Interim / Quarterly Report • Jul 29, 2022
Interim / Quarterly Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
| 2 | |
|---|---|
| Uvjeti poslovanja | 4 |
| Rezultati razdoblja | 12 |
| Operativni podaci flote | 16 |
| Skraćeni financijski izvještaji | 19 |
| Upravljanje rizicima | 28 |
| Nerevidirani financijski izvještaji | 31 |
| Bilješke uz financijske izvještaje | 41 |
| Bitni pojmovi i koncepti | 44 |
| Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave | 51 |
| Kontakt | 52 |
Prihodi brodova 24,0 mil. USD
EBITDA 8,9 mil. USD
Neto dobit 0,9 mil. USD
OPEX 6.830 USD/dan Tržišta produkt-tankera ponovno proživljavaju vremena prije financijske krize 2008. kada se TC2 indeks (Trans Atlantik) Baltic Exchange za MR2 brodove često zadržavao i iznad Worldscale 300. Međutim, knjiga narudžbi za razliku od 2008. sada ostaje blizu povijesno najnižih razina. Ipak ovog puta, kratkoročni i srednjoročni tržišni uvjeti tankera za prijevoz derivata umnogome imaju veze s geopolitičkim okruženjem i ruskim apetitom za prekrajanjem ukrajinske granice. Razdoblje otkako je Rusija napala istočnu Ukrajinu teče još od veljače uključivši i cijelo drugo tromjesečje, a izgledno je da će biti bez ikakvih znakova popuštanja i u trećem tromjesečju. U proteklih pet mjeseci svijet je svjedočio užasnoj brutalnosti. Gađani su civili, granatirane bolnice, nevini životi izgubljeni. Trošak, civilni i vojni, je nesaglediv.
Zapadne sankcije dosad su bile preskromne u pokušaju suzbijanja ruskog izvoza nafte, dok Kremlj preusmjerava sirovu naftu svojim više nego raspoloženim, novim stalnim kupcima iz Azije; Kini i Indiji.
Ovo je prema većini kriterija najveći rat u Europi od 1945. Usred takvog užasa, ponekad je teško shvatiti što se događa iz dana u dan. Samo trajanje rata može otežati njegovo praćenje što također ima tendenciju zasjeniti ostale makroekonomske pokretače. Srednjoročno gledano, sankcije bi trebale imati najveći utjecaj na tržište tankera. Spremnost OPEC-a da kompenzira mogući gubitak ruske proizvodnje energenata također može igrati značajnu ulogu u prilagođavanju toj jednadžbi.
Prilagodila se i Tankerska Next Generation. Društvo se obvezalo na dva višegodišnja brodarska ugovora na vrijeme na vrlo održivim razinama kako bi izdržala nepovoljne vjetrove iz loših prethodnih tržišnih okolnosti, a ipak ostala u dobroj poziciji da kapitalizira svoju izloženost na iznimno intenzivnom spot tržištu, postavljajući temelje za svjetliju perspektivu za ostatak flote. Naša Dalmacija je tako iznajmljena svjetskoj energetskoj i robno-trgovinskoj tvrtki za 16.000 USD po danu za fiksno razdoblje prema standardnim tržišnim uvjetima. Ovaj 4 godišnji ugovor na vrijeme za naš ECO tanker započeo je isporukom početkom ožujka, dok je Clearlake odustao od mogućnosti produljenja Vinjerca za 15.750 USD po danu za dodatnu opcijsku godinu (iskonzumirani dvogodišnji dnevni najam iznosio je 15.250 USD po danu) čime je reisporučen TNG-u u Meksičkom Zaljevu u prvom tjednu lipnja,savršeno tempirano za uzlet na spot tržištu.
Generalno visoki troškovi bunkera odnosno pogonskog goriva, koji u pravilu vrše pritisak na smanjenje brzine plovidbe, više ne predstavljaju značajan čimbenik na strani ponude u komercijalnoj jednadžbi zbog izvanrednih uvjeta na spot tržištu koji prihodima trenutno znatno premašuju troškove putovanja brodovlasnika. Novčani priljevi i u Tankerskoj Next Generation počeli su nadmašivati odljeve. Budući da je sposobnost tvrtke u stvaranju vrijednosti za dioničare fundamentalno determinirana generiranjem pozitivnih novčanih tokova, vjerujemo da je ovo svakako nešto što vrijedi pozorno pratiti tijekom sljedećih tromjesečja.
Ruska invazija na Ukrajinu, nestašice dizela i dugo očekivani učinci zatvaranja rafinerija doveli su do porasta cijena vozarina produkt tankera u drugom tromjesečju 2022., za razliku od ostalih segmenata tankerskog tržišta koji, čini se, zaostaju. Sve ovo temelji se na vrlo neuravnoteženoj globalnoj ekonomiji u kojoj sudeći prema raspoloženju kod nas i u svijetu prevladava mišljenje kako smo upravo izašli iz pandemije, iako je statistički gledano vjerojatno polovica svih slučajeva zaraza Covidom nastala ove kalendarske godine, a tek je srpanj. Na sreću, jaz između broja ukupnih slučajeva i teških stanja veći je nego što je ikada bio, sa samo malim dijelom zaraženih koji završavaju smrtnim ishodom; što je jedna desetina u odnosu na rane faze pandemije. No, jednostavno govoreći, daleko smo od idealne pozicije ne samo u pogledu zaraza.
Dugoročno gledano, posljedice ruske vojne akcije u Ukrajini također će imati posljedice i na dekarbonizaciju pa su tako analitičari primijetili da je ruska invazija na Ukrajinu stavila planiranu svjetsku energetsku tranziciju u nezavidan položaj.
Prelazak s fosilnih goriva je izazov od ključne važnosti za izbjegavanje kataklizmičkog klimatskog scenarija s kojim se suočavaju svjetski lideri. Putinova invazija na Ukrajinu gurnula je pitanje energetske sigurnosti natrag na vrh političke agende. Doista, jedan od najhitnijih izazova s kojima se danas suočavaju europski čelnici jest kako prekinuti svoju ovisnost o ruskoj energiji, a istovremeno ubrzati borbu protiv klimatske krize. Međutim, ovaj izazov dodatno komplicira činjenica da su mnoge europske zemlje izrazito ovisne o ruskoj nafti i plinu. Treba li dekarbonizacija globalnog gospodarstva nakon ruske invazije biti stavljena na čekanje ili je to dodatni poticaj prema budućnosti obnovljive energije?
Stalna briga ostaje kriza pomoraca pri čemu se brodovlasnici suočavaju s poteškoćama pri zapošljavanju ukrajinskih pomoraca, nacije koja je postala prepoznata kao nacija dobrih pomoraca, i to još više od početka pandemije. Rusija i Ukrajina nude dva najveća izvora časnika i niže posade koji često istovremeno plove na istim brodovima. Ovo postaje još jedan izazov koji treba prevladati.
COVID-19 obilježio je 2020. i 2021. godinu širom svijeta. Čini se da su predsjednik Putin i ruska vojska već stavili pečat na 2022. To je naišlo na široku međunarodnu osudu, ali je također ostavilo snažan utjecaj na prijevoz kopnom, morem i zrakom. Poremećeni plovni putevi znače da se brodovi odlučuju za sigurnije, često duže pomorske rute. To zauzvrat zahtijeva duža putovanja što rezultira smanjenom ponudom brodova, što ima veliki utjecaj na zaradu. Kad bi bilo moguće odvojiti rezultate društva od užasnih posljedica sukoba u Ukrajini kao prevladavajućeg pokretača, današnje razine vozarina na tankerskom tržištu donijele bi dugo očekivano zadovoljstvo vlasnicima tankera. Zadovoljstvo bi bilo tim veće da nije pokrenuto iz posve pogrešnih geopolitičkih razloga.
John Karavanić, CEO
Ruska invazija na Ukrajinu povećala je usporavanje globalnog gospodarstva još više naglašavajući štetu od pandemije COVID-19, koje potencijalno prelazi u ono što bi moglo postati dugotrajno razdoblje anemičnog rasta i povišene inflacije, navodi se u najnovijem izvješću Svjetske banke pod nazivom "Global Economic Prospects report". To povećava rizik od stagflacije, s potencijalno štetnim posljedicama za gospodarstva sa srednjim i niskim dohotkom.
Očekuje se da će globalni rast pasti s 5,7 posto u 2021. na 2,9 posto u 2022. - znatno niže od 4,1 posto koliko se očekivalo još u siječnju.
Dok je ekonomska patnja od ruske invazije na Ukrajinu neravnomjerno raspoređena po cijelom svijetu, nema razloga za zadovoljstvo među manje pogođenim regijama. Što duže sukob traje, to su rizici veći. Financijska sredstva i druga imovina koja su kućanstva priskrbila tijekom nekoliko godina pandemije značajni su posebno u SAD-u, ali neće trajati zauvijek. Štoviše, pad povjerenja mogao bi se ubrzati ako se sukob i s njim povezane ekonomske nedaće produže sa svih strana. Neki analitičari stoga vjeruju da najgori ekonomski učinak sukoba vjerojatno tek dolazi.
S ratom na granici eurozone, nesigurnom opskrbom energentima iz Rusije i rastućim rizikom od recesije, pritisci na euro konačno su toliko ojačali da je dosegao paritet s američkim dolarom.
Još značajnije od probijanja ove razine je koliko je brzo euro pao u odnosu na dolar. Valuta, koju dijeli 19 europskih zemalja (eurozona je počela sa 11 zemalja, sljedeće će godine primiti svoju 20. članicu), ove je
godine pala za više od 11 posto, budući da je snaga dolara bila gotovo nezaustavljiva. Pad eura pojačao je zabrinutost da će eurozona pasti u recesiju.
Međutim, posljednjih mjeseci, dok je rat predstavljao izazov za političku i financijsku stabilnost Europe, veliki broj čimbenika jačao je protiv eura i u korist američkog dolara, koji se ponovno potvrdio kao utočište tijekom ekonomskih nestabilnosti.
U nastojanju da stavi inflaciju pod kontrolu, Europska središnja banka prošlog je tjedna objavila da će povećati ključnu kamatnu stopu za pola postotnog boda. To je prvi put od 2011. da je ECB podigla stope i vratila glavnu europsku stopu na nulu. Stope u europskoj regiji negativne su od 2014. godine.
Povećanje, koje je stupilo na snagu 27. srpnja, dolazi u trenutku kada se Europa suočava s rekordnom inflacijom potaknutom naglim rastom cijena energenata i roba. Godišnja inflacija u Europskoj uniji u lipnju je skočila na 9,6 posto. Nešto manje, 8,6% za 19 zemalja koje koriste euro. Euro, koji je dostigao paritet s američkim dolarom prvi put u dva desetljeća, skočio je nakon ove objave na oko 1,02 dolara.
Slabost € valute još više pogoršava problem inflacije jer to znači da europske tvrtke moraju plaćati više za uvoz, uključujući energiju.
World Bank`s, Srpanj 2022 Platts, Srpanj 2022 CNN, Srpanj 2022 5
PREDVIĐANJE SVJETSKE EKONOMIJE SRPANJ 2022.
IMF, Srpanj 2022.
Rizici recesije mogli bi ograničiti sposobnost ECB-a da nastavi s povećanjem kamatnih stopa, što pomaže u borbi protiv inflacije, ali i usporava gospodarstvo.
ECB je daleko iza svojih kolega preko Atlantika u smislu povećanja referentnih stopa. Fed je snizio stope na nulu na početku pandemije i povećava stope od ožujka, podižući svoju referentnu stopu velikim koracima tijekom posljednjih nekoliko mjeseci kako bi se suočio s inflacijom.
U isto vrijeme, Rusija je počela prigušivati izvoz prirodnog plina u neke zemlje EU-a, što je pridonijelo krizi opskrbe energijom koja je pomogla da se inflacija u SAD-u i Europi podigne na najvišu razinu u desetljećima, a cijene benzina i dizela do rekordnih razina.
Ruski Gazprom je ipak nastavio s isporukom plina duž ključnog plinovoda Sjeverni tok 1 prošlog tjedna, ublaživši strahovanja da se neće vratiti u pogon nakon razdoblja planiranog održavanja. Ipak, plinovod ne radi punim kapacitetom i postoji zabrinutost da bi Rusija mogla zatvoriti plin u nekom trenutku kao odmazdu za zapadne sankcije.
Ukrajina, lockdown u Kini i prekidi u lancu opskrbe doprinose vjerojatnosti stagflacije. Za mnoge će zemlje biti teško izbjeći recesiju.
Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je zapadne sile da zabrane uvoz ruske sirove nafte i rafiniranih proizvoda. Europska unija pristala je zabraniti 90 posto ruske nafte do kraja ove godine.
Svjetsko gospodarstvo bilo je u prilično dobroj poziciji u prvim mjesecima 2022. Omikron varijanta COVID-19 napravila je nagli, ali kratkotrajni povratak i na koncu bila u zalasku gotovo posvuda. Šest mjeseci kasnije, globalni opskrbni lanci i dalje su neharmonizirani, uzurpirajući isporuku roba, stvarajući dodatne glavobolje tvrtkama i potičući svjetsku inflaciju. Međutim, postoje neki pokazatelji, na koje ukazuju stručnjaci, da situacija počinje prikazivati pozitivne pomake. Drugi pak vide ogromne rizike; od još jednog skoka u broju slučajeva zaraza korona virusom pa do nedostatka radne snage, uskih grla u otpremi roba, što sve otežava pretpostavke za pozitivno ozračje, zamagljujući pozitivne izglede globalnom gospodarstvu.
U stvarnosti, oporavak od pandemije oslobodio je val potražnje s kojim se industrija i distributerske mreže odnosno logistika za robu diljem svijeta nisu bili u stanju nositi. Ali nakon više bolnih mjeseci, ipak postoje neki znakovi da se situacija počinje popravljati.
Protok tereta teče lakše, a tranzit robe uglavnom se oporavio od početnog šoka rata u Ukrajini. Kontejneri se vraćaju u regularniji promet. Cijena zakupa kontejnera od 40 stopa pala je na gotovo 6.400 USD, prema platformi Freightos. Na početku godine bila je bliže 9.300 dolara nakon što je prošlog rujna dosegla vrhunac od 11.000 dolara.
Kina također uspijeva prihvatiti veće količine kontejnera u ključnim lukama unatoč
nametnutim ograničenjima čiji je cilj potpuno zaustaviti širenje Covid-19. Međutim, vremenski okvir za potpunu normalizaciju još je uvijek nepoznanica.
Prema anketi Morgan Stanleya, 54% ispitanika vjeruje da će se poremećaji u opskrbi povući u prvoj polovici iduće godine, dok gotovo trećina smatra da će to potrajati duže. Okolnosti se i dalje brzo mijenjaju, što prognoziranje čini teškom zadaćom.
Rastući broj zaraza povezan s podvarijantom BA.5 Omicron mogle bi izazvati novi val nedostatka radne snage i preopterećenje luka. Potencijal novih sankcija Rusiji ili još jednu rundu lockdown-a u Kini također treba imati u fokusu.
U međuvremenu bi globalna recesija trenutno smanjila pritisak na potražnju. Pad potražnje obuzdao bi promet u opskrbnom lancu mnogo prije nego što bi se očekivalo.
I OPEC i IEA (Međunarodna agencija za energiju) predviđaju da će tržište nafte sljedeće godine biti jedno od najzahtjevnijih u novijoj povijesti. Prema objavi Financial Timesa, te su dvije institucije temeljile ovu pretpostavku na oporavku potražnje u Kini i kontinuiranom rastu u Indiji. Ovo predviđanje je također u suprotnosti s raširenim strahovima od recesije. Budući da cijene nafte trenutno padaju s rekordno visokih razina, može biti teško predvidjeti kamo će tržište krenuti dalje.
Međutim, kako izvještava Investing.com, nije da IEA potpuno ignorira strahove od recesije. Zapravo, organizacija je smanjila svoj očekivani porast potražnje za sljedeću godinu upravo zbog recesijskih sila. Ipak, još uvijek predviđaju porast potražnje od 2,1 milijuna b/d – pad s 2,2 milijuna b/d procijenjenih prošlog mjeseca.
Ipak, nakon skoka cijena nafte 2022., je li uopće moguće odrediti u kojem smjeru će ići potražnja? U svojoj prvoj prognozi za 2023., OPEC je izjavio da očekuje porast prosječne potražnje za 2,7 milijuna barela dnevno sljedeće godine što se ukupno procjenjuje na oko 103 milijuna b/d. Prognoza se uvelike temelji na povećanoj gospodarskoj aktivnosti i čak zanemaruje bojazni da će recesija slomiti potražnju.
S jedne strane imate OPEC-ovo i IEA-ino optimistično stajalište o ograničenoj ponudi i rastućoj potražnji. S druge strane, imate prevladavajući negativan pogled na tržište. Navodi se da će recesijski pritisci na Zapadu i daljnji poremećaji povezani s lockdown-om u Kini omesti oporavak i drastično smanjiti potražnju.
I jedno i drugo može biti točno, naravno. Možda prvo opisuje dugoročno, a drugo kratkoročno predviđanje? Na kraju, puno će ovisiti o tome hoće li do recesije uopće doći ili ne i njezinoj ukupnoj težini. Također moramo uzeti u obzir oporavak Kine nakon ponovnog izbora predsjednika Xija u listopadu i sposobnost Rusije da kontinuirano eksploatira i pronalazi tržišta za svoju naftu.
Previše je nepoznanica za ozbiljnija predviđanja u ovom trenutku i previše prostora za volatilnost.
Freightos, Srpanj 2022 Morgan Stanley, Srpanj 2022 IEA, Srpanj 2022 OPEC, Srpanj 20222 Investing.com, Srpanj 2022
Godišnji rast u Kini u prvoj polovici godine pao je na 2,5% na polugodišnjoj razini (Q1: 4,8%). Ovo je skromna brojka s obzirom da je kineski službeni rast projiciran na 5,5%, što se sada čini nedostižnim. Međutim, prognostičari još uvijek očekuju da će se zamah rasta značajno ubrzati u drugoj polovici godine. To pod uvjetom da intenzitet lockdown-a u zemlji ostaje znatno manji nego u ožujku i travnju ove godine.
Zadrške još uvijek postoje u obliku naglih izbijanja virusa u kombinaciji sa strogim politikama zatvaranja zbog Covid-19, problemima u sektoru nekretnina i značajnim usporavanjem na glavnim kineskim izvoznim tržištima.
Sljedeće godine OPEC i IEA predviđaju posebno izazovno tržište nafte i nafnih derivata. Oporavak potražnje u Kini i nastavak rasta u Indiji igrat će ključnu ulogu na tržištu nafte 2023.
Važno je napomenuti da strahovi od tekućih poremećaja u Kini nisu ograničeni samo na naftu. Tako su pretprošli tjedan, blokade izazvane COVID-om rezultirale padom cijena željezne rudače zbog zabrinutosti oko slabljenja kineske potražnje.
U Azijskom dijelu Pacifika, najizravnija poveznica sa sukobom Rusije i Ukrajine je energetska ovisnost. Većina zemalja u regiji ima deficit u trgovini energijom. Više cijene energije glavna su varijabla utjecaja sukoba, koja pogađa i rast i inflaciju. Sveukupno, međutim, učinak Rusije i Ukrajine na rast Azije i Pacifika manje je očit nego drugdje na zapadnoj hemisferi.
Za Indiju, ključni utjecaj sukoba je preko viših cijena energije, što utječe na inflaciju. Iako bi financijska tržišta vjerojatno željela vidjeti da Indijska rezervna banka naginje prema strožoj politici. Hoće li to učiniti ostaje za vidjeti, s obzirom na njen fokus na rast.
Osim možda Japana, najveće svjetsko gospodarstvo je relativno najmanje pogođeno sukobom Rusije i Ukrajine u usporedbi s preostalim zemljama OECD-a, s obzirom na njegovu energetsku neovisnost i općenito slabe trgovinske i financijske veze s obje zemlje. Za sada su kućanstva i tvrtke uspjele apsorbirati više cijene energije, uključujući korištenje zaliha štednje formiranih za vrijeme izdašnih državnih doznaka povezanih s COVID-19.
Budući je inflacija u Sjedinjenim Državama na najvišoj stopi u zadnja četiri desetljeća, Federalne rezerve su pojačale svoje pooštravanje monetarne politike velikim povećanjem kamatnih stopa. Jerome H. Powell, predsjednik FED-a, rekao je na konferenciji krajem lipnja da očekuje da će referentna stopa ove godine dosegnuti čak 3,5 posto. Dodao je da postoji rizik da će središnja banka otići predaleko u podizanju kamata kako bi ohladila američko gospodarstvo, ali da je još veći rizik dopustiti da inflacija ostane visoka.
Više od tri mjeseca nakon što je Bidenova administracija krajem ožujka najavila najveće otpuštanje iz SPR-a (Strategic Petroleum Reserve) ikada - milijun barela nafte dnevno u sljedećih šest mjeseci - cijene nafte i dalje su oko 100 dolara, a maloprodajna cijena benzina pala je za samo oko 6 % od svoje rekordne visine u lipnju.
Nastavno na postojeću frustraciju, SAD je prošlog mjeseca izvezao više od 5 milijuna barela nafte u Europu i Aziju uključujući naftu koja je bila dio povijesnog oslobađanja iz SPR-a, izvijestio je Reuters prošlog tjedna, pozivajući se na pojedine podatke i izvore. To se objašnjava činjenicom da je američki izvoz nafte profitabilan i dopušta nekim rafinerijama slanje proizvoda koji ne zadovoljavaju američke specifikacije u inozemstvo gdje su specifikacije liberalnije. Ovaj izvoz je ostvaren u istom mjesecu kada su prosječne maloprodajne cijene običnog benzina na benzinskim postajama u toj zemlji dosegle rekordnu visinu.
Nakon mjeseci u kojima su cijene goriva utjecale na standard, umjereno su počele padati nudeći financijsko olakšanje mnogim Amerikancima.
Prosječna cijena u cijeloj zemlji pretprošlog je tjedna iznosila 4,49 USD po galonu, što je pad od vrhunca sa 5,01 USD u lipnju. Prosječna cijena benzina i dalje je oko 1,30 dolara viša nego prije godinu dana, ali sada već pada više od mjesec dana.
Iza ovih dobrih vijesti stoji nekoliko čimbenika. Proizvodnja nafte i plina je porasla u SAD-u i drugdje, povećavajući ponudu. Građani voze manje kako bi izbjegli visoke cijene, smanjujući potražnju. Kontinuirani poremećaji uzrokovani Covidom, osobito u Kini, također su igrali ulogu; zatvaranja dovode do manjeg broja ljudi koji putuju, što dodatno smanjuje globalnu potražnju za naftom i plinom. Reuters, Srpanj 20227
McQuilling, Srpanj 2022
Suočeni s neizvjesnošću oko toga koja goriva dugoročno koristiti za smanjenje emisije stakleničkih plinova, mnogi brodovlasnici odlučuju ostati sa svojim postojećim konvencionalnim flotama, no stariji brodovi će uskoro biti prisiljeni ploviti sporije kako bi se uskladila s novim ekološkim propisima.
Od sljedeće godine, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zahtijeva od svih brodova da izračunaju svoj godišnji intenzitet potrošnje ugljika na temelju emisija broda za teret koji prevozi - i pokažu da se on postupno smanjuje.
Dok se stariji brodovi mogu naknadno opremiti uređajima za smanjenje emisija, analitičari kažu da je najbrže rješenje jednostavno ploviti sporije, s padom od 10% u brzini plovidbe smanjenje potrošnje goriva može postati značajno iz globalne perspektive.
Lanci opskrbe već su napeti zbog porasta potražnje dok se gospodarstva oporavljaju od blokada, pandemijskih poremećaja u lukama i nedostatka novih brodova. Ako i stari brodovi prijeđu u usporeni režim navigacije, kapacitet brodarstva mogao bi pretrpjeti još jedan udarac u vrijeme kada rekordne vozarine povećavaju inflaciju.
Trenutačno samo oko 5% svjetske flote može koristiti manje zagađujuće alternative u odnosu na mazut, iako će više od 40% novih narudžbi brodova imati tu mogućnost alternative, prema podacima analitičke tvrtke Clarksons Research. Nove narudžbe brodova ipak ne stižu dovoljno brzo da zaustave trend starenja flote kod sve tri glavne vrste trgovačkih brodova: tankere, kontejnerske brodove i brodove za rasuti teret.
Prosječna starost brodova za rasuti teret, koji prevoze rasuti teret poput žitarica i ugljena, skočila je na 11,4 godine do lipnja 2022. s 8,7 prije pet godina. Kontejnerski brodovi sada imaju prosjek od 14,1 godina, što je porast u odnosu na 11,6 dok je za tankere prosječna starost bila 12 godina, što je porast u odnosu na 10,3 godine u 2017., pokazuju podaci.
Brodarske tvrtke odgovorne su za oko 2,5% svjetskih emisija ugljika i nalaze se pod sve većim pritiskom da smanje onečišćenje zraka i mora.
Ove emisije porasle su prošle godine, naglašavajući razmjere izazova u ispunjavanju cilja IMO-a da se emisije prepolove do 2050. u odnosu na razine iz 2008. godine. Organizacija se sada suočava sa zahtjevima da ide dalje i posveti se ostvarenju cilja "neto nula do 2050. godine".
Neke tvrtke testiraju i naručuju brodove koja koriste alternativna goriva kao što je metanol. Drugi razvijaju brodove koji se mogu naknadno opremiti za goriva osim mazuta, poput vodika ili amonijaka. Postoji čak i primjer povratka vjetru s golemim, visokotehnološkim jedrima koja testiraju tvrtke kao što je Cargill.
Ali mnoge potencijalne tehnologije s niskim udjelom ugljika u ranim su fazama razvoja s ograničenom komercijalnom primjenom, što znači da je većina novih narudžbi još uvijek za brodove koja pokreću mazut i druga fosilna goriva.
Od naručenih brodova, više od trećine, ili 741, koristi ukapljeni prirodni plin (LNG), 24 može pogoniti metanol, a šest vodik. Još 180 ima neki oblik hibridnog pogona pomoću baterija, pokazuju podaci Clarksona.
Mnoge brodarske tvrtke premošćuju rizik uglavnom tako što produlju životni vijek broda što je jeftinije i manje rizično od narudžbi novogradnje. Time također kupuju vrijeme dok čekaju da buduće dominantne nove tehnologije postanu mainstream.
Cargill tako kaže da od sada ne očekuje da će imati velik broj novogradnji u svojoj floti, te će umjesto toga ugraditi uređaje za uštedu energije na starije brodove i produžiti njihov vijek, dok još uvijek postoji neizvjesnost oko buduće tehnologije.
8
Globalne neučinkovitosti rezultirale su većim prijeđenim udaljenostima za produkt tankere, ali količine roba prevezenih morem su još uvijek ispod razina prije Covida. Nizak neto rast flote zbog većeg rashodovanja pretočio se u veće vozarine u svim segmentima – iako su MR tankeri zasada najviše profitirali.
Kratkoročni izgledi za povećanu ponudu tonaže ohrabruju, budući da su se brodovlasnici držali podalje od tržišta novogradnji. Nadalje, nadolazeći propisi i sankcije protiv Rusije mogli bi dodatno smanjiti rast flote. Očekuje se i povećanje potražnje, ali i dalje postoji neizvjesnost zbog visokih stopa inflacije i neodgovarajuće opskrbe rafinerija sirovom naftom. Za sada se očekuje da će se vozarine povećati zbog veće potražnje po tonskim miljama i niskog rasta flote.
Zarada produkt tankera se više nego utrostručila, sa 6.400 USD po danu u rujnu 2021. na više od 26.000 USD po danu u travnju 2022. Povećanje je djelomično podržano porastom spot tečajeva za plovila koja trguju u Baltiku i Crnom moru (oko 10% ukupnih pristajanja u 2021.). Cijene rabljenih brodova također su porasle i ostaju znatno iznad razine medijana, odražavajući očekivanja veće zarade.
Nakon dvije godine (pod)nošenja maski, socijalnog distanciranja i zatvaranja, nema puno toga što bi moglo stati između potrošača i njihovog ljetovanja ove godine. Čini se da ih epidemije Covida-19 više ne sprječavaju u putovanjima - a na temelju uočene potražnje za avio putovanjima, niti više cijene ne predstavljaju prepreku.
No dok su potrošači možda preboljeli strahove od Covida, gospodarstvo je još uvijek prožeto njegovim utjecajima - uključujući visoke cijene goriva, poremećene lance opskrbe i tržište rada u SAD sa puno radnika koji se nadaju da će barem dio vremena raditi od kuće. Za zračne prijevoznike, užurbana ljetna putovanja pretvaraju se u sezonu operativnih i radnih glavobolja.
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
Manjak dizela u Europi predstavlja značajan rizik za europsko gospodarstvo, pošto je dizel jedna od glavnih komponenti za cestovni i industrijski sektor. Europske rafinerije rade sa punim kapacitetima kako bi proizvele više dizela, ali europske zemlje će vjerojatno morati uvoziti više sa većih udaljenosti.
Uvoz ruskog dizela u Europi skočio je ovog mjeseca na najvišu razinu od ožujka, pri čemu Rusija i dalje pokriva najveći dio potreba kontinenta, pokazali su podaci naftne analitičke tvrtke Vortexa.
Uvoz dizela iz Rusije u razdoblju od 1. do 19. srpnja dosegnuo je 825.000 barela dnevno, što je 24% više u odnosu na razinu iz lipnja i čini gotovo 60% europskog uvoza, pokazuju podaci.
Vortexa očekuje da će ne-ruski europski uvoz dosegnuti 660.000 barela dnevno u srpnju.
Sveukupno, europski uvoz u srpnju trebao bi dosegnuti 1,41 milijun bpd, što je najviši iznos od travnja i oko 14% više od lipanjskih razina.
Europska unija u svibnju je pristala smanjiti uvoz nafte iz Rusije za 90 posto do kraja ove godine.
Rusija je činila 40% europskog uvoza rafiniranih proizvoda, dosegnuvši 800 000 barela dnevno u 2020., od čega je 55% bilo dizel i plinsko ulje, pokazuju brojke Eurostata.
Uvoz iz Rusije uglavnom se prevozio MR tankerima, dok je uvoz na dugim relacijama iz Azije i Bliskog istoka transportiran LR2 tankerima.
Napomena: u barelima po danu, podaci od 1-19 Srpnja 2022.
Flota produkt tankera u 2021. godini rasla je za 1,33% što predstavlja usporavanje u odnosu na 2020. i 2019. kada je rast iznosio 3,3% odnosno 3,6% i time stvara potencijalni dugoročni pozitivni utjecaj na tržište produkt tankera.
Tijekom 2021. godine rashodovano je 59 MR produkt tankera, što je više no u prethodne dvije godine zajedno (u 2020. rashodovano je 19 tankera, u 2019. rashodovano je 27). Tijekom prvih šest mjeseci 2022. ukupno 27 tankera (1,01% ukupne flote) u ovom segmentu poslano je u rezalište.
Do 30. lipnja 2022. zabilježena je isporuka 43 novogradnji, a očekuje se isporuka još 64 novogradnji do kraja godine.
| K RATAK PREGLED |
(MR 25-59,999 DWT) | ||
|---|---|---|---|
| Ključni podaci flote |
Promjene u 2022. |
||
| na 1. srpnja 2022. godine U eksploataciji: ukupne tonaže: godišnji rast do 1.srpnja '22: Stariji preko 20 godina: ukupne tonaže: u postotku flote: Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote: |
2.679 tankera 118.353.646 dwt 0,53 % 282 tankera 11.363.454 dwt 10,53 % 142 tankera 6.283.909 dwt 5,30 % |
do 1. srpnja 2022. godine Isporuke: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u lipnju '22: Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u lipnju '22: |
43 tankera 2.030.012 dwt 1,61 % 8 tankera 14 tankera 647.300 dwt 0,53 % 2 tankera |
| Preostale isporuke za |
2022. | Rashodovano: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u lipnju '22: |
27 tankera 1.106.817 dwt 1,01 % 2 tankera |
| od 1. srpnja 2022. godine Planirano: Ukupne tonaže: u postotku flote: |
64 tankera 2.843.490 dwt 2,39 % |
Allied, Srpanj 2022. |
Clarksons 1-godišnji TC Neto - očekivanje brodovlasnika MR tankera (kraj razdoblja)
| SAŽETAK | HRK 000 | USD 000 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| PRIHODA I DOBITI |
Q4 2021 |
Q1 2022 |
Q2 2022 |
H1 2022 |
Q4 2021 |
Q1 2022 |
Q2 2022 |
H1 2022 |
|
| Prihodi brodova |
78.768 | 78,840 | 85.898 164.738 | 11.915 | 11.762 | 12.245 | 24.007 | ||
| EBITDA | 20.730 | 22.409 | 38.373 | 60.782 | 3.095 | 3.373 | 5.536 | 8.909 | |
| EBIT | (58.623) | 9.546 | 24.805 | 34.351 | (8.868) | 1.473 | 3.629 | 5.102 | |
| Neto dobit | (66.777) | (1.454) | 6.090 | 4.636 | (10.073) | (159) | 1.044 | 885 |
Prihodi brodova u prvom polugodištu 2022. godine iznose 164,7 mil. HRK (24,0 mil. USD), što predstavlja povećanje u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2021. godine kada je ostvareno 115,8 mil. HRK (18,5 mil. USD).
Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 49,9 mil. HRK (7,2 mil. USD) u prvih šest mjeseci 2022. godine, dok su u istom razdoblju 2021. godine iznosili nezanemarivo manje, odnosno 36,5 mil. HRK (5,8 mil. USD). Rast troškova može se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom prvih šest mjeseci 2022. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je većina brodova bila zaposlena brodarskim ugovorima na vrijeme. Kao najznačajniji faktor troškova povezanih s putovanjem, ističimo drastičan rast troška pogonskog goriva koji je u prethodnom period dosegao razine i više od 1.000 USD/mt u najeminentnijim bunker lukama.
Većom izloženosti "spot" tržištu brodar ostvaruje nominalno veći prihod, ali je istovremeno opterećen i većim troškovima zbog prirode posla u kojem brodar podmiruje troškove povezane s putovanjem.
Operativni troškovi brodova u prvih šest mjeseci 2022. iznosili su 50,9 mil. HRK (7,4 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili 3,1 milijuna kuna (0,5 mil. USD).
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi 60,8 mil. HRK (8,9 mil. USD), i značajno je povećana u odnosu na isto razdoblje prošle godinu kada je iznosila 30,4 mil. HRK (4,9 mil. USD).
Troškovi amortizacije u prvoj polovici 2022. godine iznosili su 26,4 mil. HRK (3,8 mil. USD). Svi operativni brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja rashodovanu vrijednost broda na međunarodnom tržištu.
Neto rashodi od kamata iznosili su 9,4 mil. HRK (1,4 mil. USD) i smanjeni su u odnosu na isto razdoblje 2021. godine kada su iznosili 9,9 mil. HRK (1,6 mil. USD) prvenstveno zbog kontinuirane otplate glavnice kredita unatoč negativnom utjecaju porasta referentne stope LIBOR.
Operativna dobit (EBIT) Društva za prvih šest mjeseci 2022. iznosila je 34,4 mil. HRK (5,1 mil. USD), dok je zabilježena neto dobit u iznosu 4,6 mil. HRK (0,9 mil. USD).
Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova u prvoj polovici ove godine iznose 15.512 USD.
Prihodi brodova u drugom tromjesečju 2022. godine iznose 85,9 mil. HRK (12,2 mil. USD), što je značajno više u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2021. godine kada su iznosili 65,8 mil. HRK (10,5 mil. USD).
Presudan utjecaj na povećanje prihoda u drugom tromjesečju 2022. godine su značajno više vozarine na "spot" tržištu. Dodatan faktor koji je utjecao na rast prihoda je izostanak neprihodovnih dana koji su u istom razdoblju prošle godine moderirali rezultat zbog provedenog petogodišnjeg ciklusa remonta za m/t Velebit završenog tijekom Q2 2021.
Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 19,9 mil. HRK (2,8 mil. USD) u drugom kvartalu 2022. godine, dok su u istom kvartalu 2021. godine iznosili 20,3 mil. HRK (3,3 mil. USD). Visoki troškovi povezani s putovanjima mogu se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu flote TNG-a tijekom drugog kvartala 2022. te visokim troškovima pogonskog goriva.
Operativni troškovi brodova u drugom tromjesečju 2022. iznosili su 26,1 mil. HRK (3,7 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili su 1,5 milijuna kuna (0,2 mil. USD).
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u drugom tromjesečju 2022. godine iznosi 38.4 mil. HRK (5,5 mil. USD), i značajno je povećana u odnosu na isto razdoblje prošle godinu kada je iznosila 22,2 mil. HRK (3,5 mil. USD).
Svi brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja "scrap" vrijednost broda na međunarodnom tržištu.
Troškovi amortizacije u drugom tromjesečju 2022. godine iznosili su 13,6 mil. HRK (1,9 mil. USD) i u skladu su s planom amortizacije.
Operativna dobit (EBIT) drugog tromjesečja 2022. iznosila je 24,8 mil. HRK (3,6 mil. USD), dok neto dobit Društva u drugom tromjesečju 2022. godine iznosi 6,1 mil. HRK (1,0 mil. USD).
Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova drugog tromjesečja ove godine iznose 17.463 USD.
Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 30. lipnja 2022. godine, prosječna starost TNG flote iznosi 8,27 godina.
Počevši od trećeg tromjesečja 2020. godine do četvrtog tromjesečja 2021. godine, svi tankeri iz TNG flote odradili su svoje petogodišnje remonte i ugradnju BWTS opreme
Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu. Unajmitelj je imao opciju produžiti ugovor i na treću godinu uz iznos vozarine od 15.750 USD po danu što nije iskoristio te je početkom lipnja tanker reisporučen Društvu nakon čega je uposlen na "spot" tržištu.
Nakon uspješno obavljenog petogodišnjeg remonta i ugradnje BWTS uređaja u Q2/2021, zaključen je kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura"). Po isteku ugovora, od početka kolovoza 2021., brod je zaposlen na "spot" tržištu.
| Brod | Godina izgradnje |
Tip | Zaposlenje | Dnevna vozarina (USD/dan) |
|---|---|---|---|---|
| Velebit | 2011. | ICE class MR produkt |
SPOT tržište | SPOT (od kolovoza 2021) |
| Vinjerac | 2011. | ICE class MR produkt |
SPOT tržište | SPOT (od lipnja 2022) |
| Vukovar | 2015. | Eko MR produkt |
EXXON | 17.050 (do srpnja 2023) |
| Zoilo | 2015. | Eko MR produkt | SPOT tržište | SPOT (od svibnja 2021) |
| Dalmacija | 2015. | Eko MR produkt | HARTREE | 16.000 (do ožujka 2026) |
| Pag | 2015. | Eko MR produkt | SPOT tržište | SPOT (od svibnja 2022) |
Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont nakon kojeg je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.
U siječnju 2022. za brod je zaključen kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura") sa eskalirajućom ratom vozarine (od 13.400 USD do 14.000 USD). Unajmitelj je po isteku ugovora u drugoj polovici svibnja 2022. izvršio reisporuku nakon čega je brod uposlen na "spot" tržištu.
Po završetku brodarskog ugovora na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine, od svibnja 2021. brod je prebačen na "spot" tržište.
Početkom godine MT Dalmacija bila je zaposlena na "spot" tržištu sve do 02.03.2022. kada je isporučena unajmitelju Hartree temeljem sklopljenog brodarskog ugovora na vrijeme na fiksni rok od četiri godine u iznosu od 16.000 USD po danu s mogućnošću produljenja ugovora za godinu dana u unajmiteljevoj opciji po 19.000 USD po danu.
| OPERATIVNI PODACI FLOTE | Q1 2021. | Q2 2021. | H1 2021. | FY 2021. | Q1 2022. | Q2 2022. | H1 2022. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| TCE neto vozarina (USD/dan) | 10.602 | 14.054 | 12.403 | 11.763 | 13.549 | 17.463 | 15.512 |
| Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan) |
6.967 | 6.355 | 6.696 | 6.897 | 6.828 | 6.832 | 6.830 |
| Operativni dani* | 540 | 546 | 1.080 | 2.190 | 540 | 546 | 1.086 |
| Dani prihoda* | 514 | 516 | 1.025 | 2.093 | 540 | 543 | 1.082 |
| Uposlenost flote (%)* | 95,3% | 94,5% | 94,9% | 95,6% | 99,9% | 99,4% | 99,7% |
Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma.
Tijekom drugog kvartala, tankeri su bili zaposleni 302 dana brodarskim ugovorima na vrijeme od ukupno 543 prihodovnih dana odnosno 55,6%.
Prosječne TCE neto dnevne vozarine u drugom kvartalu 2022. godine iznose 17.463 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za drugo tromjesečje 2022. godine iznose 6.832 USD.
Tijekom drugog polugodišta 2022. zabilježeno je ukupno 3,13 dana bez prihoda što se u cijelosti odnose na brod m/t Velebit.
Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći
ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.
Tijekom 2020. i 2021. godine BWTS sustav ugrađen je u pet od šest tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo, m/t Vukovar i m/t Pag, m/t Vinjerac i m/t Velebit; dok je m/t Dalmacija imala implementiran "BWTS" još od isporuke).
Na temelju obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja iznosio je po brodu približno 1,7 mil. USD uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja s već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je sami trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0,77 mil. USD.
*Dani prihoda = broj operativnih dana umanjen za dane prekida ugovora (eng. off hire days) i dane provedene u remontu
*Uposlenost flote (%) = broj dana prihoda / broj operativnih dana
*Operativni dani = broj kalendarskih dana u razdoblju pomnožen sa brojem brodova u floti
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
Tankerska Next Generation završila je prvih šest mjeseci 2022. godine s omjerom zaduženosti od 44%. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati sukladno otplatnim planovima.
Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je provedenim refinanciranjem kreditnih obveza krajem 2020. i početkom 2021., u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, i time osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.
Tijekom prvog polugodišta, Društvo je izvršilo povrat revolving kredita Erste banke u iznosu od 0,5 mil USD te podmirilo dio revolving kredita povezanog društva u iznosu od USD 3,0 milijuna od ukupno ugovorenih USD 9 milijuna za potrebe financiranja obrtnog kapitala. Na dan 30. svibnja 2022. iskorišteno je USD 6 milijuna revolving kredita povezanog društva.
| HRK 000 | USD 000 | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE |
30.06.2021. 30.09.2021. 31.12.2021. 31.03.2022. 30.06.2022. | 30.06.2021. | 30.09.2021. | 31.12.2021. | 31.03.2022. | 30.06.2022. | |||||
| Obveze po kreditima | 496.986 | 502.060 | 536.385 | 509.467 | 519.127 | 79.007 | 78.123 | 80.737 | 74.853 | 72.468 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 51.244 | 43.451 | 55.433 | 39.129 | 40.979 | 8.146 | 6.761 | 8.344 | 5.749 | 5.721 | |
| Neto dug | 445.742 | 458.609 | 480.952 | 470.338 | 478.148 | 70.861 | 71.362 | 72.393 | 69.104 | 66.747 | |
| Kapital i rezerve | 588.055 | 592.009 | 548.290 | 567.085 | 617.782 | 93.485 | 92.120 | 82.530 | 83.320 | 86.242 | |
| Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug) |
43% | 44% | 47% | 45% | 44% | 43% | 44% | 47% | 45% | 44% |
| RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA |
HRK 000 | USD 000 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2022. nerevidirano |
Q2 2021 |
Q2 2022 |
H1 2021 |
H1 2022 |
Q2 2021 |
Q2 2022 |
H1 2021 |
H1 2022 |
|
| Prihodi brodova | 65.824 | 85.898 | 115.844 | 164.738 | 10.518 | 12.245 | 18.536 | 24.007 | |
| Ostali prihodi | 166 | 126 | 337 | 366 | 26 | 18 | 54 | 54 | |
| Prihodi od prodaje | 65.990 | 86.024 | 116.181 | 165.104 | 10.544 | 12.263 | 18.590 | 24.061 | |
| Provizije i troškovi povezani s putovanjima |
(20.304) | (19.909) | (36.531) | (49.897) | (3.263) | (2.765) | (5.828) | (7.216) | |
| Operativni troškovi brodova | (21.752) | (26.124) | (45.237) | (50.884) | (3.470) | (3.730) | (7.232) | (7.417) | |
| Opći i administrativni troškovi | (1.346) | (1.508) | (3.230) | (3.087) | (213) | (215) | (515) | (450) | |
| Ostali troškovi | (350) | (110) | (780) | (454) | (54) | (17) | (123) | (69) | |
| Ukupni operativni troškovi | (43.752) | (47.651) | (85.778) | (104.322) | (7.000) | (6.727) | (13.698) | (15.152) | |
| Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) |
22.238 | 38.373 | 30.403 | 60.782 | 3.544 | 5.536 | 4.892 | 8.909 | |
| Amortizacija | (12.803) | (13.568) | (25.568) | (26.431) | (2.055) | (1.907) | (4.077) | (3.807) | |
| Usklađenje vrijednosti brodova | - | - | - | - | - | - | - | ||
| Operativna dobit (EBIT) | 9.435 | 24.805 | 4.835 | 34.351 | 1.489 | 3.629 | 815 | 5.102 | |
| Neto rashodi od kamata | (4.919) | (4.904) | (9.880) | (9.444) | (779) | (719) | (1.565) | (1.404) | |
| Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika | (80) | (13.811) | 18 | (20.271) | (15) | (1.866) | (1) | (2.813) | |
| Neto dobit | 4.436 | 6.090 | (5.027) | 4.636 | 695 | 1.044 | (751) | 885 | |
| Ostala sveobuhvatna dobit | (14.619) | 44.607 | 14.648 | 64.856 | 22 | 1.878 | 13 | 2.827 | |
| Ukupna sveobuhvatna dobit | (10.183) | 50.697 | 9.621 | 69.492 | 717 | 2.922 | (738) | 3.712 | |
| Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.) |
8.707 | 8.705 | 8.706 | 8.705 | 8.707 | 8.705 | 8.706 | 8.705 | |
| Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena |
0,51 | 0,70 | (0,58) | 0,53 | 0,08 | 0,12 | (0,09) | 0,10 |
| IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM | HRK 000 | USD 000 | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| POLOŽAJU NA DAN 30. LIPNJA 2022. nerevidirano |
31.03.2021. | 30.06.2021. | 31.03.2022. | 30.06.2022. | 31.03.2021. | 30.06.2021. | 31.03.2022. | 30.06.2022. | ||
| Dugotrajna imovina | 1.047.893 | 1.020.324 | 1.013.725 | 1.053.300 | 162.496 | 162.203 | 148.942 | 147.038 | ||
| Brodovi u funkciji | 1.042.210 | 1.009.856 | 1.013.349 | 1.052.931 | 161.615 | 160.539 | 148.886 | 146.986 | ||
| Materijalna imovina u pripremi | 5.209 | 10.020 | - | 0 | 808 | 1.593 | - | - | ||
| Ostala dugotrajna imovina |
474 | 448 | 376 | 369 | 73 | 71 | 56 | 52 | ||
| Kratkotrajna imovina | 81.118 | 99.337 | 112.020 | 123.852 | 12.579 | 15.792 | 16.458 | 17.290 | ||
| Zalihe | 12.692 | 10.148 | 13.028 | 33.000 | 1.969 | 1.613 | 1.914 | 4.607 | ||
| Potraživanja | 14.609 | 30.968 | 54.315 | 40.111 | 2.265 | 4.923 | 7.980 | 5.599 | ||
| Novac i novčani ekvivalenti | 47.900 | 51.244 | 39.129 | 40.979 | 7.428 | 8.146 | 5.749 | 5.721 | ||
| Ostala kratkotrajna imovina | 5.917 | 6.977 | 5.548 | 9.762 | 917 | 1.110 | 815 | 1.363 | ||
| Ukupno imovina | 1.129.011 | 1.119.661 | 1.125.745 | 1.177.152 | 175.075 | 177.995 | 165.400 | 164.328 | ||
| Kapital i rezerve | 598.268 | 588.055 | 567.085 | 617.782 | 92.773 | 93.485 | 83.320 | 86.242 | ||
| Temeljni kapital |
436.667 | 436.667 | 436.667 | 436.667 | 67.500 | 67.500 | 67.500 | 67.500 | ||
| Pričuve | 114.330 | 99.713 | 162.159 | 176.479 | 19.015 | 19.037 | 21.488 | 17.857 | ||
| Zadržana dobit |
47.271 | 51.675 | (31.741) | 4.636 | 6.258 | 6.948 | (5.668) | 885 | ||
| Dugoročne obveze | 459.392 | 466.986 | 460.777 | 484.963 | 71.238 | 74.238 | 67.699 | 67.699 | ||
| Obveze po kreditima | 459.392 | 466.986 | 460.777 | 484.963 | 71.238 | 74.238 | 67.699 | 67.699 | ||
| Kratkoročne obveze | 71.351 | 64.620 | 97.883 | 74.407 | 11.064 | 10.272 | 14.381 | 10.387 | ||
| Obveze po kreditima | 46.132 | 30.000 | 48.690 | 34.164 | 7.154 | 4.769 | 7.154 | 4.769 | ||
| Dobavljači | 10.616 | 18.456 | 16.285 | 27.270 | 1.646 | 2.934 | 2.393 | 3.807 | ||
| Ostalo | 14.603 | 16.164 | 32.908 | 12.973 | 2.264 | 2.569 | 4.834 | 1.811 | ||
| Ukupno kapital i obveze | 1.129.011 | 1.119.661 | 1.125.745 | 1.177.152 | 175.075 | 177.995 | 165.400 | 164.328 |
| HRK 000 | USD 000 | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE Nerevidirano |
Q1-Q3 2021 |
FY 2021 |
Q1 2022 |
H1 2022 |
Q1-Q3 2021 |
FY 2021 |
Q1 2022 |
H1 2022 |
|
| Dobit prije poreza | (20.212) | (86.989) | (1.454) | 4.636 | (3.135) | (13.208) | (159) | 885 | |
| Amortizacija | 38.781 | 52.668 | 12.863 | 26.431 | 6.155 | 8.264 | 1.900 | 3.807 | |
| Promjene u radnom kapitalu | (4.179) | (14.561) | 6.039 | (10.533) | (723) | (1.982) | 815 | (1.587) | |
| Ostale promjene | 10.364 | 76.156 | 7.875 | 23.660 | 1.118 | 10.692 | 1.065 | 2.873 | |
| Novčani tijek od poslovnih aktivnosti | 24.754 | 27.274 | 25.323 | 44.194 | 3.415 | 3.766 | 3.621 | 5.978 | |
| Novčani primici od investicijskih aktivnosti | - | - | - | - | - | - | - | - | |
| Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti | (24.086) | (31.669) | (2.170) | (2.176) | (3.653) | (5.026) | (331) | (332) | |
| Novčani tijek od investicijskih aktivnosti | (24.086) | (31.669) | (2.170) | (2.176) | (3.653) | (5.026) | (331) | (332) | |
| Novčani primici od financijskih aktivnosti | 521.919 | 551.573 | - | - | 82.892 | 87.392 | - | - | |
| Novčani izdaci od financijskih aktivnosti | (513.940) | (526.550) | (39.457) | (56.472) | (81.561) | (83.456) | (5.885) | (8.269) | |
| Novčani tijek od financijskih aktivnosti | 7.978 | 25.023 | (39.457) | (56.472) | 1.330 | 3.935 | (5.885) | (8.269) | |
| Neto promjene u novčanom tijeku | 8.647 | 20.628 | (16.304) | (14.454) | 1.093 | 2.676 | (2.595) | (2.623) | |
| Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja | 34.804 | 34.804 | 55.433 | 55.433 | 5.669 | 5.669 | 8.344 | 8.344 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja | 43.451 | 55.433 | 39.129 | 40.979 | 6.761 | 8.344 | 5.749 | 5.721 |
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
| IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano |
Temeljni kapital |
Zadržana dobit |
Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit |
Rezerve od tečajnih razlika |
Ukupno | IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano |
Temeljni kapital |
Zadržana dobit |
Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit |
Rezerve od tečajnih razlika |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020. | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. srpnja 2021. godine |
436.667 | 51.675 | 128.544 | (28.831) | 588.055 | Stanje na dan 1. srpnja 2021. godine |
67.500 | 6.948 | 19.867 | (830) | 93.485 |
| Neto dobit razdoblja |
- | (15.185) | - | - | (15.185) | Neto dobit razdoblja |
- | (2.384) | - | - | (2.384) |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - | Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | - | - | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | - | - |
| Stanje na dan 30. rujna 2021. godine |
436.667 | 36.490 | 128.554 | (9.692) | 592.009 | Stanje na dan 30. rujna 2021. godine |
67.500 | 4.564 | 19.867 | 940 | 92.871 |
| Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021. |
HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021. |
USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. listopada 2021. godine |
436.667 | 36.490 | 128.544 | (9.692) | 592.009 | Stanje na dan 1. listopada 2021. godine |
67.500 | 4.564 | 19.867 | 940 | 92.871 |
| Neto dobit razdoblja |
- | (66.777) | - | - | (66.777) | Neto dobit razdoblja |
- | (10.073) | - | - | (10.073) |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - | Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 23.058 | 23.058 | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | (268) | (268) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine |
436.667 | (30.287) | 128.544 | 13.366 | 548.290 | Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine |
67.500 | (5.509) | 19.867 | 672 | 82.530 |
| Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. |
HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. |
USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. siječnja 2022. godine |
436.667 | (30.287) | 128.544 | 13.366 | 548.290 | Stanje na dan 1. siječnja 2022. godine |
67.500 | (5.509) | 19.867 | 672 | 82.530 |
| Neto dobit razdoblja |
- | (1.454) | - | - | (1.454) | Neto dobit razdoblja |
- | (159) | - | - | (159) |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - | Promjene ostalih rezervi |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 20.249 | 20.249 | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 949 | 949 |
| Stanje na dan 31. ožujka 2022. godine |
436.667 | (31.741) | 128.544 | 33.615 | 567.085 | Stanje na dan 31. ožujka 2022. godine |
67.500 | (5.668) | 19.867 | 1.621 | 83.320 |
| Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2022. |
HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | HRK 000 | Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2022. |
USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 | USD 000 |
| Stanje na dan 1. travnja 2022. godine |
436.667 | (31.741) | 128.544 | 33.615 | 567.085 | Stanje na dan 1. travnja 2022. godine |
67,500 | (5,668) | 19,867 | 1,621 | 83,320 |
| Neto dobit razdoblja |
- | 6.090 | - | - | 6.090 | Neto dobit razdoblja |
- | 1.044 | - | - | 1.044 |
| Promjene kapitala |
- | - | - | - | - | Promjene kapitala |
- | - | - | - | - |
| Promjene ostalih rezervi |
- | 30.287 | (30.287) | - | - | Promjene ostalih rezervi |
- | 5.509 | (5.509) | - | - |
| Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 44.607 | 44.607 | Promjene ostale sveobuhvatne dobiti |
- | - | - | 1.878 | 1.878 |
| Stanje na dan 30. lipnja 2022. godine |
436.667 | 4.636 | 98.257 | 78.222 | 617.782 | Stanje na dan 30. lipnja 2022. godine |
67.500 | 885 | 14.358 | 3.499 | 86.242 |
| IZRAČUN NETO VRIJEDNOSTI IMOVINE procjena |
Na datum 30.06.2021. (000 USD) |
Na datum 30.09.2021. (000 USD) |
Na datum 31.12.2021. (000 USD) |
Na datum 31.03.2022. (000 USD) |
Na datum 30.06.2022. (000 USD) |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupna vrijednost flote | 140.160 | 141.430 | 151.680 | 152.890 | 175.180 |
| Investicije | - | - | - | - | - |
| Kratkotrajna imovina | 7.646 | 6.622 | 10.528 | 10.709 | 11.569 |
| Ostala dugotrajna imovina |
71 | 66 | 60 | 56 | 52 |
| Ukupna vrijednost ostale imovine |
7.717 | 6.688 | 10.588 | 10.765 | 11.621 |
| Novac i novčani ekvivalenti |
8.146 | 6.761 | 8.344 | 5.749 | 5.721 |
| Obveze po kreditima | (79.007) | (78.123) | (80.737) | (74.853) | (72.468) |
| Neto dug | (70.861) | (71.362) | (72.393) | (69.104) | (66.747) |
| Ostale dugoročne obveze |
- | - | - | - | |
| Ostale kratkoročne obveze |
(5.503) | (3.501) | (6.450) | (7.227) | (5.618) |
| Ukupna vrijednost ostalih obveza |
(5.503) | (3.501) | (6.450) | (7.227) | (5.618) |
| NETO VRIJEDNOST IMOVINE |
71.513 | 73.255 | 83.425 | 87.324 | 114.436 |
| Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih |
8.705.817 | 8.705.549 | 8.705.549 | 8.705.549 | 8.705.549 |
| Neto vrijednost imovine po dionici (USD) |
8,21 | 8,41 | 9,58 | 10,03 | 13,15 |
Izračun vrijednosti operativne flote kompanije koji se bazira na prosječnim vrijednostima u industriji za specifičan tip broda, u osnovi pretpostavka sadržava i sposobnost generiranja prihoda svake pojedine jedinice uzimajući u obzir trenutno ostvarive vrijednosti vozarina koje se mogu postići zapošljavajući takav tip broda u trenutku vrednovanja.
Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini te i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.
Prihodovni potencijal TNG-a uobičajeno je bio uravnotežen "time charter" ugovorima čime je značajno ublažena uobičajena volatilnost vozarina vidljiva i tijekom prethodnih godina, a osobito u ovoj godini. Značajan rast spot vozarina u 2022. godini, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu pozitivno je utjecao na rast tržišne vrijednosti flote društva.
Stabilnosti poslovanja značajno pridonosi strategija zapošljavanja flote brodarskim ugovorima na vrijeme preferirajući srednjoročni vremenski horizont zapošljavanja kojim se ublažavaju kratkoročne volatilnosti tržišta koje se ogledaju u promjenjivim vozarinama, ali i u promjenjivosti vrijednosti imovine brodara.
Korekcije na tržištu vozarina odrazile su se i na trenutne procjene vrijednosti brodova u transakcijama kupnje i prodaje. Vrijednost flote 30. lipnja 2022. godine iznosi 175,2 milijuna USD što u nepromijenjenim ostalim uvjetima daje NAV po dionici od 13,15 USD.
Procjena neto vrijednosti imovine temeljena je na trenutnim tržišnim uvjetima, i tipičnim prihodovnim i troškovnim pretpostavkama za tipični, odnosno prosječni MR produkt tanker i ne odražava specifičnosti flote TNG-a te očekivanja menadžmenta vezana uz promjene i oporavak na tržištu vozarina i tržištu naftnih derivata kao i rastu i razvoju flote u ovom segmentu u dostupnim sektorskim analizama.
18.02.2022. Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 24.02.2022. Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 02.03.2022. Osiguran brodarski ugovor na vrijeme za ECO tanker Dalmacija 21.04.2022. Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 29.04.2022. Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 16.05.2022. Poziv na Glavnu skupštinu 28.06.2022. Održana Glavna skupština
| Dioničari 30. lipnja 2022. | Broj dionica |
Udio (u %) |
|---|---|---|
| Tankerska Plovidba d.d. | 4.500.994 | 51,54% |
| PBZ Croatia Osiguranje OMF Kat. B | 839.000 | 9,61% |
| Erste Plavi OMF Kat. B | 808.000 | 9,25% |
| Raiffeisen OMF Kat. B | 752.036 | 8,61% |
| Raiffeisen DMF | 372.103 | 4,26% |
| Ostali institucionalni i privatni investitori |
1.461.212 | 16,73% |
| Total | 8.733.345 | 100,00% |
Na dan 30. lipnja 2022. Upravu čini jedini član Uprave John Karavanić.
Tijekom 2022. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica, te Dalibor Fell.
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnoj skupštini društva.
Dionice Društva s oznakom TPNG uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze.
U prvih šest mjeseci 2022. godine dionica TPNG ostvarila je promet u iznosu od 10,9 milijuna kuna.
| HRK | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| TPNG na ZSE |
FY 2017. | FY 2018. | FY 2019. | FY 2020. | FY 2021. | Q1 2022. | H1 2022 | ||
| Promet (mil.) | 4,1 | 1,5 | 5,9 | 17,2 | 25,5 | 3,6 | 10,9 | ||
| Zaključna cijena | 54,00 | 38,80 | 47,20 | 43,00 | 41,80 | 41,40 | 54,20 | ||
| Najviša cijena | 84,89 | 57,00 | 49,60 | 60,00 | 49,80 | 43,20 | 56,20 | ||
| Najniža cijena | 54,00 | 33,40 | 28,80 | 36,00 | 37,20 | 37,40 | 37,40 | ||
| Prosječna cijena | 70,88 | 43,61 | 39,98 | 48,59 | 42,30 | 40,09 | 44,73 |
Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:
Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.
TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.
Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.
Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.
Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.
Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.
TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.
Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.
Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.
TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:
Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.
Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.
Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.
Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.
Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.
Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.
za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
| OPIS | Razdoblje 01.01.-30.06.2021. |
Razdoblje 01.01.-30.06.2022. |
|---|---|---|
| Ukupni prihod (HRK) |
HRK 116.346.760 | 165.159.731 |
| Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod | 100% | 100% |
| Ostali prihodi / Ukupan prihod | 0% | 0% |
| Inozemno tržište / Ukupan prihod |
100% | 100% |
| Domaće tržište / Ukupan prihod |
0% | 0% |
| Materijalni troškovi / Poslovni rashodi |
47% | 52% |
| Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi |
21% | 20% |
| Financijski rashodi / Ukupni rashodi |
7% | 19% |
| Neto marža | (4,32%) | 2,81% |
| Računovodstvena dobit | (HRK 5.026.645) | HRK 4.636.366 |
| Operativna dobit (EBIT) | HRK 3.846.769 | HRK 34.350.980 |
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA
DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
01.01. - 30.06.2021. 01.01. - 30.06.2022
Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo 165,2 mil. HRK poslovnih prihoda koji su najvećim dijelom rezultat ostvarenih prihoda od prodaje.
U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 130,8 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 67,7 mil. HRK, zatim slijede troškovi amortizacije u iznosu od 26,4 mil. HRK, troškovi osoblja u iznosu od 26,4 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 10,0 mil. HRK.
U razdoblju završenom 30. lipnja 2022. godine financijski prihodi iznosili su 56 tis. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 29,8 mil. HRK.
Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo kumulativnu dobit u iznosu od 4,6 mil. HRK.
Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.
Na dan 30. lipnja 2022. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.
Na dan 30. lipnja 2022. godine Društvo ima sljedeća društva u inozemstvu:
U tablici iznad su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje.
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE
| P ril 1 og |
JE PĆ O I P O DA C I Z A IZ DA VA T EL |
|---|---|
| Ra zd ob lje iz vje št ja av an |
22 22 01 .01 .20 do 30 .06 .20 : |
| Go din a: |
22 20 |
| Kv ta l: ar |
2 |
| je i f in i js ki iz vj št aj i T čn ro m se a n c e |
|
| Ma tič ni br oj (M B) : |
Oz ka ati čn na m e HR 38 04 26 68 dr ža čl ice ve an |
| Ma tič ni br oj (M BS ): bje kta su |
75 11 00 46 3 |
| Os ob ni ide nti fik ijs ki ac br oj (O IB) : |
3 83 30 31 29 68 00 74 78 00 00 Y0 4H B9 CI A8 LE I: |
| Šif ra ta us no ve : |
9 30 55 |
| Tv rtk a i zd lja ate av |
: T ke ka N t G ion d .d. at an rs ex en er |
| Po šta ki br oj i m je sto ns : |
0 23 00 Za da r |
| Ul ica i k uć ni br oj |
a 4 : B ož ida P et vić ra ra no |
| Ad šte : t re sa e- po |
@ hr tn ng g. |
| Int t a dr er ne es a: |
.tn hr w w w g. |
| Br oj sle nih za po m (kr aje |
5 13 |
| Ko oli dir i iz vje šta j: ns an |
KN KD KN (K /K o) N- nij e k lid ira D- ko oli dir on so no ns an |
| Re vid ira no : |
N D RN (R N- nij idi /R D- idi ) R R e r ev ra no rev ra no |
| Tv rtk vis nih ub je e o s |
ka (p a M SF I): Sj ed išt ta MB re m e: : |
| Da | |
| Kn jig od stv i ov en |
Ne (D a/N e) Da Ta nk sk lov idb a d .d. er a p |
| rvi se s: Os ob a k kt: ta a z on |
(tv rtk a k nji ds tve vis a) go vo no g s er HN Ć KA RA VA NI JO |
| Te lef on |
(u si im e i im be ko kt) nta no se sa m o p rez e o so za 32 : 0 23 /2 02 -1 |
| šte : t Ad re sa e- po |
@ hr tn ng g. |
| Re viz sk o d štv or ru o: |
| nj d sta 3 0.0 e na an |
2 6.2 02 |
||
|---|---|---|---|
| Ob ik : T ke rsk Ne G io d. d. xt at ve zn an a en er n |
a u k un am |
||
| ije ziv zic Na po |
P AO a nak oz |
Za dn ji d an ho dn et pr e ine slo od po vn e g |
šta Na iz vje jn i d atu m a te ku će do blj g r az |
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| L ŽIV AĆ A) P OT RA AN JA ZA U PIS AN I A N EU PL EN I K AP ITA |
1 00 |
0 | 0 |
| B) DU GO TR AJ NA IM OV INA (A OP 00 3+ 01 0+ 02 0+ 03 1+ 03 6) |
2 00 |
92 1.0 02 .14 5.7 |
67 1.0 53 .29 9.6 |
| MO A ( AO 9) I. N EM AT ER IJA LN A I VIN P 0 04 do 00 |
3 00 |
0 | 0 |
| Izd i za j 1. ac ra zvo |
4 00 |
0 | 0 |
| 2. Ko ije ate nti , li ije bn e i luž ke oft nc es , p ce nc , ro us ne m ar , s ve r |
5 00 |
0 | 0 |
| va i o la sta pra Go 3. od wi ll |
6 00 |
0 | 0 |
| ine 4. Pr ed ujm i za ba ter ija lne im ov na vu ne ma ov |
7 00 |
0 | 0 |
| Ne ija lna im ina pri mi 5. ter ma ov u pre |
8 00 |
0 | 0 |
| ina 6. Os tal rija lna im ate a n em ov |
9 00 |
0 | 0 |
| II. MA TE RIJ AL NA IM OV INA (A OP 01 1 d o 0 19 ) |
0 01 |
92 1.0 02 .14 5.7 |
67 1.0 53 .29 9.6 |
| te 1. Ze ml jiš |
1 01 |
0 | 0 |
| 2. Gr ađ ins ki ob je kti ev Po oje nja i o 3. str ma |
2 01 3 01 |
0 92 1.0 02 .14 5.7 |
0 67 1.0 53 .29 9.6 |
| pre ina 4. Ala ti, ki inv i t im tar ort po go ns en ran sp na ov |
4 01 |
0 | 0 |
| ina 5. Bio loš ka im ov |
5 01 |
0 | 0 |
| inu 6. Pr ed ujm i za ate rija lnu im ov m ov |
6 01 |
0 | 0 |
| 7. Ma ter ija lna im ina pri mi ov u pre |
7 01 |
0 | 0 |
| ina Os tal rija lna im 8. ate a m ov |
8 01 |
0 | 0 |
| e 9. Ul je ek nin ret ag an u n |
9 01 |
0 | 0 |
| III. DU GO TR AJ NA FI NA NC IJS KA IM OV INA (A OP 02 1 d o 0 30 ) e 1. Ul ja dje le (di ice ) p od etn ika uta an u u on uz un |
0 02 1 02 |
0 0 |
0 0 |
| ag r g rup 2. Ul ja sta le vri jed ire du tni ka uta ag an u o no sn e p ap po ze un r |
2 02 |
0 | 0 |
| e 3. Da ni jm i, d iti i s lič du tni cim tar za ov ep oz no po ze a u nu gr up |
3 02 |
0 | 0 |
| im 4.U lag ja dje le (di ice ) d ruš tav ih dje luj uć an u u on a p ov ez an su m int ere so |
4 02 |
0 | 0 |
| ih 5. Ul ja sta le vri jed ire dr uš tav ag an u o no sn e p ap a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es |
5 02 |
0 | 0 |
| nim 6. Da ni jm i, d iti i s lič dr uš tvi za ov ep oz no ma po ve za om dje luj uć im in ter su es |
6 02 |
0 | 0 |
| e 7. Ul ja rije dn pir ag an u v os ne pa |
7 02 |
0 | 0 |
| no 8. Da ni jm i, d iti i s lič za ov ep oz la |
8 02 9 |
0 0 |
0 0 |
| 9. Os tal lag ja ko ja ob rač aju eto do ud je a u an se un av m m ina 1 0. Os tal a d ajn a f ina ijs ka im otr nc ov |
02 0 03 |
0 | 0 |
| ug ŽIV IV. P OT RA AN JA (A OP 03 2 d o 0 35 ) |
1 03 |
0 | 0 |
| 1. Po živ ja od du tni ka tra uta an po ze un r g rup e |
2 03 |
0 | 0 |
| 2. Po živ ja od dr uš ih dje luj uć im in tra tav ter an a p ov ez an su es om |
3 03 |
0 | 0 |
| 3. Po tra živ ja od ku an pa ca |
4 03 |
0 | 0 |
| nja 4. Os tal otr až iva a p INA V. OD GO ĐE NA P OR EZ NA IM OV |
5 03 6 |
0 0 |
0 0 |
| C) (A OP 3) K RA TK OT RA JN A IM OV INA 03 8+ 04 6+ 05 3+ 06 |
03 7 03 |
7 12 0.3 42 .03 |
8 11 4.2 59 .87 |
| I. Z AL IH E ( AO P 0 do 5) 39 04 |
8 03 |
06 14 .00 3.6 |
21 32 .99 9.7 |
| 1. Si ine i m rija l ate rov |
9 03 |
06 14 .00 3.6 |
21 32 .99 9.7 |
| ku 2. Pr oiz dn ja ije u t vo |
0 04 |
0 | 0 |
| 3. Go i p roi di tov zvo |
1 04 |
0 | 0 |
| ba 4. Trg ač ka ov ro e Pr ed i za lih |
2 04 3 04 |
0 0 |
0 0 |
| ujm 5. ov za Du jna im ina mi jen jen rod aji 6. tra go ov na a p |
4 04 |
0 | 0 |
| ina 7. Bio loš ka im ov |
5 04 |
0 | 0 |
| AŽ II. PO TR IVA NJ A ( AO P 0 47 do 05 2) |
6 04 |
01 50 .90 5.9 |
83 40 .28 1.2 |
| 1. Po tra živ ja od du tni ka uta an po ze un r g rup e |
7 04 |
0 | 0 |
| om 2. Po živ ja od dr uš ih dje luj uć im in tra tav ter an a p ov ez an su es |
8 04 |
0 | 0 |
| ca 3. Po tra živ ja od ku an pa ika 4. Po živ od sle nik a i čl od |
9 04 0 |
65 50 .79 6.0 8 |
73 40 .11 1.2 0 |
| tra ja etn an za po an ov a p uz a 5. Po tra živ ja od dr ža i d ih ins titu cij an ve rug |
05 1 05 |
21 .30 4 34 .75 |
47 .33 6 68 .90 |
| 6. Os tal otr až iva nja a p |
2 05 |
4 53 .77 |
4 53 .77 |
| KO NC IJS OV (A OP ) III. KR AT TR AJ NA FI NA KA IM INA 05 4 d o 0 62 |
3 05 |
36 20 .81 4.2 |
48 22 .44 3.1 |
| e Ul ja dje le (di ice ) p od ika 1. etn uta ag an u u on uz un r g rup |
4 05 |
0 | 0 |
| 2. Ul ja le vri jed ire du tni ka sta uta ag an u o no sn e p ap po ze un r e gr up |
5 05 |
0 | 0 |
| e 3. Da ni jm i, d iti i s lič du tni cim tar za ov ep oz no po ze a u nu gr up |
6 05 |
0 | 0 |
| ih (di ) d 4. Ul ja dje le ice ruš tav ag an u u on a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es |
7 05 |
0 | 0 |
| ih 5. Ul ja sta le vri jed ire dr uš tav ag an u o no sn e p ap a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es nim 6. Da ni iti i s lič dr uš tvi |
8 05 |
0 | 0 |
| jm i, d za ov ep oz no ma po ve za om dje luj uć im in ter su es e 7. Ul ja rije dn pir ag an u v os ne pa |
9 05 0 06 |
0 0 |
0 0 |
| no 8. Da ni jm i, d iti i s lič za ov ep oz |
1 06 |
36 20 .81 4.2 |
48 22 .44 3.1 |
| ina Os a f 9. tal ina ijs ka im nc ov |
2 06 |
0 | 0 |
| IV. N OV AC U BA NC I I BL AG AJ NI |
3 06 |
94 34 .61 8.2 |
26 18 .53 5.7 |
| AĆ ŠK UĆ AČ D) PL EN I T RO OV I B UD EG RA ZD OB LJ A I O BR UN AT I |
4 06 |
3 5.0 38 .20 |
5 9.5 92 .28 |
| E) UK UP NO A KT IVA (A OP 00 1+ 00 2+ 03 7+ 06 4) ČN F) IZV AN BIL AN I Z AP ISI |
5 06 6 06 |
32 1.1 27 .52 6.0 0 |
30 1.1 77 .15 1.8 0 |
| Na ziv ic ije p oz |
P AO ka oz na |
Za dn ji d an ho dn et pr e sl od ine po ov ne g |
Na iz vje št ajn i d at um te ku će zd ob lja g ra |
|---|---|---|---|
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| VA PA SI |
|||
| A) (A OP K AP ITA L I R EZ ER VE 0 68 d o |
7 06 |
1 54 8.2 89 .83 |
60 61 7. 78 1.9 |
| L I. T EM EL JN I (U PI SA NI ) K AP ITA |
8 06 |
50 43 6. 66 7.2 |
50 43 6. 66 7.2 |
| E II. KA PI TA LN E RE ZE RV |
06 9 |
68 .42 97 6 5. |
38 .13 9. 03 5 |
| III. R EZ ER VE IZ D OB IT I (A OP 0 71 +0 72 -0 73 +0 74 +0 ) 75 |
07 0 1 |
60 .1 18 .25 0 |
60 .1 18 .25 0 |
| Za ko ke rve 1. ns re ze e 2. Re vl tite d io nic |
07 2 07 |
50 5. 11 8.2 0 1.6 41 .65 |
50 5. 11 8.2 0 1.6 41 .65 |
| ze rve za as 3. Vl tite d io nic i u el i (o db itn ka ) st as e a av |
3 07 |
50 -1 .64 1.6 |
50 -1 .64 1.6 |
| dj 4. St rve at uta rn e re ze |
07 4 |
0 | 0 |
| Os le rve 5. ta re ze |
07 5 |
.00 0. 00 0 55 |
.00 0. 00 0 55 |
| VE IV . R EV AL OR IZA CI JS KE R EZ ER |
07 6 |
0 | 0 |
| OS I O ST O (A OP 2) V. RE ZE RV E FE R VR IJE DN TI AL 0 78 d 08 o |
7 07 |
6 13 .36 5. 29 |
59 78 .22 1.0 |
| 1. Fe rije dn t fi ijs ke im ine k st al ob uh tn r v os na nc ov ro z o u s ve va u |
|||
| (o ) do bit dn ol ož ive da ju os no ra sp za p ro |
8 07 |
0 | 0 |
| 2. Uč in ko vit i d io št ite ča ni h t ok za n ov ov a |
07 9 |
0 | 0 |
| 3. Uč in ko vit i d io št ite et ula nja in stv u za n o ga u oz em |
08 0 |
0 | 0 |
| Os fe 4. ta le rije dn ti re ze rve r v os |
1 08 |
0 | 0 |
| ča ču 5. Te jn zli ke iz in sl ja e ra p re ra na oz em no g po ov an |
2 08 |
6 13 .36 5. 29 |
59 78 .22 1.0 |
| RŽ VI . Z AD AN A DO BI T IL I P RE NE SE NI G UB ITA K (A OP 0 84 -0 85 ) |
3 08 |
83 56 .70 1.8 |
0 |
| 1. Za dr ža d ob it na |
08 4 |
56 .70 1.8 83 |
0 |
| 2. Pr i g ub ita k en es en |
08 5 |
0 | 0 |
| VI I. D OB IT IL I G UB ITA K PO SL OV NE G OD IN E (A OP ) 0 87 -0 88 |
6 08 |
4 -8 6. 98 8. 82 |
6 4. 63 6. 36 |
| ine 1. Do bit lov od p os ne g |
7 08 |
0 | 6 4. 63 6. 36 |
| ine 2. Gu bit ak lov od p os ne g |
8 08 |
4 86 .98 8. 82 |
0 |
| UĆ S VI II. MA NJ IN SK I (N EK ON TR OL IR AJ I) IN TE RE |
08 9 |
0 | 0 |
| B) R EZ ER VI RA NJ A (A OP 0 91 d 09 6) o |
09 0 |
0 | 0 |
| 1. Re rvi nja iro vin ot ni i s lič bv e ze ra za m e, pr em ne ne o ez |
09 1 |
0 | 0 |
| e 2. Re rvi nja bv ze ra za p or ez ne o ez |
2 09 |
0 | 0 |
| ve 3. Re rvi nja če te ds ke ze ra za za po su s po ro |
3 09 |
0 | 0 |
| va 4. Re rvi nja tr oš ko bn lja nja rir od ni h bo ts ta ze ra za ve o av p ga |
4 09 |
0 | 0 |
| 5. Re rvi nja tr oš ko ja stv im ko vim a ze ra za ve u m en ro |
09 5 6 |
0 0 |
0 0 |
| Dr rvi nja 6. ug a re ze ra OČ D UG OR NE O BV EZ E OP d 0 98 10 |
09 7 09 |
0 46 9. 69 5. 10 |
5 48 4. 96 2. 81 |
| C) (A 8) o Ob 1. du tn ici uta ve ze re m a ze m a un ru |
8 09 |
0 | 0 |
| p po r g pe |
|||
| 2. Ob jm de zit i s lič od et ni ka ta pe ve ze za za ov e, po e no p uz u nu r g ru |
09 9 |
32 59 .79 1.9 |
4 42 .98 0. 81 |
| 3. Ob dr uš tvi ni ud je luj uć im in te ve ze p re m a m a po ve za m s re so m Ob lič št h 4. jm de zit i s d ni ve ze za za ov e no ru av a ve za |
0 10 |
0 | 0 |
| e, po po m uć dj el uj im in te su re so |
10 1 |
0 | 0 |
| 5. Ob jm de zit i s lič no ve ze za za ov e, po e |
10 2 |
0 | 0 |
| Ob ba nk i d gi fin cij sk im in itu cij a 6. st ve ze p re m a am a ru m an am |
3 10 |
8 40 9. 90 3. 16 |
1 44 1.9 82 .00 |
| Ob e 7. du jm ve ze za p re ov |
4 10 |
0 | 0 |
| a 8. Ob do ba vlj ač im ve ze p re m a |
5 10 |
0 | 0 |
| 9. Ob rije dn ni iri a ve ze p o v os m p ap m |
10 6 |
0 | 0 |
| 10 . O st al du čn ob ze e go ro e ve |
10 7 |
0 | 0 |
| 11 . O dg ođ ob za en a po re zn a ve |
8 10 |
0 | 0 |
| OČ D) K RA TK OR NE O BV EZ E (A OP 3) 1 10 d 12 o |
9 10 |
0 98 .67 7. 54 |
8 66 .54 6. 66 |
| 1. Ob du tn ici uta ve ze p re m a po ze m a un r g ru pe |
0 11 |
8 5. 13 6. 50 |
9 4. 44 9. 94 |
| 2. Ob jm de zit i s lič od et ni ka ta pe ve ze za za ov e, po e no p uz u nu r g ru |
11 1 |
0 | 0 |
| 3. Ob dr uš tvi ni ud je luj uć im in te ve ze p re m a m a po ve za m s re so m |
2 11 |
0 | 0 |
| 4. Ob jm de zit i s lič d št ni h ve ze za za ov e, po e no ru av a po ve za |
3 11 |
0 | 0 |
| m dj el uj uć im in te su re so |
|||
| 5. Ob jm de zit i s lič no ve ze za za ov e, po e |
4 11 |
0 | 0 |
| Ob fin a 6. ba nk i d gi cij sk im in st itu cij ve ze p re m a am a ru m an am |
5 11 |
4 66 .69 0. 07 |
7 34 .16 3. 73 |
| e 7. Ob du jm ve ze za p re ov 8. Ob ač im a |
6 11 7 |
0 4 |
0 2 |
| do ba vlj ve ze p re m a 9. Ob rije dn ni iri a ve ze p o v os m p ap m |
11 11 8 |
21 .73 4. 05 0 |
22 .83 2. 00 0 |
| . O bv sl ici a 10 ez e em a za en m |
11 9 |
5 4. 94 6. 12 |
2 4. 94 2. 18 |
| pr po 11 . O bv do ino i s lič da nja ez e za p or ez e, pr se an a va |
0 12 |
18 55 .3 |
2 60 .13 |
| . O tu 12 bv dj el lta ez e s os no ve u a u re zu |
1 12 |
4 53 .77 |
4 53 .77 |
| 13 . O bv i d jn im ine ije nje da ji ot ez e po o sn ov ug ra e ov n am ne p ro |
2 12 |
0 | 0 |
| 14 . O st al kra tko čn ob ze e ro e ve |
12 3 |
61 .68 7 |
44 .89 2 |
| GA AĆ ŠK ĆE E) O DG OĐ EN O PL AN JE T RO OV A I P RI HO D BU DU |
|||
| A RA ZD OB LJ |
4 12 |
1 10 .86 3. 56 |
7 7. 86 0. 38 |
| F) NO AS OP UK UP P IV A (A 0 67 +0 90 +0 97 +1 09 +1 24 ) – |
5 12 |
2 1. 12 7. 52 6. 03 |
30 1. 17 7. 15 1.8 |
| NČ G) IZ VA NB ILA NI Z AP IS I |
6 12 |
0 | 0 |
061 -5.026.645 0 0 0
| Č R A U N D O B IT I I G U B IT zd ob lju 0 1.0 1.2 02 2 do 3 0. u ra |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
| Ob ik : T ke ka N t G io d. d. at ve zn an rs ex en er n |
a ku u na m |
||||
| ziv | P AO |
Ist do blj o r az e p |
e th od din re ne go |
Te ku će |
lje zd ob ra |
| ije Na zic po |
ka oz na |
Ku ula tiv m |
čje Tr je om se |
Ku ula tiv m |
čje Tr je om se |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
| OS (A OP ) I. P LO VN I P RI HO DI 00 2 d o 0 06 pe Pr iho di od rod aje du ici 1. tn ta s ze m a u nu ru |
1 00 2 00 |
2 11 6.3 24 .97 0 |
1 66 .11 8. 12 0 |
57 16 5. 10 3.5 0 |
12 85 .99 9.8 0 |
| p po r g 2. Pr iho di od rod aje (iz ) p va n g ru pe |
3 00 |
8 11 5.8 43 .79 |
67 65 .82 3.6 |
6 16 4.7 37 .85 |
14 85 .89 7.4 |
| ga 3. Pr iho di elj be vl titi h p izv od be i u slu te tre na m po as ro a, ro u u |
4 00 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| pe 4. Os ta li p lov ni iho di od etn ici ta os pr s p uz m a u nu r g ru |
5 00 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| Os (iz ) 5. ta li p lov ni iho di os pr va n g ru pe |
6 00 |
74 48 1.1 |
54 29 4.4 |
01 36 5.7 |
98 10 2.3 |
| II. PO SL OV NI RA SH OD I (A OP ) 08 +0 09 +0 13 +0 17 +0 18 +0 19 +0 22 +0 29 |
7 00 |
3 11 2.4 78 .20 |
42 57 .10 5.9 |
7 13 0.7 52 .57 |
48 61 .19 4.7 |
| 1. Pr je ije dn ti z ali ha izv od nje tije ku i g vih oto om ne vr os p ro u |
8 00 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| 2. Ma ter ija lni tro šk i (A OP 0 10 do 0 12 ) ov |
9 00 |
53 52 .47 9.2 21 |
39 27 .76 4.5 |
28 67 .68 7.9 |
92 28 .70 1.9 |
| a) Tro šk i s iro vin a i ate rija la ov m b) Tr oš ko vi od ob an e r e |
0 01 1 01 |
26 .49 4.4 0 |
94 14 .31 3.4 0 |
6 35 .09 7. 17 0 |
55 15 .36 6.6 0 |
| pr c) Os tal i v js ki šk i tro an ov |
2 01 |
32 25 .98 4.8 |
45 13 .45 1.0 |
52 32 .59 0.7 |
37 13 .33 5.3 |
| 3 . T roš ko vi ob lja (A OP 0 14 do 0 16 ) os |
3 01 |
76 23 .29 1.6 |
38 11 .36 6.3 |
3 26 .37 6. 14 |
85 13 .49 8.0 |
| ice a) Ne to pl ać e i dn na |
4 01 |
34 22 .98 8.8 |
92 11 .21 5.8 |
03 26 .00 8.0 |
92 13 .31 2.2 |
| a b) Tr oš ko vi i d rin a i lać po re za op os z p |
5 01 |
2 20 7. 15 |
87 10 2.8 |
14 24 2.6 |
73 12 2.6 |
| e c) Do ino si pl ać pr na |
6 01 |
0 95 .69 |
9 47 .55 |
26 12 5.5 |
0 63 .12 |
| ija 4 . A tiz m or ac |
7 01 |
80 25 .61 9.2 |
58 12 .82 8.9 |
39 26 .43 0.8 |
00 13 .54 2.5 |
| 5 . O li t roš ko vi sta |
8 01 |
41 10 .30 8.2 |
1 4.7 97 .63 |
91 10 .01 0.0 |
6 5.4 04 .28 |
| 6 . V rije dn kla đe nja (A OP 02 0+ 02 1) os na us |
9 01 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| ine a) du jn e i ine sim fin cij sk e i tra go m ov o an m ov |
0 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| ine b) k tko jn e i ine sim fin cij sk e i tra ra m ov o an m ov |
1 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| OP 7 . R ira nja (A 02 3 d o 0 28 ) ez erv e Re rvi iro vin nin e i sl ičn bv |
2 02 3 02 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
| a) nja otp ze ra za m e, re m e o ez e b) R vir ja bv ez er an z or ez ne o ez |
4 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| a p e c) Re rvi nja če te ds ke ze ra za za po su sp or ov |
5 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| a d) Re rvi nja tro šk bn lja nja iro dn ih bo tst ze ra za ov e o av pr ga av |
6 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| a e) Re rvi nja tro šk ja stv im ko vim ze ra za ov e u m en ro |
7 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| ja f) D vir rug a r ez er an |
8 02 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| . O li p lov ni ho di 8 sta os ras |
9 02 |
53 77 9.7 |
76 34 8.4 |
76 24 7.5 |
5 47 .88 |
| III. FI NA NC IJS KI PR IH OD I (A OP 03 1 d o 0 40 ) |
0 03 |
9 21 .78 |
79 2.6 |
3 56 .17 |
9 53 .47 |
| pe 1. Pr iho di od lag ja dje le (d ion ice ) p od ika etn ta an nu r g ru u u u uz u |
1 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| ih 2. Pr iho di od lag ja dje le (d ion ice ) d ruš tav u an u u a p ov ez an a dje luj uć im in im ter su es |
2 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| a Pr iho di od lih d ajn ih fin cij sk ih ula nja i z ajm 3. ta otr os ug an ga ov pe du ici tn ta po ze m a u nu r g ru |
3 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| 4. Os li p rih od i s ka iz od du ici ta ata tn os no ve m no sa s po ze m a pe uta un r g ru |
4 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| 5. Te ča jn lik e i tal i fi ijs ki iho di iz o dn a s e r az os na nc pr os pe du ici tn ta po ze m a u nu r g ru |
5 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| a 6. Pr iho di od lih d ajn ih fin cij sk ih ula nja i z ajm ta otr os ug an ga ov |
6 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| ata 7. Os ta li p rih od i s ka os no ve m |
7 03 |
0 4. 17 |
79 2.6 |
3 56 .17 |
9 53 .47 |
| 8. ča i fi Te jn lik e i tal ijs ki iho di e r az os na nc pr |
8 03 |
9 17 .61 |
0 | 0 | 0 |
| ine Ne liz ira ni do bic i (p rih od i) o d f ina ijs ke im 9. rea nc ov |
9 03 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| 1 0. Os li f ina ijs ki iho di ta nc pr |
0 04 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| IV . F INA NC IJS KI RA SH OD I (A OP 04 2 d o 0 48 ) |
1 04 |
3 8.8 95 .20 |
5 4.5 78 .14 |
87 29 .77 0.7 |
94 18 .76 7.9 |
| 1. Ra sh od i s ka ata i s lič ni ho di od etn ici os no ve m ras s p uz m a pe uta un r g ru |
2 04 |
9 17 .57 |
9 17 .57 |
71 35 3.2 |
0 |
| pe 2. Te ča jn lik e i d i ra sh od i s du tni cim tar e r az rug po ze a u nu g ru 3. Ra sh od i s ka ata i s lič ni ho di |
3 04 4 04 |
0 4 8.8 .62 77 |
0 6 4.5 60 .56 |
0 10 9. 14 6.6 |
0 0 4.9 .28 57 |
| os no ve m ras 4. Te ča jn lik e i d i ra sh od i e r az rug |
5 04 |
0 | 0 | 06 20 .27 0.9 |
14 13 .81 0.7 |
| ine 5. Ne liz ira ni bic i (r ho di) od fin cij sk e i rea gu as an m ov |
6 04 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| fin e ( to) 6. Vr ije dn kla đe nja cij sk e i vin os na us an mo ne |
7 04 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| Os li f 7. ta ina ijs ki ho di nc ras |
8 04 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| IM UŠ UĆ V. UD IO U D OB ITI O D DR TA VA P OV EZ AN IH SU DJ EL UJ OM INT ER ES |
9 04 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| TA IČ VI UD IO U D OB ITI O D ZA JE DN KI H PO TH VA |
0 05 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| M ŠT ĆI VI I. UD IO U G UB ITK U OD D RU AV A PO VE ZA NI H S UD JE LU JU OM INT ER ES |
1 05 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| TA IČ IO G OD PO VI II. UD U UB ITK U ZA JE DN KI H TH VA |
2 05 |
0 | 0 | 0 | 0 |
| I (A OP 0) IX UK UP NI PR IH OD 00 1+ 03 0+ 04 9 + 05 |
3 05 |
1 11 6.3 46 .76 |
00 66 .12 0.8 |
30 16 5. 15 9.7 |
91 86 .05 3.2 |
| X. UK UP NI RA SH OD I (A OP 2) 00 7+ 04 1+ 05 1 + 05 |
4 05 |
6 12 1.3 73 .40 |
87 61 .68 4.0 |
4 16 0.5 23 .36 |
42 79 .96 2.7 |
| XI DO BIT IL I G UB ITA K PR IJE O PO RE ZIV AN JA (A OP 05 3- 05 4) |
5 05 |
45 .02 6.6 -5 |
3 4.4 36 .71 |
6 4.6 36 .36 |
9 6.0 90 .54 |
| 1 . D ob it p rije iva nja (A OP 05 3- 05 4) o po rez 2 . G ub ita iva OP 4- |
6 05 7 05 |
0 45 |
3 4.4 36 .71 0 |
6 4.6 36 .36 0 |
9 6.0 90 .54 0 |
| k p rije nja (A 05 05 3) o po rez BIT XI I. PO RE Z N A DO |
8 05 |
-5 .02 6.6 0 |
0 | 0 | 0 |
| XI II. DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 9) 05 5- 05 |
9 05 |
45 -5 .02 6.6 |
3 4.4 36 .71 |
6 4.6 36 .36 |
9 6.0 90 .54 |
| 1 . D ob it r do blj a ( AO P 0 -0 59 ) 55 az |
0 06 |
0 | 3 4.4 36 .71 |
6 4.6 36 .36 |
9 6.0 90 .54 |
| Na ziv ici |
P AO |
lje Ist zd ob o ra p |
ine th od od re ne g |
Te ku će zd ob lje ra |
|||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| je p oz |
ka oz na |
Ku ula tiv m |
Tr je čje om se |
Ku ula tiv m |
Tr je čje om se |
||
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | ||
| PR EK IN UT O PO SL OV AN JE (p jav du ik ob ika M SF I-a tn op un a po ze ve zn |
ko s am o a |
im ek inu to a pr p |
lov je) os an |
||||
| IJE XI V. D OB IT ILI G UB ITA K PR EK IN UT OG P OS LO VA NJ A PR |
2 06 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| OP OP OR EZ IV AN JA (A 0 63 -0 64 ) |
|||||||
| ja 1 . D ob it p kin lov ja ije ziv uto re g p os an pr o po re an |
3 06 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| . G ub ita k p kin lov ja ije ziv ja 2 uto re g p os an pr o po re an A |
06 4 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| XV . P OR EZ N A DO BI T PR EK IN UT OG P OS LO VA NJ 1 . D ob kin lov zd ob OP |
5 06 6 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
||
| it p ja lje (A 0 62 -0 65 ) uto re g p os an za ra . G OP 2 ub ita kin uto lov zd ob (A 0 65 -0 62 ) re os an za ra |
06 7 06 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| k p ja lje g p UK UP NO P OS LO VA NJ E ( nja du ik ob ik MS FI- tn va s am o ze ve zn |
ko ji i a m a |
ek inu lov to os |
je) an |
||||
| po pu po (A OP ) XV I. D OB IT ILI G UB ITA K PR IJE O PO RE ZIV AN JA 0 55 +0 62 |
8 06 |
pr p 0 |
0 | 0 | 0 | ||
| 1 . D ob it p rije ziv ja (A OP 0 68 ) o po re an |
9 06 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| . G (A OP ) 2 ub ita k p rije ziv ja 0 68 o po re an |
0 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| XV II. PO RE Z NA D OB IT (A OP 0 58 +0 65 ) |
1 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| XV III. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP ) 0 68 -0 71 |
2 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 1 . D ob it r do blj (A OP 0 68 -0 71 ) az a |
3 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| . G ub ita k r do blj (A OP ) 2 0 71 -0 68 az a |
07 4 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| DO DA TA K RD G- u ( nja od et nik k oj i s ta vlj ko ol idi ni po pu va p uz as a ns ra |
diš nji fi go na |
ijs ki izv je št aj) nc |
|||||
| XI X. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 0 76 +0 ) 77 |
5 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| ice 1 . P rip isa im at elj im ka pit ala at na a m |
6 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| u 2 . P rip isa jin sk (n ek tro lir aj uć ) i nt na m an om on em er es |
7 07 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| ŠT O O ST OJ S OB OJ OB (p IZV JE AJ AL VE UH VA TN D ITI ja od op un va p uz |
et nik bv o ez |
nik rim je M p ne |
SF ) I-a |
||||
| I. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A |
8 07 |
45 .02 6.6 -5 |
3 4.4 36 .71 |
6 4.6 36 .36 |
9 6.0 90 .54 |
||
| OS S T/ (A II. TA LA VE OB UH VA TN A DO BI GU BI TA K PR IJE P OR EZ A OP |
9 07 |
87 14 .64 8.4 |
5 -1 4.6 17 .06 |
63 64 .85 5.7 |
43 44 .60 6.5 |
||
| 80 87 ) + |
|||||||
| III. S ta vk ko je eć bit i r ek las ific ira do bit ili ub ita k ( AO P e n e ne u g 1 d 85 ) 08 o 0 |
0 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 1. Pr je lor iza cij sk ih rvi d ot raj ate rija lne i om ne re va re ze ug ne m |
1 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| ine rija lne im ate ne m ov |
|||||||
| 2. Do bit ak ili ub ita k s kn ad dn ja vl nič kih g o sn ov e na no g v re ov an as |
|||||||
| vri je dn nih ira o f ije dn ti k lu bu hv sta at os p ap p er vr os ro z o sv eo nu |
2 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| do bit |
|||||||
| 3. Pr je fe rije dn ti f ina ijs ke bv o f ije dn ti k om ne r v os nc o ez e p er vr os ro z |
|||||||
| ču n d ob iti i g ub itk ko ja ož ipi ti p mj kre dit ra a s e m e pr sa ro en am a no g e riz ika bv |
3 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| o ez Ak ki do bic ub ici vim a d ef ini nih rim ja 4. tua |
4 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| i/g pla rs p o no ra p an ne 5. Os ta le sta vk ko je eć bit i re kla sif ici e n e ra |
5 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 6. Po a d ob it k oj i s dn i n ke ko je eć bit i tav re z n e o os a s n e |
|||||||
| ne kla sif ici re ra |
6 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| IV . S ta vk ko je je uć kla sif ici ti u d ob it i li g ub ita k ( AO P e m og e re ra |
|||||||
| ) 08 8 d o 0 95 |
7 08 |
87 14 .64 8.4 |
5 -1 4.6 17 .06 |
63 64 .85 5.7 |
43 44 .60 6.5 |
||
| nja 1. Te ča jn zli ke iz ču in slo e ra p re ra na oz em no g po va |
8 08 |
87 14 .64 8.4 |
5 -1 4.6 17 .06 |
63 64 .85 5.7 |
43 44 .60 6.5 |
||
| 2. Do bit ak ili ub ita k s kn ad dn ja d už nič kih g o sn ov e na no g v re ov an |
|||||||
| vri je dn nih ira o f ije dn ti k lu bu hv sta at os p ap p er vr os ro z o sv eo nu |
9 08 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| do bit |
|||||||
| 4. Do bit ili ub ita k s uč ink ite št ite ča nih ko va to g o sn ov e ov za n ov |
0 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Do bit ili ub ita k s uč ink ite št ite lag ja 5. eto g o sn ov e ov za n u an u |
|||||||
| u ino stv ze m |
1 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| iti/ ih 6. Ud io sta loj bu hv at j d ob bit ku d šta u o sv eo no gu ru va p ov ez an |
2 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| m dje luj uć im in te su re so |
|||||||
| ije 6. Pr je fe rije dn ti v sk rije dn ti o om ne r v os re m en e v os pc |
3 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 7. Pr je fe rije dn ti t ins kih lem ata te ins kih om ne r v os er m e en rm a ug ov or |
4 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Os sif 8. ta le sta vk ko je je uć kla ici ti u d ob it i li g ub ita k e m og e re ra |
5 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| 9. Po a d ob it k oj i s dn i n tav ke ko je je uć re z n e o os a s m og e |
|||||||
| kla sif ici i u d ob it i li g ub ita k rat re |
6 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| V. N ET O OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BI T ILI G UB ITA K (A OP 08 0+ 08 7 - 0 86 09 6) - |
7 09 |
87 14 .64 8.4 |
5 -1 4.6 17 .06 |
63 64 .85 5.7 |
43 44 .60 6.5 |
||
| VI . S VE OB UH VA TN A DO BI T ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 0 78 +0 97 ) |
8 09 |
2 9.6 21 .84 |
52 -1 0. 18 0.3 |
9 69 .49 2. 12 |
92 50 .69 7.0 |
||
| DO št i (p DA TA K Izv je aj st alo j s ob uh tn oj do bit ja od u o o ve va op un va p uz |
et nik k oj i s |
ta vlj ko ol as a ns |
št aj) idi ni izv je ra |
||||
| VI . S VE OB UH VA TN A DO BI T ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 1 00 +1 01 ) |
9 09 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| ice 1. Pr ipi im at elj im ka pit ala at sa na a m |
0 10 |
0 | 0 | 0 | 0 | ||
| u 2. Pr ipi jin sk (n ek tro lir aj uć ) i nt sa na m an om on em er es |
1 10 |
0 | 0 | 0 | 0 |
048+049)
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2021. GODINE
| ŠT Č a IZ V JE A J O N O V A N O M T IJ E K U - I nd ire kt od et na m zd ob lju 0 1.0 1.2 02 2. do 3 0. 06 .20 22 u ra |
|||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ku u |
|||||||||
| Ob ik: Ta nk sk a N t G ati d. d. ve zn er ex en er on ije Na ziv zic |
P AO |
e Ist do th od din |
lje Te ku će zd ob |
||||||
| po 1 |
ka oz na 2 |
blj o r az e p re ne go 3 |
ra 4 |
||||||
| vč No i to ko vi od slo ih ak tiv st i an po vn no |
|||||||||
| nja 1. Do bit rije iva p op or ez |
1 00 |
45 -5 .02 6.6 |
6 4.6 36 .36 |
||||||
| 2. Us kla đe nja (A OP 00 3 d o 0 10 ): |
2 00 |
58 34 .81 8.9 |
52 56 .14 5.4 |
||||||
| ija a) A tiz m or ac |
3 00 |
80 25 .61 9.2 |
39 26 .43 0.8 |
||||||
| b) D ob ici i g ub ici od od aje i v rije dn kla đe nja du tra jn pr os na us go e |
4 00 |
0 | 0 | ||||||
| rija lne i ate m |
|||||||||
| c) D ob ici i g ub ici d p da je i n liz ira ni do bi ci i g ub ici i o ro er ea je vrij ed sk lađ no sn o u en |
5 00 |
0 | 0 | ||||||
| d) P rih od i o d k i d ivi de nd i ata am |
6 00 |
8 -4 .16 |
73 -5 6.1 |
||||||
| ata e) R ho di od ka as m |
7 00 |
4 8.8 77 .62 |
1 9.4 99 .88 |
||||||
| f) Re rvi ja ze ran |
8 00 |
0 | 0 | ||||||
| g) Te ča jn lik e ( ali zir e) e r az ne re an |
9 00 |
22 32 6.2 |
05 20 .27 0.9 |
||||||
| h) O sta la kla đe nja vč e t ak cij e i ali zir us za ne no an ra ns ne re an e |
0 01 |
0 | 0 | ||||||
| e do bi tke i g ub itk |
|||||||||
| I. Po ća nje ili je nje vč ih to ko ije je ve sm an no an va pr pr om na u (A OP 2) dn ka pit alu 00 1+ 00 ra om |
1 01 |
13 29 .79 2.3 |
18 60 .78 1.8 |
||||||
| 3. Pr je rad ka pit alu (A OP 0 13 do 0 16 ) om ne no m u |
2 01 |
11 -1 .58 2.5 |
0 -1 0.5 32 .53 |
||||||
| za a) P eć je ili je nje kr atk oč nih ob ov an sm an or ve |
3 01 |
20 86 5.1 |
9 -9 01 .75 |
||||||
| ja b) P eć je ili je nje kr atk otr ajn ih tra živ ov an sm an po an |
4 01 |
44 -1 .32 1.8 |
2 8.1 86 .69 |
||||||
| a c) P eć je ili je nje lih ov an sm an za |
5 01 |
87 -1 .12 5.7 |
3 -1 7.8 17 .46 |
||||||
| ala d) O la ća nja ili je nja dn ka pit sta po ve sm an ra og |
6 01 |
0 | 0 | ||||||
| II. No c i lov ja (AO P 0 11 +0 12 ) va z p os an |
7 01 |
02 28 .20 9.8 |
88 50 .24 9.2 |
||||||
| te 4. No vč i iz da ci ka an za ma |
8 01 |
29 -8 .55 1.4 |
45 -9 .38 6.4 |
||||||
| 5. Pla će ni do bit po rez na |
9 01 |
0 | 0 | ||||||
| VČ A) N ET O NO AN I T OK OV I O D PO SL OV NI H A KT IV NO ST I (A OP 0 17 do ) 0 19 |
0 02 |
73 19 .65 8.3 |
43 40 .86 2.8 |
||||||
| No vč i to ko vi od in st ici js kih ak tiv st i an ve no |
|||||||||
| 1. No vč i p rim ici od od aje du jn rija lne i n rija lne tra ate ate an pr go e m em ine im ov |
1 02 |
0 | 0 | ||||||
| ta 2. No vč i p rim ici od od aje fin cij sk ih ins tru an pr an me na |
2 02 |
0 | 0 | ||||||
| ta 3. No vč i p rim ici od ka an ma |
3 02 |
16 5.0 |
0 59 .54 |
||||||
| 4. No vč i p rim ici od di vid di an en |
4 02 |
0 | 0 | ||||||
| a 5. No ča ni im ici da nih jm a i št ed nih ul ta va pr s os no ve po vra za ov og |
5 02 |
0 | 0 | ||||||
| 6. Os tal i n ča ni im ici od in sti cij sk ih ak tiv sti ov pr ve no |
6 02 |
0 | 0 | ||||||
| III. U ku ča ni im ici od in st ici js kih ak tiv st i (A OP 1 d 02 pn o n ov pr ve no o 6) 02 |
7 02 |
16 5.0 |
0 59 .54 |
||||||
| 1. No vč i iz da ci ku ju du tra jn ate rija lne i n ate rija lne an za pn go e m em ine im ov |
8 02 |
7 -1 8.0 80 .69 |
69 -2 .17 6.4 |
||||||
| ta 2. No vč i iz da ci je nje fin cij sk ih ins st tru an za ca an me na |
9 02 |
0 | 0 | ||||||
| 3. No ča ni izd i s da nih jm a i št ed nih ul va ac os no ve za ov og a z a |
0 03 |
0 | 0 | ||||||
| 4. Stj je isn dr uš tva nje st eč i n ac ec an ov og , u ma no za en ov |
1 03 |
0 | 0 | ||||||
| Os tal i n ča ni izd i o d i tic ijs kih ak tiv sti 5. ov ac nv es no |
2 03 |
0 | 0 | ||||||
| IV . U ku ča ni izd i o d i tic ijs kih ak tiv st i (A OP 02 8 d pn o n ov ac nv es no o 03 2) |
3 03 |
7 -1 8.0 80 .69 |
69 -2 .17 6.4 |
||||||
| VČ B) O NO OK OV I O ES TIC IJS NO ST OP N ET AN I T D INV KI H A KT IV I (A 02 7+ 03 3) |
4 03 |
1 -1 8.0 75 .68 |
29 -2 .11 6.9 |
||||||
| No vč i to ko vi od fin cij sk ih ak tiv i st an an no |
|||||||||
| la 1. No vč i p rim ici od ća nja te ljn (u pis ) k ita an po ve me og an og ap |
5 03 |
0 | 0 | ||||||
| 2. No vč i p rim ici od iz da nja vl nič kih i d už nič kih fin cij sk ih an va as an |
6 03 |
0 | 0 | ||||||
| ta ins tru me na |
|||||||||
| 3. No vč i p rim ici od gl nic e k red ita ajm ica i d ih db i an av , p oz rug po su |
7 03 |
0 51 2.3 81 .09 |
0 | ||||||
| 4. Os tal i n ča ni im ici od fin cij sk ih ak tiv sti ov pr an no |
8 03 |
0 | 0 | ||||||
| V. U ku ča ni im ici od fin cij sk ih ak tiv i (A OP st 03 5 d pn o n ov pr an no o 03 8) |
9 03 |
0 51 2.3 81 .09 |
0 | ||||||
| 1. No vč i iz da ci ot pla tu gla ice kr ed ita ajm ica i d ih an za vn , p oz rug ta db i i du žn ičk ih fin sk ih ins tru |
0 04 |
93 -4 98 .61 3.6 |
0 -5 6.4 71 .98 |
||||||
| cij po su an me na 2. vč No i iz da ci is pla tu div ide nd i an za |
1 04 |
0 | 0 | ||||||
| 3. No vč i iz da ci fin cij sk i n aja an za an m |
2 04 |
0 | 0 | ||||||
| 4. No vč i iz da ci ot ku las titi h d ion ica i s nje nje te ljn an za p v ma me og |
|||||||||
| la (u ) k pis ita an og ap |
3 04 |
53 -6 3.5 |
0 | ||||||
| Os d f 5. tal i n ča ni izd i o ina ijs kih ak tiv sti ov ac nc no |
4 04 |
0 | 0 | ||||||
| VI . U ku ča ni izd i o d f ina ijs kih ak tiv st i (A OP 0 d 04 pn o n ov ac nc no o 4) 04 |
5 04 |
46 -4 98 .67 7.2 |
0 6.4 71 .98 -5 |
||||||
| VČ C) N ET O NO AN I T OK OV I O D FIN AN CIJ SK IH AK TIV NO ST I (A OP 03 9+ 04 5) |
6 04 |
44 13 .70 3.8 |
0 6.4 71 .98 -5 |
||||||
| ma 1. Ne liz ira ča jn lik i n ča nim ek viv ale nti te rea ne e r az o n ov cu ov |
7 04 |
3 1.1 53 .70 |
1 3.2 72 .41 |
||||||
| e p ĆA ČA D) N ET O PO VE NJ E I LI SM AN JE NJ E N OV NN IH TO KO VA (A OP |
|||||||||
| 02 0+ 03 4+ 04 6+ 04 7) |
8 04 |
39 16 .44 0.2 |
55 -14 .45 3.6 |
||||||
| A ČA ČE E) NO C OV PO OB VA I N NI EK VI VA LE NT I N A TK U RA ZD LJ |
9 04 |
34 34 .80 3.9 |
30 55 .43 2.5 |
||||||
| ČA F) NO VA C I N OV NI EK VI VA LE NT I N A KR AJ U RA ZD OB LJ A (AO P |
0 05 |
3 51 .24 4. 17 |
75 40 .97 8.8 |
| IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA | |||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| za razdoblje od 01.01.2022 do 30.06.2022 |
u kunama | ||||||||||||||||||
| Raspodjeljivo imateljima kapitala matice | |||||||||||||||||||
| Fer vrijednost | |||||||||||||||||||
| financijske | |||||||||||||||||||
| AOP | imovine kroz | Učinkoviti dio | Tečajne razlike | Ukupno | Manjinski | Ukupno kapital i | |||||||||||||
| Opis pozicije | oznaka | Temeljni | Kapitalne | Zakonske | Rezerve za | Vlastite dionice i udjeli (odbitna |
Statutarne | Ostale rezerve Revalorizacijske | ostalu | Učinkoviti dio zaštite novčanih |
zaštite neto | Ostale rezerve | iz preračuna | Zadržana dobit / preneseni |
Dobit / gubitak poslovne |
raspodjeljivo | (nekontrolirajući) | rezerve | |
| (upisani) kapital | rezerve | rezerve | vlastite dionice | stavka) | rezerve | rezerve | sveobuhvatnu | tokova | ulaganja u | fer vrijednosti | inozemnog | gubitak | godine | imateljima | interes | ||||
| dobit | inozemstvo | poslovanja | kapitala matice | ||||||||||||||||
| (raspoloživa za | |||||||||||||||||||
| prodaju) | |||||||||||||||||||
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 (3 do 6 - 7 + 8 do 17) |
19 | 20 (18+19) |
| Prethodno razdoblje | |||||||||||||||||||
| 1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine | 01 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.578.097 | 1.578.097 | 0 55.000.000 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 -43.479.713 |
56.765.436 | 0 | 578.497.199 | 0 | 578.497.199 | ||
| 2. Promjene računovodstvenih politika | 02 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 3. Ispravak pogreški | 03 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno) | |||||||||||||||||||
| (AOP 01 do 03) | 04 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.578.097 | 1.578.097 | 0 55.000.000 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 -43.479.713 |
56.765.436 | 0 | 578.497.199 | 0 | 578.497.199 | ||
| 5. Dobit/gubitak razdoblja | 05 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
-5.026.645 | -5.026.645 | 0 | -5.026.645 | |
| 6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja | 06 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 14.648.487 |
0 | 0 | 14.648.487 | 0 | 14.648.487 | |
| 7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i | |||||||||||||||||||
| nematerijalne imovine | 07 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema | |||||||||||||||||||
| fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju) | 08 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka | 09 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja | 10 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| u inozemstvu | |||||||||||||||||||
| 11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava | 11 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| povezanih sudjelujućim interesom | |||||||||||||||||||
| 12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja | 12 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 13. Ostale nevlasničke promjene kapitala | 13 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu | 14 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne | |||||||||||||||||||
| nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti) | 15 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe | 16 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti | 17 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 18. Otkup vlastitih dionica/udjela | 18 | 0 | 0 | 0 | 63.553 | 63.553 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 -63.553 |
0 | -63.553 | 0 | -63.553 | |
| 19. Uplate članova/dioničara | 19 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 20. Isplata udjela u dobiti/dividende | 20 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima | 21 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 22. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu | 22 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe | 23 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |
| 24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne | 24 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.641.650 | 1.641.650 | 0 55.000.000 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 -28.831.226 |
56.701.883 | -5.026.645 | 588.055.488 | 0 | 588.055.488 | ||
| godine (04 do 23) | |||||||||||||||||||
| DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) | |||||||||||||||||||
| I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG | |||||||||||||||||||
| RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14) | 25 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 14.648.487 |
0 | 0 | 14.648.487 | 0 | 14.648.487 | |
| II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG | 26 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 14.648.487 |
0 | -5.026.645 | 9.621.842 | 0 | 9.621.842 | |
| RAZDOBLJA (AOP 05+25) | |||||||||||||||||||
| III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA | |||||||||||||||||||
| PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 23) | 27 | 0 | 0 | 0 | 63.553 | 63.553 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 -63.553 |
0 | -63.553 | 0 | -63.553 | |
| Tekuće razdoblje | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine | 28 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.641.650 | 1.641.650 | 0 55.000.000 |
0 | 0 0 |
0 0 |
13.365.296 | -30.286.941 | 0 | 548.289.831 | 0 | 548.289.831 |
| 2. Promjene računovodstvenih politika | 29 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 3. Ispravak pogreški | 30 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP | ||||||||||||||||
| 28 do 30) | 31 | 436.667.250 | 68.425.976 | 5.118.250 | 1.641.650 | 1.641.650 | 0 55.000.000 |
0 | 0 0 |
0 0 |
13.365.296 | -30.286.941 | 0 | 548.289.831 | 0 | 548.289.831 |
| 5. Dobit/gubitak razdoblja | 32 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 4.636.366 | 4.636.366 | 0 | 4.636.366 |
| 6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja | 33 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
64.855.763 | 0 | 0 | 64.855.763 | 0 | 64.855.763 |
| 7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
34 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema | ||||||||||||||||
| fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju) | 35 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka | 36 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja | ||||||||||||||||
| u inozemstvu | 37 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava | ||||||||||||||||
| povezanih sudjelujućim interesom | 38 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja | 39 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 13. Ostale nevlasničke promjene kapitala | 40 | 0 | -30.286.941 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 30.286.941 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu | 41 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne | 42 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti) | ||||||||||||||||
| 16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe | 43 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti | 44 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 18. Otkup vlastitih dionica/udjela | 45 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 19. Uplate članova/dioničara | 46 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 20. Isplata udjela u dobiti/dividende | 47 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima | 48 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 22. Prijenos po godišnjem rasporedu | 49 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe | 50 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 31 do 50) |
51 | 436.667.250 | 38.139.035 | 5.118.250 | 1.641.650 | 1.641.650 | 0 55.000.000 |
0 | 0 0 |
0 0 |
78.221.059 | 0 | 4.636.366 | 617.781.960 | 0 | 617.781.960 |
| DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) | ||||||||||||||||
| I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 33 do 41) |
52 | 0 | -30.286.941 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
64.855.763 | 30.286.941 | 0 | 64.855.763 | 0 | 64.855.763 |
| II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 32 + 52) |
53 | 0 | -30.286.941 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
64.855.763 | 30.286.941 | 4.636.366 | 69.492.129 | 0 | 69.492.129 |
| III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50) |
54 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 0 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
Tankerska Next Generation d.d. osnovana je u Republici Hrvatskoj 2014. godine. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.
Članovi Uprave:
• John Karavanić, jedini član
Od 1. siječnja 2022. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora su kako slijedi:
Na dan 30. lipnja 2022. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti.
Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. lipnja 2022. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.
Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.
Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:
Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. lipnja 2022. godine ne uključuju sve informacije materijalno značajne za razumijevanje tekućeg razdoblja tijekom godine te ih se treba čitati zajedno s financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2021. godine.
Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2021. godine.
NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA DRUGO TROMJESEČJE I PRVIH ŠEST MJESECI 2022. GODINE
Društvo nije otkupljivalo vlastite dionice u prvom polugodištu 2022.godine.
Na dan 30. lipnja 2022. godine Društvo drži ukupno 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% temeljnog kapitala Društva (30. lipnja 2021.: 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% temeljnog kapitala).
Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica
| ZARADA PO DIONICI | Razdoblje 1.1.-30.06.2021. |
Razdoblje 1.1.-30.06.2022. |
|---|---|---|
| Neto (gubitak) / dobit dioničarima | (HRK 5.026.645) | HRK 4.636.366 |
| Prosječno ponderirani broj dionica | 8.705.817 | 8.705.817 |
| Osnovni (gubitak) / zarada po dionici | (HRK 0,58) | HRK 0,53 |
| ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA | Razdoblje 1.1.-30.06.2021. |
Razdoblje 1.1.-30.06.2022. |
|---|---|---|
| Prodaja povezanim društvima | HRK 0 | HRK 0 |
| Kupnja od povezanih društava | HRK 8.611.987 | HRK 9.221.382 |
| Potraživanja od povezanih društava | HRK 0 | HRK 0 |
| Obveze prema povezanim društvima | HRK 3.931.037 | HRK 4.449.949 |
| Dani krediti povezanim društvima | HRK 0 | HRK 0 |
| Primljeni krediti od povezanih društava | (HRK 18.722.347) | HRK 0 |
Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva
Širenje zaraznijih varijanti virusa COVID-19 i varijanti otpornijih na cjepiva onemogućava potpuno ponovno otvaranje globalnog gospodarstva, čime se sprječava da potražnja za rafiniranim naftnim proizvodima dosegne razine prije pandemije.
Utjecaj Ukrajinske krize na poslovanje Društva
Daljnji razvoj, trajanje i utjecaj Ukrajinske krize se ne može predvidjeti. Društvo je neizravno izloženo ovim događajima i susreće se sa problemima u lancu opskrbe, povećanju troškova (uključujući cijene sirovina/energije) i trenutnim trendom inflacije.
Osim gore navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 30. lipnja 2022. godine.
Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.
Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.
Zadar, 28. srpnja 2022. godine
John Karavanić, član Uprave
Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:
Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.
Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.
Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.
Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.
Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.
Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.
Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.
TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.
TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.
TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.
Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.
Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.
Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.
Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.
Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.
Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.
Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):
Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).
Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.
Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.
Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:
• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.
• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.
Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:
Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:
Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i
Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".
Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.
Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.
Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.
| Brodarski ugovor na vrijeme |
Brodarski ugovor na putovanje |
|
|---|---|---|
| Tipična duljina odgovora |
1-5 godina |
Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje |
| Baza za vozarinu (1) | Dnevno | Varira |
| Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2) |
Grupa plaća | Grupa plaća |
| Provizije (2) | Grupa plaća | Grupa plaća |
| Veći troškovi povezani s putovanjem (2) |
Klijent plaća | Grupa plaća |
| Manji troškovi povezani s putovanjem (2) |
Grupa plaća | Grupa plaća |
| Operativni troškovi brodova (2) | Grupa plaća | Grupa plaća |
(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja
(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod
(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja
Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.
Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.
Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.
Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.
Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.
Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.
Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.
Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.
Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.
Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.
Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.
brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.
Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.
U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.
Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.
Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.
Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.
Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.
Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.
Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.
Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.
Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.
Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.
Božidara Petranovića 4
23 000 Zadar
Hrvatska
Tel: +385 23 202 135
e-mail: [email protected]
www.tng.hr
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.