Tankerska Next Generation d.d. — Interim / Quarterly Report 2021

Oct 28, 2021

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2021. GODINE TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Sadržaj Komentar Uprave

	2
Uvjeti poslovanja	4
Rezultati razdoblja	10
Operativni podaci flote	14
Skraćeni financijski izvještaji	17
Upravljanje rizicima	26
Nerevidirani financijski izvještaji	29
Bilješke uz financijske izvještaje	39
Bitni pojmovi i koncepti	42
Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave	49
Kontakt	50

Rezultati Q1-Q3 2021

Prihodi brodova 27,9 mil. USD

EBITDA 6,1 mil. USD

EBIT (0,0) mil. USD

Neto dobit (3,1) mil. USD

TCE NETO 11.558 USD/dan

OPEX 6.744 USD/dan

Neizvjesnost koja se nametala kao zajednički nazivnik u tankerskoj industriji u 2021. godini sve više prepušta svoje mjesto frustraciji, doduše sa sporadičnim naznakama dobrih vijesti koje se mogu čuti unutar sektora.

Treće tromjesečje 2021. doveo nas je do otprilike iste pozicije u kojoj smo bili prije 90 dana ako se promatraju tržišni uvjeti u segmentu tankera za prijevoz naftnih derivata. Komercijalne prilike na "spot" tržištu, ali i tržištu brodarskih ugovora na vrijeme trenutno su vrlo ograničene.

Očekivani oporavak tankerskog tržišta dobrano kasni, i trenutno je posve minoran u odnosu na tržišta prijevoza kontejnera i rasutih tereta koja doživljavanju procvat.

Svi smo bili svjesni da će globalna pandemija rezultirati velikim gospodarskim izazovima i zbog toga su se vlade diljem svijeta suočile s pritiscima s nametnutim ciljem da se gospodarski oporavak dogodi čim prije. I dok se (određene) zemlje oporavljaju od krize uzrokovane pandemijom koja se događa jednom u stoljeću, istovremeno posrću kompanije koje održavaju globalne lance opskrbe prevozeći robu drugim tvrtkama i potrošačima.

Prihodi u tankerskom prijevozu tereta slabi su već treće tromjesečje uzastopno. Cijene brodarskog prijevoza su trenutno neprofitabilne za brodare, s rijetkim rutama i triangulacijama na kojima zarada može premašiti operativne troškove.

Dugo očekivani i najavljivani oporavak koji je trebao uslijediti u listopadu i dalje je na čekanju. Očekivalo se kako će povećanje morskog prijevoza tereta proizaći iz zimskih zahtjeva za energentima za grijanje, te da će donekle savladani problemi u transportu i s COVID ograničenjima potaknuti uspavano tržište.

S druge, vedrije strane, niske razine zaliha nafte i naftnih derivata trebale bi podržati njihovo obnavljanje i otvoriti nove prilike za arbitražu kako na zapadu tako i na istoku. Dodatno, azijske zemlje predviđaju najhladniju zimu u posljednjih nekoliko desetljeća. Prvi puta u proteklih 17 godina korejska meteorološka služba je izdala upozorenje za hladni val već u listopadu, obzirom da se premještanje hladne fronta s Arktika događa puno ranije no što je to bio slučaj prethodno. Slično je zabilježeno i u Kini. Temperature u Pekingu pale su ispod nule 20 dana ranije nego što je to inače slučaj, a to se nije dogodilo od 1969. godine. Ovaj će scenarij očito imati pozitivan utjecaj na potražnju za energentima u predstojećim mjesecima, sa cijenama prirodnog plina, ugljena i sirove nafte koje već dosežu visoke razine. Tankeri za prijevoz rasutih tereta, kao i LNG flota već profitira od gore navedenog, pa je za očekivati kako će povećana potreba za energentima za grijanje prije ili kasnije početi utjecati i na tankersko tržište.

Bez obzira na to, MR2 tankeri i dalje nastavljaju svoju borbu na niskim razinama vozarina što izaziva dodatnu zabrinutost dok ulazimo u tradicionalno dinamičniji dio godine u ovom segmentu.

Iako rizici ostaju i razvoj uvelike ovisi o stopama procijepljenosti i nastanku potencijalnih novih sojeva virusa, nije sve tako sivo kao što se čini na prvi pogled.

Pandemija se nije pretvorila u financijsku krizu, odnosno nije financijska kriza sama po sebi. COVID-19 uzrokovao je užasavajuće brojke smrtnih slučajeva diljem svijeta i promijenio naše dnevne rutine i ritam života, no to nije ostavilo traga na bankarskim tržištima i na većini kućnih budžeta u SAD-u i u drugim državama članicama OECD-a.

Financijski rezultati Tankerske Next Generation za prvih devet mjeseci uglavnom su ogledalo prvog polugodišta 2021. godine, a na njih su značajno utjecali:

• Nedostatak solidnije pokrivenosti "time charterom" na razumnim razinama, tj. visoka izloženost "spot" tržištu
• Iznimno slabo tržište brodskih vozarina ispod razine OPEX-a rezultira slabom utilizacijom i produljenim razdobljima nezaposlenosti

Razina nezaposlenosti u SAD-u je pala na razinu ispod 5 posto. Vrijednosti nekretnina, najvrijednije imovine za većinu obitelji - nastavljaju rasti. Burzovni indeks S&P 500 je čak 30% viši no što je bio prije pandemije. Savezna vlada, i u Trumpovoj i u Bidenovoj administraciji, nastavila je s ubrizgavanjem bilijuna dolara u gospodarstvo, najvećim dijelom kroz izravne novčane doznake građanima. Prema istraživanjima analitičara, vlada je ponudila 16 bilijuna američkih dolara globalnih poticaja, od čega je možda potrošeno dvije trećine.

Ne samo da Amerikanci trenutno imaju više novca no što su imali u 2020. ili 2019., već su se posljednje dvije godine odricali, i odgađali kupnju nekih proizvoda. Posljednjih mjeseci ponovo su počeli trošiti, osobito kupovanjem dobara. Dok s druge strane, potražnja za određenim uslugama, poput restorana, kina, ili odmora – još uvijek čeka na oporavak.

S treće pak strane, utjecaj pandemije na mentalno zdravlje pomoraca nikako nije zanemariv; neplanirano produljeni ugovori, ograničene mogućnosti i neizvjesnosti oko obavljanja smjena te briga za članove obitelji koji se također suočavaju s korona virusom kod kuće, svakako pridonose visokim razinama stresa. Tema je to koja je izgleda nakratko marginalizirana, ali je neosporno tu, bez obzira na omogućene programe cijepljenja pomoraca u važnim lukama ili kroz nacionalne programe zdravstva.

Usprkos tome naša vrijedna posada i časnici na Dalekom istoku trenutno vrijedno rade na posljednjem petogodišnjem remontu u ovom ciklusu, još jednom u nizu koji će se obaviti bez fizičke prisutnosti naših inspektora. Obzirom da je remont još uvijek u tijeku, možemo dati samo grubu procjenu broja dana koje će brod provesti izvan eksploatacije, i bez pretjerane sistematičnosti utvrditi kako se susrećemo sa kašnjenjima te uskim grlima zbog tropskih oluja u južnoj Kini koja dodatno pritišću i ovako nategnute lance opskrbe. Izbijanja zaraze COVID-19 u kineskim lukama, zajedno s nedostatkom kontejnera i radne snage samo pogoršava stanje.

Tankerska industrija je naučila živjeti s rizikom tijekom godina, no oporavak će doći, možda neujednačen, i svakako snažno ovisan o globalnom izlječenju i izloženosti korona virusu te drugim čimbenicima poput ograničene knjige narudžbi, prijelazu na zelenu energiju i još jednom iznimno važnom faktoru, pristupu prema pomorcu i njegovoj dobrobiti.

John Karavanić, CEO

Globalni uvjeti poslovanja

International Energy Agency (IEA) u nedavnom izvješću tvrdi da su brzo rastuće cijene prirodnog plina potaknule prelazak na naftu što bi moglo povećati potražnju za 500 tisuća b/d u usporedbi s normalnim uvjetima, rezultirajući povećanim prognozama potražnje za naftom. IEA nadalje predviđa da će globalna proizvodnja nafte porasti za 2,7 mb/d od rujna do prosinca, te analitičari smatraju da bi to trebao biti solidan poticaj trgovini naftom i tankerima za sirovu naftu, premda to trenutno nije izvjesno. Globalne cijene nafte narasle su na trogodišnji maksimum, zahvaljujući dijelom procijepljenoj populaciji koja je izašla iz lockdown-a zbog koronavirusa, podržavajući time gospodarsku aktivnost.

U Aziji, globalni gospodarski oporavak koji je prisiljen suočiti se s nestašicom električne energije nastavlja poticati potražnju za gorivom. Nedostatak električne energije povećao je profitne marže kod dizelskih goriva gotovo 60% u posljednjih mjesec dana, zamijenivši tako benzin kao ključnu komponentu ukupne profitabilnosti rafinerija.

U Indiji je potražnja za gorivima u rujnu porasla za 5,2% na godišnjoj razini, budući je gospodarska aktivnost nastavila rasti. Potrošnja dizelskog goriva, koja čini oko 40% indijske prodaje rafiniranog goriva, porasla je za oko 0,5% na godišnjoj razini odnosno na 5,51 milijuna tona, međutim, to je i dalje niže za 5,6% u usporedbi s razinama iz 2019. godine. Prodaja benzina porasla je za oko 6% na 2,60 milijuna tona, što je 9,5% više u odnosu na razine iz 2019. godine.

Američke zalihe sirove nafte porasle su dok su zalihe benzina i naftnih derivata pale. Zalihe sirove nafte porasle su za 6,1 milijun barela na 427 milijuna barela, u usporedbi s očekivanjima analitičara za povećanjem od svega 702.000 barela. Istodobno, zalihe benzina u SAD-u smanjene su za 2 milijuna barela na 223,1 milijun barela, u usporedbi s očekivanjima smanjenja od 83.000 barela. Nadalje, zalihe naftnih derivata, koje uključuju dizel i lož ulje, smanjile su se za 24.000 barela na 129,3 milijuna barela, u odnosu na očekivano smanjenje od 933.000 barela.

Na kraju, IEA procjenjuje da će OPEC i saveznici proizvoditi 700.000 b/d manje od procijenjene potražnje za četvrti kvartal 2021., što će dovesti do daljnjeg smanjenja zaliha i moguće volatilnosti cijena. Zalihe naftnih derivata pokazuju najveće opadanje u posljednjih osam godina (1,7 mb/d u 3Q21). To bi mogla biti "slamka spasa" za produkt tankere.

Kineski BDP porastao je za 9,8 posto na godišnjoj razini u prva tri tromjesečja, iako je gospodarski rast u trećem tromjesečju usporio na jednogodišnji najniži nivo od 4,9 posto uslijed neočekivanih gospodarskih izazova, ali je još uvijek unutar očekivanog raspona rasta.

Usporavanje rasta došlo je kao rezultat nedavnih ekonomskih izazova, od poplava u brojnim gradovima, ponovnog izbijanja koronavirusa do rasprostranjenog nestanka struje koji ometa proizvodnju u mnogim tvornicama, kao i nedavnih poskupljenja dobara na globalnoj razini.

U nedavnoj publikaciji International Energy Agency (IEA) upozorila je na povećanje inflacije koja bi mogla usporiti globalni oporavak od pandemije koronavirusom. Dijelom bi to mogla biti posljedica globalne energetske krize uslijed koje se očekuje kratkoročno povećanje potražnje za naftom za 500.000 b/d.

"Rekordne cijene ugljena i plina, kao i nestanci električne energije, potiču energetski sektor i energetski intenzivne industrije da se okrenu nafti kako se svjetla ne bi ugasila i kako bi proizvodnja neometano nastavila s radom", navodi IEA u svom mjesečnom izvješću o naftnim tržištima. "Više cijene energije također doprinose inflatornim pritiscima koji bi, zajedno s redukcijama u opskrbi električnom energijom, mogli dovesti do smanjenja industrijske aktivnosti i usporavanja gospodarskog oporavka."

Za 2022. IEA predviđa da će se potražnja potpuno oporaviti i dostići razinu prije pandemije, pritom naglašavajući da je u posljednjem tromjesečju zabilježeno najveće smanjenje zaliha u osam godina, pri čemu su zalihe zemalja OECD-a na najnižoj razini posljednjih godina.

Cijene nafte dosegnule su najviše višegodišnje razine podržane oporavkom potražnje i visokim cijenama prirodnog plina i ugljena što potiče korisnike da pređu na lož ulje i dizel za proizvodnju energije.

"Ublažavanje ograničenja u cijelom svijetu vjerojatno će pomoći oporavku potrošnje goriva", rekli su analitičari u ANZ banci, uz dodatak da bi samo prebacivanje s plina na naftu kod proizvodnje električne energije moglo povećati potražnju za čak 450.000 barela dnevno tijekom četvrtog tromjesečja.

Japanski premijer Fumio Kishida najavio je da će Japan pozvati proizvođače nafte da povećaju proizvodnju i poduzeti korake za ublažavanje utjecaja rastućih troškova energije na industriju.

Kineska dnevna stopa prerade sirove nafte u rujnu pala je na najnižu razinu od svibnja 2020. zbog nedostatka sirovina i inspekcija zaštite okoliša koje su poremetile rafinerijsku proizvodnju.

Kina je značajno pogođena jednim od najgorih nestanaka električne energije u posljednjih nekoliko godina, s najmanje 17 regija u cijeloj zemlji koje traže od industrijskih pogona smanjenje proizvodnje kako bi se smanjilo opterećenje na ponudu električne energije, što dodatno smanjuje potražnju za prijevozom naftnih derivata. U međuvremenu, neovisne rafinerije suočile su se s pooštravanjem uvoznih kvota za sirovu naftu, a tamošnje ministarstvo okoliša od kraja kolovoza provelo je novi krug inspekcija u pet provincija, uključujući kinesko središte za preradu nafte Shandong.

Sva su velika gospodarstva nakon pandemije pogođena problemima unutar lanca opskrbe i nedostatkom radne snage, dok su britanska nova imigracijska pravila dodatno otežala oporavak.

5

Uvjeti poslovanja

Globalna potražnja za naftom (milijuna barela na dan)

2019 2020 2021

Globalna potražnja za naftom (predviđanje) (milijuna barela na dan)

IEA (International Energy Agency), Listopad 2021

Američko gospodarstvo

Porast kupnje robe široke potrošnje bilježi iznimne rezultate. Trgovina na malo (prilagođena za inflaciju) u SAD-u porasla je 14 posto u posljednje dvije godine, prema nedavnim podacima Ministarstva trgovine. To je veći porast nego u prethodnih sedam godina zajedno.

Amerikanci nisu jedini koji kupuju više robe. I u nizu drugih zemalja potrošači također ostvaruju povećanu potrošnju, obzirom da su vlade donijele niz velikih stimulacijskih paketa kao odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom.

Prezasićenost gotovinom glavni je razlog povećane potražnje. "Došlo je do naglog i masovnog porasta potražnje koji daleko nadmašuje kapacitete tržišta", napisao je nedavno Craig Fuller, izvršni direktor FreightWaves, publikacije koja pokriva logistiku.

Ne postoji brzo rješenje za navedene probleme. Privatne tvrtke i državni dužnosnici poduzimaju korake za proširenje opskrbnog lanca, poput nedavne najave predsjednika Bidena da će luka u Los Angelesu raditi 24 sata dnevno. Takvi će potezi vjerojatno imati skroman učinak. No kašnjenja u lancu opskrbe i neugodno visoka inflacija vjerojatno će potrajati još barem nekoliko mjeseci.

Postoje također i drugi razlozi za poremećaje u lancu opskrbe i rastuću inflaciju. COVID-19 mjere opreza i poremećaji uzrokovanih pandemijom u tvornicama, skladištima i lukama također igraju važnu ulogu. Svijet nije ni blizu razine da bude potpuno procijepljen protiv korona virusa, a to EIA (US Energy Information Administration), Listopad 2021 The Washington Post, Listopad 2021

znači da tvornice u, recimo, Vijetnamu i dalje imaju problema sa zadovoljavanjem potražnje jer radnici stalno obolijevaju.

Važno je imati na umu da je poplava tržišta novcem gotovo sigurno privremena pojava, uzrokovana pandemijom i vjerojatno će završiti sljedeće godine. Veliki vladini programi poticaja većinom su okončani.

Japan

Potražnja Japana za naftom bilježi snažan oporavak

Prije nego što je Kina postala superiorna početkom 2000-ih, Japan je bio ključni pokretač potražnje izražene u tonskim miljama u Aziji. Dugi niz godina dominirao je trgovinom LNG-om, željeznom rudom i sirovom naftom u regiji. Japanski rast BDP -a značajno se usporio posljednjih desetljeća zbog razvijenog gospodarstva i starenja stanovništva. Uspon Kine i Indije zasjenio je Japance. Međutim, važnost Japana za globalno tržište tankera nije za podcijeniti. Još uvijek stvara 8% globalne potražnje za sirovom naftom izražene u tonskim miljama i nakon što je tijekom pandemije pretrpila snažan pad, potražnja za naftom u Japanu se snažno oporavila posljednjih mjeseci. Budući da se japanski uvoz uglavnom vrši na kontroliranu japansku tonažu, povećana aktivnost nema neposredan utjecaj na tržište tankera. Međutim, nastavi li se ovaj rast uvoza nafte, to može biti važan pokretač ukupne potražnje tankerima (i vozarine) u narednim mjesecima na azijskom tržištu.

Poten, Listopad 2021

Pogonsko gorivo

Niže cijene pogonskog goriva iz početne faze pandemije sada su se preokrenule. Brodovlasnici već sada imaju znatne dodatne troškove pogonskog goriva s kojima se moraju suočiti i te brojke sa početka 2020. je najbolje čim prije zaboraviti.

Cijene pogonskog goriva pale su na početku pandemije uslijed usporavanja globalne potražnje. Međutim, od početnog šoka, cijena goriva se oporavila i sada je na razinama koje nisu viđene nekoliko godina, pa cijena pogonskog goriva IFO380 sa udjelom sumpora do maksimalno 3,8% iznosi više od 530 USD po toni. Za brodove bez pročišćivača (scrubber) koja zahtijevaju VLSFO sa udjelom sumpora do maksimalno 0,5%, troškovi su porasli na oko 630 USD po toni.

Ipak, unatoč povećanju cijene nafte, razlika u cijeni između goriva s niskim i visokim udjelom sumpora ostala je stabilna na oko 100 do 130 USD po toni od početka 2021. To pak također znači da se relativna prednost posjedovanja pročišćivača i kupnje IFO380, u odnosu na ulaganje u pročišćivače i kupnju VLSFO -a, nije značajno promijenila tijekom 2021. godine.

Cijene pogonskog goriva u Singapuru tijekom 2021. godine

Globalna potrošnja nafte i tekućih goriva (milijuna barela na dan)

Globalna proizvodnja nafte i tekućih goriva (milijuna barela na dan)

IEA (International Energy Agency), Listopad 2021 EIA (US Energy Information Administration), Listopad 2021 7

Ship and bunker, Listopad 2021 Lloyds List, Listopad 2021.

Tankeri

Trenutačno, brodarska tržišta sve više pomno prate brzu nestašicu prirodnog plina u cijelom svijetu. To je dovelo do rekordnih cijena plina i prisililo mnoga gospodarstva da traže alternativne vrste energenata. U lančanoj reakciji, države bi se u nadolazećim zimskim mjesecima na sjevernoj hemisferi trebale okrenuti nafti i ugljenu, što bi pak trebalo osigurati povećanje potražnje za tankerima te brodovima za prijevoz suhog tereta, iako se razmjeri koristi tek trebaju vidjeti.

Tankerske vozarine nastavile su pad tijekom prva dva mjeseca trećeg kvartala, budući da su se fundamenti ponude i potražnje za naftom pogoršali, što je dovelo do rasta dostupne tonaže u odnosu na smanjenu dostupnost tereta. Ipak, na kraju, nakon devet mjeseci izrazito niskih vozarina, zarada VLCC-a je tijekom rujna za kratko izašla iz negativne spirale, što bismo željeli smatrati početkom oporavka.

Produkt tankeri

Vlasnici produkt tankera također se nadaju oporavku vozarina u završnom dijelu godine jer niske globalne zalihe rafiniranih proizvoda poput benzina i lož ulja povećavaju potražnju za pomorskim prijevozom. Prema nekim mjerama, globalna potražnja za rafiniranim proizvodima se oporavlja. Nakon što su dosegle najveće vrijednosti u 2020. godini, američke zalihe nafte pale su ispod svojih petogodišnjih prosjeka, a stope iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta u SAD-u su se oporavile na iznad 90 posto kapaciteta. Međutim, putnički promet američkih zračnih prijevoznika i dalje je oko 20 posto ispod razine iz 2019., čime se ograničava potražnja za mlaznim gorivom, na koji se odnosi oko 10 posto tankerskog prometa.

Tržište MR tankera nastavlja borbu s niskim vozarinama što izaziva dodatnu zabrinutost jer sada ulazimo u snažniji dio godine s ograničenom volatilnošću o kojoj možemo govoriti. Triangulacija ruta Atlantskog bazena (TC2/TC14) pokazuje povrat za ECO brodove od oko 3.000 do 5.000 USD dnevno. Većina unajmitelja ograničava svoju izloženost time charteru u ovom segmentu tržišta (MR produkt tankeri) dok ne uoče povećanu aktivnost na tržištu, dok se brodovlasnici priklanjaju najmu na kraća razdoblja u nadi da će tržište pokazati znakove oporavka u tipično jačim zimskim mjesecima

Vozarine za brodarske ugovore na vrijeme ostale su stabilne, ali nenadahnjujuće tijekom Q3 2021., s jednogodišnjim vozarinama na otprilike 11.750 USD/dan. Na spot tržištu bio je to još jedan negativan mjesec (rujan) s prosječnim TCE-om na 4.660 USD/dan.

Trgovinu naftnim derivatima dodatno su pogodili porezni nameti koje je Kina uvela na uvoz sastavnica odnosno aditiva za miješanje poput light cycle oil i mixed aromatics tereta u drugoj polovici ove godine, što je ne samo pogodilo kineski uvoz tih proizvoda, već je i smanjilo izvoz dizela i benzina iz Kine.

U trećem tromjesečju rafinerije nafte pogođene su uraganom Ida, a nestanci struje se još uvijek saniraju. U jednom trenutku gotovo desetak rafinerija bilo je izvan eksploatacije zbog prekida u opskrbi električnom energijom. To je zajedno sa slabom potražnjom za naftom i iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta u Aziji zadržalo vozarine za produkt tankere na niskim razinama kako i na istoku i na zapadu tijekom tromjesečja.

Očekuje se da će se azijska potražnja zajedno s proizvodnjom rafinerija oporaviti u sljedećem tromjesečju. Štoviše, očekuje se da će se i sjevernoamerička proizvodnost rafinerija obnoviti u Q4 2021., nakon što je pala u Q3 2021. zbog zatvaranja uzrokovanim uraganom Ida. Općenito, očekuje se da će se proizvodnost rafinerija u Sjevernoj Americi i Aziji (uključujući Kinu) povećati za 0,7 mbd u Q4 u odnosu na prethodno tromjesečje, što bi trebalo podržati izvoz derivata.

Nakon toga, očekuje se da će trgovina naftnim derivatima dobiti poticaj u 2022. kako potražnja za naftom bude rasla tijekom godine. Štoviše, snažnije tržište tankera za sirovu naftu trebalo bi spriječiti prijevoz većih tankera za sirovu naftu koji iznimno prevoze naftne derivate na svojim inicijalnim putovanjima iz brodogradilišta i na taj način osujećuju tržište produkt tankera.

Za sada su spot vozarine pa tako i time charteri i dalje na razinama ispod svojih petogodišnjih prosjeka. Ipak, očekivanja analitičara su da će trenutna neravnoteža početi pokazivati stanovite znakove oporavka tijekom sljedećih mjeseci, budući će potražnja vjerojatno postupno rasti tijekom četvrtog tromjesečja ove godine.

Prosječni ekvivalenti brodarskih ugovora na vrijeme MR produkta (USD na dan)

		MR tankeri za prijevoz naftnih derivata
K RATAK PREGLED			(MR 25-59,999 DWT)
Ključni podaci flote		Promjene u 2021.
na 1. listopada 2021. godine U eksploataciji: ukupne tonaže: godišnji rast do 1.listopada 2021. Stariji od 20 godina: ukupne tonaže: u postotku flote: Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote:	2.648 tankera 116.664.062 dwt 0,91 % 242 tankera 9.692.084 dwt 9,14 % 182 tankera 8.229.619 dwt 6,87 %	do 1. listopada 2021. godine Isporuke: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u rujnu '21: od čega u Q3/21: Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u rujnu '21: od čega u Q3/21:	74 tankera 3.555.638 dwt 2,82 % 9 tankera 26 tankera 77 tankera 3.669.622 dwt 2,93 % 4 tankera 22 tankera
Preostale isporuke za 2021. od 1. listopada 2021. godine Planirano: Ukupne tonaže: u postotku flote:	22 tankera 1.010.363 dwt 0,83 %	Rashodovano: ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u rujnu '21: od čega u Q3/21:	50 tankera 2.059.061 dwt 1,91 % 8 tankera 23 tankera

MR produkt tanker flota

Flota produkt tankera u prvih devet mjeseci 2021. godine rasla je za 0,91%, što predstavlja usporavanje u odnosu na 2020. i 2019. godinu kada je rast iznosio 3,3% odnosno 3,6% i time stvara potencijalni dugoročni pozitivni utjecaj na tržište produkt tankera.

Tijekom prvih devet mjeseci 2021. godine rashodovano je 50 MR produkt tankera, što je u apsolutnom iznosu više no u prethodne dvije godine zajedno (u 2020. rashodovano je 19 tankera, u 2019. rashodovano je 27 tankera).

Do 30. rujna 2021. zabilježena je isporuka 74 novogradnje, a očekuje se isporuka još 22 novogradnje do kraja godine. Ukupna knjiga narudžbi je na 182 tankera, od koje se u 2022. godini očekuje isporuka 22 tankera.

Rashodovanje kao udio u ukupnoj floti (u postocima %)

*Podaci do kraja rujna '21

Rezultati

SAŽETAK			HRK 000		USD 000
PRIHODA I DOBITI	Q1 2021	Q2 2021	Q3 2021	Q1-Q3 2021	Q1 2021	Q2 2021	Q3 2021	Q1-Q3 2021
Prihodi brodova	50.020	65.824		59.257 175.101	8.018	10.518	9.324	27.860
EBITDA	8.165	22.238	7.936	38.339	1.348	3.544	1.251	6.143
EBIT	(4.600)	9.435	(5.277)	(442)	(674)	1.489	(827)	(12)
Neto dobit	(9.463)		4.436 (15.185)	(20.212)	(1.446)	695	(2.384)	(3.135)

Prihodi u prvih devet mjeseci 2021. godine iznose 175,4 mil. HRK (27,9 mil. USD) što predstavlja smanjenje u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2020. godine kada je ostvareno 189,7 mil. HRK (28,0 mil. USD).

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 61,2 mil. HRK (9,7 mil. USD) u prvih devet mjeseci 2021. godine, dok su u istom razdoblju 2020. godine iznosili značajno manje, odnosno 25,3 mil. HRK (3,8 mil. USD). Rast troškova može se pripisati značajno većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom prvih devet mjeseci 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je većina brodova bila zaposlena brodarskim ugovorima na vrijeme.

Većom izloženosti "spot" tržištu brodar ostvaruje nominalno veći prihod, ali je istovremeno opterećen i većim troškovima zbog prirode posla u kojem brodar podmiruje troškove povezane s putovanjem poput pogonskog goriva, lučkih i agencijskih pristojbi i slično.

Operativni troškovi brodova u prvih devet mjeseci 2021. iznosili su 69,4 mil. HRK (11,0 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili 4,6 milijuna kuna (0,7 mil. USD), ovi troškovi zadržani su na približno istim razinama kao u promatranom razdoblju 2020. godine.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u prvih devet mjeseci 2021. godine iznosila je 38,3 mil. HRK (6,1 mil. USD), i značajno je smanjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 86,0 mil. HRK (12,5 mil. USD).

Troškovi amortizacije u prvih devet mjeseci 2021. godine iznosili su 38,8 mil. HRK (6,2 mil. USD). Svi operativni brodovi amortiziraju se tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja rashodovanu vrijednost broda na međunarodnom tržištu.

Neto rashodi od kamata tijekom prvih devet mjeseci 2021. godine iznosili su 13,1 mil. HRK (2,1 mil. USD), a neto rashod od tečajnih razlika zabilježen je na razini od značajnih 6,6 mil. HRK (1,0 mil. USD).

Društvo je u prvih devet mjeseci 2021. godine zabilježilo neto gubitak u iznosu 20,2 mil. HRK (3,1 mil. USD).

Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova u prvih devet mjeseci 2021. godine iznosile su 11.558 USD na dan.

Prihodi u trećem tromjesečju 2021. godine iznosili su 59,3 mil. HRK (9,3 mil. USD), što je porast u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2020. godine kada su iznosili 52,5 mil. HRK (8,1 mil. USD).

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 24,6 mil. HRK (3,9 mil. USD) u trećem tromjesečju 2021. godine, dok su u istom tromjesečju 2020. godine iznosili značajno manje, odnosno 11,6 mil. HRK (1,8 mil. USD). Rast troškova može se pripisati većoj izloženosti "spot" tržištu tijekom trećeg tromjesečja 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je većina brodova bila zaposlena brodarskim ugovorima na vrijeme.

Većom izloženosti "spot" tržištu brodar ostvaruje nominalno veći prihod, ali je istovremeno opterećen i većim troškovima zbog prirode posla u kojem brodar podmiruje troškove povezane s putovanjem poput pogonskog goriva, lučkih i agencijskih pristojbi i slično.

Operativni troškovi brodova u trećem tromjesečju 2021. iznosili su 24,1 mil. HRK (3,8 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili 1,4 milijuna kuna (0,2 mil. USD), te su zadržani ispod razina ostvarenih u usporednom razdoblju prošle godine.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u trećem tromjesečju 2021. godine iznosi 7,9 mil. HRK (1,3 mil. USD), i značajno je smanjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 15,1 mil. HRK (2,3 mil. USD).

Troškovi amortizacije u trećem tromjesečju 2021. godine iznosili su 13,2 mil. HRK (2,1 mil. USD) i u skladu su s planom amortizacije.

Neto rashodi od kamata u trećem tromjesečju 2021. godine iznosili su 3,3 mil. HRK (0,5 mil. USD), a neto rashod od tečajnih razlika zabilježen je na razini od značajnih 6,7 mil. HRK (1,0 mil. USD).

Neto rashodi od tečajnih razlika se većim dijelom odnose na nerealizirane tečajne razlike po kreditnim obvezama u američkim dolarima društva Tankerska Next Generation d.d. te nemaju utjecaja na novčane tijekove u američkim dolarima društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu.

Društvo je u trećem tromjesečju 2021. godine zabilježilo neto gubitak u iznosu 15,2 mil. HRK (2,4 mil. USD).

Prosječne TCE neto dnevne vozarine brodova u trećem tromjesečju ove godine iznosile su 10.088 USD na dan.

TRENUTNA FLOTA TNG-A

Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera, te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 30. rujna 2021. godine, prosječna starost TNG flote iznosi 7,45 godina.

Počevši od trećeg tromjesečja 2020. godine, tankeri iz TNG flote odradili su svoje petogodišnje remonte i ugradnju BWTS opreme, te je isto do datuma pisanja ovog izvještaja izvršeno za sve tankere u floti, dok se očekuje kako će MT Vinjerac svoj petogodišnji remont i ugradnju BWTS opreme završiti tijekom četvrtog tromjesečja 2021. godine kao posljednji tanker u floti.

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Vinjerac

Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme. Tanker je pod ugovorom s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu, uz opciju unajmitelja da produži ugovor i na treću godinu uz iznos vozarine od 15.750 USD po danu. Tanker je krajem rujna predan tehničkom upravitelju kako bi se obavio redoviti petogodišnji remont, nakon čega će početkom studenog biti vraćen unajmitelju.

Pag

Petogodišnji remont i ugradnja BWTS s uređaja za MT Pag je započela u prosincu 2020. godine, a završena je u siječnju 2021., nakon čega je brod zaposlen na "spot" tržištu.

Brod	Godina izgradnje	Tip	Zaposlenje	Dnevna vozarina (USD/dan)
Velebit	2011.	ICE class MR produkt	Trafigura, SPOT tržište	11.600 (do kolovoza 2021), potom SPOT
Vinjerac	2011.	ICE class MR produkt	Clearlake	15.250 (do svibnja 2022.)
Vukovar	2015.	Eko MR produkt	EXXON	17.050 (do kolovoza 2023.)
Zoilo	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od svibnja 2021.)
Dalmacija	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od srpnja 2020.)
Pag	2015.	Eko MR produkt	SPOT tržište	SPOT (od srpnja 2020.)

Vukovar

Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont i ugradnju BWTS uređaja, nakon čega je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.

Velebit

Petogodišnji remont i ugradnja BWTS uređaja za MT Velebit je obavljena u Q2/2021, nakon čega je zaključen kratkoročni brodarski ugovor na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura"). Po isteku ugovora, brod je zaposlen na "spot" tržištu.

Zoilo

Po završetku redovitog petogodišnjeg remonta izvršenog u Q3 2020. godine za m/t Zoilo je sredinom studenog 2020. zaključen brodarski ugovor na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine. Po završetku istog ugovora sredinom svibnja 2021. brod je prebačen na "spot" tržište.

Dalmacija

Po isteku brodarskog ugovora na vrijeme sa Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura") u Q3/2020, za m/t Dalmaciju je obavljen redoviti petogodišnji remont, nakon čega je brod pretežno zaposlen na "spot" tržištu.

OPERATIVNI PODACI FLOTE	Q3 2020.	Q1-Q3 2020.	FY 2020.	Q1 2021.	Q2 2021.	Q3 2021.	Q1-Q3 2021.
TCE neto vozarina (USD/dan)	12.371	15.221	14.250	10.600	14.219	10.088	11.558
Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan)	6.813	6.658	6.823	6.967	6.426	6.909	6.744
Operativni dani	552	1.644	2.196	540	546	552	1.638
Dani prihoda	461	1.550	2.079	514	516	542	1.572
Uposlenost flote (%)	83,5%	94,3%	94,7%	95,2%	94,5%	98,2%	96,0%

Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma. U trećem tromjesečju su tankeri bili zaposleni brodarskim ugovorima na vrijeme, i to 208 dana od 542 dana prihoda, odnosno 38,4% prihodovnih dana.

Prosječne TCE neto dnevne vozarine u trećem tromjesečju 2021. godine iznose 10.088 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za treće tromjesečje 2021. godine iznose 6.909 USD.

Tijekom trećeg tromjesečja 2021. zabilježeno je ukupno 10 dana bez prihoda, odnosno off-hire dana, koji većinom otpadaju na odlazak m/t Vinjerca u remont krajem rujna.

Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.

Tijekom 2020. i 2021. godine BWTS sustav ugrađen je u četiri od pet tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo, m/t Vukovar, m/t Pag i m/t Velebit; dok je m/t Dalmacija imala implementiran "BWTS" još od isporuke).

Sredinom svibnja 2021. godine m/t Velebit je završio svoj redovni petogodišnji remont tijekom kojeg je također ugrađen sustav za pročišćenje balastnih voda, a u tijeku je redovni petogodišnji remont za m/t Vinjerac čiji se završetak očekuje tijekom prve polovice posljednjeg tromjesečja 2021. godine.

Na temelju dosad obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja iznosi po brodu približno 1,8 mil. USD, uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja sa već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je sami trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0,77 mil. USD.

Tankerska Next Generation završila je prvih devet mjeseci 2021. godine s omjerom zaduženosti od 44%. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati sukladno otplatnim planovima.

Tijekom prvog tromjesečja 2021. potpisan je dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu od USD 35,3 milijuna. Kredit je sklopljen s dosadašnjim kreditorom ABN AMRO Bank N.V. na rok od 5 godina, a iskorišten je za prijevremeno zatvaranje postojećeg kredita koji dospijeva u siječnju 2022. godine, a kojim su dijelom financirani M/T Velebit, M/T Vinjerac, te akvizicija novogradnje M/T Pag tijekom 2015. godine.

Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je ovim refinanciranjem, uz prethodno ostvareno refinanciranje u Q4/2020, u potpunosti provelo plan refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini, i time osiguralo refinanciranje za cijelu flotu po konkurentnim uvjetima za predstojeće petogodišnje razdoblje.

Tijekom trećeg tromjesečja Društvo je ugovorilo dodatni revolving kredit s povezanim društvom u iznosu USD 3,0 milijuna za potrebe financiranja obrtnog kapitala. Na izvještajni datum, s povezanim društvom od ukupno ugovorenih USD 6 milijuna revolving kredita, iskorišteno je USD 4,5 milijuna.

			HRK 000			USD 000
SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE			30.09.2020. 31.12.2020. 31.03.2021. 30.06.2021. 30.09.2021.			30.09.2020.	31.12.2020.	31.03.2021.	30.06.2021.	30.09.2021.
Obveze po kreditima	497.769	471.431	505.524	496.986	502.060	77.137	76.792	78.392	79.007	78.123
Novac i novčani ekvivalenti	38.868	34.804	47.900	51.244	43.451	6.023	5.669	7.428	8.146	6.761
Neto dug	458.901	436.627	457.624	445.742	458.609	71.114	71.123	70.964	70.861	71.362
Kapital i rezerve	672.562	578.496	598.268	588.055	592.009	104.225	94.233	92.773	93.485	92.120
Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug)	41%	43%	43%	43%	44%	41%	43%	43%	43%	44%

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA Račun dobiti i gubitka TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2021. GODINE

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. RUJNA 2021.		HRK 000			USD 000
nerevidirano	Q3 2020	Q3 2021	Q1-Q3 2020	Q1-Q3 2021	Q3 2020	Q3 2021	Q1-Q3 2020	Q1-Q3 2021
Prihodi brodova	48.583	59.257	185.712	175.101	7.513	9.324	27.395	27.860
Ostali prihodi	3.964	4	3.964	341	619	-	619	54
Prihodi od prodaje	52.547	59.261	189.676	175.442	8.132	9.324	28.014	27.914
Provizije i troškovi povezani s putovanjima	(11.555)	(24.649)	(25.304)	(61.180)	(1.809)	(3.858)	(3.800)	(9.686)
Operativni troškovi brodova	(24.330)	(24.124)	(73.219)	(69.361)	(3.761)	(3.814)	(10.946)	(11.046)
Opći i administrativni troškovi	(1.596)	(1.406)	(4.753)	(4.636)	(245)	(221)	(708)	(736)
Ostali troškovi	-	(1.146)	(345)	(1.926)	-	(180)	(52)	(303)
Ukupni operativni troškovi	(37.481)	(51.325)	(103.621)	(137.103)	(5.815)	(8.073)	(15.506)	(21.771)
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA)	15.066	7.936	86.055	38.339	2.317	1.251	12.508	6.143
Amortizacija	(12.676)	(13.213)	(39.508)	(38.781)	(1.986)	(2.078)	(5.925)	(6.155)
Usklađenje vrijednosti brodova	-	-	-	-	-	-	-	-
Operativna dobit (EBIT)	2.390	(5.277)	46.547	(442)	331	(827)	6.583	(12)
Neto rashodi od kamata	(4.044)	(3.253)	(15.756)	(13.133)	(605)	(519)	(2.329)	(2.084)
Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika	25	(6.655)	34	(6.637)	5	(1.038)	6	(1.039)
Neto dobit	(1.629)	(15.185)	30.825	(20.212)	(269)	(2.384)	4.260	(3.135)
Ostala sveobuhvatna dobit	(26.661)	19.139	(22.942)	33.788	7	1,019	10	1,032
Ukupna sveobuhvatna dobit	(28.290)	3.954	7.883	13.576	(262)	(1,365)	4,270	(2,103)
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.)	8.710	8.705	8.710	8.706	8.710	8.705	8.710	8.706
Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena	(0,19)	(1,74)	3,54	(2,32)	(0,03)	(0,27)	0,49	(0,36)

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM		HRK 000			USD 000
POLOŽAJU NA DAN 30. RUJNA 2021. nerevidirano	31.12.2020.	31.03.2021.	30.06.2021.	30.09.2021.	31.12.2020.	31.03.2021.	30.06.2021.	30.09.2021.
Dugotrajna imovina	1.002.442	1.047.893	1.020.324	1.030.568	163.290	162.496	162.203	160.361
Brodovi u funkciji	992.995	1.042.210	1.009.856	1.025.181	161.751	161.615	160.539	159.522
Materijalna imovina u pripremi	8.951	5.209	10.020	4.965	1.458	808	1.593	773
Ostala dugotrajna imovina	496	474	448	422	81	73	71	66
Kratkotrajna imovina	81.888	81.118	99.337	86.007	13.339	12.579	15.792	13.383
Zalihe	9.022	12.692	10.148	13.492	1.470	1.969	1.613	2.099
Potraživanja	33.838	14.609	30.968	23.032	5.512	2.265	4.923	3.584
Novac i novčani ekvivalenti	34.804	47.900	51.244	43.451	5.669	7.428	8.146	6.761
Ostala kratkotrajna imovina	4.224	5.917	6.977	6.032	688	917	1.110	939
Ukupno imovina	1.084.330	1.129.011	1.119.661	1.116.575	176.629	175.075	177.995	173.744
Kapital i rezerve	578.496	598.268	588.055	592.009	94.233	92.773	93.485	92.120
Temeljni kapital	436.667	436.667	436.667	436.667	67.500	67.500	67.500	67.500
Pričuve	85.065	114.330	99.713	118.852	19.024	19.015	19.037	20.056
Zadržana dobit	56.764	47.271	51.675	36.490	7.709	6.258	6.948	4.564
Dugoročne obveze	395.803	459.392	466.986	486.735	64.473	71.238	74.238	75.738
Obveze po kreditima	395.803	459.392	466.986	486.735	64.473	71.238	74.238	75.738
Kratkoročne obveze	110.031	71.351	64.620	37.831	17.923	11.064	10.272	5.886
Obveze po kreditima	75.628	46.132	30.000	15.325	12.319	7.154	4.769	2.385
Dobavljači	18.688	10.616	18.456	13.078	3.044	1.646	2.934	2.034
Ostalo	15.715	14.603	16.164	9.428	2.560	2.264	2.569	1.467
Ukupno kapital i obveze	1.084.330	1.129.011	1.119.661	1.116.575	176.629	175.075	177.995	173.744

Izvještaj o novčanom tijeku

		HRK 000			USD 000
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA PRVIH DEVET MJESECI 2021. GODINE Nerevidirano	FY 2020	Q1 2021	H1 2021	Q1-Q3 2021	FY 2020	Q1 2021	H1 2021	Q1-Q3 2021
Dobit prije poreza	(31.684)	(9.463)	(5.027)	(20.212)	(5.907)	(1.446)	(751)	(3.135)
Amortizacija	52.792	12.765	25.568	38.781	8.027	2.022	4.077	6.155
Promjene u radnom kapitalu	(20.075)	5.016	(1.583)	(4.179)	(3.220)	897	(397)	(723)
Ostale promjene	50.043	3.252	1.858	10.364	9.146	32	46	1.118
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti	51.076	11.570	20.816	24.754	8.046	1.505	2.975	3.415
Novčani primici od investicijskih aktivnosti	-	-	-	-	-	-	-	-
Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti	(33.115)	(8.386)	(18.081)	(24.086)	(5.092)	(1.341)	(2.702)	(3.653)
Novčani tijek od investicijskih aktivnosti	(33.115)	(8.386)	(18.081)	(24.086)	(5.092)	(1.341)	(2.702)	(3.653)
Novčani primici od financijskih aktivnosti	12.319	493.659	512.381	521.919	2.000	78.392	81.392	82.892
Novčani izdaci od financijskih aktivnosti	(63.189)	(483.747)	(498.677)	(513.940)	(9.468)	(76.797)	(79.187)	(81.561)
Novčani tijek od financijskih aktivnosti	(50.870)	9.912	13.704	7.978	(7.468)	1.595	2.205	1.330
Neto promjene u novčanom tijeku	(32.908)	13.096	16.440	8.647	(4.513)	1.759	2.477	1.093
Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja	67.712	34.804	34.804	34.804	10.182	5.669	5.669	5.669
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	34.804	47.900	51.244	43.451	5.669	7.428	8.146	6.761

Izvještaj o promjenama kapitala

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno
Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000
Stanje na dan 1. listopada 2020. godine	436.667	119.300	128.554	(11.949)	672.562
Neto dobit razdoblja	-	(62.509)	-	-	(62.509)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(27)	-	-	(27)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(31.531)	(31.531)
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	436.667	56.764	128.544	(43.479)	578.496
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine	436.667	56.764	128.544	(43.479)	578.496
Neto dobit razdoblja	-	(9.463)	-	-	(9.463)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(32)	-	-	(32)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	29.627	29.627
Stanje na dan 31. ožujka 2021. godine	436.667	56.764	128.544	(14.212)	598.268
Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000
Stanje na dan 1. travnja 2021. godine	436.667	56.764	128.544	(14.212)	598.268
Neto dobit razdoblja	-	4.436	-	-	4.436
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(30)	-	-	(30)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(14.619)	(14.619)
Stanje na dan 30. lipnja 2021. godine	436.667	51.675	128.544	(28.831)	588.055
Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000
Stanje na dan 1. srpnja 2021. godine	436.667	51.675	128.544	(28.831)	588.055
Neto dobit razdoblja	-	(15.185)	-	-	(15.185)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	19.139	19.139
Stanje na dan 30. rujna 2021. godine	436.667	36.490	128.554	(9.692)	592.009

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno
Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. listopada 2020. godine	67.500	17.880	19.867	(1.022)	104.225
Neto dobit razdoblja	-	(10.167)	-	-	(10.167)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	(4)	-	179	175
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	67.500	7.709	19.867	(843)	94.233
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine	67.500	7.709	19.867	(843)	94.233
Neto dobit razdoblja	-	(1.446)	-	-	(1.446)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(5)	-	-	(5)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(9)	(9)
Stanje na dan 31. ožujka 2021. godine	67.500	6.258	19.867	(852)	92.773
Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. travnja 2021. godine	67.500	6.258	19.867	(852)	92.773
Neto dobit razdoblja	-	695	-	-	695
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(5)	-	-	(5)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	22	22
Stanje na dan 30. lipnja 2021. godine	67.500	6.948	19.867	(830)	93.485
Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. srpnja 2021. godine	67.500	6.948	19.867	(830)	93.485
Neto dobit razdoblja	-	(2.384)	-	-	(2.384)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	1.019	1.019
Stanje na dan 30. rujna 2021. godine	67.500	4.564	19.867	189	92.120

IZRAČUN NETO VRIJEDNOSTI IMOVINE procjena	Na datum 30.09.2020. (000 USD)	Na datum 31.12.2020. (000 USD)	Na datum 31.03.2021. (000 USD)	Na datum 30.06.2021. (000 USD)	Na datum 30.09.2021. (000 USD)
Ukupna vrijednost flote	147.650	146.800	139.350	140.160	141.430
Investicije	-	-	-	-	-
Kratkotrajna imovina	7.287	7.670	5.151	7.464	6.622
Ostala dugotrajna imovina	39	81	73	71	66
Ukupna vrijednost ostale imovine	7.326	7.751	5.224	7.717	6.688
Novac i novčani ekvivalenti	6.023	5.669	7.428	8.146	6.761
Obveze po kreditima	(77.137)	(76.792)	(78.392)	(79.007)	(78.123)
Neto dug	(71.114)	(71.123)	(70.964)	(70.861)	(71.362)
Ostale dugoročne obveze	-	-	-	-	-
Ostale kratkoročne obveze	(5.523)	(5.604)	(3.910)	(5.503)	(3.501)
Ukupna vrijednost ostalih obveza	(5.523)	(5.604)	(3.910)	(5.503)	(3.501)
NETO VRIJEDNOST IMOVINE	78.339	77.824	69.700	71.513	73.255
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih	8.710.299	8.709.407	8.706.421	8.705.817	8.705.549
Neto vrijednost imovine po dionici (USD)	8,99	8,94	8,01	8,21	8,41

KLJUČNI KOMENTARI:

Izračun vrijednosti operativne flote kompanije koji se bazira na prosječnim vrijednostima u industriji za specifičan tip broda, u osnovi pretpostavka sadržava i sposobnost generiranja prihoda svake pojedine jedinice uzimajući u obzir trenutno ostvarive vrijednosti vozarina koje se mogu postići zapošljavajući takav tip broda u trenutku vrednovanja.

Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini te i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Prihodovni potencijal TNG-a uobičajeno je bio uravnotežen "time charter" ugovorima čime je značajno ublažena uobičajena volatilnost vozarina vidljiva i tijekom prethodnih godina, a osobito u 2020. i 2021. godini.

Stabilnosti poslovanja značajno pridonosi strategija zapošljavanja flote brodarskim ugovorima na vrijeme preferirajući srednjoročni vremenski horizont zapošljavanja kojim se ublažavaju kratkoročne volatilnosti tržišta koje se ogledaju u promjenjivim vozarinama, ali i u promjenjivosti vrijednosti imovine brodara.

Korekcije na tržištu vozarina odrazile su se i na trenutne procjene vrijednosti brodova u transakcijama kupnje i prodaje. Vrijednost flote 30. rujna 2021. godine iznosi 141,4 milijuna USD, što u nepromijenjenim ostalim uvjetima daje NAV po dionici od 8,41 USD.

Procjena neto vrijednosti imovine temeljena je na trenutnim tržišnim uvjetima, i tipičnim prihodovnim i troškovnim pretpostavkama za tipični, odnosno prosječni MR produkt tanker i ne odražava specifičnosti flote TNG-a te očekivanja menadžmenta vezana uz promjene i oporavak na tržištu vozarina i tržištu naftnih derivata kao i rastu i razvoju flote u ovom segmentu u dostupnim sektorskim analizama.

OBJAVE U PRVIH DEVET MJESECI 2021. GODINE

19.02.2021 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 25.02.2021 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 15.03.2021 Potpisan ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od USD 35,3 milijuna

31.03.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica 07.04.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica 22.04.2021 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 28.04.2021 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 28.04.2021 Informacija u vezi s vlastitim dionicama (čl. 474. ZTK) 21.05.2021 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica 21.05.2021 Poziv na Glavnu Skupštinu Društva 02.07.2021 Održana redovna Glavna skupština 22.07.2021 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora 29.07.2021 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora

VLASNIČKA STRUKTURA

Dioničari 30. rujna 2021.	Broj dionica	Udio (u %)
Tankerska Plovidba d.d.	4.454.994	51,01%
PBZ Croatia Osiguranje OMF Kat. B	839.000	9,61%
Erste Plavi OMF Kat. B	808.000	9,25%
Raiffeisen OMF Kat. B	752.036	8,61%
Raiffeisen DMF	372.103	4,26%
Ostali institucionalni i privatni investitori	1.507.212	17,26%
Total	8.733.345	100,00%

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

Na dan 30. rujna 2021. Upravu čini član Uprave John Karavanić. Tijekom 2021. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica te Dalibor Fell.

DIONICA TPNG-R-A

Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnoj skupštini društva.

Dionice Društva s oznakom TPNG–R–A uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze. Uprava je u listopadu 2020. godine donijela odluku o pokretanju novog Programa otkupa vlastitih dionica (dalje u tekstu: Novi Program) na temelju ovlaštenja Glavne skupštine iz kolovoza 2020. godine, i to s početkom dana 2. studenog 2020., a završetkom dana 2 studenog 2021. godine. Najveći broj dionica koji se namjerava steći tijekom trajanja Programa jest 110.000, a najveći novčani iznos dodijeljen Programu iznosi 5.000.000,00 HRK.

Od početka godine pa do 30. rujna 2021. Društvo je na uređenom tržištu ZSE otkupilo ukupno 1.399 vlastitih dionica koje čine 0,016% temeljnog kapitala. Za navedeno stjecanje vlastitih dionica Društvo je izdvojilo protuvrijednost u iznosu od 63.553 HRK.

Na dan 30. rujna 2021. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica koje čine 0,3243% temeljnog kapitala

Unatoč nesvakidašnjim okolnostima, uslijed pandemije COVID-19, koja je imala negativan utjecaj na domaće tržište kapitala, istaknuli bi činjenicu da je programima otkupa Društvo ispunilo zacrtane kratkoročne ciljeve koji su između ostalog uključivali povećanje potražnje i likvidnosti dionice Društva kao i stvaranja dodatne vrijednosti za svoje dioničare.

GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

Program otkupa vlastitih dionica (SBB)

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA TREĆE TROMJESEČJE I PRVIH DEVET MJESECI 2021. GODINE

Rezultati Programa otkupa vlastitih dionica od 24.2.'20 do 30.09.'21.

Broj otkupljenih dionica 15.119 (0,173% kapitala)

Otkupljen iznos 643,4 tis. HRK

Ostvaren promet TPNG na ZSE u istom razdoblju 32,062 mil. HRK

Udio otkupljenih vlastitih dionica u uk. prometu 2,0 %

Tržišna kapitalizacija 30.09.2021. 356,9 mil. HRK

	HRK
TPNG na ZSE	FY 2016.	FY 2017.	FY 2018.	FY 2019.	FY 2020.	Q1-Q3 2021.
Promet (mil.)	14,7	4,1	1,5	5,9	17,17	16,90
Zaključna cijena	75,00	54,00	38,80	47,20	43,00	41,00
Najviša cijena	79,99	84,89	57,00	49,60	60,00	49,80
Najniža cijena	66,00	54,00	33,40	28,80	36,00	38,80
Prosječna cijena	72,78	70,88	43,61	39,98	48,59	42,69

Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:

Valutni rizik

Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.

TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.

Kreditni rizik

Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.

Rizik likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.

Cjenovni rizik

Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.

TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.

Operativni rizici

Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.

Vozarine

Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.

TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:

• ISO 9001 standard za garanciju kvalitete
• ISO 14001 standard za upravljanje okolišem,
• ISO 50001 standard upravljanja energijom i
• OHSAS 1800 standard za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu,
• ISM Code Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću.

Poslovna strategija Društva

Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.

Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.

Strategija odabira unajmitelja

Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.

Osiguranja

Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.

Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.

Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2021. DO 30. RUJNA 2021. GODINE (NEREVIDIRANO)

• I. Izvještaj Uprave o poslovanju za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. godine
• II. Nerevidirani sažeti tromjesečni financijski izvještaji:
• Bilanca stanja na dan 30. rujna 2021. godine
• Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. godine
• Izvještaj o novčanom tijeku za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. godine
• Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. godine
• Bilješke uz financijske izvještaje
• III. Izjava o odgovornosti za sastavljanje financijskih izvještaja

Izvještaj uprave o poslovanju

za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2021. godine

OPIS	Razdoblje 01.01.-30.09.2020.	Razdoblje 01.01.-30.09.2021.
Ukupni prihod (HRK)	HRK 189.837.594	HRK 176.641.491
Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod	98%	99%
Ostali prihodi / Ukupan prihod	2%	1%
Inozemno tržište / Ukupan prihod	100%	100%
Domaće tržište / Ukupan prihod	0%	0%
Materijalni troškovi / Poslovni rashodi	37%	49%
Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi	26%	20%
Financijski rashodi / Ukupni rashodi	10%	11%
Neto marža	16,25%	(11,51%)
Računovodstvena dobit	HRK 30.825.232	(HRK 20.212.473)
Operativna dobit (EBIT)	HRK 46.440.067	(HRK 442.398)

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo 175,6 mil. HRK poslovnih prihoda koji su najvećim dijelom rezultat ostvarenih prihoda od prodaje.

U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 176,0 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 85,7 mil. HRK, zatim slijede troškovi amortizacije u iznosu od 38,9 mil. HRK (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 4,1 mil. HRK), troškovi osoblja u iznosu od 35,9 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 15,5 mil. HRK.

U razdoblju završenom 30. rujna 2021. godine financijski prihodi iznosili su 1,0 mil. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 20,8 mil. HRK.

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo kumulativni gubitak u iznosu od 20,2 mil. HRK.

Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.

Temeljem Programa otkupa vlastitih dionica, Društvo je u izvještajnom razdoblju steklo 1.399 vlastitih dionica.

Detaljni podaci o svakom pojedinom stjecanju vlastitih dionica javno su objavljeni sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze d. d.

Na dan 30. rujna 2021. godine Društvo je imalo 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

Na dan 30. rujna 2021. godine Društvo ima sljedeća društva u inozemstvu:

• 1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
• 1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
• 1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

U tablici iznad su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje.

ilo Pr 1. g
	E PĆ O O C I P DA I Z A IZ DA VA TE LJ
št Ra zd ob lje iz vje av an	21 do ja 01 .01 .20 21 30 .09 .20 :
Go din a:	21 20
Kv l: ta ar	3
	T je i f in ijs ki iz vj št aj i čn ro m se a nc e
Ma tič ni bro j ( MB ):	Oz čn ka ati na m e HR 38 04 26 68 drž e č lan ice av
Ma tič ni bro bje kta (M BS ): su	j 11 00 46 75 3
Os ob ni ide nti fik ijs ki ac j (O IB) bro :	3 30 31 29 68 00 3 74 78 00 00 Y0 4H B9 CIA 88 LE I:
Šif ra tan us ov e:	9 30 55
Tv rtk a i zd lja ate av	: T ke ka N t G ion d. d. at an rs ex en er
Po šta ki bro j i mj to: ns es	0 23 00 Za da r
Ul ica i k uć ni bro j:	a 4 Bo žid a P et vić ar ra no
Ad oš te: res a e -p	g@ hr tn tn g.
Int dr t a er ne es a:	hr .tn w w w g.
Br oj sle nih za po m (kr aje	6 13
šta Ko oli dir i iz vje j: ns an	KN KD KN (K /K o) N- nij e k lid ira D- ko oli dir on so no ns an
Re vid ira no :	RN RD RN (R o/R o) N- nij idi D- idi e r ev ran rev ran
Tv rtk vis nih bje e o su	ka (p a M SF I): Sje diš ta te: MB rem :
	Da
Kn jig od stv ov en	Ne i (D a/N e) idb Da Ta nk sk lov a d .d. er a p
rvi se s: Os ob a k tak t: a z on	(tv rtk a k nji ds tve isa ) go vo no g s erv HN NIĆ KA RA VA JO
Te lef on	(u kt) si im e i im be ko nta no se sa mo pr ez e o so za 2 : 0 23 /20 2- 13
Ad oš te: res a e -p	g@ hr tn tn g.
Re viz sk o d ruš tvo or :
Ov laš ten i re viz or :	(tv rtk izo ko g d ruš ) tva a r ev rs
	(im e i im e) pr ez

BILANCA

nje da n 3 0.0 sta n a	9.2 02 1		a
Ob ik: T ke rsk Ne G io n d .d xt at ve zn an a en er			u k un am
ije Na ziv zic po	P AO aka ozn	Za dn ji d an tho dn pre e ine slo od po vn e g	Na iz vje šta jni da tum lja tek uć zd ob eg ra
1	2	3	4
ŽIV AĆ L P OT RA AN JA ZA U PIS AN I A N EU PL EN I K AP ITA	1 00	0	0
A) B) DU GO TR AJ NA IM OV INA (A OP 00 3+ 01 0+ 02 0+ 03 1+ 03 6)	2 00	57 1.0 02 .44 1.2	67 1.0 30 .56 8.5
I. N EM AT ER IJA LN A I MO VIN A ( AO P 0 04 do 00 9)	3 00	0	0
1. Izd i za j ac ra zvo	4 00	0	0
2. Ko ije ate nti , lic cij rob i u slu žn ark ftve nc es , p en e, ne e m e, so r va i o sta la	5 00	0	0
pra 3. Go od wi ll	6 00	0	0
ine 4. Pre du jm i za ba ija lne im ter ov na vu ne ma ov	7 00	0	0
Ne ija lna im ina pri mi 5. ter ma ov pre u	8 00	0	0
ina Os tal rija lna im 6. ate a n em ov OV OP II. MA TE RIJ AL NA IM INA 01 1 d o 0 19	9 00 0 01	0 57 1.0 02 .44 1.2	0 67 1.0 30 .56 8.5
(A ) te 1. Ze ml jiš	1 01	0	0
2. Gr ađ ins ki o bje kti ev	2 01	0	0
3. Po oje nja i o str pre ma	3 01	0 99 3.4 90 .42	50 1.0 25 .60 3.6
ina Ala ti, ki inv i t im 4. tar ort po go ns en ran sp na ov	4 01	0	0
ina Bio loš ka im 5. ov inu 6. Pre du jm i za ate rija lnu im ov m ov	5 01 6 01	0 7 3.1 35 .48	0 0
7. Ma ija lna im ina pri mi ter ov u pre	7 01	0 5.8 15 .35	7 4.9 64 .91
ina 8. Os tal rija lna im ate a m ov	8 01	0	0
ne Ula nje kre tni 9. ga u ne	9 01	0	0
GO NC IJS OV (A OP ) III. DU TR AJ NA FI NA KA IM INA 02 1 d o 0 30 e	0 02 1	0 0	0 0
1. Ula nja ud jel e ( dio nic e) du tni ka uta ga u po ze un r g rup 2. Ula nja tal rije dn pir od ika etn uta ga u os e v os ne pa e p uz un r	02 2 02	0	0
e 3. Da ni zaj vi, de ziti i s lič du tni cim tar mo po no po ze a u nu gr up	3 02	0	0
im 4.U lag ja dje le (di ice ) d ruš ih dje luj uć tav an u u on a p ov ez an su	4 02	0	0
m int ere so ih 5. Ula nja tal rije dn pir e d ruš tav ga u os e v os ne pa a p ov ez an	5 02	0	0
om dje luj uć im in ter su es im 6. Da ni zaj vi, de ziti i s lič dr uš tvim mo po no a p ov ez an om	6 02	0	0
dje luj uć im in ter su es ire 7. Ula nja vri jed ga u no sn e p ap	7 02	0	0
no 8. Da ni zaj vi, de ziti i s lič mo po	8 02	0	0
a 9. Os tal lag ja ko ja ob rač aju eto do ud jel a u an se un av m m	9 02	0	0
ina 1 0. Os tal a d ajn a f ina ijs ka im otr ug nc ov AŽ	0 03 1	0 0	0 0
IV. PO TR IVA NJ A ( AO P 0 32 do 03 5) 1. Po živ ja od du tni ka tra uta an po ze un r g rup e	03 2 03	0	0
2. Po tra živ ja od dr uš tav ih dje luj uć im in ter an a p ov ez an su es om	3 03	0	0
3. Po tra živ ja od ku an pa ca	4 03	0	0
nja 4. Os tal otr až iva a p A	5 03	0	0
V. OD GO ĐE NA PO RE ZN A I MO VIN C) (A OP 3) KR AT KO TR AJ NA IM OV INA 03 8+ 04 6+ 05 3+ 06	6 03 7 03	0 28 78 .03 0.5	0 78 80 .35 2.1
I. Z AL IH E ( AO P 0 39 do 04 5)	8 03	2 9.0 22 .30	37 13 .49 2.2
1. Sir ine i m rija l ate ov	9 03	2 9.0 22 .30	37 13 .49 2.2
ku 2. Pro izv od nja tije u	0 04	0	0
Go i p roi di 3. tov zvo ba 4. ač ka	1 04 2 04	0 0	0 0
Trg ov ro e 5. Pre du jm i za lih ov za	3 04	0	0
6. Du jna im ina mi jen jen rod aji tra go ov na a p	4 04	0	0
ina 7. Bio loš ka im ov	5 04	0	0
AŽ II. PO TR IVA NJ A ( AO P 0 47 do 05 2)	6 04 7	92 34 .20 4.2 76	47 23 .40 9.2 0
1. Po tra živ ja od du tni ka uta an po ze un r g rup e om 2. Po tra živ ja od dr uš tav ih dje luj uć im in ter an a p ov ez an su es	04 8 04	7.2 0	0
ca 3. Po tra živ ja od ku an pa	9 04	53 33 .83 8.2	28 23 .03 1.9
ika 4. Po tra živ ja od sle nik a i čl od etn an za po an ov a p uz	0 05	2 26 .79	1 27 .78
a Po živ ja od dr ža i d ih ins titu cij 5. tra an ve rug	1 05	6 67 .11	4 40 .81
Os 6. tal otr až iva nja a p III. KR AT KO TR AJ NA FI NA NC IJS KA IM OV INA OP 05 4 d o 0 62	2 05 3 05	55 26 4.8 9 6.1 39 .03	24 30 8.7 66 20 .13 4.4
(A ) e 1. Ula nja ud jel e ( dio nic e) du tni ka uta ga u po ze un r g rup	4 05	0	0
Ula nja tal rije dn pir od ika 2. etn uta ga u os e v os ne pa e p uz un r pe gru	5 05	0	0
e 3. Da ni zaj vi, de ziti i s lič du tni cim tar mo po no po ze a u nu gr up	6 05	0	0
nih 4. Ula nja ud jel e ( dio nic e) dru šta ga u va po ve za om dje luj uć im in ter su es	7 05	0	0
ih 5. Ula nja tal rije dn pir e d ruš tav ga u os e v os ne pa a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es im	8 05	0	0
6. Da ni zaj vi, de ziti i s lič dr uš tvim mo po no a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es ire 7. Ula nja vri jed u no sn	9 05 0 06	0 0	0 0
ga e p ap no 8. Da ni zaj vi, de ziti i s lič mo po	1 06	9 6.1 39 .03	66 20 .13 4.4
ina Os tal a f ina ijs ka im 9. nc ov	2 06	0	0
OV AC NC AG IV. N U BA I I BL AJ NI	3 06	95 28 .66 4.8	28 23 .31 6.2
AĆ ŠK UĆ AČ D) PL EN I T RO OV I B UD EG RA ZD OB LJ A I O BR UN AT I E) UK UP NO A KT IVA (A OP 00 1+ 00 2+ 03 7+ 06 4)	4 06 5 06	1 3.8 65 .42 06 1.0 84 .33 7.2	2 5.6 54 .63 77 1.1 16 .57 5.3
ČN F) IZV AN BIL AN I Z AP ISI	6 06	0	0

ije Na ziv zic po	P AO ka oz na	Za dn ji d an et ho dn pr e ine slo od po vn e g	št Na iz vje ajn i d atu m ku će do blj a te g r az
1	2	3	4
VA PA SI
A) OP K AP ITA L I R EZ ER VE (A 06 8 d o	7 06	9 57 8.4 97 .19	9 59 2.0 08 .96
L I (U SA ) K I. T EM EL JN PI NI AP ITA	8 06	0 43 6.6 67 .25	0 43 6.6 67 .25
VE II. KA PIT AL NE R EZ ER	9 06	76 68 .42 5.9	76 68 .42 5.9
III. R EZ ER VE IZ D OB ITI (A OP 5) 07 1+ 07 2- 07 3+ 07 4+ 07	0 07	50 60 .11 8.2	50 60 .11 8.2
rve Za ko ke 1. ns re ze	1 07	50 5. 11 8.2	50 5. 11 8.2
ice 2. Re vl tite d ion ze rve za as	2 07	7 1.5 78 .09	0 1.6 41 .65
3. Vla sti dio nic e i ud je li ( od bit ka ) te st na av	3 07	97 -1 8.0 .57	50 -1 .64 1.6
rve 4. St atu ta rne re ze	4 07	0	0
ve 5. Os le ta rez er VE	5 07	00 55 .00 0.0	00 55 .00 0.0
IV. R EV AL OR IZA CI JS KE R EZ ER OS I O ST O OP V. RE ZE RV E FE R VR IJE DN TI AL 07 8 d o 0 82	6 07 7 07	0 3 -4 3.4 79 .71	0 17 -9 .69 1.9
(A ) t fi 1. Fe rije dn ijs ke im ine kr ta lu bu hv atn r v os na nc ov oz os sv eo u
do bit (o dn olo živ da ju ) os no ra sp e z a p ro	8 07	0	0
2. Uč ink iti dio šti vč ih ko te to ov za no an va	9 07	0	0
u 3. Uč ink iti dio šti te to ula nja ino stv ov za ne ga u ze m	0 08	0	0
4. Os le fe rije dn ti ta rez er ve r v os	1 08	0	0
5. Te ča jn lik e i ču in lov ja e r az z p re ra na oz em no g p os an	2 08	3 -4 3.4 79 .71	17 -9 .69 1.9
RŽ VI . Z AD AN A DO BIT IL I P RE NE SE NI G UB ITA K (A OP 08 4- 08 5)	3 08	79 88 .44 8.2	83 56 .70 1.8
1. Za dr ža do bit na	4 08	79 88 .44 8.2	83 56 .70 1.8
2. Pr i g ub ita k en es en	5 08	0	0
OB G PO SL OV G OD (A OP 8) VI I. D IT ILI UB ITA K NE IN E 08 7- 08	6 08	3 -3 1.6 82 .84	3 -2 0.2 12 .47
ine 1. Do bit slo od po vn e g	7 08	0	0
ine Gu 2. bit ak slo od po vn e g	8 08	43 31 .68 2.8	73 20 .21 2.4
ES UĆ VI II. MA NJ IN SK I (N EK ON TR OL IR AJ I) I NT ER	9 08	0	0
B) R EZ ER VI RA NJ A (A OP 09 1 d o 0 96 )	0 09	0	0
e 1. Re rvi nja iro vin otp nin e i lič bv ze ra za m e, re m s ne o ez	1 09	0	0
e 2. Re rvi nja bv ze ra za po rez ne o ez	2 09	0	0
e 3. Re rvi nja če te ds ke ze ra za za po su s po rov	3 09	0	0
a 4. Re rvi nja tro šk bn lja nja rir od nih bo tst ze ra za ov e o av p ga av	4 09	0	0
a 5. Re rvi nja tro šk ja stv im ko vim ze ra za ov e u m en ro	5 09	0	0
ja 6. Dr vir ug a r ez er an OČ D UG OR NE O BV EZ AO P 0 98 do 10	6 09 7 09	0 3 39 5.8 03 .10	0 7 48 6.7 34 .53
C) E ( 8) Ob od ici 1. etn ta ve ze re m uz m a u nu ru	8 09	0	0
p a p r g pe
pe 2. Ob jm de zit e i lič du tn ika tar ve ze za za ov e, po s no po ze u nu g ru	9 09	0	97 28 .91 9.5
3. Ob a d štv im im ud je luj uć im in ter ve ze p re m ru a p ov ez an s es om	0 10	0	0
Ob lič šta nih 4. jm de zit e i d ve ze za za ov e, po s no ru va po ve za	1 10	0	0
om dje luj uć im in ter su es
no 5. Ob jm de zit e i lič ve ze za za ov e, po s a	2 10 3	0 3	0 0
6. Ob a b ka a i d im fin cij sk im in sti ija tuc ve ze p re m an m rug an m e 7. Ob red	10 4 10	39 5.8 03 .10 0	45 7.8 14 .94 0
ujm ve ze za p ov Ob a 8. a d ob lja čim ve ze re m av	5 10	0	0
p Ob a 9. ije dn nim pir im ve ze po vr os pa	6 10	0	0
e 1 0. Os tal e d oč bv ug or ne o ez	7 10	0	0
a 1 1. Od đe bv go na po rez na o ez	8 10	0	0
OČ D) K RA TK OR NE O BV EZ E ( AO P 11 0 d 12 3) o	9 10	79 98 .83 1.6	67 34 .63 2.8
1. Ob od ici etn ta ve ze p re m a p uz m a u nu r g ru pe	0 11	2 11 .23 2. 17	2 5.3 51 .92
Ob pe 2. jm de zit e i lič du tn ika tar ve ze za za ov e, po s no po ze u nu g ru	1 11	0	0
3. Ob a d štv im im ud je luj uć im in ter ve ze p re m ru a p ov ez an s es om	2 11	0	0
nih 4. Ob jm de zit e i lič d šta ve ze za za ov e, po s no ru va po ve za	3 11	0	0
om dje luj uć im in ter su es
Ob no 5. jm de zit e i lič ve ze za za ov e, po s	4 11	0	0
Ob fin a 6. a b ka a i d im cij sk im in sti tuc ija ve ze p re m an m rug an m	5 11	33 75 .62 7.7	90 15 .32 4.6
e Ob 7. red ujm ve ze za p ov	6 11	0	0
a 8. Ob a d ob lja čim ve ze p re m av	7 11	1 7.4 59 .72	2 7.7 28 .83
a Ob ije dn nim pir im 9. ve ze po vr os pa a 1 0. Ob len ici	8 11 9 11	0 9 4.3 29 .24	0 1 3.8 15 .58
ve ze p re m a z ap os m ja 1 1. Ob do ino i s lič a d ve ze z or ez se an av an	0 12	0 .62 55	3 53 .38
a p e, pr atu 1 2. Ob ud je la ult ve ze s os no ve u r ez	1 12	4 53 .77	4 53 .77
1 3. Ob vi du jn e i ine ije nje rod aji tra ve ze po os no go m ov na m ne p	2 12	0	0
e 1 4. Os tal e k rat ko čn bv ro e o ez	3 12	0 73 .41	5 2.3 04 .68
GA ĆA ŠK ĆE E) OD GO ĐE NO P LA NJ E T RO OV A I P RI HO D BU DU	4 12	25 11 .20 5.2	04 3. 19 9.0
A RA ZD OB LJ
F) UK UP NO PA SI VA (A OP 06 7+ 09 0+ 09 7+ 10 9+ 12 4) –	5 12	06 1.0 84 .33 7.2	77 1.1 16 .57 5.3
NČ G) IZ VA NB ILA NI ZA PI SI	6 12	0	0

1. Gubitak razdoblja (AOP 071-068)

ČU RA N DO BI TI I G UB IT blj do u 0 1.0 1.2 02 1 d o 3 0.0 u r az
Ob ik: Ta nk ska N t G ati d. d. ve zn er ex en er on		a u k un am
ije Na ziv zic po	P AO	Ist azd ob lje o r	ine tho dn od pre e g	Te ku će	blje do raz
1	ka oz na 2	Ku lati mu v 3	e Tro mj ečj es 4	Ku lati mu v 5	e Tro mj ečj es 6
I. P OS LO VN I P RIH OD I (A OP 00 2 d o 0 06 )	1 00	0 18 9.6 85 .94	60 52 .55 0.7	2 17 5.6 01 .84	70 59 .27 6.8
e 1. P rih od i od od aje du nic im zet tar pr s po a u nu gr up	2 00	0	0	0	0
2 . P rih od i od od aje (iz e) pr van gr up a 3 . P rih od i na eb las titih oiz vod rob e i te otr	3 00 4 00	8 18 5.7 12 .21 0	27 48 .58 3.4 0	5 17 5.1 00 .68 0	87 59 .25 6.8 0
lju lug me up e v pr a, us e . O li p lov ni p rih od i s du nic im 4 sta zet tar os po a u nu gr up	5 00	0	0	0	0
5 . O sta li p lov ni p rih od i (iz e) os van gr up	6 00	2 3.9 73 .72	3 3.9 67 .33	57 50 1.1	3 19 .98
II. P OS LO VN I R AS HO DI (AO P 0 8+ 00 9+ 01 3+ 01 7+ 01 8+ 01 9+ 02 2+ 02 9) 1. P dn ti z ali ha oiz vod ku ih tov	7 00 8 00	3 14 3.2 45 .87 0	66 50 .17 1.7 0	0 17 6.0 44 .24 0	38 63 .56 6.0 0
jen rije nje tije i go rom e v os pr u 2 . M ate rija lni tro šk ovi (A OP 01 0 d o 0 12 )	9 00	63 53 .20 6.9	16 22 .50 7.8	17 85 .66 5.8	65 33 .18 6.5
a) Tro šk ovi sir ovi i m ate rija la na	0 01	62 23 .27 3.0	21 10 .36 0.6	88 44 .42 5.1	68 17 .93 0.7
b) Tro šk ovi od ob pr an e r e	1 01 2	0 01	0 95	0 29	0 97
c) Os tali njs ki tro šk ovi va 3 . Tr oš kov i os ob lja (AO P 0 14 do 01 6)	01 3 01	29 .93 3.9 95 37 .45 6.2	12 .14 7.1 90 11 1.8 .55	41 .24 0.6 51 35 .95 9.0	15 .25 5.7 75 12 .66 7.3
ice a) Ne lać e i dn to p na	4 01	93 36 .95 1.6	95 11 .32 9.7	13 35 .49 7.7	79 12 .50 8.8
a b) Tro šk ovi a i do pri iz p lać po rez no sa	5 01	57 35 6.5	65 15 7.5	38 31 0.9	85 10 3.7
e c) D rin osi pl ać op na cija 4 . Am ort iza	6 01 7 01	45 14 8.0 41 39 .51 2.8	0 64 .53 73 12 .67 7.9	00 15 0.4 90 38 .85 7.5	1 54 .71 09 13 .23 8.3
5 . O sta li tr oš kov i	8 01	48 12 .69 4.8	7 3.4 34 .08	53 14 .72 9.2	2 4.4 21 .01
6 . Vr ijed sk lađ enj a ( AO P 0 20 +0 21 ) no sn a u	9 01	0	0	0	0
ne a) fin du traj im ovi im cijs ke im ovi go ne ne os an	0 02	0	0	0	0
ne b) kra tko traj im ovi im fin cijs ke im ovi ne ne os an . R rvir ja (AO P 0 23 do 02 8) 7 eze an	1 02 2 02	0 0	0 0	0 0	0 0
e a) Re rvir anj iro vin nin e i slič ob tpr ze a z a m e, o em ne vez	3 02	0	0	0	0
e b) Re rvir anj bv ze a z a p ore zn e o ez	4 02	0	0	0	0
e c) R ira nja čet ud sk ez erv za za po e s e s po rov va	5 02 6	0 0	0 0	0 0	0 0
d) Re rvir anj ošk bn avl jan ja pri rod nih bo a tr tsta ze a z ov e o ga a e) Re rvir anj a tr ošk ja tve nim ko vim ze a z ov e u ms ro	02 7 02	0	0	0	0
nja f) D ira rug a r ez erv	8 02	0	0	0	0
. O 8 sta li p lov ni ho di os ras	9 02	26 37 4.9	0	29 83 2.5	7 52 .77
III. FIN AN CIJ SK I P RIH OD I (A OP 03 1 d o 0 40 ) e 1. P rih od i od ul ja dje le ( dio nic e) du nik zet tar an u u a u nu	0 03 1 03	54 15 1.6 0	1 96 .12 0	9 1.0 39 .64 0	0 1.0 35 .48 0
ag po gr up ih 2. e ( e) šta Pri ho di o d u lag anj ud jel dio nic dru a u va po vez an
a dje luju ćim in ter im su es	2 03	0	0	0	0
ova Pri ho di o d o lih du jni h f ina ijsk ih u lag ja i za jm 3. sta tra go nc an e du zet nic im tar a u nu	3 03	0	0	0	0
po gr up 4. Os tal i p rih od i s kam iz od du nic im ata zet os no ve no sa s po a	4 03	0	0	0	0
e uta un r g rup s 5. T eča jne zlik e i tal i fin cijs ki p rih od i iz od ra os an no sa	5	0	0	8	8
e du nic im zet tar po a u nu gr up	03			1.0 32 .66	1.0 32 .66
ova 6. Pri ho di o d o sta lih du tra jni h f ina ijsk ih u lag ja i za jm go nc an ata 7. Os tal rih od i s kam os no ve	6 03 7 03	0 3 78 .42	0 8 32 .23	0 81 6.9	0 12 2.8
i p 8. T eča jne zlik e i tal i fin cijs ki p rih od i ra os an	8 03	1 73 .23	3 63 .88	0
e 9. Ne lizi i do bic i (p rih od i) o d f ina ijsk e i vin rea ran nc mo	9 03	0	0	0	0
1 0. O li fi ijsk i p rih od i sta na nc	0 04 1	0 89	0 6	0 24	0 40
IV. FIN AN CIJ SK I R AS HO DI (AO P 0 do 8) 42 04 1. R ho di s kam ata i s ličn i ra sh od i s du zet nic im as os no ve po a	04	15 .76 6.4	4.1 04 .12	20 .80 9.7	11 .93 2.1
e uta un r g rup	2 04	0	0	81 17 2.0	02 15 4.5
e 2. T eča jne zlik e i dru gi ho di s du nic im zet tar ra ras po a u nu gr up	3 04 4	3 39 .19	3 39 .19	0	0 1
3. Ra sh od i s kam ata i s ličn i ra sh od i os no ve 4. Te čaj zlik e i dru gi ho di ne ra ras	04 5 04	96 15 .72 7.2 0	3 4.0 64 .93 0	95 12 .96 7.8 8 7.6 69 .74	4.0 90 .27 7 7.6 87 .36
ne i (r di) fin 5. Ne lizi i gu bic ho od cijs ke im ovi rea ran as an	6 04	0	0	0	0
6. V rije dn kla đe nja fin cijs ke im ovi (n eto ) os na us an ne	7 04	0	0	0	0
Os tal i fin cijs ki r ho di 7. an as IM UŠ UĆ V. UD IO U D OB ITI OD DR TA VA PO VE ZA NIH SU DJ EL UJ	8 04	0	0	0	0
OM INT ER ES	9 04	0	0	0	0
TA IČK DIO DO I O PO VI. U U BIT D ZA JE DN IH TH VA IM UŠ UĆ VII . U DIO U GU BIT KU OD DR TA VA PO VE ZA NIH SU DJ EL UJ	0 05	0	0	0	0
OM INT ER ES	1 05	0	0	0	0
TA IČK VII I. U DIO U GU BIT KU OD ZA JE DN IH PO TH VA	2 05	0	0	0	0
IX. U KU PN I P RIH OD I (A OP 00 1+ 03 0+ 04 9 + 05 0) SH I (A OP 2) X. UK UP NI RA OD 00 7+ 04 1+ 05 1 + 05	3 05 4 05	4 18 9.8 37 .59 2 15 9.0 12 .36	81 52 .64 6.8 92 54 .27 5.8	1 17 6.6 41 .49 4 19 6.8 53 .96	50 60 .31 2.3 78 75 .49 8.1
XI. D OB IT I LI G UB ITA K P RIJ E O PO RE ZIV AN JA (A OP 05 3-0 54 )	5 05	32 30 .82 5.2	11 -1. 62 9.0	73 -20 .21 2.4	28 -15 .18 5.8
1 . D ob it p rije ziv ja (AO P 0 53 -05 4) op ore an	6 05	32 30 .82 5.2	0	0	0
. G (AO 3) 2 ub itak ije ziv ja P 0 54 -05 pr op ore an BIT	7 05 8	0 0	11 -1. 62 9.0 0	73 -20 .21 2.4 0	28 -15 .18 5.8 0
XII . P OR EZ NA DO XII I. D OB IT I LI G UB ITA K R AZ DO BL JA (A OP 05 5-0 59 )	05 9 05	32 30 .82 5.2	11 -1. 62 9.0	73 -20 .21 2.4	28 -15 .18 5.8
(A OP ) 1 . D ob it ra zdo blja 05 5-0 59	0 06	32 30 .82 5.2	0	0	0
2 . G ub itak zdo blja (A OP 05 9-0 55 ) ra	1 06	0	11 -1. 62 9.0	73 -20 .21 2.4	28 -15 .18 5.8
PR EK INU TO PO SL OV AN JE (p jav od tni k o bve ika M SF I-a op un a p uze zn IJE XIV . D OB IT I LI G UB ITA K P RE KIN UT OG PO SL OV AN JA PR	ak o i sa mo	ek inu to ma pr po	slo nje ) va
OP OR EZ IVA NJ A ( AO P 0 63 -06 4)	2 06	0	0	0	0
ja 1. Do bit kin uto lov ja pri je ziv pre g p os an op ore an ja 2. Gu bita k p rek inu slo ja pri je ziv van ore an	3 06 4 06	0 0	0 0	0 0	0 0
tog po op A OS XV . P OR EZ NA DO BIT PR EK INU TO G P LO VA NJ	5 06	0	0	0	0
1. Do bit kin uto lov ja do blje (A OP 06 2-0 65 ) pre g p os an za raz	6 06	0	0	0	0
2. Gu bita k p rek inu slo ja do blje (A OP 06 5-0 62 ) tog po van za raz	7 06	0	0	0	0
SL (p jav tni ik M SF UK UP NO PO OV AN JE od k o bve op un a s am o p uze zn XV I. D OB IT I LI G UB ITA K P RIJ E O PO RE ZIV AN JA (A OP 05 5+ 06 2)	ji im I-a ko a p 8 06	inu rek to slo po 0	nje ) va 0	0	0
1. Do bit pri je ziv ja (AO P 0 68 ) op ore an	9 06	0	0	0	0
Gu (AO ) 2. bita k p rije ziv ja P 0 68 op ore an	0 07	0	0	0	0
XV II. P OR EZ NA DO BIT (A OP 05 8+ 06 5) XV III. DO BIT IL I G UB ITA K R AZ DO BL JA (A OP 06 8-0 71 )	1 07 2 07	0 0	0 0	0 0	0 0
(A OP ) 1. Do bit do blja 06 8-0 71 raz	3 07	0	0	0	0
	4 07	0	0	0	0

	Č R A U N	O D B IT I I	A G U B IT K
u	zd ob lju ra	0 1.0 1.2 02	21 1 d 30 .09 .20 o

a ku u na m Ob ik : T ke ka N io d. d. t G at ve zn an rs ex en er n
ije Na ziv zic po	P AO	blj Ist do o r az e p	din e th od re ne go	Te ku će	zd ob lje ra
	ka oz na	Ku ula tiv m	čje Tr je om se	Ku ula tiv m	čje Tr je om se
1	3	4	5	6
ŠT IZV JE AJ O O ST AL OJ S VE OB UH VA TN OJ D OB ITI (p ja du op un va po ze	ik ob tn ve	ik im je M zn pr ne	SF I-a )
I. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A	8 07	32 30 .82 5.2	11 -1 .62 9.0	3 -2 0.2 12 .47	28 -1 5. 18 5.8
II. OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BIT /G UB ITA K PR IJE P OR EZ A (A OP 80 87 ) +	9 07	1 -2 2.9 41 .93	3 -2 6.6 60 .44	96 33 .78 7.7	08 19 .13 9.3
S će sif k ( AO III. ta vk e k oje b iti kla ici do bit ili ub ita P ne re ra ne u g ) 08 1 d o 0 85	0 08	0	0	0	0
Pr je lor iza cij sk ih vi du jn rija lne i 1. tra ate om ne re va rez er go e m ine rija lne im ate ne m ov	1 08	0	0	0	0
2. Do bit ak ili ub ita k s kn ad dn ja vla ičk ih g os no ve na no g v re ov an sn vri je dn nih pir o f vri je dn ti k lu bu hv ta atn os pa a p er os roz os sv eo u do bit	2 08	0	0	0	0
3. Pr je fe rije dn ti f ina ijs ke bv o f vri je dn ti k om ne r v os nc o ez e p er os roz ču n d ob iti i g ub itk a k oja ož rip isa ti p mj a k dit ra se m e p ro en am re no g e riz ika bv o ez	3 08	0	0	0	0
ja Ak ki do bic i/g ub ici lan im a d efi nir ih im 4. tua rs po p ov an pr an	4 08	0	0	0	0
ne 5. Os tal tav ke ko je će b iti kla sif ici e s ne re ra	5 08	0	0	0	0
6. Po do bit ko ji s dn i n tav ke ko je će b iti rez na e o os a s ne ne kla sif ici re ra	6 08	0	0	0	0
IV . S ta vk e k oje je uć ek las ific ira ti u d ob it i li g ub ita k ( AO P m og e r 08 8 d o 0 95 )	7 08	1 -2 2.9 41 .93	3 -2 6.6 60 .44	96 33 .78 7.7	08 19 .13 9.3
ja 1. Te ča jn lik e i ču in lov e r az z p re ra na oz em no g p os an	8 08	1 -2 2.9 41 .93	3 -2 6.6 60 .44	96 33 .78 7.7	08 19 .13 9.3
žn ičk 2. Do bit ak ili ub ita k s kn ad dn ja du ih g os no ve na no g v re ov an vri je dn nih pir o f vri je dn ti k lu bu hv ta atn os pa a p er os roz os sv eo u do bit	9 08	0	0	0	0
uč šti vč a 4. Do bit ili ub ita k s ink ite te ih tok g os no ve ov za no an ov	0 09	0	0	0	0
5. Do bit ili ub ita k s uč ink ite šti te to ula nja g os no ve ov za ne ga u u ino stv ze m	1 09	0	0	0	0
nih 6. Ud io sta loj bu hv atn oj do bit i/g ub itk u d šta u o sv eo ru va po ve za om dje luj uć im in ter su es	2 09	0	0	0	0
ije fe 6. Pr je rije dn ti v sk rije dn ti o om ne r v os re m en e v os pc	3 09	0	0	0	0
fe 7. Pr je rije dn ti t ins kih lem ata te ins kih om ne r v os er m e en rm a ug ov or	4 09	0	0	0	0
8. Os tal tav ke ko je je uć ek las ific ira ti u do bit ili ub ita k e s m og e r g	5 09	0	0	0	0
9. Po do bit ko ji s dn i n tav ke ko je je uć rez na e o os a s m og e kla sif ici i u do bit ili ub ita k rat re g	6 09	0	0	0	0
V. N ET O OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K ( AO P 6) 08 0+ 08 7 - 08 6 - 09	7 09	1 -2 2.9 41 .93	3 -2 6.6 60 .44	96 33 .78 7.7	08 19 .13 9.3
VI . S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 07 8+ 09 7)	8 09	1 7.8 83 .30	4 -2 8.2 89 .45	23 13 5.3 .57	0 3.9 53 .48
DO DA TA K Izv je št aju ta loj bu hv at j d ob iti (p ja du o os sv eo no op un va po	tn ik ko ji s ze	ta vlj a k as on so	lid ira ni izv je št aj)
VI . S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (A OP 10 0+ 10 1)	9 09	0	0	0	0
e 1. Pr ipi im at elj im a k ita la tic sa na ap ma	0 10	0	0	0	0
su (n će ) in 2. Pr ipi jin sk ek tro lira ju te sa na m an om on m re	1 10	0	0	0	0

zd ob lju ra u	0 1.0 02	do 3 0.0 9.2 02	a u k un am
ik: ati Ob Ta nk sk a N t G d. d. ve zn er ex en er on
ije Na ziv zic po	P AO ka oz na	ine Ist do blj tho dn od o r az e p re e g	lje Te ku će zd ob ra
1	2	3	4
No vč i to ko vi od slo ih ak tiv st i an po vn no
ja 1. Do bit ije ziv pr op ore an	1 00 2	32 30 .82 5.2 15	73 -20 .21 2.4 56
2. Us kla đe nja (A OP 00 3 d o 0 10 ): ija A rtiz	00 3 00	51 .80 4.2 41 39 .51 2.8	59 .34 3.0 90 38 .85 7.5
a) mo ac b) D ob ici i g ub ici od od aje i v rije dn kla đe nja du tra jn pr os na us go e
ter ija lne i ma c) D ob ici i g ub ici od od aje i n ali zir i d ob ici i g ub ici i pr ere an	4 00	0	0
je vrij ed sk lađ no sn o u en	5 00	0	0
d) P rih od i o d k i d ivi de nd i ata am	6 00	3 -78 .42	1 -6 .98
ta e) R ho di od ka as ma	7 00	97 15 .72 7.2	95 12 .96 7.8
f) Re rvi ja ze ran	8 00	0	0
g) Te čaj zli ke (n ali zir e) ne ra ere an	9 00	85 -3 .35 2.3	0 8.5 57 .22
h) O sta la kla đe nja vč e t kc ije i n ali zir us za ne no an ran sa ere an e e do bi tke i g ub itk	0 01	5 -5 .11	68 -1 .03 2.6
I. Po ća nje ili je nje vč ih ko ije je to ve sm an no an va pr pr om na u dn ka pit alu (A OP 00 1+ 00 2) ra om	1 01	47 82 .62 9.4	83 39 .13 0.5
(A OP ) 3. Pr jen dn ka pit alu 01 3 d o 0 16 om e u ra om	2 01	63 -23 .25 4.4	05 -4 .17 8.9
za a) P eć je ili je nje kr atk čn ih ob ov an sm an oro ve	3 01	61 -35 6.9	77 -6 .93 4.7
ja b) P eć je ili je nje kr atk otr ajn ih tra živ ov an sm an po an	4 01	82 -19 .80 4.0	7 7.2 25 .80
a c) P eć je ili je nje lih ov an sm an za	5 01	20 -3 .09 3.4	35 -4 .46 9.9
ala d) O sta la ća nja ili je nja dn ka pit po ve sm an ra og	6 01	0	0
II. No c i lov ja (AO P 0 ) 11 +0 12 va z p os an	7 01	84 59 .37 4.9	78 34 .95 1.6
te 4. No vča ni izd i za ka ac ma	8 01	47 -17 .14 9.4	13 -12 .46 7.4
5. Pla će ni do bit po rez na	9 01	0	0
VČ A) N ET O NO AN I T OK OV I O D P OS LO VN IH AK TIV NO ST I (A OP 01 7 do 9) 01	0 02	37 42 .22 5.5	65 22 .48 4.2
No vč i to ko vi od in st ici jsk ih ak tiv st i an ve no
1. No vča ni pri mi ci od od aje du tra jne ate rija lne i n ate rija lne pr go m em ine im ov	1 02	0	0
ta 2. No vča ni pri mi ci od od aje fin cij sk ih ins tru pr an me na	2 02	0	0
ta 3. No vča ni pri mi ci od ka ma	3 02	0 92 .74	28 7.8
4. No vča ni pri mi ci od di vid di en	4 02	0	0
a No ča ni pri mi ci a d ih zaj i š ted nih ul 5. rat va s o sn ov e p ov an mo va og	5 02	0	0
6. Os tal i n ča ni pri mi ci od in sti cij sk ih ak tiv sti ov ve no	6 02	0	0
vč OP III. Uk i p rim ici od in st ici jsk ih ak tiv st i (A 02 1 d up no no an ve no o 02 6)	7 02	0 92 .74	28 7.8
1. No vča ni izd i za ku ju du tra jne ate rija lne i n ate rija lne ac pn go m em ine im ov	8 02	14 -22 .55 5.4	63 -24 .08 6.2
ta fin 2. No vča ni izd i za st jec je cij sk ih ins tru ac an an me na	9 02	0	0
3. No ča ni izd i s da nih jm a i št ed nih ul va ac os no ve za ov og a z a	0 03	0	0
ac 4. Stj je isn dr uš tva nje st eč i n ec an ov og , u ma no za en ov	1 03	0	0
5. Os tal i n ča ni izd i o d i tic ijs kih ak tiv sti ov ac nv es no	2 03	0	0
IV. U ku ča ni izd i o d i tic ijs kih ak tiv st i (A OP 02 8 d pn o n ov ac nv es no o 2) 03	3 03	14 -22 5.4 .55	63 -24 .08 6.2
ČA B) NE TO N OV NI TO KO VI OD IN VE ST ICI JS KIH A KT IVN OS TI (AO P 3) 02 7+ 03	4 03	74 -22 .46 2.6	35 -24 .07 8.4
No vč i to ko vi od fin cij sk ih ak tiv st i an an no
la 1. No vča ni pri mi ci od ća nja te ljn (u pis ) k ita po ve me og an og ap	5 03	0	0
2. No vča ni pri mi ci od iz da nja vl nič kih i d už nič kih fin cij sk ih va as an
ta ins tru me na	6 03	0	0
3. No vča ni pri mi ci od gl nic e k red ita ajm ica i d ih db i av , p oz rug po su	7 03	0	3 52 1.9 18 .60
4. Os tal i n ča ni pri mi ci od fin cij sk ih ak tiv sti ov an no	8 03	0	0
V. Uk vč i p rim ici od fin cij sk ih ak tiv i (A OP 5 d st 03 up no no an an no o 03 8)	9 03	0	3 52 1.9 18 .60
1. No vča ni izd i za pla gla ice kr ed ita ajm ica i d ih ot tu ac vn , p oz rug ta db i i du žn ičk ih fin cij sk ih ins tru po su an me na	0 04	47 -47 .54 2.5	89 -5 13 .87 6.5
2. No vča ni izd i za is pla div ide nd i tu ac	1 04	0	0
3. No vča ni izd i za fin cij sk i n aja ac an m	2 04	0	0
4. No vča ni izd i za ku las titi h d ion ica i s nje nje ljn ot te ac p v ma me og	3 04	68 -55 4.6	3 -63 .55
ala (up isa g) ka pit no	4	0	0
Os tal i n ča ni izd i o d f ina ijs kih ak tiv sti 5. ov ac nc no VI . U ku ča ni izd i o d f ina ijs kih ak tiv st i (A OP 04 0 d pn o n ov ac nc no o	04 5 04	15 -48 .09 7.2	42 -5 13 .94 0.1
04 4) VČ C) N ET O NO AN I T OK OV I O D F INA NC IJS KIH A KT IVN OS TI (AO P	6 04	15 -48 .09 7.2	1 7.9 78 .46
03 9+ 04 5) ma 1. Ne lizi e t eč ajn lik i n ča nim ek viv ale nti rea ran e r az o n ov cu ov	7 04	90 -50 9.1	9 2.2 62 .46
e p EĆ ČA D) NE TO P OV AN JE IL I S MA NJ EN JE N OV NN IH TO KO VA (A OP
02 0+ 03 4+ 04 6+ 04 7) A	8 04	42 -28 .84 3.5	0 8.6 46 .76
ČA OČ E) NO VA C I N OV NI EK VIV AL EN TI NA P ET KU RA ZD OB LJ	9 04	09 67 .71 1.6	34 34 .80 3.9
ČA F) NO VA C I N OV NI EK VIV AL EN TI NA K RA JU RA ZD OB LJ A (AO P 9) 04 8+ 04	0 05	67 38 .86 8.0	94 43 .45 0.6

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
za razdoblje od 01.01.2021 do 30.09.2021																		u kunama
										Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Ostale rezerve fer vrijednosti	Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
										(raspoloživa za prodaju)							18 (3 do 6 - 7
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	+ 8 do 17)	19	20 (18+19)
Prethodno razdoblje
1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine	01	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600	0	55.000.000	0	0		0 0	0	10.992.817	90.196.788	0	665.234.069	0	665.234.069
2. Promjene računovodstvenih politika	02	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	03	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno) (AOP 01 do 03)	04	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600	0	55.000.000	0	0		0 0	0	10.992.817	90.196.788	0	665.234.069	0	665.234.069
5. Dobit/gubitak razdoblja	05	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	30.825.232	30.825.232	0	30.825.232
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	06	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	-22.941.931	0	0	-22.941.931	0	-22.941.931
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	07	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	08	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	09	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	10	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	11	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	12	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	13	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	14	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	15	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	16	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	17	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	18	0	0	0	554.668	554.668	0	0	0	0		0 0	0	0	-554.668	0	-554.668	0	-554.668
19. Uplate članova/dioničara	19	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	20	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	21	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu	22	0	0	1.167.012	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	-1.167.012	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	23	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne godine (04 do 23)	24	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.551.268	1.551.268	0	55.000.000	0	0		0 0	0	-11.949.114	88.475.108	30.825.232	672.562.702	0	672.562.702
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14)	25	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	-22.941.931	0	0	-22.941.931	0	-22.941.931
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG RAZDOBLJA (AOP 05+25)	26	0	0	0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	-22.941.931	0	30.825.232	7.883.301	0	7.883.301
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 23)	27	0	0	1.167.012	554.668	554.668	0	0	0	0		0 0	0	0	-1.721.680	0	-554.668	0	-554.668

										Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Ostale rezerve fer vrijednosti	Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18 (3 do 6 - 7 + 8 do 17)	19	20 (18+19)
Tekuće razdoblje
1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine	28	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 55.000.000	0	0	0	0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
2. Promjene računovodstvenih politika	29	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	30	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP 28 do 30)	31	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 55.000.000	0	0	0	0	0	-43.479.713	56.765.436	0	578.497.199	0	578.497.199
5. Dobit/gubitak razdoblja	32	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	-20.212.473	-20.212.473	0	-20.212.473
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	33	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	33.787.796	0	0	33.787.796	0	33.787.796
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	34	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (raspoloživa za prodaju)	35	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	36	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	37	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	38	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	39	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	40	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0		0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	41	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
15. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim u postupku predstečajne nagodbe i nastalog reinvestiranjem dobiti)	42	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
16. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	43	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
17. Smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala nastalog reinvestiranjem dobiti	44	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	45	0	0	0	63.553	63.553		0	0 0	0	0	0	0	0	-63.553		-63.553	0	-63.553
19. Uplate članova/dioničara	46	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
20. Isplata udjela u dobiti/dividende	47	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
21. Ostale raspodjele i isplate članovima/dioničarima	48	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
22. Prijenos po godišnjem rasporedu	49	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
23. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	50	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 31 do 50)	51	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.641.650	1.641.650		0 55.000.000	0	0	0	0	0	-9.691.917	56.701.883	-20.212.473	592.008.969	0	592.008.969
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 33 do 41)	52	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	33.787.796	0	0	33.787.796	0	33.787.796
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 32 + 52)	53	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	33.787.796	0	-20.212.473	13.575.323	0	13.575.323
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50)	54	0	0	0	63.553	63.553		0	0 0	0	0	0	0	0	-63.553	0	-63.553	0	-63.553

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Opći podaci

Tankerska Next Generation d.d. osnovana je u Republici Hrvatskoj 2014. godine. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.

Članovi Uprave:

• John Karavanić, jedini član

Od 1. siječnja 2021. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora su kako slijedi:

• Ivica Pijaca, predsjednik
• Mario Pavić, zamjenik
• Nikola Koščica, član
• Joško Miliša, član
• Dalibor Fell, član

Na dan 30. rujna 2021. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. rujna 2021. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.

2. Osnovne računovodstvene politike

Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:

• 1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
• 1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
• 1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
• 1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 30. rujna 2021. godine ne uključuju sve informacije materijalno značajne za razumijevanje tekućeg razdoblja tijekom godine te ih se treba čitati zajedno s financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.

Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.

3. Vlasnička glavnica i pričuve

Društvo nije otkupljivalo vlastite dionice u trećem tromjesečju 2021. godine temeljem programa otkupa vlastitih dionica.

Na dan 30. rujna 2021. godine Društvo drži ukupno 28.319 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3243% temeljnog kapitala Društva (30. rujna 2020.: 26.323 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3014% temeljnog kapitala).

4. Zarada po dionici

ZARADA PO DIONICI	Razdoblje	Razdoblje	Primljeni krediti od povezanih društava	HRK 0	HRK 28.919.596
	1.1.-30.09.2020.	1.1.-30.09.2021.
Neto (gubitak) / dobit dioničarima	HRK 30.825.232	(HRK 20.212.473)	6. Događaji nakon datuma bilance
Prosječno ponderirani broj dionica	8.710.299	8.705.549	Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva
Osnovni (gubitak) / zarada po dionici	HRK 3,54	(HRK 2,32)	Posljedice COVID-19 i dalje utječu na operativno	poslovanje Društva i još	važnije na potražnju

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica

5. Odnosi s povezanim stranama

ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA	Razdoblje 1.1.-30.09.2020.	Razdoblje 1.1.-30.09.2021.
Prodaja povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Kupnja od povezanih društava	HRK 13.073.858	HRK 12.637.727
Potraživanja od povezanih društava	HRK 0	HRK 0
Obveze prema povezanim društvima	HRK 7.565.381	HRK 5.351.922
Dani krediti povezanim društvima	HRK 0	HRK 0

6. Događaji nakon datuma bilance

Posljedice COVID-19 i dalje utječu na operativno poslovanje Društva i još važnije na potražnju za naftnim proizvodima. Iako su programi cijepljenja protiv COVID-19 pojačali nade u poboljšanje razine potražnje nafte kasnije u 2021. godini, i dalje postoji velika neizvjesnost u izgledima, uz zabrinutost zbog novih varijanti COVID-19 i stalnog velikog broja slučajeva u nekim regijama.

Osim gore navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 30. rujna 2021. godine.

Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.

Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.

Zadar, 28. listopada 2021. godine

John Karavanić, član Uprave

Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.

Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.

Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.

Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.

Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.

Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.

Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.

TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.

TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.

TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.

Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.

Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.

Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.

Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.

Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):

Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).

Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.

Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:

• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.

• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.

Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:

Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i

Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".

Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.

Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.

Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

	Brodarski ugovor na vrijeme	Brodarski ugovor na putovanje
Tipična duljina odgovora	1-5 godina	Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje
Baza za vozarinu (1)	Dnevno	Varira
Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Provizije (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Veći troškovi povezani s putovanjem (2)	Klijent plaća	Grupa plaća
Manji troškovi povezani s putovanjem (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Operativni troškovi brodova (2)	Grupa plaća	Grupa plaća

(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja

(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod

(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja

Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.

Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.

Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.

Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.

Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.

Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.

Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.

Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.

Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.

Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.

Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.

Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.

U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.

Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.

Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.

Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.

Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.

Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.

Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.

Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.

Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.

Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.

TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Božidara Petranovića 4

23 000 Zadar

Hrvatska

Tel: +385 23 202 135

e-mail: tng@tng.hr

www.tng.hr