SLATINSKA BANKA d.d.

Vladimira Nazora 2, Slatina

GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

za 2020. godinu

SADRŽAJ

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLIANJA
OPĆE INFORMACIJE
ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ਜ
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA 2
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31.12.2020. 10
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31.12.2020. 12
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31.12.2020. 13 -
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31.12.2020. 14
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 15
DODATAK 1 OSTALE ZAKONSKE I REGULATORNE OBVEZE 83
85 SADRŽAJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA KREDITNIH INSTITUCIJA (NN 42/18 i 122/20)

GODIŠNJE IZVJEŠĆE SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA ZA 2020. GODINU

Slatinska banka d.d. Slatina

KAZALO

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA	3
PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d.	5
ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2020.	7
Poslovni Rižici	14
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA	30
KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA	32
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SLATINSKE BANKE d.d.	41
POSLOVNA MREŽA SLATINSKE BANKE d.d.	42

SLATINSKA BANKA d.d. Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina Tel:033/637-000 Fax:033/637-019 Internet stranice:www.slatinska-banka.hr E-mail adresa:[email protected]

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA

Poštovani klijenti, dioničari i zaposlenici.

Slatinska banka d.d. u 2020. godini zabilježila je uspješne poslovne rezultate. Ostvarena je bruto dobit u iznosu od 2.289 tisuća kuna.

lako Slatinska banka pripada grupi "malih" banaka na hrvatskom tržištu, uspjeli smo na adekvatan način odgovoriti svim poslovnim izazovima koji su stavljeni pred Banku, unaprijediti organizaciju Banke, te ostvariti rast na ciljanim tržištima.

Bilanca Banke povećana je u odnosu na prošlu godinu za cca 8 milijuna kuna te iznosi 1.502 milijuna kuna. Značajne aktivnosti tijekom 2020. godine bile su usmjerene na optimalizaciju kako visine tako i strukture ukupnih obveza Banke, kako bi se osigurala komplementarnost sa poslovnom politikom plasmana Banke, što smo i ostvarili. Rezultat ovakve aktivnosti vidljiv je na smanjenju kamatnog rashoda u 2020. godini za 30% u odnosu na prethodnu godinu.

Financijski podaci za 2020. godinu potvrda su dobrog poslovanja Slatinske banke d.d.

Poslovanje Banke tijekom protekle 2020. godine odvijalo se u otežanim gospodarskim uvjetima uzrokovanih pandemijom korona virusa koji uzrokuje bolest Covid19, ali istodobno i u uvjetima stabilne likvidnosti što je dugoročna politika Banka je donijela mjere pomoći građanima čiji prihodi su ugroženi pandemijom koje uključuju produljenje roka otplate uz smanjenje mjesečnih anuiteta, moratorij na otplatu glavnice najkasnije do 31. ožujka 2021. godine, te zadržavanje limita po dopuštenim prekoračenjima i kreditnim karticama.

Krediti i predujmovi Banke u 2020. godini odobravali su se, vodeći računa o rizicima poslovanja i bonitetu klijenata.

Izloženost rizicima, osobito kreditnom riziku, prati se kontinuirano, a Banka će i u narednom razdoblju nastojati smanjiti njihov utjecaj na poslovni rezultat.

Značajne aktivnosti usmjerene su na poboljšanju procesa naplate izloženosti i imovine što je i vidljivo kroz ostvarene ostale prihode.

Zbog opreznijeg pristupa odobravanju novih plasmana uvjetovanog prije spomenutom pandemijom, u 2020. godini bilježimo smanjenje zajmova i predujmova klijentima za 46,4 mil. kuna (-5,45%) u odnosu na 2019. godinu.

Kontinuirano se provodi optimizacija troškovne efikasnosti, uz ulaganje u stručnost ljudskih resursa s ciljem povećanja efikasnosti, poboljšanja procesa i unutarnjih kontrola te unaprjeđenja poslovnih rezultata.

Banka je u 2020. godini ulagala u podizanje sigurnosti i razvoj internih kontrola, razvoj kartičnog poslovanja sukladno europskim standardima, te kontinuirano educiranje djelatnika Banke, a sve u cilju unapređenja bankarskih usluga i bolje dostupnosti klijentima.

Suvremeni pristup uslugama Banke uz redizajn web stranice nudi nove i inovativne mogućnosti korištenja usluga klijentima kroz moderne kanale distribucije, ali uz održavanje visoke razine sigurnosti. S obzirom da prilagodba poslovanja tržišnim uvjetima klijenata neophodna je za ostvarivanje ciljeva, daljnje aktivnosti Banke u narednom razdoblju biti će usmjerene na digitalizaciju poslovanja odnosno na ulaganja u nove tehnologije i rješenja.

Odgovorno upravljanje troškovima i upravljanje iznalaženje novih tržišta, uz regulativna usklađenja i dalje su izazovi na koje ćemo nastojati uspješno odgovoriti.

Poslovnu 2020. godinu možemo ocijeniti kao vrlo uspješnu s osnove ostvarenih rezultata poslovanja, naročito iz razloga što smo tijekom 2020. godine poslovali u otežanim uvjetima na tržištu.

Banka se prilagođava izazovima koje je donio Covid19 koji utječe na promjenu poslovanja cjelokupnog financijskog sektora i gospodarstva u cjelini. Osim prije spomenutih mjera pomoći, osmišljavaju se i modeli kojima se nastoji olakšati negativan utjecaj novonastale situacije na financijsko stanje klijenata. Povećava se dostupnost usluga putem elektronskih kanala kao i mogućnosti usluge podizanja gotovine na svim bankomatima bez naknade.

Naš cilj je ostvariti održiv i dugoročni razvoj Banke, te uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet naših klijenata, zaposlenika, lokalne sredine u kojoj djelujemo i hrvatskog društva u cjelini.

PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA

SLATINSKA BANKA d.d. osnovana je 09. listopada 1992. godine i jedina je bankarska institucija sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji, u Slatini, Vladimira Nazora 2.

Organizacijski je Banka podijeljena na 11 Sektora, u sklopu kojih su definirani specijalistički odjeli,

Na dan 31.12.2020. Banka je poslovala kroz poslovnu mrežu od 14 poslovnica u županijama: Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelovarskobilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj te u gradu Zagrebu.

Osim pružanja usluga klijentima kroz mrežu poslovnica, bankarske usluge dostupne su kroz mrežu bankomata i putem ostalih distribucijskih kanala kao što su Internet bankarstvo, mobilno bankarstvo i mreža EFTPOS uređaja.

S obzirom na specifičnu djelatnost koju obavlja, aktivnosti vezane za istraživanje i razvoj Banke usmjerene su na istraživanje i analizu tržišta u cilju unaprjeđenja ponude i poboljšanja usluga koje pružamo svojim klijentima.

Poslovni model Banke je temeljen na principu univerzalne lokalne Banke, koja je u mogućnosti klijentima pružiti potpunu financijsku uslugu, što će biti i odrednica budućeg poslovanja.

Banka je u svome poslovanju usmjerena građanima, obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima. Također, financijsko praćenje jedinica lokalne samouprave jedan je od pravaca razvoja Banke. Krajem 2017. godine usluge banke su proširene i za uslugu investicijskog bankarstva.

Prema zahtjevima tržišta, poslovanje u Sektoru gospodarstva, prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva, obrtnika kao i nositelja OPG-a, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave.

Banka značajnu aktivnost usmjerava na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja, ugovaranje reprograma, a poduzima se i niz aktivnosti na prodaji novih usluga.

Uvedena je usluga on-line gotovinskog kredita za fizičke osobe uz povoljnije uvjete kako bi klijentima i nekljentima omogućila jednostavnije financiranje. Također, uvedena je usluga Konsolidacija za 5, kredit za zatvaranje postojećih obveza u drugim bankama. Brzo i jednostavno do gotovinskog kredita za refinanciranje kredita svih banaka. Klijentima je ponuđena mogućnost rasterećenja budžeta, uz objedinjenje svih obveza drugih banaka jednim kreditom.

Osim suvremenog pristupa predstavljanja usluga Banke, redizajnirane web stranice nude nove koristi posjetiteljima stranice, a klijentima pregledniji prikaz usluga, mogućnost podnošenja za kredit građana on-line te također i zahtjeva za otvaranje tekućeg i transakcijskog računa i konkurentne uvjete kreditiranja.

Također, Banka je prisutna na društvenim mrežama kako bi se omogućila lakša komunikacija i prezentacija usluga Banke klijentima i potencijalnim klijentima.

Nove tehnologije ubrzavaju promjene na koje Banka odgovara unapređenjem poslovanja i provođenjem promjena i edukacije zaposlenika radi usvajanja, a sve u cilju poboljšanja zadovoljstva klijenata.

U skladu s tržišnim trendovima, Banka je uvela Mastercard i Maestro beskontaktne kartice koje koriste najnoviju tehnologiju za plaćanje i omogućavaju beskontaktno plaćanje.

Daljnje aktivnosti Banke u narednom razdoblju bit će usmjerene na digitalizaciju poslovanja i unaprjeđenje procesa.

Poslovna 2020. godina značajna je iz razloga što je zadržan pozitivan smjer trendova poslovanja te su zadržane realne pretpostavke za buduće profitabilno i stabilno poslovanje.

Održiv i dugoročni razvoj Banke te uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet naših klijenata, zaposlenika, lokalne sredine u kojoj djelujemo i hrvatskog društva u cjelini cilj je poslovanja Banke.

U narednom razdoblju, nastojat ćemo na što adekvatniji način odgovoriti izazovima koje nam se nameću, profilirajući se u modernu financijsku instituciju u čijem središtu su naši klijenti i zaposlenici.

ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2020.

Tablica: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja Banke

	2020.	2019.	indeks
	(u 000 kn)	(u 000 kn)	2020/2019

AKTIVA	1.501.582	1.494.336	100,48

RAČUN DOBITI I GUBITKA
- Neto kamatni prihod	49.100	51.956	94,50
- Neto prihod od provizija i naknada	7.778	9.047	85,97
- Ostali prihodi iz poslovanja	2.214	24.948	8,87
- Ostali troškovi poslovanja	-990	-3.586	27,64
- Administrativni troškovi poslovanja	-42.849	-38.196	112,18
- Amortizacija	-4.451	-4.294	103,66
Rezultat prije umanjenja vrijednosti i rezerviranja	10.802	39.875	27,09
- Umanjenje vrijednosti i rezerviranja	-8.513	-35.955	23,68
Bruto dobit	2.289	3.920	58,39
- Porez na dobit	-033	-1.651	56,55
Neto dobit	1.356	2.269	59,74

UKUPNI KAPITAL	167.183	165.620	100,94
REGULATORNI KAPITAL	159.971	159.444	100,33
STOPA UKUPNOG KAPITALA	19,43%	17,59%	110,46

ROA	0,09%	0,15%	60,00
ROE	0,82%	1,38%	59,42
CIR	81%	73%	110,96
BROJ ZAPOSLENIH	179	176	101,70

Račun dobiti i gubitka

U 2020. godini Banka je ostvarila neto dobit u visini od 1.356 tisuća kuna.

U odnosu na 2019. godinu, neto kamatni prihod je smanjen za 5,50% odnosno 2,8 mil. kuna i iznosi 49.100 tisuća kuna.

Udio kamatnih prihoda u ukupnim prihodima sa 31.12.2020. godine iznosio je 80,10%, što ukazuje da je Banka značajno oslonjena na kamatni prihod. Uz smanjenje kamatnog prihoda od 9,08% u 2020. godini, kamatni troškovi "koji čine 10,77% ukupnih troškova, kao rezultat kvalitetnijeg upravljanja depozitima smanjeni su za 30,19% u 2020. godini.

Neto prihod od provizija i naknada ostvaren je u iznosu od 7.778 tisuća kuna što je 14,03% manje u odnosu na 2019. godinu. Prihodi od provizija i naknada ostvarili su pad u 2020. godini od 13,11%, dok su istovremeno troškovi provizija i također zabilježili pad i to u iznosu od 11,13%, što je u konačnici za posljedicu imalo prije spomenuto smanjenje neto prihoda od naknada i provizija.

Najveći dio smanjenja odnosi se na smanjenje prihoda uslijed odluke o ujednačavanju razine provizija u domaćem i stranom platnom prometu te kao posljedica pandemije.

Ostali prihodi ostvareni su u ukupnom iznosu od 2.214 tisuća kuna, a sastoje se od neto dobitaka od kupoprodaje stranih sredstava plaćanja i tečajnih razlika (1.840 tisuća kuna), ostalih o riboda iz poslovanja zbog jednokratnih efekata naplate u 2020. godini u iznosu od 3.009 tisuća kum te ne ne nerealiziranog gubitka od 2.632 tisuća kuna vezanog za jedan financijski instrument u hancinom portfelju.

Opći i administrativni troškovi s uključenim troškovima doprinosa u sanacijski fond porasli su za 12,18%, dok su troškovi amortizacije povećani za 3,66%. Opći i administrativni troškovi porasli su u dijelu troškova radnika što je posljedica osnaživanja kolektiva zapošljavanjem iskusnog i stručnog kadra u svrhu nastavka podizanja kvalitete upravljana poslovanjem Banke.

Ostvareni ostali poslovni rashodi u visini od 990 tisuća kuna rezultat su prodaje preuzete imovine radi naplate dugotrajnih potraživanja.

Pokazatelj omjer operativnih troškova i operativnog prihoda (CIR) u 2020. godini iznosi 81% (što predstavlja povećanje u odnosu na 2019. godinu kada je isti omjer s istljučenim jednokratnim efektima iznosio 73%).

Troškovi rezerviranja i umanjenja vrijednosti u 2020. godini iznose 8.513 tis. kuna i u odnosu na 2020. godinu, manji su za 27,4 mil. kuna.

Banka sukladno svojim politikama i procedurama provodi redovne procjene izloženosti i vrši adekvatne ispravke vrijednosti predmetnih izloženosti.

Bilanca Banke

ਸੀ ਦੇ ਮਾ

Bilanca Banke sa 31.12.2020. godine iznosi 1.501.582 tisuća kuna što je u odnosu na 2019. godinu povećanje od 7.246 tisuće kuna ili 0,49%.

Planirana optimizacija izvora sredstava, u skladu s planiranom politikom plasmana, provodi se u cilju ostvarenja profitabilnosti, uz zadržavanje visoke razine likvidnosti.

Krediti i predujmovi komitentima iznose 889.464 tisuća kuna, manji su za 67.671 tisuća kuna, odnosno za 7,07%, najviše uslijed smanjenja razine plasmana gospodarstvu i u dijelu portfelja investicijskog bankarstva.

Banka je krajem četvrtog kvartala 2019. godine prodala 100%-tni udjel u društvu Turbina d.o.o. Slatina (koji je činio 0,36% ukupne imovine Banke u 2018. godini) te više nema društva koja bi bila uključena u konsolidaciju.

Depoziti, koji čine primarni izvor financiranja, zajedno s primljenim kreditima iznose 1.309 mil. kuna i povećani su za 7.017 tisuća kuna (0,54%).

U nastavku je prikaz sektorske strukture plasmana i izvora sredstava

Tablica: Sektorska struktura plasmana

				(u 000 kn)
	31.12.2020.	%	31.72 2019.	%
GOSPODARSTVO	367.886	24%	400.723	27%
- trgovačka društva	267.449		294.593
- fizičke osobe (obrtnici, nositelji OPG-a i sl.)	78.113		81.504
- lokalna uprava i neprofitne organizacije	18.153		19.963
- ostalo	4.170		4.663
STANOVNIŠTVO	418.828	23%	406.473	27%
FINANCIJSKE INSTITUCUE	28.051	2%	45.051	3%
INVESTICIJSKO BANKARSTVO	2.770	0%	30.075	2%
DUŽNIČKI VP	266.147	18%	278.224	19%
OSTALI PLASMANI I IMOVINA	417.901	28%	333.790	22%
UKUPNO:	1.501.532	100%	1.494.336	10.0%

Tablica: Sektorska struktura izvora sredstava

				(u 000 kn)
	31.022020.	%	31.12.2019.	%
STANOVNIŠTVO	986.169	66%	1.024.457	69%
GOSPODARSTVO	217.449	14%	2.868	14%
- trgovačka društva	115.943		115.094
- fizičke osobe (obrtnici, nositelji OPG-a i sl.)	58.286		50.652
- lokalna uprava i neprofitne organizacije	43.221		47.122
FINANCUSKE INSTITUCUE	104 7572	7%	62 3777	4%
OSTALI IZVORI	26537	2%	29.064	2%
KAPITAL I REZERVE	167 133	11%	165.620	11%
UKUPNO:	1.501 - 701	100%	1.494.336	100%

Poslovanje sa stanovništvom

Praćenjem tržišnih trendova te kontinuiranim unapređenjem poslovanja, kao i kvalitete usluga, Slatinska banka d.d. održava svoju tržišnu poziciju u segmentu poslovanja sa stanovništvom.

Prateći potrebe klijenata te orijentiranošću na njihovo zadovoljstvo, Banka nudi inovativne i univerzalne financijske usluge, kombinirajući tradicionalne i suvremene kanale distribucije.

Banka je, imajući u vidu važnost društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja, usmjerena na zadovoljstvo i stvaranje poticajnog okruženja za svoje djelatnike, kao i na razvoj zajednice u kojoj posluje, uključujući i brigu za ljude.

Uz proširenje palete i funkcionalnosti svojih usluga, kao i uvođenjem novih tehnologija, Banka stanovništvu nudi tradicionalne i tržišno prihvatljive oblike štednje, kreditne linije prvenstveno nenamjenskog kreditiranja, usluge platnog prometa i usluge On – line bankarstva.

Slijedom pandemije COVID-19 i potresa, došlo je do smanjenja kreditne aktivnosti stanovništva, a samim time i pada broja tekućih računa za 1,5% i kreditnih kartica za 5,1%. Banka bilježi rast kreditne izloženosti stanovništva za 9,5 milijuna kuna, odnosno 2,3%. Također, tijekom 2020. godine došlo je i do rasta broja aktivnih on-line usluga za 21,9%.

Zdravlje i opće dobro naših klijenata i zaposlenika nam je na prvom mjestu te smo donirali sredstva za pomoć građanima pogođenim razornim potresom.

Ujedno smo svojim klijentima aktivno nudili i odobravali mjere mirovanja obveza (moratorija) po kreditnim partijama, a kreditni portfelj smo dodatno poboljšali prodajom dijela neprihodujućih potraživanja.

Banka ima jaku likvidnosnu pozicijal poduprljetl kreditnu aktivnost I oporavak naših klijenata.

U području kreditnog poslovanja sa stanovništvom, Banka je potrošačima prilagodila uvjete kreditiranja njihovim potrebama kroz jednostavne kreditne proizvode i uvođenje novih kreditnih linija. Banka teži ka digitalnoj transformaciji i modernizaciji poslovanja kroz nove digitalne kanale distribucije proizvoda. Potrošačima se nudi mogućnost otplate kredita do 10 godina za potrošačke kredite, a za stambene kredite na rok otplate do 20 godina. Banka u ponudi ima kredite uz fiksne kamatne stope i uz promjenjive kamatne stope vezane uz NRS.

Poslovanje Banke sa stanovništvom obuhvaća sljedeće organizacijske dijelove: Odjel upravljanja prodajnom mrežom koji organizira, razvija, koordinira i prati rad poslovne mreže, oblikuje model postavljanja ciljeva i mjerenja učinaka postavljenih ciljeva poslovne mreže, postavljanje prodajnih planova i praćenje istih i Odjel za razvoj proizvoda i marketing koji ima zadaću pratiti nove i postojeće tržišne trendove te proizvode Banke razvijati u skladu s tržišnim zahtjevima, s ciljem podrške poslovnoj (prodajnoj) mreži te organizirati i provoditi marketinške kampanje i izabrati najučinkovitije komunikacijske kanale za određene proizvode stanovništvu.

Ulaganjem u ljudske potencijale i njihovom kontinuiranom edukacijom te osobnim razvojem, klijentima se osigurava vrhunska usluga, čime se gradi osobni pristup između klijenta i Banke.

Poslovanje s gospodarstvom

Poslovanje u segmentu gospodarstva prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje mikro, malog i srednjeg poduzetništva, obrtnika kao i nositelja OPG-a, prvenstveno iz vlastitih sredstava te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave.

Plasmani u segmentu gospodarstva u 2020. godini iznose 360,9 milijuna kuna što čini 24% učešća u ukupnoj aktivi Banke.

Banka ima razvijenu poslovnu suradnju s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za izdavanje pojedinačnih i portfeljnih jamstava financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a čiji cilj je stvaranje financijskog modela koji će na najbolji način pružiti cjelovitu i kvalitetnu financijsku uslugu prilagođenu dinamičnim uvjetima tržišta. Također, putem poslovne suradnje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) omogućena je raznovrsnija ponuda kreditnih linija za klijente Banke korištenjem kredita iz izvora HBOR-a.

Poseban naglasak u poslovanju stavljamo na naše poljoprivrednike koje pratimo u poslovanju uz prilagodbu proizvoda njihovim potrebama.

Također, Banka aktivno sudjeluje u financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave, čime se na kvalitetan način rješavaju razvojne infrastrukturne potrebe te stvaraju kvalitetne osnove za daljnji gospodarski razvoj područja na kojima Banka posluje.

Pored kreditiranja, Banka poslovnim subjektima nudi i izdavanje svih oblika jamstava, od kunskih i deviznih, ponudbenih, činidbenih i platežnih garancija, akreditiva i drugih oblika jamstava koje današnji uvjeti poslovanja zahtijevaju.

U cilju olakšavanja poslovanja klji imaju financijskih teškoća prouzročenih gubitkom i smanjenjem izvora prihoda/primitaka izazvanih pandemijom korona virusa tijekom 2020. godine donijeli smo niz mjera pomoći kako bismo poduzetnicima olakšali financijsko poslovanje i omogućili što brži rast njihovih poslovnih aktivnosti. Kreditna sposobnost, kvalitetni razvojni programi te stručnost poslovodstva čine temeljne preduvjete za financijsko praćenje klijenata. Cilj koji želimo postići je da budemo prepoznati kao pouzdan partner poduzetnicima na lokalnom tržištu sa individualnim pristupom klijentu te kvalitetnom i uslugom prilagođenom njihovim potrebama koje će im pomoći u lakšem ostvarenju svojih ciljeva.

Razvijajući i unapređujući svoje poslovanje, pravnim osobama nudimo i ostale usluge koje omogućavaju brže, jednostavnije i efikasnije poslovanje korištenjem dnevno-noćnih trezora, EFTPOS terminala, MasterCard Business Charge kartica, SMS usluga te posebno online usluga, odnosno internet i mobilnog bankarstva.

Radi trenutne specifičnosti poslovanja poduzetnika i sami smo se prilagodili novim načinima poslovanja te preferiramo on-line komunikaciju, uz partnerski pristup te smanjenu dokumentaciju gdje god je to moguće.

U poslovanju Banke s gospodarstvom, osnovne aktivnosti i dalje će biti usmjerene razvoju i povećanju kvalitete usluga koje Banka nudi poduzetnicima, te daljnjoj zajedničkoj izgradnji međusobnog poslovnog povjerenja i partnerstva uz prilagodbu suvremenim načinima poslovanja.

Platni promet

Prošla 2020. godina nametnula nam je više izazova koji se, u suradnji s ostalim dionicima na financijskom tržištu uspješno provode (prije svega pandemija COVID-19). Uspješno i sigurno funkcioniranje platnog prometa (nacionalnog, prekograničnog i međunarodnog) izuzetno je važno za sve klijente Banke i ostale sudionike u platnom promet vrši se putem mreže poslovnica (šaltera) Bankomata, dnevno-noćnih trezora, preko mreže poslovnica FINA-e kao i putem suvremenih elektronskih plaćanja (Internet bankarstva i Mobilnog bankarstva). Tijekom 2020. godine značajno su izmijenjene navike plaćanja i kanali plaćanja, ne samo uslijed razvoja novih tehnologija poput pametnih telefona, već su gotovinska plaćajno zamijenjena elektronskim plaćanjima (kartičnim plaćanjima, internetskim i mobilnim bankarstvom), već i posljedično uslijed pandemije .

Kvaliteta i brzina usluge, te održavanje sigurnosti i nadalje je vodilja u upravljanju i vođenju platnog prometa u Banci.

Banka ima razvijenu mrežu korespondentskih banaka. Devizna plaćanja vrši preko aplikacije SWIFT Alliance te je aktivan sudionik HSVP i TARGET2 sustava. Aktivan je sudionik i EuroNKS i NKSkn sustava čime je direktno uključena u SEPA platni sustav (Single Euro Payments Area).

Od 2017. godine, Banka je aktivan sudionik SEPA Direct Debit osnovne i poslovne platne sheme.

Za poslove platnog prometa Banka koristi vlastitu programsku podršku koja predstavlja tehničku osnovu za kvalitetno pružanje usluga platnog prometa kako u zemlji tako i prema inozemstvu.

Banka je tijekom 2019. godine uspostavila namjensko sučelje PSD2-API, preko kojeg je novim pružateljima platnih usluga omogućen pristup računima koje klijenti vode u Banci, a u skladu s direktivom 2015/2366 o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (PSD2) i dopunama u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije (RTS).

Kontinuirano povećanje broja i obujma transakcija pokazuje zadovoljstvo klijenata novim platnim uslugama i konkurentnom visinom naknada, a što je klijentima, s druge strane, omogućilo kvalitetnije upravljanje sredstvima na transakcijskim računima.

Aktivnosti Banke na razvoju usluge platnog prometa provode se s ciljem da svojim kljentima i ostalim sudionicima u platnom prometu omogućimo prihvatljivu, efikasnu, kvalitetnu te financijski povoljnu ponudu usluga, na obostrano zadovoljstvo , uz uvažavanje principa maksimalne sigurnosti, brzine te jednostavnosti obavljanja platnog prometa.

Informatika Banke

Informacijski sustav predstavlja sveobuhvatnost ljudi, organizacije, tehnološke infrastrukture i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz te distribuciju informacija. Informacijski sustav je također moguće definirati i kao međudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju navedene podatke i njima se koriste.

Tehnološku bazu informacijskog sustava Banke čini CORE poslužitelj za bankarske aplikacije koji je zamijenjen novom verzijom IBM Power System S914 čime su se osigurali preduvjeti za budući rast Banke i širenje broja servisnih usluga. Vanjske lokacije - poslovnice povezane su putem virtualne privatne mreže uz osiguranu redundantnu vezu u slučaju ispada primarnog podatkovnog linka, te je obnovljeno više od 50% mrežne opreme. Osim poslovne mreže, bankarske usluge dostupne su i putem ostalih distribucijskih kanala kao što su internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, mreža EFTPOS uređaja, bankomata kao i kroz PSD2 sučelje sukladno svoj važećoj regulativi.

U pogledu kontinuiteta poslovanja, velikim dijelom uslijed pandemije COVID-19 koja je dala nove izazove u cilju omogućavanja rada s udaljene lokacije i povećavanjem sigurnosti spajanja na sustave Banke, osim proširivanja broja licenci i nabave nove opreme uz omogućavanje pristupa većem broju djelatnika rad od kuće, intenzivno se radilo na osvješćivanju djelatnika vezano uz cyber security. Uslijed pojačanih pokušaja vanjskih napada na vanjske sustave Banke, isti su uspješno odbijani, praćeni i nadzirani. Za potrebe interne edukacije djelatnika banke, podignut je e-Learning sustav baziran na Moodle LMS-u kroz koji je moguće osim edukacije i širenja znanja kreirati brza testiranja i automatsku provjeru odgovora.

U dijelu digitalne transformacije, pokrenut je projekt za uspostavu procesa obrade kredita stanovništva kojim će se uz ubrzavanje samog procesa odobravanja, osigurati i kvalitetnija procjena portfelja Klijenata kroz novo definirane scoring uvjete, te automatizirane ispise ugovora o kreditima i drugim proizvodima Banke. Na ovaj način je osim uvođenja tehnološki naprednijeg rješenja napravljena optimizacija samog procesa koji će u konačnici donijeti dugoročne uštede i smanjiti trošak obrade zahtjeva.

Poslovni rizici

Politika i strategije upravljanja rizicima

Rizik se definira kao mogućnost nastanka događaja koji mogu nepovoljno utjecati na kapital Banke, prihode ili njenu održivost te ostvarenje ciljeva.

Sustav upravljanja rizicima jest sveobuhvatnost organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizicima odnosno upravljanje rizikom u cjelini te podrazumijeva uspostavu odgovarajućega korporativnog upravljanja, kulture rizika i donošenje strategje, politike i ostalih internih akata za upravljanje rizicima.

Upravljanje rizicima je cielokupan proces utvrđivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve Banke, te poduzimanje potrebnih radnji, a u svrhu smanjenja rizika.

Organizacija upravljanja rizicima

Upravljanje rizicima u Banci provodi se od strane Sektora upravljanja kreditnim rizikom i Sektora rizika. U segmentu upravljanja kreditnim rizikom sudjeluje i Sektor naplate. Također, upravljanje rizicima provodi se u svim segmentima poslovanja kroz uspostavljeni sustav unutarnjih kontrola.

Odbor za rizike

Odbor za rizike centralno je organizacijsko tijelo za ukupnost upravljanja rizicima. Odbor za rizike putem definiranog sustava izvještavanja kontinuirano raspravlja o svim rizicima kojima je Banka izložena u cilju definiranja daljnje poslovne politike Banke.

Sektor upravljanja kreditnim rizikom

Sektor upravljanja kreditnim rizikom obavlja operativno upravljanje kreditnim rizikom. Obavljaju se poslovi upravljanja kolateralima, što obuhvaća reviziju procjene kolaterala, praćenja vrijednosti kolaterala i davanje mišljenja na kolaterale koje Banka prihvaća u postupcima odobravanja izloženosti.

U sklopu funkcioniranja rada Sektora upravljanja kreditnim rizikom sudjeluju slijedeća radna mjesta:

Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom i rizicima vezanim uz kreditni rizik, k
Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom.

Sektor rizika

Sektor rizika obavlja operativno upravljanje svim kreditnog, te praćenje i mjerenje svih rizika kojima je Banka izložena.

U sklopu funkcioniranja rada Sektora rizika sudjeluju slijedeća radna mjesta:

Stručni suradnik za upravljanje tržišnim i ostalim rizicima,
Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje kreditnih rizika,
Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje tržišnih i ostalih rizika

Funkciju kontrole rizika obavlja direktor Sektora rizika.

Sektor naplate

Sektor naplate operativno upravlja svim kreditnim izloženostima kod kojih postoji neurednost u podmirenju obveza. Od strane Sektora naplate poduzimaju se sve mjere za naplatu potraživanja, kako dobrovoljnu, tako i onu prisilnu. Slučajevi u kojima Banka ne može postići dogovornu naplatu redovnim putem. Osim navedenoga od strane Sektora naplate predlaže se i restrukturiranje izloženosti, te prijedlozi za prodaju dijela neprihodujućeg portfelja.

Izloženost rizicima

U svom poslovanju Banka je izložena slijedećim rizicima:

1) Kreditni rizik
Kreditni rizik druge ugovorne strane,
Valutno inducirani kreditni rizik,
Kamatno inducirani kreditni rizik,
2) Tržišni rizici
Pozicijski rizik,
Valutni rizik,
Robni rizik,
Kamatni rizik u knjizi Banke, 3)
4) Likvidnosni rizik (rizik financiranja likvidnosti, rizik tržišne likvidnosti),
Rizik financiranja likvidnosti,
Rizik tržišne likvidnosti,
5) Operativni rizik u sklopu kojeg nedostatak unutarnjih kontrola,
୧) Rizik usklađenosti,
7) Koncentracijski rizik,
8) Rezidualni rizik,
ರು) Rizik države,
Strateški rizik u sklopu kojeg i rizik novog proizvoda, te poslovne linije, 10)
11) Rizik prekomjerne financijske poluge,
Izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni, 12)
Reputacijski rizik, 13)
14) Procjena i praćenje internih procedura koje su korigirane zbog pandemije,

14) Ostali rizici (strateški rizik države, razrjeđivački rizik, rizik sekuritizacije, upravljački rizik, rizik modela, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, rizik slobodne isporuke, poslovni rizik, pravni rizik, migracijski rizik eksternalizacije, rizik profitabilnosti, rizik ulaganja u nekretnine, rizik informacijskog sustava, rizik nesavjesnog ponašanja, rizik održivosti s naglaskom na okolišne i klimatske rizici kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju).

Stupanj rizika kojem je Banka izložena ovisi o mnogobrojnim faktorima i svi navedeni rizici ne djeluju na jednak način na Banku. Detaljno upravljanje pojedinim rizikom se propisuje u politikama, pravilnicima i procedurama za navedene rizike.

Profil rizičnosti

Banka nije izložena riziku sekuritizacije, jer ne obavlja poslove sekuritizacije, niti će ulaziti u poslove koji uvjetuju razrjeđivački rizik pa time neće biti izložena istom.

Također, Banka neće trgovati robom na tržištu niti izvedenim financijskim instrumentima koji se odnose na robu, odnosno neće biti izložena robnom riziku.

Kultura rizika u smislu preuzimanja i upravljanja rizicima prezentira se svim radnicima na svim razinama tako da budu jasno upoznati s dodijeljenim im ovlastima.

Pristup upravljanju rizicima

Sustavni pristup upravljanja rizikom je ključni element za postavljanje strategije Banke u upravljanju rizicima.

Uprava Banke osigurava da upravljanje rizikom bude ugrađeno u sve poslovne procese i u sve organizacijske dijelove.

Cilj upravljanja rizicima je postizanje optimalne razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika.

Uprava i Nadzorni odbor, u skladu sa svojim nadležnostima, krajnje i u potpunosti su odgovorni za uspostavu, provedbu i nadzor sustava upravljanja.

Proces upravljanja rizicima

Proces upravljanja rizicima mora biti prilagođen vrsti rizika na koji se odnosi. Svaki proces mora minimalno sadržavati slijedeće:

utvrđivanje rizika,
mjerenje rizika,
ovladavanje rizikom,
praćenje i izvješćivanje o riziku,
kontrola rizika.

Razina prihvatljivih rizika

Banka je dužna osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti usluga koje pruža i rizicima kojima je izložena ili izložena u pružanju tih usluga.

Banka je dužna radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima održavati odgovarajuću visinu regulatornog kapitala. Regulatorni kapital kreditne institucije ne smije biti manji od Zakonom propisanog iznosa temeljnog kapitala odnosno Odlukom propisanog internog kapitala.

Banka je dužna poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).

U svojim politikama vezanim za rizike Banka propisuje razine prihvatljivih rizika za definirane rizike.

Izvještavanje o izloženosti rizicima

Uprava i Nadzorni odbor Banke se redovito izvještavaju s raznih aspekata rizika o kvaliteti portfelja, pokazateljima Plana oporavka i osiguravaju im se sve informacije neophodne za sagledavanje rizika kojem je Banka izložena. Izvještaj sadrži detaljne informacije o izloženostima, ocjenama rizika,

koncentraciji i promjenama u profilu rizika. Sektor rizika izrađuje i dodatne izvještaje koji mu omogućavaju potrebne informacije za proaktivno upravljanje rizicima.

Kontrolne funkcije sastavljaju pojedinačna i periodička izvješća u skladu s Pravilnikom o radu funkcije kontrole rizika, Pravilnikom o radu funkcije praćenja usklađenosti i Pravilnikom o radu unutarnje revizije.

U cilju adekvatne zaštite svoje izloženosti Banka ugovara instrumente osiguranja iz kojih je moguće ostvariti naplatu svojih tražbina ukoliko dužnik Banke ne podmiruje svoje obveze, odnosno osigurati minimalni kreditni rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik najznačajniji je rizik u Banci. Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema Banci.

Valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani rizik predstavljaju izvedenice kreditnog rizika i Banka ih zasebno sagledava.

Banka je propisala Politiku upravljanja kreditnim rizikom. Cilj politike je propisivanje jasnih linija ovlasti i odgovornosti za upravljanje kreditnim rizikom unutar Banke, metodologiju utvrđivanja i mjerenja odnosno procjenjivanja kreditnog rizika kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena, postupci za ovladavanje i praćenje kreditnog rizika, uključujući uspostavu odgovarajućih limita, procedura i mjera ako dođe do kriznih situacija.

Proces praćenja pojedinačne izloženosti uključuje procjenjivanje kreditne sposobnosti dužnika, grupe povezanih osoba s dužnikom, urednosti u podmirenju obveza i kvalitete instrumenata osiguranja potraživanja tijekom trajanja pravnog odnosa koji čini izloženost.

Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje kreditnih rizika izrađuje analizu kreditnog portfelja i odgovoran je za izradu iste. Analiza se obavlja tromjesečno nakon provedenih ispravaka vrijednosti i prezentira se na Odboru za rizike.

Kreditni rizik mjerimo kroz proces praćenja plasmana i analize kreditnog portfelja sukladno Politici praćenja plasmana i analize kreditnog portfelja i kroz proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima rizičnosti, a što je propisano Pravilnikom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Ukupnost poštivanja odredbi Politike provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske kontrole i Unutarnju reviziju, prema usvojenim godišnjim planovima.

Funkcija kontrole rizika, odjeli sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor.

Način zaštite od kreditnog rizika je kontinuirano praćenje pojedinačnih plasmana tako da omogućuje pravodobno poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja kreditnog rizika u slučaju pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika ili pružatelja instrumenta osiguranja potraživanja.

Banka tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovornog odnosa procjenjuje kreditnu kvalitetu izloženosti i provodi klasifikaciju tih izloženosti u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija: 1) kreditna sposobnost dužnika,

2) urednost u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima i 3) kvaliteta instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti.

U skladu sa zahtjevima MSFI 9 propisane su tri kategorije obračuna ispravaka vrijednosti: STAGE 1 (S1) - obračun očekivanih jednogodišnjih kreditnih gubitaka na skupnoj osnovi, STAGE 2 (S2) – obračun očekivanih kreditnih gubitaka za cijeli vijek trajanja izloženosti na skupnoj osnovi,

ŠTAGE 3 (S3) – obračun očekivanih kreditnih gubitaka na pojedinačnoj osnovi

Glavni kriteriji/relevantni podaci za svrstavanje izloženosti u rizične skupine su:

Dani kašnjenja,
Status potraživanja Restrukturirani plasmani, COVID-19,
Blokada računa,
Interna ocjena kreditne sposobnosti,
Status umrle osobe.

Indikatori koji upućuju na to da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoje obveze smatraju se:

1) evidentne znatne financijske teškoće dužnika,

2) kršenje ugovora, kao što je neispunjavanje obveza ili kašnjenje pri plaćanju kamata i/li glavnice ili neispunjavanje drugih odredaba ugovora,

3) postojanje realne vjerojatnosti pokretanja stečajnog postupka ili poduzimanje druge pravne radnje (financijske reorganizacije) koja je uzrokovana lošim financijskim položajem dužnika,

4) na temelju analize Sustava ranog utvrđivanja pojačanog kreditnog rizika i kvalitativnih pokazatelja na portfelju plasmana pravnih osoba s rano otkrivenim povećanim kreditnim rizikom su: reputacija klijenata, negativna iskustva u svezi s dostavom informacija Banci i pokrenuti sudski sporovi.

Definicija statusa neispunjavanja obveza

Status neispunjavanja obveza pojedinog dužnika nastao je ispunjenjem jednog od sljedećih uvjeta ili oba sljedeća uvjeta:

(a) Banka smatra vjerojatnim da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoje obveze prema Banci, njezinom matičnom društvu ili bilo kojem od njezinih društava kćeri ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz kolaterala;

(b) dužnik više od 90 dana nije ispunio svoju dospjelu obvezu po bilo kojoj značajnoj kreditnoj obvezi prema Banci, njezinom matičnom društvu ili bilo kojem od njezinih društava kćeri.

Ponovno dodjeljivanje statusa ispunjavanja obveza moguće je u slučajevima kada su otklonjeni svi uzroci koji su doveli do statusa neispunjavanja obveza u razdoblju od minimalno tri mjeseca.

Potrebno je analizirati kriterije koji su doveli do poboljšanja financijskog stanja dužnika koji omogućuje potpunu i pravodobnu otplatu kreditnih obveza te je otplata duga vjerojatna. Banka treba biti uvjerena da su poboljšanja kreditete stvarna i trajna, te je financijsko stanje dužnika zadovoljavajuće kako bi se status neispunjavanja obveza promijenio u status ispunjavanja obveza.

Temeljem toga će se pratiti i analizirati promjene u statusu dužnika ili prozvoda kod kojih će status neispunjavanja obveza nastupiti nedugo nakon ponovnog stjecanja statusa ispunjavanja obveza s ciljem preispitivanja svoje politike u odnosu na reklasifikaciju izloženosti.

Kriteriji za klasifikaciju i umanjenje izloženosti u rizičnoj skupini A

U rizičnu skupinu A mogu se rasporediti samo izloženosti prema dužniku koji nije u statusu neispunjavanja obveza.

Banka je dužna izloženosti rasporediti u rizičnu podskupinu:

1) A-1 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao,

2) A-2 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao.

Banka je dužna u skladu s odredbama MSFI-ja 9 provesti odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom:

1) očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1,

2) očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2.

Opći zahtjevi za metode procjene očekivanih kreditnih gubitaka

Indikatori za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se upotrebljava za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A-1 u rizičnu podskupinu A-2 su:

dani kašnjenja,
blokada klijenta,
narušavanje ocjene kreditne sposobnosti,
smrti kod fizičkih osoba,
pojavljivanje na listama praćenje Watch lista i Sustav ranog otkrivanja pojačanog kreditnog rizika.

Banka kao obvezni indikator uzima urednost dužnika u podmirivanju dospjelih obveza. Ako dužnik kasni s plaćanjima svojih dospjelih izloženosti prema Banci koje su u obuhvatu duže od 30 dana, ali još uvijek u rokovima koji ne prelaze 90 dana, Banka ga je dužna rasporediti u rizičnu podskupinu A-2.

Model izračuna očekivanog kreditnog gubitka (ECL) na skupnoj osnovi

$$\mathsf{ECT} = \sum_{\mathbf{n}=1}^{r} \left( \mathbf{EAD_{\mathbf{n}}} \ast \mathbf{MPD_{\mathbf{n}}} \ast \mathbf{LGD_{\mathbf{n}}} \ast \mathbf{DF_{\mathbf{n}}} \right)$$

EAD

lzračun izloženosti uslijed statusa neispunjavanja obveza (EAD) predstavlja izloženost u trenutku defaulta klijenta/potraživanja. Uzimaju se u obzir diskontirani novčani tokovi, kao i potencijalna dodatna povlačenja sredstava iz kreditnih linija.

MPD model

LGD

Banka je definirala gubitak u slučaju nastanka default statusa danog financijskog sredstva ovisno o segmentu i postojanju kolaterala po potraživanju

DF

DF je skraćenica termina Discount Factor, odnosno predstavlja diskontni faktor za dati period na bazi inicijalne efektivne kamatne stope. Ovisno o veličini efektivne kamatne stope, dospijeću izloženosti i kašnjenju ili primjeni očekivanog kreditnog gubitka izračunava se DF.

Strateški rizik

Banka je propisala Politiku upravljanja strateškim rizikom kojoj je cilj definiranje strateškog rizika kojemu je Banka izložena. Strateški rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka uslijed nepostojanja dugoročne razvojne komponente Banke, pogrešnih odluka, loše provedbe donesenih odluka ili nedostatka osjetljivosti na tržišne promjene.

Funkcija kontrole rizika dužna je polugodišnje izvijestiti Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor banke o ostvarenju godišnjih planova bilance.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Ovaj rizik vezan je uz strateške ciljeve Banke, razvijene poslovne strategije da bi se ostvarili strateški ciljevi, resurse korištene za ostvarivanje tih ciljeva te kvalitete provođenja. Potrebne resurse da bi se provele poslovne strategijalna i nematerijalna sredstva, uključujući kanale komunikacije, operativne sustave, mreže za isporuku te upravljačke kapacitete i sposobnosti. Kroz proces mjerenja Banka će utvrđivati ostvarenje usvojenih planova odnosno nivo odstupanja od usvojenih planova i strateških ciljeva Banke kako bi se pravovremeno mogao utvrditi razlog devijacija i pokrenuti aktivnosti na ostvarenju strateških ciljeva Banke.

Zaštita od strateškog rizika predstavlja skup odrednica, strategija, metoda i aktivnosti kojima se jasno definira što Banka želi i kako to ostvariti, odnosno kako isključiti ili ublažiti određene devijacije. U postupku ovladavanja strateškim rizikom Banka može koristiti usluge vanjskih institucija.

Rezidualni rizik

Banka je propisala Politiku upravljanja rezidualnim rizikom kojoj je cilj utvrđivanje, mjerenje, ovladavanje te praćenje i izvješćivanje o rezidualni rizik jest rizik gubitka koji nastaje ako su priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika kojim se koristi kreditna institucija manje djelotvorne nego što se očekivalo.

Praćenje i izvješćivanje o rezidualnom riziku obavlja se u sklopu Sektora rizika i funkcije kontrole rizika.

Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje kreditnih rizika minimalno jednom polugodišnje Odboru za rizike podnosi izvješće o upravljanju rezidualnim rizikom.

Banka rezidualni rizik mjeri stavljanjem u omjer nenaplaćenih potraživanja (za koje se procjenjivalo da su u cijelosti osigurani kreditnom i ukupno osiguranih potraživanja istom vrstom kreditne zaštite.

Druga mjera je praćenjem evidencije prodanih nekretnina u sudskom/ovršnom/stečajnom postupku i evidencije pokrenutih, a još uvijek neprodanih nekretnina iz razloga dobivanja informacije o roku utrživosti pojedinih vrsta instrumenata osiguranja. Zatim izrade projekcije preuzimanja imovine za razdoblje od dvije godine zbog kontrole ograničenja za daljnje preuzimanje nekretnina.

U sklopu procesa upravljanja rezidualnim rizikom, ukoliko smanjenja kreditnog rizika pokažu manje učinkovite nego se to prilikom odobravanja plasmana očekivalo, donose se mjere za kontrolu/smanjenje kreditnog rizika.

Učinci tehnika kreditne zaštite mogu se poboljšati manjim udjelom iznosa potraživanja u procijenjenoj vrijednosti instrumenta koji se koristi kao kreditna zaštita, izbjegavanjem korištenja instrumenata koji se koriste kao kreditna zaštita koji se pokažu kao neučinkoviti, većom pravnom sigurnosti korištenih tehnika smanjenja i slično.

Reputacijski rizik

Banka je propisala Politiku upravljanja reputacijskim rizikom kojoj je cilj definiranje upravljanja reputacijskim rizikom. Reputacijski rizik je mogući negativni utjecaj na dobit i kapital koji je uvjetovan negativnim javnim mišljenjem.

Kontinuirano praćenje prijetnji za reputaciju u kojem se Banka spominje u medijima, ili se javlja u obliku žalbi klijenata, odnosno kroz prijavu operativnog rizika i kroz analize.

Sustav za mjerenje reputacijskog rizika:

Reputaciju oblikuju tri činitelja: komunikacija, medijska pokrivenost (online i tisak), te iskustva klijenata i javnosti.

Sukladno prethodno navedenom, rizik reputacije mjerimo na način da vršimo slijedeće:

analizu žalbi klijenata,
analizu medijskih natpisa u čijem se kontekstu spominje Banka (pozitivnih i negativnih),
analizu prijavljenih reputacijskih rizika u okviru operativnog rizika.

Kontrola se vrši kroz uspješnost primijenjenih rezultata dobivenih iz analiza na temelju kojih se je ciljano djelovalo na uklanjanje negativne reputacije koja se odnosila na Banku.

Ukupnost poštivanja odredbi Politike provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske kontrole i unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, Odjeli sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor.

Način zaštite od rizika je ovladavanje reputacijskim rizikom na način da se usmjeri javno mišljenje o Banci na željeni način.

Kamatni rizik

U okviru Politike upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke definiran je proces upravljanja kamatnim rizikom i proces upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke koji je vezan za Odluku o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Proces upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke obuhvaća utvrđivanje ili identifikaciju kamatnog rizika, mjerenje, ovladavanje i upravljanje; te praćenje, kontrolu i izvješćivanje o kamatnom riziku. Osim navedenog propisana je i prihvatljiva razina kamatnog rizika.

Ukupnost poštivanja odredbi donesenih politika provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske kontrole i unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, Odjeli sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor, te se donose konkretne mjere ovisne o situaciji.

Kontrola kamatnog rizika u knjizi banke se vrši putem tromjesečnog Izvješća o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, putem internog izvješća o kamatnom riziku, zatim u polugodišnjem izvješću o radu funkcije kontrole rizika.

Upravu Banke se izvještava putem internog izvješća o kamatnom riziku kroz Odbor za rizike, te tromjesečno regulator putem Izvješća o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke. Na temelju dobivenih informacija iz izvješća, Uprava banke upravlja kamatnim rizikom koristeći se instrumentima upravljanja kamatnim rizikom.

Kontinuirano praćenje kamatnog rizika uz pomoć metoda analize kretanja kamatnih stopa na tržištu, analize kamatne marže, analize neto kamatnog prihoda i analize statičkog modela jaza.

Prihvatljiva razina kamatnog rizika temeljem analize statičkog modela jaza je utvrditi izloženost Banke kamatnom riziku u slučaju promjene cijena po plasmanima odnosno izvorima sredstava i osigurati da maksimalni kumulativni jaz između ukupne aktive i pasive na rokovima do 12 mjeseci ne prelazi granicu od 20% neto aktive. Sve dok ostvareni neto kamatni prihodi pokrivaju ukupne administrativne troškove predstavljaju prihvatljivu razinu rizika sukladno Analizi neto kamatnog prihoda.

Osim navedenog koristi se propisani limit sukladno Odluci o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke gdje omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala banke ne smije biti veći od 20%.

Propisivanjem i utvrđivanjem godišnjeg plana (kojim Banka utvrđuje planirane iznose plasmana i izvora po pojedinim proizvodima te dinamiku njihovog ostvarenja, te apsolutne veličine aktive na koju Banka ima ugovoreno pravo obračunavati kamatu u odnosu na koju Banka ima ugovorenu obvezu plaćati kamatu); zatim Odluke o kamatnim stopama (kojima se utječe na visinu kamatnih stopa, promjenljivost kamatnih stopa odnosno mogućnost ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa, metodu i način obračuna kamatnih stopa); te Kreditne politike (kojima se utječe na sektorsku strukturu plasmana, strukturu plasmana po pojedinim linijama); i Politike upravljanja aktivom i pasivom (kojima se utječe na strukturu aktive i pasive Banke) u obzir se uzima utjecaj kamatnog rizika, odnosno istima se utječe na smanjenje kamatnog rizika.

Operativni rizik

Slatinska banka d.d. u Strategiji upravljanja rizicima propisala je upravljanje svim rizicima, a među kojima je i operativni rizik te cjelokupan proces utvrđivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve Banke, te poduzimanje potrebnih radnji, a u svrhu smanjenja rizika. U strategiji upravljanja rizikom definirane su razine prihvatliivih rizika i odgovornosti za upravljanje rizicima.

Politikom upravljanja operativnim rizikom definira se proces upravljanja operativnim rizikom, metode, načini i postupci praćenja operativnih rizika, identifikacija, procjena, kontrola, odgovornosti i izvještavanje o operativnim rizicima.

Ukupnost poštivanja odredbi donesenih politika provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske kontrole i unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, Odieli sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor, te se donose konkretne mjere ovisne o situaciji.

Kontrola operativnog rizika se vrši putem tromjesečnog internog izvješća o operativnom riziku, zatim u polugodišnjem izvješću o radu Funkcije kontrole rizika.

Procjena rizika provodi se metodom samoprocjene, primjenom metoda otvorene procjene, strukturiranih upitnika i radionica. Rezultati procjene se prezentiraju putem matrice rizika koja je definirana visinom gubitka, učestalosti gubilka i razinom rizika.

U slučaju pojave kriznih situacija postupat će se u skladu s Planom upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Planovi postupanja u kriznim situacijama i Planovi kontinuiteta poslovanja

U Banci je osnovan Odbor za upravljanje Operativnim rizikom. Glavna zadaća Odbora za upravljanje Operativnim rizikom je osiguravanje kontinuiteta poslovanja gubitaka u slučajevima znatnijeg narušavanja ili prekida poslovanja. Značajni rizik za Slatinsku banku predstavlja mogući financijski gubitak iznad milijun kuna, dok znatnije narušavanje poslovanja predstavlja gubitak iznad visine izdvojenog kapitalnog Zahtjeva za operativni rizik. S gledišta nefinancijskog pokazatelja utvrđivanje značajnosti operativnog rizika predstavlja broj prijavljenih događaja koji prelazi uobičajene prijave u povijesnim razdobljima za slične vrste događaja.

Značajan aspekt upravljanja operativnim rizikom provodi se kroz mehanizme unutarnjih kontrola poslovnih aktivnosti u sektorima, financijskim centrima i poslovnicama, te kontrolnim funkcijama. Unutarnje prakse koje su prikladne za kontroliranje operativnog rizika su: nadziranje poštivanja dodijeljenih limita, zaštita pristupa sredstvima i evidencijama, osiguranjuće stručnosti osoblja, utvrđivanje poslovnih djelatnosti ili usluga kod kojih se čini da dobit nije u skladu s realnim očekivanjima, redovna provjera i usklađivanje transakcija i računa.

Adekvatnim kontrolnim procedurama (provjera poštivanja politika, sustav dokumentiranih odobrenja i ovlaštenja), a koje su sastavni dio redovnih aktivnosti, omogućuje se brzo reagiranje na promjenjive uvjete i izbjegavanje nepotrebnih troškova, a kultura kontrole promiče i dobre prakse upravljanja rizikom.

Valutni rizik

Slatinska banka d.d. u Strategiji upravljanja rizicima propisala je upravljanje svim rizicima, a među kojima je i valutni rizik te cjelokupan proces utvrđivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve Banke, te poduzimanje potrebnih radnji, a u svrhu smanjenja rizika. U strategiji upravljanja rizikom definirane su razine prihvatljivih rizika i odgovornosti za upravljanje rizicima.

Prema definiciji tržišnih rizika osim valutnog, tržišnim se smatraju pozicijski i robni rizik. Stoga je Strategijom utvrđeno da Banka nije, niti planira biti, izložena pozicijskom i robnom riziku, zbog toga što neće ulaziti u poslove iz kojih mogu proizaći isti.

Politikom upravljanja tržišnim rizicima definirano je utvrđivanje ili identifikacija, mjerenje, ovladavanje i upravljanje valutnim rizikom; zatim praćenje, kontrola i izvješćivanje o valutnom riziku, kao i prihvatljiva razina valutnog rizika.

Kontrola valutnog rizika se vrši putem tromjesečnog internog izvješća o valutom riziku, zatim u polugodišnjem izvješću o radu Funkcije kontrole rizika.

Kontinuiranu analizu kretanja tečaja radi Odjel riznice i o navedenome izvještava Upravu. O svim značajnijim promjenama izvještava Upravu Banke i Odbor za likvidnost bez odgađanja.

Mjerenje valutnog rizika vrši se na mjesečnoj i dnevnoj razini kroz sljedeće metode odnosno pristupe: - gap izvješće - osnovni model mjerenja valutnog rizika. On suprotstavlja valutne stavke aktive i pasive te izvanbilančne stavke, te računa otvorene pozicije banke u različitim valutama;

dnevnim mjerenjem izloženosti banke valutnom riziku prema Odluci o ograničavanju izloženosti banaka valutnom riziku.

Ukupna otvorena devizna pozicija (uvećana za poziciju u zlatu) na kraju svakog radnog dana, interno donesena, ne smije prelaziti iznos od 30% regulatornog kapitala Banke u uvjetima stabilnog tečaja, u suprotnom će se uz pomoć instrumenata upravljanja valutnim rizikom utjecati na smanjenje istog.

Ovladavanje i upravljanje valutnim rizikom provodi se planiranjem valutne strukture aktive i pasive Banke, te kontinuiranim praćenja tečaja pojedinih valuta i predviđanja njihovog kretanja i utjecaja na poslovanje Banke na slijedeće načine: Godišnjim planom, Mjesečnim planom likvidnosti, Analizom mjesečnog kretanja tečaja.

Na osnovu utvrđenih planova i dostavljenih izvješća Uprava Banke i Odbor za likvidnost donose konkretne mjere u cilju što kvalitetnijeg upravljanja valutnim rizikom.

Rizik likvidnosti

Banka je ustrojila proces upravljanja likvidnosnim rizikom i usvojila interne akte koji su usklađeni s odnosnim odredbama važećih propisa u ovom segmentu poslovanja. Interni akti koji se odnose na navedeno područje su:

Politika upravljanja likvidnosnim rizikom,
Pravilnik o radu Odbora za likvidnost,
Plan postupanja u slučaju krize likvidnosti.

Proces upravljanja likvidnosnim rizikom se sastoji od utvrđivanja likvidnosnog rizika, mjerenja, ovladavanja, praćenja, izvješćivanja i kontrole.

Odjel riznice dnevno, tjedno i mjesečno izvješćuje Odbor za likvidnosnoj poziciji Banke. Sustav izvještavanja o likvidnosnom riziku obuhvaća:

Praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita,
Praćenje likvidnosne pozicije ukupno u kunama i stranim valutama,
Praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.

Koncentracijski rizik

Politikom upravljanja koncentracijskim rizikom, a koja je sastavni dio Strategije upravljanja rizicima, propisan je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje koncentracijskog rizika.

Koncentracijski rizik jest svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja Banke.

Funkcija kontrole rizika obavlja se u Sektoru rizika, unutar kojeg Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom obavlja neovisnu analizu koncentracijskog i izika, te daje pisano mišljenje na kreditni prijedlog za pojedinačno značajne izloženosti.

Sektor rizika tromjesečno izvješćuje Upravu o koncentracijskom riziku. Također, koncentracijski rizik se analizira kroz polugodišnja izvješća funkcije kontrole rizika u kojima se kontroliraju svi važni rizici kojima je Banka izložena i dostavljaju Nadzornom odboru, Odboru za rizike i reviziju i Upravi Banke.

Upravljanje koncentracijskim rizikom Banka provodi na pet načina:

Izloženost prema gospodarskom sektoru (ne uključujući izloženost stanovništvu, kreditnim institucijama, Republici Hrvatskoj narodnoj banci) mjeri se odnosom između izloženosti prema gospodarskom sektoru i ukupne izloženosti Banke te omjerom ispravaka vrijednosti u ukupnoj izloženosti pojedinog gospodarski sektor predstavljaju oznake djelatnosti prema NKD;
Izloženost prema investicijskim fondovima mjeri se odnosom između izloženosti prema pojedinom investicijskom fondu i regulatornom kapitala;
Izloženost prema davateljima kolaterala i pružateljima kreditne mjeri se odnosom između tako osiguranih izloženosti i regulatornog kapitala;
Izloženost prema Herfindahl-Hirschman Indexu mjeri se na tri načina:

a) odnosom izloženosti prema pedeset najvećih klijenata i njihovih povezanih osoba i ukupne izloženosti,

b) odnosom neto pojedinačne izloženosti (izuzev financijskih institucija) i ukupne izloženosti po djelatnostima,

c) odnosom zbroja velike izloženosti, a nakon primjene izuzeća i CRM-a i regulatornog kapitala;

Izloženost prema grupama povezanih osoba putem identificiranja i mjerenje koja se odnosi na pojedine osobe i grupe povezanih osoba.

Politikom upravljanja koncentracijskim rizikom propisano je kolika smije biti izloženost prema gospodarskom sektoru, prema investicijskim fondovima te prema davateljima kolaterala i pružateljima kreditne zaštite te mjere za smanjenje istog.

Rizik države

Politikom upravljanja rizikom države, a koja je sastavni dio Strategije upravljanja rizicima, propisuju se politika i procedura za identifikaciju, mjerenje, praćenje i kontrolu rizika države u kojoj dužnik ima sjedište odnosno prebivalište.

Rizik države utvrđuje se na temelju procjene vjerojatnosti neispunjavanja obveza druge ugovorne strane sa sjedištem ili prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja proizlazi iz gospodarskih i političkih činitelja koji su specifični za određenu državu te procjene provedivosti ugovora na temelju kojeg je nastao pojedini plasman i mogućnosti unovčenja instrumenata osiguranja potraživanja prema zakonodavstvu pojedine države u određenom razdoblju.

U cilju praćenja rizika države, Odjel riznice dužan je pratiti kretanje kreditnog rejtinga zemlje odnosno kreditne institucije u kojoj se nalaze plasirana slobodna devizna sredstva, o čemu je dužan izvijestiti Upravu Banke dva puta godišnje. Za one kreditne institucije koje nemaju kreditni rejting odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika polugodišnje se mora utvrđivati kreditna sposobnost iste.

Od strane Odjela riznice potrebno je polugodišnje podnijeti izvješće Kreditnom odboru Banke o bonitetu pravnih osoba kod kojih Banka ima plasirana sredstva u inozemstvu. Na osnovu podnijetih izvješća Kreditni odbor će predložiti pojedinačne izloženosti prema pojedinim pravnim osobama koje imaju sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske vodeći računa o riziku države kao i o profitabilnosti poslovanja.

Rizik prekomjerne financijske poluge

Rizik prekomjerne financijske poluge znači rizik koji proizlazi institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine.

Omjer financijske poluge izračunava se tako da se mjera kapitala institucije podijeli s mjerom ukupne izloženosti institucije te se izražava u postotku.

Banka izračunava omjer financijske poluge na referentni dan izvješćivanja.

Mjera kapitala je osnovni kapital.

Mjera ukupne izloženosti je zbroj vrijednosti izloženosti:

1) imovine,

2) izvedenica ,

3) uvećanja za kreditni rizik druge ugovorne strane u repo transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcijama s dugim rokom namire i drugim maržnim kreditima,

4) Izvanbilančne stavke.

Rizici koji proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni

Predstavlja rizik od sustava kreditnog posredovanja koji uključuje subjekte i aktivnosti izvan reguliranog bankovnog sustava.

Banka je definiranjem aktivnosti kreditnog posredovanja stavila naglasak na sve subjekte koji obavljaju aktivnosti slične bankovnim, izloženi su sličnim rizicima, a nisu podložni sličnom regulatornom okviru. Takve izloženosti će biti utvrđene i definirane kao izloženosti bankarstva u sjeni. Prilikom obrade Zahtjeva za izloženosti Banke prema klijentu potrebno je utvrditi da li se radi o subjektima bankarstva u sjeni od strane kreditnog referenta Odjela riznice koji obrađuje zahtjev. Kontrolu u obliku mišljenja izrađuje Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom. Ukoliko u aktivi klijenta postoji stavka dani zajmovi i/ili u računu dobiti i gubitka financijski prihodi takav klijent se mora detaljnije obraditi u smjeru utvrđivanja da li se radi o subjektima bankarstva u sjeni. Obraditi na način da se utvrdi udjel danih zajmova, depozita u ukupnoj aktivi i udjel financijskih prihoda u ukupnim prihodima.

	Ocjena		Tretman u ICAAP-u
Značajni rizici	značajnosti	Obrazloženje ocjene značajnosti	Kvalitativni	Kvantitativni
	rizika		(DA/NE)	(DA/NE)
Kreditni rizik	5	Rizik je ocijenjen kao visoki rizik (5) i sa ekonomskog i sa RDG aspekta te je sukladno tome i finalna ocjena značajnosti 5.	NE	DA
Koncentracijski rizik	3	Rizik je ocijenjen kao nizak (2) sa ekonomskog aspekta i srednji (3) sa RDG aspekta, te je i zbog važnosti upravljanja ovim rizikom i kvantifikacije rizika u okviru ICAAP-a finalna značajnost rizika ocijenjena kao srednja (3)	NE	DA
Upravljački rizik	2	Rizik je ocijenjen sa kvalitativnog aspekta sa nizak rizik (2) te je finalna značajnost rizika ocijenjena kao niska (2).	DA	NE

Sažetak postupka procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala

Valutno inducirani kreditni rizik	3	Rizik je ocijenjen kao nizak rizik (2) sa ekonomskog aspekta i srednji (3) sa RDG aspekta te je i zbog važnosti upravljanja ovim rizikom i kvantifikacije rizika u okviru ICAAP-a finalno značajnost rizika ocijenjena kao srednja.	NE	DA
Kamatni rizik u knjizi banke	3	Rizik je ocijenjen kao srednji rizik (3) i sa ekonomskog i sa RDG aspekta te je sukladno tome i finalna ocjena značajnosti srednja značajnost (3).	NE	DA
Valutni rizik	3	Rizik je ocijenjen kao nematerijalan (1) i sa ekonomskog i sa RDG aspekta, jer Banka u pravilu drži vrlo nisku otvorenu poziciju i u pravilu ne izdvaja niti regulatorne kapitalne zahtjeve. No zbog važnosti upravljanja ovim rizikom kao i zbog toga što se po metodoloqiji taj rizik kvantificira kroz kapitalne zahtjeve dodijeljena mu je srednja značajnost (3).	NE	DA
Likvidnosni rizik uključujući mogućnost prikupljanja dodatnoga kapitala	3	Likvidnosni rizik ocijenjen je kao nizak rizik (2) no zbog važnosti upravljanja ovim rizikom finalna značajnost rizika ocijenjena je kao srednje značajna (3).	DA	NE
Operativni rizik	4	Rizik je ocjenjen kao srednji (3) sa ekonomskog aspekta, kao vrlo visok (4) sa RDG aspekta i vrlo visok (4) iz kvalitativnog aspekta te je sukladno tome vrlo visoka značajnost rizika (4).	NE	DA
Strateški rizik	2	Rizik je ocijenjen sa RDG i kvalitativnog aspekta kao nizak rizik (2) te je finalna značajnost rizika ocijenjena kao niska (2).	DA	NE
Rizik prekomjerne financijske poluge	2	Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen kao nizak rizik (2) te mu je dodijeljena i niska značajnost (2). Banka će temeljem željenog profila rizičnosti i planiranog rasta kontrolirati te pratiti rizik prekomjerne financijske poluge kao alat nadzora nad nerazmjernim rastom izloženosti u odnosu na regulatorni kapital.	DA	NE
Utjecaj vanjskih činitelja	2	Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska značajnost (2).	DA	NE

rizik države	2	Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska značajnost (2). Sama kvantifikacija provodi se kroz osnovni kreditni rizik (standardizirani pristup).	DA	NE
Rezidualni rizik (rizik utrživosti nekretnina)	3	Rizik je ocijenjen kao nematerijalan (1) i sa ekonomskog i sa RDG aspekta, međutim zbog značajnog udjela kreditnog portfelja osiguranog i klasificiranog temeljem instrumenta osiguranja nekretnine, zbog važnosti upravljanja ovim rizikom i zbog činjenice da se rizik kvantificira u ICAAP-u, značajnost rizika je ocijenjena kao srednja (3).	NE	DA
Bankarstvo u sjeni	2	Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska značajnost (2).	DA	NE
Rizik usklađenosti (Rizik povrede propisa i sukoba interesa)	2	Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska značajnost (2).	DA	NE
Rizik gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništva	3	Rizik je ocijenjen kao srednji (3) stoga je i značajnost rizika ocijenjena kao srednja (3).	NE	DA
Reputacijski rizik	3	Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen kao srednji rizik te mu je dodijeljena i srednja značajnost (3).	DA	NE

IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

U skladu s pravilima Zagrebačke burze, Uprava i Nadzorni odbor Slatinske banke d.d. izjavljuju da Slatinska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza.

U prilogu ove Izjave je Godišnji upitnik za poslovnu 2020. godinu.

Banka je uspostavila sustav unutarnjih kontrola koji se ostvaruje paralelnim djelovanjem triju međusobno neovisnih funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije. Glavne značajke sustava unutarnjih kontrola Banke očituju se u neovisnim nositeljima kontrolnih funkcija odgovornih za identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima, uključujući kontrolu rizika i funkciju usklađenosti, dok unutarnja revizija nadgleda cjelokupno poslovanje Banke.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.

Sukladno odredbama Statuta Banke propisano je da se Uprava sastoji od dva do pet članova.

Odluku o broju članova Uprave donosi Nadzorni odbor Banke.

Članovi Uprave Banke moraju udovoljavati uvjetima za obnašanje funkcije člana Uprave propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim propisima i internim aktima Banke (primjerenost, dobar ugled, potrebna znanja i sposobnost, zahtjev za kontinuiranom edukacijom, iskustvo, izbjegavanje sukoba interesa i zahtjev za posvećenost ispunjavanju dužnosti). Članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije.

Primjerenost pojedinog člana Uprave Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove.

Nadležnost članova Uprave propisana je Poslovnikom o radu Uprave. Uprava odluke i zaključke donosi na sjednicama.

Na dan 31.12.2020. godine, poslove Uprave obnašaju 3 člana (Predsjednik Uprave i dva člana Uprave).

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Banke i dužan je obavljati poslove utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora što uključuje i imenovanje (uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke) i opozivanje članova Uprave Banke.

Nadzorni odbor odluke donosi na sjednicama. Saziv i održavanje sjednica, postupak odlučivanja i ovlaštenja propisana su Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

Članovi Nadzornog odbora Banke a sukladno izvršenoj procjeni njihove primjerenosti u skladu s internim aktima, zajedno kao cjelina zadovoljavaju sve propisane uvjete što se tiče raznolikosti znanja, stručnosti i iskustva.

U sastavu Nadzornog odbora, od ukupno 3 člana Nadzornog odbora na dan 31. prosinca 2020. godine, svi članovi su muškarci. Postupak za izbor dva člana je u tijeku.

Stručna raznovrsnost je zastupljena prilikom procjene i odabira članova Uprave i Nadzornog odbora. Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke.

Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su predviđena zakonskim propisima i Statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava ili Nadzorni odbor najmanje jednom godišnje i kada to zahtijevaju interesi Banke.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke. Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.

U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU: KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA:

DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA:

Slatinska banka d.d. Nataša Vedrina Jarić, M: +385 (0) 99 3591136 Ožujak 2021.

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne poslovne godine, na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

Za pitanja koja su sadržana u upitniku potrebno je napisati obrazloženje samo onda ako pitanje to izričito traži. Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
1	Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze?	DA
2	lma li društvo vlastiti kodeks korporativnog upravljanja?	DA
3	Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva?	DA	Banka je usvojila interne akte Kodeks poslovnog ponašanja i etike i Politiku o upravljanju sukobom interesa koji u najširem smislu definiraju modalitete poželjnog, kao i nedopuštenog postupanja. Također, tu su i drugi interni akti kojima se predmetna materija detaljnije regulira, a koji su usklađeni s pozitivnim propisima.
4	Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja?	DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

Odgovori na ovaj set pitanja nose 30 % cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
5	Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti)	NE
б	Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? (ako ne, objasniti)	DA
7	Postoje li slučajevi kada je neki od dioničara tretiran drugačije? (ako da, objasniti)	NE
8	Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti)	DA
9	Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne, objasniti)	NE	Brigu o osiguranju opunomoćenika skrbe sami dioničari. Banka omogućuje obrazac punomoći.
10	Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti)	DA
11	Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koja se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)	DA	Pro 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
12	Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)	NE	Društvo nije isplaćivalo dividendu

13	Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)	NE	Društvo nije isplaćivalo dividendu
14	Postoje li slučajevi kada su prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)	NE	Društvo nije isplaćivalo dividendu
15	Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)	NE	Za takvim sudjelovanjem i glasovanjem nije bilo evidentirane potrebe.
16	Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu), kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)	DA	u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Statuom je uvjetovano sudjelovanje u radu Glavne skupštine prethodnom prijavom društvu
17	Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine?	DA
18	Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)	NE	Takvih tužbi nije bilo.

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE:

Andrej Kopilaš - predsjednik Uprave Marin Prskalo - član Uprave Oliver Klesinger - član Uprave

Dušan Banović - predsjednik NO Srećko Vukić - član NO Domagoj Karačić - član NO

Broj pitanja	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
। ਰੇ	Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)	NE	Nadzorni odbor održava sjednice i donosi odluke iz svoje nadležnosti a u skladu sa statutom i poslovnikom o radu nadzornog odbora
20	Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada?	DA
21	Ima li društvo u nadzornom odboru odnosno upravnom odboru neovisne članove? (ako ne, objasniti)	DA
22	Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti)	DA	1178 -0.0
23	Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti)	NE	Naknada NO je fiksna, određuje ju Skupština i nije određena prema doprinosu uspješnosti
24	Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti)	DA	Određena je odlukom Glavne skupštine.
25	Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana uprave odnosno izvršnih direktora, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)	NE	U godišnjem izvješću i Javnoj objavi vidljiv je financijski podatak o ukupnim odnosnim troškovima društva, koji sadrži skupne podatke za članove Uprave.
26	Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)	NE	U godišnjem izvješću i Javnoj objavi vidljiv je financijski podatak o ukupnim odnosnim troškovima društva, koji sadrži skupne podatke za članove NO

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

27	Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije? (ako ne, objasniti)	DA 10 10	11 11 11 11
28	Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)	DA	PILY 1 000 111 11:00
29	Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva i samog društva?	NE
30	Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)		Vidjeti odgovor pod 29.
31	Jesu li bitni elementi takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)		Vidjeti odgovor pod 29.
32	Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja?	NE	NO vrši poslove Odbora
ਤੇਤੇ	Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje?	NE	NO vrši poslove Odbora
34	Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizijski odbor)?	DA	Ustrojen je Obor za rizike i reviziju, kao odbor Nadzornog od bora.
35	Je li većina članova komisije za reviziju iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)	DA
36	Je li komisija za reviziju pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)	DA
37	Je li komisija za reviziju procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na	DA

	odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)
38	Je li komisija za reviziju radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)	DA	U kvartalnim izvještajima Unutarnje revizije, koji se prezentiraju Revizijskom odboru, sadržan je i dio koji se odnosi na profesionalna unapređenja i obrazovanje radnika Unutarnje revizije. Nadalje, Revizijski odbor daje preporuku Nadzornom odboru za odabir, imenovanja, ponovna imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju na temelju provedene procedure procjene primjerenosti ("fit and proper"). Eventualna ograničenja vezana uz budžet provođenja planiranih aktivnosti funkcije Unutarnje revizije, ukoliko postoje, također se uključuju u kvartalni izvještaj o radu.
ਤੇਰੇ	Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija za reviziju izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti)	NE	U Banci postoji funkcija unutarnje revizije.
40	Je li komisija za reviziju nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)	DA
41	Je li komisija za reviziju pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)	NE	Nije bilo takvih usluga
42	Je li komisija za reviziju izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, obiasniti)	NE	Pravila vezana uz nerevizorske usluge definirana su zakonskim okvirom te stoga nema potrebe za definiranjem dodatnih pravila od strane Odbora za rizike i reviziju.

43	Je li komisija za reviziju razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)	DA	Unutarnja revizija kontinuirano prati status rješavanja preporuka danih od strane vanjskog revizora. Kroz tromjesečne izvještaje Unutarnja revizija izvještava Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor o njihovom kretanju te statusu implementacije korektivnih mjera.
44	Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora, na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti)	DA 1.0	The art
45	Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti)	DA
46	Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?	DA	Najvećim dijelom u izvješću o radu nadzornog odbora za proteklu godinu koje je podneseno Glavnoj skupštini. 10 00
47	Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)	NE	U godišnjem izvješću i Javnoj objavi vidljiv je financijski podatak o ukupnim odnosnim troškovima društva, koji sadrži skupne podatke za članove Uprave.
48	Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)	NE	Podaci o nagradama članovima Uprave i ključnom rukovodstvu u agregiranim iznosima objavljuju se u Godišnjem izvješću. Podaci o nagradama članovima Nadzornog odbora objavljeni su u sklopu odluka Glavne skupštine.
ਪਰ	Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)	DA	Com 01,401

Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu 50 ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)	DA
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------	----	--

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

Odgovori na ovo područje nose 10 % cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

Large di Children

Broj pitanja	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
51	lma li društvo vanjskog revizora?	DA
52	Je li vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom?	NE
ਟ ਤੇ	Pruža li vanjski revizor društva, sam ili putem povezanih osoba, društvu druge usluge?	NE
54	Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)	NE	U Godišnjem financijskom izvještaju za 2020. godinu Banka je u okviru troškova usluga iskazala troškove revizije za 2020. godinu.
55	lma li društvo unutarnje revizore? (ako ne, objasniti)	DA
56	lma li društvo ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)	DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovori na ovo poglavlje nose 20 % cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva s kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja	Pitanje	Odgovor DA/NE	Objašnjenje
57	Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima?	DA
58	Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja?	NE

59	Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?	DA
60	Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom?	DA
61	Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)	NE
62	Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?	NE	Banka ima stabilnu dioničku strukturu te održava kontinuiranu komunikaciju s većinskim investitorima. Iz toga razloga nije bilo potrebe za posebnim sastancima s dioničarima odnosno investitorima osim održavanja Godišnje skupštine.
ਦਿੱਤ	Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik, po njihovom najboljem saznanju, u cijelosti istiniti?	DA

INFORMACIJE O DIONICAMA

U 2020. godini Banka nije otkupljivala vlastite dionice. Udio otkupljenih vlastitih dionica u temeljnom kapitalu iznosi ukupno 7,77%.

Članovi Uprave Slatinske banke u svom vlasništvu ne posjeduju dionice Slatinske banke.

Slatinska banka d.d. Slatina

Poslovna mreža Slatinske banke d.d.

URED ZAGREB Trg žrtava fašizma 2, 10 000 Zagreb Tel: 01/645-9020

POSLOVNICA ZAGREB Tomašićeva 2, 10000 Zagreb tel: 01/645-9005

POSLOVNICA RIJEKA Jelačićev trg 1, 51000 Rijeka tel: 051/563-505

POSLOVNICA VALPOVO Trg kralja Tomislava 6, 31550 Valpovo tel: 031/628-165

POSLOVNICA DONJI MIHOLJAC Vukovarska 4, 31540 D.Miholjac tel: 031/628-185

POSLOVNICA NAŠICE Trg Izidora Kršnjavog 3, 31500 Našice tel: 031/628-145

POSLOVNICA ĐAKOVO Stjepana Radića 9, 31400 Đakovo tel: 031/628-455

POSLOVNICA SLAVONSKI BROD Matije Gupca 39, 35000 Slavonski Brod tel: 035/637-005

POSLOVNICA SLATINA - CENTRALA BANKE V.Nazora 2, 33520 Slatina tel: 033/637-011

POSLOVNICA OSIJEK Županijska 13, 31000 Osijek tel: 031/628-205

POSLOVNICA VIROVITICA Trg kralja Tomislava 6, 33000 Virovitica tel: 033/637-185

POSLOVNICA DARUVAR Kralja Tomislava 22, 43500 Daruvar tel: 043/638-305

POSLOVNICA POŽEGA Kamenita vrata 4, 34000 Požega tel: 034/638-505

POSLOVNICA ORAHOVICA Kralja Zvonimira 9, 33515 Orahovica tel: 033/637-145

POSLOVNICA KOPRIVNICA Dr. Željka Selingera 2, 48000 Koprivnica tel: 048/617-105

SLATINSKA BANKA d.d. Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina Tel:033/637-000 Fax:033/637-019 Internet stranice: www.slatinska-banka.hr E-mail adresa:[email protected]

ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠĆE

Uprava Slatinske banke d.d., Vladimira Nazora 2, Slatina (dalje u tekstu "Banka") je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji za 2020. godinu i svaku poslovnu godinu budu sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18 i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, ("MSFI") koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije, tako da pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja, rezultata njihova poslovanja i novčanog toka Banke za to razdoblje. Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih i odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svako doba omogućuju pripremanje financijskih izvještaja i njihovu usklađenost sa Zakonom o računovodstvu i MSFI.

Uprava je odgovorna za odabir i primjenu prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim standardima financijskog izvještavanja i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena, te pripremanje financijskih izvještaja temeljem načela neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem, neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na suglasnost Nadzornom odboru Godišnje izvješće Banke, koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor usuglasi s godišnjim financijskim izvještajima, smatra se da su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava ima odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, za poduzimanje opravdanih mjera da bi se spriječile i otkrile prijevare i ostale nezakonitosti.

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj Izvješća Uprave, Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i ostalih informacija sukladno Zakonu o računovodstvu, kao i za pripremu i fer prezentaciju dopunskih informacija pripremljenih u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke (NN 42/18 i 122/20).

Godišnji financijski izvještaji koji su prikazani na stranicama 10. do 82., dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku i usklada sa zakonskim financijskima koji su prikazani na stranicama 83. do 92., te Izvješće poslovodstva, Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i ostale informacije priložene uz ove Godišnje financijske izvještaje odobreni su od strane uprave Banke 26. ožujka 2021. godine i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje. U znak potvrde, financijske izvještaje su potpisale ovlaštene osobe:

Andrej Kopilaš

Predsjednik Uprave

Slatinska banka d.d. Vladimira Nazora 2 33520 Slatina Republika Hrvatska

Slatina, 26. ožujka 2021. godine

Marin Prskalo Član uprave

Oliver Klesinger

Član uprave

FACT revizija d.o.o. Revizorska tvrtka za reviziju i financiisko računovodstvene usluge OIB: 66538066056 MB: 0415545 E: [email protected]

URED ZAGREB Zadarska 80 10 000 Zagreb

ured slavonski brod Tome Skalice 8, 35 000 Slavonski Brod M: +385 (0)98 748 993, +385 (0)91 239 5836

URFD KARI OVAC Vladimira Nazora 8. 47000 Karlovac M: +385 (0)98 284 554, +385 (0)98 246 578

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA DIONIČARIMA SLATINSKE BANKE d.d., Slatina

lzvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

mišljenje

Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja Slatinske banke d.d. Slatina, Vladimira Nazora 2 (dalje u tekstu "Banka"), koji obuhvaćaju Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu 31. prosinca 2020. godine, Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020. godinu, Izvještaj o novčanom toku i Izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu, te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostale pojašnjavajuće informacije.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2020. godine, njenu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnima financijskog izvještavanja ("MSFI") koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije.

osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o računovodstvu, Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvieštaja.

Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

ISTICANJE PITANJA

Učinak pandemije COVID-19 na poslovanje Banke

Skrećemo pozornost na bilješku VII. uz financijske izvještaje u kojoj je opisan utjecaj pandemije COVID-19 na poslovanje Banke, kao i poduzete sistemske mjere na sprečavanje negativnog utjecaja na financijski položaj klijenata, Banke i ekonomije u cjelini.

ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Oblikovali smo našu reviziju procjenjujući rizike značajnog pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima, a što uključuje razmatranje značajnih računovodstvenih procjena koje uključuju pretpostavke i uzimaju u obzir neizvjesne događaje. Obavili smo i postupke vezane uz zaobilaženje sustava internih kontrola od strane uprave, koje predstavljaju rizik pogreške kao posljedicu prijevare s najvećim učinkom na godišnje financijske izvještaje.

Tim pitanjima smo se bavili u tijeku naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, te ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Utvrdili smo da su niže navedeno ključno revizijsko pitanje koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje
Umanjenje vrijednosti zajmova i predujmova komitentima	Revizijski postupci Revizorski postupci formirani kao odgovor na ključno
U bilješci uz godišnje financijske izvještaje Banke broj 19 - Zajmovi i predujmovi komitentima iskazana je bruto vrijednost u iznosu od 935 milijuna kuna, pripadajući ispravak vrijednosti (rezervacija za umanjenje vrijednosti) u iznosu od 130 milijuna kuna, te gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u dobiti ili gubitku u iznosu od 10 milijuna kuna (na dan 31. prosinca 2019. godine Zajmovi i predujmovi komitentima bruto vrijednost od 996 milijuna kuna, ispravak vrijednosti zajmova 144 milijuna kuna, te gubitak od umanjenja vrijednosti 35 milijuna kuna). Navedeno područje određeno je kao ključno revizijsko pitanje jer je kreditni rizik najvažniji financijski rizik kojem je Banka izložena i izravno utječe na očuvanje kapitala.	revizijsko pitanje uključivali su: > Razmatranje poslovnog modela upravljanja financijskom imovinom i pregled grupa plasmana; Stjecanje razumijevanja funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola vezanih uz postupak procjene potrebnog umanjenje vrijednosti zajmova predujmova komitentima i s tim povezanog rezerviranja za ECL, a koje je uspostavila Uprava i provjera njihove učinkovitosti; Pregled i ocjena metodologije priznavanja P rezervacija za ECL, uključujući i procjene vjerojatnosti neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju neispunjavanja obveza (PD) i izloženosti kod defaulta (EAD);
Utvrđivanje prikladnog umanjenja vrijednosti koristi subjektivne pretpostavke i prosudbe u procjenjivanju iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti zahtjeva od strane Uprave Banke, a koja se odnosi na određivanje trenutka priznavanja umanjenja i iznosa tog umanjenja. Uprava je obavila procjenu cijelog preostalog portfelja procjenom očekivanog kreditnog gubitka (dalje u tekstu "ECL") po pojedinačnim kreditima sukladno zahtjevima Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9: Financijski instrumenti (dalje u tekstu	Provjera kvalitete korištenih povijesnih financijskih informacija, ocjenu prikladnosti pripadajućih procjena vrijednosti kolaterala, prikladnost korištenih pretpostavki, provjeru okolnosti i događaja povezanih s financijskom imovinom, te korištenih makroekonomskih prospektivnih informacija koji uzrokuju potrebu umanjenja vrijednosti zbog ECL-a; * Provjera klasifikacije kredita na uredne kredite, kredite kod kojih je značajan porast kreditnog rizika i kredite kod kojih je potrebno umanjenje, sukladno

KLJUČNA REVIZIJSKA PITANJA (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje
"MSFI 9").	MSFI 9, ali i sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana
Pri određivanju trenutka i iznosa potrebnih umanjenja	i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija;
vrijednosti za zajmove i predujmove komitenata, u	Ocjenu prikladnosti objava u odnosu na
modelu mjerenja, Uprava je koristila subjektivne	P
prosudbe kod slijedećih značajnih područja procjena:	Međunarodne standarde financijskog izvještavanja.
Razinu oslanjanja na povijesne podatake u	Za umanjenje vrijednosti koje se određuju na pojedinačnoj
procesu određivanja rizičnih parametara,	osnovi:
→ pojedinu i ukupnu izloženost,	Odabrali smo uzorak kredita i to one najvećeg iznosa i najvećeg rizika, te slučajno odabran uzorak po pojedinim karakterističnim grupama plasmana;
* Procjena promjena koje ukazuju na značajnog pogoršanja zbog kojih je potrebno promijeniti razinu kreditnog rizika i s tim povezanog ECL tijekom trajanja instrumenta, م Procjenu očekivanih budućeg novčanog toka iz poslovanja, > Procjenu vrijednosti kolaterala i trajanja njegovog unovčenja. Banka kontinuirano prilagođava parametre modela što također zahtjeva našu pojačanu pozornost tijekom	* Provjerili smo način na koji se utvrđuje razina kreditnog rizika: > Provjerili smo prikladnost kriterija koji se koriste za utvrđivanje značajnog pogoršanja kreditnog rizika i točnost financijskih informacija za identifikaciju kredita kod kojih postoji potreba umanjenja vrijednosti, • Ocijenili smo prikladnost korištenih pretpostavki za izračun vjerojatnosti neispunjavanja obveze kroz vijek trajanja instrumenta (PD) i gubitka u slučaju
revizije.	neispunjenja obveze (LGD);
Zbog financijskog značaja rezervacija za umanjenje	Ocijenili smo prikladnost mjerenja potrebnog
vrijednosti, njihovog utjecaja na financijske izvještaje,	umanjenje vrijednosti za ECL i to kroz prihvatljivost
intenziteta korištenja subjektivnih pretpostavki i	ocjene financijskog položaja i uspješnosti poslovanja,
prosudba u procjenjivanju iznosa potrebnih rezervacija	procjene očekivanih budućih novčanih tokova,
za umanjenje vrijednosti, te složenost korištenih	vremena potrebnog za naplatu izloženosti,
modela procjene zaključili smo da je ispravak	prikladnost vrednovanja kolaterala i ocjene
vrijednosti kao posljedica provedenih rezerviranja za	financijskog učinka od korištenja kolaterala na ime
umanjenje vrijednosti i s tim povezani zajmovi i	naplate nenaplaćenih izloženosti;
predujmovi komitenata naše ključno revizijsko pitanje	* Ocijenili smo prikladnost klasifikacije izloženosti i
tijekom revizije financijskih izvještaja Banke za godinu	izračun ECL-a pojedinačnih izloženosti na dan Bilance,
koja je završila 31. prosinca 2020. godine.	kao i njihovu usklađenost sa zahtjevima HNB-a;
Povezane	Obavili smo dokazno testiranje odabranog uzorka
objave u pripadajućim godišnjim	kredita i povezanih potraživanja kako bismo ocijenili
financijskim izvještajima	ispravnost klasifikacije i vrednovanja kredita.

Vidjeti Bilješke 3.9. – Sažetak računovodstvenih

KLJUČNA REVIZIJSKA PITANJA (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje
	politika, Financijska imovina, 13.
	vrijednosti, 19. – Zajmovi i predujnovi komitentima i revizijski dokazi dostatni. Slažemo se da su provedena
37. – Kreditni rizik, Upravljanje financijskim rizicima, uz umanjenja vrijednosti na dan Bilance prikladna.
financijske izvještaje.

ostale informacije u godišnjem izvješću

Uprava je odgovorna za ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće koje sadrži i Izvješće poslovodstva Banke. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, niti Izvješće poslovodstva Banke.

Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim u razmjeru u kojem je to izričito navedeno u dijelu našeg izvješća neovisnog revizora pod naslovom Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenih u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.

Vezano uz Izvješće poslovodstva Banke obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, izvještavamo da su, u svim značajnim odrednicama:

Informacije uključene u ostale informacije u skladu s priloženim godišnjim financijskim izvještajima;
Izvješće Uprave Banke za 2020. godinu sastavljeno u skladu s čl. 21. Zakona o računovodstvu;
v računovodstvu i sadrži objave u skladu s čl. 22. st. 1. t. 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu, mi nemamo što za izvijestiti.

ODGOVORNOSTI UPRAVE I ONIH KOJI SU ZADUŽENI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

ODGOVORNOSTI UPRAVE I ONIH KOJI SU ZADUŽENI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (nastavak)

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

REVIZOROVE ODGOVORNOSTI ZA REVIZIJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

▼ prepoznajemo i procjenjujemo rizike značainog pogrešnog prikaza godišnih financijskih izvieštaja. zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
ر stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
ر ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji i značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje.

REVIZOROVE ODGOVORNOSTI ZA REVIZIJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak)

Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim mjerama zaštite.

Među pitanjima o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga predstavljaju ključna revizijska pitanja. Navedena pitanja opisujemo u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprečava javno objavljivanje ili kada odlučimo, u iznimnim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takve objave.

Izvješće o drugim zakonskim i regulatornim zahtjevima

IZVJEŠĆE TEMELJEM ZAHTJEVA IZ UREDBE (EU) BR. 537/2014

→ Skupština Banke imenovala nas je na dan 26. lipnja 2020. godine za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu. Prvi put smo imenovani za revizora Banke za 2019. godinu. Revizija financijskih izvještaja za godinu koje je završila 31. prosinca 2020. godine predstavlja našu drugu godinu revizije.
Osim pitanja koja smo u našem izvješću neovisnog revizora naveli kao ključna revizijska pitanja unutar podnaslova Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja nemamo nešto za izvijestiti u vezi s točkom (c) članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
▼ Našom zakonskom revizijom godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2020. godinu sposobni smo otkriti nepravilnosti, uključujući i prijevaru sukladno Odjeljku 225, Reagiranje na nepoštivanje zakona i regulativa IESBA Kodeksa koji od nas zahtijeva da pri obavljanju revizijskog angažmana sagledamo je li Banka poštivala zakone i regulative za koje je opće priznato da imaju izravni učinak na određivanje značajnih iznosa i objava u njihovim godišnjim izvještajima, kao i druge zakone i regulative koji nemaju izravni učinak na određivanje značajnih iznosa i objava u njegovim godišnjim financijskim izvještajima, ali poštivanje kojih može biti ključno za operativne aspekte poslovanja Banke, njenu sposobnost da posluje vremenski neograničeno.

Izvješće o drugim zakonskim i regulatornim zahtjevima (nastavak)

IZVJEŠĆE TEMELJEM ZAHTJEVA IZ UREDBE (EU) BR. 537/2014 (nastavak)

Osim u slučaju kada naiđemo na, ili saznamo za, nepoštivanje nekog od prethodno navedenih zakona ili regulativa koje je očigledno beznačajno, prema našoj prosudbi njegovog sadržaja i njegovog utjecaja, financijskog ili drugačijeg, za Banku, njene dionike i širu javnost, dužni smo o tome obavijestiti Banku i tražiti da istraži taj slučaj i poduzme primjerene mjere za rješavanje nepravilnosti te za sprečavanje ponovnog pojavljivanja tih nepravilnosti u budućnosti. Ako Banka sa stanjem na datum revidirane ne ispravi nepravilnosti temeljem kojih su nastali pogrešni prikazi u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima koji su kumulativno jednaki ili veći od iznosa značajnosti za financijske izvještaje kao cjelinu od nas se zahtijeva da modificiramo naše mišljenje u izvješću neovisnog revizora.

▼ U reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine odredili smo značajnost za godišnje financijske izvještaje kao cjelinu u iznosu od 15.025 tisuće kuna što predstavlja približno 1% od ukupne imovine Banke. Imovinu Banke odabrali smo kao najprikladniju mjerilo za poslovanje Banke.
Potvrđujemo da je naše revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima u skladu s dodatnim izvješćem Revizijskom odboru Banke koji smo izdali dana 26. ožujka 2021. godine u skladu s čl. 11. Uredbe (EU) broj 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.
→ Prema našim najboljim saznanjima i uvjerenju, izjavljujemo da nismo pružali nerevizijske usluge koje su zabranjene čl. 5(1) Uredbe (EU) broj 537/2014, a nismo pružali niti ostale dozvoljene nerevizijske usluge Banci u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine, odnosno do dana ovog Izvješća, kao ni u godini koja prethodi tom razdoblju, te smo sačuvali neovisnost u odnosu na Banku.

izvješće temeljem zahtjeva iz zakona o računovodstvu

→ Na temelju Odluke o strukturi i sadržaju godišnjih izvještaja kreditnih institucija (Narodne novine 42/18 i 122/20; dalje u tekstu "Odluka"), Uprava je izradila obrasce koji su prikazani na stranicama 83. do 92., pod naslovima Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2020. godine, Račun dobiti i gubitka, Izvještaj o novčanom toku i Promjene kapitala Banke za godinu koja je tada završila, zajedno s informacijama o uskladi sa financijskim izvještajima Banke. Za pripremu ovih obrazaca i informacija o uskladama sa godišnjim financijskim izvještajima Banke odgovorna je Uprava, a isti ne predstavljaju sastavni dio ovih godišnjih financijskih izvještaja, ali sadržavaju informacije propisane Odlukom. Financijske informacije u obrascima se temelje na revidiranim godišnjim izvještajima Banke koji su pripremljeni u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani su na stranicama 83. do 92. i prilagođena su zahtjevima Odluke.

▼ Angažirani partner u reviziji financijskih izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine koja ima za posljedicu ovo Izvješće neovisnog revizora je Jeni Krstičević, ovlašteni revizor.

U Zagrebu, 26. ožujka 2021. godine

Daniela Šunjić, dipl. oec.

Damela Samje, Jupi. OEC.
Predsjednica uprave jjovlašteni revizor FACT revizija d.o.o. Zadarska 80 10000 Zagreb

ZAGREB, OIB: 66538066056 2

Jeni Krstičević, univ.spec.oec.rra. Ovlašteni revizor

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

POZICIJA	Bilješka	2020.	2019.
		HRK '000	HRK '000

Prihod od kamata	4	55.259	60.779
Rashod od kamata	5	(6.159)	(8.823)
Neto prihod od kamata		49.100	51.956

Prihod od naknada i provizija	б	11.514	13.251
Rashod od naknada i provizija	7	(3.736)	(4.204)
Neto prihod od provizija i naknada		7.778	9.047
Neto dobici (gubici) od prestanka priznavanja financijske imovine i obveza po ter vrijednosti kroz opću sveobuhvatnu dobit	8	48	11.361
Neto dobici (gubici) od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		1.984	2.764
Neto dobici (gubici) od financijske imovine kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		(2.635)	0
Neto prihodi od tečajnih razlika		(192)	(3)
Ostali poslovni prihodi	9	3.009	10.823
Ostali poslovni rashodi	10	(ਰੇਰੋਹ)	(473)
Neto dobit trgovanja i ostali prihodi		58.102	85.475
Administrativni troškovi	11	(39.971)	(38.415)
Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita	10	(2.879)	(2.891)
Amortizacija	12	(4.450)	(4.294)
Troškovi poslovanja		(47.300)	(45.600)
Dobit prije umanjenja vrijednosti i ostalih rezerviranja		10.802	39.876
Rezervacije ili ukidanje rezervacija		1.768	(1.856)
Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovina koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		(10.281)	(34.231)
Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u podružnice i pridružena društva	20	0	952
Ostali troškovi od umanjenja vrijednosti i rezerviranja		0	(821)
Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja	13	(8.513)	(35.956)
Dobit prije poreza		2.289	3.920
Porez na dobit	14	(ਰਤੋਤ)	(1.651)
Dobit za godinu		1.356	2.269

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

POZICIJA	2020.	2019.
	HRK '000	HRK '000
Dobit tekuće godine	1.356	2.269
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po ter vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(ਰਤੋਹ)	44
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	1.034	(894)
Ostala sveobuhvatna dobit	84	(850)
UKUPNO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUČE GODINE	1.440	1.419

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU / BILANCA na 31. prosinca 2020. godine

POZICIJA	Bilješka	31.12.2020.	31.12.2019.
		HRK '000	HRK '000
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti	15	299.756	203.594
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	16	1.664	4.163
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	17	267.373	278.682
Financijska imovina po amortiziranom trošku (dužnički vrijednosni papiri)	18	697	3.971
Potraživanja od Hrvatske narodne banke	1 ਰੇ	67.364	89.361
Zajmovi i potraživanja od banaka	ਰੇ	17.061	16.360
Zajmovi i predujmovi komitenata	1 d	805.039	851.414
Nekretnine, postrojenja i oprema	21	23.348	25.389
Nematerijalna imovina	22	10.106	7.773
Odgođena i tekuća porezna imovina	23	1.599	1.752
Ostala imovina	24	7.575	11.877
Ukupno imovina		1.501.582	1.494.336

OBVEZE, KAPITAL I REZERVE
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka	25	1.209.505	1.245.824
Obveze po primljenim kreditima	25	dd:316	55.980
Obveze po najmovima - MSFI 16	26	2.325	3.140
Ostale financijske obveze		O	122
Rezervacije za obveze i troškove	27	4.765	6.533
Tekuća porezna obveza	28	202	105
Ostale obveze	29	18.286	17.012
Ukupno obveze		1.334.339	1.328.716
KAPITAL	30
Temeljni kapital		91.897	91.897
Premije na dionice		149	149
Rezerva fer vrijednosti		(548)	(706)
Ostale rezerve		15.183	15-183
Rezerve na vlastite dionice		(6.592)	(6.592)
Zadržana dobit		67.094	65.689
Ukupno kapital		167.183	165.620
Ukupno obveze, kapital i rezerve		1.501.582	1.494.336

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

			Akumulirana		Rezerve			Dobit/
	Dionički kapital	Vlastite dionice	ostala sveobuhvatna dobit (gubitak)	Kapitalni dobitak	Zakonske rezerve	Rezerve Ostale za vlastite rezerve dionice		Zadržana dobit	gubitak tekuće godine	Ukupno
	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
Stanje 1. siječnja 2019. g	91.897	(6.592)	241	149	4.729	7.425	3.028	58.622	4.777	164.276
Raspored dobiti 2018. godine	0	0	(22)	0	0	0	O	4.799	(4.777)	0
Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih instrumenta	0	0	(75)	0	0	0	0	0	0	(75)
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	0	0	(849)	0	O	0	0	0	0	(838)
Dobit tekućeg razdoblja	0	0	0	0	0	0	0	0	2.269	2.269
Stanje 31. prosinca 2019. g	91.897	(6.592)	(706)	149	4.729	7.475	3.023	63.422	2.269	165.620
Raspored dobiti 2019. godine	0	0	(47)	0	0	0	0	2.316	(2.269)	0
Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih instrumenta	0	0	121	0	0	0	O	0	0	121
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	O	0	84	0	0	0	0	0	0	84
Dobit tekućeg razdoblja	0	0	0	0	0	0	0	0	1.356	1.356
Stanje 31. prosinca 2020. g	91.897	(6.592)	(548)	149	4.772	7.425*	3.028	65.738	1.356	167.183

* Razlika do nominalne vrijednosti vlastitih dionica predstavlja kapitalni dobitak

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine INDIREKTNA METODA

POZICIJA	2020.	2019.
	HRK '000	HRK '000
Poslovne aktivnosti i usklađenja
Dobit prije oporezivanja	2.289	3.920
Promjene na kapitalu	1.561	(926)
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	8.513	35.956
Amortizacija	4.451	4.294
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	2.635	0
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	(136)	(4.163)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	11.223	62.536
Financijska imovina po amortiziranom trošku	3.288	1.888
Potraživanja od Hrvatske narodne banke	21.778	3.815
Zajmovi i potraživanja od banaka	(886)	5.844
Zajmovi i predujmovi komitenata	36.572	(105.479)
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	3.730	1.234
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka	(36.319)	(38.607)
Odgođena porezna obveza	0	105
Ostale obveze	1.028	814
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	59.727	(28.769)
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje/plaćanja za kupnju/materijalne i nematerijalne imovine i
najmovi — MSFI 16	(4.743)	2.647
Primici od prodaje/plaćanja za kupnju/ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	6.650
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	(4.743)	9.297
Financijske aktivnosti
Obveze po primljenim kreditima	43.336	(40.483)
Obveza po najmovima - MSFI 16	(୧୨୬)	(972)
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	42.643	(41.455)

D) Neto povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata	97.627	(60.927)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	203.594	264.521
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	301.221	203.594

I OPĆI PODACI O BANCI

Pravni okvir i djelatnost 1.1.

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA ("Banka") registrirana je kod Trgovačkog suda u Bjelovaru pod matičnim brojem subjekta MBS 010000576 OlB 42252496579. Sjedište Banke je u Slatini, Vladimira Nazora 2.

Banka je registrirana za obavljanje poslova sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji, obavljanje novčanih posredovanja, primanje svih vrsta depozita, davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva, izdavanje jamstva i bankovnih garancija, obavljanje poslova s mjenicama, pozajmljivanje, prodaja i kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata, obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj računa ili račun drugih osoba, izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja, obavljanje poslova financijskog lizinga i faktoringa, davanje informacija o bonitetu komitenata na njihov zahtjev, obavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog promete s inozemstvom, obavljanje platnog prometa u zemlji, pružanje usluga zastupanja u prodaji polica osiguranja, pružanje ostalih financijskih usluga, sudjelovanju financijskih instrumenata i pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima i usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima, investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti.

Temeljni kapital Banke na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 91.897 tisuća kuna i podijeljen je na 918.972 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna.

Tijela Banke 1.2.

Organi upravljanja Banke su Uprava, Nadzorni odbor te Skupština.

Upravu Banke čine:

1. Andrej Kopilaš, član Uprave (od 20. srpnja 2017. do 10. travnja 2018. godine); zastupa Banku pojedinačno i samostalno odlukom nadzornog odbora od 16. siječnja 2018. godine; predsjednik Uprave od 10. travnja 2018. godine na mandat do 19. srpnja 2024. godine)
1. Marin Prskalo, član Uprave (od 20. srpnja 2017. godine na mandat do 19. srpnja 2024. godine)
1. Oliver Klesinger, član Uprave (od 14. studenog 2019. godine na mandat do 19. srpnja 2024. godine)
1. Elvis Mališ član Uprave (od 10. travnja 2018. godine do 26. kolovoza 2019. godine)

Članovi Nadzornog odbora su:

1. Dušan Banović predsjednik Nadzornog odbora (član od 1. srpnja 2018. godine)
1. Srećko Vukić član Nadzornog odbora (od 1. srpnja 2018. godine)
1. Domagoj Karačić član Nadzornog odbora (od 26. kolovoza 2020. godine)
1. Goran Kovač član Nadzornog odbora (do 3. svibnja 2019. godine)
1. Ružica Vađić predsjednica Nadzornog odbora (do 22. rujna 2020. godine)
1. Krunoslav Lisjak zamjenik predsjednika Nadzornog odbora (do 29. godine).

Na dan 31. prosinca 2020. godine Banka je zapošljavala 179 zaposlenika (31. prosinca 2019. godine 176 zaposlenika).

TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

2.1. Izjava o usklađenosti i osnova za pripremu

Godišnji financijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom za banke u Republici Hrvatskoj. Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama (NN 153/09, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20 i 146/20), u skladu s kojim financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s navedenim bankarskim propisima.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnima financijskog izvještavanja (MSFI), koji obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije i koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2020. godine.

Glavne razlike u reklasifikaciji između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI nisu materijalno značajne, prihvaćene su kao procjene Uprave, a odnose se na:

HNB od banaka zahtijeva priznavanje gubitka od umanjenja vrijednosti u Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti po propisanoj minimalnoj stopi za izloženosti koje se mjere po amortiziranom trošku i za izvanbilančne izloženosti. U svojim financijskim izvještajima Banka je priznala ova rezerviranja kao zamjenu za očekivane gubitke koji se računaju sukladno zahtjevima MSFI 9 – Financijski instrumenti;
HNB za pojedine izloženosti u statusu neispunjenja ugovornih obveza propisuje minimalne iznose rezervacija za umanjenje vrijednosti koje mogu biti različite od zahtjevanih u skladu s MSFI;
HNB propisuje minimalno vremensko razdoblje naplate razdoblje naplate pojedinih izloženosti (preuzeta imovina) u statusu neispunjenja ugovornih obveza čija se naplata očekuje iz unovčenja kolaterala, koje mogu biti različite od zahtjevanih u skladu s MSFI.

2.2. Osnove mjerenja

Godišnji financijski izvještaji sa na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, te za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ostala financijska imovina i obveza iskazane su po amortiziranom ili po povijesnom trošku.

2.3. Neizvjesnost procjena i utjecaj prosudbi

Prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja rukovodstvo prosudbe, procjene i pretpostavke koje utječu na primjenu računovodstvenih politika, te na iskazane iznose imovine i obveza Banke, prihode i rashode Banke, te objavljivanje potencijalnih obveza Banke. Budući događaji i njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnošću, slijedom čega se stvarni rezultati mogu razlikovati od procijenjenih. Procjene korištene pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja su podložne izmjenama nastankom novih događaja, stjecajem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i spoznaja i promjenom okruženja u kojima Banka posluje. Ključni izvori neizvjesnosti procjena Banka prepoznaje:

Učinci pandemije COVID-19,
Gubici od kredita i potraživanja,
Porez na dobit i
Rezerviranja za sudske sporove.

II

Procjene i povezane pretpostavke redovito se preispituju, a učinci se priznaju u razdoblju u kojem su se iste promijenile ukoliko utječu samo na to razdoblju na koji promjena utječe ukoliko se odnosi i na buduća razdoblja.

Ključne procjene korištene u primjeni računovodstvenih politika prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja odnose se na obračun amortizacije dugotrajne i materijalne imovine, umanjenje vrijednosti imovine, ispravak vrijednosti potraživanja i rezerviranja, te objavu potencijalnih obveza.

Godišnji financijski izvještaji prikazani su u obliku koji se uobičajeno koristi i međunarodno je prihvaćen u objavljivanju godišnjih financijskih izvještaja banaka i sličnih financijskih institucija.

2.4. Funkcionalna i izvještajna valuta

Funkcionalna i izvještajna valuta je hrvatska kuna, te su godišnji financijski izvještaji iskazani su u tisućama kunama (ukoliko nije drugačije navedeno).

000 SAŽETAK RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Sažetak značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu godišnjih financijskih izvještaja naveden je u nastavku. Politike su dosljedno primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim ako nije drukčije navedeno.

3.1. Promjene računovodstvenih politika

Sljedeći novi standardi i izmijeni postojeći standardi izdani od strane Međunarodnog odbora za računovodstvene standarde i tumačenja koje izdaje Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja i koji su usvojeni u Europskoj uniji su na snazi u tekućem razdoblju.

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

Nove izmjene postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje nisu imali materijalno značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke, a prikazani su kako slijedi:

= Izmjene Uputa na konceptualni okvir u MSFI standardima (Uredba EU 2019/2075), objavljen u ožujku 2018. godine; na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine. Izmijenjeni konceptualni okvir uključuje novo poglavlje o mjernice za izvještavanje o financijskom rezultatu; poboljšane definicije i smjernice - osobito definiciju obveze; i pojašnjenja u važnim područjima, kao što su uloga upravljanja, razboritosti mjerenja u financijskom izvještavanju.
Izmjene i dopune MRS-a 1 i MRS-a 8: Definicija značajnosti (Uredba EU 2019/2104), objavljen u listopadu 2018. godine u cilju razjašnjavanja definicije materijlanosti i usklađenja s definicijom korištenom o Okviru i standardima. Nadalje, poboljšana su objašnjenja uz samu definiciju. Naposljetku, dodaci osiguravaju dosljednost definicije značajnosti u svim MSFI-jevima.

Informacije su značajne ako se opravdano može očekivati da će njihovo izostavljanje, pogrešno ili nejasno prikazivanje utjecati na odluke koje primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene donose na temelju tih financijskih izvještaja, a koje pružaju financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu.

Izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7: Reforma referentne vrijednosti kamatne stope (Uredba EU 2020/34), objavljen u rujnu 2019. godine (objavljeni 26. rujna 2019. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.). Izmjene su proizašle iz zamjene referentnih kamatnih stopa kao što je LIBOR i ostale međubankovne ponudbene kamatne stope ("BOR-i"). Dodaci pružaju mogućnost privremenog oslobođenja od primjene određenih zahtjeva računovodstva zaštite na odnose zaštite na koje je izravno utjecala reforma IBOR-a. Računovodstvo zaštite novčanih tokova prema MSFI-ju 9 i MRS-u 39 zahtijeva da budući zaštićeni novčani tokovi budu "vrlo vjerojatni". Ako ovi novčani tokovi ovise o IBOR-u, oslobođenje predviđeno dodacima od subjekta zahtijeva primjenu pretpostavke da se kamatna stopa na kojoj se temelje novčani tokovi neće promijeniti uslijed reforme. MRS 39 i MSFI 9 zahtijevaju procjenu očekivanih budućih događaja za primjenu računovodstva zaštite. Bez obzira na to što se trenutačno očekuje da novčani tokovi na koje se primjenjuju kamatne stope IBOR i kamatne stope koje ga zamjenjuju budu uglavnom jednake, čime se umanjuje bilo kakva neučinkovitost, to možda više neće biti slučaj kako se datum reforme bude približavao. Prema dodacima, subjekt može pretpostaviti da na referentnu kamatnu stopu na kojoj se temelje novčani tokovi zaštićene stavke, instrumenta zaštite ili zaštićenog rizika, nije utjecala reforma IBOR-a. Uslijed reforme IBOR-a zaštita bi se mogla naći i izvan raspona od 80 - 125% koji je obvezan prema retroaktivnom testiranju u skladu s MRS-om 39. MRS 39 je stoga izmijenjen kako bi omogućio izuzeće od retroaktivnog testiranja učinkovitosti na način da se zaštita ne prekida tijekom razdoblja neizvjesnosti koju uzrokuje IBOR samo zato što se retroaktivna neučinkovitost nalazi izvan ovog raspona. Međutim, i tada bi još bi trebalo ispuniti ostale zahtjeve za primjenu računovodstva zaštite, uključujući procjenu očekivanih događaja. Kod nekih zaštićena stavka ili zaštićeni rizik odnosi se na komponentu IBOR-a koja nije utvrđena ugovorom. Kako bi se primijenilo računovodstvo zaštite, MSFI 9 i MRS 39 zahtijevaju da se utvrđena komponenta rizika može zasebno utvrditi i pouzdano mjeriti. Prema dodacima, komponenta rizika trebala bi se moći zasebno utvrditi na početku utvrđivanja odnosa zaštite, a ne neprekidno. U kontekstu makro zaštite, kada subjekt često usklađuje odnos zaštite, oslobođenje se primjenjuje od trenutka kada je zaštićena stavka prvotno utvrđena u sklopu tog odnosa zaštite. Svaka neučinkovitost zaštite i dalje će se iskazivati u računu dobiti i gubitka prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9. U dodacima su utvrđeni razlozi za prestanak primjene oslobođenja, uključujući neizvjesnost koja proizlazi iz reforme referentne kamatne stope koja više nije primjenjiva. Dodaci od subjekata zahtijevaju pružanje dodatnih informacija ulagačima o njihovim odnosima zaštite na koje izravno utječu te neizvjesnosti, uključujući nominalni iznos instrumenata zaštite, na koje se primjenjuju oslobođenja, sve značajne pretpostavke ili prosudbe donesene tijekom primjene oslobođenja i kvalitativne objave o tome kako na subjekt utječe reforma IBOR-a i kako upravlja procesom prelaska.
Izmjene MSFI-ja 3: Poslovne kombinacije (Uredba EU 2020/551), objavljen u listopadu 2018. godine i na snazi za stjecanja od početka godišnjeg izvještajnog razdoblja koje počinje na ili nakon 1. siječnja 2020. godine. Izmjenjena je definicija izraza "poslovanja" i ono predstavlja integrirani skup aktivnosti i imovine koji se provodi i kojim se upravlja u svrhu pružanja robe ili usluga kupcima, uz ostvarenje

prihoda od ulaganja (npr. dividende ili kamate) ili druge vrste prihoda iz redovnih aktivnosti. Poslovanje se sastoji od ulaznih vrijednosti i procesa koji se primjenjuju na te ulazne vrijednosti i koji mogu pridonijeti stvaranju izlaznih vrijednosti. Tri elementa poslovanja definirana su kako slijedi:

a) ulazna vrijednost: svaki ekonomski resurs koji stvara izlazne vrijednosti ili može pridonijeti stvaranju izlaznih vrijednosti kada se na njega primijeni jedan ili više procesa.
b) proces: svaki sustav, standard, protokol, konvencija ili pravilo koje, kada je primijenjeno na neku ulaznu vrijednost ili ulazne vrijednosti, stvara ili može pridonijeti stvaranju izlaznih vrijednosti.
c) izlazna vrijednost: rezultat ulaznih vrijednosti i procesa primijenjenih na te ulazne vrijednosti koji pružaju robu ili usluge kupcima, stvaraju prihode od ulaganja (npr. dividende ili kamate) ili drugu vrstu prihoda iz redovnih aktivnosti.
Izmjena MSFI-ja 16: Zakup koncesija za najam, povezanih s COVID-19 (Uredba EU-a 2020/1434), objavljen u svibnju 2020. godine zbog usklađenja tog standarda s s primjenom izuzećem modifikacija uzrokovanih pandemijom COVID-19 iz definicije modifikacija.

Standardi koji su izdani, ali još nisu na snazi i nisu ranije usvojeni

MSFI 17: Ugovori o osiguranju

Standard stupa na snagu za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2021. s dozvoljenom ranijom primjenom ako su već usvojeni MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima i MSFI 9 Financijski instrumenti. Na svom sastanku u ožujku 2020. godine Odbor za MSFI-jeve odgodio je primjenu standarda do 2023. godine. MSFI 17 Ugovori o osiguranju uspostavlja principe priznavanja, mjerenja i objavljivanja izdanih ugovora o osiguranju. Osim toga, standard zahtjeva primjenu sličnih principa na ugovore o reosiguranju i izdane investicijske ugovore s diskrecijskim sudjelovanja. Cilj je osigurati da Društva iskažu sve relevantne informacije kako bi se takvi ugovori vjerno prikazali. Takve informacije korisnicima financijskih izvještaja pružaju osnove za procjenu utjecaja ugovora o osiguranju, unutar opsega MSFI-ja 17, na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tijekove Društva.

Standard još nije usvojen na razini Europske Unije. Uprava je procijenila da navedeno neće imati učinak na financijske izvještaje banke.

MSFI 17: Ugovori o osiguranju (Izmjene i dopune), MSFI 4: Ugovori o osiguranju (Izmjene i dopune)

lzmjene i dopune MSFI-ja 17 su u primjeni, retroaktivno, za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2023., pri čemu je ranija primjena dopuštena. Izmjene i dopune usmjerene su na pomaganje društvima prilikom implementacije standarda. Posebno su dizajnirane kako bi se smanjili troškovi kroz pojednostavnjenje pojedinih zahtjeva standarda, olakšavanje objašnjenja financijskih rezultata kao i olakšavanje tranzicije kroz odgodu primjene standarda do 2023. godine te pružanje dodatnih olakšica radi smanjenja napora potrebnih kod prve primjene MSFI-ja 17. Izmjenama MSFI-ja 4 mijenja se fiksni datum isteka privremenog izuzeća iz MSFI-ja 4 Ugovori o osiguranju od primjene MSFI 9 Financijski instrumenti, te su društva obvezna primijeniti MSFI 9 za godišnja razdoblja koja počinju na dan 1. siječnja 2023. godine ili nakon toga.

lzmjene i dopune MSFI 17 još nisu usvojene na razini Europske Unije. Uprava je procijenila da navedeno neće imati učinak na financijske izvještaje banke.

Izmjene i dopune MSFI-ja 10 Konsolidirani financijski i MRS-a 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima: Prodaja ili doprinos imeđu investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata

lzmjene i dopune se odnose na ispravak utvrđene nedosljednosti između zahtjeva standarda MSFI-ja 10 i MRSa 28 vezanih uz prodaju ili doprinos između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata. Kao glavni rezultat izmjena i dopuna dobit ili gubitak se priznaju kada transakcija uključuje poslovanje (neovisno o tome odnosi li se poslovanje na ovisno društvo ili ne). Djelomična dobit ili gubitak se priznaje kada transakcija uključuje imovinu koja ne predstavlja poslovanje društva, čak i onda kada se ta imovina nalazi u ovisnom društvu. U prosincu 2015. godine, Odbor za MSFI-jeve je odgodio datum primjene ovih izmjena i dopuna na neodređeno vrijeme, ovisno o rezultatu projekta istraživanja računovodstvene metode udjela.

lzmjene i dopune još nisu usvojene na razini Europske Unije. Uprava je procijenila da navedeno neće imati značajniji učinak na financijske izvještaje banke.

MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja: Klasifikacija kratkoročnih obveza (Izmjene i dopune) lzmjene i dopune se primjenjuju za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2022. ili nakon toga, s dopuštenom ranijom primjenom. Međutim, kao odgovor na COVID-19 pandemiju Odbor za MSF-jeve odgodio je primjenu za godinu dana, tj. na 1. siječnja 2023. godine, kako bi pružio društvima više vremena za provedbu klasifikacijskih promjena koje proizlaze iz izmjena i dopuna je potaknuti dosljednost u primjeni zahtjeva standarda na način da se društvima pomogne utvrditi trebaju li se dugovanja i ostale obveze s neizvjesnim datumom podmirenja u izvještaju o financijskom položaju klasificirati kao dugoročne ili kratkoročne obveze. Izmjene i dopune utječu na prezentaciju obveza u izvještaju o financijskom položaju, ali ne mijenjaju postojeće zahtjeve oko mjerenja ili trenutka priznavanja imovine, obveza, prihoda ili rashoda, ni informacija koje društvo objavljuje u bilješkama vezanim uz te pozicije. Osim navedenog, izmjene i dopune pojašnjavaju za klasifikaciju dugovanja koja društvo može podmiriti izdavanjem vlasničkih instrumenata.

lzmjene i dopune još nisu usvojene na razini Europske Unije. Uprava je procijenila da navedeno neće imati značajniji učinak na financijske izvještaje banke.

MSFI 3 Poslovne kombinacije, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina te ciklus Godišnjih poboljšanja MSFI-ja 2018-2020 (Izmjene i dopune)

lzmjene i dopune primjenjuju se za godišnja razdoblja koja počinju na 1. siječnja 2022. godine ili nakon toga, pri čemu je ranija primjena dopuštena. Odbor za MSFI-jeve izdao je izmjene MSFI-ja ograničenog opsega kako slijedi:

MSFI 3 Poslovne kombinacije (Izmjene i dopune) uključuje ažuriranu referencu na Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje bez promjene računovodstvenih zahtjeva za poslovne kombinacije.
MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (Izmjene i dopune) zabranjuje društvu umanjenje troška nekretnina, postrojenja i opreme za iznose dobivene od prodaje stavki proizvedenih tijekom pripreme imovine za namjeravanu upotrebu. Umjesto toga, društvo će takav prihod od prodaje i

povezane troškove iskazati u računu dobiti i gubitka.

MRS 37 Rezerviranja, nepredviđena imovina (Izmjene i dopune) precizira koje troškove društvo uključuje u određivanje troška ispunjenja ugovora u svrhu procjene je li ugovor štetan.

Godišnja poboljšanja 2018-2020 uključuju manje izmjene i dopune MRS-a 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, MSFI-ja 9 Financijski instrumenti, MRS-a 41 Poljoprivreda i prateće ilustrativne primjere uz MSFI 16 Najmovi.

lzmjene i dopune još nisu usvojene na razini Europske Unije. Uprava je procijenila da navedeno neće imati značajniji učinak na financijske izvještaje banke.

MSFI 16 Najmovi – COVID-19 olakšice za najam (Izmjene i dopune)

lzmjene i dopune primjenjuju se retroaktivno za godišnja izvještajna razdoblja koja počinju na ili nakon 1. lipnja 2020. godine. Ranija primjena je dopuštena uključivo u financijskim izvještajima koji još nisu odobreni za objavu na dan 28. svibnja 2020. godine. Odbor za MSFI-jeve izmijenio je i dopunio standard kako bi pružio olakšice najmoprimcima od primjene smjernica o računovodstvu modifikacije najma iz MSFI-ja 16 vezano za olakšice za najam nastale kao izravna posljedica pandemije COVID-19. Izmjena i dopuna pruža praktično izuzeće za najmoprimce omogućavajući im da svaku promjenu u plaćanjima najma koja je posljedica utjecaja COVID-19 računovodstveno tretiraju na isti način na koji bi evidentirali promjenu prema MSFI-ju 16, ako promjena nije modifikacija najma, ali samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

Promjena plaćanja najma rezultiranom naknadom za najam koja je u osnovi ista ili manja od naknade za najam neposredno prije promjene.
Svako smanjenje plaćanja najma utječe samo na plaćanja koja su izvorno dospjela na datum 30. lipnja 2021. ili prije njega
Nema bitnih promjena u ostalim uvjetima najma.

Uprava je procijenila da navedeno neće imati značajniji učinak na financijske izvještaje banke.

Reforma o ujednačavanju kamatne stope – Faza 2 – MSFI 7, MSFI 4 i MSFI 4 i MSFI 16 (Izmjene i dopune)

U kolovozu 2020. godine, Odbor za MSFI-jeve objavio je fazu 2 reforme o ujednačavanju kamatne stope, izmjene i dopune MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-ja 4 i MSFI-ja 16, dovršavajući svoj rad kao odgovor na reformu međubankarskih ponuđenih stopa (IBOR). Izmjene određuju privremene olakšice koje se odnose na učinke financijskog izvještavanja kad se međubankarska ponuđena stopa (IBOR) zamijeni s alternativnom gotovo nerizičnom kamatnom stopom (RFR). Izmjene i dopune posebno predviđaju praktičnu olakšicu pri računovodstvu promjena u osnovi za utvrđivanje ugovornih novčanih tijekova financijske imovine i obveza kojom se zahtijeva prilagođavanje efektivne kamatne stope, istovjetno kretanju tržišne kamatne stope.

Također, izmjene uključuju olaksice od prestanka odnosa računovodstva zaštite uključivo privremenu olakšicu od potrebe da se zadovolji odvojeno prepoznatljivi zahtjev kad je nerizičan instrument određen kao zašita rizične komponente.

Nadalje, izmjene MSFI-ja 4 oblikovane su kako bi se osiguravateljima koji još uvijek primjenjuju MRS 39 omogućilo da dobiju iste olakšice kao one predviđene izmjenama MSFI-ja 9.

Predviđene su i izmjene MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: Objave koje omogućuju korisnicima financijskih izvještaja razumijevanje efekata reforme o ujednačavanju kamatne stope na financijske instrumente društva i strategiju upravljanja rizicima.

lzmjene i dopune primjenjive su za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 01. siječnja 2021. godine pri čemu je ranija primjena dopuštena. Iako je primjena retroaktivna, društvo nije obvezno prepravljati prethodna razdoblja.

Uprava procjenjuje mogući učinak koje će navedene izmijene imati na financijske izvještaje banke.

3.2. Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi od kamata prema potpuno nadoknadivim plasmanima priznaju se u račun dobiti i gubitka, primjenom efektivne kamatne stope, za sve kamatonosne financijske instrumente. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa kojom se diskontiraju očekivani budući novčani izdaci ili primici tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili kraćeg razdoblja. Metoda efektivne kamatne stope podrazumijeva izračun amortiziranog troška financijske imovine ili financijske obveze i alokaciju kamata tijekom odgovarajućeg razdoblja, sve do bruto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine ili do amortiziranog troška financijske obveze. Izračun efektivne kamatne stope uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih strana koji su sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove i sve ostale premije ili diskonte.

Za financijsku imovinu prilikom izračuna efektivne kamatne za očekivani kreditni rizik, u izračun budućih novčanih tokova uzimaju se ugovorni uvjeti financijskog instrumenta, ali ne i očekivani kreditni gubitak. U izračunavanje kamatnih prihoda i rashoda efektivna kamatna stopa obračunava se na bruto knjigovodstvenu vrijednosti financijske imovine ili na amortizirani trošak obveze.

Za financijsku imovinu koja je kupljena ili priznata umanjene vrijednosti, efektivna kamatna stopa usklađena je za kreditni rizik, te se u izračun budućih novčanih tokova uzimaju ugovorni uvjeti financijskog instrumenta, uključujući i kreditni gubitak. U izračunavanje kamatnih prihoda i rashoda efektivna kamatna stopa obračunava se na amortizirani trošak financijske imovine ili na amortizirani trošak obveze. Ukoliko imovina naknadno kod ponovnog mjerenja više ne bude umanjena za kreditne gubitke, izračun prihoda ponovo će se temelji na bruto knjigovodstvenoj vrijednosti financijske imovine.

Ovi prihodi i rashodi iskazuju se u izvještaju o dobiti ili gubitku kao prihod od kamata. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihode od provizija i naknada koji se odnose na dane zajmove i potraživanja od komitenata i banaka, uzete zajmove, i izdane dužničke vrijednosnice, amortizaciju premije ili diskonta, kao i ostale naknade između početne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti po dospijeću, koji se priznaju primjenom metode efektivne kamatne stope. Prihod od kamata na dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak priznaje se po nominalnoj stopi i uključuje se u prihod od kamata. Ako je kredit vrijednosno usklađen zbog očekivanog kreditnog gubitka, odnosno u visini njegovog procijenjenog nadoknadivog iznosa, prihod od kamata priznaje se na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tokova radi mjerenja nadoknadivog iznosa.

Kamatni prihodi po djelomično nadoknadivim i nenadoknadivim plasmanima (Stage 3) priznaju se u račun dobiti i gubitka kada se naplate odnosno ako se naplate.

3.3. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihod od naknada i provizija čine naknade Banke za garancije i ostale usluge koje Banka pruža, provizije za upravljanje sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva, garantne poslove, upravljanje imovinom te provizije za domaći i platni promet s inozemstvom.

Prihodi od naknada i provizija se evidentiraju na principu fakturirane realizacije po obavljanju bankovne usluge u razdoblju kada su zarađeni, dakle, po načelu nastanka događaja, odnosno tijekom obavljanja usluge, osim za slučajeve kada su uključeni u izračun efektivne kamatne stope.

3.4. Neto dobici i gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i rezultat od kupoprodaje valuta i tečajnih razlika nastalih preračunavanjem monetarne imovine i obveza

Navedena kategorija uključuje zaradu od kupoprodaje valuta, realizirane dobitke i gubitke od dužničkih i vlasničkih vrijednosnica koje se drže radi trgovanja, ostalih financijskih instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz dobitak, kao i neto dobitke ili gubitke od tečajnih razlika nastalih preračunavanjem monetarne imovine i obveza iskazanih u stranoj valuti.

U okviru ove kategorije nalaze se i efekti realizacije odnosno prodaje financijskih instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, čime se efekti priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaju u računu dobiti i gubitka.

3.5. Primanja zaposlenika

Troškovi mirovinskih naknada i primanja zaposlenika

Banka ne upravlja planovima definiranih naknada nakon umirovljenja za svoje zaposlenike i rukovoditelje u Hrvatskoj i nema rezerviranja za te troškove, budući da to sustav u Republici Hrvatskoj ne omogućava. Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj sukladno zakonskim propisima. Ova obveza se odnosi na sve osobe koje su u radnom odnosu temeljem ugovora o radu i ugovora o djelu. Doprinosi iz i na plaćuju u na oporezivi dohodak od nesamostalnog rada prema slijedećim postocima:

	2019.	2020.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20,0%	20,0%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	16,5%	16,5%
Doprinos za fond za zapošljavanje	0,0%	0,0%
Doprinos za zaštitu zdravlja na radu	0,0%	0.0%

Obračunati doprinosi i porezi u ime i za račun zaposlenika obustavljaju se od njegove bruto plaće, dok doprinos na plaću obračunava i obustavlja Banka u svoje ime i za svoj račun. Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali.

Otpremnine i jubilarne nagrade

Banka zaposlenima isplaćuje jubilarne nagrade i jednokratne otpremnine prilikom umirovljenja, a obveza se utvrđuje po sadašnjoj vrijednosti procijenjenih budućih novčanih odljeva primjenom diskontne stope koja je slična kamatnoj stopi na državne obveznice u Republici Hrvatskoj koje kotiraju na tržištu kod kojih su valute i rokovi dospijeća u skladu s valutama i procijenjem obveze za isplatom primanja.

Banka isplaćuje svojim radnicima neke pogodnosti za dugotrajan rad (jubilarne nagrade) i otpremnine prilikom odlaska u mirovinu u visini porezno dopustivih isplata.

3.6. Preračunavanje stranih sredstava plaćanja

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u funkcionalnu na temelju tečaja važećeg na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze prevode se u funkcionalnu valutu po srednjem tečaju HNB-a važećem na dan sastavljanja bilance.

Monetarna imovina i obveze iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune na dan bilance po tečaju koji je važio na taj dan. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja stranih sredstava plaćanja priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti vrednovane po fer vrijednosti preračunate su u kune po tečaju važećem na dan određivanja fer vrijednosti. Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti iskazane po trošku nabave treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije. Dobici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta i kupoprodaje deviza prikazani su u računu dobiti i gubitka za odnosnu godinu.

3.7. Oporezivanje

Porez na dobit predstavlja zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekući porezi

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu kao i za iznose porezno nepriznatih rashoda. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno važeće na datum bilance.

Uprava periodično procjenjuju pozicije prijave poreza u odnosu na situacije u kojima su primjenjivi porezni zakoni predmet tumačenja, te Banka provodi rezerviranja, kada je to moguće.

Odgođeni porez

Odgođeni porez obračunava se po metodi obveze i prikazuje porezne učinke svih značajnih vremenskih razlika između porezne osnovice, imovine i obveza i iznosa iskazanih u financijskim izvještajima.

3.8. Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac u blagajni, depozite po viđenju, tekuće račune kod banaka i novčana potraživanja od središnjih banaka.

3.9. Financijska imovina

Pod financijskom imovinom podrazumijeva se sredstvo koje je:

(a) novac;
(b) ugovorno pravo da se primi novac ili druga financijska imovina drugog subjekta;
(c) ugovorno pravo na razmjenu financijskih instrumenata s drugim subjektima prema uvjetima koji su potencijalno povoljniji;
(d) vlasnički instrumenti drugog subjekta.

Klasifikacija financijske imovine

Financijska imovina Banke sukladno MSFI-u 9 je raspoređena u osnovne kategorije:

(a) Financijska imovina koja se mjere po amortiziranom trošku
(b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
(c) Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Temeljna je razlika među spomenutim kategorijama u načinu mjerenja financijskim izvještajima. Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u bilanci na datum trgovanja ili na datum podmirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu podmirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u bilanci počevši od datuma trgovanja. Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, u slučaju financijske imovine, za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

a) Financijska imovina koji se mjere po amortiziranom trošku - u ovaj se portfelj klasificiraju financijska imovina i financijske obveze koji se mjere po amortiziranom trošku u skladu s MSFI-jem 9 - Financijski instrumenti (točke 4.1.2. i 4.2.1.).

Financijska se imovina mjeri po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

. financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova odnosno poslovnom modelu radi naplate
na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku predstavljaju prvenstveno dani krediti, depoziti i potraživanja koja je kreirala Banka i predstavljaju financijsku imovinu s fiksnim plaćanjima koja se mogu odrediti, koja ne kotira na aktivnom tržištu i koju je stvorila Banka plasirajući novac, robu ili usluge izravno dužniku.

U ovu kategoriju se razvrstavaju se i kupljeni dužnički vrijednosni papiri koje Banka ima namjeru i sposobnost držati do dospijeća.

b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - u ovaj se portfelj klasificira financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u skladu s MSFI-jem 9 - Financijski instrumenti (točka 4.1.2.A).

Financijska se imovina mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine odnosno poslovnom modelu radi naplate i prodaje
o na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

U ovu kategoriju se razvrstavaju kupljeni dužnički vrijednosti papiri koje Banka namjerava držati radi zarade u obliku kamate odnosno dividende, ali ih može, ako se za to steknu uvjeti i prodati.

Banka može neopozivo odlučiti da će naknadne promjene fer vrijednosti u vlasničke instrumente mjeriti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

c) Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - u ovaj se portfelj klasificira financijska imovina koja ne ispunjava uvjet da pripadajući novčani tokovi čine samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice i koja se, posljedično, mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u skladu s MSFI-jem 9 - Financijski instrumenti (točka 4.1.4.).

Financijska se imovina mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ako se ne mjeri po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. U ovu kategoriju se razvrstavaju kupljeni dužnički i vlasnički vrijednosti papiri kojima Banka namjerava trgovati, te svi izvedeni financijski instrumenti (derivati).

Priznavanje i mjerenje financijske imovine

Banka je prepoznala kriterije za klasifikaciju financijskih instrumenata u nove kategorije koje predviđa standard, temeljem poslovnog modela i karakteristika povezanih tokova te je primijenila kriterije prepoznate pri klasifikaciji postojećeg portfelja (corporate i retail klijenti), pri čemu je analiza poslovnog modela provedena mapiranjem poslovnih područja kojima su dodijeljeni određeni poslovni modeli.

Poslovni modeli "držanja radi naplate i prodaje" dodijeljeni su poslovnim područjima koji se odnose na bankovni dio portfelja Banke, dok je poslovni model "ostalo" dodijeljen trgovačkom portfelju Banke što odražava namjeru trgovanja. U svrhu klasifikacije financijske imovine u MSFI 9 kategorije, analiza poslovnog modela nadopunjena je analizom ugovornih novčanih tokova ("SPPI test").

Banka je razvila procese s ciljem analize portfelja vrijednosnica i kredita kako bi se procijenilo da li karakteristike ugovornih novčanih tokova dopuštaju mjerenje po amortiziranom trošku (portfelj koji se "drži radi naplate") ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (portfelj koji se "drži radi naplate i

prodaje"). Ova analiza provedena je na razini pojedinačnih ugovora ili na razini skupina izloženosti gdje je to moguće. Vlasnički instrumenti mjerit će se po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili ostalu sveobuhvatnu dobit, ovisno o njihovim karakteristikama i namjeri stjecanja.

Model izračuna očekivanog kreditnog gubitka (ECL) na skupnoj osnovi se izračunava putem slijedeće formule:

t ECL=∑ EADt *MPDt*LDGt*DFt t=1

Za izloženost u rizičnoj skupini A-1 izračunava se gubitak u dvanaestomjesečnom razdoblju, dok se za rizičnu skupinu A-2 izračunava kreditni gubitak tijekom cijelog razdoblja trajanja izloženosti.

Za rizičnu skupinu B i C (faza 3), kreditni gubitak se utvrđuje diskontiranjem procijenjenih novčanih tokova po izloženosti ili diskontiranjem vrijednosti instrumenata osiguranja.

Izloženost je podijeljena na sljedeće homogene grupe:

Gospodarstvo (trgovačka društva, obrtnici i ostale fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost),
Fizičke osobe,
Financijske institucije i
Središnja država i lokalna samouprava.

MPD je skraćenica termina Marginal Probability of Default, odnosno predstavlja marginalnu vjerojatnost nastanka default statusa za dato financijsko sredstvo za dati period (t). Procjena MPD za vijek trajanja sredstva treba uzeti u obzir sve relevantne faktore koji utječu na ovu vjerojatnost, ti. osim uključivanja povijesnih podataka, neophodno je u budućem periodu obuhvati i makroekonomska predviđanja.

Kod MPD modela primijenjen je osnovni pristup izračuna vjerojatnosti nastanka defaulta koji se zasniva na tranzicijskim matricama primjenom Markovljevih lanaca, nakon čega se makroekonomska predviđanja implementiraju pomoću z-shift modela. Vremenska dimenzija dobije se prostim množenjem adekvatnih matrica na osnovu projekcija za buduće periode. Banka uzima razdoblje unazad 5 godina te svakoj godini određuje prioritet na način da najnovijoj daje najveći prioritet od 50%, zatim godini prije nje prioritet 20%, a ostalim trima najstarijim godinama po 10% prioriteta.

Kod izrade tranzicijskih matrica gleda se kraj jednog perioda (uglavnom prethodna godina) u odnosu na kraj trenutnog perioda, ili perioda promatranja.

U izračunu se koriste sljedeći makroekonomski pokazatelji:

Bruto društveni proizvod
Stopa nezaposlenosti
Stopa inflacije

Utvrđivanje LGD – (engleska skraćenica od Loss given default) procijenjeni postotak gubitaka za određeni financijski instrument.

Banka je definirala procijenjeni postotak gubitka konkretnog financijskog instrumenta ovisno o segmentu i postojanju kolaterala po potraživanju na slijedeći način:

1. Segment gospodarstvo - 50% 2. Segment fizičke osobe:
2. a) financijski instrument osiguran kolateralom 40%
3. b) financijski instrument bez osiguranja kolateralom 80%
3.
1. Segment – središnja država i lokalna samouprava - 45%

Isknjižavanje i naknadno mjerenje financijske imovine

Financijska imovina se početno iskazuje po trošku nabave, uključujući i transakcijske troškove. Trošak nabave predstavlja fer vrijednost sredstava danih za financijsku imovinu ili primljenih za financijsku obvezu.

Nakon početnog priznavanja, sva financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazuje se po fer vrijednosti na dan bilance.

Financijska imovina koja se mjere po amortiziranom trošku iskazuju se po amortizirajućem trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizirajući trošak se računa metodom efektivne kamatne stope. Premije i diskonti, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost instrumenta i amortizira se temeljem efektivne kamatne stope instrumenta. Fer vrijednost financijske imovine temelji se na dnevnoj tržišnoj cijeni, bez umanjenja za transakcijske troškove.

Ukoliko se koristi metoda diskontiranog novčanog toka, procijenjeni budući novčani primici se temelje na najboljoj procjeni rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa važeća na datum bilance za instrument sličnih karakteristika i uvjeta.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje na uređenom tržištu procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka imala u slučaju da prekine ugovor na datum bilance, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete i kreditni rizik ugovorne strane. Dobici od financijske imovine klasificirane po fer vrijednosti priznaju se u račun dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici od financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se direktno u glavnici, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja instrumenata, kada se kumulativni dobici i gubici koji su prethodno bili priznati u glavnici, priznaju u računu dobiti i gubitka.

Gubitak od umanjenja financijske imovine

Financijska imovina se preispituje na datum svake bilance, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih dokaza za gubitak od umanjenja vrijednosti. Ukoliko postoji takva indicija, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva. Nadoknadivi iznos financijske imovine koja se mjere po amortiziranom trošku izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom kamatnom stopom

instrumenta. Ukoliko se budući novčani tokovi očekuju unutar godine dana izrade bilance, novčane tokove nije potrebno diskontirati.

Nadoknadivi iznos ulaganja Banka u vrijednosne papire koji se mjeri po amortiziranom trošku izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih primitaka i izdataka, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom vezanom uz imovinu, kao što je objašnjeno u politikama umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata.

Priznati gubitak od umanjenja vrijednosti vezan uz vrijednosne papire ili potraživanja koja se mjere po amortiziranom trošku prihoduje se, ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosti može objektivno povezati uz događaj koji se dogodio nakon priznavanja gubitka od umanjenja vrijednosti. Prihod ne može prijeći vrijednost originalnog gubitka.

Prestanak priznavanja financijske imovine

Financijska imovina se prestaje priznavati kad Banka prestane imati kontrolu nad ugovornim pravima vezanim uz tu imovinu, odnosno kad su prava ostvarena, dospjela ili predana.

Financijska obveza se prestaje priznavati ako je ugovorena obveza podmirena, ispravljena ili istekla.

Kad se prodaje imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i koja se drže radi trgovanja, prestaje njihovo priznavanje i pripadajuća potraživanja od kupaca priznaju se na datum namirenja prodanog potraživanja. Sredstva koja se mjere po amortiziranom trošku prestaju se priznavati na dan kada Banka izgubi kontrolu nad njima.

Posebni financijski instrumenti

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire

Pod dužničkim vrijednosnim papirima podrazumijevaju se mjenice, zapisi i obveznice s promjenjivom ili fiksnom kamatnom stopom i drugi instrumenti kojima se priznaje bez obzira tko je izdavatelj. Dužnički vrijednosni papiri glase na ime ili donosioca i izdaju su u serijama (postoji veći broj papira istih karakteristika).

Dužnički vrijednosni papiri se pri stjecanju mogu klasificirati u bilo koju od postojećih kategorija financijske imovine, a ovisno o specifičnostima dužničkog vrijednosnog papira i u skladu s prethodno navedenim kriterijima klasifikacije. Dužnički vrijednosni papiri razvrstani kao financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i koja se drže radi trgovanja usklađuju se s procijenjenom ili fer vrijednosti na dan bilance. Kod dužničkih vrijednosnih papira za koje se objavljuje kotirana cijena na aktivnom tržištu fer vrijednost se utvrđuje temeljem cijene važeće na dan.

Dužnički vrijednosni papiri koji se mjere po amortiziranom trošku iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizirani trošak se računa metodom efektivne kamatne stope. Diskonti i premije, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu

III SAŽETAK RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)

vrijednost instrumenta i amortiziraju temeljem efektivne kamatne stope, te iskazuju kao prihodi odnosno rashodi od kamata. U poslovnim knjigama odvojeno se evidentiraju glavnica, diskont ili premija, te pripadajuće kamate po pojedinom vrijednosnom papiru.

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire

U vlasničke vrijednosne papire ubrajamo dionice ili udjele u trgovačkim društvima. Vlasnički vrijednosni papiri Banci daju pravo participiranja u dobiti i imovini društva nakon što su ispunjena prava kreditora i ostalih davatelja financijskih sredstava.

Vlasnički vrijednosni papiri se klasificiraju kao financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Vlasnički vrijednosni papiri razvrstani kao financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka usklađuje se na dan bilance sa fer vrijednosti. Za vlasničke vrijednosne papire koji kotiraju na aktivnom tržištu fer vrijednost se utvrđuje temeljem zaključne cijene na istom. Ukoliko vlasnički vrijednosni papir ne kotira na aktivnom tržištu može se iskazivati po fer vrijednosti ukoliko se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti.

Smatra se da se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti ako:

promjena vrijednosti unutar razumnog niza procjena fer vrijednosti instrumenta nije značajna, ili
izvjesnost različitih procjena unutar niza procjena može se razumno procijeniti i upotrijebiti prilikom procjene fer vrijednosti.

Ukoliko je niz razumnih procjena fer vrijednosti vlasničkog instrumenta značajan i izvjesnost različitih procjena ne može se razumno procijeniti, takav se instrument ne mjeri po fer vrijednosti nego po trošku ulaganja.

Prodaja dijela portfelja određenog vlasničkog vrijednosnog papira evidentira se po knjigovodstvenoj vrijednosti ulaganja. Pri prodaji ulaganja razlika između neto prihoda od ulaganja i knjigovodstvenog iznosa ulaganja priznaje se kao dobit, odnosno gubitak od prodaje.

Krediti bankama i komitentima

Pod kreditima se podrazumijevaju kratkoročna i dugoročna potraživanja po osnovi:

· odobrenih kredita i predujmova
· izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima
· iskorišteni okvirni krediti

Ukoliko po kreditima dođe do trajnog smanjenja vrijednosti, uslijed postojanja objektivnih dokaza da tražbina neće biti u cijelosti namirena provodi se vrijednosno usklađivanje (rezerviranje) plasmana kod kojih su identificirani potencijalni gubici na pojedinačnoj osnovi. Ovisno o stupnju naplativosti i kvaliteti osiguranja, bilančna i izvanbilančna potraživanja banke se sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija a u skladu s MSFI-em 9 raspoređuje u odgovarajuće skupine A1, A2, B, i C.

III SAŽETAK RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)

Rezerviranja odnosno umanjenje vrijednosti plasmana iz prethodnog stavka provodi se na teret troškova rezerviranja.

Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se otpisuje. Ako se u slijedećem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji uslijed naplate. naplaćeni iznos se priznaje u računu dobiti i gubitka.

Klasifikacija i vrednovanje financijskih instrumenta i usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na temelju kategorije vrednovanja

Ukupni plasmani i potencijalne obveze koje se klasificiraju u 2020. godini zabilježili su povećanje sa 1.663.908 tisuće kuna na 1.685.237 tisuća kuna što je posljedično djelovalo na povećanje ispravaka vrijednosti za izloženosti u fazi 1 i fazi 2 za 1.402 tisuća kuna, dok su ispravci vrijednosti za gubitke po izloženostima i potencijalnim obvezama u fazi 3 smanjeni za 15.062 tisuća kuna uslijed otpisa neprihodujućih plasmana.

Izloženosti i ispravci vrijednosti	31.12.2020	31.12.2019.	Promjena 2020-2019
1. Ukupni ispravci vrijednosti za izloženosti i rezervacije za potencijalne obveze	134.538	148.198	-13.660
1.1. Ispravci vrijednosti i rezervacije za potencijalne obveze FAZA 3	121.371	136.433	-15.062
1.2. Ispravci vrijednosti i rezervacije FAZA 2	1.781	1.452	329
1.3. Ispravci vrijednosti i rezervacije FAZA 1	11.386	10.313	1.073
2. Ukupne izloženosti i potencijalne obveze	1.685.237	1.663.908	21.329
3. Relativni omjer (%): ukupni ispravci vrijednosti i rezervacije/ukupne
izloženosti i potencijalne obveze	7,98	8,91	-0.92

Banka je u 2020. godini značajno smanjila portfelj NPL (neprihodujućih kredita) kako sektorski tako i ukupno. Pokriće ukupnih plasmana u fazi 3 na 31. prosinca 2020. godine iznosi 71,48%, dok je 31. prosinca 2019. godine iznosilo 70,11%. Udjel NPL po glavnici kredita na 31.12.2020. iznosi 14,05%, dok je na 31. prosinca 2019. godine iznosio 15,84%. Udjel NPL po izloženostima koja se klasificira na 31. prosinca 2020 iznosi 10,08%, dok je na 31. prosinca 2019. iznosio 11,70%.

3.10. Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima utvrđuje se na svaki datum izvještavanja u odnosu kotirane tržišne cijene ili kotacijske cijene distributera bez umanjenja za transakcijske troškove.

Za financijske instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu, fer vrijednost se određuje pomoću odgovarajućih tehnika procjene. Takve tehnike mogu uključivati korištenje novije nepristrane tržišne transakcije; obzirom na tekuće fer vrijednosti drugog instrumenta koji je bitno isti; analize diskontiranog novčanog toka ili drugih modela procjene vrijednosti.

3.11. Nekretnine, postrojenja i oprema

Postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i/ili akumulirane gubitke od umanjenja i ine materijalnu imovinu ukoliko im je vijek trajanja duži od godine dana. Nabavna vrijednost uključuje nabavnu cijenu, trošak rezervnih dijelova postrojenja i opreme, troškove zaduživanja za dugoročne grojekte, te ostale zavisne troškove i procijenjenu vrijednost budućih troškova demontaže ako su uvjeti priznavanja istih ostvareni, dok se obveza knjiži kao provizija.

Nekretnine se evidentiraju po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju nekretnina i gubitke od umanjenja imovine priznate nakon datuma revalorizacije, na temelju periodičnih procjena od strane profesionalnih procjenitelja.

Amortizacija se obračunava tako da se nabavna vrijednost imovine, osim zemljišta i investicija u tijeku otpisuje tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine primjenom pravocrtne metode po sljedećim stopama:

	2020.		2019.
OPIS	%	godine	%	godine
Građevinski objekti	2,00 – 2,50	40-50	2,00 — 2,50	40-50
Kompjutorska oprema	25	য	25	ব
Namještaj	20	ഗ	20	5
Osobna vozila	40	2,5	40	2,5
Ostala oprema	10 - 25	4-10	10 - 25	4-10

Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Nekretnine, postrojenja i oprema i svaki njihov značajan dio prestaju se priznavati prilikom potpunog otpisa ili kada se njihovim korištenjem ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Dobici ili gubici nastali otuđivanjem određenog sredstva utvrđuju se kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i priznaju u korist, odnosno na teret prihoda. Preostala (sadašnja) vrijednost, korisni vijek trajanja i metode amortizacije preispituju se na kraju svake financijske godine i usklađuju, ako je prikladno.

3.12. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se odnosi na informatičke programe i ulaganja u tuđu imovinu koje se početno mjere po trošku nabave i amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog vijeka trajanja. Zasebno stečena nematerijalna imovina početno se priznaje po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost nematerijalne imovine stečene poslovnom kombinacijom predstavlja fer vrijednost na datum stjecanja.

Nakon početnog priznavanja nematerijalna imovina se evidentira po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za troškove amortizacije i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja imovine. Troškovi zaposlenih koji proizlaze izravno iz osposobljavanja nabavljene nematerijalne imovine za predviđenu uporebu pripisat će se zasebno nabavljenoj nematerijalnoj imovini sukladno MRS 38. Vijek trajanja nematerijalne imovine se procjenjuje ili kao ograničeni (određeni) ili kao neograničeni (neodređeni).

Nematerijalna imovina sa određenim vijekom trajanja amortizira se tijekom procijenjenog vijeka trajanja i umanjuje se kada za to postoje uvjeti. Amortizacijski period i metoda amortizacije nematerijalne imovine sa određenim vijekom trajanja preispituje se najmanje krajem svake financijske godine. Banka je u svrhu sastavljanja ovih financijskih izvještaja obračunala amortizaciju nematerijalne imovine po slijedećim stopama:

OPIS	2020.		2019.
	%	godine	%	Godine
Ulaganja na tuđoj imovini	3,3 - 10	10-30	3,3 - 10	10-30
Software	10 - 25	4-10	10 - 25	4-10
Ostala nematerijalna imovina	20 - 50	2-5	20 - 50	2-5

Trošak amortizacije nematerijalne imovine sa određenim vijekom trajanja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao trošak u skladu sa ulogom nematerijalne imovina sa neodređenim vijekom trajanja se ne amortizira, ali se procjenjuje za umanjenja na godišnjoj osnovi, ili pojedinačno ili na razini generiranja novca.

3.13. Preuzeta materijalna imovina

Preuzeta imovina u zamjenu za nenaplaćena potraživanja po plasmanima evidentira se po nižoj od neto knjigovodstvene vrijednosti ili neto ostvarive vrijednosti na osnovi procjene.

3.14. Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital predstavlja neraspodjeljivi kapital Banke. Dobit se, nakon izdvajanja za zakonske rezerve i isplatu dividendi, prenosi u rezerve. Rezerve uključuju zakonske rezerve Banke, zadržane dobitke te ostale rezerve propisane Statutom ili Odlukom Skupštine.

3.15. Potencijalne i preuzete obveze

Tijekom svog poslovanja Banka je izdavanjem garancija, akreditiva, odobravanjem kredita koji nisu u cijelosti iskorišteni i ostalim potencijalnim obvezama iskazala potencijalne i preuzete obveze u izvanbilančnoj evidenciji. Ovi financijski instrumenti se iskazuju u bilanci u trenutku ako i kada Banka po njima podmiri dospjelu obvezu.

Rezerviranja za moguće gubitke po potencijalnim i preuzetim obvezama održavaju se na onoj razini za koji Uprava Banke smatra da je dovoljna za apsorbiranje mogućih budućih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, trenutačnih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih odgovarajućih čimbenika.

Izvještaj o novčanom toku 3.16.

Za potrebe izvještavanja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju stavke novac u blagajni (uključuje nacionalne i strane novčanice i kovanice u optjecaju koje se uobičajeno koriste za plaćanja), novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama (uključuju salda potraživanja po viđenju u središnjima bankama), ostale depozite po viđenju (uključuju salda potraživanja po viđenju u kreditnim institucijama).

3.17. Operativni segmenti

Operativni segmenti su iskadu s internim izvještavanjem glavnom donositelju poslovnih odluka. Glavni donositelj poslovnih odluka, odnosno funkcija odgovorna za alociranje resursa i ocjenu rada operativnih segmenata je Uprava koja donosi strateške odluke.

Banka je identificirala četiri glavna segmenta: poduzeća, stanovništvo, banke / kreditne institucije i ostalo. Informacije po segmentima temelje se na informacijama koje se daju rukovodstvu za potrebe upravljanja. Gdje je to bilo moguće pozicije bilance i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti prikazane su po navedenim segmentima.

Regulatorno okruženje 3.18.

Banka je dužna postupati u skladu s propisima regulatora - Hrvatske narodne banke (HNB), kojima su utvrđeni limiti i druga ograničenja vezana uz minimalnu adekvatnost kapitala, razvrstavanje zajmova i preuzetih obveza u izvanbilančnoj evidenciji, kao i rezerviranja za pokriće kreditnog rizika likvidnosti, kamatnog rizika i ona koja se odnose na deviznu poziciju.

3.19. Značajne procjene i prosudbe

Priprema financijskih izvještaja Banke, sukladno MSFI-ima, zahtijeva od Uprave Banke da učini procjene i pretpostavke, koje utječu na iznose prikazane u ovim financijskim i pratećim bilješkama.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima te raspoloživim informacijama na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdiva iz drugih izvora. Stvarni rezultati od ovih procjena. Procjena. Procjena. Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ukoliko utječu samo na to razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na tekuće i buduća razdoblja.

Procjena rezervacija za kreditne gubitke predstavlja najbolju procjenu uprave rizika od neispunjavanja obveza i očekivanih kreditnih gubitaka na financijskoj imovini i to za bilančne pozicije ali i za potraživanja po isključenim kamatama priznatim u izvanbilančnoj evidenciji. Bilančna izloženost ubrajaju se u ukupnu izloženost Banke prema klijentu. Plasmani Banke osigurani su najvećim dijelom kolateralima od kojih su najznačajnije nekretnine. Procjena vrijednosti nekretnina predstavlja najbolji procjenu Uprave, ali je u toj procjeni sadržana neizvjesnost. Povijesne transakcije u 2020. godini potvrdile su da su realizirane vrijednosti nekretnina u ovrhama veće od procjena Uprave usklađenih sa propisima HNB i priznatim u financijskim izvještajima.

Banka posebno razmatra trenutak značajnog povećanja kreditnog rizika. Kako je portfelj kredita Banke usmjeren najvećim dijelom na fizičke osobe, kreditni rizik razmatra se pojedinačno za svaku značajnu izloženost.

Indikatori za moguće umanjenje se na danima kašnjenja, interne ocjene kreditnog rizika na bazi povijesnih informacija, trenutnim i informacijama usmjerenim na budućnost, korigirano za makroekonomske pokazatelje i očekivanja.

Potrebno vrijednosno usklađenje ili rezervacija utvrđuje se na bazi mjerenog očekivanog kreditnog gubitka izračunatog kao umnožak vjerojatnosti nastanka neispunjavanja obveze, visine očekivanog gubitka zbog nastanka neispunjavanja obveze i izloženosti prema klijentima koji su u neispunjavanju obveza tijekom preostalog očekivanog trajanja financijskog instrumenta i diskonitiranog po efektivnoj kamatnoj stopi na datum bilance.

Očekivani gubici iz izloženosti klasificirane kao "razina 1" mjere očekivani gubitak u narednih 12 mjeseci, dok izloženosti klasificirane kao "razina 2" mjere očekivani gubitak do kraja preostalog očekivanog trajanja financijskog instrumenta i radi se o izloženostima sa značajnim kreditnog rizika. Po ovoj osnovi Banka na dan bilance nije imala negativan neto efekt na vrijednosno usklađenje ili povećanje rezervacija.

3.20. Događaji nakon izvještajnog razdoblja

Događaji nakon datuma izvještaja o financijskom položaju / bilance su oni povoljni i nepovoljni događaji koji su nastali između datuma bilance i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Banka usklađuje iznose koje je priznalo u svojim financijskim izvještajima za događaje nakon datuma izvještaja o financijskom položaju / bilance koji zahtijevaju usklađivanje.

IV

Prihodi od kamata 4.

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Poduzeća	16.376	17.100
Stanovništvo i obrtnici	36.457	39.630
Kreditne institucije	રેટ	156
Ostalo	2.391	3.893
Ukupno	55.259	60.779

Kamatni prihodi ovisno o vrsti financijskog instrumenta temeljem kojeg su ostvareni prikazani su kako slijedi:

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	85	61
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit-dužnički vrijednosni papiri	971	1.644
Financijska imovina-dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku	166	262
Financijska imovina-krediti i predujmovi po amortiziranom trošku	54.037	58.800
Ostala imovina	0	12
Ukupno	55.259	60.779

5. Rashodi od kamata

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Poduzeća	156	214
Stanovništvo i obrtnici	5.192	7.280
Banke	164	1.094
Ostalo	647	235
Ukupno	6.159	8.823

Kamatni rashodi ovisno o vrsti financijskog instrumenta temeljem kojeg su ostvareni prikazani su kako slijedi:

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK 000
Financijske obveze po amortiziranom trošku	5.852	8.587
Kamatni rashodi za obveze po najmu	131	180
Kamatni rashodi po financijskoj imovini	176	56
Ukupno	6.159	8.873

6. Prihodi od naknada i provizija

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Poduzeća (prihodi od naknada)	3.271	4.286
Stanovništvo	6.586	7.804
Ostalo (prihodi od naknada)	1.657	1.161
Ukupno	11.514	13.251

7. Rashodi od naknada i provizija

Opis	2020.	2019. HRK '000
	HRK '000
Provizija za usluge FINA-e	1.886	1.961
lnozemne institucije	328	318
Domaće banke i klijenti	1.522	1.925
Ukupno	3.736	4.204

8. opću sveobuhvatnu dobit

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Dobit od aktivnosti u kategoriji imovine koja se vrednuje po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	48	11.361
Ukupno	48	11.361

g. Ostali poslovni prihodi

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Naplaćeni sudski i sl. troškovi po utuženim predmetima	1	e
Prihod od prodaje materijalne imovine	501	6.946
Prihodovanje odgođenog prihoda	2.035	3.454
Ostalo	472	417
Ukupno	3.009	10.823

10. Ostali poslovni rashodi

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Trošak prodaje dugotrajne materijalne imovine	843	427
Ostali troškovi	147	46
Ukupno	990	473

U 2020. godini, u odnosu na godišnje financijske izvještaje sa 31. prosincem 2019. godine, reklasificirane su slijedeće stavke iz ostalih poslovnih rashoda:

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja
depozita (iskazani su pojedinačno)	2.879	2.891
Troškovi davanja koji nisu porezi (uključeno je u poziciju Ostalo
pod Ostali administrativni troškovi)	166	218

11. Administrativni troškovi

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Troškovi zaposlenika /i/	26.460	23.794
Troškovi naknada članovima Nadzornog odbora	330	404
Ostali administrativni troškovi /ii/	13.181	14.217
Ukupno	39.971	38.415

/i/ Troškovi zaposlenika prikazani su kako slijedi:

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Neto plaće	14.977	13.295
Troškovi doprinosa iz i na plaće	7.350	6.643
Troškovi poreza i prireza iz plaća	2.365	1.702
Ostali troškovi zaposlenih	1.768	2.154
Ukupno	26.460	23.794

Troškovi zaposlenika uključuju troškove nagodbe u iznosu od 735 tisuća kuna.

/ii/ Ostali administrativni troškovi prikazani su kako slijedi:

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Troškovi materijala i slični troškovi	1.320	1.381
Troškovi usluga	10.743	10.935
Troškovi reprezentacije, reklame i propagande	325	ਰੇਰੇਵ
Ostalo	793	904
Ukupno	13.181	14.217

12. Amortizacija

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Amortizacija imovine u najmu (bilješka 21)	922	922
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme (bilješka 21)	2.411	2.332
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 22)	1.117	1.040
Ukupno	4.450	4.294

13. fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Vrijednosno uskladivanje financijske imovine:	10.281	34.231
- financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 17)	87	(288)
- financijske imovine duž. vp koji se vrednuje po amortiziranom trošku / koja se drži do dospijeća (bilješka 18)	(147)	26
- financijska imovina koja se vrednuje po amortizirajućem trošku / zajmovi i predujmovi (HNB, kreditne institucije, klijenti) i novčana
sredstva	10.357	34.505
Novčana sredstva (bilješka 15)	261	(177)
Zajmovi i predujmovi (bilješka 19)	10.096	34.682
- Naplaćena prethodno otpisana potraživanja	(16)	(12)
Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine (bilješka 21 i 24)	0	821
Ispravak vrijednosti ulaganja u ovisno društvo (bilješka 20.)	0	(952)
Rezerviranja ili ukidanje rezervacija	(1.768)	1.856
Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 27.)	(1.444)	1.705
Ostala rezerviranja (bilješka 27.)	(379)	379
Rezerviranja za potencijalne obveze (bilješka 27.)	ਟ 5	(228)
Ukupno	8.513	35.956

14. Porez na dobit

Obračun poreza na dobit za navedeno razdoblje prikazujemo u nastavku:

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Računovodstvena dobit prije oporezivanja	2.289	3.920
Stavke koje uvećavaju poreznu osnovicu	5.618	5.394
Stavke koje umanjuju poreznu osnovicu	(3.566)	(4.010)
Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja	4.341	5.304

Preneseni porezni gubitak	0	(473)

Porezna osnovica	4.341	4.831
Stopa poreza na dobit	18%	18%
Obveza poreza na dobit	(781)	(870)

Trošak odgođenog poreza	(152)	(782)
Porezni trošak	(933)	(1.651)

Porez na dobit obračunava se sukladno hrvatskim propisima. Stopa poreza na oporezivu dobit iznosi 18% (2019. godine: 18%). Na dan 31. prosinca 2020. godine obveza plaćanja poreza na dobit iznosi 781 tisuću kuna (Na dan 31. prosinca 2019. godine obveza plaćanja poreza na dobit iznosi 870 tisuća kuna).

Odgođena porezna imovina po osnovu odgođenog prihoda iznosi 1.599 tisuće kuna (31. prosinca 2019. godine 1.752 tisuća kuna).

BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU >

15. Novac i novčani ekvivalenti

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Ziro račun	164.853	100.925
Novac u blagajni:
- kune	17.957	17.267
- strana valuta	4.047	8.347
Novac na deviznim tekućim računima inozemnih banaka	610	16.639
Novac na deviznim tekućim računima domaćih banaka	9.896	11.588
Devizni tekući račun kod HNB-a	103.015	49.189
Ostali depoziti kod HNB-a	7
Ukupno	300.385	203.962
Ispravak vrijednosti	(629)	(368)
Ukupno	299.756	203.594

lspravci vrijednosti za financijsku imovinu bez povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja (faza 1):

Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	(546)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	178
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	(368)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	261
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	6291

16.

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Potvrde o depozitu	318	820
Obveznice	1.346	3.343
Ukupno	1.664	4.163

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 1.664 tisuća kuna (na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 4.163 kuna). Tijekom 2019. godine, u postupku nagodbe temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, došlo je do konverzije potraživanja iz dužničkih vrijednosnih papira koji se vrednuju po amortiziranom trošku (bilješka 18.) grupe Agrokor u vrijednosne papire Fortenova grupe. Procjena je Banke da se fer vrijednost financijske imovine po kojoj je ona priznata u poslovnim knjigama na osnovu procjene vrijednosti ne razlikuje od fer vrijednosti na datum bilance.

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Ulaganja u vlasničke vrijednosnice /i/	141	141
Ulaganja u investicijske fondove /i/	3.128	7.631
Ulaganja u dužničke vrijednosne papire
Obveznice Republike Hrvatske	209.258	192.590
Obveznice EU država	7.654	54.086
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	45.173	21.994
Obveznice trgovačkih društava	2.019	2.240
Ukupno	267.373	278.682
Pripadajuće rezervacije za očekivane kreditne gubitke za dužničke
vrijednosne papire (priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti)	(601)	(514)

17. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

/i/ Vlasnički instrumenti

Knjigovodstvena vrijednost vlasničkih instrumenata čija se fer vrijednost mjeri kroz ostalu sveobuhvatnu dobit na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 3.269 tisuće kuna (na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 7.772 tisuća kuna).

Tijekom 2020. godine, isplata udjela u investicijskom fondu iznosila je 5,4 milijuna kuna te je bila uzrokovana strateškim poslovnim odlukama investicijskog fonda. U 2020. godini realizirani gubitak od vlasničkih vrijednosnih papira financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, iznosi 950 tisuća kuna i iskazan je u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti do donošenja odluke o prijenosu gubitka u zadržanu dobit.

Tijekom 2019. godine, prodaja udjela u investicijskom fondu iznosila je 8,6 milijuna kuna te je bila uzrokovana strateškim poslovnim odlukama. U 2019. godini realizirani dobitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjen za porez, iznosi 47 tisuća kuna i iskazan je u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti do donošenja odluke o prijenosu dobitka u zadržanu dobit.

Vrijednost fondova utvrđuje se na osnovu NAV-a (polugodišnje za otvoreni alternativni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom). Udjel u fondu te udjel u društvu nisu izlistani na burzi.

/ii/ Dužnički instrumenti

Dužnički vrijednosni papiri na dan 31. prosinca 2020. godine iznose 264.104 tisuća kuna (na dan 31. prosinca 2019. godine iznose 270.910 tisuća kuna). Sastoje se od obveznica Republike Hrvatske, obveznica EU država, trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske i obveznica trgovačkog društva. Obveznice su izlistane na burzi, a trezorski zapisi nisu izlistani. Ispravci vrijednosti za financijsku imovinu bez povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja (faza1):

Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	(803)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	289
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	(514)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	(87)
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	(601

18. Dužnički vrijednosni papiri koji se vrednuju po amortiziranom trošku

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Mjenice trgovačkih društava	2.151	5.572
Ispravak vrijednosti	(1.454)	(1.601)
Ukupno	697	3.971

Dužnički vrijednosni papiri u portfelju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku uključuje mjenice trgovačkih društava koje ne kotiraju na aktivnim tržištima i namjeravaju se držati do dospijeća.

■ Financijska imovina po amortizirajućem trošku – dužnički vrijednosni papiri po fazama 31.12.2020.

Bruto knjigovodstvena vrijednost	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Mjenice trgovačkih društava	703	0	1.448	2.151
Ukupno	703	0	1.448	2.151
Umanjenje vrijednosti	Faza 1	Faza2	Faza 3	Ukupno
Mjenice trgovačkih društava	(5)	0	(1.449)	(1.454)
Ukupno	(5)	0	(1.449)	(1.454)
Financijska imovina po amortizirajućem trošku - dužnički vrijednosni papiri po fazama 31.12.2019 1

Bruto knjigovodstvena vrijednost	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Mjenice trgovačkih društava	3.991	0	1.581	5.572
Ukupno	3.991	0	1.581	5.572

Bruto knjigovodstvena vrijednost	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Mjenice trgovačkih društava	3.991	0	1.581	5.572
Ukupno	3.991	0	1.581	5.572

Umanjenje vrijednosti	Faza 1	Faza2	Faza 3	Ukupno
Mjenice trgovačkih društava	(20)	0	(1.581)	(1.601)
Ukupno	(20)	0	(1.581)	(1.601)

Promjene na ispravcima vrijednosti za financijsku imovinu po amortizirajućem trošku – dužnički vrijednosni papiri prikazani su kako slijedi:

18.

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Stanje 1. siječnja	(1.601)	(14.118)
Neto ispravak vrijednosti - faza 1	15	(8)
Neto ispravak vrijednosti - faza 2	0	0
Neto ispravak vrijednosti - faza 3	132	12.527
Stanje 31. prosinca	(1.454)	(1.601)

Promjene na ispravcima vrijednosti za financijsku imovinu po amortizirajućem trošku – dužnički vrijednosni papiri po fazama prikazani su kako slijedi:

Ispravci vrijednosti	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	(a)	(0)	(14.109)	(14.118)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	(11)	O	(15)	(26)
Otpisi	0	0	12.543	12.543
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	(20)	(0)	(1.581)	(1.601)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	15	0	132	147
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	(5)	(0)	(1.449)	(1.454)

19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata)

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Potraživanja od Hrvatske narodne banke /i/	67.364	89.361
Plasmani kreditnim institucijama /ii/	17.061	16.360
Zajmovi i predujmovi klijentima /iii/	805.039	851.414
Ukupno	889.464	957 135

/i/ Potraživanja od Hrvatske narodne banke prikazana su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Obvezna pričuva	67.519	89.567
Ispravak vrijednosti	(155)	(206)
Ukupno	67.364	89.361

19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi j potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata, nastavak)

Obvezu izdvajanja obvezne pričuve propisuje HNB. Ona se izdvaja u obliku depozita kod HNB-a te održava kroz stanja ostalih likvidnih potraživanja. Stopa obvezne pričuve na datum 31. prosinca 2020. godine iznosila je 9% (2019. godine: 12%) kratkoročnih i dugoročnih depozita i uzetih zajmova.

Na datum 31. prosinca 2020. godine postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve kod HNB-a iznosio je 70% (2019. godine: 70%), dok se preostalih 30% (2019. godine: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja. To također uključuje i dio deviznog dijela (75%) obvezne pričuve, koji je potrebno držati u kunama (2019. godine: 75%) te čini sastavni dio obvezne pričuve u kunama.

Tijekom 2020. godine, 100% deviznog dijela obvezne pričuve drži se u obliku ostalih likvidnih potraživanja (2019. godine: 100%).

Obvezna pričuva nije kamatonosna u 2020. godini (nije bila kamatonosna niti u 2019. godini).

/ii/ Plasmani kreditnim institucijama prikazani su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Kratkoročni depoziti kod domaćih banaka	ਰੋਹੋਂ ਦ	2.177
Kratkoročni depoziti kod stranih banaka 1	6.139	6.657
Kratkoročni krediti domaćim bankama	10.001	7.444
Kratkoročna potraživanja u namiri	0	1
Potraživanja po na osnovu kartičnog poslovanja	45	102
Ostalo	35	રેસ
Ukupno	17.136	16.417
lspravak vrijednosti	(75)	(57)
Ukupno	17.061	16.360

/iii/ Zajmovi i predujmovi klijentima prikazani su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Poduzeća	327.460	366.959
Stanovništvo i obrtnici	575.929	587.469
Ostalo	31.923	41.144
lspravak vrijednosti zajmova	(130.273)	(144.157)
Ukupno	805.039	851.414

19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata, nastavak)

Koncentracija rizika po gospodarskom sektoru u portfelju zajmova klijentima prikazana je kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000

Proizvodnja	76.539	73.085
Trgovina	67.508	83.388
Turizam	34.826	38.994
Poljoprivreda	42.739	62.745
Građevinarstvo	24.601	30.345
Usluge	81.247	78.401
Stanovništvo	575.929	587.469
Ostali	31.923	41.144
Ukupno	935.312	995.571
lspravak vrijednosti i rezerviranja za gubitke po zajmovima	(130.273)	(144.157)
Sveukupno	805.039	851.414

■ Financijska imovina po amortizirajućem trošku - krediti i predujmovi po fazama 31.12.2020.

Bruto knjigovodstvena vrijednost	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno

Središnja banka	67.519	0	0	67.519
Kreditne institucije	17.068	ਤੇਤੇ	ਤੇਵ	17.136
Trgovačka društva	229.896	8.721	88.843	327.460
Stanovništvo	492.577	5.302	78.050	575.929
Ostalo	30.936	ટેર	ਰੇਤੋ ਹੈ।	31.923
Ukupno	837.996	14.112	167.859	1.019.967
Umanjenje vrijednosti	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Središnja banka	(155)	0	0	(155)

Ukupno	(8.885)	(1.764)	(119.854)	(130.503)
Ostalo	(115)	0	(440)	(ટરટ)
Stanovništvo	(6.753)	(1.395)	(62.409)	(70.557)
Trgovačka društva	(1.823)	(ਤੇਵਰ)	(26.969)	(59.161)
Kreditne institucije	(39)	0	(36)	(75)
Središnja banka	(155)	0	0	(155)

19. potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata, nastavak)

Financijska imovina po amortizirajućem trošku - krediti i predujmovi po fazama 31.12.2019.

Bruto knjigovodstvena vrijednost	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno

Središnja banka	89.567	0	0	89.567
Kreditne institucije	16.381	0	રેસ	16.417
Trgovačka društva	248.009	9.475	109.475	366.059
Stanovništvo	501.022	4.365	82.082	587.469
Ostalo	39.847	295	1.001	41.143
Ukupno	894.826	14.135	192.594	1.101.555
Umanjenje vrijednosti	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Središnja banka	(206)	0	0	(206)
Kreditne institucije	(21)	0	(36)	(57)
Trgovačka društva	(1.249)	(459)	(73.492)	(75.200)
Stanovništvo	(6.634)	(937)	(60.835)	(68.406)
Ostalo	(134)	(44)	(373)	(221)
Ukupno	(8.244)	(1.440)	(134.736)	(144.420)

Promjene na ispravcima vrijednosti za financijsku imovinu po amortizirajućem trošku - krediti i predujmovi prikazani su kako slijedi:

lspravci vrijednosti	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	(9.085)	(1.573)	(113.208)	(123.866)
Promjene kreditnog rizika (neto) — bilješka 13	841	133	(35.656)	(34.682)
Prijenos na odgođeni prihod	0	0	1.077	1.077
Tečajne razlike	0	0	(198)	(198)
Otpisi	0	0	13.249	13.249
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	(8.244)	(1.440)	(134.736)	(144.420)
Promjene kreditnog rizika (neto) - bilješka 13	(640)	(324)	(9.132)	(10.096)
Prijenos na odgođeni prihod	0	0	0	0
Tečajne razlike	0	0	(367)	(367)
Otpisi	0	0	24.381	24.381
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	(8.885)	(1.765)	(119.854)	(130.503)

Promjene po ispravku vrijednosti odnosno rezerviranjima za moguće gubitke po zajmovima prikazane su kako slijedi:

Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata, nastavak)

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Stanje 1. siječnja	(144.420)	(123.866)
Neto ispravak vrijednosti - faza 1	(640)	841
Neto ispravak vrijednosti - faza 2	(324)	133
Neto ispravak vrijednosti - faza 3	14.881	(21.528)
Stanje 31. prosinca	(130.503)	(144.420)

20. Ulaganje u podružnice i pridružena društva

Banka je u 2019. godini prodala 100%-tni udjel u navedenom društvu. Ulaganje u ovisno društvo u prethodnom razdoblju iskazano je po metodi troška ulaganja, uz umanjenje knjigovodstvenog iznosa ove imovine – ulaganja do njegovog nadoknadivog iznosa. Promjene na ispravku vrijednosti prikazane su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Stanje 1. siječnja	0	(3.802)
Neto ispravak vrijednosti (bilješka 13.)	0	952
Otpis	C	2.850
Stanje 31. prosinca	O	O

21. Nekretnine, postrojenje i oprema

Opis Nabavna vrijednost	Zemljište HRK '000	Građevinski objekti HRK '000	U najmu građevinski objekti – MSFI 16 HRK '000	Oprema HRK '000	Namještaj i transportna imovina HRK '000	U najmu Namještaj i transportna imovina HRK '000	Materijalna imovina u pripremi HRK '000	Ukupno nekretnine, postrojenja i oprema HRK '000
Stanje 1. siječnja 2019.	960	35.723	0	19.003	7.546	0	241	63.473
Efekti primjene MSFI 16 na dan 1. siječnja 2019. Prijenos imovine u korištenju	0	0	3.318	0	0	604	0	3.922
sa nematerijalne imovine	0	0	80	0	0	280	0	360
Direktna povećanja Prijenos sa imovina u	0	0		0	0		754	754
pripremi	0	0	0	ਤਰ।	192	0	(283)	0
Rashodovanje i prodaja	(25)	(233)	(80)	(1.940)	(209)	0	0	(3.087)
Stanje 31. prosinca 2019.	ਰੇਤੇ ਦੇ	35.190	3.318	17.454	7.229	884	412	65.422
Direktna povećanja Prijenos sa imovina u	0	0		0	0		1.437	1.437 0
pripremi	0	0	0	1.076	28	0	(1.134)
Rashodovanje i prodaja	(7)	(301)	0	(362)	(723)	0	0	(1.392)
Stanje 31. prosinca 2020.	978	34.889	3.318	18.168	6.564	384	715	65.466
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2019.	0	16.312	0	16.024	6.991	0	0	39.327
Amortizacija za 2019. godinu Prijenos sa nematerijalne	0	798	700	1.325	208	223	0	3.254
imovine	0	0	80	0	0	77	0	157
Rashodovanje i prodaja	0	(175)	(80)	(1.941)	(200)	0	0	(2.705)
Stanje 31. prosinca 2019.	0	16.935	700	15.408	6.690	300	0	40.033
Amortizacija za 2020. godinu	0	788	ਦਰੋਰੇ	1.392	231	222	0	3.333
Rashodovanje i prodaja	0	(170)	0	(355)	(722)	0	0	(1.247)
Stanje 31. prosinca 2020.	0	17.553	1.399	16.445	6.199	522	0	42.119
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 1. siječnja 2019.	960	19.411	0	2.979	ટેટક	0	241	24.146
Stanje 31. prosinca 2019.	ਰੇਤੇ 2	18.255	2.618	2.045	538	585	412	25.389
Stanje 31.prosinca 2020.	923	17.336	1.919	1.722	365	362	715	23.348

Na dan 31. prosinca 2020. godine Banka nije imala založene imovine kod drugih pravnih osoba. U okviru Nekretnina, postrojenja i opreme iskazane su i nekretnine u najmu sukladno MSFI 16.

22. Nematerijalna imovina

Opis	Software	Ulaganje u tuđe nekretnine	Nematerijalna imovina u pripremi	Ukupno nematerijalna imovina
	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2019.	17.687	1.947	354	20.498
Direktna povećanja	0	0	2.011	2.011
Prijenos sa imovine u pripremi Prijenos imovine u korištenju na	540	0	(540)	0
materijalnu imovinu	0	(361)	0	(361)
Stanje 31. prosinca 2019.	18.227	1.586	2.335	22.148
Direktna povećanja	0	0	3.451	3.451
Prijenos sa imovine u pripremi	853	0	(853)	0
Stanje 31. prosinca 2020.	19.080	1.586	4.933	25.599
Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja 2019.	11.967	1.526	0	13.493
Amortizacija za 2019. godinu Prijenos amortizacije imovine	ਰੇਰੇਟ	44	0	1.040
u korištenju na materijalnu imovinu	0	(157)	0	(157)
Stanje 31. prosinca 2019.	12.962	1.413	0	14.375
Amortizacija za 2020. godinu	1.073	44	0	1.117
Stanje 31. prosinca 2020.	14.036	1.457	0	15.493
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 1. siječnja 2019.	5.720	421	354	7.005
Na dan 31. prosinca 2019.	5.264	173	2.335	7.773
Na dan 31. prosinca 2020.	5.044	129	4.933	10.106

Povećanja nematerijalne imovine u 2020. godini uključuju 486 tisuća kuna troškova zaposlenih koji proizlaze izravno iz osposobljavanja nabavljene nematerijalne imovine za predviđenu uporabu (a odnose se na neto plaću u iznosu od 292 tisuća kuna, doprinose iz plaće 84 tisuće kuna i doprinose na plaću 66 tisuća kuna).

23. Odgođena i tekuća porezna imovina

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Odgođena porezna imovina
Odgođena porezna imovina po osnovu naknada i ostalo	1.599	1.752
Ukupno	1.599	1.752

Na dan 31. prosinca 2020. godine, odgođena porezna imovina po osnovu naknada i ostalog budućeg prihoda iznosi 1.599 tisuća kuna (2019. godine: 1.752 tisuća kuna).

24. Ostala imovina

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Uplaćeni predujmovi i prihod budućeg razdoblja	717	857
lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja /i/	6.734	10.876
Ostalo	124	144
Ukupno	7.575	11.877

/i/ Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja prikazana je kako slijedi:

Opis	31.12.2020.	31.12.2019. HRK '000
	HRK '000
Zemljišta	1.660	2.330
Građevinski objekti	5.074	8.546
Ukupno	6.734	10.876

Promjene na imovini preuzetoj u zamjenu za nenaplaćena potraživanja prikazane su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019
Opis	HRK '000	HRK '000
Stanje 1. siječnja	10.876	20.649
Povećanje
- porez na promet nekretnina i ostalo	0	223
- novopreuzeta imovina	0	5.644
Smanjenje
- prodaja	(4.141)	(14.819)
- umanjenje vrijednosti – bilješka 13	0	(821)
Stanje 31. prosinca	6.734	10.876

25.

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Depoziti po viđenju /i/	590.161	523.589
Oročeni depoziti /ii/	619.344	722.235
Obveze po primljenim kreditima	ਰੇਰੇ 316	55.980
Ukupno	1.308.821	1.301.804

25.

/i/ Depoziti po viđenju prikazani su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Depoziti po viđenju stanovništvo
- kune	194.194	157.382
strana valuta	249.625	223.477
Ukupno stanovništvo	443.819	380.859
Depoziti po viđenju trgovačka društva
- kune	84.956	82.494
strana valuta	7.852	8.326
Ukupno trgovačka društva	92.808	90.820
Depoziti po viđenju financijskih institucija
- kune	204	222
strana valuta	434	0
Ukupno financijske institucije	638	222
Depoziti po viđenju državnih i ostalih institucija
- kune	43.094	42.339
- strana valuta	71	47
Ukupno državne i ostale institucije	43.165	42.386
Ograničeni depoziti
- kune	1.486	2.260
strana valuta	ਦਿੱਚ
Ukupno ograničeni depoziti	2.095	2.260
Depoziti po viđenju stranih osoba
- kune	30	16
Depoziti stranih trgovačkih društava	1	0
Depoziti stanovništva	29	16
- strana valuta	7.606	7.026
Depoziti stranih trgovačkih društava	524	0
Depoziti stanovništva	7.082	7.026
Ukupno strane osobe	7.636	7.042
Sveukupno	590.161	523.589

25.

/ii/ Oročeni depoziti prikazani su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Depoziti stanovništvo
- kune	200.296	218.361
- strana valuta	387.198	465.706
Ukupno stanovništvo	587.494	684.067
Depoziti trgovačka društva
- kune	17.924	21.970
- strana valuta	2.070	2.080
Ukupno trgovačka društva	19.995	24.050
Depoziti financijskih institucija
- kune	0	6.125
Ukupno financijske institucije	0	6.125
Depoziti države i ostalih institucija
kune -	2.336	4.657
strana valuta	80	79
Ukupno država i ostale institucije	2.416	4.736
- kune
Depoziti stranih kreditnih institucija	4.281	0
Depoziti stranih trgovačkih društava	40	20
- strana valuta
Depoziti stanovništva	5.020	3.141
Depoziti stranih trgovačkih društava	ਰੋ8	97
Ukupno strane osobe	9.439	3.258
Sveukupno	619.344	722.236

/iii/ Obveze po primljenim kreditima prikazane su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Obveze prema HBOR /a/	24.236	30.328
Obveze prema HNB /b/	75.080	25.652
Ukupno	99.316	55.980

/a/ Obveze prema HBOR-u su na dan 31. prosinca 2020. godine iznosile 24.236 tisuća kuna (31. prosinca 2019. godine 30.328 tisuća kuna). Ovi su izvori namijenjeni odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBOR-ovim programima. Ovisno o namjeni kredita kamatne stope kretale su se u rasponu od 0% do 5% (2019. godine od 0% do 5%).

/b/ Obveze prema HNB-u na dan 31. prosinca 2020. godine iznose 75.080 tisuća kuna (31. prosinca 2019. godine 25.652 tisuća kuna) i odnosi se na strukturne operacije HNB-a uz kamatnu stopu od 0,25 % (u 2019. kamatna stopa 1,20%) te obveznice Republike Hrvatske u ukupnom nominalnom iznosu 85,2 milijuna kuna kao instrument osiguranja.

26. Obveze po najmovima - MSFI 16

Ukupno	2.325	3.140
Obveze po najmovima	2.325	3.140
Opis	HRK '000	HRK '000
	31.12.2020.	31.12.2019.

27. Rezervacije za obveze i troškove

	Pravni i porezni postupci u tijeku i ostale rezervacije	Rezervacije za preuzete obveze iamstva	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	3.154	1.523	4.677
Neto terećenje u izvještaju o dobiti i gubitku - bilješka 13	2.084	(228)	1.856
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	5.238	1.295	6.533
Neto terećenje u izvještaju o dobiti i gubitku - bilješka 13	(1.823)	55	(1.768)
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	3.415	1.350	4.765

Rezervacije za preuzete obveze i jamstva i pravne i porezne postupke u tijeku (sudske sporove) i ostale rezervacije na osnovu procjene priznaju se unutar ostalih gubitaka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja u izvještaju o dobiti ili gubitku (bilješka 13).

Rezervacije za preuzete obveze i preuzeta financijska jamstva

lspravci vrijednosti	Faza 1	Faza 2		Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019. godine	1.357	60	106	1.523
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13	(191)	(48)	11	(228)
Stanje na dan 31. prosinca 2019. godine	1.166	12	117	1.295
Promjene kreditnog rizika (neto) — bilješka 13	100	ব	(49)	ર્ટક
Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine	1.266	16	68	1.350

28. Tekuća porezna obveza

	31.12.2020.	31.12.2019. HRK '000
Opis	HRK '000
Tekuće obveze za porez	202	105
Ukupno	202	105

29. Ostale obveze

	31.12.2020.	31.12.2019. HRK '000
Opis	HRK '000
	5.067	5.461
Obveze za preplate po kreditima Obveze prema dobavljačima	2.014	1.764
Obveze prema zaposlenima	2.910	1.921
Obveze za naknade članovima NO	23	31
Odgođeni kamatni prihodi i odgođeno plaćanje troškova	1.538	3.948
Obveze za poreze i doprinose iz prihoda		17
Obveze za porez na dodanu vrijednost	б	12
Ostale obveze	6.728	3.858
Ukupno	18.286	17.012

30. Kapital

Temeljni kapital Banke na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 91.897 tisuća kuna i podijeljen je na 918.972 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna. Odlukom Glavne skupštine od 29. lipnja 2006. godine o ukidanju povlaštenosti povlaštenih dionica utvrđeno je da je temeljni kapital Banke od 91.897 tisuća kuna podijeljen na 172.412 nematerijaliziranih dionica na ime od kojih je 114.662 redovnih nematerijaliziranih dionica serije A nominalne vrijednosti od 600 kuna svaka, a 57.750 povlaštenih nematerijaliziranih dionica na ime serije B nominalne vrijednosti 400 kuna, te se tom Odlukom povlaštenost ukida u cijelosti, pa navedene dionice postaju redovne nematerijalizirane dionice na ime, nominalne vrijednosti od 400 kuna svaka. Odlukom Glavne skupštine od 29. lipnja 2006. godine o podjeli dionica jedna redovna dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 600 kuna dijeli se na 6 redovnih dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 100 kuna, a jedna dosadašnja povlaštena dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 400 kuna dijeli se na 4 redovne dionice Banke na ime, nominalne vrijednosti 100 kuna. Dioničari Banke na dan 31. prosinca 2020. godine prema najvećih deset pozicija (podaci preuzeti sa www.skdd.hr) prikazani su kako slijedi:

Redni broj	31.12.2020. Stanje	Postotak udjela		31.12.2019 Stanje	Postotak udjela
PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D./MKBEGYENSULY			ADDIKO BANK D.D./SZAIF D.D. -
NYILTVEGU BEFEKTETESI ALAP - Skrbnički račun	84.758	9,22	Skrbnički račun	220.552	24,00
ZAGREBACKA BANKA D.D./BETA
MAGANTOKEALAP- Skrbnički račun	76.100	8,28	SOKAČIĆ DRAGUTIN	73.781	8,03
SOKAČIĆ DRAGUTIN	73.781	8,03	SB-S D.D. (1/1)	71.374	7,77
			BANKA SPLITSKO -
SB-S D.D. (1/1)	71.374	7,77	DALMATINSKA D.D. U STEČAJU	60.000	6,53
BANKA SPLITSKO - DALMATINSKA D.D. U STEČAJU	60.000	6,53	CERP/REPUBLIKA HRVATSKA	48.094	5,23
MEŠTROVIĆ IVAN	51.036	5,55	MIKULIĆ EMIL	36.554	3,98
CERP/REPUBLIKA HRVATSKA	48.094	5,23	BERIŠIĆ LJUBICA	36.432	3,96
MIKULIĆ EMIL	36.554	3,98	GALIČ JOSIP	29.962	3,26
BERIŠIĆ LIUBICA	36.432	3,96	MRKOCI MILIVOJ	29.960	3,26
			FINE SA CREDOS D.D.,
			CONSULTING FINANC.
GALIĆ JOSIP	29.962	3,26	KOMPANIJA	29.073	3,16
OSTALI DIONIČARI	350.881	38'18	OSTALI DIONICARI	283.190	30,82
UKUPNO 1.091 DIONIČARA	918.972	100,00	UKUPNO 1.120 DIONIČARA	918.972	100,00

31. Zarada po dionici

	31.12.2020.	31.12.2019
O pis
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	1.356	2.269
Broj dionica	918.972	918.972
Zarada po dionici	1,48 kuna	2,47 kuna
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	1.356	2.269
Broj dionica nakon umanjenja za redovne trezorske dionice	847.598	847.598
Osnovna i smanjena zarada po dionici (izražena u kunama po dionici)	1,60	2.68

32. Potencijalne i preuzete obveze

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Garancije	32.092	13.254
Revolving krediti	4.731	4.724
Okvirni maržni krediti	0	11.285
Okvirni krediti i obveze financiranja	83.209	77.745
Ukupno	120.032	107.008
Rezerviranja za potencijalne obveze	(1.350)	(1.295)
Sveukupno	118.682	105.713

Potencijalne i preuzete obveze na dan 31. prosinca 2020. godine

	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Garancije	31.957	0	136	32.093
Revolving krediti	4.636	2	92	4.730
Okvirni maržni krediti	0	O	0	O
Ostali okvirni krediti i obveze financiranja	82.685	257	268	83.210
IZVANBILANČNE OBVEZE	119.278	259	496	120.033
Ukupno rezerviranja za izvanbilančne obveze	1.266	16	68	1.350

Potencijalne i preuzete obveze na dan 31. prosinca 2019. godine

	Faza 1	Faza 2	Faza 3	Ukupno
Garancije	13.214	40	0	13.254
Revolving krediti	4.594	12	118	4.724
Okvirni maržni krediti	11.285	0	0	11.285
Ostali okvirni krediti i obveze financiranja	77.335	ਰੇਤੇ	317	77.745
IZVANBILANČNE OBVEZE	106.428	145	435	107.008
Ukupno rezerviranja za izvanbilančne obveze	1.166	12	117	1.295

33. Sredstva u ime i za račun

Mandatni poslovi:

Neutrošena sredstva	938	898
Manje: aktiva	(10.266)	(10.221)
Ukupno izvori	11.204	11.119
Opis	HRK '000	HRK '000
	31.12.2020.	31.12.2019.

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun trećih osoba. Ova sredstva knjiže se odvojeno od sredstava Banke. Prihodi i rashodi po osnovi ovih sredstava knjiženi su u korist ili na teret odgovarajućih izvora. Za svoje usluge Banka je naplaćivala naknadu koja je teretila ova sredstva.

Imovina pod skrbništvom

	31.12.2020.
Opis	HRK '000	HRK '000
lmovina na skrbi	15.305	62.308
Neutrošena sredstva	30	1.255

34. Najmovi

Prilikom prve primjene MSFI-a 16 s 1. siječnjem 2019. godine, Banka je priznala imovinu s pravom korištenja za one najmove čiji istek ugovora o najmu ne dospijeva unutar 12 mjeseci od datuma prve primjene MSFI 16 i koji nisu najmovi male vrijednosti ili kratkoročni najmovi.

Banka je primijenila pojednostavljeni modificirani pristup na način da je priznala imovinu s pravom korištenja u iznosu koji je jednak obvezi po osnovi najma u iznos od 3.922 tisuća kuna. Prilikom izračuna obveze s osnove najma za najmove koji se klasificiraju kao operativni najmovi, Banka je diskontirala plaćanja po najmovima uz stopu od 5%.

Za sve najmove, osim kratkoročnih najmova imovine manje vrijednosti, Banka primjenjuje jedinstveni priznavanja i mjerenja. Banka priznaje obveze s osnove plaćanja po najmu i pravo korištenja imovine koje predstavlja pravo na korištenje predmetne imovine.

Na osnovu izmjene MSFI-ja 16, Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, Banka primjenjuje olakšicu za sve najmove koji su izravna posljedica pandemije bolesti COVID-19, a kod kojih je naknada za najam manja od najam neposredno prije promjene i smanjenje plaćanja utječe samo na naknade s dospijećem do 30. lipnja 2021. te nema bitne promjene ostalih uvjeta najma uslijed čega je priznat prihod od 128 tisuća kuna.

lmovina s pravom korištenja

Banka priznaje imovinu s pravom korištenja u trenutku sklapanja ugovora o najmu (odnosno u trenutku kada je predmetna imovina raspoloživa za upotrebu). Imovina s pravom korištenja mjeri se po trošku nabave

34. Najmovi (nastavak)

umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti te se prilagođava ponovnom mjerenju obveza iz najma. Trošak imovine s pravom korištenja uključuje iznos priznatih obveza po zakupu, inicijalne izravne troškove te plaćanja po zakupu izvršena na dan ili prije sklapanja ugovora. Imovina s pravom korištenja amortizira se linearno tijekom trajanja najma.

Banka ima u najmu poslovnice i poslovne prostore, kao i automobile.

lmovina s pravom korištenja prikazana je u bilješci 21 Nekretnine i oprema. Najmovi su obično sklopljeni na 5-10 godina, uz mogućnost zanavljanja nakon isteka. Kod najmova bez definiranog roka korištenja, Banka priznaje imovinu s pravom korištenja na osnovu procjene mogućeg roka korištenja imovine.

Određeni najmovi predviđaju promjene plaćanja temeljem promjena lokalnih cjenovnih indeksa.

Banka u najmu također ima i određenu opremu i poslovne prostore koji su kratkoročni i/ili predstavljaju najam imovine male vrijednosti. Banka po ovoj vrsti najmova ne priznaje pravo korištenja imovine.

Opis	Građevinski objekti	Transportna imovina	Ukupno nekretnine, postrojenja i oprema
	HRK '000	HRK '000	HRK '000
Nabavna vrijednost
Efekti primjene MSFI 16 na dan 1. siječnja 2019. godine	3.318	604	3.972
Unaprijed izvršena plaćanja najma (prijenos imovine u korištenju sa nematerijalne imovine)	80	281	361
Rashodovanje i prodaja	-80	0	-80
Stanje 31. prosinca 2019. godine	3.318	884	4.202
Povećanja	0	0	0
Rashodovanje i prodaja	0	0	0
Stanje 31. prosinca 2020. godine	3.318	3:4	4.202
Ispravak vrijednosti
Amortizacija za 2019. godinu	700	222	922
Prijenos amortizacije za unaprijed izvršena plaćanja najma (prijenos sa nematerijalne imovine)	80	76	156
Rashodovanje i prodaja	-80	0	-80
Stanje 31. prosinca 2019. godine	700	298	998
Amortizacija za 2020. godinu	ਦਰੋਰੇ	224	923
Stanje 31. prosinca 2020. godine	1.399	522	1.921
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2019. godine	2.618	ਦੇ ਤੇਉ	3.204
Na dan 31. prosinca 2020. godine	1.919	362	2.281

U nastavku je prikazano pravo korištenja imovine a odnosi se na poslovne prostore u najmu te automobile.

34. Najmovi (nastavak)

Obveze s osnove najma

Prilikom sklapanja ugovora o najmu, Banka priznaje obveze s osnove najma mjerene po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja tijekom trajanja s osnove najma uključuju fiksna plaćanja, varijabilna plaćanja koja ovise o indeksu ili stopi te iznose za koje se očekuje da će biti plaćeni s osnove garancija za preostalu vrijednost.

Plaćanja s osnove najma mogu uključivati i vrijednost opcije kupnje čija se realizacija očekuje s razumnom sigurnošću te plaćanje penala za raskid najma, ukoliko uvjeti ugovora predviđaju opciju raskida. Promjenjiva plaćanja s osnove najma koja ne ovise o indeksu ili stopi priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj ili uvjet koji uvjetuje plaćanje.

	31.12.2020.	31.12.2019.
	HRK '000	HRK '000
Analiza prema dospijeću - ugovorni nediskontirani novčani tokovi
Do jedne godine	1.433	975
Između jedne i dvije godine	790	975
Između dvije i tri godine	217	657
Između tri i četiri godine	156	215
Između četiri i pet godina	156	155
Iznad pet godina	427	578
Ukupno	3.179	3.555
Utjecaj diskontiranja	854	415
Ukupne diskontirane obveze po najmu na 31. prosinca	2.325	3.140

Troškovi povezani s poslovnim najmom prikazani su u nastavku.

	2020.	2019
	HRK '000	HRK
Trošak amortizacije imovine u najmu
Građevinski objekti	ਦਰੋਰੇ	700
Transportna imovina	223	222
Trošak amortizacije imovine u najmu	922	922
Troškovi po obvezi za najam
Kamatni rashodi po obvezi po najmu	131	180
Troškovi koji se odnose na kratkotrajne najmove	182	83
Troškovi koji se odnose na najmove male vrijednosti, isključujući
kratkotrajne najmove male vrijednosti	ਤਰੇ	40
Tečajne razlike	28	11
Trošak poreza po dugotrajnom operativnom najmu	187	216
Olakšica COVID-19	(128)
Troškovi po obvezi za najam	439	530

34. Najmovi (nastavak)

Ukupni novčani tokovi za najmove prikazani su u nastavku:

Novčani tok	2020.	2019.
	HRK '000	HRK '000
Novčana plaćanja za dio obveza po najmu koji se odnosi na glavnicu	715	793
Novčana plaćanja za dio obveza po najmu koji se odnosi na kamatu	131	180
Plaćanja koja se odnose na porez	188	216
Kratkoročna plaćanja najma, plaćanja najmova imovine niske vrijednosti	206	123
Ukupno plaćanja za najmove	1.240	1.312

35. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe

Osobe u posebnom odnosu sa kreditnom institucijom su:

1) dioničari Banke koji imaju 5 ili više posto dionica Banke s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije, uključujući i fondove imatelje dionica kreditne institucije,
2) članovi Uprave i Nadzornog odbora te prokuristi Banke,
3) osobe odgovorne za rad kontrolne funkcije, osobe odgovorna za poslovanja s pravnim osobama, osobe za rad sa stanovništvom, osobe odgovorna za poslovanje riznice, ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca,
4) pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio,
5) pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio,
6) pravna osoba u kojoj su član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije članovi višeg rukovodstva ili su članovi uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori.
7) pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije,
8) pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica Banke s pravom glasa u glavnoj skupštini Banke,
9) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije,
10) treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost Banke.

Pod osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom smatraju se i s njima povezane osobe koje su definirane na sljedeći način: Povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koje su, ako se ne dokaže drukčije, za kreditnu instituciju jedan rizik jer:

1) jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili
2) su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne ili više drugih osoba.

35. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe (nastavak)

Članovi uže obitelji povezane osobe jesu:

1) bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je sklopila životno partnerstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola,
2) roditelj, sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe
3) sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke
4) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe.

Kreditna institucija može sklopiti pravni posao s osobom u posebnom odnosu s Bankom i s njom povezanom osobom samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.

U okviru redovnog poslovanja sklapaju se bankarski poslovi s povezanim osobama, koji uključuju dodjelu kredita i depozita. Transakcije s povezanim stranama obavljaju se na načelu nepristranih transakcija. Primjenjive kamatne stope i ostali uvjeti (datumi dospijeća i kolaterali) predstavljaju tržišne uvjete. Ukupni iznosi transakcija s povezanim stranama, otvorene stavke na kraju godine i povezani rashodi i prihodi za godinu prikazani su kako slijedi:

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Krediti i predujmovi klijentima, vrijednosni papiri
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa	2	2
Uprava	14	22
Nadzorni odbor	9	5
Ostali	9.058	24.585
Ukupno zajmovi i predujmovi klijentima	9.083	24.614
Potencijalne i obveze
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa	0	0
Uprava	34	29
Ostali	604	2.821
Ukupno potencijalne obveze	638	2.850

	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Depoziti po viđenju
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa	4.567	12.726
Ostali	13.125	13.271
Uprava	ਦਾਰ	374
Nadzorni odbor i s njima povezane osobe	24	115
Ukupno depoziti po viđenju	18.335	26.486
Oročeni depoziti
Ostali	495	5.925
Turbina d.o.o. Slatina	0	0
Uprava	402	250
Nadzorni odbor i s njima povezane osobe	0	79
Ukupno oročeni depoziti	897	6.254
Ostale obveze
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa	0	0
Ostali	7	9
Turbina d.o.o. Slatina	0	0
Uprava	0	103
Nadzorni odbor i s njima povezane osobe	23	31
Ukupno ostale obveze	30	233

	2020.	2019.
Opis	HRK '000	HRK '000
Prihodi
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa	41	25
Članovi Nadzornog odbora i s njima povezane osobe	74	ਰੇਰੇ
Uprava	116	85
Ostali	665	1.504
Turbina d.o.o. Slatina	0	7
Ukupno prihodi	896	1.720
Rashodi
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa	0	0
Uprava	2	0
Ostali	113	21
Turbina d.o.o. Slatina	0	2
Članovi Nadzornog odbora i s njima povezane osobe	330	405
Ukupno rashodi	445	428

35. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe (nastavak)

Informacije o transakcijama s Republikom Hrvatskom-Ministarstvom financija (po osnovu vrijednosnih papira (trezorskih zapisa i obveznica), poreznih i ostalih potraživanja i obveza) nisu uključene.

35. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe (nastavak)

Primanja Uprave prikazana su kako slijedi:

	2020.	2019. HRK '000
Opis	HRK '000
Neto plaće	1.625	1.432
Porezi i doprinosi	1.155	ત્વે જણાવતા તેમ જ દૂધની ડેરી જેવી સવલતો પ્રાપ્ય થયેલી છે. આ ગામનાં લોકોનો મુખ્ય વ્યવસાય ખેતી, ખેતમજૂરી તેમ જ પશુપાલન છે. આ ગામમાં મુખ્યત્વે ખેત-ઉપય
Ukupno	2.780	2.418

Primanja Upravi iskazana u bruto I iznosu. U 2019. godini primici po osnovu otpremnine u ukupnom iznosu 331 tisuća kuna (bruto) uključeni su u primanja Uprave.

36. Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Fer vrijednost predstavlja iznos u kojem se sredstva mogu razmijeniti ili obveze podmiriti u najboljem interesu svih strana. Obzirom na to da tržišne cijene za veći dio financijske imovine i obveza Banke nisu dostupne, fer vrijednost tih stavki temelji se na procjenama Uprave prema vrsti imovine i obveza. Prema procjeni Uprave, tržišne vrijednosti ne razlikuju se značajno od knjigovodstvenih vrijednosti svih kategorija imovine i obveza.

	31.12.2020.
IMOVINA	Razina 1.	Razina 2.	Razina 3.
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	0	0	1.664
Vlasnički instrumenti	0	0	318
Dužnički vrijednosni papiri	0	0	1.346
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	262.085	3.128	2.160
Vlasnički instrumenti	0	3.128	141
Dužnički vrijednosni papiri	262.085	0	2.019

	31.12.2019
IMOVINA	Razina 1.	Razina 2.	Razina 3.
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po ter vrijednosti kroz dobit ili gubitak	0	O	4.163
Vlasnički instrumenti	O	O	820
Dužnički vrijednosni papiri	0	0	3.343
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	268.670	7.631	2.381
Vlasnički instrumenti	0	7.631	141
Dužnički vrijednosni papiri	268.670	0	2.240

36. Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost financijske imovine na dan 31. prosinca 2020. godine

	Fer vrijednost	Hijerarhija
Financijska imovina po	na dan	fer
fer vrijednosti	31.12.2020	vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazi podaci
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Dužnički vrijednosni papiri Obveznice	1.346	Razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja; procjena vrijednosti
Vlasnički instrumenti Potvrde o depozitu	318	Razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja; procjena vrijednosti
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dužnički vrijednosni papiri
			tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
Obveznice RH	209.257	razina 1.	tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan koji prethodi vrednovanju
			tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
			tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
Trezorski zapisi RH	45.173	razina 1.	koji prethodi vrednovanju
			tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
			tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
Obveznice EU država	7.654	razina 1.	koji prethodi vrednovanju
Obveznice trgovačkog društva
Samoborka d.d	2.019	razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Vlasnički instrumenti
Udjel u društvu HROK d.o.o.	141	razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Udjeli u alternativni investicijski fond			tržišna cijena- objavljena cijena udjela na dan
rizičnog kapitala s privatnom ponudom	3.128	razina 2.	vrednovanja

Financijska imovina po fer vrijednosti	Fer vrijednost Hijerarhija na dan fer 31.12.2019 vrijednosti		Metoda vrednovanja i glavni ulazi podaci
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Dužnički vrijednosni papiri Obveznice Vlasnički instrumenti Potvrde o	3.343	Razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
depozitu	820	Razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dužnički vrijednosni papiri
			tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
Obveznice RH	192.590	razina 1.	tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan koji prethodi vrednovanju
			tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
			tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
Trezorski zapisi RH	21.994	razina 1.	koji prethodi vrednovanju
			tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
			tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
Obveznice EU država	54.086	razina 1.	koji prethodi vrednovanju
Obveznice društva trgovačkog Samoborka d.d.	2.240	razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Vlasnički instrumenti
Udjel u društvu HROK d.o.o.	141	razina 3.	knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja

Udjeli u alternativni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom	7.631	razina 2.	tržišna cijena- objavljena cijena udjela na dan vrednovania

Fer vrijednost financijske imovine na dan 31. prosinca 2019. godine

VI UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima koji proizlaze iz nepredvidivosti financijskog tržišta i ukratko opisane metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima. Banka nastoji kontrolirati iste rizike, odnosno svesti ih na najmanju moguću razinu. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, kamatni rizik, rizik likvidnosti i tržišni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene kamatnih stopa, promjene tečaja te cjenovni rizik (promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira).

Sustav upravljanja rizicima kontinuirano se unapređuje na razini Banke uvođenjem politika i procedura za procjenu, mjerenje, kontrolu i upravljanje rizicima te utvrđivanjem limita izloženosti rizicima usklađenih sa zakonskim okvirom i rizičnim profilom Banke.

U 2020. godini, Banka je unaprijedila interni kontrolni sustav putem propisivanja novih procedura, dinamika i metodologija, pojačavanje kontrolnih funkcija, rotacije poslovnica i otvaranjem projekta unaprjeđenja upravljanja operativnim rizicima.

Uprava Banke snosi konačnu odgovornost za prepoznavanje i kontrolu rizika. Unutar organizacijske strukture Banke postoje odvojeni organizacijski dijelovi i tijela odgovorna za upravljanje i kontrolu pojedinih rizika.

Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja rizik nemogućnosti druge strane da podmiri iznose obveza u cijelosti po dospijeću. Banka razvrstava kreditni rizik utvrđujući limite za iznos prihvaćenog rizika koje očekuje da će nastati u svezi s jednim zajmoprimateljem ili skupinom zajmoprimatelja te u pojedinim gospodarskim granama. Banka redovito prati navedene rizike i preispituje ih jednom godišnje ili češće.

Banka upravlja kreditnim rizikom redovitom sposobnosti postojećih i potencijalnih zajmoprimatelja da otplate svoje obveze po glavnici i kamatama i promjenom kreditnih limita po potrebi. Pored toga, svojom izloženošću kreditnom riziku djelomice upravlja i pribavljanjem kolaterala, te korporativnih i osobnih jamstava.

Osnovna svrha preuzetih obveza za kreditiranje je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije, koje predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i krediti.

Banka je u svom poslovanju izložena likvidnosnom riziku koji predstavlja rizik da ista neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.

Dio praćenja i izvješćivanja o likvidnosnom riziku radi se putem analize ročne usklađenosti aktive i pasive koje podrazumijeva utvrđivanje ročne usklađenosti pozicija aktive i pasive promatrano na neto osnovi i utvrđivanje jaza prema određenim rokovima dospijeća. Na osnovu provedenih analiza i projekcija očekivanih odljeva su iskazane financijske obveze (bilješka broj 41).

37. Kreditni rizik

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita ili garancija. U svezi s kreditnim rizikom povezanim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s održavanjem specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati razdoblje do dospijeća preuzetih obveza za kreditiranje jer navedene obveze s duljim rokom općenito predstavljaju veći kreditni rizik od onih kratkoročnih.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenata osiguranja na dan 31. prosinca 2020. godine prikazana je kako slijedi:

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi:	Bruto plasmani	Rezerve FAZA 1	Rezerve FAZA 2	Rezerve FAZA 3	Neto plasmani
Novčana sredstva	300.385	629			299.756
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.664	0	0	0	1.664
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	267.973	601	0	0	267.372
Financijska imovina-dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku	2.152	5	0	1.449	698
Financijska imovina-krediti i predujmovi po amortiziranom trošku	1.019.968	8.885	1.765	119.854	889.464
Potraživanja od Hrvatske narodne banke	67.519	155			67.364
Plasmani kreditnim institucijama	17.136	ਤਰ		36	17.061
Zajmovi i predujmovi klijentima	935.313	8.691	1.765	119.818	805.039
Ulaganje u povezano društvo	0	0	0	0	0
Nekretnine, postrojenja i oprema	23.348	0	0	0	23.348
Nematerijalna imovina	10.106	0	0	0	10.106
Tekuća porezna imovina	1.599	0	0	0	1.599
Ostala imovina	7.575	0	0	0	7.575
Ukupno bilančna izloženost	1.634.771	10.120	1.765	121.304	1.501.582
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Garancije	32.092	222	0	14	31.856
Akreditivi	0	0	0	0	0
Preuzete kreditne i ostale obveze	87.941	1.044	16	54	86.827
Ukupno izvanbilančna izloženost:	120.033	1.266	16	53	118.683
Ukupno na dan 31. prosinca 2020.	1.754.804	11.386	1.731	121.3772	1.620.265

37. Kreditni rizik (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenata osiguranja na dan 31. prosinca 2019. godine prikazana je kako slijedi:

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi:	Bruto plasmani	Rezerve FAZA ।	Rezerve FAZA 2	Rezerve FAZA 3	Neto plasmani
Novčana sredstva Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili	203.962	368			203.594
gubitak	4.163	0	0	0	4.163
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	279.196	514	0	0	278.682
Financijska imovina-dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom trošku	5.572	20	0	1.581	3.971
Financijska imovina-krediti i predujmovi po amortiziranom trošku	1.101.555	8.245	1.440	134.735	957.135
Potraživanja od Hrvatske narodne banke	89.567	206			89.361
Plasmani kreditnim institucijama	16.417	20		37	16.360
Zajmovi i predujmovi klijentima	995.571	8.019	1.440	134.698	851.414
Ulaganje u povezano društvo	0	0	0	0	0
Nekretnine, postrojenja i oprema	25.389	0	0	0	25.389
Nematerijalna imovina	7.773	0	0	0	7.773
Tekuća porezna imovina	1.752	0	0	0	1.752
Ostala imovina	11.877	0	0	0	11.877
Ukupno bilančna izloženost	1.641.239	9.147	1.440	136.316	1.494.336
8Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Garancije	13.254	90	1	0	13.164
Akreditivi	O	0	0	0	0
Preuzete kreditne i ostale obveze	93.754	1.076	11	117	92.550
Ukupno izvanbilančna izloženost:	107.008	1.166	12	117	105.713
Ukupno na dan 31. prosinca 2019.	1.748.247	10.313	1.452	136.433	1.600.049

* Primljeni instrumenti osiguranja i umanjenje kreditnog rizika

Pregled primljenih instrumenta osiguranja po prikazan je kako slijedi:

37. Kreditni rizik (nastavak)

31.12.2020.
	Bruto zajmovi i predujmovi klijentima
Bruto zajmovi i predujmovi klijentima	935.313
Osigurani zajmovi:
Depoziti	23.736
Garancije	65.377
Stambene nekretnine	79.086
Poslovne nekretnine i ostalo	152.319
Dionice	2.302
Pokretnine	12.789
Kreditno osiguranje	674
UKUPNO	336.283
Udio kredita s osiguranjem	35,95%

31.12.2019.
	Bruto zajmovi i predujmovi klijentima
Bruto zajmovi i predujmovi klijentima	995.572
Osigurani zajmovi:
Depoziti	30.875
Garancije	56.356
Stambene nekretnine	83.347
Poslovne nekretnine	167.355
Ostalo nekretnine	52.041
Kreditno osiguranje	6.285
Dionice	34.051
Pokretnine	30.106
UKUPNO	460.416
Udio osiguranih	46,25%

" Prodaja potraživanja

U 2020. godini, Banka je prodala 12,9 milijuna kuna bruto potraživanja (6 milijuna kuna neto potraživanja) trećim stranama za 7,4 milijuna kuna što je rezultiralo otpuštanjem rezervacija za umanjenje vrijednosti od 1,3 milijuna kuna.

U 2019. godini, Banka je prodala 23,3 milijuna kuna bruto potraživanja (5,2 milijuna kuna neto potraživanja) trećim stranama za 12,3 miljuna kuna što je rezultiralo otpuštanjem rezervacija za umanjenje vrijednosti od 7,1 milijuna kuna.

37. Kreditni rizik (nastavak)

= Reprogramirani i restrukturirani krediti

Restrukturiranje plasmana se radi kod klijenata gdje je došlo do promjene fokusa s cilja ostvarivanja zarade na smanjivanje gubitka koji proizlazi iz kreditne izloženosti u fazi kada pravni postupci za smanjivanje gubitka još nisu potrebni. Cilj je pravovremeno identificiranje klijenata kojima restrukturiranje može omogućiti nastavak poslovanja te ublažavanje i sprečavanje daljnjih gubitaka.

Pregled restrukturiranih kredita prikazan je kako slijedi:

20.142

69.370

(5.360)

(23.843)

Stanovništvo

Ukupno

31.12.2020.			Faza 1 Faza 3
Restrukturirane izloženosti	Ukupno bruto knjigovodstvena vrijednost	Ukupno rezervacije za umanjenje vrijednosti restrukturiranih kredita	Bruto knjigovodstvena vrijednost	Rezervacije za umanjenje vrijednosti restrukturiranih kredita	Bruto knjigovodstvena vrijednost	Rezervacije za umanjenje vrijednosti restrukturiranih kredita
Krediti i predujmovi:
Poduzeća	43.557	(16.388)	4.251	(32)	39.306	(16.354)
Stanovništvo	18.064	(5.887)	7.356	(125)	10.709	(5.762)
Ukupno	61.621	(22.275)	11.607	(159)	50.015	(22.116)
31.12.2019.			Faza 1		Faza 3
Restrukturirane izloženosti	Ukupno bruto knjigovodstvena vrijednost	Ukupno rezervacije za umanjenje vrijednosti restrukturiranih kredita	Bruto knjigovodstvena vrijednost	Rezervacije za umanjenje vrijednosti restrukturiranih kredita	Bruto knjigovodstvena vrijednost	Rezervacije za umanjenje vrijednosti restrukturiranih kredita
Krediti i predujmovi:
Poduzeća	49.228	(18.483)	4.598	(23)	44.630	(18.460)

8.574

13.172

(103)

(126)

11.568

56.198

(5.257)

(23.717)

38. Kamatni rizik

U tablici koja slijedi prikazani su imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji na dan 31. prosinca 2020. godine.

	Neosjetljivo na
	promjenu kamatne stope	do 1 mjesec	Od 1-3 mjeseca	Od 3 - 12 mjeseci	Od 1 do 3 godine	Preko 3 godine	UKUPNO

IMOVINA

Novčana sredstva Financijska imovina kojom se ne trguje koja se	21.375	278.381	0	0	0	0	299.756
obvezno mjeri po fer vrijednosti	402	0	0	0	0	1.262	1.664
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	19.070	0	62	246.476	543	1.221	267.373
Financijska imovina po amortiziranom trošku -
dužnički vrijednosni papiri	0	220	477	0	0	0	697
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi	19.258	30.208	28.746	486.759	144.628	179.865	889.464
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i
pridružena društva	0	0	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	23.348	0	0	0	0	0	23.348
Nematerijalna imovina	10.106	0	0	0	0	0	10.106
Porezna imovina	1.599	0	0	0	0	0	1.599
Ostala imovina	7.575	0	0	0	0	0	7.575
Ukupno imovina	102.733	308.809	29.286	733.235	145.171	182.348	1.501.582
OBVEZE
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku:
Depoziti po viđenju	5.203	0	0	584.956	0	0	590.159
Oročeni depoziti	20.627	72.912	83.249	284.858	148.001	ਰੇ ਦਰਕੇ	619.346
Obveze po primljenim kreditima	52	438	2.585	4.290	7.235	84.716	da 316
Ostale financijske obveze	1	72	145	670	787	୧୧୦	2.325
Porezne obveze	202	0	0	0	0	0	202
Rezerviranja	4.765	0	0	0	0	0	4.765
Ostale obveze	18.286	0	0	0	0	0	18.286
Ukupno obveze	49.136	73.422	85.979	874.774	156.023	95.065	1.334.399

KAPITAL
Ukupno kapital	167.183	0	0	0	0	0	167.183

Ukupno obveze i kapital	216.319	73.423	85.979	874.773	156.023	95.065	1.501.582
	-113.586
NETO IMOVINA / OBVEZE I KAPITAL		235.386	-56.693	-141.538	-10.852	87.283	0

38. Kamatni rizik (nastavak)

	Neosjetljivo na promjenu kamatne stope	do 1 mjesec	Od 1-3 mjeseca	Od 3 - 12 mjeseci	Od 1 do 3 godine	Preko 3 godine	UKUPNO
IMOVINA
Novčana sredstva	25.245	178.349	0	0	0	0	203.594
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti	882	0	0	0	0	3.281	4.163
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	22.781	0	23.133	230.780	514	1.474	278.682
Financijska imovina po amortiziranom trošku - dužnički vrijednosni papiri	0	842	1.534	1.595	0	0	3.971
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi	7.778	42.119	34.514	467.501	178.311	226.912	957.135
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	0	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	25.389	0	0	0	0	0	25.389
Nematerijalna imovina	7.773	0	0	0	0	0	7.773
Porezna imovina	1.752	0	0	0	0	0	1.752
Ostala imovina	11.877	0	0	0	0	0	11.877
							0
Ukupno imovina	103.477	221.310	59.181	699.876	178.825	231.667	1.494.336
OBVEZE Financijske obveze mjerene po amortiziranom
trošku:
Depoziti po viđenju	2.300	137	0	521.152	O	0	523.589
Oročeni depoziti	22.721	87.860	125.762	310.964	164.481	10.447	722.235
Obveze po primljenim kreditima	eij	367	2.732	4.761	35.070	12.439	55.980
Ostale financijske obveze	122	୧୫	137	631	1.482	822	3.262
Porezne obveze	105	0	0	0	0	0	105
Rezerviranja	6.533	0	0	0	0	0	6.533
Ostale obveze	17.012	0	0	0	0	0	17.012
Ukupno obveze	49.404	88.432	128.631	837.508	201.033	23.708	1.328.716

KAPITAL
Ukupno kapital	165.620	0	0	0	0	0	165.620
Ukupno obveze i kapital	215.024	88.432	128.631	837.508	201.033	23.708	1.494.336
NETO IMOVINA / ORVEJE I KADITAI	-111.547	132,878	-69.450	-137.637	-22 208	207 959

38. Kamatni rizik (nastavak)

Niže u tablici sažeto su prikazane važeće prosječne kamatonosnu imovinu i obveze:

	2020.	2019.
	%	%
Imovina
Plasmani kreditnim institucijama	0,33	1,59
Zajmovi i predujmovi klijentima	6,03	6,76
Obveze
Depoziti po viđenju	0	0
Oročeni depoziti	0,79	0,98
Obveze po kreditima	0,76	1,34

39. Koncentracija imovine, obveza i izvanbilančnih stavki

		31. prosinca 2020. godine			31. prosinca 2019. godine
Opis	Imovina	Obveze	Izvanbilančne stavke	lmovina	Obveze	Izvanbilančne stavke
	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
Zemljopisna regija
Republika Hrvatska	1.485.405	1.312.879	115.701	1.412.675	1.315.124	106.988
Europa	16.175	20.478	2.982	81.661	13.523	20
Ostale zemlje	2	97	0	0	ਦਰ	0
Ostalo	0	168.128	0	0	165.620	0
Ukupno zemljopisna regija	1.501.582	1.501.582	118.683	1.494.336	1.494.336	107.008

Sektor
Opća država-RH	279.452	55.765	9.344	240.254	75.957	6.834
Hrvatska narodna banka	334.624	75.156	0	239.138	25.701	0
Trgovina	38.441	23.612	3.034	51.703	19.552	2.572
Financije	25.400	1.708	14.237	38.076	9.476	8.622
Turizam	30.358	4.888	183	34.456	2.716	3.477
Poljoprivreda, ribarstvo	29.579	12.836	4.447	49.525	16.842	718
Industrija	111.632	45.478	10.892	98.539	48.170	15.144
Stanovništvo (uključujući obrtnike i druga samostalna zanimanja)	506.653	1.040.548	60.457	518.984	1.068.136	66.302
Nerezidenti	16.177	20.575	4.332	81.661	13.592	20
Ostalo	129.266	221.016	11.757	142.000	214.194	3.320
Ukupno sektorska analiza	1.501.582	1.501.582	118.683	1.494.336	1.494.336	107.008

40. Valutni rizik

Devizna sredstva i obveze Banke na dan 31. prosinca 2020. godine prikazani su kako slijedi:

			Ostale	HRK s valutnom	Ukupno devizni
	EUR	USD	valute	klauzulom	ekvivalenti	HRK	Ukupno
IMOVINA
Novčana sredstva	109.238	151	7.929	0	117.318	182.438	299.756
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti	1.664	0	0	0	1.664	0	1.664
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	75.059	0	0	74.798	149.857	117.516	267.373
Financijska imovina po amortiziranom trošku - dužnički vrijednosni papiri	0	0	0	0	0	697	697
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi	914	6.125	0	397.477	404.516	484.949	889.464
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	0	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	0	0	0	0	0	23.348	23.348
Nematerijalna imovina	0	0	0	0	0	10.106	10.106
Porezna imovina	0	0	0	0	0	1.599	1.599
Ostala imovina	0	0	0	0	0	7.575	7.575
Ukupno imovina	186.875	6.276	7.929	472.275	673.355	828.227	1.501.582
OBVEZE
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku:
Depoziti po viđenju	257.127	2.698	6.372	0	266.197	323.964	590.161
Oročeni depoziti	389.877	3.469	1.121	2.314	396.781	222.563	619.344
Obveze po primljenim kreditima	0	0	0	14.398	14.398	84.918	99.316
Ostale financijske obveze	0	0	0	1.701	1.701	624	2.325
Porezne obveze	0	0	0	0	0	202	202
Rezerviranja	ਹਵਿੰਗ	0	0	0	1.691	3.074	4.765
Ostale obveze	338	ਹੈ।	ਹਵ	0	364	17.922	18.286
Ukupno obveze	649.033	6.178	7.508	18.413	681.132	653.267	1.334.399
KAPITAL
Ukupno kapital	0	0	0	0	0	167.183	167.183
Ukupno obveze i kapital	649.033	6.178	7.508	18.413	681.132	820.450	1.501.582

NETO IMOVINA/OBVEZE I KAPITAL	-462.158	98	471	453.862	-7.777	7.777	0

40. Valutni rizik (nastavak)

Devizna sredstva i obveze Banke na dan 31. prosinca 2019. godine prikazani su kako slijedi:

			Ostale	HRK s valutnom	Ukupno devizni
	EUR	USD	valute	klauzulom	ekvivalenti	HRK	Ukupno
IMOVINA
Novčana sredstva	77.581	793	7.254	0	85.628	117.966	203.594
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti	4.163	0	0	0	4.163	0	4.163
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	54.087	0	0	100.631	154.718	123.964	278.682
Financijska imovina po amortiziranom trošku - dužnički vrijednosni papiri	0	0	0	0	0	3.971	3.971
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi	8.329	6.656	1.273	463.173	479.431	477.704	957.135
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	0	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	0	0	0	0	0	25.389	25.389
Nematerijalna imovina	0	0	0	0	0	7.773	7.773
Porezna imovina	0	0	0	0	0	1.752	1.752
Ostala imovina	0	0	0	0	0	11.877	11.877

Ukupno imovina	144.160	7.449	8.527	563.804	723.940	770.396	1.494.336
OBVEZE
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku:
Depoziti po viđenju	229.366	3.170	6.340	0	238.876	284.713	523.589
Oročeni depoziti	465.602	4.127	1.374	2.368	473.471	248.764	722.235
Obveze po primljenim kreditima	0	0	0	17.960	17.960	38.020	55.980
Ostale financijske obveze	0	0	0	2.304	2.304	ਰੇਟੋਲ	3.262
Porezne obveze	0	0	0	0	0	105	105
Rezerviranja	2	0	0	0	2	6.531	6.533
Ostale obveze	112	3	3	0	118	16.894	17.012
Ukupno obveze	695.082	7.300	7.717	22.632	732.731	595.985	1.328.716
KAPITAL
Ukupno kapital	0	0	0	0	0	165.620	165.620
Ukupno obveze i kapital	695.082	7.300	7.717	22.632	732.731	761.605	1.494.336

NETO IMOVINA (ODVE7E I VADITAL	550 977	140	210	CA1 177	-2 701	8 701	C

41. Rizik likvidnosti

Preostalo dospijeće imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2020. godine prikazano je kako slijedi:

	Do 1 mjeseca	1-3 mjeseca	3-12 mjeseci	1-3 godine	Preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novčana sredstva	299.756	0	0	0	0	299.756
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti	0	0	0	0	1.664	1.664
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	264.103	0	0	0	3.269	267.373
Financijska imovina po amortiziranom trošku - dužnički vrijednosni papiri	221	476		0	0	697
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi	79.387	69.101	137.127	205.042	398.806	889.464
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	0	0	0	0	23.348	23.348
Nematerijalna imovina	0	0	0	0	10.106	10.106
Porezna imovina	1.569	0	30			1.599
Ostala imovina	34	81	0	0	7.460	7.575
Ukupno imovina	745.070	69.659	137.157	205.285	444.653	1.501.582
OBVEZE
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku:
Depoziti po viđenju	444.933	8.299	37.344	ਰੇਰੇ 285	0	590.161
Oročení depoziti	40.889	83.824	284.857	188.609	21.165	619.344
Obveze po primljenim kreditima	602	1.935	4.336	7.367	85.075	99.316
Ostale financijske obveze	ਹੈ ਰੋਟ	145	670	787	528	2.325
Porezne obveze	202	0	0	0	0	202
Rezervacije	1.154	116	ਵਤੋ	3.430	। ਤੇ	4.765
Ostale obveze	18.286	0	0	0	0	18.286
Ukupno obveze	506.261	94.319	327.260	299.778	106.781	1.334.399
KAPITAL Ukupno kapital	0	0	0	0	167.183	167.183
Ukupno obveze i kapital	505.919	94.319	327.260	299.779	275.031	1.501.582

NETO IMOVINA ODVETE LVADITAL	720 151	-24 660	100 102	200 VOD	169 677	C

41. Rizik likvidnosti (nastavak)

Preostalo dospijeće imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2019. godine prikazano je kako slijedi:

	Do 1 mjeseca	1-3 mjeseca	3-12 mjeseci	1-3 godine	Preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novčana sredstva	203.594	0	0	0	0	203.594
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti	0	0	0	0	4.163	4.163
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	270.910	0	0	0	7.772	278.682
Financijska imovina po amortiziranom trošku - dužnički vrijednosni papiri	842	1.534	1.595	0	0 .	3.971
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi	95.496	83.423	197.877	212.617	367.722	957.135
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	0	0	0	0	25.389	25.389
Nematerijalna imovina	0	0	0	0	7.773	7.773
Porezna imovlna	0	0	990	291	471	1.752
Ostala imovina	47	તેરિ	0	0	11.734	11.877
Ukupno imovina	570.889	85.053	200.462	212.908	425.024	1.494.336
OBVEZE
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku:
Depoziti po viđenju	401.390	6.983	31.423	83.793	0	523.589
Oročení depoziti	67.410	127.707	310.756	193.937	22.425	722.235
Obveze po primljenim kreditima	ર્સ્ટ	1.997	5.002	35.828	12.788	55.980
Ostale financijske obveze	190	137	est	1.482	822	3.262
Porezne obveze	0	0	105	0	0	105
Rezervacije	1.156	392	117	4.867	1	6.533
Ostale obveze	16.994	0	18	0	0	17.012
Ukupno obveze	487.505	137.216	348.052	319.907	36.036	1.328.716
KAPITAL	0	0	0	O	165.620	165.620
Ukupno kapital
Ukupno obveze i kapital	487.505	137.216	348.052	319.907	201.656	1.494.336
NETO IMOVINA/OBVEZE I KAPITAL	83.384	-52.163	-147.590	-106.999	223.368	0

42. Upravljanje kapitalom

Upravljanje kapitalom

Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj obvezne su računati i izvještavati bonitetne zahtjeve sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi 2013/36/EU, Provedbenim tehničkim standardima i ostalim relevantnim propisima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ("EBA") i također, lokalnog regulatora, HNB-a.

Regulatorni kapital Banke u potpunosti se sastoji od osnovnog kapitala koji uključuje kapital nastao izdavanjem običnih dionica, kapitalnu dobit, zadržanu dobit, rezerve, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit, ostala prijelazna usklađenja (prijelazne odredbe kod uvođenja MSFI 9), umanjen za stečene vlastite dionice, nematerijalnu imovinu te usklađenja redovnog kapitala zbog bonitetnih filtara.

Propisane minimalne stope kapitala sukladno čl. 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 su sljedeće:

Stopa redovnog osnovnog kapitala 4,5% ukupne izloženosti rizicima
Stopa osnovnog kapitala 6% ukupne izloženosti rizicima
Stopa ukupnog kapitala 8% ukupne izloženosti rizicima

Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti te sukladno čl. 117. i 130. Zakona o kreditnim institucijama, te čl. 129. i 133. Direktive 2013/36/EU, Banka je također dužna osigurati sljedeće zaštitne slojeve kapitala:

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima
Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 1,5% ukupne izloženosti rizicima

Supervizorskom procjenom zahtijevana stopa ukupnog kapitala iznosi 16,18% (12% + 4,18% regulatornog zaštitnog sloja za 2020. godinu).

	Basel III	Basel III
	31.12.2020.	31.12.2019.
Opis	HRK '000	HRK '000

Uplaćene redovne dionice	91.897	91.897
Vlastite dionice	(6.592)	(6.592)
Redovne i nekumulativne povlaštene dionice	85.305	85.305

Rezerve	15.182	15.182
Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica	149	149
Zadržana dobit	65.738	63.421
Rezerve i zadržana dobit	81.069	78.752

Nematerijalna imovina	(8.864)	(7.773)
Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne
institucije	0	0

	Basel III	Basel III
(nastavak)	31.12.2020.	31.12.2019
Opis	HRK '000	HRK '000
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	(1.149)	(1.268)
Vrijednosna usklađenja zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje	(269)	(283)
Ostala prijelazna usklađenja	3.879	4.710 0
Gubitak tekuće godine	0
OSNOVNI KAPITAL	159.971	159.444
REGULATORNI KAPITAL	159.971	159.444
STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA	19,43%	17,59%

42. Upravljanje kapitalom (nastavak)

VII DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG RAZDOBLJA I PANDEMIJA COVID-19

Početkom 2020. godine koronavirus COVID-19 proširio se na gotovo sve države, uzrokujući poremećaje u poslovanju i gospodarskoj aktivnosti. HNB je u cilju ublažavanja štetnih posljedica pandemije na bankarski sustav i ekonomiju u cjelini donijela mjere zaštite koji su i nakon datuma bilance bile aktivne te ih je Banka koristila u cilju olaškavanja povrata izloženosti svojim klijentima.

Pandemija COVID-19 izvor je neizvjesnosti koja je imala utjecaja na poslovanje Banke, a puni će učinak biti vidljiv tek po prestanku mjera uvedenih u svrhu sprečavanja posljedica za gospodarstvo i ekonomiju, prije svega odgode otplata kredita (moratorij).

Pandemija COVID-19 imala je učinke na procjenu nadoknadivosti izračun rezervacija za kreditne gubitke i kroz procjenu parametara korištenih u izračunu vrijednosti financijske imovine sukladno MSFI 9 – Financijski instrumenti, prije svega kod vjerojatnosti ulaska u status neispunjenja obveza (PD), gubitka zbog nastanka statusa neispunjenja obveza (LGD) i izloženost u statusu neispunjavanja obveze (EAD). Banka je prilagodila parametre za izračun MSFI 9 sukladno novom makroekonomskom okruženju za 2020. godinu kako je prikazano u nastavku:

Razdoblje	01.01.2019. 01.07.2019. 30.06.2019. 31.12.2019.		01.01.2020. 30.06.2020.	01.07.2020. 31.12.2020.
Makroekonomski pokazatelji
BDP	2,70%	2,40%	2,80%	-9,70%
Nezaposlenost	-0,80%	-2,20%	-0,70%	2,30%
Inflacija	0,90%	0,80%	1,40%	-0,03%
Ponderi za makroekonomske scenarije
Pesimistični scenarij	15,00%	15,00%	15,00%	15,00%
Neutralni scenarij	70,00%	70,00%	70,00%	70,00%
Optimistični scenarij	15,00%	15,00%	15,00%	15,00%

-PD-pod utjecajem makroekonomije
PO	30.6.2019.	31.12.2019.	30.6.2020.	31.12.2020.
Model PD po rasponima dana kašnjenja
O	1,44%	1,44%	1,41%	1,53%
1-30	14,91%	19,99%	9,81%	10,39%
31-60	16,19%	24,25%	20,17%	21,12%
61-90	27,40%	27,40%	26,50%	27,61%

FO
Model PD
0	1,95%	1,95%	1,78%	1,93%
1-30	7,23%	7,23%	8,34%	8,87%
31-60	12,12%	12,12%	18,75%	19,61%
61-90	32,71%	32,71%	32,75%	33,96%

Banka je donijela Mjere pomoći građanima čiji prihodi su ugroženi COVID-19 pandemijom koje uključuju produljenje roka otplate uz smanjenje mjesečnih anuiteta, moratorij na otplatu glavnice najkasnije do 31. ožujka 2021. godine, te zadržavanje limita po dopuštenim prekoračenjima i kreditnim karticama. Na dan 31. prosinca 2020. godine izloženost prema klijentima koji su koristili mjere potpore prikazani su kako slijedi:

	STANJE NA 31.12.2020.			STATUS COVID-19 (MORATORIJ, POCEK) NA 31.12.2020.
SEGMENT	REGULATORNI KAPITAL	BROJ PARTIJA KREDITA	STANJE GLAVNICE KREDITA	UKUPNA IZLOŽENOST 31,122	IZLOŽENOST PO GLAVNICI KREDITA 31.12.	UDIO	BROJ PARTIJA KREDITA 31.12.	UDIO
PRAVNE OSOBE	49,93%	464	351.761.565,60	79.875.904,54	73.741.003,63	20,96%	48	10,34%
OBRTNICI I OPG	1,79%	451	80.789.755,43	2.865.640,73	2.779.787,81	3,44%	8	1,77%
FIZIČKE OSOBE	13,51%	14.167	450.499.439.80	21.613.813,17	20.643.228,28	4,58%	236	1,67%
stambeni krediti				343.261,41	330.562,94	1,60%	3
gotovinski krediti				21.270.551,76	20.312.665,34	98,40%	233
	65,23%	15.082	883.050.760.83	104.355.358,44	97.164.019,72	11,00%	292
Kapital 31.12.2020.	159.970.834

U skladu s uputama ECB-a i HNB-a korištenje mjera potpore ne predstavlja automatski promjenu klasifikacije ili pokazatelj pogoršanja financijskog položaja klijenta i načajnog povećanja kreditnog rizika. Banka prati promjenu promjena kreditnog rizika kod svih osjetljivih klijenata. Banka smatra ni ovaj ni drugi događaji nakon datuma bilance ne zahtijevaju usklađivanje budući nije izvedivo dati kvantitativnu procjenu potencijalnog utjecaja postojanja COVID-19 virusa na Banku.

VIII

Na dan 31. prosinca 2020. godine protiv Banke se vodi nekoliko sudskih sporova manje vrijednosti osim spora pokrenutog od strane Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd. Trgovački sud u Bjelovaru donio je dana 19. lipnja 2008. godine presudu (Presuda VP-167/08-27) kojom se odbijaju kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja. Na izrečenu Presudu uložena je Žalba koju je tužitelj izjavio protiv presude Trgovačkog suda u Bjelovaru. lstovremeno tužitelj je zahtijevao tužbom određivanje privremene mjere, na što je dana 3. lipnja 2008. godine Republika Hrvatska, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, donio Rješenje Pž-3109/08-4 kojim se odbija žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru.

Povodom tužiteljeve žalbe Visoki trgovački sud donio je presudu i rješenje 52. Pž-6092/08-3 od 30. listopada 2012. godine kojom je preinačio dio presude Trgovačkog suda u Bjelovaru u odnosu na pitanje ništavosti Ugovora od 26. listopada 1992. godine i utvrdio ugovor ništavnim. Visoki trgovački sud istodobno je rješenjem ukinuo preostali dio prvostupanjske presude koji se odnosi na zahtjeve za naknadu štete, smatrajući da ta pitanja još nisu dovoljno raspravljena, te je predmet u tom dijelu vraćen Trgovačkom sudu u Bjelovaru na ponovni postupak, s uputom da se tek rasprave pitanja postoje li osnove za naknadu štete, osobito i u pogledu prigovora zastare.

Protiv presude Banka je podnijela za revizijom zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka. U ponovljenom postupku Trgovački sud u Bjelovaru donio je presudu posl. br. 5 P-9/2013-33 od 1. kolovoza 2013. godine kojim je tužiteljeve za naknadu štete odbio u cijelosti kao neosnovane. Tužitelj je protiv navedene presude uložio žalbu, te je još u tijeku drugostupanjski postupak kod Visokog trgovačkog suda u Zagrebu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, presudom od 7. svibnja 2014. godine broj: Revt 156/13-2, preinačio je presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: 52.Pž-6092/08-3 od 30. listopada 2012. godine na način da je u odnosu na dio presude Trgovačkog suda u Bjelovaru broj V P-167/08-27 od 19. lipnja 2008. godine kojom je bio odbijen zahtjev za utvrđivanje ništavosti Ugovora o preuzimanju prava i obveza od 26. listopada 1992. godine odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i u tom dijelu potvrdio prvostupanjsku presudu. Time je odluka Trgovačkog suda u Bjelovaru od 19. lipnja 2008. godine u pogledu odbijanja tužbenog zahtjeva Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd, za utvrđivanje ništavnosti Ugovora iz 1992. godine pravomoćna i konačna.

Banka je dana 13. veljače 2015. godine zaprimila presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu tužitelja Jugobanka a.d. u stečaju Beograd kojom je prihvaćena revizija Banke protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 30. listopada 2012. godine.

U listopada 2016. godine Banka je zaprimila presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl.br. Pž-8979/2013-2 od 15. rujna 2016. godine kojom je odbijena žalba Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd, i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru br. P-9/13-33 od 1. kolovoza 2013. godine u dijelu kojim su odbijeni svi tužbeni zahtjevi tužitelja za naknadu štete. Na navedenu presudu Jugobanka a.d. u stečaju, Beograd, je podnijela reviziju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Na reviziju tužitelja podnesen je odgovor od strane Banke kojim se osporavaju svi revizija do dana usvajanja financijskih izvještaja nije riješena.

Banka je rezervirala sredstva za predmetni spor sukladno čl. 8 Odluke o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije (NN 1/09, 75/09 i 2/10), sve dok Banka u odnosu na

tužbeni zahtjev za naknadu štete ne bude imala pravomoćnu presudu u svoju korist, odnosno presudu, kojom bi pravomoćno bio odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA IX

Financijske izvještaje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 26. ožujka 2021. godine, Potpisano u ime Uprave:

Andrej Kopilaš, Marin Prskalo Oliver Klesinger predsjednik Uprave član Uprave član Uprave Slatinska banka d.d.

Vladimira Nazora 2 33520 Slatina Republika Hrvatska

Banka sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje slijedeće informacije:

Banka je registrirana za obavljanje slijedećih djelatnosti:

Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava. a za svoj račun
Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove, te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima
Otkup potraživanja s regresom i bez njega
Financijski najam
Izdavanje garancija ili drugih jamstva
Trgovanje za svoj račun ilijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, financijskim ročnicama i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
Platne usluge u skladu s posebnim zakonima
Usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
Izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluge u smislu čl. 5. točke 7. Zakona o kreditnim institucijama, a u skladu s posebnim zakonom
Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
Sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanja usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
Usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
Poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima i usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
lnvesticijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. članka 8. Zakona o kreditnim institucijama - davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit.

Banka je u 2020. godini poslovala preko Centrale u Slatini, ureda u Zagrebu te poslovnica Osijeka, Rijeka, Zagreb, D. Miholjac, Daruvar, Đakovo, Koprivnica, Našice, Orahovica, Pitomača, Požega, Slavonski Brod, Slatina, Valpovo i Virovitica.

Banka u nastavku objavljuje ostale zahtjeve sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama:

	2020. HRK '000
Ukupni prihodi	71.814
Dobit prije oporezivanja	2.289
Porez na dobit	(ਰੇਤੋਤ)
Broj radnika na dan 31. prosinca 2020. godine	179
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
(plaćeni sati rada) u 2019. godini	167
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu u 2019. godini	140

Trošak revizije godišnjih financijskih izvještaja i pripadajuće revizije za potrebe Hrvatske narodne banke iznosio je 140 tisuća kuna uvećano za PDV. Revizor u tijeku 2020. i u dvije godine koje prethode godini obavljanja revizije nije za Banku obavljao nikakve druge poslove.

U 2020. godini Banka nije primala javne subvencije.

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina

Dodatak - Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020. godine

lzvještaj o financijskom položaju (Bilanca) stanje na dan 31.12.2020.

Obrazac BAN-BIL

Obveznik: : SLATINSKA BANKA d.d.
Naziv pozicije	AORI omaka	Ror. biljeske	Pretnodna godina (nato)	Tekuca godina I (ne to)
100	42	్రెస్ నిర	2019	14
movina
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)	001		203.594.237	299.756.120
1.1. Novac u blagajni	002		25.613.804	22.004.522
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka	003		149.776.877	267.259.976
1.3. Ostali depoziti po viđenju	004		28.203.556	10.491.622
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009)	005		0	0
2.1. Izvedenice	006		0	0
2.2. Vlasnički instrumenti	007/		0	0
2.3. Dužnički vrijednosni papiri	008		0	0
2.4. Krediti i predujmovi	009		0	0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)	010		4.162.942	1.663.939
3.1. Vlasnički instrumenti	011		820.306	348.063
3.2. Dužnički vrijednosni papiri	012		3.342.636	1.345.876
3.3. Krediti i predujmovi	013		0	0
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak(AOP 015 + 016)	014		0	0
4.2. Dužnički vrijednosni papiri	015		0	0
4.3. Krediti i predujmovi	016		0	0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	017		278.682.116	267.372.692
5.1. Vlasnički instrumenti	018		7.772.458	3.269.346
5.1. Dužnički vrijednosni papiri	019		270.909.658	264.103.346
5.2. Krediti i predujmovi	020		0
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023)	021		961.106.690	890.158.560
6.1. Dužnički vrijednosni papiri	0922		3.971.401	697.356
6.2. Krediti i predujmovi	023		957.165.289	889.471.204
7. Izvedenice - računovodstvo zaštite	024		0
8. Promjene fer vrijednosti zastićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025		0
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026		0
10. Materijalna imovina	027		25,389,403	23.348.393
11. Nematerijalna imovina	073		7.72.531	10.106.189
12. Porezna imovina	023		1.751.508	1.599.466
13. Ostala imovina	030		11.876.571	7.566.935
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	0372		1.494.336.004	1.501.582.294

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina

Dodatak - Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

lzvještaj o financijskom položaju (Bilanca) stanje na dan 31.12.2020.				Obrazac BAN-BIL
Obveznik: : SLATINSKA BANKA d.d.
Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto)
	12	િયું	ಿಗೆ ಕ	ಿ
opveze
16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038)	083		0	0
16.1. Izvedenice	034		0	0
16.2. Kratke pozicije	035		0	0
16.3. Depoziti	036		0	C
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri	037		0	0
16.5. Ostale financijske obveze	033		0	0
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 040 do 042)	039		0	0
17.1. Depoziti	040		0	0
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	041		0	0
17.3. Ostale financijske obveze	042		0	0
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (AOP 044 do 046)	043		1.305.066.150	1.311.268.063
18.1. Depoziti	044		1.301.803.916	1.308.820.609
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	045		0	0
18.3. Ostale financijske obveze	046		3.262.234	2.447.454
19. Izvedenice - računovodstvo zaštite	047		0	0
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zastite portfelja od kamatnog rizika	04:3		0	0
21. Rezervacije	049		6.532.715	4.765.146
22. Porezne obveze	050		104.688	201.642
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051
24. Ostale obveze	052		17.012.152	18.165.997
25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053		0
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	054		1.328.715.705	1.334.400.848
Kapital
27. Temeljni kapital	055		91.897.200	91.897.200
28. Premija na dionice	056		148.620	148.620
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057		0	0
30. Ostali vlasnički instrumenti	058		0	0
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059		-706.282	-548.255
32. Zadržana dobit	080		63.421.526	65.737.662
33. Revalorizacijske rezerve	061		0	0
34. Ostale rezerve	082		15.182.803	15.182.803
35. Trezorske dionice	083		-6.592.348	-6.592.348
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064		2.268.788	1.355.764
37. Dividende tijekom poslovne godine	065		0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)	066		0
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	067		165.620 299	167.181.446
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	058		1.494.336.004	1.501.582.294

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020. godine (nastavak)

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina Dodatak - Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine

Račun dobiti i gubitka za razdoblje 01.01.2020. do 31.12.2020.				Obrazac BAN-RDG
; SLATINSKA BANKA d.d. Obvoznik:	10 4-1	190
Hally portuity	19892 14		The positio	Allenda Brondith
1. Kamatni prihodi	060		60.779.45	55.258.955
2. Kametri rashodl 3. Rashodl od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahljev	070 071		8,823,325 0	8.150,173
4. Prihodl od dividende	072
5. Prihodl od naknada I provizija	073		13,251,172	11.514.125
6. Rashodl od naknada I provizija	074		4.203.740	3.736,132
7. Dobici III gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit III gubitak, neto	075		11,381.027	48.04
B. Dobici III gubici po financijskoj Imovini I financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	076		2.764.110	1.984 046
9. Dobici III gubici po financijskoj Imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, nato	077		0	-2.636.319
10, Dobici III gubici po financijskoj Imovini I financijskim obvezama po fer vrijednosti	078		0
kroz dobit III gubitak, neto 11. Dobici III gubici od računovodslva zaštite, neto	079		O
12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	OBD		-3.062	-191.830
13. Dobici III gubici po prestanku priznavenja nefinancijske Imovine, neto	081
14. Ostali prihodi Iz poslovanja	082		10.822.546	3.000.112
15. Ostali rashodi iz poslovanja 16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO	083		3.582 B46	990.369
(AOP 060 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 076 do 082 - 083)	084		82,388,333	58 101 459
17. Administrativni rashodl	085		38.196.232	42 649.322
18. Amortizacija	080		4 293 612	4 450,846
19. Doblel III gubici zbog promjena, neto 20. Rezervacije ill ukidanje rezervacija	087 088		1.835.738	-1.767 477
21. Umanjenje vrljednosti ili ukldanje umanjenja vrijednosti financijske Imovine koja
nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 22. Umanjenje vrljednosti III ukidanje umanjenja vrljednosti ulaganja u drušliva kćeri,	OB9		34 231,033	10.279.565
zajedničke pothvate i pridružena društva	090		-822.300	8
23. Umanjenje vrijednosti III ukldanje umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine	094		850 959	0
24. Negativan goodwill priznet u dobiti III gubitku 25. Udjel dobiti ili gublika od ulagenja u društva kćeri, zajedničke polnvale i	092 003		0	0 0
pridružena društva obračunalih metodom udjela 26. Dobit ili gubila koji dugotrajne i grupe za oluđenje klasilicirane kao	004		0	0
namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastavili 27. DOBIT ILI QUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE CE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 000 + 087 - 088 do 001 + 082 da 094)	085		S OFFICE FOR	2 289 203
26. Porezni rashodi III prihodi povezani s dobiti III gubitkom iz poslovanja koje de se nastaviti	090		1.651.470	633 436
25. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 096 - 098)	097		2.268 783	1 355 704
50. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (AOP 000 - 100)	088		0	O
30.1. Dobil ili gubilak prije oporez vanja iz poslovanja koje se nečo nastavili	099		0	0
30,2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neče nastavili	100		0
11. DOBIT ILI GUBITAK TEKUCE GODINE (VOP OUT + 008, 102 + 103)	101		2.268.783	1 355 704
12. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli)	107 103		0 O	0 0
33. Pripada viasnicima maticnog drušiva IZVJESTAJ O OSTALOJ SVEGBUHVATNOJ DOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101)	104		2 288.783	1.355.704
2. Ostala sveobulivatna dobit (AOP 108 + 118)	105		-BAU 238	B3.806
2.1. Stavko koje nace bili roklasificirane u dobit III gubitak (AOP 107 do 113 + 116 + 117)	106		44 372	PST 098
2.1.1. Materijsina imovina 2.1.2. Nematerijalna imovina	107 108		O 0	0
2, 1,3. Aktuarski dobici III gubici na mirovinakim planovima pod pokrovitalistvani				0
poslodavca	108		0
2.1.4. Dugolrajna imovina i grupe za oluđenje namijenjene za prodaju	110		0
2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	111		0
2.1.8. Promjene fer vrijednosli vlasničkih Instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu svoobuhvatnu dobit 2.1.7. Dobici ili gubici od računovodastva zašlite vlasničkih Instrumenala	112		44,375	-650.124
mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvetnu dobit, neto 2.1.8 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednostl	113		0
kroz ostalu sveobuhvalnu dobit (zašlićena slavka) fer vrljednosti vlasničkih Instrumenala mierenih po fer vrilednost	114		0	0
kroz ostalu sveobuhvalnu dobit (Instrument zaštile) 2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti	115		0
kroz dobit III gubitak koje se pripisulu promiename u kreditnom riziku	116		0	0
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće bili reklasificirane	117		0	0
2.2. Stavke koje je moguće roklasificirati u dobit III gubitak (AOP 110 do 120)	118 119		819 Edit 0	1.033 030 0
2.2.1 Zaštila nelo ulaganja u Inozemno poslovanje (efektivni udjel) 2.2.2. Preračunavanje stranih valula	120		0	0
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	124		0	0
2.2.4. Instrumenti zašlite od rizika (elementi koll nisu određeni)	122		0	0
2 2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti krož ostalu sveobuhvatnu dobit. 2 2.6. Dugotrajna Imovina I grupe za otuđenjo namijenjene za prodaju	123 124		-893.613 0	1.033.830 0
2 2.7. Udjel ostalih prihoda i rashoda od ulaganje u društva kćeri,
zajedničke pothvate i pridružena društva 2 2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirali u	125		G	0
dobit III gubitak	126		0	D
3. Ukupna svedbuhvatna dobit tekuće godine (AOP 104 + 105 AOP 128 + 129)	127		1.410.645	1 430 570 0
Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel) Pripada Visanicima matičnog družtva	128 120		0 0	0

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina

Dodatak - Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA - Indirektna metoda u razdoblju 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA - Indirektna metoda u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.			Obrazac BAN-NTI
Obveznik: : SLATINSKA BANKA d.d.
Nazlv pozicije	AOP RBL PRIGRESS oznaka	Prethodna godina	Tekuća godina
			27
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	001	3.920.253	2.289.203
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	002	35.955.236	8.512.088
3. Amortizacija	003	4.293 612	4.450.846
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od tinancijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	004	0	2.635.000
			C
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	005
6. Ostale nenovčane stavke	008	-924.088	1.561.000
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	007	3.815.231	21.778.000
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	008	2.822.965	-888.000
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	009	-102.706.583	36.572.000
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	010	62.724.584	11-223.000
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	011	0
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	012	0
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	013	-4.101.531	-138.000
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	014	1.619.352	3.288.000
15. Ostala imovina iz poslovnih aklivnosti	015	1.235.175	3.730.000
Povečanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	016	0	0
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	017	41.189.570	56.651.857
18. Stedni depoziti ostalih komitenata	0-18	57.826.954	9.920.153
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	019	-134.746.462	-102.891.081
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	020
21. Ostale obveze	021	-1.026.852	3.451.902
22. Neplačene kamate iz poslovnih aktivnosti	022	266.039	373.820
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	023	0	0
24. Plačene kamate iz poslovnih aktivnosti	024	-2.878.120	-2.797.722
25. Plačeni porez na dobit	025	0	0
Aj Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (AOP 001 do 025)	026	-30.714.665	59.726.066
Ulagačke aktivnosti
1. Primići od prodaje / plačanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	027	2.648,662	-4.743.000
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	028	6.650.000	0
3. Primici od naplate / plačanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	029	0	0
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	030	0	0
5. Ostali primici / plačanja/ iz ulagačkih aktivnosti	031	0	0
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (AOP 027 do 031)	022	9.298.662	-4.743.000
Financijske aktivnosti
	033	-40.482.566	43,336,000
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	034	0	0
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira 3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	035	0	0
	036	0	0
4. Povećanje dioničkoga kapitala	037		0
5. Isplaćena dividenda		0
6. Ostali primici / plačanja iz financijskih aktivnosti	038	972.479	-693.000
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (AOP 033 do 038)	039 040	-39.510.087 -60.926.090	42.643.000 97.626.066
D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (AOP 026+032+039)	041	264,520,327	203.594.237
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	042
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine (AOP 040+041+042)	043	203.594.237	301.220,303

Dodatak - Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20) SLATINSKA BANKA d.d., Slatina

PROMJENE KAPITALA za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine

za razdoblje od 01.01.2020. do 31.12.2020. PROMJENE KAPITALA										Obrazac BAN-PK
Obvaznik: 31.ATINSKA BANKA d.d.

CHILD 2001 100	100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 130 ACT		11/24/1	Instrumenti osim Izdani viasnički kapitala			Ostale telline Trezorska dlonice
										A Children Children States of the Children Children of the Children of the Children of the Children of the Children of the Children of the Children of the Children of the Chi
1. Početno stanje (prije prepravljanja)	01	91.897.200	140,820		-706 282	63 421,623	16,182 800	-6.602.34H	2 268 783	16.920 200
2. Učinak Ispravaka pogrešaka	02	O
3, Učinci promjena računovodstvenih politika	03	0
4. Početno stanje (lekuće razdobija) (AOP 01 do 03)	04	91 897 200	140.020		-706 283	63 421 523	15 182 803	-8 592 348	2 268 783	105 620,218
5 Izdavanje redovnih dionica	go	O
a adavanja povisstenih dionica	08 :	O
7 . Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	07
a la manjo ili istak optalih izdanlh viasničkih instrumenala	08
9. Pretvarenje dugovanja u vlasničke Instrumente	00 -
10. Redukcija kapliala	10
11. Dividende	11 l
12. Kupnja trazonskih dionica	12
13. Prodaja ili portitorija trazonikih dicence	13
14. Roklasiškacija francijukių instrumonaita iz vlasničkih inatrumenala u obvaze	14
15. Roklasilikatija tinancijskih instrumenata Iz offremoutani exclusion in allerge	15
16. Prijenosi lamodu komponena wasničkih nstrumenata	16				-47.366	2 316 137			-2 268 783
inatrumenata kao posljedica poslovnih 17. Povećanje III smanjenje vlasničkih kombinacija	17
18. Placario termiljona na dinescaina	18
18. Ostalo povačanje III smanjenje vlasničkih nettumanala	19				121 671					121 671
20. Ukupna sveobulnatna dobit tekuće godine	20				83 800				1 355 784	1.430.670
21. Zavrina (tekuće razdobije) 100 OP 204 do 201	21	91 897 200	148 420		-548 251	65 737.0011	15 182 803	-8 502 348	1 355 764	167, 101 440

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina DODATAK – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

Izvanbilančne stavke:

	IZVANBILANČNE STAVKE	31.12.2019	31.12.2020
2	Garancije	13.254.300	32.092.452
3	Nepokriveni akreditivi	0	0
प	Mjenična jamstva	0	0
5	Akceptirane mjenice	0	01
б	Revolving krediti	4.723.791	4.730.662
	Okvirni maržni krediti	11.285.316	0
8	Ostali okvirni krediti i obveze financiranja	77.744.488	83.210.029
9	Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke	0	0
10	Ukupno klasične izvanbilančne stavke	107.007.895	120.033.143

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina

DODATAK - Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

DODATAK 1. U SKLADU SA ZAKONOM O RAČUNOVODSTVU I ODLUKOM O STRUKTURI I SADRŽAJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA KREDITNIH INSTITUCIJA

Godišnji financijski izvještaji pripremljeni su sukladno Odluci Hrvatske narodne banke ("HNB") o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/2018 i 122/20).

Kreditne institucije dužne su sastavljati godišnje financijske izvještaje iz članka 19. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/2015., 120/2016., 116/2018, 42/20 i 47/20) prema strukturi i sadržaju iz Upute za primjenu Odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih institucija i u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja.

Podaci u Izvještaju o financijskom položaju (Bilanci), Računu dobiti i gubitka, Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaju o novčanim tokovima i Izvještaju o promjenama kapitala iskazuju se u kunama za tekuću i prethodnu godinu.

Godišnje financijske izvještaje Banke za razdoblje koje je završilo 31. prosinca 2020. godine te priložene računovodstvene politike i bilješke kao njihov sastavni dio potpisala je i odobrila Uprava Banke dana 26. ožujka 2021. godine.

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina DODATAK – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/18 i 122/20)

Usklade između godišnjih financijskih izvještaja i GFI-BAN sastoje se isključivo u podjeli pozicija koje su značajne u pročelju godišnjih financijskih izvještaja na više pozicija jednakih u zbroju, sve prikazano kako slijedi:

Po odluci HNB			Osnovni financijski izvještaji
IMOVINA u 000 HRK		IMOVINA	u 000 HRK	BILJESKA RAZLIKA
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP	299-756	Novac i novčani ekvivalenti	299.756	15	0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit il	1-663 939	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.663.939	16	D
5. Financijska Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	267.373	Financijska imovina po fer vnjednosti kroz OSD	267.373	17	D
6.1. Dužnički vrijednosni papiri - financijska imovina po amortiziranom trošku	697-356	Financijska imovina po amortiziranom trošku dužnički vrijednosni	697 356	18	0
6.2. Kredití i predujmovi	889-471	Krediti	889.464		7
		Potraživanje od Hrvatske narodne banke	67.364	19	-67-364
		Zajmovi i potraživanja od banaka	17.061	19	-17.061
		Zajmovi i predujmovi komitenata	805.039	19	-805.039
10. Materijalna imovina	23,348	Nekretnine, postrojenja i oprema	23.348	21	0
11. Nematerijalna imovina	10.106	Nematerijalna Imovina	10.106	22	0
12. Porezna imovina	1.599	Odgođena i tekuća porezna imovina	1.599	23	0
13. Ostala Imovina	7.568	Ostala imovina	7.575	24	-7
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	1,501,582	UKUPNO IMOVINA	1.501.582		0
OBVEZE		OBVEZE
18.1. Depoziti	1-308 821	Depoziti	1.308.821	25	0
		Tekući računi i depoziti komitenata i banaka	1.209.505	25	-1.209.505
		Obveze po primljenim kreditima	99.316	25	-99.316
Ostale financijske obveze	2.447	Obveze po najmovima MSFI 16	2.325	26	122
21. Rezervacije	4.765	Rezervacije za obveze i troškove	4.765	27	0
22. Porezne obveze	202	Tekuća porezna obveza	202	28	0
24. Ostale obveze	18.166	Ostale obveze	18.286	29	-120
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	1.334.401	Ukupno obveze	1.334.401		0
KAPITAL		KAPITAL		30
27. Temeljni kapital	91-897	Temeljni kapital	91.897
28. Premija na dionice	149	Premija na dionice	149
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	0
30. Ostali vlasnički instrumenti	0
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	-248	Rezerva fer vrijednost	-548
32. Zadržana dobit	65.738	Zadržana dobit	67-094
33. Revalorizacijske rezerve	0
34. Ostale rezerve	15.183	Ostale rezerva	15.183
35. Trezorske dionice	-6.592	Rezerve za vlastite dionice	-6.592
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	1.356
37. Dividende tijekom poslovne godine
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)
39 UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	167.183	UKUPNO KAPITAL	167.185		0
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	1.501.582	UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	1.501.582		D

Usklade se sastoje isključivo u podjeli pozicija bilance dok u drugim izvješćima nema usklada. U novčanom tijeku nema razlika ukupno po osnovne tri aktivnosti, samo u prikazu pojedinih bilančnih pozicija.

		OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE
Razdoblje izvještavanja:		1.1.2020	do	31.12.2020
Godina:		2020
		Godišnji financijski izvještaji
Matični broj (MB):	3999092		Oznaka matične države članice izdavatelja:	HR
Matični broj subjekta (MBS):	10000576
Osobni identifikacijski broj (OlB):	42252496579		LEI:	54930031QFC4ME17BK12
Sifra ustanove:	1057
	Tvrlka izdavatelja: SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA
Poštanski broj i mjesto:	33520		SLATINA
	Ulica i kućni broj: VLADIMIRA NAZORA 2
	Adresa e-pošte: [email protected]
	Internet adresa: www.slatinska-banka.hr
Broj zaposlenih (krajem izvještajnog razdoblja):	179
Konsolidirani izvještaj:	KN	(KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano)
Revidirano: RD		(RN-nije revidirano/RD-revidirano)
	Tvrlke ovisnih subjekata (prema MSFI):		Sjedište:		MB:













Knjigovodstveni servis:	Ne	(Da/Ne)
	Osoba za kontakt. NIKOLA ŽIVKOVIĆ		(tvrtka knjigovodstvenog servisa)
	(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefon: 033/637-050
	Adresa e-pošte: [email protected]
	Revizorsko društvo: FACT REVIZIJA d.o.o. ZAGREB
	(tvrtka revizorskog društva) Ovlašteni revizor: Jeni Krstičević
	(ime i prezime)

BILANCA

stanje na dan 31.12.2020

u kunama

		Zadnji dan
Naziv pozicije	ACT oznaka	prethodno poslovna godina	Tokučo razdoblje
	2	8	14
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.)	001	203.594.237	299.756 121
Novac u blagajni	002	25 613 804	22 004 52
Novčana potraživanja od središnjih banaka	003	149,776,877	267 259 976
Ostali depoziti po videnju	004	28 203 556	10.491 622
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.) Izvedenice	005	0
Vlasnički instrumenti	006 007	0 0
Dužnicki vnjednosni papiri	008	0
Krediti i predujmovi	003	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)	010	4 162.942	1.663.938
Vlasnički instrumenti	011	820 306	318 063
Dužnički vnjednosni papiri	012	3.342 636	1.345.876
Krediti i predujmovi	013	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.) Dužnicki vrijednosni papiri	014 045	0 0	0 (
Krediti i predujmovi	016	0	(
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu	017	278.682.116	267.372.692
dobit (od 18. do 20.) Vlasnički instrumenti
Dužnički vnjednosni papin	018 019	7.772 458 270,909 658	3 269 346 264 103 346
Krediti i predujmovi	020	0
Financijska imovina po amortiziranom trosku (22. + 23.)	024	961.106.690	890,168,560
Dužnicki vnjednosni papin Krediti i predujmovi	022 023	3,971 401 957 135 289	697 356 889 471 204
Izvedenice - racunovodstvo zaštite	024	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog
nzika	025	0	0
Ulaganja u društva kcen, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	0
Materijalna imovina Nematerijalna imovina	027 028	25 389 403 772 537	23,348 393 10,106 189
Porezna imovina	029	1.751.508	1 599 466
Ostala imovina	030	11 876,571	7.566.935
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za	031	0
prodaju Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	0392	1.494.336.004	1.501.582.294
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	0	0
Izvedenice	034	0	0
Kratke pozicije Depoziti	035 036	0 0	0 0
izdani dužnički vrijednosni papiri	037	0	0
Ostale financijske obveza	038	0	C
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	0	0
Depoziti	040	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	0
Ostale financijske obveze Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	042 043	0	0 1 305 066 150 1.311.268.063
Depoziti	044	1 301 803 916	1-308.820.609
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	0
Ostale tinancijske obveze	046	3.262.234	2.447-454
izvedenice - racunovodstvo zaštite Promjene fer vrijednosti zastićenih stavki u zastiti portfelja od	047	0	0
kamatnog rizika	048	0	0
Rezervacije	049	6 532 715	4.765 146
Porezne obveze	050	104 688	201 642
Temeljni kapital koji se vrača na zahtjev Ostale obveze	051 052	0 17-012 152	0 18-165-997
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene
za prodaju	053	0	0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.) Kapital	0.24		1.328.715.705 1.334.400.848
Temeljni kapital	055	91 887 200	91.897.200
Premija na dionice	056	148 620	148 620
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala Ostali vlasnički instrumenti	057	O	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	058 059	0 -706 282	0 548 255
Zadržana dobit	080	63.421.523	65.737-662
Revalonzacijske rezerve	061	0	0
Ostale rezerve	062	15-182-803	15.182.803
( - ) Trezorske dionice Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	063 064	6.592.348 2 268 783	6.592 346 1.355 764
( - ) Dividende tijekom poslovne godine	065	0	0
Marijinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066	0	0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	165.620.299	167.181.446
Ukupno obyeze kapital (54. + 67.)	088		1.494.336.004 1.501.582.294

RACUN DOBITI I GUBITKA u razdoblju 01.01.2020 do 31.12.2020.

u kunama

Obveznlk: Slatinska banka d.d. Slatina ato ratdoblj AOP Naziv pozicije Teluce razilobile prethodn
Qoxiline ornalo 2 199 1 Kamalni prihodi 001 60,779.451 55,258,955 (Kamalni rashodi) 002 8,823 325 6 159 173 (Rashodi od lemeljnog kapitala koji se vraća na zahljev) 003 0 Prihodi od dividende 004 11,514,125 13,251,172 Prihodi od naknada i provizija 005 (Rashodi od naknada i provizija)
Dobici ili ( – ) gubici po preslanku priznavanja financijske imovine i 3 736 132 4.203.749 006 financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobil ili 007 11:361:027 48.041 gubitak, neto Dobici ili (-) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje 008 2 764 119 1,984,045 se drže radi Irgovanja, nelo Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se 009 -2 635 319 obvezno mjeri po fer vnijednosti kroz dobil ili gubilak, nelo Dobici ili ( – ) gubici po linancijskoj imovini i financijskim obvezama po len 010 vrijednosti kroz dobil ili gubilak, neto Dobici ili ( - ) gubici od racunovodstva zaštile, nelo 011 0 Tečajne razlike [dobit ili ( - ) gubitak], neto 012 -3,062 -191 830 Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto 013 0 Ostali prihodi iz poslovanja 014 10.822.546 3.009 112 (Ostali rashodi iz poslovanja) 015 3,582,846 990 365 Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. - 2. - 3. + 4. + 5. - 6. + od 7. do 016 62,365,333 58.101.456 14. - 15.) (Administralivni rashodi) 017 35.317.039 39.957.890 (Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita) 018 2.879 193 2 891 432 (Amortizacija) 019 4 293 612 4 450 846 bici ili { - } gubici zbog promjena, neto 020 (Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po
financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosli kroz 1.855 738 -1.767.477 021 10,279,565 022 34 231.033 gubilak) (Umanjenje vrijednosli ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosli ulaganja u -952 360 023 društva kćeri, zajedničke pothvale i pridružena društva) (Umanjenje vnjednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po 024 820 825 nefinancijskoj imovini) Negativni goodwill priznal u dobiti ili gubilku
Udio dobili jili ( – ) gubilka od ulaganja u drušiva kceri, zajedničke pothvate 025 0 ododobnih ( ( ) Judika uglibuma u minuta komunuma da komunumari na manovana na
Noorgan Prized Burgania manusi kasar na mara maso nasera nasovo vana masovana
Poronina Manus 026 0 0 027 0 3.920.253 2 289 203 028 1.651 470 933,439 029 2268.783 1.355.764 030 Dobili ( 031 0 032 0 (Porezni rashodi ili ( - ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće 033 0 n nastavili) Dobit IIi ( - ) gubitak tekuće godine (30. + 31 .; 35. + 36.) 034 2.268.783 1 355,764 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli] 035 036 Pripada vlasnicima maličnog društva
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI Dobil ili (-) gubitak tekuće godine
Ostala sveobuhvatna dobit (39. + 51.) 2 268 783 1,355,764 037 038 B3.80 Stavke koje nece biti reklasificirane u dobit ili gubrtak (od 40, do 039 44.375 -950.124 46. + 49. + 50.) Matenjalna imovina
Nematenjalna imovi 040 041 Akluarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod 042 pokrovitelistvom Dugotrajna imovina i grupe za oluđenje namijenjene za prodaju
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se 043 jel ostava 044 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer 44 375 045 -950.124 vrijednosli kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zašlite vlasničkih instrumenala 046 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenala mjerenih po fer 46 vnjednosti kroz ostalu sveobuhvalnu dobil (zašlićena stavka) Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer 046 vrijednosli kroz ostalu sveobuhvatnu dobit {instrument zašlite} Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti 049 kroz dobil ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće bili reklasificirane 050 Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 52. do 051 -893.613 1.033.930 69.) Zastita neto ulaganja u inozemno poslovanje jefektivni udjelj 052 Preračunavanje stranih valuta 053 Zašlite novčanih tokova [efeklivni udjel] 054 Instrumenli zašlite od rizika [elemenli koji nisu određeni] 055 Dužnički instrumenti po fer vrijednosli kroz ostalu sveobuhvatnu dobil -893 613 056 1,033.930 Dugotrajna imovina i grupe za oluđenje namijenjene za prodaju
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćen 057 056 zajedničke pothvale i pridružena društva Porez na dobit koji se odnosi na slavke koje je moguće reklasificirati u 059 dobil ili ( – ) gubilak Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (37. + 38 .; 61. + 62.) 060 1.410.545 1,430.570 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]
Pripada vlasnicima matičnog društva 061 1.419.545 1-439.570 062

IZVJESTAJ O NOVCANOM TIJEKU u razdoblju 01.01.2020 do 31.12.2020

Obveznik: Slatinska banka d.d. Slatina		Isto	Na Izviešta ni
Naziv pozicije	AOP oznaka	razdobije prethodne godine	datum tekućeg razdoblja
	44	3
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplacena kamata i slični primici Naplačene naknade i provizije	001 002	0 0	0 0
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	0
(Placene naknade i provizije)	004	0	0
(Placeni troškovi poslovanja)	005	0	0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	006	0	0
Ostali primici	007	0	0
(Ostali izdaci)	008	0	0
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja Usklađenja:	009	3 920 253	2.289 203
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	35.955.236	8.512.088
Amortizacija	011	4 293 612	4.450 846
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	0	2.635 000
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine Ostale nenovčane stavke	013	0
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti	014	-924-088	1.561.000
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	3 815 231	21.778.000
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	046	2 822 965	-886 000
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	-102 706 583	36 572 000
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	048	62 724 584	11,223,000
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	019	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vođe po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	4-101-531	-136.000
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	1 619 352	3 288 000
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	023	1 235 175	3 730.000
Depoziti od financijskih institucija	024	0
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	41 189 570	56 651 857
Stedni depoziti ostalih komitenata	026	57-826-954	9 920.153
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	-134-746-462	-102 891.081
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	028	0
Naplacene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	029 030	918.106 266.039	3.451.902 373.820
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	0
Plačene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	-2 878 120	-2.797.722
(Plačeni porez na dobit)	033	0	0
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)	034	-28.769.707	59.726.066
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje / plačanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine	035	2.648.662	-4.743.000
Primici od prodaje / plačanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	036	6 650 000	0
Primici od naplate / plačanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	037	0	0
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / placanja iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.) Financijske aktivnosti	040	9.298.662	-4.743.000
Neto povećanjel(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	-40 482 566	43,336,000
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	0	0
Neto povećanjel(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	0	0
Povećanje dioničkoga kapitala	044	0	0
(Isplacena dividenda)	045	0	0
Ostali primici/(plačanja) iz financijskih aktivnosti	046	-972 479	-693-000
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	41.455.045	42.643.000
Neto povećanjel(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.)	048	-60.926.090	97.626.066
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049	264.520.327	203,594.237
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	050
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.)	051	203 594 237	301 220 303

za razdoblje od		g	31.12.2020												u kunama
						Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Marijinski udjel
Opis pozicije	oznaka AOP	Kapital	Promlja na dionice	nstrumentl vlasnički kapitala zdani osim	nstrumenti vlasnički Ostall	sveobuhvatn Akumulirana a dohit osta a	Zadržana dobit	Rovalarizacije ke razerve	rezerve Ostale	( ) Trezorske dionice	qubitak koll Dopt III = vlasnicima matičnog pripada društva	Dividende poslovne tilekom godine	Akumulirana sveobuhvatn a dobit ostala	Ostale stavke	Ukupno
				ਜ					10		974			13	15
očetno stanje [prije prepravljanja]	001	91.897.200	148,620	0	0		-706.282 63.421.523	O	15.182.803	-6.592.348	2.268.783	0	0	O	166.620.299
činci ispravaka pogrešaka	002														0
činci promjena računovodstvenih politika	003
očetno stanje [tekuće razdoblje] (1. + 2. + 3.)	004	91.897.200	148,620	0	0		-708.282 63.421.523	0	15.182.803	-6.592.348	2.268.783	D	D	0	165.620.299
zdavanje redovnih dionica	005	0	0	D	0	0	D	0	D	0	0	D	0	0	0
davanje povlaštenih dionica	006	0	D	0	0	0	0	0	0	0	0	0	D	0
zdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	007	0	D	0	0	0	D	0	D	0	0	0	0	0	-
zvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih nstrumenata	008	0	0	0	0	0	D	0	0	0	0	0	D	0
retvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	009	0	D	0	0	0	D	0	D	0	0	0	0	0
Redukcija kapitala	010	0	0	0	0	0	D	0	0	0	0	0	0	0
ividende	011	0	D	0	0	0	0	0	0	0	0	0	D	0
Kupnja / prodaja trezorskih dionica	012	0	0	0	0	0	00	0	0	0	0	D	0	0
rodaja ili poništenje trezorskih dionica	013	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0	D	0
keklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih nstrumenata u obveze	014	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	D	0
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	015	0	0	0	0	0	D	0	0	0	0	0	D	0
rljenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	016	0	0	0	0	-47.356	2.316.139	0	0		-2.268.783	0	D	0
laćanja temeljena na dionicama	017	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
stalo povećanje ili ( - ) smanjenje vlasničkih nstrumenata	018	0	0	D	0	121.577	0	0	0	0	0	0	0	0	121.577
Jkupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	019	0	0	0	0	83.806	0	0	0	0	1.355.764	0	0	0	1.439.670
ovećanje ili ( - ) smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija	020	0	O	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Završno stanje [tekuće razdoblje] (od 4. do 20.)	021	91.897.200	148,620	0	0		-648.256 68.737.862	0	16,182,803 -6,592,348 1,355,764			0	0		0 167.181.446

IZVJESTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

IZJAVA UZ REVIDIRANA NEKONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2020. GODINU

lzjavljujemo, prema našem najboljem saznanju:

-revidirani financijski izvještaji Banke sastavljeni uz primjenu MSFI, važećih propisa RH i u skladu sa računovodstvenim politikama Banke, daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka, financijskog položaja i poslovanja Banke

-izvještaj poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Banke, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima je Banka izložena

Predsjednik Uprave: Andrej Kopilaš: Član Uprave: Marin Prskalo:_ BANKA Član Uprave: Oliver Klesinger:

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA

Zagreb, 29.03.2021. god.

Broj: 10-1 /2021

Na temelju članka 15. Statuta Slatinske banke d.d. Slatina, Nadzorni odbor Slatinske banke d.d. Slatina, na prijedlog Sektora financija te Uprave banke, na svojoj redovnoj sjednici održanoj 29.03.2021. godine donosi sljedeću:

ODLUKU

Članak 1.

Usvajaju se sljedeća izvješća:

= Godišnje izvješće Slatinske banke d.d. Slatina za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. god.
Godišnje financijsko izvješće kreditnih institucija za godinu koja je završila 31.prosinca 2020.god. (GFI-KI)
Godišnji financijski izvještaj za godinu koja je završila 31.prosinca 2020. god. (GFI-godišnji financijski izvještaj kreditnih institucija)

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA

Predsjednik Nadzornog odbora Dušan Banović STATINSKE BANKA d.d

Dostaviti:

1. Sektor financija
FINA 2.
1. Uz Zapisnik Nadzornog odbora
1. Pismohrana

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA

Zagreb, 29.03.2021. god.

Broj: 10-2 12021

Na temelju članka 15. Statuta Slatinske banke d.d. Slatina, Nadzorni odbor Slatinske banke d.d., Slatina, na prijedlog Sektora financija te Uprave banke, na svojoj redovnoj sjednici održanoj 29.03.2021. godine donosi sljedeću:

ODLUKU

Članak 1.

Usvajaju se sljedeća izvješća:

Izvještaj revizora i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine revizora FACT REVIZIJA d.o.o. Zagreb, Radnička 45.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA

Predsjednik Nadzornog odbora Dušan Banović SLATINSKA BANKA d.d

Dostaviti:

1. Sektor financija
1. FINA
1. uz Zapisnik Nadzornog odbora
1. Pismohrana

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA

Zagreb, 29.03.2021. god.

Broj 10-3 /2021

Na temelju članka 15. Statuta Slatinske banke d.d. Slatina, Nadzorni odbor Slatinske banke d.d. Slatina, na prijedlog Uprave, na svojoj redovnoj sjednici održanoj 29.03.2021. godine donosi sljedeću:

ODLUKU

Članak 1.

Predlaže se Glavnoj Skupštini Banke da se neto dobit Banke ostvarena za 2020. godinu u iznosu od 1.355.764,37 kuna u cijelosti raspodjeli u zadržanu dobit.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA

Predsjednik Nadzornog odbora Dušan Banović

FINSK BANKA d.o

Dostaviti:

1. Sektor financija
1. Za dostavu FINA
Za dostavu HANFA 3.
1. Za dostavu HNB
1. Uz Zapisnik Nadzornog odbora
1. Pismohrana

AI assistant

Slatinska Banka d.d. — Audit Report / Information 2020

2154_10-k_2021-03-31_85a58249-5732-4863-9384-af851bd14f35.pdf

SLATINSKA BANKA d.d.

GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

SADRŽAJ

KAZALO

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA

PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA

ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2020.

Račun dobiti i gubitka

Bilanca Banke

Poslovanje sa stanovništvom

Poslovanje s gospodarstvom

Platni promet

Informatika Banke

Poslovni rizici

Politika i strategije upravljanja rizicima

Organizacija upravljanja rizicima

Odbor za rizike

Sektor upravljanja kreditnim rizikom

Sektor rizika

Sektor naplate

Izloženost rizicima

Profil rizičnosti

Pristup upravljanju rizicima

Proces upravljanja rizicima

Razina prihvatljivih rizika

Izvještavanje o izloženosti rizicima

Kreditni rizik

ŠTAGE 3 (S3) – obračun očekivanih kreditnih gubitaka na pojedinačnoj osnovi

Definicija statusa neispunjavanja obveza

Kriteriji za klasifikaciju i umanjenje izloženosti u rizičnoj skupini A

EAD

MPD model

LGD

DF

Strateški rizik

Rezidualni rizik

Reputacijski rizik

Kamatni rizik

Operativni rizik

Valutni rizik

Rizik likvidnosti

Koncentracijski rizik

Rizik države

Rizik prekomjerne financijske poluge

Rizici koji proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni

IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

INFORMACIJE O DIONICAMA

ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠĆE

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA DIONIČARIMA SLATINSKE BANKE d.d., Slatina

mišljenje

osnova za mišljenje

ISTICANJE PITANJA

Učinak pandemije COVID-19 na poslovanje Banke

ključna revizijska pitanja

KLJUČNA REVIZIJSKA PITANJA (nastavak)

KLJUČNA REVIZIJSKA PITANJA (nastavak)

ostale informacije u godišnjem izvješću

ODGOVORNOSTI UPRAVE I ONIH KOJI SU ZADUŽENI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

ODGOVORNOSTI UPRAVE I ONIH KOJI SU ZADUŽENI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (nastavak)

REVIZOROVE ODGOVORNOSTI ZA REVIZIJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Izvješće o drugim zakonskim i regulatornim zahtjevima

Izvješće o drugim zakonskim i regulatornim zahtjevima (nastavak)

izvješće temeljem zahtjeva iz zakona o računovodstvu

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU / BILANCA na 31. prosinca 2020. godine

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine INDIREKTNA METODA

I OPĆI PODACI O BANCI

Slatinska Banka d.d. Audit Report / Information 2020