Quarterly Report • Apr 28, 2021
Quarterly Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
| 2 | |
|---|---|
| Uvjeti poslovanja | 4 |
| Rezultati razdoblja | 10 |
| Operativni podaci flote | 14 |
| Skraćeni financijski izvještaji | 17 |
| Upravljanje rizicima | 26 |
| Nerevidirani financijski izvještaji | 29 |
| Bilješke uz financijske izvještaje | 39 |
| Bitni pojmovi i koncepti | 42 |
| Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave | 49 |
| Kontakt | 50 |
Prihodi brodova 8,02 mil. USD
EBITDA 1,35 mil. USD
EBIT (0,67) mil. USD
Neto dobit (1,45) mil. USD
TCE NETO 10.600 USD/dan
OPEX 6.967 USD/dan
COVID-19 je tema koju nitko u civiliziranom svijetu nije mogao izbjeći u 2020. godini. Prema tome, 2021. je već ranije označena kao "post COVID-19" godina, što implicira da smo na izlasku iz ove krizne situacije. Nadajmo se; iako je dnevni red ostao gotovo isti.
Mnogo toga još uvijek ovisi o utrci između virusa i cjepiva. Očito je da veći napredak u cijepljenju može pojačati izglede oporavka svjetskog gospodarstva, dok nove inačice virusa na koje cjepiva ne djeluju mogu dovesti do naglog pada.
Pronalazak i dostupnost cjepiva, prihvaćeno je kao održivo rješenje u velikoj većini zemalja širom svijeta, a nakon nešto više od godinu dana od proglašenja pandemije, i zahvaljujući današnjim znanstvenim dostignućima, nadamo se da bi odjek ove progresivnosti jednog dana mogao prevladati i u brodarskom svijetu u utrci za dekarbonizacijom razumnim i primjerenim tempom. Imajmo na umu da se otprilike devedeset posto svjetskih roba prevozi morem, od čega sedamdeset posto otpada na teret u kontejnerskom prometu. U međuvremenu, dok sjedi u predvorju tehnoloških inovacija, pomorski transport mora biti sposoban postići konsenzus pri čemu "slow steaming", odnosno ograničenje rada pogonskog motora, postaje sve izglednijie prijelazno rješenje za usklađenje s ekološkim ciljevima. To uostalom zahtijeva vrlo malu, ako i ikakvu tehničku nadogradnju na brodovima, a dokazano djeluje (iako s različitim motivima) i daje trenutne rezultate nakon što se postave ciljevi. U konačnici, ovo je prilagodba koja donosi uštedu dok se istovremeno približava ekološkom cilju, ali bez dodatnih ulaganja koja su posljednje što brodovlasnici trebaju u datim okolnostima.
S druge strane spektra, Tankerska Next Generation potpisala je još jedan dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu od USD 35,3 milijuna. Ugovor o zajmu zaključen je dosadašnjim kreditorom na rok od 5 godina. Društvo će predmetna sredstva najvećim dijelom iskoristiti za prijevremeno zatvaranje postojećeg kredita istog kreditora koji dospijeva u siječnju 2022. godine, a kojim su dijelom financirani M/T Velebit, M/T Vinjerac, te akvizicija novogradnje M/T Pag tijekom 2015. godine. Preostala sredstva Društvo će uložiti u navedene brodove kako bi održali visoku razinu konkurentnosti.
Potpisivanjem ovog financijskog aranžmana Društvo još jednom potvrđuje svoju poziciju na međunarodnom bankarskom tržištu te nastavlja suradnju sa eminentnim kreditorom koji prepoznaje Društvo kao pouzdanog i dugoročnog partnera. Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je ovim refinanciranjem u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, izbjegavajući tako moguće zaoštravanje financijskih uvjeta na horizontu.
Zaključenjem ovog financijskog aranžmana, uz prethodno ostvareni krajem 2020. godine, Društvo je osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.
Financijski rezultati prvog tromjesečja za Tankersku Next Generation uglavnom su bili u skladu s tmurnim ishodima Q3 i Q4 u 2020. godini i na njih su značajno utjecali:
Konačno, umjesto da se referiramo važnost omogućavanja smjena posade i na ulogu koju vlasti i vlade diljem svijeta trebaju odigrati u zaštiti zdravlja i sigurnosti pomoraca koji plove na brodovima, ali nikako ne donoseći zaključke u ovom konkretnom slučaju, odlučujemo zaokružiti ovaj komentar s kratkim osvrtom na recentan događaj koji potiče na razmišljanje:
U ožujku 2021. godine Sueski je kanal bio blokiran šest dana nakon što je došlo do nasukavanja 400 metara dugog broda koji je završio nasukan preko plovnog puta s pramcem i krmom zaglavljenim na obalama kanala, blokirajući pritom sav promet kroz kanal dok nije konačno oslobođen. Kao jedan od najprometnijih svjetskih trgovačkih puteva, neprohodnost kanala imala je značajan negativan utjecaj na trgovinu između Europe, Azije i Bliskog istoka. Tako je 28. ožujka najmanje 369 brodova čekalo u redu za prolaz kroz kanal. To je zaustavilo trgovinu u vrijednosti od oko 9,6 milijardi dolara.
John Karavanić, član Uprave
Otprilike je godina dana prošla otkako je COVID-19 proglašen globalnom pandemijom, godina obilježena gubitkom mnogih života. Rast ljudskih žrtava u svijetu i nebrojeno ljudi koji ostaju nezaposleni jezivi su rezultati ekstremnog socijalnog i ekonomskog naprezanja s kojim se globalna zajednica još uvijek suočava.
Ipak, čak i uz veliku neizvjesnost oko smjera kojim ide pandemija, izlaz iz ove zdravstvene i ekonomske krize postaje sve vidljiviji. Dodatna fiskalna potpora koju su ekonomije (posebno Sjedinjenih Država) uvele povrh ionako nezabilježenog fiskalnog odgovora prošle godine i nastavak prilagodbe monetarne politike dodatno pospješuju ekonomske izglede.
MMF sada predviđa snažniji oporavak za globalno ekonomiju u 2021. i 2022. godini u usporedbi s prethodno prognoziranim rastom od 6 posto u 2021. i 4,4 posto u 2022. godini. Ipak, očekivani razvoj pretpostavlja značajne izazove povezane s nejednakošću u brzini oporavka između i unutar zemalja, te velik potencijal za trajnu ekonomsku štetu uzorkovanu ovom krizom.
Među naprednim ekonomijama, očekuje se da će Sjedinjene Države ove godine premašiti razinu BDP-a prije COVID-a, dok će se mnoge druge napredne ekonomije vratiti na razinu prije COVID-a tek 2022. godine. Očekuje se da će paket mjera Bidenove administracije od 1,9 bilijuna dolara dodatno potaknuti rast BDP-a tijekom 2021. – 2022. godine, sa značajnim prelijevanjem na glavne američke trgovinske partnere.
Slično tome, među tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju Kina se u 2020. godini već vratila na razinu BDP-u prije COVID-a, dok se za mnoge druge ekonomije to očekuje tek u 2023. godini.
Visok stupanj nesigurnosti okružuje ove projekcije, s mnogim mogućim rizicima koji mogu prevladati u oba smjera. Zemlje će morati surađivati na rješavanju uskih grla u proizvodnji, povećanju proizvodnje i osiguranju univerzalnog pristupa.
Europske zemlje (na primjer, Cipar, Italija, Malta, Portugal, Španjolska i Hrvatska) uspjele su spasiti dio ljetne turističke sezone ponovnim otvaranjem sredinom 2020. godine. No, nakon toga uslijedio je novi porast infekcija koje su rezultirale sa novim "lockdownima" u posljednjim mjesecima 2020., nastavljajući se i u 2021 godinu. MMF je rast BDP-a za 2022. godinu revidirao za 0,7 postotnih bodova na 3,8 posto u Eurozoni i za 1,9 postotnih bodova na 5,1 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Na tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju podaci o nabavci i distribuciji cjepiva sugeriraju kako će učinkovita zaštita ostati nedostupna većini stanovništva tijekom 2021. godine.
Očekuje se značajna razlika između Kine (gdje su učinkovite mjere ograničavanja virusa, snažni odgovor kroz javna ulaganja i podrška likvidnosti središnje banke olakšale snažan oporavak) i drugih.
Za Bliski Istok i Srednju Aziju projekcije za 2021. ostaju uglavnom nepromijenjene, ali odražavaju značajne razlike među zemljama, ovisno o smjeru pandemije, uvođenju cjepiva, ovisnosti o turizmu, kretanju cijena nafte i utjecaju politike.
Oživljavanje pandemije: Sojevi otporni na cjepiva potencijalna su opasnost za ekonomsku aktivnost, baš kao i operativni rizici, poput kašnjenja u proizvodnji i distribuciji cjepiva. Prekomjerna neodlučnost u određenim regijama može pokrenuti start-stop obrasce i stvoriti nova žarišta infekcija, produžujući razdoblje socijalnog distanciranja i nesigurnosti s kojima se suočavaju kućanstva, tvrtke i regulatori.
Pooštreni financijski uvjeti: Ponovna procjena tržišnih osnova (kao što je odgovor na nepovoljan razvoj COVID-19 ili povlačenje politike potpore pogođenima prije očekivanog), povećanje temeljnih državnih doprinosa (kao odgovor na veliku fiskalnu potporu) ili reevaluacija inflacijskih rizika (zbog potencijalnih iznenađenja u kontekstu velike novčane i fiskalne potpore) mogla bi potaknuti oštru promjenu cijena financijske imovine.
Veće premije rizika stvorile bi poteškoće u financiranju tvrtki s većim udjelom duga. Pooštreni financijski uvjeti prikočili bi izglede za rast. To bi moglo dovesti do daljnjih promjena cijena financijske imovine u potencijalno opasnoj povratnoj sprezi.
Što je recesija duža, to je vjerojatnije da će takvi učinci biti trajni, posebno na tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju, gdje bi prevladavajući utjecaj relativno malih poduzeća i plitkih tržišta kapitala mogao oslabiti ulaganja.
Geopolitički, trgovinski i tehnološki rizici: Mnogi faktori rizika prije COVID-19 i dalje ostaju relevantni. Napetosti između Sjedinjenih Država i Kine i dalje su povišene na brojnim frontovima, uključujući međunarodnu trgovinu, intelektualno vlasništvo i "cyber" sigurnost. Ekonomske razlike koje proizlaze iz slabljenja pandemije mogu također potaknuti nove trgovinske prepreke, motivirane potrebom da se zaštite domaći radnici. Nadalje, pojavljuju se rizici protekcionističkih tendencija koje okružuju tehnologiju. Protekcionističke tendencije mogle bi se proširiti na medicinske potrepštine i farmaceutski napredak povezan s COVID-19, što bi spriječilo globalnu opskrbu cjepivima.
Ubrzana proizvodnja i uvođenje cjepiva: Nova cjepiva se kontinuirano odobravaju. Iako su operativni izazovi veliki, ovi bi se problemi mogli prevladati prije nego što se očekivalo, pogotovo ako se odobri više cjepiva koja ne zahtijevaju pohranjivanje na niskim temperaturama ili se mogu primijeniti u jednom cijepljenju. Konačno, kako se ranjive populacije cijepe i stope hospitalizacije opadaju, strah od zaraze mogao bi ubrzo nestati. Poboljšani sentiment potrošača povećao bi potrošnju usluga.
Neočekivani veći učinci fiskalne potpore: Za razliku od fiskalnog odgovora nakon globalne financijske krize, fiskalna potpora - kao dio odgovora politike na pandemiju - bila je izuzetno snažna i mogla bi imati veće učinke od trenutno predviđenih. Štoviše, napredne ekonomije možda još uvijek imaju neiskorišteni fiskalni prostor koji bi se mogao iskoristiti za postizanje puno snažnijeg oporavka, minimiziranje opsega štetnih utjecaja i ubrzanje prelaska na nižu ovisnost o fosilnim gorivima.
Koordinirane politike: Ublažavanje monetarne i fiskalne politike stiglo je snažno i sinkronizirano tijekom rane faze pandemije.
Snažni potencijali Kine i Indije s kombiniranom populacijom od 2,5 milijarde u svijetu od 7,0 milijardi definitivno su na horizontu. Njihova potrošnja nafte po glavi stanovnika izuzetno je niska, no agresivan program industrijalizacije je već započeo.
Kina i Indija i dalje će biti glavni pokretači rasta potražnje za naftom 2021.
Globalna ekonomija i naftna tržišta oporavljaju se od povijesnog kolapsa potražnje uzrokovanog pandemijom korona virusa 2020. godine. Zapanjujući višak zaliha koji se nakupio prošle godine se troši i globalne zalihe nafte, isključujući strateške rezerve, vratit će se na pred pandemijske razine u 2021. godini. Pa ipak, možda neće biti povratka na "normalno" za tržište nafte u post-Covid eri prema EIA.
Pandemija je najavila promjene u ponašanju: od novog modela rada od kuće do smanjenja poslovnih i avio putovanja općenito. Istodobno, sve više vlada diljem svijeta usredotočuje se na potencijal održivog oporavka kao načina da se ubrza zamah prema budućnosti s niskim udjelom ugljika.
Te snage stvaraju dilemu za zemlje proizvođače nafte i tvrtke koje nerado ostavljaju resurse ispod zemlje i ne razvijaju nove proizvodne kapacitete koji bi potencijalno mogli ostati bez posla.
S druge strane, ako to dovede do manjka ulaganja, to bi također moglo imati geopolitičke implikacije i povećati rizik od nedostatka ponude što bi moglo biti povoljno za brodarstvo.
Globalna potražnja za naftom, koja se još uvijek oporavlja od posljedica pandemije, vjerojatno neće sustići svoju putanju prije Covida. U 2020. godini potražnja za naftom bila je preko 9 milijuna barela na dan ispod razine zabilježene u 2019. godini, a ne očekuje se povratak na tu razinu prije 2023. U nedostatku brže intervencije politike i obzirom na promjene ponašanja potrošača, dugoročniji pokretači razvoja nastavit će povećavati potražnju za naftom.
Očekuje se da će rast potražnje u odnosu na 2019. dolaziti iz ekonomija u razvoju i sa tržišta u nastajanju, potpomognut rastom broja stanovnika i dohotka. Azijska potražnja za naftom nastavit će snažno rasti, iako sporijim tempom nego u nedavnoj prošlosti. S druge strane, ne očekuje se povratak potražnje OECD-a na razinu prije krize.
Brzina i dalekosežnost oporavka vjerojatno će biti nejednaka, kako geografski, tako i u pogledu sektora i proizvoda. Potražnja benzina vjerojatno se neće vratiti na razinu iz 2019. godine, porast učinkovitosti upotrebe energenata i sve brži prelazaka na električna vozila nadvladat će snažni rast mobilnosti u zemljama u razvoju, dok se za potražnju za zrakoplovnim gorivom, koja je najteže pogođena krizom, očekuje povratak na razinu potražnje iz 2019. godine do 2024. godine.
EIA (US Energy Information Administration), Travanj 2021. MMF, Travanj 2021. Clarksons Platou, Travanj 2021. 7
Prema predviđanjima kolaps potražnje izazvan Covidom i zamah prema ulaganju u čistu energiju usporit će širenje globalnih kapaciteta za proizvodnju. Istodobno, povijesni kolaps potražnje 2020. godine rezultirao je rekordom od 9 milijuna barela na dan rezervnog proizvodnog kapaciteta koji bi bio dovoljan da održi globalna tržišta barem sljedećih nekoliko godina.
U tom kontekstu, nije iznenađujuće da su ulaganja i planovi razvoja istraživanja i proizvodnje nafte smanjena. U 2020. naftne kompanije su potrošile jednu trećinu manje nego što je planirano na početku godine (i 30% manje nego 2019.). Očekuje se da će se u 2021. ukupna ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte povećati samo neznatno.
Oštra smanjenja potrošnje i kašnjenja projekata već ograničavaju rast opskrbe širom svijeta, a svjetski kapacitet proizvodnje nafte bi se trebao povećati za 5 milijuna barela na dan do 2026. godine. Pod uvjetom nedostatka snažnijeg djelovanja politike, globalna proizvodnja nafte trebala bi porasti 10,2 za milijuna barela dnevno do 2026. godine kako bi se zadovoljio očekivani oporavak potražnje.
Očekuje se da će proizvođači s Bliskog istoka osigurati polovinu tog rasta uglavnom iz postojećih zatvorenih kapaciteta. Ako Iran ostane pod sankcijama, održavanje ravnoteže svjetskog tržišta nafte zahtijevat će od Saudijske Arabije, Iraka, UAE-a i Kuvajta - s njihovim viškom kapaciteta – proizvodnju na ili blizu rekordnih visina.
Globalno tržište i dalje izgleda adekvatno opskrbljeno kroz veći dio srednjoročnog razdoblja. Ali u nedostatku svježih ulaganja u razvoj, rezervni kapaciteti mogu polako iščeznuti. Do 2026. godine globalni efektivni rezervni proizvodni kapaciteti (bez Irana) mogli bi pasti na 2,4 milijuna barela na dan, što je najniža razina još od 2016. godine.
S druge strane, i dok se može opaziti kako se proizvodni kapaciteti sirove nafte smanjuju, sektor rafiniranja nafte se bori s viškom kapaciteta. Kolaps potražnje uzrokovan Covidom-19, i velika proširenja proizvodnih kapaciteta, te očekivani dugoročni strukturni pad potražnje stvaraju viškove koji se mogu otkloniti samo masovnim zatvaranjem.
Treći val racionalizacije rafinerija u svijetu trenutno je u tijeku. Globalna zatvaranja od 3,6 milijuna barela na dan već su najavljena, no ukupno će biti potrebno zatvaranje najmanje 6 milijuna barela na dan kako bi se omogućilo da se stope utilizacije vrate na iznad 80%.
Očekuje se da će proizvodnja istočno od Sueza podržati sav rast u rafiniranju do 2026. u odnosu na razine iz 2019. Kao rezultat, predviđa se da će se azijski uvoz sirove nafte povećati na gotovo 27 milijuna barela na dan do 2026. godine, što će zahtijevati rekordne razine izvoza sirove nafte s Bliskog istoka i proizvodnje Atlantskog bazena kako bi se zadovoljila potražnja. Očekuje se da će se težište trgovine rafiniranim proizvodima također prebaciti u Aziju, što će rezultirati ovisnošću o uvozu nafte u regiji do 2026. godine na 82%.
Planovi vlada diljem svijeta za ubrzavanje prijelaza prema održivijoj budućnosti stvorili su visok stupanj nesigurnosti koji sada testira naftnu industriju. Ključno je ulagati u proizvodni sektor čak i tijekom brzih tranzicija u kojima bi i dalje trebale godine da se globalna transportna flota prebaci s motora s unutarnjim izgaranjem na električna vozila i druge nisko-ugljične alternative. Neki sektori - poput zrakoplovstva, brodarstva i petrokemije, prema EIA, i dalje će se oslanjati na naftu.
Brodarska industrija mora održavati svoje poslovanje kao i svakodnevno usprkos sve nestabilnijeg niza tržišnih i makroekonomskih izazova, no također treba razmotriti i širu sliku.
Na brodarskim tržištima zabilježene su nevjerojatne amplitude tijekom prošle 2020. godine, inicijalno donijevši rekordne vozarine i rekordnu dobit, da bi se vrlo brzo zrcalno suprotno odrazile u drugom dijelu godine sa najnižim razinama vozarina zabilježenim desetljećima.
Sa pozitivnije strane, ove je godine broj isporuka brodova, više slučajno nego planski, dosegao 30-godišnju najnižu točku zbog kombinacije oskudnih i ESG reguliranih izvora financiranja, te kolebljivosti brodara koji još uvijek ocjenjuju što je prava opcija obzirom na prelazak na nisko ugljična goriva.
Manje novogradnji na današnjem tržištu dobrodošao je čimbenik s obzirom na to da se uvijek može učiti na tuđim pogreškama, a pritom sve što može spriječiti spekulativno naručivanje u brodarskim ciklusima je dobrodošlo. Međutim, tanka knjiga narudžbi sama po sebi ne donosi puno. Potrebna je potražnja za slobodnim brodskim prostorom kako biste se vratili rekalibriraciji flote. I tu još uvijek nemamo stvarnu sigurnost.
Sveukupno, budući da vlasnici održavaju pozitivan sentiment u vezi s tržištem tekućih tereta, i u kombinaciji sa sve starijom flotom, ova je tendencija dovela do povećanog broja narudžbi novogradnji prema povijesnim standardima u odnosu na stvarno tržište, posebno u VLCC segmentu.
Međutim, ponuda tankera i dalje izgleda povoljno tijekom sljedeće dvije godine, jer ukupna knjiga narudžbi kao postotka flote nastavlja s višegodišnjim najnižim razinama, sa narudžbama VLCC-a ispod 10% flote u dwtu, te ispod 9,0% za ostatak segmenta tankera za prijevoz sirove nafte.
Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija ostaju u Iranskom nuklearnom sporazumu, tj. JCPOA i snažno podupiru povratak Sjedinjenih Država u isti, vjerujući da se tim sporazumom rješava glavnina zabrinutosti vezana uz Iran.
Američki predsjednik obvezao se ponovno pridružiti sporazumu iz 2015. ako se Teheran vrati u sklad, ali dvostruka ograničenja koja je uvela Trumpova administracija kompliciraju ukidanje sankcija. Bidenova administracija, iako se slaže oko vrijednosti JCPOA-e, naglasila je da čeka da Iran napravi korak prema natrag u odnosu na mjere koje je poduzeo u znak prosvjeda protiv Trumpovih sankcija.
Iranski predsjednički izbori u lipnju mogli bi zakomplicirati stvari ako bi tvrdo-linijski čelni čovjek preuzeo vlast. Nacionalna iranska tankerska kompanija imala bi, u teoriji, dovoljno kapaciteta za prijevoz očekivane dodatne proizvodnje od 2 milijuna barela dnevno, ali s prosječnom starosti flote od 15 godina velik dio flote ne bi mogao zadovoljiti dobne kriterije za uspješno zapošljavanje. Suprotno tome, dodatna upotreba tonaže NITC-a omela bi sposobnost OPEC-a + da potencijalno proširi svoju proizvodnju sirove nafte.
U prvom tromjesečju na tržištu produkt tankera zajednički nazivnik bila je niska potražnja za brodarskom prostorom, obzirom na to da je gospodarski oporavak sporiji od očekivanog, osobito na tržištima zapadno od Sueza, dok je određeni pozitivni pomak notiran istočno od Sueza. Pritisak povećane dostupne tonaže naveo je vlasnike da prihvate znatno niže vozarine, a to je trend koji se sada postupno počinje mijenjati barem u usporedbi s prvim tromjesečjem 2021. godine.
Tržište brodarskih ugovora na vrijeme u prvom tromjesečju ostalo je nepromijenjeno u odnosu na Q4 2020, a očekivana dnevna razina najma za jednogodišnje razdoblja iznosila je samo 12.250 USD za konvencionalne MR2 produkt tankere. Brojke tako ostaju daleko ispod dugogodišnjih prosjeka. U međuvremenu je i "spot" tržište bilo mizerno, s prosječnim TCE-om koji je pao na oko 4.736 USD dnevno.
Lloyds List, Travanj 2021. Intermodal, Travanj 2021. Allied, Travanj 2021.
Flota produkt tankera u 2020. godini rasla je za 3,3% što predstavlja usporavanje u odnosu na godinu prije kada je rast iznosio 3,6%. Oko 4.7 milijuna DWT u MR segmentu isporučeno je u 2020. godini, odnosno 12% manje u odnosu na 2019. godinu (5.3 mil. DWT) što predstavlja potencijalni dugoročni pozitivni utjecaj na tržište produkt tankera.
Tijekom 2020. rashodovano je 19 tankera što čini 0,73% ukupne flote, za razliku od 1,10% prošle godine, te 2,06% u 2018. Tijekom prva tri mjeseca 2021. ukupno 10 brodova u ovom segmentu poslano je u rezalište.
Do 31. ožujka 2021. zabilježena je isporuka 26 novogradnji, a očekuje se isporuka još 98 novogradnji do kraja godine.
| K RATAK PREGLED |
(MR 25-59,999 DWT) | ||
|---|---|---|---|
| Ključni podaci flote |
Promjene u 2021. |
||
| na 1. travnja 2021. godine U eksploataciji: ukupne tonaže: godišnji rast do 1.travnja '21: Stariji preko 20 godina: ukupne tonaže: u postotku flote: |
2.634 tankera 115.693.233 dwt 0,61 % 273 tankera 10.959.535 dwt 10,36 % |
do 1. travnja 2021. godine Isporuke: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u ožujku '21: |
26 tankera 1.178.974 dwt 0,99 % 7 tankera |
| Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote: |
166 tankera 7.577.267 dwt 6,30 % |
Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u ožujku '21: |
17 tankera 810.845 dwt 0,65 % 9 tankera |
| Preostale isporuke za 2021. |
Rashodovano: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u ožujku '21: |
10 tankera 392,214 dwt 0,38 % 5 tankera |
|
| Od 1. travnja 2021. godine Planirano: Ukupne tonaže: u postotku flote: |
98 tankera 4.404.808 dwt 3,72 % |
Allied, Travanj 2021. |
| SAŽETAK KOMERCIJALNIH REZULTATA FLOTE |
|---|
| HRK 000 USD 000 |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| SAŽETAK PRIHODA I DOBITI |
Q4 2019 |
Q1 2020 |
Q4 2020 |
Q1 2021 |
Q4 2019 |
Q1 2020 |
Q4 2020 |
Q1 2021 |
| Prihodi brodova |
66.789 | 69.260 | 51.244 | 50.020 | 9.955 | 10.171 | 8.050 | 8.018 |
| EBITDA | 30.648 | 36.581 | 11.212 | 8.165 | 4.571 | 5.343 | 1.766 | 1.348 |
| EBIT | 12.700 | 23.194 | (57.748) | (4.600) | 1.887 | 3.373 | (9.405) | (674) |
| Neto dobit | 5.778 | 16.865 | (62.509) | (9.463) | 903 | 2.429 | (10.167) | (1.446) |
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2021. GODINE
Prihodi brodova u prvom tromjesečju 2021. godine iznose 50,0 mil. HRK (8,0 mil. USD), što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2020. godine kada su iznosili 69.3 mil. HRK (10.2 mil. USD).
Ovo smanjenje dolazi kao posljedica izvršenja petogodišnjeg ciklusa remonta za m/t Pag, odnosno 19,3 dana dokovanja tijekom siječnja 2021. i "off-hire" dana zabilježenih zbog otežanih uvjeta u kojima se provode smjene posade tijekom pandemije COVID-19. Ipak, presudan utjecaj na ovo smanjenje imaju rekordno niske vozarine na "spot" tržištu zabilježene u prvom tromjesečju 2021. godine, za razliku od istog kvartala prethodne godini kada su zabilježene rekordno visoke "spot" vozarine.
Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 16,2 mil. HRK (2,6 mil. USD) u prvom kvartalu 2021. godine, dok su u istom kvartalu 2020. godine iznosili 7,8 mil. HRK (1,3 mil. USD). Rast troškova može se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom prvog kvartala 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Operativni troškovi brodova u prvom tromjesečju 2021. iznosili su 23,5 mil. HRK (3,8 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili su 1,8 milijuna kuna (0,3 mil. USD).
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u prvom tromjesečju 2021. godine iznosi 8.3 mil. HRK (1,3 mil. USD), i značajno je smanjena u odnosu na isto razdoblje prošle godinu kada je iznosila 36,6 mil. HRK (5,3 mil. USD).
Svi brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja "scrap" vrijednost broda. Troškovi amortizacije u prvom tromjesečju 2021. godine iznosili su 12,8 mil. HRK (2,1 mil. USD) (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 1,3 mil. HRK).
Neto rashodi od kamata iznosili su 4,9 mil. HRK (0,8 mil USD) i smanjeni su u odnosu na isto razdoblje 2020. godinu kada su iznosili 6,3 mil. HRK (0,9 mil. USD) zbog povoljnog utjecaja smanjenja referentne stope LIBOR-a.
Značajno smanjenje prihoda reflektira se kroz operativni gubitak (EBIT) koji iznosi 4,6 mil. HRK (0,7 mil. USD), i neto gubitak Društva u prvom tromjesečju 2021. godine koji iznosi 9,5 mil. HRK (1,4 mil. USD).
Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 31. ožujka 2021. godine, prosječna starost TNG flote iznosi 6,95 godina.
Tijekom 2020. godine tri Eko tankera iz flote su završila svoj petogodišnji remont, dok ga je m/t Pag započeo u prosincu 2020. i završio tijekom siječnja 2021. godine.
Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme. Tanker je pod ugovorom s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu. Unajmitelj ima opciju produžiti ugovor i na treću godinu uz iznos vozarine od 15.750 USD po danu.
Tijekom četvrtog tromjesečja 2020. godine m/t Velebitu je istekao brodarski ugovor na vrijeme s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake"). Brod je potom zaposlen kratkoročnim ugovor na vrijeme s unajmiteljem Bryggen Shipping International AS ("Bryggen") uz vozarinu od 16.000 USD po danu nakon čega je prebačen na "spot" tržište i strateški repozicioniran na "Far East" čime je omogućeno i troškovno efikasno ugovaranje petogodišnjeg remonta koji se planira početkom Q2/2021.
| Brod | Godina izgradnje |
Tip | Zaposlenje | Dnevna vozarina (USD/dan) |
|---|---|---|---|---|
| Velebit | 2011. | ICE class MR produkt |
Bryggen, SPOT | 16.000 (do sredine siječnja 2021), nakon SPOT |
| Vinjerac | 2011. | ICE class MR produkt |
Clearlake | 15.250 (do svibnja 2022) |
| Vukovar | 2015. | Eko MR produkt |
EXXON | 17.050 (do kraja kolovoza 2023) |
| Zoilo | 2015. | Eko MR produkt | CSSA | 11.850 -> 12.840 -> 13.825-> (14.800) (maks. do studenog 2021) |
| Dalmacija | 2015. | Eko MR produkt | SPOT tržište | SPOT (od početka srpnja 2020) |
| Pag | 2015. | Eko MR produkt | SPOT tržište | SPOT (od početka srpnja 2020) |
Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont nakon kojeg je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.
Brodarski ugovor na vrijeme za m/t Pag sa unajmiteljem Koch Shipping ("Koch") u trajanju približno šest mjeseci uz vozarinu od 16.850 USD po danu istekao je početkom srpnja 2020., nakon čega je brod zaposlen na "spot" tržištu, a tijekom prosinca 2020. brod je započeo svoj redoviti petogodišnji remont. Po završetku redovitog petogodišnjeg remonta, brod je nastavio kontinuitet zaposlenja na "spot" tržištu.
Po završetku redovitog petogodišnjeg remonta izvršenog u Q3 2020. godine za m/t Zoilo je sredinom studenog 2020. zaključen brodarski ugovor na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine.
Po isteku brodarskog ugovora na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura") u Q3/2020, za m/t Dalmaciju je obavljen redoviti petogodišnji remont, nakon čega je brod pretežno zaposlen na "spot" tržištu.
| OPERATIVNI PODACI FLOTE | Q1 2020. | Q2 2020. | Q3 2020. | Q4 2020. | FY 2020. | Q1 2021. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| TCE neto vozarina (USD/dan) | 16.580 | 16.274 | 12.371 | 11.403 | 14.250 | 10.600 |
| Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan) | 6.264 | 6.896 | 6.813 | 7.315 | 6.823 | 6.967 |
| Operativni dani | 546 | 546 | 552 | 552 | 2.196 | 540 |
| Dani prihoda | 545 | 545 | 461 | 528 | 2.079 | 514 |
| Uposlenost flote (%) | 99,7% | 99,7% | 83,5% | 95,7% | 94,7% | 95,3% |
Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma. U prvom kvartalu su tankeri bili zaposleni brodarskim ugovorima na vrijeme, i to 287 dana od 514 dana prihoda, odnosno 55,8% prihodovnih dana, što je samo djelomično ublažilo loše stanje vozarina na "spot" tržištu.
Prosječne TCE neto dnevne vozarine u prvom kvartalu 2021. godine iznose 10.600 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za prvo tromjesečje 2021. godine iznose 6.967 USD, te su povišeni u odnosu na razinu postignutu u prethodnoj godini, prevenstveno zbog povećanih troškova repatrijacije pomoraca uzrokovanih pandemijom.
Tijekom prvog tromjesečja 2021. zabilježeno je ukupno 25,6 dana bez prihoda, na što najvećim dijelom otpada 19,3 dana koje je m/t Pag proveo u obveznom petogodišnjem remontu, dok ostalih 6,3 dana otpada na "off-hire" dane zabilježene zbog otežanih uvjeta u kojima se provode smjene posade tijekom pandemije COVID-19.
Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.
Tijekom 2020. godine BWTS sustav ugrađen je u dva od tri tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo i m/t Vukovar; dok je m/t Dalmacija imala implementiran "BWTS" još od isporuke).
Sredinom siječnja 2021. godine m/t Pag je završio svoj redovni petogodišnji remont tijekom kojeg je također ugrađen sustav za pročišćenje balastnih voda, pa sukladno tomu ugradnja istog očekuje još samo m/t Velebit (u Q2) i m/t Vinjerac čiji se petogodišnji remonti planiraju tijekom 2021. godine.
Na temelju dosad obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja iznosi su po brodu približno 1,7 mil. USD uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja s već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je sami trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0,77 mil. USD.
Tankerska Next Generation završila je prvi kvartal 2021. godine s omjerom zaduženosti od 43%. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati sukladno otplatnim planovima
Tijekom Q1/2021 potpisan je dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu od USD 35,3 milijuna. Kredit je sklopljen s dosadašnjim kreditorom ABN AMRO Bank N.V. na rok od 5 godina, a iskorišten je za prijevremeno zatvaranje postojećeg kredita koji dospijeva u siječnju 2022. godine, a kojim su dijelom financirani M/T Velebit, M/T Vinjerac, te akvizicija novogradnje M/T Pag tijekom 2015. godine.
Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je ovim refinanciranjem, uz prethodno ostvareno refinanciranje u Q4/2020, u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, i time osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.
Osiguravanje dovoljne razine financijskih sredstava (u obliku vlasničkog kapitala i duga) omogućava stabilne temelje za provođenje strategije tvrtke i povećanje dodatnog novčanog tijeka uz smanjenje rizika poslovanja fokusiranjem na ugovaranje srednjih do dugoročnih razdoblja zaposlenosti brodova.
| HRK 000 | USD 000 | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE |
31.03.2020. 30.06.2020. 30.09.2020. 31.12.2020. 31.03.2021. | 31.03.2020. | 30.06.2020. | 30.09.2020. | 31.12.2020. | 31.03.2021. | |||||
| Dug prema bankama | 562.672 | 533.142 | 497.769 | 471.431 | 505.524 | 81.828 | 79.483 | 77.137 | 76.792 | 78.392 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 51.179 | 57.073 | 38.868 | 34.804 | 47.900 | 7.443 | 8.509 | 6.023 | 5.669 | 7.428 | |
| Neto dug | 511.493 | 476.069 | 458.901 | 436.627 | 457.624 | 74.385 | 70.974 | 71.114 | 71.123 | 70.964 | |
| Kapital i rezerve | 704.015 | 700.852 | 672.562 | 578.496 | 598.268 | 102.384 | 104.487 | 104.225 | 94.233 | 92.773 | |
| Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug) |
42% | 40% | 41% | 43% | 43% | 42% | 40% | 41% | 43% | 43% |
| RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 31. |
HRK 000 | USD 000 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| OŽUJKA 2021. nerevidirano |
Q4 2019 | Q1 2020 | Q4 2020 | Q1 2021 | Q4 2019 | Q1 2020 | Q4 2020 | Q1 2021 | |
| Prihodi brodova | 66.789 | 69.260 | 51.244 | 50.020 | 9.955 | 10.171 | 8.050 | 8.018 | |
| Ostali prihodi | 2 | - | 1 | 171 | - | - | - | 28 | |
| Prihodi od prodaje | 66.791 | 69.260 | 51.245 | 50.191 | 9.955 | 10.171 | 8.050 | 8.046 | |
| Provizije i troškovi povezani s putovanjima |
(8.671) | (7.837) | (12.752) | (16.227) | (1.291) | (1.143) | (2.025) | (2.565) | |
| Operativni troškovi brodova | (26.061) | (23.049) | (25.868) | (23.485) | (3.884) | (3.420) | (4.038) | (3.762) | |
| Opći i administrativni troškovi | (1.387) | (1.699) | (1.248) | (1.884) | (206) | (251) | (196) | (302) | |
| Ostali troškovi | (24) | (94) | (165) | (430) | (3) | (14) | (25) | (69) | |
| Ukupni operativni troškovi | (36.143) | (32.679) | (40.033) | (42.026) | (5.384) | (4.828) | (6.284) | (6.698) | |
| Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) |
30.648 | 36.581 | 11.212 | 8.165 | 4.571 | 5.343 | 1.766 | 1.348 | |
| Amortizacija | (13.260) | (13.387) | (13.284) | (12.765) | (1.979) | (1.970) | (2.102) | (2.022) | |
| Usklađenje vrijednosti brodova | (4.688) | - | (55.676) | - | (705) | - | (9.069) | - | |
| Operativna dobit (EBIT) | 12.700 | 23.194 | (57.748) | (4.600)) | 1.887 | 3.373 | (9.405) | (674) | |
| Neto rashodi od kamata | (6.819) | (6.261) | (3.849) | (4.961) | (1.021) | (932) | (601) | (786) | |
| Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika |
(103) | (68) | (912) | 98 | 37 | (12) | (161) | 14 | |
| Neto dobit | 5.778 | 16.865 | (62.509) | (9.463)) | 903 | 2.429 | (10.167) | (1.446) | |
| Ostala sveobuhvatna dobit | (11.942) | 22.471 | (31.531) | 29.267 | 14 | - | (10) | (9) | |
| Ukupna sveobuhvatna dobit | (6.164) | 39.336 | (94.040) | 19.804 | 917 | 2.429 | (10.177) | (1.455) | |
| Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.) |
8.720 | 8.717 | 8.707 | 8.706 | 8.720 | 8.717 | 8.707 | 8.706 | |
| Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena |
0,66 | 1,93 | (7,18) | (1.09) | 0,10 | 0,28 | (1,17) | (0,17) |
| IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM | HRK 000 | USD 000 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| POLOŽAJU NA DAN 31. OŽUJKA 2021. nerevidirano |
31.12.2019. | 31.03.2020. | 31.12.2020. | 31.03.2021. | 31.12.2019. | 31.03.2020. | 31.12.2020. | 31.03.2021. | |
| Dugotrajna imovina | 1.165.009 | 1.197.570 | 1.002.442 | 1.047.893 | 175.192 | 174.160 | 163.290 | 162.496 | |
| Brodovi u funkciji | 1.162.125 | 1.188.132 | 992.995 | 1.042.210 | 174.758 | 172.788 | 161.751 | 161.615 | |
| Materijalna imovina u pripremi | 117 | 9.319 | 8.951 | 5.209 | 18 | 1.355 | 1.458 | 808 | |
| Ostala dugotrajna imovina |
2.767 | 119 | 496 | 474 | 416 | 17 | 81 | 73 | |
| Kratkotrajna imovina | 92.377 | 102.217 | 81.888 | 81.118 | 13.891 | 14.866 | 13.339 | 12.579 | |
| Zalihe | 5.360 | 5.173 | 9.022 | 12.692 | 806 | 752 | 1.470 | 1.969 | |
| Potraživanja | 15.977 | 24.189 | 33.838 | 14.609 | 2.403 | 3.518 | 5.512 | 2.265 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 67.712 | 51.179 | 34.804 | 47.900 | 10.182 | 7.443 | 5.669 | 7.428 | |
| Ostala kratkotrajna imovina | 3.328 | 21.676 | 4.224 | 5.917 | 500 | 3.153 | 688 | 917 | |
| Ukupno imovina | 1.257.386 | 1.299.787 | 1.084.330 | 1.129.011 | 189.083 | 189.026 | 176.629 | 175.075 | |
| Kapital i rezerve | 665.234 | 704.015 | 578.496 | 598.268 | 100.037 | 102.384 | 94.233 | 92.773 | |
| Temeljni kapital |
436.667 | 436.667 | 436.667 | 436.667 | 67.500 | 67.500 | 67.500 | 67.500 | |
| Pričuve | 138.370 | 160.841 | 85.065 | 114.330 | 18.657 | 18.658 | 19.024 | 19.015 | |
| Zadržana dobit |
90.197 | 106.507 | 56.764 | 47.271 | 13.880 | 16.226 | 7.709 | 6.258 | |
| Dugoročne obveze | 497.362 | 514.289 | 395.803 | 459.392 | 74.792 | 74.792 | 64.473 | 71.238 | |
| Banke | 497.362 | 514.289 | 395.803 | 459.392 | 74.792 | 74.792 | 64.473 | 71.238 | |
| Kratkoročne obveze | 94.790 | 81.483 | 110.031 | 71.351 | 14.254 | 11.850 | 17.923 | 11.064 | |
| Banke | 62.387 | 48.383 | 75.628 | 46.132 | 9.382 | 7.036 | 12.319 | 7.154 | |
| Dobavljači | 5.128 | 3.855 | 18.688 | 10.616 | 770 | 561 | 3.044 | 1.646 | |
| Ostalo | 27.275 | 29.245 | 15.715 | 14.603 | 4.102 | 4.253 | 2.560 | 2.264 | |
| Ukupno kapital i obveze | 1.257.386 | 1.299.787 | 1.084.330 | 1.129.011 | 189.083 | 189.026 | 176.629 | 175.075 |
| e | USD 000 | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA PRVO TROMJESEČJE 2021. GODIN Nerevidirano |
H1 2020 |
Q1-Q3 2020 |
FY 2020 |
Q1 2021 |
H1 2020 |
Q1-Q3 2020 |
FY 2020 |
Q1 2021 |
|
| Dobit prije poreza | 32.454 | 30.825 | (31.684) | (9.463) | 4.529 | 4.260 | (5.907) | (1.446) | |
| Amortizacija | 26.832 | 39.508 | 52.792 | 12.765 | 3.939 | 5.925 | 8.027 | 2.022 | |
| Promjene u radnom kapitalu | (24.902) | (23.254) | (20.075) | 5.016 | (3.718) | (3.601) | (3.220) | 897 | |
| Ostale promjene | (1.915) | (5.271) | 50.043 | 3.252 | (117) | (186) | 9.146 | 32 | |
| Novčani tijek od poslovnih aktivnosti | 32.469 | 41.808 | 51.076 | 11.570 | 4.633 | 6.398 | 8.046 | 1.505 | |
| Novčani primici od investicijskih aktivnosti | - | - | - | - | - | - | - | ||
| Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti | (10.304) | (22.555) | (33.115) | (8.386) | (1.533) | (3.439) | (5.092) | (1.341) | |
| Novčani tijek od investicijskih aktivnosti | (10.304) | (22.555) | (33.115) | (8.386) | (1.533) | (3.439) | (5.092) | (1.341) | |
| Novčani primici od financijskih aktivnosti | - | - | 12.319 | 493.659 | - | - | 2.000 | 78.392 | |
| Novčani izdaci od financijskih aktivnosti | (32.804) | (48.097) | (63.189) | (483.747) | (4.773) | (7.118) | (9.468) | (76.797) | |
| Novčani tijek od financijskih aktivnosti | (32.804) | (48.097) | (50.870) | 9.912 | (4.773) | (7.118) | (7.468) | 1.595 | |
| Neto promjene u novčanom tijeku | (10.639) | (28.844) | (32.908) | 13.096 | (1.673) | (4.159) | (4.513) | 1.759 | |
| Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja | 67.712 | 67.712 | 67.712 | 34.804 | 10.182 | 10.182 | 10.182 | 5.669 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja | 57.073 | 38.868 | 34.804 | 47.900 | 8.509 | 6.023 | 5.669 | 7.428 |
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2021. GODINE
| IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano |
Temeljni kapital |
Zadržana dobit |
Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit |
Rezerve od tečajnih razlika |
Ukupno | IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano |
Temeljni kapital |
Zadržana dobit |
Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit |
Rezerve od tečajnih razlika |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2020. |
HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2020. |
USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. travnja 2020. godine |
436.667 | 106.507 | 127.377 | 33.464 | 704.015 | Stanje na dan 1. travnja 2020. godine |
67.500 | 16.227 | 19.689 | (1.032) | 102.384 |
| Neto dobit razdoblja |
- | 15.589 | - | - | 15.589 | Neto dobit razdoblja |
- | 2.100 | - | - | 2.100 |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - | Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | (18.752) | (18.752) | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 3 | 3 |
| Stanje na dan 30. lipnja 2020. godine |
436.667 | 122.096 | 127.377 | 14.712 | 700.852 | Stanje na dan 30. lipnja 2020. godine |
67.500 | 18.327 | 19.689 | (1.029) | 104.487 |
| Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020. | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020. | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. srpnja 2020. godine |
436.667 | 122.096 | 127.377 | 14.712 | 700.852 | Stanje na dan 1. srpnja 2020. godine |
67.500 | 18.327 | 19.689 | (1.029) | 104.487 |
| Neto dobit razdoblja |
- | (1.629) | - | - | (1.629) | Neto dobit razdoblja |
- | (269) | - | - | (269) |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | (1.167) | 1.167 | - | - | Promjene ostalih rezervi |
- | (178) | 178 | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | (26.661) | (26.661) | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 7 | 7 |
| Stanje na dan 30. rujna 2020. godine |
436.667 | 119.300 | 128.554 | (11.949) | 672.562 | Stanje na dan 30. rujna 2020. godine |
67.500 | 17.880 | 19.867 | (1.022) | 104.225 |
| Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. |
HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. |
USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. listopada 2020. godine |
436.667 | 119.300 | 128.554 | (11.949) | 672.562 | Stanje na dan 1. listopada 2020. godine |
67.500 | 17.880 | 19.867 | (1.022) | 104.225 |
| Neto dobit razdoblja |
- | (62.509) | - | - | (62.509) | Neto dobit razdoblja |
- | (10.167) | - | - | (10.167) |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | (27) | - | - | (27) | Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | (31.531) | (31.531) | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | (4) | - | 179 | 175 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine |
436.667 | 56.764 | 128.544 | (43.479) | 578.496 | Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine |
67.500 | 7.709 | 19.867 | (843) | 94.233 |
| Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. |
HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. |
USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine |
436.667 | 56.764 | 128.544 | (43.479) | 578.496 | Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine |
67.500 | 7.709 | 19.867 | (843) | 94.233 |
| Neto dobit razdoblja |
- | (9.463) | - | - | (9.463) | Neto dobit razdoblja |
- | (1.446) | - | - | (1.446) |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | (32) | - | - | (32) | Promjene ostalih rezervi |
- | (5) | - | - | (5) |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 29.627 | 29.627 | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | (9) | (9) |
| Stanje na dan 31. ožujka 2021. godine |
436.667 | 56.764 | 128.544 | (14.212) | 598.268 | Stanje na dan 31. ožujka 2021. godine |
67.500 | 6.258 | 19.867 | (852) | 92.773 |
| IZRAČUN NETO VRIJEDNOSTI IMOVINE procjena |
Na datum 31.03.2020. (000 USD) |
Na datum 30.06.2020. (000 USD) |
Na datum 30.09.2020. (000 USD) |
Na datum 31.12.2020. (000 USD) |
Na datum 31.03.2021. (000 USD) |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupna vrijednost flote | 163.630 | 147.420 | 147.650 | 146.800 | 139.350 |
| Investicije | - | - | - | - | |
| Kratkotrajna imovina | 7.423 | 6.772 | 7.287 | 7.670 | 5.151 |
| Ostala dugotrajna imovina |
17 | 19 | 39 | 81 | 73 |
| Ukupna vrijednost ostale imovine |
7.440 | 6.791 | 7.326 | 7.751 | 5.224 |
| Novac i novčani ekvivalenti |
7.443 | 8.509 | 6.023 | 5.669 | 7.428 |
| Obveze prema bankama | (81.828) | (79.483) | (77.137) | (76.792) | (78.392) |
| Neto dug | (74.385) | (70.974) | (71.114) | (71.123) | (70.964) |
| Ostale dugoročne obveze |
- | - | - | - | |
| Ostale kratkoročne obveze |
(4.814) | (4.131) | (5.523) | (5.604) | (3.910) |
| Ukupna vrijednost ostalih obveza |
(4.814) | (4.131) | (5.523) | (5.604) | (3.910) |
| NETO VRIJEDNOST IMOVINE |
91.871 | 79.106 | 78.339 | 77.824 | 69.700 |
| Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih |
8.716.890 | 8.711.956 | 8.710.299 | 8.709.407 | 8.706.421 |
| Neto vrijednost imovine po dionici (USD) |
10,54 | 9,09 | 8,99 | 8,94 | 8,01 |
Izračun vrijednosti operativne flote kompanije koji se bazira na prosječnim vrijednostima u industriji za specifičan tip broda, u osnovi pretpostavka sadržava i sposobnost generiranja prihoda svake pojedine jedinice uzimajući u obzir trenutno ostvarive vrijednosti vozarina koje se mogu postići zapošljavajući takav tip broda u trenutku vrednovanja.
Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini te i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.
Prihodovni potencijal TNG-a uobičajeno je bio uravnotežen "time charter" ugovorima čime je značajno ublažena uobičajena volatilnost vozarina vidljiva i tijekom prethodnih godina, a osobito u 2020. godini.
Stabilnosti poslovanja značajno pridonosi strategija zapošljavanja flote brodarskim ugovorima na vrijeme preferirajući srednjoročni vremenski horizont zapošljavanja kojim se ublažavaju kratkoročne volatilnosti tržišta koje se ogledaju u promjenjivim vozarinama, ali i u promjenjivosti vrijednosti imovine brodara.
Korekcije na tržištu vozarina odrazile su se i na trenutne procjene vrijednosti brodova u transakcijama kupnje i prodaje. Vrijednost flote 31. ožujka 2021. godine iznosi 139,35 milijuna USD što u nepromijenjenim ostalim uvjetima daje NAV po dionici od 8,01 USD.
Procjena neto vrijednosti imovine temeljena je na trenutnim tržišnim uvjetima, i tipičnim prihodovnim i troškovnim pretpostavkama za tipični, odnosno prosječni MR produkt tanker i ne odražava specifičnosti flote TNG-a te očekivanja menadžmenta vezana uz promjene i oporavak na tržištu vozarina i tržištu naftnih derivata kao i rastu i razvoju flote u ovom segmentu u dostupnim sektorskim analizama.
19.02.2021 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 25.02.2021 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 15.03.2021 Potpisan ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od USD 35,3 milijuna
31.03.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica
| dionica | Udio (u %) |
|
|---|---|---|
| Tankerska Plovidba d.d. | 4.454.994 | 51,01% |
| PBZ Croatia Osiguranje OMF Kat. B | 839.000 | 9,61% |
| Erste Plavi OMF Kat. B | 808.000 | 9,25% |
| Raiffeisen OMF Kat. B | 752.036 | 8,61% |
| Raiffeisen DMF | 372.103 | 4,26% |
| Ostali institucionalni i privatni | ||
| investitori | 1.507.212 | 17,26% |
| Total | 8.733.345 | 100,00% |
Na dan 31. ožujka 2021. Upravu čini član Uprave John Karavanić. Tijekom 2021. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica te Dalibor Fell.
Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnoj skupštini društva.
Dionice Društva s oznakom TPNG–R–A uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze. Uprava je u listopadu 2020. godine donijela odluku o pokretanju novog Programa otkupa vlastitih dionica (dalje u tekstu: Novi Program) na temelju ovlaštenja Glavne skupštine iz kolovoza 2020. godine, i to s početkom dana 2. studenog 2020., a završetkom dana 2 studenog 2021. godine. Najveći broj dionica koji se namjerava steći tijekom trajanja Programa jest 110.000, a najveći novčani iznos dodijeljen Programu iznosi 5.000.000,00 HRK. Dioničari 31. ožujka 2021. STRANAMA Broj (000)
Od početka godine pa do 31. ožujka 2021. Društvo je na uređenom tržištu ZSE otkupilo ukupno 700 vlastitih dionica koje čine 0,008% temeljnog kapitala. Za navedeno stjecanje vlastitih dionica Društvo je izdvojilo protuvrijednost u iznosu od 31.859,46 HRK.
Na dan 31. ožujka 2021. godine Društvo je imalo 27.620 vlastitih dionica koje čine 0,3163% temeljnog kapitala
Unatoč nesvakidašnjim okolnostima, uslijed pandemije COVID-19, koja je imala negativan utjecaj na domaće tržište kapitala, istaknuli bi činjenicu da je programima otkupa Društvo ispunilo zacrtane kratkoročne ciljeve koji su između ostalog uključivali povećanje potražnje i likvidnosti dionice Društva kao i stvaranja dodatne vrijednosti za svoje dioničare.
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2021. GODINE
Rezultati Programa otkupa vlastitih dionica od 24.2.'20 do 31.03.'21.
Broj otkupljenih dionica 14.420 (0,165 % kapitala)
Otkupljen iznos 613,3 tis. HRK
Ostvaren promet TPNG na ZSE u istom razdoblju 25,135 mil. HRK
Udio otkupljenih vlastitih dionica u uk. prometu 2,4 %
Tržišna kapitalizacija 31.03.2021. 386,5 mil. HRK
| HRK | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| TPNG na ZSE |
FY 2016. | FY 2017. | FY 2018. | FY 2019. | FY 2020. | Q1 2021. | ||||
| Promet (mil.) | 14,7 | 4,1 | 1,5 | 5,9 | 17,17 | 9,94 | ||||
| Zaključna cijena | 75,00 | 54,00 | 38,80 | 47,20 | 43,00 | 44,40 | ||||
| Najviša cijena | 79,99 | 84,89 | 57,00 | 49,60 | 60,00 | 49,80 | ||||
| Najniža cijena | 66,00 | 54,00 | 33,40 | 28,80 | 36,00 | 39,20 | ||||
| Prosječna cijena | 72,78 | 70,88 | 43,61 | 39,98 | 48,59 | 42,94 |
Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:
Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.
TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.
Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.
Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.
Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.
Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.
TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.
Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.
Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.
TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:
Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.
Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.
Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.
Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.
Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.
Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.
za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine
| OPIS | Razdoblje 01.01.-31.03.2020. |
Razdoblje 01.01.-31.03.2021. |
|---|---|---|
| Ukupni prihod (HRK) |
HRK 69.281.336 | HRK 50.306.610 |
| Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod | 100% | 99% |
| Ostali prihodi / Ukupan prihod | 0% | 1% |
| Inozemno tržište / Ukupan prihod |
100% | 100% |
| Domaće tržište / Ukupan prihod |
0% | 0% |
| Materijalni troškovi / Poslovni rashodi |
36% | 45% |
| Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi |
27% | 22% |
| Financijski rashodi / Ukupni rashodi |
12% | 7% |
| Neto marža | 24,35% | -18,85% |
| Računovodstvena dobit | HRK 16.865.197 | -HRK 9.463.358 |
| Operativna dobit (EBIT) | HRK 23.182.336 | -HRK 5.165.410 |
Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo 50,3 mil. HRK poslovnih prihoda koji su najvećim dijelom rezultat ostvarenih prihoda od prodaje.
U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 55,4 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 24,7 mil. HRK, zatim slijede troškovi amortizacije u iznosu od 12,8 mil. HRK (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 1,3 mil. HRK), troškovi osoblja u iznosu od 11,9 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 6,0 mil. HRK.
U razdoblju završenom 31. ožujka 2021. godine financijski prihodi iznosili su 100 tis. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 4,4 mil. HRK.
Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo kumulativni gubitak u iznosu od 9,5 mil. HRK.
Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.
Temeljem Programa otkupa vlastitih dionica, Društvo je u izvještajnom razdoblju steklo 700 vlastitih dionica.
Detaljni podaci o svakom pojedinom stjecanju vlastitih dionica javno su objavljeni sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze d. d.
Na dan 31. ožujka 2021. godine Društvo je imalo 27.620 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3163% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.
Na dan 31. ožujka 2021. godine Društvo ima sljedeća društva u inozemstvu:
U tablici iznad su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje.
01.01. - 31.12.2021. 01.01. - 31.03.2020.
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2021. GODINE
| P ril og 1 O |
PĆ I P O DA C I Z A IZ DA VA T EL JE |
|---|---|
| Ra zd ob lje iz vje št av an ja : |
01 .01 .20 21 do 3 1.0 3.2 02 1 |
| Go din a: |
20 21 |
| Kv ar ta l: |
1 |
| T ro m je se |
č n i f in a n c ijs ki iz vj e št aj i |
| Ma tič ni br oj (M B) : 04 26 68 38 |
Oz dr na ža ka ve m čl ati an čn ice e HR |
| su bje Ma kta tič (M ni BS br oj ): 11 00 46 75 3 |
|
| Os ob ni ide nti br fik oj ac (O ijs IB) ki : 30 31 29 68 00 3 |
LE I: 74 78 00 00 Y0 4H B9 CI A8 83 |
| us ta no Ši ve fra : 30 55 9 |
|
| Tv rtk a i zd av ate lja : Ta nk er sk a N ex t G en |
er at ion d .d. |
| Po šta ns ki br oj i m je sto : 23 00 0 |
Za da r |
| Ul ica i k uć ni br oj : Bo žid ar a P et ra no vić |
a 4 |
| Ad re sa e- po šte : tn g@ tn g. hr |
|
| Int er ne t a dr es a: w w w .tn g. hr |
|
| Br oj za po (kr sle aje nih m 13 4 |
|
| Ko ns oli dir an i iz vje šta j: KN (K N- |
nij e k on so lid ira no /K D- ko ns oli dir an o) KN KD |
| Re vid ira no : RN (R |
N- nij e r ev idi ra no /R D- rev idi ra no ) R N R D |
| Tv rtk e o vis nih s ub je ka ta (p re m a M SF I): |
Sj ed išt e: MB : |
| Da | |
| Kn jig ov od se stv rvi en s: i Da |
(D a/N e) Ta (tv rtk nk a k er sk nji go a p vo lov ds idb tve a d no .d. g s er vis a) Ne |
| Os ob a z a k Te on lef ta on kt: : 02 (u KA no 3/2 RA si 02 VA se -1 NI sa 32 Ć m JO o p HN rez |
im e i im e o so be za ko nta kt) |
| Ad re sa e- po šte : tn g@ tn g. hr |
|
| Re viz or sk o d ru štv o: (tv rtk a r ev izo rs ko g d ru |
štv a) |
| Ov laš te ni rev izo r: (im e i p rez im e) |
u kunama
| Ob ve zn ik: T an ke rsk a Ne xt G en er at io n d .d |
|||
|---|---|---|---|
| Na ziv po zic ije |
ozn AO aka P |
pre Za dn tho ji d dn an e ine |
Na tek iz uć vje eg šta ra jni zd da ob tum lja |
| 1 | 2 | po slo vn 3 e g od |
4 |
| A) P OT RA ŽIV AN JA ZA U PIS AN I A N EU PL AĆ EN I K AP ITA L |
00 1 |
0 | 0 |
| B) DU GO TR AJ NA IM OV INA (AO P 0 03 +0 10 +0 20 +0 31 +0 36 ) |
00 2 |
1.0 02 .44 1.2 57 |
1.0 47 .89 2.4 51 |
| I. N 1. EM Izd AT ac ER i za IJA ra LN zvo A I j MO VIN A ( AO P 0 04 do 00 9) |
00 00 4 3 |
0 0 |
0 0 |
| 2. i o Ko sta nc es la ije , p va ate nti , lic en cij e, rob ne i u slu žn e m ark e, so ftve r |
00 5 |
0 | 0 |
| 3. Go od wi ll pra |
00 6 |
0 | 0 |
| 5. 4. Ne Pre ma du jm ter ov ija i za lna na im ba ov ina vu ne u pri ma pre ter mi ija lne im ov ine |
00 00 8 7 |
0 0 |
0 0 |
| II. M 6. AT Os ER tal a n LN em A I ate MO rija VIN lna im AO ov ina |
00 0 9 |
57 0 |
51 0 |
| 1. Ze ml jiš IJA te A ( P 0 11 do 01 9) |
01 01 1 |
1.0 02 .44 1.2 0 |
1.0 47 .89 2.4 0 |
| 3. 2. Po Gr ađ str ev oje ins nja ki o i o bje pre kti ma |
01 01 3 2 |
99 3.4 90 .42 0 0 |
1.0 42 .68 3.9 21 0 |
| 4. Ala ti, po go ns ki ina inv en tar i t ran sp ort na im ov ina |
01 5 4 |
0 0 |
0 0 |
| 6. 5. Pre Bio loš du jm ka ov im i za ov m ate rija lnu im ov inu |
01 01 6 |
3.1 35 .48 7 |
3.6 16 .74 0 |
| 7. Ma ter ija lna im ov ina u pri ina pre mi |
01 8 7 |
5.8 15 .35 0 0 |
1.5 91 .79 0 0 |
| 9. 8. Ula Os tal ga a m nje u ate ne rija kre lna tni im ne ov |
01 01 9 |
0 | 0 |
| III. 1. DU Ula GO TR AJ NA ud FI NA NC dio IJS nic KA IM OV du INA nik (A OP 02 1 d o 0 30 e ) |
02 1 0 |
0 0 |
0 0 |
| 2. Ula ga ga nja nja u u os tal jel e v e ( rije dn os e) ne po pa zet pir e p a u od uze nu tar tni gr ka up un uta r |
02 02 2 |
0 | 0 |
| 4.U 3. Da lag ni an zaj ja mo u u vi, dje de le po (di ziti on i s ice lič ) d no ruš po tav du a p ze tni ov cim ez an a u ih nu su tar dje gr luj up uć e im |
02 02 4 3 |
0 0 |
0 0 |
| 5. int Ula ere ga so nja uć m u im os in tal ter e v rije om dn os ne pa pir e d ruš tav a p ov ez an ih |
02 5 |
0 | 0 |
| 6. su su Da dje dje ni zaj luj luj uć mo im vi, in de ter po es es ziti om i s lič no dr uš tvim a p ov ez an im |
02 6 |
0 | 0 |
| 8. 7. Da Ula ni ga nja u vrij de ed no ziti sn i s e p lič ap no ire |
02 02 8 7 |
0 0 |
0 0 |
| 9. Os tal a u zaj mo lag vi, an ja koj po a s e o bra ču na vaj u m eto do m ud jel a |
02 9 |
0 | 0 |
| 1 IV. PO 0. TR Os tal AŽ a d IVA ug NJ otr A ( ajn AO a f P 0 ina 32 nc do ijs 03 ka 5) im ov ina |
03 03 1 0 |
0 0 |
0 0 |
| 1. Po tra živ an ja od po du ze tni ka un uta r g rup e |
03 2 |
0 | 0 |
| 3. 2. Po Po tra tra živ živ an an ja ja od od ku dr uš pa tav ca a p ov ez an ih su dje luj uć im in ter es om |
03 03 4 3 |
0 0 |
0 0 |
| 4. Os tal a p otr až iva nja |
03 5 |
0 | 0 |
| V. C) OD KR GO AT ĐE KO TR NA AJ PO NA RE IM ZN OV A I INA MO VIN (AO A P 0 38 +0 46 +0 53 +0 63 ) |
03 03 7 6 |
78 .02 3.2 52 0 |
75 .25 9.2 49 0 |
| I. Z AL IH E ( AO P 0 39 do 04 5) |
03 8 |
9.0 22 .30 2 |
12 .69 3.2 69 |
| 2. 1. Pro Sir ov izv ine od i m nja u ate tije rija ku l |
04 03 0 9 |
9.0 22 .30 0 2 |
12 .69 3.2 69 0 |
| 3. Go tov i p roi zvo di |
04 1 |
0 | 0 |
| 4. 5. Pre Trg ov du ač jm ka ov ro i za ba za lih e |
04 04 3 2 |
0 0 |
0 0 |
| 7. 6. Bio Du go loš tra ka jna im im ov ina ov ina na mi jen jen a p rod aji |
04 04 5 4 |
0 0 |
0 0 |
| II. PO TR AŽ IVA NJ A ( AO P 0 47 do 05 2) |
04 6 |
34 .19 7.0 16 |
14 .66 6.4 78 |
| 2. 1. Po Po tra tra živ živ an an ja ja od od dr po uš du tav ze a p tni ka ov un ez an uta ih r g su rup dje e luj uć im in ter es om |
04 04 8 7 |
0 0 |
0 0 |
| 4. 3. Po Po tra tra živ živ an an ja ja od od za ku po pa sle ca nik a i čl an ov a p od uze tni ka |
05 04 0 9 |
33 .83 26 8.2 .79 53 2 |
14 .60 6.3 9.1 69 39 |
| 5. Po tra živ an ja od dr ža ve i d rug ih ins titu cij a |
05 1 |
67 .11 6 |
32 .56 0 |
| III. 6. KR Os AT tal KO a p TR otr AJ až NA iva FI nja NA NC IJS KA IM OV INA (A OP 05 4 d o 0 62 ) |
05 05 3 2 |
6.1 26 39 4.8 .03 55 9 |
5.3 71 18 .78 .41 5 0 |
| 2. 1. Ula Ula ga ga nja nja u u os ud tal jel e v e ( dio rije nic dn os e) ne po pa du zet pir e p nik a u od uze nu tar tni gr ka up un e uta r |
05 4 |
0 | 0 |
| gru 3. pe Da ni zaj mo vi, de po ziti i s lič no po du ze tni cim a u nu tar gr up e |
05 05 6 5 |
0 0 |
0 0 |
| 4. su Ula dje ga luj nja uć u im ud in jel ter e ( es dio om nic e) dru šta va po ve za nih |
05 7 |
0 | 0 |
| 5. su Ula dje ga luj nja uć u im os in tal ter e v es rije om dn os ne pa pir e d ruš tav a p ov ez an ih |
05 8 |
0 | 0 |
| 6. su Da dje ni zaj luj uć mo im vi, in de ter po es ziti om i s lič no dr uš tvim a p ov ez an im |
05 9 |
0 | 0 |
| 8. 7. Da Ula ni ga zaj nja mo u vi, vrij de ed no ziti sn i s e p lič ap no ire |
06 06 1 0 |
6.1 39 .03 9 0 |
5.3 71 .78 5 0 |
| 9. Os tal a f ina nc ijs ka po im ov ina |
06 2 |
0 | 0 |
| D) IV. N PL OV AĆ AC EN U I T BA RO NC ŠK I I OV BL I B AG UD AJ UĆ NI EG RA ZD OB LJ A I O BR AČ UN AT I |
06 06 4 3 |
28 3.8 .66 65 4.8 .42 95 1 |
42 5.8 .52 59 7.7 .23 17 9 |
| E) UK UP NO A KT IVA (AO P 0 01 +0 02 +0 37 +0 64 ) |
06 5 |
1.0 84 .32 9.9 30 |
1.1 29 .01 0.9 39 |
066
F) IZVANBILANČNI ZAPISI
0
0
| Na ziv p oz ic ije |
oz AO na P ka |
po sl pr Za ov et dn ne ho ji d g dn od an e ine |
Na te iz ku vje će št g ajn ra zd i d ob at um lja |
|---|---|---|---|
| PA SI VA 1 |
2 | 3 | 4 |
| A) K AP ITA L I R EZ ER VE (A OP 0 68 d o |
06 7 |
57 8. 49 7. 19 9 |
59 8. 26 7. 53 4 |
| I. T EM EL JN I ( UP IS AN I) KA PI TA L |
06 8 |
43 6. 66 7. 25 0 |
43 6. 66 7. 25 0 |
| III. II. R KA EZ PI TA ER LN VE E IZ RE D OB ZE RV IT I (A E OP 0 71 +0 72 -0 73 +0 74 +0 75 ) |
07 06 0 9 |
60 68 .1 .42 18 5. .25 97 0 6 |
60 68 .1 .42 18 5. .25 97 0 6 |
| 1. Za ko ns ke re ze rve |
07 1 |
5. 11 8. 25 0 |
5. 11 8. 25 0 |
| 3. 2. V R las ez er tite ve d za io vl ni ce as i tite ud d je io li ( ni od ce bit na s ta vk a) |
07 07 3 2 |
-1 1.5 .57 78 8. .09 09 7 7 |
-1 1.6 .60 09 9. .95 95 6 6 |
| 4. S ta tu ta rn e re ze rve |
07 4 |
0 | 0 |
| IV . R 5. O EV st AL al O e RI re ZA ze CI rve JS KE R EZ ER VE |
07 07 6 5 |
55 .00 0. 00 0 0 |
55 .00 0. 00 0 0 |
| V. R EZ ER VE F ER V RI JE DN OS TI I O ST AL O (A OP 0 78 d o 08 2) |
07 7 |
-4 3. 47 9. 71 3 |
-1 4. 21 4. 16 1 |
| do bit 1. (o Fe dn r v rije os no dn ra os sp t f in ol an ož cij ive sk za e p im ro ov da in ju e ) kr oz o st al u s ve ob uh va tn u |
07 8 |
0 | 0 |
| 2. U čin ko vit i d io za št ite n ov ča ni h t ok ov a |
07 9 |
0 | 0 |
| 4. 3. O Uč st in al ko e vit re i d ze rve io za fe št r v ite rije n dn et o os ul ti ag an ja u in oz em st vu |
08 08 1 0 |
0 0 |
0 0 |
| 5. Te ča jn e ra zli ke iz p re ra ču na in oz em no g po sl ov an ja |
08 2 |
-4 3. 47 9. 71 3 |
-1 4. 21 4. 16 1 |
| VI . Z AD RŽ AN A DO BI T IL I P RE NE SE NI G UB ITA K (A OP 0 84 -0 85 ) |
08 3 |
88 .44 8. 27 9 |
56 .73 3. 57 7 |
| 2. 1. P Za re dr ne ža se na ni d gu ob bit it ak |
08 08 5 4 |
88 .44 8. 27 0 9 |
56 .73 3. 57 0 7 |
| VI I. D OB IT IL I G UB ITA K PO SL OV NE G OD IN E (A OP 0 87 -0 88 ) |
08 6 |
-3 1.6 82 .84 3 |
-9 .46 3. 35 8 |
| 2. 1. G Do ub bit ita p k p os os lov lov ne ne g od g od in e in e |
08 08 8 7 |
31 .68 2. 84 3 0 |
9. 46 3. 35 8 0 |
| VI II. MA NJ IN SK I ( NE KO NT RO LI RA JU ĆI ) I NT ER ES |
08 9 |
0 | 0 |
| B) R 1. EZ Re ER ze VI rvi RA ra nj NJ a A za (A m OP iro 0 vin 91 e, d ot o pr 09 em 6) ni ne i s lič ne o bv ez e |
09 09 1 0 |
0 0 |
0 0 |
| 2. R ez er vir an ja za p or ez ne o bv ez e |
09 2 |
0 | 0 |
| 4. 3. R Re ez ze er rvi vir ra an nj ja a za za tr za oš po ko če ve te o s bn ud av sk lja e nj sp a or pr ov iro e dn ih bo ga ts ta va |
09 09 4 3 |
0 0 |
0 0 |
| 5. Re ze rvi ra nj a za tr oš ko ve u ja m st ve ni m ro ko vim a |
09 5 |
0 | 0 |
| C) D 6. UG Dr ug OR a OČ re NE ze rvi O ra BV nj EZ a E (A OP 0 98 d o 10 8) |
09 09 7 6 |
39 5. 80 3. 10 3 0 |
45 9. 39 2. 42 9 0 |
| 1. Ob ve ze p re m a po du ze tn ici m a un ut ar g ru pe |
09 8 |
0 | 0 |
| 2. O bv ez e za za jm ov e, de po zit e i s lič no p od uz et ni ka u nu ta r g ru pe |
09 9 |
0 | 0 |
| 3. Ob ve ze p re m a dr uš tvi m a po ve za ni m s ud je luj uć im in te re so m |
10 0 |
0 | 0 |
| 4. O su bv dj ez el e uj za uć za im jm in te ov re e, so de m po zit e i s lič no d ru št av a po ve za ni h |
10 1 |
0 | 0 |
| 5. Ob ve ze za za jm ov e, de po zit e i s lič no |
10 2 |
0 | 0 |
| 7. 6. Ob Ob ve ve ze ze za p re p m re a du ba jm nk ov am e a i d ru gi m fi na nc ijs kim in st itu cij am a |
10 10 4 3 |
39 5. 80 3. 10 3 0 |
45 9. 39 2. 42 0 9 |
| 8. Ob ve ze p re m a do ba vlj ač im a |
10 5 |
0 | 0 |
| 10 9. . O Ob st ve al ze e p du o go vr ro ije čn dn e os ob ni ve m ze p ap iri m a |
10 10 7 6 |
0 0 |
0 0 |
| 11 . O dg ođ en a po re zn a ob ve za |
10 8 |
0 | 0 |
| D) K 1. RA Ob TK ve ze OR p OČ re m NE a O po BV du EZ ze E tn (A ici OP m a 1 un 10 ut d ar o g 12 ru 3) pe |
11 10 0 9 |
98 11 .22 .82 4. 4. 89 40 6 3 |
63 1.4 .37 67 0. .23 56 7 4 |
| 2. O bv ez e za za jm ov e, de po zit e i s lič no p od uz et ni ka u nu ta r g ru pe |
11 1 |
0 | 0 |
| 3. Ob ve ze p re m a dr uš tvi m a po ve za ni m s ud je luj uć im in te re so m |
11 2 |
0 | 0 |
| 4. O su bv dj ez el e uj za uć za im jm in te ov re e, so de m po zit e i s lič no d ru št av a po ve za ni h |
11 3 |
0 | 0 |
| 6. 5. Ob Ob ve ve ze ze p za re za m jm a ba ov nk e, am de po a zit i d e ru i s gi m lič fi no na nc ijs kim in st itu cij am a |
11 11 5 4 |
75 .62 7. 73 3 0 |
46 .13 2. 48 3 0 |
| 7. Ob ve ze za p re du jm ov e |
11 6 |
0 | 0 |
| 9. 8. Ob Ob ve ve ze ze p p o re vr m ije a dn do os ba vlj ni m ač p im ap a iri m a |
11 11 8 7 |
7. 45 9. 72 0 1 |
9. 16 7. 88 0 3 |
| 11 10 . O . O bv bv ez e pr em a za po do sl en in ici m a i s lič da a |
11 9 |
4. 32 9. 24 9 |
3. 94 8. 25 0 |
| 12 . O bv ez ez e e s za os p no or ez ve e, u dj el pr a u os re e zu lta tu an a va nj |
12 12 1 0 |
53 55 .77 .62 4 0 |
53 54 .77 .55 4 8 |
| 14 13 . O . O st bv al ez e kr po at o ko sn ov čn i d ob ug ot ra ze jn e im ov in e na m ije nj en e pr od aj i |
12 12 3 2 |
73 .4 10 0 |
2. 54 6. 37 9 0 |
| E) O DG OĐ EN e O PL AĆ ro AN e JE T ve RO ŠK OV A I P RI HO D BU DU ĆE GA |
12 4 |
11 .20 5. 22 5 |
7. 98 0. 41 2 |
| F) UK RA UP ZD NO OB – LJ P A AS IV A (A OP 0 67 +0 90 +0 97 +1 09 +1 24 ) |
12 5 |
1.0 84 .32 9. 93 0 |
1. 12 9. 01 0. 93 9 |
| G) IZ VA NB ILA NČ NI Z AP IS I |
12 6 |
Obveznik: Tankerska Next Generation d.d.
u kunama
Kumulativ Tromjesečje Kumulativ Tromjesečje 2 3 4 5 6 001 69.263.016 69.263.016 50.206.851 50.206.851 002 0 0 0 0 003 69.259.846 69.259.846 50.020.132 50.020.132 004 0 0 0 0 005 0 0 0 0 006 3.170 3.170 186.719 186.719 007 46.080.680 46.080.680 55.372.260 55.372.260 009 008 16.371.059 16.371.059 24.714.713 24.714.713 010 8.256.755 8.256.755 12.180.926 12.180.926 011 0 0 0 0 012 8.114.304 8.114.304 12.533.787 12.533.787 013 12.621.569 12.621.569 11.925.337 11.925.337 014 12.480.697 12.480.697 11.772.942 11.772.942 015 99.211 99.211 104.265 104.265 016 41.661 41.661 48.130 48.130 017 13.388.117 13.388.117 12.790.323 12.790.323 018 3.576.024 3.576.024 5.510.611 5.510.611 019 0 0 0 0 020 0 0 0 0 021 0 0 0 0 022 0 0 0 0 023 0 0 0 0 024 0 0 0 0 025 0 0 0 0 026 0 0 0 0 027 0 0 0 0 028 0 0 0 0 029 123.911 123.911 431.276 431.276 030 18.320 18.320 99.760 99.760 031 0 0 0 0 032 0 0 0 0 033 0 0 0 0 034 0 0 0 0 035 0 0 0 0 036 0 0 0 0 037 18.320 18.320 1.490 1.490 038 0 0 98.270 98.270 039 0 0 0 0 040 0 0 0 0 041 6.335.459 6.335.459 4.397.709 4.397.709 042 0 0 0 0 043 0 0 0 0 044 6.267.025 6.267.025 4.397.709 4.397.709 045 68.434 68.434 0 0 046 0 0 0 0 047 0 0 0 0 048 0 0 0 0 049 0 0 0 0 050 0 0 0 0 051 0 0 0 0 052 0 0 0 0 053 69.281.336 69.281.336 50.306.611 50.306.611 054 52.416.139 52.416.139 59.769.969 59.769.969 055 16.865.197 16.865.197 -9.463.358 -9.463.358 056 16.865.197 16.865.197 057 0 0 -9.463.358 -9.463.358 058 0 0 0 0 059 16.865.197 16.865.197 -9.463.358 -9.463.358 060 16.865.197 16.865.197 0 0 061 0 0 -9.463.358 -9.463.358 062 0 0 0 0 063 0 0 0 0 064 0 0 0 0 065 0 0 0 0 066 0 0 0 0 067 XV. POREZ NA DOBIT PREKINUTOG POSLOVANJA 2. Gubitak prekinutog poslovanja za razdoblje (AOP 065-062) 1. Dobit prekinutog poslovanja za razdoblje (AOP 062-065) UKUPNO POSLOVANJE (popunjava samo poduzetnik obveznik MSFI-a koji ima prekinuto poslovanje) 2. Gubitak razdoblja (AOP 059-055) 1. Dobit razdoblja (AOP 055-059) OPOREZIVANJA XIV. DOBIT ILI GUBITAK PREKINUTOG POSLOVANJA PRIJE PREKINUTO POSLOVANJE (popunjava poduzetnik obveznika MSFI-a samo ako ima prekinuto poslovanje) (AOP 063-064) 2. Gubitak prekinutog poslovanja prije oporezivanja 1. Dobit prekinutog poslovanja prije oporezivanja X. UKUPNI RASHODI (AOP 007+041+051 + 052) XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 053-054) 2. Gubitak prije oporezivanja (AOP 054-053) 1. Dobit prije oporezivanja (AOP 053-054) XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA XII. POREZ NA DOBIT (AOP 055-059) 7. Ostali financijski rashodi IX. UKUPNI PRIHODI VIII. UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA INTERESOM VII. UDIO U GUBITKU OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM VI. UDIO U DOBITI OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA INTERESOM V. UDIO U DOBITI OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM (AOP 001+030+049 +050) unutar grupe 1. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi s poduzetnicima 6. Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto) 5. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 4. Tečajne razlike i drugi rashodi 3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi 2. Tečajne razlike i drugi rashodi s poduzetnicima unutar grupe IV. FINANCIJSKI RASHODI 10. Ostali financijski prihodi 9. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 8. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi 7. Ostali prihodi s osnove kamata 6. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova (AOP 042 do 048) III. FINANCIJSKI PRIHODI (AOP 031 do 040) poduzetnicima unutar grupe 5. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi iz odnosa s unutar grupe 4. Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa s poduzetnicima poduzetnicima unutar grupe 3. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova sudjelujućim interesima 2. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih 1. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe 8. Ostali poslovni rashodi f) Druga rezerviranja e) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima d) Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava c) Rezerviranja za započete sudske sporove b) Rezerviranja za porezne obveze a) Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 7. Rezerviranja (AOP 023 do 028) b) kratkotrajne imovine osim financijske imovine a) dugotrajne imovine osim financijske imovine 6. Vrijednosna usklađenja (AOP 020+021) 5. Ostali troškovi 4. Amortizacija c) Doprinosi na plaće b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća a) Neto plaće i nadnice 3. Troškovi osoblja (AOP 014 do 016) c) Ostali vanjski troškovi II. POSLOVNI RASHODI (AOP 08+009+013+017+018+019+022+029) b) Troškovi prodane robe a) Troškovi sirovina i materijala 2. Materijalni troškovi (AOP 010 do 012) 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih 1 I. POSLOVNI PRIHODI (AOP 002 do 006) 4. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe 3. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 2. Prihodi od prodaje (izvan grupe) 1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe Naziv pozicije AOP oznaka Isto razdoblje prethodne godine Tekuće razdoblje 5. Ostali poslovni prihodi (izvan grupe)
068
(AOP 055+062)
069 070
071
Gubitak prije oporezivanja (AOP 068)
Dobit prije oporezivanja (AOP 068)
XVI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
XVII. POREZ NA DOBIT
XVIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
(AOP 058+065)
(AOP 068-071)
072
073
074
075
XIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice
2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu
(AOP 076+077)
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)
076
077
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
| Na ziv po zic ije AO |
P ka Ist |
o r az do blj e p re th |
od ne go din e |
Te ku će ra |
zd ob lje |
|---|---|---|---|---|---|
| 1 oz |
na 2 Ku |
m 3 ula tiv |
Tr om je 4 se čje |
Ku m 5 ula tiv |
Tr om je 6 se čje |
| IZV JE ŠT AJ O O ST AL OJ S VE OB UH VA TN OJ D OB IT I ( po pu nja va p od uz |
et ni k o bv ez |
ni k pr im je ne M |
SF I-a ) |
||
| I. D OB IT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A |
07 8 |
16 .86 5. 19 7 |
16 .86 5. 19 |
7 -9 .46 3. 35 8 |
-9 .46 3. 35 8 |
| 80 II. OS + 8 TA 7) LA S VE OB UH VA TN A DO BI T/ GU BI TA K PR IJ E PO RE ZA (A OP |
07 9 |
22 .47 0. 71 1 |
22 .47 0. 71 |
1 29 .26 5. 55 2 |
29 .26 5. 55 2 |
| 08 III. S 1 d ta o vk 08 e 5) ko je n eć e bit i r ek las ific ira ne u d ob it ili gu bit ak (A OP |
08 0 |
0 | 0 0 |
0 | |
| ne 1. Pr m at om er je ija ne lne re im va ov lo riz ine ac ijs kih re ze rvi d ug ot raj ne m at er ija lne i |
08 1 |
0 | 0 0 |
0 | |
| vri 2. je Do dn bit os ak ni ili h p g ap ub ira ita p k s o f o er sn vr ov ije e dn na os kn ti k ad ro no z o g v st re al dn u s ov ve an ob ja uh vl as va tn nič u kih |
08 2 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 3. do Pr bit om je ne fe r v rije dn os ti f ina nc ijs ke o bv ez e po fe r v rije dn os ti k ro z |
|||||
| riz ra ču ika n d o bv ob ez iti e i g ub itk a ko ja s e m ož e pr ip isa ti p ro mj en am a kre dit no g |
08 3 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 4. Ak tu ar sk i d ob ici /g ub ici p o pla no vim a de fin ira ni h p rim an ja |
08 4 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 5. Os ta le st av ke ko je n eć e bit i re kla sif ici ra ne |
08 5 |
0 | 0 0 |
0 | |
| re 6. kla Po sif re z n ici ra a ne do bit ko ji s e od no si na s ta vk e ko je n eć e bit i |
08 6 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 08 IV . S 8 do ta vk 0 95 e ko ) je je m og uć e re kla sif ic ira ti u d ob it ili gu bit ak (A OP |
08 7 |
22 .47 0. 71 1 |
22 .47 0. 71 |
1 29 .26 5. 55 2 |
29 .26 5. 55 2 |
| 1. Te ča jn e ra zli ke iz p re ra ču na in oz em no g po sl ov an ja |
08 8 |
22 .47 0. 71 1 |
22 .47 0. 71 |
1 29 .26 5. 55 2 |
29 .26 5. 55 2 |
| vri do 2. je Do bit dn bit os ak ni ili h p g ap ub ira ita p k s o f o er sn vr ov ije e dn na os kn ti k ad ro no z o g v st re al dn u s ov ve an ob ja uh d už va nič tn u kih |
08 9 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 4. Do bit ili g ub ita k s o sn ov e uč in ko vit e z aš tite n ov ča ni h t ok ov a |
09 0 |
0 | 0 0 |
0 | |
| ino 5. Do ze m bit stv ili g u ub ita k s o sn ov e uč in ko vit e z aš tite n et o ula ga nja u |
09 1 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 6. Ud su dj io el u o uj st uć al im oj in sv te eo re bu so hv m at no j d ob iti/ gu bit ku d ru št av a po ve za ni h |
09 2 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 6. Pr om je ne fe r v rije dn os ti v re m en sk e v rije dn os ti o pc ije |
09 3 |
0 | 0 0 |
0 | |
| ug 7. ov Pr om or a je ne fe r v rije dn os ti t er m ins kih e le m en at a t er m ins kih |
09 4 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 8. Os ta le st av ke ko je je m og uć e re kla sif ici ra ti u d ob it i li g ub ita k |
09 5 |
0 | 0 0 |
0 | |
| re 9. kla Po sif re z n ici ra a ti u do bit d ob ko it i ji s li g e ub od ita no k si na s ta vk e ko je je m og uć e |
09 6 |
0 | 0 0 |
0 | |
| V. 08 N 0+ ET 08 O 7 OS - 0 TA 86 - LA 09 S 6) VE OB UH VA TN A DO BI T IL I G UB ITA K (A OP |
09 7 |
22 .47 0. 71 1 |
22 .47 0. 71 |
1 29 .26 5. 55 2 |
29 .26 5. 55 2 |
| VI . S VE OB UH VA TN A DO BI T IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 0 78 +0 97 ) |
09 8 |
39 .33 5. 90 8 |
39 .33 5. 90 |
8 19 .80 2. 19 4 |
19 .80 2. 19 4 |
| DO DA TA K Izv je št aj u o o st al oj sv eo bu hv at no j d ob iti (p op un ja va p od |
uz et ni k ko ji s |
as ta vlj a ko ns ol |
id ira ni izv je št aj ) |
||
| VI . S VE OB UH VA TN A DO BI T IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 1 00 +1 01 ) |
09 9 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 1. Pr ip isa na im at elj im a ka pit al a m at ice |
10 0 |
0 | 0 0 |
0 | |
| 2. Pr ip isa na m an jin sk om (n ek on tro lir aj uć em ) i nt er es u |
10 1 |
0 | 0 0 |
0 |
u razdoblju 01.01.2021. do 31.03.2021.
| u k un am a |
|||
|---|---|---|---|
| Ob ve zn ik: Ta nk er sk a N ex t G Na en ziv er ati on zic d. ije d. |
AO P |
Ist o r az do blj re th od ne din e |
Te ku će ra zd ob lje |
| po 1 |
oz na 2 ka |
e p 3 go |
4 |
| No vč an i to ko vi od po slo vn ih ak tiv no st i |
1 | 97 | 58 |
| 2. 1. Us Do kla bit pr đe ije nja op (A ore OP ziv 00 an 3 d ja o 0 10 ): |
00 00 2 |
19 16 .69 .86 6.8 5.1 89 |
17 -9 .62 .46 6.4 3.3 60 |
| b) a) A D mo ob ici rtiz i g ac ub ija ici od pr od aje i v rije dn os na us kla đe nja du go tra jn e |
00 00 4 3 |
13 .38 8.1 17 0 |
12 .79 0.3 23 0 |
| c) vrij ma D ed ter ob no ija ici sn lne i g o u i ub sk ici lađ od en pr je od aje i n ere ali zir an i d ob ici i g ub ici i |
00 5 |
0 | 0 |
| d) P rih od i o d k am ata i d ivi de nd i |
00 6 |
-18 .32 0 |
-1 .49 0 |
| f) e) Re R as ze ho rvi di ran od ja ka ma ta |
00 00 8 7 |
6.2 67 .02 0 5 |
4.3 97 .70 0 9 |
| g) Te čaj ne ra zli ke (n ere ali zir an e) |
00 9 |
60 .06 7 |
43 9.9 18 |
| h) do bi O tke sta i g la us ub kla itk đe e nja za ne no vč an e t ran sa kc ije i n ere ali zir an e |
01 0 |
0 | 0 |
| ra I. dn Po om ve ća ka nje pit ili alu sm (AO an P 0 je nje 01 no +0 02 vč ) an ih to ko va pr ije pr om je na u |
01 1 |
36 .56 2.0 86 |
8.1 63 .10 2 |
| 3. Pr om jen e u ra dn om ka pit alu (A OP 01 3 d o 0 16 ) |
01 2 |
-25 .55 9.9 91 |
5.0 15 .57 6 |
| b) a) P P ov ov eć eć an an je je ili ili sm sm an an je je nje nje kr kr atk atk oro otr ajn čn ih ih ob po tra ve za živ an ja |
01 01 4 3 |
-26 1.0 .75 10 8.3 .87 07 4 |
16 -7 .38 .69 3.7 7.2 64 21 |
| c) P ov eć an je ili sm an je nje za lih a |
01 5 |
18 7.4 42 |
-3 .67 0.9 67 |
| d) II. No O va sta c i la z p po os ve ća lov nja an ili ja sm (AO an P 0 je 11 nja +0 ra 12 dn ) og ka pit ala |
01 01 7 6 |
11 .00 2.0 95 0 |
13 .17 8.6 78 0 |
| 4. No vč an i iz da ci za ka ma te |
01 8 |
-6 .56 0.5 63 |
-4 .16 2.3 19 |
| do A) 5. N 01 Pla ET 9) će O ni NO po VČ rez AN na I T do OK bit OV I O D P OS LO VN IH AK TIV NO ST I (AO P 0 17 |
02 01 0 9 |
4.4 41 .53 2 0 |
9.0 16 .35 9 0 |
| No vč an i to ko vi od in ve st ici js kih ak tiv no st i |
|||
| im 1. ov No ine vč an i p rim ici od pr od aje du go tra jne m ate rija lne i n em ate rija lne |
02 1 |
0 | 0 |
| 2. 3. No No vč vč an an i p i p rim rim ici ici od od ka pr od ma aje ta fin an cij sk ih ins tru me na ta |
02 02 3 2 |
32 .63 8 0 |
2.3 36 0 |
| 4. No vč an i p rim ici od di vid en di |
02 4 |
0 | 0 |
| 6. 5. Os No tal va ča i n ni ov ča pri ni mi pri ci mi s o ci sn od ov in e p ve ov sti rat cij a d sk ih an ak ih tiv zaj no mo sti va i š ted nih ul og a |
02 02 6 5 |
0 0 |
0 0 |
| 02 III. 6) Uk up no no vč an i p rim ici od in ve st ici js kih ak tiv no st i (AO P 0 21 do |
02 7 |
32 .63 8 |
2.3 36 |
| im 1. ov No ine vč an i iz da ci za ku pn ju du go tra jne m ate rija lne i n em ate rija lne |
02 8 |
-6 .30 6.8 17 |
-8 .38 5.8 37 |
| 2. 3. No No vč an ča ni i iz izd da ci za i s st jec an je da fin nih an cij sk ih a i ins št tru ed me nih na ul ta |
03 02 0 9 |
0 0 |
0 0 |
| 4. Stj ec va an je ov isn ac og os dr uš no tva ve , u ma nje za jm no za ov st eč en i n ov ac og a z a |
03 2 1 |
0 0 |
0 0 |
| 03 IV. 5. Os 2) U ku tal pn i n o n ov ča ov ni ča izd ni ac izd i o ac d i i o nv d i es nv tic es ijs tic kih ijs ak kih tiv ak no tiv sti no st i (AO P 0 28 do |
03 03 3 |
-6 .30 6.8 17 |
-8 .38 5.8 37 |
| 02 B) 7+ NE 03 TO 3) N OV ČA NI TO KO VI OD IN VE ST ICI JS KIH A KT IVN OS TI (AO P |
03 4 |
-6 .27 4.1 79 |
-8 .38 3.5 01 |
| 1. No No vč vč an an i to i p ko rim vi od ici fin od po an cij ve ća sk nja ih ak te tiv me no ljn st og i (u pis an og ) k ap ita la |
03 5 |
0 | 0 |
| 2. ins No tru vč me an na i p ta rim ici od iz da va nja vl as nič kih i d už nič kih fin an cij sk ih |
03 6 |
0 | 0 |
| 4. 3. Os No tal vč an i n i p ov ča rim ni ici pri od mi gl ci av od nic fin e k an red cij sk ita ih , p ak oz ajm tiv no ica sti i d rug ih po su db i |
03 03 8 7 |
0 0 |
49 3.6 58 .74 0 3 |
| 03 V. 8) Uk up no no vč an i p rim ici od fin an cij sk ih ak tiv no st i (AO P 0 35 do |
03 9 |
0 | 49 3.6 58 .74 3 |
| po 1. su No db vč an i i du i iz žn da ičk ci za ih ot fin pla an cij tu sk gla ih vn ins ice tru kr me ed ita na , p ta oz ajm ica i d rug ih |
04 0 |
-15 .80 6.7 05 |
-48 3.7 15 .25 2 |
| 2. 3. No No vč vč an an i iz i iz da da ci ci za za fin is pla an cij tu sk div i n ide aja nd m i |
04 04 2 1 |
0 0 |
0 0 |
| 4. (up No isa vč no an g) i iz ka da pit ci ala za ot ku p v las titi h d ion ica i s ma nje nje te me ljn og |
04 3 |
-55 4.6 68 |
-3 1.8 59 |
| 5. Os tal i n ov ča ni izd ac i o d f ina nc ijs kih ak tiv no sti |
04 4 |
0 | 0 |
| 04 VI . U 4) ku pn o n ov ča ni izd ac i o d f ina nc ijs kih ak tiv no st i (AO P 0 40 do |
04 5 |
-16 .36 1.3 73 |
-48 3.7 47 .11 1 |
| 03 C) N 9+ ET 04 O 5) NO VČ AN I T OK OV I O D F INA NC IJS KIH A KT IVN OS TI (AO P |
04 6 |
-16 .36 1.3 73 |
9.9 11 .63 2 |
| 1. Ne rea lizi ran e t eč ajn e r az lik e p o n ov cu i n ov ča nim ek viv ale nti ma |
04 7 |
1.6 61 .68 0 |
2.5 51 .07 8 |
| 02 D) 0+ NE 03 TO 4+ P 04 OV 6+ EĆ 04 AN 7) JE IL I S MA NJ EN JE N OV ČA NN IH TO KO VA (AO P |
04 8 |
-16 .53 2.3 40 |
13 .09 5.5 68 |
| E) NO VA C I N OV ČA NI EK VIV AL EN TI NA P OČ ET KU RA ZD OB LJ A |
04 9 |
67 .71 1.6 09 |
34 .80 3.9 34 |
| 04 F) 8+ NO 04 VA 9) C I N OV ČA NI EK VIV AL EN TI NA K RA JU RA ZD OB LJ A (AO P |
05 0 |
51 .17 9.2 69 |
47 .89 9.5 02 |
| IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA | |||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| za razdoblje od 1.1.2021 do |
31.3.2021 | u kunama | |||||||||||||||||
| Raspodjeljivo imateljima kapitala matice | |||||||||||||||||||
| Fer vrijednost | |||||||||||||||||||
| financijske | |||||||||||||||||||
| AOP | imovine kroz | Učinkoviti dio | Tečajne razlike | Ukupno | Manjinski | Ukupno kapital | |||||||||||||
| Opis pozicije | oznaka | Temeljni | Kapitalne | Zakonske | Rezerve za | Vlastite dionice i udjeli (odbitna |
Statutarne | Ostale rezerve Revalorizacijske | ostalu | Učinkoviti dio zaštite |
zaštite neto | Ostale rezerve | iz preračuna | Zadržana dobit / preneseni |
Dobit / gubitak poslovne |
raspodjeljivo | (nekontrolirajući) | i rezerve | |
| (upisani) kapital | rezerve | rezerve | vlastite dionice | stavka) | rezerve | rezerve | sveobuhvatnu | novčanih tokova | ulaganja u | fer vrijednosti | inozemnog | gubitak | godine | imateljima | interes | ||||
| dobit | inozemstvo | poslovanja | kapitala matice | ||||||||||||||||
| (raspoloživa za prodaju) |
|||||||||||||||||||
| 18 (3 do 6 - 7 | |||||||||||||||||||
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | + 8 do 17) | 19 | 20 (18+19) |
| Prethodno razdoblje | |||||||||||||||||||
| 1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine | 01 | 436.667.250 | 68.425.976 | 3.951.238 | 996.600 | 996.600 | 0 55.000.000 |
0 0 |
0 0 |
0 | 10.992.817 | 90.196.788 | 0 | 665.234.069 | 0 | 665.234.069 | |||
| 2. Promjene računovodstvenih politika | 02 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 3. Ispravak pogreški | 03 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno) | 04 | 436.667.250 | 68.425.976 | 3.951.238 | 996.600 | 996.600 | 0 55.000.000 |
0 0 |
0 0 |
0 | 10.992.817 | 90.196.788 | 0 | 665.234.069 | 0 | 665.234.069 | |||
| (AOP 01 do 03) | |||||||||||||||||||
| 5. Dobit/gubitak razdoblja | 05 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 16.865.197 | 16.865.197 | 0 | 16.865.197 | ||
| 6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja | 06 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 22.470.711 | 0 | 0 | 22.470.711 | 0 | 22.470.711 | ||
| 7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i | 07 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| nematerijalne imovine | |||||||||||||||||||
| 8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine | |||||||||||||||||||
| prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju) | 08 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka | 09 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja | 10 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| u inozemstvu | |||||||||||||||||||
| 11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava | 11 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| povezanih sudjelujućim interesom | |||||||||||||||||||
| 12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja | 12 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 13. Ostale nevlasničke promjene kapitala | 13 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu | 14 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne | 15 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti) | |||||||||||||||||||
| 16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe | 16 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti | 17 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 18. Otkup vlastitih dionica/udjela | 18 | 0 | 0 | 0 | 554.668 | 554.668 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | -554.668 | 0 | -554.668 | 0 | -554.668 | ||
| 19. Uplate članova/dioničara | 19 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 20. Isplata udjela u dobiti/dividende | 20 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima | 21 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 22. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu | 22 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe | 23 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne | 24 | 436.667.250 | 68.425.976 | 3.951.238 | 1.551.268 | 1.551.268 | 0 55.000.000 |
0 0 |
0 0 |
0 | 33.463.528 | 89.642.120 | 16.865.197 | 704.015.309 | 0 | 704.015.309 | |||
| godine (04 do 23) | |||||||||||||||||||
| DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) | |||||||||||||||||||
| I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG | |||||||||||||||||||
| RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14) | 25 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 22.470.711 | 0 | 0 | 22.470.711 | 0 | 22.470.711 | ||
| II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG | 26 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 22.470.711 | 0 | 16.865.197 | 39.335.908 | 0 | 39.335.908 | ||
| RAZDOBLJA (AOP 05+25) | |||||||||||||||||||
| III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA | |||||||||||||||||||
| PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 23) | 27 | 0 | 0 | 0 | 554.668 | 554.668 | 0 | 0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | -554.668 | 0 | -554.668 | 0 | -554.668 |
| Raspodjeljivo imateljima kapitala matice | |||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Opis pozicije | AOP oznaka |
Temeljni (upisani) kapital |
Kapitalne rezerve |
Zakonske rezerve |
Rezerve za vlastite dionice |
Vlastite dionice i udjeli (odbitna |
Statutarne rezerve |
Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve |
Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu |
Učinkoviti dio zaštite |
Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u |
Ostale rezerve fer vrijednosti |
Tečajne razlike iz preračuna inozemnog |
Zadržana dobit / preneseni |
Dobit / gubitak poslovne |
Ukupno raspodjeljivo imateljima |
Manjinski (nekontrolirajući) interes |
Ukupno kapital i rezerve |
|
| stavka) | dobit (raspoloživa za prodaju) |
novčanih tokova | inozemstvo | poslovanja | gubitak | godine | kapitala matice | ||||||||||||
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 (3 do 6 - 7 + 8 do 17) |
19 | 20 (18+19) |
| Tekuće razdoblje | |||||||||||||||||||
| 1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine | 28 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.578.097 | 1.578.097 | 0 55.000.000 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | -43.479.713 | 56.765.436 | 0 | 578.497.199 | 0 | 578.497.199 | ||
| 2. Promjene računovodstvenih politika | 29 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 3. Ispravak pogreški | 30 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP 28 do 30) |
31 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.578.097 | 1.578.097 | 0 55.000.000 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | -43.479.713 | 56.765.436 | 0 | 578.497.199 | 0 | 578.497.199 | ||
| 5. Dobit/gubitak razdoblja | 32 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | -9.463.358 | -9.463.358 | 0 | -9.463.358 | |
| 6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja | 33 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 29.265.552 | 0 | 0 | 29.265.552 | 0 | 29.265.552 | |
| 7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
34 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju) |
35 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka | 36 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu |
37 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom |
38 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja | 39 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 13. Ostale nevlasničke promjene kapitala | 40 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu | 41 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |||||
| 15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti) |
42 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe | 43 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti | 44 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 18. Otkup vlastitih dionica/udjela | 45 | 0 | 0 | 0 | 31.859 | 31.859 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | -31.859 | -31.859 | 0 | -31.859 | ||
| 19. Uplate članova/dioničara | 46 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 20. Isplata udjela u dobiti/dividende | 47 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima | 48 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 22. Prijenos po godišnjem rasporedu | 49 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe | 50 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| 24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 31 do 50) |
51 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.609.956 | 1.609.956 | 0 55.000.000 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | -14.214.161 | 56.733.577 | -9.463.358 | 598.267.534 | 0 | 598.267.534 | ||
| DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) | |||||||||||||||||||
| I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 33 do 41) |
52 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 29.265.552 | 0 | 0 | 29.265.552 | 0 | 29.265.552 | |
| II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 32 + 52) |
53 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 29.265.552 | 0 | -9.463.358 | 19.802.194 | 0 | 19.802.194 | |
| III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50) |
54 | 0 | 0 | 0 | 31.859 | 31.859 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | -31.859 | 0 | -31.859 | 0 | -31.859 |
Tankerska Next Generation d.d. osnovana je u Republici Hrvatskoj 2014. godine. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.
Članovi Uprave:
• John Karavanić, jedini član
Od 1. siječnja 2021. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora su kako slijedi:
Na dan 31. ožujka 2021. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti.
Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 31. ožujka 2021. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži
Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.
Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:
Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 31. ožujka 2021. godine ne uključuju sve informacije materijalno značajne za razumijevanje tekućeg razdoblja tijekom godine te ih se treba čitati zajedno s financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.
Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.
U promatranom razdoblju, Društvo je uložilo 3,2 mil. HRK u nabavku uređaja za pročišćavanje balastnih voda.
U programu otkupa vlastitih dionica, u prvom kvartalu 2021. godine, Društvo je otkupilo 700 vlastitih dionica za ukupnu vrijednost od 32 tis. kuna. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.
Na dan 31. ožujka 2021. godine Društvo drži ukupno 27.620 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3163% temeljnog kapitala Društva (31. ožujka 2020.: 26.323 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3014% temeljnog kapitala).
U veljači 2021. godine, Tankerska Next Generation d.d. je temeljem ugovora o kreditu od 21. prosinca 2020. godine, sklopljenim sa bankama Crédit Agricole Corporate and Investment Bank i Hamburg Commercial Bank AG, povukla u cijelosti sredstva kredita za refinanciranje postojećih kredita za brodove "Vukovar", "Zoilo" i "Dalmacija" u iznosu od 14,4 milijuna američkih dolara po brodu.
U ožujku 2021. godine, društva Fontana Shipping Company Limited i Pag Shipping LLC sklopila su novi dugoročni ugovor o kreditu sa ABN AMRO Bank N.V. ukupnom iznosu od 35,3 mil. USD, po varijabilnoj kamatnoj stopi 3M LIBOR + kamatna marža, plativo u 20 kvartalnih obroka, za refinanciranje postojećih kredita za brodove "Velebit","Vinjerac" i "Pag" kod istog kreditora. Sredstva kredita su u cijelosti povučena.
Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica
| ZARADA PO DIONICI | Razdoblje 1.1.-31.03.2020. |
Razdoblje 1.1.-31.03.2021. |
|---|---|---|
| Neto (gubitak) / dobit dioničarima | HRK 16.865.197 | (HRK 9.463.358) |
| Prosječno ponderirani broj dionica | 8.716.890 | 8.706.421 |
| Osnovni (gubitak) / zarada po dionici | HRK 1,93 | (HRK 1,09) |
| ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA | Razdoblje 1.1.-31.03.2020. |
Razdoblje 1.1.-31.03.2021. |
|---|---|---|
| Prodaja povezanim društvima | HRK 0 | HRK 0 |
| Kupnja od povezanih društava | HRK 4.128.684 | HRK 4.042.971 |
| Potraživanja od povezanih društava | HRK 0 | HRK 0 |
| Obveze prema povezanim društvima | HRK 3.669.200 | HRK 1.467.237 |
| Dani krediti povezanim društvima | HRK 0 | HRK 0 |
| Primljeni krediti od povezanih društava | HRK 0 | HRK 0 |
Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva
Posljedice COVID-19 i dalje utječu na operativno poslovanje Društva i još važnije na potražnju za naftnim proizvodima. Iako su programi cijepljenja protiv COVID-19 pojačali nade u poboljšanje razine potražnje nafte kasnije u 2021. godini, i dalje postoji velika neizvjesnost u izgledima, uz zabrinutost zbog novih varijanti COVID-19 i stalnog velikog broja slučajeva u nekim regijama.
Osim gore navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 31. ožujka 2021. godine.
Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2021. do 31. ožujka 2021., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.
Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2021. do 31. ožujka 2021. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.
Zadar, 28. travnja 2021. godine
John Karavanić, član Uprave
Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:
Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.
Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.
Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.
Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.
Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.
Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.
Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.
TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.
TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.
TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.
Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.
Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.
Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.
Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.
Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.
Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.
Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):
Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).
Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.
Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.
Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:
• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.
• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.
Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:
Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:
Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i
Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".
Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.
Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.
Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.
| Brodarski ugovor na vrijeme |
Brodarski ugovor na putovanje |
|||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Tipična duljina odgovora |
1-5 godina |
Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje |
||||
| Baza za vozarinu (1) | Dnevno | Varira | ||||
| Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2) |
Grupa plaća | Grupa plaća | ||||
| Provizije (2) | Grupa plaća | Grupa plaća |
||||
| Veći troškovi povezani s putovanjem (2) |
Klijent plaća | Grupa plaća | ||||
| Manji troškovi povezani s putovanjem (2) |
Grupa plaća | Grupa plaća |
||||
| Operativni troškovi brodova (2) | Grupa plaća | Grupa plaća |
(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja
(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod
(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PRVO TROMJESEČJE 2021. GODINE
Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.
Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.
Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.
Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.
Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.
Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.
Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.
Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.
Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.
Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.
Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.
brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.
Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.
U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.
Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.
Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.
Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.
Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.
Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.
Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.
Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.
Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.
Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.
Božidara Petranovića 4
23 000 Zadar
Hrvatska
Tel: +385 23 202 135
e-mail: [email protected]
www.tng.hr
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.