NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Sadržaj Komentar Uprave

	2
Uvjeti poslovanja	4
Rezultati razdoblja	10
Operativni podaci flote	14
Skraćeni financijski izvještaji	17
Upravljanje rizicima	26
Nerevidirani financijski izvještaji	29
Bilješke uz financijske izvještaje	39
Bitni pojmovi i koncepti	42
Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave	49
Kontakt	50

Rezultati H1 2021

Prihodi brodova 18,5 mil. USD

EBITDA 4,9 mil. USD

EBIT 0,8 mil. USD

Neto dobit (0,8) mil. USD

TCE NETO 12.402 USD/dan

OPEX 6.696 USD/dan Zakoračili smo i u drugu polovicu godine, a u nizu zemalja kampanje cijepljenja počinju davati pozitivne rezultate, te se ljudi ponovno mogu sastajati. Pojedine vlade ublažavaju ograničenja; omogućujući ponovno putovanja.

Neizvjesnost je i dalje ostala sveprisutna misao za tankersku industriju u prvih šest mjeseci ove godine, nastavno na prethodnu kalendarsku godinu. U mnogočemu isto vrijedi i za Tankersku Next Generation. Uz neke jasnije, a neke promijenjene varijable u jednadžbi, ali s približno istim upitnim karakterom s kojim smo se suočili prošle godine.

Niz (samo) izolacija širom svijeta počeo je uzrokovati nedostatak djelatnika u svim radno intenzivnim i drugim djelatnostima, što može dovesti do ograničene ukupne ponude roba i usluga i time do vrlo prigušenog ekonomskog oporavka. Srećom, Tankerska Next Generation ima samo jedan preostali remont u planu za Q3-Q4 u Kini, gdje se ne očekuje ovakva vrsta poremećaja.

Posljednji remont M/T Velebita izveden je na Dalekom Istoku tijekom travnja i svibnja, u uvjetima gdje su naši tehnički inspektori još jednom radili na daljinu i uspješno po prvi put instalirali BWTS u naš konvencionalno dizajnirani tanker za prijevoz derivata. Ovo kolektivno znanje zasigurno će biti dragocjeno u primjeni na "sestrinski brod" M/T Vinjerac u narednim mjesecima kada bude trebalo pristupiti posljednjem remontu unutar TNG flote.

Generalno govoreći, tržišta brodarskog prijevoza karakterizira volatilnost. Nažalost, kao i posljednjih šest mjeseci prethodne godine, prvih šest mjeseci 2021. godine također su pokazali dugotrajnost i kontinuitet, ali na najnižim razinama vozarina zabilježenim u proteklom desetljeću. Imajući ovo na umu, naši rezultati za drugi kvartal više su od samo pozitivne note, već su prikaz i znak otpornosti i prilagodljivosti.

Istraživanje Međunarodnog udruženja transportnih radnika (ITF) iz ožujka pokazalo je da je kriza uzrokovana pandemijom dovela do toga da gotovo polovica pomoraca na komercijalnim brodovima razmišlja o napuštanju industrije ili barem dvoji oko ostanka. Međutim, iako se pomorci također mogu poistovjetiti s istim poremećajima na tržištu rada, a glatka repatrijacija posade još uvijek predstavlja velik logistički izazov, Tankerska Plovidba, naš kadrovski pružatelj usluga (posade), poduzela je određene mjere predostrožnosti kako bi se izbjegla ova vrsta izazova.

Osvrćući se unatrag na slijed događaja povezanih s pandemijom, teško je ne povezati stvarnost na moru i općenito brodarstvo s COVID-19 događajima na kopnu. Drugim riječima, teško je predvidjeti skorašnji pomak u pomorskoj industriji, temeljen na nedavnom optimizmu i radosti viđenima u Engleskoj i drugim dijelovima Velike Britanije koji su ukinuli većinu ograničenja, uključujući i pravila o socijalnom distanciranju. Maske za lice zasigurno će ostati obvezne tijekom posjeta brodovima još neko vrijeme premda više nisu potrebne na određenim mjestima koja smo spomenuli gore, a gdje su novi slučajevi zaraze nastavili rasti. Ipak, polovica stanovništva u Velikoj Britaniji je potpuno cijepljena, te je postignuta dalekosežna i sveobuhvatna pokrivenost ranjivijih skupina stanovništva, a broj smrtnih slučajeva i hospitalizacija svega su djelić onoga u prošlim valovima.

Financijski rezultati prvog polugodišta Tankerske Next Generation su uglavnom bili produžetak drugog polugodišta iz 2020. i na njih su snažno utjecali:

Izloženost "spot" tržištu u depresivnim tržišnim uvjetima u svijetu
Ograničene mogućnosti time charter-a zbog nejasnih tržišnih predviđenja
Neprihodovni dani uslijed obavljenog remonta M/T Pag i M/T Velebit
Komercijalne operacije podređene složenim zahtjevima zamjene posada

Izuzetno zarazni Delta soj je u porastu, a zemlje poput Indonezije koje su se nadale da su doživjele najgore od Covid-19 ponovno su pogođene. Agresivna prenosivost Delta soja u potpunosti je došla u fokus u Indoneziji, četvrtoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu. Naime, manje od 5 posto Indonežana je cijepljeno sa dvije doze cjepiva.

U SAD-u se prije samo nekoliko tjedana činilo vjerojatnim da bi se Covid-19 mogao trajno suzbiti, barem u zajednicama s visokom stopom procijepljenosti, no Delta soj promijenio je situaciju. Broj zaraženih raste u svih 50 saveznih država. Situacija u Europi i zapadnoj hemisferi je približno slična.

Nastojeći zaključiti ovaj komentar u pozitivnom ozračju, vrijedno je prisjetiti se kako su kratki poremećaji u nedavnoj prošlosti uspjeli napraviti brz zaokret tržišnih prilika, što dovodi do zaključka koliko ravnoteža na sadašnjim tržištima može biti krhka. To je postalo vrlo očito tijekom događaja s kontejnerskim brodom Ever Given u Sueskom kanalu, kao i, ako ne i više, s kibernetičkim napadom na naftovod Colonial, kojim je zaustavljen protok nafte između Meksičkog zaljeva i istočne obale SAD-a. Ovaj i slični poremećaji kod naftnih derivata koji se isporučuju cjevovodima mogu značajno izmijeniti stanje tržišta produkt tankera u samo nekoliko dana ili čak sati.

Iako ne tako brzo kao što priželjkujemo, ipak vidimo postupni povratak "normalnijim" navikama u potrošnji. Cijepljenje protiv Covid-19 snažno napreduje u OECD-u i mnogim dijelovima svijeta, i zajedno sa nizom različitih inicijativa i poticaja, trebalo bi istjerati mobilnost, potrošnju i industrijsku proizvodnju iz zečje rupe.

John Karavanić, CEO

Globalni uvjeti poslovanja

COVID-19 kao pokretač digitalizacije i e-trgovine

U godinama koje dolaze osvrnut ćemo se na 2020. kao na godinu koja je promijenila sve. Između ostalog, i zbog neočekivanog rasta sektora digitalne i elektronske trgovine koji su procvali tijekom krize uzorkovane COVIDom-19.

Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti, COVID-19 doveo je do značajnog porasta e-trgovine i pridonio je ubrzanju digitalne transformacije.

Dok su "lockdowni" postajali novo normalno, tvrtke i potrošači sve su se više približavali digitalnoj eri pritom nudeći i kupujući sve više roba i usluga putem interneta, podižući tako udio e-trgovine u globalnoj maloprodaji sa 14% u 2019. na oko 17% u 2020. godini.

Kada će, i hoće li ovaj trend uopće završiti, te kako će dugoročno utjecati na brodarsku industriju, ostaje za vidjeti. Neki vjeruju kako je rast prometa kontejnerskog sektora i gužva u kontejnerskim lukama zapravo samo uvod u ono što bi budućnost mogla donijeti.

Imajući to u vidu, američki NRF (Nacionalna federacija maloprodaje) nedavno je dostavio pismo Bijeloj Kući u kojoj je zatražio sastanak sa predsjednikom Bidenom i drugim visokim dužnosnicima u vezi s izazovima kojima se trgovci suočavaju zbog kontinuiranih poremećaja u lancima opskrbe koji dovode do zagušenja u američkim lukama. Trgovci se svakodnevno oslanjaju na američke luke i drugu prometnu infrastrukturu koja omogućava isporuku roba i proizvoda vrijednih milijarde dolara krajnjim potrošačima.

Dok se (američko) gospodarstvo oporavlja, a potražnja potrošača i dalje raste, o čemu svjedoči rekordni uvoz u najvećim američkim maloprodajnim kontejnerskim lukama zabilježen tijekom travnja, izazovi u opskrbnom lancu i dalje su značajni. Tako u nedavnom istraživanju koje je provela Nacionalna federacija maloprodaje preko 97% ispitanih trgovaca kaže da su zagušenja u lukama i kašnjenja u pomorskom prijevozu utjecala na njihovo poslovanje.

COVID-19 potpore polako prestaju

Cilj predsjednika Joe Bidena da pokrene USD 1.2 bilijuna infrastrukturnih projekata još uvijek čeka na odobrenje. S druge strane, programi pomoći zbog COVID-19 koji su financijski podržali milijune Amerikanaca polako ponestaju.

Sa paketima mjera vrijednim milijarde dolara, savezna vlada je osigurala privremeni padobran ljudima pogođenim "lockdownima", gubitkom posla uslijed pandemije, ili gorim scenarijima. No, mnoge od najdalekosežnijih mjera, uključujući i proširene naknade za nezaposlene, uskoro će isteći. Odredbe koje se odnose na studentske zajmove, bonove za hranu i još mnoge druge također prestaju u narednim mjesecima.

S druge strane svijeta, Indonezija je postala novi epicentar pandemije, i tako je preskočila Indiju i Brazil, te postala zemlja s trenutno najvišim brojem novozaraženih. Ovakav rast je dio vala koji se širi cijelom jugoistočnom Azijom gdje su stope procijepljenosti niske i gdje su zemlje donedavno relativno dobro kontrolirale širenje virusa. Vijetnam, Malezija, Mijanmar i Tajland također se suočavaju s najvećim porastom zaraza do sada i uvode nova ograničenja, uključujući "lockdowne" i policijske satove.

PREDVIĐANJE SVJETSKE EKONOMIJE SRPANJ 2021.

UNCTAD, Srpanj 2021. PortStrategy, Srpanj 2021. New York Times, Srpanj 2021.

MMF, Srpanj 2021.

Nedaće međunarodnih pomoraca

Međunarodni dan pomoraca obilježen je 25. lipnja, no časnici i posade nemaju pretjeranog razloga za slavlje. Delta soj trenutno se nezaustavljivo širi dijelovima Azije u kojoj žive mnogi od 1,7 milijuna svjetskih pomoraca, te istovremeno potiče mnoge države na potpuno ukidanje pristupa kopnu posadama brodova, u nekim slučajevima čak i kada je u pitanju liječenje. ICS (međunarodna brodarska komora) procjenjuje kako se cijepilo samo 2,5 % pomoraca, odnosno jedan od njih 40.

Tankersko tržište

Gledajući strogo komercijalno, neki su brodarski sektori iznimno profitirali u ovoj krizi ostvarujući izvanredne rezultate. S druge strane, tankeri još uvijek sjede u čekaonici, gotovo očajnički usredotočeni na potencijal budućih zarada.

Procijepljenost utire put oporavka tankerskog tržišta prijevoza sirove nafte i rafiniranih proizvoda, ali fundamenti koji određuju brzinu oporavka i njegovu dalekosežnost nikada do sada nisu bili neizvjesniji.

Prema podacima Lloyds Lista, potražnja za sirovom naftom i rafiniranim proizvodima konačno se oporavlja, ali se ne predviđa povratak na predpandemijske razine prije kraja 2022. godine.

Tankerske zarade su i dalje neprivlačne i takvo se stanje proteže od istog razdoblja prošle godine. Vozarine na većini ruta su neisplative za gotovo sve vrste tankera, a samo modernija flota uspijeva ostvariti određeni benefit obzirom na nižu potrošnju pogonskog goriva. Globalna trgovačka flota od oko 2.800 tankera za prijevoz sirove nafte (panamaxi i veći) trenutno je "razapeta" između OPEC-ove bitke za profit i korona virusa koji potkopava potražnju diljem jugoistočne Azije i Južne Amerike.

Ukupna potražnja za tonskom miljom – koja mjeri količinu tereta prevezenu po prijeđenom putu, u razdoblju od siječnja do travnja je manja za 12,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tonska milja također je za 9,8% niža u odnosu na razinu iz 2019. godine, pokazuju podaci Lloyd's List Intelligence-a.

Ukrcaji tereta u Perzijskom zaljevu na koje otpada čak 41% svjetskih tonskih milja su 10 do 15% niži u odnosu na period od ista četiri mjeseca tijekom proteklih 5 godina, također pokazuju podaci Lloyd's Lista.

Za 27 zemalja članica Europske Unije, uvoz benzina, kerozina i dizela iznosio je 4.4 milijuna tona u veljači 2021 što je 15% niže u odnosu na veljaču 2019. Unatoč poboljšanju fundamenata, potražnja za dizelom još uvijek čeka svoj potpuni oporavak, što svakako utječe na isporuke dobavljača dizela istočno od Sueza.

S druge strane, zato dominira uvoz u EU27 s ruskog tržišta, pokazuju podaci Eurostata. To tržište opslužuju handysize tankeri koji otpremaju gorivo iz baltičkih luka što najmanje pridonosi podizanju tonske milje.

U SAD-u EIA procjenjuje ljetnu potražnju za benzinom na 9.1 milijuna barela dnevno, što je oko 400.000 barela dnevno ispod razine zabilježene u 2019. godini.

Jedan od rijetkih pozitivnih pokazatelja je negativni neto rast flote. Brodarski analitičari MSI predviđaju kako će se broj novogradnji smanjiti u iznosu 1,6% flote Suezmaxa i 1% flote VLCC- ja i Aframaxa. Druge vrste brodova trenutno dominiraju u brodogradilištima što također umanjuje knjigu narudžbi i tako kompenzira budući rast flote, dajući određeni pozitivan sentiment tržištu od 2023. nadalje - pod uvjetom da istu budućnost uopće možete vidjeti od trenutnih izazova koji okružuju industriju. Sve navedeno podcrtava potencijalno uklanjanje američkih sankcija iranskoj sirovoj nafti kao jednu od preostalih najutjecajnijih varijabli koja bi mogla utjecati na vozarine na tankerskom tržištu u ostatku 2021. godine.

Prosječni ekvivalenti brodarskih ugovora na vrijeme (TCE; USD na dan)

MSI, Srpanj 2021.

Uvjeti poslovanja

Globalna potražnja za naftom (milijuna barela na dan)

Globalna proizvodnja nafte i tekućih goriva (milijuna barela na dan)

OPEC + dogovorio povećanje opskrbe naftom

Ministri OPEC+-a sredinom srpnja dogovorili su povećanje opskrbe sirovom naftom od kolovoza kako bi osujetili rast cijena koje su se udvostručile u dvogodišnjem periodu dok se globalno gospodarstvo oporavljalo od pandemije korona virusa.

Grupa, koju sačinjavaju zemlje OPEC-a te saveznici poput Rusije, donijela je važnu odluku kojom se dogovaraju nove proizvodne kvote počevši od svibnja 2020, i to nakon što su Saudijska Arabija i ostali pristali na zahtjev Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su opasno zaprijetili ostvarenju tog plana.

OPEC+ je prošle godine smanjio proizvodnju za rekordnih 10 milijuna barela dnevno (bpd) uslijed pada potražnje izazvanog pandemijom i značajnog pada cijena, da bi potom postupno dozvolio povećanje opskrbe ("odvrnuo slavinu") što je dovelo do smanjenja od svega 5,8 miljuna barrela dnevno. Od kolovoza do prosinca 2021. OPEC+ će tako povećati opskrbu za dodatnih 2 milijuna bpd ili 0,4 milijuna bpd mjesečno, navodi se u priopćenju. Cilj je, postupno, u potpunosti ukinuti rezove do rujna 2022. godine.

Prema procjenama analitičara iz industrije, tankeri mogu očekivati mala uzbuđenja s napokon dogovorenim sporazumom OPEC+. Saudijska Arabija i UAE postigli su sporazum o povećanju mjesečne proizvodnje za 400.000 bpd počevši od kolovoza, a koje će se nastaviti svaki mjesec sve dok se na tržište ne vrati preostalih 5,8 mbd iz prošlogodišnjih rezova. Grupa će ponovo procijeniti svoje proizvodne planove u prosincu i nastavit će se kontinuirano sastajati – sljedeći sastanak zakazan je za početak rujna. Dodatno, osnovna proizvodnja, koja je ograničena trenutnim rezovima bit će resetirana u travnju 2022. i to za 1,6 mbd.

Cijene čelika rashodovanih brodova popuštaju nakon razine od \$600

Cijene su se udvostručile tijekom prošle godine, a mnogi u industriji sada strahuju da su tržišta već možda dosegla vrhunac i sada prilagođavaju razine očekivanja anticipiranih korekcija u bliskoj budućnosti. Međutim, tržište još mora prevaliti velik put da bi dostiglo rekord iz 2008. godine kada je cijena "scrapa" bila 800 dolara po ldt.

Allied MR Tanker review, Srpanj 2021. Reuters, Srpanj 2021 Trade Winds, Srpanj 2021

IEA (International Energy Agency), Srpanj 2021. EIA (US Energy Information Administration), Srpanj 2021.

Potražnja za mlaznim gorivom znatno ispod predpandemijske razine

Mlazno gorivo je definitivno naftni proizvod koji je najviše pogođen u ovoj krizi. Kako se Covid-19 širio svijetom početkom 2020. godine tako su "lockdowni" diljem svijeta prizemljili kako domaće tako i međunarodne letove. U svom najnovijem izvješću, IEA predviđa da će se potrošnja mlaznog goriva vratiti na razinu iz 2019. tek do 2024. godine jer će ograničenja putovanja, promjena putničkih navika i relativno spor napredak cijepljenja u slabije razvijenim ekonomijama ograničiti oporavak avio industrije.

Nadalje, IEA predviđa daljnji porast internetskih sastanaka i konferencija, koji će zajedno sa smanjenjem troškova kompanija, vjerojatno trajno umanjiti poslovna putovanja. Prosječna potrošnja avionskog goriva bila je 7,9 mbd u 2019. godini, što je predstavljalo oko 8% svjetske potražnje za naftom. U 2020. potrošnja je pala za više od 40% na prosječnih 4,7 mbd. Udio mlaznog goriva u globalnoj potražnji za naftom pao je na nešto više od 5%. Iako se očekuje da će potražnja porasti za 17% na 5,5 mbd u 2021. godini, ona ostaje znatno ispod razine prije pandemije. Mlazno gorivo roba je kojom se trguje širom svijeta, a pad potražnje povezan je s padom potražnje za produkt tankerima.

Postoje velike razlike u načinu na koji se razvijala potražnja za mlaznim gorivom između OECD-a u odnosu na zemlje koje nisu članice OECD-a, kao i između različitih regija u svijetu. Primjerice, Kina, jedno od najvećih i najbrže rastućih tržišta za mlazna goriva na svijetu, u potpunosti se oporavila od pada potražnje tijekom pandemije. U 2019. kineska potražnja za mlaznim gorivom iznosila je 831 kbd (tisuća barela dnevna). Ta brojka je pala za 14% na 712 kbd u 2020., no IEA očekuje da će se potražnja u 2021. povećati na 894 kbd, uz porast od 25,6%, na razine iznad predpandemijske.

S druge strane, očekuje se daljnji pad indijske potražnje za mlaznim gorivima. Potražnja je pala za 45%, sa 235 kbd u 2019. na 130 kbd u 2020. i očekuje se da će doživjeti samo relativno mali (u smislu volumena) oporavak, i to na 154 kbd u 2021. Snažniji rast potražnje očekuje se tek 2022. godine.

Situacija u zemljama OECD-a sasvim je drugačija, posebno u Sjevernoj Americi i Europi. U SAD-u se zračni promet oporavlja relativno brzo, iako su američki letovi u lipnju ostali 18% ispod razine iz 2019. (domaći letovi: -13%, međunarodni letovi: -45%). Potražnja za mlaznim gorivom u SAD-u iznosila je 440 kbd u lipnju, 24% manje nego u lipnju 2019. godine.

Izgledi za ljeto su obećavajući, i podupire ih potražnja za putovanjima koju potpomaže otvaranje gospodarstva, akumulacija štednje i fiskalni poticaji.

Situacija u OECD zemljama Europe uglavnom je slična kao u SAD-u, iako je nekoliko zemalja ponovno uvelo ograničenja zbog rasta broja zaraženih. U sljedećim mjesecima potrebno je detaljno pratiti situaciju kako bismo vidjeli da li će to ponovo smanjiti europsku potražnju za mlaznim gorivom. Mnoge azijske zemlje OECD-a (Japan, Južna Koreja i Australija) bilježe rast zaraženih, te potražnja za mlaznim gorivima opada. Sve to dolazi kao posljedica zaostatka u procijepljenosti za Europom i SAD-om, te se tamo nastavljaju "lockdowni". Stoga će oporavak potražnje za mlaznim gorivom u azijskim zemljama OECD-a vjerojatno zaostajati za ostalim OECD regijama i Kinom.

Implikacije za brodarstvo su prilično jasne: manje potražnje znači manje transporta. Zemlje OCED-a uvoze približno 20% mlaznog goriva. Članice OECD-a sa američkih kontinenata najviše mlaznog goriva uvoze od azijskih zemalja članica OECD-a (najviše iz Južne Koreje), a uvoz se smanjio sa 175kbd u 2019. na 158 kbd u 2020. i 108 kbd u Q1 2021. Bliski Istok daleko je najveći dobavljač mlaznog goriva za europske zemlje OECD-a. Uvoz mlaznog goriva u Europu smanjio se s 523 kbd u 2019. na 337 kbd u 2020. i 278 kbd u Q1 2021.

Potrebna je veća globalna procijepljenost kako bi se oporavila međunarodna putovanja, a pitanje je hoće li se i tada potražnja za mlaznim gorivom vratiti na predpandemijske razine. Globalni "lockdowni" pokazali su svu učinkovitost internetskih video poziva kao puno jeftinijie alternative putovanjima.

MR produkt tanker flota

Flota produkt tankera u 2020. godini rasla je za 3,3% što predstavlja usporavanje u odnosu na godinu prije kada je rast iznosio 3,6%. Oko 4.7 milijuna DWT u MR segmentu isporučeno je u 2020. godini, odnosno 12% manje u odnosu na 2019. godinu (5.3 mil. DWT) što predstavlja potencijalni dugoročni pozitivni utjecaj na tržište produkt tankera.

Tijekom 2020. rashodovano je 19 tankera što čini 0,73% ukupne flote, za razliku od 27 tankera (1,10% ukupne flote) u 2019., te 50 tankera (2,06% ukupne flote) u 2018. Tijekom prvih šest mjeseci 2021. ukupno 27 tankera (1,03% ukupne flote) u ovom segmentu poslano je u rezalište.

Do 30. lipnja 2021. zabilježena je isporuka 48 novogradnji, a očekuje se isporuka još 67 novogradnji do kraja godine.

MR knjiga narudžbi na početku godine (broj brodova)

K RATAK PREGLED			(MR 25-59,999 DWT)
Ključni podaci flote		Promjene u 2021.
na 1. srpnja 2021. godine U eksploataciji: ukupne tonaže: godišnji rast do 1.srpnja '21: Stariji preko 20 godina: ukupne tonaže: u postotku flote: Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote:	2.642 tankera 116.156.056 dwt 0,80 % 261 tankera 10.433.868 dwt 9,88 % 182 tankera 8.338.967 dwt 6,89 %	do 1. srpnja 2021. godine Isporuke: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u lipnju '21: Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u lipnju '21:	48 tankera 2.252.662 dwt 1,83 % 7 tankera 55 tankera 2.616.354 dwt 2,10 % 11 tankera
Preostale isporuke za 2021. od 1. srpnja 2021. godine Planirano: Ukupne tonaže: u postotku flote:	67 tankera 2.997.199 dwt 2,54 %	Rashodovano: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u lipnju '21:	27 tankera 1.142.214 dwt 1,03 % 7 tankera Allied, Srpanj 2021.

Rezultati

SAŽETAK			HRK 000		USD 000
PRIHODA I DOBITI	Q4 2020	Q1 2021	Q2 2021	H1 2021	Q4 2020	Q1 2021	Q2 2021	H1 2021
Prihodi brodova	51.244	50.020		65.824 115.844	8.050	8.018	10.518	18.536
EBITDA	11.212	8.165	22.238	30.403	1.766	1.348	3.544	4.892
EBIT	(57.748)	(4.600)	9.435	4.835	(9.405)	(674)	1.489	815
Neto dobit	(62.509)	(9.463)	4.436	(5.027)	(10.167)	(1.446)	695	(751)

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

Prihodi brodova u prvom polugodištu 2021. godine iznose 115,8 mil. HRK (18,5 mil. USD), što predstavlja smanjenje u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2020. godine kada je ostvareno 137,1 mil. HRK (19,9 mil. USD).

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 36,5 mil. HRK (5,8 mil. USD) u prvih šest mjeseci 2021. godine, dok su u istom razdoblju 2020. godine iznosili značajno manje, odnosno 13,7 mil. HRK (2,0 mil. USD). Rast troškova može se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom prvih šest mjeseci 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je većina brodova bila zaposlena brodarskim ugovorima na vrijeme.

Većom izloženosti "spot" tržištu brodar ostvaruje nominalno veći prihod, ali je istovremeno opterećen i većim troškovima zbog prirode posla u kojem brodar podmiruje troškove povezane s putovanjem.

Operativni troškovi brodova u prvih šest mjeseci 2021. iznosili su 45,2 mil. HRK (7,2 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili 3,2 milijuna kuna (0,5 mil. USD).

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u drugom tromjesečju 2021. godine iznosi 22.2 mil. HRK (3,5 mil. USD), i značajno je smanjena u odnosu na isto razdoblje prošle godinu kada je iznosila 34,4 mil. HRK (4,8 mil. USD).

Troškovi amortizacije u prvih šest mjeseci 2021. godine iznosili su 25,6 mil. HRK (4,1 mil. USD). Svi operativni brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja rashodovanu vrijednost broda na međunarodnom tržištu.

Neto rashodi od kamata iznosili su 9,9 mil. HRK (1,6 mil. USD) i smanjeni su u odnosu na isto razdoblje 2020. godine kada su iznosili 11,7 mil. HRK (1,7 mil. USD) zbog povoljnog utjecaja smanjenja referentne stope LIBOR.

Operativna dobit (EBIT) Društva za prvih šest mjeseci 2021. iznosila je 4,8 mil. HRK (0,8 mil. USD), dok je zabilježen neto gubitak u iznosu 5,0 mil. HRK (0,8 mil. USD).

Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova u prvoj polovici ove godine iznose 12.402 USD.

Prihodi brodova u drugom tromjesečju 2021. godine iznose 65,8 mil. HRK (10,5 mil. USD), što je na približno istoj razini u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2020. godine kada su iznosili 67.9 mil. HRK (9.7 mil. USD).

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 20,3 mil. HRK (3,3 mil. USD) u drugom kvartalu 2021. godine, dok su u istom kvartalu 2020. godine iznosili značajno manje, odnosno 5,9 mil. HRK (0,8 mil. USD). Rast troškova može se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom drugog kvartala 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je većina brodova bila zaposlena brodarskim ugovorima na vrijeme.

Operativni troškovi brodova u drugom tromjesečju 2021. iznosili su 21,8 mil. HRK (3,5 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili su 1,3 milijuna kuna (0,2 mil. USD).

Svi brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja "scrap" vrijednost broda na međunarodnom tržištu.

Troškovi amortizacije u drugom tromjesečju 2021. godine iznosili su 12,8 mil. HRK (2,1 mil. USD) i u skladu su s planom amortizacije.

Operativna dobit (EBIT) drugog tromjesečja 2021. iznosila je 9,4 mil. HRK (1,4 mil. USD), dok neto dobit Društva u drugom tromjesečju 2021. godine iznosi 4,4 mil. HRK (0,7 mil. USD).

Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova drugog tromjesečja ove godine iznose 14.219 USD.

TRENUTNA FLOTA TNG-A

Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 30. lipnja 2021. godine, prosječna starost TNG flote iznosi 7,2 godina.

Tijekom 2020. godine tri Eko tankera iz flote su završila svoj petogodišnji remont, dok ga je m/t Pag započeo u prosincu 2020. i završio tijekom siječnja 2021. godine, a Velebit je obavio svoj petogodišnji remont tijekom Q2 2021.

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Vinjerac

Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme. Tanker je pod ugovorom s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu. Unajmitelj ima opciju produžiti ugovor i na treću godinu uz iznos vozarine od 15.750 USD po danu.

Velebit

Brod je krajem 2020. godine zaposlen kratkoročnim ugovor na vrijeme s unajmiteljem Bryggen Shipping International AS ("Bryggen") uz vozarinu od 16.000 USD po danu nakon čega je prebačen na "spot" tržište i strateški repozicioniran na "Far East" čime je omogućeno i troškovno efikasno ugovaranje petogodišnjeg remonta koji je obavljen u Q2/2021, nakon čega je zaključen kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura").

Brod	Godina izgradnje	Tip	Zaposlenje	Dnevna vozarina (USD/dan)
Velebit	2011.	ICE class MR produkt	Drydock, Trafigura	11.600 (do kolovoza 2021)
Vinjerac	2011.	ICE class MR produkt	Clearlake	15.250 (do svibnja 2022)
Vukovar	2015.	Eko MR produkt	EXXON	17.050 (do kraja kolovoza 2023)
Zoilo	2015.	Eko MR produkt	CSSA, SPOT tržište	13.825 (do sredine svibnja 2021), potom SPOT
Dalmacija	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od početka srpnja 2020)
Pag	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od početka srpnja 2020)

Vukovar

Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont nakon kojeg je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.

Pag

Brodarski ugovor na vrijeme za m/t Pag sa unajmiteljem Koch Shipping ("Koch") u trajanju približno šest mjeseci uz vozarinu od 16.850 USD po danu istekao je početkom srpnja 2020., nakon čega je brod zaposlen na "spot" tržištu, a tijekom prosinca 2020. brod je započeo svoj redoviti petogodišnji remont. Po završetku redovitog petogodišnjeg remonta, brod je nastavio kontinuitet zaposlenja na "spot" tržištu.

Zoilo

Po završetku redovitog petogodišnjeg remonta izvršenog u Q3 2020. godine za m/t Zoilo je sredinom studenog 2020. zaključen brodarski ugovor na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine. Po završetku istog ugovora sredinom svibnja 2021. brod je prebačen na "spot" tržište.

Dalmacija

Po isteku brodarskog ugovora na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura") u Q3/2020, za m/t Dalmaciju je obavljen redoviti petogodišnji remont, nakon čega je brod pretežno zaposlen na "spot" tržištu.

OPERATIVNI PODACI FLOTE	Q1 2020.	Q2 2020.	H1 2020.	FY 2020.	Q1 2021.	Q2 2021.	H1 2021.
TCE neto vozarina (USD/dan)	16.580	16.274	16.427	14.250	10.600	14.219	12.402
Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan)	6.264	6.896	6.580	6.823	6.967	6.426	6.696
Operativni dani	546	546	1.092	2.196	540	540	1.080
Dani prihoda	545	545	1.089	2.079	514	510	1.025
Uposlenost flote (%)	99,7%	99,7%	99,7%	94,7%	95,3%	94,5%	94,9%

Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma. U drugom kvartalu su tankeri bili zaposleni brodarskim ugovorima na vrijeme, i to 248 dana od 510 dana prihoda, odnosno 48,6% prihodovnih dana.

Prosječne TCE neto dnevne vozarine u drugom kvartalu 2021. godine iznose 14.219 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za drugo tromjesečje 2021. godine iznose 6.426 USD.

Tijekom drugog tromjesečja 2021. zabilježeno je ukupno 29,8 dana bez prihoda što otpada na dane koje je m/t Velebit proveo u obveznom petogodišnjem remontu.

Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.

Tijekom 2020. i 2021. godine BWTS sustav ugrađen je u tri od četiri tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo, m/t Vukovar i m/t Pag; dok je m/t Dalmacija imala implementiran "BWTS" još od isporuke).

Sredinom svibnja 2021. godine m/t Velebit je završio svoj redovni petogodišnji remont tijekom kojeg je također ugrađen sustav za pročišćenje balastnih voda, pa sukladno tomu ugradnja istog očekuje još samo za m/t Vinjerac čiji se petogodišnji remont planira tijekom druge polovice 2021. godine.

Na temelju dosad obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja iznosi po brodu približno 1,8 mil. USD uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja s već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je sami trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0,77 mil. USD.

Tankerska Next Generation završila je prvih šest mjeseci 2021. godine s omjerom zaduženosti od 43%. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati sukladno otplatnim planovima.

Tijekom prvog kvartala 2021. potpisan je dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu od USD 35,3 milijuna. Kredit je sklopljen s dosadašnjim kreditorom ABN AMRO Bank N.V. na rok od 5 godina, a iskorišten je za prijevremeno zatvaranje postojećeg kredita koji dospijeva u siječnju 2022. godine, a kojim su dijelom financirani M/T Velebit, M/T Vinjerac, te akvizicija novogradnje M/T Pag tijekom 2015. godine.

Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je ovim refinanciranjem, uz prethodno ostvareno refinanciranje u Q4/2020, u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, i time osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.

Tijekom drugog kvartala za potrebe financiranja obrtnog kapitala Društvo je u cijelosti iskoristilo kredit povezanog društva u iznosu USD 3,0 milijuna.

	HRK 000					USD 000
SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE			30.06.2020. 30.09.2020. 31.12.2020. 31.03.2021. 30.06.2021.			30.06.2020.	30.09.2020.	31.12.2020.	31.03.2021.	30.06.2021.
Obveze po kreditima	533.142	497.769	471.431	505.524	496.986	79.483	77.137	76.792	78.392	79.007
Novac i novčani ekvivalenti	57.073	38.868	34.804	47.900	51.244	8.509	6.023	5.669	7.428	8.146
Neto dug	476.069	458.901	436.627	457.624	445.742	70.974	71.114	71.123	70.964	70.861
Kapital i rezerve	700.852	672.562	578.496	598.268	588.055	104.487	104.225	94.233	92.773	93.485
Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug)	40%	41%	43%	43%	43%	40%	41%	43%	43%	43%

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30.		HRK 000			USD 000
LIPNJA 2021. nerevidirano	Q2 2020	Q2 2021	H1 2020	H1 2021	Q2 2020	Q2 2021	H1 2020	H1 2021
Prihodi brodova	67.869	65.824	137.129	115.844	9.711	10.518	19.882	18.536
Ostali prihodi	-	166	-	337	-	26	-	54
Prihodi od prodaje	67.869	65.990	137.129	116.181	9.711	10.544	19.882	18.590
Provizije i troškovi povezani s putovanjima	(5.912)	(20.304)	(13.749)	(36.531)	(848)	(3.263)	(1.991)	(5.828)
Operativni troškovi brodova	(25.840)	(21.752)	(48.889)	(45.237)	(3.765)	(3.470)	(7.185)	(7.232)
Opći i administrativni troškovi	(1.458)	(1.346)	(3.157)	(3.230)	(212)	(213)	(463)	(515)
Ostali troškovi	(251)	(350)	(345)	(780)	(38)	(54)	(52)	(123)
Ukupni operativni troškovi	(33.461)	(43.752)	(66.140)	(85.778)	(4.863)	(7.000)	(9.691)	(13.698)
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA)	34.408	22.238	70.989	30.403	4.848	3.544	10.191	4.892
Amortizacija	(13.445)	(12.803)	(26.832)	(25.568)	(1.969)	(2.055)	(3.939)	(4.077)
Usklađenje vrijednosti brodova	-	-	-	-	-	-	-	-
Operativna dobit (EBIT)	20.963	9.435	44.157	4.835	2.879	1.489	6.252	815
Neto rashodi od kamata	(5.451)	(4.919)	(11.712)	(9.880)	(792)	(779)	(1.724)	(1.565)
Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika	77	(80)	9	18	13	(15)	1	(1)
Neto dobit	15.589	4.436	32.454	(5.027)	2.100	695	4.529	(751)
Ostala sveobuhvatna dobit	(18.752)	(14.619)	3.719	14.648	3	22	3	13
Ukupna sveobuhvatna dobit	(3.163)	(10.183)	36.173	9.621	2.103	717	4.532	(738)
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.)	8.707	8.707	8.712	8.706	8.707	8.707	8.712	8.706
Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena	1,79	0,51	3,73	(0,58)	0,24	0,08	0,52	(0,09)

Izvještaj o financijskom položaju

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM		HRK 000			USD 000
POLOŽAJU NA DAN 30. LIPNJA 2021. nerevidirano	31.03.2020.	30.06.2020.	31.03.2021.	30.06.2021.	31.03.2020.	30.06.2020.	31.03.2021.	30.06.2021.
Dugotrajna imovina	1.197.570	1.159.208	1.047.893	1.020.324	174.160	172.820	162.496	162.203
Brodovi u funkciji	1.188.132	1.145.787	1.042.210	1.009.856	172.788	170.819	161.615	160.539
Materijalna imovina u pripremi	9.319	13.295	5.209	10.020	1.355	1.982	808	1.593
Ostala dugotrajna imovina	119	126	474	448	17	19	73	71
Kratkotrajna imovina	102.217	102.502	81.118	99.337	14.866	15.281	12.579	15.792
Zalihe	5.173	7.748	12.692	10.148	752	1.155	1.969	1.613
Potraživanja	24.189	32.319	14.609	30.968	3.518	4.818	2.265	4.923
Novac i novčani ekvivalenti	51.179	57.073	47.900	51.244	7.443	8.509	7.428	8.146
Ostala kratkotrajna imovina	21.676	5.362	5.917	6.977	3.153	799	917	1.110
Ukupno imovina	1.299.787	1.261.710	1.129.011	1.119.661	189.026	188.101	175.075	177.995
Kapital i rezerve	704.015	700.852	598.268	588.055	102.384	104.487	92.773	93.485
Temeljni kapital	436.667	436.667	436.667	436.667	67.500	67.500	67.500	67.500
Pričuve	160.841	142.089	114.330	99.713	18.658	18.661	19.015	19.037
Zadržana dobit	106.507	122.096	47.271	51.675	16.226	18.326	6.258	6.948
Dugoročne obveze	514.289	501.678	459.392	466.986	74.792	74.792	71.238	74.238
Obveze po kreditima	514.289	501.678	459.392	466.986	74.792	74.792	71.238	74.238
Kratkoročne obveze	81.483	59.180	71.351	64.620	11.850	8.822	11.064	10.272
Obveze po kreditima	48.383	31.464	46.132	30.000	7.036	4.691	7.154	4.769
Dobavljači	3.855	5.094	10.616	18.456	561	759	1.646	2.934
Ostalo	29.245	22.622	14.603	16.164	4.253	3.372	2.264	2.569
Ukupno kapital i obveze	1.299.787	1.261.710	1.129.011	1.119.661	189.026	188.101	175.075	177.995

		HRK 000			USD 000
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE Nerevidirano	Q1-Q3 2020	FY 2020	Q1 2021	H1 2021	Q1-Q3 2020	FY 2020	Q1 2021	H1 2021
Dobit prije poreza	30.825	(31.684)	(9.463)	(5.027)	4.260	(5.907)	(1.446)	(751)
Amortizacija	39.508	52.792	12.765	25.568	5.925	8.027	2.022	4.077
Promjene u radnom kapitalu	(23.254)	(20.075)	5.016	(1.583)	(3.601)	(3.220)	897	(397)
Ostale promjene	(5.271)	50.043	3.252	1.858	(186)	9.146	32	46
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti	41.808	51.076	11.570	20.816	6.398	8.046	1.505	2.975
Novčani primici od investicijskih aktivnosti	-	-	-	-	-	-	-	-
Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti	(22.555)	(33.115)	(8.386)	(18.081)	(3.439)	(5.092)	(1.341)	(2.702)
Novčani tijek od investicijskih aktivnosti	(22.555)	(33.115)	(8.386)	(18.081)	(3.439)	(5.092)	(1.341)	(2.702)
Novčani primici od financijskih aktivnosti	-	12.319	493.659	512.381	-	2.000	78.392	81.392
Novčani izdaci od financijskih aktivnosti	(48.097)	(63.189)	(483.747)	(498.677)	(7.118)	(9.468)	(76.797)	(79.187)
Novčani tijek od financijskih aktivnosti	(48.097)	(50.870)	9.912	13.704	(7.118)	(7.468)	1.595	2.205
Neto promjene u novčanom tijeku	(28.844)	(32.908)	13.096	16.440	(4.159)	(4.513)	1.759	2.477
Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja	67.712	67.712	34.804	34.804	10.182	10.182	5.669	5.669
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	38.868	34.804	47.900	51.244	6.023	5.669	7.428	8.146

Izvještaj o promjenama kapitala

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno	IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno
Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. srpnja 2020. godine	436.667	122.096	127.377	14.712	700.852	Stanje na dan 1. srpnja 2020. godine	67.500	18.327	19.689	(1.029)	104.487
Neto dobit razdoblja	-	(1.629)	-	-	(1.629)	Neto dobit razdoblja	-	(269)	-	-	(269)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(1.167)	1.167	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	(178)	178	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(26.661)	(26.661)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	7	7
Stanje na dan 30. rujna 2020. godine	436.667	119.300	128.554	(11.949)	672.562	Stanje na dan 30. rujna 2020. godine	67.500	17.880	19.867	(1.022)	104.225
Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. listopada 2020. godine	436.667	119.300	128.554	(11.949)	672.562	Stanje na dan 1. listopada 2020. godine	67.500	17.880	19.867	(1.022)	104.225
Neto dobit razdoblja	-	(62.509)	-	-	(62.509)	Neto dobit razdoblja	-	(10.167)	-	-	(10.167)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(27)	-	-	(27)	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(31.531)	(31.531)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	(4)	-	179	175
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	436.667	56.764	128.544	(43.479)	578.496	Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	67.500	7.709	19.867	(843)	94.233
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine	436.667	56.764	128.544	(43.479)	578.496	Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine	67.500	7.709	19.867	(843)	94.233
Neto dobit razdoblja	-	(9.463)	-	-	(9.463)	Neto dobit razdoblja	-	(1.446)	-	-	(1.446)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(32)	-	-	(32)	Promjene ostalih rezervi	-	(5)	-	-	(5)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	29.627	29.627	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(9)	(9)
Stanje na dan 31. ožujka 2021. godine	436.667	56.764	128.544	(14.212)	598.268	Stanje na dan 31. ožujka 2021. godine	67.500	6.258	19.867	(852)	92.773
Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. travnja 2021. godine	436.667	56.764	128.544	(14.212)	598.268	Stanje na dan 1. travnja 2021. godine	67.500	6.258	19.867	(852)	92.773
Neto dobit razdoblja	-	4.436	-	-	4.436	Neto dobit razdoblja	-	695	-	-	695
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(30)	-	-	(30)	Promjene ostalih rezervi	-	(5)	-	-	(5)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(14.619)	(14.619)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	22	22
Stanje na dan 30. lipnja 2021. godine	436.667	51.675	128.544	(28.831)	588.055	Stanje na dan 30. lipnja 2021. godine	67.500	6.948	19.867	(830)	93.485

IZRAČUN NETO VRIJEDNOSTI IMOVINE procjena	Na datum 30.06.2020. (000 USD)	Na datum 30.09.2020. (000 USD)	Na datum 31.12.2020. (000 USD)	Na datum 31.03.2021. (000 USD)	Na datum 30.06.2021. (000 USD)
Ukupna vrijednost flote	147.420	147.650	146.800	139.350	140.160
Investicije	-	-	-	-	-
Kratkotrajna imovina	6.772	7.287	7.670	5.151	7.464
Ostala dugotrajna imovina	19	39	81	73	71
Ukupna vrijednost ostale imovine	6.791	7.326	7.751	5.224	7.717
Novac i novčani ekvivalenti	8.509	6.023	5.669	7.428	8.146
Obveze po kreditima	(79.483)	(77.137)	(76.792)	(78.392)	(79.007)
Neto dug	(70.974)	(71.114)	(71.123)	(70.964)	(70.861)
Ostale dugoročne obveze	-	-	-	-	-
Ostale kratkoročne obveze	(4.131)	(5.523)	(5.604)	(3.910)	(5.503)
Ukupna vrijednost ostalih obveza	(4.131)	(5.523)	(5.604)	(3.910)	(5.503)
NETO VRIJEDNOST IMOVINE	79.106	78.339	77.824	69.700	71.513
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih	8.711.956	8.710.299	8.709.407	8.706.421	8.705.817
Neto vrijednost imovine po dionici (USD)	9,09	8,99	8,94	8,01	8,21

KLJUČNI KOMENTARI:

Izračun vrijednosti operativne flote kompanije koji se bazira na prosječnim vrijednostima u industriji za specifičan tip broda, u osnovi pretpostavka sadržava i sposobnost generiranja prihoda svake pojedine jedinice uzimajući u obzir trenutno ostvarive vrijednosti vozarina koje se mogu postići zapošljavajući takav tip broda u trenutku vrednovanja.

Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini te i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Prihodovni potencijal TNG-a uobičajeno je bio uravnotežen "time charter" ugovorima čime je značajno ublažena uobičajena volatilnost vozarina vidljiva i tijekom prethodnih godina, a osobito u 2020. i 2021. godini.

Stabilnosti poslovanja značajno pridonosi strategija zapošljavanja flote brodarskim ugovorima na vrijeme preferirajući srednjoročni vremenski horizont zapošljavanja kojim se ublažavaju kratkoročne volatilnosti tržišta koje se ogledaju u promjenjivim vozarinama, ali i u promjenjivosti vrijednosti imovine brodara.

Korekcije na tržištu vozarina odrazile su se i na trenutne procjene vrijednosti brodova u transakcijama kupnje i prodaje. Vrijednost flote 30. lipnja 2021. godine iznosi 140,2 milijuna USD što u nepromijenjenim ostalim uvjetima daje NAV po dionici od 8,21 USD.

Procjena neto vrijednosti imovine temeljena je na trenutnim tržišnim uvjetima, i tipičnim prihodovnim i troškovnim pretpostavkama za tipični, odnosno prosječni MR produkt tanker i ne odražava specifičnosti flote TNG-a te očekivanja menadžmenta vezana uz promjene i oporavak na tržištu vozarina i tržištu naftnih derivata kao i rastu i razvoju flote u ovom segmentu u dostupnim sektorskim analizama.

OBJAVE U PRVIH 6 MJESECI 2021. GODINE

19.02.2021 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 25.02.2021 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 15.03.2021 Potpisan ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od USD 35,3 milijuna

31.03.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica 07.04.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica 22.04.2021 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 28.04.2021 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 28.04.2021 Informacija u vezi s vlastitim dionicama (čl. 474. ZTK) 21.05.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica 21.05.2021 Poziv na Glavnu Skupštinu Društva

VLASNIČKA STRUKTURA

Dioničari 30. lipnja 2021.	Broj dionica	Udio (u %)
Tankerska Plovidba d.d.	4.454.994	51,01%
PBZ Croatia Osiguranje OMF Kat. B	839.000	9,61%
Erste Plavi OMF Kat. B	808.000	9,25%
Raiffeisen OMF Kat. B	752.036	8,61%
Raiffeisen DMF	372.103	4,26%
Ostali institucionalni i privatni investitori	1.507.212	17,26%
Total	8.733.345	100,00%

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

Na dan 30. lipnja 2021. Upravu čini član Uprave John Karavanić. Tijekom 2021. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica te Dalibor Fell.

DIONICA TPNG-R-A

Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnoj skupštini društva.

Dionice Društva s oznakom TPNG–R–A uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze. Uprava je u listopadu 2020. godine donijela odluku o pokretanju novog Programa otkupa vlastitih dionica (dalje u tekstu: Novi Program) na temelju ovlaštenja Glavne skupštine iz kolovoza 2020. godine, i to s početkom dana 2. studenog 2020., a završetkom dana 2 studenog 2021. godine. Najveći broj dionica koji se namjerava steći tijekom trajanja Programa jest 110.000, a najveći novčani iznos dodijeljen Programu iznosi 5.000.000,00 HRK.

Od početka godine pa do 30. lipnja 2021. Društvo je na uređenom tržištu ZSE otkupilo ukupno 1.399 vlastitih dionica koje čine 0,016% temeljnog kapitala. Za navedeno stjecanje vlastitih dionica Društvo je izdvojilo protuvrijednost u iznosu od 63.553 HRK.

Na dan 30. lipnja 2021. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica koje čine 0,3243% temeljnog kapitala

Unatoč nesvakidašnjim okolnostima, uslijed pandemije COVID-19, koja je imala negativan utjecaj na domaće tržište kapitala, istaknuli bi činjenicu da je programima otkupa Društvo ispunilo zacrtane kratkoročne ciljeve koji su između ostalog uključivali povećanje potražnje i likvidnosti dionice Društva kao i stvaranja dodatne vrijednosti za svoje dioničare.

GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

Program otkupa vlastitih dionica (SBB)

Rezultati Programa otkupa vlastitih dionica od 24.2.'20 do 30.06.'21.

Broj otkupljenih dionica 15.119 (0,173% kapitala)

Otkupljen iznos 643,4 tis. HRK

Ostvaren promet TPNG na ZSE u istom razdoblju 27,951 mil. HRK

Udio otkupljenih vlastitih dionica u uk. prometu

2,3 %

Tržišna kapitalizacija 30.06.2021. 341,2 mil. HRK

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA

DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

		HRK
TPNG na ZSE	FY 2016.	FY 2017.	FY 2018.	FY 2019.	FY 2020.	H1 2021.
Promet (mil.)	14,7	4,1	1,5	5,9	17,17	12,76
Zaključna cijena	75,00	54,00	38,80	47,20	43,00	39,20
Najviša cijena	79,99	84,89	57,00	49,60	60,00	49,80
Najniža cijena	66,00	54,00	33,40	28,80	36,00	38,80
Prosječna cijena	72,78	70,88	43,61	39,98	48,59	42,84

Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:

Valutni rizik

Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.

TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.

Kreditni rizik

Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.

Rizik likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.

Cjenovni rizik

Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.

TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.

Operativni rizici

Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.

Vozarine

Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.

TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:

ISO 9001 standard za garanciju kvalitete
ISO 14001 standard za upravljanje okolišem,
ISO 50001 standard upravljanja energijom i
OHSAS 1800 standard za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu,
ISM Code Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću.

Poslovna strategija Društva

Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.

Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.

Strategija odabira unajmitelja

Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.

Osiguranja

Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.

Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.

Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2021. DO 30. LIPNJA 2021. GODINE (NEREVIDIRANO)

I. Izvještaj Uprave o poslovanju za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. godine
II. Nerevidirani sažeti tromjesečni financijski izvještaji:
- Bilanca stanja na dan 30. lipnja 2021. godine
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. godine
- Izvještaj o novčanom tijeku za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. godine
- Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. godine
- Bilješke uz financijske izvještaje
III. Izjava o odgovornosti za sastavljanje financijskih izvještaja

za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine

OPIS	Razdoblje 01.01.-30.06.2020.	Razdoblje 01.01.-30.06.2021.
Ukupni prihod (HRK)	HRK 137.190.713	HRK 116.346.760
Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod	100%	100%
Ostali prihodi / Ukupan prihod	0%	0%
Inozemno tržište / Ukupan prihod	100%	100%
Domaće tržište / Ukupan prihod	0%	0%
Materijalni troškovi / Poslovni rashodi	33%	47%
Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi	28%	21%
Financijski rashodi / Ukupni rashodi	11%	7%
Neto marža	23,67%	(4,32%)
Računovodstvena dobit	HRK 32.454.243	(HRK 5.026.645)
Operativna dobit (EBIT)	HRK 44.061.073	HRK 3.846.769

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA

DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

01.01. - 30.06.2021 01.01. - 30.06.2020.

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo 116,3 mil. HRK poslovnih prihoda koji su najvećim dijelom rezultat ostvarenih prihoda od prodaje.

U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 112,5 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 52,5 mil. HRK, zatim slijede troškovi amortizacije u iznosu od 25,6 mil. HRK (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 2,7 mil. HRK), troškovi osoblja u iznosu od 23,3 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 11,1 mil. HRK.

U razdoblju završenom 30. lipnja 2021. godine financijski prihodi iznosili su 22 tis. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 8,9 mil. HRK.

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo kumulativni gubitak u iznosu od 5,0 mil. HRK.

Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.

Temeljem Programa otkupa vlastitih dionica, Društvo je u izvještajnom razdoblju steklo 1.399 vlastitih dionica.

Detaljni podaci o svakom pojedinom stjecanju vlastitih dionica javno su objavljeni sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze d. d.

Na dan 30. lipnja 2021. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

Na dan 30. lipnja 2021. godine Društvo ima sljedeća društva u inozemstvu:

1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

U tablici iznad su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje.

P ril 1 og	PĆ O I P O DA C	I Z A IZ DA VA T	JE EL

št Ra zd ob lje iz vje ja av an :	01 .01 .20	do 21	30 .06 .20	21
Go din a:	21 20
Kv l: ta ar	2
T	je i f in čn a nc ro m se	ijs ki iz vj e	št aj i
Ma tič ni bro j ( MB ): 04	38 26 68	Oz ka na m dr ža čl ve	ati čn e HR ice an
Ma tič ni bro j 11 00 (M BS ): bje kta su	46 75 3
Os ob ni ide nti fik ijs ki ac 30 31 bro j (O IB) :	29 68 00 3		74 78 00 00 Y0 4H LE I:	83 B9 CI A8
Šif ra 30 tan us ov e:	9 55
Tv rtk a i zd lja : T ke ate av an rs	ka N t G ion d .d. at ex en er
Po šta ki bro j i mj to 23 ns es :	0 00	Za da r
Ul ica i k uć ni bro j: Bo žid a P ar	a 4 et vić ra no
@ Ad oš te : t tn res a e -p ng g.	hr
Int t a dr .tn er ne es a: w w w	hr g.
Br oj sle nih za po 4 13 m (kr aje
KN Ko oli dir i iz vje šta j: ns an	(K N- nij e k lid ira on so	/K D- ko oli dir no ns	KN o) an	KD
RN Re vid ira no :	(R N- nij idi e r ev ra no	/R D- idi ) rev ra no	N R	D R
Tv rtk vis nih ub je ka ta (p e o s re	M SF I): ma		Sj ed išt e:	MB :





				Da
Kn jig od stv i ov en rvi	Da (D a/N e)	Ta nk	sk lov idb a d .d. er a p	Ne
se s: Os ob a k tak KA RA VA t: a z on	HN NIĆ JO	(tv rtk	a k nji ds isa tve go vo no g s erv	)
(u si no se Te lef : 0 23 /2 02 -1 on	im e i im be sa mo p rez e o so 32	ko kt) nta za
@ oš : t tn Ad te ng g. res a e -p	hr
Re viz sk o d ruš tvo or :
(tv rtk a r ev Ov laš ten i re viz or : (im e i p rez	izo ko g d ruš tva ) rs im e)

A C B IL A N nj sta d 3 0.0 6.2 02 1 e na an
Ob ik: T ke rsk Ne xt G at io d. d. ve zn an a en er n			a u k un am
ije Na ziv zic po		Za dn ji d an ho dn et pr e ine slo od po vn e g	Na iz vje šta jni da tu m a ku će do blj te g r az
1	2	3	4

L ŽIV AĆ A) P OT RA AN JA ZA U PIS AN I A N EU PL EN I K AP ITA DU GO TR AJ NA IM OV INA OP 00 3+ 01 0+ 02 0+ 03 1+ 03	1 00 2 00	0 57 1.0 02 .44 1.2	0 86 1.0 20 .32 4.0
B) (A 6) I. N EM AT ER IJA LN A I MO VIN A ( AO P 0 do 9) 04 00	3 00	0	0
1. Izd i za j ac ra zvo	4 00	0	0
2. Ko ije nti , li ije bn e i luž ark ftve ate nc es , p ce nc , ro us ne m e, so r	5 00	0	0
va i o la sta pra Go 3. od wi ll	6 00	0	0
ine 4. Pr ed ujm i za ba ija lne im ter ov na ne ma ov vu	7 00	0	0
5. Ne ter ija lna im ina pri mi ma ov u pre	8 00	0	0
ina Os tal rija lna im 6. ate a n em ov	9 00	0	0
II. MA TE RIJ AL NA IM OV INA (A OP 01 1 d o 0 19 ) te 1. Ze ml jiš	0 01 1 01	57 1.0 02 .44 1.2 0	86 1.0 20 .32 4.0 0
2. Gr ađ ins ki ob jek ti ev	2 01	0	0
3. Po str oje nja i o pre ma	3 01	0 99 3.4 90 .42	31 1.0 10 .30 4.1
ina Ala ti, ki inv i t im 4. tar ort po go ns en ran sp na ov	4 01	0	0
ina 5. Bio loš ka im ov inu	5 01 6	0 7	0 0
6. Pr ed ujm i za ate rija lnu im ov m ov 7. Ma ija lna im ina pri mi ter ov pre u	01 7 01	3.1 35 .48 0 5.8 15 .35	2.8 17 .52 5 7.2 02 .43
ina Os 8. tal ate rija lna im a m ov	8 01	0	0
e 9. Ul je ek nin ret ag an u n	9 01	0	0
III. DU GO TR AJ NA FI NA NC IJS KA IM OV INA (A OP 02 1 d o 0 30 )	0 02	0	0
e Ul ja dje le (di ice ) p od ika 1. etn uta ag an u u on uz un r g rup 2. Ul le vri ire du tni ka sta uta	1 02 2 02	0 0	0 0
ja jed ag an u o no sn e p ap po ze un r e 3. čn Da ni zaj vi, de zit i i sli od etn ici uta mo po o p uz ma un r g rup	3 02	0	0
im 4.U lag ja dje le (di ice ) d ruš tav ih dje luj uć an on a p ov ez an su u u	4 02	0	0
m int ere so ih 5. Ul ja sta le vrij ed ire dr uš tav ag an u o no sn e p ap a p ov ez an om	5 02	0	0
dje luj uć im in ter su es nim 6. Da ni zaj vi, de zit i i sli čn o d ruš tvi mo po ma po ve za om dje luj uć im in ter su es	6 02	0	0
e Ul ja rije dn pir 7. ag an u v os ne pa	7 02	0	0
o 8. Da ni zaj vi, de zit i i sli čn mo po	8 02	0	0
a 9. Os tal lag ja ko ja ob rač aju do ud jel eto a u an se un av m m ina 1 0. Os tal a d a f ina ka im otr	9 02 0 03	0 0	0 0
ajn ijs ug nc ov ŽIV OT (A OP ) IV. P RA AN JA 03 2 d o 0 35	1 03	0	0
1. Po tra živ ja od du tni ka uta an po ze un r g rup e	2 03	0	0
2. Po tra živ ja od dr uš tav ih dje luj uć im in ter an a p ov ez an su es om	3 03	0	0
3. Po živ ja od ku tra an pa ca nja 4. Os tal otr až iva	4 03 5 03	0 0	0 0
a p INA OD GO OR OV V. ĐE NA P EZ NA IM	6 03	0	0
C) K RA TK OT RA JN A IM OV INA (A OP 03 8+ 04 6+ 05 3+ 06 3)	7 03	28 78 .03 0.5	11 92 .72 0.9
I. Z AL IH E ( AO P 0 39 do 04 5)	8 03	2 9.0 22 .30	89 10 .14 8.0
Sir ine i m rija l 1. ate ov	9 03	2 9.0 22 .30	89 10 .14 8.0
ku 2. Pr oiz dn ja ije u t vo Go 3. tov i p roi di zvo	0 04 1 04	0 0	0 0
ba 4. Trg ač ka ov ro	2 04	0	0
e 5. Pr ed ujm i za lih ov za	3 04	0	0
Du jna im ina mi jen jen rod aji 6. tra go ov na a p	4 04	0	0
ina 7. Bio loš ka im ov AŽ II. PO TR IVA NJ AO P 0 47 do 05	5 04 6 04	0 92 34 .20 4.2	0 50 31 .32 8.6
A ( 2) 1. Po tra živ ja od du tni ka uta an po ze un r g rup e	7 04	76 7.2	0
om 2. Po tra živ ja od dr uš tav ih dje luj uć im in ter an a p ov ez an su es	8 04	0	0
ca 3. Po tra živ ja od ku an pa	9 04	53 33 .83 8.2	74 30 .96 7.6
ika 4. Po tra živ ja od sle nik a i čl od etn an za po an ov a p uz	0 05	2 26 .79	73 6.7
a 5. Po živ ja od dr ža i d ih ins titu cij tra an ve rug 6. Os tal otr až iva nja	1 05 2 05	6 67 .11 55 26 4.8	9 45 .47 24 30 8.7
a p KO NC IJS OV (A OP ) III. KR AT TR AJ NA FI NA KA IM INA 05 4 d o 0 62	3 05	9 6.1 39 .03	1 8.3 85 .11
e 1. Ul ja dje le (di ice ) p od ika etn uta ag an on un r g rup u u uz	4 05	0	0
2. Ul ja sta le vri jed ire du tni ka uta ag an u o no sn e p ap po ze un r pe gru	5 05	0	0
e 3. Da ni zaj vi, de zit i i sli čn od etn ici uta mo po o p uz ma un r g rup	6 05	0	0
ih (di ) d ruš 4. Ul ja dje le ice tav ag an u u on a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es	7 05	0	0
ih 5. Ul ja sta le vrij ed ire dr uš tav ag an u o no sn e p ap a p ov ez an om	8 05	0	0
dje luj uć im in ter su es nim 6. Da ni zaj vi, de zit i i sli čn o d ruš tvi mo po ma po ve za om uć im in ter	9 05	0	0
dje luj su es e 7. Ul ja rije dn pir ag an u v os ne pa	0 06	0	0
o 8. Da ni zaj vi, de zit i i sli čn mo po	1 06	9 6.1 39 .03	1 8.3 85 .11
ina 9. Os tal a f ina ijs ka im nc ov	2 06	0	0
IV. N OV AC U BA NC I I BL AG AJ NI AĆ ŠK UĆ AČ PL EN I T RO OV I B UD EG RA ZD OB LJ A I O BR UN AT I	3 06 4 06	95 28 .66 4.8 1 3.8 65 .42	61 42 .85 9.0 3 6.6 16 .29
D) E) (A OP 4) UK UP NO A KT IVA 00 1+ 00 2+ 03 7+ 06	5 06	06 1.0 84 .33 7.2	90 1.1 19 .66 1.2
ČN F) IZV AN BIL AN I Z AP ISI	6 06	0	0

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

Na ziv ic ije p oz		Za dn ji d an ho dn et pr e ine sl od po ov ne g	Na iz vje št ajn i d at um te ku će zd ob lja g ra
1	2	3	4
VA PA SI
A) K AP ITA L I R EZ ER VE (A OP 0 68 d o	06 7	57 8. 49 7. 19 9	58 8. 05 5. 48 9
I. T EM EL JN I ( UP IS AN I) KA PI TA L	8 06	0 43 6. 66 7. 25	0 43 6. 66 7. 25
E II. KA PI TA LN E RE ZE RV	06 9	68 .42 97 6 5.	68 .42 97 6 5.
OB I (A OP ) III. R EZ ER VE IZ D IT 0 71 +0 72 -0 73 +0 74 +0 75	0 07	0 60 .1 18 .25	0 60 .1 18 .25
Za ko ke rve 1. ns re ze	07 1	0 5. 11 8. 25	0 5. 11 8. 25
2. Re vl tite d io nic e ze rve za as Vl	07 2	1.5 78 .09 7 7	1.6 41 .65 0
i (o ) 3. tite d io nic i u dj el db itn st ka as e a av 4. S rve ta tu ta	3 07 07 4	-1 .57 8. 09 0	50 -1 .64 1.6 0
rn e re ze Os 5. ta le rve re ze	07 5	55 .00 0. 00 0	55 .00 0. 00 0
VE IV . R EV AL OR IZA CI JS KE R EZ ER	6 07	0	0
V. R EZ ER VE F ER V RI JE DN OS TI I O ST AL O (A OP 0 78 d 08 2) o	07 7	-4 3. 47 9. 71 3	-2 8. 83 1.2 25
t fi 1. Fe rije dn ijs ke im ine k st al ob uh tn r v os na nc ov ro z o u s ve va u
do bit (o dn ol ož ive da ju ) os no ra sp za p ro	8 07	0	0
2. Uč in ko vit i d io št ite ča ni h t ok za n ov ov a	07 9	0	0
3. Uč in ko vit i d io št ite ula nja in vu et st za n o ga u oz em	0 08	0	0
4. O al fe rije dn ti st e re ze rve r v os	08 1	0	0
ča ču 5. Te jn zli ke iz in sl ja e ra p re ra na oz em no g po ov an	2 08	3 -4 3. 47 9. 71	25 -2 8. 83 1.2
RŽ VI . Z AD AN A DO BI T IL I P RE NE SE NI G UB ITA K (A OP 0 84 -0 85 )	08 3	9 88 .44 8. 27	83 56 .70 1.8
1. Za dr ža d ob it na	08 4	88 .44 8. 27 9	88 .38 4. 72 6
Pr i g ub ita k 2. en es en	5 08	0	3 31 .68 2. 84
VI I. D OB IT IL I G UB ITA K PO SL OV NE G OD IN E (A OP 0 87 -0 88 )	08 6	-3 1.6 82 .84 3	.02 6. 64 5 -5
ine 1. Do bit lov od p os ne g	7 08	0	0
Gu bit ak lov od ine 2. p os ne g	08 8	3 31 .68 2. 84	5 5. 02 6. 64
ĆI ES VI II. MA NJ IN SK I ( NE KO NT RO LI RA JU ) I NT ER	08 9	0	0
B) (A OP 6) R EZ ER VI RA NJ A 0 91 d 09 o	0 09	0	0
1. Re rvi nja iro vin ot ni i s lič bv e ze ra za m e, pr em ne ne o ez	09 1	0	0
2. Re rvi nja bv e ze ra za p or ez ne o ez	09 2	0	0
3. Re rvi nja če te ud sk e ze ra za za po s e sp or ov	09 3	0	0
4. R vir ja tr oš ko bn lja nja rir od ni h bo ts ta va ez er an za ve o av p ga	09 4	0	0
Re rvi nja oš ko ja ni ko vim a 5. tr st ze ra za ve u m ve m ro	5 09	0	0
6. Dr rvi nja ug a re ze ra OČ D UG OR NE O BV EZ E OP 0 98 d 10	09 6 09 7	0 39 80 3. 10 3	0 46 6. 98 64 1
C) (A 8) o Ob du ici 1. tn uta	8 09	5. 0	5. 0
ve ze p re m a po ze m a un r g ru pe 2. Ob jm de zit i s lič od ni ka pe et ta ve ze za za ov e, po e no p uz u nu r g ru	9 09	0	18 18 .87 1.2

3. Ob dr uš tvi ni ud je luj uć im in te ve ze p re m a m a po ve za m s re so m	10 0	0	0
4. O bv jm de zit i s lič d št ni h ez e za za ov e, po e no ru av a po ve za m el uć im in te	1 10	0	0
dj uj su re so 5. Ob jm de zit i s lič no ve ze za za ov e, po e	2 10	0	0
6. Ob ba nk i d gi fi ijs kim in itu cij a st ve ze p re m a am a ru m na nc am	10 3	39 5. 80 3. 10 3	44 8. 11 4. 42 3
Ob e 7. du jm ve ze za p re ov	4 10	0	0
8. Ob do ba vlj ač im a ve ze p re m a	10 5	0	0
9. Ob rije dn ni iri a ve ze p o v os m p ap m	10 6	0	0
10 . O al du čn ob ze st e go ro e ve	7 10	0	0
11 . O dg ođ ob za en a po re zn a ve	10 8	0	0
OČ D) OR O (A OP 3) K RA TK NE BV EZ E 1 10 d 12 o	9 10	79 98 .83 1.6	0 55 .15 2. 64
Ob du ici 1. tn uta ve ze p re m a po ze m a un r g ru pe	11 0	2 11 .23 2. 17	37 3. 93 1.0
2. Ob jm de zit i s lič od et ni ka ta pe ve ze za za ov e, po e no p uz u nu r g ru	11 1	0	0
3. Ob dr uš tvi ni ud je luj uć im in te ve ze p re m a m a po ve za m s re so m	11 2	0	0
4. O bv jm de zit i s lič d št ni h ez e za za ov e, po e no ru av a po ve za	11 3	0	0
m dj el uj uć im in te su re so
5. Ob jm de zit i s lič no ve ze za za ov e, po e	11 4	0	0
6. Ob ba nk i d gi fi ijs kim in itu cij a st ve ze p re m a am a ru m na nc am	11 5	75 .62 7. 73 3	29 .99 9. 95 9
Ob du jm e 7. ve ze za p re ov 8. Ob do ba ač im a	6 11 11 7	0 7. 45 9. 72 1	0 14 .54 0. 24 5
vlj ve ze p re m a Ob a 9. dn ni iri m m	8 11	0	0
rije ve ze p o v os p ap 10 . O bv sl ici a ez e em a za en m	11 9	4. 32 9. 24 9	4. 16 0. 89 6
pr po 11 . O bv do ino i s lič da nja ez e za or ez e, se an a va	12 0	55 .62 0	50 .72 5
p pr . O tu 12 bv dj el lta ez e s os no ve u a u re zu	1 12	4 53 .77	4 53 .77
13 . O bv i d jn im ine ije nje da ji ot ez e po o sn ov ug ra e ov n am ne p ro	12 2	0	0
. O ze 14 st al kra tko čn ob e ro e ve	3 12	10 73 .4	4 2. 41 6. 00
AĆ ŠK ĆE GA E) O DG OĐ EN O PL AN JE T RO OV A I P RI HO D BU DU	4 12	5 11 .20 5. 22	0 9. 46 7. 52
A RA ZD OB LJ UK UP NO P AS IV A OP	5	6	90
F) (A ) 0 67 +0 90 +0 97 +1 09 +1 24 – NČ G) IZ VA NB ILA NI Z AP IS I	12 12 6	1.0 84 .33 7. 20 0	1. 11 9. 66 1.2 0

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

Kumulativ Tromjesečje Kumulativ Tromjesečje 2 3 4 5 6 001 137.135.180 67.872.164 116.324.972 66.118.121 002 0 0 0 0 003 137.128.791 67.868.945 115.843.798 65.823.667 004 0 0 0 0 005 0 0 0 0 006 6.389 3.219 481.174 294.454 007 93.074.107 46.993.426 112.478.203 57.105.942 008 0 0 0 0 009 30.699.147 14.328.089 52.479.253 27.764.539 010 12.912.442 4.655.687 26.494.421 14.313.494 011 0 0 0 0 012 17.786.705 9.672.402 25.984.832 13.451.045 013 25.904.405 13.282.835 23.291.676 11.366.338 014 25.621.897 13.141.200 22.988.834 11.215.892 015 198.993 99.781 207.152 102.887 016 83.515 41.854 95.690 47.559 017 26.834.868 13.446.750 25.619.280 12.828.958 018 9.260.761 5.684.737 10.308.241 4.797.631 019 0 0 0 0 020 0 0 0 0 021 0 0 0 0 022 0 0 0 0 023 0 0 0 0 024 0 0 0 0 025 0 0 0 0 026 0 0 0 0 027 0 0 0 0 028 0 0 0 0 029 374.926 251.015 779.753 348.476 030 55.533 105.646 21.789 2.679 031 0 0 0 0 032 0 0 0 0 033 0 0 0 0 034 0 0 0 0 035 0 0 0 0 036 0 0 0 0 037 46.184 27.864 4.170 2.679 038 9.349 77.782 17.619 0 039 0 0 0 0 040 0 0 0 0 041 11.662.363 5.395.338 8.895.203 4.578.145 042 0 0 17.579 17.579 043 0 0 0 0 044 11.662.363 5.395.338 8.877.624 4.479.915 045 0 0 0 80.651 046 0 0 0 0 047 0 0 0 0 048 0 0 0 0 049 0 0 0 0 050 0 0 0 0 051 0 0 0 0 052 0 0 0 0 053 137.190.713 67.977.810 116.346.761 66.120.800 054 104.736.470 52.388.764 121.373.406 61.684.087 055 32.454.243 15.589.046 -5.026.645 4.436.713 056 32.454.243 15.589.046 0 4.436.713 057 0 0 -5.026.645 0 058 0 0 0 0 059 32.454.243 15.589.046 -5.026.645 4.436.713 060 32.454.243 15.589.046 0 4.436.713 061 0 0 -5.026.645 0 062 0 0 0 0 063 0 0 0 0 064 0 0 0 0 065 0 0 0 0 066 0 0 0 0 067 0 0 0 0 068 0 0 0 0 069 0 0 0 0 070 0 0 0 0 071 0 0 0 0 072 0 0 0 0 073 0 0 0 0 074 0 0 0 0 075 0 0 0 0 XIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 076+077) 2. Gubitak prije oporezivanja (AOP 068) XVII. POREZ NA DOBIT (AOP 058+065) XVIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 068-071) 1. Dobit razdoblja (AOP 068-071) 2. Gubitak razdoblja (AOP 071-068) DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) XV. POREZ NA DOBIT PREKINUTOG POSLOVANJA 1. Dobit prekinutog poslovanja za razdoblje (AOP 062-065) 2. Gubitak prekinutog poslovanja za razdoblje (AOP 065-062) UKUPNO POSLOVANJE (popunjava samo poduzetnik obveznik MSFI-a koji ima prekinuto poslovanje) XVI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 055+062) 1. Dobit prije oporezivanja (AOP 068) 1. Dobit razdoblja (AOP 055-059) 2. Gubitak razdoblja (AOP 059-055) PREKINUTO POSLOVANJE (popunjava poduzetnik obveznika MSFI-a samo ako ima prekinuto poslovanje) XIV. DOBIT ILI GUBITAK PREKINUTOG POSLOVANJA PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 063-064) 1. Dobit prekinutog poslovanja prije oporezivanja 2. Gubitak prekinutog poslovanja prije oporezivanja X. UKUPNI RASHODI (AOP 007+041+051 + 052) XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 053-054) 1. Dobit prije oporezivanja (AOP 053-054) 2. Gubitak prije oporezivanja (AOP 054-053) XII. POREZ NA DOBIT XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 055-059) 7. Ostali financijski rashodi V. UDIO U DOBITI OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM VI. UDIO U DOBITI OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA VII. UDIO U GUBITKU OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM VIII. UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA IX. UKUPNI PRIHODI (AOP 001+030+049 +050) 1. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi s poduzetnicima unutar grupe 2. Tečajne razlike i drugi rashodi s poduzetnicima unutar grupe 3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi 4. Tečajne razlike i drugi rashodi 5. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 6. Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto) 6. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova 7. Ostali prihodi s osnove kamata 8. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi 9. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 10. Ostali financijski prihodi IV. FINANCIJSKI RASHODI (AOP 042 do 048) III. FINANCIJSKI PRIHODI (AOP 031 do 040) 1. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe 2. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih sudjelujućim interesima 3. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova poduzetnicima unutar grupe 4. Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe 5. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe b) Rezerviranja za porezne obveze c) Rezerviranja za započete sudske sporove d) Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava e) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima f) Druga rezerviranja 8. Ostali poslovni rashodi 5. Ostali troškovi 6. Vrijednosna usklađenja (AOP 020+021) a) dugotrajne imovine osim financijske imovine b) kratkotrajne imovine osim financijske imovine 7. Rezerviranja (AOP 023 do 028) a) Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze c) Ostali vanjski troškovi 3. Troškovi osoblja (AOP 014 do 016) a) Neto plaće i nadnice b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća c) Doprinosi na plaće 4. Amortizacija II. POSLOVNI RASHODI (AOP 08+009+013+017+018+019+022+029) 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih 2. Materijalni troškovi (AOP 010 do 012) a) Troškovi sirovina i materijala b) Troškovi prodane robe 1 I. POSLOVNI PRIHODI (AOP 002 do 006) 1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe 2. Prihodi od prodaje (izvan grupe) 3. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 4. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe RAČUN DOBITI I GUBITKA u razdoblju 01.01.2021 do 30.06.2021 u kunama Obveznik: Tankerska Next Generation d.d. Naziv pozicije AOP oznaka Isto razdoblje prethodne godine Tekuće razdoblje 5. Ostali poslovni prihodi (izvan grupe)

076 0 0 0 0 077 0 0 0 0 1. Pripisana imateljima kapitala matice 2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu

ije Na ziv zic po		Ist	do blj o r az e p re	e th od din ne go	lje Te ku će zd ob ra
		Ku	ula tiv m	čje Tr je om se	Ku ula tiv m	čje Tr je om se
1	2		3	4	5	6
ŠT O O ST OJ S OB OJ OB I ( SF ) IZV JE AJ AL VE UH VA TN D IT nja od et ni k o bv ni k im je M I-a po pu va p uz ez pr ne
I. D OB IT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A		8 07	32 .45 4. 24	3 15 .58 9. 04	6 5 -5 .02 6. 64	3 4. 43 6. 71
II. OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BI T/ GU BI TA K PR IJ E PO RE ZA (A	OP	07 9	12 3. 71 8.5	-1 8. 75 2. 20	0 87 14 .64 8.4	5 -1 4. 61 7. 06
80 8 7) +
S eć ific (A OP III. ta vk ko je bit i r ek las ira d ob it ili bit ak e n e ne gu u 5) 08 1 d 08 o		08 0		0	0 0	0
1. Pr je lo riz ijs kih rvi d ot raj at ija lne i om ne re va ac re ze ug ne m er ine at ija lne im ne m er ov		08 1		0	0 0	0
2. Do bit ak ili ub ita k s kn ad dn ja vl nič g o sn ov e na no g v re ov an as vri je dn ni h p ira o f ije dn ti k al ob uh st tn os ap p er vr os ro z o u s ve va u do bit	kih	08 2		0	0 0	0
Pr je fe rije dn ti f ina ijs ke bv fe rije dn 3. om ne r v os nc o ez e po r v os ču n d ob iti i g ub itk ko ja ož ip isa ti p mj kre dit ra a s e m e pr ro en am a riz ika bv e o ez	ti k ro z no g	08 3		0	0 0	0
/g fin ja 4. Ak tu sk i d ob ici ub ici pla vim de ira ni h p rim ar p o no a an		4 08		0	0 0	0
Os eć sif ne 5. ta le st ke ko je bit i re kla ici av n e ra		5 08		0	0 0	0
6. Po do bit ko ji s od si ta vk ko je eć bit i re z n a e no na s e n e ne kla sif ici re ra		6 08		0	0 0	0
IV . S ta vk ko je je uć kla sif ic ira ti u d ob it ili bit ak (A OP e m og e re gu 08 8 do 0 95 )		7 08	12 3. 71 8.5	-1 8. 75 2. 20	0 87 14 .64 8.4	5 -1 4. 61 7. 06
1. Te ča jn zli ke iz ču in sl ja e ra p re ra na oz em no g po ov an		8 08	12 3. 71 8.5	-1 8. 75 2. 20	0 87 14 .64 8.4	5 -1 4. 61 7. 06
2. Do bit ak ili ub ita k s kn ad dn ja d už nič g o sn ov e na no g v re ov an vri je dn ni h p ira o f ije dn ti k al ob uh st tn os ap p er vr os ro z o u s ve va u do bit	kih	9 08		0	0 0	0
4. Do bit ili ub ita k s uč in ko vit aš tite ča ni h t ok a g o sn ov e e z n ov ov		0 09		0	0 0	0
5. Do bit ili ub ita k s uč in ko vit aš tite et ula nja g o sn ov e e z n o ga u ino u stv ze m		1 09		0	0 0	0
6. Ud io al oj bu hv j d ob iti/ bit ku d št st at u o sv eo no gu ru av a po ve za m dj el uj uć im in te su re so	ni h	09 2		0	0 0	0
6. Pr je fe rije dn ti v sk rije dn ti o ije om ne r v os re m en e v os pc		09 3		0	0 0	0
fe 7. Pr je rije dn ti t ins kih le at a t ins kih om ne r v os er m e m en er m a ug ov or		4 09		0	0 0	0
Os sif 8. ta le st ke ko je je uć kla ici ti u d ob it i li g ub ita k av m og e re ra		5 09		0	0 0	0
9. Po do bit ko ji s od si ta vk ko je je uć re z n a e no na s e m og e		6		0	0 0	0
kla sif ici ti u d ob it i li g ub ita k re ra		09
OS S V. N ET O TA LA VE OB UH VA TN A DO BI T IL I G UB ITA K (A OP 6) 08 0+ 08 7 - 0 86 09 -		09 7	3. 71 8.5 12	-1 8. 2. 20 75	0 14 .64 8.4 87	-1 4. 61 06 5 7.
VI . S VE OB UH VA TN A DO BI T IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 0 78	) +0 97	8 09	36 .17 2. 75	5 -3 .16 3. 15	4 42 9. 62 1.8	2 -1 0. 18 0. 35
DO DA TA K Izv je št aj al oj bu hv j d ob iti (p ja st at u o o sv eo no op un va	od ni et p uz	k ko ji s	vlj ko ta as a ns	ol id ira ni izv je št aj )
. S (A OP VI VE OB UH VA TN A DO BI T IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A 1 00	) +1 01	9 09		0	0 0	0
ice 1. Pr ip isa im at elj im ka pit al at na a a m		0 10		0	0 0	0
u 2. Pr ip isa jin sk (n ek tro lir aj uć ) i nt na m an om on em er es		1 10		0	0 0	0

zd ob lju 0 1.0 1.2 02 1. do 3 0.0 6.2 02 1. ra u a
u k un am Ob ik: Ta nk sk a N t G ati d. d. ve zn er ex en er on
ije Na ziv zic	P AO	ine Ist do blj tho dn od o r az re	lje Te ku će zd ob ra
po	ka oz na	e p e g
1 No vč i to ko vi od slo ih ak tiv st i an vn no	2	3	4
po ja Do bit ije ziv 1. pr op ore an	1 00	43 32 .45 4.2	45 -5 .02 6.6
2. Us kla đe nja (A OP 00 3 d o 0 10 ):	2 00	97 37 .01 8.5	58 34 .81 8.9
ija a) A rtiz mo ac	3 00	68 26 .83 4.8	80 25 .61 9.2
b) D ob ici i g ub ici od od aje i v rije dn kla đe nja du tra jn pr os na us go e	4 00	0	0
ija lne i ter ma c) D ob ici i g ub ici od od aje i n ali zir i d ob ici i g ub ici i pr ere an
je vrij ed sk lađ no sn o u en	5 00	0	0
d) P rih od i o d k i d ivi de nd i ata am	6 00	4 -46 .18	8 -4 .16
ta e) R ho di od ka as ma	7 00	63 11 .66 2.3	4 8.8 77 .62
f) Re rvi ja ze ran	8 00	0	0
g) Te čaj zli ke (n ali zir e) ne ra ere an O sta la kla đe vč e t kc i n ali zir	9 00	50 -1 .43 2.4	22 32 6.2
h) nja ije us za ne no an ran sa ere an e e do bi tke i g ub itk	0 01	0	0
I. Po ća nje ili je nje vč ih to ko ije je ve sm an no an va pr pr om na u
dn ka pit alu (A OP 00 1+ 00 2) ra om	1 01	40 69 .47 2.8	13 29 .79 2.3
(A OP ) 3. Pr jen dn ka pit alu 01 3 d o 0 16 om e u ra om	2 01	86 -24 .90 2.3	11 -1 .58 2.5
za a) P eć je ili je nje kr atk čn ih ob ov an sm an oro ve	3 01	01 -3 8.3 .75	20 86 5.1
ja b) P eć je ili je nje kr atk otr ajn ih tra živ ov an sm an po an	4 01	66 -18 .75 7.0	44 -1 .32 1.8
a c) P eć je ili je nje lih ov an sm an za	5 01	19 -2 .38 7.0	87 -1 .12 5.7
ala d) O sta la ća nja ili je nja dn ka pit po ve sm an ra og	6 01	0	0
II. No c i lov ja (AO P 0 11 +0 12 ) va z p os an	7 01	54 44 .57 0.4	02 28 .20 9.8
te 4. No vč i iz da ci ka an za ma	8 01	60 -12 .66 9.2	29 -8 .55 1.4
5. Pla će ni do bit po rez na	9 01	0	0
VČ A) N ET O NO AN I T OK OV I O D P OS LO VN IH AK TIV NO ST I (A OP 01 7	0 02	94 31 .90 1.1	73 19 .65 8.3
do 01 9)
No vč i to ko vi od in ici js kih ak tiv i st st an ve no
1. No vč i p rim ici od od aje du tra jne ate rija lne i n ate rija lne an pr go m em	1 02	0	0
ine im ov
ta 2. No vč i p rim ici od od aje fin cij sk ih ins tru an pr an me na	2 02	0	0
ta 3. No vč i p rim ici od ka an ma	3 02	1 60 .50	16 5.0
4. No vč i p rim ici od di vid di an en	4 02	0	0
a 5. No ča ni pri mi ci rat a d ih zaj i š ted nih ul va s o sn ov e p ov an mo va og	5 02	0	0
6. Os tal i n ča ni pri mi ci od in sti cij sk ih ak tiv sti ov ve no	6 02	0	0
III. Uk vč i p rim ici od in st ici js kih ak tiv st i (A OP 1 d 02 up no no an ve no o	7 02	1 60 .50	16 5.0
02 6)
1. No vč i iz da ci ku ju du tra jne ate rija lne i n ate rija lne an za pn go m em	8 02	64 -10 .30 4.1	97 -18 .08 0.6
ine im ov ta	9	0	0
2. No vč i iz da ci st jec je fin cij sk ih ins tru an za an an me na 3. ča št No ni izd i s da nih a i ed nih ul	02 0 03	0	0
jm va ac os no ve za ov og a z a 4. isn dr uš tva st eč i n ac	1 03	0	0
Stj je nje ec an ov og , u ma no za en ov 5. Os tal i n ča ni izd i o d i tic kih ak tiv sti	2 03	0	0
ijs ov ac nv es no ča OP IV. U ku ni izd i o d i tic ijs kih ak tiv st i (A 02 8 d o n ov ac nv es no o
pn 2) 03	3 03	64 -10 .30 4.1	97 -18 .08 0.6
ČA B) NE TO N OV NI TO KO VI OD IN VE ST ICI JS KIH A KT IVN OS TI (AO P
02 7+ 03 3)	4 03	63 -10 .24 3.6	81 -18 .07 5.6
No vč i to ko vi od fin cij sk ih ak tiv i st an an no
la 1. No vč i p rim ici od ća nja te ljn (u pis ) k ita an po ve me og an og ap	5 03	0	0
2. No vč i p rim ici od iz da nja vl nič kih i d už nič kih fin cij sk ih an va as an
ta ins tru me na	6 03	0	0
3. No vč i p rim ici od gl nic e k red ita ajm ica i d ih db i an av , p oz rug po su	7 03	0	0 51 2.3 81 .09
4. Os tal i n ča ni pri mi ci od fin cij sk ih ak tiv sti ov an no	8 03	0	0
V. Uk vč i p rim ici od fin cij sk ih ak tiv i (A OP st 03 5 d up no no an an no o	9 03	0	0 51 2.3 81 .09
03 8) 1. No vč i iz da ci ot tu ice kr ed ita ica i d ih
pla gla ajm an za vn , p oz rug ta db i i du žn ičk ih fin cij sk ih ins tru po su an me na	0 04	48 -32 .24 8.9	3 -49 8.6 13 .69
2. No vč i iz da ci is pla tu div ide nd i an za	1 04	0	0
3. No vč i iz da ci fin cij sk i n aja an za an m	2 04	0	0
4. No vč i iz da ci ku las titi h d ion ica i s nje nje ljn ot te an za p v ma me og
ala (up isa g) ka pit no	3 04	0	3 -63 .55
Os 5. tal i n ča ni izd i o d f ina ijs kih ak tiv sti ov ac nc no	4 04	68 -55 4.6	0
VI . U ku ča ni izd i o d f ina ijs kih ak tiv i (A OP st 04 0 d pn o n ov ac nc no o 04 4)	5 04	16 -32 .80 3.6	6 -49 8.6 77 .24
VČ C) N ET O NO AN I T OK OV I O D F INA NC IJS KIH A KT IVN OS TI (AO P 03 9+ 04 5)	6 04	16 -32 .80 3.6	44 13 .70 3.8
ma eč ča 1. Ne lizi e t ajn lik i n nim ek viv ale nti rea ran e r az o n ov cu ov	7 04	07 50 7.4	3 1.1 53 .70
e p EĆ ČA NE TO P OV AN JE IL I S MA NJ EN JE N OV NN IH TO KO VA OP
D) (A 02 0+ 03 4+ 04 6+ 04 7)	8 04	78 -10 .63 8.6	39 16 .44 0.2
A ČA OČ E) NO VA C I N OV NI EK VIV AL EN TI NA P ET KU RA ZD OB LJ	9 04	09 67 .71 1.6	34 34 .80 3.9
ČA F) NO VA C I N OV NI EK VIV AL EN TI NA K RA JU RA ZD OB LJ A (AO P
04 8+ 04 9)	0 05	31 57 .07 2.9	73 51 .24 4.1

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU - Indirektna metoda

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
za razdoblje od 01.01.2021 do 30.06.2021																		u kunama
									Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Ostale rezerve fer vrijednosti	Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18 (3 do 6 - 7 + 8 do 17)	19	20 (18+19)
Prethodno razdoblje
1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine	01	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600		0 55.000.000	0	0	0		0 0	10.992.817	90.196.788	0	665.234.069	0	665.234.069
2. Promjene računovodstvenih politika	02	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	03	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno) (AOP 01 do 03)	04	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600		0 55.000.000	0	0	0		0 0	10.992.817	90.196.788	0	665.234.069	0	665.234.069
5. Dobit/gubitak razdoblja	05	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	32.454.243	32.454.243	0	32.454.243
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	06	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	3.718.512	0	0	3.718.512	0	3.718.512
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	07	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	08	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	09	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	10	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	11	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	12	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	13	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	14	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	15	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	16	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	17	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	18	0	0	0	554.668	554.668		0	0 0	0	0		0 0	0	-554.668	0	-554.668	0	-554.668
19. Uplate članova/dioničara	19	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	20	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	21	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu	22	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	23	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne godine (04 do 23)	24	436.667.250	68.425.976	3.951.238	1.551.268	1.551.268		0 55.000.000	0	0	0		0 0	14.711.329	89.642.120	32.454.243	700.852.156	0	700.852.156
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14)	25	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	3.718.512	0	0	3.718.512	0	3.718.512
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG RAZDOBLJA (AOP 05+25)	26	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0		0 0	3.718.512	0	32.454.243	36.172.755	0	36.172.755
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 23)	27	0	0	0	554.668	554.668		0	0 0	0	0		0 0	0	-554.668	0	-554.668	0	-554.668

		Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Ostale rezerve fer vrijednosti	Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18 (3 do 6 - 7 + 8 do 17)	19	20 (18+19)
Tekuće razdoblje
1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine	28	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 55.000.000		0 0	0	0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
2. Promjene računovodstvenih politika	29	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	30	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP 28 do 30)	31	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 55.000.000		0 0	0	0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
5. Dobit/gubitak razdoblja	32	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	-5.026.645	-5.026.645	0	-5.026.645
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	33	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	14.648.487	0	0	14.648.487	0	14.648.487
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	34	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	35	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	36	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	37	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	38	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	39	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	40	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0		0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	41	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0					0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	42	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	43	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	44	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	45	0	0	0	63.553	63.553		0	0	0 0	0	0	0	0	-63.553		-63.553	0	-63.553
19. Uplate članova/dioničara	46	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	47	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	48	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos po godišnjem rasporedu	49	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	50	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 31 do 50)	51	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650		0 55.000.000		0 0	0	0	0	-28.831.226	56.701.883	-5.026.645	588.055.488	0	588.055.488
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 33 do 41)	52	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	14.648.487	0	0	14.648.487	0	14.648.487
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 32 + 52)	53	0	0	0	0	0		0	0	0 0	0	0	0	14.648.487	0	-5.026.645	9.621.842	0	9.621.842
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50)	54	0	0	0	63.553	63.553		0	0	0 0	0	0	0	0	-63.553	0	-63.553	0	-63.553

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Opći podaci

Tankerska Next Generation d.d. osnovana je u Republici Hrvatskoj 2014. godine. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.

Članovi Uprave:

• John Karavanić, jedini član

Od 1. siječnja 2021. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora su kako slijedi:

Ivica Pijaca, predsjednik
Mario Pavić, zamjenik
Nikola Koščica, član
Joško Miliša, član
Dalibor Fell, član

Na dan 30. lipnja 2021. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. lipnja 2021. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.

2. Osnovne računovodstvene politike

Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:

1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. lipnja 2021. godine ne uključuju sve informacije materijalno značajne za razumijevanje tekućeg razdoblja tijekom godine te ih se treba čitati zajedno s financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.

Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.

3. Brodovi i oprema

U promatranom razdoblju, Društvo je uložilo 8,9 mil. HRK u nabavku uređaja za pročišćavanje balastnih voda.

Društvo je u prvom polugodištu 2021. godine uložilo 10,2 mil. HRK u redoviti petogodišnji remont (dokovanje) produkt tankera m/t "Velebit" i "Pag".

Sukladno usvojenoj politici dokovanja troškovi dokovanja kapitaliziraju se kao sastavni dio broda u poslovnim knjigama brodara "Tankerska Next Generation International Ltd.", te se amortiziraju linearnom metodom tijekom petogodišnjeg razdoblja do sljedećeg dokovanja.

4. Vlasnička glavnica i pričuve

U programu otkupa vlastitih dionica, u prvom polugodištu 2021. godine, Društvo je otkupilo 1.399 vlastitih dionica za ukupnu vrijednost od 64 tis. kuna. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

Na dan 30. lipnja 2021. godine Društvo drži ukupno 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% temeljnog kapitala Društva (30. lipnja 2020.: 26.323 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3014% temeljnog kapitala).

5. Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

U veljači 2021. godine, Tankerska Next Generation d.d. je temeljem ugovora o kreditu od 21. prosinca 2020. godine, sklopljenim sa bankama Crédit Agricole Corporate and Investment Bank i Hamburg Commercial Bank AG, povukla u cijelosti sredstva kredita za refinanciranje postojećih kredita za brodove "Vukovar", "Zoilo" i "Dalmacija" u iznosu od 14,4 mil. USD po brodu.

U ožujku 2021. godine, društva Fontana Shipping Company Limited i Pag Shipping LLC su temeljem ugovora o kreditu od 12. ožujka 2021. godine, sklopljenim sa ABN AMRO Bank N.V., povukla u cijelosti sredstva kredita za refinanciranje postojećih kredita za brodove "Velebit","Vinjerac" i "Pag" kod istog kreditora, u ukupnom iznosu od 35,3 mil. USD.

U lipnju 2021. godine, Tankerska Next Generation International Ltd. je temeljem ugovora o zajmu od 27. svibnja 2021. godine, sklopljenim sa Tankerska plovidba International Ltd., povukla u cijelosti sredstva zajma za potrebe financiranja obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 3,0 mil. USD, uz fiksnu kamatnu stopu i rok vraćanja do 27. svibnja 2024. godine.

6. Zarada po dionici

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica

ZARADA PO DIONICI	Razdoblje 1.1.-30.06.2020.	Razdoblje 1.1.-30.06.2021.
Neto (gubitak) / dobit dioničarima	HRK 32.454	(HRK 5.026.645)
Prosječno ponderirani broj dionica	8.711.956	8.705.817
Osnovni (gubitak) / zarada po dionici	HRK 3,73	(HRK 0,58)

7. Odnosi s povezanim stranama

ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA	Razdoblje 1.1.-30.06.2020.	Razdoblje 1.1.-30.06.2021.
Prodaja povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Kupnja od povezanih društava	HRK 8.899.343	HRK 8.611.987
Potraživanja od povezanih društava	HRK 0	HRK 0
Obveze prema povezanim društvima	HRK 6.629.824	HRK 3.931.037
Dani krediti povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Primljeni krediti od povezanih društava	HRK 0	(HRK 18.722.347)

8. Događaji nakon datuma bilance

Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva

Posljedice COVID-19 i dalje utječu na operativno poslovanje Društva i još važnije na potražnju za naftnim proizvodima. Iako su programi cijepljenja protiv COVID-19 pojačali nade u poboljšanje razine potražnje nafte kasnije u 2021. godini, i dalje postoji velika neizvjesnost u izgledima, uz zabrinutost zbog novih varijanti COVID-19 i stalnog velikog broja slučajeva u nekim regijama.

Osim gore navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 30. lipnja 2021. godine.

Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.

Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.

Zadar, 29. srpnja 2021. godine

John Karavanić, član Uprave

Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.

Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.

Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.

Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.

Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.

Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.

Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.

TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.

TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.

TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.

Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.

Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.

Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.

Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.

Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):

Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).

Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.

Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:

• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.

• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.

Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:

Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i

Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".

Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.

Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.

Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

	Brodarski ugovor na vrijeme	Brodarski ugovor na putovanje
Tipična duljina odgovora	1-5 godina	Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje
Baza za vozarinu (1)	Dnevno	Varira
Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Provizije (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Veći troškovi povezani s putovanjem (2)	Klijent plaća	Grupa plaća
Manji troškovi povezani s putovanjem (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Operativni troškovi brodova (2)	Grupa plaća	Grupa plaća

(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja

(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod

(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja

Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.

Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.

Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.

Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.

Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.

Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.

Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.

Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.

Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.

Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.

Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.

Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.

U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.

Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.

Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.

Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.

Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.

Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.

Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.

Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.

Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.

Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.

TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Božidara Petranovića 4

23 000 Zadar

Hrvatska

Tel: +385 23 202 135

e-mail: [email protected]

www.tng.hr

AI Terminal

Tankerska Next Generation d.d.

2103_ir_2021-07-29_b9fd57b1-4e53-40cf-8416-e89e1ff00ef3.pdf

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Sadržaj Komentar Uprave

Rezultati H1 2021

Globalni uvjeti poslovanja

COVID-19 kao pokretač digitalizacije i e-trgovine

COVID-19 potpore polako prestaju

PREDVIĐANJE SVJETSKE EKONOMIJE SRPANJ 2021.

Nedaće međunarodnih pomoraca

Tankersko tržište

Prosječni ekvivalenti brodarskih ugovora na vrijeme (TCE; USD na dan)

Uvjeti poslovanja

OPEC + dogovorio povećanje opskrbe naftom

Cijene čelika rashodovanih brodova popuštaju nakon razine od \$600

IEA (International Energy Agency), Srpanj 2021. EIA (US Energy Information Administration), Srpanj 2021.

Potražnja za mlaznim gorivom znatno ispod predpandemijske razine

MR produkt tanker flota

MR knjiga narudžbi na početku godine (broj brodova)

Rezultati

TRENUTNA FLOTA TNG-A

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Vinjerac

Velebit

Vukovar

Pag

Zoilo

Dalmacija

Izvještaj o financijskom položaju

Izvještaj o promjenama kapitala

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

KLJUČNI KOMENTARI:

OBJAVE U PRVIH 6 MJESECI 2021. GODINE

VLASNIČKA STRUKTURA

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

DIONICA TPNG-R-A

GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

Program otkupa vlastitih dionica (SBB)

Valutni rizik

Kamatni rizik

Kreditni rizik

Rizik likvidnosti

Cjenovni rizik

Operativni rizici

Vozarine

Poslovna strategija Društva

Strategija odabira unajmitelja

Osiguranja

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2021. DO 30. LIPNJA 2021. GODINE (NEREVIDIRANO)

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Opći podaci

2. Osnovne računovodstvene politike

3. Brodovi i oprema

4. Vlasnička glavnica i pričuve

5. Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

6. Zarada po dionici

7. Odnosi s povezanim stranama

8. Događaji nakon datuma bilance

Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

More from Tankerska Next Generation d.d.

Talk to a Data Expert