Podravska Banka d.d. — Annual Report 2020

Mar 31, 2021

Podravska banka d.d.

Godišnje izvješće i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

Sadržaj

Stranica

Godišnje izvješće Uprave	I
Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja	1
Izvješće neovisnog revizora	2-9
Financijski izvještaji:
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	10
Izvještaj o financijskom položaju	11
Izvještaj o novčanim tokovima	12
Izvještaj o promjenama glavnice	13
Bilješke uz financijske izvještaje	14-91
Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	92-107
Dodatak II - Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi	108-109

Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2020. godinu

U izrazito izazovnom makroekonomskom okruženju u 2020. godini, obilježenoj pandemijom i dva velika potresa, Banka je ostvarila dobar rezultat.

Naglasak u poslovanju bio je na podupiranju klijenata, partnera i lokalne zajednice te brizi za zdravlje zaposlenika i dionika. Bankarske usluge su se neometano pružale, poštujući epidemiološke mjere te je poslovanje klijenata prebačeno na digitalne kanale gdje god je to bilo moguće.

Kao podršku zajednici i društvu u kojem posluje, Banka je donirala sredstva bolnicama te osigurala novi dom građanima pogođenim potresom. Građanima i poslovnim s subjektima odobrene su mjere potpore u vidu moratorija, novih kreditnih linija i mirovanja obveza kako bi lakše prebrodili ovo izazovno vrijeme.

Tijekom 2020. nastavljena je digitalna transformacija poslovanja. Budućnost bankarstva je u integriranim kanalima distribucije te su investirana značajna sredstva u projekt digitalizacije. Digitalizacija poslovanja će omogućiti dodatno unaprjeđivanje kanala komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samouslužnih uređaja, telefona i mobitela.

Tijekom protekle godine Banka je proširila postojeću paletu proizvoda i usluga za građane i poslovne subjekte. Nastavljeno je jačanje komercijalnih aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Također, nastavljene su edukacije kadrova i nova zapošljavanja te su i dalje poduzimane mjere za optimizaciju troškova u poslovanju.

Tijekom 2020. godine nastavljene su aktivnosti na unaprjeđenju tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i kvalitativni pomaci u upravljanju rizicima. Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima, kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

Po veličini aktive i ukupnog kapitala na kraju 2020. godine Banka zauzima 9. mjesto među 20 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2020. godine iznosila je 3,94 milijardi kuna što je povećanje za 8,8% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni depoziti klijenata porasli su za 2,2% i iznose 2,8 milijardi kuna. Ukupni bruto krediti klijentima tijekom protekle godine smanjeni su 4,8% te su iznosili 2,2 milijardi kuna, pri čemu su krediti stanovništvu porasli 9,8%.

Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2020. godine iznosi visokih 19,4%. Regulatorni kapital krajem 2020. godine iznosi 490,6 milijuna kuna. Unatoč izazovima, kapitaliziranost i likvidnost su zadržane na izrazito visokoj razini te se i dalje mogu uspješno pratiti sve potrebe klijenata.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 134,1 milijuna kuna te u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio od 65%, neto prihod od naknada i provizija 17%, dok ostali prihodi sudjeluju s 18% i većinom se odnose na financijske prihode. Dobit tekuće godine iznosi 11,8 milijuna kuna.

Na poslovni rezultat Banke u prošloj godini ponajviše je utjecalo trenutno stanje u gospodarstvu. Domaće gospodarstvo je malo i otvoreno te izrazito osjetljivo na globalne gospodarske promjene. Prema zadnjim raspoloživim podacima globalno gospodarstvo zabilježilo je u 2020. godini pad od 3,5%, što je ponajprije posljedica snažnog utjecaja pandemije i s njom povezanih restriktivnih mjera. Epidemiološka situacija izazvala je izrazite promjene u ponašanju potrošača i najdublju kontrakciju svjetske ekonomije još od Drugog svjetskog rata.

Domaći BDP je u 2020. godini, prema raspoloživim podacima, pao za 8,9%. Uslijed pandemije, većina ostalih makroekonomskih pokazatelja također je zabilježila negativne pomake pa je administrativna stopa nezaposlenosti u prosincu 2020. godine bila 8,9%, uz rast nominalnih bruto plaća od 3,1% i rast inflacije od 0,1%. Premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. "credit default swap", CDS) porasla je krajem 2020. na 76 baznih bodova, u usporedbi s 63 baznih bodova na kraju 2019.

Hrvatska je u srpnju, usred poremećaja koje je prouzročila pandemija, primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, uspješno zaključivši pripremnu fazu za ulazak u eurozonu, zahvaljujući opsežnom programu reformi. Agencija Moody's podigla je rejting Hrvatske za jedan stupanj, na 'Ba1', ističući pojačane institucionalne kapacitete i politički okvir na ulasku u ključnu fazu pristupa eurozoni i smanjenu izloženost dugu u inozemnoj valuti.

Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Prema nerevidiranim podacima, ukupni regulatorni kapital sustava na 30.9.2020. iznosio je 24,96%. Krajem godine na hrvatskom je tržištu poslovalo ukupno 20 banka i 3 stambene štedionice.

Što se tiče 2021. godine, MMF je u siječanjskoj World Economic Outlook publikaciji procijenio kako će globalno gospodarstvo započeti snažan oporavak nakon krize u 2020. godini. Prema procjenama MMF-a, globalni BDP bi mogao porasti za 5,5%. U SAD-u se očekuje rast od 5,1%, dok bi se BDP eurozone mogao povećati za 4,2%. Procjena je i da će oporavak kineskog gospodarstva u 2021. godini ubrzati na 8,1%, a Indijskog na čak 11,5%. Kad je riječ o hrvatskom gospodarstvu, HNB procjenjuje da će ono u 2021. godini porasti za 4,9%.

U narednom razdoblju poslovanje Banke će ovisiti o brzini oporavka gospodarstva i pandemijskim rizicima. Banka će i nadalje imati primarni fokus na potrebama svojih klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju poboljšavanja i održavanja dugoročnih odnosa.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na stalno unapređenje poslovnog odnosa.

Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.

Goran Varat Predsjednik Uprave Banke

OPIS POSLOVANJA

Pregled svjetskog gospodarstva u 2020. godini

Prema posljednjoj dostupnoj procjeni MMF-a, globalna ekonomija zabilježila je pad od 3,5% u 2020. godini, što predstavlja značajno veći pad u odnosu na veliku financijsku krizu iz 2008./2009. godine. Pandemija je snažno utjecala na izvedbu svih svjetskih gospodarstava, a troškovi povezani s obuzdavanjem iste bili su iznimno visoki. S obzirom na različite epidemiološke uvjete kao i različito vrijeme i obuhvat uvedenih restriktivnih mjera, navedeno pogoršanje variralo je u intenzitetu u različitim dijelovima svijeta.

Gospodarstvo SAD-a se, nakon snažnog pada u drugom tromjesečju (od 9,0% na godišnjoj razini), u trećem tromjesečju počelo primjetno oporavljati. Naime, unatoč nastavku razmjerno nepovoljne epidemiološke situacije i velikom broju novooboljelih i tijekom ljeta, američko se gospodarstvo, potpomognuto izrazito ekspanzivnom monetarnom politikom i izdašnim fiskalnim potporama saveznog proračuna, snažno oporavilo u odnosu na prethodno razdoblje. Ipak, promatrano na godišnjoj razini, i u trećem je tromjesečju zabilježena kontrakcija od 2,9%. Procjena je MMF-a da je SAD u 2020. godini zabilježio pad BDP-a od 3,4%. Bitno je naglasiti da je u SAD-u nakon predsjedničkih izbora, kao i izbora za Senat, došlo do promjene političke opcije koja upravlja zemljom, što bi u budućnosti moglo dovesti i do značajnih promjena u politikama najvažnijeg svjetskog gospodarstva i utjecaja tih politika na svjetsko gospodarstvo. Monetarne politike centralnih banaka bile su izrazito ekspanzivne na globalnoj razini što je cijenu financiranja činilo razmjerno povoljnom uz niske inflatorne pritiske.

Nakon snažnog pogoršanja epidemiološke situacije u većini država članica u proljeće 2020. godine, posebice Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, u drugom je tromjesečju gospodarska aktivnost eurozone smanjena za 14,8% na godišnjoj razini. Pritom je kontrakcija bila najizraženija upravo kod zemalja s najnepovoljnijom epidemiološkom slikom te visokim udjelom uslužnih djelatnosti u stvaranju nacionalnog dohotka. Ujedinjeno Kraljevstvo i EU dogovorili su trgovinski sporazum kao i Sjeverno Irski protokol, čime je izbjegnut neuredni BREXIT i s njim povezane reperkusije na gospodarstva obiju strana. Procjenjuje se da se gospodarstvo eurozone smanjilo za 7,2% u 2020. godini dok se pad britanskog gospodarstva procjenjuje na 10%. Glavni vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske, Njemačka i Italija zabilježili su smanjenje BDP-a od 5,4% odnosno 9,2%.

Skupina azijskih ekonomija u nastajanju pala je za 1,1%. Ostale zemlje ili skupine zemalja također su zabilježile pad gospodarske aktivnosti pa se procjenjuju sljedeće izvedbe: Latinska Amerika pad od 7,4%, Brazil 4,5%, Meksiko 8,5%, skupina europskih zemalja u razvoju 2,8%, Rusija 3,6%, Srednji istok i centralna Azija 3,2%. Za Kinu se procjenjuje da je jedino značajno svjetsko gospodarstvo koje je zabilježilo rast i to po stopi od 2,3%. Indija je zabilježila pad od 8,0%.

Razmjerno povoljni uvjeti financiranja omogućili su državama da različitim mjerama ublaže socijalne i ekonomske posljedice pandemije. Kretanje BDP-a najvažnijih svjetskih gospodarstava u 3. kvartalu uglavnom je pozitivno iznenadilo. Tako su, ponajviše na krilima oporavka osobne potrošnje, rezultate bolje od očekivanja ostvarili Australija, europodručje, Indija, Japan, Južna Korea, Novi Zeland, Turska i Sjedinjene Američke Države dok su u skladu s očekivanjima rasli Kina i Meksiko.

Prema posljednjim projekcijama MMF-a (WEO, siječanj 2021.) rast svjetskoga gospodarstva mogao bi značajno ubrzati u 2021., na 5,5% (pad od 3,5% u 2020.), kao posljedica ublažavanja epidemioloških mjera i postupne normalizacije gospodarskih aktivnosti.

Procjenjuje se da će brzina oporavka varirati od zemlje do zemlje, a uvelike će ovisiti o dostupnosti medicinskih usluga, efektivnosti potpornih politika gospodarstvu, izloženosti rizicima prelijevanja krize iz zemalja trgovinskih partnera kao i strukturnih značajki pojedinih gospodarstava u trenutku njihovog ulaska u krizu.

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2020. godini

Kao i u ostatku svijeta, hrvatsko gospodarstvo je tijekom 2020. godine bilo snažno pogođeno pandemijom, ali i s dva velika potresa, u Zagrebu i Petrinji. Kao posljedica toga, HNB procjenjuje pad BDP-a u 2020. godini od 8,9 posto.

Na razini cijele 2020. godine prosječna se godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila na 0,1% (s 0,8% u 2019.), što je u najvećoj mjeri bila posljedica smanjenja godišnje stope promjene cijena energije. Istodobno je prosječna godišnja stopa temeljne inflacije u 2020. ostala nepromijenjena te je iznosila 1,0%. Troškovi financiranja uglavnom su se nastavili smanjivati, čemu pridonosi akomodacijska monetarna politika.

Na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana blago se usporio u 2020. na 3,9%, s 4,2% u 2019. Promatra li se po sektorima, najveći je rast (4,8 mlrd. kuna) zabilježen kod plasmana poduzećima. Rast plasmana stanovništvu znatno je usporen tijekom 2020. godine, pa su nakon porasta od 7,4% u 2019., u protekloj godini plasmani stanovništvu porasli za 2,1. Osobito su snažno porasli stambeni krediti (4,3 mlrd. kuna), čiji se rast tijekom 2020. godine čak ubrzao (sa 6,4% na 7,5%) pod utjecajem provođenja programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita. S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti pod utjecajem neizvjesnosti zbog krize izazvane pandemijom smanjili su se za 0,7 mlrd. kuna, odnosno za 1,4% u odnosu na kraj prethodne godine, nakon što su u 2019. porasli za 11,5%.

Industrijska je proizvodnja u četvrtom tromjesečju 2020. porasla znatno umjerenijom tromjesečnom dinamikom (0,8%) nego u trećem tromjesečju, kada je uslijedio snažan oporavak (7,9%) nakon izražene kontrakcije u drugom tromjesečju (–7,2%) zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera. Pritom se na tromjesečnoj razini povećala proizvodnja intermedijarnih dobara i netrajnih dobara za široku potrošnju, a smanjila se proizvodnja energije, kapitalnih dobara i trajnih dobara za široku potrošnju. Realni se promet od trgovine na malo u posljednjem tromjesečju 2020. povećao za 5,9% u odnosu na tri mjeseca prije te se tako još približio razini s početka godine. Realni obujam građevinskih radova u listopadu i studenome bio je za 3,0% veći od prosječnog ostvarenja iz prethodnog tromjesečja pa se tako građevinska aktivnost vratila na razine prije izbijanja pandemije.

Podaci ankete o pouzdanju potrošača upućuju na pogoršanje optimizma kućanstava u posljednjem tromjesečju 2020. u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna, pri čemu je smanjenje očekivanja na tromjesečnoj razini ponajviše posljedica slabljenja potrošačkog optimizma u prosincu. Međutim, na početku 2021. potrošački se optimizam poboljšao pa je razina indeksa u siječnju porasla i na mjesečnoj i na tromjesečnoj razini, najviše zbog boljih očekivanja glede financijske situacije u kućanstvu za 12 mjeseci u usporedbi sa stanjem danas. Poslovni je optimizam u posljednja tri mjeseca 2020. u svim djelatnostima bio bolji od prosječnog ostvarenja u trećem tromjesečju, ali i znatno ispod razina s početka godine.

Na tržištu rada krajem 2020. godine zabilježena su relativno povoljna tekuća kretanja nakon izrazito nepovoljnih kretanja u razdoblju od ožujka do svibnja. Rast broja zaposlenih intenzivirao se u listopadu 2020., a slična dinamika zadržala se i u studenome, no u prosincu rast se usporio. Tako se na kraju prosinca broj zaposlenih približio razini zabilježenoj u 2019. godini. Postupno smanjivanje broja nezaposlenih odrazilo se i na administrativnu stopu nezaposlenosti, koja se s 9,5%, koliko je iznosila u rujnu, smanjila na 8,9% u prosincu 2020. Ukupna nezaposlenost bila je krajem prosinca 2020. viša za gotovo 30 tisuća u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je stopa nezaposlenosti bila viša za 1,8 postotnih bodova. Na kraju 2020. godine prosječna nominalna bruto plaća bila je za 3,1% viša nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu su plaće u javnom sektoru porasle za 5,3%, a u privatnom za 2,0%.

Krajem 2020. i početkom 2021. nominalni tečaj kune prema euru počeo je blago deprecirati. Na kraju siječnja nominalni tečaj iznosio je 7,56 EUR/HRK, odnosno samo neznatno više od tečaja na kraju studenoga ili 1,6% više u odnosu na kraj siječnja prethodne godine. Prosječni tečaj EUR/HRK za 2020 godinu bio je 7,53 kuna za jedan euro.

Krajem 2020. godine kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca zadržale su se u negativnom području pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i visoke likvidnosti bankovnog sustava eurozone. Tako je na kraju prosinca prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu eurozone EONIA iznosila –0,5%, a šestomjesečni EURIBOR –0,53%.

Premija za rizik Hrvatske ostala je gotovo nepromijenjena i krajem siječnja iznosila je 76 baznih bodova, čime je nastavila bilježiti malo veće vrijednosti u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe, osim Rumunjske. Za usporedbu, premija za rizik Hrvatske krajem prosinca 2019. iznosila je 63 bazna boda, a krajem 2018. godine 96 baznih bodova.

U uvjetima izdašne kunske likvidnosti promet na domaćem međubankovnom prekonoćnom tržištu nije ostvaren još od travnja prethodne godine. Cijena kratkoročnog državnog dug kretala se oko 0%, a prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog sustava u siječnju 2021. iznosio je 59,9 mlrd. kuna naprema 40,3 mlrd. kuna u prethodnoj godini.

Kamatne stope banaka na nove kredite poduzećima, koji uključuju prvi put ugovorene i ponovo ugovorene kredite, krajem 2020. uglavnom su bilježile slične ili samo malo više razine od onih ostvarenih na početku iste godine, prije izbijanja pandemije. Kamatne stope na nove kredite stanovništvu u istom razdoblju uglavnom su bile niže, što je osobito vidljivo kod kamatnih stopa na prvi put ugovorene stambene kredite, koje su se tijekom posljednjeg tromjesečja 2020. kretale na razini od 2,4%.

Ukupni su se prihodi opće države u razdoblju od srpnja do rujna smanjili za 8,6%, pri čemu su padu snažno pridonijeli prihodi od poreza na dodanu vrijednost, određeni padom osobne potrošnje i izvoza turističkih usluga. Istodobno, ukupni su rashodi porasli za 7,4%, čemu su ponajviše pridonijeli ostali tekući rashodi, isplaćene subvencije za potporu očuvanja zaposlenosti, rast naknada zaposlenima te javne investicije. Na proračunska su kretanja utjecala i povlačenja sredstava iz fondova EU-a.

Na kraju listopada dug konsolidirane opće države iznosio je 325,9 mlrd. kuna, što je za oko 33 mlrd. kuna više u odnosu na razinu s kraja 2019. godine. Povećanje duga odražava povećane potrebe države za financiranjem proračunskog manjka, nastalog zbog nepovoljnih gospodarskih učinaka krize uzrokovane pandemijom, kao i provedenih mjera za njihovo ublažavanje. Potrebe za financiranjem većim su dijelom podmirene na domaćem tržištu. Kada je riječ o relativnom pokazatelju javnog duga, zbog rasta nominalnog iznosa duga i istodobnog pada ekonomske aktivnosti, udio javnog duga u BDP-u znatno je povećan, na 86,6% sa 72,8% BDP-a, koliko je iznosio na kraju 2019. godine.

	2020.	2019.	2018.	2017.
Bruto domaći proizvod, mil. eura u tekućim
cijenama	48.6761	54.270	51.979	49.262
Bruto domaći proizvod ("BDP"), %
promjene	-8,9	2,9	2,8	3,4
BDP per capita, u eurima	12.0341	13.270	12.632	11.907
Osobna potrošnja, % promjene	-6,6	3,6	3,3	3,2
Javna potrošnja, % promjene	2,0	3,4	2,3	2,2
Investicije, % promjene	-5,2	7,1	6,5	5,1
Izvoz robe i usluga, % promjene	-26,4	6,8	3,7	6,8
Uvoz robe i usluga, % promjene	-16,3	6,3	7,5	8,4
Industrijska proizvodnja, % promjene	-3,11	0,51	0,51	-1,01

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku

Stopa nezaposlenosti (ILO) (% aktivnog
stanovništva)	7,5	6,6	8,4	11,2
Potrošačke cijene, % promjene	0,2	0,8	1,5	1,1
Saldo proračuna opće države (% BDP)	-8,0	0,4	0,2	0,8
Tekući račun platne bilance (% BDP)	-1,0	2,8	1,8	3,4
Inozemni dug (% BDP)	82,2	75,3	82,2	88,7
Devizni tečaj kuna: euro, godišnji prosjek	7,53	7,41	7,41	7,46

Izvor: HNB, Bloomberg

Prinosi na trezorske zapise, kako u domaćoj valuti, tako i u eurima zabilježili su najniže povijesne razine. Na kraju 2020. godine prinos na kunske zapise na godinu dana iznosi 0,06% i jednak je kao i u 2019. Prinosi na trezorske zapise denominirane u EUR na godinu dana iznosili su od -0,05% do 0,00%, dok su u 2019. bili 0,03%.

Hrvatskoj je kreditna agencija Moody's tijekom 2020. godine, unatoč pandemiji, podigla kreditni rejting za jednu razinu tako da Republika Hrvatska trenutno ima sljedeće rejtinge:

BBB- sa stabilnim izgledima dodijeljen od strane agencije S&P,

BBB- sa stabilnim izgledima dodijeljen od strane agencije Fitch Ratings,

Ba1 sa stabilnim izgledima, dodijeljen od strane agencije Moody's.

OPIS POSLOVANJA BANKE Proizvodi i usluge

U skladu sa strateškim smjernicama poslovanja Banke, u 2020. godini nastavljene su intenzivne komercijalne aktivnosti usmjerene prema sektoru stanovništva te malog i srednjeg poduzetništva. Unatoč jakoj konkurenciji, regulatornim zahtjevima te pandemijskim uvjetima poslovanja koji su značajno utjecali na troškove i profitabilnost, Banka je ostvarila rast u pojedinim strateškim segmentima te dobar poslovni rezultat.

Podravska banka je na rastuće potrebe i očekivanja građana, malih poduzetnika i gospodarstvenika, kao ciljanih klijenata, uspjela odgovoriti unapređivanjem svoje ponude i ulaganjem u razvoj novih tehnologija pa su tako konkurentnost i prilagodljivost bile temeljne odrednice u pružanju financijske podrške klijentima.

U godini koju je obilježila pandemija i u kojoj su dio vremena kapaciteti građana bili ograničeni, prepoznata je potreba za osiguranjem kontinuiteta poslovanja te je poduzeto niz mjera kako bi se osigurala dostupnost usluga klijentima. Kontinuiranim jačanjem aktivnosti prema segmentu građana, Podravska banka želi još bolje i opširnije pružati svoje usluge velikom broju klijenata raznih generacija te u tome vidi svoju najjaču nišu i dugoročno održivu profitabilnost.

Kroz veća ulaganja u promidžbu, sustavno praćenje konkurencije, prilagodbu ponude očekivanjima ciljanog tržišta, unapređenje poslovnih procesa, razvoj novih proizvoda, zapošljavanje, edukaciju te motivaciju prodajnog osoblja, poslovanje Banke održano je na stabilnoj razini unatoč okolnostima u uvjetima pandemije te je nastavljen trend rasta u segmentu građana.

Aktivnosti upravljanja proizvodima i uslugama tijekom prošle godine u velikoj su mjeri bile obilježene prilagodbom promjenama u okruženju, kao i očekivanjima klijenata. Tijekom godine ponuda proizvoda za građane osvježena je inovativnim paketima tekućih računa za građane te štedno ulagačkim proizvodima. Pojačane su aktivnosti u promjeni vizualnog identiteta koji prati strateško pozicioniranje kao modernog partnera za financijsko poslovanje građana.

Većina zaposlenika u poslovnoj mreži je tijekom 2020. prošla intenzivne edukacije te su time postali kvalificirani za prodaju investicijskih i štedno ulagačkih proizvoda. Uz to, dio zaposlenika Banke je uspješno položio potrebne ispite te se povećao broj licenciranih investicijskih savjetnika u Banci za 30%.

Tijekom 2020. godine u ponudu su uvedeni otvoreni investicijski fondovi te dobrovoljna mirovinska štednja, kao komplementarni proizvodi postojećoj ponudi. Štedno-ulagački proizvodi važan su dio ponude te će se i u 2021. nastaviti razvoj ovog dijela poslovanja uz fokus na jačanje depozitne baze.

Banka također nastavlja s prikupljanjem depozita njemačkih državljana putem Internet platforme u suradnji s tvrtkom Raisin GmbH, koja je ujedno i tržišni lider u ovakvom poslovanju na njemačkom tržištu, čime je njemačkim klijentima omogućeno da putem sofisticirane on-line platforme, ulažu svoja sredstva u države članice EU.

Kod stanovništva, uz gotovinske i stambene kredite, prethodnu godinu obilježila je i potražnja za kreditima za podmirenje obveza u drugim bankama te financiranje projekata energetske učinkovitosti stambenih zgrada, što je prepoznato kao dodatna mogućnost akvizicije klijenata, kako građana tako i tvrtki koje se bave poslovima upravljanja stambenim zgradama.

U segmentu kartičnog poslovanja, završena je implementacija novog mobilnog tokena, koji omogućuje povećanu sigurnost i korisničko iskustvo klijenata prilikom autorizacije kartičnih transakcija (Mastercard, Maestro i VISA) kod Internet kupovine (3D Secure 2.0. Issuing usluga).

U 2020. godini zamijenjena je kompletna mreža bankomata. Svi bankomati, uz dosadašnje funkcionalnosti, imaju i novu funkcionalnost plaćanja računa putem bar koda. Bankomati u sklopu poslovnice Cvjetni Zagreb, Centrala u Koprivnici i Centrala u Požegi sada omogućavaju klijentima uplatu gotovine na račun. Također, implementiran je beskontaktni prihvat kartica u bankomatskoj mreži te je pokrenuta migracija Maestro kartica na Mastercard debitne s novim, modernim dizajnom. Prateći trendove digitalnih tehnologija neophodnih za kvalitetniju i bržu komunikaciju s klijentima, kontinuirano se poboljšavaju tehnološki procesi koji imaju za posljedicu unapređenje upravljanja poslovnim odnosima s klijentima te povećanje profitabilnosti.

Banka je sudjelovala u APN-ovom programu financiranja kupovine nekretnina odnosno gradnje kuća putem subvencioniranih stambenih kredita, kao mjerom pomoći Vlade Republike Hrvatske, kojom se hrvatskim državljanima olakšava stambeno zbrinjavanje kroz otplatu dijela stambenog kredita. Planirano je sudjelovanje u navedenom programu i tijekom 2021. godine, kao i u sličnim lokalnim programima subvencioniranja stambenog kreditiranja.

Građanima koji su posebno pogođeni pandemijskihm uvjetima i potresom, Banka je odobrila mjere potpore u vidu moratorija, novih kreditnih linija i mirovanja obveza kako bi im pomogla prebroditi to izazovno vrijeme.

Nastupanjem krize uzrokovane pandemijom početkom 2020. godine, osim jačanja standardnih proizvoda i usluga prema poduzetnicima, napravljen je dodatni iskorak zbog očuvanja portfelja klijenata i korištenja proizvoda koji bi dodatno ojačali poziciju Banke, a kako bi unatoč neizvjesnoj situaciji zadovoljili potrebe segmenta poslovnih subjekata. U tom kontekstu, implementirani su svi programi koji su bili na raspolaganju poslovnim bankama, a kojima Republika Hrvatska, preko provedbenih državnih banaka (HBOR i HAMAG-BICRO) izdaje jamstva za pokriće njihovih izloženosti prema Banci.

Banka je tokom 2020. godine pokrila državnim jamstvima većinu novih plasmana poduzetnika koji su bili ili još uvijek jesu u poteškoćama uzrokovanim pandemijom.

Dodatno, i dalje je na snazi ugovor o poslovnoj suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) za jamstvene programe za velike poduzetnike i s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za mikro, male i srednje poduzetnike, kojima Banka može pokrivati nove plasmane poslovnim subjektima s državnim jamstvima i do 100%, ovisno o pogođenosti industrije unutar koje djeluje poduzetnik.

Na tržištu su tijekom 2020. godine vladali specifični uvjeti. U fokusu su bile gospodarske djelatnosti za koje se moglo ustanoviti da su u najmanjoj mjeri pogođene pandemijom - kao što su poljoprivreda i proizvodanja hrane, prije svega zdrave hrane, trgovina zdravom hranom, energetika i informatičke djelatnosti, građevinarstvo. Nastavno na navedeno, 2020. godina nije bila godina rasta portfelja proizvoda i usluga, nego održavanje stabilnosti postojeće razine portfelja, minimiziranja prijetećih rizika i vrlo konzervativnog pristupa u plasiranju proizvoda i usluga.

Nastavljena je suradnja s lokalnom upravom i samoupravom u provođenju kreditnih programa u kojima je lokalna uprava i samouprava subvencionirala kamate na poduzetničke kredite, a sve s ciljem jačanja gospodarskih aktivnosti na lokalnim područjima te očuvanju i oporavku poduzetnika koje je pogodila pandemija.

Banka ima ugovorenu poslovnu suradnju sa županijama koje subvencijama potpomažu poduzetnike i jačaju njihov razvoj na županijskom području, prije svega Koprivničkokriževačkom županijom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Primorsko-goranskom županijom, Zagrebačkom županijom, Gradom Rijekom i Gradom Zadrom.

Navedenim suradnjama Banka se disperzivno uključuje na tržišta novih poduzetnika – klijenata na cijelom području Republike Hrvatske te potpomaže razvoj poduzetnika sa dobrim, profitabilnim i sigurnim projektima, a koje podržava i lokalna uprava.

Kako kriza uzrokovana pandemijom i dalje traje, svi navedeni modeli poslovanja provodit će se i u narednom periodu te fokus i nadalje ostaje na plasiranju proizvoda i usluga u segmentima koji su minimalno pogođeni krizom i neizvjesnošću oporavka, a to su proizvodnja i prodaja (trgovina) zdrave hrane, projekti u poljoprivredi, energetski projekti koji uključuju održivi razvoj i zaštitu okoliša te ulaganja u tzv. zelene projekte.

Podržavaju se projekti koji su svojom optimalnom ročnošću primjereni i profitabilni, a uz pokrivanje državnim jamstvima ili programima podjele rizika s državnim bankama predstavljaju minimalni rizik za Banku.

Značajan dio proizvoda i usluga u 2020. godini plasiran je klijentima koji se bave poljoprivrednim djelatnostima uz bespovratna sredstava iz EU fondova, čime je potražnja za praćenjem takvih klijenata pojačana, a projekti investiranja ocijenjeni su kao prihvatljivi i profitabilni za Banku.

Trend poslovnih subjekata koji povlače bespovratna sredstva nastavit će se i dalje u 2021. godini, a navedenom pomaže i poslovna suradnja koju Banka ima s poslovnim partnerom Maksima savjetovanje koji za klijente Banke priprema analize opravdanosti prijave na natječaje iz EU bespovratnih fondova.

Digitalna strategija je ključan dio poslovne strategije Podravske banke u sljedećim godinama. Upravo iz razloga što današnji potrošači traže jednostavnu i modernu interakciju s bankom, cilj je unapređenje njihovog korisničkog iskustva (kroz fluidno korištenje svih distributivnih kanala), kao i optimiziranje poslovnih procesa. Uz konkurentnu ponudu, prepoznatljiv brand i stabilnu bazu klijenata, nastavlja se s razvojem poslovanja u smjeru unaprjeđenja portfelja proizvoda i usluga te poslovnih procesa, kao i razvoja i integracije svih digitalnih kanala Banke.

Depozitno poslovanje

Ukupni depoziti klijenata na dan 31. prosinca 2020. godine iznose 2,8 milijarde kuna i porasli su u odnosu na prethodnu godinu za 2,2%.

Prema sektorskoj strukturi depozita klijenata, na dan 31. prosinca 2020. godine, depoziti pravnih osoba iznose 768 milijuna kuna, dok depoziti stanovništva iznose 2,0 milijarde kuna.

Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2020. godine iznosila je 777,0 milijuna kuna, od čega se 125,3 milijuna kuna odnosi na imovinu na hrvatskom tržištu, 19,4 milijuna kuna na imovinu na tržištu Crne Gore i 632,1 milijuna kuna na ostala inozemna tržišta.

Depoziti klijenata (u 000 kn)	31.12.2020.	31.12.2019.	promjena 2020./2019.
Stanovništvo	1.998.661	1.949.358	2,53%
Pravne osobe	768.408	757.058	1,50%
Ukupni depoziti	2.767.069	2.706.416	2,24%
Depoziti stanovništva	31.12.2020.	31.12.2019.	promjena 2020./2019.
kune	903.967.172	832.401.403	8,60%
devize	1.094.693.498	1.116.956.816	-1,99%
Ukupni depoziti	1.998.660.670	1.949.358.219	2,53%

Depoziti pravnih osoba	31.12.2020.	31.12.2019.	promjena 2020./2019.
kune	564.210.092	652.868.818	-13,58%
devize	204.198.331	104.189.300	95,99%
Ukupni depoziti	768.408.423	757.058.118	1,50%

Kreditno poslovanje

Ukupni bruto plasmani klijentima na dan 31. prosinca 2020. godine iznosili su 2,2 milijarde kuna, što je za 4,3% manje u odnosu na kraj prethodne godine. Ukoliko promatramo sektorsku strukturu, na dan 31. prosinca 2020. godine, plasmani pravnim osobama iznose 1,1 milijardi kuna te bilježe pad od 14,9%, što je prije svega posljedica krize izazvane pandemijom, dok plasmani stanovništvu iznose 1,06 milijardi kuna te bilježe značajan rast od 9,9%.

Ukupni plasmani klijentima			promjena
(u 000 kuna)	31.12.2020.	31.12.2019.	2020./2019.
Ukupni bruto plasmani	2.153.380	2.249.774	-4,28%
od toga stanovništvo	1.060.066	964.975	9,85%
od toga pravne osobe	1.093.314	1.284.799	-14,90%
Ukupne rezerve po kreditima	-224.117	-222.828	0,58%
Ukupni neto plasmani	1.929.263	2.026.947	-4,82%

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

Sektor financijskih tržišta nastavio je poslovati u okruženju povijesno niskih prinosa i niske cijene novca te su ostvareni pozitivni poslovni rezultati u svim segmentima poslovanja Riznice.

Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u kratkoročne obvezničke fondove, državne obveznice na tržištu kapitala, domaće i strane vlasničke vrijednosne papire s naglaskom na izdanja s izdašnim dividendnim prinosom kao i domaća izdanja dužničkih vrijednosnih papira koja su se u najvećoj mjeri odnosila na dug središnje države. Banka je bila aktivna na primarnom i sekundarnim tržištu državnih obveznica Republike Hrvatske te na operacijama fine prilagodbe Hrvatske narodne banke.

Portfelj dužničkih vrijednosnih papira povećan je za 31 milijun HRK te je na kraju godine iznosio 676,9 milijuna HRK. Dominantnu ulogu u portfelju i dalje imaju obveznice Republike Hrvatske čiji je udio u portfelju povišen sa 71,7% na 75,5%. Povećano je ulaganje u segment izdavatelja iz centralne i istočne Europe s 9,9% na 11,6% te u segment izdavatelja iz jugoistočne Azije s 2,4% na 5,7%. U valutnoj strukturi portfelja do značajnije promjene došlo je kod udjela kunskog segmenta koji je povećan s 47,6% na 57,9% i dolarskog čiji je udio smanjen s 19% na 10,3%.

S obzirom na pandemijske uvjete, sve velike središnje banke vodile su izrazito ekspanzivne monetarne politike u cilju potpore gospodarstvu. Tako je američki FED odmah u ožujku reagirao i kroz dva navrata spustio referentnu kamatnu stopu na razinu 0-0,25 posto. Istodobno je uveden niz programa financiranja, a kako bi se osigurala dostatna dolarska likvidnost svjetskoga gospodarstva, FED je bilateralnim dogovorima s nizom drugih središnjih banaka u svijetu sklopio ugovore o valutnoj razmjeni kojima središnje banke privremeno mogu zamijeniti svoju domaću valutu za američke dolare. Nakon izbijanja pandemije, ESB je također vrlo snažno reagirala nizom nekonvencionalnih mjera monetarne politike, kao što je npr. program hitne kupnje zbog pandemije (PEPP), s ciljem održavanja financijske stabilnosti i povoljnih uvjeta financiranja svih sektora gospodarstva. Uslijed provedenih mjera, u protekloj se godini kamatni diferencijal između EUR i USD značajno smanjio. Ipak, s obzirom da se posljedično i cijena izvora likvidnosti, odnosno pasive u američkom dolaru smanjila, i dalje je tijekom 2020. godine ostalo oportuno ulagati u izdanja u navedenoj valuti, s naglaskom na dalekoistočna izdanja čije ekonomije su razmjerno manje bila pogođene uslijed uvođenja mjera za suzbijanje epidemije.

U cilju smanjivanja troškova financiranja i poboljšanja ročne usklađenosti aktive i pasive, Riznica je nastavila povlačiti dugoročnu likvidnost putem strukturnih operacija Hrvatske narodne banke, koristeći kao kolateral postojeće pozicije iz svog portfelja dužničkih vrijednosnih papira. U 2020. godini Banka je povukla ukupno 250 milijuna kuna na rok od 5 godina, uz kamatnu stopu od 0,25%. Od toga je najveći dio (200 milijuna kuna) povučen u ožujku, odmah po izbijanju pandemije, dok je preostali iznos povučen u studenom.

Tijekom 2020. godine jačana je pozicija likvidnosti čime su se spriječile potencijalne prodaje imovine po nepovoljnim uvjetima u svrhu osiguravanja tekuće likvidnosti te se osigurao prostor za dodatno izlaganje novim izdanjima državnog duga kao i kupnjama na sekundarnom tržištu jednom kada se situacija stabilizira.

Platni promet

Osnovna misao vodilja kod pružanja platnih usluga klijentima u 2020. godini bila je učiniti klijentima platne usluge dostupnim i sigurnim te izvan poslovnih prostora Banke. Ulaganje u brzo i sigurno podizanje gotovine na bankomatima, plaćanje beskontaktnim karticama, plaćanje pomoću mobilnog telefona, prijelaz na digitalnu e-trgovinu, punu je opravdanost i potvrdu dobilo u vrijeme pandemije i dokazalo nužnost kontinuirane inovacije i unapređenja platnih usluga.

Banka daljnjim ulaganjem u digitalizaciju poslovanja u 2020. godini, unatoč gospodarski teškom okruženju zbog razmjera pandemije, zatvaranja granica i tržišta, dugoročno osigurava kontinuitet i kvalitetu na bankarskom tržištu.

Ukupno izvršeni eksterni platni promet iznosio je u 2020. godini 16,3 milijardi uz obavljenih preko 3,3 milijuna platnih transakcija. Prilagodivši se novim uvjetima poslovanja i načinu rada klijenata, Banka je uspjela pružiti sve potrebne usluge klijentima i zadovoljiti njihove potrebe.

Nastavljena je poslovna suradnja s Euroclear Bank Brussels, korištenjem usluga namire i pohrane vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira u portfelju Banke, brokerskom i skrbničkom poslovanju. Vrijednost izvršenih namira kupnje ili prodaje vrijednosnih papira, po navedenom poslovanju iznosi (u kunskoj protuvrijednosti) preko 1,4 milijardi kuna.

Podravska banka je aktivni sudionik tržišta kapitala te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti nešto više od 600 milijuna kuna. Sukladno postavljenim planovima i uvjetima na tržištu kapitala, Banka je ulagala u inozemne i domaće fondove, dionice i obveznice. Sve namire ugovorenih kupoprodaja vrijednosnih papira iz portfelja, brokerskog i skrbničkog poslovanja iznose preko 2,1 milijardu kuna platnog prometa Banke.

Odgovornim upravljanjem troškovima platnog prometa i uvaživši teže uvjete poslovanja klijenata kao i konkurencije, zadržana je politika ujednačavanja i ne povećavanja naknada platnog prometa. Zadovoljstvo klijenata poslovnim odnosnom i uslugom proizlazi iz realiziranog broja platnih transakcija i otvaranjem novih transakcijskih računa širom poslovne mreže.

Poslovna mreža i direktni kanali

Krajem 2020. godine prodajnu mrežu čine ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske. Osim razgranate prodajne poslovne mreže, bankarske usluge klijentima su dostupne i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usluge internetskog i mPOBA usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS terminala. Korisnicima usluga dostupne su poslovne informacije i putem Info centra.

Na bankomatima omogućen je prihvat Maestro, Mastercard, VISA, American Express i Diners kartica. Osim vlastite mreže bankomata, Banka nudi svojim klijentima besplatnu uslugu podizanja gotovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske. Dodatno, instalirano je 489 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima tijekom 2020. godine iznosio je 465 tisuća, odnosno prosječno 951 transakcija po EFTPOS terminalu.

Broj transakcija platnim karticama je također u porastu. Krajem 2020. godine, u odnosu na godinu ranije, broj transakcija karticama porastao je 3,5%.

Porast bilježi i ukupan broj korisnika elektroničkih usluga koje je krajem 2020. godine koristilo 21,2% klijenata više nego prethodne godine. Najveće povećanje bilježi usluga mobilnog bankarstva (mPOBA) koju koristi preko 53% korisnika više u odnosu na godinu ranije, dok je broj korisnika usluge internetskog bankarstva (POBAklik usluge) stabilan, uz primjetan lagani rast uslijed trenda migracije postojećih korisnika u korist usluge mobilnog bankarstva.

Broj korisnika elektroničkih usluga

U budućnosti će potrebe i preferencije klijenata obuhvaćati integrirane kanale distribucije. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta digitalizacije kao strateške odrednice, Banka će nastaviti unaprjeđivati svoje kanale komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samposlužnih uređaja, telefona i mobitela.

Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2020. godine imala 239 zaposlenika što je porast od 3% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2020. godine zaposleno je 19 osoba, uglavnom specijalista iz područja rizika, komercijale i investicijskog bankarstva. U istom razdoblju je iz Banke otišlo 16 osoba. Stopa fluktuacije zaposlenika u 2020. godini iznosila je 6,8%.

Prosječna dob zaposlenika je 45 godina, a u strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 72% čini ženska populacija, dok 48% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 57% zaposlenika Banke.

Optimiziranje poslovnih procesa provodi se kontinuirano implementiranjem novih aplikativnih rješenja što, uz razvoj digitalizacije i reorganizaciju poslovanja, rezultira stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, povećanjem efikasnosti rada i poslovanja. Veliku pažnju se daje stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih i eksternih edukacija, koje je kroz godinu pohađalo gotovo dvije trećine zaposlenika.

Pored ulaganja u stručno usavršavanje svojih zaposlenika, Banka je u dijalogu sa Sindikatom, pravovremeno i proaktivno reagirala i poduzimala aktivnosti vezane uz pandemiju u cilju zaštite svojih klijenata i zaposlenika. Svi zaposlenici i pripadajuća radna mjesta opremljeni su potrebnom zaštitnom opremom (maske, rukavice, dezinfekcijska sredstva, pregrade od pleksiglasa na šalterskim mjestima i uredima i slično). U cilju minimiziranja utjecaja pandemije na redovno poslovanje i pružanje usluga, osigurani su tehnički i sigurnosni preduvjeti za organizaciju rada od kuće, uglavnom zaposlenika centralnih službi.

U 2021. godini Banka i dalje namjerava ulagati u stručno osposobljavanje zaposlenika, a po potrebi i zapošljavati kompetentne i stručne osobe, prvenstveno komercijalnog profila te iz domene upravljanja rizicima i ljudskim resursima.

Kapital

Kapital Banke, bez ostvarene dobiti u 2020. godini, iznosi 469,7 milijuna kuna.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni kapital je porastao na 481,5 milijuna kuna što je povećanje za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje kapitala posljedica je rasporeda cjelokupne dobiti prethodne godine u rezerve Banke, smanjenja pozitivnih rezervi fer vrijednosti po vrijednosnim papirima te ostvarenog poslovnog rezultata tekuće godine. Kapital Banke sudjeluje s 12,2% u ukupnim izvorima financiranja.

Dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Na dan 31. prosinca 2020. godine Banka ima ukupno 3.324 trezorskih dionica knjiženih po trošku nabave.

U 2020. godini u dioničkoj strukturi nisu zabilježene značajnije promjene. Kao i prethodne godine, grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 86,2% dionica Banke.

Regulatorni kapital na kraju 2020. godine iznosi 490,6 milijuna kuna, od čega se 428,1 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 62,5 milijuna kuna na dopunski kapital. U dopunski kapital uključen je neamortizirani dio podređenih obveznica izdanih u ukupnom iznosu 98,3 milijuna kuna. Stopa regulatornog kapitala na kraju 2020. godine iznosi 19,4%.

Račun dobiti i gubitka

Banka je u tekućoj poslovnoj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 15,0 milijuna kuna, dok neto dobit tekuće godine iznosi 11,8 milijuna kuna, unatoč smanjenju kreditnih kao i poslovnih aktivnosti klijenata općenito te kretanjima na tržištu kapitala povezanih s efektima uzrokovanih pandemijom.

Slijedom toga, uz lagani pad kamatnih prihoda od 4,4% u odnosu na 2019. godinu te bitno smanjenje kamatnih rashoda od značajnih 15,7%, neto kamatni prihodi manji su za 2,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iako su isti veći u odnosu na planirane veličine za 2020 godinu.

Prihodi iz redovnog poslovanja ostvareni u tekućoj godini iznose ukupno 134,1 milijun kuna i smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu, što je najvećim dijelom posljedica utjecaja pandemije i usvojenih mjera za ublažavanje utjecaja istih na poslovanje građana i poslovnih subjekata.

U strukturi kamatnih prihoda, 51,6% se odnosi na kamatne prihode od stanovništva, 33,6% na korporativne klijente, dok se preostali dio odnosi na prihode od ostalih klijenata. U kamatnim troškovima najveći dio se odnosi na građane koji sudjeluju s 51,9%, na troškove banaka se odnosi 40,2%, a preostalih 7,9% se odnosi na ostale kamatne troškove.

Neto prihodi od naknada i provizija ostvareni u 2020. godini iznose 23,1 milijun kuna te su, s obzirom na manji obujam poslovanja klijenata prije svega u dijelu platnog prometa, uglavnom zbog smanjenih poslovnih aktivnosti uslijed pandemije, manji za 1,3% u odnosu na prethodnu godinu.

U strukturi poslovnih prihoda Banke udio neto prihoda od kamata je 64,5%, a neto prihoda od naknada i provizija 17,2%. Neto prihodi od prodaje vrijednosnica, prihodi od kupoprodaje deviza i ostali prihodi sudjeluju s 18,3% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima. Od ostvarenih 24,5 milijuna ostalih neto prihoda, najveći dio se odnosi na neto dobitke od vrijednosnih papira u iznosu 12,5 milijuna kuna i prihode od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5,1 milijuna kuna.

Ukupni administrativni troškovi poslovanja, koji uključuju materijalne troškove i usluge te troškove zaposlenika, smanjeni su za 1,1% u odnosu na 2019. godinu, a troškovi amortizacije su porasli za 14,3%. Osim ugovaranja novih najmova koji se vode po MSFI 16, Banka je tijekom godine imala i značajna ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu što je rezultiralo povećanim troškovima amortizacije.

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznose 22,3 milijuna kuna za poslovnu godinu, a najveći dio u iznosu 20,8 milijuna kuna odnosi se na troškove rezerviranja po zajmovima klijentima. Udio rezervi u bruto zajmovima na kraju godine iznosi 10,4%, dok je na kraju prethodne godine bio 9,9%.

Unatoč izazovnom poslovnom okruženju, Podravska banka zaključuje poslovnu 2020. godinu s ostvarenom neto dobiti u skladu s planiranim veličinama u svim segmentima poslovanja.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s odredbama članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d. Banka primjenjuje propisane mjere korporativnog upravljanja s obrazloženjima uz određena odstupanja unutar upitnika gdje je to prikladno.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje. Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke, koja odlučuje o pitanjima određena zakonom i statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava Banke, a mora se sazvati kada to zatraži Nadzorni odbor, Uprava Banke ili dioničari, u skladu sa zakonom.

Dioničar koji osobno ili putem punomoćnika želi sudjelovati u radu Glavne skupštine, mora se pisanim putem prijaviti za sudjelovanje najkasnije petog dana prije održavanja Glavne skupštine. Svaka redovna dionica Banke, nominalnog iznosa 400,00 kuna, daje pravo na jedan glas.

Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci, Uprava Banke ima tri člana, predsjednika i dva člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i drugim relevantnim propisima. Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.

Uprava Banke vodi poslove Banke i upravlja njenom imovinom, pri čemu je dužna i ovlaštena poduzimati aktivnosti i donositi odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Banke.

Nadzorni odbor ima devet članova koje bira i opoziva Glavana skupština. Dva člana Nadzornog odbora su neovisna. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su zakonskim i podzakonskim propisima i Statutom Banke. Sukladno zakonskim propisima, Nadzorni odbor osnovao je kao svoje pomoćno tijelo, Revizijski odbor i Odbor za rizike.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.

Izmjene i dopune Statuta predlažu Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke. U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

Rukovodstvo Banke i organizacijska struktura

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Nadzorni odbor djeluje u sastavu:

Miljan Todorović, predsjednik Sigilfredo Montinari, zamjenik predsjednika Michele Calcaterra Borri, član Maurizio Dallocchio, član Filippo Disertori, član Antonio Moniaci, član Dario Montinari, član Dolly Predović, član Ezio Simonelli, član

Uprava Banke

Goran Varat , Predsjednik Uprave Daniel Unger, Član Uprave Renata Vinković, Član Uprave

Glavni izvršni direktor

Moreno Marson

Službe

Služba unutarnje revizije – Krunoslav Vnučec Služba za kontrolu rizika – Hrvoje Miloš Odjel za praćenje usklađenosti – Mario Brajnić Služba pravnih poslova – Krunoslav Grošić Služba administracije i ljudskih resursa – Božana Kovačević

Sektori

Sektor financijskih tržišta – Daniel Varga Sektor razvoja i investicijskog bankarstva – Maja Bešević Vlajo Sektor poslova s poslovnim subjektima – Branko Faletar Sektor poslova s građanima – Dijana Vladislavić Sektor upravljanja rizicima – Vesna Laloš Sektor računovodstva – Snježana Pobi Sektor operacija i podrške – Snježana Pobi Sektor ICT- a – Saša Lončarić

Poslovna mreža

Komercijalni centar Zagreb

Zagreb, Green Gold – Ulica grada Vukovara 269f, tel. 072 655 450, fax. 072 655 459 Zagreb, Trg Petra Preradovića 3, tel. 072 655 400, fax. 072 655 409

Komercijalni centar Koprivnica

Koprivnica, Opatička 1a, tel. 072 655 000, fax. 072 655 239 Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 072 655 330, fax. 072 655 339 Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 072 655 340, fax. 072 655 349 Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 072 655 352, fax. 072 655 353 Đelekovec, P. Kvakana 2, tel. 072 655 354, fax. 072 655 355 Legrad, Trg Svetog Trojstva 44, tel. 072 655 356, fax. 072 655 357 Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 072 655 360, fax. 072 655 369

Komercijalni centar Bjelovar

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 072 655 800, fax. 072 655 809 Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 072 655 820, fax. 072 655 829 Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 072 655 840, fax. 072 655 849 Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 072 655 370, fax. 072 655 379

Komercijalni centar Požega

Požega, Republike Hrvatske 1b, tel. 072 655 700, fax. 072 655 709 Pleternica, Ivana Šveara 4, tel. 072 655 770, fax. 072 655 779 Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 072 655 780, fax. 072 655 789 Osijek, Kapucinska 38, tel. 072 655 790, fax. 072 655 799

Komercijalni centar Rijeka

Rijeka, Ivana Zajca 18, tel. 072 655 660, fax. 072 655 669Komercijalni centar Varaždin Varaždin, Trg slobode 2, tel. 072 655 600, fax. 072 655 609 Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 072 655 620, fax. 072 655 629

Komercijalni centar Split

Split, Ulica slobode 33, tel. 072 655 630, fax. 072 655 639

Komercijalni centar Zadar

Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 072 655 650, fax. 072 655 659

Info centar 072 20 20 20 www.poba.hr info@poba.hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Podravske banke d.d., Koprivnica

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Podravske banke d.d., Opatička 3, Koprivnica (dalje u tekstu "Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2020., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama glavnice za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2020., njezinu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI).

Osnova za Mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Utvrdili smo da su niže navedena pitanja ključna revizijska pitanja koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti zajmova klijentima

Na dan 31. prosinca 2020. godine bruto zajmovi klijentima u financijskim izvještajima iznosili su 2.153,4 milijuna kuna, pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti 224,1 milijuna kuna, a trošak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 20,8 milijuna kuna (31. prosinca 2019.: bruto zajmovi klijentima: 2.249,8 milijuna kuna, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 222,8 milijuna kuna, trošak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka: 22,4 milijuna kuna).

Ključno revizijsko pitanje

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Usredotočili smo se na ovo područje s obzirom da su iznosi iskazani u financijskim izvještajima značajni, kao i zbog prirode prosudbi i pretpostavki koje je Uprava morala donijeti. Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu Uprave o rizicima od neispunjavanja obveza i očekivanih kreditnih gubitaka unutar portfelja zajmovi klijentima na izvještajni datum. MSFI zahtijevaju od Uprave da donosi prosudbe o budućnosti te su razne stavke u financijskim izvještajima podložne neizvjesnosti procjene. Procjene potrebne za umanjenje vrijednosti zajmova klijentima predstavljaju značajne procjene. Glavni izvori neizvjesnosti procjena povezanih s umanjenjem vrijednosti zajmova klijentima su identifikacija kredita koji se pogoršavaju, ocjena značajnog povećanja kreditnog rizika, predviđanja budućih novčanih tokova, procjena priljeva od realizacije kolaterala i utvrđivanje očekivanog kreditnog gubitka za kredite i predujmove klijentima koji su sami po sebi neizvjesni. Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12- mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao cjeloživotni očekivani kreditni gubitak, ovisno o tome je li došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja.

Kao reakciju na rizik povezan s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova komitentima, područje određeno kao ključno revizijsko pitanje, oblikovali smo revizorske postupke koje su nam omogućile da pribavimo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Naše revizorske procedure vezane za ovo područje, između ostalog, uključivale su: • pregled metodologije Banke za izračun očekivanog kreditnog gubitka i procjenu usklađenosti s relevantnim zahtjevima Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9: Financijski instrumenti ("MSFI 9"), • razumijevanje procesa utvrđivanja umanjenja vrijednosti zajmova klijentima, IT aplikacija koje se koriste, pretpostavki za podatke korištene u modelu očekivanih kreditnih gubitaka, • ocjenu dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti kontrola u upravljanju kreditnim rizikom i poslovnim procesima kreditiranja te testiranje ključnih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje i praćenje zajmova, • testiranje dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti ključnih kontrola, kao i kontrola vezanih za identifikaciju događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti, primjerenost klasifikacije između prihodujućih i neprihodujućih zajmova i njihovu segmentaciju u homogene grupe, izračun dana kašnjenja, procjenu vrijednosti kolaterala i izračun rezervacija za umanjenje vrijednosti,

Ključno revizijsko pitanje

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Za pojedinačno značajne klijente odnosno izloženosti pravnim i fizičkim osobama koje su pojedinačno veće od 300 tisuća kuna i kod kojih je nastupilo neispunjenje obveza (neprihodujuće izloženosti), procjena umanjenja vrijednosti temelji se na poznavanju svakog dužnika, te često na procjeni fer vrijednosti pripadajućeg kolaterala. Pripadajuća rezervacija za umanjenje vrijednosti određuje se na pojedinačnoj osnovi temeljem sadašnje vrijednosti diskontiranih budućih novčanih tokova. Umanjenje vrijednosti prihodujućih izloženosti stanovništvu i pravnim osobama, neprihodujućih izloženosti stanovništvu te neprihodujućih izloženosti pravnim i fizičkim osobama pojedinačno manjim od 300 tisuća kuna određuju se primjenom modela (zajedno "skupno umanjenje vrijednosti"). Povijesno iskustvo, identifikacija izloženosti sa značajnim pogoršanjem kreditne kvalitete, informacije koje se odnose na budućnost te procjene Uprave uključeni su u pretpostavke modela. Banka kontinuirano prilagođava parametre modela što također zahtjeva našu pojačanu pozornost tijekom revizije. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješku 2 godišnjih financijskih izvještaja u kojoj su objavljene računovodstvene politike te na ilješku 14 Zajmovi klijentima.

• provjeru, na temelju uzorka, da li se dosljedno primjenjuju definicija neispunjavanja obveza i provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze kreditnog rizika u skladu sa relevantnim politikama, • ocjenu cjelokupnog modela za izračun očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući izračun glavnih rizičnih parametara i makroekonomskih čimbenika (vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti kod defaulta (EAD)), • testirali smo adekvatnost pojedinačnih umanjenja vrijednosti, na temelju uzorka pojedinačnih zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem na godišnje financijske izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje smo na temelju naše interne procjene ocijenili kao visoko rizične, • obavili smo dokazno testiranje nad odabranim uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije zajmova klijentima, • u određenim slučajevima koristili smo vlastitu prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova klijentima te svoje izračune usporedili sa umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka, • kritičko preispitavanje utjecaja COVID-19 pandemije na izračun očekivanih kreditnih gubitaka i ocjena primjene prilagođenog regulatornog okvira u uvjetima pandemije COVID-19, • ocjenjivanje točnosti i cjelovitosti objava u financijskim izvještajima.

Vrednovanje ulaganja u nekretnine

Na dan 31. prosinca 2020. ulaganje u nekretnine Banke iznosi 41,2 milijuna kuna (31. prosinca 2019.: 41,4 milijuna kuna).

Banka je tijekom 2020. godine obavila procjenu i vrednovanje navedene imovine. Na temelju procjena vrijednosti neovisnih kvalificiranih procjenitelja umanjila je vrijednost predmetne imovine, točnije kao rezultat promjena u ključnim pretpostavkama navedenih procjena u odnosu na prethodno razdoblje priznala smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine u iznosu od 0,5 milijuna kuna (31. prosinca 2019.: smanjenje 0,7 milijuna kuna).

Ključno revizijsko pitanje

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Banka ima značajnu preuzetu imovinu koja se odnosi na imovinu koju je Banka preuzela u zamjenu za nenaplaćena potraživanja pozajmovima i predujmovima klijenata. Predmetna imovina klasificirana kao ulaganje u nekretnine većinom odnosi se na preuzetu imovinu koja je preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja, a dio se odnosi na vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke, a dane su u najam s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda. Navedenu imovinu Banka vrednuje prema MRS-u 40, modelom fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka. Fer vrijednost određuje se na temelju procjena vrijednosti neovisnih kvalificiranih procjenitelja. Uprava je dužna kontinuirano preispitivati vjerodostojnost procjena na temelju kojih vrednuje predmetnu imovinu u svojim knjigama s obzirom da iste zahtijevaju značajnu prosudbu (poput procjene budućeg prihoda od zakupa nekretnine, primijenjenoj diskontnoj stopi i odgovarajućih korekcijskih faktora). Procjenu vrijednosti ulaganja u nekretnine smatramo ključnim revizijskim pitanjem zbog značajnosti ukupne vrijednosti navedene stavke te korištenja značajnih prosudbi prilikom određivanja inputa korištenih u procjeni vrijednosti. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješku 2 godišnjih financijskih izvještaja u kojoj su objavljene računovodstvene politike te na bilješku 16 Ulaganje u nekretnine.

Naši revizijski postupci za vrednovanje ulaganja u nekretnine uključivali su sljedeće: • ocijenili smo razumnost i adekvatnost primijenjene metodologije vrednovanja, • procijenili smo stručnost i neovisnost ovlaštenih procjenitelja, • na određenom uzorku, na temelju javno dostupnih informacija o tržištu nekretnina i temeljem utvrđenih ostvarenih cijena za usporedive nekretnine ocijenili smo adekvatnost ključnih pretpostavki korištenih prilikom procjene vrijednosti nekretnina, • testirali smo adekvatnost projiciranih novčanih tokova u smislu determiniranja procijenjene vrijednosti nekretnina prihodovnom metodom s ugovorima o popratnim najmovima, • usporedili smo metodologiju korištenu prilikom izrade procjena sa metodologijom drugih procjenitelja kod izrade procjena za slične nekretnine, • razmotrili smo adekvatnost objavljivanja u financijskim izvještajima i jesu li u skladu sa MRS-om 40.

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Uprava je odgovorna za sastavljanje Izvješća Uprave za Banku kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke. Vezano za Izvješće Uprave za Banku te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu ("Zakon o računovodstvu"). Ove procedure uključuju razmatranje:

• je li Izvješće Uprave za Banku pripremljeno u skladu s člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu;
• jesu li specifične informacije u Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koje su zahtijevane sukladno članku 22., stavku 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu ("relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja"), pripremljene sukladno odredbama članka 22. Zakona o računovodstvu;
• uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja objave u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 2.,5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije godišnjih financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:

• Informacije sadržane u Izvješću Uprave za Banku te relevantnim dijelovima Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanim na stranicama 10 do 91 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore;
• Izvješće Uprave za Banku i relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, pripremljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 21., 22. i 24. Zakona o računovodstvu;
• Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22., stavkom 1., točkama 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke te okruženja u kojem oni posluju, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Godišnjem izvješću. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.
• zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima

Dana 30. lipnja 2020. imenovala nas je Glavna Skupština Banke da obavimo reviziju godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu.

Na datum ovog Izvješća neovisnog revizora neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2019. i 2020. godinu, što ukupno iznosi 2 godine. U reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2020. godinu odredili smo značajnosti za godišnje financijske izvještaje kao cjelinu, kako slijedi:

• za godišnje financijske izvještaje: 9.6 milijuna kuna

što predstavlja približno 2% neto imovine Banke za 2020. godinu.

Odabrali smo neto imovinu kao mjerilo značajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu prema kojem korisnici najčešće ocjenjuju uspješnost poslovanja Banke, a ujedno se radi i o općeprihvaćenom mjerilu.

Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Banke sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2020. godinu i datuma ovog Izvješća nismo Banci pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Banku.

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2020.	2019.
Prihodi od kamata i slični prihodi	3	100.050	104.639
Rashodi od kamata i slični rashodi	3	(13.518)	(16.032)
Neto prihod od kamata		86.532	88.607
Prihodi od naknada i provizija	4	38.320	38.313
Rashodi od naknada i provizija	4	(15.228)	(14.929)
Neto prihod od naknada i provizija		23.092	23.384
Ostali neto prihodi iz poslovanja	5	24.472	35.118
Prihod iz redovnog poslovanja		134.096	147.109
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	6	(22.262)	(23.101)
Administrativni troškovi poslovanja	7	(87.308)	(88.294)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	8	(9.483)	(8.300)
Dobit prije oporezivanja		15.043	27.414
Porez na dobit	9	(3.224)	(6.068)
Neto dobit tekuće godine		11.819	21.346
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit	15.2.	(4.522)	11.523
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	9	814	(2.137)
Ostali/a sveobuhvatni/a (gubitak)/dobit koja se u budućnosti reklasificira u dobit ili gubitak Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti financijske		(3.708)	9.386
imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	15.2.	(2.160)	6.161
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	9	531	(960)
Ostala sveobuhvatna dobit koja se u budućnosti ne reklasificira u dobit ili gubitak		(1.629)	5.201
Ostala sveobuhvatna dobit		(5.337)	14.587
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja		6.482	35.933
Zarada po dionici namijenjena dioničarima	10	HRK 17,67	HRK 31,92

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 10 do 91 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

u tisućama kuna

	Bilješka	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	11	770.596	402.320
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	12	160.232	198.946
Plasmani kod drugih banaka	13	1.390	5.828
Zajmovi klijentima	14	1.929.263	2.026.946
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	15.1.	183.533	137.853
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	15.2.	714.122	685.958
Ulaganja u nekretnine	16	41.247	41.379
Nematerijalna imovina	17	42.623	43.333
Nekretnine i oprema	18	48.982	43.458
Imovina s pravom korištenja	18.1.	14.895	13.941
Imovina namijenjena prodaji	19	998	998
Odgođena porezna imovina	9	5.151	3.935
Ostala imovina	20	24.400	13.592
UKUPNO IMOVINA		3.937.432	3.618.487
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL Obveze
Obveze prema bankama	21	28.203	7.834
Obveze prema klijentima	22	2.767.069	2.706.416
Ostala pozajmljena sredstva	23	502.598	260.197
Ostale obveze	24	54.133	65.512
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	25	5.350	5.465
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	26	98.564	97.337
UKUPNO OBVEZE		3.455.917	3.142.761
Dionički kapital
Dionički kapital	27	267.500	267.500
Premija na izdane dionice		3.015	3.015
Trezorske dionice		(1.184)	(1.388)
Rezerve	28	194.263	179.943
Dobit tekuće godine		11.819	21.346
Zadržana dobit		6.102	5.310
Ukupno dionički kapital		481.515	475.726
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL		3.937.432	3.618.487

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 10 do 91 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o novčanim tokovima za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2020.	2019.
Dobit tekuće godine prije poreza	9	15.043	27.414
Usklađena za:
Amortizacija	8	9.483	8.300
Neto prihod od prodaje dugotrajne mat. imovine	5	(26)	(178)
Neto (prihod)/rashod od prodaje preuzete imovine	5	(213)	28
Povećanje rezervacija po kreditima i ost. rezerviranja	6	22.262	23.101
Prihod od dividendi	5	(644)	(1.446)
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	5	(1.288)	(716)
Neto negativne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata	5	1.247	332
Dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja		45.864	56.835
Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto povećanje sredstava kod Hrvatske narodne
banke		38.667	(8.371)
Neto povećanje zajmova klijentima		77.175	(214.894)
Neto (povećanje) / smanjenje plasmana bankama		0	5.749
Neto povećanje ostale imovine		(16.136)	(7.286)
Povećanje / (smanjenje) ostalih obveza		(7.414)	(444)
(Smanjenje) / povećanje obveza prema ostalim
bankama Povećanje depozita klijenata		20.369 60.653	103 257.201
Plaćeni porez na dobit		(8.869)	(4.597)
Neto novčani tok iz redovnog poslovanja		210.309	84.296
Tok novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	18	(9.150)	(2.190)
Kupovina nematerijalne imovine	17	(1.893)	(1.692)
Prodaja nekretnina i opreme		28	584
Neto smanjenje/(povećanje) financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		(44.392)	20.338
Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(35.034)	(125.277)
Primici od dividendi		644	1.453
Prodaja preuzete imovine		1.222	2.568
Neto novčani tok iz ulagateljskih aktivnosti		(88.575)	(104.216)
Tok novca iz financijskih aktivnosti
(Izdaci) / primici od posuđenih sredstava		242.401	(64.898)
(Izdaci)/primici po izdanim obveznicama		(19)	1
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		242.382	(64.897)
Neto novčani (izdaci) / primici		364.116	(84.817)
Novac na početku razdoblja	11	408.473	493.290
Novac na kraju razdoblja	11	772.589	408.473

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 10 do 91sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

u tisućama kuna	Dionički kapital	Premija na izdane dionice	Trezorske dionice	Kapitaln a dobit	Rezerve	Zadržana dobit / (gubitak)	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018. godine	267.500	3.015	(1.388)	(3.282)	157.361	4.481	12.106	439.793
Dobit tekuće godine	-	-	-	-	-	-	21.346	21.346
Promjena rezervi fer vrijednosti	-	-	-	-	14.587	-	-	14.587
Prodaja vlasničkih instrumenata po FVOSD	-	-	-	-	(829)	829	-	-
Raspored dobiti 2018. godine	-	-	-	-	12.106	-	(12.106)	-
Stanje 31. prosinca 2019. godine	267.500	3.015	(1.388)	(3.282)	183.225	5.310	21.346	475.726
Dobit tekuće godine	-	-	-	-	-	-	11.819	11.819
Promjena rezervi fer vrijednosti	-	-	-	-	(5.337)	-	-	(5.337)
Prodaja vlasničnih instrumenata po FVOSD	-	-	-	-	(792)	792	-
Otkup vlastitih dionica	-	-	(1.843)	-	-	-	-	- -
Dodjela vlastitih dionica	-	-	2.047	(897)	-	--	-	1.150
Raspored dobiti 2019. godine	-	-	-	-	21.346	-	(21.346)	-
Stanje 31. prosinca 2020. godine	267.500	3.015	(1.184)	(4.179)	198.442	6.102	11.819	481.515

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 10 do 91 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

1. Opći podaci

Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. godine. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

Osnova za pripremu

Osnove računovodstva

Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI).

Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj.

Osnove mjerenja

Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za derivativne financijske instrumente, imovinu i obveze namijenjene trgovanju, ostalu financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te nefinancijsku imovinu, osim onih za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

Financijski izvještaji informativnog su karaktera: nisu namijenjeni za potrebe određenih korisnika ili razmatranje određenih transakcija. Prema tome, korisnici se prilikom donošenja odluke ne bi smjeli oslanjati isključivo na financijske izvještaje.

Funkcionalna valuta i valuta objavljivanja

Ovi financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama (HRK), što je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije drugačije navedeno).

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2020. iznosio je 7,536898 kune za 1 euro i 6,139039 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2019. godine tečaj kune iznosio je 7,442580 kuna za 1 euro i 6,649911 kuna za 1 američki dolar).

Osnova za pripremu (nastavak)

Korištenje procjena i prosudbi

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtjeva od rukovodstva donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu računovodstvenih politika i iskazane iznose imovine i obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum izvještavanja, kao i iznose prihoda, rashoda i ostale sveobuhvatne dobiti tijekom izvještajnog razdoblja. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procjena.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se preispituju. Učinci promjena računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena, ukoliko promjena utječe samo na to razdoblje, ili u razdoblju promjene i budućim razdobljima ukoliko promjena utječe na tekuće i buduća razdoblja.

Informacije o prosudbama rukovodstva, koje se odnose na primjenu MSFI-ja i koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i informacije o procjenama sa znatnim rizikom mogućeg značajnog usklađenja u idućoj godini, objavljene su u bilješci 2.

2. Temeljne računovodstvene politike

Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) u primjeni od 1. siječnja 2020. godine

Sljedeći izmijenjeni standardi stupili su na snagu od 1. siječnja 2020. godine, ali nisu imali materijalnog utjecaja na Banku:

• Izmjene Uputa na konceptualni okvir u MSFI standardima (Uredba EU 2019/2075);
• Izmjene i dopune MRS-a 1 i MRS-a 8: Definicija značajnosti (Uredba EU 2019/2104);
• Izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 17: Reforma referentne vrijednosti kamatne stope (Uredba EU 2020/34);
• Izmjene MSFI-ja 3: Poslovne kombinacije (Uredba EU 2020/551);
• Izmjena MSFI-ja 16: Zakup koncesija za najam, povezanih s COVID-19 (Uredba EU-a 2020/1434). Ovim je izmjenama i dopunama zakupcima dozvoljeno oslobađanje (dozvoljeno, a ne zahtijevano) od procjene da li koncesija za najam povezana s COVID-19, predstavlja izmjenu najma. Subjekti koji primjenjuju izuzeće, dostupno od 1. lipnja 2020. godine, promjene bi priznavali kao da nije bilo izmjena najma. Banka nije primijenilo izuzeće predviđeno izmjenama MSFI-ja 16.

Usvajanje ovih standarda nije prouzročilo značajne učinke na iznose priznate u bilanci ili računu dobiti i gubitka.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Standarde, a koji još nisu stupili na snagu i koje Banka nije ranije usvojila

Standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja koji su izdani, ali još nisu na snazi do dana objavljivanja financijskih izvještaja su prikazani u nastavku. Banka namjerava usvojiti ove standarde, ako su primjenjivi, kada isti stupe na snagu. Na dan 31. prosinca 2020. godine, Europska komisija odobrila je sljedeće promjene računovodstvenih načela primjenjive za izvještavanje, a koje su stupile na snagu 1. siječnja 2021. godine ili nakon toga:

• Izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-ja 7, MSFI-ja 4 i MSFI-ja 16 Reforma referentne vrijednosti kamatne stope – Faza 2 (kolovoz 2020. godine).

Na dan 31. prosinca 2020. godine OMRS je izdao sljedeće standarde, izmjene, tumačenja i revizije, čija primjena podliježe dovršetku postupka odobrenja od strane nadležnih tijela Europske komisije, koji je još uvijek u tijeku:

• Izmjene i dopune MRS-a 1: Prezentiranje financijskih izvještaja: Klasifikacija obveza kao kratkoročnih ili dugoročnih i Klasifikacija obveza kao kratkoročnih ili dugoročnih – Odgoda stupanja na snagu (siječanj 2020. odnosno 15. srpnja 2020. godine);
• Izmjene MSFI 3: Poslovne kombinacije (svibanj 2020.);
• Izmjene i dopune MRS-a 16: Nekretnine, postrojenja i oprema (svibanj 2020.);
• Izmjene i dopune MRS-a 37: Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina (svibanj 2020.);
• Izmjene i dopune Godišnjih dorada 2018.-2020. (svibanj 2020.).

Ne očekuje se da će ovi standardi značajno utjecati na financijske izvještaje Banke.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika

Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku.

Osnove računovodstva

Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju vanbilančno na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.

Prihod iz poslovanja

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihode od kupoprodaje stranih valuta, prihode od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, prihode od kupoprodaje i promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, neto prihode od svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja važećeg na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši.

Trošak zaposlenika

Pravo na godišnji odmor priznaje se u razdoblju njegova nastanka. Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.

Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu, Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

	2020.	2019.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20%	20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	16,5%	16,50%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.

Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Također, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Porez na dobit

Trošak poreza na dobit sadrži tekući i odgođeni porez na dobit. Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Porez na dobit priznaje se u računu dobiti i gubitka, s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate izravno u ostaloj sveobuhvatnoj dobit ili kapitalu, tada se i porez priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit, odnosno izravno u kapitalu.

Banka plaća porez na dobit od 18% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

Tekući porez na dobit

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivu dobit za godinu koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja. Iznos obveze za porez ili predujmova predstavlja najbolju procjenu očekivanog iznosa poreza koji se treba platiti ili primiti, koji reflektira neizvjesnosti vezane uz porez na dobit, ukoliko postoje.

Odgođeni porez na dobit

Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu izrade izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.

Klasifikacija

Klasifikacija financijskog instrumenta određuje se namjerom upravljanja (poslovni model) financijskim instrumentom, a s druge strane, obilježjima pripadajućih ugovornih novčanih tokova.

Ulaganja u financijske instrumente klasificiraju se u tri poslovna modela:

• Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca

Podrazumijeva financijsku imovinu koja se stječe s namjerom držanja radi naplate i mjeri se po amortizacijskom trošku uz uvjet da je ta imovina prošla SPPI test.

• Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca i prodaje financijske imovine

Podrazumijeva financijsku imovinu koja se stječe s namjerom držanja radi naplate i prodaje te se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, također uz uvjet prolaska SPPI testa.

• Ostali poslovni modeli koji ne zadovoljavaju kriterije prvih dvaju modela

Ovaj model podrazumijeva financijsku imovinu koja se ne stječe s namjerom držanja u jednom od prethodna dva poslovna modela i mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i obilježjima pripadajućih novčanih tokova.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Financijska imovina razvrstava se u portfelj "financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit" i "financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku". Financijske obveze se razvrstavaju kao "financijske obveze po amortiziranom trošku". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvještaju o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja.

Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je imovina koja ne ispunjava uvjet da pripadajući novčani tokovi čine samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, odnosno to je imovina koja ne zadovoljava kriterije ostalih dviju kategorija financijske imovine.

Financijsku imovinu koja je uključena u ovaj portfelj čine financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba uvjeta:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine te
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Unutar ovog portfelja razlikujemo ulaganja u dužničke vrijednosne papire i ulaganja u vlasničke vrijednosne papire.

Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za ulaganja u dužničke vrijednosne papire imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine.

Naknadno mjerenje provodi se po fer vrijednosti, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

U računu dobiti i gubitka priznaju se kamate i dividende, umanjenje vrijednosti te tečajne razlike.

Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za ulaganja u vlasničke vrijednosne papire imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine.

Naknadno mjerenje provodi se po fer vrijednosti, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

U računu dobiti i gubitka priznaju se kamate i dividende, a umanjenje vrijednosti i tečajne razlike priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

U slučaju prestanka priznavanja financijskog instrumenta iznosi priznati kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ne priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta:

• financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijska imovina po amortiziranom trošk (nastavak)

Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine.

Naknadno mjerenje provodi se po amortiziranom trošku, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u računu dobiti i gubitka. U računu dobiti i gubitka također se priznaju i kamate i dividende, umanjenje vrijednosti te tečajne razlike.

U ovaj portfelj Banka klasificira prvenstveno zajmove i predujmove odobrene klijentima i ostala potraživanja. Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

U području umanjenja vrijednosti, Banka je utvrdila metodologiju za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka (skraćeno ECL) i modeliranja rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

Metodologijom umanjenja vrijednosti Banka definira povećanje kreditnog rizika temeljem promjene u kreditnoj sposobnosti, urednosti u podmirivanju obveza dužnika te kvaliteti instrumenata osiguranja.

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene visine ispravaka vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke na temelju procjene razine kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije:

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

U rizičnu skupinu A1 – sukladno internom aktu raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – sukladno internom aktu raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) - sukladno internim aktima raspoređuju se izloženosti u statusu neispunjavanja obveza tj. izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. Banka restrukturirane izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija.

Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima.

Banka utvrđuje potrebno umanjenje vrijednosti temeljeno na izračunu očekivanih kreditnih gubitaka pri čemu odabrani pristup i vremenski horizont u budućnosti na koji se izračunati kreditni gubici odnose ovise o statusu i tipu izloženosti. Kalkulacija očekivanih kreditnih gubitaka temeljni se na izračunu rizičnih parametara. Isti su modelirani temeljem povijesnih podataka.

Očekivani kreditni gubici izračunavaju se kao umnožak PD-a (vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza), gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD-a) i izloženosti u trenutku natupa događaja gubitka (EAD)

Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve segmente kreditnih klijenata rasporedila u rejting klase te je svakoj rejting klasi koja se smatra PD-homogenom skupinom, na odgovarajući način dodijelila jednogodišnja vrijednost PD-a kao i pripadnu višegodišnju ročnu struktura PD-jeva koja je prilagođena očekivanim vrijednostima relevantnih makroekonomskih faktora.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu procjenu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. "work-out" metode procjene koja se temeljila na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate. Dobivene vrijednosti LGD-a su grupirane su po homogenim skupinama i osiguranim i neosiguranim plasmanima, i te se za svaku od njih primjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra.

Izloženosti u trenutku nastupa događaja gubitka (EAD – Exposure at Default) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati umanjenje vrijednosti.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1.

Vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – Stupanj 1), dok se kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – Stupanj 2).

Za izloženosti skupine B i C (Stupanj 3) kod portfelja malih kredita očekivani kreditni gubici utvrđuju se prema danima kašnjenja, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima.

Za izloženosti skupine B i C (Stupanj 3) kod portfelja koji se procjenjuje na pojedinačnoj osnovi očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope), uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima.

U procjenjivanju novčanih tokova, rukovodstvo donosi prosudbe o financijskoj situaciji dužnika i neto utrživoj vrijednosti bilo kojeg temeljnog kolaterala.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem Rješenja o dosudi. Imovina se u poslovnim knjigama Banke knjiži po trošku stjecanja, odnosno neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je manje. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imovinu. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa u razdoblju u kojem je utvrđeno kroz račun dobiti i gubitka. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje. Fer vrijednost imovine utvrđuje se temeljem neovisne procjene tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja ili temeljem sklopljenog predugovora o prodaji nekretnine.

Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine, a to su nekretnine u posjedu radi ostvarivanja zarade od zakupnina i/ili povećanja tržišne vrijednosti imovine, uključujući imovinu u izgradnji za te namjene. Ulaganja u nekretnine mjere se kod prvog knjiženja po trošku koji uključuje troškove transakcije. Nakon prvog knjiženja, investicijske nekretnine se vrednuju po fer vrijednosti. Dobici i gubici uslijed promjena fer vrijednosti investicijskih nekretnina se uključuju u dobit i gubitak razdoblja u kojem su nastali. Svaki udjel Banke u nekretnini koji Banka izdaje u sklopu poslovnog najma radi ostvarivanja prihoda od zakupnina ili povećanja vrijednosti obračunava se kao ulaganje u nekretninu (investicijska nekretnina) i mjeri primjenom modela fer vrijednosti. Dobici i gubici proizašli iz promjena fer vrijednosti investicijske nekretnine se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Investicijska nekretnina se prestaje priznavati, tj. isknjižuje se prodajom ili trajnim povlačenjem iz uporabe, kao i kad se od njenog otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao isknjiženjem nekretnine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto knjigovodstvene vrijednosti predmetne nekretnine, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se nekretnina prestala priznavati.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Imovina namijenjena prodaji

Imovina i skupine za prodaju tj. otuđenje razvrstavaju se u imovinu namijenjenu prodaji ako će njihov knjigovodstveni iznos povratiti prvenstveno prodajom a ne nastavkom uporabe. Ovaj se uvjet smatra ispunjenim samo kad je predmetna imovina, odnosno skupina namijenjena prodaji trenutno dostupna za prodaju u postojećem stanju isključivo pod uvjetima koji su uobičajeni za prodaju ove vrste imovine, odnosno skupine za prodaju i ako je prodaja vrlo vjerojatna. Uprava Banke mora pokazati svoju čvrstu odluku o prodaji, za koju očekuje da će steći uvjete za priznavanje kao okončana prodaja u roku od godinu dana od datuma klasifikacije u tu skupinu.

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržane su u financijskim izvještajima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno umanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovinu u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Nekretnine i oprema (nastavak)

	2020.	2019.
Zgrade	40	40
Namještaj	5	5
Računala	4	4
Motorna vozila	5	5
Oprema i ostala imovina	2 - 10	2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist Banke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 5 do 15 godina (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Imovina s pravom korištenja

Prilikom sklapanja ugovora, Banka procjenjuje je li riječ o ugovoru o najmu, odnosno sadrži li Ugovor elemente najma. Imovinu s pravom korištenja čini imovina u najmu, za koju je prema ugovoru o najmu ustupljeno pravo direktnog korištenja i kontrole nad njenom upotrebom tijekom određenog vremenskog razdoblja u zamjenu za naknadu. Banka koristi najam iz MSFI 16, kako bi procijenila prenosi li se ugovorom pravo na kontrolu korištenja identificirane imovine.

Izuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti (do 5.000 USD, npr. najam laptopa, printera, telefonskih uređaja, brojača novca, manjeg uredskog namještaja i sl.). Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama najmoprimca priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma.

U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.).

Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku koji uključuje:

• iznos početne obveze s osnove najma,
• sva plaćanja s osnove najma koja su izvršena na ili prije prvog dana trajanja najma, umanjena za eventualno primljena plaćanja u vezi s najmom,
• sve početne direktne troškove koji su nastali kod najmoprimca (npr. naknade posrednicima, pravni, administrativni troškovi obrade ugovora i sl.).

Nakon početnog iskazivanja imovina s pravom korištenja naknadno se mjeri primjenom modela troška, odnosno amortizira se do isteka razdoblja najma ili do kraja njenog korisnog vijeka upotrebe, ovisno o tome koji od ta dva datuma je ranije, i umanjuje za akumuliranu amortizaciju.

Obveze po osnovi najma imovine

Obveze po osnovi najma imovine početno se mjere po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom koja nisu izvršena na prvi dan trajanja najma, uvećano za fiksna plaćanja u vezi s najmom. U mjesečni iznos rate koja se diskontira ne uključuje se iznos PDV-a.

Plaćanja je potrebno diskontirati po kamatnoj stopi sadržanoj u najmu. U slučaju da kamatna stopa nije sadržana u ugovoru o najmu, i nije je lako utvrditi, diskontiranje treba provesti po inkrementalnoj kamatnoj stopi zaduživanja.

Inkrementalna stopa zaduživanja najmoprimca odnosi se na stopu koju bi najmoprimac morao platiti da u sličnom roku i uz slične garancije posudi sredstva koja su mu potrebna za nabavu imovine slične vrijednosti kao imovine s pravom korištenja u sličnom ekonomskom okruženju.

Obveza po osnovi najma naknadno se mjeri na način da se:

• povećava knjigovodstvena vrijednost obveze za iznos kamate na obvezu po osnovi najma,
• umanji knjigovodstvena vrijednost obveze za izvršena plaćanja s osnove najma (bez PDV-a),
• ponovno mjeri i usklađuje knjigovodstvena vrijednost kako bi odrazila eventualne ponovne procjene, modifikacije najma ili revidiranje fiksnih plaćanja po osnovi najma.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Obveze po osnovi najma imovine (nastavak)

Banka imovinu s pravom korištenja u izvješću o financijskom položaju prikazuje na poziciji Imovina s pravom korištenja (Bilješka 18.1), a obveze po osnovi najma unutar pozicije Ostale obveze (Bilješka 24 - Obveze za korištenje imovine).

Goodwill

Godišnje se ispituje na umanjenja vrijednosti zbog eventualnih gubitaka. Testiranje na umanjenje se provodi upotrebom metode troška kapitala - CAPM modelom koji obuhvaća opće i specifične rizike. Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku organizacijsku jedinicu nastalu pripojenjem, a koja generira prihode (od koje se očekuju koristi u budućem razdoblju). Organizacijske jedinice koje generiraju prihode, a na koje je raspoređen goodwill testiraju se na umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem gubitku njene vrijednosti.

U slučajevima kada je nadoknadivi iznos niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostale organizacijske jedinice imovine koje stvaraju novac. Svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit ili gubitak. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima. Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

Rezervacija za potencijalne obveze

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba i za tu uslugu naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29).

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

Prosudbe

Banka procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se pregledavaju i temelje se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima poput očekivanog tijeka budućih događaja koji se mogu razumno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti. U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka najmanje tromjesečno procjenjuje zajmove i potraživanja (bilješka 14) kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Banka je svojim internim aktima propisala indikatore za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2.

Banka je također internim aktima propisala kriterije za utvrđivanje statusa neispunjavanja obaveza.

Prilikom određivanja da li je potrebno iskazati gubitak od umanjenja vrijednosti, Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog tijeka određenog prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tijekova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)

Rezerviranja za sudske sporove

Rezerviranja (bilješka 25) se priznaju kada Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja iz prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće procijenjenih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika.

Rezerviranja za zaposlenike

Rezerviranja za zaposlenike temelje se na Politici primitaka radnika Banke i pripadajućem pravilniku koji zajedno definiraju osnovna načela i pravila vezano na primitke radnika. Navedeni akti propisuju opće zahtjeve vezano na primitke primjenjive na sve radnike te posebne (specifične) zahtjeve koji se primjenjuju na određene identificirane radnike, kao i komponente, vrste i omjere fiksnih i varijabilnih primitaka. U varijabilne primitke spadaju bonusi, individualne nagrade, stimulativni dio nagrada za kolektivni rezultat i ostale slične isplate koje se mogu isplaćivati u novcu ili financijskim instrumentima. Ove obveze prema zaposlenicima se priznaju u razdoblju u kojem su pružene odgovarajuće usluge i u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.

Porez na dobit

Banka je obveznik poreza na dobit u Republici Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama hoće li nastati dodatna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.

3. Prihodi i rashodi od kamata i slični prihodi i rashodi

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Prihodi od kamata
Poduzeća	33.623	40.270
Građani	51.660	48.286
Vrijednosnice	9.327	10.432
Banke	325	454
Javni sektor i ostali sektori	5.115	5.197
	100.050	104.639
Troškovi od kamata
Poduzeća	(698)	(886)
Građani	(7.018)	(8.471)
Banke	(5.441)	(5.865)
Javni sektor i ostali sektori	(361)	(810)
	(13.518)	(16.032)
Neto prihod od kamata	86.532	88.607

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iznosu 4.767 tisuća kuna (u 2019. godini: 5.499 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Kamatni prihodi od:
Djelomično nadoknadivih zajmova	136	923
Potpuno nenadoknadivih zajmova	362	965
	498	1.888

4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

u tisućama kuna
	2020.	2019.
Prihodi od naknada i provizija
Naknade i provizije na usluge platnog prometa	13.648	14.527
Naknade i provizije na kartične usluge	17.183	16.185
Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja	2.937	2.668
Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima	874	941
Ostali prihodi od naknada i provizija	3.678	3.992
	38.320	38.313
Rashodi od naknada i provizija
Naknade za poslovanje s gotovinom	(3.459)	(3.884)
Naknade za usluge platnog prometa	(2.715)	(2.631)
Naknade za međubankovne usluge	(316)	(362)
Naknade za kartične usluge	(5.806)	(5.587)
Ostali rashodi od naknada i provizija	(2.932)	(2.465)
	(15.228)	(14.929)
Neto prihod od naknada i provizija	23.092	23.384

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.504 tisuća kuna (u 2019. godini: 2.657 tisuća kuna).

5. Ostali neto prihodi iz poslovanja

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Neto realizirana dobitod prodaje vrijednosnica iz portfelja financijska
imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	7.638	19.570
Prihodi od kupoprodaje stranih valuta	5.136	5.582
Prihodi od najamnina	2.320	2.453
Prihodi od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	4.813	918
Neto prihodod prodaje nekretnina i opreme	26	178
Prihodi od dividende	644	1.446
Povrat sudskih pristojbi	845	1.613
Neto (rashod)/dobit od prodaje preuzete imovine	213	(28)
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama	8	9
Svođenje stranih valuta na srednji tečaj	1.442	1.415
Ostali prihodi	1.387	1.962
	24.472	35.118

6. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima i
bankama (bilješka 11, 12, 13, 14d)	(20.840)	(22.381)
Umanjenje vrijednosti dužničkih vrijednosnica u portfelju po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 15.2.)	(126)	(114)
Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (bilješka 15.2.)	(62)	(16)
Ukidanje po garancijama i potencijalnim obvezama (bilješka 25)	115	609
Ukidanje/ (umanjenje) ostale imovine (bilješka 20)	(114)	132
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine (bilješka 20)	(717)	(334)
Umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine (bilješka 16)	(518)	(671)
Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 25)	-	(326)
	(22.262)	(23.101)

7. Administrativni troškovi poslovanja

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Troškovi zaposlenika	45.835	47.055
Materijalni troškovi i usluge	26.916	28.689
Najamnine	5.044	4.262
Troškovi premija za osiguranje štednih uloga	6.107	5.633
Porezi i doprinosi iz prihoda	1.359	1.116
Ostali troškovi	2.047	1.539
	87.308	88.294

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove.

7. Administrativni troškovi poslovanja (nastavak)

Troškovi zaposlenika

	45.835	47.055
Ostali troškovi zaposlenika	2.605	1.386
Rezerviranja za zaposlenike	(2.342)	3.237
Porez i prirez	5.283	5.029
Troškovi zdravstvenog osiguranja	6.236	6.010
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.784	6.386
Neto plaće	27.269	25.007
	2020.	2019.
u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2020. godine u Banci je zaposleno 239 djelatnika (2019.: 232 djelatnika).

8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 18)	3.550	2.752
Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama (bilješka 18)	74	411
Amortizacija imovine s pravom korištenja (bilješka 18.1.)	3.256	2.698
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 17)	2.603	2.439
	9.483	8.300

9. Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se po stopi od 18% na oporezivu dobit (u 2019. godini: 18%). Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da su porezne obveze primjereno rezervirane u priloženim financijskim izvještajima.

Porezni trošak sadrži:
u tisućama kuna	2020.	2019.
Tekući porezni trošak	3.269	7.253
Trošak odgođenog poreza	129	(1.003)
Porez na dobit od realiziranih efekata po vlasničkim VP na kapitalu	(174)	(182)
Porezni trošak	3.224	6.068

9. Porez na dobit (nastavak)

Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:

u tisućama kuna
	2020.	2019.
Dobit prije oporezivanja	15.043	27.414
Zakonska porezna stopa	18%	18%
Očekivani porez	2.708	4.935
Privremene razlike
Razgraničene naknade za odobravanje kredita	(548)	994
Rezerviranja za sudske troškove – kamate	-	118
Rezerviranja za isplate zaposlenicima	(2.288)	3.200
Realiziran gubitak - prodaja preuzete imovine (ulaganja)	-	(46)
Smanjenje vrijednosti preuzete imovine	2.422	1.005
Neto privremene razlike	(414)	5.271
Trajne razlike
Porezni učinak neoporezivog prihoda	(501)	(1.417)
Primljene dividende	(501)	(1.417)
Porezni učinak porezno nepriznatih troškova	4.034	9.028
Reprezentacija i prijevoz	356	515
Amortizacija iznad propisanog iznosa	111	111
Amortizacija imovine s pravom korištenja	(109)	161
Otpis potraživanja	2.632	7.135
Zadržana dobit od prodaje vlasničkih VP	966	1.012
Ostalo	78	94
Neto trajne razlike	3.533	7.611
Oporeziva dobit	18.162	40.296
Porezna osnovica	18.162	40.296
Stopa poreza na dobit	18%	18%
Obveza poreza na dobit	3.269	7.253
Tekući porezni trošak	3.269	7.253
(Prihod) / Trošak odgođenog poreza	129	(1.003)
Porez na dobit od realiziranih efekata po vlasničkim VP na kapitalu	(174)	(182)
Ukupni porezni trošak	3.224	6.068
Efektivna porezna stopa	21,73%	26,46%

9. Porez na dobit (nastavak)

Promjene odgođene porezne imovine i porezne obveze mogu se prikazati kako slijedi:

	2020.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret dobiti ili gubitka	Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	535	-	-	535
Gubitak od ostalih ulaganja	2.227	436	-	2.663
Razgraničene naknade za odobrenje kredita Financijska imovina po fer	1.239	(99)	-	1.140
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(1.152)	-	1.345	192
Umanjenje financijske imovine Rezerviranja za sudske sporove -	363	-	-	363
kamate Rezerviranja za isplate	39	-	-	39
zaposlenicima	684	(466)	-	218
	3.935	(129)	1.345	5.150

	2019.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret dobiti ili gubitka	Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	535	-	-	535
Gubitak od ostalih ulaganja	2.054	173	-	2.227
Razgraničene naknade za odobrenje kredita Financijska imovina po fer	1.060	179	-	1.239
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	1.944	-	(3.097)	(1.152)
Umanjenje financijske imovine Rezerviranja za sudske sporove -	363	-	-	363
kamate	18	21	-	39
Rezerviranja za isplate
zaposlenicima	54	630	-	684
	6.028	1.003	(3.097)	3.935

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze priznate su po stopi 18% (2019. po stopi 18%).

10. Zarada po dionici

Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.

	2020.	2019.
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	11.819	21.346
Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini	668.749	668.749
Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena	17,67	31,92

11. Gotovina i računi kod banaka

u tisućama kuna 31. prosinca 2020. 31. prosinca 2019. Žiro račun kod Hrvatske narodne banke 580.325 273.314 Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka 104.878 49.657 Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka 27.101 19.455 Novac u blagajni 46.503 47.761 Ostale stavke 12.388 12.439 771.195 402.626 Ispravci za umanjenje vrijednosti (599) (306) 770.596 402.320

Promjene po rezerviranjima za gubitke

	2020.	2019.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. siječnja	306	324
Povećanje/( smanjenje)	352	(22)
Tečajne razlike	(59)	4
Stanje na dan 31. prosinca	599	306

11. Gotovina i računi kod banaka (nastavak)

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:

u tisućama kuna

	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	580.325	273.314
Novčani ekvivalenti - oročeni depoziti kod drugih
banaka (bilješka 13)	1.394	5.847
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih
banaka (bilješka 13)	104.878	49.657
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	27.101	19.455
Novac u blagajni	46.503	47.761
Ostale stavke	12.388	12.439
	772.589	408.473

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Obvezna pričuva	160.280	198.946
	160.280	198.946
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(48)	-
	160.232	198.946

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne dijelom deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se obračunava svake druge srijede u mjesecu na određena prosječna stanja izvora sredstva iz prethodnog mjeseca. Osnovicu za obračun čini prosječno dnevno stanje primljenih kredita i depozita, izdanih dužničkih vrijednosnih papira, hibridnih i podređenih instrumenata i ostalih financijskih obveza, uz propisane odbitne stavke, posebno za kunske i devizne izvore sredstava. Stopa izdvajanja obvezne pričuve smanjena je u ožujku 2020. godine s prethodnih 12% na 9% koliko je iznosila sve do kraja 2020. godine. Tijekom cijele 2019. godine primjenjivala se stopa obvezne pričuve u visini 12%.

Od ukupnog iznosa obračunate devizne obvezne pričuve, 75% se uključuje u obračunati kunski dio. Banka je dužna izdvojiti na poseban račun obvezne pričuve kod HNB-a 70% ukupno obračunate kunske obvezne pričuve. Kunska obvezna pričuva održava se prosječnim stanjem na računu za namiru i na računu sredstava za pokriće negativnog salda u NKS-u, Banke ne izdvajaju deviznu obveznu pričuvu, ali trebaju najmanje 2% deviznog dijela obvezne pričuve održavati na vlastitom eurskom deviznom računu kod HNB-a. Izdvojena sredstva obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu.

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke (nastavak)

Promjene po rezerviranjima za gubitke

	2020.	2019.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. siječnja	-	-
Povećanje	48	-
Stanje na dan 31. prosinca	48	-

13. Plasmani kod drugih banaka

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Oročeni depoziti	1.394	5.847
	1.394	5.847
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(4)	(19)
	1.390	5.828

Oročeni depozit u iznosi 1.394 tisuća kuna odnosi se na jedan namjenski kratkoročni ugovor uz kamatnu stopu 0%. Oročeni depoziti kod drugih banaka u iznosu 5.847 tisuća kuna u 2019. godini odnose se na oročene depozite kod stranih financijskih institucija uz kamatnu stopu do 2,75% godišnje.

Promjene po rezerviranjima za gubitke

	2020.	2019.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. siječnja	19	213
Smanjenje	(52)	(194)
Tečajne razlike	37	-
Stanje na dan 31. prosinca	4	19

13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak)

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune (bilješka 11) otvorene kod stranih banaka.

u tisućama kuna
	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Belgija	56.211	18.390
Austrija	33.255	19.893
Sjedinjene Američke Države	7.000	7.561
Crna Gora	3.256	2.251
Kanada	1.731	491
Velika Britanija	1.394	1.377
Italija	1.291	4.775
Švedska	1.082	214
Slovenija	1.052	552
	106.272	55.504

14. Zajmovi klijentima

a) Analiza po vrsti klijenta

u tisućama kuna

	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Stanovništvo
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	1.037.008	941.913
- u stranim valutama	23.058	23.062
	1.060.066	964.975
Poduzeća
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	985.621	1.125.393
- u stranim valutama	107.693	159.406
	1.093.314	1.284.799
Bruto zajmovi klijentima	2.153.380	2.249.774
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(224.117)	(222.828)
Ukupno neto zajmovi klijentima	1.929.263	2.026.946

b) Analiza po sektorima

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Stanovništvo	1.060.066	964.975
Trgovina na veliko i malo	276.635	335.677
Prerađivačka industrija	245.750	316.251
Poslovanje nekretninama	123.479	127.101
Poljoprivreda i šumarstvo	70.126	128.697
Graditeljstvo	66.083	71.244
Hoteli i restorani	57.783	60.247
Proizvodnja hrane i pića	45.010	49.298
Prijevoz, skladištenje i veze	21.430	31.058
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	11.539	15.646
Ostali sektori	175.479	149.580
	2.153.380	2.249.774
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(224.117)	(222.828)
	1.929.263	2.026.946

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

c) Promjene glavnice u potpunosti nadoknadivih, djelomično i potpuno nenadoknadivih zajmova

Banka		2020.
u tisućama kuna	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3
Stanje na dan 1. siječnja	1.856.464	7.480	385.830
Prijenos iz Stupnja 1	(53.844)	41.352	12.492
Prijenos iz Stupnja 2	2.879	(5.112)	2.232
Prijenos iz Stupnja 3	553	787	(1.340)
Naplata	(175.714)	(883)	(8.223)
Otplata + otpisi	(514.009)	(1.153)	(23.984)
Nova imovina	616.900	7.392	3.281
Stanje na dan 31. prosinca	1.733.229	49.863	370.288

Banka		2019.
u tisućama kuna	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3
Stanje na dan 1. siječnja	1.631.673	27.686	418.348
Prijenos iz Stupnja 1	(24.086)	4.527	19.560
Prijenos iz Stupnja 2	22.373	(26.286)	3.913
Prijenos iz Stupnja 3	2.007	436	(2.443)
Naplata	(140.147)	1.457	(10.598)
Otplata + otpisi	(539.335)	(2.352)	(133.651)
Nova imovina	903.979	2.012	90.701
Stanje na dan 31. prosinca	1.856.464	7.480	385.830

Tijekom 2020. godine reprogramirano je 16.098 tisuća kuna zajmova klijenata (u 2019. godini: 76.309 tisuća kuna).

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

d) Rezerviranja za gubitke

	2020.	2019.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. Siječnja	222.828	243.062
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti	73.148	86.414
Naplaćeni iznosi	(53.886)	(64.347)
Tečajne razlike	1.251	526
Otpisani iznosi	(19.224)	(42.827)
Stanje na dan 31. prosinca	224.117	222.828

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kreditnim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Također, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja kako bi smanjila razinu kreditnog rizika.

Covid-19 utjecaj

Unatoč aktualnoj krizi izazvanoj COVID-19 pandemiji Banka nije imala značajan utjecaj na pogoršanje neprihodujućih izloženosti u 2020. godini.

U skladu sa regulatornim smjernicama Banka je odobravala moratorije do najviše šest mjeseci, a za klijente koji ostvaruju prihode od turizma do dvanaest mjeseci.

Moratorije povezane s COVID-19, u skladu s regulatornim smjernicama, ako nije bilo drugih indikatora povećanog kreditnog rizika Banka nije smatrala ustupcima.

Banka je tijekom 2020. godine odobrila ukupno 275 zahtjeva za moratorij s izloženošću od 309 mil.kuna, od toga pravnim osobama 138 zahtjeva u iznosu 271 mil. kuna i fizičkim osobama 137 zahtjeva u iznosu 38 mil.kuna. Gotovo dvije trećine odobrenih moratorija isteklo je do kraja godine te na dan 31. prosinca 2020. godine udio aktivnih moratorija predstavlja 4,9% svih zajmova.

Banka kontinuirano prati izvršavanje obveza po plasmanima tijekom i nakon isteka mjera moratorija kako bi pravovremeno identificirala povećani kreditni rizik u portfelju i priznala rezerviranja za gubitke kroz račun dobiti i gubitka.

Snažni potresi u 2020. godini nisu imali utjecaj na poslovanje Banke. Banka je tijekom 2020. godine odobrila 1 zahtjev za moratorij koji je istekao do kraja godine. Uzimajući u obzir pogoršanje stanja u gospodarstvu, pad BDP-a i porast broja nezaposlenih za očekivati je pogoršanje kreditnog portfelja u narednim godinama.

15.1. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Ulaganja u investicijske fondove	183.533	137.853
	183.533	137.853
Promjene ulaganja tijekom godine: a) Udjeli u investicijskim fondovima

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	137.853	157.474
Povećanje	58.520	142.047
Smanjenje	(14.137)	(162.586)
Promjena fer vrijednosti / realizacija	1.297	918
Stanje 31. prosinca	183.533	137.853

Početkom 2019. godine Banka je dio portfelja vlasničkih instrumenata, koji su tretirani u skladu sa njihovom ekonomskom suštinom vlasničkog instrumenta, reklasificirala iz portfelja koji se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Ukupna vrijednost reklasificirane imovine iz portfelja financijske imovine po fer vrijednsoti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 130.885 tisuća kuna odnosi se na ulaganja u nekoliko domaćih i stranih investicijskih fondova u ukupnom iznosu 128.970 tisuća kuna i na reklasifikaciju ulaganja u jednu vlasničku vrijednosnicu u iznosu 1.914 tisuća kuna.

b) Vlasničke vrijednosnice

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	-	-
Povećanje	3.575	-
Smanjenje	(7.090)	-
Realizacija	3.515	-
Stanje 31. prosinca	-	-

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	-	40.440
Obveznice	677.343	605.866
Vlasničke vrijednosnice	46.813	49.624
	724.156	695.930
Ispravci financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	(10.034)	(9.972)
	714.122	685.958

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	40.440	-
Kupnja	21.126	99.892
Naplate	(61.572)	(59.484)
Realizirana dobit/(gubitak)	32	6
Promjena fer vrijednosti	(14)	14
Ispravak za umanjenje vrijednosti	(12)	12
Stanje 31. prosinca	-	40.440

b) Obveznice

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	605.865	505.720
Kupnja	772.431	800.074
Prodaja	(704.063)	(730.989)
Realizirani dobitak	7.606	19.564
Promjena fer vrijednosti	(4.634)	10.923
Prijenos ispravaka na OSD	-	472
Ispravak za umanjenje vrijednosti	138	102
Stanje 31. prosinca	677.343	605.866

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Obveznice domaćih izdavatelja
- Ministarstvo financija Republike Hrvatske	436.101	404.951
- financijske institucije	13.060	15.128
- nefinancijske institucije	61.584	43.246
	510.745	463.325
Obveznice stranih izdavatelja
- strane države	96.590	60.614
- financijske institucije	56.033	72.291
- nefinancijske institucije	13.975	9.636
	166.598	142.541
	677.343	605.866

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

c) Vlasničke vrijednosnice

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Vrijednosnice koje kotiraju na burzi	39.041	40.622
Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi	7.772	9.002
	46.813	49.624
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(10.034)	(9.972)
Ukupno	36.779	39.652

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine:

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. Siječnja	39.652	37.412
Kupnja	29.911	28.872
Prodaja	(30.562)	(32.690)
Promjena fer vrijednosti	(2.952)	5.245
Realizacija	792	829
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(62)	(16)
Stanje 31. prosinca	36.779	39.652

Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja
- financijske institucije	5.050	1.550
- nefinancijske institucije	11.929	33.020
	29.834	34.570
Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja
- financijske institucije	5.257	5.257
- nefinancijske institucije	9.797	9.797
	16.979	15.054
	46.813	49.624
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(10.034)	(9.972)
	36.779	39.652

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

d) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Vrste vrijednosnica u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Vrste vrijednosnice:
Dužničke vrijednosnice	4.813	9.335
Vlasničke vrijednosnice	(5.884)	(2.932)
Obračunani odgođeni porez (bilješka 9)	193	(1.153)
Ukupno rezerve fer vrijednosti	(878)	5.250
Promjene rezervi fer vrijednosti
u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	5.250	(8.508)
Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica	(4.647)	10.937
Promjena fer vrijednost ulaganja u investicijske fondove	-	87
Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica	(2.952)	5.245
Promjene rezerviranja za očekivane kreditne
gubitke po FV OSD financijskoj imovini	126	114
Prijenos ispravaka na OSD	-	472
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu (bilješka 9)	1.345	(3.097)
Stanje 31. prosinca	(878)	5.250

Kretanje umanjenja vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje 1. Siječnja	9.972	10.427
Povećanje	258	1.113
Smanjenje	(196)	(1.568)
Stanje 31. prosinca	10.034	9.972

16. Ulaganja u nekretnine

u tisućama kuna

	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Ulaganja u nekretnine	22.156	22.156
Ulaganje u nekretnine-preuzeta imovina	30.231	29.844
	52.387	52.000
Promjena fer vrijednosti	(11.139)	(10.621)
	41.248	41.379

Kretanje fer vrijednosti ulaganja u nekretnine

u tisućama kuna

	2020.	2019.
Stanje na dan 1. siječnja	10.621	9.950
Smanjenje fer vrijednosti	518	671
Stanje na dan 31. prosinca	11.139	10.621

Ulaganja u nekretnine odnose se na preuzetu imovinu u zamjenu za nenaplativa potraživanja i vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke i koje su dane u najam bez ograničavajućih klauzula s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda od imovine i ušteda u troškovima održavanja imovine. Operativni troškovi vezani uz imovinu u najmu terete najmoprimce. Naknadnim mjerenjem imovine u 2020. godini evidentirano je smanjenje vrijednosti imovine u ukupnom iznosu 518 tisuća kuna (u 2019. godini: smanjenje 671 tisuća kuna).

Ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se jednom godišnje. Dobici u računu dobiti i gubitka povrh prethodno priznatih umanjenja vrijednosti se iskazuju po prestanku priznavanja.

Za procjenu fer vrijednosti imovine Banka angažira neovisne i ovlaštene procjenitelje koji imaju iskustvo u procjeni slične imovine, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine.Procjenitelji izrađuju procjembeni elaborat sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama.

Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

17. Nematerijalna imovina

u tisućama kuna				Ukupno
	Software	Goodwill	Imovina u pripremi	nematerijalna imovina
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje 1. siječnja 2019. godine	48.372	16.867	24	65.263
Povećanja	513	-	1.179	1.692
Prijenos iz imovine u pripremi	-	-	-	-
Otuđivanje i rashodovanje	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2019. godine	48.885	16.867	1.203	66.955
Povećanja	1.748	-	217	1.965
Prijenos iz imovine u pripremi	1.301	-	(1.301)	-
Otuđivanje i rashodovanje	(1.326)	-	-	(1.326)
Stanje 31. prosinca 2020. godine	50.608	16.867	119	67.594
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2019. godine	21.183	-	-	21.183
Trošak za godinu	2.439	-	-	2.439
Otuđivanje i rashodovanje	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2019. godine	23.622	-	-	23.622
Trošak za godinu	2.603	-	-	2.603
Otuđivanje i rashodovanje	(1.254)	-	-	(1.254)
Stanje 31. prosinca 2020. godine	24.971	-	-	24.971
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2019. godine	25.263	16.867	1.203	43.333
Stanje 31. prosinca 2020. godine	25.637	16.867	119	42.623

Goodwill je alociran na jedinicu stvaranja novca stečenu pripajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina. Diskontna stopa za utvrđivanje vrijednosti u upotrebi je 5,9% (2019.: 9,0%) te korištena dugoročna stopa rasta od 0,0% (2019.: 2,0%).

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanih poslovnih rezultata u budućem razdoblju. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.

Banka provodi testiranje otpornosti na stres pojedinih ulaznih podataka korištenih u utvrđivanju vrijednosti u upotrebi pri čemu postoje tri scenarija. Specifični scenarij u kojem je diskontna stopa jednaka korištenoj, dok je očekivana profitabilnost niža za 34% uslijed umanjenja prihoda od kamata i naknada i istovremenog uvećanja troškova po istoj osnovi po stopi od 30%, sistemski scenarij u kojem je uslijed pogoršanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske diskontna stopa povećana na razinu od 8% te kombinirani scenarij koji istovremeno uključuje pretpostavke smanjenja profitabilnosti za 34% i pogoršanja makroekonomskih pokazatelja i kreditnog rejtinga države prema vrijednostima korištenim kod specifičnog i sistemskog scenarija.

17. Nematerijalna imovina (nastavak)

Rezultat testiranja je dan u nastavku:

	Stanje 31.12.2020.	Specifični scenarij	Sistemski scenarij	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	110.490	49.261	82.199	36.812
Umanjenje vrijednosti				(6.653)
	Stanje 31.12.2019.	Specifični scenarij	Sistemski scenarij	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	92.951	48.232	73.641	38.214

Rezultat provedenog stres testa je pozitivan kod specifičnog i sistemskog scenarija, dok je kod kombiniranog scenarija korištena pretpostavka obrnutog testiranja s ciljem postizanja negativnog rezultata. Provedeno testiranje je pokazalo da je nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac veći od njene knjigovodstvene vrijednosti i nema potrebe za umanjenjem vrijednosti.

Goodwill iskazan u poslovnim knjigama Banke nastao je pri stjecanju Požeške banke, koja je 1. srpnja 2006. godine pripojena Podravskoj banci d.d.

18. Nekretnine i oprema

u tisućama kuna

Nabavna ili procijenjena vrijednost	Zemljište i zgrade	Namještaj i oprema	Motorna vozila	Računalna oprema	Ulaganja na tuđoj imovini	Imovina u pripremi	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2019.	89.478	40.428	2.537	25.828	10.478	11	168.760
Povećanja	-	645	954	590	-	-	2.189
Otuđivanje i rashodovanje Stanje 31.	-	(965)	(1.684)	(521)	-	-	(3.170)
prosinca 2019. godine	89.478	40.108	1.807	25.897	10.478	11	167.779
Povećanja	-	1.431	-	7.719	-	-	9.150
Otuđivanje i rashodovanje Stanje 31.	-	(1.770)	-	(6.865)	(2.506)	-	(11.141)
prosinca 2020. godine	89.478	39.769	1.807	26.751	7.972	11	165.788
Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja
2019.	47.340	38.937	2.080	25.576	9.990	-	123.923
Trošak za godinu Otuđivanje i rashodovanje	1.551 -	844 (965)	211 (1.279)	146 (521)	411 -	- -	3.163 (2.765)
Stanje 31. prosinca 2019. godine	48.891	38.816	1.012	25.201	10.401	-	124.321
Trošak za godinu	1.551	421	191	1.387	74	-	3.624
Otuđivanje i rashodovanje	-	(1.768)	-	(6.865)	(2.506)	-	(11.139)
Stanje 31. prosinca 2020. godine	50.442	37.469	1.203	19.723	7.969	-	116.806
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2019.	40.587	1.292	795	696	77	11	43.458
Stanje 31. prosinca 2020.	39.036	2.300	604	7.028	3	11	48.982

Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite ili druga primljena sredstva u 2020. i 2019. godini.

18.1. Imovina s pravom korištenja

u tisućama kuna	Zemljište i zgrade	Motorna vozila	Računalna oprema	Ukupno
Nabavna ili procijenjena vrijednost
MSFI 16 - početno priznavanje Stanje 1. siječnja 2019. godine	14.659 14.659	- -	- -	14.659 14.659
Povećanja Otuđivanje i rashodovanje	- -	1.980 -	- -	1.980 -
Stanje 31. prosinca 2019. godine	14.659	1.980	-	16.639
Povećanja Otuđivanje i rashodovanje	- -	131 -	4.079 -	4.210 -
Stanje 31. prosinca 2020. godine	14.659	2.111	4.079	20.849
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2019. godine	-	-	-	-
Trošak za godinu Otuđivanje i rashodovanje	2.492 -	206 -	- -	2.698 -
Stanje 31. prosinca 2019. godine Trošak za godinu Otuđivanje i rashodovanje	2.492 2.492 -	206 516 -	- 248 -	2.698 3.256 -
Stanje 31. prosinca 2020. godine	4.984	722	248	5.954
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2019. godine Stanje 31. prosinca 2020. godine	12.167 9.675	1.774 1.389	- 3.831	13.941 14.895

Standard MSFI 16 s primjenom od 1. siječnja 2019. godine zahtijeva da najmoprimac u svojim poslovnim knjigama prizna imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma.

Imovinu s pravom korištenja čini imovina u najmu, za koju je prema ugovoru o najmu ustupljeno pravo direktnog korištenja i kontrole nad njenom upotrebom tijekom određenog vremenskog razdoblja u zamjenu za naknadu. Izuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti.

U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.).

19. Imovina namijenjena prodaji

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Imovina namijenjena prodaji	998	998
	998	998
Ispravci za umanjenje vrijednosti	-	-
	998	998

Kretanje umanjenja Imovine namijenjene prodaji

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje na dan 1. siječnja	-	46
Umanjenje vrijednosti	-	-
Prodaja	-	(46)
Stanje na dan 31. prosinca	-	-

Portfelj imovine namijenjene prodaji odnosi se na preuzetu imovinu u zamjenu za nenaplativa potraživanja. U 2020. i 2019. godini nije došlo do promjene vrijednosti portfelja imovine namijenjene prodaji.

Imovina je izložena prodaji putem vanjskih agencija za prodaju nekretnina s kojima Banka ima sklopljene Ugovore o posredovanju. Očekivani rok prodaje je godina dana. U 2020. godini nije bilo realizacije prodaje imovine namijenjene prodaji (2019. godine: 216 tisuća kuna).

20. Ostala imovina

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja	13.765	10.194
Obračunane naknade i provizije	4.283	4.576
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	1.752	1.717
Ostali predujmovi	2.075	1.485
Potraživanja za porez na dobit	2.882	-
Ostala imovina	6.035	1.856
	30.792	19.828
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(6.392)	(6.236)
	24.400	13.592

Nekretnine i oprema preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke. U poslovnim knjigama Banke priznaju se u skladu s MSFI 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Na na dan 31. prosinca 2020. godine neto vrijednost preuzete imovine iznosi 10.970 tisuća kuna (u 2019. godini: 8.115 tisuća kuna).

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja vrednuje se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se jednom godišnje. Za procjenu fer vrijednosti imovine Banka angažira neovisne i ovlaštene procjenitelje koji imaju iskustvo u procjeni slične imovine, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine. Procjenitelji izrađuju procjembeni elaborat sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina, te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, po zakonu propisanim i primjerenim metodama.

Naknadnim mjerenjem preuzete imovine u zamjenu za nenaplativa potraživanja, u 2020. godini evidentirano je umanjenje vrijednosti preuzete imovine u ukupnom iznosu 717 tisuće kuna (u 2019. godini: 334 tisuće kuna).

Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako slijedi:

u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje na dan 1. siječnja	6.236	6.649
Umanjenje vrijednosti ostale imovine	1.337	2.014
Naplaćeni iznosi	(1.224)	(2.147)
Tečajne razlike	2	1
Otpisani iznosi	(676)	(615)
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine	717	334
Stanje na dan 31. prosinca	6.392	6.236

21. Obveze prema bankama

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Depoziti po viđenju, u stranim valutama	28.192	7.831
Depoziti po viđenju, u kunama	11	3
	28.203	7.833

Obveze prema bankama u 2020. i 2019. godini odnose se na primljene depozite po viđenju od stranih banaka.

22. Obveze prema klijentima

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Stanovništvo
Depoziti po viđenju
- u kunama	698.259	572.047
- u stranim valutama	591.762	506.839
Oročeni
- u kunama	205.708	260.355
- u stranim valutama	502.932	610.117
Ukupno stanovništvo	1.998.661	1.949.358
Pravne osobe
Depoziti po viđenju
- u kunama	476.970	476.196
- u stranim valutama	135.515	83.657
Oročeni
- u kunama	87.240	176.673
- u stranim valutama	68.683	20.532
Ukupno pravne osobe	768.408	757.058
Sveukupno depoziti klijenata	2.767.069	2.706.416

23. Ostala pozajmljena sredstva

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Pozajmice od HBOR-a	122.779	145.979
Krediti od HBOR-a	50.003	-
Repo krediti od HNB-a, u kunama	312.315	93.287
Repo-krediti od domaćih banaka, u devizama	-	13.488
Krediti od domaćih banaka	17.501	7.443
	502.598	260.197

Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBORovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede. Krediti od HBOR-a odnose se na jedan kratkoročni kredit u 2020. godini uz kamatnu stopu 0,20% godišnje.

Repo krediti odnose se na primljene kredite za koje je Banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. U 2020. godini Banka ima četiri dugoročna repo kredita s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatne stope 1,20% i 0,25%. U 2019. godini Banka imala je tri dugoročna repo kredita s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatne stope 1,20% i 1,80% godišnje. S domaćim bankama ugovoren je jedan kratkoročni repo kredit u 2019. godini uz kamatnu stopu 2,80%. Za sve repo ugovore u 2020. i 2019. godini Banka je dala u zalog obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske.

S domaćim bankama u 2020. godini sklopljena su dva kratkoročna kredita uz kamatnu stopu 0,15% i 0,20% godišnje (u 2019. godini: jedan ugovor uz 0,10% godišnje).

24. Ostale obveze

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Obveze u obračunu po danim kreditima	17.078	25.598
Obveze za korištenje imovine	15.211	14.169
Ostale devizne obveze	5.477	5.408
Rezerviranja za otpremnine i slična davanja zaposlenicima	1.468	3.810
Obveze prema zaposlenicima	3.457	3.437
Tekuća obveza poreza na dobit	604	3.322
Obveze prema dobavljačima	3.159	2.779
Ostale kunske obveze	1.849	1.674
Obveze u postupku plaćanja	1.805	1.617
Obveze u obračunu po primljenim sredstvima	1.883	1.488
Obračunana premija za osiguranje štednih uloga	1.569	1.437
Obračunane naknade i provizije	467	662
Obveze za dividendu	106	111
	54.133	65.512

25. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

a) Analiza

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Rezerviranja za okvirne kredite	3.543	3.382
Rezerviranja za garancije	1.163	1.444
Rezerviranja za sudske sporove	622	622
Rezerviranja za nepokrivene akreditive	2	2
Rezerviranja za ostale potencijalne obveze	20	15
	5.350	5.465

b) Promjene rezerviranja
u tisućama kuna	2020.	2019.
Stanje na dan 1. siječnja	5.465	5.748
Povećanje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku	10.445	17.569
Smanjenje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku	(10.599)	(18.183)
Tečajne razlike (Smanjenje) / povećanje tijekom godine za rezerviranja za sudske	39	5
sporove	-	326
Stanje na dan 31. prosinca	5.350	5.465

26. Izdani hibridni i podređeni instrumenti

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Izdane podređene obveznice	98.564	97.337
	98.564	97.337

Banka je 23. prosinca 2013. godine provela upis podređenih instrumenata izdanjem obveznica oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 6.911 tisuća eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 6,5% godišnje s polugodišnjom isplatom te jednokratnim dospijećem glavnice 2021. godine.

Dana 29. svibnja 2018. godine Banka je izdala novu seriju podređenih obveznica oznake PDBA-O-255E, ISIN: HRPDBAO255E4 u nematerijaliziranom obliku, na ime, u ukupnom iznosu emisije 9.407 tisuća eura u denominaciji 1 euro, s fiksnom kamatnom stopom od 4,0% godišnje i polugodišnjom isplatom, te jednokratnim dospijećem glavnice 29. svibnja 2025. godine.

Podređene obveznice izdane su javnom ponudom u 2018. godini, bez objavljivanja prospekta, uz istovremeni prijevremeni otkup cijelog ili dijela izdanja obveznica PDBA-O-188A i PDBA-O-21CA.

Po okončanju i završetku javne ponude prijevremeno su otkupljene te poništene hibridne obveznice oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5 u iznosu 6.127 tisuća eura i podređene obveznice oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3 u iznosu 3.280 tisuća eura.

Stanje izdanih podređenih obveznica na dan 31.12.2020. godine uključuje ISIN HRPDBAO21CA3 nominalne protuvrijednosti 3.631 tisuća eura i ISIN HRPDBAO255E4 nominalne vrijednosti 9.407 tisuća eura.

U dopunski kapital Banke uključuje se neamortizirani iznos izdanih podređenih obveznica.

27. Dionički kapital

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2020. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2019. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.

Banka ima 3.324 komada trezoriranih dionica na dan 31. prosinca 2020. godine (u 2019. godini 1.523 komada), knjiženih po trošku nabave.

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

		2020.	2019.
u tisućama kuna		Redovne		Redovne
	Broj dionica	dionice %	Broj dionica	dionice %
Antonia Gorgoni	66.278	9,91	66.278	9,91
Lorenzo Gorgoni	66.002	9,87	66.002	9,87
Assicurazioni Generali S.p.A.	63.791	9,54	63.791	9,54
Cerere S,R,L, Trieste	63.735	9,53	63.735	9,53
Miljan Todorović	55.731	8,33	55.731	8,33
Sigilfredo Montinari	38.529	5,76	38.529	5,76
Dario Montinari	38.526	5,76	38.526	5,76
Andrea Montinari	38.515	5,76	38.515	5,76
Piero Montinari	38.515	5,76	38.515	5,76
Giovanni Semeraro	27.494	4,11	27.494	4,11
Mario Gorgoni	22.868	3,42	22.868	3,42
Ostali dioničari (pojedinačno manje
od 3%)	148.765	22,25	148.765	22,25
	668.749	100,00	668.749	100,00

28. Rezerve

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Zakonske rezerve	177.386	156.041
Rezerve za vlastite dionice	16.830	16.830
Rezerve za opće bankovne rizike	5.104	5.104
Neraspodjeljive rezerve	199.320	177.975
Kapitalni dobitak/(gubitak) od kupoprodaje vlastitih dionica	(4.179)	(3.282)
Rezerve fer vrijednosti	(878)	5.250
Raspodjeljive rezerve	(5.057)	1.968
	194.263	179.943

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.

29. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun trećih osoba. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka naplaćuje naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Sredstva
Krediti stanovništvu	9.115	9.064
Krediti pravnim osobama	700	691
Novčana sredstva	523	533
Ukupno sredstva	10.338	10.288
Izvori
Financijske institucije	7.568	7.473
Javni sektor	957	948
Pravne osobe	1.813	1.867
Ukupno izvori	10.338	10.288

Banka pruža i usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima u ime i za račun trećih osoba. Vrijednost financijskih instrumenata o kojima skrbi u ime i za račun može se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Vrijednost financijskih instrumenata	777.027	727.645

30. Potencijalne i preuzete obveze

a) Pravni sporovi

Na dan 31. prosinca 2020. protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 622 tisuća kuna (2019.: 622 tisuća kuna).

b) Preuzete obveze po garancijama, akreditivima i neiskorištenim kreditima

Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je:

u tisućama kuna	31. prosinca 2020.	31. prosinca 2019.
Preuzete obveze - neiskorišteni krediti	193.726	182.207
Preuzete obveze - neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim
računima	155.316	141.665
Garancije	65.354	80.043
Devizni akreditivi	109	95
	414.505	404.010

Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

c) Operativni najmovi

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2019.
Do 1 godine	68	69
Ukupno	68	69

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni. Banka sklapa ugovore o najmovima za poslovne prostore, vozila i opremu.

Primjenom standarda MSFI 16 od 2019. godini vrijednost preuzetih obveza po operativnim najmovima značajno se smanjila jer su dugoročni najmovi i najmovi imovine veće vrijednosti od 5.000 USD u poslovnim knjigama evidentirani kao imovina s pravom korištenja i obveze po osnovi najma (bilješka 18.1).

Vrijednost preuzetih obveza po operativnim najmovima iznosi 68 tisuća kuna (2019. 69 tisuća kuna) i odnosi se na najam poslovnog prostora za smještaj bankomata, a ugovori za ovu vrstu najma svrstani su u najmove imovine male vrijednosti. Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama Banke priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma.

31. Transakcije s povezanim osobama

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik. Banka ne čini grupu povezanih osoba i nema ovisna društva.

a) Transakcije s ključnim rukovodstvom i povezanim osobama prikazane su u tablici u nastavku:

u tisućama kuna	Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe		Nadzorni odbor
	2020.	2019.	2020.	2019.
Zajmovi
Stanje zajmova na početku godine	1.624	1.941	22.645	22.467
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	(601)	(317)	152	178
Stanje zajmova na kraju godine	1.023	1.624	22.797	22.645
Ostvareni kamatni prihod	32	64	1.249	1.248
Primljeni depoziti
Stanje depozita na početku godine	4.862	6.623	2.800	1.007
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	201	(1.761)	(1.136)	1.793
Stanje depozita na kraju godine	5.063	4.862	1.664	2.800
Ostvareni kamatni rashod	6	15	5	1
Naknade managementu
u tisućama kuna			2020.	2019.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja			16.014	14.925

Uprava Banke se sastoji od 3 člana. Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja odnose se na ukupne troškove plaća i plaće u naravi za članove Uprave i savjetnike, prokuriste Banke i naknade članovima Nadzornog odbora.

U 2020. godini nisu predviđeni troškovi za bonuse managementu. Naknade članovima Nadzornog odbora u 2020. godini iznose 4.457 tisuća kuna (u 2019. godini: 3.991 tisuća kuna).

31. Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

b) Transakcije s povezanim društvima prikazane su u tablici u nastavku:

u tisućama kuna
	2020.	2019.
Računi kod banaka
Stanje na početku godine	2.251	992
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	1.004	1.259
Stanje na kraju godine	3.255	2.251
	Obveze prema bankama i obveze po izdanim podređenim instrumentima
Stanje na početku godine	15.894	15.188
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	(655)	706
Stanje na kraju godine	15.239	15.894
u tisućama kuna
	2020.	2019.
Prihodi od kamata	-	25
Prihodi od naknada	80	224
Ukupno prihod	80	249
Rashodi od kamata	603	593

Rashodi od naknada 9 19 Ukupno rashod 612 612

32. Politika upravljanja financijskim rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti o izloženosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje.

Politike za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je banka izložena čine kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik i rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira. Limiti se primjenjuju na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.

Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvješćivanja. Banka vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom je u nadležnosti Sektora za upravljanje rizicima, a kontrola rizika u nadležnosti Službe za kontrolu rizika.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima. Kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke.

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura.

U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.

Kako bi što kvalitetnije upravljala kreditnim rizikom, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Kreditni rizik (nastavak)

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana, naknadno praćenje i procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima i izvanbilančnim obvezama.

Prilikom ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se:

• (1) kreditne sposobnosti dužnika,
• (2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci i drugim vjerovnicima i
• (3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti

Za potrebe utvrđivanja kreditne sposobnosti izrađen je Rejting model za poslovne subjekte – dvostruko knjigovodstvo (DEB) i jednostruko knjigovodstvo (SEB) i Rejting model za fizičke osobe (PI). Rejting za poslovne subjekte ima ocjene od 1 do 10 za Stage 1 i 2. Rejting za fizičke osobe ima ocjene od 1 do 8 za Stage 1 i 2.

Rejtinzi se sastoje od slijedećih komponenti:

(1) interno ponašanje – behavioralni skoring,

(2) aplikacijsko - financijski – aplikacijski skoring kod građana, odnosno financijski skoring kod pravnih subjekata

Svakom rejtingu dodjeljuje se PD - Vjerojatnost neispunjavanja financijskih obaveza. Jednogodišnji PD se dodjeljuje za stage 1, a cjeloživotni PD za stage 2 (kumulativni PD). Gubitak po nastanku statusa neispunjavanja financijskih obaveza - LGD utvrđen je po segmentima rejting modela i kolateraliziranosti.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera postoje li elementi pogoršanja financijskog položaja klijenta, izloženost valutnom riziku ili rizik uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve plasmane dijeli u sljedeće kategorije:

• a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2,
• b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i

c. rizična skupina C.

Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Kreditni rizik (nastavak)

Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

Indikatori za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika su: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a da ne prelazi 90 dana, blokada dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 15 dana u posljednjih godinu dana, identifikacija bazirana na internoj procjeni (interna watch lista) te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od četiri rejting klase).

Usporavanje gospodarske aktivnosti kao posljedica COVID-19 pandemije utjecalo je na procjene nadoknadivosti kreditne izloženosti i izračun pripadajućih rezervacija za kreditne gubitke. Iznos rezervacija za kreditne gubitke utvrđuje se parametrima vjerojatnost ulaska u status neispunjavanja obveza PD i gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza LGD) uz očekivani razvoj makroekonomskih scenarija. Banka je ažurirala makroekonomske scenarije na dan 31. prosinca 2020. godine, uzimajući u obzir uz osnovni scenarij, nepovoljan scenarij i pozitivan scenarij pri čemu su primijenjeni faktori ponderiranja.

Banka u rizične skupine B (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o internom sustavu klasifikacije u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka restrukturirane izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane Odlukom. Plasmani rizične skupine B ovisno o postotku ispravka vrijednosti plasmana klasificiraju se u rizičnu podskupinu B-1 (plasmani za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa potraživanja), B-2 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa potraživanja) i B-3 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa potraživanja). U rizičnu skupinu C (stupanj 3) raspoređuju se plasmani sa 100% ispravak vrijednosti.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim dospijećima i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, obveznice, dionički kapital i rezerve. Kontinuirano se prati rizik likvidnosti utvrđivanjem i nadziranjem promjena u financiranju, a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom poslovnom strategijom Banke. Banka posjeduje portfelj visoko likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom.

Efikasno upravljanje rizikom likvidnosti, kroz procjenu neophodnih novčanih tokova kako u redovnom poslovanju, tako i u slučaju izvanrednih okolnosti, omogućava Banci pravovremeno ispunjavanje obaveza koje dospijevaju, a koje su pod utjecajem internih (poslovne odluke Banke) i eksternih događaja, ali i ponašanja ostalih sudionika na financijskom tržištu.

Banka identificira tri osnovna oblika rizika likvidnosti:

• rizik neusklađene likvidnosti (koji nastaje zbog neusklađenosti stavaka aktive i pasive Banke)

• rizik pojačane likvidnosti (koji nastaje zbog potrebe održavanja viših iznosa likvidnih sredstava koja bi mogla trebati u budućnosti) i

• tržišni rizik likvidnosti (koji nastaje zbog potencijalne slabije likvidnosti financijskog tržišta, što ima za posljedicu nemogućnost prodaje ili pribavljanja likvidne imovine).

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti, usklađenosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih limita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Sektor financijskih tržišta svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.

Pokazatelji koncentracije pokazuju koncentraciju depozita (udio 100 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvještaja.

Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima.

Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti (nastavak)

Banka je propisala i uspostavila primjerene kontrolne aktivnosti i raspodjelila dužnosti, osigurala prikladne unutarnje kontrole i prikladne administrativne i računovodstvene postupke koji se provode u sklopu svakodnevnih aktivnosti Banke.

Upravljanje likvidnosnim rizicima organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Sektor financijski tržišta, Sektor za upravljanje rizicima, Službu za kontrolu rizika i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

Tržišni rizik

Većina financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost financijskih instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke. Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih tržišnih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju sukladno poslovnoj strategiji, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika.

Banka je uspostavila jasno definirane nadležnosti i odgovornosti u procesu upravljanja tržišnim rizikom.

Upravljanje tržišnim rizicima organizacijski je ustrojeno kroz Upravu i Sektor za upravljanje rizicima te operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije podrške poslovanju i funkcije pozadinskih poslova riznice i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima odgovorna je za dnevno neovisno praćenje i kontrolu iskorištenosti limita kojima su izloženi poslovi riznice. Upravi Banke se dostavljaju i tjedni izvještaji od strane Sektora financijskih tržišta s podacima o izloženosti valutnom riziku. Služba za kontrolu rizika dostavlja Upravi Banke pregled o ukupnoj izloženosti valutnom riziku u redovitim i tromjesečnim izvještajima o rizicima.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, poduzimaju se razne strategije zaštite od rizika. Banka primjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana, uz naglasak da navedeni pristup ne sprječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Valutni rizik

Valutni rizik je rizik od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim kretanjima tečaja, a proizlazi iz kreditnih, depozitnih i investicijskih aktivnosti. Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.

Kretanje devizne pozicije prati se dnevno temeljem izvještaja o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Služba za kontrolu rizika redovito priprema izvještaje za Upravu. Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku održava se u propisanim postotcima. Služba za kontrolu rizika kontrolira izloženost valutnom riziku i izvještava Upravu tromjesečno.

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ročnosti imovine i izvora financiranja.

Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.

Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvještaja o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.

Sustav upravljanja rizikom kamatne stope iz knjige Banke uspostavljen je sukladno potrebama Banke u odnosu na veličinu, obujam i složenost poslovnih procesa, i kao takav ima funkciju identifikacije, mjerenja, praćenja i kontrole svih značajnih izvora rizika kamatne stope. Upravljanje kamatnim rizikom organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Sektor za upravljanje rizicima, Sektor financijski tržišta i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje preuzimaju kamatni rizik a kontrola kamatnog rizika kroz Službu za kontrolu rizika.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata jest rizik fluktuacije tržišnih cijena financijskih instrumenata koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Derivatna financijska imovina i obveze

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se Banka koristi sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekršaja, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.

Upravljanje operativnim rizikom je u nadležnosti Direkcije za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima, što uključuje prikupljanje podataka, izradu izvještaja i analizu postojećih i potencijalnih događaja operativnih rizika i uzroka operativnog rizika te osiguravanje podataka na osnovi kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom.

Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to su:

• pristup osnovnog pokazatelja (BIA)
• standardizirani pristup (SA)
• napredni pristup mjerenja (AMA)

Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja (BIA).

Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima prati izloženost operativnom riziku prema definiranim internim aktima i standardima, prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja i/ili izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvještava o rizičnom profilu sa aspekta operativnih rizika, sudjeluje pri implementaciji novih proizvoda i značajnih poslovnih promjena, obavlja edukaciju zaposlenika o operativnom riziku te redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo o izloženostima operativnom riziku.

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom i ostalim internim aktima.

U cilju zaštite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika. S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrđenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje kapitalom

Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj provode izračun i izvještavanje o bonitetnim zahtjevima u skladu s Provedbenom urebom Komisije (EU) br. 575/2013 ("CRR"), Direktivnom 2013/36/EU ("CRD IV"), tehničkim standardima i drugim relevantnim propisima propisanim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority – "EBA") i Hrvatske narodne banke. Banka je uspješno upravljala kapitalom za pokriće rizika u poslovanju te ispunjava sve kapitalne zahtjeve koje postavlja Hrvatska narodna banka i European Banking Authority. Na dan 31. prosinca 2020. godine stopa adekvatnosti ukupnog kapitala iznosi 19,37%, a stopa osnovnog i redovnog osnovnog kapitala iznosi 16,90%.

Ovakvom razinom stope adekvatnosti kapitala Banka je udovoljila limitima propisanih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Službeni list EU L 176/2013), a prema kojem institucija mora ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

• (a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%;
• (b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
• (c) stopa ukupnog kapitala od 8%.

Kapitalom Banke je pokriven zaštitni sloj za očuvanje kapitala, a koji prema članku 117. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013.) iznosi 2,5 posto i zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik po stopi od 1,5% temeljen na Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (NN, br. 61/2014.).

U stavke redovnog osnovnog kapitala Banka je uključila dionički kapital, plaćenu premiju na dionice, zadržanu dobit proteklih godina, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te ostale i rezerve za opće bankovne rizike. U odbitne stavke uključeni su nematerijalna imovina i otkupljene vlastite dionice.

U stavke dopunskog kapitala uključeno je izdanje dužničkih vrijednosnih papira banke i to podređenih obveznica u iznosu 62.510 tisuća kuna (u 2019. godini: 80.709 tisuća kuna).

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje kapitalom (nastavak)

u tisućama kuna	2020.	2019.
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	428.091	410.472
Redovni osnovni kapital	428.091	410.472
Dopunski kapital	62.510	80.709
Ukupno regulatorni kapital	490.601	491.181
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	19,37%	18,46%
Minimalna stopa adekvatnosti kapitala	8,00%	8,00%

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici.

Mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih pokazatelja prema njihovom stupnju dostupnosti, tj. zapaženosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupni na datum mjerenja.

Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju iz 1. razine i zapažene su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno.

Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu zapaženi.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

2020.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Vlasničke vrijednosnice	183.533	-	-	183.533
Ukupno	183.533	-	-	183.533
2020.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Vlasničke vrijednosnice	30.415	-	6.365	36.780
Dužničke vrijednosnice	657.977	-	19.365	677.342
Ukupno	688.392	-	25.730	714.122
2019.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Vlasničke vrijednosnice	137.853	-	-	137.853
Ukupno	137.853	-	-	137.853
2019.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Vlasničke vrijednosnice	28.867	-	10.785	39.652
Dužničke vrijednosnice	617.105	-	29.200	646.305
Ukupno	645.972	-	39.985	685.957

U razini 3. se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava Spin Valis d.d, HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., S.W.I.F.T Belgium, Franck d.d., VISA Inc., Atlas banka a.d Podgorica i Proficio d.d. koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave.

U razini 3. se nalaze dužnički vrijednosni papiri društva Jadran - Galenski Laboratorij d.d.

Tijekom godine za vlasničke vrijednosne papire izvršena je promjena iz 3. razine u 1. razinu za društvo Bilokalnik d.d. Tijekom godine za dužničke vrijednosne papire izvršena je promjena iz 3. razine u 1. razinu za državnu obveznicu Crne Gore, ISIN: MEGB24KA1PG4 te promjena iz 1. razine u 3. razinu za korporativnu obveznicu izdavatelja Jadran - Galenski Laboratorij d.d., ISIN: HRJDGLO24XA2.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Mjerenje fer vrijednosti

a) Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu
	31.12.2020.	31.12.2019.
Vlasnički vrijednosni papiri	183.533	137.853	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Ukupno vlasnički vrijednosni papiri:	183.533	137.853

b) Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu
	31.12.2020.	31.12.2019.
Vlasnički vrijednosni papiri	30.415	28.867	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Vlasnički vrijednosni papiri	6.365	10.785	Razina 3	Vrednovanje sukladno tehnikama procjene vrijednosti ili vrednovanje po nabavnoj cijeni radi toga što nije materijalno	Nije primjenjivo
Ukupno				ulaganje
vlasnički vrijednosni papiri:	36.780	39.652
Dužnički vrijednosni papiri	657.977	617.105	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	Razina 2	Vrednovanje prema sličnoj imovini ( usklađivanje trezorskih i komercijalnih zapisa prema cijenama sa zadnje aukcije trezorskih zapisa)	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	19.365	29.200	Razina 3	Vrednovanje metodom diskontiranih novčanih tokova'	Nije primjenjivo
Ukupno dužnički vrijednosni papiri:	677.342	646.305
Ukupno vrijednosni papiri:	714.122	685.957

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Kretanje financijske imovine u 3. razini

2020.	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
u tisućama kuna
Početno stanje	39.985
Ukupni dobici i gubici	(775)
Kupljena imovina	-
Prodana imovina	(423)
Dospjela imovina	(2.274)
Reklasificirano iz 3. razine	(10.782)
Završno stanje	25.730
2019.	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
u tisućama kuna	dobit
Početno stanje	19.869
Ukupni dobici i gubici	10.246
Kupljena imovina	9.870
Prodana imovina	-
Dospjela imovina	-
Reklasificirano u 3. razinu	-
Završno stanje	39.985

34. Kamatni rizik

Sljedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2020. godine i 2019. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene cijena imovine i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2020. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	133.941	-	-	-	636.655	770.596
narodne banke	-	-	-	-	160.232	160.232
Plasmani kod drugih banaka	-	-	-	-	1.390	1.390
Zajmovi klijentima	1.330.998	89.724	245.751	262.790	0	1.929.263
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu	-	-	-	-	183.533	183.533
sveobuhvatnu dobit	3.442	12.681	32.204	629.017	36.778	714.122
UKUPNO IMOVINA	1.468.381	102.405	277.955	891.807	1.018.588	3.759.136
OBVEZE
Obveze prema bankama	16.183	-	-	-	12.020	28.203
Obveze prema klijentima	2.048.119	146.457	365.584	201.048	5.861	2.767.069
Ostala pozajmljena sredstva	68.021	6.270	20.514	407.793	-	502.598
Izdani hibridni instrumenti	-	0	27.665	70.899	-	98.564
UKUPNO OBVEZE	2.132.323	152.727	413.763	679.740	17.881	3.396.434
Neto kamatna izloženost	(663.942)	(50.322)	(135.808)	212.067	1.000.707	362.702
Na dan 31. prosinca 2019. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	68.890	-	-	2.393	331.037	402.320
narodne banke	-	-	-	-	198.946	198.946
Plasmani kod drugih banaka	-	4.455	-	-	1.373	5.828
Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer	1.299.966 -	176.748 -	275.925 -	274.307 -	- 137.853	2.026.946 137.853
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	8.413	32.460	63.308	540.625	41.152	685.958
UKUPNO IMOVINA	1.377.269	215.036	339.233	817.325	708.988	3.457.851
OBVEZE
Obveze prema bankama	1.698	-	1.937	-	6.136	7.834
Obveze prema klijentima	1.806.648	148.107	447.093	295.732	8.836	2.706.416
Ostala pozajmljena sredstva	21.353	49.565	23.936	165.343	-	260.197
Izdani hibridni instrumenti	-	-	302	97.035	-	97.337
UKUPNO OBVEZE	1.829.699	197.672	471.331	558.110	14.972	3.071.784

34. Kamatni rizik (nastavak)

Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2020. godini bile su 4,52% (u 2019. godini 4,85%).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2020. godine bile su 0,19% (u 2019. godini 0,29%).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2020. i 2019. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu.

u tisućama kuna	Pretpostavljeni rast kamatne stope	Utjecaj na dobit ili gubitak 2020. godine	Utjecaj na dobit ili gubitak 2019. godine
Imovina	5% relativno	2.710	2.828
Obveze Utjecaj na neto kamatne prihode	5% relativno	(168) 2.542	(216) 2.612

35. Valutni rizik

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

Na dan 31. prosinca 2020. godine (u tisućama kuna)	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	190.837	50.513	16.264	257.614	512.982	770.596
Sredstva kod Hrvatske narodne banke Plasmani kod drugih	-	-	-	-	160.232	160.232
banaka Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer	1.390 832.891	- 1.298	- -	1.390 834.189	- 1.095.074	1.390 1.929.263
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu	60.272	-	-	60.272	123.261	183.533
sveobuhvatnu dobit Ulaganja u nekretnine	197.180 -	77.699 -	22.526 -	297.405 -	416.717 41.247	714.122 41.247
Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema Imovina s pravom	- -	- -	- -	- -	42.623 48.982	42.623 48.982
korištenja Dugotrajna imovina	-	-	-	-	14.895	14.895
namijenjena prodaji Odgođena porezna	-	-	-	-	998	998
imovina Ostala imovina	- 20	- 3.470	- 2	- 3.492	5.151 20.908	5.151 24.400
UKUPNO IMOVINA	1.282.590	132.980	38.792	1.454.362	2.483.070	3.937.432
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
OBVEZE Obveze prema bankama Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	25.715 1.134.177	- 131.939	2.477 35.661	28.192 1.301.777	11 1.465.292	28.203 2.767.069
sredstva Ostale obveze Rezerviranja za	23.174 6.073	- 20	- 16	23.174 6.109	479.424 48.024	502.598 54.133
potencijalne obveze i troškove	324	24	-	348	5.002	5.350
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	98.564	-	-	98.564	-	98.564
UKUPNO OBVEZE	1.288.027	131.983	38.154	1.458.164	1.997.753	3.455.917
Kapital Dionički kapital	-	-	-	-	267.500	267.500
Premija na izdane dionice Trezorske dionice	- -	- -	- -	- -	3.015 (1.184)	3.015 (1.184)
Ostale rezerve Dobit tekuće godine	69 -	677 -	27 -	773 -	193.490 11.819	194.263 11.819
Zadržana dobit (gubitak)	-	-	-	-	6.102	6.102
Ukupno dionički kapital	69	677	27	773	480.742	481.515
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	1.288.096	132.660	38.181	1.458.937	2.478.495	3.937.432
Neto tečajna izloženost	(5.506)	320	611	(4.575)	4.575	-

35. Valutni rizik (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2019. godine (u tisućama kuna)	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	102.450	12.194	14.237	128.881	273.439	402.320
narodne banke Plasmani kod drugih	-	-	-	-	198.946	198.946
banaka Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer	5.828 860.731	- 3.698	- -	5.828 864.429	- 1.162.517	5.828 2.026.946
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer	34.728	-	-	34.728	103.125	137.853
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Ulaganja u nekretnine	200.278 -	126.569 -	22.275 -	349.122 -	336.836 41.379	685.958 41.379
Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema Imovina s pravom	- -	- -	- -	- -	43.333 43.458	43.333 43.458
korištenja Dugotrajna imovina	-	-	-	-	13.941	13.941
namijenjena prodaji Odgođena porezna	-	-	-	-	998	998
imovina Ostala imovina	- 23	- -	- 1	- 24	3.935 13.568	3.935 13.592
UKUPNO IMOVINA	1.204.038	142.461	36.513	1.383.012	2.235.475	3.618.487
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL OBVEZE
Obveze prema bankama Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	5.244 1.061.750	- 129.892	2.587 32.618	7.831 1.224.260	3 1.482.156	7.834 2.706.416
sredstva Ostale obveze Rezerviranja za	33.642 5.105	13.488 21	- 17	47.130 5.143	213.067 60.369	260.197 65.512
potencijalne obveze i troškove	596	24	-	620	4.845	5.465
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	97.337	-	-	97.337	-	97.337
UKUPNO OBVEZE	1.203.674	143.425	35.222	1.382.321	1.760.440	3.142.761
Kapital Dionički kapital	-	-	-	-	267.500	267.500
Premija na izdane dionice Trezorske dionice	- -	- -	- -	- -	3.015 (1.388)	3.015 (1.388)
Ostale rezerve	-	-	-	-	179.943	179.943
Dobit tekuće godine Zadržana dobit (gubitak)	- -	- -	- -	- -	21.346 5.310	21.346 5.310
Ukupno dionički kapital	-	-	-	-	475.726	475.726
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	1.203.674	143.425	35.222	1.382.321	2.236.166	3.618.487
Neto tečajna izloženost	364	(964)	1.291	691	(691)	-

35. Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka pri čemu je prikazan sumarni iznos pojednostavljenog povećanja svih valuta za 2%. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2020. godinu, odnosno prihodovni za 2020. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31. prosinca 2020. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2,00%	29.087	-	29.087
Obveze	2,00%	-	29.179	29.179
Neto imovina / (obveze)		29.087	29.179	(92)

Valuta na dan 31. prosinca 2019. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2,00%	27.660	-	27.660
Obveze	2,00%	-	27.646	27.646
Neto imovina / (obveze)		27.660	27.646	14

36. Rizik likvidnosti

Na dan 31. prosinca 2020. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 god.	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
u tisućama kuna
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	770.596	-	-	-	-	770.596
banke	160.232	-	-	-	-	160.232
Plasmani kod drugih banaka Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer	- 223.660	1.390 134.839	- 370.862	- 399.675	- 800.227	1.390 1.929.263
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer	183.533	-	-	-	-	183.533
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	40.221	12.681	32.204	166.638	462.378	714.122
FINANCIJSKA IMOVINA	1.378.242	148.910	403.066	566.313	1.262.605	3.759.136
OBVEZE
Obveze prema bankama	28.203	-	-	-	-	28.203
Obveze prema klijentima	2.052.657	146.457	365.584	186.435	15.936	2.767.069
Ostala pozajmljena sredstva	68.021	6.270	20.514	101.784	306.009	502.598
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	-	-	27.665	-	70.899	98.564
FINANCIJSKE OBVEZE	2.148.881	152.727	413.763	288.219	392.844	3.396.434
KUMULATIVNI JAZ	(770.639)	(3.817)	(10.697)	278.094	869.761	362.702
Na dan 31. prosinca 2019.	Do 1	Od 1 do 3	Od 3 mj.	Od 1 do 3	Preko 3
godine	mjeseca	mjeseca	do 1 god.	god.	god.	Ukupno
u tisućama kuna
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	402.320	-	-	-	-	402.320
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke Plasmani kod drugih banaka	198.946 -	- 5.828	- -	- -	- -	198.946 5.828
Zajmovi klijentima	235.301	208.557	446.042	374.474	762.572	2.026.946
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer	137.853	-	-	-	-	137.853
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	49.565	32.460	63.308	102.409	438.216	685.958
FINANCIJSKA IMOVINA	1.023.985	246.845	509.350	476.883	1.200.788	3.457.851
OBVEZE
Obveze prema bankama	7.834	-	-	-	-	7.834
Obveze prema klijentima	1.814.025	148.107	447.287	274.912	22.085	2.706.416
Ostala pozajmljena sredstva Izdani hibridni i podređeni instrumenti	21.353 -	49.565 -	23.936 302	78.902 27.023	86.441 70.012	260.197 97.337
FINANCIJSKE OBVEZE	1.843.212	197.672	471.525	380.837	178.538	3.071.784

37. Kreditni rizik

a) Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna

u tisućama kuna		Ispravci za
Na dan 31. prosinca 2020. godine:	Bruto plasmani	umanjenje vrijednosti	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	160.280	(48)	160.232
Plasmani kod drugih banaka	1.394	(4)	1.390
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	183.533	-	183.533
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	724.156	(10.034)	714.122
Zajmovi klijentima	1.733.229	(17.173)	1.716.056
- Stupanj 1	49.863	(1.872)	47.992
- Stupanj 2	370.288	(205.073)	165.215
- Stupanj 3	160.280	(48)	160.232
Ukupno bilančna izloženost	3.222.743	(234.204)	2.988.540
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
- Stupanj 1	412.837	(4.479)	408.358
- Stupanj 2	1.075	(20)	1.055
- Stupanj 3	593	(228)	365
Ukupno izvanbilančna izloženost	414.505	4.727	409.778
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	3.637.248	(229.477)	3.398.318
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2019. godine:		Ispravci za umanjenje
	Bruto plasmani	vrijednosti	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	198.946	-	198.946
Plasmani kod drugih banaka	5.847	(19)	5.828
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti	137.853	-	137.853
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	695.930	(9.972)	685.958
Zajmovi klijentima
- Stupanj 1	1.856.464	(18.740)	1.837.724
- Stupanj 2	7.480	(328)	7.152
- Stupanj 3	385.830	(203.760)	182.070
Ukupno bilančna izloženost	3.288.350	(232.819)	3.055.531
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
- Stupanj 1	397.866	(4.151)	393.715
- Stupanj 2	3.249	(120)	3.129
- Stupanj 3	2.895	(572)	2.323
Ukupno izvanbilančna izloženost	404.010	(4.843)	399.167

37. Kreditni rizik (nastavak)

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene kamate. Ostala dospjela potraživanja iskazuju nenaplaćena ostala potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku.

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2020. godine	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 – 180 dana	Dospjelo 181– 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Zajmovi klijentima
Građani	5.552	1.115	1.118	1.177	2.309	1.035	30.629
Poduzeća	14.815	712	1.267	8.014	11.979	7.508	111.604
Javni sektor i ostali
sektori	6.464	1	-	-	-	1	6
Ostala dospjela
potraživanja	5.277	816	92	259	278	1.589	2.672
Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja	32.108	2.644	2.477	9.450	14.566	10.133	144.911

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2019. godine Zajmovi klijentima	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 – 180 dana	Dospjelo 181– 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Građani	5.247	670	588	1.691	1.413	2.972	31.784
Poduzeća	6.874	4.479	3.760	6.791	11.209	9.293	119.384
Javni sektor i ostali
sektori	362	-	-	-	1	-	43
Ostala dospjela
potraživanja	1.322	105	235	666	1.214	659	2.892
Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja	13.805	5.254	4.583	9.148	13.837	12.924	154.103

37. Kreditni rizik (nastavak)

c) Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2020. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke	-	-	-	-	160.232
Plasmani kod drugih banaka Financijska imovina po fer	-	-	-	-	1.390
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu	-	-	-	-	183.533
sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	714.122
Zajmovi klijentima	32.000	356.285	395.705	102.140	1.043.133
Ukupno bilančna izloženost	32.000	356.285	395.705	102.140	2.102.410
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	1.762	8.528	32.138	5.298	366.779
Ukupno izvanbilančna izloženost	1.762	8.528	32.138	5.298	366.779
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	33.762	364.813	427.843	107.438	2.469.189

Na dan 31. prosinca 2019. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke	-	-	-	-	198.946
Plasmani kod drugih banaka Financijska imovina po fer	-	-	-	-	5.828
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu	-	-	-	-	137.853
sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	685.958
Zajmovi klijentima	25.895	289.815	428.029	76.413	1.206.794
Ukupno bilančna izloženost	25.895	289.815	428.029	76.413	2.235.379
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	3.292	11.429	14.016	6.389	368.884
Ukupno izvanbilančna izloženost	3.292	11.429	14.016	6.389	368.884
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	29.187	301.244	442.045	82.802	2.604.263

37. Kreditni rizik (nastavak)

d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima

		2020.
u tisućama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
- Stupanj 1	80,49	0,99
- Stupanj 2	2,32	3,75
- Stupanj 3	17,20	55,38
Ukupno	100,00

		2019.
u tisućama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
- Stupanj 1	82,52	1,01
- Stupanj 2	0,33	4,39
- Stupanj 3	17,15	52,81
Ukupno	100,00

38. Rizik promjene cijena

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost portfelja vrijednosnica po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i fer vrijednosnica po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.

	Pretpostavljena promjena cijene	Utjecaj rasta cijene na račun dobitka i gubitka	Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2020. godine	3%	5.506	21.725
Na dan 31. prosinca 2019. godine	3%	4.136	20.878

39. Koncentracija imovine i obveza

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

	2020.	2019.
u tisućama kuna
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	580.147	273.314
Obveznice Republike Hrvatske	436.101	404.951
Obvezna pričuva i blagajnički zapisi kod Hrvatske narodne
banke	160.232	198.946
Ostale novčane rezerve	10.000	10.000
Odgođena porezna imovina/obveze	5.151	3.935
Ostala imovina	3.544	662
Tekuća porezna imovina/obveze	2.299	(3.301)
Primljeni depoziti	(40)	(99)
Ostale obveze	(74)	(40)
Repo-krediti od HNB-a	(312.315)	(93.287)
	885.045	795.081

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca po osnovi zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:

	2020.	2019.
u tisućama kuna
Zajmovi klijentima za koje garantira država	32.614	8.711
Ostali zajmovi	30.220	38.553
Imovina s pravom korištenja	2.259	2.586
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.569)	(1.437)
Ostale obveze	(2.861)	(2.883)
Primljeni depoziti	(107.323)	(152.721)
Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj	(172.782)	(145.979)
	(219.442)	(253.170)

Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Na temelju članka 19. stavka 6. Zakona o računovodstvu (NN br. 78/2015., 134/2015. i 120/2016.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN br. 75/2008. i 54/2013.), Hrvatske narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/2018 i 122/2020). Sljedeće tablice prikazuju financijske izvještaje u skladu s navedenom odlukom.

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD
Nekonsolidirano (u 000 kuna)
Naziv pozicije	AOP oznaka	Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.)	001	399.880	768.207
Novac u blagajni	002	47.761	46.503
Novčana potraživanja od središnjih banaka	003	283.229	590.147
Ostali depoziti po viđenju	004	68.890	131.557
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.)	005	0	0
Izvedenice	006	0	0
Vlasnički instrumenti	007	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	008	0	0
Krediti i predujmovi	009	0	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)	010	137.853	183.533
Vlasnički instrumenti	011	137.853	183.533
Dužnički vrijednosni papiri	012	0	0
Krediti i predujmovi	013	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)	014	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	015	0	0
Krediti i predujmovi	016	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.)	017	685.958	714.122
Vlasnički instrumenti	018	39.652	36.779
Dužnički vrijednosni papiri	019	646.306	677.343
Krediti i predujmovi	020	0	0
Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.)	021	2.237.376	2.101.775
Dužnički vrijednosni papiri	022	68.029	23.754
Krediti i predujmovi	023	2.169.347	2.078.021
Izvedenice – računovodstvo zaštite	024	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025	0	0
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	0
Materijalna imovina	027	98.703	105.123
Nematerijalna imovina	028	43.408	42.624
Porezna imovina	029	4.001	8.101
Ostala imovina	030	2.195	1.980
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031	9.113	11.967
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	032	3.618.487	3.937.432

Bilanca stanja na dan 31.12.2020.

Bilanca stanja na dan 31.12.2020. (nastavak)

Naziv pozicije	AOP oznaka	Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	0	0
Izvedenice	034	0	0
Kratke pozicije	035	0	0
Depoziti	036	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	037	0	0
Ostale financijske obveze	038	0	0
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	0	0
Depoziti	040	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	0
Ostale financijske obveze	042	0	0
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	043	3.090.506	3.413.656
Depoziti	044	2.974.447	3.297.871
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	97.337	98.564
Ostale financijske obveze	046	18.722	17.221
Izvedenice – računovodstvo zaštite	047	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	0
Rezervacije	049	5.465	5.350
Porezne obveze	050	3.525	688
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	0
Ostale obveze	052	43.265	36.223
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0	0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054	3.142.761	3.455.917
Kapital
Temeljni kapital	055	267.500	267.500
Premija na dionice	056	3.015	3.015
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057	0	0
Ostali vlasnički instrumenti	058	0	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059	5.250	(878)
Zadržana dobit	060	5.310	6.102
Revalorizacijske rezerve	061	0	0
Ostale rezerve	062	174.693	195.141
( – ) Trezorske dionice	063	(1.388)	(1.184)
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064	21.346	11.819
( – ) Dividende tijekom poslovne godine	065	0	0
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066	0	0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	475.726	481.515
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068	3.618.487	3.937.432

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD
Nekonsolidirano (u 000 kuna)
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
Kamatni prihodi	001	104.639	100.050
(Kamatni rashodi)	002	16.032	13.518
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003	0	0
Prihodi od dividende	004	1.446	644
Prihodi od naknada i provizija	005	38.313	38.320
(Rashodi od naknada i provizija)	006	14.929	15.228
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	007	16.333	9.981
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	5.582	5.136
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	918	4.813
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	0	0
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	012	849	158
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	013	(671)	(518)
Ostali prihodi iz poslovanja	014	5.468	4.807
(Ostali rashodi iz poslovanja)	015	6.135	6.653
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.)	016	135.781	127.992
(Administrativni rashodi)	017	73.124	76.678
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	018	5.633	6.220
(Amortizacija)	019	8.300	9.483
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	020	0	0
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	021	(288)	(154)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	022	21.808	19.890
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	023	0	0
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	024	0	0
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	025	0	0
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	026	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	027	(334)	(717)
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (16. – 17. – 18. - 19. + 20. – od 21. do 24. + od 25. do 27.)	028	26.870	15.158
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	029	6.068	3.224
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (28. – 29.)	030	20.802	11.934
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (32. – 33.)	031	544	(115)
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	032	544	(115)
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	033	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (30. + 31.; 35. + 36.)	034	21.346	11.819
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	035	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	036	21.346	11.819

Račun dobiti i gubitka u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano (u 000 kuna) Naziv pozicije AOPoznaka Isto razdoblje prethodne godine Tekuće razdoblje IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI Dobit ili (-) gubitak tekuće godine 037 21.346 11.819 Ostala sveobuhvatna dobit (39. + 51.) 038 14.587 (5.337) Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 40. do 46. + 49. + 50.) ⁰³⁹ 5.201 (1.629) Materijalna imovina 040 0 0 Nematerijalna imovina 041 0 0 Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca ^{042 0 0} Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 043 0 0 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela ^{044 0 0} Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ⁰⁴⁵ 6.161 (2.160) Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ^{046 0 0} Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka] ^{467 0 0} Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite] ^{048 0 0} Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku ^{049 0 0} Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane 050 (960) 531 Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 52. do 59.) ⁰⁵¹ 9.386 (3.708) Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel] 052 0 0 Preračunavanje stranih valuta 053 0 0 Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel] 054 0 0 Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni] 055 0 0 Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 056 11.523 (4.522) Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 057 0 0 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva ^{058 0 0} Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak ⁰⁵⁹ (2.137) ⁸¹⁴ Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (37. + 38.; 61. + 62.) 060 35.933 6.482 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel] 061 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 062 35.933 6.482

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.

Izvještaj o novčanom tijeku u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD
Nekonsolidirano (u 000 kuna)
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici	001	0	0
Naplaćene naknade i provizije	002	0	0
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	0
(Plaćene naknade i provizije)	004	0	0
(Plaćeni troškovi poslovanja)	005	0	0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	006	0	0
Ostali primici	007	0	0
(Ostali izdaci)	008	0	0
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	009	27.414	15.043
Usklađenja:		0	0
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	22.526	20.970
Amortizacija	011	8.300	9.483
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	(716)	(1.288)
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	013	33	(26)
Ostale nenovčane stavke	014	(183)	(213)
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	(8.371)	38.667
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	016	36.808	(3.467)
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	(389.879)	(57.969)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	018	(137.677)	(45.804)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	019	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	20.338	(44.392)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	51.620	42.804
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	023	(942)	(2.582)
Depoziti od financijskih institucija	024	177	20.289
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	332.511	235.106
Štedni depoziti ostalih komitenata	026	60.880	29.216
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	(125.555)	(198.154)
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	028	0	0
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	029	(4.035)	(10.232)
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	030	104.021	101.824
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	1.453	644
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	(17.434)	(5.802)
(Plaćeni porez na dobit)	033	(4.597)	(8.869)
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)	034	(23.308)	135.248

Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine	035	(5.128)	(11.015)
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	036	0	0
Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	037	0	0
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti	039	1.234	(3.746)
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.)	040	(3.894)	(14.761)
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	(62.488)	242.401
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	4.873	1.228
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	0	0
Povećanje dioničkoga kapitala	044	0	0
(Isplaćena dividenda)	045	0	0
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	046	0	0
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	(57.615)	243.629
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.)	048	(84.817)	364.116
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049	493.290	408.473
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	050	0	0
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.)	051	408.473	772.589

Izvještaj o novčanom tijeku u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.20. (nastavak)

Izvještaj o promjenama kapitala u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020.

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano ( u 000 kuna)
Opis pozicije						Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Manjinski udjel
	AOP oznaka		Kapital Premija na dionice	Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	Ostali vlasnički instrumenti	Akumulirana ostala sveobuhvat na dobit	Zadržana dobit	Revalorizaci jske rezerve	Ostale rezerve	( ) Trezorske dionice	Dobit ili ( – ) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog	( ) Dividende tijekom poslovne godine	Akumulira na ostala sveobuhv atna dobit	Ostale stavke	Ukupno
	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	društva 12	13	14	15	16
Početno stanje [prije prepravljanja]	001	267.500	3.015	0	0	5.250	5.310	0	174.693	(1.388)	21.346	0	0	0	475.726
Učinci ispravaka pogrešaka	002	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Učinci promjena računovodstvenih politika	003	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Početno stanje [tekuće razdoblje] (1. + 2. + 3.)	004	267.500	3.015	0	0	5.250	5.310	0	174.693	(1.388)	21.346	0	0	0	475.726
Izdavanje redovnih dionica	005	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izdavanje povlaštenih dionica	006	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	007	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata	008	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	009	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Redukcija kapitala	010	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Dividende	011	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Kupnja / prodaja trezorskih dionica	012	0	0	0	0	0	0	0	0	(1.843)	0	0	0	0	(1.843)
Prodaja ili poništenje trezorskih dionica Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze	013 014	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	015	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	016	0	0	0	0	0	0	0	21.346	0	(21.346)	0	0	0	0
Plaćanja temeljena na dionicama	017	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ostalo povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata	018	0	0	0	0	(791)	792	0	(898)	2.047	0	0	0	0	1.150
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	019	0	0	0	0	(5.337)	0	0	0	0	11.819	0	0	0	6.482
Povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija	020	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Završno stanje [tekuće razdoblje] (od 4. do 20.)	021	267.500	3.015	0	0	(878)	6.102	0	195.141	(1.184)	11.819	0	0	0	481.515

							Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Manjinski udjel
Opis pozicije	AOP oznak a	Rbr. bilješ ke	Kapital	Premija na dionice	Izdani vlasnički instrume nti osim kapitala	Ostali vlasnič ki udjeli	Akumuliran e ostale sveobuhvat ne dobiti	Zadržane dobiti	Revalo rizacijs ke rezerve	Ostale rezerve	Trezors ke dionice	Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva	Dividend e tijekom poslovne godine	Akumuliran e ostale sveobuhva tne dobiti	Ostale stavke	Ukupno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17 (4 do 16)
Nerevidirano (u 000 kuna)
1. Početno stanje (prije prepravljanja)	01		267.500	3.015	0	0	(8.508)	4.481		0 163.359 (1.388)		12.106	0	0	0	440.565
2. Učinak isprav aka pogrešaka	02		0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
3. Učinci promjena računov odstv enih politika	03		0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
4. Početno stanje (tekuće razdoblje) (AOP 01 do 03)	04		267.500	3.015	0	0	(8.508)	4.481		0 163.359 (1.388)		12.106	0	0	0	440.565
5. Izdav anje redov nih dionica	05		0	0				0	0	0					0	0
6. Izdav anje pov laštenih dionica	06		0	0	0			0	0	0					0	0
7. Izdav anje ostalih v lasničkih instrumenata	07				0			0	0	0					0	0
8. Izv ršav anje ili istek ostalih izdanih v lasničkih instrumenata	08				0			0	0	0					0	0
9. Pretv aranje dugov anja u v lasničke instrumente	09		0	0	0	0		0	0	0					0	0
10. Redukcija kapitala	10		0	0				0	0	0	0	0			0	0
11. Div idende	11		0	0	0	0		0	0	0	0		0		0	0
12. Kupnja trezorskih dionica	12							0	0	0	0			0	0	0
13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	13							0	0	0	0			0	0	0
14. Reklasif ikacija f inancijskih instrumenata iz v lasničkih instrumenata u obv eze	14		0	0	0	0									0	0
15. Reklasif ikacija f inancijskih instrumenata iz obv eza u v lasničke instrumente	15		0	0	0	0									0	0
16. Prijenosi između komponenata v lasničkih instrumenata	16				0	0	0	0	0	12.106		(12.106)	0	0	0	0
17. Pov ećanje ili smanjenje v lasničkih instrumenata kao posljedica poslov nih kombinacija	17		0	0	0	0	0	0	0	0	0				0	0
18. Plaćanja temeljena na dionicama	18		0	0		0					0				0	0
19. Ostalo pov ećanje ili smanjenje v lasničkih instrumenata	19				0	0	(829)	829		(772)	0	0	0	0	0	(772)
20. Ukupna sv eobuhv atna dobit tekuće godine	20						14.587	0	0	0		21.346			0	35.933
21. Završna (tekuće razdoblje) (AOP 04 do 20)	21		267.500	3.015	0	0	5.250	5.310		0 174.693 (1.388)		21.346	0	0	0	475.726

Izvještaj o promjenama kapitala u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019.

Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2020. godine

Naziv pozicije	AOP oznaka	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.)	001	768.207	930.828	(162.621)
Novac u blagajni	002	46.503	46.507	(4)
Novčana potraživanja od središnjih banaka	003	590.147	750.379	(160.232)
Ostali depoziti po viđenju	004	131.557	133.942	(2.385)
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.)	005	0	0	0
Izvedenice	006	0	0	0
Vlasnički instrumenti	007	0	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	008	0	0	0
Krediti i predujmovi	009	0	0	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)	010	183.533	183.533	0
Vlasnički instrumenti	011	183.533	183.533	0
Dužnički vrijednosni papiri	012	0	0	0
Krediti i predujmovi	013	0	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)	014	0	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	015	0	0	0
Krediti i predujmovi	016	0	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.)	017	714.122	714.122	0
Vlasnički instrumenti	018	36.779	36.779	0
Dužnički vrijednosni papiri	019	677.343	677.343	0
Krediti i predujmovi	020	0	0	0
Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.)	021	2.101.775	1.930.653	171.122
Dužnički vrijednosni papiri	022	23.754	23.754	0
Krediti i predujmovi	023	2.078.021	1.906.899	171.122
Izvedenice – računovodstvo zaštite	024	0	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025	0	0	0
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	0	0
Materijalna imovina	027	105.123	105.124	(1)
Nematerijalna imovina	028	42.624	42.623	1
Porezna imovina	029	8.101	5.151	2.950
Ostala imovina	030	1.980	24.400	(22.420)
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031	11.967	998	10.969
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	032	3.937.432	3.937.432	0

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2020. godine. (nastavak)

Naziv pozicije	Rbr. bilješke	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	0	0	0
Izvedenice	034	0	0	0
Kratke pozicije	035	0	0	0
Depoziti	036	0	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	037	0	0	0
Ostale financijske obveze	038	0	0	0
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	0	0	0
Depoziti	040	0	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	0	0
Ostale financijske obveze	042	0	0	0
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	043	3.413.656	3.396.434	17.222
Depoziti	044	3.297.871	3.297.870	1
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	98.564	98.564	0
Ostale financijske obveze	046	17.221	0	17.221
Izvedenice – računovodstvo zaštite	047	0	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	0	0
Rezervacije	049	5.350	5.350	0
Porezne obveze	050	688	0	688
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	0	0
Ostale obveze	052	36.223	54.133	(17.910)
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0		0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054	3.455.917	3.455.917	0
Kapital
Temeljni kapital	055	267.500	267.500	0
Premija na dionice	056	3.015	3.015	0
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057	0	0	0
Ostali vlasnički instrumenti	058	0	0	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059	(878)	0	(878)
Zadržana dobit	060	6.102	6.102	0
Revalorizacijske rezerve	061	0	0	0
Ostale rezerve	062	195.141	194.263	878
( – ) Trezorske dionice	063	(1.184)	(1.184)	0
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064	11.819	11.819	0
( – ) Dividende tijekom poslovne godine	065	0	0	0
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066	0	0	0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	481.515	481.515	0
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068	3.937.432	3.937.432	0

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2020. godine. (nastavak)

Razlike u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvješću u odnosu na bilancu stanja sastavljenu sukladno strukturi i sadržaju koje propisuje odluka HNB-a odnose se na sljedeće pozicije i reklasifikacije:

Imovina

Razlika na poziciji Novac u blagajni odnosi se na potraživanja za čekove poslane na naplatu u inozemstvo u iznosu 4 tisuća kuna koji se prema Odluci HNB-a uključuju u poziciju Ostala imovina.

Razlika u iznosu 160.232 tisuća kuna odnosi se na izdvojena sredstva obvezne pričuve koja su u godišnjem izvještaju u zasebnoj poziciji Sredstva kod Hrvatske narodne banke, a prema Odluci HNB-a ova potraživanja su uključena u poziciju Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku.

Razlika na poziciji Ostali depoziti po viđenju u iznosu 2.385 tisuće kuna se odnosi na kratkoročni depozit kod financijske institucije koji se prema Odluci HNB-a uključuje u poziciju Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku.

Razlika na poziciji Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku u iznosu 1.390 tisuća kuna odnosi se na kratkoročne depozite kod financijskih institucija koji se prema Odluci HNB-a uključuju u poziciju Krediti i predujmovi, a u godišnjem izvještaju u poziciju Plasmani kod drugih banaka.

Razlika u iznosu 8.506 tisuće kuna odnosi se na potraživanja po naknadama i potraživanja za ostalu imovinu koje se u revidiranim izvješćima iskazuju u poziciji Ostala imovina, a prema Odluci HNB-a se iskazuju u poziciji Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku.

Prema Odluci HNB-a u poziciju Materijalna imovina uključuju se ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu (MRS 16) u iznosu 48.981 tisuće kuna, materijalna imovina s pravom korištenja (MSFI 16) u iznosu 14.895 tisuće kuna i ulaganja u nekretnine koja se vode po MRS-u 40 u iznosu 41.247 tisuća kuna, dok su u godišnjem izvještaju ova ulaganja u zasebnim stavkama imovine: Materijalna imovina (za ulaganja po MRS 16), Imovina s pravom korištenja (za imovinu po MSFI 16) i Ulaganja u nekretnine (za ulaganja po MRS 40). Ulaganja radi poboljšanja materijalne imovine u operativnom najmu iskazuju se prema Odluci HNB-a u poziciji Nematerijalne imovine dok su ista u godišnjem izvještaju uključena u poziciju Materijalna imovina u iznosu 1 tisuća kuna.

Razlika se odnosi na tekuća porezna potraživanja u iznosu 2.950 tisuća kuna koja su u godišnjim izvještaju iskazana u poziciji Ostala imovina.

Razlika se odnosi na reklasifikaciju preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u iznosu 10.970 tisuća kuna (koja se ne vodi po MSFI 5 niti MRS 40) i koja je u godišnjem izvještaju uključena u poziciju Ostala imovina dok je prema Odluci HNB-a uključena u poziciju Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju.

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2020. godine. (nastavak)

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a u poziciju Depoziti po amortiziranom trošku se uključuju svi depoziti i primljeni krediti od klijenata u iznosu 3.297.871 tisuća kuna dok su u godišnjem izvještaju ove stavke iskazane u zasebnim pozicijama: depoziti u poziciji Obveze prema bankama u iznosu 28.203 tisuća kuna i u poziciji Obveze prema klijentima u iznosu 2.767.069 tisuća kuna te primljeni krediti u poziciji Ostala pozajmljena sredstva u iznosu 502.598 tisuća kuna.

Razlika na poziciji Ostale financijske obveze po amortiziranom trošku u ukupnom iznosu 17.221 tisuća kuna se odnosi na obveze za imovinu s pravom korištenja u iznosu 15.211 tisuća kuna, na obveze po naknadama u iznosu 467 tisuća kuna, obveze za neisplaćene dividende u iznosu 76 tisuća kuna i ostale obveze u iznosu 1.468 tisuća kuna. Ove obveze su u godišnjem izvještaju uključene u poziciju Ostale obveze.

Razlika na poziciji Porezne obveze u iznosu 688 tisuća kuna se odnosi na reklasifikaciju u godišnjem izvještaju u kojem su ove obveze uključene u poziciju Ostale obveze.

Prema Odluci HNB-a akumulirana ostala sveobuhvatna dobit u iznosu -878 tisuća kuna je iskazana u posebnoj stavci kapitala dok je u godišnjem izvještaju ovaj iznos uključen u poziciju Ostale rezerve.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2020. godine

Naziv pozicije	AOP oznaka	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
Kamatni prihodi	001	100.050	100.050	0
(Kamatni rashodi)	002	13.518	13.518	0
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003	0	0	0
Prihodi od dividende	004	644	0	644
Prihodi od naknada i provizija	005	38.320	38.320	0
(Rashodi od naknada i provizija)	006	15.228	15.228	0
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	007	9.981	0	9.981
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	5.136	0	5.136
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	4.813	0	4.813
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0	0
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	0	0	0
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	012	158	0	158
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	013	(518)	0	(518)
Ostali prihodi iz poslovanja	014	4.807	24.472	(19.665)
(Ostali rashodi iz poslovanja)	015	6.653	0	6.653
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.)	016	127.992	134.096	(6.104)
(Administrativni rashodi)	017	76.678	87.308	(10.630)
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	018	6.220	0	6.220
(Amortizacija)	019	9.483	9.483	0
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	020	0	0	0
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	021	(154)	0	(154)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	022	19.890	22.262	(2.372)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	023	0	0	0
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	024	0	0	0
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	025	0	0	0
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	026	0	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	027	(717)	0	(717)
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (16. – 17. – 18. - 19. + 20. – od 21. do 24. + od 25. do 27.)	028	15.158	15.043	115
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	029	3.224	3.224	0
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (28. – 29.)	030	11.934	11.819	115
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (32. – 33.)	031	(115)	0	(115)
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	032	(115)	0	(115)
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	033	0	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (30. + 31.; 35. + 36.)	034	11.819	11.819	0
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	035	0	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	036	11.819	11.819	0

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2020. godine (nastavak)

Naziv pozicije	AOP oznaka	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	037	11.819	11.819	0
Ostala sveobuhvatna dobit (39. + 51.)	038	(5.337)	(5.337)	0
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 40. do 46. + 49. + 50.)	039	(1.629)	(1.629)	0
Materijalna imovina	040	0	0	0
Nematerijalna imovina	041	0	0	0
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca	042	0	0	0
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	043	0	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	044	0	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	045	(2.160)	(2.160)	0
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	046	0	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	467	0	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	048	0	0	0
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	049	0	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	050	531	531	0
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 52. do 59.)	051	(3.708)	(3.708)	0
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	052	0	0	0
Preračunavanje stranih valuta	053	0	0	0
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	054	0	0	0
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	055	0	0	0
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	056	(4.522)	(4.522)	0
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	057	0	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	058	0	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	059	814	814	0
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (37. + 38.; 61. + 62.)	060	6.482	6.482	0
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	061	0	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	062	6.482	6.482	0

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2020. godine (nastavak)

Prema Odluci HNB-a prihodi od dividende iskazani su u zasebnoj pozciji , dok su u godišnjem izvještaju ovi prihodi uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto obuhvaćaju neto realizirane dobitke po vrijednosnim papirima koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz OSD u iznosu 7.638 tisuća kuna koji su uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja u godišnjem izvještaju i troškove po ostalim obvezama u iznosu 2.342 tisuća kuna koji su uključeni u troškove zaposlenika unutar administrativnih troškova poslovanja u godišnjem izvještaju.

Ukupni iznos prihoda od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5.136 tisuća kuna je u godišnjem izvještaju uključen u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Ukupni iznos 4.813 tisuća kuna prihoda od usklađenja i kupoprodaje vrijednosnih papira iz portfelja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključen je u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja u godišnjem izvještaju.

Sukladno Odluci HNB-a tečajne razlike u iznosu 158 tisuća kuna su iskazane u zasebnoj poziciji, od čega se 1.284 tisuća kuna odnosi na negativne neto tečajne razlike po ispravcima vrijednosti koje su uključene u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u godišnjem izvještaju i pozitivne tečajne razlike u iznosu 1.442 tisuća kuna po ostalim neto tečajnim razlikama koje su uključene u godišnjem izvještaju u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Neto gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine u iznosu 518 tisuća kuna odnose se na troškove umanjenja vrijednsti ulaganja u nekretnine i uključeni su u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u godišnjem izvještaju.

Pozicija Ostali rashodi iz poslovanja obuhvaća ostale nekamatne troškove kao što su troškovi otpremnina, nadzornog odbora i doprinosa i sličnih troškova u iznosu 6.567 tisuće kuna koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Administrativni troškovi te rashod od 86 tisuća kuna koji se odnosi na gubitak od prodaje preuzete imovine i neotpisanu vrijednosti rashodovane materijalne imovine koji je u godišnjem izvještaju uključen u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Pozicija Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita obuhvaća troškove premija za osiguranje štednih uloga u iznosu 6.107 tisuća kuna i i troškove poreza, doprinosa i sličnih troškova u iznosu 113 tisuća kuna, a koji su u godišnjem izvješću uključeni u poziciju Administrativni troškovi poslovanja.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2020. godine (nastavak)

Prema Odluci HNB-a troškovi rezerviranja za potencijalne obveze iskazuju se u zasebnoj poziciji dok su u godišnjem izvještaju iskazani u poziciji Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

Prihodi od naplate otpisanih potraživanja iz prethodnih godina u iznosu 8 tisuća kuna uključeni su, prema Odluci HNB-a, u poziciju (Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, a u godišnjem izvještaju ovi prihodi su uključeni u Ostale neto prihode iz poslovanja.

Sukladno Odluci HNB-a umanjenje vrijednosti preuzete imovine namijenjene prodaji u iznosu 717 tisuće kuna iskazuje se u zasebnoj poziciji, a u godišnjem izvještaju ovo umanjenje je uključeno u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

Prema Odluci HNB-a, u poziciju Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti uključeni su izvanredni prihodi u iznosu 70 tisuća kuna koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja te ostali nestandardni troškovi u iznosu 185 tisuća kuna koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Administrativni troškovi poslovanja.

Usklađenje Izvještaja o novčanom tijeku i Izvještaja o promjenama kapitala

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanim tokovima u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na izvještaj o novčanom tijeku sukladno odluci HNB-a uvjetovana su različitom metodologijom, a proizlaze iz različite strukture i sadržaja, odnosno razlike u klasifikaciji pojedinih pozicija imovine, obveza i kapitala. Isto se odnosi i na Izvještaj o promjenama kapitala.

Dodatak II – Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi

U skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, članak 164., Podravska Banka objavljuje slijedeće informacije.

Banka obavlja bankovne i druge financijske usluge u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom, a osobito:

• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih srestava, a za svoj račun
• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
• 1. odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting )
• 1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
• 1. financijski najam (leasing),
• 1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
• 1. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
• instrumentima tržišta novca,
• prenosivim vrijednosnim papirima,
• stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
• financijskim ročnicama i opcijama,
• valutnim i kamatnim instrumentima,
• 1. platne usluge, i to:

1) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje;

2) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje;

3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

• izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
• izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
• izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;

4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

• izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
• izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
• izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;
• 5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata;
• 6) usluge novčanih pošiljaka,
• 1. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
• 1. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
• 1. iznajmljivanje sefova

Dodatak II – Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi

• 1. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
• 1. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja i pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
• 1. izdavanje elektroničkog novca
• 1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
• zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
• izvršavanje naloga za račun klijenta
• trgovanje za vlastiti račun
• upravljanje portfeljem
• investicijsko savjetovanje
• usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
• usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
• pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
• davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
• savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima
• usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
• investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
• usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
• investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. st.1. točka 2. podtočka d), alineja 2, 3, 4 i 7 Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge,
• 1. obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje

	31.12.2020.	31.12.2019.
Ukupni prihodi	134.096	147.109
Dobit prije oporezivanja	15.043	27.414
Porez na dobit	(3.224)	(6.068)
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
(plaćeni sati rada) u godini	182	181

U 2020. i 2019. godini Banka nije primala javne subvencije.

Gotovina i računi kod banaka	770.595.805,49
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	160.231.706,06
Plasmani kod drugih banaka	1,389.864,29
Zajmovi klijentima	1.929.263.003,39
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	183.532.594,88
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	714.122.350,37
Ulaganja u nekretnine	41.247.304,72
Nematerijalna imovina	42.623.033,85
Nekretnine i oprema	48.981.859,11
Imovina s pravom korištenja	14.894.758,07
Imovina namijenjena prodaji	997.500,00
Odgođena porezna imovina	5.151.479,69
Ostala imovina	24.400.925,21

Unveze
Obveze prema bankama	28.203.132,11
Obveze prema klijentima	2.767.069.094,22
Ostala pozajmljena sredstva	502.597.705,93
Ostale obveze	54.132.815,60
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	5.349.482,39
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	98.564.373,51

Neto dobit tekuće godine	11.818.864,47
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(4.521.831,12)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	813.929,61
Stavke koje se mogu reklasificirati u dobit ili gubitak	(3.707.901, 51)
Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(2.159.901, 14)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	531.349,41
Stavke koje se ne mogu reklasificirati u dobit ili gubitak	(1.628.551,73)
Ostala sveobuhvatna dobit	(5.336.453,24)
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja	6.482.411,23

Prihodi od kamata i slični prihodi	100.050.723,27
Rashodi od kamata i slični rashodi	(13.518.371,84)
Neto prihod od kamata	86.532.351,43
Prihodi od naknada i provizija	38.319.576,49
Troškovi naknada i provizija	(15.228.235,05)
Neto prihod od naknada i provizija	23.091.341,44
Ostali neto prihodi iz poslovanja	24.472.165,24
Prihod iz poslovanja	134.095.858,11
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	(22.261.969, 63)
Administrativni troškovi poslovanja	(87.307.878, 67)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	(9.483.474, 41)
Dobit prije oporezivanja	15.042.535,40
Porez na dobit	(3.223.670, 93)
Neto dobit tekuće godine	11.818.864,47

Dobit tekuće godine prije poreza Usklađena za:	15.042.535,40
Amortizacija
Neto prihod od prodaje dugotrajne materijalne imovine	9.483.474,41
Neto (prihod)/rashod od prodaje preuzete imovine	(25.666,76)
Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja	(212.965, 40)
Prihod od dividendi	22.261.967,44
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili	(643.894,20)
gubitak
Neto negativne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata	(1.287.650, 93)
Dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja	1.246.841,41 45.864.641,37
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto povećanje sredstava kod Hrvatske narodne banke
Neto (povećanje)/smanjenje zajmova klijentima	38.666.621,00
Neto (povećanje) /smanjenje plasmana bankama	77.175.375,82
Neto povećanje ostale imovine	0,00
Smanjenje ostalih obveza	(16.135.897,97)
Povećanje obveza prema ostalim bankama	(7.414.126.93)
Povećanje depozita klijenata	20.369.455,64
Plaćeni porez na dobit	60.652.757,49
Neto novčani tijek iz redovnog poslovanja	(8.868.972,76) 210.309.853,66
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	(9.149.886, 17)
Kupovina nematerijalne imovine	(1.893.121, 53)
Prodaja nekretnina i opreme	27.943,86
Neto smanjenje/(povećanje) financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu	(44.391.616,14)
dobit
Primici od dividendi	(35.033.944, 21) 643.894,20
Prodaja preuzete imovine	1.222.031,40
Neto novčani tijek iz ulagateljskih aktivnosti	(88.574.698,59)
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Posuđena sredstva	242.400.953,44
(Izdaci)/primici po izdanim obveznicama	(19.177, 59)
Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	242.381.775,85
Neto novčani (izdaci) / primici	364.116.930,92
Novac na početku razdoblja	408.472.630,66
Novac na kraju razdoblja	772.589.561,58

			za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. anikela empralmond o fersa h
			(svote u kunama/lp)
	Dionički kapital	Premija na dionice izdane	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	dobit/gubitak Zadržana	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019. godine	267.499.600,00	3.015.402.35	(1.388.383.32)	(3.281.845.01)	183.225.581,71	5.310.250,94	21.345.503,47	475.726.110,14
Promjena rezervi fer vrijednosti Dobit tekuće godine							11.818.864,47	11.818.864,47
(Ostala sveobuhvatna dobit)					(5.336.453,24)			(5.336.453,24)
Zadržana dobit- prodaja vlasničkih instrumenata po FVOSD					(792.040,08)	792.040,08		0,00
Dodjela vlastitih dionica Otkup vlastitih dionica			2.047.632,50 (1.842.940,00)	(897.632, 50)				1.150.000,00 (1.842.940,00)
Raspored dobiti/gubitka 2019. godine					21.345.503,47		(21.345.503, 47)	0,00
Stanje 31. prosinca 2020. godine	267.499.600,00	3.015.402.35	(1.183.690.82)	(4.179.477,51)	198.442.591.86	6.102.291,02	11.818.864,47	481.515.581,37

		OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE
Razdoblje izvještavanja:		01.01.20		do	31.12.20
Godina:		2020
		Godišnji financijski izvještaji
Matični broj (MB):	03015904		članice izdavatelja:	Oznaka matične države	HR
Matični broj subjekta (MBS):	010000486
Osobni identifikacijski broj (OIB):	97326283154			LEI:	529900LSO9YYPL05B152
Šifra ustanove:	198
	Tvrtka izdavatelja: PODRAVSKA BANKA DD
Poštanski broj i mjesto:	48000			KOPRIVNICA
Ulica i kućni broj: OPATIČKA 3
	Adresa e-pošte: uprava@poba.hr
	Internet adresa: www.poba.hr
Broj zaposlenih (krajem izvještajnog razdoblja):	239
Konsolidirani izvještaj:	KN	(KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano)			KD KN
Revidirano:	RD	(RN-nije revidirano/RD-revidirano)			RD RN
	Tvrtke ovisnih subjekata (prema MSFI):			Sjedište:		MB:
						Da
Knjigovodstveni servis:	Ne	(Da/Ne)				Ne
	Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković				(tvrtka knjigovodstvenog servisa)
	(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefon: 072 655 259
	Adresa e-pošte: izvjestaji@poba.hr
	Revizorsko društvo: BDO Croatia d.o.o.
Ovlašteni revizor: Ivan Čajko	(tvrtka revizorskog društva)
	(ime i prezime)

BILANCA stanje na dan 31.12.2020

Imovina

AOP oznaka Zadnji dan prethodne poslovne godine Tekuće razdoblje 2 3 4 001 399.881.237 768.206.993 002 47.761.431 46.502.970 003 283.229.341 590.147.418 004 68.890.465 131.556.605 005 0 0 006 0 0 007 0 0 008 0 0 1 Naziv pozicije Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Ostali depoziti po viđenju Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.) Novac u blagajni Novčana potraživanja od središnjih banaka

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.)	005	0	0
Izvedenice	006	0	0
Vlasnički instrumenti	007	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	008	0	0
Krediti i predujmovi	009	0	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer	010	137.853.328	183.532.595
vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)
Vlasnički instrumenti	011	137.853.328	183.532.595
Dužnički vrijednosni papiri	012	0	0
Krediti i predujmovi	013	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)	014	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	015	0	0
Krediti i predujmovi	016	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.)	017	685.957.772	714.122.350
Vlasnički instrumenti	018	39.652.429	36.779.425
Dužnički vrijednosni papiri	019	646.305.343	677.342.925
Krediti i predujmovi	020	0	0
Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.)	021		2.237.375.645 2.101.775.228
Dužnički vrijednosni papiri	022	68.028.736	23.754.174
Krediti i predujmovi	023		2.169.346.909 2.078.021.054
Izvedenice – računovodstvo zaštite	024	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025	0	0
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	0
Materijalna imovina	027	98.702.696	105.123.081
Nematerijalna imovina	028	43.407.948	42.623.875
Porezna imovina	029	4.001.026	8.101.076
Ostala imovina	030	2.194.770	1.979.828
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031	9.112.743	11.967.159
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	032		3.618.487.165 3.937.432.185

u kunama

Naziv pozicije	AOP oznaka	Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	0	0
Izvedenice	034	0	0
Kratke pozicije Depoziti	035	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	036 037	0 0	0 0
Ostale financijske obveze	038	0	0
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	0	0
Depoziti	040	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	0
Ostale financijske obveze	042	0	0
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	043		3.090.505.811 3.413.655.389
Depoziti	044		2.974.446.766 3.297.869.932
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	97.336.710	98.564.374
Ostale financijske obveze	046	18.722.335	17.221.083
Izvedenice – računovodstvo zaštite	047	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	0
Rezervacije	049	5.464.920	5.349.482
Porezne obveze	050	3.524.891	688.404
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	0
Ostale obveze	052	43.265.433	36.223.329
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0	0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054		3.142.761.055 3.455.916.604
Kapital
Temeljni kapital	055	267.499.600	267.499.600
Premija na dionice	056	3.015.402	3.015.402
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057	0	0
Ostali vlasnički instrumenti	058	0	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059	5.250.489	-878.004
Zadržana dobit	060	5.310.251	6.102.291
Revalorizacijske rezerve	061	0	0
Ostale rezerve	062	174.693.248	195.141.119
( – ) Trezorske dionice Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	063	-1.388.383	-1.183.691
( – ) Dividende tijekom poslovne godine	064	21.345.503	11.818.864
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	065 066	0 0	0 0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	475.726.110	481.515.581
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068		3.618.487.165 3.937.432.185

u razdoblju 01.01.2020 do 31.12.2020 RAČUN DOBITI I GUBITKA

u kunama

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
Kamatni prihodi	001	104.638.960	100.050.723
(Kamatni rashodi)	002	16.031.815	13.518.372
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003	0	0
Prihodi od dividende	004	1.445.653	643.693
Prihodi od naknada i provizija	005	38.312.553	38.319.576
(Rashodi od naknada i provizija)	006	14.928.849	15.228.235
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	007	16.333.143	9.980.542
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	5.582.337	5.135.885
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	918.200	4.812.546
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	0	0
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	012	848.885	158.255
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	013	-671.129	-517.668
Ostali prihodi iz poslovanja	014	5.468.225	4.807.390
(Ostali rashodi iz poslovanja)	015	6.134.061	6.652.592
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.)	016	135.782.102	127.991.743
(Administrativni rashodi)	017	73.124.256	76.678.339
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	018	5.632.896	6.220.115
(Amortizacija)	019	8.300.357	9.483.474
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	020	0	0
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	021	-287.813	-154.287
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	022	21.808.400	19.889.925
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	023	0	0
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	024	0	0
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	025	0	0
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	026	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se	027	-334.123	-716.790
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (16. – 17. – 18. - 19. + 20. – od 21. do 24. + od 25. do 27.)	028	26.869.883	15.157.387
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	029	6.068.125	3.223.671
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (28. – 29.)	030	20.801.758	11.933.716
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (32. – 33.)	031	543.748	-114.852
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	032	543.748	-114.852
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	033	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (30. + 31.; 35. + 36.)	034	21.345.506	11.818.864
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	035	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	036	21.345.506	11.818.864

Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	037	21.345.506	11.818.864
Ostala sveobuhvatna dobit (39. + 51.)	038	14.587.978	-5.336.453
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 40. do 46. + 49. + 50.)	039	5.201.787	-1.628.552
Materijalna imovina	040	0	0
Nematerijalna imovina	041	0	0
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom	042	0	0
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	043	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava	044	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	045	6.161.526	-2.159.901
mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	046	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	467	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	048	0	0
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	049	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	050	-959.739	531.349
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 52. do 59.)	051	9.386.191	-3.707.901
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	052	0	0
Preračunavanje stranih valuta	053	0	0
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	054	0	0
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	055	0	0
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	056	11.523.019	-4.521.831
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	057	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri,
zajedničke pothvate i pridružena društva	058	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	059	-2.136.828	813.930
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (37. + 38.; 61. + 62.)	060	35.933.484	6.482.411
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	061	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	062	35.933.484	6.482.411

u razdoblju 01.01.2020 do 31.12.2020 IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU

u kunama

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
1	2	3	4
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici	001	0	0
Naplaćene naknade i provizije	002	0	0
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	0
(Plaćene naknade i provizije)	004	0	0
(Plaćeni troškovi poslovanja)	005	0	0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u
računu dobiti i gubitka	006	0	0
Ostali primici	007	0	0
(Ostali izdaci)	008	0	0
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	009	27.413.629	15.042.535
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	22.525.839	20.970.097
Amortizacija	011	8.300.357	9.483.474
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	-716.438	-1.287.651
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	013	32.564	-25.667
Ostale nenovčane stavke	014	-182.790	-212.965
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	-8.371.260	38.666.621
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	016	36.808.282	-3.467.065
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	-389.879.129	-57.968.904
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	018	-137.676.937	-45.804.076
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	019	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	20.337.534	-44.391.616
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	51.619.622	42.803.568
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	023	-942.497	-2.582.033
Depoziti od financijskih institucija	024	176.965	20.288.656
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	332.510.831	235.105.705
Štedni depoziti ostalih komitenata	026	60.879.833	29.215.698
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	-125.555.144	-198.154.208
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	028	0	0
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	029	-4.034.466	-10.230.832
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	030	104.021.735	101.823.523
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	1.453.382	643.894
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	-17.434.176	-5.801.754
(Plaćeni porez na dobit)	033	-4.596.844	-8.868.973
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)	034	-23.309.108	135.248.027

Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
1	2	3	4
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine	035	-5.127.577	-11.015.064
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	036	0	0
Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	037	0	0
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti	039	1.233.864	-3.744.649
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.)	040	-3.893.713	-14.759.713
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	-62.487.667	242.400.953
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	4.872.949	1.227.664
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	0	0
Povećanje dioničkoga kapitala	044	0	0
(Isplaćena dividenda)	045	0	0
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	046	0	0
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	-57.614.718	243.628.617
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.)	048	-84.817.539	364.116.931
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049	493.290.170	408.472.631
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	050	0	0
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.)	051	408.472.631	772.589.562

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

do 31.12.20za razdoblje od

		do	31 .12 .20												u k una ma
						Ras pod jelj ivo	ima telj ima ka	pita la m atic e					Man jins	ki u dje l
Opi ozic ije s p	AO P aka ozn	Kap ital	Pre mija na dio nice	Izda ni vlas nič ki inst i ent rum osi m kap itala	Ost ali vlas nič ki inst ent i rum	Aku lira mu na ala ost obu hva tn sve a d obi t	Zad ržan a dob it	Rev alor izac ijs ke r eze rve	Ost ale reze rve	( ) T rske rezo dion ice	Dob it ili ( – ) gub itak koj i prip ada vlas nici ma ično mat g druš tva	( ) D ivid end e tijek om lovn pos e god ine	Aku lira mu na ala ost obu hva tn sve a d obi t	Ost ale stav ke	Uku pno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16
Poč anje ije p ljan ja] etn o st [pr rep rav	001	267 .499 .600	3.0 15. 402	0	0	5.2 50. 489	5.3 10. 251	0	174 .693 .248	-1.3 88. 383	21. 345 .50 3	0	0	0	475 .726 .110
reša Učin ci is aka ka prav pog	002	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Uči nci mje rač vod stve nih litik pro na uno po a	003	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Poč nje [tek uće dob lje] (1. + .) etno sta 2. + 3 raz	004	267 .499 .600	3.0 15.4 02	0	0	5.2 50.4 89	5.3 10.2 51		0 174 .693 .248	-1.3 88.3 83	21. 345 .503	0	0	0	475 .726 .110
Izda je re dov nih dion ica van	005	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izda je p ovla šten ih d ioni van ca	006	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izda je o stal ih v lasn ičkih ins trum ta van ena	007	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
šav ički Izvr anje ili iste k os tali h iz dan ih v lasn h inst ta rum ena	008	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Pre tvar anje dug nja u vl ičke ins trum ente ova asn	009	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Red ukc ija k apit ala	010	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Divi den de	011	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Kup nja / pr oda ja tr rski h di onic ezo a	012	0	0	0	0	0	0	0		0 -1.8 42. 940	0	0	0	0	-1.8 42.9 40
Pro daja ili p oniš tenj rski h di onic e tr ezo a	013	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Rek lasif ikac ija f inan cijs kih inst ta iz vla snič kih rum ena inst ta u obv rum ena eze	014	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Rek lasif ikac ija f inan cijs kih inst ta iz obv rum ena eza u vlas ničk e in stru te men	015	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Prij si iz međ u ko nat a vl ički h in stru ata eno mp one asn men	016	0	0	0	0	0	0		0 21. 345 .50 3	0	21. 345 .50 3 -	0	0	0	0
Pla ćan ja t ljen a d ion icam eme a n a	017	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ost alo eća nje ili ( – ) njen je v lasn ički h pov sma inst ta rum ena	018	0	0	0	0	792 .04 0 -	792 .04 0	0	897 .63 2 -	2.0 47. 632	0	0	0	0	1.15 0.00 0
bit uće din Uku obu hva tna do tek pna sve go e	019	0	0	0	0	5.3 36. 453 -	0	0	0		0 11. 818 .86 4	0	0	0	6.48 2.41 1
eća ili ( – ) ički Pov nje njen je v lasn h in stru ata sma men kao slje dic osl ih k bin acij po a p ovn om a	020	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
ršn anje kuć blje ] (o .) Zav o st [te zdo d 4 . do 20 e ra	021	267 .499 .600	3.0 15.4 02	0	0	-87 8.00 4	6.1 02.2 91		0 195 .141 .119	-1.1 83.6 91	11. 818 .864	0	0		0 481 .515 .581

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - GFI

Naziv izdavatelja: PODRAVSKA BANKA DD

OIB: 97326283154

Izvještajno razdoblje: 1. siječnja 2020. - 31. prosinca 2020.

Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju se sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) na način da trebaju:

a) pružiti informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvještaja i određenim računovodstvenim politikama primijenjenim u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 1 (MRS 1),

b) objaviti informacije prema MSFI-a koje nisu prezentirane u izvještaju o financijskom položaju, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjenama kapitala,

c) pružiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u izvještaju o financijskom položaju, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjeni kapitala, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg od njih.

(d) U bilješkama uz godišnje financijske izvještaje, osim gore navedenih informacija, objavljuju se i sljedeće informacije:

1. naziv, sjedište (adresa) Izdavatelja, pravni oblik izdavatelja, državu osnivanja, matični broj subjekta, osobni identifikacijski broj te, ako je primjenjivo, da je izdavatelj u likvidaciji, stečaju, skraćenom postupku prestanka ili izvanrednoj upravi

2. usvojene računovodstvene politike

3. ukupan iznos svih financijskih obveza, jamstava ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u bilancu, te naznaku prirode i oblika eventualno uspostavljenog stvarnog osiguranja koje je dano; sve obveze koje se odnose na mirovine izdavatelja unutar grupe ili društva povezana sudjelujućim interesom objavljuju se odvojeno

4. iznos predujmova i odobrenih kredita članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uvjeta i svih otplaćenih, otpisanih ili ukinutih iznosa, kao i obveza dogovorenih u njihovu korist preko bilo kakvih jamstava, s naznakom ukupnog iznosa za svaku kategoriju

5. iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave

6. iznose koje izdavatelj duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja izdavatelja pokrivena vrijednim osiguranjem koje je dao izdavatelj, uz naznaku vrste i oblika osiguranja

7. prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine

8. ako je izdavatelj u poslovnoj godini sukladno propisima kapitalizirao trošak plaća djelomično ili u cijelosti, informaciju o iznosu ukupnog troška zaposlenih tijekom godine raščlanjenom na iznos koji je direktno teretio troškove razdoblja i iznos koji je kapitaliziran u vrijednost imovine tijekom razdoblja, na način da se za svaki dio posebno iskaže ukupni iznos neto plaća te iznos poreza, doprinosa iz plaća i doprinosa na plaće

9. iznos plaća i naknada odobrenih za tu poslovnu godinu članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela zbog njihovih odgovornosti i sve obveze koje proizlaze ili koje su dogovorene u vezi s umirovljenjima za bivše članove tih tijela uz naznaku ukupnog iznosa za svaku kategoriju tijela

10. prosječan broj zaposlenika tijekom poslovne godine, raščlanjen po kategorijama, i ako to nije odvojeno objavljeno u računu dobiti i gubitka, troškovi osoblja koji se odnose na tu poslovnu godinu, raščlanjeni između neto plaća i nadnica, troškova poreza i doprinosa iz plaća, doprinosa na plaće te ostalih troškova plaća koji ne uključuju naknade troškova.

11. ako su u bilanci priznata rezerviranja za odgođeni porez, stanja odgođenog poreza na kraju poslovne godine i kretanja tih stanja tijekom poslovne godine

12. naziv i sjedište svakog društva u kojem izdavatelj, bilo sam ili preko osobe koja djeluje u svoje ime ali za račun izdavatelja, drži sudjelujući udjel u kapitalu, iskazujući iznos kapitala koji se drži, iznos ukupnog kapitala i rezervi, i dobit ili gubitak posljednje poslovne godine predmetnog društva, a za koje su usvojeni godišnji financijski izvještaji; informacije u pogledu kapitala i rezervi i dobiti ili gubitka mogu se izostaviti u slučaju kada predmetno društvo ne objavljuje svoju bilancu i nije pod kontrolom drugog društva

13. broj i nominalnu vrijednost, ili ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenu vrijednost dionica ili udjela upisanih tijekom poslovne godine u okviru odobrenog kapitala

14. u slučaju kada postoji više rodova dionica, broj i nominalnu vrijednost, ili ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenu vrijednost svakog roda

15. postojanje bilo kakvih potvrda o sudjelovanju, konvertibilnih zadužnica, jamstava, opcija ili sličnih vrijednosnica ili prava, s naznakom njihovog broja i prava koja daju

16. naziv, sjedište te pravni oblik svakog društva u kojemu izdavatelj ima neograničenu odgovornost

17. naziv i sjedište društva koje sastavlja godišnji konsolidirani financijski izvještaj najveće grupe društava u kojoj izdavatelj sudjeluje kao kontrolirani član grupe

18. naziv i sjedište društva koje sastavlja godišnji konsolidirani financijski izvještaj najmanje grupe društava u kojoj izdavatelj sudjeluje kao kontrolirani član i koji je također uključen u grupu društava iz točke 17.

19. mjesto na kojem je moguće dobiti primjerke godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz točaka 17. i 18., pod uvjetom da su dostupni

20. predloženu raspodjelu dobiti ili predloženo postupanje s gubitkom, ili, ako je to primjenjivo, raspodjelu dobiti ili postupanje s gubitkom

21. prirodu i poslovnu svrhu aranžmana društava koji nisu uključeni u bilancu i financijski utjecaj tih aranžmana na izdavatelja, pod uvjetom da su rizici ili koristi koji proizlaze iz takvih aranžmana materijalni i u mjeri u kojoj je objavljivanje takvih rizika ili koristi nužno za procjenu financijskog stanja izdavatelja

22. prirodu i financijski učinak značajnih događaja koji su nastupili nakon datuma bilance i nisu odraženi u računu dobiti i gubitka ili bilanci

23. neto prihod raščlanjen po kategorijama aktivnosti i zemljopisnim tržištima, ako se te kategorije i tržišta znatno međusobno razlikuju, uzimajući u obzir način na koji je organizirana prodaja proizvoda i pružanje usluga.

24. ukupan iznos naknada koji za određenu poslovnu godinu naplaćuje samostalni revizor ili revizorsko društvo za zakonski propisanu reviziju godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, ukupan iznos naknada za druge usluge provjere, ukupan iznos naknada za usluge poreznog savjetovanja, te ukupan iznos naknada za druge usluge savjetovanja osim revizorskih, ukupan iznos izdataka za istraživanje i razvoj koji su osnova za dodjelu državne potpore.