Podravska Banka d.d.

Annual Report • Apr 29, 2020

Podravska banka d.d.

Godišnje izvješće i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine Sadržaj

Stranica

Godišnje izvješće Uprave
Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja
Izvješće neovisnog revizora	2-9
Financijski izvještaji:
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	10
Izvještaj o financijskom položaju	11
Izvještaj o novčanim tokovima	12
Izvještaj o promjenama glavnice	13
Bilješke uz financijske izvještaje	14-94
Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	95-110
Dodatak - Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi	111-112

Godišnje izvješće Uprave

Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2019. godinu.

Prema raspoloživim podacima globalni gospodarski rast je u 2019. godini usporio sa 3,6% na 2,9%, što je ponajprije posljedica slabljenja svjetske trgovine i pada potražnje za kapitalnim proizvodima te automobilskim dijelovima kao i negativne izvedbe nekih od tržišta u nastajanju, poput Indije, Meksika i Južnoafričke Republike. Uzrok slabljenju trgovine može se tražiti i u rastućem trgovinskom protekcionizmu te političkim neizvjesnostima povezanim s izlaskom UK iz EU. Prema procjenama MMF-a, globalnom rastu u 2019. ponovno su najviše doprinijela upravo tržišta u nastajanju, koja su rasla 3,7%. Za razliku od godine prije, u 2019. godini gospodarski rast SAD-a počeo je konvergirati ka svojoj potencijalnoj stopi te je tako usporio s 2,9% na 2,3%.

Europska središnja banka (ECB) i MMF objavili su kako je gospodarstvo eurozone prema raspoloživim podacima u 2019. godini raslo 1,2% dok je rast skupine europskih ekonomija u nastajanju iznosio 1,8%. Rast eurozone u 2019. obilježila su divergentna kretanja među najvećim članicama. Tako je rast u Njemačkoj prema preliminarnim podacima iznosio svega 0,5%, a talijansko gospodarstvo stagniralo. S druge strane, Francuska i Španjolska bilježile su razmjerno dinamičan rast.

Zbog ekspanzivno usmjerenih monetarnih politika središnjih banaka širom svijeta uvijeti financiranja bili su razmjerno povoljni, osim na nekim nestabilnim tržištima u nastajanju. Procjena je MMF-a da bi globalni rast bio za 0,5% niži bez navedenih poticajnih mjera. U SADu, središnja banka je protekle godine u tri navrata snižavala kamatne stope i relaksirala monetarnu politiku, dok je ECB nije mijenjao, ali je istovremeno vijeće EU u rujnu pokrenulo program kvartalnih operacija dugoročnog financiranja (TLTRO-III).

U Republici Hrvatskoj BDP je u 2019. godini, prema raspoloživim podacima, porastao 2,9%. Najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a i suficitu proračuna ostvaren je porastom izvoza roba i usluga, a pozitivan doprinos ostvaren je i kod domaće potražnje i investicija. Ostali makroekonomski pokazatelji također su zabilježili pozitivne pomake pa je administrativna stopa nezaposlenosti u posljednjem tromjesečju 2019. godine pala na 7,9%, uz rast plaća i rast inflacije od 0,8%.

Nakon viška proračuna opće države u 2018., u 2019. je vjerojatno ostvaren blagi manjak proračuna opće države, u iznosu od 0,1% BDP-a. Premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. credit default swap, CDS) smanjila se te je krajem 2019. iznosila 63 baznih bodova, u usporedbi s 96 baznih bodova na kraju 2018.

U prvom polugodištu Standard & Poor's i Fitch podignuli su rejting Hrvatske s "BB+" na "BBB-" (čime je nakon višegodišnjeg razdoblja ponovno postignut investicijski rejting) dok je Moody's promijenio izglede iz stabilnih u pozitivne zadržavši rejting dva stupnja ispod investicijskog na "Ba2".

Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Prema nerevidiranim podacima, ukupni regulatorni kapital sustava u 2019. godini iznosio je 23,2%. Krajem godine na hrvatskom je tržištu poslovalo ukupno 20 banka i 3 stambene štedionice. Što se tiče 2020. godine, u travnju 2020. godine nakon pojave svjetske zdravstvene krize oko izbijanja pandemije koronavirusa, agencija Fitch Ratings procijenila je kako će globalno gospodarstvo vjerojatno utonuti u recesiju. Prema procjenama te agencije, globalni BDP bi se mogao smanjiti za 1,9%. U SAD-u očekuje se smanjenje od 3,3%, dok bi se BDP eurozone mogao smanjiti za 4,2%. Također, moguće je da će kineski oporavak od poremećaja izazvanih pandemijom biti usporen te procjenjuje kako će kinesko gospodarstvo u 2020. godini rasti oko 2%. Prije izbijanja zdravstvene krize, agencija Fitch procjenjivala je rast hrvatskog BDP-a na 2,5% u 2020. godini, ali je početkom travnja uslijed novonastalih okolnosti procijenila da će se hrvatski BDP smanjiti za 5,5%.

U opisanom makroekonomskom okruženju u 2019. godini ostvaren je jedan od najboljih poslovnih rezultata Podravske banke.

Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Također, Banka je nastavila s aktivnostima vezanim za unapređenje i razvoj proizvoda i usluga, organizacijskim restrukturiranjem, edukacijom kadrova i novim zapošljavanjem te je konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju.

Po veličini aktive na kraju 2019. godine Banka zauzima 11. mjesto, a po veličini ukupnog kapitala 9. mjesto među 20 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2019. godine iznosila je 3,62 milijardi kuna što je povećanje za 7,1% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni depoziti klijenata porasli su za 8,7% i iznose 2,66 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast za 4,6% u odnosu na 2018. godinu. Na depozite stanovništva otpada 69,8%, a na depozite poslovnih subjekata 27,8% od ukupnih depozita klijenata.

Na području kreditnog poslovanja ukupni neto krediti klijentima su viši za 12,3% pri čemu su krediti stanovništvu porasli 16,1%, dok su krediti poduzećima porasli 9,7%. Omjeri plasmana stanovništvu i poduzećima u ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na godinu ranije. Udio kredita stanovništvu u odnosu na ukupne kredite klijentima povećan je za 1,6 postotnih bodova i iznosi 47,6%, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 48,3%.

Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2019. godine iznosi visokih 18,4%. Regulatorni kapital krajem 2019. godine iznosi 491,2 milijuna kuna.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 139,6 milijuna kuna te u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio od 59%, neto prihod od naknada i provizija 17%, dok ostali prihodi sudjeluju s 24% i većinom se odnose na financijske prihode. Dobit tekuće godine iznosi 21,3 milijuna kuna.

Tijekom 2019. godine Banka je nastavila aktivnosti na unaprjeđenju tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i kvalitativne pomake u upravljanju rizicima. Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim i kvalitativnim zahtjevima, kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te preuzimanje rizika po pojedinim područjima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

U narednom razdoblju poslovanje Banke će jako ovisiti o vanjskim faktorima povezanim sa svjetskom zdravstvenom krizom. Banka će prije svega nastojati dati podršku svojim klijentima u okviru mjera koje su donijete od državnih vlasti vezanih za čitavu problematiku zdravstvene krize i također u okviru mogućnosti podržavati komercijalne aktivnosti.

Kao i u prethodnim poslovnim godinama od temeljne važnosti bit će aktivnosti Sektora financijskih tržišta u prvom redu, kako bi se osigurala potrebna likvidnost i izvori financiranja za kontinuirano i stabilno poslovanje Banka će i nadalje imati primarni fokus na potrebe svojih klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju održavanja dugoročnih i poboljšanja odnosa s klijentima. Vezano na taj dio, planirana su znatna ulaganja u procese digitalizacije.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na stalno unapređenje poslovnog odnosa.

Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.

Goran Varat Predsjednik Uprave Banke

OPIS POSLOVANJA

Pregled svjetskog gospodarstva u 2019. godini

Usporavanje rasta svjetskog gospodarstva koje je obilježilo 2018. godinu, nastavilo se i u 2019. godini. Tako je i SAD, koji se među razvijenim ekonomijama isticao rastom tijekom 2018. godine, započeo konvergenciju prema svojoj potencijalnoj stopi rasta (s 2,9% u 2018. na 2,3% u 2019.). To je prvenstveno posljedica slabljenja svjetske trgovine kao reakcije na rast trgovinskog protekcionizma i strahova povezanih s izlaskom UK iz EU. Monetarne politike centralnih banaka bile su ekspanzivne na globalnoj razini što je cijenu financiranja činilo razmjerno povoljnom. Glavne komponente rasta u 2019. godini bile su osobna potrošnja, koja je bila potpomognuta povoljnim uvjetima na tržištu rada te državna potrošnja, dok je investicijska aktivnost usporila. Inflatorni pritisci i dalje su bili niski, s obzirom na pad cijena sirove nafte i na ranije spomenuto usporavanje gospodarskog rasta.

Gospodarsku aktivnost u eurozoni od početka godine obilježila su divergentna kretanja između izvozno orijentiranih gospodarstava, poput Njemačke te više orijentiranih na uslužni sektor i domaću potražnju poput Francuske. Unutar EU, zamjetan pad aktivnosti zabilježen je kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera Republike Hrvatske, Njemačke i Italije.

Slabljenje inozemne potražnje i pad prodaje automobila na tržištima diljem svijeta, posebno u Kini i eurozoni, rezultirali su snažim padom proizvodnje njemačke industrije. Inflacija bi u eurozoni mogla ostati ispod ciljane razine ESB-a te se očekuje daljnje slabljenje inflacijskih pritisaka (prema posljednjim projekcijama ESB-a, nakon 1,8% u 2018. godini, u 2019. se očekuje inflacija od 1,2% uz daljnji pad u 2020. na 1,0%).

U skupini zemalja u razvoju i zemalja s tržištima u nastajanju u prvih je devet mjeseci 2019. zabilježeno vidljivo usporavanje rasta u odnosu na ostvarenja iz proteklih godina. Nastavilo se slabljenje rasta gospodarske aktivnosti u Kini potaknuto akumuliranim makroekonomskim neravnotežama i trgovinskim sukobom sa SAD-om. Tako je u trećem tromjesečju 2019. rast kineskoga gospodarstva iznosio 6,0% na godišnjoj razini, što je najslabije ostvarenje u proteklih nekoliko desetljeća. Usporavanju rasta u zemljama s tržištima u nastajanju znatno je pridonijelo i usporavanje rasta gospodarske aktivnosti u Indiji potaknuto strukturnim slabostima, posebice u financijskom sektoru te pad aktivnosti u krizom pogođenim tržištima poput Turske, Irana i Argentine.

Prema posljednjim projekcijama MMF-a (WEO, siječanj 2020.) rast svjetskoga gospodarstva mogao bi se naglašeno usporiti u 2019., na 2,9% (s 3,6% u 2018.), što je najniža stopa rasta još od svjetske financijske krize.

Izgledi za rast svjetskog gospodarstva u 2020. godini značajno su pogoršani pod utjecajem izbijanja globalne pandemije koronavirusa. Kreditna agencija Fitch procjenjuje kako će učinak zdravstvene krize na globalno gospodarstvo biti na razini financijske krize iz 2008. godine, ali da će nepovoljni utjecaj na globalnu gospodarsku aktivnost i gubitak radnih mjesta u prvoj polovici godine biti još izraženiji te procjenjuje pad globalnog gospodarstva od 1,9%. Konačne izvedbe pojedinih gospodarstava uvelike će ovisiti o trajanju zdravstvene krize i mjerama koje će pojedine vlade poduzeti kako bi krizu obuzdale te o fiskalnim i monetarnim politikama kojima će se ta gospodarstva podupirati.

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2019. godini

Dostupni mjesečni pokazatelji za četvrto tromjesečje 2019. upućuju na usporavanje rasta gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini, pri čemu je rast realnog BDP-a u godini kao cjelini iznosio 2,9%. Inflacija potrošačkih cijena ubrzala je s 0,7% u studenome na 1,4% u prosincu, a najveći doprinos tome dali su hrana i naftni derivati (zbog učinka baznog razdoblja). Inflacija je na godišnjoj razini usporila na 0,8%, ponajviše zbog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost na prehrambene i farmaceutske proizvode. Troškovi financiranja uglavnom su se nastavili smanjivati, čemu pridonosi akomodacijska monetarna politika. Godišnji se rast plasmana banaka na kraju 2019. ubrzao na 4,2%, što je bilo rezultat rasta kreditiranja stanovništva i poduzeća. Snažniji rast plasmana stanovništvu bio je potaknut poglavito nastavkom ubrzavanja godišnjeg rasta stambenih kredita te u manjoj mjeri i gotovinskih nenamjenskih kredita.

Prema procjenama HNB-a, krajem 2019. godine gospodarska aktivnost se usporila u odnosu na prethodno tromjesečje. Industrijska se proizvodnja tako u posljednjem tromjesečju protekle godine smanjila za 1,4%. Promatra li se prema glavnim industrijskim grupacijama, zabilježen je pad proizvodnje svih sastavnica, izuzevši trajne proizvode za široku potrošnju. Nasuprot tome, zabilježena su povoljna kretanja u građevinarstvu i trgovini. Tako se rast građevinske aktivnosti u listopadu i studenome intenzivirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, pri čemu je zabilježeno povećanje od 1,4%. Rast obujma radova ostvaren je i na zgradama i na ostalim građevinama. Rast realnog prometa od trgovine na malo također se intenzivirao te je u posljednjem tromjesečju zabilježeno povećanje za 1,5% u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Podaci Ankete o pouzdanju potrošača pokazuju da se potrošački optimizam u listopadu i studenome 2019. nastavio poboljšavati te je dosegnuo najvišu razinu otkada se mjere očekivanja kućanstava. Rast optimizma rezultat je poboljšanja svih sastavnica indeksa. Kada je riječ o poslovnom optimizmu, očekivanja poslovnih subjekata također su na visokoj razini u odnosu na višegodišnji povijesni prosjek, a tijekom posljednja tri mjeseca 2019. vidljivo je poboljšanje očekivanja u svim djelatnostima, osim u građevinarstvu.

Nastavila su se povoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast zaposlenosti i plaća te pad broja nezaposlenih osoba. Povoljna kretanja na tržištu rada obilježila su kraj 2019. godine. U četvrtom tromjesečju ubrzao se rast zaposlenosti na tromjesečnoj razini. Pritom se broj zaposlenih najviše povećao u djelatnostima građevinarstva, informacija i komunikacija te trgovine. Isto tako u industriji je zabilježen rast zaposlenih nakon dva uzastopna tromjesečja njegova smanjenja. Pad registrirane nezaposlenosti također se ubrzao u posljednjem tromjesečju 2019. Na smanjenje broja nezaposlenih podjednako su utjecali izraženija brisanja iz evidencije HZZ-a i pojačano novo zapošljavanje. Kraj godine obilježilo je usporavanje rasta nominalne bruto plaće (0,4% prema 1,1% u trećem tromjesečju) zbog stagnacije plaća u privatnom sektoru, dok se rast plaća u javnom sektoru intenzivirao.

Tečaj kune prema euru bio je stabilan krajem 2019. godine. Dnevni nominalni tečaj kretao se tijekom prosinca u uskom rasponu od ±0,1% oko prosječno ostvarenog tečaja od 7,44 EUR/HRK. Na kraju prosinca nominalni je tečaj iznosio 7,44 EUR/HRK te je bio neznatno viši nego na kraju siječnja prošle godine.

Krajem 2019. godine kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca zadržale su se u negativnom području pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i visoke likvidnosti bankovnog sustava eurozone. Tako je na kraju prosinca prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu eurozone EONIA iznosila -0,45%, a šestomjesečni EURIBOR -0,32%.

Kretanja premija za rizik svih europskih zemalja s tržištima u nastajanju bila su na kraju prošle i početkom ove godine povoljna, a najvećim smanjenjem rizika istaknule su se Bugarska, Hrvatska i Mađarska. Tako je premija za rizik Republike Hrvatske krajem prosinca 2019. iznosila 63 bazna boda, u usporedbi s 96 baznih bodova na kraju 2018.

Na domaćem međubankovnom novčanom tržištu, krajem 2019. godine promet je bio slab uslijed povijesno visoke likvidnosti sustava i ekspanzivne monetarne politike središnje banke. Cijena kratkoročnog državnog dug kretala se blizu 0%, a prosječan višak likvidnosti domaćega bankovnog tržišta iznosio je u siječnju 2020. godine 38 milijardi kuna.

U 2019. godini kamatne stope na kredite stanovništvu i poduzećima su nastavile trend smanjenja uz zabilježeni blagi porast kamatnih stopa na prvi put ugovorene stambene kredite. Kamatne stope na depozite također su se nastavile smanjivati te je posljedično zabilježen trend seljenja likvidnosti iz oročenih depozita ka depozite po viđenju.

Višak opće države u razdoblju od srpnja do rujna povećan na 6,2 milijardi kuna, s 5,1 milijardi kuna u istom razdoblju 2018. godine. Takva je dinamika odraz rasta ukupnih prihoda koji je bio veći od rasta rashoda. Ukupni su se prihodi opće države u razdoblju od srpnja do rujna povećali za 8,1%, pri čemu su rastu snažno pridonijeli prihodi od poreza na dodanu vrijednost, podržani rastom osobne potrošnje, a uz njih i ostali tekući prihodi te prihodi od prodaje robe i usluga. Ukupni su rashodi porasli za 6,6%, čemu su ponajviše pridonijele državne investicije, isplaćene subvencije i kapitalni transferi.

Prema podacima Ministarstva financija RH za listopad 2019. na razini konsolidirane središnje države ostvaren je višak od 1,3 milijardi kuna, što podstavlja smanjenje u odnosu na višak ostvaren u istom mjesecu prethodne godine. Dug konsolidirane opće države na kraju listopada 2019. iznosio je 298,1 milijardi kuna ili za oko 12 milijardi kuna više u odnosu na razinu s kraja 2018. godine. Usprkos povoljnom utjecaju gospodarskog rasta, tijekom listopada omjer javnog duga i BDP-a blago se povećao, na 75,3% BDP-a sa 74,7%, koliko je iznosio na kraju 2018. godine.

2019. 2018. 2017. 2016. Bruto domaći proizvod, milijarde kuna u 396,41 tekućim cijenama 382,6 366,4 351,2 Bruto domaći proizvod ("BDP"), % promjene 2,9 2,6 3,1 3,5 13.1931 11.907 BDP per capita, u eurima 12.621 11.174 Osobna potrošnja, % promjene 3,5 3,2 3.2 3.1 Javna potrošnja, % promjene 3,2 1,3 2,2 0,5 Investicije, % promjene 8,2 4,1 5,1 6,5 Izvoz robe i usluga, % promjene 3,7 3,7 6,8 7,0 Uvoz robe i usluga, % promjene 5,3 7,5 8,4 6,5 Industrijska proizvodnja, % promjene 0,51 -1,0 1,9 5,0 Stopa nezaposlenosti (ILO) (% aktivnog stanovništva) 6,7 8,4 11,2 13,1 Potrošačke cijene, % promjene 0,8 1,5 1,1 -1,1 Saldo proračuna opće države (% BDP) -0,1 0,3 0,8 -1,1 Tekući račun platne bilance (% BDP) 1,9 1,9 3,4 2,1 Inozemni dug (% BDP) 75,7 82,8 88,9 95,9 Devizni tečaj kuna: euro, godišnji 7.41 7,53 prosjek 7,41 7,46

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku

· Izvori podataka: Hrvatska narodna banka

· Procjena: - Addiko Ekonomska istraživanja

U 2020. godini, nakon izbijanja zdravstvene krize, cijena zaduživanja države porasla je prosječno za otprilike 1%. S obzirom na najavljene gospodarske mjere, očekuje se značajno povećanje javnog duga države i povećanje deficita državnog proračuna. Dodatno, osim rasta cijene zaduživanja države i pada BDP-a, očekuje se da će na relativni udio javnog duga u BDPu dodatno utjecati i slabljenje tečaja kune u odnosu na euro i dolar.

Temeljem novonastalih okolnosti, kreditna agencija Fitch Ratings revidirala je kreditni rejting Republike Hrvatske, zadržavši ga na investicijskoj razini (BBB-) ali smanjivši izglede s pozitivnih na stabilne. HNB je dodatno olabavila monetarnu politiku i plasirala dodatnu likvidnost u sustav putem dodatnih mjera te istovremeno provodila devizne intervencije kojima je branila značajnije slabljenje tečaja kune u odnosu na euro.

OPIS POSLOVANJA BANKE Proizvodi i usluge

U skladu sa strateškim smjernicama poslovanja Banke, u 2019. godini nastavljene su intenzivne komercijalne aktivnosti usmjerene prema sektoru stanovništva te malog i srednjeg poduzetništva. Unatoč jakoj konkurenciji i regulatornim zahtjevima, koji značajno utječu na troškove i profitabilnost, Banka je ostvarila rast u strateškim segmentima poslovanja.

Banka je na rastuće potrebe i očekivanja građana, malih poduzetnika i gospodarstvenika, kao ciljanih klijenata, uspjela odgovoriti unapređivanjem svoje ponude i ulaganjem u razvoj novih tehnologija pa su tako konkurentnost i prilagodljivost bile temeljne odrednice u pružanju financijske podrške klijentima.

Kontinuiranim praćenjem tržišta, prepoznate su naznake pozitivnih kretanja u potrošnji građana kao rezultata poreznog rasterećenja plaća, rasta BDP-a, dobre turističke sezone i dr. te u tome i prilika za rast Banke. Jačanje aktivnosti prema sektoru građana pripisuje se Banci kao instituciji koja želi još bolje i opširnije pružati svoje usluge velikom broju svojih klijenata raznih generacija te instituciji koja u tome vidi svoju najjaču nišu i dugoročnu održivu profitabilnost.

Kroz veća ulaganja u promidžbu, sustavno praćenje konkurencije, prilagodbu ponude očekivanjima ciljanog tržišta, unapređenje poslovnih procesa, razvoj novih proizvoda, kao i edukaciju te motivaciju prodajnog osoblja, nastavljen je trend rasta, posebice u dijelu segmentu građana.

Aktivnosti upravljanja proizvodima i uslugama tijekom prošle godine u velikoj su mjeri bile obilježene prilagodbom promjenama u okruženju, kao i očekivanjima klijenata. Stoga je Banka pojačala aktivnosti na području štedno-ulagačkih i investicijskih proizvoda i usluga. Te pojačane aktivnosti su rezultirale potvrdom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i odobrenjem internih kvalifikacija za educiranje djelatnika za prodaju investicijskih i štednoulagačkih proizvoda. Ovi proizvodi i usluge važan su dio ponude Banke te će se i u 2020. nastaviti razvoj ovog dijela poslovanja uz fokus na jačanje depozitne baze i daljnji rast ukupnih depozita.

Banka također nastavlja s prikupljanjem depozita njemačkih državljana putem Internet platforme u suradnji s tvrtkom Raisin GmbH, koja je ujedno i tržišni lider u ovakvom poslovanju na njemačkom tržištu, čime je njemačkim klijentima omogućeno da putem sofisticirane on-line platforme, ulažu svoja sredstva u države članice EU.

Kod stanovništva, uz gotovinske i stambene kredite, prethodnu godinu obilježila je i potražnja za turističkim kreditima kao i kreditima za financiranje projekata energetske učinkovitosti stambenih zgrada, što je Banka također prepoznala kako dodatnu mogućnost akvizicije klijenata, kako građana tako i tvrtki koje se bave poslovima upravljanja stambenim zgradama.

U segmentu kartičnog poslovanja, banka je tijekom 2019. godine, implementirala dodatne autorizacije kartičnih transakcija (Mastercard, Maestro i VISA) kod Internet kupovine (3D Secure Issuing usluga). Također je implementirala beskontaktni prihvat kartica u EFTPOS mreži banke te migrirala kartice na beskontaktnu funkcionalnost (Mastercard, Maestro i VISA).

Pokrenut je projekt zamjene cjelokupne mreže bankomata, kako bi se klijentima ponudila tehnološki viša razina funkcionalnosti i time unaprijedilo njihovo korisničko iskustvo. Prateći trendove digitalnih tehnologija neophodnih za kvalitetniju i bržu komunikaciju s klijentima, Banka kontinuirano radi na poboljšanju tehnoloških procesa koji imaju za posljedicu unapređenje upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošću, prodajnim kanalima te upravljanja proizvodima i uslugama.

Banka je sudjelovala u APN-ovom programu financiranja kupovine nekretnina odnosno gradnje kuća putem subvencioniranih stambenih kredita, kao mjerom pomoći Vlade Republike Hrvatske kojom se hrvatskim državljanima olakšava stambeno zbrinjavanje kroz otplatu dijela stambenog kredita. Banka nastavlja sudjelovanje u navedenom programu i tijekom 2020. godine, a uključila se u slične lokalne programe subvencioniranja stambenog kreditiranja. Također je bila aktivna i u programu kreditiranja privatnih iznajmljivača, zajedno s Ministarstvom turizma i HBOR-om. Cilj programa je ujednačavanje standarda smještajnih objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, podizanje ukupne razine kvalitete i dodatne ponude privatnog smještaja te u konačnici poboljšanje popunjenosti kapaciteta i jačanje cjelogodišnjeg turizma. Dodatno, Banka je u 2019. godini s Koprivničkokriževačkom županijom sklopila Ugovor o poslovnoj suradnji vezan za odobravanje stambenih kredita liječnicima zaposlenima u zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Županija u kojem lokalna uprava i samouprava subvencionira kamate u visini 1,5% u periodu od 7 godina.

Unatoč kompleksnoj situaciji na bankarskom tržištu, Podravska banka je tijekom 2019. godine nastavila s trendom rasta plasmana zahvaljujući dodatnom jačanju upravo segmenta mikro, malog i srednjeg poduzetništva te kvalitetno zadržavajući postojeće klijente i akvizirajući nove iz ciljane tržišne skupine. Konkurencija velikih banaka uz smanjenje cijene novaca na međubankarskoj razini, posebno kod velikih pravnih subjekata, dodatno je djelovala na trend pada aktivnih kamatnih stopa.

Kreditnim poslovanjem s pravnim osobama u 2019. godini Banka je dodatnim fokusom na profitabilnije segmente tržišta zadržala postojeće klijente - poslovne subjekte i dodatno učinila zaokret prema klijentima s manjim izloženostima i profitabilnim djelatnostima. Snažan iskorak koji je Banka napravila u segmentaciji kreditnog portfelja u godinama prije, a posebice u 2019. godini, disperzirajući strukturu izloženosti u korist praćenja kvalitetnih investicija i dobre kolateralne pokrivenosti, daje rezultate u kvalitetnije kreditnom portfelju kao i naplati. Banka je nadalje i u 2019. provodila politiku smanjivanja velikih izloženosti prema pojedinim klijentima, dodatno jačala kolaterale i ciljano izlazila iz određenih plasmana gdje nije prepoznala dugoročniju održivost i mogućnosti daljnjeg jačanja profitabilnog poslovanja.

Značajna poslovna suradnja se odvijala s Hrvatskom za obnovu i razvitak (HBOR) obnovom okvirnih kreditnih programa za obrtna sredstva i investicije koji su usmjereni tržištu srednjeg i malog poduzetništva. Suradnjom s HBOR-om, Banka potpomaže poduzetnike u ostvarivanju poduzetničkih projekata koji nose novo zapošljavanje i stvaranje novih vrijednosti. Krajem 2019. godine Banka i HBOR su potpisali novi kreditni program za obrtna sredstva namijenjen izvoznicima kao dodatna mjera poticanju i zvoza malog i srednjeg poduzetništva.

Nastavljena je poslovna suradnja s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) s kojom Banka ima poslovnu suradnju na praćenju srednjeg i malog poduzetništva izdavanjem državnih jamstava za kreditne programe i/ili djelatnosti koje u razvoju potiče RH. Banka i HAMAG-BICRO zajedničkom suradnjom prate poslovne subjekte iz područja poljoprivrede i srodnih djelatnosti, kao i sve ostale poduzetnike s prihvatljivim projektima koji ulažu na području RH.

Banka je u 2019. godini u suradnji s lokalnom upravom i samoupravom provodila kreditne programe u kojima je lokalna uprava i samouprava subvencionirala kamate na poduzetničke kredite, a sve s ciljem jačanja gospodarskih aktivnosti na lokalnim područjima. Sukladno navedenom, Banka ima ugovorenu poslovnu suradnju s Ministarstvom poduzetništva i obrta i Županijama na različitim programima kao što su Kreditom do konkurentnosti, Poduzetnički krediti za određena manje razvijena područja. Na taj način Banka je širila kvalitetnu i dugoročno održivu bazu klijenata i fokusirala se na bonitetne klijente s dobrim poduzetničkim investicijama, odnosno u jačanje ulaganja u osnovna i obrtna sredstva poduzetnika.

Banka se sve više uključivala u financiranje projekata iz određenih rastućih djelatnosti kao što je turizam, zbrinjavanje i zaštita okoliša, energetske projekti u poljoprivredi odnosno proizvodnji zdrave hrane. Također podržavaju se projekti koji svojom kraćom ročnošću donose povoljnije financijske rezultate i minimaliziraju rizik uz pokrivenost državnim jamstvima ili garancijama.

Bilježi se trend rasta kredita poslovnim subjektima u 2019. godini što je posljedica oporavka tržišta, povlačenja sredstava iz EU fondova te potražnje za strukturiranim kreditima koji potpomažu nove investicije.

Putem POBA EU Desk-a zainteresiranim obrtnicima, poljoprivrednicima, te malim i srednjim, kao i velikim poduzetnicima, Banka pruža stručno vodstvo kroz složeni natječajni postupak. Ukoliko klijent želi prijaviti svoj razvojni projekt na jedan od natječaja za povlačenje sredstava iz EU fondova, prati ga se od početka do kraja - od pravovremenih informacija o otvorenim i očekivanim natječajima do izrade projektne prijave te stručnog i specijaliziranog savjetovanja. u svrhu poboljšanja izgleda na natječaju. Klijenti se mogu informirati o svim otvorenim natječajima za EU fondove, kao i natječajima u najavi, mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova, rokovima raspisivanja natječaja i kako se na njih prijaviti i dr.

Digitalna strategija je ključan dio poslovne strategije Banke u sljedećim godinama. Upravo stoga što današnji potrošači traže jednostavnu i modernu interakciju s bankom, cilj Banke je unaprijediti njihovo korisničko iskustvo (kroz fluidno korištenje svih distributivnih kanala), kao i optimizirati poslovne procese. Uz konkurentnu ponudu, prepoznatljiv brand i stabilnu bazu klijenata, nastavljamo razvijati poslovanje u smjeru unaprjeđenja portfelja proizvoda i usluga te poslovnih procesa, kao i razvoja i integracije svih digitalnih kanala Banke.

Depozitno poslovanje

Ukupni depoziti klijenata na dan 31. prosinca 2019. godine, iznose 2,71 milijarde kuna i porasli su u odnosu na prethodnu godinu za 2,2%.

Prema ročnoj strukturi, u odnosu na kraj prethodne godine, zamjetno je povećanje depozita po viđenju za 31,6% (ukupnog iznosa 1,6 milijarde kuna), uz istovremeno smanjenje oročenih depozita za 11,3% (ukupnog iznosa 1,1 milijarde kuna), što je izravna posljedica povijesno niskih kamatnih stopa prisutnih na hrvatskom tržištu u 2019. godini.

Ukoliko promatramo sektorsku strukturu primljenih depozita, na dan 31. prosinca 2019. godine, depoziti pravnih osoba iznose 757 milijuna kuna, dok depoziti stanovništva iznose približno 1,9 milijarde kuna.

Tijekom 2020. godine banka planira kroz svoju ponudu stimulirati prikupljanje novih depozita građana dužih ročnosti te nastaviti razvoj štedno-ulagačkog segmenta proizvoda i usluga, a sve u cilju širenja ponude i vezanja novih i starih klijenata uz Banku. Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2019. godine iznosila je 727,6 milijuna kuna, od čega 133,1 milijuna kuna odnosi se na imovinu na hrvatskom tržištu, 25,7 milijuna kuna na imovinu na tržištu Crne Gore i 568,8 milijuna kuna na ostala inozemna tržišta.

Depoziti klijenata, iznosi u 000 kuna			promjene
		31.12.2019. 31.12.2018. 2019./2018.
Stanovništvo	1.949.358	1.906.698	2,24%
Pravne osobe	757.058	542.518	39,55%
Ukupni depoziti	2.706.416	2.449.216	10,50%

Oročeni depoziti klijenata, iznosi u 000 kuna			promjene
		31.12.2019. 31.12.2018. 2019./2018.
Stanovništvo	870 472	1.047.987	-16,94%
Pravne osobe	197.205	155.629	26,71%
Ukupni oročeni depoziti	1.067.677	1.203.616	-11,29%

Depoziti klijenata po viđenju, iznosi u 000 kuna			promjene
		31.12.2019. 31.12.2018. 2019./2018.
Stanovništvo	1.078.886	858.711	25.64%
Pravne osobe	ನ್ನಾರ 853	386.889	44,71%
Ukupno depoziti po viđenju	1.638.739	1.245.600	31,56%

Depoziti klijenata

u 000 kn 3,000,000

Kreditno poslovanje

Ukupni bruto plasmani klijentima, na dan 31. prosinca 2019. godine, iznosili su 2,3 milijardi kuna, što je za 8,3% više u odnosu na kraj prethodne godine. Ukoliko promatramo sektorsku strukturu, na dan 31. prosinca 2019. godine, u poslovanju s pravnim osobama je ostvareno 1,3 milijarde kuna plasmana, dok je u poslovanju sa stanovništvom ostvareno 965 milijuna kuna plasmana klijentima.

Primjetan je lagani rast plasmana pravnih osoba u 2019. godini od 4,2%, što je posljedica oporavka tržišta i potražnje za strukturiranim kreditima koji potpomažu nove investicije u stanogradnju, turizam i energetiku.

Ukupni plasmani klijentima, iznosi u 000 kuna			promjene
	31.12.2019.	31.12.2018.	2019./2018.
Ükupni bruto plasmanı	2.249.774	2.077.708	8,28%
od toga stanovništvo	964.975	844.084	14.32%
od toga pravne osobe	1.284.799	1.233.624	4.15%
Ukupne rezerve po kreditima	-222,828	-243 062	-8,32%
Ukupni neto plasmanı	2.026.947	1.834.646	10,48%

Plasmani stanovništvu bilježe rast od 14,3% u odnosu na kraj prethodne godine.

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

Sektor financijskih tržišta nastavio je poslovati u okruženju povijesno niskih prinosa i niske cijene novca te su ostvareni pozitivni poslovni rezultati na svim deskovima Riznice.

Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u kratkoročne obvezničke fondove, državne obveznice na tržištu kapitala, domaće i strane vlasničke vrijednosne papire s naglaskom na izdanja s izdašnim dividendnim prinosom te u manjoj mjeri u depozite i obrnute REPO transakcije sa sudionicima novčanog tržišta.

S obzirom na divergentne monetarne politike FED-a s jedne strane te ECB-a i HNB-a s druge strane, u 2019. godini stavljen je naglasak na investiranje u dolarska izdanja na tržištu instrumenata s fiksnim prinosom i kratkim rokom dospijeća. Posljedica takve strateške odluke bila je podizanje dolarskog udjela portfelja na gotovo 20%, što je u konačnici dovelo do značajnog podizanja profitabilnosti ukupnog portfelja, ali i do skracivanja prosječne ročnosti, s obzirom da je većina kupljenih izdanja imala iznimno kratku duraciju. Kamatne stope na depozite Riznice ostale su iznimno niske te je ukupan broj korekcija na štednju odobrenih u 2019. godini nizak.

Osim navedenog, Sektor financijskih tržišta inicirao je i zamjenu jedne od postojećih trgovinskih platformi u Direkciji riznice temeljem čega su ostvarene ponavljajuće godišnje uštede, bez gubitka funkcionalnosti i uz istovremeno poboljšanje poslovnih procesa.

Tržišna vrijednost portfelja dužničkih vrijednosnih papira Podravske banke na 31.12.2019. godine iznosi 645,8 milijuna kuna, dok je na 31.12.2018. godine iznosila 506,2 milijuna kuna. Valutnu strukturu portfelja čine dužnički vrijednosni papiri denominirani u HRK s udjelom od 54,3%, u EUR s udjelom od 23,2% te u USD i CHF s udjelima od 19,1% i 3,4%. Prema geografskoj izloženosti, najveći dio portfelja odnosi se na izdavatelje iz Hrvatske, a zatim slijede izdavatelji iz SAD-a i Europske unije.

Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2019. godine iznosila je 727,6 milijuna kuna, od čega 133,1 milijuna kuna odnosi se na imovinu na hrvatskom tržištu, 25,7 milijuna kuna na imovinu na tržištu Crne Gore i 568,8 milijuna kuna na ostala inozemna tržišta.

Platni promet

Ukupno izvršeni eksterni platni promet Podravske banke d.d. iznosio je u 2019. godini 19,6 milijardi kuna što je preko 3,3 milijuna realiziranih platnih naloga. Stoga Banka bilježi povećanje broja izvršenih platnih transakcija po svim kanalima platnog prometa za 6,4% u odnosu na 2018. godinu, a vrijednosno za 4,8%. Jednostavni čin plaćanja beskontaktnim karticama, plaćanje pomoću mobilnog telefona, kao i prijelaz na digitalnu e-trgovinu ukazuju na kontinuirane inovacije i unapređenje ponude platnih usluga koje banke provode. Podravska banka d.d. upravo u takvim plaćanjima bilježi kontinuirani rast,

Ostvareno je značajno povećanje broja naloga klijenata zadanih putem POBAklik usluge. Domaći platni promet tako bilježi povećanje od 16,8% broja izvršenih platnih transakcija, a u iznosu platnih transakcija preko 20,6%.

Broj aktivnih poslovnih klijenata koji rade prekogranični i međunarodni platni promet bilježi i nadalje rast, povećan je za 12,5% u odnosu na 2018. godinu. Temeljem naloga klijenata, broj izvršenih platnih transakcija u prekograničnom i međunarodnom platnom prometu, povećan je za 1%, a iznos platnih transakcija za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu..

Banka je u 2019. godini završila projekt PSD2 direktive koji otvara Banku prema trećim stranama za zadavanje platnih transakcija i objedinjavanje stanja na računima za plaćanje. Usklađenje s ovom direktivom, posebno je interesantno za klijente jer je ekonomičnije, dostupno 24 sata, 7 dana u tjednu i podiže razinu sigurnosti i autentifikacije plaćanja.

Poslovna suradnja s Euroclear Bank Brussels, uspješno je nastavljena u 2019. godini korištenjem usluga namire i pohrane vlasničkih vrijednosnih papira u portfelju Banke, brokerskim i skrbničkim poslovanjem. Vrijednost izvršenih namira kupnje ili prodaje vrijednosnih papira, po navedenom poslovanju iznosi (u kunskoj protuvrijednosti) preko 1,5 milijardi kn.

U Republici Hrvatskoj Banka je bila aktivni sudionik tržišta kapitala te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti nešto više od 797 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na 2018. godinu za 34%. Banka je sukladno svojoj strategiji i postavljenim planovima. poslovanja, aktivno ulagala u inozemne i domaće fondove, kupujući i prodajući udjele te je temeljem tih transakcija ostvaren promet od 138 milijuna kuna. Sve namire ugovorenih kupoprodaja vrijednosnih papira iz portfelja Banke, brokerskog i skrbničkog poslovanja iznose preko 2,4 milijardi kuna platnog prometa Banke.

Strogo vodeći računa o troškovima platnog prometa i poštujući regulatorne zahtjeve unutarnjeg platnog tržišta EU te prateći trendove na tržištu, Banka je provela ujednačavanje naknada domaćeg i prekograničnog platnog prometa i tako klijentima u prosincu 2019. godine ponudila povoljne naknade za platne usluge. Zadovoljstvo klijenata proizlazi iz povećanog broja platnih transakcija i otvaranja novih transakcijskih računa.

Poslovna mreža i direktni kanali

Krajem 2019. godine prodajnu mrežu Banke čine ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske. Osim razgranate prodajne poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usluge internetskog i mPOBA usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS terminala. Korisnicima usluga Banke, dostupne informacije i putem Info centra.

Na bankomatima Banke omogućen je prihvat Maestro, Mastercard, VISA, American Express i Diners kartica. Osim vlastite mreže bankomata, Banka nudi svojim klijentima besplatnu uslugu podizanja gotovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske. Dodatno, Banka ima instaliranih 544 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima Banke tijekom 2019. godine iznosio je 587 tisuća, odnosno prosječno 1.079 transakcija po EFTPOS terminalu.

Broj transakcija debitnim i kreditnim karticama je također u porastu. Krajem 2019. godine, u odnosu na godinu ranije, broj transakcija debitnim karticama porastao 9,7%, dok je rast transakcija kreditnim karticama iznosio 27,6%.

Porast bilježi i ukupan broj korisnika elektroničkih usluga koje je krajem 2019. godine koristilo 8,7% klijenata više nego prethodne godine. Najveće povećanje bilježi usluga mobilnog bankarstva (mPOBA) koju koristi preko 30% korisnika više u odnosu na godinu ranije, dok je broj korisnika usluge internetskog bankarstva (POBAklik usluge) stabilan uz primjetan lagani pad uslijed trenda migracije ih korisnika u korist usluge mobilnog bankarstva.

U budućnosti će potrebe i preferencije klijenata obuhvaćati integrirane kanale distribucije. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta digitalizacije kao strateške odrednice, Banka će nastaviti unaprjeđivati svoje kanale komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samouslužnih uređaja, telefona i mobitela.

Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2019. godine imala 232 zaposlenika što je porast za 5% u odnosu na prethodnu godinu. Banka je tijekom 2019. godine zaposlila 25 osoba, uglavnom specijalista iz područja rizika, informatike i razvoja i investicijskog bankarstva. U istom razdoblju je iz Banke otišlo 15 osoba. Stopa fluktuacije zaposlenika u Banci u 2019. godini iznosila je 6,6%. Prosječna dob zaposlenika je 46 godina, a u strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 72% čini ženska populacija, dok 46% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 62% zaposlenika Banke.

Optimiziranje poslovnih procesa provodi se kontinuirano implementiranjem novih softverskih rješenja u postojeće aplikacije što uz reorganizaciju poslovanja rezultira unaprjedenjem poslovnih procesa, povećanjem efikasnosti rada i rentabilnosti poslovanja. Banka veliku pažnju daje kontinuiranom stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih i eksternih edukacija, tako da je u 2019. godini realizirano 130 radnih dana na edukacije u koje je bilo uključeno gotovo dvije trećine zaposlenika.

U 2020. godini Banka i dalje namjerava ulagati u stručno osposobljavanje zaposlenika a po potrebi i zapošljavati kompetentne i stručne osobe, prvenstveno komercijalnog profila te iz domene upravljanja rizicima i IT. Pored ulaganja u stručno usavršavanje svojih zaposlenika, Banka nastavlja u dijalogu sa Sindikatom a u skladu s relevantnim propisima, poboljšavati i materijalni položaj radnika. Krajem 2019. godine sklopljen je novi Kolektivni ugovor s primjenom od 01. siječnja 2020. godine.

Kapital

Kapital Banke, bez dobiti ostvarene u 2019. godini, iznosi 454,4 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni kapital je povećan za 35,9 milijuna kuna što je povećanje za 8,2% u odnosu na prethodnu godinu uslijed povećanja pozitivnih rezervi fer vrijednosti po vrijednosnim papirima, rasporeda cjelokupne dobiti prethodne godine u rezerve te ostvarenog poslovnog rezultata tekuće godine. Kapital Banke sudjeluje s 13% u ukupnim izvorima financiranja.

Na kraju 2019. godine dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Na dan 31. prosinca 201. godine Banka ima 1.153 trezorske dionice knjižene po trošku nabave.

Grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 86,2% dionica Banke. Tijekom 2019. godine u dioničkoj strukturi Banke nisu zabilježene značajnije promjene.

Regulatorni kapital Banke na kraju 2019. godine iznosi visokih 491,2 milijuna kuna, od čega se 410,5 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 80,7 milijuna kuna na dopunski kapital. U dopunski kapital uključen je odgovarajući dio podređenih obveznica izdanih u ukupnom iznosu 97,3 milijuna kuna.

Stopa regulatornog kapitala na kraju 2019. godine iznosi 18,46%.

Račun dobiti i gubitka

Banka je u tekućoj poslovnoj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 27,4 milijuna kuna, dok neto dobit tekuće godine iznosi 21,3 milijuna kuna i veća je za 9,2 milijuna kuna, odnosno 76,3% u odnosu na ostvarenu neto dobit prethodne poslovne godine.

Prihodi iz redovnog poslovanja ostvareni u tekućoj godini veći su za 23,4% u odnosu na prethodnu godinu i iznose ukupno 147,1 milijun kuna.

Neto kamatni prihodi porasli su za 14,1% u odnosu na prethodnu godinu, velikim dijelom zahvaljujući značajnom smanjenju kamatnih troškova. Kamatni prihodi veći su 4,8%, a u dijelu kamatnih troškova ostvarene su uštede od 27,8% u odnosu prethodnu godinu.

Zahvaljujući rastu ukupnih plasmana, najviše u segmentu kreditiranja stanovništva, Banka je ostvarila 4,8 milijuna kamatnih prihoda više u odnosu na 2018. godinu. U strukturi kamatnih prihoda 38,5% se odnosi na kamatne prihode od korporativnih klijenata, 46,2% na stanovništvo, dok se preostali dio odnosi na prihode od ostalih klijenata.

U odnosu na prethodnu godinu, Banka je ostvarila uštedu od 6,2 milijuna kuna na kamatnim troškovima. Smanjenje kamatnih troškovima najznačajnije je u depozitnom poslovanju sa stanovništvom gdje je evidentirano smanjenje za 4,2 milijuna kuna kamatnih troškova u odnosu na 2018. godinu.

Neto prihodi od naknada i provizija ostvareni u 2019. godini iznose 23,4 milijuna kuna te su veći za 3,1% u odnosu na prethodnu godinu. Naknade po kreditnom poslovanju i naknade po kartičnom poslovanju su u blagom porastu, dok su istovremeno smanjeni prihodi od naknada za trgovanje vrijednosnim papirima i za usluge platnog prometa.

U strukturi poslovnih prihoda Banke udio neto prihoda od kamata je 60,2%, a neto prihoda od naknada i provizija 15,9%. Neto prihodi od prodaje vrijednosnica, prihodi od kupoprodaje deviza i ostali prihodi sudjeluju s 23,9% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima. Od ostvarenih 35,1 milijuna ostalih neto prihoda, najveći dio se odnosi na neto dobitke od vrijednosnih papira u iznosu 20,5 milijuna kuna i prihode od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5,6 milijuna kuna.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, veći su za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 96,6 milijuna kuna. Troškovi amortizacije porasli su ponajviše kao posljedica početka primjene MSFI 16 "Najmovi" od 1.1.2019. godine koji iznose 2,7 milijuna kuna.

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznose 23,1 milijun kuna za poslovnu godinu i značajno su veći u odnosu na 2018. godinu, a najveći dio u iznosu 22,4 milijuna kuna odnosi se na troškove rezerviranja po zajmovima klijentima. Udio rezervi u bruto zajmovima na kraju godine iznosi 9,9%, dok je na kraju prethodne godine bio 11,7%. U strukturi administrativnih troškova 46,7% se odnosi na materijalne troškove i usluge, dok se 53,3% odnosi na troškove zaposlenika.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s odredbama članka 272.p. Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d.

Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Godišnji upitnik za poslovnu 2019. godinu, dostupan i na internetskoj stranici Banke, koji odražava praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadržane u Kodeksu, s obrazloženjima uz određena odstupanja.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje. Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci, Uprava banke je do 18. travnja 2019. godine imala četiri člana, a od tada Upravu Banke čini predsjednik i dva člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i drugim relevantnim propisima.

Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.

Nadzorno odbor ima devet članova koje bira i opoziva Glavana skupština. Dva člana Nadzornog odbora su neovisna. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su zakonskim i podzakonskim propisima i Statutom Banke. Sukladno zakonskim propisima, Nadzorni odbor osnovao je kao svoje pomoćno tijelo, Odbor za rizike i reviziju. Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.

Izmjene i dopune Statuta predlažu Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke. U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

Rukovodstvo Banke i organizacijska struktura

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Nadzorni odbor djeluje u sastavu:

Miljan Todorović, predsjednik Sigilfredo Montinari, zamjenik predsjednika Michele Cakcaterra Borri, član Maurizio Dallocchio, član Filippo Disertori, član Antonio Moniaci, član Dario Montinari, član Dolly Predović, član Ezio Simonelli, član

Uprava Banke

Uprava Banke do 18.04.2019.

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave Davorka Jakir, Član Uprave Daniel Unger, Clan Uprave Goran Varat, Član Uprave

Uprava Banke od 18.04.2019.

Goran Varat , Predsjednik Uprave Daniel Unger, Clan Uprave Renata Vinković, Član Uprave

Glavni izvršni direktor

Moreno Marson

Službe

Služba unutarnje revizije - Krunoslav Vnučec Služba za kontrolu rizika - Hrvoje Miloš Odjel za praćenje usklađenosti - Mario Brajnić Služba pravnih poslova - Krunoslav Grošić Služba administracije i ljudskih resursa - Božana Kovačević

Sektori

Sektor financijskih tržišta - Daniel Varga Sektor razvoja i investicijskog bankarstva - Maja Bešević Vlajo Sektor poslova s poslovnim subjektima - Branko Faletar Sektor poslova s građanima - Sanda Fuček Šanjić Sektor upravljanja rizicima - Vesna Laloš Sektor računovodstva - Snježana Pobi Sektor operacija i podrške - Snježana Pobi Sektor ICT- a - Saša Lončarić

Poslovna mreža

Komercijalni centar Zagreb

Zagreb, Green Gold - Ulica grada Vukovara 269f, tel. 072 655 450, fax. 072 655 459 Zagreb, Trg Petra Preradovića 3, tel. 072 655 400, fax. 072 655 409

Komercijalni centar Koprivnica

Koprivnica, Opatička 1a, tel. 072 655 310, fax. 072 655 319 Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 072 655 330, fax. 072 655 339 Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 072 655 340, fax. 072 655 349 Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 072 655 352, fax. 072 655 353 Đelekovec, P. Kvakana bb, tel. 072 655 354, fax. 072 655 355 Legrad, Trg Svetog Trojstva bb, tel. 072 655 356, fax. 072 655 357 Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 072 655 360, fax. 072 655 369

Komercijalni centar Bjelovar

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 072 655 800, fax. 072 655 809 Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 072 655 820, fax. 072 655 829 Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 072 655 840, fax. 072 655 849 Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 072 655 370, fax. 072 655 379

Komercijalni centar Požega

Požega, Republike Hrvatske 1b, tel. 072 655 700, fax. 072 655 709 Pleternica, Ivana Sveara 4, tel. 072 655 770, fax. 072 655 779 Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 072 655 780, fax. 072 655 789 Osijek, Kapucinska 38, tel. 072 655 790, fax. 072 655 799

Komercijalni centar Rijeka

Rijeka, Ivana Zajca 18, tel. 072 655 660, fax. 072 655 669

Komercijalni centar Varaždin

Varaždin, Trg slobode 2, tel. 072 655 600, fax. 072 655 609 Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 072 655 620, fax. 072 655 629

Komercijalni centar Split

Split, Ulica slobode 33, tel. 072 655 630, fax. 072 655 639

Komercijalni centar Zadar

Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 072 655 650, fax. 072 655 659

Info centar 072 20 20 20 www.poba.hr info@poba.hr

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA – GODIŠNJI UPITNIK ZA 2019. GODINU

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

• 1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze? DA
• 1. Ima li društvo vlastiti kodeks korporativnog upravljanja? NP
• 1. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva? DA
• 1. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja? DA

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

• 1. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
• 1. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne, objasniti) DA
• 1. Postoje li slučajevi kada je neki od dioničara tretiran drugačije? (ako da, objasniti) NE
• 1. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti) NE, nije bilo isplate dividende
• 1. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) NE, upućujemo na odgovor pod 12
• 1. Postoje li slučajevi kada su prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NE
• 1. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti) NE, nije bilo takvih zahtjeva od strane dioničara
• 1. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti) DA, prijava sudjelovanja unaprijed u roku utvrđenom Statutom radi što kvalitetnije pripreme rada glavne skupštine, obzirom na veliki broj dioničara
• 1. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA
• 1. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti) NE, nije bilo pobijanih odluka ni tužbi

UPRAVA I NADZORNI ODBOR

• · NAVEDITE IMENA UPRAVE I N.IIHOVE FUNKCIJE: do 18.04.2019 Julio Kuruc - predsjednik Uprave te članovi Uprave: Davorka Jakir, Goran Varat i Daniel Unger; od 18.04.2019. Goran Varat - predsjednik Uprave, Renata Vinković - član Uprave i Daniel Unger - član Uprave
• " NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Miljan Todorovic - predsjednik, Sigilfredo Montinari - zamjenik predsjednika, Filippo Disertori - član, Maurizio Dallocchio - član, Dario Montinari - član, Dolly Predovic - član, Antonio Moniaci - član, Michaele Calcaterra Borri - član, i Ezio Simonelli - član.
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti) NE, sastaje se po potrebi
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? DA
• 1. Ima li društvo u nadzornom odboru odnosno upravnom odboru neovisne članove? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti). DA
• 1. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana uprave odnosno izvršnih direktora, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)

NE, objavljeni su agregirani podaci u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješću

1. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)

NE, javno se obavljuje Odluka Glavne skupštine kojom se utvrđuje naknada za njihov rad

• 1. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti) DA
• 1. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva i samog društva? DA
• 1. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

DA

1. Jesu li bitni elementi takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti)

DA

• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja? NE
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? NE
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizijski odbor)? DA
• 1. Je li većina članova komisije za reviziju iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE, sastav u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama

1. Je li komisija za reviziju pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti) DA

2. 1. Je li komisija za reviziju procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) DA
3. 1. Je li komisija za reviziju radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti) DA
4. 1. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija za reviziju izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti) NE, Banka ima ustrojenu unutarnju reviziju
5. 1. Je li komisija za reviziju nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
6. 1. Je li komisija za reviziju pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti) DA
7. 1. Je li komisija za reviziju izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)

NE, to je definirano zakonom

1. Je li komisija za reviziju razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)

DA

• 1. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? DA
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)

NE, Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama kao i visini ukalkuliranog i priznatog iznosa nagrade za rukovodstvo banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI, a koje se objavljuje na internet stranici Banke

• 1. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

• 1. Ima li društvo vanjskog revizora? DA
• 1. Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE
• 1. Pruža li vanjski revizor društva, sam ili putem povezanih osoba, društvu druge usluge? NE
• 1. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti) NE, naknada za reviziju utvrđena ugovorom
• 1. Ima li društvo unutarnje revizore? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Ima li društvo ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti) DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

• 1. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
• 1. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE, banka putem weba najavljuje važne događaje
• 1. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
• 1. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
• 1. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NE
• 1. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? DA

• Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? DA

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost Uprave PODRAVSKE BANKE d.d. (Banka) je pripremiti financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te njezinog rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s Međunarodnima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI) te vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremanje financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzivih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprečavanja i otkrivanja prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s MSFI-ima koje će dosljedno primjenjivati; donošenje razumnih i razboritih procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava Banke utvrđuje godišnje izvješće zajedno s financijskima i prosljeđuje ih Nadzornom odboru na suglasnost. Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora na godišnja i financijska izvješća, navedena izvješća su utvrđena od strane Uprave i Nadzornog odbora i upućuju se Glavnoj skupštini na znanje.

Financijski izvještaji Banke na stranicama od 10 do 94 odobreni su od strane Uprave 23. travnja 2020. godine u svrhu njihove predaje Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke na dan 23. travnja 2020. godine, te ih potpisuju:

Goran Varat

Predsjednik Uprave

Koprivnica, 23. travnja 2020 godine

Daniel Unger

Clan Uprave

Renata Vinković

Članica Uprave

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Podravske banke d.d., Koprivnica

lzvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Podravske banke d.d., Opatička 3, Koprivnica (dalje u tekstu "Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2019., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama glavnice za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2019., njezinu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI).

Osnova za Mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Utvrdili smo da su niže navedena pitanja ključna revizijska pitanja koja treba objaviti u nasem Izvješću neovisnog revizora.

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti zajmova klijentima

Na dan 31. prosinca 2019. godine bruto zajmovi kljentima u financijskim izvještajima iznosili su 2.250 milijuna kuna, pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti 223 milijuna kuna, a trošak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 23 milijuna kuna (31. prosinca 2018.: bruto zajmovi klijentima: 2.078 milijuna kuna, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 243 milijuna kuna, trošak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka: 12 milijuna kuna).

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Za pojedinačno značajne klijente odnosno izloženosti pravnim i fizičkim osobama koje su pojedinačno veće od 300 tisuća kuna i kod kojih je nastupilo neispunjenje obveza (neprihodujuće izloženosti), procjena umanjenja vrijednosti temelji se na poznavanju svakog dužnika, te često na procjeni fer vrijednosti pripadajućeg kolaterala. Pripadajuća rezervacija za umanjenje vrijednosti određuje se na pojedinačnoj osnovi temeljem sadašnje vrijednosti diskontiranih budućih novčanih tokova.	· provjeru, na temelju uzorka, da li se primjenjuju definicija dosljedno neispunjavanja obveza i provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze kreditnog rizika u skladu sa relevantnim politikama, ocjenu cjelokupnog modela za izračun očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući izračun glavnih rizičnih parametara i makroekonomskih čimbenika (vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju neispunjavanja obveza (LGD) izloženosti kod defaulta (EAD)),
Umanjenje vrijednosti prihodujucih izloženosti stanovništvu i pravnim osobama, neprihodujućih izloženosti stanovništvu te neprihodujućih izloženosti pravnim i fizičkim osobama pojedinačno manjim od 300 tisuća kuna određuju se primjenom modela (zajedno "skupno umanjenje vrijednosti"). Povijesno iskustvo, identifikacija izloženosti značajnim pogoršanjem kreditne sa kvalitete, informacije koje se odnose na budućnost te procjene Uprave uključeni su u pretpostavke modela. Banka kontinuirano prilagođava parametre modela što također zahtjeva našu pojačanu pozornost tijekom revizije. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješku 2 godišnjih financijskih izvještaja u kojoj su objavljene računovodstvene politike te na bilješku 14 Zajmovi klijentima.	· testirali smo adekvatnost pojedinačnih umanjenja vrijednosti, na temelju uzorka pojedinačnih zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem na godišnje financijske izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje smo na temelju naše interne procjene ocijenili kao visoko rizične, obavili smo dokazno testiranje nad odabranim uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije zajmova klijentima, · u određenim slučajevima koristili smo vlastitu prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova klijentima te svoje izračune usporedili sa umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka. o ocjenjivanje točnosti i cjelovitosti objava u financijskim izvještajima.

Vrednovanje ulaganja u nekretnine

Na dan 31. prosinca 2019. ulaganje u nekretnine Banke iznosi 41.379 tisuća kuna (31. prosinca 2018 .: 43.129 tisuća kuna).

Banka je tijekom 2019. godine obavila procjenu i vrednovanje navedene imovine. Na temelju procjena vrijednosti neovisnih kvalificiranih procjenitelja umanjila je vrijednost predmetne imovine, točnije kao rezultat promjena u ključnim pretpostavkama navedenih procjena u odnosu na prethodno razdoblje priznala smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine u iznosu od 671 tisuću kuna (31. prosinca 2018.: povećanje 185 tisuća kuna).

Ključno revizijsko pitanje

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Banka ima značajnu preuzetu imovinu koja se odnosi na imovinu koju je Banka preuzela u zamjenu za nenaplaćena potraživanja pozajmovima i predujmovima klijenata. Predmetna imovina klasificirana kao ulaganje u nekretnine većinom odnosi se na preuzetu imovinu koja je preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja, a dio se odnosi na vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke, a dane su u najam s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda. Navedenu imovinu Banka vrednuje prema MRS-u 40, modelom fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka. Fer vrijednost određuje se na temelju procjena vrijednosti neovisnih kvalificiranih procjenitelja. Uprava dužna kontinuirano preispitivati je vjerodostojnost procjena na temelju kojih vrednuje predmetnu imovinu u svojim knjigama s obzirom da iste zahtijevaju značajnu prosudbu (poput procjene budućeg prihoda od zakupa nekretnine, primijenjenoj diskontnoj stopi i odgovarajućih korekcijskih faktora). Procjenu vrijednosti ulaganja u nekretnine smatramo ključnim revizijskim pitanjem zbog značajnosti ukupne vrijednosti navedene stavke te korištenja značajnih prosudbi prilikom određivanja inputa korištenih u procjeni vrijednosti. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješku 2 godišnjih financijskih izvještaja u kojoj su objavljene računovodstvene politike te na bilješku 16 Ulaganje u nekretnine.

Revizijski postupci Naši revizijski postupci za vrednovanje ulaganja u nekretnine uključivali su sljedeće: · ocijenili smo razumnost i adekvatnost primijenjene metodologije vrednovanja, procijenili smo stručnost i neovisnost ovlaštenih procjenitelja, na određenom uzorku, na temelju javno dostupnih informacija o tržištu nekretnina i temeljem utvrđenih ostvarenih cijena za usporedive nekretnine ocijenili smo adekvatnost ključnih pretpostavki korištenih prilikom procjene vrijednosti nekretnina, testirali smo adekvatnost projiciranih novčanih tokova u smislu determiniranja procijenjene vrijednosti nekretnina prihodovnom metodom s ugovorima o popratnim najmovima, usporedili smo metodologiju korištenu prilikom izrade procjena sa metodologijom drugih procjenitelja kod izrade procjena za slične nekretnine, razmotrili smo adekvatnost objavljivanja u financijskim izvještajima i jesu li u skladu sa MRS-om 40.

Ostala pitanja

Reviziju godišnjih financijskih izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. obavilo je revizorsko društvo Ernst & Young d.o.o., Zagreb koje je u svom Izvješću neovisnog revizora od dana 29. travnja 2019. godine iskazalo nemodificirano mišljenje o tim godišnjim financijskim izvještajima.

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava je odgovorna za ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva i lzjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Uprava je odgovorna za sastavljanje Izvješća Uprave za Banku kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke. Vezano za Izvješće Uprave za Banku te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu ("Zakon o računovodstvu"). Ove procedure uključuju razmatranje:

• je li Izvješće Uprave za Banku pripremljeno u skladu s člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu;
• jesu li specifične informacije u Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koje su zahtijevane sukladno članku 22., stavku 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu ("relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja"), pripremljene sukladno odredbama članka 22. Zakona o računovodstvu;
• uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja objave u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 2.,5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije godišnjih financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:

• · Informacije sadržane u Izvješću Uprave za Banku te relevantnim dijelovima Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanim na stranicama 10 do 94 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore;
• . Izvješće Uprave za Banku i relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, pripremljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 21., 22. i 24. Zakona o računovodstvu;
• Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22., stavkom 1., točkama 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke te okruženja u kojem oni posluju, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Izvješću poslovodstva, Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i Godišnjem izvješću. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• · Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.
• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije. Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

lzmeđu pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem lzvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem |zvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

lzvješće o drugim zakonskim zahtjevima

Dana 17. lipnja 2019. imenovala nas je Glavna Skupština Banke da obavimo reviziju godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu.

Prvi put smo imenovani za revizore Banke u obavljanju zakonske revizije financijskih izvještaja Banke za 2019. godinu.

U reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2019. godinu odredili smo značajnosti za godišnje financijske izvještaje kao cjelinu, kako slijedi:

· za godišnje financijske izvještaje: 9.5 milijuna kuna

što predstavlja približno 2% neto imovine Banke za 2019. godinu.

Odabrali smo neto imovinu kao mjerilo značajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu prema kojem korisnici najčešće ocjenjuju uspješnost poslovanja Banke, a ujedno se radi i o općeprihvaćenom mjerilu.

Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Banke sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih financijskih izvještaja Banke za 2019. godinu i datuma ovog Izvješća nismo Banci pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Banku.

lzvješće o drugim zakonskim zahtjevima (nastavak)

Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 9. svibnja 2018. godine (NN 42/18), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 95 do 110 ("Obrasci"). Financijske informacije iznijete u Obrascima u skladu su sa informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 10 do 94 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

Na temelju obveze proizašle iz Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15, 102/15 i 15/18) Banka je prikazala tražene informacije na stranicama 111 do 112 koja sadrži sve informacije propisane člankom 164. stavak 1. Prikazane informacije su izvedene iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 10 do 94 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

Angažirani partner u reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2019. godinu koja ima za posljedicu ovo Izvješće neovisnog revizora je Ivan Čajko, ovlašteni revizor.

U Zagrebu, 23. travnja 2020. godine

BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Ivan Čajko, član Uprave

BDO CROATIA BDO Croatia d.o.o. za pružanje revizorskih, konzalting i računovodstvenih usluga
Zagreb, J. R. Kennedy 6/b

Ivan Čajko, ovlaščeni revizor

lzvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2019.	2018.
Prihodi od kamata i slični prihodi	3	104.639	99.879
Rashodi od kamata i slični rashodi	3	(16.032)	(22.202)
Neto prihod od kamata		88.607	77.6777
Prihodi od naknada i provizija	4	38.313	37.161
Rashodi od naknada i provizija	4	(14.929)	(14.471)
Neto prihod od naknada i provizija		23.384	22.690
Ostali neto prihodi iz poslovanja	5	35.118	18.857
Prihod iz redovnog poslovanja		147.109	119.224
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	6	(23.101)	(11.677)
Administrativni troškovi poslovanja	7	(88.294)	(86.441)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	8	(8.300)	(5.807)
Dobit prije oporezivanja		27.414	15.299
Porez na dobit	9	(6.068)	(3.193)
Neto dobit tekuće godine		21.346	12.106
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto povećanje / (smanjenje) fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	15.2.	11.523
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	9	(2.137)	(3.996) 782
Ostali/a sveobuhvatni/a (gubitak)/dobit koja se u budućnosti reklasificira u dobit ili gubitak		9.386	(3.214)
Neto povećanje / (smanjenje) fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	15.2. 9	6.161	(11.933)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu		(960)	2.148
Ostala sveobuhvatna dobit koja se u budućnosti ne reklasificira u dobit ili gubitak		5.201	(9.785)
Ostala sveobuhvatna dobit		14.587	(12.999)
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja		35.933	(893)
Zarada po dionici namijenjena dioničarima	10	HRK 31,92	HRK 18,10

u tisućama kuna

	Bilješka	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	11	402.320	432.190
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	12	198.946	190.575
Plasmani kod drugih banaka	13	5.828	66.313
Zajmovi klijentima	14	2.026.946	1.834.646
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	15.1.	137.853	157.474
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	15.2.	685.958	543.131
Ulaganja u nekretnine	16	41.379	43.129
Nematerijalna imovina	17	43.333	44.080
Nekretnine i oprema	18	43.458	44.837
Imovina s pravom korištenja	18.1.	13.941
lmovina namijenjena prodaji	19	998	1.214
Odgođena porezna imovina	9	3.935	6.028
Ostala imovina	20	13.592	14.883
UKUPNO IMOVINA		3.618.487	3.378.500
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL Obveze
Obveze prema bankama	21	7.834	7.730
Obveze prema klijentima	22	2.706.416	2.449.215
Ostala pozajmljena sredstva	23	260.197	325.095
Ostale obveze	24	65.512	53.915
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	25	5.465	5.748
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	26	97.337	97.004
UKUPNO OBVEZE		3.142.761	2.938.707
Dionički kapital
Dionički kapital	27	267.500	267.500
Premija na izdane dionice		3.015	3.015
Trezorske dionice		(1.388)	(1.388)
Rezerve	28	179,943	154.079
Dobit tekuće godine		21.346	12.106
Zadržana dobit		5.310	4.481
Ukupno dionički kapital		475.726	439.793
UKUPNO OBVEZF I DIONIČKI KAPITAI		3.618.487	3.378.500

lzvještaj o novčanim tokovima za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2019.	2018.
Dobit tekuće godine prije poreza	9	27.414	15.299
Usklađena za:
Amortizacija	8	8.300	5.807
Neto prihod od prodaje dugotrajne mat. imovine	5	(178)	(1.117)
Neto rashod / (prihod) od prodaje preuzete imovine	5	28	(266)
Povećanje rezervacija po kreditima i ost. rezerviranja	6	23.101	11.677
Prihod od dividendi	5	(1.446)	(816)
Neto nerealizirana (dobit) /gubitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Dobit prije promjena imovine iz redovnog		(716)
poslovanja		56.503	30.584
Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto povećanje sredstava kod Hrvatske narodne
banke		(8.371)	(1.918)
Neto povećanje zajmova klijentima		(214.894)	(131.124)
Neto (povećanje) / smanjenje plasmana bankama		5.749	(1.698)
Neto povećanje ostale imovine Povećanje / (smanjenje) ostalih obveza		(7.286)	(3.826) 18.151
(Smanjenje) / povećanje obveza prema ostalim		(444)
bankama		103	(31.171)
Povećanje depozita klijenata		257.201	32.563
Plaćeni porez na dobit		(4.597)	(4.493)
Neto novčani tok iz redovnog poslovanja		83.964	(92.932)
Tok novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	18	(2.190)	(159)
Kupovina nematerijalne imovine	17	(1.692)	(2.403)
Prodaja nekretnina i opreme		584	1.151
Neto smanjenje/(povećanje) financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		20.338
Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(125.277)	(91.905)
Primici od dividendi		1.453	821
Prodaja preuzete imovine		2.568	1.628
Neto novčani tok iz ulagateljskih aktivnosti		(104.216)	(90.867)
Tok novca iz financijskih aktivnosti
(Izdaci) / primici od posuđenih sredstava		(64.898)	120.984
(Izdaci)/primici po izdanim obveznicama		333	(32.028)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		(64.565)	88.956
Neto novčani (izdaci) / primici		(84.817)	(94.843)
Novac na početku razdoblja	11	493.290	588.133
Novac na kraju razdoblja	11	408.473	493.290

lzvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

u tisućama kuna	Dionički kapital	Premija ma izdane dionice	Trezorske dionice	Kapitaln a dobit	Rezerve	Zadržana dobit / (gubitak)	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2018. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	159.849		14.096	438.180
Utjecaj MSFI 9 - očekivani kreditni gubici					904	(8)		896
Utjecaj MSFI 9 - promjene klasifikacije					(2,591)	2.591
Stanje 1. siječnja 2018. godine -
prepravljeno	267.500	3.015	(11.082)	4.802	158.162	2.583	14.096	439.076
Dobit tekuće godine	-						12.106	12.106
Promjena rezervi fer vrijednosti		-			(12.999)			(12.999)
Prodaja vlasničnih instrumenata po FVOSD					(1.898)	1.898
Dodjela vlastitih dionica		-	9.694	(8.084)				1.610
Raspored dobiti 2017. godine				-	14.096		(14.096)
Stanje 31. prosinca 2018. godine	267.500	3.015	(1.388)	(3.282)	157.361	4.481	12.106	439.793
Dobit tekuće godine							21.346	21.346
Promjena rezervi fer vrijednosti					14.587		-	14.587
Prodaja vlasničkih instrumenata po FVOSD					(829)	829
Raspored dobiti 2018. godine					12.106		(12.106)
Stanje 31. prosinca 2019. godine	267.500	3.015	(1.388)	(3.282)	183.225	5.310	21.346	475.726

1. Opći podaci

Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. godine. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

2. Temeljne računovodstvene politike

Osnova za pripremu

Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa Međunarodnima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI).

Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj.

Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za derivativne financijske instrumente, imovinu i obveze namijenjene trgovanju, ostalu financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te nefinancijsku imovinu, osim onih za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

Financijski izvještaji informativnog su karaktera: nisu namijenjeni za potrebe određenih korisnika ili razmatranje određenih transakcija. Prema tome, korisnici se prilikom donošenja odluke ne bi smjeli oslanjati isključivo na financijske izvještaje.

Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija:

• MSFI 16 ..Najmovi", usvojen u Europskoj uniji 31. listopada 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.), te usvojen u Europskoj uniji u listopadu 2017. godine, zamijenio je MRS 17 i set međunarodnih načela i interpretacija u dijelu najmova.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

• MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" "Dugoročna ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.).
• · MRS 19 "Plan izmjena, ograničenja ili nagodbe" (izmjene plana, smanjenja ili namira
• · MSFI 9 "Elementi prijevremenog plaćanja s negativnom naknadom" (izmjene): Značajke preplate uz negativnu naknadu.
• · Godišnja poboljšanja MSFI-jeva, ciklus 2015.-2017. (izmjena MSFI-ja 3, MSFI-ja 11, MRS-a 12 i MRS-a 23).

Banka je odlučila usvojiti ove nove standarde i izmjene postojećih standarda prije njihovog stupanja na snagu. Banka procjenjuje da usvajanje ovih standarda i izmjena postojećih standarda nema materijalan utjecaj na financijske izvještaje Banke u razdoblju početne primjene, izuzev utjecaja MSFI 16 "Najmovi" čjja primjena utječe na promjene u prikazu financijskih izvještaja kako je objašnjeno unutar poglavlja MSFI 16 "Najmovi".

lzmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Do 31. prosinca 2019. godine, u Europskoj uniji su usvojeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi koje je objavio OMRS:

• Izmjene Uputa na konceptualni okvir u MSFI standardima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine).
• Izmjene MSFI 3 "Poslovne kombinacije" Definicija poslovanja (na snazi za poslovne kombinacije za koje je datum stjecanja na ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje počinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine i na stjecanje sredstava do kojih dolazi na ili nakon početka tog razdoblja.
• · Izmjene MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja i MRS-a 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške: Definicija izraza "značajno".

Banka je odlučila ne usvojiti ove nove standarde i izmjene postojećih standarda prije njihovog stupanja na snagu. Ovi standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja standarda nisu značajni za poslovanje Banke te neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, još neusvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija 1. ožujka 2019. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

• · MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
• MSFI 17 "Ugovori o osiguranju" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine),
• · izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – "Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata" te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela,
• · Izmjene MSFI 3 "Poslovne kombinacije" Definicija poslovanja (na snazi za poslovne kombinacije za koje je datum stjecanja na ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje počinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine i na stjecanje sredstava do kojih dolazi na ili nakon početka tog razdoblja),
• · Izmjene MRS-a 1 "Prezentacija financijskih izvještaja" i MRS-a 8 "Računovodstvene politike", promjene u računovodstvenim procjenama greškama" – definicija značajnosti (efektivno za godišnja razdoblja počevši na ili nakon 1. siječnja 2020. godine),
• · Izmjene Uputa na konceptualni okvir u MSFI standardima (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine).

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

MSFI 16 "Najmovi"

Banka je u 2019. godini primijenila novi standard MSFI 16 "Najmovi".

Odredbe MSFI-a 16 zahtijevaju da najmoprimac u svojim knjigama prizna imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma za sve najmove, pa tako i operativne najmove.

lzuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti (do 5.000 USD, npr. najam laptopa, printera, telefonskih uređaja, brojača novca, manjeg uredskog namještaja i sl.). Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama najmoprimca priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma.

U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.).

Primjenjujući MSFI 16 u 2019. godini Banka je razmotrila sve uvjete postojećih ugovora o najmu i procijenila na koje primijeniti odredbe novog standarda.

Ugovori o najmu poslovnih prostora evidentirani su kao građevinski objekti s pravom korištenja i u poslovnim knjigama za 2019. godinu njihova procijenjena vrijednost iznosi 14.659 tisuća kuna.

Amortizirana vrijednost građevinskih objekata s pravom korištenja u 2019. godini iznosi 2.492 tisuće kuna tako da je njihova neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31. prosinca 2019. godine 12.167 tisuća kuna.

Ugovori o najmu automobila iz ranijih godina dospijevali su tijekom 2019. godine i oni su 1. siječnja 2019. godine izuzeti iz primjene MSFI 16 za početno priznavanje, kao kratkoročni ugovori kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci.

Na nove ugovore o najmu automobila ugovorene tijekom 2019. godine primijenjen je MSFI 16 i u poslovnim knjigama Banke evidentirani su kao automobili s pravom korištenja u iznosu od 1.980 tisuća kuna.

Amortizirana vrijednost automobila s pravom korištenja u 2019. godini iznosi 205 tisuća kuna, a njihova neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31 prosinca.2019. godine iznosi 1.774 tisuće kuna.

Obveze po osnovi najma početno se mjere po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom koja nisu izvršena na prvi dan trajanja, uvećano za fiksna plaćanja u vezi s najmom. U mjesečni iznos rate koja se diskontira ne uključuje se iznos PDV-a.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Funkcionalna valuta i valuta objavljivanja

Ovi financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama (HRK), što je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije drugačije navedeno).

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2019. iznosio je 7,442580 kune za 1 euro i 6,649911 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2018. godine tečaj kune iznosio je 7,417575 kuna za 1 euro i 6,469192 kuna za 1 američki dolar).

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika

Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku.

Osnove računovodstva

Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno zakonskim za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju vanbilančno na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Prihod iz poslovanja

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihode od kupoprodaje stranih valuta, prihode od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, prihode od kupoprodaje i promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, neto prihode od svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.

Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne Banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši.

Trošak zaposlenika

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.

Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu, Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

	2019.	2018.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20%	20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	16,5%	15%
Doprinos za fond za zapošljavanje	0%	1,7%
Ozljede na radu	0%	0.5%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Također, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

Oporezivanje

Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.

Banka plaća porez na dobit od 18% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu izrade izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.

Klasifikacija

Klasifikacija financijskog instrumenta određuje se namjerom upravljanja (poslovni model) financijskim instrumentom, a s druge strane, obilježjima pripadajućih ugovornih novčanih tokova.

Ulaganja u financijske instrumente klasificiraju se u tri poslovna modela;

• Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca

Podrazumijeva financijsku imovinu koja se stječe s namjerom držanja radi naplate i mjeri se po amortizacijskom trošku uz uvjet da je ta imovina prošla SPPI test.

· Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca i prodaje financijske imovine

Podrazumijeva financijsku imovinu koja se stječe s namjerom držanja radi naplate i prodaje te se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, također uz uvjet prolaska SPPI testa.

• Ostali poslovni modeli koji ne zadovoljavaju kriterije prvih dvaju modela

Ovaj model podrazumijeva financijsku imovinu koja se ne stječe s namjerom držanja u jednom od prethodna dva poslovna modela i mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i obilježjima pripadajućih novčanih tokova.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijska imovina razvrstava se u portfelj "financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit" i "financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku". Financijske obveze se razvrstavaju kao "financijske obveze po amortiziranom trošku". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i prijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvještaju o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja.

Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti i gubitka je imovina koja ne ispunjava uvjet da pripadajući novčani tokovi čine samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, odnosno to je imovina koja ne zadovoljava kriterije ostalih dviju kategorija financijske imovine.

Financijsku imovinu koja je uključena u ovaj portfelj čine financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba uvjeta:

• · financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine te
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Unutar ovog portfelja razlikujemo ulaganja u dužničke vrijednosne u vlasničke vrijednosne papire.

Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za ulaganja u dužničke vrijednosne papire imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine.

Naknadno mjerenje provodi se po fer vrijednosti, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

U računu dobiti i gubitka priznaju se kamate i dividende, umanjenje vrijednosti te tečajne razlike.

Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za ulaganja u vlasničke vrijednosne papire imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine.

Naknadno mjerenje provodi se po fer vrijednosti, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

U računu dobiti i gubitka priznaju se kamate i dividende, a umanjenje vrijednosti i tečajne razlike priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

U slučaju prestanka priznavanja financijskog instrumenta iznosi priznati kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ne priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta:

• financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine.

Naknadno mjerenje provodi se po amortiziranom trošku, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u računu dobiti i gubitka. U računu dobiti i gubitka također se priznaju i kamate i dividende, umanjenje vrijednosti te tečajne razlike.

U ovaj portfelj Banka klasificira prvenstveno zajmove odobrene klijentima i ostala potraživanja. Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade kljenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

U području umanjenja vrijednosti, Banka je utvrdila metodologiju za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka (skraćeno ECL) i modeliranja rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

Metodologijom umanjenja vrijednosti Banka definira povećanje kreditnog rizika temeljem promjene u kreditnoj sposobnosti, urednosti u podmirivanju obveza dužnika te kvaliteti instrumenata osiguranja.

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene vijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke na temelju procjene razine kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije:

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

• 1. rizična skupina A1 Stupanj 1
• 1. rizična skupina A2 Stupanj 2
• 1. rizične skupine B (B1, B2, B3) i C Stupanj 3

temeljem promjene u kreditnoj sposobnosti u podmirivanju obveza dužnika te kvaliteti instrumenata osiguranja.

U rizičnu skupinu A1- sukladno internom aktu raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – sukladno internom aktu raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 15 dana u posljednjih godinu dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) sukladno internim aktima raspoređuju se izloženosti u statusu neispunjavanja obveza tj. izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. Banka restrukturirane izloženostima izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija.

Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima i Odlukom HNB.

Banka utvrđuje potrebno umanjenje vrijednosti temeljeno na izračunu očekivanih kreditnih gubitaka pri čemu odabrani pristup i vremenski horizont u budućnosti na koji se izračunati kreditni gubici odnose ovise o statusu i tipu izloženosti. Kalkulacija očekivanih gubitaka temeljni se na izračunu rizičnih parametara. Isti su modelirani temeljem povijesnih podataka.

1. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Postotna vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka izračunava putem formule ECL = PD x LGD x EAD

PD – Vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza

LGD – Gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja financijskih obaveza

EAD – Izloženosti u trenutku nastupa događaja gubitka

ECL - Očekivani kreditni gubitak

Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve segmente kreditnih klijenata rasporedila u rejting klase te je svakoj rejting klasi koja se smatra PD-homogenom skupinom, na odgovarajući način dodijelila jednogodišnja vrijednost PD-a kao i pripadnu višegodišnju ročnu struktura PD-jeva.

Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu procjenu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju po LGD-homogenim skupinama te se za svaku od njih procjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. "work-out" metode procjene koja se temelji na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate.

Kod svakog takvog slučaja se pripadni tokova do kojih dolazi tijekom procesa naplate (priljeva po osnovu uplata dužnika, naplata od novčanih sredstava dužnika i kolaterala vezanih uz izloženost, kao i odljeva vezanih uz interne i eksterne troškove samog procesa naplate) diskontira originalnom efektivnom kamatnom stopom, kako bi se dobila sadašnja vrijednost post-defaultne naplate. Banka je definirala minimume ('floorove'), 35% za LGD kod kolateraliziranih plasmana i 45% kod nekolateraliziranih plasmana. Ako je modelom dobiveni LGD manji od pripadnog mu floora onda mu se pridjeljuje vrijednost pripadnog LGD floora. U ostalim slučajevima (kada je modelom izračunata vrijednost LGD-a veća od LGD floora) se koristi LGD iz modela.

lzloženosti u trenutku nastupa događaja gubitka (EAD –Exposure at Default) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati ispravke vrijednosti.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 - Stupanj 1), dok se kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 - Stupanj 2).

Za izloženosti skupine B i C (Stupanj 3) kod portfelja malih kreditni gubici utvrđuju se prema danima kašnjenja, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima i Odlukom HNB.

Za izloženosti skupine B i C (Stupanj 3) kod portfelja velikih kredita i plasmana osiguranih adekvatnim kolateralima očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope), uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima i Odlukom HNB.

lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja

Banka povremeno preuzima imovinu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem Rješenja o dosudi. Imovina se u poslovnim knjigama Banke knjiži po trošku stjecanja, odnosno neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je manje. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imovinu. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa u razdoblju u kojem je utvrđeno kroz račun dobiti i gubitka. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje. Fer vrijednost imovine utvrđuje se temeljem neovisne procjene tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja ili temeljem sklopljenog predugovora o prodaji nekretnine.

Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaj u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine u posjedu radi ostvarivanja zarade od zakupnina i/ili povećanja tržišne vrijednosti imovine, uključujući imovinu u izgradnji za te namjene. Ulaganja u nekretnine mjere se kod prvog knjiženja po trošku koji uključuje troškove transakcije. Nakon prvog knjiženja, investicijske nekretnine se vrednuju po fer vrijednosti. Dobici uslijed promjena fer vrijednosti investicijskih nekretnina se uključuju u dobit i gubitak razdoblja u kojem su nastali. Svaki udjel Banke u nekretnini koji Banka izdaje u sklopu poslovnog najma radi ostvarivanja prihoda od zakupnina ili povećanja vrijednosti obračunava se kao ulaganje u nekretnina) i mjeri primjenom modela fer vrijednosti. Dobici i gubici proizašli iz promjena fer vrijednosti investicijske nekretnine se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

lnvesticijska nekretnina se prestaje priznavati, tj. isknjižuje se prodajom ili trajnim povlačenjem iz uporabe, kao i kad se od njenog otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao isknjiženjem nekretnine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto knjigovodstvene vrijednosti predmetne nekretnine, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se nekretnina prestala priznavati.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Imovina namijenjena prodaji

lmovina i skupine za prodaju ti, otuđenje razvrstavaju se u imovinu namijenjenu prodaji ako će njihov knjigovodstveni iznos povratiti prvenstveno prodajom a ne nastavkom uporabe. Ovaj se uvjet smatra ispunjenim samo kad je predmetna imovina, odnosno skupina namijenjena prodaji trenutno dostupna za prodaju u postojećem stanju isključivo pod uvjetima koji su uobičajeni za prodaju ove vrste imovine, odnosno skupine za prodaju i ako je prodaja vrlo vjerojatna. Uprava Banke mora pokazati svoju čvrstu odluku o prodaji, za koju očekuje da će steći uvjete za priznavanje kao okončana prodaja u roku od godinu dana od datuma klasifikacije u tu skupinu.

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržane su u financijskim izvještajima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno umanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovinu u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

	2019.	2018.
Zgrade	40	40
Namještaj	ട്	5
Računala	4	4
Motorna vozila	ട	5
Oprema i ostala imovina	2 - 10	2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist Banke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 5 godina (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja urijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne ili njegova upotrebna vrijednost.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Imovina s pravom korištenja

lmovinu s pravom korištenja čini imovina u najmu, za koju je prema ugovoru o najmu ustupljeno pravo direktnog korištenja i kontrole nad njenom upotrebom tijekom određenog vremenskog razdoblja u zamjenu za naknadu.

Izuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti (do 5.000 USD, npr. najam laptopa, printera, telefonskih uređaja, brojača novca, manjeg uredskog namještaja i sl.). Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama najmoprimca priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma.

U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.).

Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku koji uključuje:

• iznos početne obveze s osnove najma,
• sva plaćanja s osnove najma koja su izvršena na ili prije prvog dana trajanja najma, umanjena za eventualno primljena plaćanja u vezi s najmom,
• sve početne direktne troškove koji su nastali kod najmoprimca (npr. naknade posrednicima, pravni, administrativni troškovi obrade ugovora i sl.).

Nakon početnog iskazivanja imovina s pravom korištenja naknadno se mjeri primjenom modela troška, odnosno amortizira se do isteka razdoblja najma ili do kraja njenog vijeka upotrebe, ovisno o tome koji od ta dva datuma je ranije, i umanjuje za akumuliranu amortizaciju.

Obveze po osnovi najma imovine

Obveze po osnovi najma imovine početno se mjere po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom koja nisu izvršena na prvi dan trajanja najma, uvećanja u vezi s najmom. U mjesečni iznos rate koja se diskontira ne uključuje se iznos PDV-a.

Plaćanja je potrebno diskontirati po kamatnoj stopi sadržanoj u najmu. U slučaju da kamatna stopa nije sadržana u ugovoru o najmu, i nije je lako utvrditi, diskontiranje treba provesti po inkrementalnoj kamatnoj stopi zaduživanja.

Inkrementalna stopa zaduživanja najmoprimca odnosi se na stopu koju bi najmoprimac morao platiti da u sličnom roku i uz slične garancije posudi sredstva koja su mu potrebna za nabavu imovine slične vrijednosti kao imovine s pravom korištenja u sličnom ekonomskom okruženju.

Obveza po osnovi najma naknadno se mjeri na način da se:

• povećava knjigovodstvena vrijednost obveze za iznos kamate na obvezu po osnovi najma,
• umanji knjigovodstvena vrijednost obveze za izvršena plaćanja s osnove najma (bez PDV-a),
• ponovno mjeri i usklađuje knjigovodstvena vrijednost kako bi odrazila eventualne ponovne procjene, modifikacije najma ili revidiranje fiksnih plaćanja po osnovi najma.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Goodwill

Godišnje se ispituje na umanjenja vrijednosti zbog eventualnih gubitaka. Testiranje na umanjenje se provodi upotrebom metode troška kapitala - CAPM modelom koji obuhvaća opće i specifične rizike. Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku organizacijsku jedinicu nastalu pripojenjem, a koja generira prihode (od koje se očekuju koristi u budućem razdoblju). Organizacijske jedinice koje generiraju prihode, a na koje je raspoređen goodwill testiraju se na umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem gubitku njene vrijednosti.

U slučajevima kada je nadoknadivi iznos niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostale organizacijske jedinice imovine koje stvaraju novac. Svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit ili gubitak od umanjenja goodwila se ne poništava u idućim razdobljima. Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

Rezervacija za potencijalne obveze

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat proših događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba i za tu uslugu naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29).

Politika isplati dividendi

Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim godišnjim rezultatima. U 2019. i 2018. godini nije bilo isplata dividendi.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.2. Reklasifikacija usporednih razdoblja

Promjene u usporednim financijskim izvještajima (nastavak) Izvještaj o financijskom položaju (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2018.

u tisućama kuna	lzvještaj 2018.	Reklasifikacija	Prepravljeno
Imovina
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	26.589	130.885	157.474
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	674.016	(130.885)	543.131
	700.605		700 605

Početkom 2019. godine Banka je dio portfelja vlasničkih instrumenata, koji su tretirani u skladu sa njihovom ekonomskom suštinom vlasničkog instrumenta, reklasificirala iz portfelja koji se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.Ukupna vrijednost reklasificirane imovine iz portfelja financijske imovine po fer vrijednsoti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 130.885 tisuća kuna odnosi se na ulaganja u nekoliko domaćih i stranih investicijskih fondova u ukupnom iznosu 128.970 tisuća kuna i na reklasifikaciju ulaganja u jednu vlasničku vrijednosnicu u iznosu 1.914 tisuća kuna.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.3. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

Prosudbe

Banka procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se pregledavaju i temelje se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima poput očeka budućih događaja koji se mogu razumno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti. U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja (bilješka 14) kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u slučajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoće, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Barka koristi iskustvenu prosudbu. Također, procjena promjena u budućim novčanim tokovima temeljena je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ili lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Uprava koristi procjenu temeljenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Banka koristi iskustvenu prosudbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.3. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)

Rezerviranja za sudske sporove

Rezerviranja (bilješka 25) se priznaju kada Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja iz prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće procijenih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika.

Rezerviranja za zaposlenike

Rezerviranja za zaposlenike temelje se na Politici primitaka radnika Banke i pripadajućem pravilniku koji zajedno definiraju osnovna načela i pravila vezano na primitke radnika. Navedeni akti propisuju opće zahtjeve vezano na primitke primjenjive na sve radnike te posebne (specifične) zahtjevju na određene identificirane radnike, kao i komponente, vrste i omjere fiksnih i varijabilnih primitaka. U varijabilne primitke spadaju bonusi, individualne nagrade, stimulativni dio nagrada za kolektivni rezultat i ostale slične isplate koje se mogu isplaćivati u novcu ili financijskim instrumentima. Ove obveze prema zaposlenicima se priznaju u razdoblju u kojem su pružene odgovarajuće usluge i u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.

Porez na dobit

Banka je obveznik poreza na dobit u Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama hoće li nastati dodatna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.

1. Prihodi i rashodi od kamata i slični prihodi i rashodi

u tisućama kuna

	2019.	2018.
Prihodi od kamata
Poduzeća	40.270	40.097
Građani	48.286	43.823
Vrijednosnice	10.432	9.416
Banke	454	619
Javni sektor i ostali sektori	5.197	5.924
	104.639	99.879
Troškovi od kamata
Poduzeća	(886)	(1.997)
Građani	(8.471)	(12.707)
Banke	(5.865)	(5.506)
Javni sektor i ostali sektori	(810)	(1.992)
	(16.032)	(22.202)
Neto prihod od kamata	88.607	77.677

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iznosu 5.499 tisuća kuna (u 2018. godini: 5.067 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.

u tisućama kuna

	2019.	2018.
Kamatni prihodi od:
Djelomično nadoknadivih zajmova	923	3.144
Potpuno nenadoknadivih zajmova	965	896
	1.888	4.040

1. Prihodi i rashodi od naknada i provizija u tisućama kuna

	2019.	2018.
Prihodi od naknada i provizija
Naknade i provizije na usluge platnog prometa	14.527	14 694
Naknade i provizije na kartične usluge	16.185	15.083
Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja	2.668	2.144
Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima	941	1.178
Ostali prihodi od naknada i provizija	3.992	4.062
	38.313	37.161
Rashodi od naknada i provizija
Naknade za poslovanje s gotovinom	(3.884)	(3.845)
Naknade za usluge platnog prometa	(2.631)	(2.630)
Naknade za međubankovne usluge	(362)	(498)
Naknade za kartične usluge	(5.587)	(4.952)
Ostali rashodi od naknada i provizija	(2.465)	(2.546)
	(14.929)	(14.471)
Neto prihod od naknada i provizija	23.384	22.690

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.657 tisuća kuna (u 2018. godini: 2.518 tisuća kuna).

5. Ostali neto prihodi iz poslovanja

u tisućama kuna

	2019.	2018.
Neto realizirana dobitod prodaje vrijednosnica iz portfelja financijska
imovina po ter vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	19.570	4.091
Prihodi od kupoprodaje stranih valuta	5.582	5.447
Prihodi od najamnina	2.453	2.566
Prihodi od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	918	1.213
Neto prihodod prodaje nekretnina i opreme	178	1 117
Prihodi od dividende	1 446	816
Povrat sudskih pristojbi	1.613	691
Neto (rashod)/ dobit od prodaje preuzete imovine	(28)	266
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama	9	2
Svođenje stranih valuta na srednji tečaj	1.415	(677)
Ostali prihodi	1.962	3.325
	35.118	18.857

6. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

u tisućama kuna

	2019.	2018.
Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima i
bankama (Bilješka 11, 12, 13, 14d)	(22.381)	(10.482)
Umanjenje vrijednosti dužničkih vrijednosnica u portfelju po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (Bilješka 15.2.)	(114)	556
Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (bilješka 15.2.)	(16)
Ukidanje/ (rezerviranje) po garancijama i potencijalnim
obvezama (bilješka 25)	609	(1.365)
Ukidanje/ (umanjenje) ostale imovine (bilješka 20)	132	(287)
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine (bilješka 20)	(334)	(284)
(Umanjenje)/ povećanje vrijednosti ulaganja u nekretnine
(bilješka 16)	(671)	185
Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 25)	(326)
	(23.101)	(11.677)

7. Administrativni troškovi poslovanja

---

u tisuealina kuna
	2019.	2018.
Troškovi zaposlenika	47.055	42.994
Materijalni troškovi i usluge	28.689	28.502
Najamnine	4.262	7.820
Troškovi premija za osiguranje štednih uloga	5.633	5.452
Porezi i doprinosi iz prihoda	1.116	1.105
Ostali troškovi	1-539	568
	88-294	86.441

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove,

7. Administrativni troškovi poslovanja (nastavak)

Troškovi zaposlenika

u tisućama kuna
	2019.	2018.
Neto plaće	25.007	24.075
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.386	6.103
Troškovi zdravstvenog osiguranja	6.010	5.285
Ostali obvezni doprinosi		775
Porez i prirez	5.029	5.059
Rezerviranja za zaposlenike	3.237	317
Ostali troškovi zaposlenika	1.386	1.380
	47.055	42.994

Na dan 31. prosinca 2019. godine u Banci je zaposleno 232 djelatnika (2018.: 221 djelatnika),

8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

u tisućama kuna

	2019.	2018.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 18)	2.752	3.019
Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama (bilješka 18)	411	403
Amortizacija imovine s pravom korištenja (bilješka 18.1.)	2.698
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 17)	2 439	2.385
	8.300	5.807

9. Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se po stopi od 18% na oporezivu dobit (u 2018. godini: 18%). Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da su porezne obveze primjereno rezervirane u priloženim financijskim izvještajima.

Porezni trošak	6.068	3.193
kapitalu	(182)	(984)
Porez na dobit od realiziranih efekata po vlasničkim VP na
Trošak odgođenog poreza	(1.003)	(431)
Tekući porezni trošak	7.253	4.608
u tisućama kuna	2019.	2018.
Porezhi trosak sadrži:

9. Porez na dobit (nastavak)

Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:

u tisućama kuna
	2019.	2018.
Dobit prije oporezivanja	27.414	15.299
Zakonska porezna stopa	18%	18%
Očekivani porez	4.935	2.754
Privremene razlike
Razgraničene naknade za odobravanje kredita	994	1.121
Rezerviranja za sudske troškove - kamate	118
Rezerviranja za isplate zaposlenicima	3.200	300
Realiziran gubitak - prodaja preuzete imovine (ulaganja)	(46)	(450)
Smanjenje vrijednosti preuzete imovine	1.005	1.424
Neto privremene razlike	5.271	2.395
Trajne razlike
Porezni učinak neoporezivog prihoda	(1.417)	(738)
Primljene dividende	(1.417)	(738)
Porezni učinak porezno nepriznatih troškova	9.028	8.645
Reprezentacija i prijevoz	515	678
Amortizacija iznad propisanog iznosa	111	177
Amortizacija imovine s pravom korištenja	161
Otpis potraživanja	7.135	2.315
Zadržana dobit od prodaje vlasničkih VP	1.012	5.464
Ostalo	04	11
Neto trajne razlike	7.611	7.907
Oporeziva dobit	40.296	25.601
Porezna osnovica	40.296	25.601
Stopa poreza na dobit	18%	18%
Obveza poreza na dobit	7.253	4.608
Tekući porezni trošak	7.253	4.608
(Prihod) / Trošak odgođenog poreza	(1.003)	(431)
Porez na dobit od realiziranih efekata po vlasničkim VP na kapitalu	(182)	(984)
Ukupni porezni trošak	6.068	3.193
Efektivna porezna stopa	26,46%	30,12%

9. Porez na dobit (nastavak)

Promjene odgođene porezne imovine i porezne obveze mogu se prikazati kako slijedi;

	2019.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret dobiti ili gubitka	Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	535		-	535
Gubitak od ostalih ulaganja	2.054	173	=	2.227
Razgraničene naknade za odobrenje kredita Financijska imovina po fer	1.060	179		1.239
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	1 944		(3.097)	(1.152)
Umanjenje financijske imovine Rezerviranja za sudske sporove -	363			363
kamate Rezerviranja za isplate	18	21	=	39
zaposlenicima	54	630	-	684
	6.028	1.003	(3.097)	3.935

	2018.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret dobiti ili gubitka	Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	535			535
Gubitak od ostalih ulaganja	1.879	175		2.054
Razgraničene naknade za odobrenje kredita Financijska imovina po fer	858	202		1.060
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(1.772)		3.716	1.944
Umanjenje financijske imovine Rezerviranja za sudske sporove -	363			363
kamate Rezerviranja za isplate	18			18
zaposlenicima		54		54
	1.881	431	3.716	6.028

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze priznate su po stopi 18% (2018. po stopi 18%).

10. Zarada po dionici

Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.

	2019.	2018.
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	21.346	12.106
Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini	668.749	668.749
Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena	31,92	18.10

11. Gotovina i računi kod banaka

u tisućama kuna
	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	273.314	303.029
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih
banaka	49.657	51.401
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	19.455	20.432
Novac u blagajni	47.761	45.208
Ostale stavke	12.439	12.444
	402.626	432.514
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(306)	(324)
	402.320	432.190

Promjene po rezerviranjima za gubitke

	2019.	2013.
u tisućama kuna
Donos 1.1.2018. sa Zajmova klijentima		5.270
Stanje na dan 1. siječnja	324	5.270
Utjecaj primjene MSFI 9		(3.576)
Stanje na dan 1. siječnja - prepravljeno	1	1.694
Povećanje/( smanjenje)	(22)	(1.281)
Tečajne razlike	4	(89)
Stanje na dan 31. prosinca	306	324

11. Gotovina i računi kod banaka (nastavak)

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:

u tisućama kuna

	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	273.314	303.029
Novčani ekvivalenti - oročeni depoziti kod drugih
banaka (Bilješka 13)	5.847	60.777
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih
banaka	49.657	51.401
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	19.455	20.432
Novac u blagajni	47.761	45.208
Ostale stavke	12.439	12.444
	408.473	493.291

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

u lisutallia kulla	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Obvezna pričuva	198.946	190.575
	198.946	190.575
lspravci za umanjenje vrijednosti	1	1
	198.946	190.575

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne dijelom deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se obračunava svake druge srijede u mjesecu na određena prosječna stanja izvora sredstva iz prethodnog mjeseca. Osnovicu za obračun čini prosječno dnevno stanje primljenih kredita i depozita, izdanih dužničkih vrijednosnih papira, hibridnih i podređenih instrumenata i ostalih financijskih obveza, uz određene odbitne stavke, posebno za kunske i devizne izvore sredstava.Stopa izdvajanja obvezne pričuve od 12% ostala je nepromijenjena tijekom cijele 2018. i 2019. godine.

Od ukupnog iznosa obračunate devizne obvezne pričuve, 75% se uključuje u obračunati kunski dio. Banka je dužna izdvojit na poseban račun obvezne pričuve kod HNB-a 70% ukupno obračunate kunske obvezne pričuve. Kunska obvezna pričuva održava se prosječnim stanjem na računu za namiru i na računu sredstava za pokriće negativnog salda u NKS-u, Banke ne izdvajaju deviznu pričuvu, ali trebaju najmanje 2% deviznog dijela obvezne pričuve održavati na vlastitom računu kod HNB-a. Izdvojena sredstva obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu.

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke (nastavak)

Promjene po rezerviranjima za gubitke
	2019.	2018.
u tisućama kuna
Donos 1.1.2018. sa Zajmova klijentima		1.887
Stanje na dan 1. siječnja	-	1.887
Utjecaj primjene MSFI 9	1	(1.887)
Stanje na dan 1. siječnja - prepravljeno	-
Povećanje/(smanjenje)	-
Stanje na dan 31. prosinca	1

13. Plasmani kod drugih banaka

u tisućama kuna

	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Oročeni depoziti	5.847	60.777
Obratni repo krediti	-	5.749
	5.847	66.526
lspravci za umanjenje vrijednosti	(19)	(213)
	5.828	66.313

Oročeni depoziti kod drugih banaka u iznosu 5.847 tisuća kuna odnose se na oročene depozite kod stranih financijskih institucija uz kamatnu stopu do 2,75% godišnje (u 2018. godini: do 2,75%),

U 2019. godini Banka nema odobrenih obratnih repo krediti u iznosu 5.749 tisuća kuna u 2018. godini odobreni su domaćim komitentima, a kao podloga repo transakcija primljene su obveznice Ministarstva financija oznake ISIN XS0997000251 nominalne vrijednosti USD 800.000 i oznake ISIN XS1713475306 nominalne vrijednosti EUR 100.000.

13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak)

Promjene po rezerviranjima za gubitke

	2019.	2018.
u tisućama kuna
Donos 1.1.2018. sa Zajmova klijentima		172
Stanje na dan 1. siječnja	213	172
Utjecaj primjene MSFI 9		(117)
Stanje na dan 1. siječnja - prepravljeno		55
Povećanje/(smanjenje)	(194)	95
Tečajne razlike	1	63
Stanje na dan 31. prosinca	19	213

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune (bilješka 11) otvorene kod stranih banaka.

u tisucama kuna
	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Austrija	19.893	26.129
Belgija	18.389	10.694
Sjedinjene Američke Države	7_561	7.337
Italija	4 775	22.790
Crna Gora	2.251	992
Velika Britanija	1.377	1.372
Slovenija	552	343
Kanada	491	1.987
Švedska	214	74
Njemačka		2.001
Australija	-	949
Spanjolska		304
	55.503	75.089

1. Zajmovi klijentima

a) Analiza po vrsti klijenta

u tisućama kuna

	دا. prosillica 2019.	31. prosinca 2010.
Stanovništvo
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	941.913	820.996
- u stranim valutama	23.062	23.088
	964.975	844.084
Poduzeća
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	1.125.393	1.081.903
- u stranim valutama	159 406	151.721
	1.284.799	1.233.624
Bruto zajmovi klijentima	2.249.774	2.077.708
lspravci za umanjenje vrijednosti	(222.828)	(243.062)
Ukupno neto zajmovi klijentima	2.026.946	1.834.646

b) Analiza po sektorima

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Stanovništvo	964.975	844 083
Trgovina na veliko i malo	335.677	380.273
Prerađivačka industrija	316.252	288.206
Poslovanje nekretninama	127.101	102.604
Poljoprivreda i šumarstvo	128.697	99.004
Graditeljstvo	71.244	85.754
Hoteli i restorani	60.247	69.792
Proizvodnja hrane i pica	49.298	41.235
Prijevoz, skladištenje i veze	31.058	26.855
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	15.647	14.597
Ostali sektori	149.580	125.305
	2.249.776	2.077.708
lspravci za umanjenje vrijednosti	(222.828)	(243.062)
	2.026.946	1.834.646

1. Zajmovi klijentima (nastavak)

c) Promjene glavnice u potpunosti nadoknadivih, djelomično i potpuno nenadoknadivih zajmova

Banka		2019.
u tisućama kuna	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3
Stanje na dan 1. siječnja	1.631.673	27.686	418.348
Prijenos iz Stupnja 1	(24.086)	4.527	19.560
Prijenos iz Stupnja 2	22.373	(26.286)	3.913
Prijenos iz Stupnja 3	2.007	436	(2.443)
Naplata	(140.147)	1 457	(10.598)
Otplata + otpisi	(539.335)	(2.352)	(133.651)
Nova imovina	903 979	2.012	90.701
Stanje na dan 31. prosinca	1.856.464	7.480	385.830

Banka		2018.
u tisućama kuna	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3
Stanje na dan 1. siječnja	1.485.233	19.011	461.548
Prijenos iz Stupnja 1	(13.522)	6.300	7.222
Prijenos iz Stupnja 2	12.861	(14.829)	1 968
Prijenos iz Stupnja 3	2.312	1.208	(3.520)
Naplata	(169.286)	(1.664)	(15.584)
Otplata + otpisi	(467.589)	(2.119)	(35.592)
Nova imovina	781.664	19.779	2.306
Stanje na dan 31. prosinca	1.631.673	27.686	418.348

Tijekom 2019. godine reprogramirano je 76.309 tisuća kuna zajmova klijenata (u 2018. godini: 21.539 tisuća kuna).

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

d) Rezerviranja za gubitke

	2019.	2018.
u tisućama kuna
Prijenos 1.1.2018. na gotovinu i račune kod banaka		(5.270)
Prijenos 1.1.2018. na sredstva kod HNB		(1.887)
Prijenos 1.1.2018. na plasmane kod drugih banaka	-	(172)
Prijenos 1.1.2018. na ostalu imovinu		(54)
Stanje na dan 1. Siječnja	243.062	245.715
Utjecaj primjene MSFI 9		4.861
Stanje na dan 1. siječnja - prepravljeno	1	250.576
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti	86.414	77.582
Naplaćeni iznosi	(64.347)	(63.624)
Tečajne razlike	526	(2.264)
Otpisani iznosi	(42.827)	(19.208)
Stanje na dan 31. prosinca	222.828	243.062

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Također, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja kako bi smanjila razinu kreditnog rizika.

15.1. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

u tisućama kuna		31. prosinca 2019. 31. prosinca 2018.
Ulaganja u investicijske fondove	137.853	157.474
	137.853	157.474
Promjene ulaganja tijekom godine.
u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	157.474	22.541
Povećanje	142.047
Smanjenje	(162.586)
Zadržana dobit		3.160
Promjena fer vrijednosti / realizacija	918	1.213
Tečajne razlike		(325)
Stanje 31. prosinca	137.853	26.589
Reklasifikacija		130.885
Stanje 31. prosinca - prepravljeno		157.474

15.1. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (nastavak)

Početkom 2019. godine Banka je dio portfelja vlasničkih instrumenata, koji su tretirani u skladu sa njihovom ekonomskom suštinom vlasničkog instrumenta, reklasificirala iz portfelja koji se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.Ukupna vrijednost reklasificirane imovine iz portfelja financijske imovine po fer vrijednsoti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 130.885 tisuća kuna odnosi se na ulaganja u nekoliko domaćih i stranih investicijskih fondova u ukupnom iznosu 128.970 tisuća kuna i na reklasifikaciju ulaganja u jednu vlasničku vrijednosnicu u iznosu 1.914 tisuća kuna.

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

u tisućama kuna		31. prosinca 2019. 31. prosinca 2018.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	40 440
Obveznice	605,866	506.192
Ulaganja u investicijske fondove
Vlasničke vrijednosnice	49 624	47.366
	695.930	553.558
lspravci financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	(9.972)	(10.427)
	685.958	543.131

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi;

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja
Kupnja	99.892	1
Naplate	(59.484)	l
Realizirana dobit/(gubitak)	6	1
Promjena fer vrijednosti	14
Ispravak za umanjenje vrijednosti	12
Stanje 31. prosinca	40.440

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

b) Obveznice

u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	505.720	284.171
Kupnja	800.074	718.521
Prodaja	(730.989)	(497.054)
Realizirani dobitak	19.564	4.092
Promjena fer vrijednosti	10.923	(3.995)
Prijenos ispravaka na OSD	472
Ispravak za umanjenje vrijednosti	102	(15)
Stanje 31. prosinca	605.866	505.720

Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Obveznice domaćih izdavatelja
- Ministarstvo Financija Republike Hrvatske	404.951	282.521
- financijske institucije	15.128	24.450
- nefinancijske institucije	43.246	30.732
	463.325	337.703
Obveznice stranih izdavatelja
- strane države	60.614	81.278
- financijske institucije	72.291	69 808
- nefinancijske institucije	9.636	17.403
	142.541	168.489
	605,866	506.192
lspravci za umanjenje vrijednosti		(472)
	605,866	505.720

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

c) Ulaganja u investicijske fondove

u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja		258.233
Kupnja	185	4 666
Prodaja / naplata	(272)	(130.216)
Realizirani dobitak
Promjena fer vrijednosti	87	(3.713)
Stanje 31. prosinca	-	128.970
Reklasifikacija		(128.970)
Stanje 31. prosinca - prepravljeno

Reklasifikacija se odnosi na prijenos ulaganja u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (bilješka 15.1.)

d) Vlasničke vrijednosnice

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Vrijednosnice koje kotiraju na burzi	40.622	39.116
Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi	9.002	8.250
	49.624	47.366
lspravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(9.972)	(9.955)
Ukupno	39.652	37.411

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine.

u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. Siječnja	37.412	59.916
Kupnja	28.872	19.637
Prodaja	(31.861)	(26.712)
Promjena fer vrijednosti	5.245	(12.593)
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(16)	(922)
Stanje 31. prosinca	39.652	39.326
Reklasifikacija		(1.914)
Stanje 31. prosinca - prepravljeno		37.412

Reklasifikacija se odnosi na prijenos ulaganja u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (bilješka 15.1.)

Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja
- financijske institucije	1.550	724
- nefinancijske institucije	33.020	30.352
	34.570	31.076
Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja
- financijske institucije	5.257	9.577
- nefinancijske institucije	9.797	6.714
	15.054	16.291
	49.624	47.367
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(9.972)	(9.955)
	39.652	37.412

15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak)

e) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Vrste vrijednosnica u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Vrste vrijednosnice:
Dužničke vrijednosnice	9.335	(2.188)
Ulaganja u investicijske fondove		(87)
Vlasničke vrijednosnice	(2.932)	(8.177)
Obračunani odgođeni porez (bilješka 9)	(1.153)	1.944
Ukupno rezerve fer vrijednosti	5,250	(8.508)
Promjene rezervi fer vrijednosti
u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. siječnja	(8.508)	8.075
Utjecaj primjene MSFI 9 - očekivani kreditni gubici		904
Utjecaj primjene MSFI 9 - promjena klasifikacije		(2.591)
Stanje na dan 1. siječnja - prepravljeno		6.388
Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica	10.937	(4.343)
Promjena fer vrijednost ulaganja u investicijske fondove	87	(1.122)
Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica	5.245	(12.592)
Promjene rezerviranja za očekivane kreditne
gubitke po FV OSD financijskoj imovini	114	(556)
Prijenos ispravaka na OSD	472
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu (bilješka 9)	(3.097)	3.717
Stanje 31. prosinca	5.250	(8.508)

Kretanje umanjenja vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje 1. Siječnja	10.427	9.491
Povećanje	1.113	2.797
Smanjenje	(1.568)	(1.861)
Stanje 31. prosinca	9.972	10.427

16. Ulaganja u nekretnine

u tisućama kuna

		31. prosinca 2019. 31. prosinca 2018.
Ulaganja u nekretnine	52.000	46.915
Rekasifikacija s ostale imovine		252
Reklasifikacija s materijalne imovine		5.912
	52.000	53.079
Promjena fer vrijednosti	(10.621)	(9.950)
	41.379	43.129

Kretanje umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine

Stanje na dan 31. prosinca	10.621	9.950
Umanjenje vrijednosti	671	(185)
Stanje na dan 1. siječnja	9.950	10.135
	2019.	2018.
u tisućama kuna

Ulaganja u nekretnine odnose se na preuzetu imovinu u zamjenu za nenaplativa potraživanja i vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke i koje su dane u najam bez ograničavajućih klauzula s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda od imovine i ušteda u troškovina imovine. Operativni troškovi vezani uz imovinu u najmu terete najmoprimce. Naknadnim mjerenjem imovine u 2019. godini evidentirano je smanjenje vrijednosti imovine u ukupnom iznosu 671 tisuća kuna (u 2018. godini: povećanje 185 tisuća kuna).

Ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se jednom godišnje. Dobici u računu dobiti i gubitka povrh prethodno priznatih umanjenja vrijednosti se iskazuju po prestanku priznavanja.

Za procjenu fer vrijednosti imovine Banka angažira neovisne i ovlaštene procjenitelje koji imaju iskustvo u procjeni slične imovine, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine.Procjembeni elaborat sukldno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti.

Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

17. Nematerijalna imovina

			Ukupno
Software	Goodwill	pripremi	nematerijalna imovina
47 835	16.867	24	64 726
2.550			2.550
(148)			(148)
(1.865)			(1.865)
48.372	16.867	24	65.263
513	-	1.179	1.692
48.885	16.867	1.203	66.955
20.663	-		20.663
2.385			2.385
(1.865)			(1.865)
21.183	-	-	21.183
			2.439
23.622	-		23.622
			43.333
27.189	16.867	24	44.080
	2 439 25.263	1 16.867	lmovina u 1.203

Goodwill je alociran na jedinicu stvaranja novca stečenu pripajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim za pet godina. Diskontna stopa za utvrđivanje vrijednosti u upotrebi je 9,0% (2018.: 9,5%) te korištena dugoročna stopa rasta od 2,0% (2018.: 2,0%).

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanih rezultata u budućem razdoblju. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.

Banka provodi testiranje otpornosti na stres pojedinih ulaznih podataka korištenih u utvrđivanju vrijednosti u upotrebi pri čemu postoje tri scenarij u kojem je diskontna stopa jednaka korištenoj, dok je očekivana profitabilnost niža za 38% uslijed umanjenja prihoda od kamata i istovremenog uvećanja troškova po istoj od 35%, sistemski scenarij u kojem je uslijed pogoršanja kreditnog rejinga Republike Hrvatske diskontna stopa povećana na razinu od 10,8% te kombinirani scenarij koji istovremeno uključuje pretpostavke smanjenja profitabilnosti za 38% i pogoršanja makroekonomskih pokazatelja i kreditnog rejtinga države prema vrijednostima korištenim kod specifičnog i sistemskog scenarija.

17. Nematerijalna imovina (nastavak)

Rezultat testiranja je dan u nastavku:

	Stanje 31.12.2019.	Specifični scenarij	Sistemski scenarij	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	92.951	48.232	73.641	38.214
Umanjenje vrijednosti				(5.251)
	Stanje 31.12.2018.	Specifični scenarij	Sistemski scenarıj	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	100.220	47.904	77.885	37.231

Rezultat provedenog stres testa je pozitivan kod specifičnog i sistemskog scenarija, dok je kod kombiniranog scenarija korištena pretpostavka obrnutog testiranja s ciljem postizanja negativnog rezultata. Provedeno testiranje je pokazalo da je nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac veći od njene knjigovodstvene vrijednosti i nema potrebe za umanjenjem vrijednosti.

Goodwill je nastao stjecanjem Požeške banke te je izračunat i proknjižen na datum stjecanja, odnosno kasnije na datum pripajanja subjekta.

18. Nekretnine i oprema

u tisućama kuna

Nabavna ili procijenjena vrijednost	Zemljište i zgrade	Namještaj i oprema	Motorna vozila	Računalna oprema	Ulaganja na tuđoj imovini	lmovina u pripremi	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2018.	99.273	48.219	2.537	30.466	10.478	11	190.984
Povećanja	49	32		65			146
Prijenos na ulaganja u nekretnine	(9.844)						(9.844)
Otuđivanje i rashodovanje		(7.823)		(4.703)			(12.526)
Stanje 31. prosinca 2018. Godine	89.478	40.428	2.537	25.828	10.478	11	168.760
Povećanja		645	954	590			2.189
Otuđivanje i rashodovanje		(965)	(1.684)	(521)			(3.170)
Stanje 31. prosinca 2019.							167.779
godine	89.478	40.108	1.807	25.897	10.478	11
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2018.	49.721	45.726	1.743	30.161	9.587		136.938
Trošak za godinu	1.551	1.034	337	97	403		3.422
Prijenos na ulaganja u nekretnine	(3.932)						(3.932)
Otuđivanje i rashodovanje		(7.823)		(4.682)			(12.505)
Stanje 31. prosinca 2018.
Godine	47.340	38.937	2.080	25.576	9.990		123.923
Trošak za godinu Otuđivanje i	1.551	844	211	146	411	-	3.163
rashodovanje		(965)	(1.279)	(521)			(2.765)
Stanje 31. prosinca 2019.
godine	48.891	38.816	1.012 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------	25.201	10.401		124.321
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2019.	40.587	1.292	7 95	696	77	11	43.458
Stanje 31. nrosinca 2018 - - - -					142 138 138 1 491 491 1 491 1 457 1 1 1 252 1 1 1 1 1 488 1		11

Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite ili druga primljena sredstva u 2019. i 2018. godini.

18.1. Imovina s pravom korištenja

u tisućama kuna	Zemljište i zgrade	Motorna vozila	Ukupno
Nabavna ili procijenjena vrijednost
MSFI 16 - početno priznavanje Stanje 1. siječnja 2019. godine	14.659 14.659	1	14.659 14.659
Povećanja Otuđivanje i rashodovanje		1.980	1.980
Stanje 31. prosinca 2018. godine	14.659	1.980	16.639
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2019. godine
Trošak za godinu Otuđivanje i rashodovanje	2.492	206	2.698
Stanje 31. prosinca 2019. godine	2.492	206	2.698
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2019. godine	12.167	1.774	13.941

Novi standard MSFI 16 s primjenom od 1. siječnja 2019. godine zahtijeva da najmoprimac u svojim poslovnim knjigama prizna imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma.

lmovinu s pravom korištenja čini imovina u najmu, za koju je prema ugovoru o najmu ustupljeno pravo direktnog korištenja i kontrole nad njenom upotrebom tijekom određenog vremenskog razdoblja u zamjenu za naknadu. Izuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti.

U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.).

19. Imovina namijenjena prodaji

u tisućama kuna		31. prosinca 2019. 31. prosinca 2018.
lmovina namijenjena prodaji	098	1.260
	998	1.260
Ispravci za umanjenje vrijednosti		(46)
	998	1.214

Kretanje umanjenja Imovine namijenjene prodaji

u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje na dan 1. siječnja	46	495
Umanjenje vrijednosti	1
Prodaja	(46)	(449)
Stanje na dan 31. prosinca	-	46

Portfelj imovine namijenjene prodaji odnosi se na preuzetu imovinu za nenaplativa potraživanja. U 2019. i 2018. godini nije došlo do promjene vrijednosti portfelja imovine namijenjene prodaji.

lmovina je izložena prodaji putem vanjskih agencija za prodaju nekretnina s kojima Banka ima sklopljene Ugovore o posredovanju. Očekivani rok prodaje je godina dana. U 2019. godini realizirana je prodaja imovine knjgovodstvene vrijednosti 216 tisuće kuna.

20. Ostala imovina

u tisućama kuna	31. prosinca 2019. 31. prosinca 2018.
lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja	10.194	11.029
Obračunane naknade i provizije	4.576	5.227
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	1.717	1.944
Ostali predujmovi	1.485	1.111
Ostala imovina	1.856	2.221
	19.828	21.532
lspravci za umanjenje vrijednosti	(6.236)	(6.649)
	13.592	14.883

Nekretnine i oprema preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke i na dan 31. prosinca 2018. godine neto vrijednost preuzete imovine iznosi 8.115 tisuća kuna (u 2018. godini: 9.284 tisuća kuna).

Naknadnim mjerenjem preuzete imovine u zamjenu za nenaplativanja, u 2019. godini evidentirano je umanjenje vrijednosti preuzete imovine u ukupnom iznosu 334 tisuće kuna (u 2018. godini: 284 tisuća kuna).

Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako slijedi:

u tisućama kuna	2019.	2018.
Donos 1.1.2018. sa Zajmova klijentima		54
Stanje na dan 1. siječnja	6.649	7.147
Utjecaj primjene MSFI 9	1	(164)
Stanje na dan 1. siječnja - prepravljeno	-	6.983
Umanjenje vrijednosti ostale imovine	2.014	2.567
Naplaćeni iznosi	(2.147)	(2.271)
Tečajne razlike	1	(9)
Otpisani iznosi	(615)	(905)
Prodaja preuzete imovine	334	284
Stanje na dan 31. prosinca	6.236	6.649

21. Obveze prema bankama

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Depoziti po viđenju, u stranim valutama	7.831	5.792
Depoziti po viđenju, u kunama	3
Oročeni depoziti domaćih i stranih banaka, u stranim valutama	-	1.937
	7.833	7.730

Oročeni depoziti banaka u stranim valutama primljeni su uz kamatnu stopu 0,25% u 2018. godini, dok u 2019. godini nema primljenih oročenih depozita banaka.

22. Obveze prema klijentima

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Stanovništvo
Depoziti po viđenju
- u kunama	572.047	467.153
- u stranim valutama	506.839	391.558
Oročeni
- u kunama	260.355	311.689
- u stranim valutama	610.117	736.298
Ukupno stanovništvo	1.949.358	1.906.698
Pravne osobe
Depoziti po viđenju
- u kunama	476.196	331.020
- u stranim valutama	83.657	55.868
Oročeni
- u kunama	176.673	136.387
- u stranim valutama	20.532	19.242
Ukupno pravne osobe	757.058	542.517
Sveukupno depoziti klijenata	2.706.416	2.449.215

23. Ostala pozajmljena sredstva

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018
Pozajmice od HBOR-a	145.979	131.930
Repo krediti od HNB-a, u kunama	93.287	92.009
Repo-krediti od domaćih banaka, u devizama	13.488	16.320
Repo-krediti od domaćih banaka, u kunama		70.001
Krediti od domaćih banaka	7.443	14.835
	260.197	325.095

Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBORovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede.

Repo krediti odnose se na primljene kredite za koje je Banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. U 2019. godini Banka ima tri dugoročna repo kredita s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatne stope 1.20% i 1,80% (u 2018. godini: 1.20%). S domaćim bankama ugovoren je jedan kratkoročni repo kredit uz kamatnu stopu 2,80% (u 2018. godini: tri kratkoročna repo kredita od kojih dva uz kamatnu stopu 0,03% i jedan uz kamatnu stopu 0,20%). Za sve repo ugovore u 2019. i 2018. godini Banka je dala u zalog obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske.

S domaćim bankama sklopljen je jedan kratkoročni kredit uz kamatnu stopu 0,10% godini: 0,08%).

24. Ostale obveze

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Obveze u obračunu po danim kreditima	25.598	32.078
Obveze za korištenje imovine	14.169
Ostale devizne obveze	5.408	5.393
Rezerviranja za otpremnine i slična davanja zaposlenicima	3.810	574
Obveze prema zaposlenicima	3.437	3.310
Tekuća obveza poreza na dobit	3.322	ରେଟ
Obveze prema dobavljačima	2.779	3.586
Ostale kunske obveze	1.674	1.864
Obveze u postupku plačanja	1.617	2.000
Obveze u obračunu po primljenim sredstvima	1.488	2.255
Obračunana premija za osiguranje štednih uloga	1.437	1.212
Obračunane naknade i provizije	662	864
Obveze za dividendu	111	113
	65.512	53.915

25. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

a) Analiza

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Rezerviranja za okvirne kredite	3.382	4.308
Rezerviranja za garancije	1.444	1.082
Rezerviranja za sudske sporove	622	297
Rezerviranja za nepokrivene akreditive	2	47
Rezerviranja za ostale potencijalne obveze	15	14
	5.465	5.748

b) Promjene rezerviranja
u tisućama kuna	2019.	2018.
Stanje na dan 1. siječnja	5.748	4.397
Utjecaj primjene MSFI 9		(13)
Stanje na dan 1. siječnja - ispravljeno		4.384
Povećanje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku	17.574	14.959
Smanjenje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku (Smanjenje) / povećanje tijekom godine za rezerviranja za	(18.183)	(13.594)
sudske sporove	326
Stanje na dan 31. prosinca	5.465	5.749

26. Izdani hibridni i podređeni instrumenti

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Izdane podređene obveznice	97.337	97.004
	97.337	97.004

Banka je 23. prosinca 2013. godine provela upis podređenih instrumenata izdanjem obveznica oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 6,9 miljuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 6,5% godišnjom isplatom te jednokratnim dospijećem glavnice 2021. godine.

Dana 29. svibnja 2018. godine Banka je izdala novu seriju podređenih obveznica oznake PDBA-O-255E, ISIN: HRPDBAO255E4 u nematerijaliziranom obliku, na ime, u ukupnom iznosu emisije 9.406.590 eura u denominaciji 1 euro, s fiksnom kamatnom stopom od 4,0% godišnjom isplatom, te jednokratnim dospijećem glavnice 29. svibnja 2025. godine.

Podređene obveznice izdane su javnom ponudom u 2018. godini, bez objavljivanja prospekta, uz istovremeni prijevremeni otkup cijelog ili dijela izdanja obveznica PDBA-O-188A i PDBA-O-21CA.

Po okončanju i završetku javne ponude prijevremeno su otkupljene te poništene hibridne obveznice oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5 u iznosu 6.126.590 EUR i podređene obveznice oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3 u iznosu 3.280.000 EUR.

Preostali iznos hibridnih obveznica oznake PDBA-0-188A, ISIN: HRPDBA0188A5 u uznosu 3.873.410 EUR jednokratno je isplaćen na dan dospijeća 22. kolovoza 2018.

U dopunski kapital Banke uključuje se neamortizirani iznos izdanih podređenih obveznica.

27. Dionički kapital

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2019. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2018. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.

Banka ima 1.523 komada trezoriranih dionica na dan 31. prosinca 2019. godine (u 2018. godini 1,523 komada), knjiženih po trošku nabave.

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

	2013.		2018.
u tisućama kuna		Redovne		Redovne
	Broj dionica	dionice %	Broj dionica	dionice %
Antonia Gorgoni	66.278	9,91	66.278	9,91
Lorenzo Gorgoni	66.002	9,87	66.002	9,87
Assicurazioni Generali S.p.A.	63.791	9,54	63.791	9,54
Cerere S.R.L. Trieste	63.735	9,53	63.735	9,53
Miljan Todorović	55.731	8,33	55.731	8,33
Sigilfredo Montinari	38.529	5,76	38.529	5,76
Dario Montinari	38.526	5,76	38.526	5,76
Andrea Montinari	38.515	5.76	38.515	5,76
Piero Montinari	38.515	5,76	38.515	5,76
Giovanni Semeraro	27.494	4,11	27.494	4,11
Mario Gorgoni	22.868	3,42	22.868	3,42
Ostali dioničari (pojedinačno manje
od 3%)	148.765	22,25	148.765	22,25
	668.749	100,00	668.749	100,00

28. Rezerve

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Zakonske rezerve	156.041	143.935
Rezerve za vlastite dionice	16.830	16.830
Rezerve za opće bankovne rizike	5.104	5.104
Neraspodjeljive rezerve	17.7975	165.869
Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica	(3.282)	(3.282)
Rezerve fer vrijednosti	5.250	(8.508)
Raspodjeljive rezerve	1.968	(11.790)
	179.943	154.078

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.

29. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun trećih osoba. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka naplaćuje naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Sredstva
Krediti stanovništvu	9.064	11.361
Krediti pravnim osobama	691	879
Novčana sredstva	533	560
Ukupno sredstva	10.238	12.800
ZVORI
Financijske institucije	7.473	8.376
Javni sektor	948	2.397
Pravne osobe	1.867	2.027
Ukupno izvori	10.288	12.800

Banka pruža i usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima u ime i za račun trećih osoba. Vrijednost financijskih instrumenata o kojima skrbi u ime i za račun može se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 31. prosinca 2019.	2018.
Vrijednost financijskih instrumenata	727.645	815.484

30. Potencijalne i preuzete obveze

a) Pravni sporovi

Na dan 31. prosinca 2019. protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 622 tisuća kuna (2018.: 297 tisuća kuna).

b) Preuzete obveze po garancijama, akreditivima i neiskorištenim kreditima

Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je:

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Preuzete obveze - neiskorišteni krediti	182.207	235.441
Preuzete obveze - neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim
računima	141.665	143.689
Garancije	80.043	66.602
Devizni akreditivi	વેરુ	2.909
	404.010	448.641

Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

c) Operativni najmovi

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi?

u tisućama kuna	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Do 1 godine	દિવે	3.375
Od 2 do 5 godina	:1	4.466
Preko 5 godina		1.475
Ukupno	69	9.316

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni. Banka sklapa ugovore o najmovima za poslovne prostore, vozila i opremu.

Primjenom novog standarda MSFI 16 u 2019. godini vrijednost preuzetih obveza po operativnim najmovima značajno se smanjila i iznosi 69 tisuća kuna (2018. 9.316 tisuća kuna). Novi standard MSFI 16 zahtijeva da najmoprimac u svojim poslovnim knjigama prizna imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma za sve najmove, pa tako i operativne najmove. Od primjene MSFI 16 izuzeti su kratkoročni najmovi (do 12 mjeseci) i najmovi imovine male vrijednosti (do 5.000 USD) kao što je najam prostora za smještaj bankomata i opreme male vrijednosti. Preuzete obveze u iznosu 69 tisuća kuna odnose se na najam poslovnog prostora za smještaj bankomata, a ugovori za ovu vrstu najma svrstani su u najmove imovine male vrijednosti.

Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama najmoprimca priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma. U 2018. godini u potencijalne i preuzete obveze bile su uključene i obveze po najmovima poslovnih prostora i automobila, dok su u 2019. godini primjenom MSFI 16 ovi ugovori evidentirani kao imovina u korištenju.

31. Transakcije s povezanim osobama

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik. Banka ne čini grupu povezanih osoba i nema ovisna društva.

a) Transakcije s ključnim rukovodstvom i povezanim osobama prikazane su u tablici u nastavku;

u tisućama kuna	Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe		Nadzorni odbor
	2019.	2018.	2019.	2018.
Zajmovi
Stanje zajmova na početku godine	1.941	2.021	22.467	22.807
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	(317)	(80)	178	(340)
Stanje zajmova na kraju godine	1.624	1.941	22.645	22.467
Ostvareni kamatni prihod	64	74	1.248	1.397
Primljeni depoziti
Stanje depozita na početku godine	6.623	6.502	1.007	343
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	(1.761)	122	1.793	664
Stanje depozita na kraju godine	4.862	6.624	2.800	1.007
Ostvareni kamatni rashod	15	67	1
Naknade managementu
u tisućama kuna			2019.	2018.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja			14.925	14.854

Uprava Banke se sastoji od 3 člana. Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja odnose se na ukupne troškove plaća i plaće u naravi za članove Uprave i savjetnike, prokuriste Banke i naknade članovima Nadzornog odbora.

U 2019. godini nisu predviđeni troškovi za bonuse managementu. Naknade članovima Nadzornog odbora u 2019. godini iznose 3.991 tisuća kuna (u 2018. godini: 3.929 tisuća kuna).

31. Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

b) Transakcije s povezanim društvima prikazane su u tablici u nastavku;

u tisućama kuna
	2019.	2018.
Računi kod banaka
Stanje na početku godine	992	14.320
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	1.259	(13.328)
Stanje na kraju godine	2.251	992
Obveze prema bankama i obveze po izdanim podređenim instrumentima
Stanje na početku godine	15.188	16.180
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	706	(992)
Stanje na kraju godine	15.894	15.188
u tisućama kuna
	2019.	2018.
Prihodi od kamata	25	3
Prihodi od naknada	224	476
Ukupno prihod	249	479
Rashodi od kamata	593	743
Rashodi od naknada	19	1
Ukupno rashod	612	744

32. Politika upravljanja financijskim rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika. Preuzimanje rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje.

Politike za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je banka izložena čine kreditni rizik, rizik i operativni rizik. Tržišni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik i rizik od promjene tržišnih i dužničkih vrijednosnih papira. Limit se primjenjuju na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.

Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvješćivanja. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom je u nadležnosti Šektora za upravljanje rizicima, a kontrola rizika u nadležnosti Službe za kontrolu rizika.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke.

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura.

U okviru kreditne politike definirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.

Kako bi što kvalitetnije upravljala kreditnim rizikom, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Kreditni rizik (nastavak)

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana, naknadno praćenje i procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima i izvanbilančnim obvezama.

Prilikom ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se:

• (1) kreditne sposobnosti dužnika,
• (2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci i drugim vjerovnicima i
• (3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera postoje li elementi pogoršanja financijskog položaja klijenta, izloženost valutnom riziku ili rizik uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve plasmane dijeli u sljedeće kategorije: a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2, b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i

c. rizična skupina C.

Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nje dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja.

Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 15 dana u posljednjih godinu dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Kreditni rizik (nastavak)

Banka u rizične skupine B (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka restrukturirane izloženostima izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti procijenjenih dužnikovih bužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane Odlukom. Plasmani rizične skupine B ovisno o postotku ispravka vrijednosti plasmana klasificiraju se u rizičnu podskupinu B-1 (plasmani za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa potraživanja), B-2 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% iznosa potraživanja) i B-3 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa potraživanja). U rizičnu skupinu C (stupanj 3) raspoređuju se plasmani sa 100% ispravak vrijednosti.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućima i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, zavisnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Kontinuirano se prati rizik likvidnosti utvrđivanjem promjena u financiranju, a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom strategjjom Banke Također, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom.

Banka identificira tri osnovna oblika rizika likvidnosti:

• rizik neusklađene likvidnosti (koji nastaje zbog neusklađenosti stavaka aktive i pasive Banke)

• rizik pojačane likvidnosti (koji nastaje zbog potrebe održavanja viših iznosa likvidnih sredstava koja bi mogla trebati u budućnosti) i

• tržišni rizik likvidnosti (koji nastaje zbog potencijalne slabije likvidnosti financijskog tržišta, što ima za posljedicu nemogućnost prodaje ili pribavljanja likvidne imovine).

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih limita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Sektor financijskih tržišta svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.

Pokazatelji koncentraciju koncentraciju depozita (udio 100 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvještaja.

Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima.

Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti (nastavak)

Banka je propisala i uspostavila primjerene kontrolne aktivnosti i raspodjelia dužnosti, osigurala prikladne unutarnje kontrole i prikladne administrativne i računovodstvene postupke koji se provode u sklopu svakodnevnih aktivnosti Banke.

Upravljanje likvidnosnim rizicima organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Sektor financijski tržišta, Sektor za upravljanje rizicima, Službu za kontrolu rizika i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

Tržišni rizik

Većina financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke. Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju sukladno poslovnoj strategij, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika.

Banka je uspostavila jasno definirane nadležnosti i odgovornosti u procesu upravljanja tržišnim rizikom.

Upravljanje tržišnim rizicima organizacijski je ustrojeno kroz Upravu i Sektor za upravljanje rizicima te operativnu i organizacijsku razdvojenost finkcije ugovaranja transakcija od funkcije podrške poslovanju i funkcije pozadinskih poslova riznice i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima odgovorna je za dnevno neovisno praćenje i kontrolu iskorištenosti limita kojima su izloženi poslovi iznice. Upravi Banke se dostavljaju i tjedni izvještaji od strane Sektora upravljanja financijskima s podacima o izloženosti valutnom riziku. Služba za kontrolu rizika dostavlja Upravi Banke pregled o ukupnoj izloženosti valutnom riziku u redovitim i tromjesečnim izvještajima o rizicima.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, poduzimaju se razne strategije zaštie od rizika. Banka primjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana, uz naglasak da navedeni pristup ne sprječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Valutni rizik

Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.

Kretanje devizne pozicije prati se dnevno temeljem izvještaja o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Služba za kontrolu rizika redovito priprema izvještaje za Upravu. Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku održava se u propisanim postotcima. Služba za kontrolu rizika kontrolira izloženost valutnom riziku i izvještava Upravu tromjesečno.

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ili nesrazmjera imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.

Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetjivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.

Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvještaja o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.

Sustav upravljanja rizikom kamatne stope iz knjige Banke uspostavljen je sukladno potrebama Banke u odnosu na veličinu, obujam i složenost poslovnih procesa, i kao takav ima funkciju identifikacije, mjerenja, praćenja i kontrole svih značajnih izvora rizika kamatne stope. Upravljanje kamatnim rizikom organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Sektor za upravljanje rizicima, Sektor financijski tržišta i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje preuzimaju kamatni rizik a kontrola kamatnog rizika kroz Službu za kontrolu rizika.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Rizik promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira jest rizik fluktuacije tržišnih cijena financijskih instrumenata koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja..

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Derivatna financijska imovina i obveze

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se Banka koristi sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.

Upravljanje operativnim rizikom je u nadležnosti Direkcije za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima, što uključuje prikupljanje podataka, izradu izvještaja i analizu postojećih i potencijalnih događaja operativnih rizika i uzroka operativnog rizika te osiguravanje podataka na osnovi kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom.

Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to sur

• = pristup osnovnog pokazatelja (BIA)
• standardizirani pristup (SA)
• napredni pristup mjerenja (AMA)

Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja (BIA).

Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima prati izloženost operativnom riziku prema definiranim internim aktima i standardima, prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja i/li izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvještava o rizičnom profilu sa aspekta operativnih rizika, sudjeluje pri implementaciji novih proizvoda i značajnih poslovnih promjena, obavlja edukaciju zaposlenika o operativnom riziku te redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo o izloženostima operativnom riziku.

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom i ostalim internim aktima.

U cilju zaštite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika. S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrđenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje kapitalom

Od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije u Republici Hrvatskoj provode izračun i izvještavanje o bonitetnim zahtjevima u skladu s Provedbenom urebom Komisije (EU) br. 575/2013 ("CRR"), Direktivnom 2013/36/EU ("CRD IV"), tehničkim standardima i drugim relevantnim propisanim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority - "EBA") i Hrvatske narodne banke. Banka je uspješno upravljala kapitalom za pokriće rizika u poslovanju te ispunjava sve kapitalne zahtjeve koje postavlja Hrvatska narodna banka i European Banking Authority. Na dan 31. prosinca 2019. godine stopa adekvatnosti ukupnog kapitala iznosi 18,46%, a stopa osnovnog i redovnog osnovnog kapitala iznosi 15,42%.

Ovakvom razinom stope adekvatnosti kapitala Banka je udovoljila limitima propisanih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Službeni list EU L 176/2013), a prema kojem institucija mora ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%;

• (b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
• (c) stopa ukupnog kapitala od 8%.

Kapitalom Banke je pokriven zaštitni sloj za očuvanje kapitala, a koji prema članku 117. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013.) iznosi 2,5 posto i zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik po stopi od 1,5% temeljen na Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (NN, br. 61/2014.).

U stavke redovnog kapitala Banka je uključila dionički kapital, plaćenu premiju na dionice, zadržanu dobit proteklih godina, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te ostale i rezerve za opće bankovne rizike. U odbitne stavke uključeni su nematerijalna imovina i otkupljene vlastite dionice.

U stavke dopunskog kapitala uključeno je izdanje dužničkih vrijednosnih papira banke i to podređenih obveznica u iznosu 80.709 tisuća kuna (u 2018. godini: podređenih 85.821 tisuća kuna).

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje kapitalom (nastavak)

u tisućama kuna	2019.	2018.
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	410.472	375.647
Redovni osnovni kapital	410.472	375.647
Dopunski kapital	80.709	85.821
Ukupno regulatorni kapital	491.181	461 468
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	18,46%	18,22%
Minimalna stopa adekvatnosti kapitala	8.00%	8.00%

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici.

Mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih pokazatelja prema njihovom stupnju dostupnosti, tj. zapaženosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupni na datum mjerenja.

Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju iz 1. razine i zapažene su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno.

Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu zapaženi.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

2019.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Vlasničke vrijednosnice	137.853			137,853
Ukupno	137.853			137.853
2019.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Vlasničke vrijednosnice	28.867		10.785	39.652
Dužničke vrijednosnice	617.105		29.200	646.305
Ukupno	645.972		39.985	685.957
2018.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Vlasničke vrijednosnice	157.474			157.474
Ukupno	157.474			157.474
2018.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Vlasničke vrijednosnice	26.930		10.009	36.939
Dužničke vrijednosnice	496.332		9.860	506.192
Ukupno	523.262		19.869	543.131

U razini 3. se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava Bilokalnik d.d., Spin Valis d.d., HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., S.W.I.F.T Belgium, Franck d.d., VISA Inc., Atlas banka a.d Podgorica, SNH Alfa d.d, i Proficio d.d. koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave. U razini 3. se nalaze dužnički vrijednosni papiri društva JGL d.d., Nexe grupa d.d. i obveznice Crne Gore Tijekom godine nije bilo promjene razina za vlasničke vrijednosne papire.

Tijekom godine nije bilo promjene razina za dužničke vrijednosne papire.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Mjerenje fer vrijednosti

a) Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržisu
	31.12.2019.	31.12.2018.
Vlasnički vrijednosni papiri	137,853	157.474	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Ukupno vlasnički vrijednosni papiri:	137.853	157.474

b) Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu
	31.12.2019.	31.12.2018.
Vlasnički vrijednosni papırı	28.867	26.930	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Vlasnički vrijednosni papiri	10.785	10.009	Razina 3	Vrednovanje sukladno tehnikama procjene vrijednosti ili vrednovanje po nabavnoj cijeni radi toga što nije materijalno ulaganje	Nije primjenjivo
Ukupno vlasnički vrijednosni papiri:	39.652	36.939
Dužnički vrijednosni papiri	617.105	496.332	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri			Razina 2	Vrednovanje prema sličnoj imovini ( usklađivanje trezorskih i komercijalnih zapisa prema cijenama sa zadnje aukcije trezorskih zapisa )	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	29.200	9.860	Razina 3	Vrednovanje metodom diskontiranih novčanih tokova"	Nije primjenjivo
Ukupno dužnički vrijednosni papiri: Ukupno	646.305	506.192
vrijednosni papiri:	685.957	543.131

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Kretanje financijske imovine u 3. razini

2019.	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
u tisućama kuna
Početno stanje	19.869
Ukupni dobici i gubici	10-246
Kupljena imovina	9.870
Prodana imovina
Dospjela imovina
Reklasificirano u 3. razinu
Završno stanje	39.985
2018.	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
u tisućama kuna
Početno stanje	14.864
Ukupni dobici i gubici	(5.601)
Kupljena imovina
Prodana imovina
Dospjela imovina	-
Reklasificirano u 3. razinu	10.606

Završno stanje

19.869

34. Kamatni rizik

Sljedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2019. godine i 2018. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2019. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	68.890			2.393	331.037	402.320
narodne banke					198.946	198.946
Plasmani kod drugih banaka		4.455			1.373	5.828
Zajmovi klijentima	1.299.966	176.748	275.925	274.307		2.026.946
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu					137.853	137.853
sveobuhvatnu dobit	8.413	32.460	63.308	540.625	41.152	685.958
UKUPNO IMOVINA	1.377.269	215.036	339.233	817.325	708.988	3.457.851
OBVEZE
Obveze prema bankama	1.698		1.937		6.136	7.834
Obveze prema klijentima	1.806.648	148.107	447.093	295.732	8.836	2.706.416
Ostala pozajmljena sredstva	21.353	49.565	23.936	165.343		260.197
Izdani hibridni instrumenti			302	97.035		97.337
UKUPNO OBVEZE	1.829.699	197.672	471.331	558.110	14.972	3.071.784
Neto kamatna izloženost Na dan 31. prosinca 2018. godine u tisućama kuna IMOVINA	(452.430) Do 1 mjeseca	15.991 mjeseca	(132.098) Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	259.215 Preko 1 godine	695.389 Beskamatno	386.067 Ukupno
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne banke	6.389				425.801 190.575	432.190 190.575
Plasmani kod drugih banaka	42.700	22.245			1.368	66.313
Zajmovi klijentima	1.139.104	109.211	159.968	426.363		1.834.646
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu					157.474	157.474
sveobuhvatnu dobit		9.055	21.290	474.767	38.019	543.131
UKUPNO IMOVINA	1.188.193	140.511	181.258	901.130	813.237	3.224.329
OBVEZE
Obveze prema bankama	1.270		1.937		4.523	7.730
Obveze prema klijentima	1.447.201	193 995	621-975	180.490	5.554	2.449.215
Ostala pozajmljena sredstva	113.571	70-444	18-747	122.333		325.095
Izdani hibridni instrumenti			91.442	5.562		97.004
UKUPNO OBVEZE	1.562.042	264.439	734.101	308.385	10.077	2.879.044
Neto kamatna izloženost	(373.849)	(123.928)	(552.843)	592.745	803.160	345.285

Podravska banka d.d.

34. Kamatni rizik (nastavak)

Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2019. godini bile su 4,85% (u 2018. godini 5,07%).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2019. godine, bile su 0,29% (u 2018. godini 0,50%).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2019. i 2018. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu.

u tisućama kuna	Pretpostavljeni rast kamatne stope	Utjecaj na dobit ili gubitak 2019. qodine	Utjecaj na dobit ili gubitak 2018. godine
Imovina	5% relativno	2.828	2 920
Obveze Utjecaj na neto kamatne prihode	5% relativno	(216) 2.612	(299) 2.621

35. Valutni rizik

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

Na dan 31. prosinca 2019. godine (u tisućama kuna)	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod
banaka Sredstva kod Hrvatske	102.450	12.194	14.237	128.881	273.439	402.320
narodne banke Plasmani kod drugih					198.946	198.946
banaka	5.828			5.828		5.828
Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili	860-731	3.698		864.429	1.162.517	2.026.946
gubitak Financijska imovina po fer	34.728			34.728	103.125	137.853
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	200.278	126.569	22.275	349.122	336.836 41.379	685.958 41.379
Ulaganja u nekretnine Nematerijalna imovina					43.333	43.333
Nekretnine i oprema					43.458	43.458
Imovina s pravom korištenja					13.941	13.941
Dugotrajna imovina
namijenjena prodaji Odgođena porezna					098	098
imovina Ostala imovina	23		1	24	3.935 13.568	3.935 13.592
UKUPNO IMOVINA	1.204.038	142.461	36.513	1.383.012	2.235.475	3.618.487
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL OBVEZE
Obveze prema bankama Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	5.244 1.061.750	129.892	2.587 32.618	7.831 1.224.260	3 1.482.156	7-834 2.706.416
sredstva	33.642	13.488		47.130	213.067	260.197
Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne obveze i	5.105	21	17	5.143	60.369	65.512
troškove	596	24		620	4.845	5.465
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	97.337			97.337		97.337
UKUPNO OBVEZE	1.203.674	143.425	35.7272	1.382.321	1.760.440	3.142.761
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice Trezorske dionice					3.015	3.015
Ostale rezerve					(1.388) 179.943	(1.388) 179.943
Dobit tekuće godine					21.346	21.346
Zadržana dobit (gubitak)					5.310	5.310
Ukupno dionički kapital					475.726	475.726
UKUPNO OBVEZE I
DIONICKI KAPITAL	1.203.674	143.425	35.272	1.382.321	2.236.166	3.618.487
Neto tečajna izloženost	364	(964)	1.291	691	(691)

35. Valutni rizik (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2018. godine (u tisućama kuna)	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	115 518	14.622	13.771	143.911	288.279	432.190
narodne banke Plasmani kod drugih					190.575	190.575
banaka Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer	60.582 930.773	1.910		60.582 932.683	5.731 901.963	66.313 1.834.646
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer	33.821	1.914		35.735	121.739	157.474
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Nematerijalna imovina	117.666	73.043	21.170	211.879	331.252 44.080	543.131 44.080
Nekretnine i oprema Odgođena porezna					44.837	44.837
imovina Ulaganja u nekretnine					6.028 43.129	6.028 43.129
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji Ostala imovina	16			16	1.214 14.867	1.214 14.883
UKUPNO IMOVINA	1.258.376	91.489	34.941	1.384.806	1.993.694	3.378.500
OBVEZE I DIONICKI KAPITAL OBVEZE
Obveze prema bankama Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	7.639 1.087.977	91.383	90 32.528	7.729 1.211.888	1 1.237.327	7.730 2.449.215
sredstva Ostale obveze Rezerviranja za	57.712 12-754	23	15	57.712 12.792	267.383 41.123	325 095 53.915
potencijalne obveze i troškove Izdani hibridni i podređeni	1.001	4		1.005	4.743	5.748
instrumenti	97.004			97.004		97.004
UKUPNO OBVEZE	1.264.087	91.410	32.633	1.388.130	1.550.577	2.938.707
Kapital Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(1.388)	(1.388)
Ostale rezerve Dobit tekuće godine					154.079 12.106	154.079 12.106
Zadržana dobit (gubitak)					4.481	4.481
Ukupno dionički kapital					439.793	439.793
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	1.264.087	91.410	32.633	1.388.130	1.990.370	3.378.500
Neto tečajna izloženost	(5.711)	79	2.308	(3.324)	3.324

35. Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka pri čemu je prikazan sumarni iznos pojednostavljenog povećanja svih valuta za 2%. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2019. godinu, odnosno prihodovni za 2019. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31. prosinca 2019. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na dobit ili qubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili qubitak
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2.00%	27.660		27.660
Obveze	2.00%	1	27.646	27.646
Neto imovina / (obveze)		27.660	27.646	14

Valuta na dan 31. prosinca 2018. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na dobit ili qubitak	Utjecaj na dobit ili qubitak	Utjecaj na dobit ili qubitak
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
lmovina	2.00%	27.696		27.696
Obveze	2.00%		27.763	27.763
Neto imovina / (obveze)		27.696	27.763	(67)

1. Rizik likvidnosti

Na dan 31. prosinca 2019. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 god.	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
u tisućama kuna
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	402.320					402.320
banke Plasmani kod drugih banaka	198.946	5.828				198.946 5.828
Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer	235.301	208.557	446.042	374.474	762.572	2.026.946
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu	137.853					137.853
sveobuhvatnu dobit	49.565	32.460	63.308	102.409	438 216	685.958
FINANCIJSKA IMOVINA	1.023.985	246.845	509 350	476.883	1.200.788	3.457.851
OBVEZE
Obveze prema bankama	7.834					7.834
Obveze prema klijentima	1.814.025	148.107	447.287	274.912	22.085	2.706.416
Ostala pozajmljena sredstva	21.353	49 565	23.936	78.902	86.441	260.197
Izdani hibridni i podređeni instrumenti			302	27.023	70.012	97.337
FINANCIJSKE OBVEZE	1.843.212	197.672	471.525	380.837	178.538	3.071.784
KUMULATIVNI JAZ	(819.227)	49.173	37.825	96.046	1.022.250	386.067
Na dan 31. prosinca 2018. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 god.	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
u tisućama kuna
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	432.190					432.190
banke	190.575					190 575
Plasmani kod drugih banaka	42.700	23.613				66 313
Zajmovi klijentima Financijska imovina po fer	282 448	173 993	380.835	380.945	616.425	1.834.646
vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer	157.474					157.474
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	38.959	11.676	22.722	124.158	345.616	543.131
FINANCIJSKA IMOVINA	1.144.346	209.282	403.557	505.103	962.041	3.224.329
OBVEZE
Obveze prema bankama	5.793		1.937			7.730
Obveze prema klijentima	1.411.200	172.328	627.073	209.982	28.632	2 449 215
Ostala pozajmljena sredstva Izdani hibridni i podređeni	101.554	15.068	22.901	79.609	105.963	325.095
instrumenti			287	26.932	69.785	97.004
FINANCIJSKE OBVEZE	1.518.547	187.396	652.198	316.523	204.380	2.879.044

37. Kreditni rizik

a) Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2019. godine:		lspravci za umanjenje
	Bruto plasmani	vrijednosti	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	198.946		198.946
Plasmani kod drugih banaka	5.847	(19)	5.828
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak	137,853		137.853
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	695.930		685 958
Zajmovi klijentima		(9.972)
- Stupanj 1	1.856.464	(18.740)	1.837.724
- Stupanj 2	7.480	(328)	7.152
- Stupanj 3	385.830	(203.760)	182.070
Ukupno bilančna izloženost	3.288.350	(232.819)	3.055.531
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
- Stupanj 1	397.866	(4.151)	393.715
- Stupanj 2	3.249	(120)	3.129
- Stupanj 3	2.895	(572)	2.323
Ukupno izvanbilančna izloženost	404.010	(4.843)	399.167
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	3.692.360	(237.662)	3.454.698
u tisućama kuna		lspravci za
Na dan 31. prosinca 2018. godine:	Bruto plasmani	umanjenje vrijednosti	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	190.575		190.575
Plasmani kod drugih banaka	66.526	(213)	66.313
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	157 474		157.474
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	553,558	(10.427)	543.131
Zajmovi klijentima
- Stupanj 1	1.631.674	(18.269)	1.613.405
- Stupanj 2	27.686	(895)	26.791
- Stupanj 3	418.348	(223.898)	194.450
Ukupno bilančna izloženost	3.045.841	(253.702)	2.792.139
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
- Stupanj 1	446.802	(5.401)	441.401
- Stupanj 2	1.767	(34)	1.733
- Stupanj 3	72	(17)	55
Ukupno izvanbilančna izloženost	448.641	(5.452)	443.189
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	3.494.482	(259.154)	3.235.328

Podravska banka d.d.

37. Kreditni rizik (nastavak)

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene kamate. Ostala dospjela potraživanja iskazuju nenaplaćena ostala potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku.

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2019. godine	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 dana	Dospjelo 181- 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Zajmovi klijentima
Građani	5.247	670	588	1.691	1.413	2 972	31.784
Poduzeća	6.874	4 479	3.760	6.791	11.209	9.293	119.384
Javni sektor i ostali
sektori	362				1		43
Ostala dospjela
potraživanja	1.322	105	235	કિલિટ	1.214	659	2.892
Ukupno dospjela
nenaplaćena
potraživanja	13.805	5.254	4 583	9.148	13.837	12.924	154.103
u tisućama kuna	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo
Na dan 31. prosinca 2018. godine	do 30 dana	31 - 90 dana	91 - 180 dana	181- 365 dana	1 do 2 godine	2 do 3 godine	preko 3 godine
Zajmovi klijentima
Građani	5.411	626	654	980	3.333	2 726	33.656
Poduzeća	4.815	3.309	1.023	7.174	75.396	12.321	155.964
Javni sektor i ostali
sektori	1.085	1	1			2.218	3.692
Ostala dospjela
potraživanja	1.703	875	912	422	740	373	2.920
Ukupno dospjela
nenaplaćena potraživanja	13.014	4.811	2.590	8.576	79.469	17.638	196.232

37. Kreditni rizik (nastavak)

c) Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2019. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke					198.946
Plasmani kod drugih banaka					5.828
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit					137.853 685.958
Zajmovi klijentima	25.895	289.815	428.029	76.413	1.206.794
Ukupno bilančna izloženost	25.895	289.815	428.029	76.413	2.235.379
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	3.292	11.429	14.016	6.389	368.884
Ukupno izvanbilančna izloženost	3.292	11.429	14.016	6.389	368.884
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	29.187	301.244	442.045	82.802	2.604.263
Na dan 31. prosinca 2018. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke					190.575
Plasmani kod drugih banaka				5.731	60.582
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijska imovina po fer					157.474
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit					543.131
Zajmovi klijentima	25.914	233.713	384.321	66.585	1.124.114
Ukupno bilančna izloženost	25.914	233.74 3	384.321	72.316	2.07 5.876
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	7.408	3.261	43 224	1.872	392.876
Ukupno izvanbilančna izloženost	7.408	3.261	43.224	1.872	392.876

37. Kreditni rizik (nastavak)

d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima

		2019.
u tīsučama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
- Stupanj 1	82,52	1.01
- Stupanj 2	0.33	4.39
- Stupanj 3	17,15	52,81
Ukupno	100.00

	2018.
u tisućama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
- Stupanj 1	78,53	1.12
- Stupanj 2	1.33	3,23
- Stupanj 3	20,14	53,52
Ukupno	100.00

38. Rizik promjene cijena

Rizik promjene cijena vlasničkih innancijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost portfelja vrijednosnica po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i fer vrijednosnica po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.

	Pretpostavljena promjena cijene	Utjecaj rasta cijene na račun dobitka i qubitka	Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2019. godine	3%	4.136	20.878
Na dan 31. prosinca 2018. godine	3%	798	20.533

39. Koncentracija imovine i obveza

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedij

	2019.	2018.
u tisućama kuna
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	273.314	303.029
Obveznice Republike Hrvatske	404 951	282.521
Obvezna pričuva i blagajnički zapisi kod Hrvatske narodne
banke	198.946	190.575
Ostale novčane rezerve	10.000	10.000
Odgođena porezna imovina/obveze	3.935	6.028
Ostala imovina	662	368
Ostale obveze	(40)	(26)
Primljeni depoziti	(99)	(40)
Tekuća porezna imovina/obveze	(3.301)	(624)
Repo-krediti od HNB-a	(93.287)	(92.009)
	795.081	699.822

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca po osnovi zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:

	2019.	2018.
u tisućama kuna
Ostali zajmovi	38.553	43.130
Zajmovi klijentima za koje garantira država	8.711	9.997
Ostale obveze	(2.883)	(155)
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banaka	(1.437)	(1.212)
Primljeni depoziti	(152.721)	(76.263)
Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj	(145.979)	(131.930)
Imovina s pravom korištenja	2.586
	(253.170)	(156.433)

40. Događaji nakon datuma bilance

Banka pozorno prati najnovija događanja vezana uz COVID-19, kako u Hrvatskoj tako i aktualne preporuke od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva i Ravnateljstva civilne zašlie Ministarstva unutarnjih poslova te je poduzela sve raspoložive mjere za upravljanje rizicima.

Banka osigurava kontinuitet poslovanja u skladu s planom postupanja u kriznim situacijama te je poduzela mjere u organizacijskom smislu, kojima nastoji smanjiti rizike povezane s osiguravanjem kontinuiteta poslovanja, kao što su rad od kuće i/ili s udaljenih lokacija.

U cilju implementacije mjera temeljem Zaključaka Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i pomoći gospodarskim subjektima i građanima pogođenim koronavirus panka poduzima aktivnosti i donosi odgovarajuće odluke kako bi uskladila postupanje s preporukama i zahtjevima zakonodavne i izvršne vlasti te regulatornih tijela, HNB-a i HANFA-e.

Također, Banka redovno provodi godišnje stres testiranje na rizike. Kod tržišnih rizika, najgori modelirani scenarij minimalno utječe na smanjenje stope ukupnog kapitala za 0,21 b.p. Kod kreditnog rizika, Banka modelira različite scenarije i potencijalne gubitke te u svakom scenariju posjeduje dostatni kapital za pokrivanje potencijalnih gubitaka.

41. Odobrenje financijskih izvještaja

lzdavanje financijskih izvještaja odobrila je Uprava Banke dana 23. travnja 2020. i u njeno ime su ih potpisali:

Goran Varat

Predsjednik Uprave

Daniel Unger

Renata Vinković

Članica Uprave

Na temelju članka 19. stavka 6. Zakona o računovodstvu (NN br. 78/2015. i 120/2016.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN br. 75/2008. i 54/2013.), Hrvatske narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih institucija (NN 42/2018). Sljedeće tablice prikazuju financijske izvještaje u skladu s navedenom odlukom.

Bilanca stanja na dan 31.12.2019.

Naziv pozicije	AOP oznaka	ROP. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto)
1	2	3	4	5
Nerevidirano (u 000 kuna)
Imovina
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)	001		429.745	399.880
1.1. Novac u blagajni	002		45.208	47.761
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka	003		312.935	283.229
1.3. Ostali depoziti po viđenju	004		71.602	68.890
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009)	005		0	0
2.1. Izvedenice	006		0	0
2.2. Vlasnički instrumenti	007		0	0
2.3. Dužnički vrijednosni papiri	008		0	0
2.4. Krediti i predujmovi	009		0	0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)	010		157 474	137.853
3.1. Vlasnički instrumenti	011		157.474	137,853
3.2. Dužnički vrijednosni papiri	012		0	0
3.3. Krediti i predujmovi	013		0	0
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak(AOP 015 + 016)	014		0	0
4.2. Dužnički vrijednosni papiri	015		0	0
4.3. Krediti i predujmovi	016		0	0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	017		543-131	685,958
5.1. Vlasnički instrumenti	018		37.411	39.652
5.1. Dužnički vrijednosni papiri	019		505-720	646.306
5.2. Krediti i predujmovi	020		O	0
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023)	021		2.097.252	2.237.376
6.1. Dužnički vrijednosni papiri	022		116.174	68.029
6.2. Krediti i predujmovi	023		1.981.078	2.169.347
7. Izvedenice - računovodstvo zaštite	024		0	0
8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025		0	0
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026		0	0
10. Materijalna imovina	027		87.480	98.703
11. Nematerijalna imovina	028		44.566	43.408
12. Porezna imovina	029		6.116	4.001
13. Ostala imovina	030		2.238	2.195
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031		10.498	9.113
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	032		3.378.500	3 618 487

Bilanca stanja na dan 31.12.2019. (nastavak)

Naziv pozicije	A@ P oznaka	Ror. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto) 5
1	2	3	4
Obveze
16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038)	033		0	0
16.1. Izvedenice	034		0	0
16.2. Kratke pozicije	035		0	0
16.3. Depoziti	036		0	0
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri	037		0	0
16.5. Ostale financijske obveze	038		0	0
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 040 do 042)	039		0	0
17.1. Depoziti	040		0	0
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	041		0	0
17.3. Ostale financijske obveze	042		0	0
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (AOP 044 do 046)	043		2.880.565	3.090.506
18.1. Depoziti	044		2.782.040	2974.447
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	045		97.004	97.337
18.3. Ostale financijske obveze	046		1.521	18.722
19. Izvedenice - računovodstvo zaštite	047		O	0
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zaštite portfelja od kamatnog rizika	048		0	0
21. Rezervacije	049		5.748	5.465
22. Porezne obveze	050		806	3.525
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051		O	0
24. Ostale obveze	052		50.816	43.265
25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053		0	0
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	054		2.937.935	3.142.761
Kapital
27. Temeljni kapital	055		267.500	267.500
28. Premija na dionice	056		3.015	3.015
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057		0	0
30. Ostali vlasnički instrumenti	058		0	O
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059		(8.508)	5.250
32. Zadržana dobit	060		4.481	5.310
33. Revalorizacijske rezerve	061		O	O
34. Ostale rezerve	062		163.359	174.693
35. Trezorske dionice	083		(1.388)	(1.388)
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064		12.106	21.346
37. Dividende tijekom poslovne godine	065		O	0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)	066		O	O
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	067		440 565	475.726
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	068		3.378.500	3.618.487

Račun dobiti i gubitka u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019.

Naziv pozicije	ACP oznaka	Ror. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	15
Nerevidirano (u 000 kuna)
1. Kamatni prihodi	069		99.879	104.639
2. Kamatni rashodi	070		22.202	16.032
3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev	071		0	0
4. Prihodi od dividende	072		816	1.446
5. Prihodi od naknada i provizija	073		37.161	38.313
6. Rashodi od naknada i provizija	074		14.471	14.929
7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	0745		3.774	16,333
8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	076		5.447	5.582
9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	077		1.213	818
10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	078		0	0
11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto	079		O	8
12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	080		1.612	849
13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	081		185	(671)
14. Ostali prihodi iz poslovanja	082		6.927	5.468
15. Ostali rashodi iz poslovanja	083		10.798	11.768
16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO (AOP 069 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 075 do 082 - 083)	084		109.543	130.148
17. Administrativni rashodi	085		75.299	73.124
18. Amortizacija	086		5.807	8.300
19. Dobici ili gubici zbog promjena, neto	087		0	0
20. Rezervacije ili ukidanje rezervacija	088		1.354	(288)
21. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	089		12.512	21.808
22. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	080		0	0
23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine	091		0	0
24. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku	092		0	0
25. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	093		O	O
26. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	094		(284)	(334)
27. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ČE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091 + 092 do 094)	095		14.287	26.870
28. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti	096		3.193	6.068
29. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096)	097		11.094	20.802
30. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (AOP 099 - 100)	098		1.012	544
30.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	088		1.012	544
30.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti	100		O	0
31. DOBIT ILI GUBITAK TEKUČE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103)	101		12.106	21.346
32. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli)	102		O	0
33. Pripada vlasnicima matičnog društva	103		12.106	21.346

Naziv pozicije	ACT oznaka	Ror. bilješke	Prethodna godina	Tekuca godina
18	2	3	4	5
Nerevidirano (u 000 kuna)
IZVAESTA O OSTALO ISVEGBUHVATNO IDOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101)	104		12,106	21.346
2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 106 + 118)	105		(16.584)	14.587
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (AOP 107 do 113 + 116 + 117)	106		(13.371)	5.201
2.1.1. Materijalna imovina	107		0	0
2.1.2. Nematerijalna imovina	108		0	0
2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca	109		0	0
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	110		0	0
2.1.5. Udjel ostalih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	111		0	0
2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	112		(16.306)	6.161
2.1.7. Dobici ili gubici od računovodastva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	113		0	0
2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)	114		0	0
2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)	115		0	0
2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	116		0	0
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	117		2.935	(960)
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (AOP 119 do 126)	118		(3.213)	9.386
2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)	119		0	0
2.2.2. Preračunavanje stranih valuta	120		0	0
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	121		0	0
2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)	122		0	0
2 2 5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	1723		(3.995)	11.523
2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	124		0	0
2.2.7. Udjel ostalih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	125		0	0
2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	126		782	(2.137)
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (AOP 104 + 105 i AOP 128 + 129)	127		(4.478)	35.933
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)	1728		0	O
5. Pripada vlasnicima matičnog društva	129		(4.478)	35.933

lzvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019.

lzvještaj o novčanom tijeku u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019.

Naziv pozicije	AOR oznaka	Ror. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
Nerevidirano (u 000 kuna)
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	001		15.299	27.414
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	002		13.964	22.526
3. Amortizacija	003		5.807	8.300
4. Neto nerealizirana dobit/qubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	004		(1.213)	(716)
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	005		(1.117)	33
6. Ostale nenovčane stavke	006		(266)	(183)
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	007		(1.918)	(8.371)
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	008		(37.590)	36.808
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	009		(275,144)	(389.879)
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	010		(98.881)	(137.677)
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	011		0	0
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	012		0	0
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	013		0	20.338
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	014		84.768	51.620
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	015		242	(942)
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	016		(31.253)	177
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	017		223 719	332.511
18. Stedni depoziti ostalih komitenata	018		49.636	60.880
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	019		(224.972)	(125.555)
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	020		0	0
21. Ostale obveze	021		16.559	(4.035)
22. Neplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	072		98.987	104.021
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	023		821	1.453
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	024		(26.812)	(17.434)
25. Plaćeni porez na dobit	0725		(4.493)	(4.597)
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (AOP 001 do 025)	026		(193.857)	(23.308)

lzvještaj o novčanom tijeku u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019. (nastavak)

Naziv pozicije	ACIP oznaka	Ror. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1 -	2	3	4	5
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	027		(833)	(5.128)
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	028		0	0
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	079		0	0
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	030		0	0
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	031		0	1.234
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (AOP 027 do 031)	03:2		(833)	(3.894)
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	033		123.580	(62.488)
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	034		(23.733)	4.873
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	035		0	0
4. Povećanje dioničkoga kapitala	036		0	0
5. Isplaćena dividenda	037		0	0
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	038		0	0
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (AOP 033 do 038)	0339		99 847	(57.615)
D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (AOP 026+032+039)	040		(94.843)	(84.817)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	041		588 133	493.290
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	042		0	0
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine (AOP 040+041+042)	043		493.290	408.473

														SIMILEN	CATED
Opis pozicije < -	oznak AOP a	billes Rbr. ke	Kapital	dionice Premija na	vlasnički instrume nti osim İzdanİ kapitala	viasnic Ostali udjeli ki	e ostale sveobuhvat Akumuliran ne dobiti	Zadržane rizacijs dobiti	rezerve Revalo ke	rezerve Ostale	dionice Trezors ke	vlasnicima matičnog pripada društva gubitak Dobit / Koji	Dividend Akumuliran e tijekom godine	poslovne sveobuhva stavke eostale tne dobiti	Ostale	Ukupno
	ਟ	8	4	9	9	P	8	O	10	14	122	43	14	15	48	17 (4 do 16)
Nerevidirano (u 000 kuna)
Početno stanje (prije prepravljanja) 1.	01		267_500	S 3-01		0	208) 8	4.481	0	163.359	(1 388)	12 106	0		0	440.565
2. Učinak isprav aka pogrešaka	02		0	0	00	0	0	0	0	0	0	0	0	00	10	0
3. Učinci promjena računov odstv enih politika	03		0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
4. Početno stanje (tekuće razdoblje) (AOP 01 do 03)	04		267 500	3 015	0	0	(8 508)	4 481	0	163 359	(1-388)	12.106	0	0	0	440 565
zdav anje redov nih dionica ട്	05		0						0	0						0
Izdav anje pov lastenih dionica 6	06		0	010				0 0	0	0					000	0
Izdav anje ostalih v lasničkih instrumenata 7-	07				0 0			0	0	0						0
Izvršav anje ili istek ostalih izdanih v lasničkih instrumenata 8.	08				0			0	0	0					0	0
Pretvaranje dugov anja u v lasničke instrumente ு.	09		0	0	0	0		0	0	0					0	0
Redukcija kapitala o	10		0						0			0
Div idende 11-	11		0	00	0	0		00	0	0 0	00		0		00	00:0
Kupnja trezorskih dionica 12.	12							0	0	0	00			0	0
13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	13							0	0	0				0	0	0
İZ 14. Reklasifikacija financijskih instrumenata v lasničkih instrumenata u obv eze	14		0	0	0	0									0	0
İZ 5. Reklasifikacija financijskih instrumenata obv eza u vlasničke instrumente	15		0	0	0	0									0	0
Prijenosi između komponenata v lasničkih instrumenata 6.	16				0	0	0	0	0	12 106		(12 106)	0	0	0	0
instrumenata kao posljedica poslov nih Povećanje ili smanjenje v lasničkih 7.	17		0	0	0	0	0	0	0	0	0				0	0
Plaćanja temeljena na dionicama kombinacıja 18.	18		0	0		0					0				0	0
Ostalo povećanje ili smanjenje v lasničkih 19.
instrumenata	19				0	0	(829)	829		(772)	0	0	0	0	0	(772)
20. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	20						14 587	0	0	0		21.346			0	35 933
21. Završna (tekuće razdoblje) (AOP 04 do 20)	21		267 500	3 015	0	0	5 250	5 310	0	174 693	(1.388)	21.346	0	0	0	475 726

lzvještaj o promjenama kapitala u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019.

Podravska banka d.d.

101

lzvieštai o promienama kapitala u razdoblju 01.01.2018. do 31.12.2018.

							Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Manjinski udjel
Opis pozicije	oznak ADP a	biljes Ror. ke	Kapital	Premija dionice ana	instrume vlasnički nti osim kapitala İzdəni	vlasnički Ostall udjeli	ostale sveobuhvatn Akumulirane e dobiti	Zadržane dobiti	rizacijs Revalo rezerve ake	rezerve Ostale	Trezorske dionice	gubitak koji vlasnicima matičnog pripada društva Dobit /	Dividende Akumullran poslovne ljekom godine	Costale Ostale sveobuhva stavke tne dobiti		Ukupno
	SI	8	1	5	6		8	9	10	SEL	12	189	14	45	18	17 (4 do 16)
Nerevidirano (u 000 kuna)
1. Početno stanje (prije prepravljanja)	01		267 500	3 015			076 8		0	157,318	(11.082)	096 14		0		438,923
2. Učinak isprav aka pogrešaka	02		0	0	00	00	0	OLC	0	0	0	0		O	010
3. Učinci promjena računov odstv enih politika	03		0		0	0	0	584 ਟ	0	0	0	0	0	0	0	2,584
Početno stanje (tekuće razdoblje) (AOP 01 do 03) ব	04		267-500	3 015	0	0	076 8	584 2	0	157,318	(11-082)	14 096	0	0	0	441.507
Izdav anje redov nih dionica 5	05			C				0								0
Izdav anje pov laštenih dionica 6.	06		00					0	00	00					000
lzdav anje ostalih v lasničkih instrumenata 1	07				00			0	0	0						O O
lzv ršav anje ili istek ostalih izdanih v lasničkih instrumenata ക	08				0			0	0	0					0	0
Pretvaranje dugov anja u v lasničke instrumente ത	09		0		0	0		0	0	0					0	0
Redukcija kapitala 0	10							0	0		0	0
Div idende	11		00		0	0		0	0
Kupnja trezorskih dionica 2.	12							0 0	00	0000	000				0000	0000
Prodaja ili poništenje trezorskih dionica ర్క	13													00
İZ Reklasifikacija financijskih instrumenata v lasničkih instrumenata u obv eze ব-	14		0		0	0									0	0
İZ Reklasifikacija financijskih instrumenata obv eza u v lasničke instrumente ട്	15		0		0	0									0	0
Prijenosi između komponenata v lasničkih instrumenata 6	16				0	0	0	0	0	0		0	0	0	0	0
instrumenata kao posljedica poslov nih Pov ećanje ili smanjenje v lasničkih kombinacıja 7.	17		0	0	0	0	0	0	0	0	0				0	0
Plaćanja temeljena na dionicama ಡಿ-	18		0			0					0				0	0
Ostalo povećanje ili smanjenje v lasničkih instrumenata ு.	19				0	0		1.897		6.041	694 ഗ്	(14,096)	0	0	0	3 536
20. Ukupna sv eobuhvatna dobit tekuće godine	20						(16 584)	0	0	0		12.106			0	(4.478)
21. Završna (tekuće razdoblje) (AOP 04 do 20)	21		267-500	3.015	0	0	(8.508)	4.481	0	163 359	(1.388)	12_106	0	0	0	440 565

Podravska banka d.d.

102

Budući da su u financijskima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2019. godine.Naziv pozicije	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
Imovina
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)	399 880	601.265	(201.385)
1.1. Novac u blagajni	47.761	47.807	(46)
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka	283.229	482.175	(198,946)
1.3. Ostali depoziti po viđenju	68.890	71.283	(2.393)
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009)	0	0	0
2.1. Izvedenice	0	0	0
2.2. Vlasnički instrumenti	0	0	0
2.3. Dužnički vrijednosni papiri	0	0	0
2.4. Krediti i predujmovi	O	O	0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)	137.853	137.853	0
3.1. Vlasnički instrumenti	137.853	137.853	0
3,2. Dužnički vrijednosni papiri	0	0	0
3,3. Krediti i predujmovi	O	0	0
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak(AOP 015 + 016)	0	0	0
4.2. Dužnički vrijednosni papiri	0	0	0
4.3. Krediti i predujmovi	0	O	0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	685 958	685 958	0
5.1. Vlasnički instrumenti	39.652	39.652	0
5.1. Dužnički vrijednosni papiri	646.306	646.306	0
5.2. Krediti i predujmovi	O	O	0
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023)	2.237.376	2.032.774	204.602
6.1. Dužnički vrijednosni papiri	68.029	68.029	0
6.2. Krediti i predujmovi	2.169.347	1.964.745	204.602
7. Izvedenice - računovodstvo zaštite	O	O	0
8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	0	O	0
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	O	O	0
10. Materijalna imovina	98.703	98.778	(75)
11. Nematerijalna imovina	43-408	43.333	75
12. Porezna imovina	4_001	3.935	કિ
13. Ostala imovina	2.195	13.593	(11.398)
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	9.113	998	8.115
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	3.618.487	3.618.487	0

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2019. godine. (nastavak)

Naziv pozicije	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
Obveze
16. Financijske obveze koje se drže radi	0	0	0
trgovanja (AOP 034 do 038) 16.1. Izvedenice	0	O	0
16.2. Kratke pozicije	0	O	0
16.3. Depoziti	0	O	0
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri	0	O	0
16.5. Ostale financijske obveze	0	O	0
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 040 do 042)	0	O	0
17.1. Depoziti	0	O	0
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	0	O	0
17.3. Ostale financijske obveze	0	O	0
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (AOP 044 do 046)	3 090 506	3.071.784	18.722
18.1. Depoziti	2.974.447	2.974.447	0
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	97.337	97.337	0
18.3. Ostale financijske obveze	18.722	O	18.722
19. Izvedenice - računovodstvo zaštite	0	0	0
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zaštite portfelja od kamatnog rizika	0	0	0
21. Rezervacije	5.465	5.465	0
22. Porezne obveze	3.525	O	3.525
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	O	O	0
24. Ostale obveze	43-265	65.512	(22.247)
25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	0		0
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	3.142.761	3.142.761	0
Kapital
27. Temeljni kapital	267.500	267 500	0
28. Premija na dionice	3.015	3.015	0
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	0	0	0
30. Ostali vlasnički instrumenti	O	0	0
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	5,250	0	5.250
32. Zadržana dobit	5.310	5.310	0
33. Revalorizacijske rezerve	0	O	0
34. Ostale rezerve	174.693	179.943	(5.250)
35. Trezorske dionice	(1.388)	(1.388)	0
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	21.346	21.346	0
37. Dividende tijekom poslovne godine	0	O	0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)	0	O	0
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	475.726	475.726	0
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	3.618.487	3.618.487	0

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2019. godine. (nastavak)

Razlike u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvješću u odnosu na bilancu stanja sastavljenu sukladno strukturi i sadržaju koje propisuje odluka HNB-a odnose se na sljedeće pozicije i reklasifikacije:

Imovina

Razlika na poziciji Novac u blagajni odnosi se na potraživanja za čekove poslane na naplatu u inozemstvo u iznosu 46 tisuća kuna koji se prema Odluci HNB-a uključuju u poziciju Ostala imovina.

Razlika u iznosu 198.946 tisuća kuna odnosi se na izdvojena sredstva obvezne pričuve koja su u godišnjem izvještaju u zasebnoj poziciji Sredstva kod Hrvatske narodne banke, a prema Odluci HNB-a ova potraživanja su uključena u poziciju Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku.

Razlika na poziciji Ostali depoziti po viđenju u iznosu 2.393 tisuće kuna se odnosi na depozit kod financijske institucije koji se prema Odluci HNB-a uključuje u poziciju Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku.

Razlika na poziciji Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku u iznosu 5.828 tisuća kuna odnosi se na kratkoročne depozite kod financija koji se prema Odluci HNB-a uključuju u poziciju Krediti i predujmovi, a u godišnjem izvještaju u poziciju Plasmani kod drugih banaka.

Razlika u iznosu 3.262 tisuće kuna odnosi se na potraživanja po naknadama koje se u revidiranim izvješćima iskazuju u poziciji Ostala imovina, a prema Odluci HNB-a se iskazuju u poziciji Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku.

Prema Odluci HNB-a u poziciju Materijalna imovina uključuju se ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu (MRS 16) u iznosu 43.383 tisuće kuna, materijalna imovina s pravom korištenja (MSFI 16) u iznosu 13.941 tisuća kuna i ulaganja u nekretnine koja se vode po MRS-u 40 u iznosu 41.379 tisuća kuna, dok su u godišnjem izvještaju ova ulaganja u zasebnim stavkama imovina (za ulaganja po MRS 16), Imovina s pravom korištenja (za imovinu po MSFI 16) i Ulaganja u nekretnine (za ulaganja po MRS 40). Ulaganja radi poboljšanja materijalne imovine u operativnom najmu iskazuju se prema Odluci HNB-a u poziciji Nematerijalne imovine dok su ista u godišnjem izvještaju uključena u poziciju Materijalna imovina u iznosu 75 tisuća kuna.

Razlika se odnosi na tekuća porezna potraživanja u iznosu 66 tisuća kuna koja su u godišnjim izvještaju iskazana u poziciji Ostala imovina.

Razlika se odnosi na reklasifikaciju preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u iznosu 8.115 tisuća kuna (koja se ne vodi po MSFI 5 niti MRS 40) i koja je u godišnjem izvještaju uključena u poziciju Ostala imovina dok je prema Odluci HNB-a uključena u poziciju Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju.

Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2019. godine. (nastavak)

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a u poziciju Depoziti po amortiziranom trošku se uključuju svi depoziti i primljeni krediti od klijenata u iznosu 2.974.447 tisuća kuna dok su u godišnjem izvještaju ove stavke iskazane u zasebnim pozicijama: depoziti u poziciji Obveze prema bankama u iznosu 7.834 tisuća kuna i u poziciji Obveze prema kljentima u iznosu 2.706.416 tisuća kuna te primljeni krediti u poziciji Ostala pozajmljena sredstva u iznosu 260.197 tisuća kuna.

Razlika na poziciji Ostale financijske obveze po amortiziranom trošku u ukupnom iznosu 18.722 tisuće kuna se odnosi obveze za imovinu s pravom korištenja u iznosu 14.169 tisuća kuna, na obveze po naknadama u iznosu 662 tisuće kuna, obveze za neisplaćene dividende u iznosu 81 tisuća kuna i ostale obveze u iznosu 3.810 tisuća kuna. Ove obveze su u godišnjem izvještaju uključene u poziciju Ostale obveze.

Razlika na poziciji Porezne obveze u iznosu 3.525 tisuća kuna se odnosi na reklasifikaciju u godišnjem izvještaju u kojem su ove obveze uključene u poziciju Ostale obveze.

Prema Odluci HNB-a akumulirana ostala sveobuhvatna dobit u iznosu 5.250 tisuća kuna je iskazana u posebnoj stavci kapitala dok je u godišnjem izvještaju ovaj iznos uključen u poziciju Ostale rezerve.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2019. godine

Naziv pozicije	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
1. Kamatni prihodi	104.639	104.639	0
2. Kamatni rashodi	16.032	16.032	0
3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev	0	O	0
4. Prihodi od dividende	1.446	O	1.446
5. Prihodi od naknada i provizija	38.313	38.313	O
			0
6. Rashodi od naknada i provizija	14.929	14.929
7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	16.333	0	16.333
8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	5.582	0	5.582
9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	818	0	818
10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	0	0	0
11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto	0	O	0
12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	849	O	849
13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	(671)	O	(671)
14. Ostali prihodi iz poslovanja	5.468	35.118	(29.650)
15. Ostali rashodi iz poslovanja	11.768	O	11.768
16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO (AOP 069 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 075 do 082 - 083)	130.148	147.109	(16.961)
17. Administrativni rashodi	73.124	88.294	(15.170)
18. Amortizacija	8.300	8 300	0
19. Dobici ili gubici zbog promjena, neto	0	0	0
20. Rezervacije ili ukidanje rezervacija		O
21. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja	(288) 21.808	23.101	(288) (1.293)
nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 22. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri,	0	O	0
zajedničke pothvate i pridružena društva
23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine	0	0	0
24. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku	0	0	0
25. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	0	0	0
26. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	(334)	O	(334)
27. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREŽIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ČE SE NÁŠTÁVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094)	26.870	27.414	(544)
28. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će ടല nastaviti	6.068	6.068	0
29. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE CE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096)	20.802	21.346	(544)
30. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (AOP 099 - 100)	544	O	544
30.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	544	O	544
30.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti	0	O	0
31. DOBIT ILI GUBITAK TEKUČE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103)	21.346	21.346	0
32. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli)	0	O	0
33. Pripada vlasnicima matičnog društva	21.346	21-346	0

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2019. godine (nastavak)

Naziv pozicije	Odluka HNB- a	Godišnje izvješće	RAZLIKA
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101)	O	O	0
2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 106 + 118)	14.587	14,587	0
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (AOP 107 do 113 + 116 + 117)	5.201	5.201	0
2.1.1. Materijalna imovina	0	O	0
2.1.2. Nematerijalna imovina	0	0	0
2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca	O	0	0
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	0	0	0
2.1.5. Udjel ostalih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	0	0	0
2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	6.161	6.161	0
2.1.7. Dobici ili gubici od računovodastva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	0	0	0
2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)	0	0	0
2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)	0	0	0
2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	0	0	0
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	(960)	(820)	0
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (AOP 119 do 126)	9.386	0.386	0
2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)	0	0	0
2.2.2. Preračunavanje stranih valuta	0	0	0
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	0	0	0
2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)	0	0	0
2.2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	11.523	11-523	0
2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	0	0	0
2.2.7. Udjel ostalih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	0	0	0
2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	(2.137)	(2.137)	0
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (AOP 104 + 105 i AOP 128 + 129)	35.933	35 933	0
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)	0	O	0
5. Pripada vlasnicima matičnog društva	35.933	35.933	0

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2019. godine (nastavak)

Prema Odluci HNB-a prihodi od dividende iskazani su u zasebnoj pozciji, dok su u godišnjem izvještaju ovi prihodi uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitaćaju neto realizirane dobitke po vrijednosnim papirima koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iznosu 19.570 tisuća kuna koji su uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja u godišnjem izvještaju i troškove po ostalim obvezama u iznosu 3.237 tisuća kuna koji je uključen u administrativne troškove poslovanja u godišnjem izvještaju.

Ukupni iznos prihoda od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5.582 tisuća kuna je u godišnjem izvještaju uključen u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Ukupni iznos 918 tisuća kuna prihoda od usklađenja i kupoprodaje vrijednosnih papira iz portfelja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključen je u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja u godišnjem izvještaju.

Sukladno Odluci HNB-a tečajne razlike u iznosu 849 tisuća kuna su iskazane u zasebnoj poziciji, od čega se 566 tisuća kuna odnosi na negativne tečajne razlike po ispravcima vrijednosti koje su uključene u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u godišnjem izvještaju i dobitak u iznosu 1.415 tisuća kuna po ostalim neto tečajnim razlikama koje su uključene u godišnjem izvještaju u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Neto dobici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine u iznosu 671 tisuća kuna uključeni su u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u godišnjem izvještaju.

Pozicija Ostali rashodi iz poslovanja obuhvaća ostale nekamatne troškove kao što su troškovi premija za osiguranje štednih uloga, troškovi poreza, doprinosa, članarina i sličnih troškova u iznosu 11.484 tisuće kuna koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Administrativni troškovi te rashod od 283 tisuća kuna koji se odnosi na gubitak od prodaje preuzete imovine i neotpisanu vrijednost rashodovane materijalne imovine koji je u godišnjem izvještaju uključen u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja.

Prema Odluci HNB-a troškovi rezerviranja za potencijalne obveze u iznosu 288 tisuća kuna iskazuju se u zasebnoj poziciji dok su u godišnjem izvještaju iskazani u poziciji Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

Prihodi od naplate otpisanih potraživanja iz prethodnih godina u iznosu 9 tisuće kuna uključeni su, prema Odluci HNB-a, u poziciju (Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, a u godišnjem izvještaju ovi prihodi su uključeni u Ostale neto prihode iz poslovanja.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o staloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2019. godine (nastavak)

Sukladno Odluci HNB-a umanjenje vrijednosti preuzete imovine namijenjene prodaji iskazuje se u zasebnoj poziciji, a u godišnjem izvještaju ovo umanjenje u iznosu 334 tisuće kuna je uključeno u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

Prema Odluci HNB-a, u poziciju Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti uključeni su izvanredni prihodi u iznosu 993 tisuće kuna koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja te ostali nestandardni troškovi u iznosu 449 tisuća kuna koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Administrativni troškovi poslovanja.

Ostale razlike odnose se na rekasifikaciju zaokruženja.

Usklađenje Izvještaja o novčanom tijeku i Izvještaja o promjenama kapitala

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanim tokovima u godišnjem izvještaju u odnosu na izvještaj o novčanom tijeku sukladno odluci HNB-a uvjetovana su različitom metodologijom, a proizlaze iz različite strukture i sadžaja, odnosno razlike u klasifikaciji pojedinih pozicija imovine, obveza i kapitala. Isto se odnosi i na Izvještaj o promjenama kapitala.

Dodatak II - Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi

U skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, članak 164., Podravska Banka objavljuje slijedeće informacije.

Banka obavlja bankovne i druge financijske usluge u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom, a osobito:

• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih srestava, a za svoj račun
• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
• 1. odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting )
• 1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
• 1. financijski najam (leasing),
• 1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
• 1. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
• instrumentima tržišta novca,
• prenosivim vrijednosnim papirima,
• stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
• financijskim ročnicama i opcijama,
• valutnim i kamatnim instrumentima,
• 1. platne usluge, i to:

1) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje;

2) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje;

3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

• izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
• izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
• izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;

4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

• izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
• izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
• izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;
• 5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata;

6) usluge novčanih pošiljaka,

• 1. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
• 1. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
• 1. iznajmljivanje sefova

Dodatak II - Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi

• 1. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
• 1. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja i pružanje usluga koje se odnose na poslovna i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
• 1. izdavanje elektroničkog novca
• 1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
• zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
• izvršavanje naloga za račun klijenta
• trgovanje za vlastiti račun
• upravljanje portfeljem
• investicijsko savjetovanje
• usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
• -
• pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
• davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
• savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima
• usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
• investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
• usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
• investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. st.1. točka 2. podtočka d), alineja 2, 3, 4 i 7 Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge,
• 1. obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje

	31.12.2019.
Ukupni prihodi	147.109
Dobit prije oporezivanja	27.414
Porez na dobit	(6.068)
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (plaćeni sati rada) u 2019. godini	181

U 2019. godini Banka nije primala javne subvencije.

L PODRAVSKA BANKA D.D.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR

Koprivnica, 29.04.2020.

Temeljem članka 48. Statuta Podravske banke d.d. te članka 300.d Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor na sjednici održanoj 29. travnja 2020. godine donio je

ODLUKU

o utvrđivanju godišnjih izvješća Podravske banke d.d. za 2019. godinu

Članak 1.

Daje se suglasnost na Godišnje izvješće Uprave o stanju Podravske banke d.d. za 2019. godinu.

Članak 2.

Daje se suglasnost na nekonsolidirana Godišnja financijska izvješća Podravske banke d.d. za 2019. godinu koja je sastavila Uprava Banke.

Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora Banke na nekonsolidirana Godišnja financijska izvješća Banke za 2019. godinu, navedena Izvješća utvrđena su od strane Uprave i Nadzornog odbora Banke.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik Nadzernog odbora: Hodorovic Mil OPRIVE

Račun dobiti i gubitka za 2019. godinu

(iznosi u kunama/lp)

Prihodi od kamata i slični prihodi	104.638.959,86
Rashodi od kamata i slični rashodi	(16.031.815,32)
Neto prihod od kamata	88.607.144.54
Prihodi od naknada i provizija	38.312.552,50
Troškovi naknada i provizija	(14.928.849,16)
Neto prihod od naknada i provizija	23.383.703,34
Ostali neto prihodi iz poslovanja	35.118.460,68
Prihod iz poslovanja	147.109.308,56
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	(23.101.378,63)
Administrativni troškovi poslovanja	(88.293.944,45)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	(8.300.356,71)
Dobit prije oporezivanja	27.413.628.77
Porez na dobit	(6.068.125,30)
Neto dobit tekuće godine	21.345.503,47

Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

(svote u kunama/lp)

Neto dobit tekuće godine	21.345.503,47
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	11.523.019,22
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	(2.136.828,23)
Stavke koje se mogu reklasificirati u dobit ili gubitak	9.386.190,99
Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	6.161.526,27
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	(959.739,10)
Stavke koje se ne mogu reklasificirati u dobit ili gubitak	5.201.787,17
Ostala sveobuhvatna dobit	14.587.978,16
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja	35.933.481,63

Bilanca na dan 31. prosinca 2019. godine

(svote u kunama/lp)

IMOVINA

31.12.2019.

UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	3.618.487.165,46
Ukupni kapital	475.726.110,14
Zadržana dobit	5.310.250.94
Dobit tekuće godine	21.345.503,47
Ostale rezerve	179.943.736,70
Trezorske dionice	(1.388.383,32)
Premija na izdane dionice	3.015.402,35
Kapital Dionički kapital	267.499.600,00
Ükupno obveze	3.142.761.055,32
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	97.336.709,69
troškove
Rezerviranja za potencijalne obveze i	5.464.920,36
Ostale obveze	65.512.659,58
Ostala pozajmljena sredstva	260.196.752,49
Obveze prema klijentima	2.706.416.336,73
Obveze prema bankama	7.833.676,47
Obveze
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
UKUPNO IMOVINA	3.618.487.165,46
Ostala imovina	13.592.557,26
Odgođena porezna imovina	3.934.655,64
Imovina namijenjena prodaji	997.500,00
Imovina s pravom korištenja	13.940.886,09
Nekretnine i oprema	43.458.130,07
Nematerijalna imovina	43.333.062,97
Ulaganja u nekretnine	41.378.564,95
dobit ili gubitak Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	685.957.772,27
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz	137.853.327,81
Zajmovi klijentima	2.026.946.527,09
Plasmani kod drugih banaka	5.827.809,86
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	198.946.411,00
Gotovina i računi kod banaka	402.319.960,45

Izvještaj o novčanom tijeku

za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

(svote u kunama/lp)

Dobit tekuće godine prije poreza	27.413.628,77
Usklađena za: Amortizacija Neto prihod od prodaje dugotrajne materijalne imovine	8.300.356,71 (178.422,29)
Neto rashod od prodaje preuzete imovine Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja Prihod od dividendi	28.195,94 23.101.378,63 (1.445.652,66)
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	(716.438,32)
Dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja	56.503.046,78
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto povećanje sredstava kod Hrvatske narodne banke	(8.371.260,00)
Neto povećanje zajmova klijentima	(214.893.886,78)
Neto smanjenje plasmana bankama	5.749.319,38
Neto povećanje ostale imovine	(7.286.061,39)
Smanjenje ostalih obveza	(444.031,20)
Povećanje obveza prema ostalim bankama	103.489,45
Povećanje depozita klijenata	257.200.954,54
Plaćeni porez na dobit	(4.596.843,90)
Neto novčani tijek iz redovnog poslovanja	83.964.726,88
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	(2.189.958,26)
Kupovina nematerijalne imovine	(1.692.117,01)
Prodaja nekretnina i opreme	583.746.67
Neto smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	20.337.533,69
Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(125.276.977,49)
Primici od dividendi	1.453.381,93
Prodaja preuzete imovine	2.567.514,06
Neto novčani tijek iz ulagateljskih aktivnosti	(104.216.876,41)
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Smanjenje posuđenih sredstava	(64.898.202,01)
Promjena po izdanim obveznicama	332.812,60
Neto novčani izdaci iz financijskih aktivnosti	(64.565.389,41)
Neto povećanje/(smanjenje) novca	(84.817.538,94)
Novac na početku razdoblja Novac na kraju razdoblja	493.290.169,60 408.472.630,66

za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. Izvještaj o promjenama glavnice

(svote u kunama/lp)

	Dionički kapital	dionice izdane	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	dobit/gubitak Ladržana	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2018. godine 2018. godine 3.015.402.35					(1.388.383,32) (3.281.845,01) 157.361.616,35 4.480.608,57		12.105.629,57	439.792.628,51
Dobit tekuće godine							21.345.503.47	21.345.503.47
Promjena rezervi fer vrijednosti					14.587.978,16			14.587.978,16
Prodaja vlasničkih instrumenata po FVOSD					(829.642,37)
Raspored dobiti 2018. godine					12.105.629.57		(12.105.629,57)	829.642,37
Stanje 31. prosinca 2019. godine 267.499.600,00 3.015.402,35				(1.388.383,32) (3.281.845,01)	183.225.581,71 5.310.250,94		21.345.503,47	475.726.110,14

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR Koprivnica,29.04.2020.

Temeljem članka 74. Statuta Podravske banke d.d. Nadzorni odbor na sjednici održanoj 29. travnja 2020. godine donio je

ODLUKU o prijedlogu upotrebe dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2019. godini

Članak 1.

Nadzorni odbor daje suglasnost na prijedlog Uprave Banke o upotrebi dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2019. godini te ga zajednički prosljeđuju Glavnoj Skupštini Banke na odlučivanje, a prema kojemu se:

• 1. Utvrđuje da je Banka u godini koja je završila 31.12.2019. ostvarila dobit, poslije oporezivanja, u iznosu 21.345.503,47 kuna.
• 1. Dobit iz prethodnog stavka u iznosu od 21.345.503,47 kuna rasporedit će se u rezerve Banke.
• 1. Utvrđuje se da je Banka u godini koja je završila 31.12.2019. ostvarila zadržanu dobit u iznosu 829.642,37 kuna. Ukupna zadržana dobit Banke na 31.12.2019. iznosi 5.310.250,94 kuna.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

		OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE
Razdoblje izvještavanja:		01.01.19	do	31.12.19
Godina:		2019
		Godišnji financijski izvještaji
Matični broj (MB):	03015904	članice izdavatelja:	Oznaka matične države	HR
Matični broj subjekta (MBS):	010000486
Osobni identifikacijski broj (OIB):	97326283154		LEI:	529900LSO9YYPL05B152
Šifra ustanove:	198
	Tvrtka izdavatelja: PODRAVSKA BANKA DD
Poštanski broj i mjesto:	48000		KOPRIVNICA
Ulica i kućni broj: OPATIČKA 3
	Adresa e-pošte: uprava@poba.hr
Internet adresa: www.poba.hr
Broj zaposlenih (krajem izvještajnog razdoblja):	232
Konsolidirani izvještaj:	KN	(KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano)		KD KN
Revidirano:	RD	(RN-nije revidirano/RD-revidirano)		RD RN
	Tvrtke ovisnih subjekata (prema MSFI):		Sjedište:		MB:
					Da
Knjigovodstveni servis:	Ne	(Da/Ne)			Ne
	Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković			(tvrtka knjigovodstvenog servisa)
	(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefon: 072 655 259
	Adresa e-pošte: izvjestaji@poba.hr
	Revizorsko društvo: BDO Croatia d.o.o.
Ovlašteni revizor: Ivan Čajko	(tvrtka revizorskog društva)
	(ime i prezime)

BILANCA

stanje na dan 31.12.2019

u kunama

Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD
Naziv pozicije		Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.)	001	429.745.489	399.881.237
Novac u blagajni	002	45.208.242	47.761.431
Novčana potraživanja od središnjih banaka	003	312.934.875	283.229.341
Ostali depoziti po viđenju	004	71.602.372	68.890.465
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.)	005	0	0
Izvedenice	006	0	0
Vlasnički instrumenti	007	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	008	0	0
Krediti i predujmovi	009	0	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)	010	157.474.423	137.853.328
Vlasnički instrumenti	011	157.474.423	137.853.328
Dužnički vrijednosni papiri	012	0	0
Krediti i predujmovi	013	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)	014	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	015	0	0
Krediti i predujmovi	016	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18.
do 20.)	017	543.130.893	685.957.772
Vlasnički instrumenti	018	37.411.072	39.652.429
Dužnički vrijednosni papiri	019	505.719.821	646.305.343
Krediti i predujmovi	020	0	0
Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.)	021	2.097.252.167	2.237.375.645
Dužnički vrijednosni papiri	022	116.173.694	68.028.736
Krediti i predujmovi	023	1.981.078.473	2.169.346.909
Izvedenice – računovodstvo zaštite	024	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025	0	0
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	0
Materijalna imovina	027	87.479.814	98.702.696
Nematerijalna imovina	028	44.566.417	43.407.948
Porezna imovina	029	6.115.684	4.001.026
Ostala imovina	030	2.237.378	2.194.770
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031	10.497.940	9.112.743
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	032	3.378.500.205	3.618.487.165

Naziv pozicije	AOP oznaka	Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
Obveze Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	0	0
Izvedenice	034	0	0
Kratke pozicije	035	0	0
Depoziti	036	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	037	0	0
Ostale financijske obveze	038	0	0
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	0	0
Depoziti	040	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	0
Ostale financijske obveze	042	0	0
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	043	2.880.565.246	3.090.505.811
Depoziti	044	2.782.040.524	2.974.446.766
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	97.003.897	97.336.710
Ostale financijske obveze	046	1.520.825	18.722.335
Izvedenice – računovodstvo zaštite	047	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	0
Rezervacije	049	5.748.169	5.464.920
Porezne obveze	050	805.603	3.524.891
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	0
Ostale obveze	052	50.817.018	43.265.433
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0	0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054	2.937.936.036	3.142.761.055
Kapital
Temeljni kapital	055	267.499.600	267.499.600
Premija na dionice	056	3.015.402	3.015.402
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057	0	0
Ostali vlasnički instrumenti	058	0	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059	-8.507.847	5.250.489
Zadržana dobit	060	4.480.609	5.310.251
Revalorizacijske rezerve	061	0	0
Ostale rezerve	062	163.359.158	174.693.248
( – ) Trezorske dionice	063	-1.388.383	-1.388.383
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064	12.105.630	21.345.503
( – ) Dividende tijekom poslovne godine	065	0	0
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066	0	0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	440.564.169	475.726.110
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068	3.378.500.205	3.618.487.165

u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019. RAČUN DOBITI I GUBITKA

u kunama

Obveznik: PODRAVSKA BANKA D.D.

Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
Kamatni prihodi	001	99.879.474	104.638.960
(Kamatni rashodi)	002	22.202.372	16.031.815
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003	0	0
Prihodi od dividende	004	816.139	1.445.653
Prihodi od naknada i provizija	005	37.160.957	38.312.553
(Rashodi od naknada i provizija)	006	14.471.439	14.928.849
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,	007	3.774.160	16.333.142
neto
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	5.447.097	5.582.337
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	1.213.044	918.200
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	0	0
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	012	1.612.197	848.885
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	013	184.524	-671.129
Ostali prihodi iz poslovanja	014	6.926.818	5.468.225
(Ostali rashodi iz poslovanja)	015	10.797.319	11.766.958
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.)	016	109.543.280	130.149.204
(Administrativni rashodi)	017	75.299.609	73.124.256
(Amortizacija)	018	5.806.929	8.300.357
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	019	0	0
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	020	1.353.505	-287.813
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	021	12.511.792	21.808.400
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	022	0	0
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	023	0	0
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	024	0	0
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	025	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane	026	-283.638	-334.123
kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (16. – 17. – 18. + 19. – od 20. do 23. + od 24. do 26.)	027	14.287.807	26.869.881
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	028	3.193.591	6.068.125
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (27. – 28.)	029	11.094.216	20.801.756
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (31. – 32.)	030	1.011.414	543.747
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	031	1.011.414	543.747
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	032	0	0
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (29. + 30.; 34. + 35.)	033	12.105.630	21.345.503
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	034	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	035	12.105.630	21.345.503

Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	036	12.105.630	21.345.503
Ostala sveobuhvatna dobit (38. + 50.)	037	-16.583.579	14.587.978
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 39. do 45. +	038	-13.370.321	5.201.787
48. + 49.)
Materijalna imovina	039	0	0
Nematerijalna imovina	040	0	0
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom	041	0	0
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	042	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava	043	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	044	-16.305.270	6.161.526
mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	045	0	0
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	046	0	0
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	047	0	0
kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	048	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	049	2.934.949	-959.739
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 51. do 58.)	050	-3.213.258	9.386.191
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	051	0	0
Preračunavanje stranih valuta	052	0	0
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	053	0	0
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	054	0	0
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	055	-3.995.052	11.523.019
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	056	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri,	057	0	0
zajedničke pothvate i pridružena društva
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	058	781.794	-2.136.828
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (36. + 37.; 60. + 61.)	059	-4.477.949	35.933.481
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	060	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	061	-4.477.949	35.933.481

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU

u razdoblju 01.01.2019. do 31.12.2019.

u kunama

Obveznik: PODRAVSKA BANKA D.D.
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
1	2	3	4
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici	001	0	0
Naplaćene naknade i provizije	002	0	0
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	0
(Plaćene naknade i provizije)	004	0	0
(Plaćeni troškovi poslovanja)	005	0	0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u	006	0	0
računu dobiti i gubitka
Ostali primici (Ostali izdaci)	007 008	0 0	0 0
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	009	15.299.220	27.413.629
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	13.964.410	22.525.839
Amortizacija
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer	011	5.806.929	8.300.357
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	-1.213.044	-716.438
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	013	-1.116.849	32.564
Ostale nenovčane stavke	014	-265.572	-182.790
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	-1.918.243	-8.371.260
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	016	-37.590.026	36.808.282
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	-275.144.498	-389.879.129
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz	018	-98.881.402	-137.676.937
ostalu sveobuhvatnu dobit
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne	019	0	0
trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	0	20.337.534
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	84.768.202	51.619.622
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	023	242.467	-942.497
Depoziti od financijskih institucija	024	-31.253.250	176.965
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	223.718.880	332.510.831
Štedni depoziti ostalih komitenata	026	49.636.087	60.879.833
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	-224.972.447	-125.555.144
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	028	0	0
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	029	16.559.343	-4.034.466
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	030	98.987.364	104.021.735
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	820.575	1.453.382
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	-26.812.347	-17.434.176
(Plaćeni porez na dobit)	033	-4.493.046	-4.596.844
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)	034	-193.857.247	-23.309.108
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine	035	-832.674	-5.127.577
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	036	0	0
Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	037	0	0
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti	039	0	1.233.864
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.)	040	-832.674	-3.893.713
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	123.580.219	-62.487.667
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	-23.733.380	4.872.949
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	0	0
Povećanje dioničkoga kapitala	044	0	0
(Isplaćena dividenda)	045	0	0
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	046	0	0
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	99.846.839	-57.614.718
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.)	048	-94.843.082	-84.817.539
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049	588.133.252	493.290.170
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	050	0	0
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.)	051	493.290.170	408.472.631

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

do blj za raz e o	d	do	31 .12 .19												u k una ma
						Ras pod jelj ivo	ima telj ima ka	pita la m atic e					Ma njin	ski udj el
Op is p ozic ije	AO P aka ozn	Kap ital	Pre mij a dio a n nic e	Izda ni vla sni čki ins nti tru me osi m kap ital a	Ost ali vla sni čki ins tru nti me	Aku lira mu na ala ost obu hva tn sve a d obi t	Zad ržan a dob it	Rev alor izac ijs ke r eze rve	Ost ale reze rve	( ) T rske rezo dion ice	Dob it ili ( – ) gub itak koj i prip ada vlas nici ma ično mat g štva dru	( ) D ivid end e tijek om lovn pos e god ine	Aku lira mu na ala ost obu hva tn sve a d obi t	Ost ale vke sta	Uku pno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16
Poč etn tan je [ prij ljan ja] o s e p rep rav	001	267 .49 9.6 00	3.0 15. 402	0	0	-8.5 07. 847	4.4 80. 609	0	163 .35 9.1 58	-1.3 88. 383	12. 105 .63 0	0	0	0	440 .564 .169
Uči nci ispr ka p eša ka ava ogr	002	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Uči rač nci mje vod stv eni h p olit ika pro na uno	003	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Poč anje [te kuć zdo blje ] (1 .) etn o st . + 2 . + 3 e ra	004	267 .499 .600	3.0 15.4 02	0	0	-8.5 07. 847	4.4 80. 609	0	163 .359 .158	-1.3 88. 383	12. 105 .630	0	0	0	440 .564 .169
Izda je r edo vnih dio nica van	005	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izda je p ovla šten ih d ioni van ca	006	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
ički Izda je o stal ih v lasn h in stru nata van me	007	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izvr šav anj e il i ist ek alih izd ani h v las nič kih ost ins tru nat me a	008	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
snič Pre tva ranj e d ja u vla ke i nstr nte ugo van ume	009	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Red ukc ija k api tala	010	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Div iden de	011	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Kup nja / pr oda ja t rski h d ioni rezo ca	012	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Pro daja ili p oniš tenj rski h d ioni e tr ezo ca	013	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Rek lasi fika cija fina ncij skih ins ta iz vla snič kih trum ena inst ob ta u rum ena vez e	014	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Rek lasi fika cija fina ncij skih ins ta iz ob trum ena vez a u vlas ničk e in stru nte me	015	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Prij si iz đu kom las nič kih ins ta v tru nat eno me pon ena me a	016	0	0	0	0	0	0	0	12. 105 .63 0	0	-12 .10 5.6 30	0	0	0	0
Pla ćan ja t elje dio nic em na na am a	017	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ost alo već anj e il i ( – ) s nje nje vla sni čki h po ma ins tru nat me a	018	0	0	0	0	-82 9.6 42	829 .64 2	0	-77 1.5 40	0	0	0	0	0	-77 1.54 0
kuć Uku eob uhv atn a d obi t te odi pna sv e g ne	019	0	0	0	0	14. 587 .97 8	0	0	0	0	21. 345 .50 3	0	0	0	35. 933 .48 1
Pov eća nje ili ( – ) anj enj las nič kih ins tru nat sm e v me a slje dic ih k bin acij kao osl po a p ovn om a	020	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Zav ršn je [ tek uće dob lje] (od 4. do 20. ) tan o s raz	021	267 .499 .600	3.0 15.4 02	0	0	5.2 50. 489	5.3 10.2 51	0	174 .693 .248	-1.3 88. 383	21. 345 .503	0	0	0	475 .726 .110

BILJEŠKE UZ GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (GFI)

Naziv izdavatelja: PODRAVSKA BANKA D.D.

OIB: 97326283154

Izvještajno razdoblje: 1. siječnja 2019. - 31. prosinca 2019.

Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju se sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) na način da trebaju:

a) pružiti informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvještaja i određenim računovodstvenim politikama primijenjenim u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 1 (MRS 1),

b) objaviti informacije prema MSFI-a koje nisu prezentirane u izvještaju o financijskom položaju, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjenama kapitala,

c) pružiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u izvještaju o financijskom položaju, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjeni kapitala, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg od njih.

1. Promjene računovodstvenih politika

Pri sastavljanju financijskih izvještaja za 2019. godinu primjenjene su iste računovodstvene politike kao i u posljednjim godišnjim financijskim izvještajima s dopunama koje se odnose na uskladu s odredbama MSFI 16 "Najmovi" koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine.

2. Dodatne informacije

Dodatne informacije prezentirane su u Izvješću Uprave i bilješkama uz financijske izvještaje koji su dio Godišnjeg izvješća, a usklada razlika u Dodatak I-Dopunski izvještaji za HNB.