojatno da će se ostvariti) značajno će porasti potreba za transportom pojedinačno pakirane robe (npr. individualno pakirana roba kao npr. strojevi, oprema za transport, kontejneri te prehrambeni proizvodi), a time i potreba za sljedećim vrstama vagona:
• Plato-vagonima (npr. vagoni serije S - Sgnss);
• Zatvorenim vagonima i specijalnim zatvorenim vagonima (vagoni serije H).
ĐĐ SV posjeduje znanja i proizvodne kapacitete da proizvede potrebne vrste teretnih vagona. Međutim u narednom periodu kompanija treba poboljšati profitne marže ponajprije osiguravanjem većih serija istih vrsta vagona i kontinuiranim slijedom broja narudžbi te unaprjeđenjem učinkovitosti proizvodnje putem nabave nove proizvodne tehnologije, a koja je do sada generirala značajne troškove (ručno obavljanje dijela proizvodnih poslova).
Obzirom da se od Divizije Transporta očekuje da bude generator održivog i stabilnog poslovanja tvrtke ĐĐ SV, uključujući upošljivost dijela kapaciteta Divizije Obrane (do njihovog značajnijeg ugovora), a uzimajući u obzir relativno nisku atraktivnost programa s aspekta ostvarive profitabilnosti, očekuje se veliki prodajni iskorak prema navedenim izvoznim tržištima. Već u 2015. potrebno je generirati potražnju za proizvodnjom 200 vagona s očekivanim prihodima od 129,3m kn (obzirom na trenutno ugovorenost, ostvarenje cilja se čini vrlo izglednim za 2015 godinu) te prodajom ostalih usluga (dijelovi za industrijska vozila, projekti Holdinga, i dr.) u vrijednosti 10m kn.
Strateški cilj je da do 2020. SV prodaje 600 vagona (360 m kn) godišnje.
Globalni trendovi u željezničkoj industriji*
Čimbenici koji utječu na budući rast u željezničkoj industriji**:
Kao rezultat navedenih čimbenika iznesene su sljedeće prognoze:
** High Speed Rail – Željeznica velikih brzina *Izvor: Roland Berger: UNIFE's World Rail Market Study, 2012. **Izvor: Frost & Sullivan: Strategic Insight on Global Rail Market, Trends and Opportunities Across Key Regions for Rail, 2012.
* Izvor: UN Comtrade Database, 2014.
**Izvor: Thomas Drexler / Amadeus Rail: European Rail Trevel Trends, 2012.
*Izvor: KoREMA: HŽ Infrastruktura d.o.o., Ulaganja u željezničku infrastrukturu na području istočne Hrvatske, 2013.
**Izvor: The World Bank: Republic of Croatia – Railway Policy Note, 2013.
*Izvor: SEETO Comprehensive Network Development Plan 2014, 2013 **Izvor: Klaus Schwab, World Economic Forum: The Global Competitiveness Report 2013– 2014, 2013. 36
Stanje željezničke infrastrukture zemalja u regiji**
| Zemlja | Duljina željezničke mreže (km) |
Pozicija (od uk. 148) | Ocjena (1-7, sv. prosjek: 3,2) |
|---|---|---|---|
| Albanija | 423 | 118 | 1,2 |
| BiH | 1.016 | 55 | 3,0 |
| Crna Gora | 249 | 56 | 3,0 |
| Hrvatska | 2.723 | 53 | 3,1 |
| Kosovo | 333 | N/A | N/A |
| Makedonija | 699 | 99 | 1,9 |
| Slovenija | 1.228 | 50 | 3,2 |
| Srbija | 3.809 | 95 | 2,0 |
Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma iz 2013. god. gotovo se sve zemlje regije (osim Slovenije) kvalitetom željezničke mreže nalaze ispod svjetskog prosjeka. Najlošije stanje je u Albaniji, Makedoniji i Srbiji.
Željeznička infrastruktura u zemljama u regiji je zastarjela. Najveći dio infrastrukture nije obnavljan više od 20 godina. To se negativno odražava na putnički i teretni promet – česta su kašnjenja, "uska grla" i u nekim dijelovima je sigurnost putnika i roba ugrožena.
Zbog lošeg stanja željezničke infrastrukture predviđaju se ulaganja koja će biti financirana iz EU predpristupnih fondova (zemlje kandidati za priključenje EU) i EU fondova (Kohezijski fond i Strukturni fondovi - Slovenija i Hrvatska).
MAP 14** - za projekte obnove, modernizacija i izgradnje željeznica u zemljama regije odobreno je oko 1,1 mlrd € iz EU predpristupnih fondova, dok je vrijednost projekata koji su u fazi pripreme oko 1,4 mlrd €.
U zemljama regije se planiraju relativno velike investicije u željezničkoj infrastrukturi, sufinancirane od strane EU. ĐĐ Grupa bi mogla u bližoj budućnosti ući u ta tržišta i ostvariti značajne prihode.
U zadnjem poziviuna natječaje za sredstva iz "H2020 – Transport" programa podijeljeni su u ukupno 9 područja, a područje 2 namijenjeno je isključivo željezničkom prometu. U prvoj grupi područja 2, MG 2.1 Inteligentna infrastruktura, financirat će se projekti unapređenja željezničke infrastrukture kako bi ona u budućnosti bila većeg kapaciteta i manjih troškova održavanja.
U drugoj grupi MG 2.2 Pametne željezničke usluge, financirat će se poticanje razvoja neprekidnog mulitmodalnog putovanja putnika uz najveći udio željeznice. Također će se financirati razvoj i stvaranje novih logističkih usluga u teretnom željeničkom prijevozu. U trećoj grupi, MG 2.3 Nova generacija željezničkih vozila, financirat će se razvoj novih putničkih željezničkih vozila.
| MAP 13 prioritetni projekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Koridor / Ruta | Naziv projekta | Zemlja | Ukupni trošak (M€) Trenutni status | EU financiranje | |
| Koridor VII | Izgradnja željezničke dionice Kumanovo- Beljakovce-Kriva Palanka |
Makedonija | 591 | Djelomično sufinanciran |
Dodjeljeno €46,6 mil. |
| MAP 13 prioritetni projekti u pripremi | |||||
| Koridor / Ruta | Naziv projekta | Zemlja | Ukupni trošak (ME) | Trenutni status | EU financiranje |
| Koridor X | Unapriedenje i rekonstrukcija željezničke pruge Dugo Selo-Novska |
Hrvatska | 225 | Zaključen financijski sporazum |
Dodjeljeno €573 mil. |
| Koridor X | Rehabilitacija željezničke dionice Kumanovo- Deljadrovci, Dračevo-Veles |
Makedonija | 175 | Ispunjava uvjete za financiranje/od gođeno |
Kumanovo-Deljadrovci ispunjavaja uvjete; troškovi izgradnje za Dračevo-Veles previsoki da bi se projekt implementirao u bližoj budućnosti |
| Koridor Xd | Obnova s rekonstrukcijom željezničke dionice Bitola- Makedonija Kremenica |
9 | Zaključen financijski sporazum |
Dodjeljeno €20,6 mil. |
| Koridor / Ruta | MAP 14 prioritetni projekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje Naziv projekta |
Zemlja | Ukupni trošak (M€) | Trenutni status | Značaj (ekonomski, regionalni, tehnički, okolišni kriterij) |
|---|---|---|---|---|---|
| Koridor VIII | Izgradnja željezničke dionice Beljakovce-Kriva Palanka-granica s Bugarskom |
Makedonija | 470 | Ispunjava uvjete za financiranje |
95% |
| Koridor VIII | Izgradnja nove željezničke dionice Kičevo-granica s Albanijom |
Makedonija | 470 | Ispunjava uvjete za financiranje |
79% |
| Koridor X | Rehabilitacija željezničke dionice Kumanovo- Deljadrovci |
Makedonija | 43 | Ispunjava uvjete za financiranje |
100% |
| Ruta 10 | Željeznička ruta 10 od glavnog kolodvora u Kosovu Polju do granice s Makedonijom |
Kosovo | 140 | Ispunjava uvjete za financiranje |
86% |
| MAP 14 prioritetni projekti u pripremi | |||||
| Koridor / Ruta | Naziv projekta | Zemlja | Ukupni trošak (M€) | Trenutni status | Značaj (ekonomski, regionalni, tehnički, okolišni kriterij) |
| Koridor X | Modernizacija željezničke pruge Niš-Preševo |
Srbija | 265 | U pripremi | N/A |
| Koridor X | Rekonstrukcija, modernizacija i izgradnja drugog kolosijeka dionice Stalać-Đunis željezničke linije Beograd-Niš |
Srbija | 106 | U pripremi | N/A |
| Koridor X | Modernizacija jednokolosiječne pruge u dvokolosiječnu željezničke linije Resnik-Klenje-Mali Požarevac-Velika Plaha |
Srbija | 350 | U pripremi | N/A |
| Koridor Xb | Rekonstrukcija i modernizacija željezničke pruge Beograd-Novi Sad- Subotica-granica s Mađarskom |
Srbija | 665 | U pripremi | N/A |
| Ruta 4 | Rehabilitacija željezničke pruge Vrbnica-Bar |
Crna Gora | 14 | U pripremi | N/A |
*Izvor: SEETO Comprehensive Network Development Plan 2014, 2013.
**Multi Annual Plan 14 – višegodišnji plan za razdoblje 2014.-2018 SEETO-a (South East Transport Observary)..
Zaključak
Za značajne infrastrukturne zahvate u hrvatskom željezničkom i/ili cestovnom prometu predviđena su velika financijska sredstva iz državnog proračuna i EU fondova. Hrvatska država samo za 2015. godinu predvidjela je za remont i rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih pruga u vrijednosti od 2,8 milijardi kuna. Nadalje, hrvatska željeznička mreža (zbog starosnih i sigurnosnih karakteristika) predstavlja izglednog kandidata za strukturalne fondove EU kojima se žali kreirati jedinstvena europska željeznička mreža ujednačenih standarda.
Sličan status imaju i željezničke infrastrukture zemalja iz bliže regije te je potencijal regionalnog tržišta za usluge i proizvode ĐĐ Divizije graditeljstva i infrastrukture značajan. Da bi divizija Graditeljstvo i infrastruktura mogla pozitivno doprinositi daljnjem razvoju tvrtke ĐĐ, već u sljedećoj godini potrebno je osigurati iskorak u prodaji i prihodima u veličini od 20 milijuna kuna, što je više od prihoda iz 2014.
Tržišta sa najvećim potencijalom rasta poput zemalja bivšeg SSSR-a (bez Rusije), Bliski istok te MENA regija, predstavljaju značajan izazov za ĐĐ, međutim vjerojatnost realizacije poslova je vrlo mala zbog visokih transportnih troškova i trenutnih sukoba te se u srednjoročnom periodu ne očekuju prihodi s tih tržišta.
U 2013. godini Grupa Đuro Đaković d.d. je ostvarila ukupno 611.557 tisuća kn prihoda, od kojih je udio 39% ostvaren od strane divizije Industrije i energetike.
U 2013, tvrtka ĐĐ nastavila je započete projekte u Republici Hrvatskoj, ali je obujam aktivnosti bio prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu. Razlozi se mogu naći uglavnom u nedostatku novih ugovora kao i u investicijskim trendovima (kontrakcije) u energetskom sektoru.
Tijekom 2013. bilo je vidljivo da će u 2014. porasti broj poslova/ugovora i do 33%, a time i mogućnosti novih zaposlenja u prvoj polovici godine. Kompanija je uspjela dogovoriti nove poslove za HEP i INA-u za izgradnju novih dijelova u postojećim postrojenjima.
Osim navedenih poduzeća, ĐĐ pregovara s tvrtkom JANAF, strateški važnim klijentom s kojim se planira nastaviti uspješna poslovna suradnja.
Napori grupe usmjereni su na širenje prema globalnim tržištima. U tom kontekstu, u tijeku su prvi izvozni ugovori te se planira iskorak na tržište Carinske unije kroz proizvodnju komponenti pod tlakom za Bjelorusiju (obnova rafinerije).
Preko ponude EPC projekata koji sadržaju veće količine znanja i nose veće prihode te dobiti, divizija se ponovno vraća u tržišnu nišu zemalja Bliskog istoka. Naime, u tijeku su razgovori za poslove u zemljama poput UAE, Katara, Iraka i Kuvajta. Zbog pomanjkanja specifičnih certifikata, dio ponuda kao što je izrada spremnika amina i parnog kotla nisu bile uspješne bez obzira na dobru cijenu.
Što se tiče Europe, kompanija je u pregovorima o potencijalnim poslovima na tržištima Austrije, Bugarska, Španjolske, Švedske, Alžira i Slovačke, a cilj je postati prisutnim na dijelu EU.
Na tržištima Rusije, Kazahstana, Azerbajdžana, Turske, Egipta, Libije, Tunisa, Makedonije, kompanija je procijenila da je nalaženje partnera za zajednički nastup najoptimalnija opcija za ulazak na ta tržišta.
Kompanija razvija usluge realizacije projekata industrijskih postrojenja za tvornice ulja, šećera, cementa i sl. prema principu "ključ u ruke" koje će ponuditi na tržištima Afrike, Bliskog istoka i Jugoistočne Europe.
Održavanje energetskih postrojenja HEP-a kroz zamjenu dijelova HEPovih postrojenja.
Energetski projekti izgradnje ili dogradnje energetskih postrojenja u RH te regiji (Bliski istok, Afrika i Jugoistočna Europa). 12
Partnerstva s globalnim igračima u području energetike i procesne industrije s ciljem proizvodnje segmenata postrojenja prema njihovim zahtjevima (ABB, GE, ALSTOM, SIEMENS i dr.).
Održavanje industrijskih postrojenja Plinacro, INA, Petrokemija i cementare, uljare, šećerane za koje će razviti princip ključ u ruke (prodor na tržište Bliskog istoka, Afrike i Jugoistočne Europe). 3 4
| Nafta, plin i petrokemijska industrija • inženjering, puštanje u pogon, konstruiranje i proizvodnja procesnih postrojenja i raznih spremnika (spremnici za naftu do 100.000m3, spremnici za plin do 10.000m3, cjevovodi do 48") izrada posuda pod tlakom, separatora za naftu i • plin, kolone, reaktora, kotlova, izmjenjivača topline, loženih grijača, rashladnih tornjeva bušotinski zasuni i ventili • |
Proizvodni program divizije Industrija i energetika pokriva proizvodnju opreme za: Energetska postrojenja • inženjering, nabava, projektiranje i izgradnja energetskih objekata • održavanje i popravci energetskih objekata kotlovnica i sustav grijanja - građevinski radovi, • strojarska i električna oprema, cjevovodi pod visokim tlakom i oprema, • proizvodnja, električna mjerenja i kontrola opreme, SCADA sustavi |
Cementna industrija graditeljstvo i proizvodnja: mlinovi, prijevoz • postrojenja, rotacijske peći • cjelokupna električna oprema za niske i visoke napone, mjerne i kontrolne instrumente Industrija opreme za prijenos snage • mehanički prijenosnici snage (osovine, vratila, zupčanici) strojni elementi: dijelovi strojeva (ležajevi, • sustavi prijenosa snage ) Prehrambena industrija • projektiranje, proizvodnja i izgradnja |
|---|---|---|
| električne instalacije i održavanje - sklopna • |
postrojenja u prehrambenoj industriji (mlinovi i | |
| oprema i ožičenje, mjerna i kontrolna oprema, protupožarni i alarmni sustav, protupožarni zaštitni sustav, SCADA sustav |
Hydro mehanička oprema inženjering, nabava, proizvodnja i ugradnja,te • popravak hidro-mehaničke opreme |
oprema za proizvodnju šećera, sušare, transportne linije) mehanička i elektro oprema • |
U okviru svih navedenih područja ĐĐ nudi i izvodi inženjerske usluge kao što su planiranje, projektiranje i upravljanje projektima, nabavu, izgradnju i puštanje u pogon postrojenja, održavanje i servis, kao i izradu i montažu dijelova i komponenti.
• djelatnost društva se temelji na strojnoj obradi pri čemu je specijalizirano za proizvodnju prijenosnika snage; proizvodni program je usmjeren na:
Prognozirani godišnji rast upotrebe vrsta energije u % 2014. – 2025.
Međutim, usprkos značajnom rastu, udio obnovljivih izvora energije i čistih energenata (poput plina) u proizvodnji energije neće dostići važnost nafte i ugljena kao ključnih energetskih resursa, a koji će nastaviti dominirati tržištem u
narednim godinama.
Obnovljiv izvor energije 7% Plin 26% Ugljen 27% Nafta 28% Ostalo 12% Izvor: BP Statistical review on energije iz različitih izvora u % za 2025. godinu
World Energy, June 2014
Obzirom da je tržište MENA regije tradicionalno orijentirano na ulaganje u energetski sektoru, ono predstavlja jedno od strateških fokusa svih proizvođača energetske opreme. Očekuje se da će na ovom tržištu biti uloženo 316 milijarde dolara do 2019. Najznačajnije investicije realizirat će se u GCC zemljama, a 60% planiranih ulaganja namijenjeno za projekte unaprjeđenja proizvodnje energije, a ostatak za njezin transport i distribuciju. U oba segmenta ĐĐ ima kapaciteta ponuditi svoje usluge i proizvode (spremnici i postrojenja, ventili na cjevovodima, itd.) .
Zbog političke nestabilnosti u zemljama MENA-e i Ukrajni, a time i volatnilnosti kontinuirane opskrbe naftom i plinom, globalno tržišta opreme za transport i skladištenja zaliha nafte i plina u posljednjih nekoliko godina značajno raste.
Također, zbog starosti rafinerijskih kapaciteta u Europi, u idućih 5 godina rast će potreba za izgradnjom novih terminala i rezervoarskih tankova za naftu i plin, čime se stvara dodatna potražnja za adekvatnom opremom.
Upravo su spremnici za naftu i plin ključni proizvodi Divizije industrija i energetika, a nastaju u sinergiji između dizajnera, inženjera i metalurga u kompaniji.
Konkurentska prednost i proizvodni potencijal pri ulasku na strana tržišta je sposobnost ĐĐ da ponudi unikatna tehnološka rješenja krojena prema specifičnim potrebama klijenata.
Trendovi poput crpljenja nafte iz škriljca potiču proizvođače opreme da ulažu značajne resurse u R&D. Stoga su tvrtke počele ulagati u inovativna rješenja kako u području tehnologija, tako i na područje upravljanja internim znanjem. Samo u 2013. registrirano je 12 tisuća patenata, što je za jednu trećinu više od 2012. Gotovo 60% tih patenata dolazi iz Kine.
Hrvatska trenutno predstavlja daleko najveće i najvažnije tržište za projekte Divizije Industrija i energetika. Ukupni investicijski potencijal predviđen od strane Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) iznosi 22 mlrd. EUR odnosno projekata 174 mil. u RH. ĐĐ svoj doprinos realizaciji tih projekata vidi u segmentima inžininrstva, proizvodnji specijalizirane opreme te građevinskih i elektro radova.
Najvažniji projekti, relevantni za ĐĐ u ovom sektoru su:
Struktura proizvodnje energije u Hrvatskoj
Prostor budećeg LNG terminala
Zemlje Jugoistočne Europe planiraju adresirati problem potražnje za električnom energijom kroz projekte vrijedne oko 30 milijardi eura. Njima se želi diversificirati struktura izvora energije, a time i smanjiti rizici budućih energetskih nedostataka. Međutim, zbog visoke razine korupcije i slabih institucija očekuje se da će realizacija navedenih projektanta biti znatno sporija od planirane.
Energetska zajednica jugoistočne Europe usvojila je Regionalnu energetsku strategiju kojom je obuhvaćeno 35 projekata čija je vrijednost procijenjena na oko 30 milijardi eura.
Neki od projekata predviđenih u Srbiji su:
U BiH planirani projekti uključuju:
Značajni potencijal poslova ĐĐ predstavlja i baza rafinerijskih postrojenja u bližoj regiji (Srbija i BiH):
Povećana ulaganja u sektoru nafte i plina glavni su razlog ubrzavanja rasta tržišta industrijskih ventila.
Prema procjenama, ovo tržište trebalo bi rasti po stopi od 5,4% do 2018. kada bi dosegle vrijednost od oko 93,5 milijarde dolara. Potražnju će, kao i do sada, ponajprije generirati zemlje Bliskog istoka.
U kontekstu vrste ventila, u sljedećem periodu dominirat će standardni industrijski ventili (udio od 54% na tržištu), međutim zamjetno je značajno povećane potražnje za automatskim ventilima, zbog potrebe unaprjeđenja operativne učinkovitosti.
Glavni kupac industrijskih ventila Grupe ĐĐ u zadnjih 10 godina je INA. Na inozemnim tržištima tvrtka do sada nije uspješna dijelom jer nije posjedovala adekvatni certifikat (API 6), a dijelom zbog snažne konkurencije od strane američkih i kineskih proizvođača.
Očekuje se da će u sljedećih pet godina globalna proizvodnja cementa rasti po godišnjoj stopi od 5%. Najbrže će rasti u MENA regiji, unutar koje još uvijek postoje značajne razlike jer će npr. Saudijska Arabija i Alžir biti suočene s nedostatkom cementa. Najveće tržište postat će Azija iz potrebe rasta stanovništva i razvoja temeljne infrastrukture (transport i urbanizacija). Najveću kontrakciju u građevini, a time i industriji cementa, osjetit će Zapadna Europa i Sjeverna Amerika.
U zemljama regije (biše države) trenutno je zamjetan nastavak recesije uslijed koje je građevinski sektor, pa tako i cementna industrija, znatno oslabila. U sljedećih par godina ne očekuje se značajna infrastrukturna ulaganja (ceste) u RH, dok se u regiji planira nekoliko cestovnih koridora (BiH, Srbija). Na razini cijele Istočne Europe sljedećih pet godina ipak se očekuje oporavak ove industrije.
Cementna industrija je pod posebnom kontrolom u kontekstu ispuštanja ugljika kako bi bila u skladu s pravilima EU Direktive. Za to su potrebni dugoročni napori i ulaganja u proizvodne procese kako bi se poboljšala ekonomska učinkovitost i poštovali ekološki EU standardi. Obzirom da npr. troškovi energije mogu predstavljati i do 40% ukupnih troškova proizvodnje cementa, proizvođači opreme za cementnu industriju vide svoju šansu u ponudi unaprjeđenja energetske učinkovitosti, implementaciji nove tehnologije koje omogućuju veću troškovnu učinkovitost u proizvodnji te integraciju elementa koji koriste alternativne izvore energije.
31% 34% 25% 4% 3% 2%1% Azija Zapadna Europa Sjeverna Amerika Istočna Europa Latinska Amerika Bliski Istok Afrika 46% 24% 17% 5% 4% 2%2%
Prognoza udjela građevinskih investicija po regijama u periodu 2015 -2020
Izvor: World Construction 2012
ĐĐ Divizija industrija i energetika u nadolazećoj budućnosti puno nade stavlja na proizvodnju industrijskih pogona za šećerane u Europi.
Međutim, industrija šećera u posljednjih je nekoliko godina prošla kroz značajno restrukturiranja, a rezultat je zatvaranje 19 tvrtki i 83 proizvodnih pogona (tvornica) šećera u Europi (44%).
Europska industrija šećera sastoji se od 56 tvrtki i 106 tvornica i to u 18 zemalja. Međutim oko 76% ukupne proizvodnje posluje u 6 zemalja, a čemu je djelomično uzrok EU politika definiranja i dodjeljivanja limitiranih kvota
Zbog negativnog utjecaja limitiranja količine proizvodnje šećera, Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva u EU usvojilo je reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020 kojim se 2017. ukidaju kvote za šećer (neće imati ograničenja u proizvodnji šećera iz šećerne repe), što bi mogao biti ključni poticaj za novi razvoj industrije šećera u Europi.
Trenutni udio proizvodnje šećera po zemljama Europe
Izvor: CEFS Sugar Statistic, 2014
Šećerna repa najviše se proizvodi u Hrvatskoj, Srbiji te dijelom u Bosni i Hercegovini, dok je proizvodnja šećera u Sloveniji nakon zatvaranja tvornice u Ormožu 2006. zamrla.
Obzirom na planirano ukidanje kvota u 2017. te dolazak globalnih konkurenta, proizvođači u Hrvatskoj i regiji morat će podići konkurentnost u proizvodnji šećerne repe kroz unaprjeđenje tehnologije odnosno isplativosti proizvodnje.
Dugoročno, hrvatski proizvođači računaju na tržište Mađarske, Italije i Slovenije zbog blizine jer je isplativo isporučivati šećer u krugu od 400 kilometara.
Također, sve regionalne šećerane trebat će pronaći strateškog partnera kako bi ojačale svoju poziciju i odgovorile na dizanje intenziteta tržišnog nadmetanja. Dio tvrtki industrijske prerade šećera u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini već je sada pod kontrolom većih međunarodnih tvrtki (Sunoko - MK Grupa, Russet - Hellenic Sugar Industry, Sajkaska - Hellenic Sugar Industry). Na istom tragu, obzirom da postoji dobra baza za uzgoj šećerne repe, investitori razmišljaju o ponovnom otvorenju šećerane u Sloveniji.
| S nage |
Tradicija, prepoznatljivost i reference na hrvatskom i regionalnom tržištu; • Disperznost proizvodnih programa; • Posjedovanje pojedinih licenci i certifikata za EU tržište; • |
Realizacija projekata "ključ u ruke"; • • Iskustvo iz sudjelovanja u značajnim projektima u posljednjih nekoliko godina; |
|---|---|---|
| S labosti |
Probijanje roka isporuke; • Ne posjedovanje reference na globalnom tržištu; • Zastarjela oprema u većini pogona uključenih u projekte ove Divizije; • Pomanjkanje stručnog kadra za otvaranje tržišta i za dobavu poslova; • Pomanjkanje certifikata za nastup na globalnom tržištu (ASME, API); • |
Nezadovoljavajući nivo proizvodnih procesa u pojedinim pogonima; • Neadekvatna tehnologija proizvodnje; • Niski nivo održavanja opreme i pogona; • Pomanjkanje stručnog kadra za vođenje projekata i projektiranje; • Nedostatak standardiziranih proizvoda; • |
| P rilike |
• Otvaranje EU tržišta posebice industrije šećera uslijed ukidanja kvota; • Porast potražnje za rezervoarskim kapacitetima nafte i plina u svijetu; Mogućnost interesa globalnih kompanija (Siemens, Alstom, ABB, • ThyssenKrupp, Andritz,) za strateško partnerstvo s ĐĐ; |
• Kontinuirana ulaganja u projekte nafte i plina na Bliskom istoku otvaraju šireg nastupa – ugovori o zajedničkom nastupu s lokalnim mogućnost partnerom; učešća u elektroenergetskim projektima u HR; • Mogućnost |
| P rijetnje |
Konkurencija s damping cijenama; • Ulazak stranih kompanija s boljim poslovnim rejtingom na hrvatsko • tržište; Zatvorenost pojedinih nacionalnih tržišta za ne-domaće ponuditelje • (npr. Srbija); |
Odustajanje Vlada od velikih planiranih infrastrukturnih energetskih projekata • uslijed nedostataka sredstava; |
Zaključak
ĐĐ posjeduje značajne kapacitete da sudjeluje u dijelovima realizaciji navedenih projekata: od izgradnje sasvim novih energetskih i industrijskih sustava, obnove i modernizacije postojećih energetskih objekata u RH i regiji, proizvodnji i ugradnji dijelova, unaprjeđenja energetske učinkovitosti te izgradnji objekata na bazi obnovljivih izvora energije.
Divizija Industrija i energetika predstavlja jednu od najvažnijih fokusa buduće jedinstvene tvrtke ĐĐ "Industrijska rješenja" jer obuhvaća projekte koji omogućuju objedinjenje kapaciteta 4 sastavnica: ĐĐ Proizvodnja opreme, ĐĐ Strojna obrada, ĐĐ Elektormont (naglasak na profitni centar Metalna obrada), ĐĐ Inženjering. Također, projekti iz ove Divizije omogućuj maksimalizaciju konkurentske prednosti ĐĐ-a koja uključuje jedinstvenu izvedbu projekata po principu "ključ u ruke": projektiranje i izgradnju dijela i/ili cijelih postrojenja; te povoljnu cijenu rada bez utjecaja na kvalitetu (okvirna satnica: 12 eura u Hrvatskoj, 24 eura u Njemačkoj, 40 eura u Finskoj).
Analizirajući pojedine grane ove Divizije, ponajviše projekata veće vrijednosti realizirani su u energetskom sektoru (industrija nafte i plina te druga energetska postrojenja) kroz izrade raznih vrsta spremnika, cjevovoda, čeličnih konstrukcija, posuda pod tlakom, separatora, reaktora, kolona, bušačkih zasuna i ventila te drugih dijelova (razvoj tzv. "božićnog drvca"). U prethodnom razdoblju poslovi su realizirani mahom na domaćem tržištu (INA, Petrokemija, STSI, JANAF) te dijelom za kupce u BiH. U ovim zemljama se očekuju značajne, ranije u dokumentu navedene, kapitalne investicije u energetski sektor, a za koje je vrlo vjerojatno da se neće moći realizirati bez participacije ĐĐ (zbog konkurentske prednosti kompanije kroz alate, reference i znanja koje posjeduje). Dosadašnja iskustva u ovom segmentu ukazuju da bi se profitna marža mogla unaprijediti boljom organizacijom posla i učinkovitijim proizvodnim procesima unutar ĐĐ, a što je planirano napraviti u sklopu započetog restrukturiranja kompanije. Planirana visina prihoda ovog "pipline-a" 2015. je 100 m kn (uključujući usluge inženjeringa – projektiranja).
Na drugim tržištima regije, ĐĐ nije imao uspjeha u zadnjih 20-ak godina, s vjerojatnošću da će tako i ostati obzirom zatvorenost prema ne-domicilnim ponuđačima (Srbija) te na konkurenciji (EU) i udaljenosti tržišta (MENA regija). Iako, u procesu je otvaranje joint-venture tvrtke u Kataru što će svakako pojačati prisutnost ĐĐ na blisko-istočnim natječajima održavanja velikih postrojenja, izradi dijelova za rafinerijske sustave te prodaji bušačkih zasuna i ventila (za koje pored postojećih treba dobiti i američki certifikat APC).
U industrijama cementa i šećerana, tvrtka prepoznaje značajne tržišne potencijale. Naime, kao što je ranije navedeno, pojedine EU direktive (ukidanje kvota za šećerane te ekološki standardi za cementare) utjecat će na povećanu potrebu modernizacije industrijskih postrojenja gdje ĐĐ može ponuditi usluge remonta postrojenja, proširenja kapaciteta pojedinih pogona i sl. Dugoročno, za daljnji razvoj proizvoda u ovim sektorima potreban je pronalazak strateških partnera s jakom tehnologijom i tržišnom bazom jer je prepoznato da trenutna prodaja u sklopu ĐĐ ne može popuniti postojeće kapacitete, a koji u 2015. moraju doprinijeti poslovanju ĐĐ "Industrijska rješenja" s minimalno 10 m kn prihoda.
• Hrvatska uvozom pokriva nešto više od 50% svojih energetskih potreba
U RH se korištenje OIE potiče plaćanjem naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije za sve kupce električne energije.
Kako bi se dostigli EU ciljevi do 2020. godine, planirana je izgradnja:
| 2010. | 2020. | 2030. | |
|---|---|---|---|
| Biomasa | 18,14 | 36,27 | 68,72 |
| Biogoriva | 2,50 | 9,55 | 14,35 |
| Energija vjetra | 1,02 | 9,50 | 15,84 |
| Energija vodotoka - male HE | 0,40 | 0,97 | 1,55 |
| Energije vodotoka - velike HE | 21,06 | 23,76 | 23,76 |
| Geotermalna energija | 0,15 | 5,51 | 8,54 |
| Sunčeva energija | 0,51 | 5,27 | 13,87 |
| UKUPNO | 43,78 | 88,42 | 146,63 |
| UKUPNO (u TOE) | 1 042 000 2 105 000 3 491 000 |
* Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Program Ujedinjenih naroda za razvitak (UNDP): Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, 2008.
| Predviđanja tržišta bioenergije Svijet: |
Zemlje s najvećim udjelom korištenja biomase u CHP proizvodnji el. energije* |
|---|---|
| korištenje bioenergije – do 2020. rast 2,5 puta • • zemlje koje u proizvodnji energije u velikoj mjeri koriste ugljen – SAD, Kina, J. Afrika, Australija – zbog visokih karbonskih emisija bi mogle promovirati porast korištenja biomase EU: samo 3,7% • ukupne energetske opskrbe EU čini bioenergija; ali Finska – 20%, Švedska – 16% • godišnja potražnja za biomasom (bioenergijom) – 2012. 5,7 EJ; 2020. 10 EJ. (rast: 75%) trenutna proizvodnja biomase – • 82 mil. TOE*; 2020. ↑ 120 mil. TOE (rast: 46%) • 2020. očekuje se nedostatak u sirovini – 25-40 mil. TOE (↑uvoza izvan EU) povećanje kapaciteta postrojenja koja koriste biomasu s 24 GW na 43 GW do 2020. • (rast: 80%) RH: 9,39 • značajan potencijal za korištenje biomase, moguća proizvodnja el. struje iz biomase – TWh po godini šume pokrivaju 40% teritorija, potencijalno korištenje biomase – 39 PJ • • nacionalni energetski program BIOEN – do 2030. 15% uk. energetske potrošnje iz |
80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% |
| biomase |
* tonne of oil equivalent – tona ekvivalentne potrošnje nafte
** Combined Heat and Power – kogeneracijsko postrojenje
***Izvor: International Energy Agency: Co-generation and Renewables, 2011.
**** Izvor: Eurelectric: Biomass 2020: Opportunities, Challenges and Solutions, 2011.
* Izvor: International Energy Agency: Co-generation and Renewables, 2011.
** Izvor: European Commission: Future Prospects of CHP/DHC, 2013.
*** Izvor: COGEN Europe: Preliminary analysis of the reports on cogeneration potential in the EU Member States, 2010.
Grijanje i hlađenje će i u narednih 16 godina imati najveći udio u potrošnji energije u RH. 2020. potrošnja za grijanje i hlađenje će narasti 8% u odnosu na 2010., potrošnja električne energije 23%, a potrošnja za prijevoz 11%.
Projekcije ukupne bruto neposredne potrošnje energije se čine prema dva scenarija: referentni scenarij koji se oslanja na sadašnje trendove i scenarij dodatne energetske učinkovitosti koji se temelji na pretpostavci povećanja učinkovitosti potrošnje energije zbog razvijene svijesti građana i sve učinkovitijih tehnologija iskorištavanja energije.
Prema referentnom scenariju – bruto neposredna potrošnja će narasti 13,6% do 2020. u odnosu na 2010., a prema scenariju dodatne energetske učinkovitosti 10,1%.
| Udio energije iz OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije iz 2005.(%) |
12.8 |
|---|---|
| Ciljani udio energije iz OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. (%) |
20 |
| Očekivana ukupna usklađena potrošnja energije 2020. (kt) |
7.306 |
| Očekivana količina energije iz OIE u skladu s ciljem za 2020. (kt) |
1.469 |
Povećanje udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije na 20% u 2020. godini, sektorski ciljevi su slijedeći:
Do kraja 2020. godine minimalni udio električne energije proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja od povlaštenih proizvođača i isporučene u prijenosnu, odnosno distribucijsku mrežu iznosit će 4% u ukupnoj neposrednoj potrošnji električne energije.
*Izvor: Ministarstvo gospodarstva: Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020., 2013.
Divizija OIE je dominantno orijentirana na izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije sa željom da pozicionira ĐĐ u ovom, globalno rastućem energetskom sektoru, a koje je dodatno potaknuto europskim direktivama o povećanju količina proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije štetnih plinova.
ĐĐ plan proizvodnje i ugradnje kogeneracijskih postrojenja na biomasu (sječka) imao je za cilj adresirati najavljeno povećanje potražnje za ovakvim vidom proizvodnje energije. Usprkos značajnim ulaganjima (cca. 30 m kn) kogeneracijsko postrojenje ĐĐ-ENITEH-500 i nakon pet godina još uvijek je u pilot fazi. Namijenjeno manjim objektima sa značajnim potrebama za toplinskom energijom (poput bolnice, manjih hotela i sl.) ovo postrojenje još nije pronašlo zainteresiranog investitora. Za prilagodbu sustava kogeneracije na spaljivanje otpada (kao potrebe u brojnim urbanim sredinama) potrebna su dodatna testiranja i certificiranja postrojenja.
Također, obzirom da se vjetroelektrane u osnovi sastoje od rezanja limova na mjeru i oblik, pripreme zavara i savijanja na valjcima, zavarivanja priključaka itd. ĐĐ posjeduje kapacitete za proizvodnju pojedinih dijelova vjetroelektrana: stupova te ležajeva i ostalih komponenti.
Osim navedenog Divizija je imala u planu ponuditi usluge vođenja i izgradnje projekata poput izgradnje pročistača voda, desalinizacije vode, navodnjavanja poljoprivrednih površina te usluge u području energije sunca (fotonaponske ćelije).
U svijetu postoji iznimna konkurencija u sektoru OIE posebice od strane globalnih tvrtki s integriranom tehnologijom, opsežnim znanjem i iskustvom obuhvaćajući cijeli lanac pretvorbe energije, obzirom da je prepoznat značajni rast tržišta postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (u Hrvatskoj i EU).
U trenutku pripremanja ovog dokumenta ĐĐ nema finalizirana rješenja u ovom programu, a sami time i potrebnih referenci te nije spreman za participiranje na tržištu. Potrebna se značajna dodatna ulaganja u razvoj proizvoda, a za što kompanije u ovom trenutku nije spremna.
Postavljanje strateških ciljeva
Đuro Đaković treba dugoročnu viziju i strategiju jačanja svog položaja.
Većina planova obično su usitnjava u manje "korake"
Postavljanje dugoročnih strateških ciljeva radi se s fokusom na budućnost i rast.
Kratkoročni ciljevi također su važni, jer zadržavaju fokus kompanije, razbijaju kompleksne planove u jednostavnije korake te omogućuju praćenje procesa ostvarivanja ciljeva
U kontekstu prodaje odnosno prihoda postavljeni su sljedeći strateški ciljevi unaprjeđenja prodajno rezultata:
Obrana (održavanje tenkova i BOV-a za MORH; dijelovi za Patriju i Kongsberg) + BOV za 3. strane 2015. – 20 m kn; (+170 m kn od eventualne proizvodnje 11 BOV-a godišnje) 2020. – 5 m kn (+850 m kn od eventualne proizvodnje 50 BOV-a godišnje)
Ostale usluge (dijelovi za industrijska vozila, projekti Holdinga i dr.): 2015. – 5 m kn; 2020. – 5 m kn
U poduzeću Industrijska rješenja naglasak na velike industrijske projekte (postrojenja šećerana i cementara)
Strojna obrada (bušotinski zasuni, strateška partnerstva, održavanje vagona…) 2015. – 30 m kn 2020. – 45 m kn
Proizvodnja opreme (PO) i Inženjering (Ing.) 2015. – 90 m kn:
Usluge zajedničkih funkcija: Ne fakturira prema vanjskim tvrtkama (samo interno prema tvrtkama kćerima)
2020.– 30 m (samo ostalo)
Organizacijska analiza
Organizacijska struktura prema prijedlogu restrukturiranja
Vodili smo računa o svim faktorima odvojeno te smo za konačni broj pretpostavili utjecaj svih navedenih razloga.
| Povijesni podaci o broju zaposlenih u zadnje 3 godine |
Baza industrijskih podataka |
Specifikacija radnih mjesta |
Konačna usporedba svih navedenih kategorija |
|---|---|---|---|
| Pregled proizvodnje po proizvodnim linijama i uključenih ljudskih resursa: • Količina proizvedenih proizvoda • Kompleksnost proizvedenih proizvoda • Uključene aktivnosti zaposlenika Broj zaposlenika po • pojedinoj aktivnosti Rezultati projekata • |
"benchmark" podaci za funkcije podrške prikupljeni u proizvodnim tvrtkama Srednje Europe Definicija ključnih pokazatelja izvrsnosti po svakoj funkciji Definicija normi broja zaposlenih po funkciji u odnosu na ukupan broj, veličinu proizvodnje, ukupne prihode ili budžet Kalkulacija potrebnog broja zaposlenih po svakoj funkciji u odnosu na svaku od navedenih normi |
Specifični zahtjevi za poslovnim aktivnostima pojedinog radnog mjesta u ĐĐ grupu, kao što su: Član "task-force" grupe • Projektni menadžer • • Stručnjak za istraživanje i razvoj • Administrator plaća u pojedinom poduzeću • Stručnjak za pravne poslove • |
Usporedba potrebnog broja zaposlenih po svim navedenim kriterijima i odabir najvećeg od navedenih rezultata (npr. u slučaju da "benchmark" kaže 5, povijesni podaci 4, a zbog specifičnih zadataka potrebno je 6, uzima se brojka 6 kao odabrana) |
U fazi restrukturiranja grupacije predviđeno je gašenje pojedinih funkcija, izdvajanje djelatnosti i spajanje društava
ĐĐEM Izdvojeno poduzeće za elektrotehničku djelatnost
Iz Đuro Đaković Elektromont d.d. bi elektromontažerska djelatnost zbog specifičnosti (većinom samostalnih terenskih poslova vezanih uz građevinski sektor) bila izdvojena i prodana.
Prema podacima s polovice 2014. ĐĐ Elektromont samostalno posluje pozitivno te je moguće očekivati pozitivni odgovor na promjenu vlasništva izdvojene djelatnosti kroz javnu ponudu ili radničko dioničarstvo.
• Pretvaranje u posebni profitni centar kompetencija i pridruživanje u novo poduzeće "ĐĐ Industrijska rješenja " kao izdvojenu cjelinu koja bi sadržavala i funkcije PMO-a i R&D-a
• Priprema poduzeća za prestanak poslovanja (nakon isteka ugovora s trenutno jedinim klijentom)
Prijedlog organizacijske sheme: Holding ĐĐ Holding će se sastojati od Upravnog odbora, Odjela interne revizije i 6 glavnih korporativnih funkcija
| Model zajedničkih usluga: | Identificirano sadašnje stanje |
Predloženi model | Povremene i neplanirane funkcije |
|---|---|---|---|
| Decentralizirane / Fragmentirane usluge |
Centralizirane usluge unutar ĐĐ grupe |
Zajedničke usluge unutar ĐĐ Grupe |
Usluge koje bi ĐĐ eksternalizirao prema vanjskim klijentima |
| Manjak fokusiranosti na klijente Neučinkoviti procesi Sporadično korištenje resursa Različite kvalitete usluge u različitim članicama grupe Disperzirani, nekontrolirani troškovi |
Generalna učinkovitost Uvedena troškovna metrika Bazna razina iskorištenosti kapaciteta Standardna razina usluge Nepostojanje uhodanih mehanizama unutar grupe, uz različitu orijentiranost ka kupcima |
Funkcionalno učinkovite usluge Ujednačena kvaliteta usluga podrške za sve članice Visoka razina troškovne usmjerenosti Uhodani mehanizmi unutar grupe koji omogućuju dijeljenje najboljih praksi |
Visoka učinkovitost Optimalna iskoristivost ljudskih potencijala Pristup eksternih partnera internim talentima Lokalna eksternalizacija (po potrebi) Profesionalno upravljanje funkcijama podrške Unaprijed procijenjena vrijednost za novac Ugovorena razina kvalitete usluge Oslobođeni unutarnji resursi u organizaciji |
Razina razvijenosti korporativnih funkcija podrške:
| Korporativna funkcija: |
Broj zaposlenih: | Voditeljske funkcije: |
|---|---|---|
| Uprava | 2 | 1. Predsjednik uprave |
| Ured podrške Upravi | 6 | / |
| Interna revizija | 2 | 1. Voditelj odjela interne revizije |
| Nabava i logistika | 2 | 1. Direktor odjela nabave i logistike |
| IT | 4 (+2) | 1. Direktor odjela informatike |
| Pravni poslovi | 1 | 1. Direktor funkcije pravnih poslova |
| Financije, računovodstvo, kontroling |
9 | 1. Financijski direktor, 2. Voditelj kontrolinga, 3. Voditelj računovodstva |
| Ljudski potencijali | 7 | 1. Direktor odjela ljudskih potencijala |
| Kvaliteta, zdravlje i sigurnost ("Task force") |
5 | 1. Voditelj odjela kvalitete, zdravlja i sigurnosti |
| Pogon | Upravno prodajna režija | Proizvodna režija | Norma | Ukupno | Ukupno po grupama |
|---|---|---|---|---|---|
| Uprava | 4 | 4 | 4 | ||
| Kontroling | 2 | 2 | 2 | ||
| Vođenje projekata | 4 | 4 | |||
| Prodaja | 5 | 5 | 9 | ||
| Nabava | 9 | 9 | |||
| Skladište | 12 | 12 | 21 | ||
| Razvoj i konstrukcija | 17 | 6 | 23 | 23 | |
| Proizvodnja i montaža | 4 | 4 | |||
| Tehnički ured | 16 | 16 | |||
| Operativna priprema | 11 | 11 | |||
| Održavanje | 16 | 16 | |||
| Proizvodnja | 4 | 4 | |||
| Priprema pozicija | 2 | 34 | 36 | ||
| Sastav i zavarivanje 1 | 2 | 41 | 43 | 282 | |
| Sastav i zavarivanje 2 | 2 | 43 | 45 | ||
| Strojna obrada | 2 | 14 | 16 | ||
| Montaža vagona | 2 | 26 | 28 | ||
| Antikorozivna zaštita | 3 | 27 | 30 | ||
| Alati i mjerna oprema | 4 | 4 | |||
| Transport | 29 | 29 | |||
| Borbena vozila | 1 | 1 | |||
| Montaža | 1 | 51 | 52 | 97 | |
| Sastav OT i MJ | 1 | 25 | 26 | ||
| Elektroradionica | 1 | 17 | 18 | ||
| Financije i računovodstvo | 8 | 8 | 8 | ||
| Upravljanje kvalitetom | 12 | 12 | 12 | ||
| Kadrovi | 2 | 2 | 2 | ||
| Informatika | 3 | 3 | 3 | ||
| Zaštita | 4 | 4 | 4 | ||
| UKUPNO | 28 | 155 | 284 | 467 | 467 |
| Funkcija: | Broj zaposlenih: |
Voditeljske funkcije: |
|---|---|---|
| Uprava | 2 | 1. Predsjednik uprave |
| Ured podrške Upravi | 4 | / |
| Prodaja i marketing | 6 | 1. Direktor prodaje obrambenog programa 2. Direktor prodaje transportnog programa |
| Nabava i logistika | 8 | 1. Voditelj odjela nabave 2. Voditelj službe logistike |
| Pravni poslovi | 1 | |
| Financije, računovodstvo, kontroling i kadrovska služba |
3* | |
| Zaštita na radu | 1 (3**) | |
| Vođenje projekata (PMO) |
6 | 1. Direktor odjela vođenja projekata |
| Sektor proizvodnje i montaže (uključuje i kontrolu kvalitete) |
358 | 1. Direktor sektora proizvodnje i montaže 2. Voditelji pojedinih organizacijskih jedinica u proizvodnji |
• *2 kontroling, financije i računovodstvo + 1 kadrovski poslovi
• **Samo 1 osoba zaposlena u funkciji, 2 osobe rade i druge poslove
| ĐĐSV | |
|---|---|
| • | Uprava Društva se sastoji od 3 člana, od kojih su dva (Predsjednik |
| Uprave i Glavni tehnički direktor) zaposlenici Društva, a treći član je | |
| (Direktor financija) zaposlenik ĐĐ Holdinga. | |
| • | Ured podrške Upravi pruža poslove administracije, održavanja i prijevoza |
| • | Odjel prodaje i marketinga sastoji se od dva pod-odjela s po 4 zaposlena |
| zadužena posebno za obrambeni ili transportni program. Prodaja i | |
| marketing su organizirani prema modelu vođenja ključnih kupaca. | |
| Svakom od direktora prodaje odgovaraju voditelji ključnih kupaca. | |
| • | Odjel nabave i logistike preuzima ulogu nabave svih materijala i usluga koje nisu pokrivene korporativnom nabavom. Unutar odjela nalazi se |
| posebna radna jedinica zadužena za logistiku i skladištenje. Ukupno je | |
| predviđeno 8 zaposlenih, od čega 2 specijalista za nabavu. | |
| • | Odjel za vođenje projekata ustrojen je prema napucima za PMO funkciju |
| te je zadužen za projekte proizvodnje, ali i za interne projekte | |
| unaprjeđenja poslovanja. Predviđeno je 6 zaposlenika: po jedan za svaki | |
| proizvodni programa i prodaju i dva za unaprjeđenje poslovanja. Odjel | |
| organizacijski odgovara sektoru proizvodnje i montaže. | |
| • | Pravne poslove obavlja 1 djelatnik, a usluga se po potrebi nabavlja |
| eksterno. Financije, računovodstvo i kontroling u prvoj fazi će za Društvo |
|
| obavljati korporativna funkcija u ĐĐ Holdingu dok će u ĐĐ SV ostati | |
| zaposlene 2 osobe. U drugoj fazi navedene uloge će obavljat 7 | |
| djelatnika u ĐĐ SV. Zaposlenik zadužen za administrativne poslove | |
| vezane uz ljudske potencijale djeluje pri istoj radno jedinici. | |
| • | Za kvalitetu, zdravlje i sigurnost će biti zadužena jedna osoba (u skladu s |
| regulatornim zahtjevima). | |
| • | Sektor proizvodnje i montaže vodi direktor sektora, kojem odgovaraju |
| voditelji proizvodnih programa vagona i BOV-a. Ukupan broj zaposlenih je 364 (uključujući 6 zaposlenika PMO-a). |
|
*Optimizacija broja zaposlenih temelji se na pretpostavljenoj proizvodnji od 250 vagona godišnje
| Funkcija: | Broj zaposlenih 30.06.2014 |
Planiran broj zaposlenih 1.1.2015. |
Obrazloženje: |
|---|---|---|---|
| Razvoj i konstrukcija |
23 | 23 | Razvoj i konstrukcija moraju ostati na istoj razini jer ĐĐSV mora spremno dočekati zahtjeve za proizvodnjom i biti spremno odgovoriti potrebama razvoja novog inovativnog proizvoda |
| Proizvodnja i montaža |
282 | 245 | Sukladno kalkulacijama korištenima prilikom izrade ponude za proizvodnju vagona identificirani su prostori za optimizaciju potrebnog broja radnih sati. Proizvodna oprema realizirana kreditom HBOR-a omogućit će: 1. Smanjenje broja potrebnih FTE-ova u segmentu Održavanja sa 16 na 13, zbog modernizacije strojeva; 2. Smanjenje broja potrebnih FTE-ova u segmentu Sastava i zavarivanja s 87 na 79, zbog sustava laserskog i plasma rezanja; 3. Smanjenje broja potrebnih FTE-ova u segmentu Antikorozivne zaštite s 30 na 18, zbog novog postrojenja za ličenje; 4. Smanjenje broja potrebnih FTE-ova u segmentu Pripreme pozicija s 36 na 22 zbog sustava laserskog i plasma rezanja; 5. Svi ostali segmenti proizvodnje i montaže ostaju nepromijenjeni jer nisu identificirane mogućnosti optimizacije. |
| BOV | 97 | 72 | Sukladno smanjenom obujmu proizvodnje BOV-a, uzevši u obzir kapacitete potrebne za izvršenje aktualnih narudžbi te kapacitete potrebne za remont tenkova identificirano je: 1. Smanjenje broja potrebnih FTE-ova u segmentu Montaže BOV-a s 52 na 35, što će omogućiti dovoljno resursa za završetak ugovorenih poslova i nužan transfer znanja na nove zaposlenike kad obujam proizvodnje poraste; 2. Smanjenje broja potrebnih FTE-ova u segmentu Sastava OT i MJ s 26 na 18, što će omogućiti dovoljno resursa za završetak ugovorenih poslova i nužan transfer znanja na nove zaposlenike kad obujam proizvodnje poraste; 3. Svi FTE-ovi na poslovnima Elektro-radionice su potrebni zbog uske specijaliziranosti radnika i njihove podjele posla. |
| Kvaliteta | 12 | 10 | Sukladno analizama FTE-ova po segmentima upravljanja kvalitetom identificirano je: 1. Moguća optimizacija funkcija menadžmenta s 1,5 na 1 FTE, prema europskim praksama o upravljanju kontrolom kvalitete u proizvodnji; 2. Moguća optimizacija funkcija kontrole dolaznih materijala s 1,5 na 1 FTE, zbog malog broja različitih sirovina; 3. Moguća optimizacija funkcija pritužbi kupaca s 0,5 na 0,2 FTE, zbog malog broja različitih kupaca i proizvoda; 4. Moguća optimizacija funkcija kontrole proizvodnje s 5 na 4,5 FTE, prema europskim praksama o upravljanju kontrolom kvalitete u proizvodnji u metalo-prerađivačkoj industriji; 5. Moguća optimizacija ostalih funkcija kontrole kvalitete s 0,5 na 0,3 FTE, prema europskim praksama. |
| Skladište | 12 | 9 | Sukladno povijesnim podacima identificirano je da je na skladištenju sirovina za proizvodnju radilo 9 ljudi i u razdoblju kad je razina proizvodnje bila značajno viša nego što je danas. |
Pregled trenutno zaposlenih u članicama "ĐĐ Industrijska rješenja" Uspoređujući tri članice grupe koje bi tvorile "ĐĐ Industrijska rješenja" evidentira različita struktura zaposlenih po funkcijama
| BROJ ZAPOSLENIKA PO ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA NA DAN 30.06.2014. |
BROJ ZAPOSLENIKA PO ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA NA DAN 01.08.2014. |
JEDINICAMA NA DAN 01.08.2014. | |||
|---|---|---|---|---|---|
| Pogon | Broj radnika | Pogon | Broj radnika | Pogon | |
| Proizvodni radnici | 158 | Direktor | 2 | Uprava i potpora | |
| Financije | 3 | Marketing | 6 | Strojna obrada | |
| Kadrovska | 1 | Financije | 3 | Elektromontaža | |
| Komercijala | 8 | Tehnički | 119 | Ostalo | |
| Računovodstvo | 2 | Kontrola | 7 | ||
| ZNR | 1 | Pravni i opći poslovi | 2 | ||
| Kontrola | 11 | ||||
| Tehnologija | 12 | ||||
| Skladište | 2 | ||||
| UKUPNO | 198 | UKUPNO | 139 | UKUPNO |
| BROJ ZAPOSLENIKA PO ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA NA DAN 30.06.2014. |
JEDINICAMA NA DAN 01.08.2014. | BROJ ZAPOSLENIKA PO ORGANIZACIJSKIM | BROJ ZAPOSLENIKA PO ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA NA DAN 01.08.2014. |
|||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pogon | Broj radnika | Pogon | Broj radnika | Pogon | Broj radnika | |
| Proizvodni radnici | 158 | Direktor | 2 | Uprava i potpora | 14 | |
| Financije | 3 | Marketing | 6 | Strojna obrada | 34 | |
| Kadrovska | 1 | Financije | 3 | Elektromontaža | 87 | |
| Komercijala | 8 | Tehnički | 119 | Ostalo | 6 | |
| Računovodstvo | 2 | Kontrola | 7 | |||
| ZNR | 1 | Pravni i opći poslovi | 2 | |||
| Kontrola | 11 | |||||
| Tehnologija | 12 | |||||
| Skladište | 2 | |||||
| UKUPNO | 198 | UKUPNO | 139 | UKUPNO | 141 |
| BROJ ZAPOSLENIKA PO ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA NA DAN 01.08.2014. |
||||
|---|---|---|---|---|
Objedinjavanjem tri poduzeća u jednoj evidentni su sinergijski učinci u zajedničkim funkcijama podrške te su u tome moguće značajne optimizacije ljudskih potencijala
Samo pripajanje društava, neovisno o trajanju pripreme dokumentacije i možebitnog povećanja temeljnog kapitala, uobičajeno traje 3 tjedna
Bitno je analizom determinirati praktično rješenje s obzirom na zahtjeve suda, porezne te FINA-e.
Nakon pripreme dokumentacije, postoji mogućnost prvotnog provođenja postupka povećanja temeljnog kapitala društva preuzimatelja za potrebe preuzimanja preuzimanog društva,
| Funkcija: | Broj zaposlenih: |
Voditeljske funkcije: | ĐĐ Industrijska rješenja |
|---|---|---|---|
| Uprava | 2 | 1. Predsjednik uprave |
• |
| Ured podrške Upravi | 10 | / | • |
| Prodaja i marketing | 9 | 1. Direktor prodaje Sektora strojne obrade 2. Direktor prodaje Sektora proizvodnje opreme |
• |
| Nabava i logistika | 8 | 1. Voditelj odjela nabave 2. Voditelj službe logistike |
• |
| Pravni poslovi | 1 | ||
| Financije, računovodstvo, kontroling i kadrovska služba |
2+1 | ||
| Zaštita na radu | 1 | ||
| Centar kompetencija | 15 (Inž.) 7 (PMO) 8 (R&D) +4 (voditelji) |
1. Direktor centra kompetencija 2. Voditelj istraživanja i razvoja 3. Voditelj inženjeringa 4. Voditelj odjela za projekte |
|
| Sektor strojne obrade |
111 +1 (ID sektora) |
1. Izvršni direktor sektora strojne obrade |
|
| Sektor proizvodnje opreme |
145 +1 (ID sektora) |
1. Izvršni direktor sektora proizvodnje opreme |
| Funkcija/ Poduzeće: |
Broj zaposlenih 30.06.2014. |
Planiran broj zaposlenih 31.12.2014. |
Obrazloženje: |
|---|---|---|---|
| Proizvodnja/ Strojna obrada |
119 | 111 | Analizom poslovanja je utvrđeno da je ĐĐSO primjer vrlo optimiziranog proizvodnog procesa. U razdoblju proteklih 12 mjeseci utvrđeno je da je ĐĐSO koristio prosječno 91%, a maksimalno 93% svojih proizvodnih kapaciteta što implicira da su moguće optimizacije potrebnih FTE-ova od maksimalno 7%. |
| Proizvodnja/ Proizvodnja Opreme |
161 | 112 (101) |
1. Sukladno mjesečnoj projekciji korištenja kapacitete ĐĐPO za 2014. godinu utvrđeno je da je u 8.mjesecu za ugovorene poslove bilo potrebno 149 FTE-ova, a raspoloživo ih je na 20.08. bilo 181. Zaključeno je da je 149 osnova za izračun optimizacija. 2. Sukladno razgovoru s menadžmentom ĐĐPO i čelnicima Divizije Industrija i energetika zaključeno je da je proces proizvodnje u ĐĐPO neučinkovit te da ga je moguće optimizirati čime je moguće ostvariti do 25% uštede u vremenu tj. 25% uštede FTE-ova na mjesečnoj razini. Tako je potreban obujam ugovorenih poslova moguće izvršiti sa 112 FTE-ova. 3. Kreditom HBOR-a bit će omogućena implementacija NDT i AKZ pogona te obnova postojeće opreme. Industrijske prakse kažu da je uz spomenutu opremu moguća daljnja optimizacija 10% FTE-ova, odnosno moguće je da 101 FTE uz novu opremu bude dostatan za izvršenje ugovorenih poslova. |
| Metalna oprema/ Elektromont |
37 | 24 | Za popunjavanje svih proizvodnih kapaciteta programa Metalne opreme ĐĐEM-a potrebno oko 18mHRK prihoda, dok ih sad prema revidiranom planu na godišnjoj razini ostvaruje ispod 8 mHRK. Promotrivši povijesne podatke vidljivo je da je sadašnji obujam posla bilo moguće odraditi s ukupno 24 FTE-a te se preporučuje ta optimalna brojka do trenutka porasta narudžbi. |
| Obnovljivi izvori energije/ Elektromont |
0 | 9 | U skladu s planom završetka i implementacije Kogeneracijskog postrojenja za potrebe ĐĐ Grupe, ali i iz marketinških razloga jer bi puštanjem u rad ĐĐ dokazao kvalitetu i uporabljivost postrojenja, nužno je oformiti tim projektanata (3), prodaje (2), operative (1), puštanja u pogon i servis (2) te rukovoditelja (1) koji će biti dediciran ovom projektu, ali samo u toku trajanja projekta. |
| Montažni inženjering/ Elektromont |
117 | 0 | Djelatnost montažnog inženjeringa i podružnica u SR Njemačkoj izdvajaju se iz poduzeća. |
| Projektiranje i upravljanje projektima/ Inženjering |
41 | 22 | U okviru Centra kompetencija 22 inženjera bilo bi raspoređeno u 2 organizacijske jedinice: 1. Odjel inženjeringa – zadužen za poslove projektiranja i vođenja gradilišta – 15 FTE-ova; 2. Odjel za upravljanje projektima – 7 zadužen za interne organizacijske projekte i vođenje projekata za klijente – FTE-ova. 83 |
Prijedlog organizacijske sheme: ĐĐ Energija i infrastruktura ĐĐEI će uz 4 funkcije podrške imati 4 uslužna programa.
| Funkcija: | Broj zaposlenih: |
Voditeljske funkcije: |
|---|---|---|
| Uprava | 1 | 1. Predsjednik uprave |
| Stručne službe |
2 | |
| Plan i komercijala | 2 | |
| Pravni poslovi | 1 | |
| Knjigovodstvo i financije |
2 | |
| Usluge komprimiranog zraka |
4 | |
| Usluge dobavljanja zemnog plina |
1 | |
| Usluge dobavljanja električne energije |
5 | |
| Telekomunikacijske usluge |
2 | |
| Toplinska energija iz Kogeneracije |
0 | |
potencijali čije bi radno vrijeme bilo više iskorišteno.
Optimalan broj zaposlenika ĐĐ grupe 1.1.2015. Nova organizacijska struktura te tehnološko-procesne optimizacije identificirale su potrebu za 806 zaposlenika u ĐĐ grupi
Posebno su promatrane funkcije podrške, a posebno procesi proizvodnje. Kod funkcija podrške istodobno se promatrao potreban ljudski potencijal u ĐĐ Holdingu i u članicama grupe prema novoj organizacijskoj strukturi, dok su se procesi proizvodnje analizirali odvojeno po svakom proizvodnom programu unutar članica grupe.
Potrebni FTE-ovi po članicama ĐĐ Grupi:
Dinamika predviđenog broja zaposlenih u ĐĐ Grupi Nakon provedene optimizacije ljudskih potencijala porast broja zaposlenika slijedit će prirodan rast poslovanja Grupe (uključujući planirano povećanje BOV programa)
Uspostava korporativnog IT-a i implementacija zajedničkog ERP-a Centralizacija IT resursa (aplikacijskih, hardverskih i ljudskih) u jednu organizacijsku cjelinu za sve pravne subjekte
Nezavisna funkcija koja pruža usluge utvrđivanja pouzdanosti poslovanja i usluge procjene rizika u cilju unapređenja poslovanja
Za administrativne potrebe voditelj Interne revizije odgovara najvišem rukovodstvu (Revizorskom odboru ĐĐ Grupe). Ovaj odnos obično uključuje:
U okviru funkcije Interne revizije ĐĐ grupe trebaju postojati sljedeća dva radna mjesta:
Cilj: centralizirani pristup upravljanja ljudskim potencijalima i pretvaranje HR funkcije iz transakcijske u stratešku funkciju kompanije
Ured za upravljanje projektima (PMO) upravlja programom i projektima
• Neke od ključnih PMO funkcija uključuju, ali nisu ograničene na:
Uloga projektnog menadžera i njegove potrebne vještine Projektni menadžer je odgovoran za projektne aktivnosti, upravljanje rizicima, odabir i vođenje tima te projektne rezultate
Prvi korak uspješne reorganizacije prodaje je identifikacija ključnih tržišta najprofitabilnijih proizvoda ĐĐ Grupe te dodjeljivanje zadataka vođenja ključnih kupaca na tim tržištima pojedinim prodajnim predstavnicima. Prodajni predstavnici čine u pravilu stručnjaci (inženjeri) koji moraju poznavati pojedinu industrijsku granu
1
Svi voditelji ključnih kupaca moraju aktivno pratiti tržište te unaprijed identificirati potrebe kupaca za proizvodima ĐĐ Grupe. Prodajni tim mora uključivati zaposlenike u S.Brodu koji provode istraživanja i zaposlenike koji će obilaziti kupce (na sajmovima i direktno na lokaciji kupaca)
Za uspješnu realizaciju ugovorenih projekata nužno je da tijekom cijelog procesa prodaje Ured za vođenje projekata aktivno sudjeluje te spremno preuzima projekt čim je ugovor s kupcem potpisan
1 2 3 4 5 Financije, računovodstvo, kontroling Financijska stabilnost koja omogućuje kontinuirane poslovne aktivnosti ĐĐ grupe. Troškovna učinkovitost svakog od programa praćena alociranjem svih troškova na usluge/proizvode. Ljudski potencijali Optimalna dobna, obrazovna i iskustvena struktura zaposlenih. Kontinuiran prijenos znanja unutar grupe. Jasno definiran i razvojni put zaposlenika kroz program Upravljanja talentima. SMART sustav ocjenjivanja zaposlenika koji će omogućiti veći udio varijabilnih plaća (S-specifičan, M-mjerljiv, A-ostvariv, Rrealan, T-vremenski ostvariv) . Informacijske tehnologije Povezivanje svih članica Grupe te svih funkcija unutar Grupe. Uvođenje jedinstvenih softverskih alata i zajedničkih baza podataka. Nabava/logistika Osiguranje najpovoljnijih uvjeta nabave materijala i usluga. Stvaranje i održavanje liste "zlatnih" (povijesno provjerenih) dobavljača s kojima se odobrava ubrzani model nabave. Kvaliteta, zdravlje, sigurnost (+ "task force") Prenošenje najboljih poslovnih praksi među članicama Grupe. Provođenje svih certifikacija potrebnih za rast na stranim tržištima. 6 Pravni poslovi Smanjenje broja dugotrajnih sudskih sporova te osiguranje usklađivanja s regulativom koje će dovesti do manje sporova u budućnosti
Proizvodno-tehnološko restrukturiranje Uštede po ključnim proizvodima temeljem investicija u moderne strojeve i alate
| trenutno stanje | stanje nakon investicije u strojeve i alate | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| VAGON | po jedinici proizvoda |
pretpostavka godišnje količine |
ukupno | po jedinici proizvoda |
pretpostavka godišnje količine |
ukupno | |
| PRODAJNA CIJENA | 664.004,00 | 300 | 199.201.200 | 664.004,00 | 325 | 215.801.300 | |
| DIREKTNI TROŠKOVI materijalni troškovi |
592.589,86 477.039,55 |
300 | 177.776.958 143.111.864 |
572.247,58 471.375,27 |
325 | 185.980.463 153.196.962 |
|
| troškovi direktnog rada | 97.850,00 | 300 | 29.355.000 | 88.580,00 | 325 | 28.788.500 | |
| troškovi direktnih usluga | 17.700,31 | 300 | 5.310.093 | 12.292,31 | 325 | 3.995.001 | |
| BRUTO ZARADA | 71.414,14 | 21.424.242 | 91.756,42 | 29.820.837 | |||
| BRUTO MARŽA | 11% | 14% | |||||
| INDIREKTNI TROŠKOVI | 48.378,43 | 14.513.530 | 44.657,02 | 14.513.530 | |||
| režijski troškovi rada | 37.897,38 | 300 | 11.369.214 | 34.982,20 | 325 | 11.369.214 | |
| troškovi usluga | 5.035,65 | 300 | 1.510.694 | 4.648,29 | 325 | 1.510.694 | |
| ostali troškovi | 5.445,41 | 300 | 1.633.622 | 5.026,53 | 325 | 1.633.622 | |
| EBITDA | 23.035,71 | 6.910.712 | 47.099,41 | 15.307.307 | |||
| EBITDA MARŽA | 3% | 7% | |||||
| amortizacija | 19.299,36 | 300 | 5.789.808 | 23.353,26 | 325 | 7.589.808 | |
| EBIT | 1.120.904 | 7.717.499 | |||||
| financijski troškovi | 996,01 | 300 | 298.802 | 996,01 | 325 | 323.702 | |
| EBT | 822.102 | 7.393.797 |
Uvođenjem sljedećih alata ostvaruju se uštede u materijalnim troškovima, ljudskom radu i uslugama vanjskih dobavljača:
Modernizacija također doprinosi smanjenju režijskih troškova te indirektnih troškova usluga.
Modernizacija strojeva i alata izravno doprinosi profitabilnosti jedinične proizvodnje vagona i proširenju kapaciteta proizvodnje, dok istodobno omogućuje planiranu optimizaciju ljudskih potencijala.
105
Investicija u strojeve i alate – Proizvodnja bušotinskih zasuna U ĐĐ Industrijska rješenja, Sektor strojne obrade, ključne uštede ostvarit će se CNC obradni centrima i "borvercima"
| trenutno stanje | stanje nakon investicije u strojeve i alate | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bušotinski zasun 2 1/16" AA | po jedinici proizvoda |
godišnja količina |
ukupno | po jedinici proizvoda |
godišnja količina |
ukupno | ||
| PRODAJNA CIJENA | 14.500,00 | 1.200 | 17.400.000 | 11.000,00 | 2.000 | 22.000.000 | ||
| DIREKTNI TROŠKOVI | 10.314,81 | 12.377.772 | 7.294,81 | 14.589.620 | ||||
| materijalni troškovi | 4.131,36 | 1.200 | 4.957.632 | 4.131,36 | 2.000 | 8.262.720 | ||
| troškovi direktnog rada | 6.040,00 | 1.200 | 7.248.000 | 3.020,00 | 2.000 | 6.040.000 | ||
| troškovi direktnih usluga | 143,45 | 1.200 | 172.140 | 143,45 | 2.000 | 286.900 | ||
| BRUTO ZARADA | 4.185,19 | 5.022.228 | 3.705,19 | 7.410.380 | ||||
| BRUTO MARŽA | 29% | 34% | ||||||
| INDIREKTNI TROŠKOVI | 1.812,00 | 2.174.400 | 1.087,20 | 2.174.400 | ||||
| režijski troškovi rada | 1.812,00 | 1.200 | 2.174.400 | 1.087,20 | 2.000 | 2.174.400 | ||
| troškovi usluga | 0,00 | 1.200 | 0 | 0,00 | 2.000 | 0 | ||
| ostali troškovi | 0,00 | 1.200 | 0 | 0,00 | 2.000 | 0 | ||
| EBITDA | 2.373,19 | 2.847.828 | 2.617,99 | 5.235.980 | ||||
| EBITDA MARŽA | 16% | 24% | ||||||
| amortizacija | 83,33 | 1.200 | 100.000 | 175,00 | 2.000 | 350.000 | ||
| EBIT | 2.747.828 | 4.885.980 | ||||||
| financijski troškovi | 125 | 1.200 | 150.000 | 78,33 | 2.000 | 156.667 | ||
| EBT | 2.597.828 | 4.729.313 |
Uvođenjem sljedećih alata ostvaruju se uštede u troškovima direktnog rada.
Glavnina ulaganja se odnosi na kapacitete strojne obrade (CNC obradni centri, borverci), vezana za proizvodnju ventila i reduktora i na kapacitete vezane za povećanje preciznosti, uvjeta rada i zadovoljavanje zahtjeva za certificiranje po VPI normi.
Modernizacija strojeva i alata izravno doprinosi profitabilnosti jedinične proizvodnje bušotinskih zasuna te značajnom proširenju kapaciteta proizvodnje.
Iako ovaj segment proizvodnje prikazuje moguće optimizacije ljudskih potencijala, iste nisu uzete u obzir, već je temelj za optimizaciju ljudskih potencijala Sektora strojne obrade bila sadašnja iskorištenost kapaciteta po mjesecima.
Investicija u strojeve i alate – Proizvodnja bušotinskih zasuna U ĐĐ Industrijska rješenja, Sektor proizvodnje opreme, ključne uštede ostvarit će se modernizacijom tehnologija vezanih za izradu pozicija
| trenutno stanje | stanje nakon investicije u strojeve i alate | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Spremnik za naftne derivate 20.000 kubika |
po jedinici proizvoda |
godišnja količina |
ukupno | po jedinici proizvoda | godišnja količina |
ukupno | ||
| PRODAJNA CIJENA | 23.780.000,00 | 1 | 23.780.000 | 23.780.000,00 | 1 | 23.780.000 | ||
| DIREKTNI TROŠKOVI | 20.998.452,00 | 20.998.452 | 20.458.051,44 | 20.458.051 | ||||
| materijalni troškovi | 14.243.445,00 | 1 | 14.243.445 | 14.243.445,00 | 1 | 14.243.445 | ||
| troškovi direktnog rada | 3.279.009,00 | 1 | 3.279.009 | 3.016.688,28 | 1 | 3.016.688 | ||
| troškovi direktnih usluga | 3.475.998,00 | 1 | 3.475.998 | 3.197.918,16 | 1 | 3.197.918 | ||
| BRUTO ZARADA | 2.781.548,00 | 2.781.548 | 3.321.948,56 | 3.321.949 | ||||
| BRUTO MARŽA | 12% | 12% | 14% | 14% | ||||
| INDIREKTNI TROŠKOVI | 1.301.330,00 | 1.301.330 | 1.301.330,00 | 1.301.330 | ||||
| režijski troškovi rada | 876.888,00 | 1 | 876.888 | 876.888,00 | 1 | 876.888 | ||
| troškovi usluga | 245.443,00 | 1 | 245.443 | 245.443,00 | 1 | 245.443 | ||
| ostali troškovi | 178.999,00 | 1 | 178.999 | 178.999,00 | 1 | 178.999 | ||
| EBITDA | 1.480.218,00 | 1.480.218 | 2.020.618,56 | 2.020.619 | ||||
| EBITDA MARŽA | 6% | 6% | 8% | 8% | ||||
| amortizacija | 156.900,00 | 1 | 156.900 | 156.900,00 | 1 | 156.900 | ||
| EBIT | 1.323.318,00 | 1.323.318 | 1.863.718,56 | 1.863.719 | ||||
| financijski troškovi | 1 | 0 | 1 | 0 | ||||
| EBT | 1.323.318 | 1.863.719 | ||||||
| EBT | 2.597.828 | 4.729.313 |
Uvođenjem sljedećih alata ostvaruju se uštede u troškovima direktnog rada i usluga vanjskih dobavljača. Glavnina Ulaganja se odnosi na kapacitete plinskog rezanja, aparata za zavarivanje, opreme za manipulaciju (konzolne dizalice, pozicioner), automatizirane savijačice za lim, automatizirane dvostruke linije za zavarivanje i ručne pjeskare.
Investicijski zahvat koji je kategoriziran kao investicijsko održavanje odnosi se na modernizaciju karusela rafamet ugradnjom CNC upravljanja čime bi taj stroj dobio na preciznosti, ali i mogućnostima obrade složenih oblika.
Modernizacija strojeva i alata izravno doprinosi profitabilnosti jedinične proizvodnje spremnika za naftne derivate. Izmjena normativa za izradu pozicija izravno omogućuje ranije opisane optimizacije ljudskih potencijala.
Ovakav program zaposlenicima daje osjećaj sigurnije budućnosti nakon raskidanja ugovora. Primjerice, ĐĐ Grupa pomaže zaposleniku da se za njega izradi individualizirani plan u kojem će sudjelovati poslodavac, država i jedinice lokalne uprave, pri čemu će im sadašnji poslodavac ili netko od drugih dionika lokalnog tržišta rada omogućiti šansu za ponovno zaposlenje ili umirovljenje.
Metodologija koncepta zbrinjavanja radnika 5 dimenzija koncepta zbrinjavanja radnika doprinose konačnoj selekciji najpogodnijoj za organizacijsku jedinicu i ĐĐ Grupu
Koncept modela zbrinjavanja radnika:
Metodologija razvoja koncepta zbrinjavanja radnika Kategorizacija: Najosjetljivija skupina su zaštićene grupe stoga će model posebno razmotriti opcije za njih
Metodologija koncepta zbrinjavanja radnika Kriteriji i kalkulacije: Model računa potrebe za promjenom statusa određenog zaposlenika prema posebno odabranim kriterijima (1/2)
| Kriterij | Bodovanje |
|---|---|
| Obrazovanje | Ako zaposlenik ima razinu obrazovanja za jednu razinu ispod zahtijevane specifikacijom radnog mjesta |
| Braniteljski i povezani statusi | Status branitelja, status djeteta poginulog branitelja, status ratnog vojnog invalida |
| Obiteljski status | Obiteljski status: - 1 dijete do 18 godina - 2 ili više djece do 18 godina - dijete student do 23 godine - 2 ili više djece studenata do 23 godine - samohrani roditelj - zaposlenik koji uzdržava oba nezaposlena roditelja |
| Radni staž | Godine staža: - 5 do 15 godina staža - 15 ili više godina staža |
| Kontinuirani radni staž u ĐĐ Grupi | Kontinuirani staž u ĐĐ grupi: - od 3 do 5 godina - od 5 do 10 godina - od 10 do 20 godina - za više od 20 godina |
Metodologija koncepta zbrinjavanja radnika Kriteriji i kalkulacije: Model računa potrebe za promjenom statusa određenog zaposlenika prema posebno odabranim kriterijima (2/2)
| Kriterij | Bodovanje |
|---|---|
| Mogućnost i vremenski rok odlaska u mirovinu |
Blizina prijevremene mirovine: • Zaposlenici kojima treba 5 ili više godina do prijevremene mirovine (računajući s 1.1.2015.) • Zaposlenici kojima treba 3 do 5 godina do prijevremene mirovine (računajući s 1.1.2015.) • Zaposlenici kojima treba 1 do 3 godine do prijevremene mirovine (računajući s 1.1.2015.) • Zaposlenici kojima treba manje od 1 godine do prijevremene mirovine (računajući s 1.1.2015.) |
| Kvaliteta rada | Izravno nadređeni ocjenjuje podređene zaposlenike ocjenama od 1 do 5: • Ocjena 1 Ocjena 2 • Ocjena 3 • Ocjena 4 • Ocjena 5 • |
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu ĐĐ Grupa će voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Metodologija koncepta zbrinjavanja radnika Organizacijski aspekti plana zbrinjavanja: iako je program jedinstveni, uzima u obzir potrebe svakog poduzeća odvojeno
Komponente plana zbrinjavanja radnika:
Komponente programa temeljene su na organizacijskim i legislativnim podjelama po poduzećima. Startna točka razvoja modela u ovoj fazi je sistematizacija radnih mjesta po poduzećima i unificirana lista pozicija i poslova po svakoj organizacijskoj jedinici za koju je identificirana potreba zbrinjavanja radnika iz tehnoloških ili strukturalnih razloga.
Pravila popunjavanja radnih mjesta u novoj organizaciji
Organizacija i sistematizacija izrađuje se principom koncentričnih kružnica (prvo se popunjavaju poziciji unutar radne jedinice, zatim proizvodnog programa pa sektora pa unutar poduzeća i na kraju unutar grupa), pri čemu se prvo popunjavanju pozicije unutar unutarnje kružnice.
Metodologija koncepta zbrinjavanja radnika Izračun otpremnina: Uzimaju se u obzir kolektivni ugovori potpisani s članicama Grupe ili Holdingom
Iznosi otpremnina će u potpunosti uzeti u obzir sva prava radnika iz Zakona o radu i važećih kolektivnih ugovora.
Kod izračuna će se detaljno analizirati svaki od kolektivnih ugovora članica Grupe te za svakog radnika pojedinačno uvažiti ugovor koji je za njega važeći.
Otpremnine se računaju prema važećim kolektivnim ugovorima, s tim da se u slučaju kad zaposlenik prelazi iz jednog u drugo poduzeće unutar grupe uzimaju u obzir uvjeti najpovoljniji za zaposlenika.
Prema kolektivnom ugovoru ĐĐ Holdingu "…u slučaju poslovno i osobno uvjetovanog otkaza radniku se isplaćuje otpremnina. Otpremnina se određuje u iznosu od jedne polovine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, a najviše do neoporezivog iznosa određenog Zakonom o porezu na dohodak, odnosno njegovom Pravilniku za svaku godinu radnog staža".
O prijedlogu mogućih posebnih stimulativnih uvjeta za sporazumni raskid ugovora s određenim zaposlenicima raspravljati će se naknadno s Upravom ĐĐ Holdinga.
Metodologija koncepta zbrinjavanja radnika Vremenski plan provedbe traje minimalno 1,5 mjesec, što ne uključuje vezane aktivnosti koje mogu trajati i do pola godine
Postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika traje minimalno 1,5 mjesec. U to je uključeno:
U postupak zbrinjavanja nije uključeno:
Rokovi implementacije
2
1
• proces spajanja društava radi troškovnih i sinergijskih efekata te izdvajanje djelatnosti koje nisu u izravnoj sprezi s ključnim konkurentnim prednostima ĐĐ (optimizacija korporativnih funkcija)
PROGRAMSKO RESTRUKTURIRANJE (strateško opredjeljenja prema proizvodnim nišama i shodno tome prilagodba proizvodnih procesa)
• modernizacija proizvodnih pogona
5
4
3
• uspostava održivih financijskih pokazatelja (prihodi, rashodi, EBITDA)
| • | uspostava Task force-a (za provođenje internih inicijativa restrukturiranja) |
organizacijsko restrukturiranja • uspostava korporativne interne • revizije • strukturu i definirane ključnih proizvoda - key account prodaje izdvajanje strojarske djelatnosti • Elektromonta |
uspostava nove strukture prodaje koja reflektira novu organizacijsku |
• ureda za upravljanje • norma i normativa proizvodnje u tvrtki Industrijska rješenja |
uvođenje korporativnog ljudskim potencijalima (HR) uvođenje jedinstvenih |
• • • |
legislativno spajanje/odvajanje poduzeća gašenja ĐĐ Slobodne zone prodaja izdvojene djelatnosti Elektromonta |
• | izlazak iz sustava grijanja unutar ĐĐ EI |
|||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1.11.2014 | 1.12.2014. | 1.1.2015. | 31.4.2015. | 30.7.2015. | 30.10.2015 | |||||||
| dokapitalizacija • |
proizvodno (tehnološko-tehničko) • restrukturiranje zbrinjavanje viška zaposlenika • iskorištenje kredita HBOR • dokapitalizacija tvrtki kćeri – • Holding u udjele u tvrtkama kćerima uspostava učinkovite i optimizirane • proizvodnje u tvrtki Industrijska rješenja (redizajn proizvodnih |
pretvaranje pozajmica i potraživanja | • prvog kogeneracijskog objekta |
Završetak i puštanje u rad • • • |
uvođenje integralnog svim tvrtkama) uspostava Centra |
informatičkog rješenja (ERP-a i izjednačavanje informatičkih standarda vođenja informacija u kompetencija/PMO/R&D prodaja neoperativne imovine |
• • |
uspostava mjera za evaluaciju učinka zaposlenika (KPI) detaljna evaluacija transformacije poslovanja sektora proizvodnje opreme |
procesa u PO)
| Specijalna vozila | Industrijska rješenja |
|---|---|
| U ĐĐ Specijalnim vozilima kvartalno će se evaluirati: • Uspješnost prodajnog osoblja sektora proizvodnje vagona • Uspješnost optimizacije radne učinkovitosti oba proizvodna procesa • Uspješnost transformacije procesa podrške koji će postati dio korporativnih procesa podrške • Uspješnost transformacije Odjela za vođenje projekata u oblik u kojem će služiti i za interne projekte tj. inicijative |
U ĐĐ Industrijskim rješenjima kvartalno će se evaluirati: Uspješnost prodajnog osoblja sektora proizvodnje opreme • i sektora strojne obrade • Uspješnost optimizacije radne učinkovitosti proizvodnog procesa proizvodnje opreme koji će izravno odrediti daljnju strategiju za isti (u slučaju neučinkovitosti proizvodnog procesa sektor se smanjuje i fokusira samo na uspješne proizvode) • Uspješnost transformacije procesa podrške koji će postati dio korporativnih procesa podrške Uspješnost formiranja Centra kompetencija i Odjela za • vođenje projekata unutar istog |
| 30.09.2015. detaljno će se, po svim ovdje navedenim • kriterijima, evaluirati poslovanje Sektora proizvodnje opreme te će se prema rezultatima odlučiti o konačnom opstanku proizvodnje u ovom sektoru |
| Elektromontažerska djelatnost | Energija i infrastruktura |
|---|---|
| U izdvojenoj elektromontažerskoj djelatnosti kvartalno će se evaluirati: |
U ĐĐ Energija i infrastruktura kvartalno će se evaluirati: |
| Profitabilnost djelatnosti • • Količina ugovorenih poslova • Spremnost izdvojene djelatnosti za prodaju zainteresiranom kupcu ili radničko dioničarstvo |
• Spremnost poduzeća da u 2016. postane korporativni centar za održavanje i stručne službe |
Temeljem pretpostavki strategije i restrukturiranja odabran je bazni scenarij plana poslovanja. Ključne karakteristike i pretpostavke su:
| Prihodi od prodaje po proizvodnom programu - SV | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | ||||||
| Količine (#) | ||||||||||
| BOV | 11 | 50 | 50 | 50 | 50 | |||||
| Vagoni | 200 | 200 | 250 | 250 | 300 | |||||
| Generalna revizija / modernizac. tenka | 6 | 10 | 10 | 10 | - | |||||
| Dijelovi BOV | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | |||||
| Prihodi od prodaje (THRK) | 323.349 | 953.971 | 1.003.589 | 1.023.701 | 1.051.409 | |||||
| BOV | 170.168 | 787.679 | 800.980 | 817.198 | 833.463 | |||||
| Vagoni | 129.322 | 131.695 | 167.398 | 170.788 | 209.024 | |||||
| Generalna i modernizacija tenka | 15.266 | 25.910 | 26.348 | 26.882 | - | |||||
| Dijelovi BOV | 3.110 | 3.167 | 3.221 | 3.286 | 3.351 | |||||
| Ostali prihodi od prodaje | 5.483 | 5.520 | 5.642 | 5.548 | 5.570 |
Prihodi od prodaje (THRK) – SV
PO planira rast prihoda od prodaje s mHRK 74,63 u 2015. na mHRK 154,4 u 2019. primarno uvođenjem novog proizvodnog programa – tehnološka postrojenja u naftnoj i procesnoj industriji.
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
|---|---|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 74.630 | 101.074 | 118.277 | 141.859 | 154.392 |
| Tehnološka postrojenja u naftnoj i procesnoj industriji |
30.533 | 51.821 | 63.235 | 80.645 | 87.733 |
| Tlačne posude | 31.672 | 35.367 | 39.130 | 43.152 | 47.305 |
| Plaštevi mlinova za cementnu industriju | 8.304 | 9.689 | 11.644 | 13.708 | 14.912 |
| Razno | 4.122 | 4.197 | 4.268 | 4.355 | 4.441 |
| Izrada plašteva za spremnike plina i | |||||
| nafte | - | - | - | - | - |
| Teška čelična konstrukcija (mostovi) | - | - | - | - | - |
Prihodi od prodaje (THRK) – PO
Plaštevi mlinova za cementnu industriju
Razno
Plan restrukturiranja obuhvaća ukidanje dva neprofitabilna proizvodna programa – izradu plašteva za spremnike plina i nafte te teške čelične konstrukcije
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
|---|---|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 30.229 | 31.548 | 34.193 | 35.773 | 39.638 |
| Usluge strojne obrade | 7.821 | 7.998 | 8.757 | 9.135 | 10.212 |
| Zasuni | 6.874 | 7.030 | 7.697 | 8.029 | 8.976 |
| Izrada komponenti | 6.959 | 7.117 | 7.421 | 7.741 | 8.242 |
| Željeznički remonti | 5.910 | 6.044 | 6.617 | 6.903 | 7.717 |
| Novogradnja i komponente za | |||||
| željeznicu | 2.364 | 2.418 | 2.647 | 2.761 | 3.087 |
| Obnovljivi izvori energije | 300 | 941 | 1.054 | 1.204 | 1.404 |
Prihodi od prodaje (THRK) – SO
| % | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Direktni troškovi kao % prihoda - svi proizvodni segmenti | |||||||||
| Materijal | (15,5)% | (15,5)% | (15,5)% | (15,5)% | (15,5)% | ||||
| Kooperacija i usluge | (45,0)% | (45,0)% | (45,0)% | (45,0)% | (45,0)% | ||||
| Troškovi transporta | (0,4)% | (0,4)% | (0,4)% | (0,4)% | (0,4)% | ||||
| Ostali direktni troškovi | (0,1)% | (0,1)% | (0,1)% | (0,1)% | (0,1)% |
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
|---|---|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje - ukupno | 25.966 | 27.493 | 29.890 | 33.345 | 38.157 |
| Prihodi od prodaje - nepovezani | 17.003 | 18.003 | 19.573 | 21.835 | 24.986 |
| Grijanje | - | - | - | - | - |
| Komprimirani zrak | 1.083 | 1.154 | 1.263 | 1.418 | 1.633 |
| Zemni plin | - | - | - | - | - |
| Elektroenergetika | 14.824 | 15.681 | 17.031 | 18.981 | 21.699 |
| Telekomunikacije | 956 | 1.018 | 1.114 | 1.251 | 1.441 |
| Infrastruktura - voda i odvodnja | 77 | 82 | 90 | 101 | 116 |
| Ostalo - najmovi | 64 | 68 | 75 | 84 | 97 |
| Prihodi od prodaje - povezani | 8.963 | 9.490 | 10.317 | 11.510 | 13.171 |
| Grijanje | - | - | - | - | - |
| Komprimirani zrak | 571 | 608 | 666 | 747 | 861 |
| Zemni plin | - | - | - | - | - |
| Elektroenergetika | 7.814 | 8.266 | 8.978 | 10.006 | 11.439 |
| Telekomunikacije | 504 | 537 | 587 | 660 | 760 |
| Infrastruktura - voda i odvodnja | 41 | 43 | 47 | 53 | 61 |
| Ostalo - najmovi | 34 | 36 | 39 | 44 | 51 |
| % | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Direktni troškovi kao % prihoda - svi proizvodni segmenti | |||||||||
| Materijal | (0,6)% | (0,6)% | (0,6)% | (0,6)% | (0,6)% | ||||
| Kooperacija i usluge | (0,6)% | (0,6)% | (0,6)% | (0,6)% | (0,6)% | ||||
| Troškovi transporta | (0,1)% | (0,1)% | (0,1)% | (0,1)% | (0,1)% | ||||
| Ostali direktni troškovi | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
Planira se povećanje udjela SV-a u ukupnim prihodima od prodaje ĐĐ Grupe s 70,3% u 2015. na 81,7% u 2019., odnosno s mHRK 323,3 na mHRK 1.051,4, zbog godišnje proizvodnje od 50 BOV-a te kontinuiranog povećanja proizvodnje vagona.
| Račun dobiti i gubitka - ĐĐ Grupa | % ukupnih poslovnih prihoda | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
| Prihod od prodaje | 460.070 | 1.118.650 | 1.191.777 | 1.238.469 | 1.286.189 | 98,2% | 98,5% | 98,5% | 98,5% | 98,5% |
| Zemlja | 105.891 | 125.171 | 129.305 | 143.100 | 126.312 | 22,6% | 11,0% | 10,7% | 11,4% | 9,7% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | 23.859 | 34.598 | 35.211 | 35.716 | 8.922 | 5,1% | 3,0% | 2,9% | 2,8% | 0,7% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | 82.032 | 90.573 | 94.094 | 107.384 | 117.390 | 17,5% | 8,0% | 7,8% | 8,5% | 9,0% |
| Inozemstvo | 354.178 | 993.479 | 1.062.472 | 1.095.369 | 1.159.877 | 75,6% | 87,4% | 87,8% | 87,1% | 88,8% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | 299.490 | 919.373 | 968.378 | 987.985 | 1.042.487 | 63,9% | 80,9% | 80,0% | 78,6% | 79,8% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | 54.688 | 74.105 | 94.094 | 107.384 | 117.390 | 11,7% | 6,5% | 7,8% | 8,5% | 9,0% |
| Ostali prihodi | 8.500 | 17.478 | 18.516 | 19.199 | 19.896 | 1,8% | 1,5% | 1,5% | 1,5% | 1,5% |
| Poslovni prihodi | 468.570 | 1.136.128 | 1.210.293 | 1.257.668 | 1.306.085 | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% |
| ĐĐ Holding | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | 325.596 | 958.212 | 1.008.067 | 1.028.338 | 1.056.208 | 69,5% | 84,3% | 83,3% | 81,8% | 80,9% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | 142.974 | 177.916 | 202.227 | 229.330 | 249.877 | 30,5% | 15,7% | 16,7% | 18,2% | 19,1% |
| Promjena zaliha nedovršene proizvodnje | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Materijalni troškovi | (343.155) | (870.032) | (919.303) | (950.253) | (986.238) | (73,2)% | (76,6)% | (76,0)% | (75,6)% | (75,5)% |
| Direktni troškovi | (302.323) | (818.926) | (867.003) | (896.621) | (931.792) | (64,5)% | (72,1)% | (71,6)% | (71,3)% | (71,3)% |
| ĐĐ Holding | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | (237.236) | (741.790) | (777.634) | (793.257) | (819.479) | (50,6)% | (65,3)% | (64,3)% | (63,1)% | (62,7)% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | (65.088) | (77.136) | (89.369) | (103.364) | (112.313) | (13,9)% | (6,8)% | (7,4)% | (8,2)% | (8,6)% |
| Račun dobiti i gubitka - ĐĐ Grupa | % ukupnih poslovnih prihoda | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
| Prihod od prodaje | 460.070 | 1.118.650 | 1.191.777 | 1.238.469 | 1.286.189 | 98,2% | 98,5% | 98,5% | 98,5% | 98,5% |
| Zemlja | 105.891 | 125.171 | 129.305 | 143.100 | 126.312 | 22,6% | 11,0% | 10,7% | 11,4% | 9,7% |
| Inozemstvo | 354.178 | 993.479 | 1.062.472 | 1.095.369 | 1.159.877 | 75,6% | 87,4% | 87,8% | 87,1% | 88,8% |
| Ostali prihodi | 8.500 | 17.478 | 18.516 | 19.199 | 19.896 | 1,8% | 1,5% | 1,5% | 1,5% | 1,5% |
| Poslovni prihodi | 468.570 | 1.136.128 | 1.210.293 | 1.257.668 | 1.306.085 | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% |
| ĐĐ Holding | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | 325.596 | 958.212 | 1.008.067 | 1.028.338 | 1.056.208 | 69,5% | 84,3% | 83,3% | 81,8% | 80,9% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | 142.974 | 177.916 | 202.227 | 229.330 | 249.877 | 30,5% | 15,7% | 16,7% | 18,2% | 19,1% |
| Promjena zaliha nedovršene proizvodnje | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Materijalni troškovi | (343.155) | (870.032) | (919.303) | (950.253) | (986.238) | (73,2)% | (76,6)% | (76,0)% | (75,6)% | (75,5)% |
| Direktni troškovi | (302.323) | (818.926) | (867.003) | (896.621) | (931.792) | (64,5)% | (72,1)% | (71,6)% | (71,3)% | (71,3)% |
| Indirektni troškovi | (40.832) | (51.105) | (52.300) | (53.632) | (54.446) | (8,7)% | (4,5)% | (4,3)% | (4,3)% | (4,2)% |
| Troškovi osoblja | (80.248) | (91.015) | (99.264) | (104.511) | (108.049) | (17,1)% | (8,0)% | (8,2)% | (8,3)% | (8,3)% |
| Neto plaće i nadnice | (51.316) | (57.930) | (63.168) | (66.529) | (68.825) | (11,0)% | (5,1)% | (5,2)% | (5,3)% | (5,3)% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | (25.455) | (32.739) | (35.614) | (36.754) | (36.824) | (5,4)% | (2,9)% | (2,9)% | (2,9)% | (2,8)% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | (25.861) | (25.192) | (27.553) | (29.775) | (32.001) | (5,5)% | (2,2)% | (2,3)% | (2,4)% | (2,5)% |
| Troškovi poreza i doprinosa iz plaća | (17.155) | (19.728) | (21.529) | (22.644) | (23.367) | (3,7)% | (1,7)% | (1,8)% | (1,8)% | (1,8)% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | (9.090) | (11.840) | (12.893) | (13.305) | (13.323) | (1,9)% | (1,0)% | (1,1)% | (1,1)% | (1,0)% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | (8.065) | (7.888) | (8.636) | (9.339) | (10.043) | (1,7)% | (0,7)% | (0,7)% | (0,7)% | (0,8)% |
| Doprinosi na plaće | (11.777) | (13.357) | (14.568) | (15.338) | (15.857) | (2,5)% | (1,2)% | (1,2)% | (1,2)% | (1,2)% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | (5.942) | (7.668) | (8.343) | (8.610) | (8.625) | (1,3)% | (0,7)% | (0,7)% | (0,7)% | (0,7)% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | (5.835) | (5.690) | (6.225) | (6.728) | (7.232) | (1,2)% | (0,5)% | (0,5)% | (0,5)% | (0,6)% |
Rast troškova osoblja nakon inicijalnog smanjenja broja zaposlenika u 2015. godini prati kretanje prihoda od prodaje, prvenstveno zbog rasta u proizvodnim programima izrade BOV-a i teretnih vagona. Rast broja zaposlenih, iako ni približan, prisutan je i u proizvodnim segmentima ĐĐ IR.
Ulaganje u osnovna sredstva financirano iz kredita HBOR-a i dokapitalizacije povećava produktivnost radnika i pozitivno utječe na blaži rast broja zaposlenih naspram rasta prihoda.
Povećanjem ukupnih prihoda dolazi do smanjenja udjela troškova u prihodima sa 17,1% u 2015. na 8,3% u 2019.
Sukladno Organizacijskoj analizi prikazanoj u prvom dijelu Plana restrukturiranja te Pregledu kretanja broja zaposlenih izračunate su indikativne otpremnine za društva ĐĐ Grupe.
Uz dane pretpostavke, u 2016. godini ĐĐ IR planira pozitivnu EBT maržu od 0,3%, koji raste na 6,3% u 2019. godini. S druge strane ĐĐ SV, uz prisutnost programa BOV, može ostvariti EBT marže iznad 12%.
| Račun dobiti i gubitka - ĐĐ Grupa | % ukupnih poslovnih prihoda | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
| Prihod od prodaje | 460.070 | 1.118.650 | 1.191.777 | 1.238.469 | 1.286.189 | 98,2% | 98,5% | 98,5% | 98,5% | 98,5% |
| Zemlja | 105.891 | 125.171 | 129.305 | 143.100 | 126.312 | 22,6% | 11,0% | 10,7% | 11,4% | 9,7% |
| Inozemstvo | 354.178 | 993.479 | 1.062.472 | 1.095.369 | 1.159.877 | 75,6% | 87,4% | 87,8% | 87,1% | 88,8% |
| Ostali prihodi | 8.500 | 17.478 | 18.516 | 19.199 | 19.896 | 1,8% | 1,5% | 1,5% | 1,5% | 1,5% |
| Poslovni prihodi | 468.570 | 1.136.128 | 1.210.293 | 1.257.668 | 1.306.085 | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% |
| Promjena zaliha nedovršene proizvodnje | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Materijalni troškovi | (343.155) | (870.032) | (919.303) | (950.253) | (986.238) | (73,2)% | (76,6)% | (76,0)% | (75,6)% | (75,5)% |
| Direktni troškovi | (302.323) | (818.926) | (867.003) | (896.621) | (931.792) | (64,5)% | (72,1)% | (71,6)% | (71,3)% | (71,3)% |
| Indirektni troškovi | (40.832) | (51.105) | (52.300) | (53.632) | (54.446) | (8,7)% | (4,5)% | (4,3)% | (4,3)% | (4,2)% |
| Troškovi osoblja | (80.248) | (91.015) | (99.264) | (104.511) | (108.049) | (17,1)% | (8,0)% | (8,2)% | (8,3)% | (8,3)% |
| Neto plaće i nadnice | (51.316) | (57.930) | (63.168) | (66.529) | (68.825) | (11,0)% | (5,1)% | (5,2)% | (5,3)% | (5,3)% |
| Troškovi poreza i doprinosa iz plaća | (17.155) | (19.728) | (21.529) | (22.644) | (23.367) | (3,7)% | (1,7)% | (1,8)% | (1,8)% | (1,8)% |
| Doprinosi na plaće | (11.777) | (13.357) | (14.568) | (15.338) | (15.857) | (2,5)% | (1,2)% | (1,2)% | (1,2)% | (1,2)% |
| Ostali troškovi | (49.485) | (27.855) | (30.946) | (31.454) | (32.414) | (10,6)% | (2,5)% | (2,6)% | (2,5)% | (2,5)% |
| Vrijednosno usklađenje | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Ostali poslovni rashodi | (5.122) | (5.238) | (5.337) | (5.444) | (5.559) | (1,1)% | (0,5)% | (0,4)% | (0,4)% | (0,4)% |
| Poslovni rashodi | (478.011) | (994.140) | (1.054.850) | (1.091.662) | (1.132.260) | (102,0)% | (87,5)% | (87,2)% | (86,8)% | (86,7)% |
| EBITDA | (9.441) | 141.988 | 155.443 | 166.006 | 173.824 | (2,0)% | 12,5% | 12,8% | 13,2% | 13,3% |
| EBITDA marža | (2,0)% | 12,5% | 12,8% | 13,2% | 13,3% | |||||
| Amortizacija | (34.362) | (33.290) | (34.932) | (36.524) | (39.506) | (7,3)% | (2,9)% | (2,9)% | (2,9)% | (3,0)% |
| EBIT | (43.803) | 108.698 | 120.511 | 129.483 | 134.318 | (9,3)% | 9,6% | 10,0% | 10,3% | 10,3% |
| EBIT marža | (9,3)% | 9,6% | 10,0% | 10,3% | 10,3% | |||||
| Financijski prihodi | 755 | 772 | 786 | 799 | 816 | 0,2% | 0,1% | 0,1% | 0,1% | 0,1% |
| Financijski rashodi | (6.320) | (4.742) | (3.725) | (2.900) | (2.559) | (1,3)% | (0,4)% | (0,3)% | (0,2)% | (0,2)% |
| EBT | (49.368) | 104.728 | 117.572 | 127.382 | 132.575 | (10,5)% | 9,2% | 9,7% | 10,1% | 10,2% |
| ĐĐ Holding | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| ĐĐ Specijalna Vozila | (15.511) | 111.697 | 119.966 | 122.907 | 123.111 | (3,3)% | 9,8% | 9,9% | 9,8% | 9,4% |
| ĐĐ Industrijska Rješenja | (33.857) | (6.969) | (2.394) | 4.475 | 9.463 | (7,2)% | (0,6)% | (0,2)% | 0,4% | 0,7% |
| Porez na dobit | - | - | - | (20.433) | (26.515) | 0,0% | 0,0% | 0,0% | (1,6)% | (2,0)% |
| Neto dobit/ (gubitak) | (49.368) | 104.728 | 117.572 | 106.949 | 106.060 | (10,5)% | 9,2% | 9,7% | 8,5% | 8,1% |
| Neto marža | (10,5)% | 9,2% | 9,7% | 8,5% | 8,1% |
| Bilanca stanja - ĐĐ Grupa THRK Nematerijalna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema |
2015 40.090 299.882 14.250 |
2016 31.904 274.779 |
2017 25.026 |
2018 | 2019 | % ukupne imovine 2015 |
2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 19.100 | 38.962 | 6,8% | 3,8% | 2,9% | 2,1% | 3,9% | ||||
| 280.014 | 284.348 | 287.720 | 50,6% | 32,7% | 31,9% | 30,6% | 28,6% | |||
| Zemljište | 14.250 | 14.250 | 14.250 | 14.250 | 2,4% | 1,7% | 1,6% | 1,5% | 1,4% | |
| Građevinski objekti | 135.707 | 130.106 | 130.179 | 130.429 | 130.837 | 22,9% | 15,5% | 14,8% | 14,0% | 13,0% |
| Postrojenja i oprema | 140.987 | 122.773 | 128.800 | 133.691 | 137.363 | 23,8% | 14,6% | 14,7% | 14,4% | 13,7% |
| Alati, pogonski inventar i transportna imovin | 5.438 | 4.150 | 3.284 | 2.478 | 1.771 | 0,9% | 0,5% | 0,4% | 0,3% | 0,2% |
| Ostalo | 3.500 | 3.500 | 3.500 | 3.500 | 3.500 | 0,6% | 0,4% | 0,4% | 0,4% | 0,3% |
| Ulaganja u nekretnine | 23 | 23 | 23 | 23 | 23 | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Dani zajmovi, depoziti i slično | 479 | 479 | 479 | 479 | 479 | 0,1% | 0,1% | 0,1% | 0,1% | 0,0% |
| Ulaganja u vrijednosne papire i udjele | 2.874 | 2.874 | 2.874 | 2.874 | 2.874 | 0,5% | 0,3% | 0,3% | 0,3% | 0,3% |
| Ostala dugotrajna financijska imovina | 68 | 68 | 68 | 68 | 68 | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Potraživanja | 9.423 | 9.030 | 8.637 | 8.245 | 7.852 | 1,6% | 1,1% | 1,0% | 0,9% | 0,8% |
| Ukupno dugotrajna imovina | 352.839 | 319.157 | 317.121 | 315.137 | 337.979 | 59,5% | 37,9% | 36,1% | 33,9% | 33,6% |
| Zalihe | 95.819 | 95.819 | 95.819 | 95.819 | 95.819 | 16,2% | 11,4% | 10,9% | 10,3% | 9,5% |
| Potraživanja od kupaca | 108.757 | 264.442 | 281.728 | 292.766 | 304.047 | 18,3% | 31,4% | 32,1% | 31,5% | 30,2% |
| Ostala potraživanja | 25.209 | 61.296 | 65.303 | 67.861 | 70.476 | 4,2% | 7,3% | 7,4% | 7,3% | 7,0% |
| Ostala financijska imovina | 700 | 700 | 700 | 700 | 700 | 0,1% | 0,1% | 0,1% | 0,1% | 0,1% |
| Novac i novčani ekvivalenti | 7.568 | 97.723 | 115.069 | 155.631 | 194.224 | 1,3% | 11,6% | 13,1% | 16,7% | 19,3% |
| Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati pri hodi | 2.269 | 2.269 | 2.269 | 2.269 | 2.269 | 0,4% | 0,3% | 0,3% | 0,2% | 0,2% |
| Ukupno kratkotrajna imovina | 240.322 | 522.248 | 560.888 | 615.045 | 667.534 | 40,5% | 62,1% | 63,9% | 66,1% | 66,4% |
| UKUPNA IMOVINA | 593.161 | 841.405 | 878.009 | 930.182 | 1.005.513 | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% |
| Kapital | 135.068 | 239.796 | 357.367 | 464.316 | 570.376 | 22,8% | 28,5% | 40,7% | 49,9% | 56,7% |
| Rezerviranja | 17.506 | 17.506 | 17.506 | 17.506 | 17.506 | 3,0% | 2,1% | 2,0% | 1,9% | 1,7% |
| Ukupno dugoročne obveze | 143.810 | 119.530 | 109.524 | 99.517 | 89.510 | 24,2% | 14,2% | 12,5% | 10,7% | 8,9% |
| Dugoročne obveze za kredite | 130.559 | 106.831 | 97.376 | 87.922 | 78.467 | 22,0% | 12,7% | 11,1% | 9,5% | 7,8% |
| Obveze za financijske najmove | - | - | - | - | - | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% |
| Ostale dugoročne obveze | 13.252 | 12.700 | 12.147 | 11.595 | 11.043 | 2,2% | 1,5% | 1,4% | 1,2% | 1,1% |
| Ukupno kratkoročne obveze obveze | 288.319 | 456.115 | 385.155 | 340.386 | 319.663 | 48,6% | 54,2% | 43,9% | 36,6% | 31,8% |
| Obveze za kredite | 33.785 | 23.728 | 9.455 | 9.455 | 9.455 | 5,7% | 2,8% | 1,1% | 1,0% | 0,9% |
| Obveze prema dobavljačima | 188.030 | 381.384 | 327.423 | 286.378 | 270.202 | 31,7% | 45,3% | 37,3% | 30,8% | 26,9% |
| Ostale kratkoročne obveze | 66.504 | 51.003 | 48.277 | 44.553 | 40.006 | 11,2% | 6,1% | 5,5% | 4,8% | 4,0% |
| Ostalo | 8.458 | 8.458 | 8.458 | 8.458 | 8.458 | 1,4% | 1,0% | 1,0% | 0,9% | 0,8% |
| UKUPNO KAPITAL I OBVEZE | 593.161 | 841.405 | 878.009 | 930.182 | 1.005.513 | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% | 100,0% |
Novčani tok 2014. Novčani tok 2015.-2019.
| THRK | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
|---|---|---|---|---|---|
| Stanje na početku razdoblja | 2.264 | 7.568 | 97.723 | 115.069 | 155.631 |
| CFO - operativni novčani tok | (31.038) | 124.100 | 74.523 | 85.107 | 110.947 |
| Operativni rezultat (RDG) | (49.368) | 104.728 | 117.572 | 106.949 | 106.060 |
| Prilagodba za nenovčane stavke | 34.362 | 33.290 | 34.932 | 36.524 | 39.506 |
| Promjene u obrtnom kapitalu | (16.033) | (13.918) | (77.981) | (58.365) | (34.618) |
| CFI - novčani tok investiranje | (189.805) | (160) | (33.449) | (35.091) | (62.900) |
| CFF - novčani tok financiranje | 226.147 | (33.785) | (23.728) | (9.455) | (9.455) |
| Otplata postojećih kredita | (68.150) | (26.087) | (16.030) | (1.757) | (1.757) |
| Priljev HBOR sredstava | 107.771 | - | - | - | - |
| Priljev sredstava iz dokapa | 194.224 | - | - | - | - |
| Otplata kredita HBOR-a | (7.698) | (7.698) | (7.698) | (7.698) | (7.698) |
| Novac na kraju razdoblja | 7.568 | 97.723 | 115.069 | 155.631 | 194.224 |
U projiciranom razdoblju od 2015. do 2019. novčani tok rezultira raspoloživim novcem od mHRK 194,2.
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.