Podravska Banka d.d.

Annual Report • Apr 30, 2018

Podravska banka d.d.

Godišnje izvješće i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

Stranica Godišnje izvješće Uprave I Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja 1 lzvješće neovisnog revizora 2-8 Financijski izvještaji: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 9 Izvještaj o financijskom položaju 10 Izvještaj o novčanim tijekovima 11 Izvještaj o promjenama glavnice 12 Bilješke uz financijske izvještaje 13-88 Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku 89-97

Godišnje izvješće Uprave

Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2017. godinu.

Oprava i odružke balite drar povezna 2017. godini na 3%, što je ponajprije posljedica povljnih Orovam gospodala i rase u zavo ne uzumih i fiskalnih politika, rastućeg povjerenja na globalnim tržištima i jačanja cijena sirovina.

irzistina radanju ogona sru nastajanju koja bi u 2018. godini trebala dodatno ubrzati i nastaviti najviše doprinositi globalnom rastu.

uodalno ubizani inaj roo bojavila sa zaoštravanjem monetarne politike, povisivši o SAD-u, srčulisilja JO Sama naselje referentu kamatnu stopa ir pata tijenom godine. - premer zaoštvani nastavak zaoštavanja monetarne.
Preferentne kamatne stope ona iznosila 1,5%, uz očekivani nastavak zaoštava reletennic kamamo stopo ona iznoma vo roznoma i dalje se tek očekuje banke i dalje se tek očekuje.

U Republici Hrvatskoj prve procjene govore da je u 2017. godini BDP porastao 2,8%, uz ras O Kepublici III valskoj prvo proje. Komponente s najvećim doprinosom rastu BDP-a su izroz svih Sastavnica agregatno potrošnje ito je vjerojatno posljedica porezne reforme u i roba i usluga už nastavak Tašla osobne povočivog dohotka za potrošnju. Ostali i 2017. godin temeljom koje je potroder su zabilježili pozitivne pomake pa je administrativna makovekomoniski pokuzalega tako od 11,3%, uz rast plaća i rast inflacije od 1,2%.

U 2017. godini nastavljeno je smanjenje vanjskih neravnoteža te je Republika Hrvatska 0 2017. godine izašla iz Procedure pri prekomjernom proračunskom manjku što je na samom steditom godine rezultiralo poboljšanjem kreditnog rejtinga države od strane kreditne poceku 2016. godine Toznimalo povostarstva financija, prošla će godina biti prva u povijesti agencije Piteni Troma prooračuna. Tijekom 2017. godine premija rizika u kojoj ce bili zaonježen samen užavino na 96,13 bp uz moguće dodatno smanjivanja nazine Republike Hrvatske smzena jo s 222,7 op na >0, Europe ukoliko bi tijekom godine došlo do dodatnog podizanja kreditnog rejtinga.

dodalnog podizalna Krednilog rejiliga.
Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitalizijani preko 23% Hrvatski Dalikalski Suštav nerevidiranim podačina, adekvaniost kaptanio ekspanzivnu monetarnu politiku uza Hrvatska narodna balika nastavna je putem redovitih operacija osigarakom sokroru. Krajem provodelije općitelja na orvoroniracija i dugoročnu likvidnost bankarskom sektoru. Krajema Kralkoročnu, a puteni straktarne banka je plasirala ukupno 530 milijuna kona godine, na strukturnoj općine Jij odlav Prvjnu uveo sustav upravljanja kolateralom
likvidnosti na rok od 5 godina. Također, HNB je u rujnu uveo sustav upravljanje najmeno likvidnosti na rok od 5 godinia. Također, zimo je bankama omogućeno kunskom putem skupa prihvatljive mnovne, širokog skupa kolaterala, uključujući i kratkoročne u imičištima zaduživalije Kod TIND-a na temelja oličnog na domaćem i nedunarodnim tržištima.
Vrijednosne papire. U uvjetima visoke likvidnosti na domaćevili smanjivati vrijednosne papire. O uvjetnih Visoko inih institucija uglavnom su se nastavile smanjivati.
Kamatne stope na kredite domaćih kreditnih institucija uglavni naselja to državn Kamalne stope na Kredne Gomaoni nije potrošača i kretanja na tržištu rada te državni program Povoljni uvjen imanenanja, podzdanje potrobalie i su ubrzanju godišnjeg rasta plasmana subvencioniralija Stambenia Riculta pracima polugodištu usporio. U idućem će stanovništvu, dok se rasi plasmana podazonna vanakter. Takininajie pogodovat će razdoblju monelarna politika Zadržati ekspanižiranju kreditne aktivnosti.
održavanju povoljnih uvjeta financiranja domaćih sektora kredita stopovništva u održavaliju povoljimi uvjeta imanena.jk anatne stope na dugoročne kredite stanovništvu u usmjerene privationi sektoru. Kamano blago smanjile u odnosu na prvu polovina.
razdoblju od srpnja do listopada prosječno su se blago smanjile stare na potročačke i razdobiju od srpilja do natopada prosjecno onijenje kamatnih stopa na potrošačke iz na godine i na kraj proste godine. Tone je stambene kredite značajnije smanjenje ostvarije tek u ostale kredite, dok su kamanie slope na stanovništva. Potražnja za svim iz svim iistopadu. Biago je pao i trosak kratkolog zaako malo sporijim intenzitetom u trećem tromjesečju, pri čemu je usporavanje rasta potražnje opet najizrazitije kod malih i srednjih poduzeća.

Kroz čilavu 2017 godinu osim kamate na kredite, zamjetno su pale i kamatne stope na oročene depozite stanovništva.

Unatoć kontinuiranom trendu pada kamatnih stopa na nivou sustava, te izvanrednom kriznom događaju koji je obuhvatio čitav hrvatski ekonomski sustava, te 17.vililečnih in 17.0.2017.
rezultate noglovenia i v 2017. godine i iz iz iz iz vala vska banka je ostvarila d rezultate poslovanja i u 2017. godini.

U poslovnoj 2017. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na ejelokupnom području Republike Hrvatske. Banka je nastavila s aktivnostina na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava te je konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju. Nao u provilni godinama, velika i
rizikom rizikom.

Po veličini aktive na kraju 2017. godine Banka zauzima 12. mjesto, dok po veličini ukupnog kapitala zauzima 10. mjesto od svih 25 banaka u Hrvatskoj.

Ukupna aktiva Banke na kraju 2017. godine iznosila je 3,27 milijarde kuna što je smanjenje za 5,25% u odnosu na prethodnu godinu.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8% i iznose 2,42 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast za 1,076 12705 12105 1 odnosu na 31.12.2016. godine. Na depozite stanovništva otpada 77,5%, a na depozitc poslovnih subjekata 22,5% od ukupnih depozita klijenata.

Na području kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su niži za 7,37% pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 14,43%, dok su krediti poduzećima su lizi Za 1,3 17,96%,

Omjeri plasmana stanovništvu i poduzećima u ukupnim za 10,96%.
Prethodnu poglovnu godinu. Udjelje su ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne brutosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za 7 postotnih bodova i stanovništvu u odnosu na ukupne oruto kredita poduzećima smanjen i iznosi 62%.

Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75%.

Regulatorni kapital krajem 2017. godine iznosi 414,3 milijuna kuna.

Što se liče same strukture, 363,4 milijuna se odnosi na osnovni kapital, a 50,9 milijuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je Banka izdala pretnodnih godina.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 136,1 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 56%, neto prihod od naknada i provizija 17%, dok ostali prihodi sudjeluju s 27% i u glavnom se odnose na financijske prihode. Dobit tekuće godine iznosi 14,09 milijuna kuna.

Najznačajniji rizici koji utječu na poslovanje Banke su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik.

Upravljanje rizicima Banka definira kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima.

Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjedenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

Tijekom 2017. godine Banka je nastavila aktivnosti na unaprjeđenju tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i kvalitativne pomake u upravljanju riji iema.

U godini pred nama očekuje se nastavak globalnog gospodarskog rasta, čemu bi najviše trebale O godili prod nama obonejski u razvijenim zemljama rast mogao blago usporiti ili doprimijeli okonomijo u naje godine. Očekuju se razlike u politikama centralnih banaka koje bi ostuli na razmama ia prostogle pristupiti podizanju referentnih kamatnih stopa, dok se od raznetimi umanmalna nogšekuje nastavak vođenja ekspanzivne monetarne politike uz ri valske narodne banito održištu te održavanje kamatnih stopa na niskim razinama.

Također, i u Republici Hrvatskoj se u 2018. godini očekuje nastavak rasta BDP-a, potaknu Takođel, I u Republici Hrvaškoj se u potrošnje, oporavkom investicija i standardno dobrim doprinosom turističke sezone.

doprinosom iurističko sezone.
Za očekivati je da će Vlada Republike Hrvatske nastaviti s politika stanog duga i Za ocektran je da ec vlada stopiti provoditi neophodne reforme. Hrvatski bankarski sektor i dalje je stabilan, s visokom likvidnošću i adekvatnošću kapitala.

danje je stadnan, s visokoni jačati komercijalne aktivnosti osobito prema građanskom ali i Dalika ce i dalje nastojan jabjegavajući visoko koncentrirane plasmanjuje nasurati Korporativnom Sekloru, pri tome izbjegarujao rivenost. Uz to, maksimalna pažnja posvetit će se upravljanju rizicima i potencijalno rizičnim potraživanjima i naplati.

Kao i u prethodnim poslovnim godinama od temeljne važnosti bit će dopinos Sektora Kao i u pretiodnim poslovnih. godine potrebna likvidnost i izvori financiranja za imaneljskih u prvoni venije Banke. Osim upravljanja portfeljem vrijednosnih papira i kontinunano i stadimo postovanjo bilance, Sektor financijskih tržišta bit će uključen u proces upravljalnjem valutnom strukturom bilane, većanja obujma poslovanja i smanjenja troškova financiranja Banke.

inianciralna Dalike.
Banka će i nadalje imati primarni fokus na potrebe svojih klijenata će u skladu s tim razvijati Dalika eć i nadalje nasilju održavanja dugoročnih odnosa s klijentima.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našm kljentima i poslovnim Na Kraju, Koristim ovu prinku da izrazili ovoja zastov obvezuje na dodatno unapređenje poslovnog odnosa.

poslovnog odlosa.
Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.

mr. Jalio Kuruc Predsjednik Uprave Banke

OPIS POSLOVANJA

Pregled svjetskog gospodarstva u 2017. godini

Prema procjenama Svjetske banke, u 2017. godini svjetska je ekonomija rasla po stopi od 3% što je bolja izvedba od u srpnju predviđenih 2,7%. Vidljivo je da svjetsko gospodarstvo potpomognuto oporavkom investicija i trgovine prolazi kroz ciklus oporavka na globalnoj razini, čemu dodatno doprinose okruženje povoljnih uvjeta financiranja, poticajnih monetarnih politika, rasluće razine povjerenja i jačanja cijena sirovina. Nakon izbijanja krize, ovo je prvi put da sve svjetske regije bilježe ubrzanje gospodarskog rasta. Više od polovine ekonomija premašilo je procjene rasta Svjetske banke iz srpnja prošle godine.

Procjenjuje se da su u 2017. godini razvijene zemlje rasle po stopi od 2,3%. Taj rast je prvenstveno bio potpomognut rastom kapitalnih investicija i izvoza kao i niskim troškovima financiranja. Sve je to rezultiralo višim zaradama kompanija i rastom poslovnog povjerenja.

Na krilima privatnih investicija, a unatoč činjenija i rastom postiovnog postovnog povjerenja.
SAD, su, rasle, no, procijeji je in nje postignuta ciljana stopa inflacije, SAD su rasle po procijenjenoj stopi od 2,3% uz približavanje ekonomije stanju pune zaposlenosti. Američki FED je započeo proces normalizacije stanju pune smanjenje svoje bilance. Porezna reforma mogla bi dati dodatni zamah investicijama u privatnom sektoru u 2018. godini.

Eurozona je rasla po procijenjenoj stopi od 2,4%, što je za 0,7% viši rast od prvolne procjene Svjetske banke. Napredak je postignut na svim područjima i kod svih zemalja članjene zahvaljujući politikama stimuliranja tržišta i rastućej globalnoj potražnji. Stopa nezaposlenosti pala je na najnižu razinu od 2009. godine vzanao podavljivanja manjka radne snage u nekim od zemalja članica. Osobni dohoci nisu značajnije rasli, a naujna izalja izanija i nekim od odgoditi postizanje ciljane inflacije koja je ostala ispod ciljane razine u protektoj godini. U 2018. godini očekuje se nastavak rasta gospodarstava eurozone po stopi od 2,1% i dodatno usporavanje na 1,7% u 2019. godini.

Japansko gospodarstvo ubrzalo je rast na 1,7% čemu su pridonijeli postupni oporavak osobne potrošnje i investicija uz potporu fiskalnih poticaja.

Rast zemlja u razvoju i tržišta u nastajanju procjenjuje se na 4,3%, a posljedica je jačanja aktivnosti u zemljama izvoznicama sirovina koji od na 4,37%, a posljedna je jačanja
sirovina sirovina.

Kina je rasla po stopi od 6,8% zahvaljujući fiskalnim poticajima, provedenim reformama i boljem od očekivanja oporavku izvoza. Inflacija je postupno rasla tijekom cijele godine, ali je ostala ispod ciljane vrijednosti.

Brazil i Ruska federacija izašle su iz recesije nakon jačanja cijena sirovina i rasta poslovnog povjerenja. Očekuje se ubrzanje rasta u ekonomijama u nastajanju, prvenstveno teneljem jačanja potražnje i stabilizacije cijene sirovina. Moguće usporavanje kineske ekonomije moglo bi biti nadomješteno ubrzanjem rasta u drugim većim ekonomijama.

Procjenjuje se da bi se rast globalne ekonomije trebao nastaviti dosadašnjim tempom i u sljedećih nekoliko godina te eventualno dodatno ubrzati u usadaslijni i teniporili i ekonomijama u razvoju zahvaljujući oporavku u zemljama izvoznicama izastalju i ekonomijama obrazovnoj strukturi globalne radne snage mogle bi imati značajan utjecaj na smanjenje nejednakosti među zemljama. Bolje obrazovana radna snaga u tržištima u nastajnju i ekonomijama u razvoju mogla bi utjecati na smanjenje u rastalnju u nastajanju u nastajaliju zemalja i potaknuti tehnološke promjene zasnovane na znanju. Izko bi globalni rast u kratkom roku mogao pozitivno iznenaditi, i dalje su prisutni značajni rizici koji bi ga mogli usporiti, a uključuju rastuće troškove financiranja, protekcionizam i geopolitičke tenzije.

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2017. godini

Mjesečni statistički pokazatelji dostupni za četvrto tromjesečje 2017. upućuju na nastavak rasta gospodarske aktivnosti, no smanjenim intenzitetom nego u prethodnom dijelu godine. Na početku četvrtog tromjesečja 2017. intenzivirao se rast zaposlenosti, a nezaposlenost se povodna ocvrroj določke su se cijene, nakon stagnacije u studenome, u prosincu nastavna smanjivan. Tema sniunjilo za v,970 na nijezNNB je tijekom prosinca nastavio otkupljivati devize od banaka, što prinoaka na judanje om do sada zabilježenom razinom slobodnih novčanih sredstava kreditnih je rezultiralo najvećinea prosječno iznosila 19,1 mlrd. kuna. Plasmani poduzećima i mstrucija koja je tijekom studenoga uz ubrzavanje rasta na godišnjoj razini. Neto stunovništva poracih sektora u listopadu se, nakon snažnog pada sredinom godine, nastavio mozomni dug domacih seni fiskalni podaci za drugu polovinu 2017. upućuju na nastavak onigo smanjivani Bosnija odražavaju se u daljnjem padu udjela duga opće države u BDP-u.

dizave u DDP-a upućuju na nastavak rasta tekuće gospodarske aktivnosti krajem 2017., iako sporijom dinamikom nego u prvih devet mjeseci 2017. Industrijska proizvodnja se u lako sporijom umamikom povećavati na tromjesečnoj razini, odražavajući poražavajući porašt nstopadu i studenomo industrijskim grupacijama. Takva kretanja pritom poglavitom poglavito proizvodnje u svimi gravizvodnje tijekom listopada, dok je u studenome došlo do odražavaja povećanje masini. Tijekom listopada povećana je i građevinska aktivnost u iljeznia pada na mjesovene tri mjeseca, zahvaljujući vidljivom rastu radova na zgradama, usporedor s prosjekom prvo građevinama smanjili. S druge strane, nakon relativno snažnog rasta uok su se radovi na ostalini gromet od trgovine na malo u listopadu i studenome blago se smanjio na tromjesečnoj razini.

se slialijio na nomjesečja 2017. zabilježena su relativno povoljna kretanja potrošačkog i Tijekom cevrios tronijesoko rezultati Ankete o pouzdanju potrošača za četvrto tromjesečje poslovnog oprimizma. Hokazatelja potrošačkog optimizma, a prema rezultatima ankete o upućuju na poboljsanje pokuzacija poslovnog optimizma u građevinastru i poslovnih ocektivaljima usiram u industriji i trgovini smanjio se, ali i dalje se zadržava na relativno visokim razinama.

relativno Visokim razmuma.
Povoljna kretanja na tržištu rada nastavila su se i krajem 2017. godine. Ukupa tranjesočje r vvoljna kretanja na uzuljetno je porastao u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, tijekom cervitog tromjosobja zaloga u privatnom sektoru. Istodobno, nezaposlenost se ponajplje zoog povodalja nje utjecalo novo zapošljavanje, ali i brisanje iz evidencije zbog naslavnia snanji vati, na sto je ugodio ilo vo zapoj, odjava s evidencije i nejavljanje). Zbog ostalii Tazloga (nepridizavanjo zako stopa nezaposlenosti (prema desezoniranim) podacima) n spomenuti Kretanja administrativna stopa nojednjim dostupnim podacima iz Ankete o radnoj
studenome se spustila na 11,7%. Prema posljednjim dostupnim podatoj 11,1% s 11,4% kol studenome se spustna na 11,7%. Prema postala se na 10,1%, s 11,4% s 11,4% koliko je snaži za treće ubilješćje 2017. stopa itkom četvrtog tromjesečja zamjetno se ubrzao zast iznosna u drugom "tromjeseja. " osetkom je najviše pridonio rast plaća u javija, nektoru te prosjeche nomnalile ordo Hicto place, coma je najveći zbog istodobnog povećanja potrošačkih cijena.

oljena.
Potrošačke su se cijene, nakon stagnacije u studenome, u prosincu smanjile za 0,3% na Potrošačke Su SC Cijene, nakon Sužana u prosincu je najviše pridonijelo sezonsko smanjenje mjesechoj razmi. Pada poliostičnih prehrambenih proizvoda (sira, miljeka te ulja eljena odjece i obace to pojelnijena djelomice ublažilo poskupljenje duhana (zbog povećanja i masti). Istodobno je taj pad vijelia za osobna vozila (zbog povećanja cijena sirove nafie na trosarina), povića te goriva i maživa za vooma vojna nafte tipa Brent raste već šesti mjesec svjelskom rizistu). Trosjecha oljena 61,4% u odnosu na listopad. Poskupljenje sirove nafte

bilo jc rczultat povoljnih globalnih gospodarskih kretanja, dogovora OPEC-a i Rusije o daljnjem ograničavanju proizvodnje te političkih previranja na Blickom istoku. Naslje, godišnja stopa ukupne inflacije potrošačkih cijena smanjila se s 1,4%, koliko je iznosila u studenome, na 1,2% u prosincu. Pritom se u posljednja dva mjeseca 2017. usporio godišnji rast cijena neprerađenih i prehrambenih proizvoda, dok se ubrzao godišnji rast cijena ostalih glavnih komponenata indeksa potrošačkih cijena. Temeljna inflacija je stabilna te se u studenome i prosincu zadržala na razini od 1,4%, koliko je iznosila i u prethodna i ri njeseca. Početkom četvrtog tromjesečja dinamika robnog izvoza znatno se ubrzala, dok je uvoznativnih s lagano rasti. Pritom se ukupan robni izvoz u 127624 za zalazno so urozana, dok je avoz nastavlo

prosjek prethodnog tromjesečja. Tome je poglavito pridonio rast izvoza nafle i nafinih derivala, dok je rast izvoza suženog agregata (bez nafte i brodova) bio slabiji i iznosio je 2,3%. Povoljna su ostvarenja pritom zabilježena kod, među ostaliva, izvoza prehrambenih proizvoda, uljanog sjemenja i plodova, pluta i drva, zemlog i industrijskog prviladnosnih prolzvoda, unanog i
nastavio jošeti olišnju iz trva, zemnog i industrijskog plina te odjeće. Istodobno nastavio jačati sličnim intenzitetom kao u prva tri tromjesečja 2017., povećavši se za 1,0% kao posljedica rasta uvoza nafte i nafinih derivata tr ostalih prijevoznih sredstava. Za razliku od toga, uvoz ostale robe smanjio se za 1,8%, na što je ponajviše djelovao niži uvoz električne energije te zemnog i industrijskog plina, sto je polovao mzi uvoz elektirihe.
medioinskih i farma sestal ili medicinskih i farmaceutskih proizvoda.

Nominalni tečaj kune prema euru u prosincu je bio stabilan te se većinom kretao u vrlo uskom intervencija UDI intervencije HNB-a, koji je u prosincu od poslovnih banaka otkupio ukupno 765,5 mil. EUR. Na samom kraju mjeseca odnosu na kraj prethodno je je ogodo na 7,51 Dorornici, sto je aplečijacija od 0,4% u
najvožnijih transije sila na og mjeseca. Kuna je blago ojačala i prema većini ostalih v najvažnijih trgovinskih partnera, pa je na kraju prosinca indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune bio za 0,3% niži nego na kraju studenoga.

Pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike ESB-a i visoke likvidnosti bankovnog sustava europodručja kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca zadržale su se u negativnom području sve do kraja 2017. godine. Tako je na kraju prosinca zadržate sul se u se u se u se u se u se u se u se u stopa na bankarskom tržištu europodručja EONIA iznosila prekonočna kalinania.
A 278 Premije na odročja EONIA iznosila –0,35%, a šestomjesečni EURIBOR –0,27%. Premija za rizik europskih zemalja s tržištima u nastajanju nije se značajnije mijenjala tijekom posljednja tri mjeseca, no, u usporedbi s razinalju injs se zlačanih imjehulu.
(od 124 kozna kodo) rodili vijeli i iz je in om na početku godine, najveće smanjenje (od 124 bazna boda) zabilježila je premija za rizik Hrvatske. Na razini od 96 baznih bodova na kraju prosinca premija za rizik za Hrvatsku bila je gotovo jednaka premiji za rizik Bugarske i Rumunjske.

Likvidnost domaćega financijskog sustava, potpomognuta ekspanzivnom monetarnom politikom HNB-a, zadržala se na visokoj razini i tijekom posljednja dva mjeseca 2017. Otkupima deviza od banaka tijekom studenoga, a posebice prosinca ukuno je kreirano 11. mlrd. Kuna, što je pridonijelo rekordno visokom prosječnom višku kunske likvidnosti u iznosu od 19,1 mlrd. kuna u prosincu. Kao rezultat visoke likvidnosti, na domaćem međubankovnom prekonočnom tržištu nije zabilježen značajan promet, a prosječna kamatna stopa iznovila je 0,10%. Istodobno se kamatna stopa na jednogodišnje kunsko trezorske zapise bez valutne klauzule spustila u prosincu na dosad najnižu razinu od 0,20%.

Kamatne stope na novoodobrene kredite banaka. od o,20 %.
smanija se općini od odobrene kredite banaka. nefinancijskim društvima i stanovništvu smanjile su se tijekom listopada i studenoga 2017. Kod kredita poduzećima najznačajinje su se smanjile kamatne stope na prvi put odobrene kredite za obrtna najzliačanih je su se klauzulu, dok su kod stanovništva najveći pad zabilježile kamatne stope na ponovno ugovorene stambene kredite u domaćoj reziljezne namanie stope na poliovilo ugovorene potrošačke kredite u kunama. Kamatne su se stope na oročene depozite tijekom listopada i studenoga povećale, što je posebice bilo zamjetno kod refinancijskih društava zbog promjene strukture oročenih depozita. Kao rezultat opisanih kretanja, razlika kamatnih stopa između kredita i docenni

studenome se smanjila na 5,58 postotnih bodova na nove kredite i depozite te na 4,82 postotna boda na stanja kredita i depozita.

oda na statija i odnačim sektorima (osim sektorima (osim središnje države) povećali Okupili prasmani monoma plasmana pridonijeli su u prvom redu rast plasmana stanovništvu i ostalim domaćim plasmana "pridelitjo.i" "Mo, ostvaren je i rast plasmana nefinancijskim društvima nakon što maneljskih instruonjama. No, se tri mjeseca. Pritom se godišnji rast plasmana nefinancijskim su se smanjivan zjekom 2,5%, a stanovništvu na 3,4%. Udio kunskih plasmana u ukupnim ulastranima stanovništvu nastavio je višegodišnji trend rasta i dosegnuo krajem studenoga plasmanina Stanovništva nastario jalno stanje plasmana, oni su na kraju studenoga 2017. bili za 0,6% manji nego na kraju istog mjeseca prethodne godine, što je većinom posljedica prodaja za 0,0% maliji nego na kraja se tiče kreditiranja države, plasmani banaka središnjoj državi na kraju studenoga ubrzali su godišnji pad na 5,0%.

Kraju studenoga doržan su godinji pe padu u prosincu zbog smanjenja deviznog depozita Druto inedumarodile priodijele 2017. povećale su se za 2,2 mlrd. EUR ili 16,2% te su na kraju sredisnje urzave, njekom ogora. Na rast pričuva u 2017. najviše su utjecali otkupi deviza od godine iznosne 15,7 mird. viša razina ugovorenih repo poslova u odnosu na kraj 2016. godine. FUD banaka (1,6 mird. EUR). Neto međunarodne pričuve povećale su se tijekom 2017. za 1,6 mlrd. EUR ili 12,9% te su krajem godine iznosile 13,7 mlrd. EUR.

in 12,370 te su Krajoni godni 2017. blago se smanjio, nakon izraženog pada u trećem reto moženim dug trjekom nasopom se i u listopadu nastavio trend poboljšanja neto inozemne tronijesečju za 5,4 mnru. Dia, iako značajno slabijim intenzitetom nego tijekom ljetnih mjeseci. pozicije krodinini instituciju neto inozemnu poziciju blago je poboljšala i središnja banka, Osim toga, Svoju pozitivna neto moženinu po strane, nakon snažnog razduživanja tijekom
ponajprije otkupom deviza od banaka. S druge strane, naklonograstoa kao nezulja ponajprije odkupom deviza od oundave države u listopadu je vrlo blago porastao kao rezultat premog dijelu godine, n.ozemstali domaći sektori zabilježili su blagi rast neto inozemnog duga prema vlasnički povezanim vjerovnicima.

duga prema vlasmeki povožanim vjero na nastavak fiskalne prilagodbe i u drugoj polovini 2017. rodaci Nimistalstva imanogija opće države (metodologija GFS 2001) tako u razdoblju od srpnja godine. Okupni su se prinodi oposu na isto razdoblje 2016., dok su rashodi stagaj na nočetku do rujna povećan za 2,27 u odna rast prihoda i stagnacija rashoda nastavili su se i na početku golovniškim podačima za nskopagodine. Zbog povoljnih fiskalnih ostvarenja izmjenama i posljednjeg troniješećja 2017: godine: dopuliana uzavnog proračuna očekivani manjak proračuna opće države za 2017. prema metodologiji ESA 2010, na 0,6% BDP-a (za 0,7 postotnih bodova).

metodologiji ESA 2010, na 0,070 Dri u je rujna 2017. bio nešto iznad razne skraja 2016,
Dug konsolidirane opće države na kraju je rujna 2017. bio nešto iznad razvijo na 2114, Dug Konsondirane opće države na kraja je rajni za BDP-u na kraju rujna smanjio na 81%.
dosegnuvši 291,6 mlrd. kuna, dok se njegov udio u BDP-u na kraju slugno te je zadržala dosegnuvsi 291,0 miru. Runa, dok 2017. nastavila povoljno refinancirati svoje obveze te je zadržala Država je i u urugoj polovim 2017. nasana inozemna obveznica u iznosu od 1,275 mlrd. EUR I Visoku ilikviunost. O studenome a duga javnih poduzeća u cestovnom sektoru te domaća u sklopu mlancijskog restrakturnalja augu je rudenome su također izdani i trezonski zapisi
o obveznica u iznosu od 5,8 mlrd. kuna. U studenome su 155 deno vr zamietno obveznica u iznosu od 9,0 mira. Rankd. EUR s rokom dospijeća od 455 dana uz zamjetno nominimali u odnosu na onaj koji se plaćao na ranija izdanja.

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku

Bruto domaći proizvod, milijarde kuna u
tekućim cijenama
Bruto domaći proizvod ("BDP"), %
promjene
BDP per capita, u eurima
Osobna potrošnja, % promjene
Javna potrošnja, % promjene
Investicije, % promjene
Izvoz robe i usluga, % promjene
Uvoz robe i usluga, % promjene
Industrijska proizvodnja, % promjene
Stopa nezaposlenosti (ILO) (% aktivnog
stanovništva)
Potrošačke cijene, % promjene
Saldo proračuna opće države (% BDP)
Tekući račun platne bilance (% BDP)
Inozemni dug (% BDP)
Devizni tečaj kuna: euro, godišnji prosjek

2017.	2016.	2015.	2014.
363.3	349.4	339.0	3813
2.8	3,2	23	(0.19)
11.590	10 10 8	10.596	10.245
3.8	3.5	1.0	(1.6)
21-7	1.0	0.99	(0.8)
4,2	5,3	3.8	(2.8)
616	5.6	94	(200)
8.5	6.2	9,2	3,1
1.4	53	2,7	1,2
11.3	13.1	16.2	17.3
1.2	CLAIDS	10 51	(60): 23)
0.74	(0.99)	(3.3)	(5.1)
3,7	25	45	240
79.9	89.8	For 1.9	106.9
1.46	7.53	7,61	7.63

• Izvori podataka: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka
• 1Procjena Addiko Ekonomska istraživanja

OPIS POSLOVANJA BANKE

Proizvodi i usluge

Na zahtjeve i potrebe građana, malih poduzetnika i gospodarstvenika, kao ciljanih klijenija, ra zalijevo i povoo gi unapređenjem svojih usluga i ulaganjem u razvoj novih tehnologija.

Konkurentnost i prilagodljivost su temeljne odrednice u pružanju financijske podrške klijentima.

knjenima.
U pogledu komercijalnih aktivnosti, Podravska banka se tijekom 2017. godine, intenzivno o pogledu komercijalnih ukurtinoiranim praćenjem tržišta, prepoznate su naznake pozitivnih okrenana soktora građana (rezultat poreznog rasterećenja plaća, rast BDP-a, dobra turistička sezona i dr.) i u tome prilika za rast Banke.

sezona i dr.) i a tome primarza ismjerava potrebama klijenta što podrazumijeva prilagodbu ponude rastućim zahtjevima klijenata.

ponado rastuom zanjevima inijenim.
Kroz veća ulaganja u promidžbu, inovacije u kreditnim proizvodima, sustavno praćenje NGC Veća ulaganja u promlazba, inseile je poslovnih procesa i razvoja koničuroljo rpinagodora i Jea posljediju te motivaciju prodajnog osoblja, uspješno su novili proizroua i usebice u dijelu kreditiranja građana gdje, tijekom cijele 2017. godine plasmani građanima su u bitnom porastu.

Bogatijom ponudom kreditnih proizvoda, posebice poboljšanjem uvjeta kod kredita za Dogalijom - penitnih obveza u drugim bankama, Banka je akvizirala znatan broj novih klijenata podimenje krodnihi od čime je stvorena prilika za kvalitetan cross-selling proizvoda i usluga, vezanih uz transakcijski multivalutni račun.

vezalnih uz transukojski nila je i potražnja za turističkim kreditiranjem investicijskog i romodna godina oblijeznojekata energetske učinkovitosti višestambenih zgrada, što je Banka odizavalija i imanonalija projekau onogićnost akvizicije klijenata, kako građana tako i tvrtki koje se bave poslovima upravljanja stambenih zgrada.

Osim daljnjeg jačanja poslovanja s građanima, Banka tijekom 2018. godine planira dodatno jačati i poslovanje sa SME segmentom klijenata.

U dijelu depozitnog poslovanja građana, Banka bilježi blagi rast u odnosu na 2016. godinu str je odličan pokazatelj lojalnosti klijenata, ali i povjerenja u sigurnost poslovanja Banke, s je Gulican pokuzatoji rojanosti knjenana, iii v prisutni na tržištu, kamatne stope na štednju znatno snižene.

znatilo smržene.
Banka također prikuplja i depozite njemačkih državljana putem Internet platforme u suradnji s Balika takođel prikuplja i dopozno iljema. Grebno i tržišni lider u ovakom tvrikom Raisin Gmori (ok Baring Grome je njemačkim klijentima omogućeno da putem poslovalija "na" iljemaokom" uzista, "viloga sredstva u države članice EU. Prikupljena štednja, sonsticine on-mio platorno, atala broja
zbog navika njemačkih štediša koji viškove sredstava diversificiraju i ulažu na duže rokove, povoljno utječe na ročnu strukturu depozita Banke.

Osim pračenja financijskih potreba stanovništva, intenzivan fokus stavljen je na poduzetničkoto Osili praoonja imanojjilina u tom segmentu, kao i na praćenje svih kvalitetnih projekata koji općenito potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti.

koji općina ponod naroj romanova i snažna konkurencija znatno utječu na nižavanje
Visoka likvidnost bankarskog sustava i snažna konkurencija znatnih mihodno v isoka Inkvidnost Balikarskog Sastosnosnos aklivimi kamatini stopa u senera pobis na kratkoročnim i autolikvidnim plasmanima te uz zadržavanje postojcćeg portfelja, napravili iskorak i prema akviziranju novih bonitetnih klijenata na čitavom tržištu poslovanja Banke.

Također, kod poslovanja s tvrtkama naglasak je i dalje na disperziji rizika, smanjenju broja i iznosa velikih izloženosti te općenito kontroli koncentracija svih vrsta. Pri tome, izuzetnu pažnju davali smo zadržavanju i pojačavanju kolateralnih pokrivenosti kro i osiguranju plasmana garancijama drugih, s naglaskom na jamstvene programe državne ager cije Hanalja Bicro.

Kako bi svojim klijentima olakšala pristup sredstvima iz EU fondova, Podravska banka je kreirala POBA EU Desk te na taj način zainteresiranim obrtnicima, poljoprivrednicima, te malim i srednjim, kao i velikim poduzetnicima, pružila stručno vodstvo kroz složeni natičajni postupak. Ukoliko klijent želi prijaviti svoj razvojni projekt na jedan od natječaja za povlačenji sredstava iz EU fondova, prati ga se od početka do kraja - od pravovremenih informacija o otvorenim i očekivanim natječajima do izrade projektne prijave te stručnog i specijalizning savjetovanja. Klijenti se mogu informirati o svim otvorenim natječajima za EU fondove, kao i natječajima u najavi, mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova, Kao rokovima raspisivanja natječaja i kako se na njih prijaviti i dr.

Prateći trendove digitalnih tehnologija neophodnih za kvalitetniju i bržu komunikaciju s klijentima, Banka kontinuirano radi na poboljšanju aplikativnog vustava ko i isluga namijenjenih klijentima (mobilno bankarstvo, internet bankarstvo, kartično poslovanje, mogućnost podizanja gotovine na rate, plačanja na rate putem EFTPOS terminala i dr.). Uspostavljeni su novi tehnološki procesi koji imaju posljedicu unapređenja upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošču, prodajnim kanalima te upravljanja proizvodima i uslugama.

Depozitno poslovanje

Ukupni depoziti su u 2017. godini porasli za 1,81% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 2,12 milijarde kuna pri čemu su depoziti stanovništva porasli na promoniti godine iznose 2,72.
1,87 milijardi kuna 1,87 milijardi kuna.

Porast od 16,95% bilježe depoziti po viđenju, dok oročeni depoziti bilježe pad od 6,35%. Pri tome su oročeni depoziti stanovništva pali za 6,67%, dok su oročeni depoziti pravnih osoba pali za 4,61%. Značajan rast, od 19,98%, bilježe depoziti po viđenju stanovništva kao i depoziti pravili Usova viđenju pravnih osoba koji bilježe rast od 11,13%.

Ukupni depoziti klijenata	iznosi u 000 kuna	PROMJENE
	31.12.2017.	31.12.2016.	2017/2016
Stanovništvo	1.872.968	1.850.591	1,21%
Pravne osobe	543.685	523.059	3.94%
Ükupni depozīti	2.416.653	2.373.650	1,81%
Oročeni depoziti klijenata	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2017.	31.12.2016.	2017/2016
Stanovništvo	1.216.305	1.303.271	-6,67%
Prayne osobe	227.721	238.730	-4,61%
Ukupni oročeni depoziti	1.444.026	1.542.001	-6,35%
Depoziti klijenata po viđenju	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2017.	31.12.2016.	2017/2016
Stanovništvo	656.664	547.320	19,98%
Prayne osobe	315.963	284.329	11.13%
Ukupno depoziti po viđenju	972.627	831.649	16,95%

Kreditno poslovanje

Na kreditno poslovanje u 2017. godini, posebice kod pravnih osoba, utječe vrlo velika Na Kredino poslovalije u 2017. godine osjeća kod aktivnih kamatnih stopa tako da je na Konkurencija balnaka na tržistu, sto se posobno obje. Unatoč kompleksnoj situaciji na doslo do znamjelja istih, u 1517. godine aktivno radila na zadržavanju postojećih, ali i širenju baze novo akviziranih kvalitetnih klijenata.

i sirenju baze novo akvižilanih kvdini obilježeno je izvanrednim kriznim stanjem največeg Nadalje, poslovalije u 2017. godini oorijo na bankarskom tržištu, tako i na kreditno Koncerna u državi, koje so je rota Banke, koje bilježi smanjenje od 16,96%.

poslovanje Korporativnih Kijonala Dalikijo osjeća cijelo gospodarstvo Republike Hrvatske i na Unatoć problematici Koju je osjeno i jos voje poslovanja koji su prvenstveno vezani uz regije, Banka se okrenula urugini se poslove za koje je unaprijed osigurano financiranje, energetiku Tranmaceutiku, izvozinko i poslovo za litikom izlaganja kod ovakvih poslova.
Poslove s državom kao dužnikom i disperzivnom politikom. Posnka, ja već u 2017, započ

poslove s državom kao dužnikom i usporativnim klijentima, Banka je već u 2017. započela Osim navedenog poslovaka prema srednjem i malog poduzetništvu

Nastavljena je dobra suradnja s Hrvatskom za obnovu i razvitak (HBOR) kroz različite Naslavijena je uobila suradne o nili pomoći osnažiti nratsko gospodarstvo te kreditne inije i programe Koji maja Za Cij pomositi novo zapošljavanje i nove dodane
potpomognuti dobre i kvalitetne projekte koji će donositi novo zapošljavanje i n vrijednosti.

vrijednosti.
Planirana iskoristivost okvirnih linija u suradnji s HBOR-om u 2017. godini je Planirana Iskoristrost Okvinu: planirano u 2018. godini do iskorištenja istih.
Zadovoljavajuća i ista se nastavlja planirano u 2018. godini do iskorištenja. Odluka

zadovoljavajuća i ista se nastavlja pramano u ili rorogese donošenja Odluka, dobra poslovna
Uz okvirne kreditne programe koji su ubrzali progese donošenja HBOR OZ okvine Krednic programe koji ba obiostalih programa koje strukturira HBOR.

Banka je u 2017. godini uspješno iskoristila planirane veličine iz kreditnog programa Kreditom Banka je u 2017. godim uspješno iskoji sarstvom poduzetništva i obristi i kreditne iz najmetnom noduzetništva do uspjena - Mjere 1 - Kreditom do konkurentnosti u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i programe iz ivljele 1 – Ricdnom do komnovoditi i u 2018. godini. Nastavljene su i poslovne suradnje u provođenju različilih programa koji su podržani od Vlade RH, a imaju za cilj veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Uključivanjem i podržavanjem različitih kreditnih programa u suradnji s državnim institucijama, lokalnom upravom i samoupravom (suradnja s Bjelovarsko-bilogorskom županijom na provođenju kreditne linije za poljoprivrednike – sufinansiranje sjetve, kreditne linije Bjelovarski poduzetnik, suradnja s Koprivničko-križevačkom županijom na programina poticanja lokalnog gospodarstva, itd.), Banka je širila kvalitetnu i dugoročno održivu bazu klijenata i fokusirala se na bonitetne klijente s dobrim poslovnim modelima, odnosno ulaganjima u osnovna i obrtna sredstva poduzetnika.

Banka sve više prepoznaje i uključuje se u financiranje projekata iz određenih djelatnosti kao što je financiranje projekata iz turizma i hotelijerstva, budući pokazatelji rasta i razvoja turizma u Republici Hrvatskoj garantiraju uspješnost takvih projekata koji su primjereni voličinom. Banka se nadalje u 2017. godini uključivala u financiranje projekata koji svojom kraćomom.
ročnosti donosa novoljnija financija ili dijučivala u financiranje projekata koji s ročnosti donose povoljnije financijske rezultate i minimiziranje rizika uz pokrivenost državnim jamstvima ili garancijama (HAMAG, HBOR) kao i poduzetnicima koji imaju uvjete i zainteresirani su za korištenje bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Plasmani stanovništvu bilježe rast od 14,43% u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je izdano najviše gotovinskih, nenamjenskih kredita.

Tijekom cijele godine Banka je uz brojna poboljšanja osvježila kreditnu ponudu za građanstvo posebice po pitanju kamatnih stopa, valute kreditiranja (kune), ročnosti, ali i brojnih drugih pogodnosti za klijente. Navedeno je rezultiralo pojačanom potražnjom i rastom iznačilni u iznačili iznačilni bankarskog tržišta (4%).

Ukupni plasmani klijentima	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2017.	31.12.2016.	2017/2016
(Ukupni bruto krediti	1.965.792	2.122.235	-7,37%
Ukupne rezerve po kreditima	253.098	237.456	6,59%
Ukupni neto plasmanl	1.712.694	1.884.779	-9.13%

Okupni bruto plasmani Klijentima	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12,2017. '	31.12.2016.	2017/2016
Stanovništvo	741.922	648.348	14,43%
Pravne osobe	1.223.870	1.473.887	-16.96%
Ukupni bruto plasmani	1.965.792	2.122.235	-7.37%

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

U 2017. godini HNB je nastavio s provođenjem ekspanzivne monetarne politike što je utjecalo na održavanje vrlo visoke razine likvidnosti u financijskom sustavu zemlje. Osim redovitih operacija putem kojih je bankama bila dostupna kratkoročna likvidnost, HNB je u studenom 2017. godine održala i jednu strukturnu operaciju na kojoj je plasirala ukupno 530 milijuna kuna na rok od pet godina po kamatnoj stopi od 1,20 posto.

Okruženje visoke likvidnosti utjecalo je na smanjivanje kamatnih stopa na međubankarskom tržištu duž cijele krivulje pa je tako u usporedbili s kraje na medionkarskom
referentna stopa polo z 1.21% na 9.7% klaiteli iz krajem 2016. godine jednogodišnja ZIBOR referentna stopa pala s 1,21% na 0,7% dok je prekonočni ZIBOR pao s 0,48% na 0,31%.

Pad referentnih kamatnih stopa, utjecao je i na dodatno snižavanje troška financiranja kratkoročnog duga države, po je trna odano "Smarvalje" iroska Iroska Iraniciranja

jednogodišnje kunske trezorske zapise uz prinos od 0,64%, dok je u prosincu to uspjelo učiniti uz prinos od 0,20%.

az prinos od 0,207. očkor imalionjskih uzije svega u vidu smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite ročnosti izvora imanonalja, prijene ma financiranja stavljenih na raspolaganje od strane Hrvatske narodne banke putem strukturnih operacija.

III valske narodne baliko pateni su primarno u investicijske novčane fondove, državne Viškovi Kuliške intvridnostrani od prijeri u obrnute REPO transakcije sa sudionicima novčanog tržišta.

novoallog uzistu.
U 2017. godini nastavila se suradnja s partnerskom tvrtkom Raisin GmbH sa sjedištem u o 2011. gotem koje je nastavila prikupljati štednju građana Republike Njemačke.

U 2018. godini očekuje nas nastavak provođenja ekspanzivnih mjera monetarne politike na U 2018. godini ocokajo naseljake Hrvatske. Prvo podizanje ključnih kamatnih stopa od europskoj Trazili T na Tazim Republiku i se tek u drugom kvartalu 2019. godine. Zbog toga ne strane Europske stedišnje balike občkuje se teni u krati v krati proku. Do kraja ocekujemo značajan Tast Kaniansa na državne obveznice najvišeg kreditnog rejtinga kako se godnie nioguć je olagi rast prihosa ila mjera monetarne politike. Ukoliko kreding bude priblizavao Rigj Otopanatane investicijski, moguć je pad prinosa na državne obveznice Republike III valsko porasto i postale izriti i na dioničkom tržištu kroz rast likvidnosti i cijena dionica.

U strukturi ukupnog portfelja vrijednosnih papira, dužnički vrijednosni papiri čine 44,9% O strukturi ukupnog pornelja "rijetardove su 44,3% portfelja, dok ulaganja u vlasničke vrijednosnice čine 10,9% ukupnog portfelja vrijednosnih papira.

Tržišna vrijednost portfelja dužničkih vrijednosnih papira Podravske banke na 3.1.2.2017. TIZisna Vrijednost portivna kuna, dok je na 31.12.2016. godine iznosila 523,8 milijuna kuna. godine izliosi 284,0 milijuna kuna, dok je na osni papiri denominirani u EUR s udjelom od valutnu strukturu porticija eme dažnoisti CHF s udjelima od 2% i 3%. Prema grografskoj 5776, u HKK s udjelom od 5070 to u Ose na izdavatelje iz Hrvatske, a zatim slijede izdavatelji iz zapadne Europe i CEE regije.

Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2017. godine iznosila je 98,53 v rijednost infovnici Riljenata na Sironkvina odnosi se na imovinu na hrvatskom tržištva, 20,31.
milijuna kuna, od čega 426,66 milijuna kuna odnosi se na imovinu na osto milijuna kuna na imovinu na tržištu Crne Gore i 541,57 milijuna kuna na ostala inozemna tržišta.

Platni promet

Uspješno i sigurno funkcioniranje platnog prometa (nacionalnog, prekograničnog i Uspješno medunarodnog), putem elektronskih plaćanja, izuzetno je važno za sve klijente Banke iz poslovnica FINA-e, "puten" elektronomici jeftinije izvršavanje platnih transakcija ostale sudionike u platnom promota. Utetno upravljanje sredstvima na transakcijskim računima.
u Banci, omogućilo je klijentima kvalitetno upravljanje sredstvima nastano u Balici, olnogučno je kljed razvoja novih tehnologija, poput pametnih telefona, postepeno Navike plačanja se, usnjed razvoja nomjenjuju beskontaktnim plaćanjima, internetskim i mijenjaju. Gotovniška plačanja 50 Zazajova u takvim plačanjima bilježi kontinuirani rast.
mobilnim bankarstvom. Podravska banka upravo u takvim plačanjima bilježi kontin mobilnim balikatstvom. I odravska valatni promet iznosi 14 milijardi kuna ili preko 2,9 milijjuna je je 2017 Ukupno izvisem naslograničnog i međunarodnog platnog prometa klijenata je u 2017.
Platnih naloga. Vrijednost prekograničnog i međunarodnog platnog storije bilježi platim naloga. Vrijednost prekogramenog i koji tisuća naloga klijenata. Stoga Banka bilježi povećanje vrijednosti ukupno izvršenog platnog prometa za 9%, a broja transakcija za 4% u odnosu na 2016. godinu.

Broj aktivnih poslovnih klijenata koji rade inozemni platni promet povećan je 9% u odnosu na 2016. godinu.

Također je ostvareno značajno povećanje broja naloga klijenata zadanih putem POBAklik usluge za inozemna plaćanja te povećanje iznosi 18%.

Poslovna suradnja s Euroclcar Bank Brussels, uspješno je nastavljena u 2017. godini korištenjem usluga namire i pohrane vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira u portfelju Banke, brokerskim i skrbničkim poslovanjem te je izvršeno namire vrijednosnih papira u iznosima preko 183 milijuna eura, što je povećanje od 24% u odnosu na prošlu godinu kada je namireno vrijednosnih papira u protuvrijednosti 147 milijuna eura.

U Republici Hrvatskoj Banka je bila aktivni sudionik tužišta kapitala te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti nešto više od 405 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu
no 2016. godine za 17% na 2016. godinu za 17%.

Banka je vodila računa o troškovima platnog prometa, pratila trendove na tržištu te klijentima nudila povoljne naknade za platne usluge i povećala prihode za usluge platnog prometa od 396 u odnosu na prethodnu godinu.

Banka je u 2017. godini započela projekt pristupanja HRK SDD shemi, čime će omogućiti svojim klijnetima korištenje usluge SEPA izravnih terećenja, u svojstvu platitelja ili primatelja plaćanja.

Poslovna mreža i kanali distribucije

Krajem 2017. godine prodajnu mrežu Banke čine ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske.

Osim razgranate prodajne poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usturelinjenih Kiljshima dosupna i putem ostalin
bankomata, drovno najnih transta EFFDOG usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS terminala.

Svi bankomati imaju chip tehnologiju koja štiti korisnike od mogućih zlouporaba i krađa
podataka s kortica podataka s kartica.

Na bankomatima Banke, omogućen je prihvat Maestro, MasterCard, VISA, American Express kartice i Diners Club kartice. Osim vlastite mreže banka nudi svojim kijentima besplatnu uslugu podizanja potovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske. Banka ima instaliranih 560 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima Banke tijekom 2017. godine iznosio je 137 tiansakoja ila "ETIPOS transakcija po EFTPOS terminalu.

Porast bilježi broj korisnika internetskog bankarstva (POBAklik usluge) koju je krajem 2017. godine koristilo 6% više nego prethodne godine.

Povećanje bilježi i usluga mobilnog bankarstva koju koristi 47% korisnika više u odnosu na godinu ranije.

Korisnicima usluga Banke, dostupne su poslovne informacije i putem Info centra.

Prateći sve suvremene trendove distributivnih kanala i zahvaljujući korišteniju najnovije tehnologije, Podravska banka će stalno unaneđivati svoje kanale komunikacije i praćenja i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samouslužnih uređaja, telefona i mnobitela.

Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2017. godine imala 221 zaposlenika, što je za jedan posto manje u odnosu na kraj prethodne godine. Prosje nada 221 zaposlenika, sto je za je za je za je za je za je za je za je za je za je za je za je za je za je za u strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 70,0% čini ženska populacija, a 46% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 59% zaposlenika Banke.

Optimiziranje poslovnih procesa provodi se kontinuirano implementiranjem novih softverskih Optimiziranje poslovnih procesa pro va reorganizaciju poslovanja rezultira unaprijeđenjem rjeselja u povećanjem efikasnosti rada i rentabilnosti poslovanja.

Banka veliku pažnju daje kontinuiranom stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih edukacija i eksternih seminara.

iniernih edukacija i eksičinih semnara.
U 2017. godini Banka i dalje namjerava ulagati u stručno osposobljavanjickog kodro O 2017. godini Balika i Galjo nanjera atalogan u objek prvenstveno komercijalnog kadra te stručnjaka iz domene upravljanja rizicima.

Kapital

Kapital Banke, bez ostvarene dobiti ostvarene u 2017. godini, iznosi 424,1 miljum kuna. U Kapital Balike, 062 ostvarene dobiti sepital je povećan za 23,2 milijuna kuna što predstavlja povećanje za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu.

Kapital Banke sudjeluje s 13,4% u ukupnim izvorima financiranja.

Kapital Balike Sudjelaje 3 15,476 a ktep iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749. Na Kraju 2017. godine ase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Na dan 31. prosinca 2017. godine Banka ima 9.203 trezorirane dionice.

Na dan 31. prosilica 2017. godine Dravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 8,85% dionica.
Grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži Grupa droničara, suami inzičkih i pričkoj strukturi Banke nisu zabilježene značajne promjene.
Banke. Tijekom 2017. godine u dioničkoj strukturi Banke nisu za 263.000 so 263.0 Balike. Trjekom 2017. godine iznosi 414 milijuna kuna, od čega se 363,4
Regulatorni kapital Banke na kraju 2017. godine iznosi 414 mitol. U donuneki kapital Regulatorni Kapital Balike na kraja 2019 milijun kuna na dopunski kapital. U dopunski kapital milijuna odnosi na osliovin kaptal, u 30, određenih obveznica u iznosu 41,3 miljuna kuna i
uključen je odgovarjajući dio izdanja podređenih obveznica u iznosu 41,3 miljuna k ukljućeli je Odgovanjajaoi dro izazilijuna kuna, a koje je Banka izdala prethodnih godina. Stopa regulatornog kapitala iznosi 16,75%.

Račun dobiti i gubitka

Kacim dobiti i gubitka
Banka je u tekućoj poslovnoj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 17,400 Banka je u tokuće je u tokuće godine iznosi 14,096 milijuna kuna.

milijuna kuna, dok neto dobit tekaće goeni u tekućoj godini manji su za 10% u odnosu na prethodnu godinu i iznose ukupno 136 milijuna kuna.

Neto kamatni prihodi manji su za 23,7% u odnosu na prethodnu uz smanjanje i kamanih Neto Kamatnih prihodi malji su 25,770 a vodi je u dijelu kamatnih troškova prihoda i kamatini a 629,7% u odnosu na troškove prethodne godine.

ostvarene su ustele od 23,778 u odnosu na troskom godine u prvom redu zbog prethodno
Smanjenje zajmova korporativnim klijentima tijekom najviče je utiezalo na Smanjenje Zajmova Korporativnih Krijentina Romatnih stopa, najviše je utjeralo najviše je utjecalo na navedenih razloga te Kontinunan i značajan trenementu kreditiranja fizičkih osoba ostvareni kamatni prihodi su na razini prethodne poslovne godine.

Kalnatin prinoul su na razmi premocilo preserentima. Su podjednako u svim segmentima depozitnog poslovanja.

poslovalija.
Neto prihodi od naknada i provizija ostvareni u 2017. godini iznose 23,160 milijana kuna te su Neto prinodi od naknada i provizna ostvaren. Naknade za usluge platnog prometa i naknade za manji za 376 u odnosu na premodna godagom porastu, dok su istovremeno smanjeni prihodi od naknada u kreditnom poslovanju.

U strukturi poslovnih prihoda Banke udio neto prihoda od kamata je 56,0%, a neto prihoda od U strukturi poslovnih prihoda Dalike adli ne orodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo za naknada i provizija 17,0%. Nelo prihodi od produje rajvina i ostali prihodi, sudjeluju s 27,0% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima. Od ostvarenih 37 milijuna ostalih neto prihoda, najveći dio se odnosi na neto realizirane dobitke od vrijednosnih papira u portfelju raspoloživo za prodaju koji iznose 26 milijuna kuna i prihode od kupaniji popitreju usporozivo
milijuna kuna milijuna kuna.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, manji su za 2% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 95 milijuna kuna.

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznose 24 milijuna kuna za 2017. godinu i veći su za 28% u odnosu na 2016. godinu. Najveći dio u iznosu 16 milijuna kuna odnosi se na troškove rezerviranja po zajmovima klijentima te 2,7 milijsna kula odnosi se na iroskove
raspoloživo za prodaju raspoloživo za prodaju.

Temeljem provedenih procjena vrijednosti, evidentirani su troškovi umanjenja vrijednosti preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja i materijalne imovine Banke u ukupnom iznosu 4,5 milijuna kuna.

U strukturi administrativnih troškova 51% se odnosi na troškove zaposlenika, 30% na materijalne i troškove usluga, a 19% se odnosi na ostale materijalne troškove. Udio rezervi u bruto plasmanima na kraju godine iznosi 12,9%, dok je na kraju prethodne godine bio 11,2%.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s odredbama članka 272.p. Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Podravska banka O Skladu s odrodna otanka 27.ivnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d.

za nadzor imanenjskih usilga i Zagovi Godišnji upitnik za 2017. godinu u kojem se nalaze odgovori na postavljena pitanja i potrebna objašnjenja.

odzovori na postavljena pravljanju rizicima te podaci o imateljima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.

Danke sadržani su u Diogozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

i Tavila o innenovanja i opće utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci, Uprava ima Droj Clanova Opravo Balliom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave ecuri Clana. Nauzomi odovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka i drugim relevantnim propisima.

ballaka i urogini rolovanima propismani Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje rvakom i ilodonja premruaro predsjednika i članovo Oprave, za sjedniku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu.

za to postoji vazari uzive su Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.

nadićanosti iznodu pojodinih otalić iz Spirani Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o i ravna o Tzinjenama 1 doposi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima iznijenama i uopanana usnosi etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.

Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.

izanjene r dopaino oresa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

Rukovodstvo Banke i organizacijska struktura

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Nadzorni odbor djeluje u sastavu:

Miljan Todorović, predsjednik Sigilfredo Montinari, zamjenik predsjednika Michele Cakcaterra Borri, član Maurizio Dallocchio, član Filippo Disertori, član Antonio Moniaci, član Dario Montinari, član Dolly Predović, član Ezio Simonelli, član

Uprava Banke djeluje u sastavu:

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave Davorka Jakir, Član Uprave Daniel Unger, Clan Uprave Goran Varat, Član Uprave

Glavni izvršni direktor

Moreno Marson

Službe

Služba unutarnje revizije – Krunoslav Vnučec Služba za kontrolu rizika – Vesna Laloš Odjel za praćenje usklađenosti – Mario Brajnić Služba pravnih poslova – Krunoslav Grošić Služba administracije i ljudskih resursa - Božana Kovačević

Sektori

Sektor financijskih tržišta – Goran Varat Sektor poslova s poslovnim subjektima – Daniel Unger Sektor poslova s građanima - Sanda Fuček Šanjić Sektor upravljanja rizicima - Renata Vinković Sektor operacija i podrške - Snježana Pobi Sektor razvoja - Sanda Fuček Šanjić

Poslovna mreža

Komercijalni centar Zagreb

Zagreb, Green Gold - Ulica grada Vukovara 269f, tel. 072 655 450, fax. 072 655 459 Zagreb, Trg Petra Preradovića 3, tel. 072 655 400, fax. 072 655 409

Komercijalni centar Koprivnica

Koprivnica, Opatička 1a, tel. 072 655 310, fax. 072 655 319 Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 072 655 330, fax. 072 655 339 Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 072 655 340, fax. 072 655 349 Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 072 655 352, fax. 072 655 353 Đelekovec, P. Kvakana bb, tel. 072 655 354, fax. 072 655 355 Legrad, Trg Svetog Trojstva bb, tel. 072 655 356, fax. 072 655 357

Komercijalni centar Bjelovar

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 072 655 800, fax. 072 655 809 Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 072 655 820, fax. 072 655 829 Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 072 655 840, fax. 072 655 849 Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 072 655 370, fax. 072 655 379 Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 072 655 360, fax. 072 655 369

Komercijalni centar Požega

Požega, Republike Hrvatske 1b, tel. 072 655 700, fax. 072 655 709 Pleternica, Ivana Šveara 4, tel. 072 655 770, fax. 072 655 779 Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 072 655 780, fax. 072 655 789 Osijek, Kapucinska 38, tel. 072 655 790, fax. 072 655 799

Komercijalni centar Rijeka

Rijeka, Ivana Zajca 18, tel. 072 655 660, fax. 072 655 669

Komercijalni centar Split

Split, Ulica slobode 33, tel. 072 655 630, fax. 072 655 639 Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 072 655 650, fax. 072 655 659

Komercijalni centar Varaždin

Varaždin, Trg slobode 2, tel. 072 655 600, fax. 072 655 609 Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 072 655 620, fax. 072 655 629

Info centar 072 20 20 20 www.poba.hr info@poba.hr

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA – GODIŠNJI UPITNIK ZA 2017. GODINU

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose I godišnji financijski izvještaji.

• 1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze? DA
• 1. Ima li društvo vlastiti kodeks korporativnog upravljanja? NB
• 1. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva? DA
• 1. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja? DA
• 1. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
• 1. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne,objasniti) DA
• 1. Postoje li slučajevi kada je neki od dioničara tretiran drugačije? (ako da, objasniti) NE
• 1. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti) NE, nije bilo isplate dividende
• 1. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) NE, upućujemo na odgovor pod 12
• 1. Postoje li slučajevi kada su prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NB
• 1. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)

NE, nije bilo potrebe za takvim sudjelovanjem

1. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)

DA, prijava sudjelovanja unaprijed u roku utvrđenom Statutom radi što kvalitetnije pripreme rada glavne skupštine, obzirom na veliki broj dioničara

• 1. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA
• 1. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)

NE, nije bilo tužbi

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:

Julio Kuruc, predsjednik Uprave, Davorka Jakir, član Uprave, Daniel Unger, član Uprave i Goran Varat, član Uprave

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE: Miljan Todorovic - predsjednik, Sigilfredo Montinari--- zamjenik predsjednika, Filippo Disertori – član, Maurizio Dallocchio – član, Dario Montinari – član, Dolly Predovic - član, Antonio Moniaci - član, Michaele Calcaterra Borri - član, i, Ezio Simonelli - član.

• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odhora? (ako ne, objavii) NE, sastaje se po potrebi
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? DA
• 1. Ima li društvo u nadzornom odboru odnosno upravnom odboru neovisne članove? (ako ne, objasniti)
  2. DA
• 1. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti). DA
• 1. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva (alog ne, objasniti) DA
• 1. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana uprave odnosno izvršnih direktora, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti)

NE, objavljeni su agregirani podaci u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješću

1. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora idnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni (u godišnjem financijskom izvješću)? (ako ne, objasniti) NE, javno se obavljuje Odluka Glavne skupštine kojom se utvrđuje naknada za njihov

rad

• 1. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti) DA
• 1. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva i samog društva? DA
• 1. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li bitni elementi takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja? NE
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? NE
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizijski odbor)?

DA

1. Je li većina članova komisije za rveiziju iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE, sastav u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama

• 1. Je li komisija za reviziju pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li komisija za reviziju procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)

DA

1. Je li komisija za reviziju radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede ponotava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)

DA

• 1. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija za reviziju izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcijc? (ako ne, objasniti) NE, Banka ima ustrojenu unutarnju reviziju
• 1. Je li komisija za reviziju nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li komisija za reviziju pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? Vlanja, ne objasniti) DA
• 1. Je li komisija za reviziju izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davansti samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti) NE, to je definirano zakonom
• 1. Je li komisija za reviziju razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne objasniti) DA
• 1. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentu provisnom pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? DA
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti)

NE, Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama kao i visini ukalkuliranog i priznalog iznosa nagrade za rukovodstvo banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI, a koje se objavljuje na internet stranici Banke

• 1. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim starkpma i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti

poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA

• 1. Ima li društvo vanjskog revizora? DA
• 1. Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE
• 1. Pruža li vanjski revizor društva, sam ili putem povezanih osoba, društvu druge usluge?

NE

• 1. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti) NE, naknada za reviziju utvrđena ugovorom
• 1. Ima li društvo unutarnje revizore? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Ima li društvo ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
• 1. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE, banka putem weba najavljuje važne događaje
• 1. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
• 1. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
• 1. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NE
• 1. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? NE
• 1. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti?

DA

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost Uprave PODRAVSKE BANKE d.d. (Banka) je pripremiti financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te njezinog rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima te vođenje odgovarajućih računovodstvenih evldencija potrebnih za pripremanje financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzivih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprečavanja i otkrivanja prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima koje će dosljedno primjenjivati; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava Banke utvrđuje godišnje izvješće zajedno s financijskima i prosljeđuje ih Nadzornom odboru na suglasnost. Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora na godišnja i financijska izvješća, navedena izvješća su utvrđena od strane Uprave i Nadzornog odbora i upućuju se Glavnoj skupštini na znanje.

Financijski izvještaji Banke na stranicama od 9 do 93 odobreni su od strane Uprave 19. travnja 2018. godine u svrhu njihove predaje Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke na dan 19. travnja 2018. godine, te ih potpisuju:

Julio Kuruc Davorka Jakir Daniel Unger Goran Varat Predsjednik Uprave Clan Uprave CJan Uprave Clan Uprave Koprivnica, 19. travnja 2018. godine

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva Podravska banka d.d. ("Društvo"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2017. godine, izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama kapitala i izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2017. godine i njegovu financijsku uspješnost te njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima ("MRevs"). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe ("IESBA Kodeks") i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova klijentima

Upućujemo na bilješku 2 na stranici 29, u kojima su objavljene računovodstvene politike i procjene važne za umanjenje vrijednosti zajmova klijentima te na bilješku 14 na stranici 48 u kojoj se nalazi raščlamba zajmova klijentima.

Umanjenja vrijednosti zajmova smatraju se ključnim revizijskim pitanjem zbog kompleksnosti procesa njihove procjene i znatnog udjela rasuđivanja ključnog rukovodstva, kao i primjene subjektivnih pretpostavki.

© 2018. Za informacije, molimo kontaktirajte Deloitte Hrvatska

Društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. MBS 03022053; uplaćen temeljni kopijali vanji u opisu Zagobnika Zarobnika Zaranisla Sarka da Za Vrtačnik, Eric Daniel Olcott, Marina Tonžen Nimčević and John Jozef H. Ploem; poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, 10 000 Zagreb, ž. računt no. 2360000-1101896313; SWIFT Code: ZABAHR2X IBAN: HR272360001101896313; ასაქი არამის 10, 10 მს Zagreb, 2. radinank account no: 2340009–1110098294; SWIFT Coole: PDZGHR2X NANA i HR3823400091110098294; Raiffeisenbark Austria d.d., Petrinjska 59, 10 000 Zagreb, ž. računibank account no. 2484008–1100240905; SWIFT Code: RZBHHR2X IBAN: HR1024840081100240905

Deloite se odnosi na Deloite Tohmalsu Limiled, skraćeno DTTL, poznat i pod nazivom "Deloite Global", pravnu osobu osnovanu prema pravu Ujedinjenog Kralje Britanije i Sjeverne Irske (izvorno "UK private compary lintied by guarantee") i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata. DTTL i svaki njegov član su pravno odvojeni i samostalni subjekti. Usluge kljentima ne pruža DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Procjena vrijednosti zajmova ovisi o kreditnom riziku povezanim s klijentom. Ako postoji objektivan dokaz o mogućnosti da zajam ne bude otplaćen u cijelosti ili prema uvjetima ugovora, to jest, ako postoji značajna dvojba u vezi s plaćanjem kamata ili otplatom glavnice, odnosno dokaz o kršenju uvjeta ugovora, kreditni rizik i vrijednost zajma podvrgavaju se pojedinačnoj procjeni. Uprava vlastitim rasuđivanjem ocjenjuje parametre koje smatra relevantnim za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajma uključujući, ali ne isključivo, financijski položaj klijenta, razdoblje realizacije i vrijednost instrumenata osiguranja na datum projekcije, očekivani tijek novca i trenutne lokalne i globalne gospodarske uvjete.

Banka iskazuje specifična rezerviranja za kreditne gubitke u skladu sa zakonom propisanim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj i Odlukom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija ("Narodne novine" br. 41A/14) (dalje: Odluka HNB-a).

Kako smo revizijom razriješili ključno revizijsko pitanje

Tijekom revizije stekli smo razumijevanje o procesu Banke za određivanje rezervacija te razmotrili adekvatnost politika, procedura i odgovornosti djelatnika Banke nad samim procesom da bismo mogli prilagoditi revizijske postupke rizicima povezanim s rezerviranjima za kreditne gubitke.

U fokusu naših revizijskih postupaka bile su i sljedeće stavke:

Specifična rezerviranja uslijed gubitaka zbog umanjenja vrijednosti zajmova

• . Testirali smo interne kontrole u sljedećim područjima:
  • o Odobrenje izračuna rezervacija i knjiženje iznosa rezervacija;
  • o Automatski brojač dana kašnjenja;
  • o Izračun efektivne kamatne stope.
• · Analizirali smo populaciju zajmova kako bismo razvrstali i identificirali ključna područja. Odabrali smo uzorak, ne isključujući druge kriterije, na temelju stupnja kreditnog rizika I promjene stupnja, danima kašnjenja i vjerojatnosti nastanka statusa neplaćanja (klijenti u procesu predstečajne nagodbe, restrukturirani zajmoví, itd.).
• Odabrani uzorak zajmova podvrgnuli smo dokaznom testiranju i procedureama (test detalja) kako bismo provjerili:
  • o Jesu li zajmovi klasificirani u skladu s Odlukom HNB-a
  • o Postoji li potreba za priznavanjem gubitaka uslijed umanjenja na individualnoj razini u skladu s Odlukom HNB-a i Međunarodnim računovodstvenim standardom 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje"
  • o Nadalje, ocijenili smo pretpostavke Uprave o nadoknadivosti knjigovodstvene vrijednosti zajmova, vrijednosti instrumenata osiguranja i procjenu u vezi s daljnjom otplatom zajmova i postotkom nadoknadivosti. U nekim slučajevima smo vlastitim rasuđivanjem ocijenili parametre koji se koriste u izračunu gubitaka od umanjenja te vlastiti izračun usporedili s gubicima uslijed umanjenja vrijednosti koje je izračunala Uprava. Analizirali smo financijski položaj klijenata iz uzorka i provjerili eventualna kršenju ugovora i/ili eventualne promjene u odnosu na originalne uvjete. Razmotrili smo i utjecaj sadašnjih gospodarskih uvjeta na lokalnoj i globalnoj razini, kretanje cijena za predmetnu imovinu te druge čimbenike koji bi mogli utjecati na nadoknadivost kredita iz uzorka.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Gubici uslijed umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi

• Upoznali smo se s procesom i metodologijom za procjenu kreditnog rizika, ispravka vrijednosti i rezerviranja te parametrima za izračunavanje gubitaka na skupnoj osnovi da bismo ocijenili opću adekvatnost visine ispravka vrijednosti, odnosno rezerviranja na skupnoj osnovi;
• Provjerili smo potpunost i točnost podloge korištene u izračunu gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi;
• . Ponovili smo, te usporedili izračun koji je napravila Uprava sa zahtjevom koji je propisan Odlukom HNB-a, u relativnom iznosu od 1 posto ukupne izloženosti.

Umanjenje vrijednosti imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Upućujemo na bilješku 2 na stranicama 32, 33 i 34 u kojima su objavljene računovodstvene politike i bilješke 16, 18 i 20 na stranicama 55, 58 i 59 u kojoj je napravljena raščlamba ulaganja u nekretnine, zemljišta i zgrada te preuzete imovine (dalje u tekstu: imovina).

Sukladno međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, Uprava je dužna za svako izvieštajno razdoblje provjeravati postoje li indikatori umanjenja vrijednosti preuzete imovine te sukladno tome raditi potrebne usklade.

Dodatno, Uprava treba utvrditi svrhu preuzete imovine u portfelju i klasificirati situ sukladno namjeni (npr. za vlastitu uporabu, ostvarivanja najma ili potencijalnu prodaju).

Preuzeta imovina, proizlazi iz procesa preuzimanja imovine klijenata zbog nemogućnosti podmirivanja kreditnih obveza. Instrumenti osiguranja plaćanja su najčešće poslovni objekti ili stambene nekretnine. Ulaganja u nekretnine je imovina namijenjena za ostvarivanje najma ili za ostvarivanje dobiti temeljem potencijalnog porasta cijena u budućnosti, dok zemljišta i zgrade predstavljaju imovinu koju Banka koristi za redovno poslovanje (sjedište i poslovnice). S obzirom da gospodarski uvjeti na tržištu u velikoj mjeri utječu na kretanje cijena takvih nekretnina, Uprava ie dužna kontinuirano propitkivati vjerodostojnost procjena na temelju kojih vrednuje preuzetu imovinu u svojim knjigama. To uključuje značajnu količinu prosudbi Uprave zbog toga što su procjene gubitaka temeljene na nezavisnim procjenama vrijednosti, koje su često napravljene za nekretnine s ograničenom dostupnoću tržišnim informacijama i kod kojih se pri odabiru odgovarajuće metode procjene treba primijeniti značajna prosudba. Stoga je ponekad izazovno nezavisnim procjeniteljima odabrati adekvatnu metodu procjene.

Na dan 31. prosinca 2017. Banka u svojim knjigama procjenjuje preuzetu imovinu na 8.769 tisuća HRK, zemljišta i zgrade na 49.552 HRK, a ulaganja u nekretnine na 36.780 HRK. Tijekom 2017. Banka je prema novim procjenama neovisnih procjenitelja umanjila vrijednost navedene imovine za 4.037 tisuća kuna što je rezultat promjena u ključnim pretpostavkama navedenih procjena u odnosu na prethodni period.

Kako smo revizijom razriješili ključno revizijsko pitanje

Tijekom revizije primijenili smo niz postupaka za provjeru klasifikacije i nadoknadive vrijednosti preuzete imovine. Naše procedure uključivale su sljedeće:

• Provjera adekvatnosti primijenjene metodologije vrednovanja;
• Provjera točnosti i potpunosti podataka iz analitičkih pregleda Banke te usklađenje s navedenog pregleda s Glavnom knjigom;
• Potvrda postojećih prava na preuzetu imovinu, identificirajući potencijalne indikatore umanjenja vrijednosti i, gdje je moguće, uspoređujući s tržišnim cijenama;
• Provjera namjene preuzete imovine prikupljajući i provodeći test detalja na popisu poslovnica i preuzete imovine dane u zakup.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale Informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju loga, razmotrili jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvješlajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuju li Izvješće poslovodstva i Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potrebne objave navedene u članku/člancima 21. i 22. Zakona o računovodstvu te sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije navedena u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljem provedenih postupaka tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

• 1. Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima.
• 1. Izvješće poslovodstva pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu.
• 1. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 1. točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7.

Na temelju poznavanja i razumijevanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne prikaze u ostalim informacijama.

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu sa zahtjevima za računovodstvo Banaka u Republici Hrvatskoj, i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izviešće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost . računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Na temelju Odluke Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim financijskim izvješćima na stranicama 94 do 102, a sadrže izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2017. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvješće o promjenama u kapitalu i izvješće o novčanom tijeku za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama s financijskima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke o uskladama odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvješća sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj koji su prikazani na stranicama 9 do 93, već su propisani Odlukom. Financije u obrascima su izvedene iz osnovnih financijskih izvješća Banke.

Ostale obveze izvještavanja propisane Uredbom EU br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Zakonom o reviziji

Glavna skupština Društva nas je imenovala revizorom Društva 23. lipnja 2017. godine za potrebe revizije priloženih financijskih izvještaja. Naš neprekinuti angažman traje ukupno 2 godine te se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. godine

Potvrđujemo sljedeće:

• · naše revizorsko mišljenje o priloženim financijskim izvještajima dosljedno je s dodatnim izvješćem izdanim revizorskom odboru Društva 27. travnja 2018. godine, u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;
• prilikom obavljanja revizije nisu pružane nedozvoljene nerevizijske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

Društvu i društvima pod njegovom kontrolom nismo, uz usluge zakonske revizije, pružili druge usluge, osim onih usluga koje su objavljene u Godišnjem izvješću.

Partner odgovoran za angažman revizije na temelju koje je sastavljeno ovo izvješće neovisnog revizora je Sanja Petračić.

Clanica Uprave

Sanja Petračić Ovlašteni revizor

Deloitte d.o.o.

1. travanj 2018. godine Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska

、

:

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2017.	2016.
Prihodi od kamata i slični prihodi	3	110.775	148.973
Rashodi od kamata i slični rashodi	3	(34.540)	(49.107)
Neto prihod od kamata		76.235	99.866
Prihodi od naknada i provizija	4	37.238	37.703
Rashodi od naknada i provizija	4	(14.078)	(13.710)
Neto prihod od naknada i provizija		23.160	23.993
Ostali neto prihodi iz poslovanja	5	36.712	28.048
Prihod iz redovnog poslovanja		136.107	151.907
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	6	(24.061)	(18.755)
Administrativni troškovi poslovanja	7	(87.808)	(87.729)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	8	(6.838)	(8.526)
Dobit prije oporezivanja		17.400	36.897
Porez na dobit	9	(3.304)	(10.865)
Neto dobit tekuće godine		14.096	26.032
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto (smanjenje)/povećanje fer vrijednosti imovine	15	(3.401)	9.032
raspoložive za prodaju Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	9	612	(1.541)
Ostali/a sveobuhvatni/a (gubitak)/dobit koja se u budućnosti reklasificira u dobit ili gubitak		(2.789)	7.491
Ostala sveobuhvatna dobit koja se u budućnosti ne reklasificira u dobit ili gubitak
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja		11.307	33.523
Zarada po dionici namijenjena dioničarima	10	HRK 21,08	HRK 38,93

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 89 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

u tisućama kuna	Bilješka	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	11	574.998	223.653
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	12	188.657	188.116
Plasmani kod drugih banaka	13	17.186	29.641
Zajmovi klijentima	14	1.712.694	1.884.778
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	15	624.860	962.606
Ulaganja u nekretnine	16	36.780
Nematerijalna imovina	17	44.063	45.281
Nekretnine i oprema	18	54.046	67.605
Odgođena porezna imovina	ರಿ	1.880	1.138
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	19	2.577
Ostala imovina	20	15.400	51.763
UKUPNO IMOVINA		3.273.141	3.454.582
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	21	38.901	143.746
Obveze prema klijentima	22	2.416.653	2.373.650
Ostala pozajmljena sredstva	23	204.111	317.254
Ostale obveze	24	41.867	59.487
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	25	4.397	3.782
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	26	129.032	129.790
UKUPNO OBVEZE		2.834.961	3.027.709
Dionički kapital
Dionički kapital	27	267.500	267.500
Premija na izdane dionice		3.015	3.015
Trezorske dionice		(11.082)	(11.082)
Rezerve	28	164.651	156.287
Dobit / (gubitak) tekuće godine		14.096	26.032
Preneseni gubitak			(14.879)
Ukupno dionički kapital		438.180	426.873
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL		3.273.141	3.454.582

Priložene računovodstvene politiķe i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

lzvještaj o novčanim tijekovima za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2017.	2016.
Dobit tekuće godine prije poreza	9	17.400	36.897
Usklađena za:
Amortizacija	8	6.838	8.526
Neto prihod od prodaje dugotrajne mat. imovine	5	(120)	(207)
Neto prihod od prodaje preuzete imovine	5	(495)	(10)
Povećanje rezervacija po kreditima i ost. rezerviranja	റ	24.061	18.755
Prihod od dividendi	5	(688)	(794)
Neto pozitivne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata		(781)	(1.336)
Dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja		46.215	61.831
Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto (povećanje) / smanjenje sredstava kod
Hrvatske narodne banke		(540)	17.907
Neto smanjenje / (povećanje) zajmova klijentima		156.022	(20.742)
Neto smanjenje plasmana bankama		1,449	26.720
Neto (povećanje) ostale imovine		(5.097)	(8.136)
(Smanjenje) / povećanje ostalih obveza (Smanjenje) / povećanje obveza prema ostalim		(5.599)	25.055
bankama Povećanje depozita klijenata		(104.845) 43.003	52.574 24.672
Plaćeni porez na dobit		(12.020)
Neto novčani priljev iz redovnog poslovanja		118.588	179.881
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	18	(560)	(1.330)
Kupovina nematerijalne imovine	17	(1.315)	(641)
Prodaja nekretnina i opreme		ਦਰਤ	1.320
Prodaja / (kupovina) financijske imovine raspoložive
za prodaju		331.680	(486.349)
Primici od dividendi		688	794
Dospijela ulaganja koja se drže do dospijeća			38.573
Prodaja preuzete imovine Neto novčani primici / (izdaci) Iz ulagateljskih		3.786	729
aktivnosti		334.872	(446.904)
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Primici od posuđenih sredstava		(113.143)	139.628
Primici / (izdaci) po izdanim obveznicama		23	(790)
Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti		(113.120)	138.838
Neto novčani (izdaci) / primici		340.340	(128.185)
Novac na početku razdoblja	11	247.793	375.978
Novac na kraju razdoblja	11	588.133	247.793

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

lzvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

		Premij
u tisućama kuna	Dloničkl kapital	a na izdane dlonice	Trezorske dionice	Kapltaln a dobit	Rezerve	Zadržana dobit / (gubitak)	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 1. slječnja 2016. godine	267,500	3.015	(11.082)	4.802	143.994	(18.180)	3.301	393.350
Dobil tekuće godine			1.0				26.032	26.032
Ostala sveobuhvatna dobit					7.491			7.491
Raspored dobiti 2015. godine				-		3.301	(3.301)
Stanje 31. prosinca 2016. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	151.485	(14.879)	26.032	426.873
Dobit tekuće godine							14.096	14.096
Ostala sveobuhvalna dobit					(2.789)			(2.789)
Raspored dobiti 2016. godine					11.153	14.879	(26.032)
Stanje 31. prosinca 2017. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	159.849		14.096	438.180

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

12

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

1. Opći podaci

Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. godine. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, koja su usvojena u Europskoj Uniji, u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na pojedine Standarde; ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2017. godine.

2. Temeljne računovodstvene politike

lzjava o usklađenosti

Financijski izvještaji sastavljeni sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj. Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu s navedenim bankarskim propisima.

Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za derivativne financijske instrumente, imovinu i obveze namijenjene trgovanju, ostalu financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijsku i nefinancijsku imovinu raspoloživu za prodaju, osim onih za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

Financijski izvještaji informativnog su karaktera: nisu namijenjeni za potrebe određenih korisnika ili razmatranje određenih transakcija. Prema tome, korisnici se prilikom donošenja odluke ne bi smjeli oslanjati isključivo na financijske izvještaje.

Sukladno izmjenama HNB Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija na snazi od 1. listopada 2013. godine, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Banka obračunava umanjenje vrijednosti plasmana kao sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom stopom instrumenta, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. HNB zahtijeva da amortizacija izračunatog diskonta bude prikazana u računu dobiti i gubitka kao promjena u gubicima od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata te ostale imovine, a ne kao kamatni prihod kako je propisano Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

lzjava o usklađenosti (nastavak)

Suspendirana kamata predstavlja obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. U trenutku reklasifikacije Banka provodi puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavlja daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu nadalje vodi u vanbilančnoj evidenciji do trenutka naplate. Ovaj računovodstveni postupak nije u skladu s MRSom 18 "Prihodi" te MRS-om 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financljsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Sukladno važećoj odluci HNB-a o obvezi rezerviranja za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije propisani su minimalni iznosi rezerviranja sredstava koje je kreditna institucija dužna izdvojiti za ovu namjenu. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i, ovisno o vjerojatnosti gubitka spora, formirati odgovarajuća rezerviranja. U određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s MSFI.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija:

• izmjene MRS-a 7 "lzvješće o novčanom tijeku" "Inicijativa u vezi s objavljivanjem", usvojene u Europskoj uniji 6. studenoga 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),
• · izmjene MRS-a 12 "Porezi na dobit" "Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovi nerealiziranih gubitaka", usvojene u Europskoj uniji 6. studenoga 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.).
• izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj juniji 8. veljače 2018. godine (izmjene MSFI-ja 12 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine, a izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine).

Usvajanje ovih izmjena postojećih standarda nije dovelo do značajnih promjena u financijskim izvještajima Društva

Izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi Na datum na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja, u Europskoj uniji bile su usvojeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi koje je objavio OMRS:

• · MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. studenoga 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• · MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" te izmjene MSFI-ja 15 "Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu", usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• MSFI 16 "Najmovi", usvojen u Europskoj uniji 31. listopada 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

Izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi (nastavak)

• · izmjene MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" "Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" "Primjena MSFI-ja 9 'Financijski instrumenti' u sprezi s MSFIjem 4 'Ugovori i osiguranju''', usvojene u Europskoj uniji 3. studenoga 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili ona u kojima se MSFI 9 "Financijski instrumenti" prvi puta primjenjuje),
• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti" "Predujmovi s negativnom naknadom" (na snazi za godišnja s razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• · izmjene MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" -- pojašnjenje MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima", usvojene u Europskoj uniji 31. listopada 2017. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.).
• · izmjene MRS-a 40 "Ulaganja u nekretnine" "Prijenos ulaganja u nekretnine" (na snazl za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 8. veljače 2018. godine (izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine, a izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine),
• tumačenje OTMFI-ja (IFRIC-a) br. 22 "Transakcije i predujmovi u stranim valutama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),

Društvo je odlučilo ne usvojiti ove nove standarde i izmjene postojećih standarda prije njihovog stupanja na snagu. Društvo predviđa da usvajanje ovih standarda i izmjena postojećih standarda neće imati materijal utjecaj na financijske izvještaje Društva u razdoblju početne primjene, izuzev MSFI-ja 9 kako je objašnjeno niže.

Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, još neusvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija 3. travnja 2018. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

• MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) — Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
• . MSFI 17 "Ugovori o osiguranju" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1, siječnja 2021. godine),
• · izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – "Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata" te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela),
• · izmjene MRS-a 19 "Primanja zaposlenih" pod naslovom "lzmjene, suženje prava, odnosno isplata iz planova primanja"(na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019. godine),
• izmjene MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" "Dugoročna ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• izmjene raznih standarda uslijed "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2015.-2017.", proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 3, MSFI 11, MRS 12 i MRS 23), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• · tumačenje OTMFI-ja (IFRIC-a) br. 23 "Nesigurnost u vezi s primjenom poreznih pravila na porez na dobit" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.).

MSFI 9 Financijski Instrumenti Regulatorne odredbe

Novi računovodstveni standard MSFI 9, kojeg je u srpnju 2014. godine objavio IASB i odobrila Europska komisija Uredbom br. 2067/2016, od 01.01.2018. godine zamjenjuje MRS 39, koji je do 31. prosinca 2017. godine regulirao klasifikaciju i mjerenje financijskih instrumenata. MSFI 9 je podijeljen u trl različita područja: klasifikacije i mjerenja financijskih instrumenata, umanjenja vrijednosti i računovodstva zaštite.

Vezano za prvo područje, MSFI 9 predviđa da se klasifikacija financijske imovine određuje, s jedne strane, namjerom upravljanja (poslovni model) financijskim instrumentom, a s druge strane, obilježjima pripadajućih ugovornih novčanih tokova.

MSFI 9 navodi tri poslovna modela:

· Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca: Isključivo financijska imovina koja se stječe s namjenom držanja radi naplate te se alocira u odgovarajući poslovni model se mjeri po amortizacijskom trošku uz uvjet da je ta imovina prošla SPPI test,

· Poslovni model držanja radi naplate ugovorenih tijekova novca i prodaje financijske imovine: Financijska imovina koja se stječe s namjenom držanja radi naplate i prodaje te se alocira u odgovarajući poslovni model će se mjeriti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit također uz uvjet prolaska SPP! testa,

· Ostali poslovni modeli koji ne zadovoljavaju kriterije prvih dvaju modela (uklJučujući portfelj instrumenata koji se drže radi trgovanja) : Sva ostala imovina koja se ne stječe s namjerom držanja u jednom od prethodna dva poslovna modela će se mjeriti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,

Klasifikacija i mjerenje financijskih instrumenata. Financijska imovina se može klasificirati u prva dva modela i vrednovati po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako se dokaže da ista dovodi do novčanih tijekova koji su isključivo otplate glavnice i kamata (tzv. "sololy payment of principal and interest" – "SPPI test"). Vlasnički vrijednosni papiri uvijek se klasificiraju u treću kategoriju i vrednuju se po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, osim u slučaju da subjekt odabere opciju mjerenja fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (neopozivo, u trenutku početnog priznavanja) za vlasničke vrijednosne papire koje se ne drže u svrhu trgovanja. U tom slučaju rezerve priznate unutar ostale sveobuhvatne dobiti se nikada neće prenijeti u račun dobiti i gubitka, čak ni u slučaju prestanka priznavanja financijskog instrumenta

Vezano za klasifikaciju i vrednovanje financijskih obveza, ne uvode se značajne promjene u odnosu na sadašnji standard.

Umanjenje vrijednosti financijskih instrumenata. U vezi umanjenja vrijednosti, za instrumente koji se vrednuju po amortiziranom trošku i po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (koji nisu vlasnički instrumenti), uvodi se model temeljen na konceptu očekivanih kreditnih gubitaka, umjesto sadašnjeg temeljenog na nastalim gubicima, s ciljem da se pravovremeno prepoznaju gublci. MSFI 9 od društava zahtijeva da se očekivani kreditni gubici knjiže u razini očekivanih 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka za financijsku imovinu alociranu u 1. stupanj, odnosno financijsku imovinu za koju nije došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja i za koju nisu identificirani objektivni dokazi o umanjenju).

12-mjeseči očekivani kreditni gubici predstavljaju dio očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja koji predstavlja očekivane kreditne gubitke koji su posljedica neispunjenja obveza povezanih s financijskim instrumentom i koji su mogući u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja. Za instrumente alocirane u 2. stupanj (značajno povećanje kreditnog rizika od početnog priznavanja) i 3. stupanj (objektivni dokazi o umanjenju), računaju se cjeloživotni kreditni gubici koji su posljedica svih mogućih događaja neispunjenja obveza tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta. Izračun očekivanih kreditnih gubitaka za financijsku imovinu s objektivnim dokazima o umanjenju (3. stupanj) nije se značajno mijenjao u odnosu na postojeće zahtjeve MRS-a 39. Detaljnije, uvođenje novih zahtjeva za umanjenje vrijednosti uključuje:

-Alokaciju prihodujuće financijske imovine u različite podskupine kreditnog rizika ('staging'), kojima odgovaraju ispravci vrijednosti temeljeni na 12-mjesečnim očekivanim kreditnim gubicima (1. stupanj) ili na cjeloživotnim očekivanim kreditnim (2. stupanj), u prisutnosti značajnog povećanja kreditnog rizika; -Alokaciju djelomično ili potpuno nenadoknadive financijske imovine u 3. stupanj, uvijek s ispravcima vrijednosti temeljenim na cjeloživotnim očekivanim kreditnim gubicima;

-Uključivanje u izračun očekivanih kreditnih gubitaka ('ECL - Expected Credit Losses') procjena povezanih sa očekivanim budućim promjenama makroekonomskog okruženja.

Projekt implementacije

S obzirom na prevladavajući utjecaj promjena koje uvodi MSFI 9, kako na poslovanje, tako i na organizaciju i način izvješćivanja, Banka je, počevši od 2017. godine, pokrenula poseban projekt usmjeren na istraživanje različitih područja utjecaja standarda, definiranje njegovog kvalitativnog utjecaja, kao i na identificiranje i implementacijsko-tehnoloških promjena potrebnih za usklađenu i učinkovitu primjenu unutar Banke.

Osnovana je radna skupina, za razvoj i implementaciju internog MSFI 9 okvira. Predmetni Projekt, koji se približava svojim završnim fazama, u ovom je trenutku usmjeren na podršku i praćenje aktivnosti vezanih za utjecaje inicijalne primjene (eng. First Time Adoption - FTA) novog Standarda i na implementaciju novih informacijsko-tehnoloških mjera, usmjerenih na osiguranje dosljedne primjene novih pravila definiranih Standardom.

Prije početka analize glavnih aktivnosti Projekta u odnosu na spomenuta područja utjecaja standarda MSFI 9, potrebno je podsjetiti na generalne odabire koje je provela Banka u području primjene novog standarda, na prikaz utjecaja primjene novih pravila umanjenja vrijednosti financijske imovine na regulatorni kapital, kao i na zastupljenosti usporednih stanja tijekom obračunskog razdoblja inicijalne primjene standarda, prije svega:

– Dana 12. prosinca 2017. godine Europski parlament i Vijeće izdali su Uredbu (EU) 2017/2395 "Prijelazne odredbe usmjerene na ublažavanje utjecaja uvođenja MSFI-ja 9 na regulatorni kapital" koja mijenja Uredbu 575/2013 CRR, uvođenjem novog članka 473 bis "Uvođenje MSFI-ja 9", koji nudi mogućnost bankama da smanje utjecaj na regulatorni kapital koji proizlazi iz uvođenja računovodstvenog standarda MSFI 9 u prijelaznom razdoblju od 5 godina (od 03/2018. do 12/2022.) postupnim uključivanjem u CET1 silazne količine samog utjecaja. Banka je odabrala takozvani

'statički pristup', kojeg će primjenjivati na utjecaj koji proizlazi iz usporedbe između ispravaka vrijednosti MRS-a 39, poslojećih na dan 31.12.2017. godine i ispravaka vrijednosti koji proizlaze iz MSFI-ja 9 do 01.01.2018. godine, odnosno trenutno priznavanje učinaka kroz račun dobiti i gubitka

Vezano za načine predstavljanja efekata inicijalne primjene Standarda, Banka je usvojila mogućnost predviđenu u stavku 7.2.15 MSFI-ja 9 i u stavcima E1 i E2 MSFI-ja 1 "Inicijalna primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja", prema kojima - ne dovodeći u pitanje retrospektivnu primjenu novih pravila mjerenja i izvještavanja koja se zahtijevaju standardom - nije predviđeno obvezno prikazivanje usporedbenih podataka u financijskim izvještajima inicijalne primjene na osnovi odredaba novog Standarda.

U nastavku se donosi kratka analiza aktivnosti provedenih u sklopu Projekta i faze finalizacije u odnosu na glavna područja utjecaja kako je gore definirano.

Klasifikacija i mjerenje

Kako bi se poštivala pravila MSFI-ja 9 - koji uvodi model kojim se klasifikacija financijske imovine, s jedne strane, definira upravljačkom namjerom za koju se oni drže a, s druge strane ugovornim obilježjima novčanih tokova instrumenata,- definirani su načini provedbe testa o ugovornim obliježjima novčanih tijekova (takozvani SPPI Test) i formalizirani su poslovni modeli koje su usvojile stručne službe i Uprava Banke.

Što se tiče SPPI testa na financijskoj imovini, definirana je metodologija koja će se koristiti, - i istodobno - je završena analiza sastava postojećih portfelja vrijednosnih papira i kredita, u svrhu identificiranja pravilne klasifikacije u trenutku prve primjene novog standarda.

Vezano za dužničke vrijednosne papire, provedeno je detaljno ispitivanje obilježja novčanih tokovima instrumenata koji se klasificiraju po amortiziranom trošku i u kategoriji Financijske imovine raspoložive za prodaju u skladu s MRS-om 39, kako bi se identificirale aktivnosti koje, ne prolazeći SPPI test, moraju biti vrednovane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u skladu s MSFI 9. Iz provedenih analiza zaključeno je da Banka u portfelju nema dužničkih vrijednosnica koje padaju na SPPI testu.

Za porlfelj kreditnih plasmana, projekt je provodio relevantne analize uzimajući u obzir značenje portfelja, njihovu homogenost i poslovni odjel. U tom smislu, korišteni su diferencirani pristupi za portfelje kredita fizičkim i pravnim osobama, te u tom kontekstu nisu identifiirani slučajevi koji, u smislu posebnih ugovornih odredbi ili prirode financiranja, utvrđuju pad SPPI testa. Stoga ni za kreditni sektor nema značajnih utjecaja tijekom inicijalne primjene.

Što se tiče druge determinante klasifikacije financijske imovine (poslovni model), završio je proces definiranja poslovnih modela koje treba usvojiti sukladno MSFI-ju 9. Za Poslovni model držanja radi naplate ugovorenih tijekova novca , definirani su pragovi kako bi se razmotrile dozvoljene učestale, ali ne i značajne prodaje (pojedinačno i zajednički), ili neučestale čak i ako su značajnih iznosa; istovremeno su uspostavljeni parametri za identifikaciju prodaja koje su u skladu s ovim poslovnim modelom jer se mogu pripisati povećanju kreditnog rizika. Vezano za dužničke vrijednosne papire koje su trenutno klasificirani kao Imovina

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

raspoloživa za prodaju, definirano je usvajanje Poslovnog modela držanja radi naplate ugovoreni tijekova novca ili prodaje financijske imovine.

Osim toga, načelno, trenutni način upravljanja kreditima, kako prema fizičkim, tako i prema pravnim osobama, u biti se može pripisati poslovnom modelu 'Hold to Collect'.

Što se tiče vlasničkih vrijednosnih papira, identificirani su instrumenti (klasificirani u kategoriju financijske imovine raspoložive za prodaju u skladu s MRS-om 39) za koje se u FTA primjenjuje opcija klasifikacije po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bez recikliranja kroz bilancu uspjeha); definirani su osim toga, i opći kriteriji koji moraju osigurati konzistentnost klasifikacije.

Umanjenje vrijednosti

S obzirom na područje umanjenja vrijednosti:

• Definirani su načini mjerenja promjene kreditne kvalitete pozicija u portfelju financijske imovine vrednovane po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit;
• Definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije prihodujućih izloženosti u 'Stupanj 1' ili u 'Stupanj 2'. S druge strane, s obzirom na djelomično ili potpuno nenadoknadive izloženosti, usklađivanje zadanih računovodstvenih i regulatornih definicija – prisutnih već danas – omogućuje da se trenutna pravila klasifikacije izloženosti kao djelomično ili potpuno nenadoknadive smatraju istovjetnim u odnosu na pravila klasifikacije izloženosti unutar 'Stupnja 3';
• = Propisana je metodologija i razvijeni (te validirani) interni modeli koji će se koristiti u svrhu izračuna očekivanih kreditnih gubitaka 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka (za izloženosti u 1. stupnju) i cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka (za izloženosti u 2. i 3. stupnju).

Vezano za praćenje kvalitete kredita, u skladu sa standardom, pristupilo se pravovremenoj analizi kvalitete kredita svakog pojedinačnog kreditnog odnosa, u svrhu identifikacije eventualnog "značajnog pogoršanja" istog od datuma početnog priznavanja i posljedične potrebe za klasifikacijom u "Stupanj 2", kao i kriterija i uvjeta za njihovo vraćanje u 'Stupanj 1'. Drugim riječima, izvršeni izbor predviđa, za svaki slučaj zasebno i za svaki datum izvješćivanja, usporedbu kreditnog rizika na izvještajni datum s kreditnim rizikom na početno priznavanje u svrhu određivanja jesu li zadovoljeni uvjeti za klasifikaciju u 'Stupanj 2'.

Za izloženosti klasificirane u 'Stupanj 3' na snazi je i dalje postojeća metodologija propisana Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, NN 114/2017.

Nadležna tijela upravljanja odobrila su novu metodologiju vrednovanja financijskih instrumenata, koja sadrži i metodologiju za provođenje umanjenja vrijednosti imovine usklađenu sa novim Standardom.

Utjecaji na informacijske sustave

Racionalan i učinkovit proces implementacije novina koje uvodi MSFI 9 u području Klasifikacije i mjerenja te umanjenja vrijednosti, dovelo je do potrebe za provedbom radnji koje iznimno utječu na IT područje. U tu su svrhu provedene posebne analize koje su dovele do utvrđivanja glavnih područja utjecaja; slijedom toga

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

istaknuto su ciljane programske arhitekture koje su u procesu Implementacije, te su identificirani su programi i procedure koje su u fazi finalne prilagodbe.

Intervencije na sustavile kao cilj usklađivanje s novim zahtjevima koje je postavio standard u smislu klasifikacije portfelja, mjerenja kreditnog rizika, računovodstva i objava - odnosile su se, dakle, kako na implementaciju već postojećih funkcionalnosti nužnih u tu svrhu, lako i na integraclju novih programskih aplikacija nužnih za učinkovitije i efikasnije upravljanje predmetnim pitanjima.

Prije svega, identificirani su i implementirani programi namijeđenju procjene i praćenja kreditnog rizika na razini jedne poziclje (interni rejting modeli i 'watch liste') i izračun pripadajućeg ECL-a, kao i neophodne radnje prilagodbe i nadogradnje, kako bi se zajamčilo preventivne mjere u svrhu praćenja mogućih reklasifikacija pozicija u 'Stupanja dosljednih i pravovremenih ispravaka vrijednosti u odnosu na stvarni kreditni rizik. Slične analize i intervencije su i definirane i u finalnoj su fazi implementacije što se tiče prilagodbe računovodstvenih programa i u svrhu osiguranja odgovarajućih objava u financijskim izvještajima.

Proces usvajanja MSFI-a 9 ('First Time Adoption' - FTA)

Banka je, počevši od polovice 2017. godine, pokrenula Projekt razvoja i implementacije internog MSFI 9 okvira. Unutar spomenutog projekta identificirana je dostupnost i kvaliteta podataka potrebnih za sve MSFI 9 izračune, razvijeni su novi modeli kreditnog rejtinga, modeli ročne strukture vjerojatnosti neplaćanja (modeli PD krivuija), modeli gubitka uslijed neispunjavanja financijskih obveza (LGD modeli), modeli konverzije vanbilančnih proizvoda i vanbilančnih dijelova odobrenih limita (CCF modeli očekivanog kreditnog gubitka (ECL modeli), kao I algoritmi klasifikacije izloženosti uslijed značajnog pogoršanja kreditnog rizika ('Staging algorilam' i kriteriji probacije), te je razvijena arhitektura nove aplikativne podrške potrebne za izračun svih MSFI 9 relevantnih parametara.

Ffekti FTA

Na temelju gore navedenog, u nastavku se donosi procjena efekata inicijalne primjene MSFI-ja 9 na konsolidiranu imovinu Banke, na dan 1. siječnja 2018. godine.

Financijski efekti su neutralni.

Vezano za prihodujuće izloženosti, ukupan neutralni efekt ispravaka vrijednosti posljedica je kombiniranih efekata:

• alokacije udjela dijela prihodujućeg portfelja u 'Stupanj 2', na temelju definiranih kriterija (i) alokacije, s posljedičnom potrebom za izračunom očekivanog gubitka za cijeli preostali životni vijek financijske imovine – posljedice prelaska na novi standard i
• promjene iznosa očekivanih kreditnih gubitaka u 'Stupanj 1' u odnosu na iznose pretrpljenih (ii) kreditnih gubitaka, izračunatih u skladu sa zahtjevima MRS 39 standarda, uslijed promjena u temeljnim metodologijama (vezanih uz izračun vrijednosti PD-a i LGD-a) – posljedice uvođenja novih metodologija mjerenja kreditnog rizika.

Napomena: Budući da potpuna sistemska dostupnost podataka i aplikativnih funkcionalnosti potrebnih za standardizirani izračun svih parametara kreditnog rizika nije bila tehnički osigurana do trenutka izrade ovog financijskog izvještaja, za procjenu efekata inicijalne primjene novog Standarda je korištena pojednostavljena metodologija koja se temelji na standardnoj metodologiji s čijom produkcijskom upotrebom će banka započeti od 31. ožujka 2018. godine. Rezultantna portfeljna procjena efekata, predstavlja najbolju aproksimaciju (odnosno ekspertnu simulaciju) efekata uvođenja novog Standarda, dobivenu na temelju dostupnih podataka o stopama neplaćanja ('default rates'), stopama ispravaka vrijednosti na neprihodujućim plasmanima izračunatih na individualnoj osnovi i prosječnih ročnosti iz prethodnih razdoblja, po standardnim segmentima kreditnih klijenata, zbog čega se tokom 2018. (uslijed potpune sistemske primjene standardne metodologije izračuna ECL-a) očekuju daljnje promjene ispravaka vrijednosti koje će, kao ostatak stvarnih efekata primjene MSFI 9 standarda, sukcesivno biti priznavane na teret Bilance uspjeha Banke do kraja godine.

Funkcionalna valuta i valuta objavljivanja

Ovi financijski izvještaji prezentirani su-u-hrvatskim-kunama (HRK), što je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije drugačije navedeno).

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 7,513648 kune za 1 euro i 6,269733 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2016. godine tečaj kune iznosio je 7,557787 kuna za 1 euro i 7,168536 kuna za 1 američki dolar).

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika

Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku.

Osnove računovodstva

Banka vodl svoje poslovne knjige u kunama sukladno zakonskim za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodslvenog iznosa financlJskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju vanbilančno na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.

Prihod iz poslovanja

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihode od kupoprodaje stranih valuta, prihode od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, neto prihode od svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.

Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne Banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši.

Trošak zaposlenika

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.

2.1. Sažetak tomeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu, Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

	2017.	2016.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20%	20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	15%	15%
Doprinos za fond za zapošljavanje	1,7%	1,7%
Ozljede na radu	0.5%	0.5%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.

Doprinosi u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidl bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja reduvita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Također, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

Oporezivanje

Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.

Banka plaća porez na dobit od 18% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu izrade izvještaja o novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji.

Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje, "po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "koje se drže do dospijeća", "raspoložive za prodaju" ili "zajmovi i potraživanja". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvještaju o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja.

Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijski instrumenti uključeni u ovaj portfelj Jesu financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobil iz kratkoročnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

lmovina koja se drži do dospijeća

Financijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospijeća čine nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaćanja te s fiksnim rokovima dospijeća, kod kojih Uprava ima namjeru i mogućnost držanja do dospijeća. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po amortiziranom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti. Zarađena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamatnim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom so procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Banka redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upućivali na umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Vrijednost financijskog sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenjeni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Iznos gubitka od umanjenja određenog sredstva koje je iskazano po amortiziranom trošku izračunava se kao razlika između knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova koji su diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Kad je utvrđeno da je došlo do umanjenja sredstva, Banka priznaje rezerviranje u računu dobiti i gubitka.

Gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum ponišlenja gubitka ne smljo biti veći od iznosa amortiziranog troška koji blo iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

Zajmovi i potraživanja

Dani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska Imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Banka ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovački portfelj i koju je subjekt nakon početnog priznavanja označio kao imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (b) imovine koju Banka nakon početnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod koje Banka možda neće biti u mogućnosti povratiti veći dio svog početnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaća zajmove odobrene klijentima.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Zajmovi i potraživanja (nastavak)

Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Ispravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeću. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrđene priznavanju. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim kreditima procjenjuje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu kredita ili jamstvo treće strane. Prilikom utvrđivanja objektivnih dokaza o nastanku vrijednosnog usklađenja Banka primjenjuje slijedeće kriterije: nepoštivanje ugovornih obveza po plaćanjima glavnice i kamate, problematični novčani tijek zajmoprimatelja, kršenje uvjeta i sporazuma o kreditu, indicije o stečajnim ili likvidacijskim postupcima i opadanje tržišne pozicije zajmoprimatelja. Ako Banka utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju određenog financijskog sredstva, bilo ono značajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu financijske imovine sličnih obilježja kreditnog rizika (grupiranje po institucionalnim sektorima namjeni i gospodarskim djelatnostima) i sva sredstva u istoj skupini Banka , podvrgava zajedničkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti.

Umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi provodi se u visini latentnih gubitaka, a najmanje u iznosu od 1% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A (plasmani za koje nisu identificirani objektivni dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi). Imovina kod koje se umanjenje procjenjuje pojedinačno i kod koje se gubici od umanjenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne uključuje se u zajedničku procjenu umanjenja vrijednosti. Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se potraživanja Banke nastala temeljem sporne pravne osnove i druga potraživanja za koje se zbog osobito lošeg imovinskog i financijskog položaja dužnika, kao i izostanka adekvatnih instrumenata osiguranja, ne mogu očekivati nikakvi novčani tokovi za podmirenje obveza dužnika prema Banci. Plasmani koji su klasificirani u rizičnu skupinu C (plasmani za koje su identificirani objektivni dokazi o potpunom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani) i za koje je proveden ispravak vrijednosti u cijelosti iskazuju se na računima bilance sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Umanjenje vrijednosti plasmana na pojcdinačnoj i skupnoj osnovi knjiži se u račun dobiti I gublika na teret troška Banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni, u visini propisanog postotka gubitka, te u aktivi bilance u korist računa ispravka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose,

Ako se pri ponovnoj procjeni gubitak poveća, iznos povećanja gubitka knjiži se na teret troška Banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni. Ako se pri ponovnoj procjeni gubitak smanji, iznos smanjenja gubitka knjiži se u računu dobiti i gubitka u korist računa na kojem je prethodno knjižen trošak ispravka vrijednosti, te u aktivi bilance na teret računa ispravka vrijednosti plasmana.

Prilikom klasifikacije plasmana iz A u rizičnu skupinu B (plasmani za koje su identificirani objektivni dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani) ili C potraživanja s osnove obračunatih, a nenaplaćenih kamatnih prihoda ispravljaju se u cijelosti, ali ostaju iskazana na računima bilance do naplate ili otpisa potraživanja.

Kamatni prihodi obračunati na djelomično nadoknadive plasmane evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije i priznaju se u računu dobiti i gubitka kada se naplate.

Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana), Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

Imovina raspoloživa za prodaju

Imovina raspoloživa za prodaju obuhvaća onu nederivatnu financijsku imovinu koja je označena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zajmove i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do dospijeća ili (c) imovinu iskazanu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. U ovoj kategoriji nalaze se vlasnički i dužnički vrijednosni papiri.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novčanih tijekova.

Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vrijednost dužničkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova, a fer vrijednost nekotirajućih glavničkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera između cijene i zarade, odnosno cijene i novčanog toka pročišćenog na način da odražava specifične okolnosti vezane za izdavatelja. Financijska imovina se prestaje priznavati u trenutku kada su istekla prava da se zaprimi novčani tijek od te financijske imovine ili kada je Banka prenijela sve značajne rizike i proizlaze iz vlasništva nad tom financijskom imovinom.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

lmovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti. Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoložive za prodaju priznaju se izravno u glavnici u okviru "Rezervi" do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici prethodno priznati u glavnici iskazuju u okviru neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja.

Banka na svaki datum izvještaja provjerava postoji li objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti pojedine financijske imovine ili grupe financijske imovine. U slučaju vlasničkih ulaganja klasificiranih kao raspoloživa za prodaju, značajno (više od 30% troška stjecanja) ili produljeno (duže od 12 mjeseci) smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška stjecanja uzima se u obzir kod utvrđivanja da li je vrijednost imovine umanjena. Ukoliko postoji takav dokaz za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika između troška stjecanja i tekuće fer vrijednosti, prenosi se iz ostale sveobuhvatne dobiti i priznaje u računu dobiti i gubitka.

Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih instrumenata u portfelju raspoloživi za prodaju ne poništavaju se kasnije kroz račun dobiti i gubići od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata iz portfelja raspoloživih za prodaju kasnije se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja. Kamata zarađena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica raspoloživa za prodaju bila u posjedu Banke obračunava se mjesečno primjenom efektivne kamatne stope i iskazuje u računu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata. Tečajne razlike po glavničkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja raspoloživih za prodaju iskazuju se u glavnici, zajedno s dobicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. Tečajne razlike po dužničkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u računu dobiti i gubitka.

Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u okviru ostale imovine, dok se u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaćenim novcem.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Flnancijski instrumenti (nastavak)

lmovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Preuzeta imovina klasificira se u bilanci kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem Rješenja o dosudi. Imovina se u poslovnim knjigama Banke knjiži po trošku stjecanja, odnosno neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je manje. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imovinu. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa u razdoblju u kojem je utvrđeno kroz račun dobiti i gubitka. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje. Fer vrijednost imovine utvrđuje se temeljem neovisne procjene tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja ili temeljem sklopljenog predugovora o prodaji nekretnine.

Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubilka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji u slučaju da takvu Imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine tj, a to su nekretnine u posjedu radi ostvarivanja zarade od zakupnina i/ili povećanja tržišne vrijednosti imovine, uključujući imovinu u izgradnji za te namjene. Ulaganja u nekretnine mjere se kod prvog knjiženja po trošku, koji uključuje troškove transakcije, Nakon prvog knjiženja, investicijske nekretnine se vrednuju po fer vrijednosti. Dobici uslijed promjena fer vrijednosti investicijskih nekretnina se uključuju u dobit i gubitak razdoblja u kojem su nastali. Svaki udjel Grupe u nekretnini koji Grupa izdaje u sklopu poslovnog najma radi ostvarivanja prihoda od zakupnina ili povećanja vrijednosti obračunava se kao ulaganje u nekretninu (investicijska nekretnina) i mjeri primjenom modela fer vrijednosti. Dobici i gubici proizašli iz promjena fer vrljednosti investicijske nekretnine se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Investicijska nekretnina se prestaje priznavati, tj. isknjižuje se prodajom ili trajnim povlačenjem iz uporabe, kao i kad se od njenog otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao isknjiženjem nekretnine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto knjigovodstvene vrijednosti predmetne nekretnine, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se nekretnina prestala priznavati.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Dugotrajna imovina namljenjena prodaji

Dugotrajna imovina i skupine za prodaju tj. otuđenje razvrstavaju se u imovinu namijenjenu prodaji ako će njihov knjigovodstveni iznos povratiti prvenstveno prodajom a ne nastavkom uporabe. Ovaj se uvjet smatra ispunjenim samo kad je predmetna imovina, odnosno skupina namijenjena prodaji trenutno dostupna za prodaju u postojećem stanju isključivo pod uvjetima koji su uobičajeni za prodaju ove vrste imovine, odnosno skupine za prodaju i ako je prodaja vrlo vjerojatna. Rukovodstvo mora pokazati svoju čvrstu odluku o prodaji, za koju očekuje da će steći uvjete za priznavanje kao okončana prodaja u roku od godinu dana od datuma klasifikacije u tu skupinu.

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvještajima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno umanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovinu u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

	2017.	2016.
Zgrade	40	40
Namještaj	5	5
Računala	ব	ব
Motorna vozila	5	5
Oprema i ostala imovina	2 - 10	2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Nematerijalna Imovina

Nematerijalna imovina počelno se iskazuje po trošku nabave. Nematerljalna irruvina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist Banke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nemalerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 5 do 15 godina (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.

Goodwill

Godišnje se isputuje na umanjenja vrijednosti zbog eventualnih gubitaka. Testiranje na umanjenje se provodi upotrebom metode troška kapitala - CAPM modelom koji obuhvaća opće i specifične rizike. Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku organizacijsku jedinicu koja generira prihode nastalu pripojenjem (od koje se očekuju koristi u budućem razdoblju). Organizacijske jedinice koje generiraju prihode, a na koje je raspoređen goodwill testiraju se na umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem gubitku njene vrijednosti.

U slučajevima kada je nadoknadivi iznos niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostale organizacijske jedinice imovine koje stvaraju novac. Svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit ili gubitak. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima. Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Rezervacija za potencijalne obveze

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba i za tu uslugu naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29).

Politika isplati dividendi

Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim godišnjim rezultatima. U 2017. i 2016. godini nije bilo isplata dividendi.

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

Prosudbe

Banka procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se pregledavaju i temelje se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima poput očekivanog tijeka budućih događaja koji se mogu razumno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti. U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima.

Imovina koja se drži do dospijeća

Sukladno smjernicama MRS-a 39 Banka klasificira nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem kao Imovinu koja se drži do dospijeća (bilješka 16). Ova klasifikacija iziskuje značajne prosudbe. Pri donošenju tih prosudbi Banka procjenjuje pozitivnu namjeru i mogućnost držanja takvih ulaganja do dospijeća. Ukoliko Banka ne zadrži ulaganje do dospijeća, osim u posebnim slučajevlma (kao što je prodaja beznačajnog iznosa u odnosu na ukupan iznos ulaganja koja se drže do dospijeća koji je blizu datuma dospijeća) cijela grupa imovine će biti reklasificirana u portfelj Imovina raspoloživa za prodaju i izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja (bilješka 14) kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u slučajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoće, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Banka koristi iskustvenu prosudbu. Također, procjena promjena u budućim novčanim tokovima je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ili lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodnirenjern obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Uprava koristi procjenu temeljenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Banka koristi iskustvenu prosudbu za prilagodbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)

Rezerviranja za sudske sporove

Rezerviranja (bilješka 25) se priznaju kada Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja iz prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće procjenjenih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika.

Rezerviranja za zaposlenike

Rezerviranja za zaposlenike temelje se na Politici primitaka radnika Banke i pripadajućem pravilniku koji zajedno definiraju osnovna načela i pravila vezano na primitke radnika. Navedeni akti propisuju opće zahtjeve vezano na primitke primjenjive na sve radnike te posebne (specifične) zahtjeve koji se primjenjuju na određene identificirane radnike, kao i komponente, vrste i omjere fiksnih i varijabilnih primitaka. U varjabilne primitke spadaju bonusi, individualne nagrade, stimulativni dio nagrada za kolektivni rezultat i ostale slične isplate koje se mogu isplaćivati u novcu ili financijskim instrumentima. Ove obveze prema zaposlenicima se priznaju u razdoblju u kojem su pružene odgovarajuće usluge i u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.

Porez na dobit

Banka je obveznik poreza na dobit u Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama hoće li nastati dodatna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

3. Prihodi i rashodi od kamata i slični prihodi i rashodi

u tisućama kuna

	2017.	2016.
Prihodi od kamata
Poduzeća	50.620	83.283
Građani	40.155	40.736
Vrijednosnice	13.792	16.412
Banke	510	921
Javni sektor i ostali sektori	5.698	7.621
	110.775	148.973
Troškovi od kamata
Poduzeća	(4.516)	(6.986)
Građani	(19.718)	(29.358)
Banke	(7.683)	(8.193)
Javni sektor i ostali sektori	(2.623)	(4.570)
	(34.540)	(49.107)
Neto prihod od kamata	76.235	99.866

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iznosu 5.194 tisuća kuna (u 2016. godini 12.341 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.

u tisućama kuna

2017.	2016.
5.146	18.066
683	851
5.829	18.917

4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

u tisućama kuna
	2017.	2016.
Prihodi od naknada i provizija
Naknade i provizije na usluge platnog prometa	14.635	14.357
Naknade i provizije na kartične usluge	14.459	14.490
Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja	2.497	2 993
Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima	1.399	1.318
Ostali prihodi od naknada i provizija	4.248	4.545
	37.238	37.703
Rashodi od naknada i provizija
Naknade za poslovanje s gotovinom	(3.891)	(4.352)
Naknade za usluge platnog prometa	(2.609)	(2.334)
Naknade za međubankovne usluge	(460)	(499)
Naknade za kartične usluge	(4.527)	(4.111)
Ostali rashodi od naknada i provizija	(2.591)	(2.414)
	(14.078)	(13.710)
Neto prihod od naknada i provizija	23.160	23.993

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.376 tisuća kuna (u 2016. godini 2.358 tisuća kuna).

5. Ostali neto prihodi iz poslovanja

	u tisućama kuna
--	-----------------	--

	20174.	2016.
Neto realizirana dobit od prodaje vrijednosnica iz portfelja	26.272	16.900
raspoloživo za prodaju
Prihodi od kupoprodaje stranih valuta	5.496	5.481
Prihodi od najamnina	1.987	1.873
	1.446	1.840
Povrat sudskih pristojbi
Prihodi od dividende	688	794
Dobit od prodaje preuzete imovine	495	10
Dobít od prodaje nekretnina i opreme	120	207
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama	6	4
Svođenje stranih valuta na srednji tečaj	(978)	386
Ostali prihodi	1.180	553
	36.712	28.048

6. Troskovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

u tisućama kuna
	2017.	2016.
Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima (bilješka
14d)	(16.064)	(8.269)
Umanjenje vrijednosti dužničkih vrijednosnica u portfelju RZP
(Bilješka 15b)	(457)
Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (bilješka 15e)	(2.207)	(1.936)
Rezerviranja / ukidanje po garancijama i potencijalnim
obvezama (bilješka 25)	(୧୫3)	369
Umanjenje ostale imovine (bilješka 20)	(186)	(265)
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine (bilješka 20)	(1.261)	(8.579)
Umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine (bilješka 16)	(2.776)
Umanjenje vrijednosti dugotrajne imovine namijenjene prodaji
(bilješka 19)	(485)
Ukidanje / rezerviranja za sudske sporove (bilješka 25)	68	(75)
	(24.061)	(18.755)

7. Administrativni troškovl poslovanja

u tisućama kuna

	2017.	2016.
Troškovi zaposlenika	44.595	44.466
Materijalni troškovi i usluge	26.594	26.841
Najamnine	7.903	7.597
Troškovi premija za osiguranje štednih uloga	5.475	5.747
Porezi i doprinosi iz prihoda	1.347	1.169
Ostali troškovi	1.894	1.909
	87.808	87.729

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove.

Troškovi zaposlenika

	44 585	44.466
Ostali troškovi zaposlenika	993	1.766
Ukidanje / rezerviranja za zaposlenike	(134)	1.728
Porez i prirez	5.756	5.621
Ostali obvezni doprinosi	847	769
Troškovi zdravstvenog osiguranja	5.595	5.243
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.246	6.120
Neto plače	25.292	23.219
u tisućama kuna	2017.	2016.

Na dan 31. prosinca 2017. godine u Banci je zaposlen 221 djelatnik (2016.: 223 djelatnika),

8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

u tisućama kuna	2017.	2016.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 18)	3.856	5.291
Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama (bilješka 18)	449	524
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 17)	2.533	2.711
	6.838	8.526

9. Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se po stopi od 18% na oporezivu dobit (u 2016. godini: 20%).

Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da su porezne obveze primjereno rezervirane u priloženim financijskim izvještajima.

Porezni trošak sadrži:
u tisućama kuna	2017.	2016.
Tekući porezni trošak	3.435	7.334
Trošak odgođenog poreza	(131)	3.531
Porezni trošak	3.304	10.865

9. Porez na dobit (nastavak)

Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:

			u tisućama kuna
--	--	--	-----------------	--

	2017.	2016.
Dobit prije oporezivanja	17.400	36.897
Zakonska porezna stopa	18%	20%
Očekivani porez	3.132	7.379
Privremene razlike
Nerealizirani gubitak od financijske imovine		(32)
Razgraničene naknade za odobravanje kredita	816	(4.317)
Rezerviranja za isplate zaposlenicima		1.750
Realiziran gubitak - okončana likvidacija
Realiziran gubitak - prodaja preuzete imovine (ulaganja).	(1.220)	(17)
Smanjenje vrijednosti preuzete imovine	2.879	8.579
Gubitak od vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju		2.017
Ukidanje rezerviranja za isplate zaposlenicima	(1.750)
Neto privremene razlike	7425	7.980
Trajne razlike
Porezni učinak neoporezivog prihoda	(535)
Primljene dividende	(535)	(794)
Porezni učinak porezno nepriznatih troškova	1.490	(794) 9.306
Reprezentacija i prijevoz	447	473
Amortizacija iznad propisanog iznosa	177	177
Kamate između povezanih osoba
Otpis potraživanja	657	8.476
Ostalo	209	180
Neto trajne razlike	955	8.512
Oporeziva dobit	19.080
Porezna osnovica	19.080	53.389
Stopa poreza na dobit	18%	36.670
Obveza poreza na dobit	3.435	20%
Tekući porezni trošak	3.435	7.334
(Prihod) / Trošak odgođenog poreza		7.334
Ukupni porezni trošak	(131) 3.304	3.531
Efektivna porezna stopa		10.865
Preneseni porezni gubitak iz prethodnih razdoblja	19,74%	19,88%
Porezni gubitak tekućeg razdoblja		(16.719)
skorištenje u godini
Porezni gubitak za prijenos u buduća razdoblja		18.719

Na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2016. godine Banka nema neiskorištene porezne gubitke,

9. Porez na dobit (nastavak)

Promjene odgođene porezne imovine i porezne obveze mogu se prikazati kako slijedi:

	2017.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret dobiti ili gubitka	Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	535			535
Gubitak od ostalih ulaganja	1.580	299		1.879
Razgraničene naknade za odobrenje kredita	711	147		858
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	(2.384)		612	(1.772)
Umanjenje financijske imovine	363		-	363
Rezerviranja za sudske sporove - kamate	18			18
Rezerviranja za isplate zaposlenicima	315	(315)	1
Porezni gubitak			-
Gubitak od vrijednosnih papira
raspoloživih za prodaju	1.138	131	612	1.881

	2016.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret dobiti ili gubitka	Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	601	(୧୧)		535
Gubitak od ostalih ulaganja	43	1.537		1.580
Razgraničene naknade za odobrenje kredita	1.653	(942)		711
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	(843)		(1.541)	(2.384)
Umanjenje financijske imovine		363	-	363
Rezerviranja za sudske sporove - kamate	20	(2)	-	18
Rezerviranja za isplate zaposlenicima		315		315
Porezni gubitak	3.344	(3.344)
Gubitak od vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju	1.392	(1.392)	1
	6.210	(3.531)	(1.541)	1.138

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze priznate su po stopi 18% (2016. po stopi 18%),

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine

10. Zarada po dionici

Za Izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja Iznosa koji se odnose na povlaštene dividene

	2017.	20116.
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	14.096	26.032
Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godinj	668 749	668.749
Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena	21,08	38.93

11. Gotovina i računi kod banaka

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	374.595	110.771
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka	112.068	50.943
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka	30.328	7.781
Novac u blagajni	45.574	41.616
Ostale stavke	12.433	12.542
	574.998	223.653

Ispravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A za gotovinu i račune kod banaka iznose 5.294 lopraval mjednoci na onapriše i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:

u tisućama kuna

	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	374.595	110.771
Novčani ekvivalenti - oročeni depoziti kod drugih banaka (Bilješka 13)	13.135	24.141
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka	112.068	50.943
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka	30.328	7.781
Novac u blagajni	45.574	41.616
Ostale stavke	12.433	12.541
	588.133	247 788

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne dijelom deponirati kod Hrvalske narodne banke. Obvezna pričuva se obračunava svake druge srijede u mjesecu na određena prosječna stanja izvora sredstva iz prethodnog mjeseca. Osnovicu za obračun čini prosječno dnevno stanje primljenih kredita i depozita, izdanih dužničkih vrijednosnih papira, hibridnih i podređenih instrumanato i ostalih financijskih obveza, uz određene odbitne stavke, posebno za kunske i devizne izvore sredslava.Stopa izdvajanja obvezne pričuve od 12% ostala je nepromijenjena tijekom cijele 2016. i 2017. godine.

Od ukupnog iznosa obračunate devizne obvezne pričuve, 75% se uključuje u obračunati kunski dio. Banka je dužna izdvojit! na poseban račun obvezne pričuve kod HNB-a 70% ukupno obračunate kunske obvezne pričuve. Kunska obvezna pričuva održava se prosječnim stanjem na računu za namiru i na računu sredstava za pokriće negativnog salda u NKS-u, Banke ne izdvajaju deviznu obveznu pričuvu, ali trebaju najmanje 2% deviznog dijela obvezne pričuve održavati na vlastitom eurskom deviznom računu kod HNB-a. Jzdvojena sredstva obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu.

lspravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A za izdvojena sredstva obvezne pričuve iznose 1.887 tisuća kuna (2016.: 1.881 tisuća kuna) i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

13. Plasmani kod drugih banaka

u tisućama kuna

	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Oročení depozítl	13.135
Obratni repo krediti		24.141
	4.051	5.500
	17.186	29.641
lspravci za umanjenje vrijednosti
	17.186	29.641

Oročeni depoziti kod drugih banaka u iznosu 13.135 tisuća kuna odnose se na oročene depozite kod stranih financijskih institucija uz kamatnu stopu od 2,75% godišnje (u 2016. godini: do 2,75%).

Obratni repo krediti u iznosu 4.050.tisuća kuna (u 2016. godini: 5.500 tisuću kuna) odobroni su domaćim komitentima, a kao podloga repo transakcije primljene su obveznice Ministarstva financija oznake ISN XS0997000251.

lspravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A za plasmane kod drugih banaka iznose 172 tisuće kuna (2016.: 296 tisuća kuna ) i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak)

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune (bilješka 11) otvorene kod stranih banaka,

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Belgija Austrija Njemačka Crna Gora Sjedinjene Američke Države Australija Kanada Slovenija ltalija Svedska Danska Spanjolska Velika Britanija	47.517 19.868 17.208 14.320 7.093 2.540 1.957 708 329 241 153 133	18.862 842 4.078 803 21.483 1.713 765 827 23.032 203 68 1.008 1.398
	112.067	75.082

14. Zajmovi klijentima

a) Analiza po vrsti klijenta

		u tisućama kuna
--	--	-----------------	--

	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Stanovništvo
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	718.514	622.746
- u stranim valutama	23.408	25.602
Poduzeća	741.922	648.348
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	1.080.087	1.309.513
- u stranim valutama	143.783	164.374
	1.223.870	1.473.887
Bruto zajmovi klijentima	1.965.792	2.122.235
lspravci za umanjenje vrijednosti	(253.098)	(237.456)
Ukupno neto zajmovi klijentima	1.712.694	1.884.779

U ukupni iznos ispravaka za umanjenje vrijednosti uključeni su i ispravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A u iznosu 22.052 tisuća kuna, od čega se 14.672 tisuća kuna odnosi na zajmove klijentima, 1.887 na izdvojenu obveznu pričuvu, 5.294 tisuće kuna na gotovinu i avista sredstva kod banka, 172 tisuće kuna na plasmane kod banaka i 28 tisuća kuna na ostalu imovinu.

b) Analiza po sektorima

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Stanovništvo	741.922	648.348
Trgovina na veliko i malo	448.344
Prerađivačka industrija	233.424	541.786
Poljoprivreda i šumarstvo		236.547
Graditeljstvo	127.536	122.712
	72.822	70.439
Poslovanje nekretninama	67.272	41.02G
Hoteli i restorani	66.116	82.998
Proizvodnja hrane I pića	53.350	151.949
Prijevoz, skladištenje i veze	34.768	29.185
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	23.063	13.807
Ostali sektori	97.175	182.638
	1.965.792	2.122.235
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(253.098)	(237.456)
	1.712 694	1.884.779

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

	-) Promjene glavnice djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih zajmova
--	-------------------------------------------------------------------------------	--	--	--	--

Banka		2017.	2016.
u tisućama kuna	Djelomično nadoknadivi zajmovi	Potpuno nenadoknadívi zajmovi	Djelomično nadoknadivi zajmovi	Potpuno nenadoknadivi zajmovi
Stanje na dan 1.
siječnja	225.427	154.759	273.681	150.404
Prijenos iz potpuno nadoknadivih zajmova Prijenos iz potpuno	107.872	1.173	29.864	467
nenadoknadivih zajmova	3	(3)	115	(115)
Prijenos iz djelomično nadoknadivih zajmova Prijenos u potpuno	(4.913)	4.913	(9.162)	9.162
nadoknadive zajmove	(838)	(60)	(4.413)	(404)
Naplata	(22.105)	(4.447)	(57.401)	(4.708)
Otpisi		(422)	(8.623)	(631)
Ostale promjene			1.366	584
Stanje na dan 31.
prosinca	305.346	155.913	225.427	154.759

Dana 31. prosinca 2017. godine iznos bruto glavnice zajmova koji ne ostvaruju prihode iznosi 155.913 tisuća kuna (u 2016. godini: 154.759 tisuća kuna). U 2017. godini ukupno je naplaćeno 4.447 tisuća kuna takvih kuna (a 2016. godine 1971. godine reprogramirano je 47.347. tisuća kuna zajmova klijenata (u 2016. godini: 12.745 tisuća kuna).

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

d) Rezerviranja za gubitke

	2017.	20115.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. siječnja	237.456	238.279
Povećanje Ispravaka za umanjenje vrijednosti	70.579	97.214
Naplaćeni iznosi	(52.444)	(87.472)
Tečajne razlike	(2.071)	(1.473)
Otpisani iznosi	(422)	(9.092)
Stanje na dan 31. prosinca	253.098	237.456

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bla elovila i njeri koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Također, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja kako bi smanjila razinu kreditnog rizika.

1. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

u tisućama kuna		31. prosinca 2017. 31. prosinca 2016.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske		22.478
Obveznice	284.628	523.816
Ulaganja u investicijske fondove	280.774	380.609
Vlasničke vrijednosnice	68.949	42.529
	634.351	969.432
Ispravci financijske imovine raspoložive za prodaju	(9.491)	(6.826)
	624 860	962.606

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje 1. siječnja	22.478
Kupnja	1.155	22.775
Naplate	(23.681)	(249)
Promjena fer vrijednosti	48	(48)
Stanie 31. prosinca		22.478

b) Obveznice

u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje 1. siječnja	523.816	268.353
Kupnja	785.166	762.076
Prodaja / naplata	(1.039.249)	(526.094)
Realizirani dobitak	19.773	7.727
Promjena fer vrijednosti	(4.878)	11.754
Ispravak za umanjenje vrijednosti	(457)
Stanje 31. prosinca	284.171	· 523.816

1. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Obveznice domaćih izdavatelja
- Ministarstvo Financija Republike Hrvatske	109.454	229.171
- financijske institucije	2.736	13.131
- nefinancijske institucije	31.207	58.893
	143,397	301.186
Obveznice stranih izdavatelja
- strane države	31.253	88.175
- financijske institucije - nefinancijske institucije	92.973	123.319
	17.005	11.127
	141.231	222.621
	284.628	523.816
lspravci za umanjenje vrijednosti	(457)
	284.171	523.816

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

c) Ulaganja u investicijske fondove

u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje 1. siječnja	380.609	156.710
Kupnja	290.445	289.142
Prodaja / naplata	(394.670)	(69.640)
Realizirani dobitak	7.361	121
Promjena fer vrijednosti	(2.971)	4.276
Stanje 31. prosinca	280.774	380.609

1. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

d) Vlasničke vrijednosnice

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Vrijednosnice koje kotiraju na burzi	62.532	33.550
Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi	6.417	8.979
	68.949	42.529
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(9.033)	(6.826)
Ukupno	59.916	35.703
Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine:
u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje 1. siječnja	35.703	44.096
Kupnja	54.934	31.626
Prodaja	(32.053)	(36.891)
Realizirani (gubitak) / dobitak	(862)	9.052
Promjena fer vrijednosti	4.401	(6.950)
Otpisi		(3.294)
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(2.207)	(1.936)
Stanje 31. prosinca	59.916	35.703
Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:
u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja
- financijske institucije	691	521
- nefinancijske institucije	27.814	23.784
	28.505	24.305
Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja
- financijske institucije	13.158	14.595
- nefinancijske institucije	27.286	3.629
	40.444	18.224
	68.949	42.529
Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica	(9.033)	(6.826)
	59.916	35.703

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)s

e) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu raspoloživu za prodaju

Vrste vrijednosnica	31. prosinca	31. prosinca
u tisućama kuna	2017.	2016.
Vrste vrijednosnice:
Dužničke vrijednosnice	1.807	6.638
Ulaganja u investicijske fondove	3.626	6.596
Vlasničke vrijednosnice	4.416	15
Obračunani odgođeni porez (bilješka 9)	(1.773)	(2.385)
Ukupno rezerve fer vrijednosti	8.076	10.864

Promjene rezervi fer vrijednosli

u tisućama kuna	2017.	2016
Stanje 1. siječnja	10.864	3.374
Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica	(4.831)	11.706
Promjena fer vrijednost ulaganja u Investicijske fondove	(2.971)	4.276
Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica	6.608	(6.950)
Trajno umanjenje vlasničkih vrijednosnica	(2.207)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu (bilješka 9)	612	(1.542)
Stanje 31. prosinca	8.075	10.864

Kretanje umanjenja vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje 1. siječnja	6.826	8.184
Povećanje
Smanjenje	2.757	1.936
	(92)
Otpisi		(3.294)
Stanje 31. prosinca
	9.491	6.826

16. Ulaganja u nekretnine

u tisućama kuna

		31. prosinca 2017. 31. prosinca 2016.
Rekasifikacija s ostale imovine	30.672
Reklasifikacija s materijalne imovine	20.131
Akumulirana amortizacija	(3.888)
	46.915
lspravci za umanjenje vrijednosti	(10.135)
	36.780

Kretanje umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine

u tisucama Kuna
	2017.	2016.
Stanje na dan 1. siječnja
Umanjenje vrijednosti	2.776	-
Reklasifikacija ostale imovine	7.359
Stanje na dan 31. prosinca	10.135

Ulaganja u nekretnine odnose se na preuzetu imovinu u zamjenu za nenaplativa potraživanja i vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke i koje su dane u najam bez ograničavajućih klauzula s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda od imovine i ušteda u troškovima održavanja imovine. Operativni troškovi vezani uz imovinu u najmu terete najmoprimce. Naknadnim mjerenjem preuzete imovine, u 2017. godini evidentirano je umanjenje vrijednosti u ukupnom iznosu 2.776 tisuće kuna.

17. Nematerijalna imovina

u tisućama kuna

	Software	Goodwill	Imovina u pripremi	URUPITO nematerijalna imovina
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje 1. siječnja 2016. godine	44.815	16.867	5942	62.204
Povećanja Prijenos iz imovine u pripremi	1.234 571		97	1.331
Otuđivanje i rashodovanje Stanje 31. prosinca 2016. godine	(124) 46.496		(571)	(124)
		16.867	48	63.411
Povećanja Prijenos iz imovine u pripremi Otuđivanje i rashodovanje	1.315 24	-	(24)	1.315
Stanje 31. prosinca 2017. godine	47.835	16.867	24	64.726
lspravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2016. godine	15.419			15.419
Trošak za godinu	2.711	-	-	2.711
Stanje 31. prosinca 2016. godine	18.130	-	-	18.130
Trošak za godinu	2.533	-	-	2.533
Stanje 31. prosinca 2017. godine	20.663			20.663
Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje 31. prosinca 2017. godine	27.172	16.867	24	44.063
Stanje 31. prosinca 2016. godine	28.366	16.867	48	AF 784

Goodwill je alociran na jedinicu stvaranja novca stečene pripajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomonute izračuna kojištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za per godina. Disknotne stopa za utvrđivanje vrijednosti u upotrebi bila je 10,0% (2016.: 11,5%) te korištena dugoročna stopa rasta od 2%
V2010. 2012 (2016.: 2%).

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segmeg t

Banka provodi testiranje otpornosti na stres pojedinih ulaznih podataka korištenih u utvrđivanju vrijednosti u upotrebi pri čemu postoje tri scenarija. Specifični scenarij u kojem je diskontna stora jednaka koriščenoj, dru je očekivana profitabilnost manja za 55% uslijed umanjenja prihoda od kamata i naknada i istovreneng uvećanja troškova po istoj osnovi po stopi od 30%, sistemski scenarij u kojem je uslijed pogoršanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske diskontna stopa povećana na razinu od 11,8% te kombinirani sociali odji istovremeno uključuje pretpostavke smanjenja profitabilnosti i pogoršanja makrookonomskih počnamiji i ivoji za injenja i kreditnog rejtinga države prema vrijednostima korištenim kod specifičnog i sistemskog scenarija.

17. Nematerijalna imovina (nastavak)

Rezultat testiranja je dan u nastavku:

	Stanje 31.12.2017.	Specifični scenarij	Sistemski scenarij	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	94.506	48.369	76.664	39.228
Umanjenje vrijednosti				(4.237)
	Stanje 31.12.2016.	Specifični scenarij	Sistemski scenarij	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	82.004	47.772	66.095	38.450
Umanjenje vrijednosti				(5.015)

Rezultat provedenog stres testa je pozitivan kod specifičnog i sistemskog scenarija, dok je kod kombiniranog rtezultat provodorog otroo toda jo pomutog testiranja s ciljem postizanja negativnog rezultata. Provedeno scenanja konsteria protpocuma osniji iznos jedinice koja stvara novac veći od njene knjigovodstvene vrijednosti i nema potrebe za umanjenjem vrijednosti.

Goodwill je nastao pripajanjem Požeške banke te je izračunat i proknjižen na datum preuzimanja, tj. stjecanja subjekta.

18. Nekretnine i oprema

u tisućama kuna

Nabavna ili procijenjena vrijednost	Zemljište i Namještaj Motorna zgrade	i oprema	vozila	Računalna	Ulaganja na tuđoj imovini i	Imovina ப
Stanje 1. siječnja				oprema	dug.najam	pripremi	Ukupno
2016.	122.186	47.627	2.671	32.604	10.374		215.462
Povećanja Prijenos na ostalu	16	454		56	104	11	641
imovinu	(8.903)						(8.903)
Otuđivanje i rashodovanje Stanje 31. prosinca	(1.697)	(171)	(134)	(2.439)			(4.441)
2016. godine	111.602	47.910	2.537	30.221	10.478	11	202.759
Povećanja		309		253	-
Prijenos na ulaganja u nekretnine Otuđivanje i	(11.228)						562 (11.228)
rashodovanje	(1.101)			(8)			(1.109)
Stanje 31. prosinca 2017. godine lspravak vrljednosti	99.273	48.219	2.537	30.466	10.478	11	190.984
Stanje 1. siječnja
2016	50.382	43.417	1.204	31.173	8.615		134.791
Trošak za godinu	2.296	1.338	337	1.321	523
Prijenos na ostalu imovinu Otudivanje i	(2.000)	=					5.815 (2.000)
rashodovanje	(708)	(171)	(134)	(2.439)			(3.452)
Stanje 31. prosinca 2016. godine	49.970	44.584	1.407	30.055	9.138		135.154
Trošak za godinu	2.264	1.142	366	114	449		4.305
Prijenos na ulaganja u nekretnine Otuđivanje i	(1.888)	1				1	(1.888)
rashodovanje	(625)			(8)			(633)
Stanje 31. prosinca 2017. godine	49.721	45.726	1.743	30.161	9.587		136.938
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2017.	49.552	2.493
Stanje 31. prosinca 2016.	61.632	3.326	794 1.130	305 166	891 1.340	11 11	54.046 67 605

Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite ili druga primljena sredstva u 2017. i 2016. godini.

Podravska banka d.d.

58

19. Dugotrajna imovina namljenjena prodaji

u tisućama kuna		31. prosinca 2017. 31. prosinca 2016.
lmovina namijenjena prodaji	3.072
	3.0772
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(495)
	2.577

Kretanje umanjenja dugotrajne imovine namijenjene prodaji

u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje na dan 1. siječnja
Umanjenje vrijednosti	495
Stanje na dan 31. prosinca	495

Portfelj imovine namijenjene prodaji odnosi se na preuzetu imovinu za nenaplativa potraživa potraživanja. Dio portfelja preuzete imovine namijenjene za prodaju u neto vrijednosti 342 tisuća kuna, ugovorno je iznajmljen bez ograničavajućih klauzula s ciljem da ne generira daljnje troškove održavanja nekretnine (voda, struja, održavanje i sl.) do njene ukupne prodaje. Naknadnim mjerenjem preuzete imovine, u 2017. godini evidentirano je umanjenje vrijednosti u ukupnom iznosu 495 tisuća kuna. Imovina je izložena prodaji putem vanjskih Agencija za prodaju nekretnina s kojima Banka ima sklopljene Ugovore o posredovanju. Očekivani rok prodaje je godina dana.

20. Ostala imovina

u tisućama kuna		31. prosinca 2017. 31. prosinca 2016.
lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja	10.230	44.846
Obračunane naknade i provizije	5.684	5.861
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	2.652	2.189
Ostali predujmovi	716	784

Potraživanja za porez na dobit	1.523	3.622
lmovina prenesena s nekretnine i oprema		6.903
Ostala imovina	1.688	1.904
	22.493	66.109
lspravci za umanjenje vrijednosti	(7.093)	(14.346)
	15.400	51.763

lspravci vrijednostl na skupnoj osnovi za rlzlčnu skupinu A za ostalu imovinu iznose 28 tisuća kuna (u 2016. godini: 87 tisuća kuna) i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

Nekretnine i oprema preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke i na dan 31. prosinca 2017. godine neto vrijednost preuzete imovine iznosi 8.769 tisuća kuna (u 2016. godini: 36.067 tisuća kuna). Tijekom 2017. godine Banka je reklasificirala dio portfelja preuzete imovine, obzirom na namjenu, u portfelj ulaganja u nekretnine i portfelj imovine namijenjene prodaji.

Naknadnim mjerenjem preuzete imovine u zamjenu za nenaplativa potraživanja, u 2017. godini evidentirano je umanjenje vrijednosti imovine u ukupnom iznosu 1.261 tisuća kuna (u 2016. godini: 8.579 tisuća kuna). Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako slijedi:

u tisućama kuna	2017.	2016.
Stanje na dan 1. siječnja	14.346	5.682
Umanjenje vrijednosti ostale imovine	1.130	1.245
Naplaćeni iznosi	(949)	(975)
Tečajne razlike	(3)	(5)
Otpisani iznosi	(121)	(163)
Prodaja preuzete imovine	(1.220)	(17)
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine	1.261	8.579
Reklasifikacija imovine	(7.359)
Stanje na dan 31. prosinca	7.093	14.346

21. Obveze prema bankama

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Depoziti po viđenju, u stranim valutama	14.399	38.066
Depoziti po viđenju, u kunama	1
Oročeni depoziti domaćih i stranih banaka, u stranim valutama	24.501	22.675
Oročeni depoziti domaćih banaka, u kunama		83.005
	38.901	143.746

Oročeni depoziti banaka u stranim valutama primljeni su po stopama u rasponu od 0,15% (u 2016.godini: 0,10% do 0,15%). U 2017. godini Banka nema primljenih oročenih depozita u kunama od banaka (u 2016. godini: po stopama 0,25% do 0,55%).

22. Obveze prema klijentima

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Stanovništvo
Depoziti po viđenju
- u kunama	371.863	307.027
- u stranim valutama	284.801	240.293
Oročeni
- u kunama	344.838	360.041
- u stranim valutama	871.467	943.230
Ukupno stanovništvo	1.872.969	1.850.591
Pravne osobe Depoziti po viđenju - u kunama - u stranim valutama Oročeni - u kunama - u stranim valutama	262.946 53.017 198.151 29.570	241.638 42.691 209.709 29.021
Ukupno pravne osobe	543.684 2.416.653	523.059 2.373.650
Sveukupno depoziti klijenata

23. Ostala pozajmljena sredstva

u tisućama kuna	31. prosinca 20174.	31. prosinca 2016.
Pozajmice od HBOR-a	143.033	211.770
Repo krediti od HNB-a, u kunama	61.078	30.477
Repo krediti domaćih banaka, u kunama		75.007
	204.111	317.254

Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBORovim programlma za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede.

Repo krediti odnose se na primljene kredite za koje je banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. U 2017. godini Banka ima dva dugoročna repo kredita s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatnu stopu 1.20% i 1,80% (u 2016. godini: 1,80%). S domaćim bankama u 2017. godini Banka nema sklopljene repo kredite (u 2016. godini: uz kamatne stope 0,40% i 0,65%). Za sva tri repo ugovora u 2016. godini, banka je dala u zalog obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske.

24. Ostale obveze

u tisućama kuna	31. prosinca 20174.	31. prosinca 20116.
Obveze u obračunu po danim kreditima Ostale kunske obveze Tekuća obveza poreza na dobit Obveze prema zaposlenicima Rezerviranja za otpremnine i slična davanja zaposlenicima Obveze prema dobavljačima Obveze u obračunu po primljenim sredstvima Obračunana premija za osiguranje štednih uloga Obveze u postupku plaćanja Ostale devizne obveze Obračunane naknade i provizije Obveze za dividendu	21.968 3.783 551 7.050 256 2.851 1.498 1.396 1.259 250 891 114	27.072 11.837 7.334 3.158 2.140 2.066 1.754 1 444 1.085 779 702 116
	41.867	59.487

25. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

u tisućama kuna 31. prosinca 2017. Rezerviranja za okvirne kredite 3.415 Rezerviranja za garancije 527 Rezerviranja za sudske sporove 297 365 Rezerviranja za nepokrivene akreditive 20 18 Rezerviranja za ostale potencijalne obveze 138 151 4.397 3.782 b) Promjene rezerviranja u tisućama kuna 2017. 2016. Stanje na dan 1. siječnja 3.782 4.076 Povećanje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku 10.983 10.200 Smanjenje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku (10.300) (10.569) (Smanjenje) / povećanje tijekom godine za rezerviranja za sudske sporove (୧୫) 75 Stanje na dan 31. prosinca 4.397 3.782	a) Analiza
		31. prosinca 2016.
		2.760
		488

26. Izdani hibridni i podređeni instrumenti

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
lzdane hibridne i podređene obveznice	129.032	129.790
	129.032	129.790

Banka je 22. kolovoza 2011. godine provele upis hibridnih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 10 miljuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 7% godišnje i s polugodišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2018. godine.

Banka je 23. prosinca 2013. godine provela upis podređenih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrljednostl 6,9 mlijuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 6,5% godišnje i s polugodišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2021. godine.

27. Dionički kapital

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2017. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2016. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.

Banka ima 9.203 komada trezoriranih dionica na dan 31. prosinca 2017. godine, knjiženih po trošku nabave (u 2016. godini 9.203 komada).

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

		2017.	2016.
u tisućama kuna	Broj dionica	Redovne dionice %	Broj dionica	Redovne dionice %
Antonia Gorgoni Lorenzo Gorgoni Assicurazioni Generali S.p.A. Cerere S.R,L, Trieste Miljan Todorović Sigilfredo Montinari Dario Montinari Andrea Montinari Piero Montinari Giovanni Semeraro Miroslav Blažev Mario Gorgoni Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%)	66.278 66.002 63.791 63.735 55.731 38.529 38.526 38.515 38.515 27.494 26.011 20.670 124 952	9.91 9,87 9,54 9,53 8,33 5,76 5,76 5,76 5,76 4,11 3,89 3,09 18,69	66.278 66.002 63.791 63.735 55.731 38.529 38.526 38.515 38.515 27.494 26.011 20.670 124.952	9,91 9,87 9,54 9,53 8,33 5,76 5,76 5,76 5,76 4,11 3,89 3,09 18,69
	668.749	100,00	668.749	100.00

28. Rezerve

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Zakonske rezerve Rezerve za vlastite dionice Rezerve za opće bankovne rizike Neraspodjeljive rezerve Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica Rezerve fer vrijednosti Raspodjeljive rezerve	129.839 16.830	118.687
	5.104	16.830 5.104
	151.773 4.802	140.621 4.802
	8.076 12.878	10.864 15.666
	164.651	156.287

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banoe ili stajtutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulntivi Ilivatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirali po istanu razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15%. go išnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.

Podravska banka d.d.

ରେ

29. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama

Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka naplaćuje naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 20174.	31. prosinca 2016.
Sredstva
Krediti stanovništvu	11.986	12.841
Krediti pravnim osobama	874	994
Novčana sredstva	573	600
Ukupno sredstva	13.433	14.435
lzvori
Financijske institucije	8.484	3.552
Javni sektor	2.763	2.351
Pravne osobe	2.186	8.532
Ukupno izvori	13.438	14.435

Banka pruža i usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima u ime i za račun trećih osoba. Vrijednost financijskih instrumenata o kojima skrbi u ime i za račun može se prikazati kako slijedi.

u tisućama kuna	31. prosinca 31. prosinca 2017.	2017.
Vrijednost financijskih instrumenata	997.499	1.181.031

30. Potencijalne i preuzete obveze

a) Pravni sporovi

Na dan 31. prosinca 2017. protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 297 tisuća kuna (2016.: 365 tisuća kuna).

b) Preuzete obveze po garancijama, akreditivima i neiskorištenim kreditima

Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je:

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Preuzete obveze - neiskorišteni krediti	216.665	152.235
Preuzete obveze - neiskorišteni okvirni krediti po Iransakcijskim
računima	136.565	135.323
Garanciie	58.113	48.876
Devizni akreditivi	1.984	1.847
	413.327	338.281

Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

c) Operativni najmovl

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Do 1 godine	4.278	4.134
Od 2 do 5 godina	8.343	7.510
Preko 5 godina	2.146	463
Ukupno	14.767	12.107

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni. Banka sklapa ugovore o najmovima za poslovne prostore, vozila i opremu. U strukturi troškova za operativni najam najznačajniji je udio troškova za najam poslovnih prostora koji iznosi 3.932 tisuća kuna (2016.: 3.799 tisuća kuna).

31. Transakcije s povezanim osobama

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik. Banka ne čini grupu povezanih osoba i nema ovisna društva.

a) Transakcije s ključnim rukovodstvom i povezanim osobama prikazane su u tablici u nastavku:

u tisućama kuna	Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe		Nadzorni odbor
	2017.	2016.	2017.	2016.
Zajmovi
Stanje zajmova na početku godine	2.116	3.187	23.043	23.019
Povećanje tijekom godine	(95)	(1.071)	(236)	24
Stanje zajmova na kraju godine	2.021	2.116	22.807	23.043
Ostvareni kamatni prihod	67	106	1.431	1.551
Primljeni depoziti
Stanje depozita na početku godine	5.730	5.953	60	704
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	771	(223)	283	(644)
Stanje depozita na kraju godine	6.501	5.730	343	60
Ostvareni kamatni rashod	103	161
Naknade managementu
u tisućama kuna			2017.	2016.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja			15.693	13.966

Uprava Banke se sastoji od 4 člana. Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja odnose se na ukupne troškove plaća i plaće u naravi za članove Uprave, prokuriste Banke i rezerviranja za bonuse te naknade članovima Nadzornog odbora.

Troškovi za bonuse managementu za 2017. godinu iznose 1.330 tisuća kuna (u 2016. godini: 1.750). Naknade članovima Nadzornog odbora u 2017. godini iznose 3.646 tisuća kuna (u 2016. godini: 2.107 tisuća kuna).

b) Transakcije s povezanim društvima prikazane su u tablici u nastavku:

u tisućama kuna
Računi kod banaka	2017.	2016.
Stanje na početku godine	803
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	13.517	1.222
Stanje na kraju godine	14.320	(419) 803
Obveze prema bankama i obveze po izdanim hibridnim i podređenim instrumentima
Stanje na početku godine	46.873
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine		15.828
Stanje na kraju godine	(30.693)	31.045
	16.180	46.873
u tisućama kuna
	2017.	2016.
Prihodi od kamata	7
Prihodi od naknada	418	675
Ukupno prihod	425	675
Rashodi od kamata	970	980
Rashodi od naknada	3	2
Ukupno rashod	973	982

32. Politika upravljanja financijskim rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje.

Politike za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je banka izložena čine kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira. Limiti se primjenjuju na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.

Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvješćivanja. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom je u nadležnosti Službe za upravljanje kreditnim rizikom, a kontrola rizika u nadležnosti Službe za kontrolu rizika.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima. Banka je definirala kreditnu politiku kao skup mjera za alokaciju kreditnih sredstava tražiteljima kredita, s ciljem dobrog i zdravog upravljanja kreditnim rizicima, uz osiguravanje jedinstvenih kreditnih načela i ciljeva kao općeg pravila i pouzdane smjernice za svaku kreditnu odluku. Kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Kreditni rizik (nastavak)

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentlma i grupama komilenata, po prolzvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Također, politikom su definirani limiti pojedinih plasmana u skladu s odrednicama Hrvatske narodne banke. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura.

U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrljednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u tri osnovne skupine:

• potpuno nadoknadivi plasmani A skupina rizičnosti mjere se na skupnoj osnovi
• djelomično nadoknadivi plasmani B skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi
• potpuno nenadoknadivi plasmani C skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi.

Unutar svake skupine mogu se, a unutar djelomično nadoknadivih plasmana i trebaju, klasificirati u podskupine rizičnosti.

Za raspoređivanje plasmana primjenjuju se kriteriji propisani Odlukom Hrvatske narodne banke i internom odlukom. Kod raspoređivanja Banka uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika, urednost plaćanja i kvalitetu primljenih instrumenata oslguranja vraćanja kredita, garancija i drugih plasmana.

Banka tromjesečno procjenjuje rizičnost svih plasmana. Na temelju procijenjene rizičnosti i stupnjeva rizika propisanih Odlukom o internom sustavu raspoređivanja plasmana utvrđuju se potrebni ispravci za identificirana umanjenja vrijednosti za svakog pojedinačnog dužnika, odnosno vrstu plasmana. Konačnu Odluku o iznosu potrebnih ispravaka za osiguranje od identificiranih potencijalnih gubitaka donosi Uprava Banke.

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, zavisnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Kontinuirano se prati rizik likvidnosti utvrđivanjem promjena u financiranju, a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom strategijom Barke Također, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom.

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti, usklađenosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih limita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Sektor financijskih tržišta svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.

Pokazatelji koncentracije pokazuju koncentraciju depozita (udio 100 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvještaja.

Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima.

Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.

Tržišni rizik

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke. Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih tržišnih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategiji, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika. lzloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava Uprava, a utvrđuje se barem jednom godlšnje.

Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Upravi Banke se dostavljaju i tjedni izvještaji od strane Sektora upravljanja financijskim tržišlima s podacima o izloženosti valutnom riziku. Također, Služba za kontrolu rizika dostavlja Upravi Banke mjesečno izvještaj o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, poduzimaju se razne strategije zaštite od rizika. Banka primjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana, uz naglasak da navedeni pristup ne sprječava nastanak gubltaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih krotanja.

Valutni rizik

Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.

Kretanje devizne pozicije prati se dnevno temeljem izvještaja o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Služba za kontrolu rizika redovito priprema izvještaje za Upravu. Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku održava se u propisanim postotcima

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ili nesrazmjera imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.

Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.

Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvještaja o kamatnom gapu u kojem se od strane Upravljanje naselje interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za opravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira jest rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih i i in promjev svjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financjiskih instrumenata. Primarna izloženost riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasničkih vrijednosnica koje se vode po fer vrijednosti u portfelju raspoloživom za prodaju.

Derivatna financijska imovina i obveze

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derlvatna financijska imovina i obveze kojima se Banka koristi sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekršaja, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajlma. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.

NadziranJe operativnog rizika je u domeni Službe za kontrolu rizika, što uključuje prikupljanje podataka, izradu izvještaja i analizu postojećih i potencijalnih događaja operativnih rizika i uzroka operativnog rizika te osiguravanje podataka na osnovi kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom.

Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku korištenjem web aplikacije.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to su:

• pristup osnovnog pokazatelja (BIA)
• standardizirani pristup (SA)
• napredni pristup mjerenja (AMA)

Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja (BIA).

U cilju osiguravanja neovisnog nadzora i analize operativnog rizika, Služba za kontrolu rizika prati izloženost operativnom riziku prema definiranim i standardima, prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja iiili izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvještava o rizičnom profilu sa aspekta operativnih rizika, nadjelije nri implementaciji novih proizvoda i značajnih promjena, obavlja edukaciju o operativnoguju o operativnog riziku je redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo o izloženostima operativnom riziku,

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom I ostalim Internim aktima.

U cilju zaštite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika, S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrdenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika.

Upravljanje kapitalom

Od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije u Republici Hrvatskoj provode izračun i izvještavanje o bonitetnim zahtjevima u skladu s Provedbenom urebom Komisije (EU) br. 575/2013 ("CRR"), Direktivnom 2013/36/EU ("CRD IV"), tehničkim standardima i drugim relevantnim propisanim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority – "EBA") i Hrvatske narodne banke. Banka je uspješno upravljala kapitalom za pokriće rizika u poslovanju te ispunjava sve kapitalne zahtjeve koje postavlja Hrvatska narodna banka i European Banking Authority. Na dan 31. prosinca 2017. godine stopa adekvatnosti ukupnog kapitala iznosi 16,75%, a stopa osnovnog i redovnog osnovnog kapitala iznosi 14,69%.

Ovakvom razinom stope adekvatnosti kapitala Banka je udovoljila limitima propisanih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Službeni list EU L 176/2013), a prema kojem institucija mora ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%;

(b) stopa osnovnog kapitala od 6%;

(c) stopa ukupnog kapitala od 8%.

Kapitalom Banke je pokriven zaštitni sloj za očuvanje kapitala, a koji prema članku 117. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013.) iznosi 2,5 posto i zašitni sloj za strukturni sistemski rizik po stopi od 1,5% temeljen na Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (NN, br. 61/2014.).

U stavke redovnog osnovnog kapitala Banka je uključila dionički kapital, plaćenu premiju na dionice, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te ostale i rezerve za opće bankovne rizike. U odbitne stavke uključeni su zadržani gubitak prethodnih godina, nematerijalna imovina i otkupljene vlastite dionice.

U stavke dopunskog kapitala uključeno je izdanje dužničkih vrijednosnih papira banke i to podređenih obveznica u iznosu 41.319 tisuća kuna (u 2016. godini: 52.002) i izdanje hibridnih obveznica u iznosu u iznosu 9.629 tisuća kuna (u 2016. godini: 24.793 tisuća).

Upravljanje kapitalom (nastavak)

u tisućama kuna	2017.	2018.
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	363.351	334.962
Redovni osnovni kapital	363.351	334.962
Dopunski kapital	50.947	76.794
Ukupno regulatorni kapital	414.298	411.756
Stopa adekvatnostl ukupnog kapitala	16,75%	14,71%
Minimalna stopa adekvatnosti kapitala	8.00%	8,00%

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici.

Mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih pokazatelja prema njihovom stupnju dostupnosti, tj. zapaženosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupni na datum mjerenja.

Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju iz 1. razine i zapažene su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno.

Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu zapaženi.

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji se ne iskazuju po fer vrijednosti

Tablice u nastavku prikazuju knjigovodstvene iznose i fer vrijednost financijske imovine i obveza koji u lzvještaj fer vrijednosti.

	Knjigovodstvena vrijednost		Fer vrijednost
	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2017.	31. prosinca 2016.
Financijska imovina Plasmani kod drugih
banaka	17.186	29.641	17.179	29.671
Zajmovi klijentima	1.712.694	1.884.779	1.714.629	1.886.216
Financijske obveze
Obveze prema bankama	38.901	143.746	38.883	143.744
Obveze prema klijentima	2.416.653	2.373.650	2.422.685	2.384.245
Ostala pozajmljena sredstva	204.111	317.254	210.631	317.254

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Plasmani kod drugih banaka uključuju depozite i kredite drugim bankam te se odnose uglavnom na kralkoročnu imovinu,

Zajmovi klijentima iskazuju se u Izvještaju o financijskom položaju po amortiziranom trošku. Za iskorištene okvirne kredite po tekućim računima i kredite odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu procijenjeno je da je fer vrijednost približno jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti. Za plasmane odobrene s fiksnom kamatnom stopom fer vrijednost je utvrđena kao sadašnja vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova, pri čemu su novčani tokovi diskontirani uz primjenu prosječnih kamatnih stopa hrvatskih banaka (na nove kredite) za odgovarajuću vrstu kredita. Za zajmove po kojima postoje za umanjenje vrijednosti fer vrijednosti fer vrijednost je određena u neto iznosu kao iznos zajmova umanjen za rezervacije.

Obveze prema bankama uključuju kratkoročne depozite primljene od drugih banaka.

Obveze prema klijentima uključuju depozite po viđenju i oročene depozite stanovništva i pravnih osoba. Za depozite po viđenju kod kojih je fer vrijednost iznos plativ na dan izvještaja I depozite oročene uz promjenjivu kamatnu stopu procijenjeno je da je fer vrijednost jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti. Za depozite oročene uz fiksnu kamatnu stopu fer vrijednost je utvrđena kao diskontirani iznos budućih novčanih tokova po trenutno važećim prosječnim kamatnim stopama hrvatskih banaka (na nove depozite) za odgovarajuću vrstu depozita. Ostala pozajmljena sredstva najvećim dijelom uključuju dugoročne kredite primljene od HBOR-a te manjim dijelom primljene kratkoročne kredite.

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

2017.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	325.368		14.864	340.232
Dužničke vrijednosnice	282.945	1.683	=	284.628
Ukupno	608.313	1.683	14.864	624.860

2018.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina raspoioživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	397.924		18.388	416.312
Dužničke vrijednosnice	499.956	2.058	44.280	546.294
Ukupno	897.880	2.058	62.668	962.606

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

U razini 3. se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava Bilokalnik d.d., Spin Valis d.d., HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., S.W.I.F.T Belgium, Franck d.d., Oroplet d.d. u stečaju, VISA Inc. i Atlas banka a.d Podgorica koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave.

U razini 2. se nalaze dužnički vrijednosni papiri Privatbank Commercial Bank PJSCU koji se vrednuju prema modelu.

Tijekom godine su obveznice Hrvatske pošte d.d. i Jadran Galenski labaratorij d.d. reklasificirane iz razine 3. u 1. Kod vlasničkih vrijednosnih papira nije bilo reklasifikacije po razinama.

Mjerenje fer vrijednosti
Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu
	31.12.2017.	31.12.2016.
Vlasnički vrijednosni papiri	325.368	397.924	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta Test umanjenja (nema trgovanja niti likvidnosti na tržištu za predmetne	Nije primjenjivo
Vlasnički vrijednosni papiri	14.864	18.388	Razina 3	dionice) ili vrednovanje po nabavnoj cijeni radi toga što nije materijalno ulaganje,	Nije primjenjivo
Ukupno vlasnički vrijednosni papiri:	340.232	416.312
Dužnički vrijednosni papiri	282.945	499.956	Razina 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta Vrednovanje prema sličnoj imovini ( usklađivanje	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	1.683	2.058	Razina 2	trezorskih i komercijalnih zapisa prema cijenama sa zadnje aukcije trezorskih zapisa) Vrednovanje po efektivnoj kamatnoj stopi (ne postoji	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri		44.280	Razina 3	cijena i/ili tržište za predmetne vrijednosne papire, nelikvidni vrijednosni papiri)	Nije primjenjivo
Ukupno dužnički vrijednosni papiri:	284.628	546.294
Ukupno vrijednosni papiri:	624.860	962.606

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Kretanje financijske imovine u 3. razini

2017.	Neuvrštene dionice raspoložive za prodaju
	'000 HRK
Početno stanje Ukupni dobici i gubici	62.667 (203)
Kupljena imovina Prodana imovina Dospjela imovina	(3.321)
Reklasificirano iz 3. razine	(22.478) (21.801)
Završno stanje	14.864

Podravska banka d.d.

82

34. Kamatni rizik

Sljedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2017. godine i 2016. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2017. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka					574.998	574.998
Sredstva kod Hrvatske narodne banke					188.657	188.657
Plasmani kod drugih banaka	4.508	12.678			-	17.186
Zajmovi klijentima	1.194.635	106.515	197.929	213.615	1	1.712.694
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	6.409	1.683	15.082	260.996	340.690	624.860
UKUPNO IMOVINA	1.205.552	120.876	213.011	474.611	1.104.345	3.118.395
OBVEZE
Obveze prema bankama	21.916	15.028		1.957		38.901
Obveze prema klijentima	1.124.131	300.224	733.226	259.072		2.416.653
Ostala pozajmljena sredstva	673	22.056	17.185	164.197		204.111
Izdani hibridni instrumenti			77.023	52.009		129.032
UKUPNO OBVEZE	1.146.720	337.308	827.434	477.235		2.788.697
Neto kamatna izloženost	58.832	(216.432)	(614.423)	(2.624)	1.104.345	329.698
Na dan 31. prosinca 2016. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
					223.653	223.653
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne banke					188.11.6	188.116
Plasmani kod drugih banaka	5.500	24.141				29.641
Zajmovi klijentima	1.251.396	189.441	330.960	93.013	19.969	1.884.779
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.253	1.881	117.185	424.975	416.312	962.606
UKUPNO IMOVINA	1.259.149	215.463	448.145	517.988	659.934	3.288.795
OBVEZE
Obveze prema bankama	128.629	15.117		-		143.746 2.373.650
Obveze prema klijentima	988.289	299.663	764.455	321.179	64	317.254
Ostala pozajmljena sredstva	78.269	23.432	22.448	193.105 127.937		129.790
Izdani hibridni instrumenti		1.796	57
UKUPNO OBVEZE	1.195.187	340.008	786.960	642.221	64	2.964.440
Neto kamatna izloženost	63.962	(124.545)	(338.815)	(124.233)	659.870	324.355

34. Kamatni rizik (nastavak)

Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite kljentima u 2017. godini bile su 5,51% (u 2016. godini 6,45%).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2017. godine, bile su 0,88% (u 2016. godini 1,47%).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamalu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2017. i 2016. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u Istom iznosu.

u tisućama kuna	Pretpostavljeni rast kamatne stope	Utjecaj na dobit ili gubitak 2017. godine	Utjecaj na dobit ili gubitak 2016. godine
lmovina	5% relativno	1.761	3.120
Obveze Utjecaj na neto kamatne	5% relativno	(649)	(829)
prihode		1.112	2.291

35. Valutni rizik

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

Na dan 31. prosinca 2017. godine (u tisućama kuna)	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod						574.998
banaka	199.764	10.987	30.206	240.957	334.041
Sredstva kod Hrvatske					188.657	188.657
narodne banke
Plasmani kod drugih banaka	13.135			13.135	4.051	17.186
Zajmovi klijentima	913.718	8.737		922.455	790.239	1.712.694
Financijska imovina
raspoloživa za prodaju	259.783	8.497	8.255	276.535	348.325	624.860
Nematerijalna imovina					44.063	44.063
Nekretnine i oprema					54.046	54.046
Odgođena porezna
imovina					1.880	1.880 36.780
Ulaganja u nekretnine					36.780
Dugotrajna imovina					2.577	2.577
namijenjena prodaji				23	15.377	15.400
Ostala imovina	23		38.461	1.453.105	1.820.036	3.273.141
UKUPNO IMOVINA	1.386.423	28.221
OBVEZE I DIONIČKI
KAPITAL
OBVEZE
Obveze prema bankama	33.438	1.189	4.273	38.900	1	38.901
Obveze prema klijentima	1.190.250	28.714	31.126	1.250.090	1.166.563	2.416.653
Ostala pozajmljena
sredstva	34.378			34.378	169.733	204.111
Ostale obveze	2.390	14	16	2.420	39.447	41.867
Rezerviranja za
potencijalne obveze i						4.397
troškove	236	4		240	4.157
izdani hibridni i podređeni				129.032		129.032
instrumenti	129.032
			35.415	1.455.060	1.379.901	2.834.961
UKUPNO OBVEZE	1.389.724	29.921
Kapital					267.500	267.500
Dionički kapital					3.015	3.015
Premija na izdane dionice Trezorske dionice					(11.082)	(11,082)
Ostale rezerve					164.651	164.651
Dobit tekuće godine					14.096	14.096
Zadržana dobit (gubitak)
Ukupno dionički kapital					438.180	438.180
ukupno obveze i					1.818.081	3.273.141
DIONICKI KAPITAL	1.389.724	29.921	35.415	1.455.060
					1.955
Neto tečajna izloženost	(3.301)	(1.700)	3.046	(1.955)

Na dan 31. prosinca 2016. godine (u tisućama kuna)	EUR	USD	Ostale	Ukupno strane
IMOVINA			valute	valute	Kune	Ükupno
Gotovina i računi kod
banaka Sredstva kod Hrvatske	33.442	31.813	18.973	84.228	139.425	223,653
narodne banke Plasmani kod drugih					188.116	188.116
banaka	24.141			24.141	5.500	29.641
Zajmovi klijentima Financijska imovina	961.871	8.040		969.911	914.868	1.884.779
raspoloživa za prodaju	391.060	18.252	10.724	420.036	542.570	962.606
Nematerijalna imovina					45.281	45.281
Nekretnine i oprema Odgođena porezna					67.605	67.605
imovina					1.138	1.138
Ostala imovina	35			35	51.728	51.763
UKUPNO IMOVINA	1.410.549	58.105	29.697	1.498.351	1.956.231	3.454.582
OBVEZE DIONIČKI KAPITAL
OBVEZE
Obveze prema bankama	33.504	27.238		60.742	83.004	143.746
Obveze prema klijentima	1.209.205	32,092	26.804	1.268.101	1.105.549	2.373.650
Ostala pozajmljena
sredstva	40.274			40.274	276.980	317.254
Ostale obveze Rezerviranja za	2.448	22	17	2.487	57.000	59.487
potencijalne obveze i
troškove	396	27		423	3.359
Izdani hibridni i podređeni						3.782
instrumenti	129.790			129.790		129.790
UKUPNO OBVEZE	1.415.617	59.379	26.821	1.501.817	1.525.892	3.027.709
Kapital Dionički kapital
Premija na izdane dionice					267.500	267.500
Trezorske dionice					3.015	3.015
Ostale rezerve					(11.082)	(11.082)
Dobit tekuće godine					156.287	156.287
Zadržana dobit (gubitak)					26.032	26.032
					(14.879)	(14.879)
Ukupno dionički kapital					426.873	426.873
UKUPNO OBVEZE I
DIONICKI KAPITAL	1.415.617	59.379	26.821	1.501.817	1.952.765	3.454.582
Neto tečajna izloženost	(5.068)	(1.274)	2.876	(3.466)	3.466

35. Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka pri čemu je prikazan sumarni iznos pojednostavljenog povećanja svih valuta za 2%. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2017. godinu, odnosno prihodovni za 2017. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31. prosinca 2017. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit IIi gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2.00%	29.062		29.062
Obveze	2.00%		29.101	29.101
Neto imovina / (obveze)		29.062	29.101	(39)

Valuta na dan 31. prosinca 2016. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak	Utjecaj na dobit ili gubitak
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2.00%	29.967	1	29.967
Obveze	2.00%		30.036	30.036
Neto imovina / (obveze)		29.967	30.036	(89)

36. Rizik likvidnosti

		u tisućama kuna
--	--	-----------------	--

Na dan 31. prosinca 2017. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	do 1 god.	Od 3 mj. Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	574.998					574.998
banke	188.657					188.657
Plasmani kod drugih banaka Zajmovl klijentima Financijska imovina raspoloživa	4.508 298.240	12.678 158.788	368.727	382.920	504.019	17.186 1.712.694
za prodaju	340.689	1.683	15.082	104.599	162.807	624.860
FINANCIJSKA IMOVINA	1.407.092	178.149	383,809	487.519	666.826	3.118.395
OBVEZE
Obveze prema bankama	21.916	15.028		1.957		38.901
Obveze prema klijentima	1.121.365	300.224	734.028	230.966	30.070	2.416.653
Ostala pozajmljena sredstva Izdani hibridni i podređeni	673	22.056	17.185	69.703	94.494	204.111
instrumenti			77.023		52.009	129.032
FINANCIJSKE OBVEZE	1.143.954	337.308	828,236	302.626	176.573	2.788.697
KUMULATIVNI JAZ	263.138	(164.159)	(444.427)	184.893	490.253	329.698
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2016. godine	mjeseca	Do 1 Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 god.	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	223,653					223.653
banke	188.116					188.116
Plasmani kod drugih banaka Zajmovi klijentima	5.500	24.141				29.641
Financijska imovina raspoloživa	247.425	252.171	604.677	334.630	445.876	1.884.779
za prodaju	418.565	1.881	117.184	191.609	233.367	962.606
FINANCIJSKA IMOVINA	1.083.259	278.193	721.861	526.239	679.243	3.288.795
OBVEZE
Obveze prema bankama Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena sredstva	128.629 986.275 78.269	15.117 300.494 23.432	765.696 22.448	303.262 52.605	17.923 140.500	143.746 2.373.650 317 254
Izdani hibridni i podređeni instrumenti		1.796	57	75.680	52.257	1729.7790
FINANCIJSKE OBVEZE	1.193.173	340.839	788.201	431.547	210.680	2.964.440
KUMULATIVNI JAZ	(109.914)	(62.646)	(66.340)	94.692	468.563	324,355

Podravska banka d.d.

88

37. Kreditni rizik

a)

Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna

u tisućama kuna	Bruto	Rezerve na pojedinačnoj	Rezerve na skupnoj	Neto
Na dan 31. prosinca 2017. godine:	plasmani	osnovi	osnovi	plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne	188.657			188.657
banke Plasmani kod drugih banaka	17.186			17.186
Imovina raspoloživa za prodaju	634.351	(9.491)		624.860
Zajmovi klijentima
- potpuno nadoknadivi	1.504.533		(22.052)	1.482.481
- djelomično nadoknadivi	305,346	(75.133)	=	230.213
- potpuno nenadoknadivi	155.913	(155.913)
Ukupno bilančna izloženost	2.805.986	(240.537)	(22.052)	2.543.397
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti			(4.079)	409.168
- potpuno nadoknadivi	413.247			60
- djelomično nadoknadivi	74	(14)
- potpuno nenadoknadivi	7	(7)	(4.079)	409.228
Ukupno izvanbilančna izloženost	413.328	(21)
UKUPNA IZLOŽENOŠT (A+B)	3.219.314	(240.558)	(26.131)	2.952.625
u tisućama kuna		Rezerve na	Rezerve na
Na dan 31. prosinca 2016. godine:	Bruto plasmani	pojedinačnoj osnovi	skupnoj osnovi	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne	188.116			188.116
banke	29.641			29.641
Plasmani kod drugih banaka	969.432	(6.826)		962.606
Imovina raspoloživa za prodaju
Zajmovi klijentima - potpuno nadoknadivi	1.742.049		(18.938)	1.723.111
- djelomično nadoknadivi	225.427	(63.759)		161.668
	154.759	(154.759)
- potpuno nenadoknadivi Ukupno bilančna izloženost	3.309.424	(225.344)	(18.938)	3.065.142
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti			(3.382)	334.784
- potpuno nadoknadivi	338.166			80
- djelomično nadoknadivi	110	(30) (5)
- potpuno nenadoknadivi	5 338.281	(35)	(3.382)	334.864
Ukupno izvanbilančna izloženost UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	3.647.705	(225.379)	(22.320)	3.400.006

37. Kreditni rizik (nastavak)

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene kamate. Ostala dospjela notraživanja iskazuju nenaplaćena ostala potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku.

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2017. godine	Dospjelo do 30 dana	Dosplelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 dana	Dospjelo 181- 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Zajmovi klijentima
Građani	5.915	785	951	1.576	2.399	3.505	46.658
Poduzeća	5.132	3.244	6.480	67.788	23.152	14.447	155.423
Javni sektor i ostali
sektori	195	8		-	1		353
Ostala dospjela
potraživanja	2.269	28	82	23	1.844	400	6.461
Ukupno dospjela nenaplaćena
potraživanja	13.511	4.065	7.523	68.337	27.396	18.352	208.895
u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2016. godine Zajmovi klijentima	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 dana	Dosplelo 181- 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dosplelo preko 3 godine
Građani	5.105	752	955	1.727	4.235	3.294	45.848
Poduzeća	9.335	2.223	9.715	13.763	15.053	15.910	144.454
Javni sektor i ostali
sektori	233	10	1				355
Ostala dospjela
potraživanja	3.379	1.403	2.290	359	458	632	6.054
Ukupno dospjela nenaplaćena
potraživanja	18.052	4.388	12.961	15.849	19.746	19.836	196.711

37. Kreditni rizik (nastavak)

c) Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2017. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	OBL instrumenat 2
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke					188.657
Plasmani kod drugih banaka				4.011	13.176
Zajmovi klijentima	25.086	214.201	424.138	65.746	982.549
lmovina raspoloživa za prodaju		-			627.536
Ukupno bilančna izloženost	25.086	214.201	424.138	69.757	1.811.918
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	8.834	5.725	15.046	50	383.672
Ukupno izvanbilančna izloženost	8.834	5.7725	15.046	50	383.672
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	33.920	219.926	439.184	69.807	2.195.590
					Bez
Na dan 31. prosinca 2016. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	instrumenat a
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke					188.116
Plasmani kod drugih banaka				5.742	23.899
Zajmovi klijentima	34.023	169.796	422.068	96.132	1.162.760
lmovina raspoloživa za prodaju		-			962.606
Ukupno bilančna izloženost	34.023	169.796	422.068	101.874	2.337.381
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	11.102	4.267	13.405		309.506
Ukupno izvanbilančna izloženost	11.102	4.267	13.405		309,506
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	45.125	174.063	435.473	101.874	2.646.887

37. Kreditni rizik (nastavak)

		2017.	2016.
u tisućama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
Potpuno
nadoknadivi	76,54	1,47	82.09	1,09
Djelomično
nadoknadivi	15,53	24.61	10,62	28,28
Potpuno nenadoknadivi	7,93	100.0	7,29	100.0
Ukupno	100.00		100.00

d)

38. Rizik promjene cijena

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost porffelja vrijednosnica raspoloživih za prodaju na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka i gov bitka krad i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.

	Pretpostavljena promjena cijene	Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2017. godine	3%	18.746
Na dan 31. prosinca 2016. godine	3%	28.878

39. Koncentracija imovine i obveza

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

	20174	2016.
u tisućama kuna
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	374.594	110.771
Obvezna pričuva i blagajnički zapisi kod Hrvatske narodne banke	188.657	188.116
Obveznice Republike Hrvatske	109.454	229.171
Ostale novčane rezerve	10.000	10.000
Odgođena porezna imovina/obveze	1.880	(727)
Tekuća porezna imovina/obveze	972	(3.200)
Ostala imovina	232	1.542
Trezorski zapisi Republike Hrvatske		22.478
Primljeni depoziti	(40)	(40)
Ostale obveze	(65)
Repo-krediti od HNB-a	(61.078)	(30.477)
	624.606	527.634

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca po osnovi zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:

	2017.	2016.
u tisućama kuna Ostali zajmovi Zajmovi klijentima za koje garantira država Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju	26.831 15.570 (1.396)	22.982 21.487 (1.444)
banaka Ostale obveze Primljeni depoziti Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj	(6.760) (44.428) (143.033)	(4.415) (27.905) (211.770)
	(153.216)	(201.065)

40. Događaji nakon datuma bilance

Prema mišljenju Uprave, u 2018. godini zaključno do datuma odobrenja financijskih izvještaja, nisu zabilježeni poslovni događaji koji u bitnome utječu na promjene u redovnom poslovanju Banke.

41. Odobrenje financijskih izvještaja

lzdavanje financijskih izvještaja odobrila je Uprava Banke dana 19. travnja 2018. i u njeno ime su ih potpisali:

Julio Kuruc Davorka Jakir Daniel Unger Goran Varat 1 Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave Clan Uprave

Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08). Sljedeće tablice prikazuju financijske izvještaje u skladu s navedenom odlukom:

Račun dobiti i gubitka	2017.	2016.
	Nerevidirano	Nerevidirano
	HRK '000	HRK '000
1. Kamatni prihodi	110.451	148.815
2. Kamatni troškovi	(39.900)	(54.756)
3. Neto kamatni prihod	70.551	94.059
4. Prihodi od provizija i naknada	37.239	37.702
5. Troškovi provizija i naknada	(14.078)	(13.710)
6. Neto prihod od provizija i naknada	23.161	23.992
7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
8. Dobit/(gubitak) od aktivnosti trgovanja	5.496	5.481
9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata
10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG	26.385
11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju		16.775
12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća
13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite
14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	688	794
16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika	(883)	573
17. Ostali prihodi	5.229	4.530
18. Ostali troškovi	(6.353)	(8.646)
19. Opći administrativni troškovi i amortizacija	(82.750)	(81.986)
20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih uskladivanja i rezerviranja za gubitke	41.524	55.572
21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke	(24.124)	(18.675)
22. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	17.400	36.897
23. Porez na dobit	(3.304)	(10.865)
24. Dobit/(gubitak) tekuće godine	14.096	26.032
25. Zarada po dionici	21,08	38,93
Dodatak računu dobiti i gubitka

	2011.	CUIV.
	HRK '000	HRK '000
Dobit/(gubitak) tekuće godine	1
Pripisan dioničarima matičnog društva	-
Manjinski udjel

Bilanca	2017.	2016.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
Imovina
1. Gotovina i depozitl kod HNB-a	618.871	350.670
1.1. Gotovina	45.620	41.783
1.2. Depoziti kod HNB-a	573.251	308.887
2. Depoziti kod bankarskih institucija	155.515	82.796
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a		22.478
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja
5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	719.490	1.184.399
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	106.059
7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne		85.390
trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
8. Derivatna financijska imovina
9. Krediti financijskim institucijama	4.050
10. Krediti ostalim komitentima		5.529
11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	1.498.730	1.530.612
12. Preuzeta imovina
13. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija)	33.536	36.087
14. Kamate, naknade i ostala imovina	112.786	119.870
A. Ukupno imovina	25.877	39.155
	3.274.914	3.456.966
Obveze i kapital
1. Krediti od financijskih institucija	203.018	316.578
1.1. Kratkoročni krediti	77.523	122.918
1.2. Dugoročni krediti	125.495	193.660
2. Depoziti	2.430.796	2.493.457
2.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima	609.701	553.125
2.2. Stedni dopoziti	365.388	309.055
2.3. Oročeni depoziti	1.455.707	1.631.277
3. Ostali krediti
3.1. Kratkoročni krediti
3.2. Dugoročni krediti
4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje
5. Izdani dužnički vrijednosni papiri
5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri
5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri
6. Izdani podređeni instrumenti	51.926	52.231
7. Izdani hibridni instrumenti	75.136	75.578
8. Kamate, naknade i ostale obveze	75.115	91.523
B. Ukupno obveze	2.835.991	3.029.367
Kapital
1. Dionički kapital
2. Dobitak/gubitak tekuće godine	259.433	259.433
3. Zadržana dobit/(gubitak)	14.096	26.032
4. Zakonske rezervc		(14.880)
5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve	128.838	118.687
6. Nerealizirani dobitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja	25.707	25.077
financijske imovine raspoložive za prodaju	9.848
C. Ukupno kapital	438.923	13.250
D. Ukupno obveze i kapital	3.274.914	427.599
		3.456.966
Dodatak bilanci
u tisućama kuna	2017.	2016.
UKUPNI KAPITAL	HRK '000	HRK '000
Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva
Manjinski udjel

Podravska banka d.d.

ଚିତ୍ର

Izvješće o novčanom tijeku	2017.	2016.
	Nerevidirano	Nerevidirano HRK '000
Poslovne aktivnosti	HRK '000
1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	17.400	36.897
1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	24.124	18.675
1.3. Amortizacija	6.838	8.526
1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG
1.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine 1.6. Ostali (dobici)/gubici	(615)	(206)
1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne
imovine	47.747	63.892
2.1. Depoziti kod HNB-a	(540)	17.907
2.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a	22.478	(22.478)
2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti fin. institucijama	1.479	26.675
2.4. Krediti ostalim komitentima	21.817	81.224
2.5. Vrijednosni papiri i drugi fin. instr. koji se drže radi trgovanja
2.6. Vrijednosni papiri i drugi fin. instrumenti raspoloživi za prodaju 2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno	453.316	(556.849)
ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
2.8. Ostala poslovna imovina	8.380	(12.396)
2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine	506.930	(465.917)
Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza
3.1. Depoziti po viđenju	56.576	98.973
3.2. Stedni i oročeni depoziti	(119,238)	(18.796)
3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje
3.4. Ostale obveze	(5.054)	24.991
3. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza	(67.716)	105.168
4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit	486.961	(296.857)
5. Plaćeni porez na dobit	(12.020)
6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti	474.941	(296.857)
Ulagačke aktivnosti
7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nemat,imovine	(421)	(1.791)
7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
7.3. Primici od naplate/(plačanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	(20.708)	32.932
7.4. Primljene dividende	688 146	794
7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti		(357)
7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	(20.295)	31.578
Financijske aktivnosti 8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita		139.189
	(113.560)
8.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijed. Papira		(786)
8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata	(746)	(1.307)
8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala
8.5. (Isplačena dividenda)
8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti
8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	(114.306)	137.096
9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine	340.340	(128.183)
10. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine	247.733	375.977
11. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine	588.133	247.793

lzvješće o promjenama kapitala
	Dionički kapital	Trezorske dionice	Zakonske, statutarne rezerve i ostale	(gubitak) Zadržana dobit/	(gubitak) Godine Tekuće Dobit/	vrijednosnog usklađivanja Nerealizirani raspoložive financiiske za prodaju s osnove imovine dobitak/ gubitak	Manjinski udjel	kapital i Ukupno rezerve
	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 revidirano Ner	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano
1. Stanje 1. siječnja 2017.								427.599
godine	270.515	(11.082)	146.149	(14.880)	26.032	10.865
Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka ਟ
Prepravljeno stanje tekuce godine 3.	270.515	(11.082)	146.149	(14.880)	26.032	10.865		427.599
Prodaja financijske imovine র .
raspoložive za prodaju
Promjena fer vrijednosti 9								(3.401)
financijske imovine						(3.401)
Porez na stavke izravno ్ర						612		612
priznate ili prenijete iz kapitala Ostali dobici i gubici izravno 7.	-
priznati u kapitalu i rezervama	-
Neto dobici/gubici priznati 8.
izravno u kapitalu	-					(2.789)		(2.789)
Dobit/(gubitak) tekuće godine த.					14.046			14.096
10. Ukupno priznati prihodi i								11.307
rashodi za tekuću godinu					14.096	(2.789)
11. Povećanje/ (smanjenje)
dioničkog kapitala			-
12. Kupnja/(prodaja) trezorskih
dionica	1		-					16
Ostale promjene 13.			16
Prijenos u rezerve 14.			11.152	14.880	(26.032)
Isplata dividende 15.
Raspodjela dobiti 16.
17. Stanje 31.12. 2017. godine	270.515	(11.082)	160.333		14.096	8.076		438.923

Dodatak I – Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku

Podravska banka d.d.

98

Izvješće o promjenama kapitala-nastavak
	Dionički kapital	Trezorske dionice	statutarne Zakonske, i ostale rezerve	(gubitak) Zadržana dobit/	(gubitak) Godine Tekuće Dobit/	vrijednosnog Nerealizirani uskladivanja raspoložive financijske s osnove imovine dobitak/ gubitak	Manjinski udjel	Ukupno kapital i rezerve
	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano za prodaju	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano
Stanje 1. siječnja 2016. 1.	270.515	(11.082)	146.161	(18.181)	3.301	3.374		394.088
Promjene računovodstvenih godine 2
Prepravljeno stanje tekuće politika i ispravci pogrešaka 3.
godine	270.515	(11.082)	146.161	(18.181)	3.301	3.374	-	394.088
Prodaja financijske imovine 4.
raspoložive za prodaju
Promjena fer vrijednosti financijske imovine ್ರಾ						9.032		9.032
Porez na stavke izravno 6.
ಡಿ priznate ili prenijete iz kapital.						(1.541)		(1.541)
priznati u kapitalu i rezervama 7. Ostali dobici i gubici izravno						-
8. Neto dobici/gubici priznati
izravno u kapitalu i						7.491	-	7.491
Dobit/(gubitak) tekuće godine ல்	=				26.032			26.032
10. Ukupno priznati prihodi i
rashodi za tekuću godinu					26.032	7.491		33.523
11. Povećanje/ (smanjenje)
dioničkog kapitala
12. Kupnja/(prodaja) trezorskih
dionica								(12)
Ostale promjene 13.			2) 1)	3.301	(3.301)
Prijenos u rezerve 14.
Isplata dividende 15.
Raspodjela dobiti 16.
17. Stanje 31.12. 2016. godine	270.515	(11.082	146.149	(14.880)	26.032	10.865		427.599

Podravska banka d.d.

99

Dodatak I – Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku

Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke. Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2017. godine i 31. prosinca 2016. godine:

	2017. Prema odluci Hrvatske narodne banke Nerevidiran	2017. Računovodstven 1 standardi za banke U Hrvatskoj	2017. Razlika	2016. Prema odluci Hrvatske narodne banke Nerevidiran	2016. Računovodstvo ni standardi za banke ப Hrvatskoj	2016. Razlika
	0 HRK '000	HRK '000	HRK 000	O HRK '000	HRK '000	HRK 000
Prihodi od kamata i slični prihodi	110 451	110 775	(324)	148 815	148 973	(158)
Rashodi od kamata
i slični rashodi Neto prihod od	(39.900)	(34.540)	(5.360)	(54.756)	(49.107)	(5.649)
kamata Prihodi od naknada	70.551	76.235	(5.684)	94.059	99.866	(5.807)
i provizija Rashodi za	37.239	37.238	1	37.702	37.703	(1)
naknade i provizije Neto prihodi od	(14.078)	(14.078)		(13.710)	(13.710)
naknada i provizija Neto dobil od	23.161	23.160	1	23.992	23.993	(1)
trgovanja	5.496	5.496		5.481	5.481
Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata Dobit/(gubitak) od imovine po fer
vrljednosti kroz RDG Dobit/(gubitak) od imovine
raspoložive za prodaju	26.385	26.272	113	16.775	16.900	(125)
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	688	688	0	794	794
Neto tečajne razlike	(883)	(978)	95	573	386	187
Ostali poslovni prihodi Ukupno ostali	5.229	5.234	(5)	4.530	4.487	43
prihodi Opći administrativni troškovi i	36.915	36.712	203	28.153	28.048	105
amortizacija Troškovi umanjenja vrijednosti i	(82.750)	(94.646)	11.896	(81-986)	(96.255)	14.289
rezerviranja Ostali poslovni	(24.124)	(24.061)	(63)	(18.675)	(18.755)	80
rashodi Ukupno ostali	(6.353)		(6.353)	(8.646)		(8.646)
rashodi Dobit prije	(113.227)	(118.707)	5.480	(109.307)	(115.010)	5.703
oporezivanja	17.400	17.400		36.897	36.897
Porez na dobit	(3.304)	(3.304)		(10.865)	(10.865)
Neto dobit godine	14.096	14.096		26.032	26.032
ZARADA PO DIONICI (u HRK)	38,93 HRK	38,93 HRK		38,93 HRK	38,93 HRK

Razlika za godinu koja je završla 31. prosinca 2017. na poziciji "Prihodi od kamata i slični prihodi" u iznosu 324 tisuća kuna (2016.: 158 tisuća kuna), odnosi se na tečajne razlike po osnovi kamatnih prihoda.

Razlika na poziciji "Rashodi od kamata i slični rashodi" u iznosu od 5.360 tisuća kuna (2016.: 5.649 tisuća kuna) odnosi se, najvećim dijelom, na premije za osiguranje štednih uloga u iznosu 5.475 tisuća kuna (2016.: 5.747 tisuće kuna), koje su u revidiranom računu dobiti i gubitka prikazane u poziciji "Opći i administrativni troškovi". Ostale razlike odnose se na reklasifikaciju tečajnih rashoda u neto dobit od tečajnih razlika u iznosu 115 tisuća kuna (2016.: 98 tisuća kuna).

Razlika na poziciji ostali nekamatni prihodi, osim tečajnih razlika, odnosi se na reklasifikaciju naplaćenih otpisanih potraživanja iz vrijednosnih usklađenja u ostale poslovne prihode u iznosu 6 tisuća kuna (2016.: 4 tisuće kuna).

Razlika u stavci "Opći administrativni i amortizacija", osim reklasifikacije iz kamatnih i ostalih nekamatnih troškova, odnosi se na reklasifikaciju amortizacije iz općih administrativnih troškova u iznosu 6.838 tisuća kuna (2016.: 8.525 tisuća kuna) u izdvojenu poziciju amortizacije materijalne imovine.

Razlike u poziciji "Ostali nekamatni troškovi" posljedica su reklasifikacije prihoda od ukinutih rezerviranja za sudske sporove iz ostalih troškova u troškove rezerviranja u iznosu 68 tisuća kuna (2016.: 75 tisuća kuna) i ostalih nekamatnih troškova u iznosu 6.421 tisuća kuna (2016.: 8.571 tisuća kuna) u opće i ostale administrativne troškove.

Razlika u poziciji "Ostali poslovni rashodi" odnosi se na reklasifikaciju ostalih nekamatnih troškova u iznosu 6.353 tisuća kuna (2016.: 8.646 tisuća kuna) u poziciju "Opći i ostali administrativni troškovi".

Usporedni prikaz nekonsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2017. godine i 31. prosinca 2016. godine:

	2017. Prema odluct HNB-a Nerevidirano	2017. Računovodstv standardi za banke	2017. Razlika	2016. Prema odluci HNB-a Nerevidiran	2016. Računovodstven standardl za banke	2016. Razlika
	HRK '000	HRK '000	HRK	HRK '000	HRK '000	няк
Imovina Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	618.871	763.655	(144.784 )	350.670	411.769	(61.099)
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HINB-a				22.478		22.478
Financijska imovina raspoloživa za
prodaju Financijska imovina koja se drži do	719.490	624.860	94.630	1.184.399	962,606	221.793
dospijeća	106.059		100.059	85.390		85.390
Plasmani i zajmovi drugim bankama	159.565	17.186	142.379 (213.964	88.325	29.641	58.684
Zajmovi i potraživanja Ulaganja u podružnice	1.498.730	1.712.694		1.530.612	1.884.779	(354.167)
Preuzeta imovina Nekretnine, postrojenja i oprema i	33.536		33.536	36.087		36.087
nematerijalna imovina Odgođena porezna	112.786	98.109	14.677	119.870	112.886	6.984
imovina	1.880	1.880		1.138	1.138
Ulaganja u nekretnine Dugotrajna imovina		36.780	(36.780)
namijenjena prodaji		2.577	(2.577)
Ostala imovina	23.997	15.400	8.597	38.017	51.763	(13.746)
Ukupno imovina	3.274.914	3.273.141	1.773	3.456.966	3.454.582	2.384
Obveze
Obveze prema drugim bankama i depoziti
ostalih deponenata	2.633.814	2.659.665	(25.851)	2.810.035	2.834.650	(24.615)
Rezerviranja za
obveze i troškove	4.100	4.397	(297)	3.417	3.782	(365)
Ostale obveze	71.015	41.867	29.148	88.106	59.487	28.619
Ukupno obveze	2.708.929	2.705.929	3.000	2.901.558	2.897.919	3.639
Hibridni i podređeni instrumenti	127.062	129.032	(1.970)	127.809	129.790
Kapital						(1.981)
Dionički kapital Kapitalna dobit od	267.500	267.500		267.500	267.500
emisije	3.015	3.015	-	3.015	3.015
Trezorirane dionice	(11.082)	(11.082)		(11.082)	(11.082)
Neto dobit za godinu Zadržana	14.096	14.096		26.032	26.032
dobit/(gubitak)				(14.880)
Nerealizirani dobitak/(gubitak) od vrijednosnog usklađivanja					(14.879)	(1)
financijske imovine raspoložive za
prodaju	9.848		9.848	13.250		13.250
Rezerve	155.546	164.651	(9.105)	143.764	156.287	(12.523)
Ukupno kapital	438.923	438.180	743	427.699	426.873	726
Ukupno obveze i
kapital	3.274.914	3.273.141	1.773	3.456.966	3.454.582	2.384

Najznačajnije razlike na pozicijama bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja i obveza po kamatama. U bilanci prema Odluci HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka potraživanja i obveza po osnovi kamata prikazani su u poziciji "Ostala imovina" i "Ostale obveze", dok su u bllanci prema zakonskim za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana na pozicijama imovine i obveza na koje se odnose.

Imovina

Novčana sredstva na tekućim računima kod domaćih i stranih banaka te ostali depoziti u ukupnom iznosu 529.378 tlsuća kuna (2016.: u iznosu 181.870 tisuća kuna) iskazani su u revidiranim izvješćima u poziciji "Gotovina i računi kod banaka", dok se prema odluci HNB-a ta sredstva iskazuju u poziciji "Depoziti kod bankarskih institucija".

U revidiranim izvješćima su plasmani klijentima s osnove eskontiranih mjenica i otkupljenih potraživanja u ukupnom iznosu 204.207 tisuća kuna (2016.: u iznosu 338.655 tisuća kuna) iskazani u poziciji "Zajmovi klijentima", dok su prema odluci HNB-a ta sredstva iskazana prema portfelju financijske imovine u koji su raspoređeni; eskontirane mjenice u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 98.148 tisuća kuna (2016.: u iznosu 253.265 tisuća kuna) dok je faktoring raspoređen u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 106.059 tisuća kuna (2016.: u iznosu 85.390 tisuća kuna).

Potraživanja po kartičnom poslovanju u ukupnom iznosu 24.759 tisuća kuna (2016: 24.340 tisuća kuna) se sukladno odluci HNB iskazuju unutar Ostale imovine dok se u revidiranim izvješćima uključuju u poziciju zajmova.

Preuzeta imovina se prema zahtjevima HNB-a iskazuje u zasebnoj poziciji, dok je u revidiranom izvješću, obzirom na namjenu, reklasificirana u ulaganja u nekretnine u iznosu 22.190 tisuća kuna (2016: -), dio u portfelj dugotrajne imovine namijene prodaji u iznosu 2.577 tisuća kuna (2016.: -) i preostali dio u stavku "Ostala imovina" u iznosu 8.769 tisuće kuna (2016.: u iznosu 36.067 tisuća kuna) Zalihe sitnog inventara u iznosu 87 tisuće kuna (2016.: u iznosu 82 tisuća kuna) iskazane su u revidiranom izvješću u poziciji "Ostala imovina", dok je prema odluci HNB-a u poziciji "Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina".

Neto odgođena porezna imovina u iznosu 1.880 tisuća kuna (2016.: 1.138 tisuća kuna) u revidiranom izvješću iskazana je kao zasebna pozlcija, dok je prema standardima HNB-a odgođena porezna imovina u iznosu 3.653 tisuća kuna (2016.: 3.522 tisuće kuna) uključena u poziciju "Ostala imovina", a odgođene porezne obveze u iznosu 1.773 tisuća kuna (2016.: 2.384 tisuća kuna) su uključene u poziciju "Ostale obveze"

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a pozicija "Ostale obveze" uključuje i rezerviranja za sudske troškove, u ukupnom iznosu 297 tisuća kuna (2016.: 365 tisuća kuna) koja su u revidiranom izvješću iskazana u zasebnoj poziciji kao dio rezerviranja za obveze i troškove.

U revidiranim izvješćima pozicija Ostale rezerve u ukupnom Iznosu 164.651 tisuća kuna (2016: 156.287 tisuća kuna) uključuje nerealizirane dobitke od vrijednosnog usklađivanja imovine raspoložive za prodaju u iznosu 9.848 tisuća kuna (2016: 13.250 tisuća kuna) i rezerve u iznosu 155.546 tisuća kuna (2016: 143.764 tisuća kuna) koje se zasebno iskazuju sukladno odluci HNB-a.

Pozicija "Statutarne i ostale kapitalne rezerve" prema zahtjevima HNB-a uključuje rezerve formirane na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 743 tisuća kuna (2016.: 727 tisuća kuna), koje su u revidiranom izvješću uključene u poziciju "Ostale obveze".

K PODRAVSKA BANKA D.D.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR

Koprivnica, 26.04.2018.

Temeljem članka 48. Statuta Podravske banke d.d. te članka 300.d Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor na sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine donio je

ODLUKU

o utvrđivanju godišnjih izvješća Podravske banke d.d. za 2017. godinu

Članak 1.

Daje se suglasnost na Godišnje izvješće Uprave o stanju Podravske banke d.d. za 2017. godinu.

Članak 2.

Daje se suglasnost na nekonsolidirana Godišnja financijska izvješća Podravske banke d.d. za 2017. godinu koja je sastavila Uprava Banke.

Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora Banke na nekonsolidirana godišnja financijska izvješća Banke za 2017. godinu, navedena Izvješća utvrđena su od strane Uprave i Nadzornog odbora Banke.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

redsjednik Nadzornog odbora: Miljan Topprøvic

Bilanca na dan 31. prosinca 2017. godine

(svote u kunama/lp)

IMOVINA

31.12.2017.

Gotovina i računi kod banaka	574.997.853,47
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	188.656.908,00
Plasmani kod drugih banaka	17.186.354,53
Zajmovi klijentima	1.712.693.538,17
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	624.860.082,71
Nematerijalna imovina	44.062.574,16
Nekretnine i oprema	54.046.192,45
Odgođena porezna imovina	1.880.496,31
Ulaganja u nekretnine	36.780.597,13
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji	2.576.640,85
Ostala imovina	15.400.022,77
UKUPNO IMOVINA	3.273.141.260,55
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	38.900.991,84
Obveze prema klijentima	2.416.652.669,92
Ostala pozajmljena sredstva	204.110.950,74
Ostale obveze	41.867.520,02
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	4.396.952,07
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice	129.032.205,71
Ukupno obveze	2.834.961.290,30
Kapital
Dionički kapital	267.499.600,00
Premija na izdane dionice	3.015.402,35
Trezorske dionice	(11.081.779,41)
Ostale rezerve	164.650.641,52
Dobit tekuće godine	14.096.105,79
Ukupni kapital	438.179.970,25
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	3.273.141.260,55

Račun dobiti i gubitka za 2017. godinu

(iznosi u kunama/lp)

Prihodi od kamata i slični prihodi	110.774.930,96
Rashodi od kamata i slični rashodi	(34.540.077,12)
Neto prihod od kamata	76.234.853,84
Prihodi od naknada i provizija	37.238.459,82
Troškovi naknada i provizija	(14.077.680,24)
Neto prihod od naknada i provizija	23.160.779,58
Ostali neto prihodi iz poslovanja	36.711.487,78
Prihod iz poslovanja	136.107.121,20
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	(24.061.107,76)
Administrativni troškovi poslovanja	(87.808.141,11)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	(6.837.725,34)
Dobit prije oporezivanja	17.400.146,99
Porez na dobit	(3.304.041,20)
Neto dobit tekuće godine	14.096.105,79

Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2017.

(svote u kunama/lp)

Neto dobit tekuće godine	14.096.105,79
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto povećanje/(smanjenje) fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju	(3.400.803,13)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	612.144,56
Ostala sveobuhvatna dobit	(2.788.658,57)
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja	11.307.447,22

Izvještaj o novčanom tijeku za godinu koja je završila 31. prosinca 2017.

(svote u kunama/lp)

Dobit tekuće godine prije poreza	17.400.146,99
Usklađena za:
Amortizacija	6.837.725,34
Neto dobitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine	(119.816,06)
Neto dobitak od prodaje preuzete imovine	(494.955,72)
Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja	24.061.107,76
Prihod od dividendi	(687.775,22)
Neto pozitivne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata	(781.020,69)
Operativna dobit prije promjena imovine iz redovnog	46.215.412,40
poslovanja
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto povećanje sredstava kod Hrvatske narodne banke	(540.336,00)
Neto smanjenje zajmova klijentima	156.021.780,25
Neto smanjenje plasmana bankama	1.449.410,42
Neto povećanje ostale imovine	(5.097.133,06)
Smanjenje ostalih obveza	(5.599.391,59)
Smanjenje obveza prema ostalim bankama	(104.844.948,04)
Povećanje depozita klijenata	43.003.245,38
Plaćeni porez na dobit	(12.020.392,06)
Neto novčani priljev / (odljev) iz redovnog poslovanja	118.587.647,70
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	(559.958,66)
Kupovina nematerijalne imovine	(1.314.735,06)
Prodaja nekretnina i opreme	592.926,78
Neto smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju	331.680.111,76
Primici od dividendi	687.775,22
Prodaja preuzete imovine	3.786.007,39
Neto novčani priljev/(odljev) iz ulagateljskih aktivnosti	334.872.127,43
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Posuđena sredstva	(113.142.907,76)
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	23.019,65
Neto novčani izdaci iz financijskih aktivnosti	(113.119.888,11)
Neto povećanje/(smanjenje) novca	340.339.887,02
Novac na početku razdoblja	247.793.364,73
Novac na kraju razdoblja	588.133.251,75

za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. Izvještaj o promjenama glavnice

(svote u kunama/lp)

	Dionički kapital	Premija na dionice izdane	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	dobit/gubitak Zadržana	Dobit tekuće godine	Ükupno
Stanje 31. prosinca 2016. godine	267.499.600,00 3.015.402,35		(11.081.779,41	4.801.551,08	151.485.464,49	(14.879.746,14)	26.032.030,66	426.872.523,03
Raspored dobiti/gubitka 2016. godine					11.152.284,52		14.879.746,14 (26.032.030,66)	0,00
)stala sveobuhvatna dobit					(2.788.658,57)			(2.788.658,57)
Dobit tekuće godine								14.096.105.79 14.096.105.79
Stanje 31. prosinca 2017. godine	267.499.600,00	3.015.402,35	11.081.779,41)	4.801.551,08	159.849.090,44		0,00 14.096.105,79	438.179.970,25

K PODRAVSKA BANKA P.P.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR Koprivnica,26.04.2018.

Temeljem članka 74. Statuta Podravske banke d.d. Nadzorni odbor na sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine donio je

ODLUKU o prijedlogu upotrebe dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2017. godini

Članak 1.

Nadzorni odboru daje suglasnost na prijedlog Uprave Banke o upotrebi dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2016. godini, te ga zajednički prosljeđuju Glavnoj Skupštini Banke na odlučivanje, a prema kojemu se ukupna dobit ostvarena poslovanjem Banke u 2017. godini u iznosu 14.096.105,79 kuna, raspoređuje u rezerve Banke.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.