NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Sadržaj Komentar Uprave

	2
Uvjeti poslovanja	4
Rezultati razdoblja	10
Operativni podaci flote	14
Skraćeni financijski izvještaji	17
Upravljanje rizicima	26
Nerevidirani financijski izvještaji	29
Bilješke uz financijske izvještaje	39
Bitni pojmovi i koncepti	42
Upozorenje vezano uz predviđajuće izjave	49
Kontakt	50

Rezultati FY 2020

Prihodi brodova 35,445 mil. USD

EBITDA 14,274 mil. USD

EBIT (2,822) mil. USD

Neto dobit (5,907) mil. USD

TCE NETO 14.250 USD/dan

OPEX 6.823 USD/dan Makroekonomske okolnosti koja danas oblikuju i transformiraju međunarodna brodarska tržišta nedvojbeno su se odrazila i na godišnje financijske rezultate Tankerske Next Generation. Utjecaji na brodarsku industriju poput geopolitike, propisa o očuvanju okoliša i "big data" tehnologije odigrali su snažnu, ali ipak inferiornu ulogu u usporedbi s potrebom za odgovarajućim rješavanjem razmjera trenutnih izazova smjena posade i krize uzrokovanom COVID-19, te oporavkom od iste i posljedica povezanih s novim normalnim.

Prva polovica 2020. godine ostat će zabilježena kao razdoblje u kojem je brodarski transport sirove nafte i derivata bio prvenstveno pod utjecajem panike unajmitelja i neizvjesnosti koja je rezultirala sa velikim brojem novih zaključaka koji su potaknuli spiralan rast vozarina. Ovaj gotovo okomiti rast koji se reflektirao na trošak prijevoza nije bio dugog vijeka, niti je bio potaknut strukturnim porastom potražnje za naftom, već je uglavnom bio posljedica povijesno niskih cijene same nafte. Sve to rezultiralo je stvaranjem velikih zaliha nafte i derivata na kopnu, ali i na moru, gdje su mnogi tankeri pretvoreni u privremena skladišta, smanjujući tako dostupne tankerske kapacitete za prijevoz tereta što je dodatno pogodovalo rastu vozarina stvarajući contango efekt.

U drugoj polovici 2020. godine posljedično svjedočimo neizbježnom smanjenju ranije stvorenih zaliha, u kombinaciji sa padom globalne potražnje za pomorskim prijevozom fosilnih goriva. Nepovoljni uvjeti na tržištu tankerskog prijevoza nastavili su se i u četvrtom kvartalu te su dodatno opteretili zdrave financijske rezultate koje je Društvo ostvarilo tijekom prva dva tromjesečja.

Tankerska Next Generation zadržala je energičan stav, te se nije zanijela unosnim spot tržištem u prvoj polovici godine, već je takvu situaciju iskoristila kako bi na rastućem tržištu osigurala dodatne brodarske ugovore na vrijeme.

Zahvaljujući tome osigurano je ukupno 1.466 dana "time chartera" tijekom godine, odnosno samo 2,3% dana manje nego prethodne godine, i to pretežno zbog off-hire dana koje su u remontu provela naša četiri eko tankera. S takvom disciplinom i vodeći se našom dugoročnom strategijom zapošljavanja flote, kapitalizirali smo smanjenu izloženost nepovoljnom spot tržištu u drugoj polovici godine.

Diljem svijeta, proizvođači nafte smanjili su izvoz, a rafinerije su ograničile svoju proizvodnju zbog općenito slabije potražnje za prijevozom obzirom da su vlade uvele još restriktivnije mjere s ciljem kontrole izbijanja drugog vala korona virusa. Osvrćući se na nedaće koje je donijela 2020. te na komercijalne i operativne izazove s kojima se Kompanija suočavala, tješimo se činjenicom da je 2020. godina iza nas; barem kronološki.

Neto gubitak Tankerske Next Generation u 2020. godini iznosi HRK 31,7 milijuna (USD 5,9 mil.), a uvjetovan je sljedećim obilježjima:

Globalna ekonomija se još uvijek bori s izlaskom iz "lockdowna"
Usklađenje vrijednosti od 9 milijuna USD zbog značajnog pada tržišne vrijednosti brodova
Ukupno 114,54 dana provedenih u remontu
Ekstremna volatilnost tržišta brodarskih vozarina
Nešto manje od 1.500 dana u "time charteru"
Financiranje ugradnje sustava za pročišćenje balastnih voda iz vlastitih sredstava
Izrazita eskalacija troškova repatrijacije pomoraca
Nepovoljni uvjeti na "spot" tržištu u H2

Komentar Uprave

Unutar flote Društva, vrijednost ECO brodova umanjena je za približno 7% obzirom da knjigovodstvena vrijednost navedenih brodova prema procjenama Uprave premašuje procijenjenu tržišnu vrijednost utvrđenu metodom diskontiranog novčanog tijeka. Vrijednosno usklađenje imovine prikazano je u računu dobiti i gubitka kao rashod u iznosu od 55,7 milijuna HRK (9,1 milijuna USD).

Tijekom četvrtog tromjesečja potpisan je dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu do USD 44 milijuna. Kredit je sklopljen s vodećim europskim korporativnim i investicijskim bankama na rok od 5 godina. Predmetna sredstva Kompanija će iskoristiti za prijevremeno zatvaranje postojećih kredita koji dospijevaju tijekom 2021. godine, a kojima su dijelom financirane akvizicije naših najmlađih novogradnji. Zaključenjem ovog financijskog aranžmana Društvo potvrđuje svoju prepoznatu poziciju na inozemnom bankarskom tržištu te proširuje suradnju s novim međunarodnim kreditorima koji su ukazali povjerenje te prepoznali Društvo kao pouzdanog i dugoročnog partnera, čak i u ovim izazovnim vremenima. Sukladno svojoj strategiji očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti, Društvo je kontinuirano posvećeno provedbi plana refinanciranja kreditnih obveza koje dospijevaju u 2021. i 2022. godini.

Nadalje, od početka studenoga 2020. naša politika programa otkupa dionica ostaje nepromijenjena s potencijalom da otkupimo do 110.000 vlastitih dionica. To predstavlja nastavak strategije Društva za stvaranjem dodatne vrijednosti za svoje dioničare i treba, između ostalog, poslužiti za daljnje poboljšanje likvidnosti dionica.

Operativni izazovi

Već smo se nekoliko puta osvrnuli na okolnosti koje su utjecale na složenost naših operacija. To se posebno odnosi na upravljanje repatrijacijama, zatim na isporuke dijelova i opreme te kašnjenja u kanalima nabave (posljedično i rast troškova koji se zbog ovih operativnih izazova nikako ne smije zanemariti). Izazovne okolnosti nerijetko su rezultirale neplaniranim produženim ostancima pomoraca na brodovima, često znatno duljim od njihovih početnih ugovora.

Međutim, nedavnom inicijativom postignut je određeni napredak ili barem iskorak u pravom smjeru. Više od 600 tvrtki i organizacija potpisalo je Neptunovu deklaraciju o dobrobiti pomoraca i smjena posade ("Neptune Declaration on Seafarer Wellbeing and Crew Change").

Ova inicijativa poziva na implementaciju četiri glavne odrednice za rješavanje krize:

Prepoznati pomorce kao ključne radnike i osigurati im prednost pri cijepljenju
Uspostaviti i provoditi zdravstvene protokole
Pojačati suradnju između brodara i unajmitelja kako bi se olakšale smjene posade
Osigurati transport između ključnih pomorskih čvorišta za pomorce

Potpisnici ove inicijative prepoznaju da svi imamo zajedničku odgovornost kako bismo osigurali da trenutna kriza promjene posade bude riješena što je prije moguće. Ovi subjekti snažno podržavaju glas ostalih organizacija koje žele skrenuti pozornost na humanitarna pitanja i izazove s kojima se pomorci suočavaju uzrokovani ograničenjima koja se provode u kontroli pandemije COVID-19.

Unatoč značajnim poteškoćama i opipljivim opasnostima, sa zadovoljstvom potvrđujemo da do trenutka pisanja ovog izvještaja Društvo nije zabilježilo niti jedan slučaj zaraze virusom COVID-19 na svojim brodovima.

Društvo je i dalje intenzivno usredotočeno na provođenje obveznih petogodišnjih remonta. Prema planu, u 2020. godini planirana su četiri remonta, tri su dovršena zajedno s ugradnjom sustava za pročišćenje balastnih voda (2x), dok je četvrti remont započeo pred kraj četvrtog kvartala a okončan u prvim danima prvog kvartala 2021.

Sveprisutna neizvjesnost ostaje glavna misao u trenutnom okruženju pomorskog prometa, koja se prvenstveno odnosi na nestabilne razine vozarina, ali također stavlja naglasak na izazove s kojima se brodarske tvrtke suočavaju kako bi osigurale repatrijaciju pomoraca i zaštitile njihovu dobrobit.

John Karavanić, član Uprave

Uvjeti poslovanja

Suezmax spot vozarine

Aframax spot vozarine

Pandemija korona virusa uvelike je utjecala na naše živote i ekonomije u gotovo svakom kutku svijeta. Službeno je zaraženo više od 110 milijuna ljudi diljem svijeta, dok je 2.4 milijuna ljudi izgubilo borbu za život s virusom. Uvođenje učinkovitih cjepiva pruža nadu u globalni oporavak (potražnje nafte), ali mnogi ne vide da će se to dogoditi preko noći, očekuje se spor i sporadičan oporavak, a vjerojatno se globalna potražnja nafte neće vratiti na razinu koja je prethodila pandemiji prije 2022. godine.

EIA procjenjuje da je svijet u siječnju 2021. trošio 93,9 milijuna barela naftnih i tekućih goriva dnevno, što je smanjenje od 2,8 milijuna barela na dan u odnosu na siječanj 2020. EIA predviđa da će globalna potrošnja naftnih i tekućih goriva u prosjeku iznositi 97,7 milijuna barela na dan tijekom 2021., što je za 5,4 milijuna barela na dan više od 2020. Nadalje, predviđaju da će se potrošnja nafte i tekućeg goriva povećati za 3,5 milijuna barela na dan u 2022., te da će u prosjeku iznositi 101,2 milijuna barela na dan.

MR potražnja

Tradicionalno veća potražnja za tankerima tijekom zimskih mjeseci je izostala zbog uvođenja lockdowna u Q3 i Q4 ograničavanja putovanja, te sve većih brojki zaraženih COVIDom-19, a smanjenje potražnje za tankerskim prijevozom podržale su i visoke zalihe derivata.

Prihodi produkt tankera na spot tržištu posljednjih nekoliko mjeseci su sušta suprotnost izvanrednom drugom tromjesečju 2020. To se nameće kao neizbježni rezultat stvaranja prekomjernih zaliha jeftinih derivata u travnju i svibnju.

Prihodi tankera na spot tržištu prijevoza sirove nafte također su dotaknuli niske razine pa su i vozarine na tržištu Aframaxa i Suezmaxa bile znatno ispod razine rentabilnosti.

Niska potražnja za naftnim derivatima, a samim time i sirovom naftom, direktno su povezani s rastom broja infekcija virusom. Lockdown, a posebno ograničenja putovanja, kako međunarodnih tako i domaćih – izravno utječu na potražnju. Sve se to reflektiralo na navike potrošača, pa i samu potrebu za putovanjem, bilo službenim ili privatnim. Lockdown mjere imale su trenutni učinak na broj automobila na cestama i zaustavile su oporavak potražnje za benzinom koji se dogodio u ljetnim mjesecima i trajao sve do rujna.

EIA (US Energy Information Administration), veljača 2021. New York Times, veljača 2021. Clarksons Platou, siječanj 2021.

Kineski avio promet

Nakon povećanja broja letova i avionskih putnika tijekom ljeta, ove su brojke ponovo pale. Podaci Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol) pokazuju da je 15. studenoga 2020. u europskom zračnom prostoru bilo samo 9.697 letova, što je 62,5% manje u odnosu na 25.864 letova zabilježenih istog dana 2019. Istovremeno, broj američkih letova smanjen je za 61,4% u odnosu na 2019. godinu, nakon što polako raste od lipnja.

Suprotno tome, broj domaćih letova u Kini gotovo se oporavio do razine prije pandemije, iako to nije oporavak "V" oblika, jer je pad znatno nadmašio oporavak. Prvi tjedan u listopadu obilježava se "Zlatni tjedan" u Kini, tradicionalno vrijeme za mnoga putovanja; i dok je ostatak svijeta još uvijek bio zaglavljen kod kuće, 637 milijuna ljudi putovalo je Kinom tijekom tjedna. Iako impresivan broj, to je i dalje manje za 18,5% u odnosu na 2019. godinu, što vjerojatno odražava niži broj međunarodnih putovanja. Međunarodni letovi u Kinu i dalje su na manje od polovice njihove razine prije pandemije uz strogu kontrolu nad tim tko može ući u zemlju.

Rafinerije u Kini nastavile su pokazivati snagu, te je u listopadu zabilježen novi rekord proizvodnje od 59,8 milijuna tona, u odnosu na prethodnu najvišu razinu ostvarenu u srpnju (59,6 milijuna tona).

Suprotno tome, izvoz kineskih naftnih proizvoda znatno je opao. Ukupni kineski izvoz naftnih proizvoda smanjio se za 5,4% nakon prvih devet mjeseci godine, nakon što je u prvoj polovici godine porastao za 3,8%.

Izvoz u rujnu bio je više od upola manji od 8 milijuna tona zabilježenih u travnju. Izvoz kineskih naftnih proizvoda je pretrpio neizbježan udarac. Potražnja za naftom u ostatku svijeta i dalje je znatno ispod razine od prije pandemije i, s obzirom na to da su globalne zalihe visoke, njihovo korištenje ima prednost pred novim uvozom.

Globalna potražnja za naftom

Sljedeći izazov s kojim se suočava tankerski prijevoz jesu značajne zalihe nafte, i njihovo usporeno smanjivanje. Zalihe su visoke od drugog tromjesečja prošle godine, kada je prekomjerna ponuda nafte, kao rezultat cjenovnog rata, znatno nadmašila potražnju. Od tada je zabilježeno kako se ponuda bolje prilagođava potražnji, te se nagomilane zalihe sporo smanjuju. Ovo uzrokuje dva problema na tržištu brodarskog prijevoza. Prvenstveno, zalihe se često već nalaze u regiji potrošnje, što znači da je nafta već otpremljena tamo gdje se traži. Posljedica toga jest, da dok god se koriste zalihe - potražnja za brodskim prijevozom ostat će niska, za razliku od situacije kada se roba uvozi.

Tankeri koji su na moru skladištili zalihe sirove i rafinirane nafte više su puta stizali na naslovnice od Q2 nadalje, kako su količine uskladištenog dosegle rekordne vrijednosti uslijed dramatičnog pada potražnje. Neki su trgovci iskoristili početnu isplativost za skladištenje nafte na moru zbog izraženog contango efekta. Plutajuća skladišta tako su ukazala na logističke poteškoće manifestirane kroz iznenadna premještanja ogromnih količina barela u kopnena skladišta ili rafinerije.

Globalna potražnja za naftom

– 2021. očekivano (milijuna barela na dan)

EIA (US Energy Information Administration), siječanj 2021. BIMCO, OPEC, Eurocontrol, veljača 2021.

Globalna potražnja za naftom (nastavak)

Smanjenje zaliha također znači da se tankeri koji su bili angažirani kao plutajuća skladišta od drugog tromjesečja naovamo sada oslobađaju i vraćaju na tržište, i tako otvaraju dodatne probleme viška kapaciteta na tržištu brodarskog prijevoza.

Rafinirani naftni proizvodi u plutajućim skladištima - dizel, benzin i kerozin - sredinom svibnja na globalnoj razini dosegli su zajednički dnevni nivo od rekordnih 100 milijuna barela, nakon čega je uslijedilo brže smanjenje u odnosu na smanjenje zaliha sirove nafte. Slabija europska tržišta destilata zadržala su povećane količine zaliha posebno u drugoj polovici 2020. godine, čak i kad su se količine u Aziji počele stabilizirati. Globalne razine zaliha pale su na oko 30 milijuna barela do početka prosinca, vrativši se otprilike na razine zabilježene u veljači i ožujku.

Globalna tržišta brodskog pogonskog goriva 2020. godine prebrodila su uzburkana mora, suprotstavljajući se monumentalnim promjenama koju je donijela regulativa o ograničenju emisije sumpornog dioksida krovne međunarodne pomorske organizacije (IMO), ali također i značajno smanjenje potražnje za gorivima na valu pandemije korona virusa.

Potražnja za brodskim pogonskim gorivom sa razinom do maksimalno 0,5% koncentracije sumpora naglo je porasla početkom 2020 godine, jer su ga propisi IMO 2020 učinili gorivom široke potrošnje. To je dovelo do rekordno visokog spread-a cijene između brodskog goriva sa maksimalno 0,5% i 3,5% koncentracije sumpora.

Nažalost za one koji su ulagali u "scrubbere" – (sustave za pročišćavanje ispušnih plinova koji brodskim operaterima daju mogućnost da i dalje koriste goriva s višom koncentracijom sumpora) rast cijena bio je kratkog vijeka. Tržišta brodskog goriva bila su pod pritiskom u veljači 2020. uslijed sve jače krize COVID-19, koja je oslabila mogućnosti arbitraže i ostavila globalna tržišta nafte da se uhvate u koštac s prekomjernom ponudom proizvoda.

Iako se volatilnost zbog IMO-a 2020 očekivala u ranim fazama godine, nitko nije pretpostavio stupanj volatilnosti s kojim će se suočiti ponuda brodskog pogonskog goriva zbog globalnog kolapsa potražnje za naftom.

S&P Global Platts notirao je spread cijene između pogonskog goriva sa 0,5% i 3,5% koncentracije sumpora na 321,50 USD/mt, na osnovi FOB cijena u Rotterdamu, 3. siječnja 2020. Nakon već opisanog globalnog utjecaja COVID-19 na tržišta nafte, spread se 4. lipnja 2020. strmoglavio za 88% na svega 38 USD/mt.

Potražnja za pogonskim gorivom, u transportu općenito, znatno je opala kao rezultat ograničenja putovanja i socijalnog udaljavanja, ali se značajnije osjetila kod goriva za zračni i kopneni prijevoz, dok se većina globalne trgovine odvija morskim putevima. Potražnja za kerozinom, benzinom i dizelom bila je pod značajnim pritiskom uslijed nacionalnih blokada, što je potaknulo rafinerije da smanje svoj kapacitet proizvodnje.

Globalna potrošnja i proizvodnja nafte

2019.-2021. očekivano (milijuna barela na dan)

EIA (US Energy Information Administration), siječanj 2021. BIMCO, OPEC veljača 2021.. S&P Global Platts, siječanj 2021.

MR flota

Flota produkt tankera u 2020. godini rasla je za 3,3%	u		MR tankeri za prijevoz naftnih derivata
što predstavlja usporavanje u odnosu na godinu kada je rast iznosio 3,6%. Oko 4.7 milijuna DWT u	prije K RATAK PREGLED MR			(MR 25-59,999 DWT)
segmentu isporučeno je u 2020. godini što je tržište produkt tankera stavlja na pravi put sa niskim brojem novih isporuka.	Ključni podaci flote		Promjene u 2020.
Tijekom 2020. rashodovano je 19 tankera što 0,73% ukupne flote, za razliku od 1,10% prošle godine, te 2,06% u 2018.	1. siječnja 2021. godine čini U eksploataciji: ukupne tonaže:	2.618 tankera 114.925.965 dwt	1. siječnja 2021. godine Isporuke:	103 tankera
Za 2021. godinu planirana je isporuka 127 tankera segmentu MR produkt tankera.	u Stariji preko 20 godina: ukupne tonaže:	234 tankera 9.456.825 dwt	ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u Q4:	4.655.449 dwt 3,93 % 16 tankera
MR flota: Novogradnje vs. Rashodovanje U apsolutnim brojkama	u postotku flote: Narudžbi: ukupne tonaže: u postotku flote:	8,94 % 171 tankera 7.795.072 dwt 6,53 %	59 Nove narudžbe: ukupne tonaže: u postotku flote: 2,25 od čega u Q4: 8	tankera 2.850.994 dwt % tankera
			Rashodovano:	19 tankera
	Planirane novogradnje 1. siječnja 2021. godine	za 2021.	ukupne tonaže: u postotku flote: od čega u Q4:	780,099 dwt 0,73 % 4 tankera
	Planirano: Ukupne tonaže: u postotku flote:	127 tankera 5.730.000 dwt 4,85 %
				Allied, siječanj 2021.

Zatvaranje australskih rafinerija

Dugoročno niska potražnja mogla bi se okarakterizirati i kao određeni blagoslov za produkt tankere. Rafinerijske marže već su potaknule mnoge rafinerije na trajno zatvaranje, a izgledno je da će se taj trend nastaviti.

U razmaku od četiri mjeseca Australija je izgubila polovicu preostalih rafinerija nafte.

U listopadu 2020. BP je objavio da zatvara svoju rafineriju nafte Kwinana u Perthu i pretvara je u terminal za uvoz goriva. Ova velika naftna kompanija objavila je da najveća australijska rafinerija više nije ekonomski isplativa.

Prema BP-ju za ovo zatvaranje zaslužna je prekomjerna opskrba gorivom iz regije i rast mega rafinerija u Aziji i na Bliskom istoku koje su strukturno promijenile regionalno tržište goriva, rekavši da Kwinana više ne može konkurirati tim prekomorskim rafinerijama.

Nekoliko mjeseci kasnije, ExxonMobil najavio je zatvaranje svoje rafinerije nafte Altona u Melbourneu, objavivši da više nije ekonomski isplativa. Također, i ova rafinerija bit će pretvorena u terminal za uvoz goriva. Odlukom ExxonMobila Australija će ostati sa samo dvije rafinerije nafte.

U međuvremenu, australski naftni gigant Ampol, koji je vlasnik rafinerije nafte u Brisbaneu - jedne od posljednje dvije preostale u Australiji (druga je rafinerija nafte Viva Energy u Geelongu u državi Victoria), preispituje hoće li zadržati svoju rafineriju otvorenom ili će je također preurediti u terminal za uvoz goriva.

Prije otprilike 20 godina Australija je imala osam rafinerija koje su zadovoljavale gotovo svu domaću potražnju za rafiniranim gorivom.

Indija

Prema najnovijem izvješću Međunarodne energetske agencije (EIA), očekuje se da će Indija biti odgovorna za oko 25% ukupnog rasta potražnje za energijom do 2040. godine, te će tako nadmašiti Europsku uniju i postati treći najveći svjetski potrošač energije već do 2030. godine.

Prema trenutnim stanju, predviđa se da će se indijski BDP do 2040. godine povećati na 8,6 bilijuna američkih dolara, što će imati za posljedicu udvostručenje potrošnje energije u zemlji. Takav će razvoj događaja nagnati državu da se više oslanja na fosilna goriva, a posebno na uvoz, budući da je domaća proizvodnja nafte i plina posljednjih nekoliko godina relativno stagnirala.

Što se tiče potražnje za naftom, očekuje se da će se ona povećati na 8,7 milijuna barela na dan do 2040. s oko 5 milijuna barela na dan u 2019. godini. Istodobno, zemlja će vjerojatno proširiti svoj kapacitet prerade na 7,7 milijuna barela na dan do tada kako bi se zadovoljila rastuća domaća potražnja. Trenutno je Indija drugi najveći svjetski uvoznik nafte nakon Kine, budući da 76% svojih potreba zadovoljava uvozom. Do 2030. godine očekuje se da će ovaj broj doseći oko 90%, a deset godina kasnije 92%.

Pandemija 2020. ljudima će ostati u mislima još godinama, ali dugoročna pitanja brodarske industrije i dalje su prisutna.

Rezultati

TNG TCE Neto (USD/dan) Operativni troškovi (USD/dan) Clarksons 1-godišnji TC Neto - očekivanje vlasnika ECO MR tankera

SAŽETAK			HRK 000		USD 000
PRIHODA I DOBITI	Q4 2019	Q4 2020	FY 2019	FY 2020	Q4 2019	Q4 2020	FY 2019	FY 2020
Prihodi brodova	66.789			51.244 267.944 236.956	9.955	8.050	40.508	35.445
EBITDA	30.648		11.212 110.392	97.267	4.571	1.766	16.704	14.274
EBIT		12.700 (57.748)		53.205 (11.201)	1.887	(9.405)	8.086	(2.822)
Neto dobit		5.778 (62.509)		23.340 (31.684)		903 (10.167)	3.545	(5.907)

Prihodi brodova u 2020. godini iznose 237,0 mil. HRK (35,4 mil. USD), što predstavlja smanjenje od 11,6% u odnosu na prihode ostvarene u 2019. godini u iznosu 267,9 mil HRK (40,5 mil. USD). Ova promjena je rezultat dokovanja četiri tankera tijekom drugog dijela godine, ali i značajno lošijeg "spot" tržišta u drugih šest mjeseci koje se negativno odrazilo i na ukupne rezultate 2020. godine.

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 38,1 mil. HRK (5,8 mil. USD) u 2020. godini, dok su u 2019. godini iznosili 53,6 mil. HRK (8,1 mil. USD), a značajno smanjenje u ovoj kategoriji je izravna posljedica broja dana provedenih van eksploatacije, obzirom da je na dokovanja tijekom 2020 godine otpalo 115 dana, te su zabilježena još dva dana izvan najma.

Operativni troškovi brodova iznosili su 99,1 mil. HRK (15,0 mil. USD) i neznatno povišeni su u odnosu na prošlu godinu kada su iznosili 96,6 mil. HRK (14,6 mil. USD), dok opći i administrativni troškovi iznose 6,0 milijuna kuna (0,9 mil. USD) i blago su povišeni u odnosu na prošlu godinu.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u 2020. godini iznosi 97,3 mil. HRK (14,3 mil USD), i smanjena je u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 110,4 mil. HRK (16,7 mil. USD).

Testiranjem vrijednosti imovine (brodova) na dan 31.12.2020. utvrđeno je kako knjigovodstvena vrijednost brodova prelazi nadoknadivi iznos imovine. Gubitak od umanjenja utvrđen je metodom diskontiranog novčanog tijeka "VesselsValue Ltd.", London te je donešena odluka o vrijednosnom usklađenju imovine u ukupnom iznosu 55,7 mil. HRK (9,1 mil. USD).

Svi brodovi amortiziraju se, u skladu s računovodstvenom politikom Društva, tijekom procijenjenog vijeka trajanja od 25 godina linearnom metodom amortizacije do rezidualne vrijednosti koja predstavlja rashodovanu vrijednost broda.

Troškovi amortizacije u 2020. godini iznosili su 52,8 mil. HRK (8,0 mil. USD), i ostali su na razini prošlogodišnjih troškova budući se amortizira i investicija uložena u BWTS.

Neto rashodi od kamata iznosili su 19,6 mil. HRK (2,9 mil USD) i smanjeni su u odnosu na 2019. godinu kada su iznosili 29,8 mil. HRK (4,5 mil. USD) zbog povoljnog utjecaja smanjenja referentne stope LIBOR-a.

Značajan gubitak od umanjenja vrijednosti imovine reflektira se kroz operativni gubitak (EBIT) koji iznosi 11,2 mil. HRK (2,8 mil. USD), dok neto gubitak Društva u 2020. godini iznosi 31,7 mil. HRK (5,9 mil. USD).

Prihodi brodova u zadnjem tromjesečju 2020. godine iznose 51,2 mil. HRK (8,1 mil. USD), što predstavlja smanjenje od 23% u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2019. godine. Ovo smanjenje dolazi kao posljedica izvršenja petogodišnjeg ciklusa remonta za m/t Pag, odnosno 24 dana dokovanja, u kojima brodar snosi operativne troškove broda dok prihodovnih dana nema, te značajno lošijeg "spot" tržišta u drugom dijelu godine koje se odrazilo i na rezultate u zadnjem tromjesečju 2020.

Provizije i troškovi povezani s putovanjima brodova iznosili su 12,8 mil. HRK (2,0 mil. USD) u četvrtom kvartalu 2020. godine, dok su u istom kvartalu 2019. godine iznosili 8,7 mil. HRK (1,3 mil. USD).

Operativni troškovi brodova iznosili su 25,9 mil. HRK (4,0 mil. USD) dok su opći i administrativni troškovi iznosili su 1,2 milijuna kuna (0,2 mil. USD) i zadržani su na gotovo istoj razini kao u istom razdoblju prošle godine.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u četvrtom tromjesečju 2020. godine iznosi 11,2 mil. HRK (1,8 mil. USD), i značajno je smanjena u odnosu na isto razdoblje prošle godinu kada je iznosila 30,6 mil. HRK (4,6 mil. USD).

Troškovi amortizacije u četvrtom tromjesečju 2020. godine iznosili su 13,3 mil. HRK (2,1 mil. USD).

Neto rashodi od kamata iznosili su 3,9 mil. HRK (0,6 mil USD) i smanjeni su u odnosu na 2019. godinu kada su iznosili 6,8 mil. HRK (1,0 mil. USD) zbog povoljnog utjecaja smanjenja referentne stope LIBOR-a.

Značajan gubitak od umanjenja vrijednosti imovine reflektira se kroz operativni gubitak (EBIT) koji iznosi 57,7 mil. HRK (9,4 mil. USD), dok neto gubitak Društva u četvrtom tromjesečju 2020. godine iznosi 62,5 mil. HRK (10,2 mil. USD).

TRENUTNA FLOTA TNG-A

Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od približno 300.000 dwt-a. Na dan 31. prosinca 2020. godine, prosječna starost TNG flote je 6,7 godina, dok je prosječna starost svjetske MR flote 10,6 godina.

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Brod Nosivost (dwt) Zaposlenje Dnevna vozarina (USD/dan) Velebit 52.554 Clearlake, SPOT 15.500 (do prosinca 2020), nakon SPOT Vinjerac 51.935 Clearlake 15.250 (do svibnja 2022) Vukovar 49.990 EXXON 17.050 (do kraja kolovoza 2023) Zoilo 49.990 CSSA 11.850 -> 12.840 -> 13.825 (min. do sredine svibnja 2021) Dalmacija 49.990 SPOT tržište SPOT (od početka srpnja 2020) Pag 49.990 SPOT tržište SPOT (od početka srpnja 2020)

Dalmacija

Tijekom prvog tromjesečja 2019. godine za Dalmaciju osiguran je dvanaestomjesečni ugovor na vrijeme uz vozarinu od 16.000 USD po danu s unajmiteljem Trafigura Maritime Logistics ("Trafigura"). Po isteku istog ugovora u Q1/20 unajmitelj je iskoristio opciju 16.800 USD po danu te je od završetka TC-a u srpnju 2020. godine zaposlen na "spot" tržištu, dok je tijekom kolovoza 2020. obavljen redoviti petogodišnji remont.

Vukovar

Tanker je tijekom srpnja 2020. obavio redoviti petogodišnji remont nakon kojeg je u kolovozu 2020. isporučen unajmitelju Exxon Mobil ("Exxon") sukladno zaključenom brodarskom ugovoru na vrijeme u periodu od tri godine u iznosu od 17.050 USD po danu s opcijom produžetka za još jednu godinu po 18.000 USD po danu.

Pag

Brodarski ugovor na vrijeme za m/t Pag sa unajmiteljem Koch Shipping ("Koch") u trajanju približno 6 mjeseci uz vozarinu od 16.850 USD po danu istekao je početkom srpnja 2020., nakon čega je brod zaposlen na "spot" tržištu, a tijekom prosinca 2020. brod je započeo svoj redoviti petogodišnji remont.

Velebit

Tijekom prvog tromjesečja 2019. godine za m/t Velebit je osiguran dvanaestomjesečni ugovor na vrijeme uz vozarinu od 14.500 USD po danu s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake"), te je po isteku ugovora, unajmitelj iskoristio opciju produžetka do prosinca 2020. uz vozarinu od 15.500 USD po danu. Nakon završetka ugovora na vrijeme brod je zaposlen na "spot" tržištu.

Zoilo

M/t Zoilo je nastavio svoj kontinuitet zaposlenja na "spot" tržištu tijekom 2020. godine sve do dokovanja u Q3/20 kada je obavljen redoviti petogodišnji remont, nakon čega je sredinom studenog 2020. zaključen kraći brodarski ugovor na vrijeme s unajmiteljem CSSA Chartering Shipping Services SA ("CSSA") s maksimalnom mogućnošću trajanja do 12 mjeseci u unajmiteljevoj opciji s eskalirajućom ratom vozarine.

Vinjerac

Početkom svibnja 2020. godine za m/t Vinjerac je osiguran dvogodišnji ugovor na vrijeme. Tanker je pod ugovorom s unajmiteljem Clearlake Shipping ("Clearlake") uz ugovorenu vozarinu od 15.250 USD po danu. Unajmitelj ima opciju produžiti ugovor i na treću godinu uz iznos vozarine od 15.750 USD po danu.

OPERATIVNI PODACI FLOTE	Q4 2019.	Q1 2020.	Q2 2020.	Q3 2020.	Q4 2020.	FY 2019.	FY 2020.
TCE neto vozarina (USD/dan)	15.696	16.580	16.274	12.371	11.403	14.794	14.250
Dnevni operativni troškovi broda (USD/dan)	7.036	6.264	6.896	6.813	7.315	6.657	6.823
Operativni dani	552	546	546	552	552	2.190	2.196
Dani prihoda	552	545	545	461	528	2.190	2.079
Uposlenost flote (%)	100,0%	99,7%	99,7%	83,5%	95,7%	100,0%	94,7%

Tankerska Next Generation se strateški, prilikom zapošljavanja flote, vodi konzervativnim pristupom ugovaranja najmova za svoje brodove što je potvrđeno u uvjetima rastućeg tržišta kada su ključni najmovi bili ugovarani. Tada sklopljeni ugovori na vrijeme omogućili su TNG d.d. da u tom periodu ostvaruje rezultate iznad prosjeka tržišta brodarskog tržišta vremenskog najma. U četvrtom kvartalu su tankeri bili zaposleni brodarskim ugovorima na vrijeme, i to 335 dana od 528 dana prihoda, odnosno 63,4% prihodovnih dana što je djelomično ublažilo loše stanje vozarina na "spot" tržištu.

Prosječne TCE neto dnevne vozarine u 2020. godini iznose 14.250 USD, a prosječni dnevni operativni troškovi brodova za 2020. godinu iznose 6.823 USD, te su povišeni u odnosu na razinu postignutu u prethodnoj godini, prevenstveno zbog većih troškova repatrijacije pomoraca uzrokovanih pandemijom.

Konvencija o balastnim vodama Međunarodne pomorske organizacije stupila je na snagu 8. rujna 2017. godine. Odobreni sustav za pročišćenje balastnih voda morat će biti ugrađen do trenutka kada bude potrebno obnoviti IOPP (International Oil Pollution Prevention) certifikat što za TNG d.d. znači da su se sustavi ugrađivali na brodove prateći ciklus petogodišnjih obveznih remonta koji je krenuo od sredine 2020. godine.

Nova pravila upravljanja balastnim vodama usmjerena na zaustavljanje širenja štetnih vodenih organizama su dobrodošla, ali će također dodati značajne troškove i potencijalno nametnuti nove rizike za brodare. Sustav za pročišćenje balastnih voda aktivno uklanja, ubija ili onemogućuje reprodukciju organizma u balastnim vodama prije vraćanja u eko-sustav.

Tijekom trećeg kvartala 2020. godine BWTS sustav ugrađen je u 2 od 3 tankera koja su obavila svoj redovni petogodišnji remont (m/t Zoilo i m/t Vukovar), dok je krajem četvrtog kvartala m/t Pag započeo svoj redovni petogodišnji remont tijekom kojeg je također ugrađen sustav za pročišćenje balastnih voda, pa sukladno tomu ugradnja istog očekuje još

samo m/t Vinjerac i m/t Velebit čiji se petogodišnji remonti planiraju tijekom 2021. godine.

Na temelju dosad obavljenih dokovanja, možemo konstatirati da su realizirani troškovi u skladu s planiranim. Drugim riječima, prosječan trošak isporuke i ugradnje BWTS i trošak dokovanja iznosi su po brodu približno 1,66 mil. USD uz napomenu da je ECO tanker Dalmacija isporučen iz brodogradilišta kao novogradnja s već implementiranim uređajem za pročišćavanje balastnih voda, te je trošak dokovanja za Dalmaciju iznosio 0,77 mil. USD.

Tankerska Next Generation završila je 2020. godinu s omjerom zaduženosti od 43%, koji je jednak kao na kraju 2019. godine. Omjer zaduženosti je u skladu s otplatnim planom zajmova i redovitim smanjenjem kreditne zaduženosti prema bankama te očekujemo kako će se stupanj zaduženosti u budućnosti smanjivati. Iako se dug prema bankama smanjio sukladno otplatnom planu, omjer zaduženosti nije se smanjivao obzirom na gubitak godine koji je utjecao na smanjenje kapitala i rezervi (zadržane dobiti).

Osiguravanje dovoljne razine financijskih sredstava (u obliku vlasničkog kapitala i duga) omogućava stabilne temelje za provođenje strategije tvrtke i povećanje dodatnog novčanog tijeka uz smanjenje rizika poslovanja fokusiranjem na ugovaranje srednjih do dugoročnih razdoblja zaposlenosti brodova.

Tijekom Q4 2020. potpisan je dugoročni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu do USD 44 milijuna. Kredit je sklopljen sa eminentnim europskim bankama na rok od 5 godina. Predmetna sredstva Društvo će iskoristiti za prijevremeno zatvaranje postojećih kredita koji dospijevaju tijekom 2021. godine, a kojima su dijelom financirane kupnje novogradnji m/t Vukovar, m/t Zoilo i m/t Dalmacija tijekom 2015. godine.

Zaključenjem ovog financijskog aranžmana Društvo potvrđuje svoju prepoznatu poziciju na inozemnom bankarskom tržištu te proširuje suradnju s novim međunarodnim kreditorima koji su ukazali povjerenje te prepoznali Društvo kao pouzdanog i dugoročnog partnera.

SAŽETAK FINANCIJSKE POZICIJE			HRK 000			USD 000
			31.12.2019. 31.03.2020. 30.06.2020. 30.09.2020. 31.12.2020.			31.12.2019. 31.03.2020.		30.06.2020.	30.09.2020.	31.12.2020.
Dug prema bankama	559.749	562.672	533.142	497.769	471.431	84.174	81.828	79.483	77.137	76.792
Novac i novčani ekvivalenti	67.712	51.179	57.073	38.868	34.804	10.182	7.443	8.509	6.023	5.669
Neto dug	492.037	511.493	476.069	458.901	436.627	73.992	74.385	70.974	71.114	71.123
Kapital i rezerve	665.234	704.015	700.852	672.562	578.496	100.037	102.384	104.487	104.225	94.233
Omjer zaduženosti Neto dug / (Kapital i rezerve + Neto dug)	43%	42%	40%	41%	43%	43%	42%	40%	41%	43%

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 31.		HRK 000			USD 000
PROSINCA 2020. nerevidirano	Q4 2019	Q4 2020	FY 2019	FY 2020	Q4 2019	Q4 2020	FY 2019	FY 2020
Prihodi brodova	66.789	51.244	267.944	236.956	9.955	8.050	40.508	35.445
Ostali prihodi	2	1	688	3.965	-	-	105	619
Prihodi od prodaje	66.791	51.245	268.632	240.921	9.955	8.050	40.613	36.064
Provizije i troškovi povezani s putovanjima	(8.671)	(12.752)	(53.589)	(38.056)	(1.291)	(2.025)	(8.109)	(5.825)
Operativni troškovi brodova	(26.061)	(25.868)	(96.592)	(99.087)	(3.884)	(4.038)	(14.578)	(14.984)
Opći i administrativni troškovi	(1.387)	(1.248)	(5.572)	(6.001)	(206)	(196)	(843)	(904)
Ostali troškovi	(24)	(165)	(2.487)	(510)	(3)	(25)	(379)	(77)
Ukupni operativni troškovi	(36.143)	(40.033)	(158.240)	(143.654)	(5.384)	(6.284)	(23.909)	(21.790)
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA)	30.648	11.212	110.392	97.267	4.571	1.766	16.704	14.274
Amortizacija	(13.260)	(13.284)	(52.499)	(52.792)	(1.979)	(2.102)	(7.913)	(8.027)
Usklađenje vrijednosti brodova	(4.688)	(55.676)	(4.688)	(55.676)	(705)	(9.069)	(705)	(9.069)
Operativna dobit (EBIT)	12.700	(57.748)	53.205	(11.201)	1.887	(9.405)	8.086	(2.822)
Neto rashodi od kamata	(6.819)	(3.849)	(29.814)	(19.605)	(1.021)	(601)	(4.531)	(2.930)
Neto prihodi (rashodi) od tečajnih razlika	(103)	(912)	(51)	(878)	37	(161)	(10)	(155)
Neto dobit	5.778	(62.509)	23.340	(31.684)	903	(10.167)	3.545	(5.907)
Ostala sveobuhvatna dobit	(11.942)	(31.531)	17.666	(54.473)	14	(10)	-	-
Ukupna sveobuhvatna dobit	(6.164)	(94.040)	41.006	(86.157)	917	(10.177)	3.545	(5.907)
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih (tis.)	8.720	8.707	8.720	8.709	8.720	8.707	8.720	8.709
Neto dobit po dionici, osnovna i razrijeđena	0,66	(7,18)	2,68	(3,64)	0,10	(1,17)	0,41	(0,68)

Izvještaj o financijskom položaju

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM		HRK 000			USD 000
POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2020. nerevidirano	31.12.2019.	30.06.2020.	30.09.2020.	31.12.2020.	31.12.2019.	30.06.2020.	30.09.2020.	31.12.2020.
Dugotrajna imovina	1.165.009	1.159.208	1.120.097	1.002.442	175.192	172.820	173.575	163.290
Brodovi u funkciji	1.162.125	1.145.787	1.100.231	992.995	174.758	170.819	170.499	161.751
Materijalna imovina u pripremi	117	13.295	19.597	8.951	18	1.982	3.037	1.458
Ostala dugotrajna imovina	2.767	126	269	496	416	19	39	81
Kratkotrajna imovina	92.377	102.502	85.869	81.888	13.891	15.281	13.310	13.339
Zalihe	5.360	7.748	8.454	9.022	806	1.155	1.310	1.470
Potraživanja	15.977	32.319	31.494	33.838	2.403	4.818	4.881	5.512
Novac i novčani ekvivalenti	67.712	57.073	38.868	34.804	10.182	8.509	6.023	5.669
Ostala kratkotrajna imovina	3.328	5.362	7.053	4.224	500	799	1.096	688
Ukupno imovina	1.257.386	1.261.710	1.205.966	1.084.330	189.083	188.101	186.885	176.629
Kapital i rezerve	665.234	700.852	672.562	578.496	100.037	104.487	104.225	94.233
Temeljni kapital	436.667	436.667	436.667	436.667	67.500	67.500	67.500	67.500
Pričuve	138.370	142.089	116.595	85.065	18.657	18.661	18.845	19.024
Zadržana dobit	90.197	122.096	119.300	56.764	13.880	18.326	17.880	7.709
Dugoročne obveze	497.362	501.678	482.634	395.803	74.792	74.792	74.792	64.473
Banke	497.362	501.678	482.634	395.803	74.792	74.792	74.792	64.473
Kratkoročne obveze	94.790	59.180	50.770	110.031	14.254	8.822	7.868	17.923
Banke	62.387	31.464	15.135	75.628	9.382	4.691	2.345	12.319
Dobavljači	5.128	5.094	12.948	18.688	770	759	2.007	3.044
Ostalo	27.275	22.622	22.687	15.715	4.102	3.372	3.516	2.560
Ukupno kapital i obveze	1.257.386	1.261.710	1.205.966	1.084.330	189.083	188.101	186.885	176.629

		HRK 000			USD 000
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA 2020. GODINU nerevidirano	Q1 2020	H1 2020	Q1-Q3 2020	FY 2020	Q1 2020	H1 2020	Q1-Q3 2020	FY 2020
Dobit prije poreza	16.865	32.454	30.825	(31.684)	2.429	4.529	4.260	(5.907)
Amortizacija	13.387	26.832	39.508	52.792	1.970	3.939	5.925	8.027
Promjene u radnom kapitalu	(25.560)	(24.902)	(23.254)	(20.075)	(3.735)	(3.718)	(3.601)	(3.220)
Ostale promjene	1.443	(1.915)	(5.271)	50.043	(42)	(117)	(186)	9.146
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti	6.135	32.469	41.808	51.076	622	4.633	6.398	8.046
Novčani primici od investicijskih aktivnosti	-	-	-	-	-	-	-	-
Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti	(6.307)	(10.304)	(22.555)	(33.115)	(934)	(1.533)	(3.439)	(5.092)
Novčani tijek od investicijskih aktivnosti	(6.307)	(10.304)	(22.555)	(33.115)	(934)	(1.533)	(3.439)	(5.092)
Novčani primici od financijskih aktivnosti	-	-	-	12.319	-	-	-	2.000
Novčani izdaci od financijskih aktivnosti	(16.361)	(32.804)	(48.097)	(63.189)	(2.427)	(4.773)	(7.118)	(9.468)
Novčani tijek od financijskih aktivnosti	(16.361)	(32.804)	(48.097)	(50.870)	(2.427)	(4.773)	(7.118)	(7.468)
Neto promjene u novčanom tijeku	(16.533)	(10.639)	(28.844)	(32.908)	(2.739)	(1.673)	(4.159)	(4.513)
Novac i novčani ekvivalenti s početka razdoblja	67.712	67.712	67.712	67.712	10.182	10.182	10.182	10.182
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	51.179	57.073	38.868	34.804	7.443	8.509	6.023	5.669

Izvještaj o promjenama kapitala

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno	IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKE GLAVNICE nerevidirano	Temeljni kapital	Zadržana dobit	Ostale rezerve i ostala sveobuhvatna dobit	Rezerve od tečajnih razlika	Ukupno
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. siječnja 2020. godine	436.667	90.197	127.377	10.993	665.234	Stanje na dan 1. siječnja 2020. godine	67.500	13.880	19.689	(1.032)	100.038
Neto dobit razdoblja	-	16.865	-	-	16.865	Neto dobit razdoblja	-	2.429	-	-	2.429
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(555)	-	-	(555)	Promjene ostalih rezervi	-	(82)	-	-	(82)
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	22.471	22.471	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	-	-
Stanje na dan 31. ožujka 2020. godine	436.667	106.507	127.377	33.464	704.015	Stanje na dan 31. ožujka 2020. godine	67.500	16.227	19.689	(1.032)	102.384
Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. travnja 2020. godine	436.667	106.507	127.377	33.464	704.015	Stanje na dan 1. travnja 2020. godine	67.500	16.227	19.689	(1.032)	102.384
Neto dobit razdoblja	-	15.589	-	-	15.589	Neto dobit razdoblja	-	2.100	-	-	2.100
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(18.752)	(18.752)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	3	3
Stanje na dan 30. lipnja 2020. godine	436.667	122.096	127.377	14.712	700.852	Stanje na dan 30. lipnja 2020. godine	67.500	18.327	19.689	(1.029)	104.487
Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. srpnja 2020. godine	436.667	122.096	127.377	14.712	700.852	Stanje na dan 1. srpnja 2020. godine	67.500	18.327	19.689	(1.029)	104.487
Neto dobit razdoblja	-	(1.629)	-	-	(1.629)	Neto dobit razdoblja	-	(269)	-	-	(269)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(1.167)	1.167	-	-	Promjene ostalih rezervi	-	(178)	178	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(26.661)	(26.661)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	7	7
Stanje na dan 30. rujna 2020. godine	436.667	119.300	128.554	(11.949)	672.562	Stanje na dan 30. rujna 2020. godine	67.500	17.880	19.867	(1.022)	104.225
Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020.	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	HRK 000	Za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020.	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000	USD 000
Stanje na dan 1. listopada 2020. godine	436.667	119.300	128.554	(11.949)	672.562	Stanje na dan 1. listopada 2020. godine	67.500	17.880	19.867	(1.022)	104.225
Neto dobit razdoblja	-	(62.509)	-	-	(62.509)	Neto dobit razdoblja	-	(10.167)	-	-	(10.167)
Promjene kapitala	-	-	-	-	-	Promjene kapitala	-	-	-	-	-
Promjene ostalih rezervi	-	(27)	-	-	(27)	Promjene ostalih rezervi	-	-	-	-	-
Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	-	-	(31.531)	(31.531)	Promjene ostale sveobuhvatne dobiti	-	(4)	-	179	175
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	436.667	56.764	128.544	(43.479)	578.496	Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	67.500	7.709	19.867	(843)	94.233

IZRAČUN NETO VRIJEDNOSTI IMOVINE procjena	Na datum 31.12.2019. (000 USD)	Na datum 31.03.2020. (000 USD)	Na datum 30.06.2020. (000 USD)	Na datum 30.09.2020. (000 USD)	Na datum 31.12.2020. (000 USD)
Ukupna vrijednost flote	167.950	163.630	147.420	147.650	146.800
Investicije	-	-	-	-	-
Kratkotrajna imovina	3.709	7.423	6.772	7.287	7.670
Ostala dugotrajna imovina	416	17	19	39	81
Ukupna vrijednost ostale imovine	4.125	7.440	6.791	7.326	7.751
Novac i novčani ekvivalenti	10.182	7.443	8.509	6.023	5.669
Obveze prema bankama	(84.174)	(81.828)	(79.483)	(77.137)	(76.792)
Neto dug	(73.992)	(74.385)	(70.974)	(71.114)	(71.123)
Ostale dugoročne obveze	-	-	-	-	-
Ostale kratkoročne obveze	(4.872)	(4.814)	(4.131)	(5.523)	(5.604)
Ukupna vrijednost ostalih obveza	(4.872)	(4.814)	(4.131)	(5.523)	(5.604)
NETO VRIJEDNOST IMOVINE	93.211	91.871	79.106	78.339	77.824
Prosječni vagani broj dionica, osnovnih i razrijeđenih	8.720.145	8.716.890	8.711.956	8.710.299	8.709.407
Neto vrijednost imovine po dionici (USD)	10,69	10,54	9,09	8,99	8,94

KLJUČNI KOMENTARI:

Izračun vrijednosti operativne flote kompanije koji se bazira na prosječnim vrijednostima u industriji za specifičan tip broda, u osnovi pretpostavka sadržava i sposobnost generiranja prihoda svake pojedine jedinice uzimajući u obzir trenutno ostvarive vrijednosti vozarina koje se mogu postići zapošljavajući takav tip broda u trenutku vrednovanja.

Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini te i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Prihodovni potencijal TNG-a uobičajeno je bio uravnotežen "time charter" ugovorima čime je značajno ublažena uobičajena volatilnost vozarina vidljiva i tijekom prethodnih godina, a osobito u 2020. godini.

Stabilnosti poslovanja značajno pridonosi strategija zapošljavanja flote brodarskim ugovorima na vrijeme preferirajući srednjoročni vremenski horizont zapošljavanja kojim se ublažavaju kratkoročne volatilnosti tržišta koje se ogledaju u promjenjivim vozarinama, ali i u promjenjivosti vrijednosti imovine brodara.

Korekcije na tržištu vozarina odrazile su se i na trenutne procjene vrijednosti brodova u transakcijama kupnje i prodaje. Vrijednost flote 31. prosinca 2020. godine iznosi 146,8 milijuna USD što u nepromijenjenim ostalim uvjetima daje NAV po dionici od 8,94 USD.

Procjena neto vrijednosti imovine temeljena je na trenutnim tržišnim uvjetima, i tipičnim prihodovnim i troškovnim pretpostavkama za tipični, odnosno prosječni MR produkt tanker i ne odražava specifičnosti flote TNG-a te očekivanja menadžmenta vezana uz promjene i oporavak na tržištu vozarina i tržištu naftnih derivata kao i rastu i razvoju flote u ovom segmentu u dostupnim sektorskim analizama.

OBJAVE U ČETVRTOM KVARTALU 2020. GODINE

23.10.2020 Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora

29.10.2020 Održana sjednica Uprave i Nadzornog odbora 02.11.2020 Program otkupa vlastitih dionica

23.11.2020 Obavijest o stjecanju vlastitih dionica

23.12.2020 Potpisan ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od USD 44 milijuna

VLASNIČKA STRUKTURA

Dioničari 31. prosinca 2020.	Broj dionica	Udio (u %)
Tankerska Plovidba d.d.	4.454.994	51,01%
PBZ Croatia Osiguranje OMF Kat. B	839.000	9,61%
Erste Plavi OMF Kat. B	808.000	9,25%
Raiffeisen OMF Kat. B	752.036	8,61%
Raiffeisen DMF	372.103	4,26%
Ostali institucionalni i privatni
investitori	1.507.212	17,26%
Total	8.733.345	100,00%

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

Na dan 31. prosinca 2020. Upravu čini član Uprave John Karavanić. Tijekom 2020. godine nije bilo promjena u Nadzornom odboru Društva. Nadzorni odbor čine Ivica Pijaca, predsjednik, Mario Pavić, zamjenik predsjednika, i članovi Joško Miliša, Nikola Koščica te Dalibor Fell.

DIONICA TPNG-R-A

Temeljni kapital Društva iznosi 436.667.250,00 HRK i podijeljen je na 8.733.345 redovnih nematerijaliziranih dionica, bez nominalnog iznosa, od kojih svaka dionica daje jedan glas na Glavnoj skupštini društva.

Dionice Društva s oznakom TPNG–R–A uvrštene su u Službenu kotaciju Zagrebačke burze. Uprava je u listopadu 2020. godine donijela odluku o pokretanju novog Programa otkupa vlastitih dionica (dalje u tekstu: Novi Program) na temelju ovlaštenja Glavne skupštine iz kolovoza 2020. godine, i to s početkom dana 2. studenog 2020., a završetkom dana 2 studenog 2021. godine. Najveći broj dionica koji se namjerava steći tijekom trajanja Programa jest 110.000, a najveći novčani iznos dodijeljen Programu iznosi 5.000.000,00 HRK. (000)

Od početka godine pa do 31. prosinca Društvo je na uređenom tržištu ZSE otkupilo ukupno 13.720 vlastitih dionica koje čine 0,1571% temeljnog kapitala. Za navedeno stjecanje vlastitih dionica Društvo je izdvojilo protuvrijednost u iznosu od 581.497,50 HRK.

Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo je imalo 26.920 vlastitih dionica koje čine 0,3082% temeljnog kapitala

Unatoč nesvakidašnjim okolnostima, uslijed pandemije COVID-19, koja je imala negativan utjecaj na domaće tržište kapitala, istaknuli bi činjenicu da je programima otkupa Društvo ispunilo zacrtane kratkoročne ciljeve koji su između ostalog uključivali povećanje potražnje i likvidnosti dionice Društva kao i stvaranja dodatne vrijednosti za svoje dioničare.

Na tragu pozitivnih okolnosti, prilikom revizije indeksa CROBEX® i CROBEXtr® ZSE, Društvo je ispunilo uvjete za uključenjem u sastav navedenih indeksa 23. ožujka 2020. godine.

GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

Program otkupa vlastitih dionica (SBB)

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU

Rezultati Programa otkupa vlastitih dionica od 24.2. do 31.12. 2020.

Broj otkupljenih dionica 13.720 (0,16% kapitala)

Otkupljen iznos 581.5 tis. HRK

Ostvaren promet TPNG na ZSE u istom razdoblju 17,174 mil. HRK

Udio otkupljenih vlastitih dionica u uk. prometu

3,4%

Tržišna kapitalizacija 31.12.2020. 374,4 mil. HRK

	HRK
TPNG na ZSE	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Promet (mil.)	14,7	4,1	1,5	5,9	17,17
Zaključna cijena	75,00	54,00	38,80	47,20	43,00
Najviša cijena	79,99	84,89	57,00	49,60	60,00
Najniža cijena	66,00	54,00	33,40	28,80	36,00
Prosječna cijena	72,78	70,88	43,61	39,98	48,59

Politika upravljanja rizicima u Tankerskoj Next Generation, povezana je s upravljanjem financijskim sredstvima, a može se ukratko prikazati kako slijedi:

Valutni rizik

Valutni rizici uključuju transakcijski rizik, a to je rizik negativnog utjecaja promjena valutnih tečajeva u odnosu na kunu na novčane tijekove TNG-a iz komercijalnih aktivnosti i bilančni rizik, a to je rizik da vrijednost neto monetarnih sredstava u stranim valutama bude niža prilikom preračunavanja u kune kao posljedica promjene valutnih tečajeva.

TNG posluje u međunarodnom okružju i izloženo je promjenama vrijednosti američkog dolara (USD) jer je značajan dio potraživanja i prihoda iz inozemstva nominiran u USD. TNG trenutno ne koristi aktivne oblike zaštite od utjecaja promjena valutnog tečaja, jer se nalazi u prirodnoj "hedge" poziciji, gdje poslovni model omogućava minimiziranje ovog rizika, jer su prihodi i troškovi kompanije, kao i imovina te krediti u najznačajnijem dijelu, u istoj valuti.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Kamatni rizik sadržan u tijeku novca odnosi se na rizik kolebljivosti kamatnih rashoda po financijskim instrumentima tijekom razdoblja. Budući da TNG nema značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata, prihodi TNG-a i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik TNG-a proizlazi iz dugoročnih kredita. TNG je izložen kamatnom riziku s obzirom da su primljeni dugoročni krediti odobreni s varijabilnom kamatnom stopom.

Kreditni rizik

Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja obveza strane u financijskom instrumentu koja time drugoj strani nanosi financijski gubitak. Najveća izloženost kreditnom riziku izražena je najvišom vrijednošću svake stavke financijske imovine iskazane u izvještaju o financijskom položaju. Osnovna financijska imovina TNG-a sastoji se od novca i stanja na računima u bankama, potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja te ulaganja. Kreditni rizik sadržan u likvidnim sredstvima je ograničen jer je, sudeći prema ocjenama većine međunarodnih agencija, uglavnom riječ o bankama visokog kreditnog rejtinga.

Rizik likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Rizik likvidnosti, koji se smatra rizikom financiranja, je rizik suočavanja TNG s poteškoćama u naplati sredstava koja su joj potrebna da bi ispunila svoje obveze po osnovi financijskih instrumenata. TNG ima značajne iznose dugoročnih kamatonosnih obveza po kreditima s varijabilnom stopom koji ga izlažu riziku tijeka novca. Društvo upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza.

Cjenovni rizik

Poslovanje TNG-a izloženo je cjenovnom riziku povezanom sa promjenama vrijednosti vozarine. Dnevna vozarina (izražena u dolarima po danu) povijesno gledajući je veoma promjenjiva. Promjene u vrijednosti vozarine utječu na svakodnevno poslovanje.

TNG nastoji smanjiti izloženost promjenama cjenovnog rizika vozarina na način da poslovna aktivnost brodova u floti ovisi o više različitih naručitelja i strategije zapošljavanja što dovodi do poboljšanja ekonomije obujma i optimizacije zemljopisnog položaja flote.

Operativni rizici

Zbog rizika koji su uključeni u pomorski prijevoz naftnih proizvoda, kao i zbog vrlo strogih zahtjeva od strane velikih naftnih kompanija, sigurnost i poštivanje okoliša su među ključnim operativnim prioritetima. Upravitelj flote Tankerska Plovidba upravlja brodovima na način kojim osigurava maksimalnu zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, javnosti i okoliša. TNG i upravitelj flote aktivno upravljaju rizicima koji utječu na poslovanje TNG-a te su posvećeni eliminiranju incidenata koji bi ugrožavali sigurnost i integritet flote. Upravitelj flote koristi program upravljanja rizicima koji između ostalog uključuje alate za računalno potpomognutu analizu rizika, programe za održavanje i procjene te programe stručnog osposobljavanja pomoraca uz različite radionice za pomorce.

Vozarine

Vozarine iz brodarskih ugovora na vrijeme obično su fiksirane za vrijeme trajanja najma. Brodovi zaposleni kroz ovakve ugovore, kroz određeno vremensko razdoblje, omogućavaju predvidljivije novčane tokove tijekom tog vremenskog razdoblja i ostvaruju konzervativne razine profitabilnosti. Prevladavajuće vozarine variraju sezonski iz godine u godinu odražavajući promjene visine vozarine "spot" tržišta, očekivanja o budućim vozarinama na "spot" tržištu i drugih čimbenika. Stupanj promjenjivosti vozarina kod brodarskih ugovora na vrijeme je niži kod dugoročnijih ugovora za razliku od kraćih ugovora kod kojih je volatilnost izraženija. Strategijom zapošljavanja brodova, koja se uglavnom oslanja na zaposlenja od 12 mjeseci naviše, kompanija mitigira ovu vrstu rizika.

TNG i upravitelj flote u svom poslovanju primjenjuju sljedeće standarde, strategije i osiguranja:

ISO 9001 standard za garanciju kvalitete
ISO 14001 standard za upravljanje okolišem,
ISO 50001 standard upravljanja energijom i
OHSAS 1800 standard za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu,
ISM Code Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću.

Poslovna strategija Društva

Strategija Društva je biti pouzdan, učinkovit i odgovoran pružatelj usluga pomorskog prijevoza naftnih prerađevina, a poslovni model Tankerske Next Generation podrazumijeva organizaciju operativnog poslovanja koje će omogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom i maksimiziranje vrijednosti dioničara.

Poslovanje počiva na pravovremenom stjecanju tankera, čime se osigurava efikasno korištenje prikupljenog kapitala i minimizira zaduženost. U osnovi upravljanja flotom je povećanje novčanog tijeka i profitabilnosti kroz outsourcing većine upravljačkih funkcija i usluga čime se zadržava fleksibilna i jednostavna organizacijska struktura neopterećena dodatnim općim troškovima. Na ovaj način će se omogućiti efikasno upravljanje imovinom i obvezama kompanije te osigurati stabilni povrat dioničarima u obliku dividende.

Strategija odabira unajmitelja

Financijska stabilnost unajmitelja i njegova pouzdanost je važan faktor koji utječe na rizik ugovaranja brodarskih ugovora. Rizik takve vrste TNG minimizira pružajući usluge prijevoza velikim energetskim kompanijama, velikim trgovcima naftom i njenim prerađevinama, velikim proizvođačima nafte i naftnih prerađevina, te drugim isključivo renomiranim subjektima koji imaju snažnu reputaciju i tradiciju poslovanja u pomorskom prijevozu.

Osiguranja

Pomorski transport povezan je s potencijalnim rizikom od velikih gubitaka i obveza, smrti ili ozljede osoba, kao i štete na imovini uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima, mehaničkim kvarovima, ljudskim pogreškama, ratom, terorizmom, piratstvom i drugim okolnostima ili događajima. Prijevoz nafte povezan je i s rizikom od onečišćenja, ali i prekida poslovanja zbog političkih nemira, neprijateljstava, štrajkova i bojkota. Osim toga, uvijek postoji inherentna mogućnost morskih nepogoda koje uključuju i izlijevanje nafte te druge utjecaje na okoliš pa tako potencijalno postoji i obveza naknade štete koje proizlaze iz operative brodova u međunarodnoj trgovini.

Od takvih rizika TNG je osiguran kod prominentnih inozemnih osiguravateljskih kuća specijaliziranih za usluge zaštite od većine rizika nesreća povezanih s brodskim operacijama koje provodi TNG.

Društvo smatra da je trenutnim programom osiguranja primjereno zaštićeno od većine rizika te da postoji odgovarajući stupanj zaštite i osiguranja za naknadu štete od odgovornosti za zagađenja i ekološke štete. Cilj je održavati adekvatnu razinu osiguranja potrebnu u svojim pomorskim operacijama i aktivno pratiti sve nove propise i prijetnje koje mogu zahtijevati od TNG-a da revidira svoju pokrivenost osiguranjem.

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2020. DO 31. PROSINCA 2020. GODINE (NEREVIDIRANO)

I. Izvještaj Uprave o poslovanju za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine
II. Nerevidirani sažeti tromjesečni financijski izvještaji:
- Bilanca stanja na dan 31. prosinca 2020. godine
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31.prosinca 2020. godine
- Izvještaj o novčanom tijeku za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine
- Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine
- Bilješke uz financijske izvještaje
III. Izjava o odgovornosti za sastavljanje financijskih izvještaja

Izvještaj uprave o poslovanju

za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine

OPIS	Razdoblje 01.01.-31.12.2019.	Razdoblje 01.01.-31.12.2020.
Ukupni prihod (HRK)	HRK 269.128.633	HRK 241.380.155
Prihod iz osnovne djelatnosti / Ukupan prihod	100%	98%
Ostali prihodi / Ukupan prihod	0%	2%
Inozemno tržište / Ukupan prihod	100%	100%
Domaće tržište / Ukupan prihod	0%	0%
Materijalni troškovi / Poslovni rashodi	41%	30%
Troškovi zaposlenih / Poslovni rashodi	24%	20%
Financijski rashodi / Ukupni rashodi	12%	8%
Neto marža	8,69%	-13,14%
Računovodstvena dobit (HRK)	HRK 23.340.242	-HRK 31.682.843
Operativna dobit (EBIT) (HRK)	HRK 53.076.218	-HRK 11.317.160

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo 241,1 mil. HRK poslovnih prihoda koji su najvećim dijelom rezultat ostvarenih prihoda od prodaje.

U istom razdoblju Društvo je ostvarilo 252,4 mil. HRK poslovnih rashoda. Najveći dio poslovnih rashoda čine materijalni troškovi u iznosu od 75,2 mil. HRK, zatim slijede troškovi vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine (brodova) u iznosu od 55,7 mil. HRK, troškovi amortizacije u iznosu od 52,8 mil. HRK (od čega na amortizaciju troškova dokovanja otpada 2,5 mil. HRK), troškovi osoblja u iznosu od 51,3 mil. HRK, te ostali troškovi u iznosu od 17,4 mil. HRK.

U razdoblju završenom 31. prosinca 2020. godine financijski prihodi iznosili su 307 tis. HRK, dok su financijski rashodi iznosili 20,7 mil. HRK.

Društvo je u izvještajnom razdoblju ostvarilo kumulativni gubitak u iznosu od 31,7 mil. HRK.

Društvo je svoj temeljni kapital u iznosu od 436,7 mil. HRK podijelilo na 8,7 mil. odobrenih, izdanih i u cijelosti plaćenih običnih dionica bez nominalne vrijednosti.

U veljači 2020. godine, temeljem ovlaštenja Glavne skupštine iz 2016. godine, Društvo je pokrenulo Program otkupa vlastitih dionica (dalje u tekstu: Program), s namjerom stjecanja do najviše 110.000 dionica, s novčanim iznosom dodijeljenim u Programu u iznosu od najviše 5.000.000 kuna i završetkom najkasnije do 24. veljače 2021. godine.

U listopadu 2020. godine, Uprava Društva je donijela Odluku kojom je usvojen Program otkupa vlastitih dionica (dalje u tekstu: Novi Program) na temelju ovlaštenja Glavne skupštine iz 2020. godine, i to s početkom dana 2. studenog 2020., a završetkom dana 2. studenog 2021. godine. Najveći broj dionica koji se namjerava steći tijekom trajanja Novog Programa jest 110.000, a najveći novčani iznos dodijeljen Novom Programu iznosi 5.000.000 kuna.

Prihvaćanjem Novog Programa, napušta se Program donesen u veljači 2020. godine.

Tijekom trajanja Programa Društvo je steklo 13.123 vlastitih dionica, a tijekom trajanja Novog Programa 597 vlastitih dionica.

Detaljni podaci o svakom pojedinom stjecanju vlastitih dionica javno su objavljeni sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze d. d.

Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo je imalo 26.920 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3082% ukupnog broja dionica. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo ima slijedeća društva u inozemstvu:

1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

U tablici iznad su prikazani neki od najznačajnijih podataka iz financijskog izvještaja za promatrano razdoblje.

Pr ilo 1. g
	E PĆ O O C I P DA I Z A IZ DA VA TE LJ
Ra zd ob lje iz vje št ja av an :	0 do 01 .01 .20 20 3 1.1 2.2 02
Go din a:	20 20
Kv l: ta ar	4
T ro m	je i f in ijs ki iz vj št aj i čn se a nc e
38 Ma tič ni bro j ( MB ): 04 26 68	Oz ka ati čn na m e HR drž e č lan ice av
Ma tič ni bro j 11 00 46 75	3
bje kta (M BS ): su Os ob ni ide nti fik ijs ki ac 30 31 29 6	3 74 78 00 00 Y0 4H B9 CIA 88 LE I:
bro j (O IB) : Šif ra 9 30 55
tan us ov e: Tv rtk a i zd lja : T ke ka N ate av an rs ex	t G ion d. d. at en er
0 Po šta ki bro j i mj to: 23 00 ns es	Za da r
Ul ica i k uć ni bro j: Bo žid a P et ar ra	a 4 vić no
g@ Ad oš te: hr tn tn res a e -p g.
Int dr hr t a .tn er ne es a: w w w g.
Br oj sle nih za po 5 13 m (kr aje
KN Ko oli dir i iz vje šta j: ns an	KN KD (K N- nij e k lid ira /K D- ko oli dir o) on so no ns an
RN Re vid ira no :	RN RD (R N- nij idi o/R D- idi o) e r ev ran rev ran
Tv rtk vis nih bje ka (p a M ta e o su rem	SF I): Sje diš te: MB :





	Da
Kn jig od i stv ov en Da	Ne (D a/N e) Ta nk sk lov idb a d .d. er
rvi se s: hn Os nić ob a k tak t: Ka Jo a z on ra va	a p (tv rtk a k nji ds isa ) tve go vo no g s erv
(u si no se sa mo 2 /20 Te lef : 0 23 2- 13 on	im e i im be ko kt) nta pr ez e o so za
g@ hr oš tn tn Ad te: g. res a e -p

Re viz sk o d ruš tvo or :

BILANCA stanje na dan 31.12.2020

u k
Ob ve zn ije ziv zic Na po	ik: Ta nk sk Ne G io n d .d xt at er a en er Za dn ji d an P AO tho dn pre e aka ozn ine slo od po vn e g		Na iz vje šta jni da tum lja tek uć zd ob eg ra
1	2	3	4
ŽIV AĆ L P OT RA AN JA ZA U PIS AN I A N EU PL EN I K AP ITA	1 00	0	0
A) B) DU GO TR AJ NA IM OV INA (A OP 00 3+ 01 0+ 02 0+ 03 1+ 03 6)	2 00	08 1.1 65 .00 9.4	57 1.0 02 .44 1.2
I. N EM AT ER IJA LN A I MO VIN A ( AO P 0 04 do 00 9)	3 00	0	0
Izd i za j 1. ac ra zvo	4 00	0	0
2. Ko ije nti , lic cij rob i u slu žn ark ftve ate nc es , p en e, ne e m e, so r va i o sta la pra	5 00	0	0
3. Go od wi ll	6 00	0	0
ine 4. Pre du jm i za ba ija lne im ter ov na ne ma ov vu	7 00	0	0
Ne ija lna im ina pri mi 5. ter ma ov u pre ina Os 6. tal ate lna im	8 00 9 00	0 0	0 0
rija a n em ov II. MA TE RIJ AL NA IM OV INA (A OP 01 1 d o 0 19 )	0 01	79 1.1 64 .90 0.1	57 1.0 02 .44 1.2
te 1. Ze ml jiš	1 01	0	0
2. Gr ađ ins ki ob jek ti ev	2 01	0	0
3. Po str oje nja i o pre ma ina ki inv im	3 01 4	24 1.1 62 .13 3.6 0	0 99 3.4 90 .42 0
4. Ala ti, tar i t ort po go ns en ran sp na ov ina 5. Bio loš ka im ov	01 5 01	0	0
inu Pre du jm i za rija lnu im 6. ate ov m ov	6 01	2 2.5 60 .72	7 3.1 35 .48
7. Ma ter ija lna im ina pri mi ov u pre	7 01	33 20 5.8	0 5.8 15 .35
ina 8. Os tal ate rija lna im a m ov	8 01	0	0
ne 9. Ula nje kre tni ga u ne III. DU GO TR AJ NA FI NA NC IJS KA IM OV INA OP 02 1 d o 0 30	9 01 0 02	0 29 10 9.2	0 0
(A ) e e ( e) 1. Ula nja ud jel dio nic du tni ka uta ga u po ze un r g rup	1 02	0	0
2. Ula nja tal rije dn pir od etn ika uta ga u os e v os ne pa e p uz un r	2 02	0	0
e 3. Da ni zaj vi, de ziti i s lič du tni cim tar mo po no po ze a u nu gr up	3 02	0	0
im 4.U lag ja dje le (di ice ) d ruš tav ih dje luj uć an on a p ov ez an su u u m int ere so	4 02	0	0
ih 5. Ula nja tal rije dn pir e d ruš tav ga u os e v os ne pa a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es im 6. Da ni zaj vi, de ziti i s lič dr uš tvim mo no ov ez an	5 02	0	0
po a p om dje luj uć im in ter su es	6 02	0	0
ire 7. Ula nja vri jed ga u no sn e p ap	7 02	0	0
no 8. Da ni zaj vi, de ziti i s lič mo po a	8 02 9	29 10 9.2 0	0 0
9. Os tal lag ja ko ja ob rač aju eto do ud jel a u an se un av m m ina 1 0. Os tal a d ajn a f ina ijs ka im otr ug nc ov	02 0 03	0	0
AŽ IV. PO TR IVA NJ A ( AO P 0 32 do 03 5)	1 03	0	0
1. Po tra živ ja od du tni ka uta an po ze un r g rup e	2 03	0	0
2. Po tra živ ja od dr uš tav ih dje luj uć im in ter an a p ov ez an su es om	3 03	0	0
3. Po tra živ ja od ku an pa ca nja 4. Os tal až iva otr	4 03 5 03	0 0	0 0
a p A OD GO PO MO V. ĐE NA RE ZN A I VIN	6 03	0	0
C) KR AT KO TR AJ NA IM OV INA (A OP 03 8+ 04 6+ 05 3+ 06 3)	7 03	43 89 .13 5.5	52 78 .02 3.2
I. Z AL IH E ( AO P 0 39 do 04 5)	8 03	7 5.3 60 .66	2 9.0 22 .30
Sir ine i m rija l 1. ate ov	9 03	7 5.3 60 .66	2 9.0 22 .30
ku 2. Pro izv od nja tije u 3. Go tov i p roi di zvo	0 04 1 04	0 0	0 0
ba 4. Trg ač ka ov ro	2 04	0	0
e Pre du jm i za lih 5. ov za	3 04	0	0
6. Du tra jna im ina mi jen jen rod aji go ov na a p	4 04	0	0
ina 7. Bio loš ka im ov AŽ	5 04 6	0 67	0 16
II. PO TR IVA NJ A ( AO P 0 47 do 05 2) 1. Po tra živ ja od du tni ka uta an po ze un r g rup e	04 7 04	16 .06 3.2 0	34 .19 7.0 0
om 2. Po živ ja od dr uš ih dje luj uć im in tra tav ter an a p ov ez an su es	8 04	0	0
ca 3. Po tra živ ja od ku an pa	9 04	46 15 .97 7.0	53 33 .83 8.2
ika 4. Po tra živ ja od sle nik a i čl od etn an za po an ov a p uz	0 05	32 6.5	2 26 .79
a 5. Po tra živ ja od dr ža i d ih ins titu cij an ve rug 6. Os tal až iva otr	1 05 2 05	5 25 .91 4 53 .77	6 67 .11 55 26 4.8
nja a p KO NC IJS OV OP III. KR AT TR AJ NA FI NA KA IM INA (A 05 4 d o 0 62 )	3 05	1 6.6 49 .91	9 6.1 39 .03
e 1. Ula nja ud jel e ( dio nic e) du tni ka uta ga u po ze un r g rup	4 05	0	0
2. Ula nja tal rije dn pir od ika etn uta ga os e v os ne pa e p un r u uz pe gru	5 05	0	0
e 3. Da ni zaj vi, de ziti i s lič du tni cim tar mo po no po ze a u nu gr up	6 05	0	0
nih 4. Ula nja ud jel e ( dio nic e) dru šta ga u va po ve za om dje luj uć im in ter su es	7 05	0	0
ih 5. Ula nja tal rije dn pir e d ruš tav ga u os e v os ne pa a p ov ez an om dje luj uć im in ter su es im 6. Da ni zaj vi, de ziti i s lič dr uš tvim mo po no a p ov ez an	8 05	0	0
om dje luj uć im in ter su es	9 05	0	0
ire Ula nja vri jed 7. ga no sn e p ap u	0 06	0	0
no 8. Da ni zaj vi, de ziti i s lič mo po ina Os 9. tal a f ina ka im	1 06 2 06	1 6.6 49 .91 0	9 6.1 39 .03 0
ijs nc ov IV. N OV AC U BA NC I I BL AG AJ NI	3 06	98 61 .06 1.6	95 28 .66 4.8
AĆ ŠK UĆ AČ D) PL EN I T RO OV I B UD EG RA ZD OB LJ A I O BR UN AT I	4 06	4 3.2 41 .42	1 3.8 65 .42
E) UK UP NO A KT IVA (A OP 4) 00 1+ 00 2+ 03 7+ 06	5 06	75 1.2 57 .38 6.3	30 1.0 84 .32 9.9
ČN F) IZV AN BIL AN I Z AP ISI	6 06	0	0

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU

ziv ic ije Na p oz	P AO ka oz na	Za dn ji d an ho dn et pr e sl od ine po ov ne g	Na iz vje št ajn i d at um ku će zd ob lja te g ra
1	2	3	4
VA PA SI
A) K AP ITA L I R EZ ER VE (A OP d 0 68 o	06 7	9 66 5. 23 4. 06	9 57 8. 49 7. 19
I. T EM EL JN I ( UP IS AN I) KA PI TA L	06 8	43 6. 66 25 0 7.	43 6. 66 25 0 7.
E II. KA PI TA LN E RE ZE RV	06 9	68 .42 5. 97 6	68 .42 5. 97 6
III. R EZ ER VE IZ D OB IT I (A OP 0 71 +0 72 -0 73 +0 74 +0 75 ) 1. Za ko ke rve ns re ze	07 0 07 1	69 .94 4. 05 5 3. 95 1.2 38	16 .63 8. 53 7 5. 11 8. 25 0
2. R vl tite d io ni ce ez er ve za as	07 2	99 6. 60 0	1.5 78 .09 7
li ( a) 3. V las tite d io ni i ud je od bit ta vk ce na s	3 07	0 -9 96 .60	7 -1 .57 8. 09
S rve 4. ta tu ta rn e re ze	4 07	0	0
O al rve 5. st e re ze	07 5	7 65 .99 2. 81	7 11 .52 0. 28
VE IV . R EV AL O RI ZA CI JS KE R EZ ER	07 6	0	0
V. R EZ ER VE F ER V RI JE DN OS TI (A OP 0 78 d 08 0) o	07 7	0	0
1. Fe rij ed st fi ijs ke im in ol ož ive da ju r v no na nc ov e ra sp za p ro	07 8	0	0
2. U čin ko vit i d io št ite ča ni h t ok a za n ov ov	07 9	0	0
Uč št 3. in ko vit i d io ite et ul ja in st vu za n o ag an u oz em	08 0	0	0
RŽ VI . Z AD AN A DO BI T IL I P RE NE SE NI G UB ITA K (A OP 0 82 -0 83 )	1 08	6 66 .85 6. 54	9 88 .44 8. 27
1. Za dr ža d ob it na	2 08	6 66 .85 6. 54	9 88 .44 8. 27
P ni bit ak 2. re ne se gu	08 3	0	0
VI I. D OB IT IL I G UB ITA K PO SL OV NE G OD IN E (A OP 0 85 -0 86 ) 1. Do bit lov od in e	08 4 08 5	23 .34 0. 24 2 23 .34 0. 24 2	-3 1.6 82 .84 3 0
p os ne g 2. G ub ita k p lov od in e os ne	08 6	0	31 .68 2. 84 3
g ĆI ES VI II. MA NJ IN SK I ( NE KO NT RO LI RA JU ) I NT ER	08 7	0	0
B) (A OP 4) R EZ ER VI RA NJ A 0 89 d 09 o	08 8	0	0
1. Re rvi nj iro vin ni i s lič bv e ot ze ra a za m e, pr em ne ne o ez	9 08	0	0
R vir ja bv e 2. ez er an za p or ez ne o ez	0 09	0	0
3. Re rvi nj če te ud sk e ze ra a za za po s e sp or ov	09 1	0	0
4. R vir ja tr oš ko bn lja nj iro dn ih bo ts ta va ez er an za ve o av a pr ga	09 2	0	0
5. Re rvi nj tr oš ko ja st ni ko vim a ze ra a za ve u m ve m ro	09 3	0	0
6. Dr rvi nj a ug a re ze ra	09 4	0	0
OČ C) D UG OR NE O BV EZ E (A OP 0 96 d 10 6) o	09 5	49 7. 36 2. 04 2	39 5. 80 3. 10 3
Ob 1. du tn ici ut ve ze p re m a po ze m a un ar g ru pe 2. O bv de zit i s lič od ni ka	09 6	0	0
jm et ta pe ez e za za ov e, po e no p uz u nu r g ru 3. Ob dr uš tvi ni ud je luj uć im in te ve ze p re m a m a po ve za m s re so m	7 09 09 8	0 0	0 0
4. O bv jm de zit i s lič d št ni h ez e za za ov e, po e no ru av a po ve za
m dj el uj uć im in te su re so	09 9	0	0
5. Ob jm de zit i s lič no ve ze za za ov e, po e	10 0	0	0
6. Ob ba nk i d gi fi ijs kim in itu cij a st ve ze p re m a am a ru m na nc am	10 1	49 7. 36 2. 04 2	39 5. 80 3. 10 3
7. Ob du jm e ve ze za p re ov	10 2	0	0
Ob 8. do ba vlj ač im a ve ze p re m a	10 3	0	0
Ob 9. ije dn ni iri a ve ze p o vr os m p ap m	10 4	0	0
10 . O al du čn ob ze st e go ro e ve 11 . O dg ođ ob za en a re zn a ve	5 10 6 10	0 0	0 0
po OČ D) K RA TK OR NE O BV EZ E (A OP d 1) 1 08 12 o	10 7	7 74 .28 3. 24	3 98 .82 4. 40
1. Ob du ici tn ut ve ze p re m a po ze m a un ar g ru pe	10 8	1.7 88 .2 18	11 .22 4. 89 6
2. O bv jm de zit i s lič od ni ka pe et ta ez e za za ov e, po e no p uz u nu r g ru	9 10	0	0
3. Ob uš uć dr tvi ni ud je luj im in te ve ze p re m a m a po ve za m s re so m	11 0	0	0
4. O bv jm de zit i s lič d št ni h ez e za za ov e, po e no ru av a po ve za m el uć im in te	11 1	0	0
dj uj su re so Ob jm de zit i s lič 5. no ve ze za za ov e, po e	11 2	0	0
Ob ba nk i d gi fi ijs kim in itu cij a 6. st ve ze p re m a am a ru m na nc am	3 11	8 62 .38 7. 12	3 75 .62 7. 73
Ob du jm e 7. ve ze za p re ov	11 4	0	0
8. Ob do ba vlj ač im a ve ze p re m a	11 5	12 8. 52 4 5.	45 9. 72 1 7.
9. Ob ije dn ni iri a ve ze p o vr os m p ap m	11 6	0	0
10 . O bv sl ici a ez e pr em a za po en m	11 7	4. 76 9. 21 5	4. 32 9. 24 9
11 . O bv do in i s lič da nj a ez e za p or ez e, pr os e an a va	11 8	11 1.4 95	55 .62 0
. O 12 bv dj el lta tu ez e s os no ve a re u u zu	11 9	53 .77 4	53 .77 4
. O 13 bv i d ot jn im in ije nj od aj i ez e po o sn ov ug ra e ov e na m en e pr	12 0	0	0
14 . O al kr ko čn ob ze st at e ro e ve AĆ ŠK ĆE GA	1 12	3 44 .89	10 73 .4
E) O DG OĐ EN O PL AN JE T RO OV A I P RI HO D BU DU A RA ZD OB LJ	12 2	20 .50 7. 01 7	11 .20 5. 22 5
F) UK UP NO P AS IV A (A OP 0 67 +0 88 +0 95 +1 07 +1 22 ) –	12 3	1.2 57 .38 6. 37 5	1.0 84 .32 9. 93 0

u kunama

u razdoblju 01.01.2020 do 31.12.2020 RAČUN DOBITI I GUBITKA

Ob ik : T ke rsk Ne G io d. d. xt at ve zn an a en er n
ije ziv zic Na po	P e Ist do blj th od din AO o r az e p re ne go			lje Te ku će zd ob ra
	ka oz na	Ku lat iv mu	je Tr jes eč om	Ku lat iv mu	je Tr jes eč om
1	2 5	3 0	4 16	5 8	6 98
I. P OS LO VN I P RIH OD I (A OP 12 6 d o 1 30 ) e 1. Pr iho di od od aje du tni cim tar s ze a u nu	12 6 12	26 8.7 09 .32 0	66 .82 1.7 0	24 1.0 72 .83 0	51 .38 6.8 0
pr po gr up 2. Pr iho di od od aje (iz e) pr va n g rup	7 12	6 26 7.9 44 .04	78 66 .78 8.7	4 23 6.9 56 .22	06 51 .24 4.0
ga 3. Pr iho di te lju otr eb las titi h p roi da be i u slu na me up e v zvo , ro	8 12	0	0	0	0
e Os tal i p lov ni pri ho di od ici 4. etn uta os s p uz ma un r g rup	9 12	0	0	0	0
Os tal i p lov ni pri ho di (iz e) 5. os va n g rup	0 13	74 76 5.2	8 32 .93	4 4.1 16 .61	92 14 2.8
II. PO SL OV NI RA SH OD I (A OP	1 13	2 21 5.6 33 .10	96 54 .12 2.3	8 25 2.3 89 .99	5 10 9.1 44 .12
1. Pr jen rije dn ti z ali ha oiz dn je ije ku i g vih u t oto om e v os pr vo	2 13	0	0	0	0
2. Ma ter ija lni tro šk i (A OP 13 4 d o 1 36 ) ov	3 13	36 87 .53 4.4	87 19 .46 5.7	70 75 .24 2.3	06 22 .03 5.4
a) Tro šk i s iro vin a i ate rija la ov m	4 13	11 40 .36 6.7	8 8.0 82 .89	20 32 .34 5.4	7 9.0 72 .35
b) Tr oš ko vi p da be ro ne ro Os tal i v i tr oš ko vi	5 13 6 13	0 25 47 .16 7.7	0 89 11 .38 2.8	0 50 42 .89 6.9	0 49 12 .96 3.0
c) jsk an 3 . T roš ko vi ob lja (A OP 13 8 d o 1 40 ) os	7 13	48 51 .38 3.1	27 13 .62 1.8	50 51 .28 9.7	55 13 .83 3.4
e a) Ne to pla će i n ad nic	8 13	46 50 .91 9.1	94 13 .49 1.8	95 50 .62 9.3	02 13 .67 7.7
a b) Tr oš ko vi p i d rin a i lać ore za op os z p	9 13	75 33 3.9	1 92 .14	97 46 4.9	39 10 8.4
e c) Do ino si pl ać pr na	0 14	27 13 0.0	2 37 .79	58 19 5.3	4 47 .31
ija 4 . A rtiz mo ac	1 14	91 52 .50 5.6	65 13 .26 1.8	68 52 .80 6.2	27 13 .29 3.4
. O 5 sta li t roš ko vi	2 14	13 16 .80 9.0	8 3.0 61 .03	57 16 .83 2.6	0 4.1 37 .81
6 . V rije dn kla đe nja (A OP 14 4+ 14 5) os na us	3 14	2 4.6 87 .63	2 4.6 87 .63	36 55 .67 5.5	36 55 .67 5.5
ine a) du jn e i ine im fin cij sk e i tra go m ov os an m ov	4 14	2 4.6 87 .63	2 4.6 87 .63	36 55 .67 5.5	36 55 .67 5.5
ine b) kr atk ajn e i ine im fin cij sk e i otr m ov os an m ov	5 14	0	0	0	0
. R ira nja (A OP 14 7 d o 1 52 ) 7 ez erv	6 14	0	0	0	0
e a) Re rvi ja iro vin otp nin e i sl ičn bv ze ran za m e, rem e o ez	7 14	0	0	0	0
ze b) R vir ja ob ez er an za po rez ne ve ve	8 14 9	0 0	0 0	0 0	0 0
c) Re rvi ja če te ds ke ze ran za za po su sp oro a Re rvi tro šk bn iro dn ih bo tst	14 0 15	0	0	0	0
d) ja lja nja ze ran za ov e o av pr ga av a e) Re rvi ja tro šk ja tve nim ko vim ze ran za ov e u ms ro	1 15	0	0	0	0
ja f) D vir rug a r ez er an	2 15	0	0	0	0
8 . O li p lov ni ho di sta os ras	3 15	2 2.7 13 .18	7 24 .24	17 54 3.4	91 16 8.4
III. FI NA NC IJS KI PR IHO DI (AO P 15 5 d o 1 64 )	4 15	13 41 9.3	0 13 .95	17 30 7.3	63 15 5.6
e 1. Pr iho di od ul ja dje le (di ice ) p od ika etn uta ag an u u on uz un r g rup	5 15	0	0	0	0
ih 2. Pr iho di od ul ja dje le (di ice ) d ruš tav ag an u u on a p ov ez an	6 15	0	0	0	0
a dje luj uć im in im ter su es
a Pr iho di od tal ih du jni h f ina ijs kih ul ja i za jm 3. tra os go nc ag an ov e du tni cim	7 15	0	0	0	0
tar po ze a u nu gr up 4. Os tal i p rih od i s ka iz o dn du tni cim ta os no ve ma os a s ze a
po e uta un r g rup	8 15	0	0	0	0
a s 5. Te ča jne zli ke i o sta li f ina ijs ki pri ho di iz o dn ra nc os	9 15	1 37 .63	0	0	0
e du tni cim tar po ze a u nu gr up
a h f 6. Pr iho di od tal ih du tra jni ina ijs kih ul ja i za jm os go nc ag an ov	0 16	0	0	0	0
ta Os tal i p rih od i s ka 7. os no ve ma 8. Te ča zli ke i o sta li f ina ki ho di	1 16 2 16	82 38 1.6 0	0 13 .95 0	1 82 .07 46 22 5.2	48 3.6 15 15 2.0
jne ijs pri ra nc ine 9. Ne lizi i d ob ici (p rih od i) o d f ina ijs ke im rea ran nc ov	3 16	0	0	0	0
1 0. Os tal i fi ijs ki pri ho di na nc	4 16	0	0	0	0
IV. FI NA NC IJS KI RA SH OD I (A OP 16 6 d o 1 72 )	5 16	89 30 .15 5.2	2 6.9 34 .70	00 20 .67 3.0	1 4.9 06 .51
1. Ra sh od i s ka ta i s lič ni ho di od etn ici os no ve ma ras s p uz ma
e uta un r g rup	6 16	0	0	0	0
e 2. Te ča jne zli ke i d i ra sh od i s du tni cim tar ra rug po ze a u nu gr up	7 16	0	77 6.6	6 1.1 03 .25	3 1.0 64 .06
3. Ra sh od i s ka ta i s lič ni ho di os no ve ma ras	8 16	23 30 .06 7.1	9 6.8 32 .39	44 19 .56 9.7	8 3.8 42 .44
4. Te ča jne zli ke i d i ra sh od i ra rug	9 16	6 88 .16	6 95 .62	0	0
e 5. Ne lizi i g ub ici (r ho di) od fin cij sk e i vin rea ran as an mo	0 17	0	0	0	0
6. Vr ije dn kla đe nja fin cij sk e i vin e ( to) os na us an mo ne Os 7. tal i fi ki ho di	1 17 2 17	0 0	0 0	0 0	0 0
ijs na nc ras M ŠT ĆI V. UD IO U DO BIT I O D D RU AV A PO VE ZA NIH S UD JE LU JU
OM INT ER ES	3 17	0	0	0	0
TA IČK VI UD IO U DO BIT I O D ZA JE DN IH PO TH VA M ŠT ĆI VI I. UD IO U GU BIT KU O D D RU AV A PO VE ZA NIH S UD JE LU JU	4 17	0	0	0	0
OM ES INT ER	5 17	0	0	0	0
A NIČ VI II. UD IO U GU BIT KU O D Z AJ ED KIH P OT HV AT	6 17	0	0	0	0
IX. U KU PN I P RIH OD I (A OP 4) 12 5+ 15 4+ 17 3 + 17	7 17	3 26 9.1 28 .63	66 66 .83 5.6	5 24 1.3 80 .15	61 51 .54 2.5
X. UK UP NI RA SH OD I (A OP 13 1+ 16 17 17 6) 5+ 5 +	8 17	1 24 88 .39 5.7	98 61 .05 7.0	8 27 3.0 62 .99	6 11 4.0 50 .63
XI DO BIT IL I G UB ITA K P RIJ E O PO RE ZIV AN JA (A OP 17 7- 17 8)	9 17	42 23 .34 0.2	8 5.7 78 .56	3 -3 1.6 82 .84	75 -62 .50 8.0
1 . D ob it p rije ziv ja (AO P 17 7- 17 8) op ore an	0 18 1	42 23 .34 0.2 0	8 5.7 78 .56 0	0 3	0 75
2 . G ub ita k p rije ziv ja (AO P 17 8- 17 7) op ore an BIT XI I. PO RE Z N A DO	18 2 18	0	0	-3 1.6 82 .84 0	-62 .50 8.0 0
(A OP 2) XI II. DO BIT IL I G UB ITA K R AZ DO BL JA 17 9- 18	3 18	42 23 .34 0.2	8 5.7 78 .56	3 -3 1.6 82 .84	75 -62 .50 8.0
. D ob it r do blj a ( AO P 2) 1 17 9- 18 az	4 18	42 23 .34 0.2	8 5.7 78 .56	0	0
2 . G ub ita k r do blj a ( AO P 18 2- 17 9) az	5 18	0	0	3 -3 1.6 82 .84	75 -62 .50 8.0

ije Na ziv zic po		e blj din Ist do th od o r az e p re ne go		lje Te ku će zd ob ra
	ka oz na	Ku ula tiv m	čje Tr je om se	Ku ula tiv m	čje Tr je om se
1	2	3	4	5	6
PR EK IN UT O PO SL OV AN JE (p jav od nik ob ika M SF I-a ko im kin slo nje ) et uto op un a p uz ve zn sa mo a a p re po va
IJE XI V. D OB IT ILI G UB ITA K PR EK IN UT OG P OS LO VA NJ A PR	6 18	0	0	0	0
OP OR EZ IVA NJ A (AO P 18 7- 18 8)
nja 1 . D ob it p kin lov ja ije iva uto re g p os an pr op or ez	7 18	0	0	0	0
nja 2 . G ub ita k p kin uto lov ja ije iva re g p os an pr op or ez	8 18	0	0	0	0
JA XV . P OR EZ N A DO BIT P RE KI NU TO G PO SL OV AN	9 18	0	0	0	0
1 . D ob it p kin lov ja zd ob lje (A OP 18 6- 18 9) uto re g p os an za ra	0 19	0	0	0	0
. G ub ita k p kin lov ja zd ob lje (A OP 6) 2 uto 18 9- 18 re g p os an za ra	1 19	0	0	0	0
UK UP NO P OS LO VA NJ E ( nja du ik ob ik MS FI- tn po pu va sa mo po ze ve zn	a k oji im a p	kin slo nje uto re po va	)
(A OP 6) XV I. D OB IT ILI G UB ITA K PR IJE O PO RE ZIV AN JA 17 9+ 18	2 19	0	0	0	0
1 . D ob it p rije iva nja (A OP 19 2) op or ez	3 19	0	0	0	0
. G (A OP 2) 2 ub ita k p rije iva nja 19 op or ez	4 19	0	0	0	0
XV II. PO RE Z N A DO BIT (A OP 18 2+ 18 9)	5 19	0	0	0	0
XV III. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A (AO P 19 2- 19 5)	6 19	0	0	0	0
. D ob it r do blj a ( AO P 5) 1 19 2- 19 az	7 19	0	0	0	0
2 . G ub ita k r do blj a ( AO P 19 5- 19 2) az	8 19	0	0	0	0
DO DA TA K RD G- u ( nja du ik ko ji s vlj a k lid ira ni tn ta po pu va po ze as on so	diš nji fi go na	ijs ki izv je št aj) nc
XI X. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A (AO P 2 00 +2 01 )	9 19	0	0	0	0
e 1 . P rip isa im at elj im a k ita la tic na ap ma	0 20	0	0	0	0
su 2 . P rip isa jin sk (n ek tro lira ju će m) in te na m an om on re	1 20	0	0	0	0
ŠT O O ST OJ S OB OJ OB (p IZV JE AJ AL VE UH VA TN D ITI jav od op un a p uz	et nik bv o ez	SF ) nik rim je M I-a p ne
I. D OB IT ILI G UB ITA K RA ZD OB LJ A	2 20	42 23 .34 0.2	8 78 .56 5.7	3 -3 1.6 82 .84	5 -6 2.5 08 .07
A II. OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BIT /G UB ITA K PR IJE P OR EZ	3 20	04 17 .66 6.2	8 -1 1.9 41 .98	0 -5 4.4 72 .53	9 -3 1.5 30 .59
(AO P 2 04 do 2 11 )
ja 1. Te ča jn lik e i rač a i lov e r az z p re un no ze m no g p os an	4 20	04 17 .66 6.2	8 -1 1.9 41 .98	0 -5 4.4 72 .53	9 -3 1.5 30 .59
2. Pr je lor iza cij sk ih i d ajn rija lne i otr ate om ne re va rez erv ug e m	5 20	0	0	0	0
ine ter ija lne im ne ma ov e 3. Do bit ili ub ita k s kn ad red nja fin cij sk g os no ve na no g v no va an
aju im ine olo živ rod ov ra sp e z a p	6 20	0	0	0	0
a 4. Do bit ili ub ita k s uč ink ite šti te vč ih tok os no ve ov za no an ov	7 20	0	0	0	0
g
5. Do bit ili ub ita k s uč ink ite šti te to ula nja g os no ve ov za ne ga u tvu ino	8 20	0	0	0	0
ze ms ih i/g 6. Ud io sta loj bu hv atn oj do bit ub itk u d ruš tav u o sv eo a p ov ez an
om dje luj uć im in ter su es	9 20	0	0	0	0
ja i/g efi 7. Ak tua ki do bic ub ici lan im a d nir ih im rs po p ov an pr an	0 21	0	0	0	0
la 8. Os tal las nič ke mj e k ita e n ev p ro en ap	1 21	0	0	0	0
JA OS S III. P OR EZ N A TA LU VE OB UH VA TN U DO BIT R AZ DO BL	2 21	0	0	0	0
IV . N ET O OS TA LA S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K (AO P 2 03 - 2) 21	3 21	04 17 .66 6.2	8 -1 1.9 41 .98	0 -5 4.4 72 .53	9 -3 1.5 30 .59
V. S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (AO P 2 02 +2 13 )	4 21	46 41 .00 6.4	20 -6 .16 3.4	3 -8 6.1 55 .37	4 -9 4.0 38 .67
DO DA TA K Izv je št aju loj bu hv j d ob iti (p jav od ta at o os sv eo no op un a p	nik ko ji s et uz	vlj a k lid ira ta as on so	ni izv je št aj)
VI . S VE OB UH VA TN A DO BIT IL I G UB ITA K RA ZD OB LJ A (AO P 2 16 +2 17 )	5 21	0	0	0	0
e 1. Pr ipi im at elj im a k ita la tic sa na ap ma	6 21	0	0	0	0
su 2. Pr ipi jin sk (n ek tro lira ju će m) in te sa na m an om on re	7 21	0	0	0	0

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU - Indirektna metoda u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.

Ob ik: Ta nk sk a N t G ati d. d. ve zn er ex en er on			u k un am a
ziv zic ije Na po	AO P ka oz na	Ist do blj ho dn od ine ret o r az e p e g	Te ku će zd ob lje ra
1	2	3	4
No vč i to ko vi od slo ih ak tiv sti an po vn no
Do bit ije ziv ja 1. pr op ore an	00 1	23 .34 0.2 42	-31 .68 2.8 43
2. Us kla đe nja (A OP 00 3 d o 0 10 ): a) A rtiz ija mo ac	00 2 00 3	87 .82 0.3 13 52 .50 5.6 91	12 4.8 16 .13 2 52 .80 6.2 68
b) D ob ici i g ub ici od od aje i v rije dn kla đe nja du tra jn pr os na us go e
ija lne i ter ma	00 4	4.6 87 .63 2	.67 36 55 5.5
c) D ob ici i g ub ici od od aje i n ali zir i d ob ici i g ub ici i pr ere an	00 5	0	10 5.0 45
vrij ed sk lađ je no sn o u en
d) P rih od i o d k i d ivi de nd i ata am e) R ho di od ka ta as ma	00 6 00 7	-38 1.6 82 30 .06 7.1 22	-82 .07 0 19 .56 9.7 44
f) Re rvi ja ze ran	00 8	0	0
g) Te čaj zli ke (n ali zir e) ne ra ere an	00 9	97 9.1 81	-4. 36 1.6 47
h) O sta la kla đe nja vča tra ak cij e i liz ira us za ne no ne ns ne rea ne
do bit ke i g ub itk e	01 0	-37 .63 1	1.1 03 .25 6
I. Po ća nje ili jen je vč ih tok rije jen ve sm an no an ov a p pr om a u pit (A OP 2) rad ka alu 00 1+ 00 no m	01 1	11 1.1 60 .55 5	93 .13 3.2 89
Pro mj dn ka pit alu (A OP 3 d ) 3. 01 o 0 16 en e u ra om	01 2	19 .50 2.2 15	-20 .07 4.5 10
a) Po ća nje ili je nje kr atk čn ih ob ve sm an oro ve za	01 3	7.1 52 .22 5	3.3 43 .43 2
b) Po ća nje ili je nje kr atk otr ajn ih tra živ ja ve sm an po an	01 4	3.9 31 .69 6	-19 .75 6.3 07
c) Po ća nje ili je nje lih ve sm an za a	01 5	8.4 18 .29 4	-3. 66 1.6 35
d) O sta la ća nja ili je nja dn ka pit ala po ve sm an ra og	01 6	0	0
II. No c i lov ja (AO P 0 11 +0 12 ) va z p os an	01 7	13 0.6 62 0 .77	73 .05 8.7 79
4. No vča ni izd i za ka te ac ma 5. Pla će ni do bit	01 8 01 9	-30 .39 8.7 29 0	-20 .41 0.9 67 0
po rez na VČ A) N ET O NO AN I T OK OV I O D P OS LO VN IH AK TIV NO ST I (A OP 01 7
do 01 9)	02 0	10 0.2 64 .04 1	52 .64 7.8 12
No vč i to ko vi od in sti cij sk ih ak tiv sti an ve no
1. No vča ni pri mi ci od od aje du tra jne ate rija lne i n ate rija lne pr go m em
im ine ov	02 1	0	0
vča fin 2. No ni pri mi ci od od aje cij sk ih ins tru ta pr an me na	02 2	0	0
3. No vča ni pri mi ci od ka ta ma	02 3	1.2 28 .59 1	95 .55 4
4. No vča ni pri mi ci od di vid di en	02 4	0	0
5. No ča ni pri mi ci a d ih zaj i š ted nih ul rat va s o sn ov e p ov an mo va og a	5 02	0	0
6. Os tal i n ča ni pri mi ci od in sti cij sk ih ak tivn ti ov ve os	02 6	0	0
III. Uk vč i p rim ici od in sti cij sk ih ak tiv sti (A OP 1 d 02 up no no an ve no o 02 6)	02 7	1.2 28 .59 1	95 4 .55
1. No vča ni izd i za ku ju du tra jne ate rija lne i n ate rija lne ac pn go m em	02 8	-2. 78 0.1 61	-33 .11 4.5 34
im ine ov
2. No vča ni izd i za st jec je fin cij sk ih ins tru ta ac an an me na 3. No ča ni izd i s da nih jm a i št ed nih ul va ac os no ve za ov a z a	02 9 03 0	0 0	0 0
og 4. Stj je isn dr uš tva nje st eč i n ec an ov og , u ma no za en ov ac	03 1	0	0
5. Os tal i n ča ni izd i o d i sti cij sk ih ak tivn ti ov ac nve os	03 2	0	0
IV. U ku ča ni izd i o d i tic ijs kih ak tiv sti (A OP 02 8 d pn o n ov ac nv es no o 03 2)	03 3	-2. 78 0.1 61	-33 .11 4.5 34
VČ B) NE TO NO AN I T OK OV I O D I NV ES TIC IJS KIH A KT IVN OS TI (AO P 02 7+ 03 3)	03 4	-1. 55 1.5 70	-33 .01 8.9 80
vč fin No i to ko vi od cij sk ih ak tiv sti an an no
1. No vča ni pri mi ci od ća nja ljn (u pis ) k ita la te po ve me og an og ap	03 5	0	0
2. No vča ni pri mi ci od izd ja vla ičk ih i d už nič kih fin cij sk ih av an sn an ins tru ta me na	03 6	0	0
3. No vča ni pri mi ci od gl nic e k red ita ajm ica i d ih db i av , p oz rug po su	03 7	0	12 .31 9.2 52
4. Os tal i n ča ni pri mi ci od fin cij sk ih ak tivn ti ov an os	03 8	0	0
V. Uk vč i p rim ici od fin cij sk ih ak tiv sti (A OP 03 5 d up no no an an no o 03 8)	03 9	0	12 .31 9.2 52
1. No vča ni izd i za ot pla tu gla ice kr ed ita ajm ica i d ih ac vn , p oz rug	04 0	-88 .26 4.0 23	-62 .60 7.6 48
db i i d už nič kih fin cij sk ih ins tru ta po su an me na 2. No vča ni izd i za is tu div ide nd i	04 1	0	0
pla ac 3. No vča ni izd i za fin cij sk i n aja ac an m	04 2	0	0
4. No vča ni izd i za ot ku las titi h d ion ica i s nje nje te ljn ac p v ma me og
(up isa g) ka pit ala no	04 3	0	-58 1.4 97
5. Os tal i n ča ni izd i o d f ina ijs kih ak tivn ti ov ac nc os	04 4	0	0
ča d f VI . U ku ni izd i o ina ijs kih ak tiv sti (A OP 04 0 d pn o n ov ac nc no o 4) 04	04 5	-88 .26 4.0 23	-63 .18 9.1 45
VČ C) NE TO NO AN I T OK OV I O D F INA NC IJS KIH A KT IVN OS TI (AO P 5) 03 9+ 04	04 6	-88 .26 4.0 23	-50 .86 9.8 93
1. Ne lizi eč ajn like i n ča nim ek viv ale nti e t rea ran e r az po no vcu ov ma	04 7	87 3.8 72	-1. 66 6.6 14
ĆA ČA D) NE TO PO VE NJ E I LI SM AN JE NJ E N OV NN IH TO KO VA (A OP	04 8	11 .32 2.3 20	-32 .90 7.6 75
7) 02 0+ 03 4+ 04 6+ 04
VČ ČE E) NO VA C I NO AN I E KV IVA LE NT I N A PO TK U R AZ DO BL JA	04 9	56 .38 9.2 89	67 .71 1.6 09
VČ F) NO VA C I NO AN I E KV IVA LE NT I N A KR AJ U R AZ DO BL JA (A OP 04 8+ 04 9)	05 0	67 .71 1.6 09	34 .80 3.9 34

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
za razdoblje od 1.1.2020 do	31.12.2020															u kunama
								Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16 (3 do 6 - 7 + 8 do 15)	17	18 (16+17)
Prethodno razdoblje
1. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine	01	436.667.250	68.425.976	3.637.013	996.600	996.600	0	48.326.613		0	0 0	0	67.170.771	0	624.227.623	0	624.227.623
2. Promjene računovodstvenih politika	02	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	03	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka prethodne poslovne godine (prepravljeno) (AOP 01 do 03)	04	436.667.250	68.425.976	3.637.013	996.600	996.600	0	48.326.613		0	0 0	0	67.170.771	0	624.227.623	0	624.227.623
5. Dobit/gubitak razdoblja	05	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	23.340.242	23.340.242	0	23.340.242
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	06	0	0	0	0	0	0	17.666.204		0	0 0	0	0	0	17.666.204	0	17.666.204
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	07	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju	08	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	09	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	10	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	11	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	12	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	13	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	14	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
15. Povećanje/smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim reinvestiranjem dobiti i u postupku predstečajne nagodbe	15	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
16. Povećanje temeljnog (upisanog) kapitala reinvestiranjem dobiti	16	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
17. Povećanje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	17	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	18	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
19. Isplata udjela u dobiti/dividende	19	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
20. Ostale raspodjele vlasnicima	20	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
21. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu	21	0	0	314.225	0	0	0	0		0	0 0	0	-314.225	0	0	0	0
22. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	22	0	0	0	0	0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
23. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja prethodne poslovne godine (04 do 22)	23	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600	0	65.992.817		0	0 0	0	66.856.546	23.340.242	665.234.069	0	665.234.069
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRETHODNOG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 06 do 14)	24	0	0	0	0	0	0	17.666.204		0	0 0	0	0	0	17.666.204	0	17.666.204
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK PRETHODNOG RAZDOBLJA (AOP 05+24)	25	0	0	0	0	0	0	17.666.204		0	0 0	0	0	23.340.242	41.006.446	0	41.006.446
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA PRETHODNOG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 15 do 22)	26	0	0	314.225	0	0	0	0		0	0 0	0	-314.225	0	0	0	0

	Raspodjeljivo imateljima kapitala matice
Opis pozicije	AOP oznaka	Temeljni (upisani) kapital	Kapitalne rezerve	Zakonske rezerve	Rezerve za vlastite dionice	Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)	Statutarne rezerve		Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve	Fer vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju	Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova	Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvo	Zadržana dobit / preneseni gubitak	Dobit / gubitak poslovne godine	Ukupno raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Manjinski (nekontrolirajući) interes	Ukupno kapital i rezerve
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16 (3 do 6 - 7 + 8 do 15)	17	18 (16+17)
Tekuće razdoblje
1. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine	27	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600		0 65.992.817		0	0 0		0 90.196.788	0	665.234.069	0	665.234.069
2. Promjene računovodstvenih politika	28	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
3. Ispravak pogreški	29	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
4. Stanje na dan početka tekuće poslovne godine (prepravljeno) (AOP 27 do 29)	30	436.667.250	68.425.976	3.951.238	996.600	996.600		0 65.992.817		0	0 0		0 90.196.788	0	665.234.069	0	665.234.069
5. Dobit/gubitak razdoblja	31	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	-31.682.843	-31.682.843	0	-31.682.843
6. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja	32	0	0	0	0	0		0 -54.472.530		0	0 0		0 0	0	-54.472.530	0	-54.472.530
7. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	33	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
8. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju	34	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
9. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka	35	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
10. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu	36	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
11. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom	37	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja	38	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
13. Ostale nevlasničke promjene kapitala	39	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
14. Porez na transakcije priznate direktno u kapitalu	40	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
15. Povećanje/smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala (osim reinvestiranjem dobiti i u postupku predstečajne nagodbe)	41	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
16. Povećanje temeljnog (upisanog) kapitala reinvestiranjem dobiti	42	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
17. Povećanje temeljnog (upisanog) kapitala u postupku predstečajne nagodbe	43	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
18. Otkup vlastitih dionica/udjela	44	0	0	0	581.497	581.497		0 0		0	0 0		0 -581.497	0	-581.497	0	-581.497
19. Isplata udjela u dobiti/dividende	45	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
20. Ostale raspodjele vlasnicima	46	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
21. Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu	47	0	0	1.167.012	0	0		0 0		0	0 0		0 -1.167.012	0	0	0	0
22. Povećanje rezervi u postupku predstečajne nagodbe	48	0	0	0	0	0		0 0		0	0 0		0 0	0	0	0	0
23. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine (AOP 30 do 48)	49	436.667.250	68.425.976	5.118.250	1.578.097	1.578.097		0 11.520.287		0	0 0		0 88.448.279	-31.682.843	578.497.199	0	578.497.199
DODATAK IZVJEŠTAJU O PROMJENAMA KAPITALA (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)
I. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA, UMANJENO ZA POREZE (AOP 32 do 40)	50	0	0	0	0	0		0 -54.472.530		0	0 0		0 0	0	-54.472.530	0	-54.472.530
II. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA (AOP 31 + 50)	51	0	0	0	0	0		0 -54.472.530		0	0 0		0 0	-31.682.843	-86.155.373	0	-86.155.373
III. TRANSAKCIJE S VLASNICIMA TEKUĆEG RAZDOBLJA PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 41 do 48)	52	0	0	1.167.012	581.497	581.497		0 0		0	0 0		0 -1.748.509	0	-581.497	0	-581.497

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Opći podaci

Tankerska Next Generation d.d. osnovana je u Republici Hrvatskoj 2014. godine. Sjedište Tankerske Next Generation d.d. je u Zadru, Božidara Petranovića 4.

Članovi Uprave:

• John Karavanić, jedini član

Od 1. siječnja 2020. godine do izdavanja ovih izvještaja članovi Nadzornog odbora bili su kako slijedi:

Ivica Pijaca, predsjednik
Mario Pavić, zamjenik
Nikola Koščica, član
Joško Miliša, član
Dalibor Fell, član

Na dan 31. prosinca 2020. godine temeljni kapital Tankerske Next Generation d.d. iznosio je 436.667.250 HRK podijeljenih u 8.733.345 redovnih TPNG-R-A dionica bez nominalne vrijednosti.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 31. prosinca 2020. godine uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode društva Tankerska Next Generation d.d. i njegovih ovisnih društava u inozemstvu (trgovačka brodarska društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi), kojima društvo Tankerska Next Generation d.d. upravlja iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, te za koja je dužno, sukladno članku 429.a stavak 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

Za ovisna društva Tankerske Next Generation d.d. koja prema propisima država u kojima su osnovana nisu dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u tim državama, društvo Tankerska Next Generation d.d. sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o porezu na dobit iskazuje imovinu i obveze odnosno prihode i rashode ovisnih društava u okviru svojih financijskih izvještaja.

2. Osnovne računovodstvene politike

Financijski izvještaji Tankerska Next Generation d.d., Zadar uključuju imovinu i obveze odnosno prihode i rashode sljedećih ovisnih društava u 100% vlasništvu Tankerske Next Generation d.d.:

1. Tankerska Next Generation International Ltd., Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Fontana Shipping Company Limited, Monrovija, Liberija;
1. Teuta Shipping Company Ltd., Monrovija, Liberija;
1. Vukovar Shipping , LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Zoilo Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci;
1. Pag Shipping, LLC, Majuro, Maršalovi Otoci.

Ovi financijski izvještaji za razdoblje koje je završilo 31. prosinca 2020. godine ne uključuju sve informacije materijalno značajne za razumijevanje tekućeg razdoblja tijekom godine te ih se treba čitati zajedno s financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2019. godine.

Financijski izvještaji pripremljeni su temeljem istih računovodstvenih politika, prikaza i metoda izračuna koji su se koristili prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Društva na dan 31. prosinca 2019. godine.

3. Brodovi i oprema

U promatranom razdoblju, Društvo je uložilo 24,4 mil. HRK u nabavku uređaja za pročišćavanje balastnih voda.

Društvo je izvršilo vrijednosno usklađenje imovine – brodova u iznosu od 55,7 mil. HRK.

4. Vlasnička glavnica i pričuve

U programu otkupa vlastitih dionica, u četvrtom kvartalu 2020. godine, Društvo je otkupilo 597 vlastitih dionica za ukupnu vrijednost od 27 tis. kuna. Pričuve za vlastite dionice ustrojene su iz zadržane dobiti Društva.

Na dan 31. prosinca 2020. godine Društvo drži ukupno 26.920 vlastitih dionica, što predstavlja 0,3082% temeljnog kapitala Društva (31. prosinca 2019.: 13.200 vlastitih dionica, što predstavlja 0,1511% temeljnog kapitala).

5. Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

U četvrtom kvartalu 2020. godine, Tankerska Next Generation d.d. sklopila je dugoročni ugovor o kreditu s inozemnim bankama Crédit Agricole Corporate and Investment Bank i Hamburg Commercial Bank AG u ukupnom iznosu do 44,0 mil. USD, po varijabilnoj kamatnoj stopi LIBOR, plativo u 20 kvartalnih obroka, za refinanciranje postojećih kredita za brodove "Vukovar","Zoilo" i "Dalmacija ".

6. Zarada po dionici

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici su jednake budući da Društvo nema razrjedivih potencijalnih običnih dionica

ZARADA PO DIONICI	Razdoblje 1.1.-31.12.2019.	Razdoblje 1.1.-31.12.2020.
Neto (gubitak) / dobit dioničarima	23.340.242	-31.682.843
Prosječno ponderirani broj dionica	8.720.145	8.709.407
Osnovni (gubitak) / zarada po dionici	HRK 2,68	-HRK 3,64

7. Odnosi s povezanim stranama

ODNOSI S POVEZANIM STRANAMA	Razdoblje 1.1.-31.12.2019.	Razdoblje 1.1.-31.12.2020.
Prodaja povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Kupnja od povezanih društava	HRK 18.618.701	HRK 17.818.796
Potraživanja od povezanih društava	HRK 0	HRK 0
Obveze prema povezanim društvima	HRK 1.788.218	HRK 11.224.896
Dani krediti povezanim društvima	HRK 0	HRK 0
Primljeni krediti od povezanih društava	HRK 0	HRK 0

8. Događaji nakon datuma bilance

Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva

Tržište MR tankera je i dalje vrlo nestabilno zbog nesigurnog oporavka od pandemije COVID-19. Budući da su putovanja i potražnja za naftnim proizvodima i dalje ograničeni, i vjerojatno je da će se svijet polako otvarati, ne očekuje se brzi oporavak.

Osim gore navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi značajno utjecali na financijske izvještaje Društva na dan 31. prosinca 2020. godine.

Financijski izvještaji za period 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020., sastavljeni su uz primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, dobitaka i gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva.

Izvješće poslovodstva za period 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. sadrži istinit i vjeran prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Društvo izloženo.

Zadar, 25. veljače 2021. godine

John Karavanić, član Uprave

Grupa koristi razne sektorske pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Dani prihoda (korišteni engleski izraz u industriji je revenue days). Dani prihoda predstavljaju ukupan broj kalendarskih dana u kojima su brodovi Grupe bili dostupni Grupi tijekom određenog razdoblja, umanjen za Dane prekida ugovora/prekida plaćanja vozarina povezanih s popravcima, dokovanjem te specijalnim i međupregledima brodova tijekom tog razdoblja.

Posljedično, Dani prihoda predstavljaju broj dana u godini u kojima brod može ostvariti prihod. Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine, koji predstavljaju dane kada brod može ostvariti prihod, ali nije u funkciji, uključeni su u dane prihoda. Grupa koristi dane prihoda da bi objasnila promjene u neto prihodima od putovanja (ekvivalent neto prihoda broda izračunat umanjivanjem ukupnih prihoda broda za troškove provizija i troškova putovanja) između određenih razdoblja.

Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine (korišteni engleski izraz u industriji je off-hire). Dani prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine odnose se na vrijeme kada brod nije sposoban za eksploataciju primarno zbog dokovanja ili planiranih ili neplaniranih popravaka.

Kada nastupi prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine, ili brod ne može isporučiti uslugu, naručitelj prijevoza ne treba platiti vozarinu i Grupa pokriva sve troškove broda, uključujući trošak pogonskog goriva, osim ako naručitelj prijevoza nije odgovoran za okolnosti zbog kojih nastupa prekid ugovora/prekida plaćanja vozarine. Produljenje Dana prekida ugovora/prekida plaćanja vozarine može brodaru stvoriti obvezu da zamijeni predmetni brod ili dopusti raskid ugovora.

Brodovi Grupe mogu biti izvan eksploatacije, to jest, prekid ugovora može nastupiti, zbog nekoliko razloga: planirano dokovanje, izvanredni obnovni pregled, nadogradnja, održavanje ili pregled broda, koji pokrivaju planirane Dane prekida ugovora, dok se neplaniranim danima prekida ugovora pokrivaju neplanirani popravci i održavanje, operativni nedostaci, kvar opreme, nesreće/incidenti, štrajkovi posade, određeno zadržavanje broda ili slični problemi, ili ako prijevoza ne održava brod u skladu s njegovim specifikacijama i ugovornim i/ili tržišnim standardima ili ne osigura potrebnu posadu.

Dani poslovanja ili operativni dani (korišteni engleski izraz u industriji je operating days). Dani poslovanja predstavljaju broj dana u godini u kojima je brod u eksploataciji. Dani poslovanja kao pokazatelj primjenjivi su samo na brodove u vlasništvu, ne i na brodove u zakupu ili u brodarskom ugovoru. U slučaju da je brod u vlasništvu Grupe kroz cijelu godinu, Dani poslovanja obično će odgovarati kalendarskim danima. Dani u kojima je brod na dokovanju uključeni su u izračun dana poslovanja obzirom da i tada Grupa snosi operativne troškove broda.

Dani poslovanja su pokazatelj veličine flote te utječu na iznos kako prihoda tako i troškova tijekom određenog razdoblja.

TCE Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent (eng. kratica je TCE). TCE je standardni pokazatelj poslovanja u brodarskom sektoru koji svodi dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na putovanje na dnevne neto prihode i vozarine brodova ugovorenih na vrijeme, jer vozarine za brodove ugovorene na putovanje općenito nisu izražene u iznosu po danu, a vozarine za brodove ugovorene na vrijeme jesu. Stoga se neto ekvivalent dnevne vozarine brodarskog ugovora na putovanje izražava neto vozarinom brodarskog ugovora na vrijeme.

TCE neto prihodi. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent earnings (eng. kratica je TCE earnings). Grupa definira TCE neto prihode kao prihode od vozarina tijekom određenog razdoblja umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom tog razdoblja.

TCE neto vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Time Charter Equivalent rates (eng. kratica je TCE rates). Grupa definira TCE neto vozarine kao prihode od vozarina umanjene za provizije i (veće i manje) troškove povezane s putovanjem tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. TCE neto vozarine su pokazatelj prosječnog dnevnog prihoda broda ili flote na danom putovanju ili putovanjima i izražavaju se u američkim dolarima po danu. TCE neto vozarine jednake su neto prihodima od putovanja po danu. TCE neto vozarine kako ih definira Grupa ne moraju odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Grupa koristi istu metodologiju izračuna za TCE neto prihode i TCE neto vozarine za potrebe brodarskih ugovora na vrijeme te brodarskih ugovora na putovanje.

Bruto vozarine po danu ili Bruto dnevne vozarine. Korišteni engleski izraz u industriji je Gross Time Charter rates (eng. kratica je GTC rates). Grupa definira Bruto dnevnu vozarinu kao prihode od vozarina brodova ugovorenih na vrijeme tijekom određenog razdoblja, podijeljene s brojem dana prihoda tijekom tog razdoblja. Bruto dnevna vozarina trebala bi odražavati prosječnu dnevnu vozarinu broda ili flote i izražava se u američkim dolarima po danu. Bruto dnevna vozarina kako je definira Grupa ne mora odgovarati onoj korištenoj od strane drugih kompanija u brodarskom ili drugim sektorima.

Dnevni operativni troškovi brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Daily vessel operating expenses). Dnevni operativni troškovi brodova koriste se za ocjenu sposobnosti Grupe da efikasno upravlja operativnim troškovima brodova i da ograniči te troškove.

Dnevni operativni troškovi brodova predstavljaju ukupne operativne troškove brodova, podijeljene s brojem dana poslovanja tih brodova. Izražavaju se u američkim dolarima po danu.

Prosječan broj brodova (korišteni engleski izraz u industriji je Average number of vessels). Povijesno prosječan broj brodova u vlasništvu uključuje prosječan broj brodova u vlasništvu Grupe tijekom određenog razdoblja. Grupa koristi prosječan broj brodova ponajprije kako bi izmjerila promjene u operativnim troškovima brodova.

Uposlenost flote (korišteni engleski izraz u industriji je Fleet utilization). Uposlenost flote je postotak vremena u kojem brodovi Grupe ostvaruju prihode. Brodarski sektor koristi Uposlenost flote za mjerenje efikasnosti u ugovaranju brodova i minimiziranju trajanja prekida ugovora za planirane popravke, dokovanje, preglede i druge aktivnosti osim uobičajenog čekanja. Uposlenost flote računa se dijeljenjem broja dana prihoda tijekom određenog razdoblja s brojem dana poslovanja tijekom tog razdoblja.

Na poslovanje Grupe utječu pojedini od sljedećih vrsta brodarskih ugovora (korišteni engleski izraz u industriji je charter):

Brodarski ugovor na vrijeme (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter). Brodarski ugovor na vrijeme je ugovor prema kojem naručitelj prijevoza plaća fiksnu dnevnu vozarinu za korištenje broda, mjesečno ili mjesečno unaprijed tijekom određenog razdoblja. Sukladno ograničenjima ugovora, naručitelj prijevoza odlučuje o vrsti i količini tereta za prijevoz kao i o ukrcajnim i iskrcajnim lukama. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem (npr. lučke pristojbe, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, troškove ukrcaja i iskrcaja tereta, troškove pogonskog goriva i drugo). Brodar plaća proviziju na bruto prihode od vozarina te je zadužen za plaćanje operativnih troškova broda (npr. trošak posade, trošak osiguranja, tehničko održavanje i drugo).

Vozarine kod ugovora na vrijeme najčešće su fiksne tijekom trajanja ugovora. Brodovi koji plove pod ugovorima na vrijeme tijekom određenog vremenskog razdoblja omogućuju predvidljivije novčane tijekove tijekom tog vremenskog razdoblja, no mogu donijeti manje profite od brodova koji plove na temelju ugovora broda na putovanje tijekom razdoblja koje karakteriziraju povoljni tržišni uvjeti. Prevladavajuće vozarine kod ugovora na vrijeme osciliraju ovisno o sezoni i godini, i na taj način odražavaju promjene u vozarinama, očekivanja o budućim vozarinama i druge čimbenike. Stupanj volatilnosti vozarina kod ugovora na vrijeme niži je za dugoročnije ugovore nego za kratkoročnije.

Brodarski ugovor na putovanje (korišteni engleski izraz u industriji je Voyage charter). Ugovor za prijevoz određene količine i vrste tereta između ukrcajnih i iskrcajnih luka, koji se većinom odnosi na samo jedno određeno putovanje. Brodar prima vozarinu izračunatu umnoškom tona ukrcanog tereta s vozarinskim stavom po toni tereta. Brodar je odgovoran za plaćanje svih troškova broda uključujući provizije, troškove povezane s putovanjem, operativne troškove broda. Naručitelj prijevoza je odgovoran za sve troškove povezane s bilo kakvom odgodom na ukrcajnim ili iskrcajnim lukama. Vozarine ugovorene na putovanje su volatilne te osciliraju na sezonskoj i godišnjoj bazi.

Ostale vrste brodarskih ugovora. Osim dva najčešća brodarska ugovora (na vrijeme i na putovanje), u brodarskom sektoru postoje i druge vrste ugovora između brodara i naručitelja prijevoza:

• Ugovor o zakupu (korišteni engleski izraz u industriji je Bareboat charter). Ugovor o zakupu je ugovor prema kojem vlasnik broda daje brod u zakup zakupoprimcu na određeno razdoblje za određenu dnevnu zakupninu, a zakupoprimac snosi sve operativne troškove broda i troškove povezane s putovanjem te sve rizike upravljanja brodom. Zakupoprimac održava brod u dobrom operativnom stanju te snosi troškove dokovanja za vrijeme trajanja ugovora, sukladno zahtjevima klasifikacijskog društva.

• Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom (korišteni engleski izraz u industriji je Time charter trip). Brodarski ugovor na putovanje s fiksnom dnevnom vozarinom je kratkoročni brodarski ugovor na putovanje između ukrcajne i iskrcajne luke, ali ima sve elemente brodarskog ugovora na vrijeme, uključujući plaćanje fiksne dnevne vozarine unaprijed.

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU

Grupa koristi razne financijske i operativne pojmove i koncepte pri analizi vlastitog poslovanja. Isti uključuju sljedeće:

Prihodi brodova. Grupa ostvaruje prihode od vlastitih brodova naplaćujući naručiteljima prijevoza uslugu prijevoza njihovih naftnih prerađevina. Povijesno gledano, usluge Operativne flote uobičajeno su bile ugovarane na vrijeme iako Grupa može u budućnosti ugovoriti i brodarske ugovore na putovanje. U nastavku se opisuju te temeljne vrste ugovornih odnosa:

Brodarski ugovori na vrijeme, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevoza na određeno razdoblje po vozarinama koje su uobičajeno fiksne; i

Brodarski ugovor na putovanje, prema kojima se brodovi daju na korištenje naručiteljima prijevo-za na kraće intervale koji se naplaćuju prema trenutnim ili vozarinama ugovorenima na "spot tržištu".

Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, naručitelj prijevoza plaća gotovo sve troškove povezane s putovanjem. Brodar plaća provizije na ukupne bruto prihode od vozarina kao i operativne troškove broda. Vozarine ugovorene na vrijeme uobičajeno su fiksne tijekom trajanja ugovora.

Brodovi koji su zaposleni na temelju brodarskih ugovora na vrijeme kroz određeno razdoblje omogućuju kvalitetnije predviđanje novčanog tijeka, ali se po njima mogu ostvariti i niže marže nego kod brodarskih ugovora na putovanje u vremenima u kojima prevla-davaju povoljni uvjeti na tržištu. Vozarine po brodarskim Ugovorima na vrijeme pretežito su sezonske naravi i mijenjaju se svake godine zavisno od promjena u "spot" vozarinama, očekivanih budućih "spot" vozarina po tim ugovorima i drugih čimbenika. Stupanj volatilnosti vozarina po brodarskim ugovorima na vrijeme niži je što je razdoblje dulje, dok je slučaj kod kratkoročnijih brodarskih ugovora na vrijeme suprotan.

Ostali prihodi. Ostali prihodi prvenstveno se sastoje od prihoda ostvarenih od naručitelja prijevoza po osnovi drugih usluga te od sudjelovanja u dobiti po osnovi polica osiguranja.

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

	Brodarski ugovor na vrijeme	Brodarski ugovor na putovanje
Tipična duljina odgovora	1-5 godina	Brodarski ugovori na jedno ili više putovanja i dugoročni brodarski ugovor na putovanje
Baza za vozarinu (1)	Dnevno	Varira
Naknada za usluge komercijalnog upravljanja (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Provizije (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Veći troškovi povezani s putovanjem (2)	Klijent plaća	Grupa plaća
Manji troškovi povezani s putovanjem (2)	Grupa plaća	Grupa plaća
Operativni troškovi brodova (2)	Grupa plaća	Grupa plaća

(1) Vozarina se odnosi na osnovno plaćanje od strane naručitelja

(2) Vidjeti 'Bitni financijski i operativni pojmovi' ispod

(3) Dani prekida ugovora odnose se na vrijeme u kojem brod nije dostupan Grupi primarno radi dokovanja te planiranih ili neplaniranih zaustavljanja

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU

Naknade za usluge komercijalnog upravljanja. Naknade za usluge komercijalnog upravljanja predstavljaju naknade plaćene Upravitelju flote sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga ugovaranja i komercijalnog upravljanja brodovima Grupe.

Provizije. Provizije nastaju dvojako: kao provizije naručitelja prijevoza i posredničke provizije.

Provizija naručitelja prijevoza je provizija koju brodar plaća naručitelju prijevoza, neovisno o vrsti brodarskog ugovora, u određenom postotku vozarine. Riječ je o proviziji kao nadoknadi za troškove naručitelja prijevoza koji nastaju stavljanjem broda na raspolaganje trećim posrednicima ili za troškove samog brodarskog odjela naručitelja prijevoza.

Posrednička provizija plaća se na vozarinu kod brodarskih ugovora na vrijeme, a zavisno od točnih odredbi brodarskog ugovora, pravo posrednika na proviziju nastaje samo kad naručitelji prijevoza doznače vozarinu ili se ona nadoknadi nekim drugim instrumentima. Provizija koja se plaća prema brodarskom ugovoru na putovanje plaća se na vozarinu, ali i na mrtvu vozarinu i naknadu za prekostojnice.

Troškovi povezani s putovanjem. Troškove povezane s putovanjem u pravilu plaća brodar prema brodarskom ugovoru na putovanje, dok ih kod brodarskog ugovora na vrijeme plaća naručitelj prijevoza. Troškovi povezani s putovanjem su svi troškovi koji se odnose na određeno putovanje. Grupa razlikuje veće i manje troškove povezane s putovanjem.

Veći troškovi povezani s putovanjem odnose se na korištenje flote na "spot tržištu" i na dugoročne brodarske ugovore na putovanje (eng. contracts of affreighment - COA). Veći troškovi su troškovi pogonskog goriva, lučke pristojbe, troškovi ukrcaja i iskrcaja tereta, naknade prolaska kroz kanale i tjesnace, agencijske provizije, troškovi osiguranja od ratnih rizika i ostali troškovi povezani s teretom koje u pravilu plaća klijent.

Manji troškovi su troškovi izmjera gaza, troškovi čišćenja tankova, poštarine i ostali razni manji troškovi povezani s putovanjem i u pravilu ih plaća brodar. Brodar povremeno plaća i manji dio ranije navedenih većih troškova povezanih s putovanjem.

Operativni troškovi brodova. Grupa je odgovorna za operativne troškove brodova koji obuhvaćaju troškove posade, popravaka i održavanja, maziva, osiguranja, rezervnih dijelova, brodskih zaliha, upisa brodova u upisnik brodova, komunikacije te ostale sitne troškove. Operativni troškovi brodova također uključuju naknade za upravljanje, plaćene Upravitelju flote, sukladno Ugovoru o upravljanju, za pružanje usluga tehničkog upravljanja, upravljanja posadom, aranžiranja osiguranja te računovodstva.

Najveće stavke operativnih troškova brodova su u pravilu troškovi posade, popravaka i održavanja. Troškovi popravaka i održavanja mijenjaju se od razdoblja do razdoblja jer se većina radova na popravcima i održavanju brodova u pravilu odvija za vrijeme povremenog dokovanja. Oni u pravilu rastu kako se povećava starost brodova i kako radovi na popravcima i održavanju postaju opsežniji.

Amortizacija. Grupa obračunava amortizaciju na nabavnu vrijednost broda umanjenu za procijenjeni ostatak vrijednosti linearnom metodom kroz procijenjeni korisni vijek broda. Procjena korisnog vijeka od 25 godina je najbolja moguća procjena Uprave i u skladu je s industrijskom praksom za slične brodove. Ostatak vrijednosti određuje se umnoškom težine potpuno opremljenog praznog broda i procijenjene vrijednosti starog željeza. Procijenjena vrijednost starog željeza procjenjuje se promatrajući povijesni petogodišnji prosjek cijena starog željeza na indijskom potkontinentu.

Troškovi amortizacije u pravilu obuhvaćaju troškove amortizacije brodova evidentiranih po povijesnom trošku (umanjene za procijenjeni ostatak vrijednosti) kroz procijenjeni korisni vijek brodova te troškove amortizacije nadogradnje brodova, koji se obračunavaju kroz preostali korisni vijek brodova ili razdoblje obnove, odnosno nadogradnje. Grupa provjerava procijenjeni korisni vijek brodova na kraju svake izvještajne godine.

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

brodova. Brodovi se podvrgavaju planiranom dokovanju radi zamjene određenih dijelova, većih popravaka i održavanja drugih komponenti koje nije moguće provesti u razdoblju eksploatacije. Taj se postupak odvija svakih 30 ili 60 mjeseci, zavisno od vrste obavljenih radova i vanjskih zahtjeva. Grupa povremeno dokuje svaki brod radi pregleda, popravaka, održavanja te eventualnih preinaka u skladu sa industrijskim certifikatima i zahtjevima državnih tijela. Visinu troškova dokovanja određuje broj dokovanja u određenom razdoblju te vrsta obavljenih radova.

Usklađenje vrijednosti brodova. Knjigovodstvene vrijednosti brodova provjeravaju se na svaki datum bilance da bi se utvrdilo eventualno postojanje naznaka da je došlo do umanjenja njihove vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost danog broda. Brodovi koji podliježu obračunu amortizacije podvrgavaju se provjeri usklađenja vrijednosti kad god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na mogućnost da knjigovodstvenu vrijednost možda neće biti moguće nadoknaditi. Knjigovodstvena vrijednost brodova ne odražava nužno njihovu tržišnu fer vrijednost u određeno vrijeme jer se cijene rabljenih brodova mijenjaju zavisno od promjena vozarina i troškova novogradnji. Povijesno gledano, i vozarine i vrijednosti brodova pokazuju cikličnost.

U procjeni eventualnih događaja koji se mogu odraziti na knjigovodstvenu vrijednost brodova i procjene budućeg novčanog tijeka, budućih vozarina, troškova upravljanja brodovima te procjenu korisnog vijeka i ostatka vrijednosti brodova kritičnu ulogu ima prosudba Uprave. Riječ je o procjenama koje se zasnivaju na kretanjima u prošlosti, kao i budućim očekivanjima. Procjene Uprave također se temelje na fer vrijednostima brodova utvrđenima u procjenama neovisnih brodarskih brokera, sektorskih izvješća o prodaji sličnih brodova te ocjeni postojećih trendova na tržištu.

Opći i administrativni troškovi. Opći i administrativni troškovi sastoje se od troškova administrativnog osoblja, naknada za upravljanje, uredskih troškova, troškova revizije, naknada za pravne i druge profesionalne usluge, putnih i ostalih troškova povezanih s upravljanjem i administracijom.

Kamatni i financijski rashodi. Kamatni i financijski rashodi sastoje se od kamata na zajmove i kredite te tečajnih razlika.

Porez po tonaži broda. Sustav oporezivanja po tonaži broda uveden je u hrvatske zakone i propise koji reguliraju brodarsku djelatnost izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Prema relevantnim odredbama Pomorskog zakonika ("Pomorski zakonik"), društva mogu birati između oporezivanja svojih brodarskih djelatnosti prema neto tonaži flote ili prema ostvarenoj dobiti. Društva koja ispunjavaju uvjete propisane Pomorskim zakonikom, a koja su odabrala opciju oporezivanja po tonaži broda dužna su ostati u tom sustavu narednih deset godina. Uvjet se sastoji u tome da je riječ o brodarskom društvu – obvezniku poreza na dobit u Hrvatskoj po osnovi svake dobiti koja mu pripada. Također je uvjet da upravlja brodovima koji udovoljavaju svim propisanim zahtjevima, a najvažnije je da se društvo mora baviti strateškim i trgovačkim upravljanjem brodovima u Hrvatskoj.

Uvođenjem poreza po tonaži, brodarska društva sve više su prelazila od sustava oporezivanja dobiti iz poslovanja prema sustavu oporezivanja po tonaži broda. Kod oporezivanja po tonaži broda, porezna obveza ne obračunava se na temelju ostvarenih prihoda i rashoda kao što je slučaj kod oporezivanja dobiti, već na osnovi očekivane dobiti iz brodarske djelatnosti, koja se izvodi iz ukupne neto tonaže flote pod upravljanjem.

Sažetak rashoda. Prema brodarskom ugovoru na putovanje, Grupa je odgovorna za troškove provizije, sve troškove povezane s putovanjem te za operativne troškove brodova. Prema brodarskom ugovoru na vrijeme, Grupa uobičajeno plaća proviziju, operativne troškove i manje troškove povezane s putovanjem.

Određene izjave u ovom dokumentu nisu povijesne činjenice već predviđajuće izjave. One se pojavljuju na više mjesta unutar dokumenta. S vremena na vrijeme Grupa može dati pisane ili usmene predviđajuće izjave dioničarima u izvješćima i u drugim priopćenjima. Predviđajuće izjave obuhvaćaju izjave koje se odnose na planove Grupe, ciljeve i zadatke, strategije, buduće događaje, buduće prihode odnosno rezultate poslovanja, na kapitalne izdatke, potrebe za financiranjem, planove odnosno namjere određenih akvizicija, konkurentske prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i trendove koje Grupa očekuje u industriji, kao i u političkom i pravnom okruženju u kojem djeluje i ostale informacije koje nisu povijesne informacije.

Izrazi kao što su "vjeruje", "anticipira", "ocjenjuje", "očekuje", "namjerava", "predviđa", "prognozira", "može", "smije", "hoće", "planira" i drugi slični izrazi imaju za svrhu označavanje predviđajućih izjava, ali nisu jedina sredstva označavanja takvih izjava.

Po samoj svojoj prirodi predviđajuće izjave uključuju svojstvene rizike i neizvjesnosti, kako opće, tako i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekcije i ostale predviđajuće izjave neće ispuniti. Budući ulagatelji bi trebali biti svjesni da brojni bitni čimbenici mogu dovesti do toga da se stvarni rezultati značajno razlikuju od planova, ciljeva, očekivanja, procjena i namjera izraženih u takvim predviđajućim izjavama.

Prilikom oslanjanja na predviđajuće izjave, ulagatelji bi trebali pažljivo razmotriti događaje vezane uz političko, ekonomsko, društveno i pravno okruženje u kojem Grupa djeluje. Takve predviđajuće izjave odnose se samo na datum kada su dane. Prema tome, Društvo ne preuzima nikakvu obvezu za ažuriranje ili revidiranje ijedne od njih, bilo kao posljedica novih informacija, budućih događaja ili drugog, osim ukoliko je isto predviđeno primjenjivim zakonodavstvom ili Pravilima Zagrebačke burze. Društvo ovime ne daje izjavu, jamstvo niti procjenu da će rezultati koji se očekuju predviđajućim izjavama zaista i biti ostvareni, te takve predviđajuće izjave predstavljaju, u svakom slučaju, samo jedan od mnogih mogućih scenarija te se iste ne bi trebale smatrati kao najvjerojatniji ili uobičajeni scenarij.

TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Božidara Petranovića 4

23 000 Zadar

Hrvatska

Tel: +385 23 202 135

e-mail: [email protected]

www.tng.hr

AI Terminal

Tankerska Next Generation d.d.

2103_10-q_2021-02-25_d3e13e92-b578-42e7-8dd3-25b61c6d9991.pdf

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

Sadržaj Komentar Uprave

Rezultati FY 2020

Neto gubitak Tankerske Next Generation u 2020. godini iznosi HRK 31,7 milijuna (USD 5,9 mil.), a uvjetovan je sljedećim obilježjima:

Komentar Uprave

Operativni izazovi

Uvjeti poslovanja

Suezmax spot vozarine

Aframax spot vozarine

MR potražnja

Globalna potražnja za naftom

Globalna potražnja za naftom

Globalna potražnja za naftom (nastavak)

Globalna potrošnja i proizvodnja nafte

MR flota

Zatvaranje australskih rafinerija

Indija

Rezultati

TRENUTNA FLOTA TNG-A

POSTOJEĆA STRATEGIJA UPOŠLJAVANJA BRODOVA

Dalmacija

Vukovar

Pag

Velebit

Zoilo

Vinjerac

Izvještaj o financijskom položaju

Izvještaj o promjenama kapitala

KLJUČNI KOMENTARI:

OBJAVE U ČETVRTOM KVARTALU 2020. GODINE

VLASNIČKA STRUKTURA

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

DIONICA TPNG-R-A

GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA S POVEZANIM STRANAMA

Program otkupa vlastitih dionica (SBB)

Valutni rizik

Kamatni rizik

Kreditni rizik

Rizik likvidnosti

Cjenovni rizik

Operativni rizici

Vozarine

Poslovna strategija Društva

Strategija odabira unajmitelja

Osiguranja

TROMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2020. DO 31. PROSINCA 2020. GODINE (NEREVIDIRANO)

Izvještaj uprave o poslovanju

BILANCA stanje na dan 31.12.2020

NEREVIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA ČETVRTO TROMJESEČJE I 2020. GODINU

u razdoblju 01.01.2020 do 31.12.2020 RAČUN DOBITI I GUBITKA

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU - Indirektna metoda u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Opći podaci

2. Osnovne računovodstvene politike

3. Brodovi i oprema

4. Vlasnička glavnica i pričuve

5. Zaduženja na koja se obračunavaju kamate

6. Zarada po dionici

7. Odnosi s povezanim stranama

8. Događaji nakon datuma bilance

Utjecaj COVID-19 na poslovanje Društva

Osnovna distinkcija između brodarskih ugovora

Dokovanje, obnovni pregledi i međupregledi klase

TANKERSKA NEXT GENERATION d.d.

More from Tankerska Next Generation d.d.

Talk to a Data Expert