Podravska Banka d.d.

Annual Report • Apr 28, 2017

Podravska banka d.d.

Godišnje izvješće i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

Stranica

.

Godišnje izvješće Uprave	I
Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja	1
lzvješće neovisnog revizora	2-8
Financijski izvještaji:
lzvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	9
Izvještaj o financijskom položaju	10
Izvještaj o novčanim tijekovima	11
Izvještaj o promjenama glavnice	12
Bilješke uz financijske izvještaje	13-88

Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	89-97

Izvješće Uprave o stanju

Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2016. godinu.

Globalni gospodarski rast usporio je u 2016. godini na 2,3%, što je ponajprije posljedica stagnacije u svjetskoj trgovinskoj razmjeni i neizvjesnosti vz ekonomske i monetarne politike pojedinih zemalja kao i političkih rizika povezanih uz rezultate izbora u SAD-u kao i referendumske odluke Ujedinjenog Kraljevstva o napuštanju Europske unije.

Globalnom rastu najviše su doprinijela tržišta u nastajanju koja bi i u 2017. godini trebala dati najznačajniji doprinos rastu.

U SAD-u središnja je banka krenula s dugo očekivanim zaoštravanjem monetarne politike, povisivši u prosincu referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova uz očekivani nastavak takve politike u 2017. godini. U eurozoni takav potez središnje banke tek se očekuje.

U Republici Hrvatskoj je u 2016. godini BDP porastao 2,9%, uz rast svih sastavnica agregatne potražnje, a osobito povećanjem izvoza i snažnim oporavkom osobne potrošnje. Zabilježen je i rast optimizma potrošača kojima bi nakon najavljene porezne reforme u 2017. godini na raspolaganju moglo ostati više raspoloživog dohotka za potrošnju. I ostali makroekonomski pokazatelji zabilježili su pozitivne pomake pa je administrativna stopa nezaposlenosti krajem 2016. godine pala na 14,1% uz rast plaća i prelazak godišnje stope inflacije u pozitivno područje.

U 2016. godini nastavljeno je smanjenje vanjskih neravnoteža uz izražen pad udjela inozemnog duga u BDP-u pa bi manjak opće države na razini 2016. godine mogao biti znatno niži u odnosu na prethodnu godinu. To bi tijekom 2017. godine moglo rezultirati poboljšanjem kreditnog rejtinga i izlaskom Republike Hrvatske iz Procedure pri prekomjernom proračunskom manjku.

Tijekom 2016. godine premija rizika Republike Hrvatske snižena je s 307,3 bp na 222,7 bp uz naznake daljnjeg smanjivanja razine rizičnosti u odnosu na zemlje i istočne Europe. Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan.

Hrvatska narodna banka vodila je izrazito ekspanzivnu politiku uz provođenje redovitih obrnutih repo operacija kojima je osiguravala kratkoročnu likvidnost, ali i strukturnih obrnutih repo operacija kojima je plasirala gotovo milijardu kuna likvidnosti bankama s rokom dospijeća od 4 godine. Kraj 2016. godine obilježilo je intenzivnije kreditiranje domaćeg sektora, prvenstveno kroz plasmane poduzećima dok su plasmani stanovništvu po prvi put nakon sedam godina zabilježili porast.

Kamatne stope na kredite poduzećima i stanovništvu smanjivale su se tijekom cijele 2016. godine uz osobito zamjetan pad kamatnih stopa na novo odobrene stambene kredite stanovništvu. Osim kredita, zamjetno su pale i kamatne stope na oročene depozite stanovništva, koje su se prepolovile u odnosu na prethodnu godinu. Plasmani banka središnjoj državi porasli su za 3,0%. Djelomično nadoknadivi i nenadoknadivi krediti (NPL) u bankarskom sustavu su na razini od 13,8%, uz pokrivenost kredita ispravcima vrijednosti 63,6%. Adekvatnost kapitala sustava je 22,5%.

U ovakvom ekonomskom okruženju Podravska banka je ostvarila odlične rezultate poslovanja u 2016. godini.

U poslovnoj 2016. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava te je konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom.

Po veličini aktive na kraju 2016. godine Banka zauzima 11. mjesto od ukupno 26 banaka u Hrvatskoj.

Ukupna aktiva Banke na kraju 2016. godine iznosila je 3,455 milijarde kuna što je povećanje za 8,58% u odnosu na prethodnu godinu.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti su porasli za 1,1% i iznose 2,374 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast za 1,8% u odnosu na 31.12.2015. godine. Na depozite stanovništva otpada 78%, a na depozite poslovnih subjekata 22% od ukupnih depozita.

Na području kreditnog poslovanja ukupni krediti klijentima povećani su za 0,7% pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 11,3%, dok su krediti poduzećima pali za 3,6%.

Omjeri plasmana stanovništvu i poduzećima u ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Udio kredita stanovništvu u odnosu na ukupne kredite klijentima povećan je za 3 postotna boda i iznosi 31%, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 69%.

Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2016. godine iznosila je 14,59%.

Regulatorni kapital krajem 2016. godine iznosi 410 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za 2,3% u odnosu na prethodno razdoblje. Što se tiče same strukture, 333 milijuna se odnosi na osnovni kapital, a 76,8 milijuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je Banka izdala prethodnih godina.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 151,9 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 65,7%, neto prihod od naknada i provizija 15,8%. dok ostali prihodi sudjeluju s 18,5%.

Dobit tekuće godine iznosi 26,03 milijuna kuna.

Najznačajniji rizici koji utječu na poslovanje Banke su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik.

Upravljanje rizicima Banka definira kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima.

Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

Tijekom 2016. godine Banka je nastavila aktivnosti na unaprjeđenju tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i podrške za nove kanale distribucije usluga klijentima, upravljanje poslovnim odnosima s kljentima, upravljanja procesima riznice i kvalitativne pomake u upravljanju rizicima.

Tijekom prethodne godine Banka nije stjecala vlastite dionice, tako da na dan 31.12.2016. godine Banka ima ukupno 9.203 komada trezorskih dionica, što predstavlja 1,38% udjela u dioničkom kapitalu Banke.

U godini pred nama očekuje se ubrzanje globalnog gospodarskog rasta, čemu bi najviše trebale doprinijeti ekonomije u nastajanju, dok bi u razvijenim zemljama rast mogao biti skromniji. Očekuju se promjene u politikama centralnih banaka koje bi različitim dinamikama mogle pristupiti podizanju referentnih kamatnih stopa, dok se od Hrvatske narodne banke očekuje nastavak vođenja ekspanzivne monetarne politike uz osiguravanje visoke razine likvidnosti na tržištu te održavanje kamatnih stopa na niskim razinama.

Također, i u Republici Hrvatskoj se u 2017. godini očekuje nastavak rasta BDP-a, potaknut rastom izvoza, nastavkom rasta osobne potrošnje, oporavkom investicija i standardno dobrim doprinosom turističke sezone. Fiskalna politika ostaje snažan alat za poticanje gospodarskog oporavka.

Za očekivati je da će Vlada Republike Hrvatske nastaviti s politikom smanjenja javnog duga i proračunskog deficita te nastaviti provoditi neophodne reforme. Hrvatski bankarski sektor i dalje je stabilan, s visokom likvidnošću i adekvatnošću kapitala.

Banka će nastojati i dalje jačati komercijalne aktivnosti osobito prema građanskom ali i korporativnom sektoru, pri tome izbjegavajući visoko koncentrirane plasmane i plasirati kratkoročne kredite uz adekvatnu kolateralnu pokrivenost. Uz to, maksimalna pažnja posvetit će se upravljanju rizicima i potencijalno rizičnim potraživanjima.

Kao i u prethodnim poslovnim godinama od temeljne važnosti bit će doprinos Riznice u prvom redu da se osigura potrebna likvidnost i izvori financiranja za kontinuirano i stabilno poslovanje Banke. Osim upravljanja portfeljem vrijednosnih papira i upravljanjem valutnom strukturom bilance. Sektor financijskih tržišta bit će uključen u proces razvoja novih proizvoda, a sve u cilju povećanja obujma poslovanja i smanjenja troškova financiranja Banke.

Banka će i nadalje imati primarni fokus na potrebe svojih klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju održavanja dugoročnih odnosa s klijentima.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na dodatno unapređenje poslovnog odnosa.

Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.

mr. Julio Kuruc

Predsjednik Uprave Banke

OPIS POSLOVANJA

Pregled svjetskog gospodarstva u 2016. godini

Prema procjenama Svjetske banke, u 2016. godini svjetska je ekonomija porasla 2,3% što je najslabiji tempo u post-kriznom razdoblju. To je prvenstveno posljedica stagnacije u svjetskoj trgovinskoj razmjeni, nižoj razini ulaganja i neizvjesnošću povezanom uz ekonomske i monetarne politike. Razvijene ekonomije i dalje su bile pod utjecajem niskih stopa rasta i niske razine inflacije uz rastuću neizvjesnost vezanu uz smjerove budućih politika razvijenih ekonomija i nekih ekonomija u nastajanju, kao i neizvjesnosti vezane uz rezultate izbora u SAD-u i referenduma u Velikoj Britaniji. Niske ili čak negativne kamatne stope značajno su ograničile efikasnost i domet monetarnih politika i ukazale na potrebu prilagodbe fiskalnih politika. Rast razvijenih ekonomija je u 2016. godini procijenjen na 1,6% uz očekivano skromno ubrzanje na 1,8% u 2017. godini. Anemičan rast u razvijenim ekonomijama bio je popraćen slabljenjem trgovinske razmjene dok je navedene negativne efekte kod zemalja u razvoju ublažio rast cijena sirovina.

Prema procjenama Svjetske banke, rast u SAD-u je u 2016. godini iznosio 1,6% što je značajno niže od procijenjenih 2,7% s početka 2016. godine. Članice eurozone rasle su po stopi od 1,6% što je tek neznatno niže od procijenjenih 1,7%, dok se rast japanskog gospodarstva procjenjuje na 1%, uz projekcije dodatnog usporavanja u sljedećim godinama.

Kinesko je gospodarstvo usporilo na 6,7%, što je u skladu s očekivanjima i uz očekivano dodatno usporavanja u 2017. godini.

Tržišta u nastajanju rasla su po stopi od 3,4%, što je u skladu s očekivanjima. Od zemalja u nastajanju, slabljenje aktivnosti zabilježeno je u nekim zemljama Latinske Amerike koje se nalaze u recesiji, poput Brazila i Argentine, kao i u Turskoj koja je zabilježila značajan pad u aktivnostima povezanih s turizmom. Očekuje se značajno ubrzanje rasta ekonomija u nastajanju na 4,2% u 2017. godini, uz dodatno ubrzanje na prosjek od 4.7% u 2018. i 2019. godini.

Svjetsko gospodarstvo moglo bi rasti po stopi od 2,7%, čemu bi najviše trebale doprinijeti visoke stope rasta u zemljama u razvoju. Uz očekivani rast cijena sirovina, osobito nafte, očekuje se ujednačavanje performansi zemalja izvoznica i zemalja uvoznica sirovina.

Rizici koji bi mogli ugroziti predviđene globalne stope rasta ponajprije su vezani uz ranije spomenute političke rizike, poremećaje na financijskim tržištima i pogoršanje uvjeta financiranja koje bi moglo nastupiti kao posljedica uvođenja protekcionističkih mjera. S druge strane, nastavak provođenja fiskalnog stimuliranja razvijenih gospodarstava, osobito SAD-a, ali i Kine, moglo bi rezultirati i višim od predviđenih stopa rasta.

. Pregled hrvatskog gospodarstva u 2016. godini

Krajem 2016. godine nastavila su se povoljna gospodarska kretanja. Ostvaren je snažan rast industrijske proizvodnje i robnog izvoza, a povećan je i realni promet od trgovine na malo, dok se pad građevinske aktivnosti usporio. Trend povećavanja godišnje stope promjene potrošačkih cijena nastavio se te je ona u prosincu ušla u pozitivno područje. Monetarna kretanja u 2016. godine obilježilo je intenzivnije kreditiranje domaćih sektora u odnosu na nekoliko prethodnih godina, čemu je poglavito pridonio nastavak oporavka plasmana poduzećima te, manjim dijelom, stanovništvu, koje je prvi put nakon sedmogodišnjeg razduživanja zabilježilo prirast plasmana. Dostupni podaci za drugu polovinu godine pokazuju kako su se u tom razdoblju nastavila povoljna fiskalna kretanja pa bi manjak opće države na razini cijele 2016. godine mogao biti znatno niži u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Dug opće države na kraju listopada bio je niži nego krajem 2015. godine, ponajprije zbog povoljnog utjecaja tečaja.

Nakon zamjetnog intenziviranja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju mjesečni pokazatelji upućuju na povoljna kretanja i u četvrtom tromjesečju 2016. godine. Tako je industrijska proizvodnja krajem protekle godine porasla za čak 6,4% u odnosu na prosjek prethodna tri mjeseca, čime se približila razinama zabilježenima u razdoblju prije početka gospodarske krize. Promatra li se prema glavnim industrijskim grupacijama, povoljna kretanja u industriji posljedica su povećanja proizvodnje kod svih komponenata GIG-a, pri čemu je najsnažniji rast ostvaren u proizvodnji energije. Podaci razvrstani prema djelatnostima NKD-a također upućuju kako je rast industrijske proizvodnje bio široko rasprostranjen. Nadalje, realni se promet od trgovine na malo u posljednjem tromjesečju 2016.godine nastavio povećavati te je, u usporedbi s prethodna tri mjeseca, ostvaren rast od čak 1,3%. S druge strane, indeks građevinskih radova istodobno je nastavio padati, no pad se nastavio usporavati. Takvim je kretanjima pridonijelo intenziviranje građevinske aktivnosti sektora opće države, na što upućuje snažan porast radova na ostalim građevinama tijekom studenoga. Kada je riječ o očekivanjima glede gospodarskih kretanja u budućnosti, rezultati anketa o potrošačkom i poslovnom optimizmu s kraja 2016. godine, kao i na početku ove godine, upućuju na nastavak povoljnih trendova potrošačkog i poslovnog optimizma. Porast optimizma posebno je vidljiv u očekivanjima potrošača.

U četvrtom tromjesečju 2016. godine ponovno se ubrzao rast zaposlenosti. Tako je broj zaposlenih u odnosu na prethodno tromjesečje 2016. godine porastao za 0,5%, pri čemu je zaposlenost rasla u svim djelatnostima. Pritom ipak glavninu ukupnog porasta objašnjava povećanje broja zaposlenih u uslužnim djelatnostima privatnog sektora, no zamjetan je bio i doprinos industrije. Nezaposlenost se u istom razdoblju nastavila smanjivati, iako nešto slabijim intenzitetom nego u prvoj polovini 2016. godine. Pritom su smanjenju broja nezaposlenih značajnije pridonijela brisanja iz evidencije zbog ostalih razloga nego novo zapošljavanje. U skladu sa smanjivanjem broja nezaposlenih nastavila se smanjivati administrativna stopa nezaposlenosti koja je u četvrtom tromjesečju 2016. godine iznosila 14,1% (u odnosu na 14,5% u trećem tromjesečju). Posljednji podaci iz Ankete o radnoj snazi dostupni za treće tromjesečje 2016. godine također potvrđuju povoljna kretanja nezaposlenosti, pa je tako anketna stopa nezaposlenosti u razdoblju od srpnja do rujna iznosila 11,8% u odnosu na 13,3% u drugom tromjesečju. Kada je riječ o plaćama, nakon blagog smanjenja u trećem tromjesečju, krajem 2016. godine zabilježen je njihov razmjerno snažan rast. Istodobno je, zbog ubrzanja rasta cijena, zabilježeno blago smanjenje realnih neto plaća.

Krajem 2016. godine godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ušla je u pozitivno područje te je iznosila 0,2%. Porastu inflacije pridonijele su sve glavne komponente

indeksa potrošačkih cijena (osim industrijskih proizvoda), a osobito cijene hrane (uključujući piće i duhan) i energije.

Pritom se godišnji doprinos cijena hrane ukupnoj inflaciji u prosincu povećao na 0,4 postotna boda, dok se negativan doprinos cijena energije smanjio na -0,2 postotna boda. Poskupljenje naftnih derivata u prosincu 2016. godine odražava kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Naime, prosječna cijena barela sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu u prosincu se povećala za oko 16% u odnosu na studeni zbog očekivanja da će se članice OPEC-a i druge zemlje proizvođači nafte pridržavati kvota za snižavanje proizvodnje dogovorenih krajem studenoga 2016. godine. Godišnja stopa rasta cijena industrijskih proizvoda usporila se zbog nešto izraženijega sezonskog pojeftinjenja odjeće i obuće u usporedbi s prosincem 2015. godine. Temeljna inflacija u prosincu se blago ubrzala (na 0,5%, s 0,4% u studenome), ponajviše zbog povećanja godišnje stope promjene prerađenih prehrambenih proizvoda. Tome su najviše pridonijele cijene duhana koje su porasle zbog viših trošarina.

U robnoj je razmjeni s inozemstvom u listopadu i studenome 2016. godine zabilježeno znatno smanjenje manjka, kao rezultat zamjetnog rasta izvoza uz nešto slabiji rast uvoza u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Pritom je izvoz, nakon nepovoljnih ostvarenja u prethodnom tromjesečju, porastao za čak 11,5%, čemu je pridonio rast izvoza nafte i naftnih derivata, dok se izvoz ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodova) smanjio. Rast izvoza suženog agregata (6,7%) bio je široko rasprostranjen, unutar kojeg se izdvajaju medicinski i farmaceutski proizvodi, kapitalna oprema, električna energija. cestovna vozila te pojedini prehrambeni proizvodi. Istodobno je, nakon stagnacije u prethodnom tromjesečju, ukupni robni uvoz tijekom listopada i studenoga porastao za 3,4%, što je ponajviše posljedica rasta uvoza nafte i naftnih derivata, dok je rast suženog agregata (1,0%) bio potaknut jačanjem uvoza kapitalne opreme i odjeće.

Tečaj kune prema euru većinom je aprecirao tiječnja te je na kraju mjeseca iznosio 7,48 EUR/HRK, što je za 1,0% niža vrijednost nego na kraju prosinca 2016. godine. Kuna je tiječnja ojačala i prema većini ostalih valuta najvažnijih trgovinskih partnera, što je rezultiralo aprecijacijom indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune za 1,3% u odnosu na kraj prethodnog mjeseca. Tome je, osim jačanja kune prema euru, pridonijela i aprecijacija domaće valute prema juanu renminbiju, turskoj liri i američkom dolaru, što je ponajprije rezultat jačanja eura prema spomenutim valutama na svjetskom deviznom tržištu.

Eurske referentne kamatne stope na početku 2017. godine zadržavale su se na izrazito niskim razinama pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike ESB-a. Prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu euro područja EONIA u siječnju se pritom blago spustila na -0,35%, a šestomjesečni EURIBOR na -0,24%. I premije za rizik europskih zemalja s tržištima u nastajanju, uključujući Hrvatsku, početkom 2017. godine nastavile su se postupno smanjivati nakon njihova privremenog skoka u studenome 2016. godine. Unatoč tome, premija za rizik Hrvatske na kraju siječnja 2017. godine bila je i dalje najviša u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe.

Uvjeti na domaćem novčanom tržištu na početku 2017. godine bili su pod utjecajem izrazito visoke likvidnosti potpomognute ekspanzivnom monetarnom politikom HNB-a. Nakon što je HNB u prosincu 2016. godine snažno kreirao primarni novac otkupom deviza od banaka, prosječni višak likvidnosti u siječnju porastao je na rekordnih 16,4 mlrd. kuna, s 9,2 mlrd. kuna koliko je iznosio u prosincu 2016. godine. To se odrazilo na daljnje smanjenje prosječne ponderirane kamatne stope na prekonoćne kredite u izravnoj međubankovnoj trgovini koja je u siječnju pala na 0,13%. I kamatna stopa na jednogodišnje kunske trezorske zapise bez valutne klauzule u siječnju je bila na dosad najnižoj razini od 0,62%.

Kamatne stope na kredite smanjivale su se tijekom cijele 2016. godine, i za poduzeća i za stanovništvo.

Pritom su se kamatne stope na investicijske kredite poduzećima uz valutnu klauzulu smanjile za više od jednoga postotnog boda i na kraju prosinca iznosile su 3,5%. Za stanovništvo je tijekom 2016. godine posebice bio zamjetan pad kamatnih stopa na prvi put ugovorene stambene kredite, iako je potkraj godine primjetljiv blagi porast kamatnih stopa na stambene kredite u kunama. I kod kamatnih stopa na depozite u 2016. godini nastavio se višegodišnji trend pada. To se osobito odnosi na kamatne stope na nove oročene depozite stanovništva koje su u prosincu 2016. godine iznosile 0,81% i bile upola niže nego godinu prije. Razlika između kamatnih stopa na ukupne nove kredite i depozite u 2016. godine blago se smanjila, no i dalje je premašivala šest postotnih bodova, dok se razlika kamatnih stopa na stanja kredita i depozita u 2016. godine zadržala neznatno ispod pet postotnih bodova.

Kretanje ukupnih plasmana u 2016. godine bilo je zamjetno povoljnije u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Porastu ukupnih plasmana od 1,1% (na osnovi transakcija) pridonio je nastavak oporavka plasmana poduzećima (3,1%) te manjim dijelom stanovništvu, koje je u 2016. godine prvi put nakon sedam godina zabilježilo povećanje plasmana od 0,5%. S druge strane, nominalno su plasmani na kraju 2016. godine bili za 3,4% manji u odnosu na kraj 2015. godine, što odražava djelomični otpis kredita stanovništvu indeksiranih uz švicarski franak (6,0 milijardi kuna u razdoblju od studenoga 2015. do prosinca 2016. godine) te prodaju loših plasmana banaka (4,2 mlrd. kuna u prvih devet mjeseci 2016. godine). Što se tiče kreditiranja države, plasmani banaka središnjoj državi u 2016. ostvarili su godišnji prirast od 3,0% (na osnovi transakcija).

Bruto međunarodne pričuve tiječnja 2017. godine povećale su se za 1,1 milijardi EUR (8,0%) u odnosu na kraj prethodne godine i dosegnule razinu od 14,6 miliojardi EUR. Zamjetno povećanje bruto pričuva uglavnom je bilo rezultat više razine ugovorenih repo poslova. Istovremeno su se neto raspoložive pričuve tek blago povećale (0,1%) te su na kraju siječnja iznosile 12,2 milijardi EUR.

Neto inozemni dug domaćih sektora povećao se u listopadu i studenome 2016. godine za 0,6 milijardi EUR. Pritom je doprinos HNB-a rastu neto inozemnog duga iznosio 0,3 mlrd. EUR zbog smanjenja pričuva uzrokovanog trošenjem deviznog depozita središnje države kod HNB-a. Nakon intenzivnog razduživanja u ljetnim mjesecima povećao se i neto inozemni dug kreditnih institucija za 0,2 milijardi EUR.

Fiskalni podaci za treće tromjesečje 2016. godine prema metodologiji ESA 2010 pokazuju kako se nastavila snažna fiskalna konsolidacija iz prvog polugodišta prethodne godine. Ukupni su se prihodi opće države tako u razdoblju od srpnja do rujna povećali za 5,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su rashodi u trećem tromjesečju porasli za 1%. Promatrano prema kategorijama, na prihodnoj je strani primjetan snažan pozitivan doprinos PDV-a (pod utjecajem povoljnih kretanja u turizmu), dok se na rashodnoj strani, uz očekivan nastavak rasta izdataka za zaposlene, visokim porastom u odnosu na isto razdoblje 2015. godine ističu subvencije, kod kojih se djelomice radi o drugačijoj unutargodišnjoj dinamici isplata.

Dostupni gotovinski podaci Ministarstva financija (metodologija GFS 2001) za listopad upućuju na nastavak fiskalne prilagodbe i na početku posljednjeg tromjesečja 2016. godine. Tako su prema gotovinskim podacima u listopadu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prihodi porasli, a rashodi se smanjili. Zbog neočekivano dobrih fiskalnih ostvarenja, u studenome su donesene izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova proračunskih korisnika na temelju kojih je znatno umanjen očekivani manjak proračuna opće države. Poboljšanje fiskalnih pokazatelja ogleda se i u reakcijama dviju međunarodnih agencija, koje su u prosincu i siječniju promijenile očekivanja za dugoročni

kreditni rejting Hrvatske s negativnog na stabilni. Dug konsolidirane opće države krajem listopada 2016. godine bio je niži u odnosu na kraj 2015. godine (zbog povoljnih fiskalnih kretanja, ali i aprecijacije kune u odnosu na euro), spustivši se tako na 287,4 mlrd. kuna. Kada je riječ o strukturi javnog duga, tijekom 2016. godine došlo je do pozitivnih promjena, u obliku produljenja ročnosti duga kao i rasta udjela kunskih dužničkih instrumenata. Osim toga, država je i tijekom drugog polugodišta nastavila povoljno refinancirati svoje obveze te je zadržala i visoku likvidnost. Nakon dosad najniže kamatne stope ostvarene pri posljednjem izdanju kunske obveznice u srpnju 2016. godine, kamatne stope na trezorske zapise izdavane u trećem i četvrtom tromjesečju zadržale su se na iznimno niskim razinama, a slično se nastavilo i kod izdanja trezorskih zapisa na početku 2017. godine.

	2016.	2015.	2014.	2013.
Bruto domaći proizvod, milijarde kuna u
tekućim cijenama	343,2	333.8	328.1	329.6
Bruto domaći proizvod ("BDP"), %
promjene	2,9	1.6	(0.5)	(1.1)
BDP per capita, u eurima	10.929	10:45	10.147	10.225
Osobna potrošnja, % promjene	3.1	1.2	(0.7)	(1,9)
Javna potrošnja, % promjene	1.4	0.6	(1,9)	0,3
Investicije, % promjene	4,1	1,6	(3.6)	1,4
Izvoz robe i usluga, % promjene	6,1	9.1	7,3	3.1
Uvoz robe i usluga, % promjene	6.5	8.6	4,3	3,1
Industrijska proizvodnja, % promjene	5,0	2.7	1,2	(1.8)
Stopa nezaposlenosti (ILO) (% aktivnog
stanovništva)	14,0	16.5	17.3	17,3
Potrošačke cijene, % promjene	(1.19)	(0,5)	(0.2)	2,2
Saldo proračuna opće države (% BDP)	(1,0)	(4,6)	(5,7)	(5,4)
Saldo tekućeg računa platne bilance (%
BDP)	3,7	4,5	0.7	1.0
Inozemni dug (% BDP)	91.4	103.4	107.9	105,3
Devizni tečaj kuna: euro, godišnji prosjek	7.53	7.61	7.63	7,57

• Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku

· Izvori podataka: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, Addiko Ekonomska istraživanja

OPIS POSLOVANJA BANKE

Proizvodi i usluge .

Na zahtjeve i potrebe građana, malih poduzetnika i gospodarstvenika, kao ciljanih klijenata, Banka nastoji odgovoriti unapređenjem svojih usluga i ulaganjem u razvoj novih tehnologija. Konkurentnost i prilagodljivost su temeljne odrednice u pružanju financijske podrške klijentima.

U pogledu komercijalnih aktivnosti tijekom 2016. godine, Podravska banka intenzivno se okrenula sektoru građana. Kontinuiranim praćenjem tržišta prepoznali smo naznake pozitivnih kretanja u potrošnji građana (rezultat poreznog rasterećenja plaća, rast BDP-a, dobra turistička sezona i dr.) i u tome priliku Banke.

Cjelokupno poslovanje Banka usmjerava potrebama klijenta što podrazumijeva prilagodbu ponude rastućim zahtjevima klijenata koju Banka ostvaruje unapređenjem poslovnih procesa i razvojem novih proizvoda i usluga.

Kroz veća ulaganja u promidžbu, inovacije u kreditnim proizvodima, sustavno praćenje konkurencije i prilagodbu uvjeta postojećih proizvoda, kao i edukaciju te motivaciju prodajnog osoblja, uspješno su preokrenuti trendovi, posebice u dijelu kreditiranja građana. Tijekom cijele 2016. godine plasmani građanima su u porastu i uspjeli smo nadmašići razine plasmana koje su planirane za tekuću godinu, što ima još veći značaj ako uzmemo u obzir da na razini bankarskog sektora još uvijek nije došlo do promjene trenda pada ukupnih plasmana stanovništvu.

Razloge za stratešku promjenu i značajnije okretanje prema sektoru građana, Banka je pronašla u trenutno boljoj profitabilnosti tog segmenta poslovanja, većoj disperziji rizika i značajnijim potencijalom cross-selling-a u odnosu na trenutne mogućnosti u sektoru poslovanja s tvrtkama.

Bogatijom ponudom kreditnih proizvoda, posebice poboljšanjem uvjeta kod kredita za podmirenje kreditnih obveza u drugim bankama, Banka je akvizirala znatan broj novih klijenata s redovnim primanjima, čime je stvorena prilika za kvalitetan cross-selling proizvoda i usluga vezanih uz transakcijski multivalutni račun.

Prethodnu godinu obilježila je i potražnja za kreditiranjem investicijskog održavanja i financiranja projekata energetske učinkovitosti višestambenih zgrada, što je Banka također prepoznala kako dodatnu mogućnost akvizicije klijenata, kako građana tako i tvrtki koje se bave poslovima upravljanja stambenih zgrada.

Iako je Banka još uvijek dominantno kod kreditiranja okrenuta tvrtkama, ove trendove u poslovanju s građanima tijekom 2017. godine planiramo dodatno ojačati.

U dijelu depozitnog poslovanja građana, Banka bilježi blagi rast u odnosu na 2015. godinu što je odličan pokazatelj lojalnosti klijenata, ali i povjerenja u sigurnost poslovanja Banke, obzirom da su kamatne stope na štednju znatno snižene.

Banka također prikuplja i depozite njemačkih državljana putem Internet platforme u suradnji s tvrtkom Raisin GmbH (ex Saving Global GmbH), koja je ujedno i tržišni lider u ovakvom poslovanju na njemačkom tržištu, čime je njemačkim klijentima omogućeno da putem sofisticirane on-line platforme, ulažu svoja sredstva u države članice EU. Prikupljena štednja, zbog navika njemačkih štediša koji viškove sredstava diversificiraju i ulažu na duže rokove, povoljno utječe na ročnu strukturu depozita Banke.

Osim praćenja financijskih potreba stanovništva, intenzivan fokus stavljen je na poduzetničko bankarstvo i potporu klijentima u tom segmentu, kao i na praćenje svih kvalitetnih projekata koji općenito potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti.

Kod kreditiranja tvrtki i dalje je fokus na kratkoročnim i autolikvidnim plasmanima (mjenice, faktoring) te uz zadržavanje postojećeg portfelja, napraviti iskorak i prema akviziranju bonitetnih klijenata drugih Banaka. Visoka likvidnost bankarskog sustava i snažna konkurencija znatno utječu na snižavanje aktivnih kamatnih stopa u sektoru poslovanja s tvrtkama. Zbog toga je, u cilju očuvanja kamatnih prihoda, nužan iskorak prema novim klijentima i tržištima gdje do sada nismo bili prisutni.

Kako bi svojim klijentima olakšala pristup sredstvima iz EU fondova, Podravska banka aktivno surađuje s tvrtkom WYG savjetovanje d.o.o., putem koje informira svoje klijente o aktualnim mogućnostima korištenja fondova EU, te im pruža savjetodavnu i financijsku podršku u svim fazama procesa prijave i provedbi projekata financiranih EU sredstvima.

Također, kod poslovanja s tvrtkama naglasak je i dalje na disperziji rizika, smanjenju broja i iznosa velikih izloženosti te općenito kontroli koncentracija svih vrsta. Pri tome, izuzetnu pažnju davali smo zadržavanju i pojačavanju kolateralnih pokrivenosti kao i osiguranju plasmana garancijama drugih, s naglaskom na jamstvene programe državne agencije Hamag-Bicro.

Prateći trendove digitalnih tehnologija neophodnih za kvalitetniju i bržu komunikaciju s klijentima, Banka kontinuirano radi na poboljšanju aplikativnog sustava kao i usluga namijenjenih klijentima (mobilno bankarstvo, internet bankarstvo, kartično poslovanje, mogućnost podizanja gotovine na rate, plaćanja na rate putem EFTPOS terminala). Uspostavljeni su novi tehnološki procesi koji imaju posljedicu unapređenja upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošću, prodajnim kanalima te upravljanja proizvodima i uslugama.

Depozitno poslovanje

Ukupni depoziti su u 2016. godini porasli za 1,05% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 2,374 milijardi kuna pri čemu su depoziti stanovništva porasli za 1,76%% i na kraju 2016. godine iznose 1,851 milijardi kuna.

Porast od 22,28% bilježe depoziti po viđenju, dok oročeni depoziti bilježe pad od 7,60%. Pri tome su oročeni depoziti stanovništva pali za 5,40%, dok su oročeni depoziti pravnih osoba pali za 18,03%. Značajan rast, od 24,1%, bilježe depoziti po viđenju stanovništva kao i depoziti po viđenju pravnih osoba koji bilježe rast od 18,9%. Rast depozita po viđenju kod pravnih osoba, a smanjenje oročenih depozita tumači se kao bolja angažiranost i iskoristivost vlastitih sredstava poduzetnika u razvoj projekata i poslovanja.

Ukupni depoziti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2016.	31.12.2015.	2016/2015
Stanovništvo	1.850.591	1.818.651	1.76%
Prayne osobe	523.059	530.327	-1,37%
Ükupni depoziti	2.373.650	2.348.978	1,05%
Oročeni depoziti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2016.	31.12.2015.	2016/2015
Stanovništvo	1.303.269	1.377.615	-5.40%
Pravne osobe	238.730	291.256	=18.03%
Ukupni oročeni depoziti	1.541.999	1.668.871	7,60%
Depoziti po viđenju	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2016.	31.12.2015.	2016/2015
Stanovništvo	547.321	441.036	24,10%
Pravne osobe	284.328	239.071	18,93%
Ukupno depoziti po viđenju	831.640	680.107	22,28%

> Kreditno poslovanje

Na kreditno poslovanje u 2016. godini, posebice kod pravnih osoba, utječe vrlo velika konkurencija banaka na tržištu, što se posebno osjeća kod aktivnih kamatnih stopa tako da je došlo do znatnijeg smanjenja istih, a trend se nastavlja i dalje. Unatoč kompleksnoj situaciji na tržištu. Podravska banka je tijekom 2016. godine aktivno radila na zadržavanju postojećih, ali i širenju baze novo akviziranih kvalitetnih klijenata.

Istodobno, Banka je provodila politiku smanjivanja velikih izloženosti prema pojedinim klijentima, jačala kolaterale i ciljano izlazila iz određenih plasmana gdje nije prepoznala dugoročniju održivost.

Značajna pažnja u 2016. godini posvećivala se dodatnim dogovorima s klijentima i strukturiranju kreditnih proizvoda namijenjenih svakom poduzetniku, a sve kako bi se uvažile želje i mogućnosti pojedinih klijenata tako da se prilikom svakog novog plasmana ili obnove postojećeg, detaljno dogovaralo kako bi se postigli optimalni omjeri duga, ročnosti i prihvatljivosti kolaterala za obje strane. U tom smislu, Banka je jačala kolateralnu pokrivenost plasmana te postupno i ciljano izlazila iz određenih plasmana gdje nije prepoznata dugoročna održivost poslove suradnje.

Nastavljena je dobra suradnja s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak kroz različite kreditne linije i programe koji imaju za cilj pomoći osnažiti hrvatsko gospodarstvo te potpomognuti dobre i kvalitetne projekte koji će donositi novo zapošljavanje i nove dodane vrijednosti.

Planirana iskoristivost okvirnih linija u suradnji s HBOR-om u 2016. godini je zadovoljavajuća i ista se nastavlja planirano u 2017. godini do iskorištenja istih.

Uz okvirne kreditne programe koji su ubrzali procese donošenja Odluka, dobra poslovna suradnja s HBOR-om se odvijala i u domeni ostalih programa koje strukturira HBOR.

Banka je u 2016. godini uspješno iskoristila planirane veličine iz kreditnog programa Kreditom do uspjeha - Mjera 2 u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Nastavljene su i poslovne suradnje u provođenju različitih programa koji su podržani od Vlade RH, a imaju za cilj veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Uključivanjem i podržavanjem različitih kreditnih programa u suradnji s državnim institucijama, lokalnom upravom i samoupravom (suradnja s Bjelovarsko-bilogorskom županijom na provođenju kreditne linije za poljoprivrednike - sufinanciranje sjetve, kreditne linije Bjelovarski poduzetnik, suradnja s Koprivničko-križevačkom županijom na programima poticanja lokalnog gospodarstva, itd.), Banka je širila kvalitetnu i dugoročno održivu bazu klijenata i fokusirala se na bonitetne klijente s dobrim poslovnim idejama, odnosno ulaganjima u osnovna i obrtna sredstva poduzetnika.

Pad plasmana pravnih osoba u 2016. godini od 3,96% posljedica je razduživanja i smanjena pojedinačnih izloženosti prema određenim klijentima kao i planiranog izlaska iz pojedinih plasmana gdje nije bilo dugoročne održivosti.

Plasmani stanovništvu bilježe rast od 11,34% u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je izdano najviše gotovinskih, nenamjenskih kredita.

Tijekom cijele godine Banka je uz brojna poboljšanja osvježila kreditnu ponudu za građanstvo posebice po pitanju kamatnih stopa, valute kreditiranja (kune), rokova i drugo. Navedeno je rezultiralo pojačanom potražnjom, a značajniji efekti se očekuju i u 2017. godini.

Ukupni Krediti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2016.	31.12.2015.	2016/2015
Ukupni bruto krediti	2.122.235	2.110.585	J.55%
Ukupne rezerve po kreditima	237.456	238.279	-0.35%
Ukupni neto krediti	1.884.779	1.872.306	0.67%

Ukupni krediti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2016.	31.12.2015.	2016/2015
Stanovništvo	648.348	582.334	11.34%
Pravne osobe	.473.887	1.528.251	-3.56%
Ükupni krediti	2.1222235	2.110.585	0.55%

· Poslovanje Sektora financijskih tržišta

U 2016. godini nastavljen je trend vrlo visoke razine likvidnosti financijskog sustava i pada razine kamatnih stopa na novčanom tržištu, koji je prvenstveno posljedica ekspanzivne politike Hrvatske narodne banke koja je uz redovite obrnute repo operacije provela i četiri strukturne obrnute repo operacije kojima je plasirala ukupno 993,4 milijuna kuna kunske likvidnosti s rokovima dospijeća od 4 godine. Posljedično, pad kamatnih stopa najviše je bio izražen na dugom kraju krivulje pa je tako jednogodišnji ZIBOR pao s 1,85 koliko je iznosio početkom 2016. godine na razinu od 1,21.

Okruženje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa utjecalo je na snižavanje troška financiranja kratkoročnog duga države, pa je tako Ministarstvo financija početkom 2016. godine plasiralo jednogodišnje kunske trezorske zapise uz prinos od 1,46%, dok je u prosincu to uspjelo učiniti uz prinos od 0,65%.

S obzirom na nastavak trenda vrlo visoke razine likvidnosti financijskog sustava, Sektor financijskih tržišta nastavio je trend smanjenja razine kamatnih stopa i produljenja ročnosti izvora financiranja, prije svega u vidu smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite u portfelju riznice i korištenjem mehanizama financiranja stavljenih na raspolaganje od strane Hrvatske narodne banke.

Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u investicijske novčane fondove, državne obveznice na tržištu kapitala te obrnute REPO transakcije sa sudionicima novčanog tržišta.

Riznica je u 2016. godini nastavila suradnju s partnerskom tvrtkom Raisin GmbH sa sjedištem u Berlinu, putem koje je nastavila prikupljati štednju građana Republike Njemačke te je proširila paletu proizvoda uvođenjem novih rokova na koje klijenti mogu plasirati sredstva.

U 2017. godini očekuje se nastavak ekspanzivne monetarne politike Hrvatske narodne banke uz stagnaciju kamatnih stopa i nastavak razdoblja vrlo visoke likvidnosti sustava. S obzirom na niske očekivane prinose, prije svega domaćih trezorskih zapisa u 2016. godini, kao i nisku razinu kamatnih stopa na kratkoročne pozajmice na tržištu novca, Banka će i dalje raspolagati s vrlo ograničenim mogućnostima plasiranja viškova likvidnosti na novčanom tržištu te će primarni ciljevi za plasman viškova likvidnosti i dalje biti državne obveznice, REPO transakcije sa sudionicima novčanog tržišta, ali i proširenje portfelja domacih vlasničkih vrijednosnih papira.

U 2017. godini očekuje nas nastavak provođenja ekspanzivnih mjera monetarne politike na europskoj razini i na razini Republike Hrvatske. No, istovremeno ova godina bi trebala biti posljednja godina kupnje obveznica od strane Europske središnje banke ukoliko se ostvare ciljana stopa inflacije i ubrza rast BDP-a eurozone. Očekujemo kako će prinosi na obveznice biti na niskim razinama uz blagi rast u drugoj polovici godine pri čemu bi obveznice Republike Hrvatske mogle ostvariti daljnji pad prinosa ukoliko se pozitivna kretanja u gospodarstvu nastave i ukoliko dođe do poboljšanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske. U takvom scenariju do pozivnih kretanja moglo bi doći i na dioničkom tržištu.

U strukturi ukupnog portfelja vrijednosnih papira, dužnički vrijednosni papiri čine 56,7% portfelja, ulaganja u investicijske fondove su 39,6% portfelja, dok ulaganja u vlasničke vrijednosnice čine 3,7% ukupnog portfelja vrijednosnih papira.

Tržišna vrijednost portfelja dužničkih vrijednosnih papira Podravske banke na 31.12.2016. godine iznosi 546,3 milijuna kuna, dok je na 31.12.2015. godine iznosila 268,4 milijuna kuna. Valutnu strukturu portfelja čine dužnički vrijednosni papiri denominirani u EUR s udjelom od 50.1%, u HRK s udjelom od 45,6% te u USD i CHF s udjelima od 2,6% i 1,7%. Prema geografskoj izloženosti, najveći dio portfelja odnosi se na izdavatelje iz Hrvatske, a zatim slijede izdavatelji iz zapadne Europe i CEE regije.

Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2016. godine porasla je na 1.18 milijardi kuna, što predstavlja rast od 10,94% u odnosu na kraj prethodne godine. 723,40 milijuna kuna od imovine pod skrbništvom odnosi se na imovinu na hrvatskom tržištu, 36,18 milijuna kuna na imovinu na tržištu Crne Gore i 421,44 milijuna kuna na ostala inozemna tržišta.

. Platni promet

Bitno obilježje platnog prometa u 2016. godini je uspješna implementacija SEPA kreditne sheme u nacionalnom i inozemnom platnom prostoru EU, uvođenjem novih platnih kanala EuroNks-a i Target 2 sustava. Veliko povećanje broja transakcija pokazuje zadovoljstvo klijenata novim platnim uslugama i visinom naknada.

Ukupno izvršeni nacionalni eksterni platni promet putem kanala HSVP i NKS iznosi preko 31 milijardu kuna ili preko 2,8 milijuna platnih naloga. U odnosu na prošlu godinu to je povećanje broja izvršenih naloga za 11%.

Vrijednost inozemnog platnog prometa klijenta izvršenog putem swifta iznosi u 2016. godini preko 3,1 milijardu kuna, odnosno preko 28 tisuća naloga klijenata. Novim platnim kanalima, usklađenim sa standardima platnih shema Europske monetarne unije izvršeno je preko 39 tisuća platnih naloga u vrijednosti preko 1,4 milijarde kune. Tako da ukupno izvršeni inozemni platni promet bilježi povećanje u odnosu na 2015. godinu od 59% u vrijednosti te 67% u broju izvršenih plaćanja.

Broj aktivnih poslovnih klijenata koji rade inozemni platni promet povećan je 17% u odnosu na 2015. godinu.

Također je ostvareno značajno povećanje broja naloga klijenata zadanih putem POBAklik usluge za inozemna plaćanja te povećanje iznosi 24%.

Poslovna suradnja s Euroclear Bank Brussels, uspješno je nastavljena u 2016. godini korištenjem usluga namire i pohrane vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira u portfelju Banke, brokerskim i skrbničkim poslovanjem te je izvršeno namire vrijednosnih papira u iznosima preko 147 milijuna eura, što je povećanje od 53% u odnosu na prošlu godinu. Banka je također trgovala značajnije i u valutama USD i CHF.

U Republici Hrvatskoj Banka je bila aktivni sudionik tržišta kapitala te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti cca 346 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na 2015. godinu za 83%.

Banka je vodila računa o troškovima platnog prometa, ponudivši klijentima najpovoljnije cijene za usluge platnog prometa te povećala prihode za usluge platnog prometa od 3% u odnosu na prethodnu godinu.

· Poslovna mreža i kanali distribucije

Krajem 2016. godine prodajnu mrežu Banke čine ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske.

Osim razgranate prodajne poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usluge internetskog i mPOBA usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora, EFTPOS terminala te putem SMS usluge.

Svi bankomati imaju chip tehnologiju koja štiti korisnike od mogućih zlouporaba i krađa podataka s kartica.

Na bankomatima Banke, omogućen je prihvat Maestro, MasterCard, VISA, American Express kartice i Diners Club kartice. Osim vlastite mreže bankomata, Banka nudi svojim klijentima besplatnu uslugu podizanja gotovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske. Banka ima instaliranih 584 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima Banke tijekom 2016. godine iznosio je 562 tisuća, odnosno prosječno 962 transakcije po EFTPOS terminalu.

Porast bilježi broj korisnika internetskog bankarstva (POBAklik usluge) koju je krajem 2016. godine koristilo gotovo 8.700 klijenata što predstavlja kontinuirani rast tijekom proteklih godina. Povećanje bilježi i usluga mobilnog bankarstva koju koristi 1.867 klijenata uz njihov konstantni rast broja i volumena transakcija. Krajem 2016. godine Banka je imala preko 11.000 korisnika usluge POBAsms.

Korisnicima usluga Banke, dostupne su poslovne informacije i putem Info centra koji kontinuirano bilježi rast poziva.

Prateći sve suvremene trendove distributivnih kanala i zahvaljujući korištenju najnovije tehnologije, Podravska banka će stalno unapređivati svoje kanale komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samouslužnih uređaja, telefona i mobitela.

· Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2016. godine imala 223 zaposlenika, prosječne dobi 44 godine. U strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 68,6% čini ženska populacija, a 46% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 60% zaposlenika Banke.

Optimiziranje poslovnih procesa na platformi implementiranog informacijskog sustava Banke i reorganizacije poslovanja rezultiralo je povećanjem efikasnosti, ali i smanjenjem ukupnog broja zaposlenih u odnosu na 31.12.2015. godine za 7%.

Banka veliku pažnju daje kontinuiranom stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih edukacija i eksternih seminara.

Značajna pažnja stavlja se i na socijalni status zaposlenih koji se odražava i u sklopljenom novom Kolektivnom ugovoru. Iako Banka nastoji osigurati svim zaposlenicima korištenje godišnjih odmora unutar kalendarske godine, Banka je na 31.12.2016. godine sukladno važećim propisima formirala rezerve za neiskorištene godišnje odmore radnika u 2016. godini u iznosu od 390.155,88 kuna.

U 2017. godini Banka i dalje namjerava ulagati u stručno osposobljavanje zaposlenika a po potrebi i zapošljavati kompetentne i stručne osobe, prvenstveno komercijalnog kadra te stručnjaka iz domene upravljanja rizicima.

Kapital .

Kapital Banke, bez ostvarene dobiti ostvarene u 2016. godini, iznosi 400,8 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni kapital je povećan za 33,5 milijuna kuna što predstavlja povećanje za 8,5% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje proizlazi iz ostvarene dobiti tekuće godine i djelomičnog pokrića prenesenih gubitaka iz dobiti prethodne godine te povećanja pozitivne rezerve fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju. Kapital Banke sudjeluje s 12,4% u ukupnim izvorima financiranja.

Na dan 31. prosinca 2016. godine dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka ima 9.203 trezorirane dionice, knjižene po trošku nabave.

Grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 85,85% dionica Banke. Tijekom 2016. godine u dioničkoj strukturi Banke nisu zabilježene značajne promjene.

Regulatorni kapital Banke na kraju 2016. godine iznosi 412 milijuna kuna, od čega se 335 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 77 milijuna kuna na dopunski kapital. Dopunski kapital uključuje izdanje podređenih obveznica u iznosu 52 milijuna kuna i izdanje hibridnih obveznica u iznosu 25 milijuna kuna, a koje je Banka izdala prethodnih godina. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala iznosi 14,71%.

. Račun dobiti i gubitka

Banka je u tekućoj poslovnoj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 36,897 milijuna kuna, dok neto dobit tekuće godine iznosi 26,032 milijuna kuna.

Ostvareni prihodi iz redovnog poslovanja ostvareni u 2016. godini veći su za 14% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 152 milijuna kuna.

Neto kamatni prihodi porasli su za 13,4% u odnosu na prethodnu godinu pri čemu su kamatni prihodi povećani za 1,1%, dok su najznačajnije uštede ostvarene u dijelu kamatnim troškovima koji su manji za 17,1%. Niži kamatni troškovi evidentirani su u svim segmentima depozitnog poslovanja, osim u međubankarskom poslovanju, a najznačajniji efekti su ostvareni u dijelu kamatnih troškova po oročenim depozitima građana.

Neto prihodi od naknada i provizija ostvareni u 2016. godini su na razini ostvarenja prethodne godine.

U strukturi poslovnih prihoda Banke udio neto prihoda od kamata je 65,7%, a neto prihoda od naknada i provizija 15,8%. Neto prihodi od prodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo za prodaju, prihodi od kupoprodaje deviza, prihodi od najamnina i ostali prihodi, sudjeluju s 18,4% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima. Od ukupno ostvarenih 28 milijuna ostalih neto prihoda, najveći udio čine neto realizirani dobici od vrijednosnih papira u portfelju raspoloživo za prodaju koji iznose 17 milijuna kuna od čega se 8 milijuna kuna odnosi na realizirane dobitke iz transakcije pripajanja izdavatelja Visa Europe.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu i iznose 115 milijuna kuna. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja smanjeni su za 25% u odnosu na prethodnu godinu, najvećim dijelom kao posljedica ukidanja rezerviranja nakon naplate u ovršnom protiv dužnika Dalekovod d.d. Temeljem provedenih procjena vrijednosti preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, evidentirani su troškovi umanjenja vrijednosti u iznosu 8,5 milijuna kuna.

U strukturi administrativnih troškova 51% se odnosi na troškove zaposlenika koji su smanjeni za 12%, 30% na materijalne i troškove usluga koji su smanjeni za 6%, a 19% se odnosi na ostale materijalne troškove.

Udio rezervi u bruto plasmanima iznosi 11,2% na kraju 2016 i nije se značajnije mijenjao u odnosu na prethodnu godinu, kada je bio 11,3%.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s pravilima Zagrebačke burze, Uprava i Nadzorni odbor Podravske banke d.d. izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d.

Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Godišnji upitnik za 2016. godinu u kojem se nalaze odgovori na postavljena pitanja i potrebna objašnjenja.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.

Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci, od travnja 2015. godine, Uprava ima četiri člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka i drugim relevantnim propisima.

Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu.

Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.

Uprava Banke je ovlaštena za stjecanje vlastitih dionica Banke na organiziranom tržištu, u skladu s Odlukom Glavne Skupštine.

Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.

Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.

U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

O Banci

Rukovodstvo Banke i organizacijska struktura

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Nadzorni odbor

Miljan Todorović, Predsjednik Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika Maurizio Dallocchio, Član Filippo Disertori, Član Antonio Moniaci, Član Dario Montinari, Član Dolly Predović, Član

Uprava Banke

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave Davorka Jakir, Clan Uprave Daniel Unger, Član Uprave Goran Varat, Clan Uprave

Glavni izvršni direktor

Moreno Marson

Službe

Služba unutarnje revizije - Krunoslav Vnučec Služba za kontrolu rizika - Vesna Laloš Odjel za praćenje usklađenosti - Mario Brajnić Voditelj sigurnosti informacijskog sustava - Vladimir Vojvodić Služba za upravljanje kreditnim rizikom - Renata Vinković Služba pravnih poslova – Krunoslav Grošić Služba administracije / upravljanja ljudskim resursima – Božana Kovačević Služba računovodstva i izvještavanja - Željka Artner-Pavković

Sektori

Sektor financijskih tržišta – Goran Varat Sektor poslova s poslovnim subjektima - Daniel Unger Sektor poslova s građanima - Sanda Fuček Šanjić Sektor platnog prometa i pozadinskih poslova - Snježana Pobi Sektor razvoja - Sanda Fuček Šanjić Sektor operacija i podrške - Marko Žigmund

Poslovna mreža

Komercijalni centar Zagreb

Zagreb, Green Gold - Ulica grada Vukovara 269f, tel. 072 655 450, fax. 072 655 459 Zagreb, Trg Petra Preradovića 3, tel. 072 655 400, fax. 072 655 409

Komercijalni centar Koprivnica

Koprivnica, Opatička 1a, tel. 072 655 310, fax. 072 655 319 Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 072 655 330, fax. 072 655 339 Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 072 655 340, fax. 072 655 349 Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 072 655 352, fax. 072 655 353 Đelekovec, P. Kvakana bb, tel. 072 655 354, fax. 072 655 355 Legrad, Trg Svetog Trojstva bb, tel. 072 655 356, fax. 072 655 357

Komercijalni centar Bjelovar

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 072 655 800, fax. 072 655 809 Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 072 655 820, fax. 072 655 829 Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 072 655 840, fax. 072 655 849 Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 072 655 370, fax. 072 655 379 Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 072 655 360, fax. 072 655 369

Komercijalni centar Požega

Požega, Republike Hrvatske 1b, tel. 072 655 700, fax. 072 655 709 Pleternica, Ivana Sveara 4, tel. 072 655 770, fax. 072 655 779 Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 072 655 780. fax. 072 655 789 Osijek, Kapucinska 38, tel. 072 655 790, fax. 072 655 799

Komercijalni centar Rijeka

Rijeka, Ivana Zajca 18, tel. 072 655 660, fax. 072 655 669

Komercijalni centar Split

Split, Ulica slobode 33, tel. 072 655 630, fax. 072 655 639 Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 072 655 650, fax. 072 655 659

Komercijalni centar Varaždin

Varaždin, Trg slobode 2, tel. 072 655 600, fax. 072 655 609 Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 072 655 620, fax. 072 655 629

Info centar 072 20 20 20 www.poba.hr info@poba.hr

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA – GODIŠNJI UPITNIK ZA 2016. GODINU

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose I godišnji financijski izvještaji.

• 1. Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja? DA
• 1. Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva? DA
• 1. Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu""primjeni ili objasn"' ? DA
• 1. Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja? DA
• 1. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE
• 1. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne,objasniti) DA
• 1. Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti) DA
• 1. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na islatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti) NE, nije bilo isplate dividende
• 1. Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti) NE, upućujemo na odgovor pod 12
• 1. Jesu li prilikom isplate4tatute4e ili predujma4tatute4e favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti)
  2. NE, upućujemo na odgovor pod 12
• 1. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)

NE, nije bilo potrebe za takvim sudjelovanjem

1. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili4tatuteu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)

DA, prijava sudjelovanja unaprijed u roku utvrđenom Statutom radi što kvalitetnije pripreme rada glavne skupštine, obzirom na veliki broj dioničara

• 1. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA
• 1. Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti)

NE, nije bilo tužbi

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE:

Julio Kuruc, predsjednik Uprave, Davorka Jakir, član Uprave, Daniel Unger, član Uprave i Goran Varat, član Uprave

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE:

Miljan Todorovic -- predsjednik, Sigilfredo Montinari -- zamjenik predsjednika, Filippo Discrtori- član, Maurizio Dallocchio- član, Dario Montinari- član, Dolly Predovic - član i Antonio Moniaci- član

1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE, sastaje se po potrebi

1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti)

DA

• 1. Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti) NE, većina članova je iz redova dioničara
• 1. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti). DA
• 1. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora odnosno

upravnog odbora društva, uključujući i strukturu naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti)

NE, objavljeni su agregirani podaci u financijskim izvještajima

• 1. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti) DA
• 1. Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva? DA
• 1. Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odbora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

DA, ukoliko je prethodno odobrenje potrebno

• 1. Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvješću? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja? NE
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? NE
• 1. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski odbor)? DA
• 1. Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE, sastav u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama

• 1. Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti) DA, Banka ima ustrojenu unutarnju reviziju
• 1. Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li komisija prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li komisija izradila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti) NE, to je definirano zakonom

• Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)

DA

• 1. Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? DA
• 1. Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti) NE, ne postoji takva zakonska obveza
• 1. Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti) DA
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti

NE, Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama kao i visini ukalkuliranog i priznatog iznosa nagrade za rukovodstvo banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI, a koje se objavljuje na internet stranici Banke

1. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti) DA

2. 1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti) DA
3. 1. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti) DA
4. 1. Ima li društvo vanjskog revizora? DA
5. 1. Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE
6. 1. Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge? NE
7. 1. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti) NE, naknada za reviziju utvrđena ugovorom
8. 1. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)
   2. DA
9. 1. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA
10. 1. Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE, banka putem weba najavljuje važne događaje
11. 1. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi? DA
12. 1. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA
13. 1. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti) NF
14. 1. Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima? NE
15. 1. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? DA

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost Uprave PODRAVSKE BANKE d.d. (Banka) je pripremiti financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te njezinog rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima te vođenje odoovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremanje financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprečavanja i otkrivanja prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima koje će dosljedno primjenjivati; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava Banke utvrđuje godišnje izvješće zajedno s financijskima i prosljeđuje ih Nadzornom odboru na suglasnost. Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora na godišnja i financijska izvješća, navedena izviešća su utvrđena od strane Uprave i Nadzornog odbora i upućuju se Glavnoj skupšini na znanje.

Financijski izvještaji Banke na stranicama od 9 do 88 odobreni su od strane Uprave 26. travnja 2017. godine u svrhu njihove predaje Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke na dan 26. travnja 2017. godine, te ih potpisuju:

Julio Kuruc Predsjednik Upravę

Davorka Jakir Clan Uprave

Daniel Unger Clan Uprave

Goran Varat Clan Uprave

Koprivnica, 26. travnja 2017. godine

Podravska banka d.d.

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja PODRAVSKE BANKE d.d. (Banka), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2016., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama glavnice i izvještaj o novčanim tijekovima za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika. Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na 31. prosinca 2016. i njezinu financijsku uspješnost te njezine novčane tijekove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova klijentima

Upućujemo na bilješku 2 na stranicama 23 i 30, u kojima su objavljene računovodstvene politike i procjene važne za umanjenje vrijednosti zajmova klijentima te na bilješku 14 na stranici 42 u kojoj se nalazi raščlamba zajmova klijentima.

Umanjenja vrijednosti zajmova smatraju se ključnim revizijskim pitanjem zbog kompleksnosti procesa njihove procjene i znatnog udjela rasuđivanja ključnog rukovodstva, kao i primjene subjektivnih pretpostavki.

Deloite se odnosi na Delotte Tohnatsu Limited, pravnu osobu osnovanu sukladno pravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanje i Sjeverne Irske (izvorne " UK private conpan linited by guaranee"), i mrežu njegovih članova, od kojih je svaki zabjekt. Molino posjetite www.delotte.com/hr/o-nama
za detaljni opis pravne strukturi nje

Member of Deloitte Touche Tohmatsu Limited

Društvo upisan u sudski regista Zageb, ž. račun/bank account no 236000-1101896333 ; Privan a na 2001 (19631) ; Priveln a bank zageb d., , Račnika ceat 5).
10 000 Zagreb, ž. račur/bark account n. 2340009–110 10 000 Zagreb, ž, račun/bank account no, 2484008-1100240905; SWIFT Code: RZBHHR2X IBAN: HR1024840081100240905.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Procjena vrijednosti zajmova ovisi o kreditnom riziku povezanom s klijentom. Ako postoji objektivan dokaz o mogućnosti da zajam ne bude otplaćen u cijelosti ili prema uvjetima ugovora, to jest, ako postoji značajna dvojba u vezi s plaćanjem kamata ili otplatom glavnice, odnosno dokaz o kršenju uvjeta ugovora, kreditni rizik i vrijednost zajma podvrgavaju se pojedinačnoj procjeni. Uprava vlastitim rasuđivanjem ocjenjuje parametre koje smatra relevantnim za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajma uključujući, ali ne isključivo, financijski položaj klijenta, razdoblje realizacije i vrijednost instrumenata osiguranja na datum projekcije realizacije, očekivani tijek novca i trenutne lokalne i globalne gospodarske uvjete.

Banka iskazuje specifična rezerviranja za kreditne gubitke u skladu sa zakonom propisanim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj i Odlukom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija ("Narodne novine" br. 41A/14) (dalje: Odluka HNB-a).

Kako smo revizijom razriješili ključno revizijsko pitanje

Tijekom revizije stekli smo razumijevanje o procesu Banke za određivanje rezervacija te razmotrili adekvatnost politika, procedura i odgovornosti djelatnika Banke nad samim procesom da bismo mogli prilagoditi revizijske postupke rizicima povezanim s rezerviranjima za kreditne gubitke.

U fokusu naših revizijskih postupaka bile su I sljedeće stavke:

Specifična rezerviranja uslijed gubitaka zbog umanjenja vrijednosti zajmova

Analizirali smo populaciju zajmova da bismo utvrdili područja na koja ćemo se usmjeriti. Odabrali smo uzorak zajmova rukovodeći se, ali ne isključivo, visinom izloženosti, stupnjevima kreditne rizičnosti i promjenama u njima, brojem dana kašnjenja od dospijeća, vjerojatnosti nastanka statusa neispunjenja obveze (klijenti nad kojima je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, restrukturirani krediti i sl.).

Uzorak zajmova podvrgnuli smo dokaznom testiranju da bismo ocijenili je li klasifikacija kredita prikladna kao i postoji li eventualna potreba za priznavanjem specifičnog ispravka vrijednosti prema Odluci HNB-a i Međunarodnom računovodstvenom standardu 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje".

Nadalje, ocijenili smo pretpostavke Uprave o nadoknadivosti knjigovodstvene vrijednosti zajmova, vrijednosti instrumenata osiguranja i procjenu u vezi s daljnjom otplatom zajmova i postotkom nadoknadivosti. U nekim slučajevima smo vlastitim rasuđivanjem ocijenili parametre koji se koriste u izračunu gubitaka od umanjenja te vlastiti izračun usporedili s gubicima uslijed umanjenja vrijednosti koje je izračunala Uprava. Analizirali smo financijski položaj klijenata iz uzorka i provjerili eventualna kršenju ugovora i/ili eventualne promjene u odnosu na originalne uvjete. Razmotrili smo i utjecaj sadašnjih gospodarskih uvjeta na lokalnoj i globalnoj razini, kretanje cijena za predmetnu imovinu te druge čimbenike koji bi mogli utjecati na nadoknadivost kredita iz uzorka.

De oitte.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Gubici uslijed umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi

Upoznali smo se s procesom i metodologijom za procjenu kreditnog rizika, ispravka vrijednosti i rezerviranja te parametrima za izračunavanje gubitaka na skupnoj osnovi da bismo ocijenili opću adekvatnost visine ispravka vrijednosti, odnosno rezerviranja na skupnoj osnovi.

Banka primjenjuje zahtjeve HNB-a za izračun gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi za potpuno nadoknadive plasmane. Ponovili smo, te usporedili izračun koji je napravila Uprava sa zahtjevom koji je propisan Odlukom HNB-a, u relativnom iznosu od 1 posto ukupne izloženosti.

Umanjenje vrijednosti imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Upućujemo na bilješku 2 na stranici 26 u kojima su objavljene računovodstvene politike i bilješku 20 na stranici 53 u kojoj je napravljena raščlamba ostale imovine, a dio koje je preuzeta imovina u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (dalje u tekstu: preuzeta imovina).

Sukladno međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, Uprava je dužna za svako izvještajno razdoblje provjeravati postoje li indikatori umanjenja vrijednosti preuzete imovine te sukladno tome raditi potrebne usklade.

Preuzeta imovina, proizlazi iz procesa preuzimanja imovine klijenata zbog nemogućnosti podmirivanja kreditnih obveza. Instrumenti osiguranja plaćanja su najčešće poslovni objekti ili stambene nekretnine. S obzirom da gospodarski uvjeti na tržištu u velikoj mjeri utječu na kretanje cijena takvih nekretnina, Uprava je dužna kontinuirano propitkivati vjerodostojnost procjena na temelju kojih vrednuje preuzetu imovinu u svojim knjigama. To uključuje značajnu količinu prosudbi Uprave zbog toga što su procjene gubitaka temeljene na nezavisnim procjenama vrijednosti, koje su često napravljene za nekretnine s ograničenom dostupnoću tržišnim informacijama i kod kojih se pri odabiru odgovarajuće metode procjene treba primijeniti značajna prosudba. Stoga je ponekad izazovno nezavisnim procjeniteljima odabrati adekvatnu metodu procjene.

Na dan 31. prosinca 2016. Banka u svojim knjigama procjenjuje preuzetu imovinu na 36.267 tisuća HRK (bruto vrijednost iznosi 44.846 tisuća HRK). Tijekom 2016. Banka je prema novim procjenama neovisnih procjenitelja umanjila vrijednost preuzete imovine za 8.579 tisuća kuna što je rezultat promjena u ključnim pretpostavkama navedenih procjena u odnosu na prethodni period.

Kako smo revizijom razriješili ključno revizijsko pitanje

Tijekom revizije primijenili smo niz postupaka za provjeru vrijednosti ulaganja i nadoknadivu vrijednost nekretnina koje su preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Naši postupci uključivali su ocjenu primjerenosti metodologije za predmetne procjene, provjeru točnosti i potpunosti podataka iz analitičkih evidencija Banke te usklađenosti s Glavnom knjigom, provjeru vlasništva nad preuzetom imovinom, utvrđivanje potencijalnih indikatora umanjenja vrijednosti te, tamo gdje je bilo moguće, usporedbu s javno dostupnim tržišnim cijenama.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostala pitanja

Financijski izvještaji Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. revidirani su od strane drugog revizora koji je dana 29. travnja 2016. godine izdao mišljenje bez rezervi na te financijske izvještaje.

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije sadrže informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće Banke, ali ne uključuju financijske i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskima ne obuhvaća ostale informacije i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godine i Izjave o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja, koji su uključeni u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuje li Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godini potrebne objave, navedene u članku 21. Zakona o računovodstvu te sadrži li Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja podatke navedene u članku 22. Zakona o računovodstvu.

Na temelju postupaka koje smo primijenili, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

• 1. Informacije navedene u Izvješću Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godine u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima za istu godinu,
• 1. Izvješća Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2016. godine pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu,
• 1. Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja pripremljena je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu te uključuje informacije iz članka 22., stavka 1. točaka 2., 5., i 6. istog Zakona.

Na temelju poznavanja i razumijevanja Banke i njezina okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza, uslijed prijevare ili pogreške, i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• · Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

• · Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvieti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.
• · Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaj tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Vlasnicima banke PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Na temelju Odluke Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim financijskim izvješćima na stranicama 89 do 97, a sadrže izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvješće o promjenama u kapitalu i izvješće o novčanom tijeku za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama s financijskim izvješćima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke o uskladama odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sastavni dio financijskih izviešća sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj koji su prikazani na stranicama 9 do 88, već su propisani Odlukom. Financijske informacije u obrascima su izvedene iz osnovnih financijskih izvješća Banke.

Partner u reviziji odgovoran za angažman koji rezultira ovim izvješćem neovisnog revizora je Branislav Vrtačnik.

Branislav Vrtačnik, predsjednik Uprave i ovlašteni revizor

1. travnja 2017. godine

Deloitte d.o.o. Zagreb, Republika Hrvatska

lzvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2016.	2015.
Prihodi od kamata i slični prihodi	3	148.973	147.347
Rashodi od kamata i slični rashodi	3	(49.107)	(59.253)
Neto prihod od kamata		99.866	88.094
Prihodi od naknada i provizija	4	37.703	38.252
Rashodi od naknada i provizija	4	(13.710)	(14.254)
Neto prihod od naknada i provizija		23.993	23.998
Ostali neto prihodi iz poslovanja	5	28.048	21.064
Prihod iz redovnog poslovanja		151.907	133.156
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	රි	(18.755)	(25.195)
Administrativni troškovi poslovanja	7	(87.729)	(95.305)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	8	(8.526)	(9.059)
Dobit prije oporezivanja		36.897	3.597
Porez na dobit	9	(10.865)	(296)
Neto dobit tekuće godine		26.032	3.301
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto povećanje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju	15	9.032	8.212
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	9	(1.541)	(1.642)
Ostala sveobuhvatna dobit koja se u budućnosti reklasificira u dobit ili gubitak		7.491	6.570
Ostala sveobuhvatna dobit koja se u budućnosti ne reklasificira u dobit ili gubitak
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja		33.523	9.871
Zarada po dionici namijenjena dioničarima	10	HRK 38,93	HRK 4,94

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

u tisućama kuna	Bilješka	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	11	223.653	320.609
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	12	188.116	206.024
Plasmani kod drugih banaka	13	29.641	87.590
Zajmovi klijentima	14	1.884.779	1.872.306
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	15	962.606	469.160
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	16		38.573
Nematerijalna imovina	17	45.281	46.785
Nekretnine i oprema	18	67.605	80.671
Odgođena porezna imovina	ರಿ	1.138	6.210
Ostala imovina	20	51.763	53.621
UKUPNO IMOVINA		3.454.582	3.181.549
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	21	143.746	91.171
Obveze prema klijentima	22	2.373.650	2.348.978
Ostala pozajmljena sredstva	23	317.254	177.626
Ostale obveze	24	59.487	34.432
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	25	3.782	4.076
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice	26	129.790	131.916
UKUPNO OBVEZE		3.027.709	2.788.199
Dionički kapital
Dionički kapital	27	267.500	267.500
Premija na izdane dionice		3.015	3.015
Trezorske dionice		(11.082)	(11.082)
Rezerve	28	156.287	148.796
Dobit / (gubitak) tekuće godine		26.032	3.301
Preneseni gubitak		(14.879)	(18.180)
Ukupno dionički kapital		426.873	393.350
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL		3.454.582	3.181.549

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o novčanim tijekovima za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

u tisućama kuna	Bilješka	2016.	2015.
Dobit tekuće godine prije poreza	9	36.897	3.597
Usklađena za:
Amortizacija	8	8.526	9.059
Neto prihod od prodaje dugotrajne mat. imovine	5	(207)	(360)
Neto prihod od prodaje preuzete imovine	5	(10)	(1.176)
Povećanje rezervacija po kreditima i ost. rezerviranja	0	18.755	25.195
Prihod od dividendi	5	(794)	(990)
Neto pozitivne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata		(1.336)	(447)
Dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja		61.831	34.878
Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto smanjenje / (povećanje) sredstava kod Hrvatske
narodne banke		17.907	(6.193)
Neto povećanje zajmova klijentima		(20.742)	(68.231)
Neto smanjenje / (povećanje) plasmana bankama		26.720	(8.789)
Neto (povećanje) / smanjenje ostale imovine		(8.136)	6.163
(Povećanje) / smanjenje ostalih obveza		25.055	(18.742)
Povećanje / (smanjenje) obveza prema ostalim bankama		52.574	(14.709)
Povećanje depozita klijenata		24.672	92.914
Plačeni porez na dobit			(114)
Neto novčani priljev iz redovnog poslovanja		179.881	17.177
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	17,18	(1.971)	(6.291)
Prodaja nekretnina i opreme		1.320	1.205
Kupovina financijske imovine raspoložive za prodaju		(486.349)	(14.715)
Primici od dividendi		794	990
Dospijela ulaganja koja se drže do dospijeća		38.573	50.323
Prodaja preuzete imovine		729	5.200
Neto novčani (izdaci)/primici iz ulagateljskih aktivnosti		(446.904)	36.712
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Primici od posuđenih sredstava		139.628	66.567
(Otplate) / primici po izdanim obveznicama		(790)	800
Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti		138.838	67.367
Neto novčani (izdaci) / primici		(128.185)	121.256
Novac na početku razdoblja	11	375.978	254.722
Novac na kraju razdoblja	11	247.793	375.978

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

lzvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

u tisućama kuna	Dionički kapital	Premija ma izdane dionice	Trezorske dionice	Kapltalna dobit	Rezerve	Zadržana dobit / (gubitak)	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2015. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	137.425	(3.788)	(14.393)	383.479
Dobit tekuće godine							3.301	3.301
Ostala sveobuhvatna dobit		-			6.569			6.569
Raspored gubitka 2014. godine						(14.393)	14.393
Stanje 31. prosinca 2015. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	143.994	(18.180)	3.301	393.350
Dobit tekuće godine							26.032	26.032
Ostala sveobuhvatna dobit					7.491			7.491
Raspored dobiti 2015. godine				-		3.301	(3.301)
Stanje 31. prosinca 2016. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	151.486	(14.879)	26.032	426.873

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 13 do 88 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.

1. Opći podaci

Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. godine. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, koja su usvojena u Europskoj Uniji, u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na pojedine Standarde; ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2016. godine.

2. Temeljne računovodstvene politike

lzjava o usklađenosti

Financijski izvještaji sastavljeni sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj. Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu s navedenim bankarskim propisima.

Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za derivativne financijske instrumente, imovinu i obveze namijenjene trgovanju, ostalu financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, osim onih za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

Financijski izvještaji informativnog su karaktera: nisu namijenjeni za potrebe određenih korisnika ili razmatranje određenih transakcija. Prema tome, korisnici se prilikom donošenja odluke ne bi smjeli oslanjati isključivo na financijske izvještaje.

Sukladno izmjenama HNB Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija na snazi od 1. listopada 2013. godine, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim staridardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Banka obračunava umanjenje vrijednosti plasmana kao sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova, diskontiranih originalnom kamatnom stopom instrumenta, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. HNB zahtijeva da amortizacija izračunatog diskonta bude prikazana u računu dobiti i gubitka kao promjena u gubicima od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata te ostale imovine, a ne kao kamatni prihod kako je propisano Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

lzjava o usklađenosti (nastavak)

Suspendirana kamata predstavlja obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. U trenutku reklasifikacije Banka provodi puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavlja daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu nadalje vodi u vanbilančnoj evidenciji do trenutka naplate. Ovaj računovodstveni postupak nije u skladu s MRS-om 18 "Prihodi" te MRS-om 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Sukladno važećoj odluci HNB-a o obvezi rezerviranja za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije propisani su minimalni iznosi rezeviranja sredstava institucija dužna izdvojiti za ovu namjenu. Prema Odluci, kreditna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i, ovisno o vjerojatnosti gubitka spora, formirati odgovarajuća rezerviranja. U određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s MSFI.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila ih je Europska unija:

• · Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji", MSFI-ja 12 "Objavljivanje udjela u drugim subjektima" i MRS-a 28 ., Udjeli u pridruženim i zajedničkim pothvatima" – "Investicijski subjekti: primjena izuzeća od konsolidacije", usvojene u Europskoj uniji 22. rujna 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• . Izmjene MSFI-ja 11 "Zajednički poslovi" "Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju", usvojeni u Europskoj uniji 24. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• · Izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" "Inicijativa u vezi objavljivanja", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• · Izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 38 "Nematerijalna imovina" – "Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije dugotrajne i nematerijalne imovine", usvojene u Europskoj uniji 2. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• · Izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" i MRS-a 41 "Poljoprivreda" -"Plodonosne biljke" usvojene u Europskoj uniji 23. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• · Izmjene MRS-a 19 "Primanja zaposlenih" "Planovi definiranih naknada: doprinosi koje uplaćuju zaposleni", usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),
• Izmjene MRS-a 27 "Odvojeni financijski izvještaji" "Metoda udjela u odvojenim financijskim izvještajima", usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),
• · Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2010.-2012." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 2, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.),
• · Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.-2014." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 15. prosinca 2015. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.),

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do materijalnih promjena financijskih izvještaja Banke.

Podravska banka d.d.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

lzmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi te izmjene postojećih standarda, koje je objavio OMRS i usvojila ih je Europska unija:

• · MSFI 9 "Financijski instrumenti", usvojen u Europskoj uniji 22. prosinca 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• MSFI 9 "Financijski instrumenti" , objavljen je u srpnju 2014. Godine, na snazi je za izvještajne godine koje započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. Godine, uz dopuštenu raniju primjenu, l zamjenjuje MRS 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te sadrži zahtjeve koji se odnose na priznavanje i mjerenje vrijednosti, prestanak priznavanja te računovodstvo zaštite općenito.

Klasificiranje i mjerenje- MSFI 9 uvodi novi pristup klasifikaciji financijske imovine zasnovan na obilježjima tijeka novca te poslovnom modelu u sklopu kojeg se vodi određena financijska imovina. Novim modelom uvodi se i jedinstveni model umanjenja vrijednosti, koji vrijedi za sve financijske instrumente.

Umanjenje vrijednosti - MSFI 9 uvodi novi model umanjenja vrijednosti zasnovan na očekivanim gubicima, koji nalaže pravodobnije evidentiranje očekivanih kreditnih gubitaka.

Računovodstvo zaštite – MSFI 9 donosi znatno izmijenjen model računovodstva zaštite, prema kojem treba objaviti više informacija o aktivnostima upravljanja rizicima.

· MSFI 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" te izmjene MSFI-ja 15 "Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu", usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.).

Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS još neusvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, o čijem usvajanju Europska unija na datum objavljivanja ovih financijskih izvještaja još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

• · MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) - Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije,
• • MSFI 16 "Najmovi" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.),
• . Izmjene MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" "Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• Izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" "Primjena MSFI-ja 9 'Financijski instrumenti' u sprezi s MSFI-jem 4 'Ugovori i osiguranju" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili ona u kojima se MSFI 9 "Financijski instrumenti" prvi puta primjenjuje),

Podravska banka d.d.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS još neusvojeni u Europskoj uniji (nastavak)

• Izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – "Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata" te daljnje izmjene(prvobitno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela),
• · Izmjene MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" pojašnjenje MSFI-ja 15 "Prihodi od ugovora s kupcima" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ),
• · Izmjene MRS-a 7 "Izvješće o tijeku novca" "Inicijativa u vezi s objavljivanjem" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),
• . Izmjene MRS-a 12 "Porezi na dobit" "Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovi nerealiziranih gubitaka" (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.),
• Izmjene MRS-a 40 "Ulaganja u nekretnine" "Prijenos ulaganja u nekretnine" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• · Izmjene raznih standarda pod nazivom "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (izmjene MSFI-ja 12 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine, a izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.),
• · Tumačenje IFRIC-a br. 22 "Transakcije i predujmovi u stranim valutama" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.)

Banka predviđa da početak primjene MSFI 9 u budućnosti može imati značajan utjecaj na iznose iskazane u financijskim izvještajima Banke.

U kontekstu klasifikacije i mjerenja, Banka razmatra mogućnosti definiranja poslovnih modela i drugih zahtjeva MSFI-ja 9 prema utvrđenim jazovima i aktivnostima za njihovo zatvaranje.

U području umanjenja vrijednosti, Banka planira započeti rad na definiranju metodologije za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

Kvantitativni učinak bit će utvrđen tijekom 2017. godine. Utjecaj u području umanjenja vrijednosti ovisi o utvrđenoj metodologiji za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara temeljem očekivanih kreditnih gubitaka.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

Funkcionalna valuta i valuta objavljivanja

Ovi financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama (kn), što je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije drugačije navedeno).

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2016. iznosio je 7,557787 kune za 1 euro i 7,168536 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2015. godine tečaj kune iznosio je 7,635047 kuna za 1 euro i 6,991801 kuna za 1 američki dolar).

Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvješća

Tamo gdje je to potrebno, usporedne informacije su reklasificirane kako bi se postigla usporedivost s iznosima u tekućoj financijskoj godini te ostalim objavama.

Banka je na dan 31. prosinca 2016. provela određene ispravke koji se odnose na prikaze prethodnih razdoblja u izvještaju o novčanim tijekovima. Ukupni iznos reklasifikacije iznosi 3.597 tisuća kuna, a odnosi se na kupnju i prodaju nekretnina i opreme, neto povećanje ostale imovine i obveza te neto povećanje zajmova klijentima.

2. Temeljne računovodstvene politike

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika

Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku,

Osnove računovodstva

Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno zakonskim za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju vanbilančno na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadlvog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.

Prihod iz poslovanja

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihode od kupoprodaje stranih valuta, prihode od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, neto prihode od svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.

Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Strana sredstva plaćanja (nastavak)

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne Banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši.

Trošak zaposlenika

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.

Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu, Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

	2016.	2015.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20%	20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	15%	15%
Doprinos za fond za zapošljavanje	1.7%	1,7%
Ozljede na radu	0.5%	0.5%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.

Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Također, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Oporezivanje

Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništili. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.

Banka plaća porez na dobit od 20% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu izrade izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji.

Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje, "po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "koje se drže do dospijeća", "raspoložive za prodaju" ili "zajmovi i potraživanja". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvieštaju o financiiskom položaju počevši od datuma trgovanja.

Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijski instrumenti uključeni u ovaj portfelj jesu financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

lmovina koja se drži do dospijeća

Financijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospijeća čine nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaćanja te s fiksnim rokovima dospijeća, kod kojih Uprava ima namjeru i mogućnost držanja do dospijeća. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po amortiziranom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti. Zarađena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamatnim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa fijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Banka redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upućivali na umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Vrijednost financijskog sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenjeni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Iznos gubitka od umanjenja određenog sredstva koje je iskazano po amortiziranom trošku izračunava se kao razlika između knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i sadašnje vrijednosti novčanih tokova koji su diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Kad je utvrčeno da je došlo do umanjenja sredstva, Banka priznaje rezerviranje u računu dobiti i gubitka.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Imovina koja se drži do dospijeća (nastavak)

Gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum poništenja gubitka ne smije biti veći od iznosa amortiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

Zajmovi i potraživanja

Dani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim plaćanima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Banka ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovački portfelj i koju je subjekt nakon početnog priznavanja označio kao imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (b) imovine koju Banka nakon početnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod koje Banka možda neće biti u mogućnosti povratiti veći dio svog početnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje kralitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaća zajmove odobrene klijentima.

Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

lspravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeću. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrđene priznavanju. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim kreditima procjenjuje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu kredita ili jamstvo treće strane. Prilikom utvrđivanja objektivnih dokaza o nastanku vrijednosnog usklađenja Banka primjenjuje slijedeće kriterije: nepoštivanje ugovornih obveza po plaćanjima glavnice i kamate, problematični novčani tijek zajmoprimatelja, kršenje uvjeta i sporazuma o kreditu, indicije o stečajnim ili likvidacijskim postupcima i opadanje tržišne pozicije zajmoprimatelja. Ako Banka utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju određenog financijskog sredstva, bilo ono značajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu financijske imovine sličnih obilježja kreditnog rizika (grupiranje po institucionalnim sektorima namjeni i gospodarskim djelatnostima) i sva sredstva u istoj skupini Banka podvrgava zajedničkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi provodi se u visini latentnih gubitaka, a najmanje u iznosu od 1% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A (plasmani za koje nisu identificirani objektivni dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi). Imovina kod koje se umanjenje procjenjuje pojedinačno i kod koje se gubici od umanjenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne uključuje se u zajedničku procjenu umanjenja vrijednosti. Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se potraživanja Banke nastala temeljem sporne osnove i druga potraživanja za koje se zbog osobito lošeg imovinskog i financijskog položaja dužnika, kao i izostanka adekvatnih instrumenata osiguranja, ne mogu očekivati nikakvi novčani tokovi za podmirenje obveza dužnika prema Banci. Plasmani koji su klasificirani u rizičnu skupinu C (plasmani za koje su identificirani objektivni dokazi o potpunom umanjenju njihove

vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani) i za koje je proveden ispravak vrijednosti u cijelosti iskazuju se na računima bilance sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika.

Umanjenje vrijednosti plasmana na pojedinačnoj i skupnoj osnovi knjiži se u račun dobiti i gubitka na teret troška Banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni, u visini propisanog postotka gubitka, te u aktivi bilance u korist računa ispravka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose.

Ako se pri ponovnoj procjeni gubitak povećanja gubitka knjiži se na teret troška Banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni. Ako se pri ponovnoj procjeni gubitak smanjenja gubitka knjiži se u računu dobiti i gubitka u korist računa na kojem je prethodno knjižen trošak ispravka vrijednosti, te u aktivi bilance na teret računa ispravka vrijednosti plasmana.

Prilikom klasifikacije plasmana iz A u rizičnu skupinu B (plasmani za koje su identificirani objektivni dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani) ili C potraživanja s osnove obračunatih, a nenaplaćenih kamatnih prihoda ispravljaju se u cijelosti, ali ostaju iskazana na računima bilance do naplate ili otpisa potraživanja.

Kamatni prihodi obračunati na djelomično nadoknadive plasmane evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije i priznaju se u računu dobiti i gubitka kada se naplate.

Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

lmovina raspoloživa za prodaju

lmovina raspoloživa za prodaju obuhvaća onu nederivatnu financijsku imovinu koja je označena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zajmove i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

lmovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

dospijeća ili (c) imovinu iskazanu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. U ovoj kategoriji nalaze se vlasnički i dužnički vrijednosni papiri.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novčanih tijekova.

Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vrijednost dužničkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova, a fer vrijednost nekotirajućih glavničkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera izarade, odnosno cijene i novčanog toka pročišćenog na način da odražava specifične okolnosti vezane za izdavatelja. Financijska imovina se prestaje priznavati u trenutku kada su istekla prava da se zaprimi novčani tijek od te financijske imovine ili kada je Banka prenijela sve značajne rizike i proizlaze iz vlasništva nad tom financijskom imovinom.

Ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po trošku stjecanja umanjenom ispravak zbog umanjenja vrijednosti. Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoložive za prodaju priznaju se Izravno u glavnici u okviru "Rezervi" do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici prethodno priznati u glavnici iskazuju u okviru neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja.

Banka na svaki datum izvještaja provjerava postoji li objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti pojedine financijske imovine ili grupe financijske imovine. U slučaju vlasničkih ulaganja klasificiranih kao raspoloživa za prodaju, značajno (više od 30% troška stjecanja) ili produljeno (duže od 12 mjeseci) smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška stjecanja uzima se u obzir kod utvrđivanja da li je vrijednost imovine umanjena. Ukoliko postoji takav dokaz za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika između troška stjecanja i tekuće fer vrijednosti, prenosi se iz ostale sveobuhvatne dobiti i priznaje u računu dobiti i gubitka.

Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih Instrumenata u portfelju raspoloživi za prodaju ne poništavaju se kasnije kroz račun dobiti i gubiti od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata iz portfelja raspoloživih za prodaju kasnjje se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja. Kamata zarađena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica raspoloživa za prodaju bila u posjedu Banke obračunava se mjesečno primjenom efektivne kamatne stope i iskazuje u računu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata. Tečajne razlike po glavničkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja za prodaju iskazuju se u glavnici, zajedno s dobicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. Tečajne razlike po dužničkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u računu dobiti i gubitka.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

lmovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u okviru ostale imovine, dok se u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaćenim novcem.

lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja

Banka povremeno preuzima imovinu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Preuzeta imovina klasificira se u bilanci kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem Rješenja o dosudi. Imovina se u poslovnim knjigama Banke knjiži po trošku stjecanja, odnosno neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je manje. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa u razdoblju u kojem je utvrđeno kroz račun dobiti i gubitka. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje. Fer vrijednost imovine utvrđuje se temeljem neovisne procjene tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja ili temeljem sklopljenog predugovora o prodaji nekretnine.

Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine tj, a to su nekretnine u posjedu radi ostvarivanja zarade od zakupnina ilili povećanja tržišne vrijednosti imovinu u izgradnji za te namjene. Ulaganja u nekretnine mjere se kod prvog knjiženja po trošku, koji uključuje troškove transakcije, Nakon prvog knjiženja, investicijske nekretnine se vrednuju po fer vrijednosti. Dobici uslijed promjena fer vrijednosti investicijskih nekretnina se uključuju u dobit i gubitak razdoblja u kojem su nastali. Svaki udjel Grupe u nekretnini koji Grupa izdaje u sklopu poslovnog najma radi ostvarivanja prihoda od zakupnina ili povećanja vrijednosti obračunava se kao ulaganje u nekretninu (investicijska nekretnina) i mjeri prijednosti. Dobici i gubici proizašli iz promjena fer vrijednosti investicijske nekretnine se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Investicijska nekretnina se prestaje priznavati, tj. isknjim povlačenjem iz uporabe, kao i kad se od njenog otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao isknjiženjem nekretnine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto knjigovodstvene vrijednosti predmetne nekretnine, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se nekretnina prestala priznavati.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvještajima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno umanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovinu u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

	2016.	2015.
Zgrade	40	40
Namještaj	5	5
Računala	ব	র্য
Motorna vozila	5	5
Oprema i ostala imovina	2 - 10	2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist Banke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 5 godina (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razioblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.

Goodwill

Goodwill je nastao pripajanjem Požeške banke te je izračunat i proknjižen na datum preuzimanja, tj. stjecanja subjekta. Godišnje se isputuje na umanjenja vrijednosti zbog eventualnih gubitaka. Testiranje na umanjenje se provodi upotrebom metode troška kapitala - CAPM modelom koji obuhvaća opće i specifične rizike. Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku organizacijsku jedinicu koja generira prihode nastalu pripojenjem (od koje se očekuju koristi u budućem razdoblju). Organizacijske jedinice koje generiraju prihode, a na koje je raspoređen goodwill testiraju se na umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem gubitku njene vrijednosti.

U slučajevima kada je nadoknadivi iznos niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostale organizacijske jedinice imovine koje stvaraju novac. Svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit ili gubitak. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima. Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

Podravska banka d.d.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Rezervacija za potencijalne obveze

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba i za tu uslugu naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29).

Politika isplati dividendi

Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim godišnjim rezultatima. U 2016. i 2015. godini nije bilo isplata dividendi.

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

Prosudbe

Banka procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se pregledavaju i temelje se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima poput očekivanog tijeka budućih događaja koji se mogu razumno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvijesnosti. U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima.

Imovina koja se drži do dospijeća

Sukladno smjernicama MRS-a 39 Banka klasificira nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem kao Imovinu koja se drži do dospijeća (bilješka 16). Ova klasifikacija iziskuje značaine prosudbe. Pri donošenju tih prosudbi Banka procieniuje pozitivnu namjeru i mogućnost držanja takvih ulaganja do dospijeća. Ukoliko Banka ne zadrži ulaganje do dospijeća, osim u posebnim slučajevima (kao što je prodaja beznačajnog iznosa u odnosu na ukupanja koja se drže do dospijeća koji je blizu datuma dospijeća) cijela grupa imovine će biti reklasificirana u portfelj Imovina raspoloživa za prodaju i izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja (bilješka 14) kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u slučajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoće, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Barka koristi iskustvenu prosudbu. Također, procjena promjena u budućim novčanim tokovima je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ekonomske uviete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Uprava koristi procjenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Banka koristi iskustvenu prosudbu za prilagodbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)

Rezerviranja za sudske sporove

Rezerviranja (bilješka 25) se priznaju kada Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja iz prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće procjenih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika.

Rezerviranja za zaposlenike

Rezerviranja za zaposlenike temelje se na Politici primitaka radnika Banke i pripadajućem pravilniku koji zajedno definiraju osnovna načela i pravila vezano na primitke radnika. Navedeni akti propisuju opće zahtjeve vezano na primitke primjenjive na sve radnike te posebne (specifične) zahtjeve koji se primjenjuju na određene identificirane radnike, kao i komponente, vrste i omjere fiksnih i varijabilnih primitaka. U varijabilne primitke spadaju bonusi, individualne nagrade, stimulativni dio nagrada za kolektivni rezultat i ostale slične isplate koje se mogu ili financijskim instrumentima. Ove obveze prema zaposlenicima se priznaju u razdoblju u kojem su pružene odgovarajuće usluge i u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen.

Porez na dobit

Banka je obveznik poreza na dobit u Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pilanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama hoće li nastali dodalna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.

3. Prihodi i rashodi od kamata i slični prihodi i rashodi

u tisućama kuna

	2016.	2015.
Prihodi od kamata
Poduzeća	83.283	85.257
Građani	40.736	39.177
Vrijednosnice	16.412	13.065
Banke	921	1.186
Javni sektor i ostali sektori	7.621	8.662
	148.973	147.347
Troškovi od kamata
Poduzeća	(6.986)	(11.161)
Građani	(29.358)	(38.433)
Banke	(8.193)	(7.423)
Javni sektor i ostali sektori	(4.570)	(2.236)
	(49.107)	(59.253)
Neto prihod od kamata	99.866	88.094

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iznosu 12.341 tisuća kuna (u 2015. godini 10.835 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.

u tisućama kuna

	2016.	2015.
Kamatni prihodi od:
Djelomično nadoknadivih zajmova	18.066	5.263
Potpuno nenadoknadivih zajmova	851	1.734
	18.917	6.997

U ovršnom postupku koji je Banka kao ovrhovoditelj vodila protiv dužnika Dalekovod d.d., Banka je u ožujku 2016. godine naplatila potraživanja u iznosu 54 milijuna kuna. Od ukupno navedenog iznosa priljeva po ovrsi, iznos od 13.917 tisuća kuna odnosi se na naplatu kamata.

4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

	u tisućama kuna

	2016.	2015.
Prihodi od naknada i provizija
Naknade i provizije na usluge platnog prometa	14.357	13.941
Naknade i provizije na kartične usluge	14 490	15.072
Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja	2.993	3.165
Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima	1.318	1.231
Ostali prihodi od naknada i provizija	4.545	4.843
	37.703	38.252
Rashodi od naknada i provizija
Naknade za poslovanje s gotovinom	(4.352)	(4.852)
Naknade za usluge platnog prometa	(2.334)	(2.334)
Naknade za međubankovne usluge	(499)	(585)
Ostali rashodi od naknada i provizija	(6.525)	(6.483)
	(13.710)	(14.254)
Neto prihod od naknada i provizija	23,993	23.998

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.358 tisuća kuna (u 2015. godini 2.500 tisuća kuna).

5. Ostali neto prihodi iz poslovanja

u tisućama kuna

	2016.	2015.
Prihodi od kupoprodaje stranih valuta	5.481	6.255
Povrat sudskih pristojbi	1.840	1.497
Neto realizirani dobitak od prodaje vrijednosnica iz portfelja
raspoloživo za prodaju	16 900	8 410
Prihodi od dividende	794	990
Prihodi od najamnina	1.873	1.874
Neto prihod od prodaje nekretnina i opreme	207	360
Neto prihod od prodaje preuzete imovine	10	1.176
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama	4	6
Svođenje stranih valuta na srednji tečaj	386	(587)
Ostali prihodi	553	1.083
	28.048	21.064

1. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

u tisućama kuna

	2016.	2015.
Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima (bilješka
14d)	(8.269)	(24.378)
Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (bilješka 15e)	(1.936)	(198)
Rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama (bilješka
25)	369	(209)
Umanjenje ostale imovine (bilješka 20)	(265)	(452)
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine (bilješka 20)	(8.579)
Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 25)	(75)	40
	(18.755)	(25.195)

7. Administrativni troškovi poslovanja

u lisutalia kulla
	2016.	2015.
Troškovi zaposlenika	44.466	50.292
Materijalni troškovi i usluge	26.841	28.679
Najamnine	7.597	8.675
Troškovi premija za osiguranje štednih uloga	5.747	5.143
Porezi i doprinosi	1.169	1.198
Ostali troškovi	1.909	1.318
	87.729	95.305

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove,

Troškovi zaposlenika

u tisućama kuna

	44.466	50.292
Ostali troškovi zaposlenika	1.766	4.341
Rezerviranja za zaposlenike	1.728	(138)
Porez i prirez	5.621	6.354
Ostali obvezni doprinosi	769	865
Troškovi zdravstvenog osiguranja	5.243	5.900
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.120	6.849
Neto plaće	23.219	26.121
	2016.	2015.

Na dan 31. prosinca 2016. godine u Banci je zaposleno 223 djelatnika (2015.: 240 djelatnika),

8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

u tisucama kuna
	2016.	2015.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 18)	5.291	5.675
Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama (bilješka 18)	524	495
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 17)	2.711	2.889
	8 526	9.059

9. Porez na dobit

.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na oporezivu dobit (u 2015. godini: 20%).

Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da su porezne obveze primjereno rezervirane u priloženim financijskim izvještajima.

Porezni trošak sadrži:

Trošak odgođenog poreza	3.531	296
Tekući porezni trošak	7.334
u tisućama kuna	2016.	2015.

9. Porez na dobit (nastavak)

Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:

u tisućama kuna
	2016.	2015.
Dobit prije oporezivanja	36.897	3.597
Zakonska porezna stopa	20%	20%
Očekivani porez po stopi od 20%	7.379	719
Privremene razlike
Nerealizirani gubitak od financijske imovine	(32)	(23)
Razgraničene naknade za odobravanje kredita	(4.317)	662
Rezerviranja za isplate zaposlenicima	1.750
Realiziran gubitak - okončana likvidacija		(3.120)
Realiziran gubitak - prodaja preuzete imovine (ulaganja)	(17)
Smanjenje vrijednosti preuzete imovine	8.579
Gubitak od vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju	2.017
Neto privremene razlike	7.980	(2.481)
Trajne razlike	(794)	(982)
Porezni učinak neoporezivog prihoda	(794)	(982)
Primljene dividende	9.306	1.378
Porezni učinak porezno nepriznatih troškova	473	339
Reprezentacija i prijevoz	177	190
Amortizacija iznad propisanog iznosa		130
Kamate između povezanih osoba	8.476	628
Otpis potraživanja	180	92
Ostalo	8.512	397
Neto trajne razlike
Oporeziva dobit	53.389	1.513
Porezna osnovica	36.670	(16.719)
Stopa poreza na dobit	20%	20%
Obveza poreza na dobit	7.334
Tekući porezni trošak	7.334
Trošak odgođenog poreza	3.531	296
Ukupni porezni trošak	10.865	296
Efektivna porezna stopa	19,88%
Preneseni porezni gubitak iz prethodnih razdoblja	(16.719)	(18.233)
Porezni gubitak tekućeg razdoblja
Iskorištenje u godini	16.719	1.513
Porezni gubitak za prijenos u buduća razdoblja	-	(16.719)

Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka nema neiskorištene porezne gubitke (2015.: 16.719 tisuća).

9. Porez na dobit (nastavak)

Promjene odgođene porezne imovine i porezne obveze mogu se prikazati kako slijedi:

	2016.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret računa dobiti i gubitka	Priznato u kapitalu i rezervama	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	601	(66)	-	રૂડે રહ્યારે રહ્યું છે અને સાંદર્શન કર્યા છે. આ ગામનાં છે અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને અને
Gubitak od ostalih ulaganja	43	1.537	-	1.580
Razgraničene naknade za odobrenje kredita	1.653	(942)	-	711
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	(843)	-	(1.541)	(2.384)
Umanjenje financijske imovine		363	-	363
Rezerviranja za sudske sporove - kamate	20	(2)	-	18
Rezerviranja za isplate zaposlenicima		315	-	315
Porezní gubitak	3.344	(3.344)	-
Gubitak od vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju	1.392	(1.392)
	6.210	(3.531)	(1.541)	1.138

		2015.
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret računa dobiti i gubitka	Priznato u kapitalu i rezervama	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	606	(5)	1	601
Gubitak od ostalih ulaganja	43		1	43
Razgraničene naknade za
odobrenje kredita	1.522	132		1.653
Financijska imovina raspoloživa za
prodaju	799		(1.642)	(843)
Umanjenje financijske imovine Rezerviranja za sudske sporove -	623	(623)
kamate	20			20
Porezni gubitak Gubitak od vrijednosnih papira	3.143	201	-	3.344
raspoloživih za prodaju	1.392			1.392
	8.148	(296)	(1.642)	6.210

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze priznate su po stopi 18% (2015. po stopi 20%). Efekti promjene porezne stope s 20% na 18% iznose 705 tisuća kuna na teret računa dobiti i gubitka i 84 tisuće kuna povećanje na ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

10. Zarada po dionici

Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.

2016.	2015.
26.032	3.301
668.749	668.749
38,93	4,94

11. Gotovina i računi kod banaka

u tisućama kuna

	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	110.771	148.803
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih
banaka	50.943	113.512
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	7.781	10.690
Novac u blagajni	41.616	35.063
Ostale stavke	12.542	12.541
	223.653	320.609

Ispravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu i račune kod banaka iznose 2.036 tisuća kuna i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:

u tisućama kuna

	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	110.771	148.803
Novčani ekvivalenti - oročeni depoziti kod drugih
banaka (Bilješka 13)	24.141	55,369
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih
banaka	50.943	113.512
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	7.781 67	10.690
Novac u blagajni	41.616	35.063
Ostale stavke	12.541	12.541
	247.793	375.978

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne dijelom deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se obračunava svake druge srijede u mjesecu na određena prosječna stanja izvora sredstva iz prethodnog mjeseca. Osnovicu za obračun dnevno stanje primljenih kredita i depozita, izdanih dužničkih vrijednosnih papira, hibridnih i podređenih instrumenata i ostalih financijskih obveza, uz određene odbitne stavke, posebno za kunske i devizne izvore sredstava.Stopa izdvajanja obvezne pričuve od 12% ostala je nepromijenjena tijekom cijele 2015. i 2016. godine.

Od ukupnog iznosa obračunate devizne obvezne pričuve, 75% se uključuje u obračunati kunski dio. Banka je dužna izdvojiti na poseban račun obvezne pričuve kod HNB-a 70% ukupno obračunate kunske obvezne pričuve. Kunska obvezna pričuva održava se prosječnim stanjem na namiru i na računu sredstava za pokriće negativnog salda u NKS-u, Od početka 2016. godine banke više nisu dužne izdvajati deviznu obveznu pričuvu, ali trebaju najmanje 2% deviznog dijela obvezne pričuve održavati na vlastitom eurskom deviznom računu kod HNB-a.

lzdvojena sredstva obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu.

lspravci vijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A za izdvojena sredstva obvezne pričuve iznose 1.881 tisuća kuna i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

13. Plasmani kod drugih banaka

u tisućama kuna

	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Oročeni depoziti	24.141	55.369
Obratni repo krediti	5.500	32.221
	29.641	87.590
lspravci za umanjenje vrijednosti
	29.641	87 590

Oročeni depoziti kod drugih banaka u iznosu od 24.141 tisuća kuna odnose se na oročene depozite kod stranih financijskih institucija uz kamatnu stopu od 2,75% godini: do 2,75%).

Obratni repo krediti u iznosu 5.500 tisuća kuna (u 2015. godini: 32.221 tisuću kuna) odobreni su domaćim komitentima a kao podloga repo transakcije primljene su obveznice Ministarstva financija oznake ISIN HRRHMFO203A8.

lspravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A za plasmane kod drugih banaka iznose 296 tisuća kuna i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

u tisućama kuna
	2016.	2015.
Na dan 1. siječnja	I	600
Otpisani iznosi	1	(800)
Na dan 31. prosinca

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti i otpis za 2015. godinu odnose se na domaće banke u stečaju.

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune (bilješka 11) otvorene kod stranih banaka.

u tisućama kuna
	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Italija	23.032	28.248
Sjedinjene Američke Države	21.483	11.175
Belgija	18.862	50.807
Njemačka	4.078	38.855
Australija	1.713	2.266
Velika Britanija	1.398	1.412
Spanjolska	1.008	903
Austrija	842	2.133
Slovenija	827	375
Crna Gora	803	1.222
Kanada	765	350
Svedska	203	112
Danska	୧୫	22
	75 082	137 880

14. Zajmovi klijentima

a) Analiza po vrsti klijenta

u tisućama kuna

	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Stanovništvo
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	622.746	556.946
- u stranim valutama	25.602	25.388
	648.348	582.334
Poduzeća
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	1.309.513	1.315.966
- u stranim valutama	164.374	212.285
	1.473.887	1.528.251
	2.122.235	2.110.585
lspravci za umanjenje vrijednosti	(237.456)	(238.279)
	1.884.779	1.872.306

U ukupni iznos ispravaka za umanjenje vrijednosti uključeni su i ispravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A u iznosu 18.938 tisuća kuna, od čega se 14.878 tisuća kuna odnosi na zajmove klijentima, 1.881 na izdvojenu obveznu pričuvu, 1.795 tisuća kuna na gotovinu i avista sredstva kod banaka, 296 tisuća kuna na plasmane kod banaka i 87 tisuća kuna na ostalu imovinu.

b) Analiza po sektorima

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Stanovništvo	648.348	582.334
Trgovina na veliko i malo	541.786	471.722
Prerađivačka industrija	236.547	206.684
Proizvodnja hrane i pića	151.949	201.301
Graditeljstvo	70.439	117.231
Poljoprivreda i šumarstvo	122.712	109.942
Hoteli i restorani	82.998	80.110
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	13.807	73.671
Poslovanje nekretninama	41.826	63.011
Prijevoz, skladištenje i veze	29.185	33.812
Ostali sektori	182.638	170.767
	2.122.235	2.110.585
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(237.456)	(238.279)
	1.884.779	1.872.306

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

c) Promjene glavnice djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih zajmova

Banka		2016.	2015.
u tisućama kuna	Djelomično nadoknadivi zajmovi	Potpuno nenadoknadivi zajmovi	Djelomično nadoknadivi zajmovi	Potpuno nenadoknadivi zajmovi
Stanje na dan 1.
siječnja	273.681	150.404	222.240	130.027
Prijenos iz potpuno nadoknadivih zajmova	29.864	467	84.033	2.469
Prijenos iz potpuno nenadoknadivih zajmova	115	(115)	2	(2)
Prijenos iz djelomično nadoknadivih zajmova	(9.162)	9.162	(15.523)	15.523
Prijenos u potpuno nadoknadive zajmove	(4.413)	(404)	(2.947)	(98)
Naplata	(57.401)	(4.708)	(14.594)	(1.874)
Otpisi	(8.623)	(631)	(୧39)	(657)
Povećanje iz pripajanja			1.109	5.016
Ostale promjene	1.366	584
Stanje na dan 31.
prosinca	225.427	154.759	273.681	150.404

Dana 31. prosinca 2016. godine iznos bruto glavnice zajmova koji ne ostvaruju prihode iznosi 154.759 tisuća kuna (u 2015. godini: 150.404 tisuća kuna). U 2016. godini ukupno je naplaćeno 4.708 tisuća kuna takvih zajmova (u 2015. godini: 1.874 tisuća kuna). Tijekom 2016 godine reprogramirano je 12.745 tisuća kuna zajmova pravnih osoba i obrtnika (u 2015. godini: 54.131 tisuća kuna).

U 2016. godini naplaćen je značajni iznos djelomično nadoknadivih zajmovi od čega se najveći iznos od 40 milijuna kuna odnosi na djelomičnu naplatu u ovršnom postupaku koji Banka vodi protiv klijenta Dalekovod d.d.

Ostale promjene odnose se na novodobrene plasmane koji su preneseni na djelomično nadoknadive i i potpuno nenadoknadive zajmove tijekom 2016. godine.

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

d) Rezerviranja za gubitke

	2016.	2015.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. siječnja	238.279	212.268
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti	97.214	91.168
Naplaćeni iznosi	(87.472)	(67.240)
Tečajne razlike	(1.473)	450
Otpisani iznosi	(9.092)	(1.111)
Povećanje iz pripajanja		2744
Stanje na dan 31. prosinca	787.456	238.279

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Također, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja kako bi smanjila razinu kreditnog rizika.

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	22.478
Obveznice	523.816	268.353
Ulaganja u investicijske fondove	380.609	156-710
Vlasničke vrijednosnice	42.529	52.280
	969.432	477.343
lspravci financijske imovine raspoložive za prodaju	(6.826)	(8.184)
	962.606	469.159

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

2016.	2015.
1	ા
22.775	r
(249)
(48)	r
22.478	-

b) Obveznice

u tisućama kuna	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	268.353	278.856
Kupnja	762.076	374.904
Prodaja / naplata	(526.094)	(389.027)
Realizirani dobitak	7.727	4.003
Promjena fer vrijednosti	11.754	(383)
Stanje 31. prosinca	523.816	268.353

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Obveznice domaćih izdavatelja
- Ministarstvo Financija Republike Hrvatske	229.171	132.351
- financijske institucije	13.131	5.276
- nefinancijske institucije	58.893	42.831
	301.195	180.458
Obveznice stranih izdavatelja
- strane države	88.175	49.356
- financijske institucije	123.319	16.427
- nefinancijske institucije	11.127	22.112
	222.621	87.895
	523.816	268.353

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

c) Ulaganja u investicijske fondove

u tisućama kuna	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	156.710	126.964
Kupnja	289.142	146.378
Prodaja / naplata	(69.640)	(120.683)
Realizirani dobitak	121	4.170
Promjena fer vrijednosti	4.276	(119)
Stanje 31. prosinca	380.609	156.710

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

d) Vlasničke vrijednosnice

33.550 43.853 8.979 8.427 42.529 52.280 (6.826) (8.184) 35.703 44.096 2016. 2015. 44.096 40.609 31.626 31.690 (36.891) (34.033) 9.052 Realizirani dobitak 237 (6.950) 8.713 (3.294) (3.120) (1.936) 35.703 44.096 31. prosinca 31. prosinca 2016. 2015. 521 530 23.784 29.161 29.691 24.305 Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja 14.595 17.521 - financijske institucije 3.629 5.068 - nefinancijske institucije 18.224 22.589 42.529 52.280 (6.826) (8.184) 35.703 44.096	u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
	Vrijednosnice koje kotiraju na burzi
	Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi
	Ispravci vlasničkih vrijednosnica
	Ukupno
	Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine:
	u tisućama kuna
	Stanje 1. siječnja
	Kupnja
	Prodaja
	Promjena fer vrijednosti
	Otpisi
	Ispravci vlasničkih vrijednosnica
	Stanje 31. prosinca
	Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:
	u tisućama kuna
	Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja
	- financijske institucije
	- nefinancijske institucije
	Ispravci vlasničkih vrijednosnica

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)s

e) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu raspoloživu za prodaju

Vrste vrijednosnica u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Vrste vrijednosnice:
Dužničke vrijednosnice	6.638	(5.069)
Ulaganja u investicijske fondove	6.596	2.321
Vlasničke vrijednosnice	15	6.965
Obračunani odgođeni porez (bilješka 9)	(2.385)	(843)
Ukupno rezerve fer vrijednosti	10.864	3.374
Promjene rezervi fer vrijednosti u tisućama kuna	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja	3.374	(3.195)
Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica	11.706	(384)
Promjena fer vrijednost ulaganja u investicijske fondove	4.276	(118)
Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica	(6.950)	8.713
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu (bilješka 9)	(1.542)	(1.642)
Stanje 31. prosinca	10.864	3.374
Kretanie umanienia vrijednosti financiiske imovine raspoložive za prodaju

1. 1. u tisućama kuna 11.305 Stanje 1. siječnja 8.184 Povećanje 1.936 117 Smanjenje (117) يو Otpisi (3.294) (3.121) 8.184 Stanje 31. prosinca 6.826

16. Financijska imovina koja se drži do dospijeća

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Obveznice stranih financijskih institucija		38.573
		38.573
Promjene imovine koja se drži do dospijeća u tisućama kuna	2016.	2015.
Stanje 1. siječnja Kupnja	38.573 24.417	88.896 70.158
Naplata	(62.990)	(120.481)
Stanje 31. prosinca		38.573

17. Nematerijalna imovina

u tisućama kuna	Software	Goodwill	Imovina u pripremi	Ukupno nematerijalna imovina
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje 1. siječnja 2015. godine	14.698	16.867	29.093	60.658
Povećanja	211	-	1.335	1.546
Prijenos iz imovine u pripremi	29.907	-	(29.907)
Povećanje iz pripajanja	207			207
Otuđivanje i rashodovanje	(207)			(207)
Stanje 31. prosinca 2015. godine	44.815	16.867	522	62.204
Povećanja	1.805	-	97	1.902
Prijenos iz imovine u pripremi		-	(571)	(571)
Otuđivanje i rashodovanje	(124)			(124)
Stanje 31. prosinca 2016. godine	46.496	16.867	48	63.411
lspravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2015. godine	12.530			12.530
Trošak za godinu	2.889	-		2.889
Povećanje iz pripajanja	204	-	1.	204
Otuđivanje i rashodovanje	(204)	-	1	(204)
Stanje 31. prosinca 2015. godine	15.419			15.419
Trošak za godinu	2.711	-	=	2.711
Otuđivanje i rashodovanje
Stanje 31. prosinca 2016. godine	18.130		-	18.130
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2016. godine	28.366	16.867	48	45.281
Stanje 31. prosinca 2015. godine	29.396	16.867	59292	46.785

Goodwill je alociran na jedinicu stvaranja novca stečene pripajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina. Diskontna stopa za utvrđivanje vrijednosti u upotrebi bila je 11,5% (2015.: 12,8%) te korištena dugoročna stopa rasta od 2% (2015 .: 2%).

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.

Banka provodi testiranje otpornosti na stres pojedinih ulaznih podataka korištenih u utvrđivanju vrijednosti u upotrebi pri čemu postoje tri scenarij u kojem je diskontna stopa jednaka korištenoj, dok je očekivana profitabilnost manja za 50% uslijed umanjenja prihoda od kamata i naknada i istovremenog uvećanja troškova po istoj od 20%, sistemski scenarij u kojem je uslijed pogoršanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske diskontna stopa povećana na razinu od 13,7% te kombinirani scenarij koji istovremeno uključuje pretpostavke smanjenja profitabilnosti i pogoršanja makroekonomskih pokazatelja i kreditnog rejtinga države prema vrijednostima korištenim kod specifičnog i sistemskog scenarija.

17. Nematerijalna imovina (nastavak)

Rezultat testiranja je dan u nastavku:

	Stanje 31.12.2016.	Specifični scenarij	Sistemski scenarij	Kombinirani scenarij
Trošak ulaganja	43.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	82.004	47.772	66.095	38.450
Umanjenje vrijednosti				(5.015)

Rezultat provedenog stres testa je pozitivan kod specifičnog i sistemskog scenarija, dok je kod kombiniranog scenarija korištena pretpostavka obrnutog testiranja s ciljem postizanja negativnog rezultata. Provedeno testiranje je pokazalo da je nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac veći od njene knjigovodstvene vrijednosti i nema potrebe za umanjenjem vrijednosti.

18. Nekretnine i oprema

u tisućama kuna

Nabayna ili procijenjena vrijednost Zemljište Namještaj i	i zgrade	oprema	Motorna vozila	Računalna oprema	Ulaganja na tudoj imovini i dug.najam	Imovina U pripremi	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2015.	122.215	45.773	2.965	32.590	10.156		213.699
Povećanja	60	2.275	1.684	14	218		4.251
Povećanje iz pripajanja Otuđivanje i		153	134			11	287
rashodovanje	(89)	(574)	(2.112)				(2.775)
Stanje 31. prosinca 2015.	122.186	47.627	2.67 1	32.604	10.374		215.462
Povećanja	16	454		56	104	11	641
Prijenos na ostalu imovinu	(8.903)						(8.903)
Otuđivanje i rashodovanje	(1.697)	(171)	(134)	(2.439)			(4.441)
Stanje 31. prosinca 2016. godine	11.602	47.910	2.537	30.221	10.478	11	202.759
lspravak vrijednosti Stanje 1. siječnja 2015	48.146	42.775	2.514	29.203	8.120		130.758
Trošak za godinu	2.325	1.063	317	1.970	495	11	6.170
Povećanje iz pripajanja	1	153	134				287
Otuđivanje i rashodovanje	(89)	(574)	(1.761)				(2.424)
Stanje 31. prosinca 2015.	50.382	43.417	1.204	31.173	8.615		134.791
Trošak za godinu	2.296	1.338	337	1.321	523		5.815
Prijenos na ostalu imovinu	(2.000)						(2.000)
Otuđivanje i rashodovanje	(708)	(171)	(134)	(2.439)			(3.452)
Stanje 31. prosinca 2016. godine	49.970	44.584	1.407	30.055	9.138		135.154
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2016.	61.632	3.326	1.130	166	1.340	11	67.605
Stanje 31. prosinca 2015.	71.804	4.210	1.467	1.431	1.759		80.671

Banka nema materijalnu imovinu za jamstvo za depozite ili druga primljena sredstva (u 2015, godini: Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite od pravnih osoba).

20. Ostala imovina

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja	44.846	44.506
Obračunane naknade i provizije	5.861	5.845
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja Ostali predujmovi	2.189 784	2.336 1.001
Potraživanja za porez na dobit	3.622	3.622
Ostala imovina	8.807	1.993
	66.109	59.303
lspravci za umanjenje vrijednosti	(14.346)	(5.682)
	51.763	53.621

lspravci vrijednosti na skupnoj osnovi za rizičnu skupinu A za ostalu imovinu iznose 87 tisuća kuna i uključeni su u ukupne ispravke za umanjenje vrijednosti u bilješci 14. Zajmovi klijentima.

Nekretnine i oprema preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke i na dan 31. prosinca 2016. godine neto vrijednost preuzete imovine iznosi 36.067 tisuća kuna (u 2015. godini: 44.289 tisuća kuna). Naknadnim mjerenjem preuzete imovine namijenjene za prodaju, u 2016. godini evidentirano je umanjenje vrijednosti preuzete imovine u ukupnom iznosu 8.579 tisuća kuna (u 2015. godini: -).

Dio portfelja preuzete imovine namijenjene za prodaju u neto vrijednosti 11.579 tisuća kuna, ugovorno je iznajmljen bez ograničavajućih klauzula s ciljem da ne generira daljnje troškove održavanja nekretnine (voda, struja, održavanje i sl.) do njene ukupne prodaje, a dio portfelja preuzete imovine namijenjen prodaji u neto vrijednosti 14.703 tisuća kuna je u najmu na određeno vrijeme uz ugrađenu opciju kupnje po unaprijed dogovorenoj cijeni.

Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako slijedi:

u tisućama kuna	2016.	2015.
Stanje na dan 1. siječnja	5.682	5.417
Umanjenje vrijednosti ostale imovine	1.245	1.381
Naplaćeni iznosi	(975)	(932)
Tečajne razlike	(5)	3
Otpisani iznosi	(163)	(187)
Prodaja preuzete imovine	(17)
Umanjenje vrijednosti preuzete imovine	8.579
Stanje na dan 31. prosinca	14.346	5.682

21. Obveze prema bankama

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Depoziti po viđenju, u stranim valutama	38.066	6.038
Oročeni depoziti domaćih i stranih banaka, u stranim valutama	22.675	85.133
Oročeni depoziti domaćih banaka, u kunama	83.005
	143.746	91.174

Oročeni depoziti domaćih i stranim valutama primljeni su po stopama u rasponu od 0,10% do 0,15% (2015.: po stopi od 0,30% do 1,00%). Oročeni depoziti domaćih banaka u kunama primljeni su po stopama 0,25% do 0,55% (2015. godine: 0,30% do 1,00%).

22. Obveze prema klijentima

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Stanovništvo
Depoziti po viđenju
- u kunama	307.027	262.290
- u stranim valutama	240.293	178.746
Oročeni
- u kunama	360.041	359.669
- u stranim valutama	943.230	1.017.946
Ukupno stanovništvo	1.850.591	1.818.651
Pravne osobe Depoziti po viđenju - u kunama - u stranim valutama Oročeni - u kunama - u stranim valutama	241.638 42.691 209.709 29.021	216.646 22.425 239.497 51.759
Ukupno pravne osobe Sveukupno depoziti klijenata	523.059 2.373.650	530.327 2.348.978

23. Ostala pozajmljena sredstva

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Pozajmice od HBOR-a	211.770	177.626
Repo krediti od HNB-a, u kunama	30.477
Repo krediti domaćih banaka, u kunama	75.007
	317.254	177.626

Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBORovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede.

Repo krediti odnose se na primljene kredite za koje je banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. U 2016. godini Banka je imala jedan dugoročni repo kredit s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatnu stopu 1,80%, dok su s domaćim bankama sklopljeni ratkoročni repo krediti uz kamatne stope 0,40% i 0,65%.

U sva tri repo ugovora, banka je dala u zalog obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Podravska banka d.d.

24. Ostale obveze

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Obveze u obračunu po danim kreditima	27.072	20.979
Ostale kunske obveze	11.837	2.369
Tekuća obveza poreza na dobit	7.334
Obveze prema zaposlenicima	3.158	3.353
Rezerviranja za otpremnine i slična davanja zaposlenicima	2.140	412
Obveze prema dobavljačima	2.066	3.210
Obveze u obračunu po primljenim sredstvima	1.754	698
Obračunana premija za osiguranje štednih uloga	1 444	1.342
Obveze u postupku plaćanja	1.085	1.103
Ostale devizne obveze	779	26
Obračunane naknade i provizije	702	824
Obveze za dividendu	116	116
	59.487	34.432

1. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

a) Analiza
u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Rezerviranja za okvirne kredite	2.760	2.978
Rezerviranja za garancije	488	590
Rezerviranja za sudske sporove	365	290
Rezerviranja za nepokrivene akreditive	18	93
Rezerviranja za ostale potencijalne obveze	151	125
	3.782	4.076
b) Promjene rezerviranja
u tisućama kuna	2016.	2015.
Stanje na dan 1. Siječnja	4.076	3.907
Povećanje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku	10.200	11.877
Smanjenje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku Povećanje/(smanjenje) tijekom godine za rezerviranja za sudske	(10.569)	(11.668)
sporove	75	(40)
Stanje na dan 31. Prosinca	3.782	4.076

26. Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 20115.
Izdane hibridne i podređene obveznice	129.790	131.117
lzdane obveznice		800
	129.790	131.917

Banka je 22. kolovoza 2011. godine provele upis hibridnih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 10 milijuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 7% godišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2018. godine.

Banka je 23. prosinca 2013. godine provela upis podređenih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 6,9 milijuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 6,5% godišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2021. godine.

Banka je 29. travnja 2015. godine izdala obveznice oznake PDBA-O-164A, ISIN: HRPDBAO164A6 u ukupnom iznosu kunske protuvrijednosti 103 tisuće eura, uz kamatnu stopu 2,5% godišnje, s jednokratnim dospijećem 29.04.2016. godine i koje su isplaćene na dan dospijeća.

27. Dionički kapital

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2016. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2015. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.

Banka ima 9.203 komada trezoriranih dionica na dan 31. prosinca 2016. godine, knjiženih po trošku nabave (u 2015. godini 9.203 komada).

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

	2016.		2015.
u tisućama kuna		Redovne		Redovne
	Broj dionica	dionice %	Broj dionica	dionice %
Antonia Gorgoni	66.278	9,91	66.278	9,91
Lorenzo Gorgoni	66.002	9.87	66.002	9,87
Assicurazioni Generali S.p.A.	63.791	9,54	63.791	9,54
Cerere S.R.L. Trieste	63.735	9,53	63.735	9,53
Miljan Todorović	55.731	8,33	55.731	8,33
Sigilfredo Montinari	38.529	5,76	38.529	5,76
Dario Montinari	38.526	5.76	38.526	5,76
Andrea Montinari	38.515	5,76	38.515	5,76
Piero Montinari	38.515	5,76	38.515	5,76
Giovanni Semeraro	27.494	4.11	27.494	4,11
Miroslav Blažev	26.011	3.89	25.509	3,81
Mario Gorgoni	20.670	3,09	20.670	3,09
Ostali dioničari (pojedinačno manje
od 3%)	124.952	18,69	125.454	18,77
	668.749	100,00	668.749	100,00

28. Rezerve

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Zakonske rezerve	118.687	118.686
Rezerve za vlastite dionice	16.830	16.830
Rezerve za opće bankovne rizike	5.104	5.104
Neraspodjeljive rezerve	140.621	140.620
Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica	4.802	4.802
Rezerve fer vrijednosti	10.864	3.374
Raspodjeljive rezerve	15.666	8.176
	156.287	148.796

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.

29. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama

Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka naplaćuje naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Sredstva
Krediti stanovništvu	12.841	13.381
Krediti pravnim osobama	894	1.135
Novčana sredstva	600	614
Ukupno sredstva	14.435	15.130
lzvori
Financijske institucije	3.552	3.940
Javni sektor	2.351	2.573
Pravne osobe	8.532	8.617
Ukupno izvori	14.435	15.130

Banka pruža i usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima u ime i za račun trećih osoba. Vrijednost financijskih instrumenata o kojima skrbi u ime i za račun može se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	2015.
Vrijednost financijskih instrumenata	1.181.031	1.064.557

30. Potencijalne i preuzete obveze

Pravni sporovi

Na dan 31. prosinca 2016. protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 365 tisuća kuna (2015 :: 290 tisuća kuna).

Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je:

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Preuzete obveze - neiskorišteni krediti	152.235	177.928
Preuzete obveze - neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim
računima	135.323	129.796
Garancije	48.786	59.011
Devizni akreditivi	1.847	9.354
	338.281	376.089

Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Do 1 godine	4.134	4.336
Od 2 do 5 godina	7.510	11.764
Preko 5 godina	463	1.067
Ukupno	12.107	17.167

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni.

31. Transakcije s povezanim osobama

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.

Tijekom 2015. godine Banka je pripojila jedino ovisno društvo POBA faktor d.o.o. u kojem je bila vlasnik 100% vlasničkih udjela u iznosu 4.770 tisuća kuna i koje je prestalo s redovnim poslovanjem zaključno s 30. lipnja 2015. godine nakon čega je pripojeno matičnom društvu.

Sukladno Ugovoru o pripajanju s danom 1. srpnja 2015. godine Banka je preuzela svu imovinu i obveze društva POBA faktor d.o.o. koje je na dan 30. lipnja 2015. iskazalo:

u tisućama kuna	31.12.2016.	30.6.2015.
Ukupnu imovinu		11.290
Ukupnu neto imovinu		4.398
Neto dobitak za godinu		272

Transakcije ostvarene tijekom 2015. godine s društvom POBA Faktor d.o.o. su prikazane u tablici ispod.

u tisućama kuna	2016.
Prihodi od kamata i naknada		207
Najamnine		20
Ukupno prihod		227
Troškovi usluga		927
Rashod od kamata i ostali troškovi		379
Ukupno rashod		1.306

31. Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

Transakcije s ostalim povezanim osobama prikazane su u tablici u nastavku:

u tisućama kuna	Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe		Nadzorni odbor
	2016.	2015.	2016.	2015.
Zajmovi
Stanje zajmova na početku godine	3.187	2.758	23.019	23.352
Povećanje tijekom godine	(1.071)	429	24	(333)
Stanje zajmova na kraju godine	2.116	3.187	23.043	23.019
Ostvareni kamatni prihod	106	138	1.551	1.307
Primljeni depoziti
Stanje depozita na početku godine	5.953	7.338	704	600
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	(223)	(1.385)	(644)	104
Stanje depozita na kraju godine	5.7/30	5.953	60	704
Ostvareni kamatni rashod	161	167		1
Naknade managementu
u tisućama kuna			2016.	2015.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja			13.966	12.563

Uprava Banke se sastoji od 4 člana. Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja odnose se na ukupne troškove plaća i plaće u naravi za članove Uprave, prokuriste Banke i rezerviranja za bonuse te naknade članovima Nadzornog odbora.

Rezerviranja za bonuse managementu za 2016. godinu iznose 1.750 tisuća kuna, dok ih u 2015. godini nje bilo. Naknade članovima Nadzornog odbora u 2016. godini iznose 2.107 tisuća kuna (u 2015. godini: 1.866 tisuća kuna).

32. Politika upravljanja financijskim rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu razika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje.

Politike za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je banka izložena čine kreditni rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira. Limiti se primjenjuju na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.

Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvješčivanja. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom je u nadležnosti Službe za upravljanje kreditnim rizikom, a kontrola rizika u nadležnosti Službe za kontrolu rizika.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima. Banka je definirala kreditnu politiku kao skup mjera za alokaciju kreditaljima kredita, s ciljem dobrog i zdravog upravljanja kreditnim rizicima, uz osiguravanje jedinstvenih kreditnih načela i ciljeva kao općeg pravila i pouzdane smjernice za svaku kreditnu odluku. Kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke.

Kreditni rizik (nastavak)

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Također, politikom su definirani limiti pojedinih plasmana u skladu s odrednicama Hrvatske narodne banke. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura.

U okviru kreditne politike definirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u tri osnovne skupine:

• · potpuno nadoknadivi plasmani A skupina rizičnosti mjere se na skupnoj osnovi
• · djelomično nadoknadivi plasmani B skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi
• potpuno nenadoknadivi plasmani C skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi.

Unutar svake skupine mogu se, a unutar djelomično nadoknadivih plasmana i trebaju, klasificirati u podskupine rizičnosti.

Za raspoređivanje plasmana primjenjuju se kriteriji propisani Odlukom Hrvatske narodne banke i internom odlukom. Kod raspoređivanja Banka uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika, urednost plaćanja i kvalitetu primljenih instrumenata osiguranja vraćanja kredita, garancija i drugih plasmana.

Banka tromjesečno procjenjuje rizičnost svih plasmana. Na temelju procijenjene rizičnosti i stupnjeva rizika propisanih Odlukom o internom sustavu raspoređivanja plasmana utvrđuju se potrebni ispravci za identificirana umanjenja vrijednosti za svakog pojedinačnog dužnika, odnosno vrstu plasmana. Konačnu Odluku o iznosu potrebnih ispravaka za osiguranje od identificiranih gubitaka donosi Uprava Banke.

Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća nizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, zavisnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Kontinuirano se prati rizik likvidnosti utvrđivanjem i nadziranjem promjena u financiranju, a u svrhu poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom poslovnom strategijom Banke Također, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom.

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i inita i cijanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Sektor financijskih tržišta svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.

Pokazatelji koncentraciju koncentraciju depozita (udio 100 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvještaja.

Uz navedene propisane zahljeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima.

Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.

Tržišni rizik

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke. Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih tržišnih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategij, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika. lzloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava Uprava, a utvrđuje se barem jednom godišnje.

Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Upravi Banke se dostavljaju i tjedni izvještaji od strane Sektora upravljanja financijskim tržištima s podacima o izloženosti valutnom riziku. Također, Služba za kontrolu rizika dostavlja Upravi Banke mjesečno izvještaj o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, poduzimaju se razne strategije zaštite od rizika. Banka primjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana, uz naglasak da navedeni pristup ne sprječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.

Valutni rizik

Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.

Kretanje devizne pozicije prati se dnevno temeljem izvještaja o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Služba za kontrolu rizika redovito priprema izvještaje za Upravu. Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku održava se u propisanim postotcima

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ili nesrazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.

Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.

Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvještaja o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira jest rizišnih cijena vlasničkih vrijednosnica koje će utjednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata. Primarna izloženost riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasničkih vrijednosnica koje se vode po fer vrijednosti u portfelju raspoloživom za prodaju.

Derivatna financijska imovina i obveze

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se Banka koristi sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.

Nadziranje operativnog rizika je u domeni Službe za kontrolu rizika, što uključuje prikupljanje podataka, izradu izvještaja i analizu postojećih i potencijalnih rizika i uzroka operativnog rizika te osiguravanje podataka na osnovi kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom.

Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku korištenjem web aplikacije.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to su:

• pristup osnovnog pokazatelja (BIA)
• standardizirani pristup (SA)
• napredni pristup mjerenja (AMA)

Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja (BIA).

U cilju osiguravanja neovisnog nadzora i analize operativnog rizika, Služba za kontrolu rizika prati izloženost operativnom riziku prema definiranim aktima i standardima, prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja i/ili izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvještava o rizičnom profilu sa aspekta operativnih rizika, sudjeluje pri implementaciji novih proizvoda i značajnih promjena, obavlja edukaciju o operativnom riziku te redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo o izloženostima operativnom riziku.

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom I ostalim internim aktima.

U cilju zašite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika. S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrđenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika.

Upravljanje kapitalom

Od 1. siječnja 2014. godine kreditne u Republici Hrvatskoj provode izračun i izvještavanje o bonitetnim zahtjevima u skladu s Provedbenom urebom Komisije (EU) br. 575/2013 ("CRR"), Direktivnom 2013/36/EU ("CRD IV"), tehničkim standardima i drugim relevantnim propisanim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority – "EBA") i Hrvatske narodne banke. Banka je uspješno upravljala kapitalom za pokriće rizika u poslovanju te ispunjava sve kapitalne zahtjeve koje postavlja Hrvatska narodna banka i European Banking Authority. Na dan 31. prosinca 2016. godine stopa adekvatnosti ukupnog kapitala iznosi 14,71%, a stopa osnovnog i redovnog osnovnog kapitala iznosi 11,97%.

Ovakvom razinom stope adekvatnosti kapitala Banka je udovoljila limitima propisanih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Službeni list EU L 176/2013), a prema kojem institucija mora ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%;

(b) stopa osnovnog kapitala od 6%;

(c) stopa ukupnog kapitala od 8%.

Kapitalom Banke je pokriven zaštitni sloj za očuvanje kapitala, a koji prema članku 117. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013.) iznosi 2,5 posto i zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik po stopi od 1,5% temeljen na Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (NN, br. 61/2014.).

U stavke redovnog kapitala Banka je uključila dionički kapital, plaćenu premiju na dionice, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te ostale i rezerve za opće bankovne rizike. U odbitne stavke uključeni su zadržani gubitak prethodnih godina, nematerijalna imovina i otkupljene vlastite dionice.

U stavke dopunskog kapitala uključeno je izdanje dužničkih vrijednosnih papira banke i to podređenih obveznica u iznosu 52.002 tisuća kuna (u 2015. godini: 52.764) i izdanje hibridnih obveznica u iznosu u iznosu 24.793 tisuća kuna (u 2015. godini: 40.349 tisuća).

Upravljanje kapitalom (nastavak)

u tisućama kuna	2016.	20115.
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	334 962	327,047
Redovni osnovni kapital	334 962	327.047
Dopunski kapital	76.794	93.114
Ukupno regulatorni kapital	411.7564	420.161
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	14.71%	16.06%
Minimalna stopa adekvatnosti kapitala	8,00%	8,00%

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici.

Mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih pokazatelja prema njihovom stupnosti, tj. zapaženosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupni na datum mjerenja.

Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju iz 1. razine i zapažene su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno.

Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu zapaženi.

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji se ne iskazuju po fer vrijednosti

Tablice u nastavku prikazuju knjigovodstvene iznose i fer vrijednost financijske imovine i obveza koji u Izvještaj o financijskom položaju Banke nisu uključeni po fer vrijednosti.

	Knjigovodstvena vrijednost		Fer vrijednost
	31. prosinca 2016.	31. prosinca 20115.	31. prosinca 2016.	31. prosinca 2015.
Financijska imovina
Plasmani kod drugih banaka	29.641	87.590	29.671	87.590
Zajmovi klijentima	1.884.779	1.872.306	1.886.216	1.876.807
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	1	38.573		38.484
Financijske obveze
Obveze prema bankama	143.746	91.171	143.744	91.171
Obveze prema klijentima	2.373.650	2.348.978	2.384.245	2.352.926
Ostala pozajmljena sredstva	317.254	177.626	317.254	177.626

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Plasmani kod drugih banaka uključuju depozite i kredite drugim bankama. Obzirom da se radi o kratkoročnoj imovini koja ima visoku stopu utrživosti procijenjeno je da se knjigovodstvena i fer vrijednost ne razlikuju.

Zajmovi klijentima iskazuju se u Izvještaju o financijskom položaju po amortiziranom trošku. Za iskorištene okvirne kredite po tekućim računima i kredite odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu procijenjeno je da je fer vrijednost približno jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti. Za plasmane odobrene s fiksnom kamatnom stopom fer vrijednost je utvrđena kao sadašnja vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova, pri čemu su novčani tokovi diskontirani uz primjenu prosječnih kamatnih stopa hrvatskih banaka (na nove kredite) za odgovarajuću vrstu kredita. Za zajmove po kojima postoje za umanjenje vrijednosti fer vrijednost je određena u neto iznosu kao iznos zajmova umanjen za rezervacije.

Obveze prema bankama uključuju kratkoročne depozite primljene od drugih banaka. Obzirom da se radi o obvezama koje imaju visoku stopu utrživosti i likvidnosti procijenjeno je da se knjigovodstvena i fer vrijednost ne razlikuju.

Obveze prema klijentima uključuju depozite po viđenju i oročene depozite stanovništva i pravnih osoba. Za depozite po viđenju kod kojih je fer vrijednost iznos plativ na dan izvještaja i depozite oročene uz promjenjivu kamatnu stopu procijenjeno je da je fer vrijednost jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti. Za depozite oročene uz fiksnu kamatnu stopu fer vrijednost je utvrđena kao diskontirani iznos budućih novčanih tokova po trenutno važečim prosječnim kamatnim stopama hrvatskih banaka (na nove depozite) za odgovarajuću vrstu depozita.

Ostala pozajmljena sredstva najvećim dijelom uključuju dugoročne kredite primljene od HBOR-a te manjim dijelom primljene kratkoročne kredite, za što je procijenjeno da ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

2016.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	397.924		18.388	416.312
Dužničke vrijednosnice	499.956	2.058	44.280	546.294
Ukupno	397 880	2.058	62.667	962-606

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

2015.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
Imovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	184.637	17	16.169	200.806
Dužničke vrijednosnice	258.352		10.002	268.354
Ukupno	442.989	-	26.171	469.160

U razini 3. se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava Bilokalnik d.d., Industrogradnja d.d., Spin Valis d.d. HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., S.W.I.F.T Belgium, Centralna depozitarna agencija ad Podgorica, Franck d.d., Oroplet d.d. u stečaju, Zavarovalnica Sava, VISA Inc., Trezorski zapisi RH i Atlas banka a.d Podgorica koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave.

U razini 2. se nalaze dužnički vrijednosni papiri Privatbank Commercial Bank PJSCU a u razini 3. dužnički vrijednosni papiri Hrvatske pošte d.d., Jadran Galenski labaratorij d.d. koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave. Tijekom godine su obveznice Privatbank Commercial Bank PJSCU reklasificirane iz razine 1. u 2., dok su obveznice Hrvatske pošte d.d. i Jadrolinije d.d. reklasificirane iz razine 1. u 3. Kod vlasničkih vrijednosnih papira dionice Zagrebačke burze su reklasificirane iz razine 3. u 1.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Mjerenje fer vrijednosti

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu
	31.12.2016.	31.12.2015.
Vlasnički vrijednosni papiri	397.924	184.637	Level 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Vlasnički vrijednosni papiri	18.388	16.169	Level 3	Vrednovanje prema procjenama vrijednosti poduzeća (DNT metoda, metoda tržišnih multiplikatora, metoda tržišne vrijednosti)	Diskontna stopa 7.9% - 10.4% Stopa dugoročnog rasta 2% - 3%
Ukupno vlasnički vrijednosni papiri:	416.312	200.806
Dužnički vrijednosni papiri	499.956	258.352	Level 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	2.058		Level 2	Vrednovanje prema sličnoj imovini (usklađivanje trezorskih i komercijalnih zapisa prema cijenama sa zadnje aukcije trezorskih zapisa) Vrednovanje po efektivnoj	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	44.280	10.002	Level 3	kamatnoj stopi (ne postoji cijena i/ili tržište za predmetne vrijednosne papire, nelikvidni vrijednosni papiri)	Nije primjenjivo
Ukupno dužnički vrijednosni papiri:	546.294	268.354
Ukupno vrijednosni papiri:	962.606	469.160

34. Kamatni rizik

Sljedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2016. godine i 2015. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2016. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka					223.653	223.653
Sredstva kod Hrvatske narodne banke					188.11 6	188.116
Plasmani kod drugih banaka	5.500	24.141				29.641
Zajmovi klijentima	1.251.396	189.441	330.960	93.013	19.969	1.884.779
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.253	1.881	117.185	424.975	416.312	962.606
Financijska imovina koja se drži do dospijeća
Ulaganja u podružnice
Nematerijalna imovina					45.281	45.281
Nekretnine i oprema					67.605	67.605
Odgođena porezna imovina	=				1.138	1.138
Ostala imovina					51.763	51.763
UKUPNO IMOVINA	1.259.149	215.463	448.145	517.988	1.013.837	3.454.582
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
OBVEZE
Obveze prema bankama	128.629	15.117				143.746
Obveze prema klijentima	988.289	299.663	764.455	321.179	64	2.373.650
Ostala pozajmljena sredstva	78.269	23.432	22.448	193.105		317.254
Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove					59.487 3.782	59.487 3.7.82
Izdani hibridni instrumenti		1.796	57	127.937		129.790
UKUPNO OBVEZE	1.195.187	340.008	786.960	642.221	63.333	3.027.709
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					156.287	156.287
Dobit tekuće godine					26.032	26.032
Zadržana dobit (gubitak)			-		(14.879)	(14.879)
Ukupno dionički kapital		1			426.873	426.873
UKUPNO OBVEZE I DIONICKI KAPITAL	1.195.187	340.008	786.960	642.221	490.206	3.454.582
Neto kamatna izloženost	63.962	(124.545)	(338.815)	(124.233)	523.631	-

Podravska banka d.d.

Na dan 31. prosinca 2015. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske					320.609	320.609
narodne banke					206.024	206.024
Plasmani kod drugih banaka	64.634	22.956				87.590
Zajmovi klijentima Financijska imovina	1.546.007	148.144	104.156	71.083	2.916	1.872.306
raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja se drži do dospijeća	9.986 652	1.473	9.668 37.921	247.226	200.807	469.160 38.573
Ulaganja u podružnice
					46.785	46.785
Nematerijalna imovina						80.671
Nekretnine i oprema					80.671
Odgođena porezna imovina					6.210	6.210
Ostala imovina					53.621	53.621
UKUPNO IMOVINA	1.621.279	172.573	151.745	318.309	917.643	3.181.549
OBVEZE I DIONICKI KAPITAL
OBVEZE
Obveze prema bankama	69.217	21.954				91.171
Obveze prema klijentima	920.687	314.420	921.415	192.456		2.348.978
Ostala pozajmljena sredstva	4.545	24.321	37.957	110.803		177.626
Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne					34.432 4.076	34.432 4.076
obveze i troškove Izdani hibridni instrumenti		1.906				131.916
			884	129.126
UKUPNO OBVEZE	994.449	362.601	960.256	432.385	38.508	2.788.199
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					148.796	148.796
Dobit tekuće godine					3.301	3.301
Zadržana dobit (gubitak)					(18.180)	(18.180)
Ukupno dionički kapital					393.350	393 350
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	994.449	362.601	960.256	432.385	431.858	3.181.549
Neto kamatna izloženost	626.830	(190.028)	(808.511)	(114.076)	485.785

34. Kamatni rizik (nastavak)

Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2016. godini bile su 6,45% (u 2015. godini 6,87%).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2016. godine, bile su 1,47% (u 2015. godini 2,03%).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2016. i 2015. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu.

u tisućama kuna	Pretpostavljeni rast kamatne stope	Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2016. godine	Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2015. godine
Imovina	5% relativno	3.120	4.074
Obveze Utjecaj na neto kamatne prihode	5% relativno	(829) 2.291	(798) 3.276

Valutni rizik 35.

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2016. godine			Ostale	Ukupno strane
IMOVINA	EUR	USD	valute	valute	Kune	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka	33.442	31.813	18.973	84.228	139.425	223.653
Sredstva kod Hrvatske narodne banke Plasmani kod drugih					188.116	188.116
banaka	24.141			24.141	5.500	29.641
Zajmovi klijentima	961.871	8.040		969.911	914.868	1.884.779
Financijska imovina
raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja	391.060	18.252	10.724	420.036	542.570	962.606
se drži do dospijeća
Ulaganja u podružnice
Nematerijalna imovina					45.281	74.508
Nekretnine i oprema					67.605	67.605
Odgođena porezna
imovina					1.138	1.138
Ostala imovina	35	58.105		35 1.498.351	51.763	51.763
UKUPNO IMOVINA	1.410.549		29.697		1.956.231	3.454.582
OBVEŽE I DIONIČKI KAPITAL
OBVEZE
Obveze prema bankama	33.504	27.238		60.742	83.004	143.746
Obveze prema klijentima	1.209.205	32.092	26.804	1.268.101	1.105.549	2.373.850
Ostala pozajmljena
sredstva	40.274			40.274	276.980	317.254
Ostale obveze	2.448	22	17	2.487	57.000	59.487
Rezerviranja za
potencijalne obveze i		27				3.732
troškove	396			423	3.359
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice	129.790			129.790		129.790
UKUPNO OBVEZE	1.415.617	59.379	26.821	1.501.817	1.525.892	3.027.709
Kapital Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					156.287	156.287
Dobit tekuće godine					26.032	26.032
Zadržana dobit (gubitak)					(14.879)	(14.879)
Ukupno dionički kapital					26.032	426,873
UKUPNO OBVEZE I
DIONIČKI KAPITAL	1.415.617	59.379	26.821	1.501.817	1.9592.765	3.454.582
Neto tečajna izloženost	(5.068)	(1.274)	2.876	(3.466)	3.466

:

Podravska banka d.d.

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2015. godine	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	94.439	14.957	25.826	135.222	185.387	320.609
narodne banke Plasmani kod drugih	22.623			22.623	183.401	206.024
banaka	52.843	1.395		54.233	33.352	874590
Zajmovi klijentima	1.041.957	7.850		1.049.807	822.499	1.872.306
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	198.895	31.403	1.713	232.011	237.149	469.160
Financijska imovina koja
se drži do dospijeća	38.573			38.573		38.573
Ulaganja u podružnice Nematerijalna imovina					46.785	46.785
Nekretnine i oprema					80.671	80.671
Odgođena porezna
imovina			-		6.210	6.210
Ostala imovina	22			22	53.599	53.621
UKUPNO IMOVINA	1.449.352	55.605	27.539	1.532.496	1.649.053	3.181.549
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL Obveze
Obveze prema bankama	69.545	21.626		91.171		91.171
Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	1.227.530	33.755	23.762	1.285.047	1.063.931	2.348.978
sredstva	25.983			25.983	151.643	177.626
Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne obveze i	777	17	19	813	33.619	34.432
troškove Izdani hibridni i podređeni	335	74	:	409	3.667	4.076
instrumenti i obveznice	131.916			131.916		131.916
UKUPNO OBVEZE	1.456.086	55.472	23.781	1.535.339	1.252.860	2.788.199
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice				1	(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					148.796	148.796
Dobit tekuće godine					3.301	3.301
Zadržana dobit (gubitak)					(18.180)	(18.180)
Ukupno dionički kapital					397.900	385.286
UKUPNO OBVEZE I DIONICKI KAPITAL	1.456.086	55.472	23.781	1.535.339	1.646.210	3.181.549
Neto tečajna izloženost	(6.734)	133	3.758	(2.843)	2.843

:

35. Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka pri čemu je prikazan sumarni iznos pojednostavljenog povećanja svih valuta za 2%. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2016. godinu, odnosno prihodovni za 2016. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31. prosinca 2016. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2.00%	29.967		29.967
Obveze	2.00%		30.036	30.036
Neto imovina / (obveze)		29.967	30.036	(୧୨)

Valuta na dan 31. prosinca 2015. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na račun dobitka i qubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
Imovina	2.00%	30.421	1	30.421
Obveze	2.00%	-	30.707	30.707
Neto imovina / (obveze)		30.421	30.707	(286)

36. Rizik likvidnosti

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2016. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 god.	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	223.653					223.653
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	188.116					188.116
Plasmani kod drugih banaka	5.500	24.141				29.641
Zajmovi klijentima	247.425	252.171	604.677	334.630	445.876	1.884.779
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	418.565	1.881	117.184	191.609	233.367	962.606
FINANCIJSKA IMOVINA	1.083.259	278.193	721.861	526.239	679.243	3.288.795
OBVEZE
Obveze prema bankama	128.629	15.117				143.746
Obveze prema klijentima	986.275	300.494	765.696	303.262	17.923	2.37 3.650
Ostala pozajmljena sredstva	78.269	23 432	22.448	52.605	140.500	317.254
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice		1.796	57	75.680	52.257	129.790
FINANCIJSKE OBVEZE	1.193.373	340.839	788.201	431.547	210.680	2.964.440
KUMULATIVNI JAZ	(109.914)	(62.646)	(66.340)	94.692	468.563	324.355

u tisućama kuna

IMOVINA 320.609 Gotovina i računi kod banaka 320.609 Sredstva kod Hrvatske narodne 206.024 banke 206.024 87.590 64.634 22.956 Plasmani kod drugih banaka 463.480 365.369 409.209 1.872.306 255.136 379.112 Zajmovi klijentima Financijska imovina raspoloživa 469.160 201.547 1.507 18.880 113.719 133.507 za prodaju Financijska imovina koja se drži 38.573 652 37.921 do dospijeća 542.716 2.994.262 520.281 479.088 FINANCIJSKA IMOVINA 1.172.578 279.599 OBVEZE 91.171 69.217 21.954 Obveze prema bankama 179.354 15.176 2.348.978 917.161 314.704 922.583 Obveze prema klijentima 177.626 4.545 24.322 37.956 53.239 57.564 Ostala pozajmljena sredstva Izdani hibridni i podređeni 1.907 884 76.360 52.765 131.916 instrumenti i obveznice 308.953 FINANCIJSKE OBVEZE 990.923 362.887 961.423 125.505 2.749.691 244.571 244.571 KUMULATIVNI JAZ 181.655 (172.640) 98.367 342.775)	Na dan 31. prosinca 2015. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 god.	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno

37. Kreditni rizik

a) Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna

u tisućama kuna		Rezerve na
Na dan 31. prosinca 2016. godine:	Bruto plasmani	pojedinačnoj osnovi	Rezerve na skupnoj osnovi	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	188.116			188.116
Plasmani kod drugih banaka	29.641			29.641
Imovina raspoloživa za prodaju	969.432	(6.826)		962.606
Zajmovi klijentima
- potpuno nadoknadivi	1.742.049		(18.938)	1.723.111
- djelomično nadoknadivi	225.427	(63.759)		161.668
- potpuno nenadoknadivi	154.759	(154.759)
Ukupno bilančna izloženost	3.309.424	(225.344)	(18.938)	3.065.142
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	338.166		(3.382)	334.784
- potpuno nadoknadivi	110	(30)		80
- djelomično nadoknadivi	5	(5)
- potpuno nenadoknadivi	338.281	(35)	(3.382)	334.864
Ukupno izvanbilančna izloženost
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	3.647.705	(225.379)	(22.320)	3.400.006
u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2015. godine:	Bruto plasmani	Rezerve na pojedinačnoj osnovi	Rezerve na skupnoj osnovi	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	206.024			206.024
Plasmani kod drugih banaka	87.590			87.590
lmovina raspoloživa za prodaju Imovina koja se drži do dospijeća	458.959	(1.226)		457.733
Zajmovi klijentima	38.573			38.573
- potpuno nadoknadivi	1.687.663		(22.240)	1.665.423
- djelomično nadoknadivi	272.519	(65.636)		206.883
- potpuno nenadoknadivi	150.403	(150.403)
Ukupno bilančna izloženost	2.901.731	(217.265)	(22.240)	2.662.226
B. Izvanbilančna izloženost Klijenti
- potpuno nadoknadivi	375.469		(3.755)	371.714
- djelomično nadoknadivi	603	(14)		289
- potpuno nenadoknadivi	17	(17)
Ukupno izvanbilančna izloženost	376.089	(31)	(3.755)	372.303
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	3.277.820	(217.296)	(25.995)	3.034.529

37. Kreditni rizik (nastavak)

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene kamate. Ostala dospjela potraživanja iskazuju nenaplaćena ostala potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku.

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2016. godine	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 dana	Dospjelo 181- 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Zajmovi klijentima
Građani	5.105	752	955	1.727	4 235	3.294	45.848
Poduzeća	9.335	2.223	9.715	13.763	15.053	15.910	144.454
Javni sektor i ostali
sektori	233	10	1	=	-	-	355
Ostala dospjela
potraživanja	3.379	1.403	2.290	359	458	632	6.054
Ukupno dospjela nenaplaćena
potraživanja	18.052	4.388	12.961	15.849	19.746	19.836	196.711
u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2015. godine	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 dana	Dospjelo 181- 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Zajmovi klijentima Gradani	5.512	1.080	1.983	2.682	4.046	3.345	44.558
Poduzeća	9.255	1.938	5.193	6.279	21.877	6.894	180.933
Javni sektor i ostali
sektori	202	5	1		2	3	356
Ostala dospjela potraživanja	1.527	231	7.279	164	726	901	5.686
Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja	16.496	3.255	14.456	9.124	26.651	11.142	231.533

37. Kreditni rizik (nastavak)

c) Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2016. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne Banke					188.116
Plasmani kod drugih banaka				5.742	23.899
Zajmovi klijentima	34.023	169.796	422.068	96.132	1.162.760
lmovina raspoloživa za prodaju	1				962.606
Imovina koja se drži do dospijeća
Ukupno bilančna izloženost	34.023	169.796	422.068	101.874	2.337.381
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	11.102	4.267	13.405		309.506
Ukupno izvanbilančna izloženost	11.102	4.267	13.405		309.506
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	45.125	174.063	435.473	101.874	2.646.887
Na dan 31. prosinca 2015. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne Banke					206.024
Plasmani kod drugih banaka				31.899	55.691
Zajmovi klijentima	25.151	164.308	382.233	74.867	1.225.747
Imovina raspoloživa za prodaju					469.160
Imovina koja se drži do dospijeća					38.573
Ukupno bilančna izloženost	25.151	164.308	382.233	106.766	1.995.195
B. Izvanbilančna izloženost
Klıjentı	7.212	4.390	21.124	132	343.231
Ukupno izvanbilančna izloženost	7.212	4.390	21.124	132	343.231

37. Kreditni rizik (nastavak)

d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima

		2016.	2015.
u tisućama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
Potpuno nadoknadivi	82,09	1.09	79.96	1,32
Djelomično nadoknadivi	10,62	28,28	12,91	24,08
Potpuno nenadoknadivi	7,29	100,0	7.13	100,00
Ukupno	100,00		100.00

38. Rizik promjene cijena

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost porffelja vrijednosnica raspoloživih za prodaju na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.

	Pretpostavljena promjena cijene	Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2016. godine	3%	28.878
Na dan 31. prosinca 2015. godine	3%	14.075

39. Koncentracija imovine i obveza

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi;

	2016. -	2015.
u tisućama kuna
Obveznice Republike Hrvatske	229.171	132.351
Obvezna pričuva i blagajnički zapisi kod Hrvatske narodne banke	188.116	206.024
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	110.771	148.803
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	22.478
Ostale novčane rezerve	10.000	10.000
Ostala imovina	5.676	7.276
Primljeni depoziti	(40)	(41)
Tekuća porezna obveza	(7.334)
	558.838	504.413

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca po osnovi zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:

	2016.	20115.
u tisućama kuna
Ostali zajmovi	22.982	21.499
Zajmovi klijentima za koje garantira država	21.487	19.115
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.444)	(1.342)
Primljeni depoziti	(27.905)	(76.591)
Ostale obveze	(34.892)	(1.447)
	(231.542)	(216.468)

40. Događaji nakon datuma bilance

U 2017. godini zaključno do datuma odobrenja financijskih izvještaja, došlo je do pogoršanja kreditne sposobnosti jedne grupe dužnika koja predstavlja pojedinačno značajnu izloženost Banke. Redovnom procjenom kvalitete plasmane, s obzirom da se procjena budućih novčanih tokova temelji na vrijednosti adekvatnih instrumenata osiguranja koji su dostatni za podmirenje ugovorenog iznosa, Banka očekuje naplatu u cijelosti.

41. Odobrenje financijskih izvještaja

Izdavanje financijskih izvještaja odobrila je Uprava Banke dana 26. travnja 2017. i u njeno ime su ih potpisali:

Davorka Jakir Daniel Unger Julio Kuruc Goran Varat Clan Upravel Član Uprave Clan Uprave Predsjednik Uprave

Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08). Sljedeće tablice prikazuju financijske izvještaje u skladu s navedenom odlukom:

Račun dobiti i gubitka	2016.	2015.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
1. Kamatni prihodi	148.815	147.239
2. Kamatni troškovi	(54.756)	(64.386)
3. Neto kamatni prihod	94.059	82.853
4. Prihodi od provizija i naknada	37.702	38.250
5. Troškovi provizija i naknada	(13.710)	(14.253)
6. Neto prihod od provizija i naknada	23.992	23.997
7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
8. Dobit/(gubitak) od aktivnosti trgovanja	5.481	6.255
9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata
10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG
11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju	16.775	8.196
12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća	1
13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite
14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	794	990
16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika	573	(488)
17. Ostali prihodi	4.530	6.032
18. Ostali troškovi	(8.646)	(7.920)
19. Opći administrativni troškovi i amortizacija	(81.986)	(91.304)
20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke	55.572	28.611
21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke	(18.675)	(25.015)
22. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	36.897	3.596
23. Porez na dobit	(10.865)	(295)
24. Dobit/(gubitak) tekuće godine	26.032	3.301
25. Zarada po dionici	38,93	4,94
Dodatak računu dobiti i gubitka
	2016.	2015.

	HRK '000	HRK '000
Dobit/(gubitak) tekuće godine
Pripisan dioničarima matičnog društva
Manjinski udjel

Bilanca	2016.	2015.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
movina
1. Gotovina i depoziti kod HNB-a	350.670	400.095
1.1. Gotovina	41.783	35.269
1.2. Depoziti kod HNB-a	308.887	364.826
2. Depoziti kod bankarskih institucija	82.796	179.519
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	22.478
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja
5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	1.184.399	622.035
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	85.390	118.340
7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,
a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
8. Derivatna financijska imovina
9. Krediti financijskim institucijama	5.529	32.204
10. Krediti ostalim komitentima	1.530.612	1.620.307
11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
12. Preuzeta imovina	36.067	44.289
13. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija)	119.870	127.535
14. Kamate, naknade i ostala imovina	39.155	37.225
A. Ukupno imovina	3.456.966	3.181.549
Obveze i kapital
1. Krediti od financijskih institucija	316.578	177.390
1.1. Kratkoročni krediti	122.918	17.404
1.2. Dugoročni krediti	193.660	159.986
2. Depoziti	2.493.457	2.413.281
2.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima	553.125	454.152
2.2. Stedni depoziti	309.055	227.601
2.3. Oročeni depoziti	1.631.277	1.731.528
3. Ostali krediti
3.1. Kratkoročni krediti
3.2. Dugoročni krediti
4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje
5. Izdani dužnički vrijednosni papiri		786
5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri
5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri		786
6. Izdani podređeni instrumenti	52.231	52.765
7. Izdani hibridni instrumenti	75.578	76.350
8. Kamate, naknade i ostale obveze	91.523	66.889
B. Ukupno obveze	3.029.367	2.787.461
Kapital
1. Dionički kapital	259.433	259.433
2. Dobitak gubitak tekuće godine	26.032	3.301
3. Zadržana dobit/(gubitak)	(14.880)	(18.181)
4. Zakonske rezerve	118.687	118.687
5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve	25.077	26.630
6. Nerealizirani dobitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja
financijske imovine raspoložive za prodaju	13.250	4.218
C. Ukupno kapital	427.599	394.088
D. Ukupno obveze i kapital	3.456.966	3.181.549
Dodatak bilanci
u tisućama kuna	2016.	2015.
	HRK '000	HRK '000
UKUPNI KAPITAL	-
Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva	-
Manjinski udjel

Izvješće o novčanom tijeku	2016.	2015.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
Poslovne aktivnosti
1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	36.897	3.596
1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	18.675	25.015
1.3. Amortizacija	8.526	9.059
1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG
1.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine 1.6. Ostali (dobici)/gubici	(206)	(360)
1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne
imovine	63-892	37.310
2.1. Depoziti kod HNB-a	17.907	(6.193)
2.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a	(22.478)
2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti fin. institucijama	26.675	(8.757)
2.4. Krediti ostalim komitentima	81.224	(120.447)
2.5. Vrijednosni papiri i drugi fin. instr. koji se drže radi trgovanja
2.6. Vrijednosni papiri i drugi fin. instrumenti raspoloživi za prodaju 2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne	(556.849)	56.978
trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
2.8. Ostala poslovna imovina	(12.396)	12.052
2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine	(465.917)	(66.367)
Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza
3.1. Depoziti po viđenju	98.973	50.762
3.2. Stedni i oročeni depoziti	(18.796)	28.632
3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje
3.4. Ostale obveze	24.991	(20.606)
3. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza	105.168	58.788
4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit	(296.857)	29.731
5. Plaćeni porez na dobit		(114)
6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti	(296.857)	29.617
Ulagačke aktivnosti
7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nemat.imovine	(1.791)	(5.544)
7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	32.932	29.372
7.4. Primljene dividende	794	990
7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	(357)	(66)
7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	31.578	24.852
Financijske aktivnosti
8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita	139 189	66.447
8.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijed. Papira	(786)	786
8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata	(1.307)	(447)
8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala
8.5. (Isplaćena dividenda)
8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti
8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	137.096	66.786
9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine	(128.183)	121.255
10. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine	37.5.977	254.7622
11. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine	247.793	375.977

Dionički kapital	Trezorske dionice	statutarne Zakonske, rezerve i ostale	Zadržana (gubitak) dobit/	(gubitak) Tekuće Godine Dobit/	vrijednosnog Nerealizirani usklađivanja raspoložive financijske s osnove dobitak/ imovine gubitak	Manjinski udjel	Ukupno kapital i rezerve
Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano za prodaju	Nerevidirano	Nerevidirano
HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
270.515	(11.082)	146.161	(18.181)	3.301	3.374		394.088
270.515	(11.082)	146.161	(18.181)	3.301	3.374		394.088
-
=					9.032		9.032
					(1.541)		(1.541)
					7.491		7.491
=				26.032			26.032
							33.523
-				26.032	6.570
		(12)	3.301	(3.301)			(12)
270.515	(11.082)	146.149	(14.880)	26.032	10.865		427.599

Dodatak I – Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku

lzviešće o promjenama kapitala

Podravska banka d.d.

izvješće o promjenama kapitala-nastavak
	Dionički kapital	Trezorske dionice	statutarne Zakonske. rezerve i ostale	Zadržana (gubitak) dobit/	(gubitak) Tekuće Godine Dobit/	vnjednosnog Nerealizirani uskladivanja raspoložive financijske za prodaju s osnove dobitak/ imovine gubitak	Manjinski udjel	kapital i Ukupno rezerve
	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano	HRK '000 Nerevidirano
1. Stanje 1. siječnja 2015.
godine	270.515	(11.082)	146.172	(12.614)		(8.761)		384.230
Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka 2.	=			(5.567)		5.566
Prepravljeno stanje tekuće godine 3.	270.515	(11.082)	146.173	(18.181)		(3.195)		384.230
Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju ব	-
financijske imovine raspoložive Promjena fer vrijednosti 5.						8.212		8.212
priznate ili prenijete iz kapitala Porez na stavke izravno 6.	-					(1.642)		(1.642)
7. Ostali dobici i gubici izravno
priznati u kapitalu i rezervama 8. Neto dobici/gubici priznati	-
izravno u kapitalu						6.570		6.570
9. Dobit/(gubitak) tekuće godine	: P				3.301			3.301
10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu					3.301	6.570		9.871
11. Povećanje/ (smanjenje)
12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dioničkog kapitala
dionica	=
13. Ostale promjene	P		(12)			(1)		(13)
Prijenos u rezerve 14.
15. Isplata dividende
16. Raspodjela dobiti
17. Stanje 31.12. 2015. godine	270.515	(11.082	146.161	(18.181	3.301	3.374		394.088

Podravska banka d.d.

Dodatak I – Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku

Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

	2016.	2016.	2016.	2015.	2015. Računovodstven	2015. Razlik
	Prema	Računovodstveni	Razlika	Prema	I	a
	odluci	standardi		odluci	standardi
	Hrvatske	za banke		Hrvatske	za banke
	narodne	u		narodne	U
	banke	Hrvatskoj		banke	Hrvatskoj
	Nerevidirano			Nerevidirano
			HRK			HRK
	HRK '000	HRK '000	000	HRK '000	HRK '000	000
Prihodi od kamata i slični prihodi Rashodi od kamata	148.815	148.973	(158)	147.239	147.347	(108)
i slični rashodi Neto prihod od	(54.756)	(49.107)	(5.649)	(64.386)	(59.253)	(5.133)
kamata Prihodi od naknada	94.059	99.866	(5.807)	82.853	88.094	(5.241)
i provizija Rashodi za	37.702	37.703	(1)	38.250	38.252	(2)
naknade i provizije Neto prihodi od	(13.710)	(13.710)		(14.253)	(14.254)	1
naknada i provizija Neto dobit od	23.992	23.993	(1)	23.997	23.998	(1)
trgovanja Dobit/(gubitak) od	5.481	5.481		6.255	6.255	1
ugrađenih derivata Dobit/(gubitak) od imovine po fer
vrijednosti kroz RDG Dobit/(gubitak) od
imovine raspoložive za prodaju	16.775	16.900	(125)	8.196	8.410	(214)
Prihodi od ostalih	794	794		990	990
vlasničkih ulaganja						99
Neto tečajne razlike Ostali poslovni	573 4.530	386 4.487	187 43	(488) 6.032	(587) 5.996	રેક
prihodi Ukupno ostali
prihodi Opći administrativni	28.153	28.048	105	20.985	21.064	(79)
troškovi i amortizacija Troškovi umanjenja	(81.986)	(96.255)	14.269	(91.304)	(104.364)	13.060
vrijednosti i rezerviranja Ostali poslovni	(18.675)	(18.755)	80	(25.015)	(25.195)	180
rashodi Ukupno ostali	(8.646)		(8.646)	(7.920)		(7.920)
rashodi Dobit prije	(109.307)	(115.010)	5.703	(124.239)	(129.559)	5.320
oporezivanja	36.897	36.897		3.596	3.597	(1)
Porez na dobit	(10.865)	(10.865)		(295)	(296)	1
Neto dobit godine ZARADA PO	26.032	26.032		3.301	3.301
DIONICI (u HRK)	38,93 HRK	38,93 HRK		4,94 HRK	4,94 HRK

Razlika za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. na poziciji "Prihodi od kamata i slični prihodi" u iznosu 158 tisuća kuna (2015.: 108 tisuća kuna), odnosi se na tečajne razlike po osnovi kamatnih prihoda.

Razlika na poziciji "Rashodi od kamata i slični rashodi" u iznosu od 5.649 tisuća kuna (2015.: 5.133 tisuća kuna) odnosi se, najvećim dijelom, na premije za osiguranje štednih uloga u iznosu 5.747 tisuća kuna (20154.: 5.143 tisuće kuna), koje su u revidiranom računu dobiti i gubitka prikazane u poziciji "Opći i administrativni troškovi". Ostale razlike odnose se na reklasifikaciju tečajnih razlika iz kamatnih rashoda u neto dobit od tečajnih razlika u iznosu 98 tisuća kuna (2015.: 10 tisuća kuna).

Razlika na poziciji ostali nekamatni prihodi, osim tečajnih razlika, odnosi se na reklasifikaciju naplaćenih otpisanih potraživanja iz vrijednosnih usklađenja u ostale poslovne prihode u iznosu 4 tisuće kuna (2015.: 6 tisuća kuna).

Razlika u stavci "Opći administrativni i amortizacija", osim reklasifikacije iz kamatnih i ostalih nekamatnih troškova, odnosi se na reklasifikaciju amortizacije iz općih administrativnih troškova u iznosu 8.525 tisuća kuna (2015.: 9.059 tisuća kuna) u izdvojenu poziciju amortizacije materijalne i nematerijalne imovine.

Razlike u poziciji "Ostali nekamatni troškovi" posljedica su reklasifikacije troškova rezerviranja za sudske sporove iz ostalih troškove rezerviranja u iznosu 75 tisuća kuna (2015.: 40 tisuća kuna) i ostalih nekamatnih troškova u iznosu 8.571 tisuća kuna (2015.: 7.960 tisuća kuna) u opće i ostale administrativne troškove.

Razlika u poziciji "Ostali poslovni rashodi" odnosi se na reklasifikaciju ostalih nekamatnih troškova u iznosu 8.646 tisuća kuna (2015.: 7.920 tisuća kuna) u poziciju "Opći i ostali administrativni troškovi".

Usporedni prikaz nekonsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

	2016. Prema odluci HNB-a	2016. Računovodstven standardi za banke	2016. Razlika	2015. Prema odlucí HNB-a	2015. Računovodstven standardi za banke	2015. Razlika
	Nerevidirano HRK '000	HRK '000	HRK '000	Nerevidirano HRK '000	HRK '000	HRK '000
Imovina
Novac i sredstva kod
Hrvatske narodne
banke	350.670	411.769	(61.099)	400.095	526.633	(126:538)
Trezorski zapisi MF-a i
blagajnički zapisi
HINB-a	22.478	1	22.478		-
Financijska imovina
raspoloživa za prodaju	1.184.399	962.606	221.793	622.035	469.160	152.875
Financijska imovina
koja se drži do
dospijeća	85.390		85.390	118.340	38.573	79.767
Plasmani i zajmovi
drugim bankama	88.325	29.641	58.684	211.723	87.590	124.133
Zajmovi i potraživanja	1.530.612	1.884.779	(354.167)	1.620.307	1.872.306	(251.999)
Ulaganja u podružnice
Preuzeta imovina	36.067		36.067	44.289		44.289
Nekretnine.
postrojenja i oprema i						79
nematerijalna imovina	119.870	112.886	6.984	127.535	127.456
Odgođena porezna
imovina	1.138	1.138		6.210	6.210 53.621	1
Ostala imovina	38.017	51.763	(13.746)	31.015 3.181.549	3.181.549	(22.606)
Ukupno imovina	3.456.966	3.454.582	2.384
Obveze
Obveze prema drugim bankama i depoziti
ostalih deponenata	2.810.035	2.834.650	(24.615)	2.590.671	2.617.775	(27.104)
Rezerviranja za
obveze i troškove	3.417	3.782	(365)	3.786	4.076	(290)
Ostale obveze	88.106	59.487	28.619	63.103	34.432	28.671
Ukupno obveze	2.901.558	2.897.919	3.639	2.657.560	2.656.283	1.277
Hibridni i podređeni
instrumenti	127.809	129.790	(1.981)	129.901	131.916	(2.015)
Kapital
Dionički kapital	267.500	267.500		267.500	267.500
Kapitalna dobit od
emisije	3.015	3.015		3.015	3.015
Trezorirane dionice	(11.082)	(11.082)		(11.082)	(11.082)
Neto dobit za godinu	26.032	26.032		3.301	3.301
Zadržana
dobit/(gubitak)	(14.880)	(14.879)	(1)	(18.181)	(18.180)	(1)
Nerealizirani
dobitak/(gubitak) od
vrijednosnog
usklađivanja
financijske imovine
raspoložive za prodaju	13.250		13.250	4.218	0	4.218
Rezerve	143.764	156.287	(12.523)	145.317	148.796	(3.479)
Ukupno kapital	427.599	426.873	726	394.088	393.350	738
Ukupno obveze i
kapital	3.456.966	3.454.582	2.384	3.181.549	3.181.549

Najznačajnije razlike na pozicijama bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja i obveza po kamatama. U bilanci prema Odluci HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka potraživanja i obveza po osnovi kamata prikazani su u poziciji "Ostala imovina" i "Ostale obveze", dok su u bilanci prema zakonskim za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana na pozicijama imovine i obveza na koje se odnose.

Imovina

Novčana sredstva na tekućim računima kod domaćih i stranih banaka te ostali depoziti u ukupnom iznosu 181.870 tisuća kuna (2015.: u iznosu 285.339 tisuća kuna) iskazani su u revidiranim izvješćima u poziciji "Gotovina i računi kod banaka", dok se prema odluci HNB-a ta sredstva iskazuju u poziciji "Depoziti kod bankarskih institucija".

U revidiranim izvješćima su plasmani kljentima s osnove eskontiranih mjenica i otkupljenih potraživanja u ukupnom iznosu 338.655 tisuća kuna (2015.: u iznosu 237.977 tisuća kuna) iskazani u poziciji "Zajmovi kljjentima", dok su prema odluci HNB-a ta sredstva iskazana prema portfelju financijske imovine u koji su raspoređeni; eskontirane mjenice u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 253.265 tisuća kuna (2015.: u iznosu 157.558 tisuća kuna) dok je faktoring raspoređen u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 85.390 tisuća kuna (2015.: u iznosu 80.419 tisuća kuna).

Preuzeta imovina se prema zahtjevima HNB-a iskazuje u zasebnoj poziciji, dok je u revidiranom izvješću uključena u stavku "Ostala imovina" u iznosu 36.067 tisuće kuna (2015.: u iznosu 44.289 tisuća kuna) Zalihe sitnog inventara u iznosu 82 tisuće kuna (2015.: u iznosu 79 tisuća kuna) iskazane su u revidiranom izvješću u poziciji "Ostala imovina", dok je prema odluci HNB-a u poziciji "Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina".

Neto odgođena porezna imovina u iznosu 1.138 tisuća kuna (2015.: u iznosu 6.210 tisuća kuna) u revidiranom izvješću iskazana je kao zasebna pozicija, dok je prema standardima HNB-a odgođena porezna imovina u iznosu 3.522 tisuće kuna uključena u poziciju "Ostala imovina", a odgođene porezne obveze u iznosu 2.384 su uključene u poziciju "Ostale obveze"

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a pozicija "Ostale obveze" uključuje i rezerviranja za sudske troškove, u ukupnom iznosu 365 tisuća kuna (2015.: 290 tisuća kuna) koja su u revidiranom izvješću iskazana u zasebnoj poziciji kao dio rezerviranja za obveze i troškove.

Pozicija "Statutarne i ostale kapitalne rezerve" prema zahtjevima HNB-a uključuje rezerve formirane na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 727 tisuća kuna (2015.: 738 tisuća kuna), koje su u revidiranom izvješću uključene u poziciju "Ostale obveze".

L podravska banka d.d.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR

Koprivnica, 27.04.2017.

Temeljem članka 48. Statuta Podravske banke d.d. te članka 300.d Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor na sjednici održanoj 27. travnja 2017. godine donio je

ODLUKU

o utvrđivanju godišnjih izvješća Podravske banke d.d. za 2016. godinu

Članak 1.

Daje se suglasnost na Godišnje izvješće Uprave o stanju Podravske banke d.d. za 2016. godinu.

Članak 2.

Daje se suglasnost na nekonsolidirana Godišnja financijska izvješća Podravske banke d.d. za 2016. godinu koja je sastavila Uprava Banke.

Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora Banke na nekonsolidirana godišnja financijska izvješća Banke za 2016. godinu, navedena Izvješća utvrđena su od strane Uprave i Nadzornog odbora Banke.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Bilanca

na dan 31. prosinca 2016. godine

(svote u kunama/lp)

IMOVINA

31.12.2016.

3.454.581.513,72

3.027.708.990,69

267.499.600,00

(11.081.779,41)

156.287.015,57

(14.879.746,14)

26.032.030,66

3.015.402,35

Gotovina i računi kod banaka	223.652.533.40
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	188.116.572,00
Plasmani kod drugih banaka	29.641.198.00
Zajmovi klijentima	1.884.778.886,65
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	962.605.690,07
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	0.00
Nematerijalna imovina	45.280.834,15
Nekretnine i oprema	67.605.086,97
Odgođena porezna imovina	1.137.839,71
Ostala imovina	51.762.872,77

UKUPNO IMOVINA

OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL

Obveze
Obveze prema bankama	143.745.939.88
Obveze prema klijentima	2.373.649.424.54
Ostala pozajmljena sredstva	317.253.858,50
Ostale obveze	59.487.303.67
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	3.782.257,35
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice	129.790.206,75

Ukupno obveze

Kapital

Dionički kapital Premija na izdane dionice Trezorske dionice Ostale rezerve Dobit tekuće godine Zadržana dobit(gubitak)

Ukupni kapital

UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL

426.872.523,03

3.454.581.513,72

Račun dobiti i gubitka za 2016. godinu

(iznosi u kunama/lp)

Prihodi od kamata i slični prihodi	148.972.903,50
Rashodi od kamata i slični rashodi	(49.106.571,57)
Neto prihod od kamata	99.866.331,93
Prihodi od naknada i provizija	37.703.242,38
Troškovi naknada i provizija	(13.710.106,05)
Neto prihod od naknada i provizija	23.993.136,33
Ostali neto prihodi iz poslovanja	28.047.508,84
Prihod iz poslovanja	151.906.977,10
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	(18.754.717,48)
Administrativni troškovi poslovanja	(87.729.501,32)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	(8.525.939,39)
Dobit prije oporezivanja	36.896.818,91
Porez na dobit	(10.864.788,25)
Neto dobit tekuće godine	26.032.030,66

Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

(svote u kunama/lp)

Neto dobit tekuće godine	26.032.030,66
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto povećanje/(smanjenje) fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju	9.032.329,84
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	(1.541.480,80)
Ostala sveobuhvatna dobit	7.490.849,04
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja	33.522.879,70

Izvještaj o novčanom tijeku

za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

(svote u kunama/lp)

Dobit tekuće godine prije poreza	36.896.818,91
Usklađena za:
Amortizacija	8.525.939,39
Neto dobitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine	(206.739,68)
Neto dobitak od prodaje preuzete imovine	(9.690,34)
Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja	18.754.717,48
Prihod od dividendi	(794.087,68)
Neto pozitivne tečajne razlike od izdanih hibridnih	(1.336.069,62)
instrumenata
Operativna dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja	61.830.888,46
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto smanjenje sredstava kod Hrvatske narodne banke	17.907.053,26
Neto povećanje zajmova klijentima	(20.741.611,24)
Neto smanjenje plasmana bankama	26.720.400,97
Neto povećanje ostale imovine	(8.135.542,07)
Povećanje ostalih obveza	25.055.536,13
Povećanje obveza prema ostalim bankama	52.574.458,00
Povećanje depozita klijenata	24.671.786,42
Plaćeni porez na dobit	0,00
Neto novčani priljev / (odljev) iz redovnog poslovanja	179.882.969,93
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
	(1.971.407,92)
Kupovina nekretnina i opreme Prodaja nekretnina i opreme	1.320.451,60
	(486.349.309,11)
Neto povećanje financijske imovine raspoložive za prodaju Primici od dividendi	794.087,68
Ulaganja koja se drže do dospijeća	38.572.618,74
Prodaja preuzete imovine	728.750,26
Neto novčani priljev/(odljev) iz ulagateljskih aktivnosti	(446.904.808,75)
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Posuđena sredstva	139.627.686,32
Otplate po izdanim obveznicama Neto novčani primici iz financijskih aktivnosti	(789.933,46) 138.837.752,86
Neto povećanje/(smanjenje) novca	(128.184.085,96)
Novac na početku razdoblja	375.977.450,69

za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. Izvještaj o promjenama glavnice

(svote u kunama/lp)

	Dionički kapital	Premija na dionice izdane	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	dobit/gubitak Zadržana	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2015. godine	267.499.600,00	3.015.402.35	11.081.779,41	4.801.551,08	143.994.615,45	(18.180.817,68)	3.301.071,54	393.349.643,33
Raspored dobiti/gubitka 2015. godine					7.490.849.0	3.301.071.54	(3.301.071,54)	0,00
Ostala sveobuhvatna dobit Dobit tekuće godine							26.032.030, 66	26.032.030,6 7.490.849,04
Stanje 31. prosinca 2016. godine	267.499.600,00 3.015.402,35		11.081.779,41)	4.801.551,08	151.485.464,49	(14.879.746,14)	26.032.030,66	426.872.523,03

i podravska banka d.d.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR Koprivnica,27.04.2017.

Temeljem članka 74. Statuta Podravske banke d.d. Nadzorni odbor na sjednici održanoj 27. travnja 2017. godine donio je

ODLUKU o prijedlogu upotrebe dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2016. godini

Članak 1.

Nadzorni odboru daje suglasnost na prijedlog Uprave Banke o upotrebi dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2016. godini, te ga zajednički prosljeđuju Glavnoj Skupštini Banke na odlučivanje, a prema kojemu se ukupna dobit ostvarena poslovanjem Banke u 2016. godini u iznosu 26.032.030,66 kuna, raspoređuje kako slijedi:

• 14.879.746,14 kuna za pokriće gubitka iz prethodnih razdoblja
• -

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.