Tankerska Next Generation d.d.

Quarterly Report • Apr 29, 2022

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Sadržaj Komentar Uprave

	2
Uvjeti poslovanja	4
Rezultati razdoblja	9
Operativni podaci flote	12
Sažetak financijske pozicije	15
Upravljanje rizicima	24
Nerevidirani financijski izvještaji	27
Bilješke uz financijske izvještaje	37
Bitni pojmovi i koncepti	40
Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave	47
Kontakt	48

Rezultati Q1 2022

Prihodi brodova 11,8 mil. USD

EBITDA 3,4 mil. USD

EBIT 1,5 mil. USD

Neto dobit (0,2) mil. USD

TCE NETO 13.549 USD/dan

OPEX 6.828 USD/dan Čak i prije pokretanja ruske vojne mašinerije; mnoštvo je makroekonomskih izazova napadalo, oblikovalo i transformiralo globalno tržište pomorskog prometa. Brojne operativne složenosti s kojima smo se susretali u posljednjih nekoliko godina još uvijek predstavljaju prepreke koje moramo prevladati, ali najnovija neće izostati ni u povijesnim knjigama.

Javno obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina o "događajima u Ukrajini" 21. veljače 2022. emitirano je diljem svijeta i zasigurno je označilo prekretnicu u povijesti. Nakon ovog prelomnog trenutka, sve druge do tada aktualne i značajne aktivnosti bilo koje naravi od početka prvog tromjesečja padaju u drugi plan, te bismo ih mogli skromno okarakterizirati kao zastarjelim i pomalo banalnim.

Najava da će ruska vlada priznati ukrajinske separatističke regije Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike kao neovisne bila je samo uvod u ono što će uslijediti. Nakon obraćanja javnosti koje je označilo značajnu eskalaciju rusko-ukrajinske krize, uslijedio je govor u kojem je tri dana kasnije proglašena "specijalna vojna operacija" u Ukrajini. Izjave ovog razmjera ne ostavljaju netaknutim niti jedan element svakodnevnog života što zasigurno ne bi isključilo ni ionako izazovno stanje globalnog pomorstva.

Ukrajinska kriza povećava poremećaje u globalnoj logistici i distribucijskim lancima, te pridonosi već povišenim razinama kašnjenja u globalnoj transportnoj mreži.

Zabrinutost nije ograničena samo na tankerske brodare. Slobodni kapaciteti brodova za rasuti teret, koji čekaju u lukama ili oko njih povećali su se te poremetili lance opskrbe. Cijene pogonskog goriva su ozbiljno pogođene i danas su otprilike dvostruko veće od prosjeka pet godina prije Covida. Više cijene pogonskog goriva dakako utječu i na troškove prijevoza za sve brodove pa i na sve vrste prijevoza.

Ključna briga tijekom ratova ili štoviše ključni alat u tim okolnostima, je opskrba energijom. Tankeri su sada dužni prevoziti terete kako bi zamijenili iste koji bi se u normalnim okolnostima transportirali iz Rusije ili Ukrajine na kraće dionice ili naftovodima. U svjetlu sve veće zabrinutosti zbog posljedica rata, UN je pozvao zemlje da zajedno pristupe stolu kako bi se usredotočile na globalna pitanja u vezi hrane, energije i financija.

Cijena kapitala raste što će utjecati na globalno gospodarstvo, i dok je američka vlada poduzela svoje prve monetarne mjere u post-pandemijskoj ekonomiji, u očekivanju inflacije, izgledi za recesiju postaju više nego vjerojatni.

Uzimajući u obzir ukrajinsku krizu; svijet nakon pandemije s izvješćima o mjestimičnim izbijanjima COVID-a koji se pojavljuju diljem svijeta; Kinu sa gospodarstvom koje će se ove godine boriti za rast od 5% prema analitičarima; postaje jasno da će globalizacija putovati sporednim kolosijekom zbog gore navedenog.

Čimbenici koji su odigrali važnu ulogu u operativnim rezultatima Tankerske Next Generation u Q1:

• Izuzetno visoki troškovi pogonskog goriva
• Relativno visoka izloženost niskim razinama spot tržišta sve do konca veljače
• Kontinuirano visoki troškovi repatrijacije
• Značajan oporavak spot tržišta pred kraj tromjesečja
• Osigurano 4-godišnje zaposlenje na 16.000 USD počevši od ožujka

Kontejneri i dalje posluju izvan svih usporedivih mjerila s visokim vozarinama koje su i dalje znatno više od dugogodišnjeg prosjeka, a kraj im se ne nazire. Stvari bi se, naravno, na kraju mogle usporiti, ali činjenica je da su knjige narudžbi u brodogradilištima već dugo zasićene ugovorima o novogradnjama. Dugoročno gledano sve ovo pogoduje i tankerskoj industriji budući da postoji ograničena dostupnost slobodnih navoza za novogradnje u brodogradilištima čime se štiti mogućnost od pretjeranih, novih narudžbi tankera.

Brodovi za rasuti teret već neko vrijeme ostaju u vrlo komfornoj poziciji, što uvelike ovisi o veličini odnosno kapacitetu broda. Ovaj sektor ostaje ponešto izvan ravnoteže zbog uzdrmanih trgovačkih ruta, ali ne u istoj mjeri kao tankeri. Tu bi također mogli vidjeti povećanje tonske milje pod uvjetom da alternativni izvori dobave roba uopće uspiju isporučiti nedostajuće količine.

Ukupni visoki troškovi pogonskog goriva, koja se odražavaju i na brzinu plovidbe, uz stalne zastoje u lukama, su i dalje važan čimbenik ponude brodarskih kapaciteta u jednadžbi. U nastojanju da osigura dugoročno poslovanje i izolira se od volatilnog spot tržišta, Tankerska Next Generation je osigurala 4-godišnji najam za svoj ECO tanker Dalmacija globalnoj energetskoj i robnoj tvrtki za približno 16.000 USD dnevno u ugovoru koji predstavlja strateški koncept Društva usmjeren na osiguranje snažne bilance i stabilnog novčanog tijeka.

Dodatna zadaća i zabrinutost u Društvu ostaju izazovi kojim se suočavamo kroz poteškoće u zapošljavanju i repatrijaciju "naših" ukrajinskih pomoraca; nacije koja je još naglašenije od početka pandemije postala okosnica ponude radne snage. Naime, Rusija i Ukrajina nude dva najizdašnija izvora ljudskih potencijala po pitanju časnika i ostale posade.

John Karavanić, član Uprave

Globalni uvjeti poslovanja

Nakon završetka hladnog rata, zapadne vlade, njihovi kreatori vanjske politike i multinacionalne tvrtke vjerovali su da će izgradnja jačih globalnih veza dovesti do veće političke i ekonomske stabilnosti. Kriza u Ukrajini, pandemija i Kina guraju svijet u suprotnom smjeru, forsirajući obrnute tendencije preko noći i gurajući misli o globalizaciji u drugi plan. Važni dijelovi integriranog gospodarstva su u pitanju, no američke i europske izvršne naredbe i direktive sada uključuju sankcije kako bi se rusko gospodarstvo, 11. po veličini u svijetu, izoliralo od globalne trgovine, dok su zapadne tvrtke masovno prekinule svoje poslovanje u Rusiji dobrovoljno ili pod pritiskom svojih dionika primjenom "samosankcioniranja".

Zapadni dužnosnici i uprave kompanija također se premišljaju o tome kako redefinirati poslovanje i o opsegu poslovanja s Kinom, drugom po veličini svjetskom ekonomijom. Prema riječima stručnjaka, cijene energenata nastavit će rasti usred krize u Ukrajini kako se sankcije budu pooštravale i kako potražnja bude nadmašivala ponudu, što dovodi europska gospodarstva u nezavidnu poziciju.

Kao dio protumjere, predsjednik Biden najavio je da će Sjedinjene Države osloboditi više od 180 milijuna barela nafte iz svojih strateških rezervi nafte tijekom sljedećih šest mjeseci, s ciljem snižavanja cijena goriva u SAD-u i u određenoj mjeri, smanjivanje pritiska na europsko tržište naftnih proizvoda.

Situacija bi se istovremeno mogla pokazati politički delikatna za američkog predsjednika, koji se kandidirao za dužnost obećavajući da će odmaknuti Sjedinjene Države od fosilnih goriva, ali se sada suočava s naglim porastom cijena goriva usred rastuće inflacije u SAD-u.

Globalne zalihe

Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, izvozi 5 milijuna barela sirove nafte dnevno, ili oko 12 posto globalnog tržišta, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA). Oko 60 posto ruske nafte ide u Europu, a 20 posto u Kinu, kaže IEA.

Sjedinjene Države i njihovi partneri blokirali su Rusiju iz većeg dijela međunarodnog financijskog sustava zabranom transakcija s ruskom središnjom bankom. Također su odsjekli Rusiju od globalnog sustava bankovnih poruka zvanog SWIFT, zamrznuli imovinu ruskih čelnika i oligarha i zabranili izvoz napredne tehnologije iz Sjedinjenih Država i drugih zemalja u Rusiju. Rusija je odgovorila vlastitim zabranama izvoza hrane i drugih roba.

Procjenjuje se da će sankcije i odluke privatnog sektora da ne kupuje od Rusije skinuti sa svjetskog tržišta 2,85 milijuna barela ruske nafte dnevno.

U SAD-u je, s druge strane, većina proizvođača je već zaključila dugoročne planove proizvodnje, a industrija se još uvijek oporavlja od pada cijena nafte iz 2020. uzrokovane pandemijom COVID-19 koja ograničava fleksibilnost proizvodnje.

Zemlje OPEC-a drže se smanjenja proizvodnje kao odgovor na usporavanje zbog pandemije i predane su svom teškom izborenom sporazumu iz 2021. koji zahtijeva povećanje ponude za 400.000 barela mjesečno.

PREDVIĐANJE SVJETSKE EKONOMIJE TRAVANJ 2022.

IEA, Travanj 2022. OPEC, Travanj 2022. Clarkson, Travanj 2022. IMF, Travanj 2022.

Kina

Izrazito usporavanje kineskog gospodarstva bacilo je dodatnu sjenu na izglede za ovogodišnji rast, koji je već započeo epidemiološkim ograničenjima i situacijom u Ukrajini. Prema Državnom zavodu za statistiku u Sjedinjenim Državama, drugi najveći svjetski BDP porastao je 4,8 posto na godišnjoj razini u prvom tromjesečju. (To je nešto bolji rezultat od očekivanja ekonomista koji su očekivali rast od 4,4 posto i zamjetno ubrzanje u odnosu na 4 posto u četvrtom tromjesečju 2021. godine.)

Štoviše, namjera vlade u Pekingu da zaustavi širenje oboljelih od COVID-19 dovela je do zatvaranja mnogih tvornica, što se već osjeća u brojnim globalnim lancima opskrbe.

Tankeri

U drugom tromjesečju 2020. ogroman višak ponude sirove nafte koja se morala skladištiti u tankerima, omogućila je kratkoročni skok vozarina. Od tada pa sve do događaja u Ukrajini, tržište je uglavnom bilo ne inspirativno, uglavnom kao rezultat negativnog utjecaja pandemije na gospodarstva, što se također odrazilo na potražnju za naftom.

Tankerske vozarine su pretrpjele pad u prvoj polovici prvog tromjesečja što je, jednostavno govoreći, nastavak viđenog s kraja prošle godine. Visoka razina nedaća i neizvjesnosti koja je izazvala šokove ponude i potražnje na naftnim tržištima nakon ruske invazije u drugoj polovici veljače donijela je novu dinamiku posve različitu od scenarija koje smo viđali posljednjih godina i ne čini se da će se situacija smiriti u dogledno vrijeme. Predstojeći značajni izazovi koje je potaknuo ruski vojni pothvat usmjeren na neovisnu, ali ne samodostatnu Ukrajinu, bit će teško prevladati s vremenom, budući da ove promjene moraju postati strukturalne.

Međutim, sektor je rezistentan, a brodovlasnici su se navikli prilagođavati promjenjivim okolnostima. Tijekom posljednje četiri godine, vozarine na tržištu tankera su jako oscilirale, u rasponu od izvanredno visokih krajem 2019. i početkom 2020. do najnižih od sredine 2020. godine. Skokovi vozarina za tankere za prijevoz sirove nafte posebno su potaknuti geopolitičkim događajima, američkim sankcijama u određenim zemljama i tvrtkama, pomorskim blokadama i neobičnim poremećajima poput onog uzrokovanim nasukanjem u Sueskom kanalu koji je trajao "samo" oko šest dana.

Kao jedna od najprometnijih svjetskih trgovačkih ruta, opstrukcija kanala imala je značajan negativan utjecaj na trgovinu između Europe, Azije i Bliskog istoka. Ti su se događaji dogodili na tržištu tankera koje je već bilo napregnuto zbog rastuće tonske milje i koje se bavilo neizvjesnošću oko provedbe IMO 2020. Dvadeset osmog ožujka 2021. najmanje 369 brodova stajalo je u redu za prolazak kroz kanal. To je spriječilo trgovinu u vrijednosti od 9,6 milijardi američkih dolara. Za usporedbu, jedan od globalnih lidera u pomorskom transportu fosilnih goriva, najveća ruska brodarska kompanija, Sovcomflot, kao tvrtka sastoji se od oko 145 plovila, a sva su od kraja veljače pod sankcijama od strane zapadnih ekonomija bez izgleda za skorim popuštanjem.

Iran bi mogao biti održiva alternativa za opskrbu više nafte na svjetskom tržištu, ako SAD ukinu sankcije na izvoz nafte iz zemlje. Nuklearni pregovori sa SAD-om navodno dobro napreduju, sankcije bi mogle biti ukinute ranije nego što se očekivalo. Iako će trebati mjesecima da se proizvodnja u potpunosti poveća, Iran ima dovoljno sirove nafte na zalihama za značajniju opskrbu svjetskog tržištu. Procjene se uvelike razlikuju, međutim spominje se od 60 do 100 milijuna barela koji bi se mogli izvesti ubrzo nakon ukidanja sankcija.

Iako je 2021. još uvijek bila godina negativnog predznaka za tankere, nada je bila da bi 2022. mogla biti godina oporavka, ali iz pogrešnih pretpostavki. Ovaj potencijalni dobitak za tankere dolazi sa visokom cijenom.

NY Times, Travanj 2022. National Bureau of Statistics, Travanj 2022. Allied, Travanj 2022. Hellenic Shipping News, Travanj 2022.

Produkt tankeri

Kada je pandemija Covid-19 izbila u Kini, početna reakcija na tržištu tankera bila je razumljivo negativna.

Iako pandemija još nije izbrisana, mnoge (uglavnom zapadne) zemlje cijepile su veliki dio svoje populacije i uče živjeti s virusom. Gospodarstva su se počela otvarati, a potražnja za naftom gotovo se oporavila na razinu iz 2019. godine.

Oporavak od Covid-19 i dalje teče uzvodno s mnogim regijama koje se još bore vratiti na razine potrošnje goriva prije pandemije. Utjecaj Omicrona na trendove mobilnosti stanovništva je bio različit i ostaje pokretna meta.

Rast tonskih milja za tankere proizvoda procjenjuje se na oko 4% ove godine u odnosu na rast flote od 2% za kombinirano MR, LR1 i LR2 tankere. Međutim, prema jednoj norveškoj brokerskoj kući, oporavak će biti ograničen velikim programima novogradnji drugih tankerskih novogradnji koji mogu inicijalno i kratko trajno konkurirati produkt tankerima (Aframax i Suezmax tankeri) zajedno sa ostatkom neisporučene produkt tonaže iz prethodnih godina.

Eco MR segment je tijekom siječnja bio superiorniji na tržištu spot vozarinama od svojih "većih sestara" s atlantskom triangulacijom koja je dosegla ne baš nadahnjujuće brojke oko USD 12-15,000.00 na dan a transpacifički prosjek u je bio nešto iznad USD 10.000 dnevno.

Analitičari procjenjuju da će se potražnja za mlaznim gorivom u potpunosti normalizirati za dvije godine. Međutim, kako rizici povezani s Covid-19 opadaju, a zemlje oživljavaju svoje turističke sektore, niža ograničenja na međunarodna kretanja i nagomilana potražnja za putovanjima mogli bi dovesti do iznenađenja potražnje za mlaznim gorivom, s dodatnom potrebom za prijevozom na dužim dionicama. Zalihe dizela trenutno su na višegodišnjem sezonskom minimumu u SAD-u i Singapuru.

Zarada od triangulacije u Atlantiku utrostručila se tijekom prošlog mjeseca kako bi dosegnula USD 20.000 dnevno unatoč skupljim cijenama goriva, potaknutim snažnim američkim tržištima. Za razliku od toga, kratke dionice iz baltičke regije su nevjerojatno porasle, za one koji sudjeluju, s povratnom zaradom koja je tada bila na razini od USD 50.000 po danu. Zarade istočno od Sueza također su porasle, i još su u stabilnom porastu.

Ruski izvoz nafte i rafiniranih proizvoda poremećen je na nekoliko načina. Trgovina naftom općenito se oslanja na pristup američkim dolarima, financiranju trgovine i međunarodnim platnim sustavima (SWIFT). Nametnute financijske sankcije sve više ograničavaju pristup sva tri elementa. Ovim se sankcijama može doskočiti, kao što su korištenje transakcija koje nisu u USD, korištenje trećih strana i prelaz na alternativne sustave plaćanja.

Cijene čelika rashodovanih brodova nastavljaju rasti i nikako se ne smiju odbaciti kao čimbenik koji može djelovati na tržištu tankera, s najnovijim cijenama čelika za rashodovane tankere koje trenutno prelaze 720 USD/ldt u Pakistanu/Indiji. Brojevi koji nisu viđeni od 2008.

Zaključno, izgledi na tržištu tankerskih brodova bit će, među ostalim, uravnoteženi ukupnim potrebama za pomorskim prijevozom, koji su potencijalno u padu zbog izražene slabe potražnje potrošača, s druge strane suočeni s dužim tonskim miljama stvorenim remetilačkim, politički sankcioniranim, rekonstruiranim (privremeno ili trajno) pomorskim putevima.

Ovo su pretpostavke za strukturno drugačije, ali potencijalno iznimno zanimljivo tržište tankera 2023/24.

Baltic Clean Tanker Index - BCTI

Baltic Exchange, Travanj 2022. Steem1960, Travanj 2022. Reuters, travanj 2022.

MR produkt tanker flota

Flota produkt tankera u 2021. godini rasla je za 1,33%, što predstavlja usporavanje u odnosu na 2020. i 2019. godinu kada je rast iznosio 3,3% odnosno 3,6% i time stvara potencijalni dugoročni pozitivni utjecaj na tržište produkt tankera.

Flota produkt tankera u prva 3 mjeseca 2022. godine rasla je za 0,04%. Tijekom prva tri mjeseca 2022. rashodovano je 17 tankera što čini 0,64% ukupne flote.

Do 31. ožujka 2022. zabilježena je isporuka 19 novogradnji, a očekuje se isporuka još 89 novogradnji do kraja godine.

MR knjiga narudžbi na početku godine

K RATAK PREGLED			(MR 25-59,999 DWT)
Ključni podaci flote		Promjene u 2022.
na 1. travnja 2022. godine U eksploataciji: ukupne tonaže: godišnji rast do 1.travnja '22: Stariji preko 20 godina: ukupne tonaže: u postotku flote: Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote:	2.663 tankera 117.509.893 dwt 0,04 % 287 tankera 11.559.630 dwt 10,78 % 160 tankera 7.139.690 dwt 6,01 %	do 1. travnja 2022. godine Isporuke: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u ožujku '22: Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u ožujku '22:	19 tankera 891.005 dwt 0,71 % 7 tankera 4 tankera 200.000 dwt 0,15 % 3 tankera
Preostale isporuke za 2022.		Rashodovano: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u ožujku '22:	17 tankera 696,526 dwt 0,64 % 4 tankera
Od 1. travnja 2022. godine
Planirano:	89 tankera
Ukupne tonaže: u postotku flote:	3.972.871 dwt 3,34 %		Allied, Travanj 2022.

Rezultati

			HRK 000		USD 000
SAŽETAK PRIHODA I DOBITI	Q4 2020	Q1 2021	Q4 2021	Q1 2022	Q4 2020	Q1 2021	Q4 2021	Q1 2022
Prihodi brodova	51.244	50.020	78.768	78.840	8.050	8.018	11.915	11.762
EBITDA	11.212	8.165	20.730	22.409	1.766	1.348	3.095	3.373
EBIT	(57.748)		(4.600) (58.623)	9.546	(9.405)	(674)	(8.868)	1.473
Neto dobit	(62.509)		(9.463) (66.777)	(1.454)	(10.167)	(1.446)	(10.073)	(159)

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE

Prihodi brodova u prvom tromjesečju 2022. godine iznose 78,8 mil. HRK (11,8 mil. USD), što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2021. godine kada su iznosili 50.0 mil. HRK (8.0 mil. USD).

Ovo povećanje dolazi kao posljedica izostanka neprihodovnih dana u prvom tromjesečju 2022. koji su u istom razdoblju prošle godine moderirali rezultat zbog petogodišnjeg ciklusa remonta za m/t Pag završenog tijekom siječnja 2021. i "offhire" dana zabilježenih zbog otežanih uvjeta u kojima se provode smjene posade tijekom pandemije COVID-19. Ipak, presudan utjecaj na ovo povećanje imaju više vozarine na "spot" tržištu zabilježene u prvom tromjesečju 2022. godine, za razliku od istog kvartala prethodne godini kada su zabilježene rekordno niske "spot" vozarine.

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 29,9 mil. HRK (4,5 mil. USD) u prvom kvartalu 2022. godine, dok su u istom kvartalu 2021. godine iznosili 16,2 mil. HRK (2,6 mil. USD). Rast troškova može se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom prvog kvartala 2022. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Operativni troškovi brodova u prvom tromjesečju 2022. iznosili su 24,8 mil. HRK (3,7 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili su 1,6 milijuna kuna (0,2 mil. USD).

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u prvom tromjesečju 2022. godine iznosi 22.4 mil. HRK (3,4 mil. USD), i značajno je povećana u odnosu na isto razdoblje prošle godinu kada je iznosila 8,3 mil. HRK (1,3 mil. USD).

Svi brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja "scrap" vrijednost broda. Troškovi amortizacije u prvom tromjesečju 2022. godine iznosili su 12,9 mil. HRK (1,9 mil. USD).

Neto rashodi od kamata iznosili su 4,5 mil. HRK (0,7 mil USD) i smanjeni su u odnosu na isto razdoblje 2021. godinu kada su iznosili 4,9 mil. HRK (0,8 mil. USD).

Značajno povećanje prihoda reflektira se kroz operativni dobitak (EBIT) koji iznosi 9,5 mil. HRK (1,5 mil. USD), dok neto gubitak Društva u prvom tromjesečju 2022. godine iznosi 1,5 mil. HRK (0,2 mil. USD).

TRENUTNA FLOTA TNG-A

Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 31. ožujka 2022. godine, prosječna starost TNG flote iznosi 7,96 godina.

Počevši od trećeg tromjesečja 2020. godine, tankeri iz TNG flote odradili su svoje petogodišnje remonte i ugradnju BWTS opreme, te je isto do datuma pisanja ovog izvještaja izvršeno za sve tankere u floti, a posljednji je svoj petogodišnji remont i ugradnju BWTS opreme završio MT Vinjerac tijekom četvrtog tromjesečja 2021. godine.

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Vinjerac

Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme. Tanker je pod ugovorom s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu s očekivanim istekom u svibnju 2022. Tanker je krajem rujna '21 predan tehničkom upravitelju kako bi se obavio redoviti petogodišnji remont, nakon čega je početkom studenog vraćen unajmitelju.

Velebit

Petogodišnji remont i ugradnja BWTS uređaja za MT Velebit je obavljena u Q2/2021, nakon čega je zaključen kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura"). Po isteku ugovora, brod je zaposlen na "spot" tržištu.

Brod	Godina izgradnje	Tip	Zaposlenje	Dnevna vozarina (USD/dan)
Velebit	2011.	ICE class MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od kolovoza 2021.),
Vinjerac	2011.	ICE class MR produkt	Clearlake	15.250 (do svibnja 2022.)
Vukovar	2015.	Eko MR produkt	EXXON	17.050 (do kolovoza 2023.)
Zoilo	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od svibnja 2021.)
Dalmacija	2015.	Eko MR produkt	Hartree	16.000 (do ožujka 2024.)
Pag	2015.	Eko MR produkt	Trafigura	13.400 -> 14.000 (do svibnja 2022.)

Vukovar

Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont i ugradnju BWTS uređaja, nakon čega je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.

Pag

Petogodišnji remont i ugradnja BWTS s uređaja za MT Pag je započela u prosincu 2020. godine, a završena je u siječnju 2021., nakon čega je brod zaposlen na "spot" tržištu. U siječnju 2022. za brod je zaključen kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura")sa eksalirajućom ratom vozarine.

Zoilo

Po završetku redovitog petogodišnjeg remonta izvršenog u Q3 2020. godine za m/t Zoilo je sredinom studenog 2020. zaključen brodarski ugovor na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine. Po završetku istog ugovora sredinom svibnja 2021. brod je prebačen na "spot" tržište.

Dalmacija

Tijekom trećeg kvartala 2020 za m/t Dalmaciju je obavljen redoviti petogodišnji remont, nakon čega je brod pretežno bio zaposlen na "spot" tržištu, sve do ugovaranja 4 godišnjeg brodarskog ugovora na vrijeme sa istaknutim partnerom u Q1 2022 uz ugovorenu vozarinu od približno 16.000 USD po danu (odnosno oko 19.000 USD po danu u opciji).

OPERATIVNI PODACI FLOTE	Q1 2021.	Q2 2021.	Q3 2021.	Q4 2021.	FY 2021.	Q1 2022.
TCE neto vozarina (USD/dan)	10.600	14.219	10.088	12.382	11.763	13.549
Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan)	6.967	6.426	6.909	7.351	6.897	6.828
Operativni dani	540	546	552	552	2.190	540
Dani prihoda	514	516	542	520	2.093	540
Uposlenost flote (%)	95,3%	94,5%	98,2%	94,3%	95,6%	99,9%

Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma

Prosječne TCE neto dnevne vozarine u prvom kvartalu 2022. godine iznose 13.549 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za prvo tromjesečje 2022. godine iznose 6.828 USD, te su smanjeni u odnosu na razinu postignutu u istom razdoblju prethodne godine. Tijekom prvog tromjesečja 2022. zabilježeno je samo 0,4 dana bez prihoda.

Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.

Tijekom 2020. i 2021. godine BWTS sustav ugrađen je u pet od šest tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo, m/t Vukovar, m/t Pag, m/t Velebit i m/t Vinjerac; dok je m/t Dalmacija imala implementiran "BWTS" još od isporuke).

Na temelju obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja iznosi su po brodu približno 1,7 mil. USD uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja s već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je sami trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0,77 mil. USD.

^*Operativni dani = broj kalendarskih dana u razdoblju pomnožen sa brojem brodova u floti

^*Dani prihoda = broj operativnih dana umanjen za dane prekida ugovora (eng. off hire days) i dane provedene u remontu

^*Uposlenost flote (%) = broj dana prihoda / broj operativnih dana

Tankerska Next Generation završila je prvi kvartal 2022. godine s omjerom zaduženosti od 45%. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati sukladno otplatnim planovima.

Tijekom Q1/2021 potpisan je dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu od USD 35,3 milijuna. Kredit je sklopljen s dosadašnjim kreditorom ABN AMRO Bank N.V. na rok od 5 godina, a iskorišten je za prijevremeno zatvaranje postojećeg kredita koji dospijeva u siječnju 2022. godine, a kojim su dijelom financirani M/T Velebit, M/T Vinjerac, te akvizicija novogradnje M/T Pag tijekom 2015. godine.

Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je ovim refinanciranjem, uz prethodno ostvareno refinanciranje u Q4/2020, u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, i time osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.

Tijekom prvog tromjesečja Društvo je podmirilo dio iskorištenog revolving kredita s povezanim društvom u iznosu USD 3,0 milijuna, te je s povezanim društvom od ukupno ugovorenih USD 9 milijuna revolving kredita za potrebe financiranja obrtnog kapitala, na 31. ožujka 2022. iskorišteno USD 6 milijuna.

			HRK 000			USD 000
SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE	31.03.2021.	30.06.2021.	30.09.2021.	31.12.2021.	31.03.2022.	31.03.2021.	30.06.2021.	30.09.2021.	31.12.2021.	31.03.2022.
Dug prema bankama	505.524	496.986	502.060	536.385	509.467	78.392	79.007	78.123	80.737	74.853
Novac i novčani ekvivalenti	47.900	51.244	43.451	55.433	39.129	7.428	8.146	6.761	8.344	5.749
Neto dug	457.624	445.742	458.609	480.952	470.338	70.964	70.861	71.362	72.393	69.104
Kapital i rezerve	598.268	588.055	592.009	548.290	567.085	92.773	93.485	92.120	82.530	83.320
Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug)	43%	43%	44%	47%	45%	43%	43%	44%	47%	45%

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 31.		HRK 000			USD 000
OŽUJKA 2022. nerevidirano	Q4 2020	Q1 2021	Q4 2021	Q1 2022	Q4 2020	Q1 2021	Q4 2021	Q1 2022
Prihodi brodova	51.244	50.020	78.768	78.840	8.050	8.018	11.915	11.762
Ostali prihodi	1	171	6.342	240	-	28	955	36
Prihodi od prodaje	51.245	50.191	85.110	79.080	8.050	8.046	12.870	11.798
Provizije i troškovi povezani s putovanjima	(12.752)	(16.227)	(36.239)	(29.988)	(2.025)	(2.565)	(5.471)	(4.451)
Operativni troškovi brodova	(25.868)	(23.485)	(26.537)	(24.760)	(4.038)	(3.762)	(4.058)	(3.687)
Opći i administrativni troškovi	(1.248)	(1.884)	(1.604)	(1.579)	(196)	(302)	(246)	(235)
Ostali troškovi	(165)	(430)	-	(344)	(25)	(69)	-	(52)
Ukupni operativni troškovi	(40.033)	(42.026)	(64.380)	(56.671)	(6.284)	(6.698)	(9.775)	(8.425)
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA)	11.212	8.165	20.730	22.409	1.766	1.348	3.095	3.373
Amortizacija	(13.284)	(12.765)	(13.887)	12.863	(2.102)	(2.022)	(2.109)	(1.900)
Usklađenje vrijednosti brodova	(55.676)	-	(65.466)	-	(9.069)	-	(9.854)	-
Operativna dobit (EBIT)	(57.748)	(4.600))	(58.623)	9.546	(9.405)	(674)	(8.868)	1.473
Neto rashodi od kamata	(3.849)	(4.961)	(4.677)	(4.540)	(601)	(786)	(722)	(685)
Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika	(912)	98	(3.477)	(6.460)	(161)	14	(483)	(947)
Neto dobit	(62.509)	(9.463))	(66.777)	(1.454)	(10.167)	(1.446)	(10.073)	(159)
Ostala sveobuhvatna dobit	(31.531)	29.267	23.058	20.249	(10)	(9)	(268)	949
Ukupna sveobuhvatna dobit	(94.040)	19.804	(43.719)	18.795	(10.177)	(1.455)	(10.341)	790
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.)	8.707	8.706	8.705	8.705	8.707	8.706	8.705	8.705
Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena	(7,18)	(1.09)	(7,67)	(0,17)	(1,17)	(0,17)	(1,16)	(0,02)

Izvještaj o financijskom položaju

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM		HRK 000			USD 000
POLOŽAJU NA DAN 31. OŽUJKA 2021. nerevidirano	31.12.2020.	31.03.2021.	31.12.2021.	31.03.2022.	31.12.2020.	31.03.2021.	31.12.2021.	31.03.2022.
Dugotrajna imovina	1.002.442	1.047.893	1.002.146	1.013.725	163.290	162.496	150.845	148.942
Brodovi u funkciji	992.995	1.042.210	1.001.749	1.013.349	161.751	161.615	150.785	148.886
Materijalna imovina u pripremi	8.951	5.209	-	-	1.458	808	-	-
Ostala dugotrajna imovina	496	474	397	376	81	73	60	56
Kratkotrajna imovina	81.888	81.118	125.380	112.020	13.339	12.579	18.872	16.458
Zalihe	9.022	12.692	14.004	13.028	1.470	1.969	2.108	1.914
Potraživanja	33.838	14.609	50.796	54.315	5.512	2.265	7.646	7.980
Novac i novčani ekvivalenti	34.804	47.900	55.433	39.129	5.669	7.428	8.344	5.749
Ostala kratkotrajna imovina	4.224	5.917	5.147	5.548	688	917	774	815
Ukupno imovina	1.084.330	1.129.011	1.127.526	1.125.745	176.629	175.075	169.717	165.400
Kapital i rezerve	578.496	598.268	548.290	567.085	94.233	92.773	82.530	83.320
Temeljni kapital	436.667	436.667	436.667	436.667	67.500	67.500	67.500	67.500
Pričuve	85.065	114.330	141.910	162.159	19.024	19.015	20.539	21.488
Zadržana dobit	56.764	47.271	(30.287)	(31.741)	7.709	6.258	(5.509)	(5.668)
Dugoročne obveze	395.803	459.392	469.695	460.777	64.473	71.238	70.699	67.699
Banke	395.803	459.392	469.695	460.777	64.473	71.238	70.699	67.699
Kratkoročne obveze	110.031	71.351	109.541	97.883	17.923	11.064	16.488	14.381
Banke	75.628	46.132	66.690	48.690	12.319	7.154	10.038	7.154
Dobavljači	18.688	10.616	26.857	16.285	3.044	1.646	4.043	2.393
Ostalo	15.715	14.603	15.994	32.908	2.560	2.264	2.407	4.834
Ukupno kapital i obveze	1.084.330	1.129.011	1.127.526	1.125.745	176.629	175.075	169.717	165.400

		HRK 000			USD 000
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE Nerevidirano	H1 2021	Q1-Q3 2021	FY 2021	Q1 2022	H1 2021	Q1-Q3 2021	FY 2021	Q1 2022
Dobit prije poreza	(5.027)	(20.212)	(86.989)	(1.454)	(751)	(3.135)	(13.208)	(159)
Amortizacija	25.568	38.781	52.668	12.863	4.077	6.155	8.264	1.900
Promjene u radnom kapitalu	(1.583)	(4.179)	(14.561)	6.039	(397)	(723)	(1.982)	815
Ostale promjene	1.858	10.364	76.156	7.875	46	1.118	10.692	1.065
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti	20.816	24.754	27.274	25.323	2.975	3.415	3.766	3.621
Novčani primici od investicijskih aktivnosti	-	-	-	-	-	-	-	-
Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti	(18.081)	(24.086)	(31.669)	(2.170)	(2.702)	(3.653)	(5.026)	(331)
Novčani tijek od investicijskih aktivnosti	(18.081)	(24.086)	(31.669)	(2.170)	(2.702)	(3.653)	(5.026)	(331)
Novčani primici od financijskih aktivnosti	512.381	521.919	551.573	-	81.392	82.892	87.392	-
Novčani izdaci od financijskih aktivnosti	(498.677)	(513.940)	(526.550)	(39.457)	(79.187)	(81.561)	(83.456)	(5.885)
Novčani tijek od financijskih aktivnosti	13.704	7.978	25.023	(39.457)	2.205	1.330	3.935	(5.885)
Neto promjene u novčanom tijeku	16.440	8.647	20.628	(16.304)	2.477	1.093	2.676	(2.595)
Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja	34.804	34.804	34.804	55.433	5.669	5.669	5.669	8.344
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	51.244	43.451	55.433	39.129	8.146	6.761	8.344	5.749

Izvještaj o promjenama kapitala

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno	IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno
Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. travnja 2021. godine	436.667	47.269	128.544	(14.212)	598.268	Stanje na dan 1. travnja 2021. godine	67.500	6.258	19.867	(852)	92.773
Neto dobit razdoblja	-	4.436	-	-	4.436	Neto dobit razdoblja	-	695	-	-	695
Promjene kapitala	-		- -	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(30)	-	-	(30)	Promjene ostalih rezervi	-	(5)	-	-	(5)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-		- -	(14.619)	(14.619)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	22	22
Stanje na dan 30. lipnja 2021. godine	436.667	51.675	128.544	(28.831)	588.055	Stanje na dan 30. lipnja 2021. godine	67.500	6.948	19.867	(830)	93.485
Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. srpnja 2021. godine	436.667	51.675	128.544	(28.831)	588.055	Stanje na dan 1. srpnja 2021. godine	67.500	6.948	19.867	(830)	93.485
Neto dobit razdoblja	-	(15.185)	-	-	(15.185)	Neto dobit razdoblja	-	(2.384)	-	-	(2.384)
Promjene kapitala	-		- -	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-		- -	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-		- -	19.139	19.139	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	1.770	1.770
Stanje na dan 30. rujna 2021. godine	436.667	36.490	128.544	(9.692)	592.009	Stanje na dan 30. rujna 2021. godine	67.500	4.564	19.867	940	92.871
Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. listopada 2021. godine	436.667	36.490	128.544	(9.692)	592.009	Stanje na dan 1. listopada 2021. godine	67.500	4.564	19.867	940	92.871
Neto dobit razdoblja	-	(66.777)	-	-	(66.777)	Neto dobit razdoblja	-	(10.073)	-	-	(10.073)
Promjene kapitala	-		- -	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-		- -	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-		- -	23.058	23.058	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(268)	(268)
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine	436.667	(30.287)	128.544	13.366	548.290	Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine	67.500	(5.509)	19.867	672	82.530
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. siječnja 2022. godine	436.667	(30.287)	128.544	13.366	548.290	Stanje na dan 1. siječnja 2022. godine	67.500	(5.509)	19.867	672	82.530
Neto dobit razdoblja	-	(1.454)	-	-	(1.454)	Neto dobit razdoblja	-	(159)	-	-	(159)
Promjene kapitala	-		- -	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-		- -	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-		- -	20.249	20.249	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	949	949
Stanje na dan 31. ožujka 2022. godine	436.667	(31.741)	128.544	33.615	567.085	Stanje na dan 31. ožujka 2022. godine	67.500	(5.668)	19.867	1.621	83.320

IZRAČUN NETO VRIJEDNOSTI IMOVINE procjena	Na datum 31.03.2021. (000 USD)	Na datum 30.06.2021. (000 USD)	Na datum 30.09.2021. (000 USD)	Na datum 31.12.2021. (000 USD)	Na datum 31.03.2022. (000 USD)
Ukupna vrijednost flote	139.350	140.160	141.430	151.680	152.890
Investicije		-	-	-	-
Kratkotrajna imovina	5.151	7.646	6.622	10.528	10.709
Ostala dugotrajna imovina	73	71	66	60	56
Ukupna vrijednost ostale imovine	5.224	7.717	6.688	10.588	10.765
Novac i novčani ekvivalenti	7.428	8.146	6.761	8.344	5.749
Obveze prema bankama	(78.392)	(79.007)	(78.123)	(80.737)	(74.853)
Neto dug	(70.964)	(70.861)	(71.362)	(72.393)	(69.104)
Ostale dugoročne obveze		-	-	-	-
Ostale kratkoročne obveze	(3.910)	(5.503)	(3.501)	(6.450)	(7.227)
Ukupna vrijednost ostalih obveza	(3.910)	(5.503)	(3.501)	(6.450)	(7.227)
NETO VRIJEDNOST IMOVINE	69.700	71.513	73.255	83.425	87.324
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih	8.706.421	8.705.817	8.705.549	8.705.549	8.705.549
Neto vrijednost imovine po dionici (USD)	8,01	8,21	8,41	9,58	10,03

KLJUČNI KOMENTARI:

Izračun vrijednosti operativne flote kompanije koji se bazira na prosječnim vrijednostima u industriji za specifičan tip broda, u osnovi pretpostavka sadržava i sposobnost generiranja prihoda svake pojedine jedinice uzimajući u obzir trenutno ostvarive vrijednosti vozarina koje se mogu postići zapošljavajući takav tip broda u trenutku vrednovanja.

Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini te i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Prihodovni potencijal TNG-a uobičajeno je bio uravnotežen "time charter" ugovorima čime je značajno ublažena uobičajena volatilnost vozarina vidljiva i tijekom prethodnih godina, a osobito u 2020. i 2021. godini.

Stabilnosti poslovanja značajno pridonosi strategija zapošljavanja flote brodarskim ugovorima na vrijeme preferirajući srednjoročni vremenski horizont zapošljavanja kojim se ublažavaju kratkoročne volatilnosti tržišta koje se ogledaju u promjenjivim vozarinama, ali i u promjenjivosti vrijednosti imovine brodara.

Korekcije na tržištu vozarina odrazile su se i na trenutne procjene vrijednosti brodova u transakcijama kupnje i prodaje. Vrijednost flote 31. ožujka 2022. godine iznosi 152,89 milijuna USD što u nepromijenjenim ostalim uvjetima daje NAV po dionici od 10,03 USD.

Procjena neto vrijednosti imovine temeljena je na trenutnim tržišnim uvjetima, i tipičnim prihodovnim i troškovnim pretpostavkama za tipični, odnosno prosječni MR produkt tanker i ne odražava specifičnosti flote TNG-a te očekivanja menadžmenta vezana uz promjene i oporavak na tržištu vozarina i tržištu naftnih derivata kao i rastu i razvoju flote u ovom segmentu u dostupnim sektorskim analizama.

OBJAVE U 2022. GODINI

18.02.2022 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 24.02.2022 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 02.03.2022 Osiguran brodarski ugovor na vrijeme za ECO tanker Dalmacija

VLASNIČKA STRUKTURA

Dioničari 31. ožujka 2022.	Broj dionica	Udio (u %)
Tankerska Plovidba d.d.	4.454.994	51,01%
PBZ Croatia Osiguranje OMF Kat. B	839.000	9,61%
Erste Plavi OMF Kat. B	808.000	9,25%
Raiffeisen OMF Kat. B	752.036	8,61%
Raiffeisen DMF	372.103	4,26%
Ostali institucionalni i privatni investitori	1.507.212	17,26%
Total	8.733.345	100,00%

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

Na dan 31. ožujka 2022. Upravu čini jedini član Uprave John Karavanić.

Tijekom 2022. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica, te Dalibor Fell.

GRAFIČKI PRIKAZODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA

DIONICA TPNG-R-A

Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnoj skupštini društva.

Dionice Društva s oznakom TPNG–R–A uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze.

U 2021. godini dionica TPNG-R-A ostvarila je najveći godišnji promet od uvrštenja, i to u iznosu 25,52 milijuna kuna.

U prvom kvartalu 2022. godine dionica TPNG-R-A ostvarila je promet u iznosu od 3,6 milijuna kuna.

Kretanje cijene i prometa TPNG-R-A do kraja prvog tromjesečja 2022. godine

	HRK
TPNG na ZSE	FY 2017.	FY 2018.	FY 2019.	FY 2020.	FY 2021.	Q1 2022.
Promet (mil.)	4,1	1,5	5,9	17,2	25,5	3,6
Zaključna cijena	54,00	38,80	47,20	43,00	41,80	41,40
Najviša cijena	84,89	57,00	49,60	60,00	49,80	43,20
Najniža cijena	54,00	33,40	28,80	36,00	37,20	37,40
Prosječna cijena	70,88	43,61	39,98	48,59	42,30	40,09

Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:

Valutni rizik

Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.

TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.

Kreditni rizik

Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.

Rizik likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.

Cjenovni rizik

Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.

TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.

Operativni rizici

Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.

Vozarine

Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.

TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:

• ISO 9001 standard za garanciju kvalitete
• ISO 14001 standard za upravljanje okolišem,
• ISO 50001 standard upravljanja energijom i
• OHSAS 1800 standard za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu,
• ISM Code Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću.

Poslovna strategija Društva

Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.

Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.

Strategija odabira unajmitelja

Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.

Osiguranja

Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.

Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.

Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2022. DO 31. OŽUJKA 2022. GODINE (NEREVIDIRANO)

• I. Izvještaj Uprave o poslovanju za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022. godine
• II. Nerevidirani sažeti tromjesečni financijski izvještaji:
• Bilanca stanja na dan 31. ožujka 2022. godine
• Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022. godine
• Izvještaj o novčanom tijeku za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022. godine
• Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022. godine
• Bilješke uz financijske izvještaje
• III. Izjava o odgovornosti za sastavljanje financijskih izvještaja

Izvještaj uprave o poslovanju

za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. godine

OPIS	Razdoblje 01.01.-31.03.2021.	Razdoblje 01.01.-31.03.2022.
Ukupni prihod (HRK)	HRK 50.306.610	HRK 79.106.439
Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod	99%	100%
Ostali prihodi / Ukupan prihod	1%	0%
Inozemno tržište / Ukupan prihod	100%	100%
Domaće tržište / Ukupan prihod	0%	0%
Materijalni troškovi / Poslovni rashodi	45%	56%
Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi	22%	19%
Financijski rashodi / Ukupni rashodi	7%	14%
Neto marža	(18,85%)	(1,84%)
Računovodstvena dobit	(HRK 9.463.358)	(HRK 1.454.183)
Operativna dobit (EBIT)	(HRK 5.165.410)	HRK 9.545.916

U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 69,6 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 39,0 mil. HRK, zatim slijede troškovi amortizacije u iznosu od 12,9 mil. HRK (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 1,7 mil. HRK), troškovi osoblja u iznosu od 12,9 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 4,8 mil. HRK.

U razdoblju završenom 31. ožujka 2022. godine financijski prihodi iznosili su 3 tis. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 11,0 mil. HRK.

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo kumulativni gubitak u iznosu od 1,5 mil. HRK.

Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.

Na dan 31. ožujka 2022. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

Na dan 31. ožujka 2022. godine Društvo ima sljedeća društva u inozemstvu:

• 1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
• 1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
• 1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

U tablici iznad su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje.

Ukupni prihodi Operativna dobit (EBIT) Računovodstvena dobit

01.01. - 31.03.2021. 01.01. - 31.03.2022.

-HRK 20 -HRK 10 HRK - HRK 10 HRK 20

P ril 1 og	PĆ O I P O DA C	I Z A IZ DA VA T EL	JE
Ra zd ob lje iz vje št ja av an :	01 .01 .20	22 do	22 31 .03 .20
Go din a:	22 20
Kv ta l: ar	1
	i f in T je čn ro m se a n c	i js ki iz vj št e	aj i
Ma tič ni br oj (M B) :	38 04 26 68	Oz čn ka ati na m dr ža čl	e HR ice
Ma tič ni br oj	3 11 00 46 75	ve an
bje kta (M BS ): su Os ob ni ide nti fik ijs ki ac 30	31 29 68 00 3	LE	83 74 78 00 00 Y0 4H B9 CI A8 I:
br oj (O IB) : Ši fra
ta us no ve :	9 30 55
Tv rtk a i zd lja : T ke ate av an	ka N t G ion d .d. at rs ex en er
Po šta ki br oj i m je sto ns :	0 23 00	Za da r
uć ož Ul ica i k ni br oj : B ida	vić a 4 P et ra ra no
Ad šte @ : t re sa e- po ng	hr tn g.
Int dr t a er ne es a: w w w	hr .tn g.
Br oj sle nih za po 13 m (kr aje	4
KN Ko oli dir i iz vje šta j: ns an	(K N- nij e k lid ira on so	/K D- ko oli dir no ns an	KN o)	KD
RN Re vid ira no :	(R N- nij idi e r ev ra no	/R D- idi ) rev ra no	N R	D R
Tv rtk vis nih ub je ka (p ta e o s	a M SF I): re m	Sj ed	išt e:	MB :
				Da
Kn jig od i stv ov en	Da (D a/N e)	Ta nk sk er	lov idb a d .d. a p	Ne
rvi se s: Os ob a k kt: KA RA ta a z on	HN Ć VA NI JO	(tv rtk a k nji	ds vis a) tve go vo no g s er
(u si no Te lef : 0 23 /2 on	im e i im be se sa m o p rez e o so 32 02 -1	ko nta kt) za
@ šte : t Ad ng re sa e- po	hr tn g.
Re viz sk o d štv or ru o:
(tv rtk a r	izo ko g d štv a) ev rs ru

(ime i prezime)

BILANCA

2 sta nj d 3 1.0 3.2 02 e na an a
u k un am Ob ik : T ke ka N t G io d. d. at
ve zn an rs ex en er n ije Na ziv zic po	P AO ka oz na	ji d Za dn an et ho dn pr e ine slo od po vn e g	Na iz vje št ajn i d atu m a će te ku do blj g r az
1	2	3	4
A PA SIV
A) K AP ITA L I R EZ ER VE (A OP 8 d 06 o	7 06	1 54 8.2 89 .83	9 56 7.0 84 .86
L I (U PIS I) K I. T EM EL JN AN AP ITA VE	8 06	0 43 6.6 67 .25	0 43 6.6 67 .25
II. KA PIT AL NE R EZ ER III. RE ZE RV E IZ DO BIT OP 07 1+ 07 2- 07 3+ 07 4+ 07	9 06 0 07	76 68 .42 5.9 50 60 .11 8.2	76 68 .42 5.9 50 60 .11 8.2
I (A 5) rve 1. Za ko ke ns re ze	1 07	0 5.1 18 .25	0 5.1 18 .25
ice 2. Re vl tite di ze rve za as on	2 07	0 1.6 41 .65	0 1.6 41 .65
Vla sti dio nic e i ud jel i (o db itn ka ) 3. te tav a s	3 07	50 -1 .64 1.6	50 -1 .64 1.6
rve Sta 4. tut ar ne re ze	4 07	0	0
e Os 5. tal e r ez erv	5 07	00 55 .00 0.0	00 55 .00 0.0
VE IV. R EV AL OR IZA CI JS KE R EZ ER	6 07	0	0
V. RE ZE RV E FE R VR IJE DN OS TI I O ST AL O (AO P 0 78 do 08 2)	7 07	96 13 .36 5.2	17 33 .61 4.5
1. Fe rije dn t fi ijs ke im ine kr tal ob uh tnu r v os na nc ov oz os u s ve va do bit (o dn olo živ rod aju ) os no ra sp e z a p	8 07	0	0
a 2. Uč ink iti dio šti vč ih tok te ov za no an ov	9 07	0	0
tvu 3. Uč ink iti dio šti te to ula nja ino ov za ne ga u ze ms	0 08 1	0 0	0 0
4. Os tal e f vri jed sti e r ez erv er no 5. Te ča jne zli ke iz ču in lov ja ra era na oz em no os an	08 2 08	96 13 .36 5.2	17 33 .61 4.5
pr g p RŽ VI . Z AD AN A D OB IT ILI P RE NE SE NI G UB ITA K ( AO P 0 84 -0 85 )	3 08	83 56 .70 1.8	41 -30 .28 6.9
1. Za drž a d ob it an	4 08	83 56 .70 1.8	41 -30 .28 6.9
k 2. Pr i g ub ita en es en	5 08	0	0
OB G PO SL OV G OD AO VII . D IT ILI UB ITA K NE IN E ( P 0 87 -08 8)	6 08	24 -86 .98 8.8	83 -1 .45 4.1
1. Do bit slo od ine po vn e g	7 08	0	0
ine 2. Gu bit ak slo od po vn e g S ĆI	8 08	24 86 .98 8.8	3 1.4 54 .18
VI II. MA NJ IN SK I (N EK ON TR OL IRA JU ) IN TE RE B) R EZ ER VI RA NJ A (AO P 0 do 6) 91 09	9 08 0 09	0 0	0 0
e 1. Re rvi nja iro vin nin e i sl ičn bv otp ze ra za m e, re m e o ez	1 09	0	0
ze 2. Re rvi ja ob ze ran za po rez ne ve	2 09	0	0
ve 3. Re rvi nja če te ds ke ze ra za za po su sp oro	3 09	0	0
a 4. Re rvi nja tro šk bn lja nja iro dn ih bo tst ze ra za ov e o av pr ga av	4 09	0	0
a 5. Re rvi nja tro šk ja tve nim ko vim ze ra za ov e u ms ro	5 09	0	0
nja Dr ira 6. ug a r ez erv	6 09	0	0
OČ C) D UG OR NE O BV EZ E ( AO 8) P 0 98 do 10 Ob 1. od etn ici uta ve ze em uz ma un e	7 09 8 09	0 46 9.6 95 .10 0	1 46 0.7 77 .19 0
pr a p r g rup pe 2. Ob jm de zit e i sl ičn od etn ika uta ve ze za za ov e, po o p uz un r g ru	9 09	32 59 .79 1.9	14 40 .83 7.3
3. Ob a d ruš tvi nim dje luj uć im in ter ve ze pr em ma po ve za su es om	0 10	0	0
ih 4. Ob jm de zit e i sl ičn o d ruš tav ve ze za za ov e, po a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es	1 10	0	0
o 5. Ob jm de zit e i sl ičn ve ze za za ov e, po	2 10	0	0
ma 6. Ob a b ka i d im fin cij sk im in sti ija tuc ve ze pr em an ma rug an	3 10	8 40 9.9 03 .16	7 41 9.9 39 .87
e Ob ed ujm 7. ve ze za pr ov	4 10	0	0
a 8. Ob čim a d ob lja ve ze pr em av	5 10	0	0
a 9. Ob ije dn nim pir im ve ze po vr os pa e 1 0. Os tal e d čn bv oro e o ez	6 10 7 10	0 0	0 0
ug za 1 1. Od đe ob go na po rez na ve	8 10	0	0
OČ D) K RA TK OR NE O BV EZ E ( AO P 11 0 d o 1 23 )	9 10	40 98 .67 7.5	57 71 .39 8.2
Ob od ici 1. etn uta ve ze pr em a p uz ma un r g rup e	0 11	8 5.1 36 .50	3 6.5 24 .26
pe 2. Ob jm de zit e i sl ičn od etn ika uta ve ze za za ov e, po o p uz un r g ru	1 11	0	0
3. Ob ruš uć a d tvi nim dje luj im in ter ve ze pr em ma po ve za su es om ih Ob 4. jm de zit e i sl ičn o d ruš tav ve ze za za ov e, po a p ov ez an	2 11	0	0
om dje luj uć im in ter su es	3 11	0	0
o 5. Ob jm de zit e i sl ičn ve ze za za ov e, po	4 11	0	0
ma 6. Ob a b ka i d im fin cij sk im in sti ija tuc ve ze pr em an ma rug an	5 11	74 66 .69 0.0	31 48 .68 9.9
e Ob ed ujm 7. ve ze za pr ov a 8. Ob a d ob lja čim ve ze em av	6 11 7 11	0 54 21 .73 4.0	0 4 9.8 00 .84
pr a Ob 9. ije dn nim pir im ve ze po vr os pa	8 11	0	0
ma Ob 1 0. len ici ve ze pr em a z ap os	9 11	5 4.9 46 .12	5 6.2 20 .20
ja 1 1. Ob do pri i s lič a d ve ze z a p or ez e, no se an av an	0 12	8 55 .31	8 63 .34
tu 1 2. Ob ud jel lta ve ze s os no ve a u re zu	1 12	4 53 .77	4 53 .77
1 3. Ob vi du jne im ine ije nje od aji tra ve ze po os no go ov na m ne pr	2 12	0	0
ze 1 4. Os tal e k rat ko roč ob ne ve GA ĆA ŠK ĆE E) OD GO ĐE NO P LA NJ E T RO OV A I P RI HO D BU DU	3 12	7 61 .68	2 45 .89
A RA ZD OB LJ	4 12	61 10 .86 3.5	18 26 .48 5.0
F) UK UP NO PA SIV A (AO ) P 0 67 +0 90 +0 97 +1 09 +1 24 –	5 12	32 1.1 27 .52 6.0	35 1.1 25 .74 5.3
NČ G) PIS IZ VA NB ILA NI ZA I	6 12	0	0

077 0 0 0 0

ČU DO I G RA N BI TI UB do blj u 0 1.0 1.2 02 2 d o 3 u r az	KA IT 2 1.0 3.2 02				a u k un am
ik: tio Ob Ta nk ka N t G n d .d. ve zn ers ex en era	P AO	Ist azd ob lje o r	ine tho dn od pre e g	će Te ku	blje do raz
ije Na ziv zic po	a nak oz	Ku lati mu v	e Tro mj ečj es	Ku lati mu v	e Tro mj ečj es
1	2 1	3 51	4 51	5 45	6 45
I. P OS LO VN I P RIH OD I (A OP 00 2 d o 0 06 ) e 1. P rih od i od od aje du nic im zet tar pr s po a u nu gr up	00 2 00	50 .20 6.8 0	50 .20 6.8 0	79 .10 3.7 0	79 .10 3.7 0
. P rih od i od od aje (iz e) 2 pr van gr up	3 00	32 50 .02 0.1	32 50 .02 0.1	42 78 .84 0.4	42 78 .84 0.4
a 3 . P rih od i na te lju otr eb las titih oiz vod rob e i lug me up e v pr a, us	4 00	0	0	0	0
e 4 . O sta li p lov ni p rih od i s du zet nic im tar os po a u nu gr up	5 00	0	0	0	0
5 . O li p lov ni p rih od i (iz e) sta os van gr up II. P OS LO VN I R AS HO DI (AO P 0 8+ 00 9+ 01 3+ 01 01 8+ 01 9+ 02 2+ 02 9) 7+	6 00 7 00	19 18 6.7 60 .37 2.2 55	19 18 6.7 60 .37 2.2 55	03 26 3.3 29 69 7.8 .55	03 26 3.3 29 69 7.8 .55
1. P jen rije dn ti z ali ha oiz vod nje tije ku i go tov ih rom e v os pr u	8 00	0	0	0	0
2 . M ate rija lni tro ško vi ( AO P 0 10 do 01 2)	9 00	13 24 .71 4.7	13 24 .71 4.7	36 38 .98 5.9	36 38 .98 5.9
a) Tro šk ovi sir ovi i m ate rija la na	0 01	26 12 .18 0.9	26 12 .18 0.9	21 19 .73 0.5	21 19 .73 0.5
b) Tro šk ovi od ob pr an e r e	1 01	0	0	0	0
c) Os tali njs ki tro šk ovi va (AO 6) 3 . Tr oš kov i os ob lja P 0 14 do 01	2 01 3 01	87 12 .53 3.7 37 11 .92 5.3	87 12 .53 3.7 37 11 .92 5.3	15 19 .25 5.4 58 12 .87 8.0	15 19 .25 5.4 58 12 .87 8.0
ice a) Ne to p lać e i dn na	4 01	42 11 .77 2.9	42 11 .77 2.9	11 12 .69 5.7	11 12 .69 5.7
a b) Tro šk ovi a i do pri iz p lać po rez no sa	5 01	5 104 .26	5 104 .26	41 11 9.9	41 11 9.9
aće c) D rin osi pl op na	6 01	0 48 .13	0 48 .13	6 62 .40	6 62 .40
cija 4 . Am ort iza	7 01	23 12 .79 0.3	23 12 .79 0.3	39 12 .88 8.3	39 12 .88 8.3
5 . O sta li tr oš kov i 6 . Vr sk lađ AO P 0 20 +0 21	8 01 9 01	1 5.5 10 .61 0	1 5.5 10 .61 0	4 4.6 05 .80 0	4 4.6 05 .80 0
ijed enj a ( ) no sn a u ne a) du traj im ovi im fin cijs ke im ovi go ne ne os an	0 02	0	0	0	0
ne b) kra tko traj im ovi im fin cijs ke im ovi ne ne os an	1 02	0	0	0	0
7 . R rvir ja (AO P 0 23 do 02 8) eze an	2 02	0	0	0	0
e a) Re rvir anj iro vin tpr nin e i slič ob ze a z a m e, o em ne vez	3 02	0	0	0	0
e b) Re rvir anj bv ze a z a p ore zn e o ez e c) R ira čet ud sk ez erv za za e s e s rov	4 02 5 02	0 0	0 0	0 0	0 0
nja po po a d) Re rvir anj a tr ošk ob vlja nja iro dn ih b ats tav ze a z ove na pr og	6 02	0	0	0	0
a e) Re rvir anj a tr ošk u j stv im ko vim ze a z ove am en ro	7 02	0	0	0	0
nja f) D ira rug a r ez erv	8 02	0	0	0	0
8 . O li p lov ni ho di sta os ras	9 02	76 43 1.2	76 43 1.2	92 19 9.6	92 19 9.6
CIJ SK I (A OP ) III. FIN AN I P RIH OD 03 1 d o 0 40 e 1. P rih od i od ul ja dje le ( dio nic e) du zet nik tar an u u a u nu	0 03 1 03	0 99 .76 0	0 99 .76 0	94 2.6 0	94 2.6 0
ag po gr up ih 2. Pri ho di o d u lag anj ud jel e ( dio nic e) dru šta a u va po vez an
a dje luju ćim in ter im su es ova h fi 3. Pri ho di o d o sta lih du tra jni nci jsk ih u lag ja i za jm go na an	2 03 3 03	0 0	0 0	0 0	0 0
e du zet nic im tar po a u nu gr up 4. Os tal i pr iho di s kam iz od du nic im ata zet os no ve no sa s po a	4 03	0	0	0	0
e uta un r g rup s i fin 5. T eča jne zlik e i tal cijs ki p rih od i iz od ra os an no sa	5 03	0	0	0	0
e du nic im zet tar po a u nu gr up ova	6	0	0	0	0
6. Pri ho di o d o lih du jni h fi nci jsk ih u lag ja i za jm sta tra go na an ata 7. O li p rih od i s kam sta os no ve	03 7 03	90 1.4	90 1.4	94 2.6	94 2.6
i fin 8. T eča jne zlik e i tal cijs ki p rih od i ra os an	8 03	0 98 .27	0 98 .27	0	0
e 9. Ne lizi i do bic i (p rih od i) o d f ina nci jsk e i vin rea ran mo	9 03	0	0	0	0
1 0. O li fi nci jsk i pr iho di sta na	0 04 1	0 9	0 9	0 93	0 93
IV. FIN AN CIJ SK I R AS HO DI (AO P 0 do 8) 42 04 ličn 1. R ho di s kam ata i s i ra sh od i s du zet nic im as os no ve po a	04	4.3 97 .70	4.3 97 .70	11 .00 2.7	11 .00 2.7
e uta un r g rup	2 04	0	0	71 35 3.2	71 35 3.2
e 2. T eča jne zlik e i dru gi ho di s du zet nic im tar ra ras po a u nu gr up	3 04	0	0	0	0
3. Ra sh od i s kam i s ličn i ra sh od i ata os no ve	4 04 5	9 4.3 97 .70 0	9 4.3 97 .70 0	0 4.1 89 .33 2	0 4.1 89 .33 2
4. Te čaj zlik e i dru gi ho di ne ra ras ne 5. Ne lizi i gu bic i (r ho di) od fin cijs ke im ovi rea ran as an	04 6 04	0	0	6.4 60 .19 0	6.4 60 .19 0
6. V rije dn kla đe nja fin cijs ke im ovi (n eto ) os na us an ne	7 04	0	0	0	0
7. O li fi nci jsk i ra sh od i sta na	8 04	0	0	0	0
IM UŠ UĆ V. UD IO U D OB ITI OD DR TA VA PO VE ZA NIH SU DJ EL UJ OM INT ER ES	9 04	0	0	0	0
TA IČK VI. U DIO U DO BIT I O D ZA JE DN IH PO TH VA	0 05	0	0	0	0
IM UŠ UĆ VII . U DIO U GU BIT KU OD DR TA VA PO VE ZA NIH SU DJ EL UJ	1 05	0	0	0	0
OM INT ER ES TA IČK	2	0	0	0	0
VII I. U DIO U GU BIT KU OD ZA JE DN IH PO TH VA I (A OP 0) IX. U KU PN I P RIH OD 00 1+ 03 0+ 04 9 + 05	05 3 05	11 50 .30 6.6	11 50 .30 6.6	39 79 .10 6.4	39 79 .10 6.4
X. UK UP NI RA SH OD I (A OP 00 7+ 04 1+ 05 1 + 05 2)	4 05	69 59 .76 9.9	69 59 .76 9.9	22 80 .56 0.6	22 80 .56 0.6
XI. D OB IT I LI G UB ITA K P RIJ E O PO RE ZIV AN JA (A OP 05 3-0 54 )	5 05	58 -9. 46 3.3	58 -9. 46 3.3	83 -1. 45 4.1	83 -1. 45 4.1
. D ob it p rije ziva nja (A OP ) 1 05 3-0 54 op ore	6 05	0	0	0	0
. G (A OP ) 2 ub itak ije ziva nja 05 4-0 53 pr op ore BIT XII . P EZ NA	7 05 8	58 -9. 46 3.3 0	58 -9. 46 3.3 0	83 -1. 45 4.1 0	83 -1. 45 4.1 0
OR DO XII I. D OB IT I LI G UB ITA K R AZ DO BL JA (A OP 05 5-0 59 )	05 9 05	58 -9. 46 3.3	58 -9. 46 3.3	83 -1. 45 4.1	83 -1. 45 4.1
1 . D ob it ra zdo blja (A OP 05 5-0 59 )	0 06	0	0	0	0
. G (A OP ) 2 ub itak zdo blja 05 9-0 55 ra	1 06	58 -9. 46 3.3	58 -9. 46 3.3	83 -1. 45 4.1	83 -1. 45 4.1
PR EK INU TO PO SL OV AN JE (p jav od tni k o bve ika M SF I-a op un a p uze zn IJE XIV . D OB IT I LI G UB ITA K P RE KIN UT OG PO SL OV AN JA PR	ak o i sa mo	ek inu to ma pr po	slo nje ) va
OP OR EZ IVA NJ A ( AO P 0 4) 63 -06	2 06	0	0	0	0
nja 1. Do bit kin uto lov ja prij iva pre g p os an e o po rez	3 06	0	0	0	0
nja 2. Gu bita k p rek inu slo ja prij iva tog po van e o po rez	4 06	0	0	0	0
A XV . P OR EZ NA DO BIT PR EK INU TO G P OS LO VA NJ OP 1. Do bit kin lov do	5 06 6 06	0 0	0 0	0 0	0 0
(A ) uto ja blje 06 2-0 65 pre g p os an za raz 2. Gu bita k p rek inu tog slo ja do blje (A OP 06 5-0 62 ) po van za raz	7 06	0	0	0	0
UK UP NO PO SL OV AN JE (p jav od tni k o bve ik M SF op un a s am o p uze zn	I-a ko ji im a p	rek inu slo to po	nje ) va
XV I. D OB IT I LI G UB ITA K P RIJ E O PO RE ZIV AN JA (A OP 05 06 2) 5+	8 06	0	0	0	0
(A OP 8) 1. Do bit prij iva nja 06 e o po rez	9 06	0	0	0	0
2. Gu bita k p rije ziva nja (A OP 06 8) op ore	0 07 1	0 0	0 0	0 0	0 0
XV II. P OR EZ NA DO BIT (A OP 05 8+ 06 5) XV III. DO BIT IL I G UB ITA K R AZ DO BL JA (A OP 06 8-0 71 )	07 2 07	0	0	0	0
Do bit do blja (A OP ) 1. 06 8-0 71 raz	3 07	0	0	0	0
Gu (A OP ) 2. bita k ra zdo blja 07 1-0 68	4 07	0	0	0	0
DO DA TA K R DG (po nja du zet nik ko ji s tav lja ko olid ira ni g -u pu va po as ns	od išn ji f ina	ijsk i iz vje šta nc	j)
XIX . D OB IT I LI G UB ITA K R AZ DO BL JA (A OP 07 6+ 07 7) ce 1. Pri pis a i tel jim a k ita la m ati an ma	5 07 6 07	0 0	0 0	0 0	0 0
ap

2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu

Č RA U N D O B IT I I G U B lju zd ob 0 1.0 1.2 02 2 do 3 1.0 u ra	KA IT 22 3. 20
Ob ik : T ke ka N t G io d. d. at ve zn an rs ex en er n					ma ku u na
ije Na ziv zic po	P AO	Ist do blj o r az e p	e th od din re ne go	će Te ku	lje zd ob ra
	ka oz na	Ku ula tiv m	je Tr jes eč om	Ku ula tiv m	je Tr jes eč om
1	2	3	4	5	6
ŠT O O ST OJ S OB OJ OB (p IZV JE AJ AL VE UH VA TN D ITI jav od op un a p uz	et nik ob ve	ik im je M zn pr ne	SF ) I-a
I. D OB IT ILI G UB ITA K R AZ DO BL JA	8 07	58 -9 .46 3.3	58 -9 .46 3.3	83 -1 .45 4.1	83 -1 .45 4.1
II. OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BIT /G UB ITA K P RIJ E P OR EZ A (A OP ) 80 87 +	9 07	52 29 .26 5.5	52 29 .26 5.5	19 20 .24 9.2	19 20 .24 9.2
S će ific (A OP III. tav ke ko je bi ti r ek las ira do bit ili bit ak ne ne u gu 08 1 d o 0 85 )	0 08	0	0	0	0
1. Pr je lor iza cij sk ih i d ajn rija lne i otr ate om ne re va rez erv ug e m ine ija lne im ter ne ma ov	1 08	0	0	0	0
2. Do bit ak ili bit ak kn ad red nja vl nič kih gu s os no ve na no g v no va as vri jed ih pir o f vri jed sti kr tal ob uh tnu no sn pa a p er no oz os u s ve va do bit	2 08	0	0	0	0
fe ti f fe 3. Pr je rije dn ina ijs ke ob rije dn ti k om ne r v os nc ve ze po r v os roz rač do bit i i bit ka ko ja ož rip isa ti p mj a k red itn un gu se m e p ro en am og ze riz ika ob ve	3 08	0	0	0	0
ja Ak rsk i d ob ici /g ub ici pl im a d efi nir ih im 4. tua po an ov an pr an	4 08	0	0	0	0
ne Os će ific 5. tal tav ke ko je bi ti r ek las ira e s ne	5 08	0	0	0	0
6. Po do bit ko ji s dn i n tav ke ko je će bi ti rez na e o os a s ne ne rek las ific ira	6 08	0	0	0	0
IV . S ke ko je je će kla sif ici ti u do bit ili bit ak (A OP tav mo gu re ra gu 08 8 d o 0 95 )	7 08	52 29 .26 5.5	52 29 .26 5.5	19 20 .24 9.2	19 20 .24 9.2
ja 1. Te ča jn lik e i rač a i lov e r az z p re un no ze m no g p os an	8 08	52 29 .26 5.5	52 29 .26 5.5	19 20 .24 9.2	19 20 .24 9.2
2. Do bit ak ili bit ak kn ad red nja du žn ičk ih gu s os no ve na no g v no va o f vri jed ih pir vri jed sti kr tal ob uh tnu no sn pa a p er no oz os u s ve va do bit	9 08	0	0	0	0
a 4. Do bit ili bit ak uč ink ite šti vč ih tok te gu s os no ve ov za no an ov	0 09	0	0	0	0
5. Do bit ili bit ak uč ink ite šti te to ula nja gu s os no ve ov za ne ga u tvu ino ze ms	1 09	0	0	0	0
ih 6. Ud io sta loj bu hv atn oj do bit i/g ub itk u d ruš tav u o sv eo a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es	2 09	0	0	0	0
ije fe 6. Pr je rije dn ti v sk rije dn ti o om ne r v os rem en e v os pc	3 09	0	0	0	0
7. Pr je fe rije dn ti t ins kih el ins kih ata te om ne r v os er m em en rm a ug ov or	4 09	0	0	0	0
8. Os tal ke ko je je će kla sif ici i u do bit ili bit ak tav rat e s mo gu re gu	5 09	0	0	0	0
9. Po do bit ko ji s dn i n tav ke ko je je će rez na e o os a s mo gu rek las ific ira ti u do bit ili bit ak gu	6 09	0	0	0	0
V. NE TO O ST AL A SV EO BU HV AT NA D OB IT ILI G UB ITA K ( AO P 6) 08 0+ 08 7 - 08 6 - 09	7 09	52 29 .26 5.5	52 29 .26 5.5	19 20 .24 9.2	19 20 .24 9.2
. S (A OP 7) VI VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K R AZ DO BL JA 07 8+ 09	8 09	94 19 .80 2.1	94 19 .80 2.1	36 18 .79 5.0	36 18 .79 5.0
DO DA TA K I ješ taj st alo j s ob uh tn oj do bit i (p jav od zv u o o ve va op un a p uz	et nik ko ji s	tav lja ko oli as ns	dir i iz vje št aj) an
VI . S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K R AZ DO BL JA (A OP 10 0+ 10 1)	9 09	0	0	0	0
e Pr ipi im elj im a k ita la tic 1. at sa na ap ma	0 10	0	0	0	0
su (n će m) 2. Pr ipi jin sk ek tro lira ju in te sa na m an om on re	1 10	0	0	0	0

AOP oznaka Isto razdoblje prethodne godine Tekuće razdoblje 2 3 4 001 -9.463.358 -1.454.183 002 17.626.460 23.888.436 003 12.790.323 12.888.339 004 0 0 005 0 0 006 -1.490 -2.694 007 4.397.709 4.542.601 008 0 0 009 439.918 6.460.190 010 0 0 011 8.163.102 22.434.253 012 5.015.576 6.038.961 013 -7.697.221 8.490.510 014 16.383.764 -3.624.793 015 -3.670.967 1.173.244 016 0 0 017 13.178.678 28.473.214 018 -4.162.319 -3.836.158 019 0 0 020 9.016.359 24.637.056 021 0 0 022 0 0 023 2.336 6.062 024 0 0 025 0 0 026 0 0 027 2.336 6.062 028 -8.385.837 -2.169.669 029 0 0 030 0 0 031 0 0 032 0 0 033 -8.385.837 -2.169.669 034 -8.383.501 -2.163.607 035 0 0 036 0 0 037 493.658.743 0 038 0 0 039 493.658.743 0 040 -483.715.252 -39.457.004 041 0 0 042 0 0 043 -31.859 0 044 0 0 045 -483.747.111 -39.457.004 046 9.911.632 -39.457.004 047 2.551.078 679.533 048 13.095.568 -16.304.022 049 34.803.934 55.432.530 050 47.899.502 39.128.508 IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU - Indirektna metoda u razdoblju 01.01.2022. do 31.03.2022. 4. Novčani izdaci za kamate Obveznik: Tankerska Next Generation d.d. a) Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza b) Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja u kunama c) Povećanje ili smanjenje zaliha h) Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke i gubitke I. Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu (AOP 001+002) 3. Promjene u radnom kapitalu (AOP 013 do 016) Naziv pozicije 1 d) Prihodi od kamata i dividendi e) Rashodi od kamata f) Rezerviranja g) Tečajne razlike (nerealizirane) c) Dobici i gubici od prodaje i nerealizirani dobici i gubici i vrijednosno usklađenje Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti 1. Dobit prije oporezivanja 2. Usklađenja (AOP 003 do 010): a) Amortizacija b) Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti d) Ostala povećanja ili smanjenja radnog kapitala II. Novac iz poslovanja (AOP 011+012) 2. Novčani izdaci za stjecanje financijskih instrumenata V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (AOP 035 do 038) 4. Stjecanje ovisnog društva, umanjeno za stečeni novac 5. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (AOP 021 do 026) 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 3. Novačani izdaci s osnove danih zajmova i štednih uloga za 5. Plaćeni porez na dobit A) NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (AOP 017 do 019) F) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA (AOP 048+049) 1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i dužničkih financijskih instrumenata 2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 2. Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata 3. Novčani primici od kamata 4. Novčani primici od dividendi 5. Novačani primici s osnove povrata danih zajmova i štednih uloga 6. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti C) NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (AOP 039+045) 1. Nerealizirane tečajne razlike po novcu i novčanim ekvivalentima D) NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANNIH TOKOVA (AOP 020+034+046+047) E) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA 3. Novčani izdaci za financijski najam 4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica i smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala 5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (AOP 040 do 044) IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (AOP 028 do 032) B) NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (AOP 027+033) Novčani tokovi od financijskih aktivnosti 1. Novčani primici od povećanja temeljnog (upisanog) kapitala 2. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 3. Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi 4. Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti

PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE Izvještaj o promjenama kapitala

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
za razdoblje od 01.01.2022 do 31.03.2022
																		u kunama
									Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
										Fer vrijednost
										financijske								Manjinski
Opis pozicije	AOP					Vlastite dionice				imovine kroz	Učinkoviti dio	Učinkoviti dio		Tečajne razlike	Zadržana dobit /	Dobit / gubitak	Ukupno	(nekontrolirajući)	Ukupno kapital i
	oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	i udjeli (odbitna	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	ostalu sveobuhvatnu	zaštite novčanih	zaštite neto ulaganja u	Ostale rezerve fer vrijednosti	iz preračuna inozemnog	preneseni	poslovne	raspodjeljivo imateljima	interes	rezerve
						stavka)				dobit	tokova	inozemstvo		poslovanja	gubitak	godine	kapitala matice
										(raspoloživa za
										prodaju)
																	18 (3 do 6 - 7
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	+ 8 do 17)	19	20 (18+19)
Prethodno razdoblje
1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine	01	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097	0	55.000.000	0		0	0 0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
2. Promjene računovodstvenih politika	02	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	03	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno)	04	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097	0	55.000.000	0		0	0 0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
(AOP 01 do 03)
5. Dobit/gubitak razdoblja	05	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	-9.463.358	-9.463.358	0	-9.463.358
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	06	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	29.265.552	0	0	29.265.552	0	29.265.552
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i	07	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
nematerijalne imovine
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema
fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	08	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	09	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja
u inozemstvu	10	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava
povezanih sudjelujućim interesom	11	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	12	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	13	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	14	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne	15	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	16	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	17	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	18	0	0	0	31.859	31.859	0		0 0		0	0 0	0	0	-31.859	0	-31.859	0	-31.859
19. Uplate članova/dioničara	19	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	20	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	21	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu	22	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	23	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne
godine (04 do 23)	24	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.609.956	1.609.956	0	55.000.000	0		0	0 0	0	-14.214.161	56.733.577	-9.463.358	598.267.534	0	598.267.534
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG	25	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	29.265.552	0	0	29.265.552	0	29.265.552
RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14)
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG	26	0	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0	0	29.265.552	0	-9.463.358	19.802.194	0	19.802.194
RAZDOBLJA (AOP 05+25)
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA
PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 23)	27	0	0	0	31.859	31.859	0		0 0		0	0 0	0	0	-31.859	0	-31.859	0	-31.859

PRVO TROMJESEČJE 2022. GODINE Izvještaj o promjenama kapitala

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA

Tekuće razdoblje
1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine	28	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650	0	55.000.000		0	0	0	0 0	13.365.296	-30.286.941	0	548.289.831	0	548.289.831
2. Promjene računovodstvenih politika	29	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	30	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP 28 do 30)	31	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650	0	55.000.000		0	0	0	0 0	13.365.296	-30.286.941	0	548.289.831	0	548.289.831
5. Dobit/gubitak razdoblja	32	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	-1.454.183	-1.454.183	0	-1.454.183
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	33	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	20.249.221	0	0	20.249.221	0	20.249.221
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	34	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	35	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	36	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	37	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	38	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	39	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	40	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	41	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0				0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	42	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	43	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	44	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	45	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0		0	0	0
19. Uplate članova/dioničara	46	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	47	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	48	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos po godišnjem rasporedu	49	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	50	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 31 do 50)	51	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650	0	55.000.000		0	0	0	0 0	33.614.517	-30.286.941	-1.454.183	567.084.869	0	567.084.869
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 33 do 41)	52	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	20.249.221	0	0	20.249.221	0	20.249.221
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 32 + 52)	53	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	20.249.221	0	-1.454.183	18.795.038	0	18.795.038
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50)	54	0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0 0	0	0	0	0	0	0

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Opći podaci

Tankerska Next Generation d.d. osnovana je u Republici Hrvatskoj 2014. godine. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.

Članovi Uprave:

• John Karavanić, jedini član

Od 1. siječnja 2022. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora su kako slijedi:

• Ivica Pijaca, predsjednik
• Mario Pavić, zamjenik
• Nikola Koščica, član
• Joško Miliša, član
• Dalibor Fell, član

Na dan 31. ožujka 2022. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 31. ožujka 2022. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži

broda.

Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.

2. Osnovne računovodstvene politike

Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:

• 1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
• 1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
• 1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 31. ožujka 2022. godine ne uključuju sve informacije materijalno značajne za razumijevanje tekućeg razdoblja tijekom godine te ih se treba čitati zajedno s financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2021. godine.

Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2021. godine.

3. Vlasnička glavnica i pričuve

Društvo nije otkupljivalo vlastite dionice u prvom tromjesečju 2022.godine.

Na dan 31. ožujka 2022. godine Društvo drži ukupno 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% temeljnog kapitala Društva (31. ožujka 2021.: 27.620 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3163% temeljnog kapitala).

4. Zarada po dionici

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica

ZARADA PO DIONICI	Razdoblje 1.1.-31.03.2021.	Razdoblje 1.1.-31.03.2022.
Neto (gubitak) / dobit dioničarima	(HRK 9.463.358)	(HRK 1.454.183)
Prosječno ponderirani broj dionica	8.706.421	8.705.026
Osnovni (gubitak) / zarada po dionici	(HRK 1,09)	(HRK 0,17)

5. Odnosi s povezanim stranama

ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA	Razdoblje 1.1.-31.03.2021.	Razdoblje 1.1.-31.03.2022.
Prodaja povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Kupnja od povezanih društava	HRK 4.042.971	HRK 7.511.719
Potraživanja od povezanih društava	HRK 0	HRK 0
Obveze prema povezanim društvima	HRK 1.467.237	HRK 47.361.577
Dani krediti povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Primljeni krediti od povezanih društava	HRK 0	HRK 0

6. Događaji nakon datuma bilance

Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva

Posljedice COVID-19 i dalje utječu na operativno poslovanje Društva. Nove varijante COVID-19 nastavljaju opterećivati globalnu potražnju za izvozom naftnih proizvoda.

Utjecaj Ukrajinske krize na poslovanje Društva

Daljni razvoj, trajanje i utjecaj Ukrajinske krize ne može se predvidjeti. Društvo je neizravno izloženo ovim događajima i susreće se sa problemima u lancu opskrbe, povećanju troškova (uključujući cijene sirovina/energije) i trenutnim trendom inflacije.

Osim gore navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 31. ožujka 2022. godine.

Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.

Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.

Zadar, 29. travnja 2022. godine

John Karavanić, član Uprave

Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.

Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.

Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.

Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.

Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.

Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.

Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.

TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.

TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.

TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.

Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.

Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.

Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.

Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.

Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):

Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).

Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.

Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:

• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.

• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.

Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:

Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i

Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".

Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.

Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.

Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

	Brodarski ugovor na vrijeme	Brodarski ugovor na putovanje
Tipična duljina odgovora	1-5 godina	Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje
Baza za vozarinu (1)	Dnevno	Varira
Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Provizije (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Veći troškovi povezani s putovanjem (2)	Klijent plaća	Grupa plaća
Manji troškovi povezani s putovanjem (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Operativni troškovi brodova (2)	Grupa plaća	Grupa plaća

(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja

(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod

(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja

Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.

Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.

Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.

Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.

Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.

Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.

Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.

Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.

Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.

Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.

Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.

Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.

U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.

Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.

Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.

Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.

Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.

Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.

Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.

Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.

Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.

Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.

TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Božidara Petranovića 4

23 000 Zadar

Hrvatska

Tel: +385 23 202 135

e-mail: tng@tng.hr

www.tng.hr