TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

Izvještaj Uprave o poslovanju	2
Uvjeti poslovanja	4
Rezultati razdoblja	5
Operativni podaci flote	9
Skraćeni financijski izvještaji	12
Upravljanje rizicima	20
Nerevidirani financijski izvještaji	23
Bilješke uz financijske izvještaje	32
Bitni pojmovi i koncepti	36
Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave	43
Kontakt	44

Izvještaj Uprave o poslovanju

za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2022. godine

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

Rezultati Q1-Q3 2022

Prihodi brodova 51,9 mil. USD

EBITDA 22,7 mil. USD

EBIT 16,8 mil. USD

Neto dobit 9,3 mil. USD

TCE NETO 21.361 USD/dan

OPEX 7.077 USD/dan U trećem tromjesečju tržišta i nadalje nastavljaju svoj uspon. Tržišta istočno od Sueskog kanala predvodila su dramatičan uzlet na sada već iznimno visokim razinama dok je tržište atlantskog bazena za MR tankere u prosjeku bilo ponešto niže uz nešto izraženiju volatilnost.

S obzirom na izrazitu dinamičnost na tržištu produkt tankera u trećem kvartalu, te njihov pozitivni utjecaj na ukupne prihode odnosno na uspješnost poslovanja, Društvo se odlučilo, za razliku od dosadašnje prakse, izvještajno razdoblje popratiti u ponešto izmijenjenom formatu.

Nastavno na uvodni dio, brojke odnosno financijski rezultati trebali bi dominirati u odnosu na dosadašnju praksu opširnijeg opisnog izvještavanja. Zbog specifičnosti situacije i znatno izmijenjenih okolnosti, mišljenja smo da će sami financijski pokazatelji umnogome biti najbolji medij za ekspresivno oslikavanje sadašnjeg okruženja. U trenutcima kada i naša konkurencija u segmentu MR tankera niže uspjehe, razvidno je kako uspjesi na financijskom planu ne izostaju. Opisivanje tržišta superlativima prepuštamo brojkama.

Izazovi od posebnog interesa za naše poslovanje ostaju isti u sva tri dosadašnja tromjesečja sa iznimkom krize pomoraca čija je pozicija poboljšana zbog marginaliziranog utjecaja pandemije pa posljedično dolazi do liberalizacije ukrcaja i iskrcaja pomoraca. Vanjski čimbenici odnosno pokretači u trećem tromjesečju ostaju uglavnom isti kao i u ranija dva. Ukrajinska kriza, dekarbonizacija, sankcije i digitalizacija, da spomenemo samo neke, postali su redoviti naslovi. Većina ovih istaknutih tema iz druge polovice prvog tromjesečja postala su još očitija u drugom tromjesečju da bi se njihov intenzitet izoštrio u trećem. Srećom iznimka je situacija po pitanju dobrobiti posada koja je sada unutar prihvatljivih okvira pošto su izazovi i opasnosti potisnuti u drugi plan zajedno sa pandemijom, mada iako se čini da oboje paralelno jenjavaju, pomorci još uvijek snose dugoročne posljedice zajedno sa svojim obiteljima pa u konačnici i sa svima nama.

S druge pak strane uz objektivne poteškoće, špekulacije unajmitelja o mogućim ishodima odnosno o razvoju današnje situacije koja se dotiče političkog okruženja u mnogočemu su utjecala u formiranju visoko senzibiliziranog tržišta uz već postojeća stvarna ograničenja po pitanju plovnih područja, gdje prvenstveno mislimo na područje Crnog i Baltičkog mora.

Postojala je, i još uvijek postoji visoka razina neizvjesnosti oko ruskog izvoza sirove nafte i naftnih derivata što dodatno dovodi do opće zabrinutosti oko svjetske recesije. Pojedini kompleksniji čimbenici koji ne nude jednoznačne odgovore na 3. kvartal su usporeni rast kineskog gospodarstva, kao dosada glavni pokretač globalne potražnje za naftom, zatim OPEC+ najave smanjenja proizvodnje koji bi nominalno trebali vršiti negativan pritisak na tržišta vozarina da naravno nije ruske invazije. Ovaj je sukob stvorio goleme geopolitičke napetosti, izazvao val sankcija protiv Rusije i izazvao mnogo poremećaja, neučinkovitosti i neizvjesnosti na tržištu tankera.

U gore navedenom izuzetno složenom okruženju Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo 372,9 mil. HRK poslovnih prihoda koji su najvećim dijelom rezultat ostvarenih prihoda od prodaje.

U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 252,2 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 151,3 mil. HRK, zatim slijede troškovi amortizacije u iznosu od 42,2 mil. HRK (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 5,5 mil. HRK), troškovi zaposlenika u iznosu od 41,8 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 16,9 mil. HRK.

Izvještaj Uprave o poslovanju

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

U razdoblju završenom 30. rujna 2022. godine financijski prihodi iznosili su 209 tis. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 55,1 mil. HRK.

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo neto dobit u iznosu od 65,8 mil. HRK.

Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.

Na dan 30. rujna 2022. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

U nastavku su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje:

OPIS	Razdoblje 01.01.-30.09.2021.	Razdoblje 01.01.-30.09.2022.
Ukupni prihod (HRK)	HRK 176.641.491	HRK 373.099.159
Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod	99%	100%
Ostali prihodi / Ukupan prihod	1%	0%
Inozemno tržište / Ukupan prihod	100%	100%
Domaće tržište / Ukupan prihod	0%	0%
Materijalni troškovi / Poslovni rashodi	49%	60%
Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi	20%	17%
Financijski rashodi / Ukupni rashodi	11%	18%
Neto marža	(11,51%)	17,65%
Neto dobit	(HRK 20.212.473)	HRK 65.831.286
Operativna dobit (EBIT)	(HRK 442.398)	HRK 120.731.694

John Karavanić, CEO

Uvjeti poslovanja

		MR tankeri za prijevoz naftnih derivata
K RATAK PREGLED			(MR 25-59,999 DWT)
Ključni podaci flote		Promjene u 2022.
na 1. listopada 2022. godine U eksploataciji:	2.694 tankera	do 1. listopada 2022. godine
ukupne tonaže: godišnji rast do 1.listopada 2022. Stariji od 20 godina: ukupne tonaže: u postotku flote:	119.088.757 dwt 1,13 % 278 tankera 11.187.878 dwt 10,32 %	Isporuke: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u rujnu '22: od čega u Q3/22:	63 tankera 2.933.615 dwt 2,36 % 6 tankera 18 tankera
Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote:	131 tankera 5.829.054 dwt 4,86 %	Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u rujnu '22: od čega u Q3/22:	23 tankera 1.095.700 dwt 0,86 % 0 tankera 2 tankera
Preostale isporuke za 2022.		Rashodovano: ukupne tonaže:	31 tankera 1.282.217 dwt
od 1. listopada 2022. godine		u postotku flote: od čega u rujnu '22: od čega u Q3/22:	1,16 % 1 tanker 3 tankera
Planirano: Ukupne tonaže: u postotku flote:	39 tankera 1.733.485 dwt 1,45 %		Allied, Listopad 2022.

MR produkt tanker flota

Flota produkt tankera u prvih devet mjeseci 2022. godine rasla je za 1,13%, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2021. godinu kad je iznosio 0,91% te usporavanje u odnosu na 2020. i 2019. godinu kada je rast iznosio 3,3% odnosno 3,6% i time stvara potencijalni dugoročni pozitivni utjecaj na tržište produkt tankera.

Tijekom prvih devet mjeseci 2022. godine rashodovan je 31 MR produkt tanker, dok je u cijeloj 2021. rashodovano 59 tankera, u 2020. rashodovano je 19 tankera.

Do 30. rujna 2022. zabilježena je isporuka 63 novogradnji, a očekuje se isporuka još 39 novogradnji do kraja godine.

Rashodovanje kao udio u ukupnoj floti

*Podaci do kraja rujna '22

razdoblja

SAŽETAK	HRK 000			USD 000
PRIHODA I DOBITI	Q1 2022	Q2 2022	Q3 2022	Q1-Q3 2022	Q1 2022	Q2 2022	Q3 2022	Q1-Q3 2022
Prihodi brodova	78.840		85.898 207.546	372.284	11.762	12.245	27.853	51.860
EBITDA	22.409		38.373 102.196	162.978	3.373	5.536	13.759	22.668
EBIT	9.546	24.805	86.380	120.731	1.473	3.629	11.650	16.752
Neto dobit	(1.454)	6.090	61.195	65.831	(159)	1.044	8.452	9.337

Prihodi u prvih devet mjeseci 2022. godine iznose 372,9 mil. HRK (52 mil. USD) što predstavlja dramatičan porast u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2021. godine kada je ostvareno 175,4 mil. HRK (27,9 mil. USD).

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 123 mil. HRK (16,9 mil. USD) u prvih devet mjeseci 2022. godine, dok su u istom razdoblju 2021. godine iznosili značajno manje, odnosno 61,2 mil. HRK (9,7 mil. USD).

Većom izloženosti "spot" tržištu brodar ostvaruje nominalno veći prihod, ali je istovremeno opterećen i većim troškovima zbog prirode posla u kojem brodar podmiruje troškove povezane s putovanjem poput pogonskog goriva, lučkih i agencijskih pristojbi i slično.

Operativni troškovi brodova u prvih devet mjeseci 2022. iznosili su 81,7 mil. HRK (11,6 mil.USD) dok su u istome razdoblju 2021. godine iznosili 69,4 mil. HRK (11,0 mil. USD). Opći i administrativni troškovi iznosili su 4,6 milijuna kuna (0,7 mil. USD) te su ovi troškovi zadržani su na istim razinama kao u promatranom razdoblju 2021. godine.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u prvih devet mjeseci 2022. godine bila je 163 mil. HRK (22,7 mil. USD), i značajno je povećana u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 38,3 mil. HRK (6,1 mil. USD).

Troškovi amortizacije u prvih devet mjeseci 2022. godine dosegnuli su 42,2 mil. HRK (5,9 mil. USD). Svi operativni brodovi amortiziraju se tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja rashodovanu vrijednost broda na međunarodnom tržištu.

Neto rashodi od kamata tijekom prvih devet mjeseci 2022. godine iznosili su 16,3 mil. HRK (2,4 mil. USD), a neto rashod od tečajnih razlika zabilježen je na razini od značajnih 38,6 mil. HRK (5,0 mil. USD).

Neto rashodi od tečajnih razlika se većim dijelom odnose na nerealizirane tečajne razlike po kreditnim obvezama u američkim dolarima društva Tankerska Next Generation d.d. te nemaju utjecaja na novčane tijekove u američkim dolarima društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu. Tečajne razlike prvenstveno nastaju uslijed preračunavanja kamatonosnih obveza među povezanim društvima koja imaju različitu funkcionalnu valutu.

Društvo je u prvih devet mjeseci 2022. godine zabilježilo neto dobit u iznosu 65,8 mil. HRK (9,3 mil. USD).

Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova u prvih devet mjeseci 2022. godine iznosile su 21.361 USD na dan.

Prihodi u trećem tromjesečju 2022. godine iznosili su 207,8 mil. HRK (27,9 mil. USD), što je golem porast u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2021. godine kada su iznosili 59,3 mil. HRK (9,3 mil. USD).

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 73,2 mil. HRK (9,7 mil. USD) u trećem tromjesečju 2022. godine, dok su u istom tromjesečju 2021. godine iznosili značajno manje, odnosno 24,6 mil. HRK (3,9 mil. USD).

Operativni troškovi brodova u trećem tromjesečju 2022. iznosili su 30,8 mil. HRK (4,2 mil. USD) dok su za isto razdoblje 2021. iznosili 24,1 mil. HRK (3,8 mil. USD). Opći i administrativni troškovi iznosili su 1,5 mil. HRK (0,2 mil. USD) te su zadržani na istim razinama kao u promatranom razdoblju prošle godine.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u trećem tromjesečju 2022. godine iznosi 102,2 mil. HRK (13,8 mil. USD), i značajno je povećana u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 7,9 mil. HRK (1,3 mil. USD).

Troškovi amortizacije u trećem tromjesečju 2022. godine iznosili su 15,8 mil. HRK (2,1 mil. USD) te ostaju u skladu s planom amortizacije.

Neto rashodi od kamata u trećem tromjesečju 2022. godine iznosili su 6,8 mil. HRK (1 mil. USD), a neto rashod od tečajnih razlika zabilježen je na razini od značajnih 18,4 mil. HRK (2,2 mil. USD).

Društvo je u trećem tromjesečju 2022. godine zabilježilo neto dobit u iznosu 61,2 mil. HRK (8,5 mil. USD).

Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova u trećem tromjesečju ove godine iznosile su 32.832 USD na dan.

TRENUTNA FLOTA TNG-A

Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera, te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 30. rujna 2022. godine, prosječna starost TNG flote iznosi 8,46 godina.

U periodu od kolovoza 2020. godine do kraja listopada 2021. godine, tankeri iz TNG flote odradili su svoje petogodišnje remonte i ugradnju BWTS opreme.

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Vinjerac

Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme. Tanker je pod ugovorom s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu. Unajmitelj je imao opciju produžiti ugovor i na treću godinu uz iznos vozarine od 15.750 USD po danu što nije iskoristio te je početkom lipnja 2022. tanker reisporučen Društvu nakon čega je uposlen na "spot" tržištu.

Pag

U siječnju 2022. za brod je zaključen kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura") sa eskalirajućom ratom vozarine (od 13.400 USD do 14.000 USD). Unajmitelj je po isteku ugovora u drugoj polovici svibnja 2022. izvršio reisporuku nakon čega je brod uposlen na "spot" tržištu

Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont nakon kojeg je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.

Velebit

Nakon uspješno obavljenog petogodišnjeg remonta i ugradnje BWTS uređaja u Q2/2021, zaključen je kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura"). Po isteku ugovora, od početka kolovoza 2021., brod je zaposlen na "spot" tržištu.

Zoilo

Po završetku brodarskog ugovora na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine, od svibnja 2021. brod je prebačen na "spot" tržište.

Dalmacija

Početkom godine MT Dalmacija bila je zaposlena na "spot" tržištu sve do 02.03.2022. kada je isporučena unajmitelju Hartree temeljem sklopljenog brodarskog ugovora na vrijeme na fiksni period od četiri godine u iznosu od 16.000 USD po danu s mogućnošću produljenja ugovora za godinu dana u unajmiteljevoj opciji po 19.000 USD po danu.

Brod	Godina izgradnje	Tip	Zaposlenje	Dnevna vozarina (USD/dan)
Velebit	2011.	ICE class MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od kolovoza 2021)
Vinjerac	2011.	ICE class MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od lipnja 2022.)
Vukovar	2015.	Eko MR produkt	EXXON	17.050 (do kolovoza 2023.)
Zoilo	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od svibnja 2021.)
Dalmacija	2015.	Eko MR produkt	HARTREE	16.000 (do ožujka 2026)
Pag	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od svibnja 2022)

OPERATIVNI PODACI FLOTE	Q3 2021.	Q1-Q3 2021.	FY 2021.	Q1 2022.	Q2 2022.	Q3 2022.	Q1-Q3 2022.
TCE neto vozarina (USD/dan)	10.088	11.558	11.763	13.549	17.463	32.832	21.361
Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan)	6.909	6.744	6.897	6.828	6.832	7.563	7.077
Operativni dani	552	1.638	2.190	540	546	552	1.638
Dani prihoda	542	1.572	2.093	540	543	552	1.634
Uposlenost flote (%)	98,2%	96,0%	95,6%	99,9%	99,4%	100,0%	99,8%

Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma.

U trećem tromjesečju su tankeri bili zaposleni brodarskim ugovorima na vrijeme, i to 184 dana od 552 dana prihoda, odnosno 33,3% prihodovnih dana.

Prosječne TCE neto dnevne vozarine u trećem tromjesečju 2022. godine iznose 32.832 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za treće tromjesečje 2022. godine iznose 7.563 USD.

Tijekom trećeg tromjesečja 2022. nismo bilježili dane bez prihoda na floti TNG-a.

Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.

Tijekom 2020. i 2021. godine BWTS sustav ugrađen je u pet od šest tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo, m/t Vukovar i m/t Pag, m/t Vinjerac i m/t Velebit; dok je m/t Dalmacija imala implementiran "BWTS" još od isporuke).

Na temelju obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja po brodu iznosio je približno 1.7 mil. USD, uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja sa već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je sami trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0.77 mil. USD.

*Dani prihoda = broj operativnih dana umanjen za dane prekida ugovora (eng. off hire days) i dane provedene u remontu

^*Operativni dani = broj kalendarskih dana u razdoblju pomnožen sa brojem brodova u floti

^*Uposlenost flote (%) = broj dana prihoda / broj operativnih dana

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

Tankerska Next Generation završila je prvih devet mjeseci 2022. godine s omjerom zaduženosti od 38%. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati istom dinamikom.

Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je provedenim refinanciranjem kreditnih obveza krajem 2020. i početkom 2021., u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, i time osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.

Tijekom trećeg tromjesečja, Društvo je refinanciralo dio postojećih kreditnih obveza prilikom čega je povuklo dodatna novčana sredstva u iznosu od 9,3 milijuna dolara. U izvještajnom razdoblju Društvo je zatvorilo sve obveze po utiliziranim revolving kreditima odobrenim od strane matičnog društva.

SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE			HRK 000			USD 000
			30.09.2021. 31.12.2021. 31.03.2022. 30.06.2022. 30.09.2022.			30.09.2021.	31.12.2021.	31.03.2022.	30.06.2022.	30.09.2022.
Obveze po kreditima	502.060	536.385	509.467	519.127	573.490	78.123	80.737	74.853	72.468	73.827
Novac i novčani ekvivalenti	43.451	55.433	39.129	40.979	121.263	6.761	8.344	5.749	5.721	15.610
Neto dug	458.609	480.952	470.338	478.148	452.227	71.362	72.393	69.104	66.747	58.217
Kapital i rezerve	592.009	548.290	567.085	617.782	751.836	92.120	82.530	83.320	86.242	96.787
Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug)	44%	47%	45%	44%	38%	44%	47%	45%	44%	38%

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. RUJNA 2022.		HRK 000			USD 000
nerevidirano	Q3 2021	Q3 2022	Q1-Q3 2021	Q1-Q3 2022	Q3 2021	Q3 2022	Q1-Q3 2021	Q1-Q3 2022
Prihodi brodova	59.257	207.546	175.101	372.284	9.324	27.853	27.860	51.860
Ostali prihodi	4	240	341	606	-	32	54	86
Prihodi od prodaje	59.261	207.786	175.442	372.890	9.324	27.885	27.914	51.946
Provizije i troškovi povezani s putovanjima	(24.649)	(73.152)	(61.180)	(123.049)	(3.858)	(9.730)	(9.686)	(16.946)
Operativni troškovi brodova	(24.124)	(30.794)	(69.361)	(81.678)	(3.814)	(4.175)	(11.046)	(11.592)
Opći i administrativni troškovi	(1.406)	(1.510)	(4.636)	(4.597)	(221)	(204)	(736)	(654)
Ostali troškovi	(1.146)	(134)	(1.926)	(588)	(180)	(17)	(303)	(86)
Ukupni operativni troškovi	(51.325)	(105.590)	(137.103)	(209.912)	(8.073)	(14.126)	(21.771)	(29.278)
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA)	7.936	102.196	38.339	162.978	1.251	13.759	6.143	22.668
Amortizacija	(13.213)	(15.816)	(38.781)	(42.247)	(2.078)	(2.109)	(6.155)	(5.916)
Usklađenje vrijednosti brodova	-	-	-	-	-	-	-	-
Operativna dobit (EBIT)	(5.277)	86.380	(442)	120.731	(827)	11.650	(12)	16.752
Neto rashodi od kamata	(3.253)	(6.813)	(13.133)	(16.257)	(519)	(995)	(2.084)	(2.399)
Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika	(6.655)	(18.372)	(6.637)	(38.643)	(1.038)	(2.203)	(1.039)	(5.016)
Neto dobit	(15.185)	61.195	(20.212)	65.831	(2.384)	8.452	(3.135)	9.337
Ostala sveobuhvatna dobit	19.139	72.859	33.788	137.715	1.019	2.093	1.032	4.920
Ukupna sveobuhvatna dobit	3.954	134.054	13.576	203.546	(1.365)	10.545	(2.103)	14.257
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.)	8.705	8.705	8.706	8.705	8.705	8.705	8.706	8.705
Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena	(1,74)	7,03	(2,32)	7,56	(0,27)	1	(0,36)	1,07

Izvještaj o financijskom položaju

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM		HRK 000			USD 000
POLOŽAJU NA DAN 30. RUJNA 2022. nerevidirano	31.12.2021.	31.03.2022.	30.06.2022.	30.09.2022.	31.12.2021.	31.03.2022.	30.06.2022.	30.09.2022.
Dugotrajna imovina	1.002.146	1.013.725	1.053.300	1.125.782	150.845	148.942	147.038	144.926
Brodovi u funkciji	1.001.749	1.013.349	1.052.931	1.125.441	150.785	148.886	146.986	144.881
Materijalna imovina u pripremi	-	-	0	0	-	-	-	-
Ostala dugotrajna imovina	397	376	369	341	60	56	52	45
Kratkotrajna imovina	125.380	112.020	123.852	231.982	18.872	16.458	17.290	29.863
Zalihe	14.004	13.028	33.000	27.686	2.108	1.914	4.607	3.564
Potraživanja	50.796	54.315	40.111	74.536	7.646	7.980	5.599	9.595
Novac i novčani ekvivalenti	55.433	39.129	40.979	121.263	8.344	5.749	5.721	15.610
Ostala kratkotrajna imovina	5.147	5.548	9.762	8.497	774	815	1.363	1.094
Ukupno imovina	1.127.526	1.125.745	1.177.152	1.357.764	169.717	165.400	164.328	174.789
Kapital i rezerve	548.290	567.085	617.782	751.836	82.530	83.320	86.242	96.787
Temeljni kapital	436.667	436.667	436.667	436.667	67.500	67.500	67.500	67.500
Pričuve	141.910	162.159	176.479	249.338	20.539	21.488	17.857	19.950
Zadržana dobit	(30.287)	(31.741)	4.636	65.831	(5.509)	(5.668)	885	9.337
Dugoročne obveze	469.695	460.777	484.963	551.699	70.699	67.699	67.699	71.022
Obveze po kreditima	469.695	460.777	484.963	551.699	70.699	67.699	67.699	71.022
Kratkoročne obveze	109.541	97.883	74.407	54.229	16.488	14.381	10.387	6.980
Obveze po kreditima	66.690	48.690	34.164	21.791	10.038	7.154	4.769	2.805
Dobavljači	26.857	16.285	27.270	17.474	4.043	2.393	3.807	2.249
Ostalo	15.994	32.908	12.973	14.964	2.407	4.834	1.811	1.926
Ukupno kapital i obveze	1.127.526	1.125.745	1.177.152	1.357.764	169.717	165.400	164.328	174.789

Izvještaj o novčanom tijeku

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

		HRK 000		USD 000
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE Nerevidirano	FY 2021	Q1 2022	H1 2022	Q1-Q3 2022	FY 2021	Q1 2022	H1 2022	Q1-Q3 2022
Dobit prije poreza	(86.989)	(1.454)	4.636	65.831	(13.208)	(159)	885	9.337
Amortizacija	52.668	12.863	26.431	42.247	8.264	1.900	3.807	5.916
Promjene u radnom kapitalu	(14.561)	6.039	(10.533)	(42.921)	(1.982)	815	(1.587)	(5.903)
Ostale promjene	76.156	7.875	23.660	46.093	10.692	1.065	2.873	5.161
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti	27.274	25.323	44.194	111.250	3.766	3.621	5.978	14.511
Novčani primici od investicijskih aktivnosti	-	-	-	-	-	-	-
Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti	(31.669)	(2.170)	(2.176)	(2.188)	(5.026)	(331)	(332)	(334)
Novčani tijek od investicijskih aktivnosti	(31.669)	(2.170)	(2.176)	(2.188)	(5.026)	(331)	(332)	(334)
Novčani primici od financijskih aktivnosti	551.573	-	-	471.455	87.392	-	-	61.061
Novčani izdaci od financijskih aktivnosti	(526.550)	(39.457)	(56.472)	(514.687)	(83.456)	(5.885)	(8.269)	(67.972)
Novčani tijek od financijskih aktivnosti	25.023	(39.457)	(56.472)	(43.232)	3.935	(5.885)	(8.269)	(6.911)
Neto promjene u novčanom tijeku	20.628	(16.304)	(14.454)	65.830	2.676	(2.595)	(2.623)	7.266
Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja	34.804	55.433	55.433	55.433	5.669	8.344	8.344	8.344
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	55.433	39.129	40.979	121.263	8.344	5.749	5.721	15.610

Izvještaj o promjenama kapitala

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno	IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno
Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. listopada 2021. godine	436.667	36.490	128.544	(9.692)	592.009	Stanje na dan 1. listopada 2021. godine	67.500	4.564	19.867	940	92.871
Neto dobit razdoblja	-	(66.777)	-	-	(66.777)	Neto dobit razdoblja	-	(10.073)	-	-	(10.073)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	23.058	23.058	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(268)	(268)
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine	436.667	(30.287)	128.544	13.366	548.290	Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine	67.500	(5.509)	19.867	672	82.530
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. siječnja 2022. godine	436.667	(30.287)	128.544	13.366	548.290	Stanje na dan 1. siječnja 2022. godine	67.500	(5.509)	19.867	672	82.530
Neto dobit razdoblja	-	(1.454)	-	-	(1.454)	Neto dobit razdoblja	-	(159)	-	-	(159)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	20.249	20.249	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	949	949
Stanje na dan 31. ožujka 2022. godine	436.667	(31.741)	128.544	33.615	567.085	Stanje na dan 31. ožujka 2022. godine	67.500	(5.668)	19.867	1.621	83.320
Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2022.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2022.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. travnja 2022. godine	436.667	(31.741)	128.544	33.615	567.085	Stanje na dan 1. travnja 2022. godine	67.500	(5.668)	19.867	1.621	83.320
Neto dobit razdoblja	-	6.090	-	-	6.090	Neto dobit razdoblja	-	1.044	-	-	1.044
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	30.287	(30.287)	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	5.509	(5.509)	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	44.607	44.607	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	1.878	1.878
Stanje na dan 30. lipnja 2022. godine	436.667	4.636	98.257	78.222	617.782	Stanje na dan 30. lipnja 2022. godine	67.500	885	14.358	3.499	86.242
Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. srpnja 2022. godine	436.667	4.636	98.257	78.222	617.782	Stanje na dan 1. srpnja 2022. godine	67.500	885	14.358	3.499	86.242
Neto dobit razdoblja	-	61.195	-	-	61.195	Neto dobit razdoblja	-	8.452	-	-	8.452
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	72.859	72.859	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	2.093	2.093
Stanje na dan 30. rujna 2022. godine	436.667	65.831	98.257	151.081	751.836	Stanje na dan 30. rujna 2022. godine	67.500	9.337	14.358	5.592	96.787

OBJAVE U PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

18.02.2022. Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora

24.02.2022. Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora

02.03.2022. Osiguran brodarski ugovor na vrijeme za ECO tanker Dalmacija

21.04.2022. Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora

29.04.2022. Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora

16.05.2022. Poziv na Glavnu skupštinu

27.06.2022 Obavijest o stjecanju dionica

28.06.2022. Održana Glavna skupština

22.07.2022 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora

29.07.2022. Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora

14.09.2022. Obavijest o stjecanju dionica

20.09.2022. Obavijest o stjecanju dionica

23.09.2022. Obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava

23.09.2022. Obavijest o stjecanju dionica

26.09.2022. Obavijest o stjecanju dionica

26.09.2022. Obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava

27.09.2022. Obavijest o stjecanju dionica

29.09.2022. Obavijest o stjecanju dionica

29.09.2022. Obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava

30.09.2022. Obavijest prema čl.11, st.3. Zakona o preuzimanju dioničkih društava

VLASNIČKA STRUKTURA

Dioničari 30. rujna 2022.	Broj dionica	Udio (u %)
Tankerska Plovidba d.d.	7.983.550	91,41%
Zagrebačka banka d.d. (skrb. račun)	120.000	1,37%
OTP banka d.d. / OTP indeksni
fond	49.477	0,57%
Croatia banka d.d. (skrb. račun)	31.247	0,36%
Tankerska Next Generation d.d.	28.319	0,32%
Ostali dioničari	520.752	5,97%
Total	8.733.345	100.00%

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

Na dan 30. rujna 2022. Upravu čini član Uprave John Karavanić. Tijekom 2022. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica te Dalibor Fell.

GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

DIONICA TPNG

Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnojskupštini društva.

Dionice Društva s oznakom TPNG uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze.

U prvih devet mjeseci 2022. godine dionica TPNG ostvarila je promet u iznosu od 287,5 milijuna kuna.

				HRK
TPNG na ZSE	FY 2017.	FY 2018.	FY 2019.	FY 2020.	FY 2021.	Q3 2022.	Q1 – Q3 2022
Promet (mil.)	4,1	1,5	5,9	17,2	25,5	279,5	287,5
Zaključna cijena	54,00	38,80	47,20	43,00	41,80	76,80	76,80
Najviša cijena	84,89	57,00	49,60	60,00	49,80	78,80	78,80
Najniža cijena	54,00	33,40	28,80	36,00	37,20	47,20	37,40
Prosječna cijena	70,88	43,61	39,98	48,59	42,30	56,96	49,10

Kretanje cijena i prometa TPNG do kraja trećeg tromjesečja 2022. godine

Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:

Valutni rizik

Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.

TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.

Kreditni rizik

Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.

Rizik likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.

Cjenovni rizik

Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.

TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.

Operativni rizici

Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.

Vozarine

Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.

TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:

ISO 9001 standard za garanciju kvalitete
ISO 14001 standard za upravljanje okolišem,
ISO 50001 standard upravljanja energijom i
OHSAS 1800 standard za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu,
ISM Code Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću.

Poslovna strategija Društva

Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.

Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.

Strategija odabira unajmitelja

Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.

Osiguranja

Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.

Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.

Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2022. DO 30. RUJNA 2022. GODINE (NEREVIDIRANO)

I. Izvještaj Uprave o poslovanju za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 30. rujna 2022. godine
II. Nerevidirani sažeti tromjesečni financijski izvještaji:
- Bilanca stanja na dan 30. rujna 2022. godine
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 30. rujna 2022. godine
- Izvještaj o novčanom tijeku za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 30. rujna 2022. godine
- Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 30. rujna 2022. godine
- Bilješke uz financijske izvještaje
III. Izjava o odgovornosti za sastavljanje financijskih izvještaja

P ril og 1 PĆ	JE
O I P O DA C I Z	A IZ DA VA T EL
Ra zd ob lje iz vje št av an ja : 01 .01 .20	22 do 30 .09 .20 22
Go din a: 20 22
Kv ar ta l: 3
T ro m je se č n i f in a n c	ijs ki iz vj e št aj i
Ma tič ni br oj (M B) : 04 26 68 38	Oz dr na ža ka ve m čl ati an čn ice e HR
su bje Ma kta tič (M ni BS br oj ): 11 00 46 75 3
Os ob ni ide nti br fik oj ac (O ijs IB) ki : 30 31 29 68 00 3	LE I: 74 78 00 00 Y0 4H B9 CI A8 83
us ta no Ši ve fra : 30 55 9
Tv rtk a i zd av ate lja : Ta nk er sk a N ex t G en er at ion d .d.
Po šta ns ki br oj i m je sto : 23 00 0	Za da r
Ul ica i k uć ni br oj : Bo žid ar a P et ra no vić a 4
Ad re sa e- po šte : tn g@ tn g. hr
Int er ne t a dr es a: w w w .tn g. hr
Br oj za po (kr sle aje nih m 14 0
Ko ns oli dir an i iz vje šta j: KN (K N- nij e k on so lid ira no	/K D- ko ns oli di ra no ) KN KD
Re vid ira no : RN (R N- nij e r ev idi ra no /R	D- rev idi ra no ) R N R D
Tv rtk e o vis nih s ub je ka ta (p re m a M SF I):	Sj ed išt e: MB :






Os Kn ob jig a z ov a k od on se stv ta rvi en kt: s: i KA RA VA NI Da Ć JO HN (D a/N e)	Ta (tv rtk nk a k er sk nji go a p vo lov ds idb tve a d no .d. g s er vis a) Ne Da
Te lef on : 02 (u no 3/2 si 02 se -1 sa 32 m o p rez im e i im e o so be	za ko nta kt)
Ad re sa e- po šte : tn g@ tn g. hr
Re viz or sk o d ru štv o: (tv rtk a r ev izo rs ko g d ru štv a)
Ov laš te ni rev izo r: (im e i p rez im e)

0	0	06 6	F) IZV AN BIL AN ČN I Z AP ISI
1.3 57 .76 4.1 72	1.1 27 .52 6.0 32	06 5	E) UK UP NO A KT IVA (AO P 0 01 +0 02 +0 37 +0 64 )
8.0 40 .29 6	5.0 38 .20 3	06 4	D) PL AĆ EN I T RO ŠK OV I B UD UĆ EG RA ZD OB LJ A I O BR AČ UN AT I
10 9.6 10 .53 5 0	34 .61 8.2 94 0	06 06 3 2	IV. N 9. OV Os AC tal U a f BA ina NC nc ijs I I ka BL im AG ov AJ ina NI
11 .65 2.0 78	20 .81 4.2 36	06 1	8. Da ni zaj mo vi, de po zit i i sli čn o
0	0	06 0	7. su Ul ag dje an luj ja uć u v im rije in ter dn es os om ne pa pir e
0	0	05 9	6. su Da dje ni zaj luj uć mo im vi, in de ter po es zit i i sli čn o d ruš tvi ma po ve za nim
0	0	05 8	5. Ul ag an ja u o sta le vri om jed no sn e p ap ire dr uš tav a p ov ez an ih
0	0	05 7	4. su Ul ag dje an luj ja uć u u im in dje ter le es (di om on ice ) d ruš tav a p ov ez an ih
0	0	05 6	3. Da ni zaj mo vi, de po zit i i sli čn o p od uz etn ici ma un uta r g rup e
0	0	05 5	gr up 2. e Ul ag an ja u o sta le vri jed no sn e p ap ire po du ze tni ka un uta r
0	0	05 4	1. Ul ag an ja u u dje le (di on ice ) p od uz etn ika un uta r g rup e
11 .65 2.0 78	20 .81 4.2 36	05 3	III. KR AT KO TR AJ NA FI NA NC IJS KA IM OV INA (A OP 05 4 d o 0 62 )
33 7.2 86	53 .77 4	05 2	6. Os tal a p otr až iva nja rug
38 80 .80 .94 0 1	34 21 .75 .30 4 8	05 05 1 0	5. 4. Po Po tra tra živ živ an an ja ja od od dr za ža po ve sle i d nik a i ih čl ins an titu ov a p cij a od uz etn ika
74 .53 5.6 38	50 .79 6.0 65	04 9	3. Po tra živ an ja od ku pa ca
0	0	04 8	2. Po tra živ an ja od dr uš tav a p ov ez an ih su dje luj uć im in ter es om
0	0	04 7	1. Po tra živ an ja od po du ze tni ka un uta r g rup e
74 .99 2.6 65	50 .90 5.9 01	04 04 6	II. PO 7. Bio TR loš AŽ IVA ka im NJ ov A ( AO P 0 47 do 05 2)
0 0	0 0	04 5 4	6. Du go tra jna im ina ov ina na mi jen jen a p rod aji
0	0	04 3	5. Pr ed ujm ov i za za lih e
0	0	04 2	4. Trg ov ač ka ro ba
0	0	04 1	3. Go tov i p roi zvo di
0	0	04 0	2. Pr rov oiz vo dn ja u t ije rija ku
27 27 .68 .68 6.2 6.2 25 25	14 14 .00 .00 3.6 3.6 06 06	03 03 9 8	I. Z 1. AL Si IH E ( ine AO i m P 0 ate 39 do 04 l 5)
22 3.9 41 .50 3	12 0.3 42 .03 7	03 7	C) K RA TK OT RA JN A IM OV INA (AO P 0 38 +0 46 +0 53 +0 63 )
0	0	03 6	V. OD GO ĐE NA P OR EZ NA IM OV INA
0	0	03 5	4. Os tal a p otr až iva nja
0	0	03 4	3. Po tra živ an ja od ku pa ca a p
0 0	0 0	03 03 3 2	2. 1. Po Po tra tra živ živ an an ja ja od od dr po uš du tav ze tni ka ov un ez an uta ih r g su rup dje e luj uć im in ter es om
0	0	03 1	IV. P OT RA ŽIV AN JA (A OP 03 2 d o 0 35 )
0	0	03 0	1 0. Os tal a d ug otr ajn a f ina nc ijs ka im ov ina
0	0	02 9	9. Os tal a u lag an ja ko ja se ob rač un av aju m eto do m ud je la
0	0	02 8	8. Da ni zaj mo vi, de po zit i i sli čn o
0	0	02 7	7. su Ul ag dje an luj ja uć u v im rije in ter dn es os ne pa pir e
0	0	02 6	6. Da ni zaj mo vi, de po zit om i i sli čn o d ruš tvi ma po ve za nim
0	0	02 5	5. su Ul ag dje an luj ja uć u o im in sta ter le es vri om jed no sn e p ap ire dr uš tav a p ov ez an
			int ere so m ih
0	0	02 4	4.U lag an ja u u dje le (di on ice ) d ruš tav a p ov ez an ih su dje luj uć im
0	0	02 3	3. Da ni zaj mo vi, de po zit i i sli čn o p od uz etn ici ma un uta r g rup e
0	0	02 2	2. Ul ag an ja u o sta le vri jed no sn e p ap ire po du ze tni ka un uta r
0	0	02 02 1	1. DU Ul ag an ja AJ u u dje le (di on ice ) p od uz etn (A ika un 02 uta 1 d r g o 0 rup 30 e )
0 0	0 0	01 0 9	III. 9. Ul GO ag TR an je u n NA ek FI ret NA nin NC e IJS KA IM OV INA OP
0	0	01 8	8. Os tal a m ate rija lna im ov ina
0	0	01 7	7. Ma ter ija lna im ov ina u pri pre mi
0	0	01 6	6. Pr ed ujm ov i za m ate rija lnu im ov inu
0	0	01 5	5. Bio ti, loš po ka go im ns ov ina en ran sp na ov
1.1 25 .78 2.3 73 0	1.0 02 .14 5.7 92 0	01 01 4 3	4. 3. Ala Po str oje nja i o ki pre inv ma tar i t ort im ina
0	0	01 2	2. Gr ađ ev ins ki ob je kti
0	0	01 1	1. Ze ml jiš te
1.1 25 .78 2.3 73	1.0 02 .14 5.7 92	01 0	II. MA TE RIJ a n AL em NA IM OV rija INA (A OP ov 01 1 d o 0 19 )
0 0	0 0	00 00 9 8	6. 5. Os Ne tal ma ter ija lna ate im ov lna ina im u pri ina pre mi
0	0	00 7	4. Pr ed ujm ov i za na ba vu ne ma ter ija lne im ov ine
0	0	00 6	3. Go od wi ll pra
0	0	00 5	2. i o Ko sta nc es la ije , p va ate nti , li ce nc ije , ro bn e i us luž ne m ar ke , s oft ve r
0	0	00 4	1. Izd ac i za ra zvo j
0	0	00 3	I. N B) EM AT ER IJA LN A I MO VIN A ( (AO AO P 0 04 do 00 9) )
1.1 25 .78 2.3 73 0	1.0 02 .14 5.7 92 0	00 00 2 1	A) P DU OT GO RA TR ŽIV AJ AN NA JA IM ZA OV U INA PIS AN I A P 0 N 03 EU +0 PL 10 AĆ +0 EN 20 I K +0 AP 31 +0 ITA 36 L
4	3	2	1
te ku će g r az do blj a	po slo pr et vn ho e g dn od e ine	ozn aka	Na ziv po zic ije
Na iz vje šta jni da tu m	Za dn ji d an	AO P
u k un am a			Ob ve zn ik : T an ke rsk a Ne xt G en er at io n d. d.
		9.2 02 2	sta nj e na d an 3 0.0
			B IL A N C A

A) III. II. I. T PA R K KA SI EM EZ AP VA PIT EL ER ITA AL JN VE NE L I I (U IZ R R PI D EZ EZ SA OB ER ER NI VE ITI VE ) K (A (A AP OP OP ITA 07 06 L 1+ 8 d 1 07 o 2- 07 3+ 07 4+ 07 5)	06 06 06 2 9 8 7	54 3 8.2 89 .83 1	4

			75 1.8 36 .09 6
		43 6.6 67 .25 0	43 6.6 67 .25 0
	07 0	60 68 .11 .42 8.2 5.9 50 76	60 38 .11 .13 8.2 9.0 50 35
1. Za ko ns ke re ze rve	07 1	5. 11 8.2 50	5. 11 8.2 50
3. 2. Vla Re ze sti rve te dio za vl nic as e i tite ud d je ion li ( ice od bit na st av ka )	07 07 3 2	-1 1.6 .64 41 1.6 .65 50 0	-1 1.6 .64 41 1.6 .65 50 0
4. St atu ta rn e r ez er ve	07 4	0	0
IV. R 5. EV Os AL ta OR le rez IZA er CI ve JS KE R EZ ER VE	07 6 5	55 .00 0.0 00 0	55 .00 0.0 00 0
V. RE ZE RV E FE R VR IJE DN OS TI I O ST AL O (A OP 07 8 d o 0 82 )	07 07 7	13 .36 5.2 96	15 1.0 80 .27 5
do bit 1. (o Fe dn r v rije os no dn ra os sp t fi olo na nc živ ijs e z ke a p im ro ov da ine ju ) kr oz os ta lu sv eo bu hv atn u	07 8	0	0
2. Uč ink ov iti dio za šti te no vč an ih to ko va	07 9	0	0
3. Uč ink ov iti dio za šti te ne to ula ga nja u ino ze m stv u	08 0	0	0
5. 4. Te Os ča ta le rez er lik ve e i fe r v rije dn ču os ti in lov	08 08 2 1	13 .36 5.2 96 0	15 1.0 80 .27 5 0
VI . Z AD RŽ AN jn e r A az DO BIT IL z p I P re ra RE NE na SE oz NI em G UB no ITA g p K os (A OP an 08 ja 4- 08 5)	08 3	56 .70 1.8 83	0
1. Za dr ža na do bit	08 4	56 .70 1.8 83	0
VI I. D 2. OB Pr en IT es ILI en G i g UB ub ITA ita K k PO SL OV NE G OD IN E (A OP 08 7- 08 8)	08 08 6 5	-8 6.9 88 .82 4 0	65 .83 1.2 86 0
1. Do bit po slo vn e g od ine ine	08 8 7	24 0	65 .83 1.2 86 0
VI II. 2. MA Gu NJ bit IN ak SK po I (N slo EK vn ON e g od TR OL IR AJ UĆ I) I NT ER ES	08 08 9	86 .98 8.8 0	0
B) R 1. EZ Re ER VI rvi RA NJ A (A OP iro 09 vin 1 d o 0 96 ) nin e i lič bv e	09 09 1 0	0 0	0 0
2. Re ze ze rvi ra ra nja nja za za po m rez ne e, o otp bv ez re e m s ne o ez	09 2	0	0
3. Re ze rvi ra nja za za po če te su ds ke s po rov e	09 3	0	0
5. 4. Re Re ze ze rvi rvi ra ra nja nja za za tro tro šk šk ov ov e u e o ja bn m av stv lja en nja im p ro rir od ko nih vim bo a ga tst av a	09 09 5 4	0 0	0 0
6. Dr ug a r OČ ez er vir an ja	09 6	0	0
C) D 1. UG Ob OR ve ze p NE re m O a p BV od EZ uz E etn (A OP ici 09 m a u 8 d nu o ta 10 r g 8) ru pe	09 09 8 7	46 9.6 95 .10 0 0	55 1.6 99 .11 0 0
2. Ob ve ze za za jm ov e, de po zit e i s lič no po du ze tn ika u nu ta r g ru pe	09 9	59 .79 1.9 32	0
3. Ob ve ze p re m a d ru štv im a p ov ez an im s ud je luj uć im in te re so m	10 0	0	0
4. su Ob dje ve ze luj za uć za im in jm te ov re e, so de m po zit e i s lič no d ru šta va po ve za nih	10 1	0	0
5. Ob ve ze za za jm ov e, de po zit e i s lič no	10 2	0	0
7. 6. Ob Ob ve ve ze ze za p re p m red a b ujm an ka ov e m a i d ru gim fin an cij sk im in sti tuc ija m a	10 10 4 3	40 9.9 03 .16 0 8	55 1.6 99 .11 0 0
8. Ob ve ze p re m a d ob av lja čim a	10 5	0	0
1 9. 0. Ob Os ve ta le ze du po go vr ro ije čn dn e o os bv nim ez pa e pir im a	10 10 7 6	0 0	0 0
1 1. Od go đe na po rez na o bv ez a	10 8	0	0
D) K 1. RA Ob TK ve ze OR p OČ re m NE a p O od BV uz EZ etn E (A ici OP m a u 1 10 nu do ta r g 12 ru 3) pe	11 10 0 9	98 5. .67 13 6.5 7.5 40 08	45 4.7 .27 78 4.4 .47 37 2
2. Ob ve ze za za jm ov e, de po zit e i s lič no po du ze tn ika u nu ta r g ru pe	11 1	0	0
3. Ob ve ze p re m a d ru štv im a p ov ez an im s ud je luj uć im in te re so m	11 2	0	0
4. su Ob dje ve ze luj za uć za im in jm te ov re e, so de m po zit e i s lič no d ru šta va po ve za nih	11 3	0	0
5. Ob ve ze za za jm ov e, de po zit e i s lič no	11 4	0	0
6. Ob ve ze p re m a b an ka e m a i d ru gim fin an cij sk im in sti tuc ija m a	11 6 5	66 .69 0.0 74 0	21 .79 0.7 19 0
8. 7. Ob Ob ve ve ze ze p za re p m red a d ujm ob av ov lja čim a	11 11 7	21 .73 4.0 54	12 .70 0. 15 8
9. Ob ve ze po vr ije dn os nim pa pir im a	11 8	0	0
1 1 0. 1. Ob Ob ve ze p re m a z ap os do len ino ici m a i s lič a d ja	12 11 0 9	4.9 55 46 .31 .12 8 5	5.8 71 34 .78 .63 9 3
1 2. Ob ve ve ze ze s z a p os no or ez ve e, ud je pr la u r se ez ult atu an av an	12 1	53 .77 4	53 .77 4
1 3. Ob ve ze po os no vi du go tra jn e i m ov ine na m ije nje ne p rod aji	12 2	0	0
1 E) OD 4. Os GO ta ĐE le NO kra P tko LA ro ĆA čn NJ e o E T bv ez RO e ŠK OV A I P RI HO D BU DU ĆE GA	12 3	61 .68 7	44 .89 2
RA ZD OB LJ A
G) F) IZ UK VA UP NB NO ILA – PA NČ SI NI VA ZA (A PI OP SI 06 7+ 09 0+ 09 7+ 10 9+ 12 4) 12 12	12 5 4	1.1 27 10 .52 .86 6.0 3.5 32 61	1.3 57 8.9 .76 54 4. .52 17 2 9

gubitka Račun dobiti i

0 0	0 0	0 0	0 0	07 07 7 6	2. 1. Pr Pr ipis ipis an an a m a i ma an tel jin jim sk om a k (n ap ek ita la m on tro ati lira ce juć em ) in ter es u
0	0	0	0	07 5	XIX . D OB IT ILI GU BIT AK pu RA ZD po OB LJ A (AO P 0 76 +0 77 )
0	0	) 0	an cijs ki izv ješ taj 0	i go diš 07 nji 4 fin	DO 2. DA Gu TA bita K R k ra DG -u zdo (po blja (A nja OP va 07 1-0 du 68 zet ) nik ko ji s as tav lja ko ns oli dir an
0 0	0 0	0 0	0 0	07 07 3 2	XV 1. III. Do DO bit BIT raz IL do I G blja UB (A ITA OP K R 06 AZ 8-0 DO 71 BL ) JA (AO P 0 68 -07 1)
0 0	0 0	0 0	0 0	07 07 1 0	XV 2. II. P Gu OR bita EZ k p NA rije DO op BIT ore (AO ziv an P 0 ja 58 (AO +0 P 0 65 ) 68 )
0	0	0	0	06 9	1. Do bit pri je op ore ziv an ja (AO P 0 68 )
0	0	va nje ) 0	rek inu to po slo 0	ko 06 ji im 8 a p	XV UK I. D UP OB NO PO IT ILI SL GU OV BIT AN AK JE PR (p op IJE un OP jav OR a s EZ am IVA o p NJ od A uze (AO tni P 0 k o 55 bve +0 zn 62 ik ) MS FI-a
0 0	0 0	0 0	0 0	06 06 7 6	2. 1. Gu Do bita bit pre k p kin rek uto inu g p tog os po lov slo an van ja ja za za raz raz do do blje blje (A (A OP OP 06 06 2-0 5-0 65 62 ) )
0	0	0	0	06 5	XV . P OR EZ NA DO BIT PR EK INU TO G P OS LO VA NJ A
0 0	0 0	0 0	0 0	06 06 4 3	2. 1. Gu Do bita bit pre k p kin rek uto inu g p tog os po lov slo an van ja ja pri pri je je op op ore ore ziv ziv an an ja ja
0	0	0	0	06 2	OP OR EZ IVA NJ A (A OP 06 3-0 64 )
		slo va nje )	ma pr ek inu to po	sa mo ak o i	XIV PR EK . D INU OB TO IT ILI PO GU SL BIT OV AK AN PR JE (p EK op INU un TO jav G P a p OS od LO uze VA tni NJ k o A P bve RIJ zn E ika M SF I-a
0	0	-15 ,18 5,8 28	-20 ,21 2,4 73	06 1	2 . G ub ita k ra zdo blja (A OP 05 9-0 55 )
61 61 ,19 ,19 4,9 4,9 20 20	65 65 ,83 ,83 1,2 1,2 86 86	-15 ,18 5,8 28 0	-20 ,21 2,4 73 0	06 05 0 9	XII 1 I. D . D OB ob IT it ra ILI zdo GU blja BIT AK (A OP RA 05 ZD 5-0 OB 59 LJ ) A (AO P 0 55 -05 9)
0	0	0	0	05 8	XII . P OR EZ NA DO BIT
61 ,19 4,9 0	65 ,83 1,2 0	-15 ,18 5,8 28	-20 ,21 2,4 73	05 05 7	2 1 . G . D ob ub ita it p k p rije rije op op ore ore ziv ziv an an ja ja (AO (AO P 0 P 0 53 54 -05 -05 4) 3)
61 ,19 4,9 20 20	65 ,83 1,2 86 86	-15 ,18 5,8 28 0	-20 ,21 2,4 73 0	05 6 5	XI. D OB IT ILI GU BIT AK PR IJE OP OR EZ IVA NJ A (AO P 0 53 -05 4)
14 6,7 44 ,50 8	30 7,2 67 ,87 3	75 ,49 8,1 78	19 6,8 53 ,96 4	05 4	X. UK UP NI RA SH OD I (AO P 0 07 +0 41 +0 51 + 05 2)
20 7,9 39 ,42 8 0	37 3,0 99 ,15 9 0	60 ,31 2,3 50 0	17 6,6 41 ,49 1 0	05 05 3 2	VII IX. U I. U KU DIO PN U I P GU RIH BIT OD KU I OD (AO ZA P 0 JE 01 DN +0 IČK 30 +0 IH 49 PO +0 TH 50 VA ) TA
0	0	0	0	05 1	INT ER ES OM
0	0	0	0	05 0	VII VI. . U U DIO DIO U U GU DO BIT BIT KU I O OD D ZA DR JE UŠ DN TA IČK VA IH PO PO VE TH ZA VA NIH TA SU DJ EL UJ UĆ IM
0	0	0	0	04 9	INT ER ES OM
0	0	0	0	04 8	V. 7. UD Os IO tal U D i fin an OB cijs ITI OD ki r DR as ho UŠ di TA VA PO VE ZA NIH SU DJ EL UJ UĆ IM
0	0	0	0	04 7	6. V rije dn os na us kla đe nja fin an cijs ke im ovi ne (n eto )
18 ,37 2,5 60 0	38 ,64 3,4 65 0	7,6 87 ,36 7 0	7,6 69 ,74 0 8	04 04 6 5	5. 4. Ne Te čaj rea ne lizi ra ran zlik i g e i ub dru ici (ra gi sh ras od ho i) o di d f ina nc ijsk e i mo vin e
6,3 46 ,58 5	15 ,49 3,1 95	4,0 90 ,27 1	12 ,96 7,8 95	04 4	3. Ra sh od i s os no ve ka ma ta i sl ičn i ra sh od i
0	0	0	0	04 3	un 2. T uta eč r g ajn rup e r azl ike i d rug i ra sh od i s po du zet nic im a u nu tar gr up e
61 9,4 72	97 2,7 43	15 4,5 02	17 2,0 81	04 2	1. R as ho di s e os no ve ka ma ta i sl ičn i ra sh od i s po du zet nic im a
25 ,33 8,6 17	55 ,10 9,4 03	11 ,93 2,1 40	20 ,80 9,7 24	04 1	IV. FIN AN CIJ SK I R AS HO DI (AO P 0 42 do 04 8)
0 0	0 0	0 0	0 0	04 03 0 9	1 9. 0. Ne Os tal rea i fin lizi an ran cijs i do ki p bic rih i (p od rih i od i) o d f ina nc ijsk e i mo vin e
0	0	0	0	03 8	8. T eč ajn e r azl ike i o sta li fi na nc ijsk i pr iho di
15 2,8 22 0	20 8,9 95 0	2,8 12 0	6,9 81 0	03 03 7 6	7. 6. Os Pri tal ho i p di rih od od os i s tal os ih d no ug ve otr kam ajn ih f ata ina nc ijsk ih ula ga nja i z ajm ova
0	0	1,0 32 ,66 8	1,0 32 ,66 8	03 5	po du zet nic im a u nu tar gr up e
					un uta 5. T r g eč rup ajn e e r azl ike i o sta li fi na nc ijsk i pr iho di iz o dn os a s
0	0	0	0	03 4	4. Os tal i p rih od i s os no ve kam ata iz od no sa s po du zet nic im a
0	0	0	0	03 3	3. po Pri du ho zet di nic od os im a u tal ih d nu tar ug gr otr up ajn e ih f ina nc ijsk ih ula ga nja i z ajm ova
0	0	0	0	03 2	su dje luju ćim in ter es im a
0	0	0	0	03 1	2. 1. P Pri rih ho od di o i od d u ul lag ag an an ja ja u u u u dje dje le ( le (di dio on nic ice e) ) p dru od šta uze va tni po ka vez un an uta ih r g rup e
15 2,8 22	20 8,9 95	1,0 35 ,48 0	1,0 39 ,64 9	03 0	III. FIN AN CIJ SK I P RIH OD I (AO P 0 31 do 04 0)
20 ,98 9	26 8,5 67	52 ,77 7	83 2,5 29	02 9	8 . O sta li p os lov ni ras ho di
0 0	0 0	0 0	0 0	02 02 8 7	f) D e) Re rug ze a r rvir ez anj erv a z ira a tr nja ošk ov e u ja ms tve nim ro ko vim a
0	0	0	0	02 6	d) Re ze rvir anj a z a tr ošk ov e o bn avl jan ja pri rod nih bo ga tsta va
0	0	0	0	02 5	c) R ez erv ira nja za za po če te s ud sk e s po rov e
0	0	0	0	02 02 4	a) b) Re Re ze ze rvir rvir anj anj a z a z a m a p ore iro vin zn e o e, o bv tpr ez em e nin e i slič ne ob vez
0 0	0 0	0 0	0 0	02 3 2	7 . R eze rvir an ja (AO P 0 23 do 02 8) e
0	0	0	0	02 1	b) kra tko traj ne im ovi ne os im fin an cijs ke im ovi ne
0 0	0 0	0 0	0 0	02 01 0 9	6 . Vr a) ijed du go no traj sn ne a u im sk ovi lađ ne en os ja (AO im fin P 0 an 20 cijs +0 ke 21 im ) ovi ne
6,4 90 ,74 5	16 ,50 0,8 36	4,4 21 ,01 2	14 ,72 9,2 53	01 8	5 . O sta li tr oš kov i
15 ,81 67 6,5 ,57 72 7	42 ,24 19 7,4 3,1 11 03	13 ,23 54 8,3 ,71 09 1	38 ,85 15 7,5 0,4 90 00	01 01 7 6	4 . Am c) D ort op iza rin cija osi na pl ać e
13 2,9 76	37 5,5 90	10 3,7 85	31 0,9 38	01 5	b) Tro šk ovi po rez a i do pri no sa iz p lać a
15 15 ,23 ,43 2,4 2,9 37	41 41 ,24 ,80 0,4 9,1 40	12 12 ,50 ,66 8,8 7,3 79	35 35 ,49 ,95 7,7 9,0 13	01 01 4	3 . Tr a) oš Ne kov to p i os lać ob e i lja na (AO dn ice P 0 14 do 01 6)
34 ,36 5,9 90 01	66 ,95 6,6 33 53	15 ,25 5,7 75 97	41 ,24 0,6 51 29	01 3 2	c) Os tali va njs ki tro šk ovi
0	0	0	0	01 1	b) Tro šk ovi pr od an e r ob e
49 83 ,27 ,64 8,6 4,5 94 95	15 84 1,3 ,37 32 5,8 ,52 70 3	33 17 ,93 ,18 0,7 6,5 68 65	44 85 ,42 ,66 5,1 5,8 88 17	01 00 0 9	2 . M a) ate Tro rija šk lni ovi tro sir šk ovi ovi na (A i m OP ate 01 rija 0 d la o 0 12 )
0	0	0	0	00 8	1. P rom jen e v rije dn os ti z ali ha pr oiz vod nje u tije ku i go tov ih
12 1,4 24 05 0,2 ,89 1	25 2,1 60 58 5,9 ,47 0	63 ,56 19 6,0 ,98 38	17 6,0 50 44 1,1 ,24 0	00 00 7	5 II. P . O OS sta LO li p VN os I R lov AS ni p HO DI rih od (AO i (iz P 0 van 8+ gr 00 up 9+ e) 01 3+ 01 7+ 01 8+ 01 9+ 02 2+ 02 9)
91 0	92 0	3 0	57 0	00 6 5	4 . O sta li p os lov ni p rih od i s po du zet nic im a u nu tar gr up e
0	0	0	0	00 4	3 . P rih od i na te pr me lju up otr eb gr e v up las titih pr oiz vod a, rob e i us lug a
20 7,5 46 ,31 5 0	37 2,2 84 ,17 2 0	59 ,25 6,8 87 0	17 5,1 00 ,68 5 0	00 00 3 2	2 1. P . P rih rih od od i od i od pr od od aje aje (iz s po van du zet nic e) im a u nu tar gr up e
20 7,7 86 ,60 6	37 2,8 90 ,16 4	59 ,27 6,8 70	17 5,6 01 ,84 2	00 1	I. P OS LO VN I P RIH OD I (AO P 0 02 do 00 6)
Tro mj 6 es ečj e	Ku mu 5 lat iv	Tro mj 4 es ečj e	Ku mu 3 lat iv	2	1
raz do blje	Te ku će	pre tho dn e g od ine	Ist o r azd ob lje	oz AO na P ka	Na ziv po zic ije
					Ob ve zn ik: Ta nk er sk a N ex t G en er ati on d. d.
u k un am a				9.2 02	u r az do blj u 0 1.0 1.2 02 2 d o 3 0.0
				IT KA 2	RA ČU N DO BI TI I G UB

0	0	0	0	10 1	2. Pr ipi sa na m an jin sk om (n ek on tro lir aju će m ) i nt er es u
0	0	0	0	10 0	1. Pr ipi sa na im at elj im a ka pit ala m at ice
0	0	0	0	09 9	VI . S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 1 00 +1 01 )
		lid ira ni izv je št aj)	as ta vlj a k on so	uz et nik k oji s	DO DA TA K Izv je št aju o os ta loj sv eo bu hv at no j d ob iti (p op un ja va p od
13 4.0 54 .13 7	20 3.5 46 .26 5	3.9 53 .48 0	13 .57 5.3 23	09 8	VI . S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 0 78 +0 97 )
72 .85 9.2 17	13 7.7 14 .97 9	19 .13 9.3 08	33 .78 7.7 96	09 7	V. 08 N 0+ ET 08 O 7 - OS 08 TA 6 - LA 09 S 6) VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K ( AO P
0	0	0	0	09 6	re kla sif re z n ici rat i u d ob oji it i s li g e o ub ita os k a s je je m og e
0	0	0	0	09 5	9. 8. Po Os ta le sta a d vk ob e k it k oje je m dn og uć e r i n ek las tav ific ke ko ira ti u do bit ili uć g ub ita k
0	0	0	0	09 4	7. ug ov Pr om or a je ne fe r v rije dn os ti t er m ins kih e lem en ata te rm ins kih
0	0	0	0	09 3	6. Pr om je ne fe r v rije dn os ti v re m en sk e v rije dn os ti o pc ije
0	0	0	0	09 2	6. Ud su dje io u o luj uć sta im loj in sv te eo re bu so hv m atn oj do bit i/g ub itk u d ru šta va po ve za nih
0	0	0	0	09 1	5. ino Do ze m bit stv ili g u ub ita k s os no ve u čin ko vit e z aš tite n eto u lag an ja u
0	0	0	0	09 0	4. Do bit ili g ub ita k s os no ve u čin ko vit e z aš tite no vč an ih to ko va
0	0	0	0	08 9	do vri 2. je Do bit dn bit os ak nih ili p g ap ub ira ita p k s o f os er no vr ve ije n dn ak os na ti k dn ro og z o vr sta ed lu no sv va eo nja bu d hv už atn nič u kih
72 .85 9.2 17	13 7.7 14 .97 9	19 .13 9.3 08	33 .78 7.7 96	08 8	1. Te ča jn e r az lik e i z p re ra ču na in oz em no g po slo va nja
72 .85 9.2 17	13 7.7 14 .97 9	19 .13 9.3 08	33 .78 7.7 96	08 7	08 IV . S 8 d ta o 0 vk 95 e ko ) je je m og uć e re kla sif ici ra ti u d ob it i li g ub ita k ( AO P
0	0	0	0	08 6	6. re kla Po sif re z n ici ra a d ne ob it k oji s e o dn os i n a s tav ke ko je n eć e b iti
0	0	0	0	08 5	5. Os ta le sta vk e k oje n eć e b iti re kla sif ici ra ne
0	0	0	0	08 4	4. Ak tua rs ki do bic i/g ub ici p o p lan ov im a d efi nir an ih pr im an ja
0	0	0	0	08 3	3. riz ra ču ika Pr n d om o bv ob je ez ne iti e fe i g ub r v rije itk a k dn oja os ti f s e m ina nc ož ijs e p ke rip o isa bv ez ti p e p ro o f mj er en vr am ije a k dn os re dit ti k no ro g z
0	0	0	0	08 2	do vri 2. je Do bit dn bit os ak nih ili p g ap ub ira ita p k s o f os er no vr ve ije n dn ak os na ti k dn ro og z o vr sta ed lu no sv va eo nja bu vl hv as atn nič u kih
0	0	0	0	08 1	ne 1. m Pr ate om rija je ne lne re im va ov lor ine iza cij sk ih re ze rvi d ug ot raj ne m ate rija lne i
0	0	0	0	08 0	08 III. S 1 d ta o 0 vk e 85 ko ) je ne će b iti re kla sif ici ra ne u do bit ili g ub ita k ( AO P
72 .85 9.2 17	13 7.7 14 .97 9	19 .13 9.3 08	33 .78 7.7 96	07 9	80 II. OS + TA 87 ) LA S VE OB UH VA TN A DO BIT /G UB ITA K PR IJE P OR EZ A (A OP
61 .19 4.9 20	65 .83 1.2 86	-1 5. 18 5.8 28	-2 0.2 12 .47 3	07 8	I. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A
		SF I-a )	nik p rim je ne M	et nik o bv ez	IZV JE ŠT AJ O O ST AL OJ S VE OB UH VA TN OJ D OB ITI (p op un ja va p od uz
6	5	4	3	2	1
Tr om je se čje	Ku m ula tiv	Tr om je se čje	Ku m ula tiv	oz na ka	p oz je
zd ob lje	Te ku će ra	et ho dn e g od ine	Ist o r az do blj e pr	AO P	Na ziv ici
u ku na m a					Ob ve zn ik : T an ke rs ka N ex t G en er at io n d. d.
				09 .2 02 2	u ra zd ob lju 0 1. 01 .2 02 2 do 3 0.
				IT K A	R A Č U N D O B IT I I G U B

u ra zd ob lju	0 1.0 1.2 02	2. do 30 .09 .20 22	u k un am a
Ob ve zn ik: Ta nk er sk a N ex t G Na en ziv er ati on zic d. d.	AO P	ine
po 1 ije	oz na 2 ka	Ist o r az do blj e p 3 ret ho dn e g od	Te ku će ra 4 zd ob lje
No vč an i to ko vi od po slo vn ih ak tiv no st i
2. 1. Us Do bit kla pr đe ije nja op (A ore OP ziv 00 an 3 d ja o 0 10 ):	00 00 2 1	-20 59 .34 .21 3.0 2.4 56 73	97 65 .14 .83 7.8 1.2 86 19
b) a) A D mo ob ici rtiz i g ac ub ija ici od pr od aje i v rije dn os na us kla đe nja du go tra jn e	00 00 4 3	38 .85 7.5 90 0	42 .24 7.4 11 0
c) vrij ma D ed ter ob no ija ici sn lne i g o u i ub sk ici lađ od en pr je od aje i n ere ali zir an i d ob ici i g ub ici i	00 5	0	0
d) P rih od i o d k am ata i d ivi de nd i	00 6	-6 .98 1	-20 8.9 95
f) e) Re R as ze ho rvi di ran od ja ka ma ta	00 00 8 7	12 .96 7.8 95 0	16 .46 5.9 38 0
h) g) do O Te bi tke sta čaj i g la ne us ub ra kla itk zli e đe ke nja (n za ere ne ali zir no an vč e) an e t ran sa kc ije i n ere ali zir an e	01 00 0 9	-1 8.5 .03 57 2.6 .22 68 0	38 .64 3.4 65 0
ra I. dn Po om ve ća ka nje pit ili alu sm (AO an P 0 jen 01 je +0 no 02 vč ) an ih to ko va pr ije pr om jen a u	01 1	39 .13 0.5 83	16 2.9 79 .10 5
3. Pro mj en e u ra dn om ka pit alu (A OP 01 3 d o 0 16 )	01 2	-4 .17 8.9 05	-42 .92 1.1 61
b) a) P P ov ov eć eć an an je je ili ili sm sm an an je je nje nje kr kr atk atk oro otr ajn čn ih ih ob tra ve za živ an ja	01 01 4 3	-6 7.2 .93 25 4.7 .80 77 7	-2 -1 1.6 1.4 21 23 .81 .41 8 6
c) P ov eć an je ili sm an je nje za lih a po	01 5	-4 .46 9.9 35	-9 .87 5.9 27
d) II. No O sta va c i la z p po os ve ća lov nja an ili ja sm (AO an P 0 je 11 nja +0 ra 12 dn ) og ka pit ala	01 01 7 6	34 .95 1.6 78 0	12 0.0 57 .94 4 0
4. 5. Pla No vča će ni ni po izd rez ac na i za do ka bit ma te	01 01 9 8	-12 .46 7.4 13 0	-15 .53 4.6 71 0
do A) N 01 ET 9) O NO VČ AN I T OK OV I O D P OS LO VN IH AK TIV NO ST I (AO P 0 17	02 0	22 .48 4.2 65	10 4.5 23 .27 3
No vč an i to ko vi od in ve st ici jsk ih ak tiv no st i
im 1. No ov ine vča ni pri mi ci od pr od aje du go tra jne m ate rija lne i n em ate rija lne	02 1	0	0
2. 3. No No vča vča ni ni pri pri mi mi ci ci od od ka pr od ma aje ta fin an cij sk ih ins tru me na ta	02 02 3 2	7.8 28 0	21 2.3 62 0
4. No vča ni pri mi ci od di vid en di	02 4	0	0
6. 5. Os No tal va ča i n ni ov ča pri ni mi pri ci s o mi ci sn od ov in e p ve ov sti rat cij a d sk ih an ak ih tiv zaj no mo sti va i š ted nih ul og a	02 02 6 5	0 0	0 0
02 III. 6) Uk up no no vč an i p rim ici od in ve st ici jsk ih ak tiv no st i (AO P 0 21 do	02 7	7.8 28	21 2.3 62
im 1. No ov ine vča ni izd ac i za ku pn ju du go tra jne m ate rija lne i n em ate rija lne	02 8	-24 .08 6.2 63	-2 .18 8.0 67
2. 3. No No va vča ča ni ni izd izd ac ac i za i s st os jec no an ve je da fin nih an za cij jm sk ov ih a i ins št tru ed me nih na ul ta og a z a	03 02 0 9	0 0	0 0
4. 5. Os Stj ec tal an i n je ov ča ov isn ni izd og ac dr i o uš d i tva nv , u es ma tic nje ijs kih no ak za tiv st no eč sti en i n ov ac	03 03 2 1	0 0	0 0
03 IV. U 2) ku pn o n ov ča ni izd ac i o d i nv es tic ijs kih ak tiv no st i (AO P 0 28 do	03 3	-24 .08 6.2 63	-2 .18 8.0 67
02 B) 7+ NE 03 TO 3) N OV ČA NI TO KO VI OD IN VE ST ICI JS KIH A KT IVN OS TI (AO P	03 4	-24 .07 8.4 35	-1 .97 5.7 05
1. No No vč an vča i to ni ko pri vi mi od ci fin od po an cij ve ća sk nja ih ak te tiv me no ljn st og i (u pis an og ) k ap ita la	03 5	0	0
2. ins No tru vča me ni na pri ta mi ci od izd av an ja vla sn ičk ih i d už nič kih fin an cij sk ih	03 6	0	0
4. 3. Os No tal vča i n ni ov pri ča mi ni ci pri od mi gl ci av od nic fin e k an red cij sk ita ih , p ak oz ajm tiv no ica sti i d rug ih po su db i	03 03 8 7	52 1.9 18 .60 3 0	47 1.4 55 .49 2 0
03 V. 8) Uk up no no vč an i p rim ici od fin an cij sk ih ak tiv no st i (AO P 0 35 do	03 9	52 1.9 18 .60 3	47 1.4 55 .49 2
po 1. No su db vča i i ni du izd žn ac ičk i za ih ot fin pla an cij tu sk gla ih vn ins ice tru kr me ed na ita , p ta oz ajm ica i d rug ih	04 0	-5 13 .87 6.5 89	-5 14 .68 7.3 77
2. 3. No No vča vča ni ni izd izd ac ac i za i za fin is pla an cij tu sk div i n ide aja nd m i	04 04 2 1	0 0	0 0
4. (up No isa vča no ni g) izd ka ac pit i za ala ot ku p v las titi h d ion ica i s ma nje nje te me ljn og	04 3	-63 .55 3	0
VI 5. . U Os ku tal pn i n o n ov ča ov ni ča izd ni ac izd i o ac d f i o ina d f nc ina ijs nc kih ijs ak kih tiv ak no tiv sti no st i (AO P 0 40 do	04 4	0	0
04 4)	04 5	-5 13 .94 0.1 42	-5 14 .68 7.3 77
03 C) N 9+ ET 04 O 5) NO VČ AN I T OK OV I O D F INA NC IJS KIH A KT IVN OS TI (AO P	04 6	7.9 78 .46 1	-43 .23 1.8 85
1. Ne rea lizi ran e t eč ajn e r az lik e p o n ov cu i n ov ča nim ek viv ale nti ma	04 7	2.2 62 .46 9	6.5 14 .40 0
02 D) 0+ NE 03 TO 4+ P 04 OV 6+ EĆ 04 AN 7) JE IL I S MA NJ EN JE N OV ČA NN IH TO KO VA (AO P	04 8	8.6 46 .76 0	65 .83 0.0 83
F) E) NO NO VA VA C I C I N N OV OV ČA ČA NI NI EK EK VIV VIV AL AL EN EN TI TI NA NA K P RA OČ JU ET RA KU RA ZD OB ZD LJ OB A LJ (AO A P	04 9	34 .80 3.9 34	55 .43 2.5 30
04 8+ 04 9)	05 0	43 .45 0.6 94	12 1.2 62 .61 3

TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE Izvještaj o promjenama kapitala

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
za razdoblje od 01.01.2022 do 30.09.2022																		u kunama
									Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Ostale rezerve fer vrijednosti	Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18 (3 do 6 - 7 + 8 do 17)	19	20 (18+19)
Prethodno razdoblje
1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine	01	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 55.000.000	0		0 0	0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
2. Promjene računovodstvenih politika	02	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	03	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno) (AOP 01 do 03)	04	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 55.000.000	0		0 0	0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
5. Dobit/gubitak razdoblja	05	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	-20.212.473	-20.212.473	0	-20.212.473
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	06	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	33.787.796	0	0	33.787.796	0	33.787.796
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	07	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	08	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	09	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	10	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	11	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	12	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	13	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	14	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	15	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	16	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	17	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	18	0	0	0	63.553	63.553		0 0	0		0 0	0	0	0	-63.553	0	-63.553	0	-63.553
19. Uplate članova/dioničara	19	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	20	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	21	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu	22	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	23	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne godine (04 do 23) DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)	24	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650		0 55.000.000	0		0 0	0	0	-9.691.917	56.701.883	-20.212.473	592.008.969	0	592.008.969

I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14)	25	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	33.787.796	0	0	33.787.796	0	33.787.796
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG RAZDOBLJA (AOP 05+25)	26	0	0	0		0 0		0 0	0		0 0	0	0	33.787.796	0	-20.212.473	13.575.323	0	13.575.323
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 23)	27	0	0	0	63.553	63.553		0 0	0		0 0	0	0	0	-63.553	0	-63.553	0	-63.553

TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE Izvještaj o promjenama kapitala

Tekuće razdoblje
1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine	28	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650 0	55.000.000 0	0	0	0	0	13.365.296	-30.286.941	0	548.289.831	0	548.289.831
2. Promjene računovodstvenih politika	29	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	30	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP 28 do 30)	31	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650 0	55.000.000 0	0	0	0	0	13.365.296	-30.286.941	0	548.289.831	0	548.289.831
5. Dobit/gubitak razdoblja	32	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	65.831.286	65.831.286	0	65.831.286
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	33	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	137.714.979	0	0	137.714.979	0	137.714.979
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	34	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	35	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	36	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	37	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	38	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	39	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	40	0	-30.286.941	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	30.286.941	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	41	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	42	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	43	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	44	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	45	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
19. Uplate članova/dioničara	46	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	47	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	48	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos po godišnjem rasporedu	49	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	50	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 31 do 50)	51	436.667.250	38.139.035	5.118.250	1.641.650	1.641.650 0	55.000.000 0	0	0	0	0	151.080.275	0	65.831.286	751.836.096	0	751.836.096
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 33 do 41)	52	0	-30.286.941	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	137.714.979	30.286.941	0	137.714.979	0	137.714.979
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 32 + 52)	53	0	-30.286.941	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	137.714.979	30.286.941	65.831.286	203.546.265	0	203.546.265
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50)	54	0	0	0	0	0 0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

OSNOVNI PODACI

Tankerska Next Generation d.d. je brodarsko dioničko društvo, osnovano u Republici Hrvatskoj i upisano u Sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru pod matičnim brojem subjekta MBS 110046753, OIB 30312968003. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.

Članovi Uprave:

• John Karavanić, jedini član

Od 1. siječnja 2022. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora su kako slijedi:

Ivica Pijaca, predsjednik
Mario Pavić, zamjenik
Nikola Koščica, član
Joško Miliša, član
Dalibor Fell, član

Na dan 30. rujna 2022. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu je 50 HRK.

Vlasnička struktura Tankerske Next Generation d.d. na dan 30. rujna 2022. godine bila je kako slijedi:

	Broj dionica	Vlasnički udio %
Tankerska plovidba d.d.	7.983.550	91,41
Zagrebačka banka	120.000	1,37
	601.476	6,90
Ostali institucionalni i privatni investitori	28.319	0,32
Vlastite dionice
	8.733.345	100,00

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. rujna 2022. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.

RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:

1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2021. godine.

PROMJENE U IZVJEŠTAJU O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I POSLOVNIM REZULTATIMA ZA IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

Poslovni događaji koji su značajni za razumijevanje promjena u izvještaju o financijskom položaju (bilanca) i ostvarenih poslovnih rezultata za izvještajno razdoblje (račun dobiti i gubitka) u odnosu na zadnju poslovnu godinu opisani su u izvješću Uprave koji je prilog ovim financijskim izvještajima.

PRIHODI I RASHODI IZUZETNE VELIČINE ILI POJAVE

Sve značajnije promjene u prihodima i rashodima Društva navedene su u izvješću Uprave koji je prilog ovim financijskim izvještajima.

ZADUŽENJA

Iznos kredita i ostalih posudbi Društva detaljnije je opisan i prikazan u izvješću Uprave koji je prilog ovim financijskim izvještajima

ZAPOSLENI

Na dan 30. rujna 2022. godine u Društvu je bilo zaposleno 140 osoba.

ZARADA PO DIONICI

ZARADA PO DIONICI	Razdoblje 1.1 .- 30.09.2021.	Razdoblje 1.1 .- 30.09.2022.
Neto (gubitak) / dobit dioničarima	(HRK 20.212.473)	HRK 65.831.286
Prosječno ponderirani broj dionica	8.705.549	8.705.549
Osnovni (gubitak) / zarada po dionici	(HRK 2,32)	HRK 7,56

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica.

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2022. GODINE

ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA	Razdoblje 1.1.-30.09.2021.	Razdoblje 1.1.-30.09.2022.
Prodaja povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Kupnja od povezanih društava	HRK 12.637.727	HRK 15.674.527
Potraživanja od povezanih društava	HRK 0	HRK 0
Obveze prema povezanim društvima	HRK 5.351.922	HRK 4.778.472
Dani krediti povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Primljeni krediti od povezanih društava	HRK 28.919.596	HRK 0

ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nije bilo događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 30. rujna 2022. godine.

OSTALE OBJAVE

Ostale objave vezane uz razumijevanje i interpretaciju ovih izvještaja su navedene u sklopu izvješća Uprave koji je prilog ovim financijskim izvještajima.

Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2022. do 30. rujna 2022., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.

Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2022. do 30. rujna 2022. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.

Zadar, 28. listopada 2022. godine

John Karavanić, član Uprave

Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.

Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.

Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.

Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.

Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.

Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.

Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.

TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.

TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.

TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.

Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.

Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.

Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.

Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.

Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):

Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).

Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.

Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:

• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.

• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.

Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:

Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i

Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".

Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.

Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.

Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

	Brodarski ugovor na vrijeme	Brodarski ugovor na putovanje
Tipična duljina odgovora	1-5 godina	Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje
Baza za vozarinu (1)	Dnevno	Varira
Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Provizije (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Veći troškovi povezani s putovanjem (2)	Klijent plaća	Grupa plaća
Manji troškovi povezani s putovanjem (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Operativni troškovi brodova (2)	Grupa plaća	Grupa plaća

(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja

(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod

(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja

Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.

Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.

Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.

Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.

Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.

Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.

Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.

Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.

Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.

Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.

Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.

Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.

U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.

Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.

Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.

Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.

Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.

Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.

Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.

Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.

Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.

Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.