Podravska Banka d.d. — Annual Report 2015

Apr 29, 2016

Podravska banka d.d.

া করে আমার প্রতি করে আর কারা করে আর করে আর করে আন্তর

Godišnje izvješće i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine Sadržaj

ា ការបោះ ក្រោយ ក្រុងក្រុង

l (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1) (1)

Stranica

Godišnje izvješće Uprave	1
Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja	20
Izvješće neovisnog revizora	21-222
Financijski izvještaji:
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	28
Izvještaj o financijskom položaju	24
izvještaj o novčanim tijekovima	25
Izvještaj o promjenama glavnice	26-27
Bilješke uz financijske izvještaje	28-103
Dodatak I - Dopunska izvješća za Hrvatsku narodnu banku	104-112

Izvješće Uprave o stanju

Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2015.godinu.

Globalni gospodarski rast potaknut je rastom osobne potrošnje, nižim cijenama energenata, poticajnom monetarnom politikom i niskim kamatnim stopama. U eurozoni, Europska središnja banka provođenjem politike kvantitativnog popuštanja potiče gospodarski osigurava visoku razinu likvidnosti na tržištu. Prema najavama centralne banke SAD-a, možemo očekivati rast referentnih kamatnih stopa, što može smanjiti dostupnu likvidnost i potaknuti povlačenje kapitala s tržišta u nastajanju.

U Republici Hrvatskoj je u 2015. godini BDP porastao 1,6%, potaknut povećanjem izvoza, industrijske proizvodnje, turizma, nižim cijenama energenata, većom osobnom potrošnjom te blagim oporavkom investicija. Hrvatsko gospodarstvo suočeno je s makroekonomskim neravnotežama među kojima se primarno ističu razina javnog duga i deficita. Europska komisija otvorila je u 2014. godini nad Republikom Hrvatskom Proceduru pri prekomjernom proračunskom manjku ("Excessive Deficit Procedure") te Proceduru pri makroekonomskim neravnotežama ("Macroeconomic Imbalance Procedure"), koje od Vlade Republike Hrvatske zahtijevaju jasno definirane reformske aktivnosti. Republika Hrvatska je djelomično provela reforme u području tržišta rada, porezne politike, socijalnih transfera i zdravstvenog sustava, no ostale reforme su izostale. Dodatno, višegodišnji pad investicija i zaposlenosti te starenje stanovništva rezultirali su zaostajanjem u rastu produktivnosti i niskim tehnološkim napretkom.

Kreditni rejting je snižen (BB- po S&P, Ba2 po Moody's i BB- po Fitchu, s negativnim izgledima) te je i dalje pod utjecajem potencijala gospodarskog rasta, visokom razinom zaduženosti i ovisnosti o eksternim izvorima financiranja, izostanka reformi i fiskalne konsolidacije. Makroekonomske neravnoteže su rezultirale visokom premijom rizika zemlje. Razina 5Y CDS-a kreće se na razini od 300 bp, što je relativno visoko u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe.

Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Poslovne banke koje posluju na hrvatskom tržištu su u procesu transformacije kako bi se prilagodile zahtjevima tržišta i regulative. Kreditna aktivnost je usporena, uz razduživanje stanovništva i trgovačkih društava, a porast kreditne aktivnosti zabilježen je u javnom sektoru. U sektoru trgovačkih društava primjetan je porast zaduživanja u inozemstvu koji usporava pad ukupne kreditne zaduženosti tog sektora. Neprihodujući krediti (NPL) u bankarskom sustavu su na razini od 16,6%, uz pokrivenost kredita ispravcima vrijednosti 56,6%. Adekvatnost kapitala sustava je 21,0%, a povrat na uloženi kapital je nizak i ispod je razine prosječnog prinosa na državne obveznice U 2015. godini, bankarski sektor je ostvario gubitak zbog izmjena u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje se odnose na kredite vezane uz švicarski franak, a sveukupna adekvatnost kapitala banaka na koje su utjecale izmjene zakona smanjena je za više od 3 postotna boda.

U ovakvom ekonomskom okruženju Podravska banka potvrđuje svoju stabilnost ostvarujući zadovoljavajuće rezultate poslovanja u 2015 godini.

U poslovnoj 2015. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske, a ponajviše aktivnosti usmjerene na sektor poduzetništva. Pored navedenog, Banka je nastavila s aktivnostima na unaprjeđenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, na uvođenju novih depozitnih servisa na njemačkom tržištu, te konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova velikim djelom snimanjem svih poslovnih procesa što je dovelo do velike racionalizacije u poslovanju. Kao u prošlim godinama, velika i posvećena je monitoringu plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom.

Po veličini aktive na kraju 2015. godine Banka zauzima 11. mjesto od ukupno 28 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2015. godine iznosila je 3,182 milijarde kuna što je povećanje za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 4,1% i iznose 2,349 milijardi kuna. U strukturi ukupnih depozita, najveći rast bilježe depoziti stanovništva, za 8,8% u odnosu na 31.12.2014. godine. Na depozite stanovništva otpada 77%, a na depozite poslovnih subjekata 23% od ukupnih depozita. Na području kreditnog poslovanja, ukupni krediti klijentima povećani su za 2,3% pri čemu su krediti slanovništvu na razini prethodne godine, dok su krediti poduzećima porasli za 5%. Omjeri plasmana stanovništvu i poduzećima u ukupnim kreditima ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodnu poslovnu godinu; udio kredita stanovništvu u odnosu na ukupne kredite klijentima iznosi 28% a udio kredita poduzećima 72%.

Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2015. godine iznosila je 16,06%. Regulatorni kapital krajem 2015. godine iznosi 420 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za 1,9% u odnosu na prethodno razdoblje. Što se tiče same strukture, 327 milijuna se odnosi na osnovni kapital, a 93 milijuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je Banka izdala prethodnih godina.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 133,2 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 66,2%, neto prihod od naknada i provizija 18,0% dok ostali prihodi sudjeluju sa 15,8%. Dobit tekuće godine i iznosi 3,3 milijuna kuna.

Najznačajniji rizici koji utječu na poslovanje Banke su kreditni rizik, tržišni rizik, i operativni rizik. Upravljanje rizicima Banka definira kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te sustave limita i preuzimanje nizika po pojedinim poslovnim područjima. Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim kvantitativnim i kvalitativnim zahljevima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unapnjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

Tijekom 2015. godine Podravska banka nastavila je aktivnosti na unaprjeđenju tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i podrške za nove kanale distribucije usluga klijentima, upravljanje poslovnim odnosima s klijentima, upravljanja procesima riznice i kvalitativne pomake u upravljanju rizicima.

Banka je bila usredotočena i na komercijalne aktivnosti, osobito na gospodarski sektor u kratkoročnoj sferi. Poduzete su aktivnosti usmjerene na prilagodbu cjelokupne operativne kroz namjenske programe poticaja usmjerenih na racionalizaciju operativnih procesa i troškova.

Tijekom prethodne godine Banka nije stjecala vlastite dionice, tako da na dan 31.12.2015. godine Banka ima ukupno 9.203 komada trezorskih dionica, što predstavlja 1,38% udjela u dioničkom kapitalu Banke.

U godini pred nama očekuje se da će globalni gospodarski rast i dalje biti pod pozitivnim utjecajem rasta osobne potrošnje, očekivanim investicijama i relativno visokom za robama i uslugama na svjelskom tržištu. Čentralne banke i dalje potiču gospodarski osiguravaju visoku razinu likvidnosti na tržištu te drže kamatne stope na relativno niskim razinama.

l u Republici Hrvatskoj se u 2016. godini očekuje nastavak rasta BDP-a, potaknut solidnom potražnjom trgovinskih partnera, porastom osobne potrošnje, efikasnijim europskih strukturnih i investicijskih fondova i standardno dobrim doprinosom turističke sezone. Fiskalna politika ostaje snažan alat za poticanje gospodarskog oporavka. Za očekivati je da će Vlada Republike Hrvatske donijeti proračun usmjeren na smanjenje javnog duga i proračunskog deficita, te u dobrom dijelu započeti neophodne reforme. Hrvatski bankarski sektor je stabilan, s visokom likvidnošću kapitala.

U takvim okolnostima Banka će nastojati ojačati komercijalne aktivnosti osobito prema građanskom ali i korporativnom sektoru, pri tome izbjegavajući visoko koncentrirane plasirati kratkoročne, autolikvidne kredite uz adekvatnu kolateralnu pokrivenost. Uz to, maksimalna pažnja posvetit če se upravljanju rizicima i potencijalno rizičnim potraživanjima.

Kao i u prethodnim poslovnim godinama od temeljne važnosti bit će doprinos sektora Riznice u prvom redu da se osigura potrebna likvidnost za sigurno funkcioniranje Banke. Osim dijela koji se odnosi na ulaganjalinvesticije i na valutni trading, te na poslovanje vrijednosnicama, riznica ce obavljati i ulogu od suštinske važnosti u financiranju komercijalnih aktivnosti, a sve u cilju povećanja obujma poslovanja i smanjenja financijskih troškova Banke.

Banka će i nadalje nastojati udovoljiti potrebama svojih klijenata te će u skladu s tim razvijali proizvode i usluge u cilju održavanja dugoročnih odnosa s klijentima.

Ulaskom u Europsku uniju, Banka je iskoristila mogućnost šireg pružanja svojih usluga na druga tržišta, nudeći povoljnije uvjete štednje i njemačkim građanima. kroz prikupljanje depozita njemačkih državljana, putem Internet platforme u suradnji s tvrtkom, koja je i tržišni lider u ovakvom poslovanju, Raisin GmbH (ex Saving Global GmbH), te MHB-Bank AG iz Berlina.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima, na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na daljnja poboljšanja kvalitete usluga.

Također izražavam zahvalnost dioničarima, članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.

OPIS POSI OVANJA

. Pregled svjetskog gospodarstva u 2015. godini

Prema izvještaju Svjetske banke, usporavanje gospodarske aktivnosti u tržištima u razvoju zasjenilo je skroman oporavak u glavnim zemljama s visokim dohotkom u 2015. godini. Globalni rast ponovno je razočarao i procijenjen je na 2,4% što je manje od očekivanog te je niži u odnosu na 2014. godinu kada je rast iznosio 3,3%. Globalni gospodarski rast potaknut je rastom osobne potrošnje, nižim cijenama energenata, poticajnom monetarnom politikom i niskim kamatnim stopama. Unatoč teškoćama, nastavljen je proces neujednačenog oporavka svjetskih ekonomija, dok brzina oporavka ovisi o pojedinačnim zemljama. Ekonomska aktivnost u mnogim je tržištima u razvoju podbacila. Oporavak u glavnim zemljama s visokim dohotkom nastavio je smjer i u 2015. godini. U eurozoni je došlo do daljnjeg porasta kreditiranja, nezaposlenost je smanjena te procijenjeni rast u protekloj godini iznosi 1,5% što je u skladu s očekivanjima, a više od skromnih 0,8% iz 2014. U SAD-u je rast BDP-a u 2015. godini iznosio 2,5% što je najveći godišnji rast u post-kriznom periodu. Stopa nezaposlenosti nastavila je padati što je bio dodatan poticaj oporavku potrošnje. Oporavak ostaje neznatan u Japanu (skromnih 0,8%), unatoč značajnim monetamim stimulacijama. Budući da će na vanjsku potražnju negativno utjecati usporavanje gospodarske aktivnosti u najvećim tržištima u razvoju, prognoze rasta za glavne zemlje s visokom dohotkom su smanjene za 2016., ali bi on trebao i dalje pokazati napredak u odnosu na 2015. godinu. Predviđa se da će daljnje zatezanje monetarne politike FED-a biti postepeno, dok će u eurozoni i Japanu i dalje biti prostora za stimulacije. Postupno usporavanje gospodarstva u Kini je nastavljeno i u 2015. godini, a daljnje usporavanje u sektorima s viškom kapaciteta je djelomično neutralizirano snažnim rastom u uslužnom sektoru. Kineski BDP porastao je 6,9% što je smanjenje u odnosu na 7,3% iz 2014. te se očekuje daljnje smanjenje ove godine. Brazil (-3,7%) i Rusija (-3,8%) prolaze kroz teške prilagodbe u vidu vanjskih i domaćih izazova. U prosjeku, aktivnost ekonomija izvoznika roba je stagnirala u 2015., pogođena značajnim padom cijena. Kao rezultat, doprinos tih ekonomija globalnom rastu značajno je smanjen. Pogoršanje izgleda za zemlje u razvoju podudara se s oštrim usporavanjem svjetske trgovine, porastu volatilnosti na financijskim tržištima i značajnom padu priljeva kapitala. U očekivanju čvršće monetarne politike SAD-a, očekuju se intenzivniji valutni pritisci na tržišta u razvoju te porast cijene kapitala, posebice na zemlje izvoznike roba.

· Pregled hrvatskog gospodarstva u 2015. godini

Negativne tendencije iz prethodnih godina napokon su zaustavljene, pa je 2015. godina obilježila početak oporavka hrvatskog gospodarstva koji je vidljiv u rastu bruto domaćeg proizvoda, smanjenju stope nezaposlenosti i u postupnom povećanju zapošljavanja krajem godine. Početni impuls za takav rezultat došao je od snažnog rasta izvoza zahvaljujući povoljnim kretanjima u okruženju, obilježenim nastavkom oživljavanja rasta u svim zemljama značajnim za hrvatski izvoz i turističku djelatnost. Smanjivanje poreznog opterećenja plaća potaklo je rast osobne potrošnje, pri čemu treba naglasiti i povoljan uljecaj snažnog pada cijena naftnih derivata. No, prvi pozitivni pomaci nakon dugotrajne duboke krize, koji se odražavaju i u značajnom rastu industrijske proizvodnja te blagom oživljavanju investicija još uvijek nisu dovoljni da bi se moglo zaključiti da je dugotrajno razdoblje gospodarstvenoga nazadovanja ili stagnacije definitivno završeno. Bruto domaći proizvod zemlje u 2015. godini nakon šest uzastopnih godina pada (kumulativno za 12,5%), porastao je za 1,6%. Pritom su rast zabilježile sve sastavnice BDP-a, uključujući prvi put nakon dugotrajne krize i domaću potražnju.

Trend smanjenja broja zaposlenih zaustavljen je sredinom godine, zahvaljujući ponajviše značajnom povećanju sezonskog zapošljavanja u turizmu, ugostiteljstvu i pratećim djelatnostima. Stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je s 19,4% u prosincu 2014. godine na 17,9% u prosincu prošle godine. Pozitivni saldo tekućeg računa platne bilance je višestruko povećan (na čak 4,5% BDP-a), zahvaljujući značajnom povećanju viška u razmjeni usluga (rekordni prihodi od turizma) i smanjenom manjku na robnom račuru, no prvenstveno kao posljedica jednokratnog učinka zakonskog reguliranja konverzije kredita stanovništvu u švicarskim francima. Investicije su u 2015. godini blago povećane, po procijenjenoj stopi od 1,6%, pa tako ostaju i dalje na gotovo za trećinu realno manjoj razini nego u razdoblju prije krize. Niti privatna ulaganja još nisu značajnije povećana, što je jednim dijelom posljedica još manjeg iznosa izravnih ulaganja iz inozemstva. To upućuje na činjenicu da raspoloženje potencijalnih investitora i opća investicijska klima u zemlji još uvijek nisu značajnije poboljšani. Osobna potrošnja je zbog smanjivanja poreznog opterećenja plaća i mirovina te nastavljanja deflacijskih trendova u prošloj godini značajno povećana (realno za 1,2%), no još uvijek je oko 12% manja od razine prije krize. Promet u trgovini na malo povećan je i znatno više (oko 2,4%), no to je jednim dijelom posljedica znatnog povećanja posjeta i potrošnje inozemnih turista. Unatoč povećanju osobne potrošnje, razduživanje sektora kućanstava se i nadalje nastavlja. Pojačane su pozitivne tendencije u industrijskoj proizvodnji tijekom 2015. godine, prvenstveno zbog značajnog povećanja inozemne potražnje. Aktivnost u industriji je s 1,2%-tnog rasta u 2014. godini povećana na 2,7%. No, njena je razina još uvijek 15-ak postotnih bodova manja u odnosu na 2008. godinu.

U predizbornoj godini vlada nije poduzimala značajnije korake u smjeru korjenitih reformi u javnom sektoru, pa su kretanja u javnim financijama uglavnom ovisila o kretanjima na prihodnoj strani. Ona su u 2015. godini bila znatno povoljnija nego u prethodnoj godini zahvaljujući izlasku iz recesije i poboljšanju ukupnog stanja. Pozitivan učinak imalo je održavanje povijesno niskih kamatnih stopa na međunarodnim financijskim tržištima, koje je doprinijelo stabilnosti javnih financija. Na taj način je djelomično ublažen rast rashoda za olplatu kamata akumuliranog javnog duga i omogućeno relativno povoljnije zaduživanje za financiranje dugoročno neodržive razine tekućeg deficita opće države. U 2015. godini Vlada je, unatoč obvezama u sklopu Procedure pri prekomjernom proračunskom manjku, u predizbornoj godini odlučila odustati od restriktivnije fiskalne politike, u prvom redu smanjenjem poreznog opterećenja dohodaka. od rada i mirovina. No, zahvaljujući postignutom rastu gospodarstva, povećanje prihoda je doprinijelo smanjenju fiskalnog deficita (na 4,6% BDP-a), što je ipak značajno manje od ostvarenoga u 2014. godini (5,7%). U 2015. godini prihodi konsolidirane središnje države povećani su za 7,8%, a rashodi za 3,5% u odnosu na ostvarene u 2014. godini. Prema preliminarnim procjenama Ministarstva financija, ukupni deficit u prošloj godini (na gotovinskom načelu) dosegao je iznos od oko 9,6 milijardi kuna. Dug opće dižave nastavio se snažno povećavati premašivši na kraju 2015. godine iznos od 288 milijardi kuna i razinu od 86,6% u bruto domaćem proizvodu. U 2015. godini potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosjeku su smanjene za 0,5% u odnosu na pretnodnu godinu. U prosincu su bile niže za 0,6%, u odnosu na kraj 2014. godine, prvenstveno zbog nastavka smanjivanja domaće potražnje. Registrirana nezaposlenost smanjena je tijekom 2015. za 9,9%. Ukupan broj nezaposlenih i dalje je izrazito visok - čak 285.468 osoba. Stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je s 19,4% na 17,9%. S oživljavanjem gospodarstva došlo je i do porasta realnih bruto plaća u 2015. godini u prosjeku za 1,7%. Znatno brže su porasle realne neto plaće (za 3,7%), zahvaljujući smanjenom opterećenju porezom na dohodak.

HNB je i tijekom 2015. godine nastavila s ekspanzivnom monetarnom politikom nastojeći održati visoku likvidnost u bankovnom sustavu bez ugrožavanja stabilnosti deviznoga tečaja te pritom utjecati i na povećanje plasmana realnom u cilju oživljavanja gospodarske aktivnosti. Takva politika u uvjetima niske inflacije rezultirala je zadržavanjem kamatnih stopa na iznimno niskim razinama, olakšavajući time i državi zaduživanje na domaćem tržištu. Osnovni cilj koji je bio povećanje plasmana banaka realnom sektoru niti u 2015. godini nje ostvaren, prvenstveno zbog ograničene potražnje za kreditima korporativnog sektora uslijed još uvijek nedostatne investicijske aktivnosti.

Prosječni je tečaj u 2015. godini bio 7,61 kuna za euro, što također predstavlja blagu aprecijaciju od 0,3% u odnosu na prosjek 2014. Bruto međunarodne pričuve HNB-a krajem studenog 2015. godine iznosile su 13,7 milijardi eura, što je povećanje od 1 milijarde eura u odnosu na kraj prethodne godine.

Aktiva bankovnog sektora je u 2015. godini, prema nerevidiranim agregiranim podacima HNB-a, smanjena za 0,4%, primarno uslijed smanjenja kredita komitenata zbog nove legislative vezane uz konverziju kredita denominiranih u švicarskim francima. Dodatno, smanjenje volumena kredita bilo je pod utjecanjem i nekoliko jednokratnih transakcija u segmentu države i financija (velike otplate) uz istovremeni nastavak procesa razduživanja i još uvijek niske potražnje za kreditima. Prema agregiranom statističkom izvješću HNB-a, hrvatski barkarski sektor je u 2015. godine ostvario gubitak u iznosu 4,3 milijardi kuna, najvećim dijelom uslijed izmjene zakona vezanih uz konverziju kredita denominiranih u CHF, ali i dodatnih usklađenja u bilancama nekih banaka što je sve zajedno značajno uvećalo iznose rezerviranja za gubitke. lako je ovaj događaj negativno utjecao i na kapitalne pozicije banaka smanjivši kapitalnu adekvatnost najvećih banaka i za preko 3 postotna boda, bankarski sustav Republike Hrvatske je i dalje visoko kapitaliziran, a stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a na datum 31. prosinca 2015. godine iznosi 20,98%. Time je dodatno potvrđena već otprije prisutna visoka razina kapitaliziranosti hrvatskog bankovnog sustava. Udio neprihodujućih kredita se uslijed restrukturiranja kreditnog portlelja banaka kao i početka oporavka gospodarstva smanjio na 16,6% na dan 31. prosinca 2015. godine (na kraju 2014. godine iznosio je 17,06%). Istovremeno, kontinuirano raste pokrivenost neprihodujućih kredita, dosegnuvši na kraju prosinca 56,6% (u odnosu na 51,3% na dan 31. prosinca 2014.).

• Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku

ﺎ ﺍﻟﻤﺴﺎﺣﺔ

	2015	2014.	2018
Bruto domaći proizvod, mrld. kuna u tekućim cijenama	332,0	328,4	328,4
Bruto domaći proizvod ("BDP"), % promjene	1,6	(0,4)	(1,1)
BDP per capita, u eurima	10 3 32	10.156	10/225
Osobna potrošnja, % promjene	1,2	(0,7)	(1,9)
Javna potrošnja, % promjene	0,6	(1,9)	0,3
Investicije, % promjene	1,6	(3,6)	1,4
Izvoz robe i usluga, % promjene	9,1	7,8	8,1
Uvoz robe i usluga, % promjene	8,6	4,3	3.1
Industrijska proizvodnja, % promjene	2.7	1,2	(1,8)
Stopa nezaposlenosti (ILO) (% aktivnog stanovništva)	16,5	17,3	17,3
Potrošačke cijene, % promjene	(0,5)	(0,2)	2,2
Saldo proračuna opće države (% BDP)	(4,6)	(5,7)	(5,4)
Saldo tekućeg računa platne bilance (% BDP)	4,5	0,7	1,0
Vanjski dug (% BDP)	105,7	108,4	105,6
Devizni tečaj kuna: euro, godišnji prosjek	7,61	7,63	7,57

• Izvori podataka: Državni za statistiku (DZS), Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, HAAB Ekonomska istraživanja

OPIS POSLOVANJA BANKE

Proizvodi i usluge

Na zahtjeve i potrebe građana, malih poduzetnika, kao ciljanih klijenata, Banka nastoji odgovoriti unaprjeđenjem svojih usluga i ulaganjem u razvoj novih tehnologija.

Konkurentnost i prilagodljivost su temeljne odrednice u pružanju financijske podrške klijentima. Velika se pažnja posvećuje i edukacijama zaposlenika, kako bi njihovu stručnost stavila na raspolaganje očekivanjima svojih klijenata.

Uspješnom implementacijom novog poslovno-informacijskog sustava, koji je obuhvatio informatizaciju svih poslovnih segmenata Banke, uspostavljeni su novi tehnološki procesi koji imaju posljedicu unaprjeđenja upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošću, prodajnim kanalima, te upravljanja proizvodima i uslugama. Novim sustavom dodatno su podržani i unaprijeđeni procesi poslovanja riznice i investicijskog bankarstava, procesi upravljanja poslovnim odnosom s klijentima, procesi kreditnog poslovanja i naplate potraživanja, procesi poslovnog odlučivanja, procesi kartičnog poslovanja, kao i procesi regulatornog izvještavanja. U tijeku je razvoj i implementacija mobilnih POS uređaja kojima banka planira akvizirati male i srednje trgovce na tržištu prihvata platnih kartica.

Kontinuirano se unapređuju i šire usluge riznice i investicijskog bankarstava (skrbništva nad financijskim instrumentima, brokerskog poslovanja...), kako na domaćem tako i na globalnom tržištu. Ponuda margin kredita za kupnju financijskih instrumenata te lombardnih kredita uz zalog financijskih instrumenata dodatno je korigirana kako bi bila konkurentnija na tržištu, što je postignuto uvođenjem šire liste prihvatljivih domaćih i inozemnih financijskih instrumenata te korekcije uvjeta odobravanja kredita.

Ulaskom u Europsku uniju, otvorene su mogućnosti širenja poslovanja na područja zemalja članica, što je Banka iskoristila, nudeći povoljnije uvjete štednje i njemačkim građanima.

U listopadu prošle godine je Podravska banka, kao prva hrvatska banka, dobila odobrenje Hrvatske narodne banke i njemačkog financijskog regulatora BaFin-a za prikupljanje depozita njemačkih državljana, putem internet platforme. U suradnji s tvrtkom Raisin GmbH (ex Saving Global GmbH), koja je ujedno i tržišni lider u ovakvom poslovanju na njemačkom tržištu te MHB-Bank AG iz Berlina, njemačkim klijentima je omogućeno da, putem sofisticirane on-line platforme, ulažu svoja sredstva u države članice EU. Prikupljena štednja, zbog navika njemačkih štediša koji viškove sredstava diversificiraju i ulažu na duže rokove, povoljno utječe na ročnu strukturu depozita Banke.

Kako bi svojim klijentima olakšala pristup sredstvima iz EU fondova, Podravska banka aktivno surađuje s tvrkom WYG savjetovanje d.o.o., putem koje informira svoje klijente o aktualnim mogućnostima korištenja fondova EU, te im pruža savjetodavnu i financijsku podršku u svim fazama procesa prijave kao i pri provedbi projekata financiranih EU sredstvima.

Kako bi poduprla nastojanja lokalne zajednice u privlačenju sredstava iz EU fondova, Podravska banka je u okviru svog društveno odgovomog poslovanja, organizirala edukacije o EU fondovima. Nakon godinu ranije organiziranih edukacija u za predstavnike javnog sektora na području Koprivničko-križevačke županije, Banka je u 2015. godini organizirala edukacije o EU fondovima za predstavnike javnog sektora - općina, gradskih uprava i poduzeća, udruga, turističkih zajednica, regionalnih razvojnih agencija te poduzetničkih centara s područja Požeško-slavonske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Na višednevnim radionicama na teme poput "Javno-privatna partnerstva i EU fondovi", "Izrada analize troškova i koristi", "Javna nabava i FIDIC pravila" te "Upravljanje projektnim ciklusom, sudjelovalo je oko 60 zaposlenika, a ukupna vrijednost ovih edukacija, financiranih od strane Banke, iznosila je oko 100.000,00 kuna.

POBA, kao ekskluzivni partner tvrtke Intermarket Diamond Business (najvećim market maker-om za prodaju investicijskih dijamanata u Italiji) za Hrvatsku, posreduje u prodaji investicijskih dijamanata.

> Depozitno poslovanje

Ukupni depoziti su u 2015. godini porasli za 4,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 2,35 miljardi kuna pri čemu su depoziti stanovništva porasli za 8,8% i na kraju 2015. godine iznose 1,8 milijardi kuna. Porast od 9,7% bilježe depoziti po viđenju, dok oročeni depoziti bilježe rast od 2,0%. Pri tome su oročeni depoziti stanovništva rasli 8,0%, dok su oročeni depoziti pravnih osoba pali za 19,2%. Značajan rast, od 11,4%, bilježe depoziti po viđenju stanovništva.

Ukupni depoziti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2015.	31.12.2014.	2015/2014
Stanovništvo	1.818 351	1.671 BES	8,8 %
Pravne osobe	530,627	584.411	-9.3 %
Ukupni depoziti	2.348.978	2.256.063	4,1 %

Oročeni depoziti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2015.	31.12.2014.	2015/2014
Stanovništvo	1.377.615	127 - 625	8.0 %
Pravne osobe	291.256	360.342	-19,2 %
Ukupni oročeni depoziti	1.668.871	1.635.963	2,0 %

Depoziti po viđenju	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2015.	31.12.2014.	2015/2014
Stanovništvo	441.036	396.031	11,4 %
Pravne osobe	289.071	224.069	6,7 %
Ukupno depoziti po viđenju	680.107	620.100	9,7 %

A Kreditno poslovanje

ਕ ਸਾਰਾ ਦਾ ਸਾਹਿਤ ਕੀਤੀ ਹੈ। ਇਸ ਦੀ ਸਾਰੇ ਦੇ ਸਾਰੇ ਦੇ ਸਾਰੇ ਦੇ ਸਾਰੇ ਦੇ ਸਾਰੇ ਦੇ ਸਾਰੇ ਇੱਕ ਸਾਰੇ ਇੱਕ ਸਾਰੇ ਇੱਕ ਸਾਰੇ ਇੱਕ ਸਿੰਘ ਸੀ। ਉਸ ਦੀ ਸਾਰੇ ਇੱਕ ਸਿੰਘ ਸੀ। ਉਸ ਦੀ ਸਾਹਿਤ ਸੀ। ਉਸ ਦੀ ਸਾਹਿਤ ਸੀ। ਉ

Unatoč još uvijek teškoj gospodarskoj i velikom pritisku konkurencije (posebice u dijelu kamatnih stopa), Podravska banka je tijekom 2015. godine aktivno i uspješno radila na zadržavanju postojećih, ali i širenju baze novoakviziranih klijenata pa je tako povećan i broj novih kvalitetnih klijenata i volumen plasmana.

U kreditnom poslovanju s gospodarstvom fokus Banke je i dalje bio na kratkoročnom kreditiranju i faktoringu. U cilju minimiziranja rizika odnosno postizanja veće sigurnosti u naplati, financiranje pravnih osoba se preusmjeravalo s nenamjenskih okvira ili kredita bez definiranih namjena (OBS), na poznate novčane tokove i poslove bazirane na isporuci roba i usluga, čime se ujedno, zbog bržeg obrtaja, postiže i veća profitabilnost. Kako se kod kratkoročnih plasmana rade češće obnove, a time i kontinuirana analiza pokazatelja poslovanja sudionika u kreditnom poslu, rizici se minimiziraju i jača se kvaliteta kreditnog portfelja.

Izuzetna pažnja se posvećuje željama i mogućnostima pojedinih klijenata pa se, prilikom svakog novog plasmana ili obnove postojećeg, detaljno dogovaralo kako bi se postigli optimalni omjeri duga, ročnosti i prihvatljivosti kolaterala za obje strane. U tom smislu, trudili smo se jačati kolateralnu pokrivenost plasmana te postupno i ciljano izlaziti iz određenih plasmana gdje nismo prepoznali dugoročniju održivost.

Banka je tijekom 2015. godine aktivno surađivala i pojačala suradnju sa HBOR-om kroz nove kreditne iinije okvirnih kredita za obrtna sredstva i investicije. Navedene kreditne linije intenzivnije su korištene u 2015. godini, uz namjeru daljnjeg aktivnog korištenja i u 2016. godini. Uz Okvime kredite, koji su ubrzali procese donošenja Odluka, dobra poslovna suradnja s HBOR-om se odvijala i u domeni svih ostalih programa koje aranžira HBOR.

lsto tako, nastavljena je uspješna poslovna suradnja s Ministarstvom poduzetništva i obrta u provedbi programa Kreditom do uspjeha - Mjera 2 koja se nastavlja do iskorištenja kreditnog ugovorenog potencijala kao i provedba programa - Mjere 1 Kreditom do konkurentnosti u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta i Županija. Uspješnim provođenjem navedenih programa Banka se aktivno uključuje u programe koji su podržani od Vlade RH koji imaju za cilj povećanje efikasnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Provođenjem i podržavanjem svih kreditnih programa, Banka uspješno širi bazu klijenata i fokusira se na bonitetne klijente s dobrim poslovnim idejama, odnosno ulaganjima u obrtna sredstva i investicije.

Plasmani stanovništvu su zadržani na prošlogodišnjoj razini (+0,1%), pri čemu je izdano najviše gotovinskih, nenamjenskih kredita. U drugoj polovici 2015. godine Banka je osvježila kreditnu ponudu za građanstvo uz brojna poboljšanja ponude po pitanju kamatnih stopa, valute kreditiranja (kune), rokova i drugo. Navedeno je rezultiralo pojačanom potražnjom, a značajniji efekti se očekuju i u 2016. godini.

Ukupni Krediti	iznosi u 000 kuna	PROMJENE
	31 12 2015.	31.12.2014.	2015/2014
Ukupni bruto krediti	2.110.585	2.035.952	3.7 %
Ukupne rezerve po kreditima	238.279	212.268	12.3 %
Ukupni neto krediti	1.872.306	1.823.684	2,7 %

Ukupni Krediti	iznosi u 000 kuna		PROMJENE
	31.12.2015.	31.12.2014.	2015/2014
Stanovništvo	582 334	581.487	0.1 %
Pravne osobe	1.528.251	1.454.465	5,1 %
Ukupni krediti	2.110.585	2.035.952	3,7 %

· Poslovanje Sektora financijskih tržišta

U 2015. godini nastavljen je trend visoke razine likvidnosti financijskog sustava i stagnacije razine kamatnih stopa na novčanom tržištu, koji je trajao do izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je regulirana konverzija kredita vezanih uz švicarski franak. Razdoblje rasta kamatnih stopa trajalo je kratko, te su kamatne stope krajem godine ponovno dosegnule razine koje su prethodile donošenju spomenutog Zakona. Tomu je u najvećoj mjeri pripomogla ekspanzivna monetarna politika HNB-a, koja je kroz mjere ukidanja odluke o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a kao i održavanja redovitih repo aukcija osigurala kratkoročne izvore financijskog tržišta. U 2016. HNB je najavila i održavanje strukturnih obrnutih repo aukcija kojom bi osigurala i dugoročnu kunsku likvidnost financijskom sustavu, a koja bi tijekom 2016. godine mogla utjecati na dodatno smanjenje kamatnih stopa na pozajmice kunske likvidnosti dužih rokova dospijeća. S obzirom na nastavak trenda vrlo visoke razine likvidnosti financijskog sustava, Sektor financijskih tržišta nastavio je trend smanjenja razine kamatnih stopa i produljenja ročnosti izvora financiranja, prije svega u vidu oročenih depozita. Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u investicijske novčane fondove, državne obveznice na tržištu kapitala te obrnute REPO transakcije sa sudionicima novčanog tržišta.

Riznica je u 2015. godini značajno smanjila kamatne stope i na devizne oročene depozite klijenata, čemu je značajno doprinijelo otvaranje novog prodajnog kanala putem kojeg su oročeni depoziti ponuđeni klijentima na njemačkom tržištu. Podravska banka je navedenu uslugu pokrenula 19.10.2015. godine u suradnji s partnerskom tvrtkom SavingGlobal GmbH sa sjedištem u Berlinu, putem koje je do kraja 2015. godine prikupljeno 16,1 milijuna EUR oročenih depozita rokova dospijeća od 12, 18 i 24 mjeseca.

U 2016. godini očekuje se dodatno snižavanje kamatnih stopa i nastavak razdoblja vrlo visoke likvidnosti sustava. S obzirom na niske očekivane prije svega domaćih trezorskih zapisa u 2016. godini, kao i nisku razinu kamatnih stopa na kratkoročne pozajmice na tržištu novca, Banka će raspolagati s vrlo ograničenim mogućnostima plasiranja viškova likvidnosti na novčanom tržištu.

S obzirom na ekspanzivnu monetarnu politiku HNB-a i Europske središnje banke, u 2016. godini se očekuje značajan iznos viška likvidnosti u sustavu te snižavanje prinosa na duže rokove. Zbog toga se namjerava povećati alokacija u dužničke vrijednosne papire dužih rokova dospijeća (prvenstveno 2-5 godina), vodeći računa o izloženosti tržišnom riziku i kreditnom rejtingu izdavatelja. Pozitivni učinci monetarne politike se očekuju i na dioničkim tržištima te će ograničeni iznos biti alociran u dionice s ciljem povećanja profitabilnosti i prinosa na kapital.

U strukturi ukupnog portfelja vrijednosnih papira, dužnički vrijednosni papiri čine 61,2% portfelja, ulaganja u investicijske fondove su 31,2% portfelja, dok ulaganja u vlasničke vrijednosnice čine 7,6% ukupnog portfelja vrijednosnih papira.

Tržišna vrijednost portfelja dužničkih vrijednosnih papira Podravske banke na 31.12.2015. godine iznosi 263,7 milijuna kuna, dok je na 31.12.2014. iznosila 274,1 milijuna kuna. Valutnu strukturu portfelja čine dužnički vrijednosni papiri denominirani u EUR s udjelom od 40%, u HRK s udjelom od 48% te u USD s udjelom od 12%. Prema geografskoj izloženosti, najveći dio portfelja odnosi se na izdavatelje iz Hrvatske, a zatim slijede izdavatelji europskih zemalja i jugoistočne regije.

U 2015. godini Banka je ostvarila dobit od kupoprodaje deviza u iznosu od 5,4 milijuna kuna, dok je za 2014. godinu ostvarena dobit iznosila 5,9 milijuna kuna.

Na Sales desku u trgovanju valutnim parovima s klijentima, u 2015. godini ostvarena je dobit u iznosu od 3,13 milijuna kuna, dok je za 2014. godinu ostvarena dobit u iznosu od 1,87 milijuna kuna.

Tržišna vrijednost dioničkog portfelja na kraju 2015. godine iznosila je 32,8 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2014. godinu za 7,3 milijuna kuna. U strukturi vlasničkog portfelja na kraju 2015. godine vrijednost dioničkog portfelja domaćih izdavatelja udio od 65,5%, dok je vrijednost dionica inozemnih izdavatelja iznosila 34,5% portfelja.

Na 31.12.2015. vrijednost u investicijske fondove porasla je s 126,9 milijuna kuna s kraja 2014. godine, na 134,5 milijun kuna.

Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2015. porasla je na 1,06 milijardi kuna, što predstavlja rast od 43.13% u odnosu na kraj prethodne godine. 613,7 milijuna kuna od imovine pod skrbništvom odnosi se na imovinu na hrvatskom tržištu, 43,05 milijuna kuna na imovinu na tržištu Crne Gore i 407,8 milijuna kuna na ostala inozemna tržišta.

Platni promet

Pružanjem platnih usluga putem suvremenih tehnologija, platnih instrumenata, mreže bankomata i dnevno noćnih trezora, Podravska banka d.d. je prepoznata od klijenta kao sigurna, točna i ažurna Banka.

Osnovna karakteristika izvršenih platnih usluga u 2015. godini je povećanje vrijednosti i broja izvršenih eksternih transakcija platnog prometa. Ukupno izvršeni nacionalni eksterni platni promet putem kanala HSVP i NKS iznosi preko 31,6 milijardi kuna ili preko 2,5 milijuna platnih naloga.

Vrijednost inozemnog platnog prometa klijenta iznosi u 2015. godini preko 3,6 milijardi kuna, odnosno preko 20 tisuća naloga klijenata. To predstavlja povećanje u odnosu na 2014. godinu od 42% u vrijednosti te 24% u broju naloga. Preko 7,5 miljardi kuna, iznosi vrijednost plaćanja klijenata u kunama, zadanih putem Poba klik usluge, što predstavlja povećanje od 15% u broju izvršenih transakcija u odnosu na prethodnu godinu.

Također je ostvareno značajno povećanje vrijednosti inozemnih plaćanja zadanih putem Poba klik usluge, u iznosu od preko 875 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 69%. U inozemnom prometu klijenata ostvaren je porast priljeva i odljeva od 42%. Vrijednost primljenih priljeva potrošača povećana je za 61%, a za 31% su povećani priljevi na poslovne račune domaćih pravnih osoba.

Poslovna suradnja s Euroclear Bank Brussels, uspješno je nastavljena u 2015. godini korištenjem usluga namire i pohrane vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira u portfelju Banke, brokerskim i skrbničkim poslovanjem te je izvršeno namire vrijednosnih papira u iznosima preko 93 milijuna eura.

Banka je trgovala također unutar Republike Hrvatske te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti cca 189 milijuna kuna.

Banka je vodila računa o troškovima platnog prometa, ponudivši klijentima najpovoljnije cijene za usluge platnog prometa, ostvarivši smanjenje troškova naknade za usluge platnog prometa od 20% te povećanje prihoda za usluge platnog prometa od 2% u odnosu na prethodnu godinu.

Poslovna mreža i kanali distribucije

Krajem 2015. godine, prodajnu mrežu Banke čini ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske.

Osim razgranate prodajne poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usluge internetskog i mPOBA usluge mobilnog bankomata, dnevnonoćnih trezora, EFTPOS terminala te putem SMS usluge.

Svi bankomati imaju chip tehnologiju koja štiti korisnike od mogućih zlouporaba i krađa podataka s kartica.

Na bankomatima Banke, omogućen je prihvat Maestro, MasterCard, VISA, American Express kartice i Diners Club kartice. Osim vlastite mreže bankomata, banka nudi svojim klijentima besplatnu uslugu podizanja gotovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske. Banka ima instaliranih 628 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima Banke tijekom 2015. godine iznosio je 561 tisuća, odnosno prosječno 893 transakcije po EFTPOS terminalu.

Porast bilježi broj korisnika internetskog bankarstva (POBAklik usluge) koju je krajem 2015. godine koristilo gotovo 8.000 klijenata. Broj korisnika mobilnog bankarstva, usluge uvedene u 2014. godini, iznosi 963 uz njihov konstantni rast kao i rast broja i volumena transakcija. Krajem 2015. godine Banka je imala ukupno 10.675 korisnika usluge POBAsms.

Korisnicima usluga Banke, doslovne informacije i putem Info centra koji kontinuirano bilježi rast poziva.

Prateći sve suvremene trendove distributivnih kanala i zahvaljujući korištenju najnovije tehnologije, Podravska banka će stalno unaprjeđivati svoje kanale komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samouslužnih uređaja, telefona i mobitela.

Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2015. godine imala 240 zaposlenika, prosječne dobi 44 godine. U strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 67,5% čini ženska populacija, a 46% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 60% zaposlenika Banke.

Optimiziranje poslovnih procesa na platformi implementiranog informacijskog sustava Banke i reorganizacije poslovanja rezultiralo je povećanjem efikasnosti, ali i smanjenjem ukupnog broja zaposlenih u odnosu na 31.12.2014. godine za 12,7%.

Banka veliku pažnju daje kontinuiranom stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih edukacija i eksternih seminara.

Značajna pažnja stavlja se i na socijalni status zaposlenih koji se odražava i u sklopljenom novom Kolektivnom ugovoru. Iako Banka nastoji osigurati svim zaposlenicima korištenje godišnjih odmora unutar kalendarske godine, Banka je na 31.12.2015. godine sukladno važećim propisima formirala rezerve za neiskorištene godišnje odmore radnika u 2015. godini u iznosu od 412.158,81 kuna

U 2016. godini Banka i dalje namjerava ulagati u stručno osposobljavanje zaposlenika, a po potrebi i zapošljavati kompetentne i stručne osobe, prvenstveno komercijalnog kadra te domene upravljanja rizicima.

Kapital

Kapital Banke krajem 2015. godine iznosi 393,4 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, kapital je povećan za 2,6%. prvenstveno uslijed povećanja pozitivne rezerve fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju. Krajem godine, Banka je reklasificirala dio negativnih rezervi fer vrijednosti vlasničkog portfelja iz prethodnih godina u zadržani gubitak. Kapital Banke sudjeluje s 12,4% u ukupnim izvorima financiranja.

Na dan 31. prosinca 2015. godine dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Na dan 31. prosinca 2015. godine Banka ima 9.203 trezorirane dionice, knjižene po trošku nabave.

Grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 85,85% dionica Banke.

Regulatorni kapital Banke na kraju 2015. godine iznosi 420 milijuna kuna, od čega se 327 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 93 milijuna kuna na dopunski kapital uključuje izdanje podređenih obveznica u iznosu 53 milijuna kuna i izdanje hibridnih obveznica u iznosu 40 milijuna kuna, a koje je Banka izdala prethodnih qodina.

Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala iznosi 16,06%.

. Račun dobiti i gubitka

Banka je u 2015. godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 3,597 milijuna kuna, dok neto dobit tekuće godine iznosi 3,301 milijun kuna.

Prihodi iz redovnog poslovanja ostvareni u 2015. godini iznose 133,2 milijuna kuna,što predstavlja povećanje za 3,1% u odnosu na prethodnu godini tijekom koje je ostvareno 129,1 milijuna kuna prihoda iz redovnog poslovanja.

Neto kamatni prihodi porasli su za 3,2% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Tijekom godine Banka je odobravala plasmane klijentima uz povoljnije kamatne stope što je rezultiralo blagim smanjenjem kamatnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu, dok su značajnije uštede ostvarene u dijelu kamatnih rashoda što je rezultiralo povećanjem neto prihoda od kamata za 2,8 milijuna kuna.

Neto prihodi od naknada i provizija ostvareni u 2015. godini su na razini ostvarenja prethodne godine uz istovremeni rast i prihoda i troškova od naknada.

U strukturi poslovnih prihoda Banke udjel neto prihoda od kamata je 66,1%, neto prihoda od naknada i provizija 18,0%, dok neto prihodi od prodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo za prodaju, prihodi od kupoprodaje deviza, prihodi od najamnina i ostali prihodi, sudjeluju s 15,8% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu i iznose 129,6 milijuna kuna. Najveće uštede ostvarene su u dijelu administrativnih troškova, posebno u dijelu troškova usluga kao rezultat daljnje racionalizacije poslovanja, povećanja efikasnosti i smanjenja broja zaposlenika. Administrativni troškovi poslovanja smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 6 milijuna kuna, dok su troškovi amortizacije materijalne imovine porasli za 1,6 mijuna kuna.. Tijekom godine, Banka je izdvojila dodatnih 25 milijuna kuna za ispravke vrijednosti i rezerviranja, primjenjujući načela konzervativne politike i važećih propisa.

Udio rezervi u bruto plasmanima povećan je sa 10,4% u 2014. godini na 11,3% u 2015. godini. Na kraju 2015. godine, ukupne rezerve po kreditima klijentima u odnosu na prethodnu godinu porasle su za 26 milijuna kuna i iznose 238 milijuna kuna.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

lzjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s pravilima Zagrebačke burze, Uprava i Nadzorni odbor Podravske banke d.d. izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.

Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzomi odbor te sukladno njegovoj odluci, od travnja 2015. godine, Uprava ima četiri člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka i drugim relevantnim propisima.

Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu.

Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.

Uprava Banke je ovlaštena za stjecanje vlastitih dionica Banke na organiziranom tržištu, u skladu s Odlukom Glavne Skupštine.

Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke. Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.

U cilju zaštite interesa svih investitora, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

O Banci

র পরিবার বিষয়টি বিশ্বকাপ বা পারে বিশ্বকাপ করে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পারে পা

Rukovodstvo Banke i organizacijska struktura

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Nadzorni odbor

Miljan Todorovic, Predsjednik Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika Maurizio Dallocchio, Član Filippo Disertori, Član Dario Montinari, Član Dolly Predovic, Clan

Uprava Banke

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave Davorka Jakir, Član Uprave Marijan Marušić, Član Uprave do 16.04.2015. Daniel Unger - Član Uprave od 17.04.2015. Goran Varat - Član Uprave od 17.04.2015.

Glavni izvršni direktor

Moreno Marson

Službe

Služba unutarnje revizije - Krunoslav Vnučec Služba za kontrolu rizika - Vesna Laloš Odjel za praćenje usklađenosti - Mario Brajnić Voditelj sigurnosti informacijskog sustava - Vladimir Vojvodić Služba za upravljanje kreditnim rizikom - Renata Vinković Služba za razvoj i marketing - Sanda Fuček Šanjić Služba administracije / upravljanja ljudskim resursima - Božana Kovačević Služba pravnih poslova - Božana Kovačević Služba računovodstva i izvještavanja - Željka Artner Pavković

Sektori

Sektor financijskih tržišta - Goran Varat Sektor poslova s poslovnim subjektima – Daniel Unger Sektor poslova s građanima - Dragica Hrkalović Sektor platnog prometa i pozadinskih poslova - Snježana Pobi Sektor operacija i podrške - Marko Žigmund

Poslovna mreža

Komercijalni centar Zagreb

Zagreb, Green Gold - Ulica grada Vukovara 269f,

tel. 072 655 450, fax. 072 655 459

Zagreb, Trg Petra Preradovića 3,

tel. 072 655 400, fax. 072 655 409

Komercijalni centar Koprivnica

Koprivnica, Opatička 1a,

tel. 072 655 000, fax. 072 655 200

Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11,

tel. 072 655 330, fax. 072 655 339

Koprivnica, Ivana Meštrovića bb,

tel. 072 655 340, fax. 072 655 349

Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b,

tel. 072 655 352, fax. 072 655 353

Đelekovec, P. Kvakana bb,

tel. 072 655 354, fax. 072 655 355

Legrad, Trg Svetog Trojstva bb,

tel. 072 655 356, fax. 072 655 357

Komercijalni centar Bjelovar

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12,

tel. 072 655 800, fax. 072 655 809

Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1,

tel. 072 655 820, fax. 072 655 829

Veliki Grdevac, Kralja Tomislava 26,

tel. 072 655 840, fax. 072 655 849

Đurđevac, Stjepana Radića 16,

tel. 072 655 370, fax. 072 655 379

Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2,

tel. 072 655 360, fax. 072 655 369

Komercijalni centar Osijek

Osijek, Kapucinska 38,

tel. 072 655 790, fax. 072 655 799

Komercijalni centar Požega

Požega, Republike Hrvatske 1b, tel. 072 655 700, fax. 072 655 709 Pleternica, Ivana Šveara 4, tel. 072 655 770, fax. 072 655 779

Kutjevo, Kralja Tomislava 2,

tel. 072 655 780, fax. 072 655 789

Komercijalni centar Rijeka

Rijeka, Ivana Zajca 18,

tel. 072 655 660, fax. 072 655 669

Komercijalni centar Split

Split, Ulica slobode 33,

tel. 072 655 630, fax. 072 655 639

Komercijalni centar Varaždin

Varaždin, Trg slobode 2,

tel. 072 655 600, fax. 072 655 609

Ludbreg, Petra Zrinskog 32,

tel. 072 655 620, fax. 072 655 629

Komercijalni centar Zadar

Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 072 655 650, fax. 072 655 659

Info centar 072 20 20 20 www.poba.hr info@poba.hr

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost Uprave Banke je pripremiti financijska izvješća za svaku poslovnu godinu, koja daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te njezinog rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima te vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremanje financijskih izvješća u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprečavanja i otkrivanja prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima koje će dosljedno primjenjivati; donošenje razumnih i razborilih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvješća temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da če Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna za predaju godišnjih financijskih izvješća Nadzornom odboru zajedno s godišnjim financijskim izvješćima, nakon čega Nadzorni odbor treba odobriti izdavanje godišnjih financijskih izvješća Glavnoj skupštini dioničara na usvajanje.

Financijska izvješča Banke na stranicama od 23 do 103 odobrena su od strane Uprave 28.travnja 2016. godine u svrhu njihove predaje Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku.

Financijska izvješća odobrila je Uprava Banke na dan 28. travnja 2016. godine, te ih potpisuju:

Koprivnica, 28. travnja 2016. godine

Daniel Unger

Clan/Uprave

Ernst & Young d,o.o. Radnička cesta 50 10 000 Zagreb Hrvatska / Croatia MBS: 080435407 OIB: 58960122779 PDV br. / VAT no .: HR58960122779

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ev.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka, Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Izvješće neovisnog revizora

Dioničarima Podravska banka d.d.

Izvješće o Financijskim izvještajima

Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaji") Podravska banka d.d. (ili "Banka") koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2015. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama kapitala i izvještaj o novčanom tijeku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i druge objašnjavajuće informacije (koji su prikazani na stranicama 23 do 103).

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentacijskih izvještaja u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Revizorova odgovornost

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima temeljeno na našoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s etičkim zahtjevima i planiramo te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnog pogrešnog prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizorskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi, uključujući i procjenu rizika značajnog pogrešnog prikazivanja financijskih izvještaja uslijed prijevare ili pogreške. U stvaranju tih procjena rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi se oblikovali revizorski postupci koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također uključuje ocjenjivanje primjenjenih računovodstvenih politika i razumnosti računovodstvenih procjena koje je obavila Uprava, kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše revizijsko mišljenje.

Ernst & Young d.o.o. Radnička cesta 50 10 000 Zagreb Hrvatska / Croatia MBS: 080435407 018:58960122779 PDV br. / VAT no .: HR58960122779

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka, Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

lzvješće neovisnog revizora (nastavak)

Mišljenje

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2015. godine, njene financijske rezultate i novčane tijekove za tada završenu godinu u skladu sa zakonsvodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

• 1. Na temelju Odluke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradla je obrasce koji su prikazani u na stranicama 104 do 112, a sadrže bilancu stanja na dan 31. prosinca 2015. godine, račun dobiti i gubitka, izvještaj o kretanjima kapitala i novčani tijek za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama s financijskim izvještajima Banke. Za ove obrasce i pripadajuće usklade odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvještaja sukladno zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Republici Hrvatskoj, već su propisani Odlukom. Naša odgovornost odnosi se na provođenje procedura koje smatramo potrebnim za donošenje zaključka o tome da li su financijske informacije u obrascima ispravno izvedene iz revidiranih financijskih izvještaja. Po našem mišljenju, a na temelju provedenih procedura, financijske informacije u obrascima ispravno su izvedene, u svim značajnim odrednicama, iz revidiranih financijskih izvještaja koji su pripremljeni u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj i koji su prikazani na stranicama od 23 do 103 i iz poslovnih knjiga Banke.
• 1. Uprava Banke sastavila je Godišnje izvješće koje je prikazano na stranicama 1 do 19. Za pripremu ovog izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i za njegovu točnost odgovara Uprava Banke. Naša odgovornost odnosi se na provođenje procedura koje smatramo potrebnima za donošenje zaključka o tome da li je Godišnje izvješće usklađeno s revidiranim financijskim izvještajima. Naš rad kao revizora bio je ograničen na provjeru Godišnjeg izvješća u navedenom opsegu i nije uključivao pregled informacija osim onih izvedenih iz revidiranih računovodstvenih evidencija Banke. Prema našem mišljenju, računovodstvene informacije prezentirane u Godišnjem izvješću Banke za 2015. godinu, uskladene su, u svim značajnim odrednicama s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima za istu godinu koji su prikazani na stranicama od 23 do 103.

Ostala pitanja

Reviziju financijskih izvještaja Društva za godinu završenu 31. prosinca 2014. godine obavio je drugi revizor koji je dana 29. travnja 2015. godine izdao revizorsko izvješće bez rezervi.

Zvonimir Madunić Član Uprave i ovlašteni revizor Ernst & Young d.o.o. Zagreb, 29. travnja 2016. godine

ERNST & YOUNG 0.0.0.0 Zagreb, Radnička cesta 50

lzvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

u tisućama kuna

া প্রকাশ

	Bilješka	2015.	20174. Prepravljeno*
Prihodi od kamata i slični prihodi	3	147 347	1525597
Rashodi od kamata i slični rashodi	3	(59.253)	(67.258)
Neto prihod od kamata		38,094	35 33
Prihodi od naknada i provizija	4	BB 2-2	SEKSE
Rashodi od naknada i provizija	4	(14.254)	(12.388)
Neto prihod od naknada i provizija		23,998	28,978
Ostali neto prihodi iz poslovanja	5	21.064	19.783
Prihod iz redovnog poslovanja		188 156	129.105
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	6	(25.195)	(37.851)
Administrativni troškovi poslovanja	7	(95.305)	(101.250)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	8	(9.059)	(7.493)
Dobit prije oporezivanja		6 597	(17.489)
Porez na dobit	9	(296)	3.096
Neto dobit tekuće godine		3.301	(14.393)
Ostala sveobuhvatna dobit Neto povećanje / (smanjenje) fer vrijednosti
imovine raspoložive za prodaju		8.212	4.520
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu		(1.642)	(904)
Ostala sveobuhvatna dobit		6.570	3.616
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja		9:376	(10,777)
Zarada po dionici namijenjena dioničarima	10	HRK 4,94	HRK (21,52)

*Određeni prikazani iznosima objavljenim u izvještajima za 2014. godinu i odražavaju prepravke, molimo vidjeti Bilješku 2.3.

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 28 do 103 sastavni su dio ovih financijskih izvješća.

u tisućama kuna	Bilješka	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014. Prepravljeno	1. siječnja 2014. Prepravljeno*
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	11	320 GOS	280 253	268.486
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	12	206 024	199): Kr	212.678
Plasmani kod drugih banaka	13	87.590	47.901	62.632
Zajmovi klijentima	14	1.872.306	1.826.684	1.887.966
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	15	469.160	446.429	481.962
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	16	38576	BB : 336	27.1 97
Ulaganja u podružnice	19		4.770	4.770
Nematerijalna imovina	17	46.785	48.128	40.754
Nekretnine i oprema	18	80.671	82,941	86.101
Odgođena porezna imovina	9	6.210	8.148	5.957
Ostala imovina	20	58621	64.260	24 5:0
UKUPNO IMOVINA		3 189 549	304524	3.103.177
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	21	91.171	105.880	69.786
Obveze prema klijentima	22	2.348.978	2.256.063	2208.746
Ostala pozajmljena sredstva	23	1776226	111.059	257 219
Ostale obveze	24	34.432	53,282	37.772
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	25	4.076	3907	4.186
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice	26	131.916	131.571	161.162
UKUPNO OBVEZE		2788.199	266 762	2.708.871
Dionički kapital
Dionički kapital	27	267 500	267.500	267.500
Premija na izdane dionice		3.015	3.015	3.01 5
Trezorske dionice		(11.082)	(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve	28	148.798	142,227	137.558
Dobit / (gubitak) tekuće godine		3.601	(14.393)	(2.735)
Preneseni gubitak		(18.180)	(6.788)
Ukupno dionički kapital		30k 3 -10	383.479	307 756
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL		31181 549	3.04 5.249	3.103 127

*Određeni prikazani iznosi ne odgovaraju iznosima objavljenim u izvještajima za 2014. godinu i odražavaju prepravke, molimo vidjeti Bilješku 2.3.

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 28 do 103 sastavni su dio ovih financijskih izvješća.

1

u tisućama kuna	Bilješka	2015.	2014. Prepravljeno*
Dobit tekuće godine prije poreza	9	3597	(17.489)
Usklađena za:
Amortizacija	8	9.059	7.493
Neto dobitak od prodaje dugotrajne mat. imovine	5	(Зво)	(15)
Neto dobitak od prodaje preuzete imovine	5	(1.176)
Povećanje rezervacija po kreditima i ost. rezerviranja	6	25.195	37.851
Prihod od dividendi Neto pozitivne tečajne razlike od izdanih hibridnih	5	(990)	(957)
instrumenata		(447)	403
Operativna dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja		31.281	277236
Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto (povećanje) / smanjenje sredstava kod Hrvatske
narodne banke		(6.193)	12.847
Neto (povećanje) / smanjenje zajmova klijentima		(68.211)	29.381
Neto (povećanje) / smanjenje plasmana bankama		(8.789)	(12.662)
Neto (povećanje) / smanjenje ostale imovine (Povećanje) / smanjenje ostalih obveza		10.187	(40.676)
(Povećanje) / smanjenje obveza prema ostalim		(18.970)	14.369
bankama		(14.709)	36 094
Povećanje depozita klijenata		92914	47.317
Prodaja preuzete imovine Plaćeni porez na dobit		5,200
Neto novčani priljev / (odljev) iz redovnog		(114)	(1.147)
poslovanja		27 596	115.103
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	17,18	(5.797)	(11.767)
Prodaja nekretnina i opreme		491	75
Neto (povećanje) / smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju		(14.715)	37 821
Primici od dividendi		990	957
Ulaganja koja se drže do dospijeća		50.323	(61.705)
Neto novčani izdaci iz ulagateljskih aktivnosti		61.72-72	(34.619)
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Posuđena sredstva		66.567	(146.160)
zdane obveznice		300
Neto novčani izdaci / (primici) iz financijskih aktivnosti		67 3671	(146.160)
Neto povećanje / smanjenje novca		121.255	(65.676)
Novac na početku razdoblja	11	254.772	320 398
Novac na kraju razdoblja	11	375-777	254 7892

*Određeni prikazani iznosi ne odgovaraju iznosima objavljenim u izvještajima za 2014. godinu i odražavaju prepravke, molimo vidjeti Bilješku 2.3.

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 28 do 103 sastavni su dio ovih financijskih izvješća.

। एषः स्टब्स् सर्वे अपूर्णलेखाः स्टब्स् सर्वे अपूर्णलेखाः स्टब्स् सर्वे अपूर्णलेखाः स्टब्स् सर्वे अपूर्णलेखाः स्टब्स् सर्वे अपूर्णलेखाः स्टब्स् सर्वे अपूर्णलेखाः स्टब्स् सर्

u tisućama kuna	Dionički kapital	Premija na dionice izdane	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Rezerve	Zadržana dobit / (gubitak)	Dobit / (gubltak) tekuće godine	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2014. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	128.968		1.05K	394.256
Ispravak pogreške (neto od poreza) (Bilješka 2.3)					3.788		(3.788)
Stanje 1. siječnja 2014. godine (prepravljeno")	267.500	3.015	(11.082)	4.802	132.756		(2.735)	394.256
financijskim izvještajima za Gubitak iskazan u 2014. godinu							(12.614)	(12.614)
Ispravak pogreške (neto od poreza) (Bilješka 2.3)							1.779)	(1.779)
Prepravljeni gubitak za 2014. godinu							(14.393)	(14.393)
izvieštalima za 2014. godinu Ostali sveobuhvatna dobit iskazana u financijskim					1.837			1.837
spravak pogreške (neto od poreza) (Bilješka 2.3)					1.7779			1.779
sveobuhvatna dobit za Prepravljena ostala 2014. godinu					3.616			3.616
Raspored gubitka 2013. godine					1.058	3.788	2.735
Stanje 31. prosinca 2014. godine (prepravljeno")	267,500	3.015	(11.087)	4.802	187.425	(67.98)	(14 - 3 - K )	3 - 8 - 7 - 1

lzvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine

Podravska banka d.d.

26

lzvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. godine (nastavak)

u tisućama kuna	Dionički kapital	Premija na dionice izdane	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Rezerve	Zadržana dobit (qubitak)	Dobit / (gubitak) tekuće godine	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2015. qodine	267.500	3.015	(11.082	4.809	137.425	(3.788	(14 × 3	388,479
Raspored gubitka 2014. appopline						(14.393)	14.34
Ostala sveobuhvatna dobit					6.569			6.569
Dobit tekuće godine							3.301	3.301
Stanie 31. prosinca 2015. ine godi	267.500	15 3.01	61.0872	4.802	143.994	(18.180)	3300	393.350
"Određeni prikazani izrosima objevljenim u izvjestajina za 2014. godinu i odražavaju prepravke, molimo videli Bilješku 2.3.

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 28 do 103 sastavni su dio ovih financijskih izvješća.

Podravska banka d.d.

1. Opći podaci

Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. godine. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, koja su usvojena u Europskoj Uniji, u opisu računovodstvenih politika Barke može se pozivati na pojedine Standarde; ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2015. godine.

lzjava o usklađenosti

Financijska izvješća sastavljena sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj. Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ova financijska izvješća pripremljena su u skladu s navedenim bankarskim propisima.

Osnove za izradu izvješća

Financijska izvješća pripremljena su na osnovi fer vrijednosti za derivativne financijske instrumente, imovinu i obveze namijenjene trgovanju, ostalu financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka te financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, osim onih za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku. Financijski informativnog su karaktera: nisu namijenjeni za potrebe određenih korisnika ili razmatranje određenih transakcija. Prema tome, korisnici se prilikom donošenja odluke ne bi smjeli oslanjati isključivo na financijske izvještaje.

Financijska izvješća pripremljena su u obliku koji se uobičajeno koristi i međunarodno je priznat od banaka, izuzev razlika opisanih niže u tekstu.

Sastavljanje financijskih izvješća zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum izvješćivanja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvješća, rezultat čega činj osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjene i temeljne pretoostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje. Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijska i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 2. Računovodstvene politike su dosljedno primjenjivane na sva razdoblja iskazana u ovim financijskim izuzev računovodstvene politike vezane za umanjenje vrijednosti imovine raspoložive za prodaju kako je opisano u bilješci 2.3.

1. Opći podaci (nastavak)

िला कि महाराष्ट्र सितंबर बाह

Osnove za izradu izvješća (nastavak)

Skrećemo pozornost na sljedeće razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI:

• HNB zahtjeva od banaka priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti, u računu dobiti i gubitka, za imovinu za koju nije priznato umanjenje vrijednosti (uključujući rizik središnje države) po propisanim stopama (isključujući financijsku imovinu koja se vodi po fer vrijednosti). Banka je formirala rezervacije na portfeljnoj osnovi u iznosu od 27.275 tisuća kuna (2014.: 23.853 tisuća kuna) evidentirane u bilanci u skladu s navedenim propisima, te je priznala rashod u iznosu od 1.422 tisuća kuna koji se odnosi na ova rezerviranja unutar gubitaka od umanjenja vrijednosti (2014.: prihod u iznosu od 251 tisuće kuna). lako je sukladno MSFI ova rezerviranja prikladnije iskazati kao alokaciju unutar kapitala i rezervi, Banka ih nastavlja priznavati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, kao zamjenu za postojeće, a neidentificirane gubitke od umanjenja vrijednosti izračunate u skladu sa zahtjevima MSFI.
• · Dodatno, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI.

lzuzeće od konsolidacije

Banka na 31. prosinca 2015. godine nije pripremila konsolidirane financijske izvještaje kako je zahtijevano Međunarodnim računovodstvenim standardima budući da je tijekom 2015. godine pripojila jedino ovisno društvo POBA Faktor d.o.o. (Bilješka 19) za koje Uprava Banke smatra da nije materijalno za objavu u financijskim izvještajima na 31. prosinca 2015, godine. Banka je dana 9. travnja 2015. godine od HNB-a primila dopuštenje za isključenje društva POBA Faktor d.o.o. iz konsolidacije s obzirom da je imovina društva POBA Faktor na 31. prosinca 2014. godine iznosila 17.176 tisuća kuna i činila 0,56% ukupnog iznosa imovine Banke.

Banka je pripremila konsolidirane financijske izvještaje na 31. prosinca 2014. koji su dostupni na web lokaciji Banke (www.poba.hr).

Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Banka očekuje kako će se HNB, pri redovitom postupku ažuriranja računovodstvenih propisa, voditi sljedećim standardima i tumačenjima usvojenim od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde i Komiteta za međunarode financijskog izvještavanja, koji su odobreni na dan kada su ova financijska izvješća odobrena za izdavanje, ali koji su obavezni za primjenu u pripremi financijskih izvješća koja se pripremaju u skladu s Međunarodnima financijskog izvještavanja, koja su usvojena u Europskoj Uniji, za periode koji počinju nakon 31. prosinca 2015. godine, a koji će imati utjecaja na Banku.

1. Opći podaci (nastavak)

Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI-a 2011 - 2013

Kada se smatra da će primjena ili tumačenje standarda imati utjecaj na financijske izvieštaje ili rezultat Banke, taj je utjecaj opisan u nastavku:

• . IASB je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI-a 2011 2013, koji je skup dopuna MSFI-a. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja počevši na ili nakon 1. siječnja 2015. godine. Dopunjeni standardi su:
  • MSFI 3 Poslovna spajanja
  • MSFI 13 Mierenie fer vrijednosti.
  • MAS 40 Ulaganja u nekretnine

Usvojeni standardi koji još nisu primjenjivi i ranije usvojeni

· MSFI 9 Financijski Instrumenti: Klasifikacija i mjerenje

Standard je primjenjiv za godišnja razdoblja počevši od ili na 1. siječnja 2018. uz dozvoljeno ranije usvajanje. Konačna verzija MSFI 9 Financijski instrumenti odražava sve faze financijskih instrumenata i zamjenjuje MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, kao i sve prijašnje verzije MSFI 9. Standard uvodi nove zahtjeve za klasifikaciju i mjerenje, ispravak vrijednosti i računovodstvo zašlie (hedge accounting). Standard još nije potvrđen od strane EU.

· MSFI 15 Prihodi po ugovoru s kupcima

Standard je primjenjiv za godišnja razdoblja počevši od ili na 1. siječnja 2018. MSFI 15 ustanovljuje model od pet koraka koji će se primjenjivati na prihode po ugovoru s kupcima (uz određene iznimke), nevezano o vrsti prihodovne transakcije ili industriji. Zahtjevi standarda će se također primjenjivati na priznavanje i mjerenje dobitaka od prodaje neke nefinancijske imovine, koja nije proizvod uobičajenih aktivnosti Banke (npr. prodaja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine). Bit će potrebne objave, uključujući razvrstavanje (deagregiranje) ukupnih prihoda, informacije o obvezama rezultata; promjene u stanjima ugovorne imovine i obveza između razdoblja, te ključne presude i procjene. Standard još nije potvrđen od strane EU.

MRS 1: Inicijativa objava (Dopuna)

Dopune MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja dodatno potiče Banku na primjenu profesionalne procjene u odluci koje informacije treba objaviti, te kako strukturirati svoje financijske proizašle iz ulaganja po metodi udjela. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja počevši od ili na 1. siječnja 2016. godine. Dopune uskog fokusa MRS-a razjašnjavaju, a ne značajno mijenjaju, postojeće zahljeve MRS-a 1. Dopune se odnose na materijalnost, redoslijed bilješki, podtotala i razvrstavanja, računovodstvene politike i predstavljanje stavki ostale sveobuhvatne dobiti.

• 1. Opći podaci (nastavak)
• · IASB je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI-a 2010 2012, koji je skup dopuna MSFI-a. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja počevši na ili nakon 1. siječnja 2015. godine. Dopunjeni standardi su:
  • MSFI 2 Plačanje temeljeno na dionicama
  • MSFI 3 Poslovna spajanja
  • MSFI 8 Poslovni segmenti
  • MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti.
  • MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema
  • -
  • MRS 38 Nematerijalna imovina
• . IASB je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI-a 2012 2014, koji je skup dopuna MSFI-a. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja počevši na ili nakon 1. siječnja 2016. godine. Dopunjeni standardi su:
  • MSFI 5 Dugotrajna imovine namijenjena prodaji i prestanak poslovanja
  • MSFI 7 Financijski instrumenti: Objave
  • MAS 19 Primanja zaposlenih
  • MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine

MSFI 16: Najmovi

Standard je primjenjiv za godišnja razdoblja počevši od ili na 1. siječnja 2019. MSFI 16 postavlja načela za prepoznavanje, mjerenje, prikazivanje i objavu najmova za obje strane ugovora, npr. kupca ("najmoprimac") i dobavljača ("najmodavac"). Novi standard zahtijeva od najmoprimca da navede većinu najmova u financijskim izvještajima. Najmoprimci će imati jedan računovodstveni model za sve najmove, uz određene iznimke. Računovodstvo najmodavca je suštinski nepromijenjeno. Standard još nije potvrđen od strane EU.

Banka smatra da usvajanje ovih standarda, osim MSFI 9, neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke u razdoblju njihove prve primjene.

Uprava Banke predviđa da će primjena MSFI-a 9 u budućnosti imati značajan utjecaj na iznose financijske imovine i financijskih obveza Banke. Tako, na području klasifikacije i vrednovanja, Banka prepoznaje rizik da će dio svog kreditnog portfelja morati ponovno vrednovati kroz račun dobiti i gubitka, s obzirom na ugovorene karakteristike novčanog tijeka kao i rizik da će promjena u fer vrijednosti ulaganja Banke u dužničke vrijednosne papire koji su trenutno klasificirani kao ulaganja raspoloživa za prodaju, a koji će biti mjereni po fer vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja biti priznata u računu dobiti i gubitka. Doduše, nije praktično iznositi prihvatljivu procjenu efekta MSFI-a 9, dok se ne provedu detaljne provjere.

Istovremeno ostaje neregulirano pitanje računovodstva zaštite financijske imovine i financijskih obveza čija načela u Europskoj uniji još nisu usvojena.

1. Opći podaci (nastavak)

Prema procjenama Banke, primjena računovodstva zašite na financijsku imovinu i financijske obveze iz MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" s datumom bilance ne bi znatno utjecala na financijske izvještaje.

Funkcionalna valuta i valuta objavljivanja

Ovi financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama (kn), što je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije drugačije navedeno).

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2015. iznosio je 7,635047 kune za 1 euro i 6,991801 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2014. godine tečaj kune iznosio je 7,661471 kuna za 1 euro i 6,302107 kuna za 1 američki dolar).

Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvješća

Tamo gdje je to potrebno, usporedne informacije su reklasificirane kako bi se postigla usporedivost s iznosima u tekućoj financijskoj godini te ostalim objavama.

2. Temeljne računovodstvene politike

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika

Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku.

Osnove računovodstva

Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno hrvatskim propisima i računovodstvenim načelima i praksi koje se pridržavaju financijske institucije u Republici Hrvatskoj.

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.

Prihod iz poslovanja

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihode od kupoprodaje stranih valuta, prihode od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, neto prihode od svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.

Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tećaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Strana sredstva plaćanja (nastavak)

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne Banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, ti. izvornog tečaja ako je viši.

Trošak zaposlenika

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.

Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu, Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na staine zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

	2015.	2014.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20%	20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	15%	15%
Doprinos za fond za zapošljavanje	1.7%	1.7%
Ozljede na radu	0.5%	0.5%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.

Doprinosi u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Također, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Oporezivanje

Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.

Banka plaća porez na dobit od 20% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu izrade izvješća o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvješću o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u izvješću o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji.

Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje, "po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "koje se drže do dospijeća", "raspoložive za prodaju" ili "zajmovi i potraživanja". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvješćima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u izvješću o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo izravnavanja određenih iznosa i kada postoji namjera izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine odnosno podmirivanje obveza.

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvješću o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvješću o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja.

Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijski instrumenti uključeni u ovaj pottelj jesu financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

lmovina koja se drži do dospijeća

Financijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospijeća čine nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaćanja te s fiksnim rokovima dospijeća, kod kojih Uprava ima namjeru i mogućnost držanja do dospijeća. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po amortiziranom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti. Zarađena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamatnim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Banka redovito provjerava da li postoje objektivni dokazi koji bi upućivali na umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Vrijednost financijskog sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenjeni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Iznos gubilka od umanjenja određenog sredstva koje je iskazano po amortiziranom trošku izračunava se kao razlika između knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i sadašnje vrijednosti očekivanih bodućih novčanih tokova koji su diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Kad je utvrđeno da je došlo do umanjenja sredstva, Banka priznaje rezerviranje u računu dobiti i gubitka.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

lmovina koja se drži do dospijeća (nastavak)

Gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum poništenja gubitka ne smije biti veći od iznosa amortiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

Zajmovi i potraživanja

Dani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Banka ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovački portfelj i koju je subjekt nakon početnog priznavanja označio kao imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (b) imovine koju Banka nakon početnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod koje Banka možda neće biti u mogućnosti povratiti veći dio svog početnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaća zajmove odobrene klijentima.

Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

lspravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeću. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrđene priznavanju. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim kreditima procjenjuje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenta za naplatu kredita ili jamstvo treće strane. Prilikom utvrđivanja objektivnih dokaza o nastanku vrijednosnog usklađenja Banka primjenjuje slijedeće kriterije: nepoštivanje ugovornih obveza po plaćanjima glavnice i kamate, problematični novčani tijek zajmoprimatelja, kršenje uvjeta i sporazuma o kreditu, indicije o stečajnim ili likvidacijskim postupcima i opadanje tržišne pozicije zajmoprimatelja. Ako Banka utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju određenog financijskog sredstva, bilo ono značajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu financijske imovine sličnih obilježja kreditnog rizika (grupiranje po institucionalnim sektorima namjeni i gospodarskim djelatnostima) i sva sredstva u istoj skupini Banka podvrgava zajedničkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi provodi se u visini latentnih gubitaka, a najmanje u iznosu od 1% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A. Imovina kod koje se umanjenje pojedinačno i kod koje se gubici od umanjenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne uključuje se u zajedničku procjenu umanjenja vrijednosti. Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se potraživanja Banke nastala temeljem spome pravne osnove i druga potraživanja za koje se zbog osobito lošeg imovinskog i financijskog položaja dužnika, kao i izostanka adekvatnih instrumenata osiguranja, ne mogu očekivati nikakvi novčani tokovi za podmirenje obveza dužnika prema Banci. Plasmani koji su klasificirani u rizičnu skupinu C i za koje je proveden ispravak vrijednosti u cijelosti iskazuju se na računima bilance sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika.

Umanjenje vrijednosti plasmana na pojedinačnoj i skupnoj osnovi knjiži se u račun dobiti i gubitka na teret troška Banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni, u visini propisanog postotka gubitka, te u aktivi bilance u korist računa ispravka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose.

Ako se pri ponovnoj procjeni gubitak povećanja gubitka knjiži se na teret troška Banke za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni. Ako se pri ponovnoj procjeni gubitak smanji, iznos smanjenja gubitka knjiži se u računu dobiti i gubitka u korist računa na kojem je prethodno knjižen trošak ispravka vrijednosti, te u aktivi bilance na teret računa ispravka vrijednosti plasmana.

Prilikom klasifikacije plasmana iz A u rizičnu skupinu B ili C potraživanja s osnove obračunatih, a nenaplaćenih kamatnih prihoda ispravljaju se u cijelosti, ali ostaju iskazana na računima bilance do naplate ili otpisa potraživanja.

Kamatni prihodi obračunati na djelomično nadoknadive plasmane evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije i priznaju se u računu dobiti i gubitka kada se naplate.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate potraživanja Banke aktiviranjem instrumenata osiguranja, ako naplata nije obavljena u roku od dvije godine, računajući od dana kada je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju njegovih obveza, Banka raspoređuje nenaplaćene plasmane do dana njihove naplate u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju te, uzimajući u obzir preostale izglede za naplatu, provodi stopostotni ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda te ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30% potraživanja po glavnici plasmana te ga svakih daljnjih 180 dana povećava za još 5% potraživanja po glavnici plasmana.

lmovina raspoloživa za prodaju

lmovina raspoloživa za prodaju obuhvaća onu nederivatnu financijsku imovinu koja je označena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zajmove i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do dospijeća ili (c) imovinu iskazanu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. U ovoj kategoriji nalaze se vlasnički i dužnički vrijednosni papiri.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novčanih tijekova.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vrijednost dužničkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova, a fer vrijednost nekotirajućih glavničkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera i zarade, odnosno cijene i novčanog toka pročiščenog na način da odražava specifične okolnosti vezane za izdavatelja. Financijska imovina se prestaje priznavati u trenutku kada su istekla prava da se zaprimi novčani tijek od te financijske imovine ili kada je Banka prenijela sve značajne rizike i prava koja proizlaze iz vlasništva nad tom financijskom imovinom.

Ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti. Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoložive za prodaju priznaju se izravno u glavnici u okviru "Ostalih rezervi" do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici prethodno priznati u glavnici iskazuju u okviru neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja.

Banka na svaki datum bilance provjerava postoji li objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti pojedine financijske imovine ili grupe financijske imovine. U slučaju vlasničkih ulaganja klasificiranih kao raspoloživa za prodaju, značajno (više od 30% troška stjecanja) ili produljeno (duže od 12 mjeseci) smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška stjecanja uzima se u obzir kod utvrđivanja da li je vrijednost imovine umanjena. Ukoliko postoji takav dokaz za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika između troška stjecanja i tekuće fer vrijednosti, umanjen za gubitak od umanjenja vrijednosti po toj financijskoj imovini prethodno priznat u računu dobiti i gubitka, prenosi se iz kapitala i rezervi i priznaje u računu dobiti i gubitka.

Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih instrumenata u portfelju raspoloživi za prodaju ne kasnije kroz račun dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata iz portfelja raspoloživih za prodaju kasnije se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja. Kamata zarađena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica raspoloživa za prodaju bila u posjedu Banke obračunava se mjesečno primjenom efektivne kamatne stope i iskazuje u računu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata. Tečajne razlike po glavničkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja za prodaju iskazuju se u glavnici, zajedno s dobicima i gubicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. Tečajne razlike po dužničkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se u izvješću o financijskom položaju iskazuju u okviru ostale imovine, dok se u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaćenim novcem.

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Preuzeta imovina klasificira se u bilanci kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem Rješenja o dosudi. Prilikom stjecanja, imovina se u poslovnim knjigama banke knjiži po trošku stjecarja. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imovinu. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa u razdoblju u kojem je utvrđeno kroz račun dobiti i gubitka. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje. Fer vrijednost imovine utvrđuje se temeljem neovisne procjene tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja ili temeljem sklopljenog predugovora o prodaji nekretnine.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Prodaja zaloga

Banka povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirivanje svojih potraživanja po zajmovima i predujmovima. Takve nekretnine priznaju se po neto nadoknadivoj vrijednosti ovisnog potraživanja po zajmovima i predujmovima ili po trenutačnoj fer vrijednosti navedene imovine, ovisno o tome koja je niža. Prihodi ili rashodi pri prodaji nekretnina pod zalogom priznaju se u računu dobiti ili gubitka. Nekretnine koje služe kao instrument osiguranja danih kredita mogu se prodati jedino ako postanu predmetom ovršnog postupka.

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvješćima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi kljjentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obračunata ravnomjemo kroz razdoblje do dospijeća.

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno smanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amorizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovinu u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

	2015.	2014.
Zgrade	40	40
Namještaj	5	5
Računala	ব	ব
Motorna vozila	5	5
Oprema i ostala imovina	2 - 10	2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist Barke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 5 do 15 godina (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vnjednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.

Goodwill

Goodwill je nastao pripajanjem Požeške banke i knjiži se po trošku utvrđenom na datum preuzimanja, tj. stjecanja subjekta, umanjenom za eventualne gubitke zbog umanjenja vrijednosti. Testiranje na umanjenje provodi upotrebom metode troška kapitala - CAPM modelom koji obuhvaća opće i specifične rizike. Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku organizacijsku jedinicu koja generira prihode nastalu pripojenjem (od koje se očekuju koristi u budućem razdoblju). Organizacijske jedinice koja generiraju prihode na koju je raspoređen goodwill testiraju se na umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem gubitku njene vrijednosti.

U slučajevima kada je nadoknadivi iznos niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostale organizacijske jedinice imovinu koje stvaraju novac. Svaka dobit i svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit i gubitak. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima. Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Rezervacija za potencijalne obveze

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovomu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba i za tu uslugu naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvješću o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29).

Politika isplati dividendi

Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim godišnjim rezultatima.

Pravna pripajanja

U slučaju pravnih pripajanja primjenjuje se metoda udruživanja interesa, stanja društva koje se pripaja se prenose po neto knjigovodstvenim vrijednostima u Banku koja je zakonski sljednik te se ne provodi usklada prijašnjih razdoblja.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

Prosudbe

Banka procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se pregledavaju i temelje se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima poput očekivanog tijeka budućih događaja koji se može razumno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti. U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvješćima.

Imovina koja se drži do dospijeća

Sukladno smjernicama MRS-a 39 Banka klasificira nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem kao Imovinu koja se drži do dospijeća (bilješka 16). Ova klasifikacija iziskuje značajne prosudbe. Pri donošenju tih prosudbi Banka procjenjuje pozitivnu namjeru i mogućnost držanja takvih ulaganja do dospijeća. Ukoliko Banka ne zadrži ulaganje do dospijeća, osim u posebnim slučajevima (kao što je prodaja beznačajnog iznosa u odnosu na ukupanja koja se drže do dospijeća koji je blizu datuma dospijeća) cijela grupa imovine će biti reklasificirana u portfelj imovina raspoloživa za prodaju i izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja (bilješka 14) kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u slučajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoće, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Barka koristi iskustvenu prosudbu. Također, procjena promjena u budućim novčanim tokovima temeljena je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ili lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Menadžment koristi procjenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Banka koristi iskustvenu prosudbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.

Rezerviranja za sudske sporove

Rezerviranja (bilješka 25) se priznaju kada banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja iz prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće nastalih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika.

2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak)

Porez na dobit

Banka je obveznik poreza na dobit u Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama da li će nastali dodatna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.

2.3. Ispravak pogreške

Tijekom 2015. godine Banka je kod vrednovanja financijske imovine koju drži u portfelju raspoloživom za prodaju utvrdila dugotrajno smanjenje vrijednosti, temeljem čega je proveden naknadni prijenos prethodno priznate negativne rezerve u kapitalu u račun dobiti i gubilka u financijskim izvještajima prethodne godine. Ukoliko postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti imovine, kumulativni gubici umanjuju vrijednost financijske imovine koja se drži raspoloživom za prodaju i priznaju se u računu dobiti i gubitka, bez obzira na to što se financijska imovina nije prestala priznavati. Provedeno umanjenje nema nikakav utjecaj na ukupnu sveobuhvatnu dobit, kao ni na vrijednost ukupnog kapitala Banke.

Pogreška je ispravljena prepravljanjem svake pozicije financijskih izvještaja za prethodne periode kako slijedi:

Utjecaj na kapital (povećanje/(smanjenje) kapitala)

u tisućama kuna

	31. prosinca 2014.
Ostala sveobuhvatna dobit	1.799
Gubitak tekuće godine	(1.799)
Neto utjecaj na kapital

1. Temeljne računovodstvene politike (nastavak)

2.3. Ispravak pogreške

ি করে আর কারাগার পর পর

Utjecaj na račun dobiti i gubitka (povećanje/(smanjenje) dobiti)

u tisućama kuna
	31. prosinca 2014.
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	2,224
Porez na dobit	(445)
Neto utjecaj na gubitak za godinu	(1.779)
Utjecaj na ostalu sveobuhvatnu dobit
u tisučama kuna
	31. prosinca 2014.
Neto povećanje / (smanjenje) fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju	1.7779
Neto utjecaj na ostalu sveobuhvatnu dobit	1.779
Utjecaj na novčane tijekove
u tisućama kuna	31. prosinca 2014.
Gubitak tekuće godine prije poreza	2,224
Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezervacija	(2.224)
Neto utjecaj na novčane tijekove
Utjecaj na zaradu po dionici namijenjenu dioničarima
u tisućama kuna
	31. prosinca 2014.
Zarada po dionici
Osnovna, gubitak za godinu namijenjen dioničarima	(2,66)
Razrijeđena, gubitak za godinu namijenjen dioničarima	(2,66)

1. Prihodi i rashodi od kamata i slični prihodi i rashodi

u tisućama kuna

	2015.	2014.
Prihodi od kamata
Poduzeća	85.257	85.181
Građani	39.177	40.928
Vrijednosnice	18.065	17.569
Banke	1.186	889
Javni sektor i ostali sektori	8 662	3 030
	147.347	152.597
Troškovi od kamata
Poduzeća	(11.161)	(13.226)
Građani	(38.433)	(44.362)
Banke	(7.423)	(7.582)
Javni sektor i ostali sektori	(2.236)	(2.088)
	(59.253)	(67.258)
Neto prihod od kamata	88.094	85.339

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iznosu 10.835 tisuća kuna (u 2014. godini 12.259 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.

u tisućama kuna

	2015.	2014.
Kamatni prihodi od:
Djelomično nadoknadivih zajmova	5.268	3.983
Potpuno nenadoknadivih zajmova	1.734	746
	6.997	4.729

4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

U ISUGUID KUTIa
	2015.	2014
Prihodi od naknada i provizija
Naknade i provizije na usluge platnog prometa	13.941	16 Cis
Naknade i provizije na kartične usluge	15 07/2	14.199
Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja	3.165	2.810
Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima	1.231	9392
Ostali prihodi od naknada i provizija	4.846	4.790
	38.252	36 336
Rashodi od naknada i provizija
Naknade za poslovanje s gotovinom	(4.852)	(5.038)
Naknade za usluge platnog prometa	(2.334)	(2.918)
Naknade za međubankovne usluge	(585)	(533)
Ostali rashodi od naknada i provizija	(6.48€)	(3.869)
	(14.254)	(12.388)
Neto prihod od naknada i provizija	26 99 9 8	26 378

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.500 tisuća kuna (u 2014. godini 2.654 tisuća kuna).

5. Ostali neto prihodi iz poslovanja

u tisućama kuna

ਾ ਦਾ ਸਾਹਿਤ ਕਿ ਇਕ

	2015.	2014.
Prihodi od kupoprodaje stranih valuta	6.255	5.916
Povrat sudskih pristojbi	1.497	2 636
Neto realizirani dobitak od prodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo za prodaju	8.410	6 986
Prihodi od dividende	990	957
Prihodi od najamnina	1.874	1.823
Neto prihod od prodaje nekretnina i opreme	350	15
Neto prihod od prodaje preuzete imovine	1.176
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama	6	র্য
Svođenje stranih valuta na srednji tečaj	(587)	356
Ostali prihodi	1.08%	1.145
	21 -062	197 88

6. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

u tisućama kuna		Prepravljeno
	2015.	2014.
Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima (Bilješka
14d)	(24.378)	(34.901)
Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (Bilješka 15e;
Bilješka 2.3)	(196)	(2.233)
Naplata suspendiranih kamata (Bilješka 14d)
Rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama (Bilješka
25)	(209)	359
Ostala imovina (Bilješka 20)	(452)	(aae)
Rezerviranja za sudske sporove (Bilješka 25)	40	(80)
	(25.195)	(37.851)
7. Administrativni troškovi poslovanja
u tisućama kuna
	2015.	2014.
Troškovi zaposlenika	50.202	50.202
Materijalni troškovi i usluge	28.679	32.346
Najamnine	8.675	10.130
Troškovi premija za osiguranje štednih uloga	5.143	5.027
Porezi i doprinosi	1.198	1.429
Ostali troškovi	1.318	2.116
	95,305	101.250

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove.

Troškovi zaposlenika

u tisućama kuna

	2015.	2014.
Neto plaće	26.121	27.183
Troškovi mirovinskog osiguranja	6,849	7.156
Troškovi zdravstvenog osiguranja	5,900	6.081
Ostali obvezni doprinosi	865	922
Porez i prirez	6.354	7 556
Rezerviranja za zaposlenike	(138)	(1.384)
Ostali troškovi zaposlenika	4.341	2.688
	50.292	50.202

Na dan 31. prosinca 2015. godine u Banci je zaposleno 240 djelatnika (2014.: 278 djelatnika).

8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

u tisučama kuna	Banka	Banka
	2015.	2014.
Amortizacija nekretnina i opreme	5.675	6.012
Amortizacija ulaganja na tudim nekretninama	495	430
Amortizacija nematerijalne imovine	2 839	1.051
	9.059	7.493

9. Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na oporezivu dobit (u 2014. godini: 20%). Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da su porezne obveze primjereno rezervirane u priloženim financijskim izvješćima.

Porezni trošak sadrži:

u tisućama kuna	2015	2014.
Tekući porezni trošak
Trošak / (prihod) odgođenog poreza	296	(3.096)
Porezni trošak / (prihod)	296	(3.096)

9. Porez na dobit (nastavak)

Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:

unisticama Kuna
	2015.	2014.
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	3.597	(17.489)
Zakonska porezna stopa	20%	20%
Očekivani porez po stopi od 20%	(719)	3.498
Porezni učinak usklada do porezne osnovice
Smanjenje dobiti/povećanje gubitka
Primljene dividende	198	191
Realizirani gubitak - okončana likvidacija	624
Razgraničene otpremnine		271
Nerealizirani gubitak od financijske imovine	5	4
Razgraničene naknade za odobravanje kredita		239
	:925	705
Povećanje dobiti/smanjenje gubitka
Razgraničene naknade za odobravanje kredita	(132)
Otpis potraživanja	(126)	(248)
Reprezentacija i prijevoz	(es)	(107)
Amortizacija iznad propisanog iznosa	(ਫਰ)	(62)
Kamate između povezanih osoba	(26)	(150)
Umanjenje financijske imovine		(2)
Rezervacije za sudske troškove - kamate		(20)
Gubitak po vrijednosnim papirima u RZP		(445)
Ostalo	(18)	(26)
	(408)	(1.060)
Porezna obveza	(302)	3.148
Korištenje prenesenih poreznih gubitaka	302
Promjena odgođene porezne imovine	(296)	S Dela
Tekući porezni trošak	(296)	3.096
Efektivna porezna stopa	8.40%	0,00%
Preneseni bruto porezni gubitak iz prethodnih razdoblja	15.715
Povećanje iz pripajanja	2.517
Porezni gubitak tekućeg razdoblja		15.715
Iskorištenje u godini	(1.513)
Bruto porezni gubitak za prijenos u buduća razdoblja	16.719	15.715

Na dan 31. prosinca 2015. godine Banka ima neiskorištene porezne gubitke koji su objavljeni u nastavku. Navedeni porezni gubici mogu se koristiti u svrhu smanjenja oporezive dobiti u sljedećih pet godina.

9. Porez na dobit (nastavak)

Rokovi korištenja poreznog gubitka prikazani su kako slijedi:

	Bruto porezni gubici u tisućama kuna	Porezna olakšica u tisućama kuna
31. prosinac 2016.
31. prosinac 2017.
31. prosinac 2018.
31. prosinac 2019.	14.202	15.715
31. prosinac 2020.	2.517
	16.719	18-22

Promjene odgođene porezne imovine mogu se prikazati kako slijedi:

	2015
u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret računa dobiti i gubitka	Priznato u kapitalu i rezervama	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	606	(5)		601
Gubitak od ostalih ulaganja	48			48
Razgraničene naknade za odobrenje kredita	1.522	132		1.653
Financijska imovina raspoloživa za
prodaju	799		(1.642)	(843)
Umanjenje financijske imovine Rezerviranja za sudske sporove -	628	(623)
kamate	20			20
Porezni gubitak Gubitak od vrijednosnih papira u	3.143	201		3.344
BYAP	1.692			1.392
	8.148	(296)	(1.642)	6.210

u tisućama kuna	Početno stanje	Na teret računa dobiti i gubitka	Priznato u kapitalu i rezervama	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	610	(4)		GOG
Gubitak od ostalih ulaganja	43			ਪ੍ਰਦੇ
Razgraničene naknade za odobrenje kredita	1.761	(239)		1.522
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	1.703	(445)	(459)	799
Umanjenje financijske imovine	621	2		628
Razgraničene otpremnine	271	(271)
Rezerviranja za sudske sporove - kamate		20		20
Porezni gubitak		3.148		3.143
Gubitak od vrijednosnih papira u RZP	947	445		1.892
	5.956	2 651	(459)	8.1493

10. Zarada po dionici

ান করে বলেন, আল্লাহু আল বাংলাদেশ আল্লাহর পর সম্মান

Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.

	2015.	2014.
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	3.301	(14.393)
Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini	668.749	668.749
Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena	4,94	(21,52)

11. Gotovina i računi kod banaka

u tisućama kuna

	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Žiro račun kod Hrvatske narodne banke	148.803	99.412
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka	118.512	63.828
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	10.690	12.488
Novac u blagajni	35.063	41.708
Ostale stavke	12.541	12.817
	320 609	280 258

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:

u tisućama kuna

महिला सुरक्षा में प्रदर्शन के प्रतिनिधियों को संस्थान को दें '

	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	148.803	99.412
Novčani ekvivalenti - oročeni depoziti kod drugih
banaka (Bilješka 13)	55.369	24.469
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka	118.512	68,828
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih
banaka	10.630	12.488
Novac u blagajni	3510 FC	41.708
Ostale stavke	12.541	12.817
	3757373	254.772

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

u tisućama kuna

	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Obvezna pričuva	206.024	1874984
Blagajnički zapisi, obvezni upis		1.847
	206.024	199.831

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne dijelom deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se obračunava svake druge srijede u mjesecu na određena prosječna stanja izvora sredstva iz prethodnog mjeseca. Osnovicu za obračun čini prosječno dnevno stanje primljenih kredita i depozita, izdanih dužničkih vrijednosnih papira, hibridnih i podređenih instrumenata i ostalih financijskih obveza, uz određene odbitne stavke. Krajem 2013. godine smanjena je stopa obvezne pričuve s 13,5% na 12%, uz obvezni upis blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke. Dana 30. rujna 2015. Hrvatska narodna banka je donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o upisu obveznih blagajničkih zapisa te je s danom stupanja na snagu 7. listopada 2015. izvršen cjelokupan ispis upisanih obveznih blagajničkih zapisa. Stopa izdvajanja obvezne pričuve od 12% ostala je nepromijenjena tijekom cijele 2015. godine.

Od ukupnog iznosa obračunate obvezne pričuve, 70% kunskog dijela obvezne pričuve i 60% deviznog dijela obvezne pričuve izdvaja se kod Hrvatske narodne banke. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve uključuje i dio deviznog dijela koji se održava u kunama. Banke su dužne održavati 75% devizne obvezne pričuve u kunama. Sredstva deponirana kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu.

13. Plasmani kod drugih banaka

u tisućama kuna

	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Oročeni depoziti	55,369	24.469
Obratni repo krediti	32,227	24.032
	87.590	48.501
Ispravci za umanjenje vrijednosti		(600)
	87590	47.901

Oročeni depoziti kod drugih banaka u iznosu od 55.369 tisuća kuna odnose se na oročene depozite uz kamatnu stopu od 0,0001% do 2,75% (u 2014. godini: 0,00% do 4,40%). Od ukupno oročenih depozita kod drugih banaka u 2015. godini na depozite u stranim institucijama odnosi se 24.369 tisuća kuna, a kod domaćih institucija 31.000 tisuća kuna. Obratni repo krediti u iznosu 32.221 tisuću kuna odobreni su domaćim komitentima uz zalog vlasničkih i dužničkim financijskih instrumenata.

13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

u tisućama kuna

	2015.	2014.
Na dan 1. siječnja	600	600
Otpisani iznosi	(600)
Na dan 31. prosinca	0	GDO

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti i otpis odnose se na domaće banke u stečaju.

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune (bilješka 11) otvorene kod stranih banaka.

u tisućama kuna

	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Belgija	50.807	10 ckk
Njemačka	38,855	30.058
Italija	28,248	25.000
Sjedinjene Američke Države	11.175	8788
Australija	2.266	1.907
Austrija	2.133	2.733
Velika Britanija	1.412	1.417
Crna Gora	1.222	3,358
Španjolska	903	2.263
Slovenija	375	741
Kanada	350	1.019
Švedska	112	596
Danska	22	84
	137.880	88-297

14. Zajmovi klijentima

a) Analiza po vrsti klijenta

u tisućama kuna

	via Musiillad &VIV.	1. Hiusiilla 2014.
Stanovništvo
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	556,946	55.300
- u stranim valutama	25 : 3	26.187
	582,334	581.487
Poduzeća
- u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu	1.315.966	1.280.679
- u stranim valutama	212.285	178.786
	1-528-251	1 4 5 4 0 65
	2.110.585	2.035.952
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(238.279)	(212.268)
	1.872.306	1.828.684

b) Analiza po sektorima

u tisućama kuna

	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Stanovništvo	5:22:382	581.487
Trgovina na veliko i malo	471 722	468.341
Preradivačka industrija	206.684	179.580
Proizvodnja hrane i pića	201.301	196.384
Graditeljstvo	1172231	112.377
Poljoprivreda i šumarstvo	109.942	93.148
Hoteli i restorani	80.110	96.441
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	76 676	16859
Poslovanje nekretninama	63.011	41.25 7
Prijevoz, skladištenje i veze	CR 812	45 6 3
Ostali sektori	170 767	204.760
	2.110.585	2.035.9-72
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(238.279)	(212.268)
	1.872.306	1.828.684

ייני מחירי מ

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

c) Promjene glavnice djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih zajmova

aanka		2015.	2014
u tisućama kuna	Djelomično	Potpuno	Djelomično	Potpuno
	nadoknadivi	nenadoknadivi	nadoknadivi	nenadoknadivi
	zajmovi	zajmovi	zajmovi	zajmovi
Stanje na dan 1. siječnja	2222240	30.027	25 710	116 - 223
Prijenos iz potpuno nadoknadivih zajmova	84.0ck	2.469	588888	1.140
Prijenos iz potpuno nenadoknadivih zajmova	2	(2)	196	(196)
Prijenos iz djelomično nadoknadivih zajmova	(15.523)	15.528	(20.897)	20 :37
Prijenos u potpuno nadoknadive zajmove	(2.947)	(98)	(4.257)
Naplata	(14.594)	(1.874)	(51.805)	(5.568)
Otpisi	(esa)	(657)		(2.774)
Povećanje iz pripajanja	1.109	5.016
Stanje na dan 31. prosinca	273.681	150.404	2222240	180.027

Dana 31. prosinca 2015. godine iznos bruto glavnice zajmova koji ne ostvanju prihode bio je 150.404 tisuća kuna (u 2014. godini: 130.027 tisuća kuna). U 2015. godini ukupno je naplaćeno 1.874 tisuća kuna takvih zajmova (u 2014. godini: 5.568 tisuća kuna). Tijekom 2015. godine reprogramirano je 54.131. isuća kuna zajmova pravnih osoba i obrtnika (u 2014. godini: 46.629 tisuća kuna).

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

d) Rezerviranja za gubitke

	2015.	2014.
u tisućama kuna
Stanje na dan 1. siječnja	2172 3	1787748
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti	91.168	101.906
Naplaćeni iznosi	(67.240)	(67.477)
Tečajne razlike	450	472
Otpisani iznosi	(1.111)	(2.376)
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti kamata
Povećanje iz pripajanja	2.744
Stanje na dan 31. prosinca	238,279	212/263

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Ako je potrebno, Banka pribatljive instrumente osiguranja da bi smanjila razinu kreditnog rizika.

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske
Komercijalni zapisi
Obveznice	268 Kisk	278.856
Ulaganja u investicijske fondove	156.710	126.964
Vlasničke vrijednosnice	52290	51.914
	477 848	457 784
lspravci financijske imovine raspoložive za prodaju	(8.184)	(11.305)
	469.159	446.429

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje 1. siječnja		96.178
Kupnja	4	2.457
Naplate	=	(99.866)
Realizirani dobitak	1	708
Promjena fer vrijednosti		583
Stanje 31. prosinca	1

b) Komercijalni zapisi

u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje 1. siječnja	1	1.888
Kupnja		48
Naplate	D	(1.926)
Promjena fer vrijednosti		(10)
Stanje 31. prosinca	0

c) Obveznice

2015	2014.
278 855	241-051
374.904	384.057
(389.027)	(348.495)
4.008	5.425
(383)	(3.182)
268 55	278 356

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:

u tisućama kuna	31. prosinca 2015	31. prosinca 2014.
Obveznice domaćih izdavatelja
- Ministarstvo Financija Republike Hrvatske	182351	112.920
- financijske institucije	5.276	5.609
- nefinancijske institucije	42.831	4915 (39)
	180.458	168.098
Obveznice stranih izdavatelja
- strane države	49 356	533333
- financijske institucije	16.427	32.431
- nefinancijske institucije	22.112	21.996
	87.895	110.757
	268.353	278.855

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

d) Ulaganja u investicijske fondove

u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje 1. siječnja	126.964	89.462
Kupnja	146 378	1-7.560
Naplata	(120.683)	(122.175)
Realizirani dobitak / (gubitak)	4.170	440
Promjena fer vrijednosti	(119)	1.677
Stanje 31. prosinca	156.710	126.964

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

e) Vlasničke vrijednosnice

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Vrijednosnice koje kotiraju na burzi	43.853	43.416
Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi	8.427	8.408
	52.280	51.914
Ispravci vlasničkih vrijednosnica	(8.184)	(11.305)
Ukupno	44.096	40.609
Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine:
u tisućama kuna	2015	2014.
Stanje 1. siječnja	40,603	53.439
Kupnja	31.690	47.277
Prodaja	(34.033)	(63.694)
Realizirani dobitak	267	338
Promjena fer vrijednosti	8.713	5.451
Otpisi	(3.120)
Ispravci vlasničkih vrijednosnica		(2.233)
Stanje 31. prosinca	44.096	40.609
Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:
u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja
- financijske institucije	580	રીકોટ
- nefinancijske institucije	29.161	26,267
	29.691	78 760
Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja
- financijske institucije	17.521	158880
- nefinancijske institucije	5.068	5.345
	22,589	21 225
	52280	44.955
Ispravci vlasničkih vrijednosnica	(8.184)	(4.346)
	44.096	40.609

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

f) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu raspoloživu za prodaju

Vrste vrijednosnica u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.- prepravljeno
Vrste vrijednosnice:
Dužničke vrijednosnice	(5.069)	(4.685)
Ulaganja u investicijske fondove	2.695	2.439
Vlasničke vrijednosnice	6.965	(1.748)
Obračunani odgođeni porez (bilješka 9)	(843)	799
Ukupno rezerve fer vrijednosti	3374	(3.195)

Promjene rezervi fer vrijednosti

י הייתר ביני הייתר בין שלו ה

u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje 1. siječnja	(3.195)	(6.812)
Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica	(884)	(2.609)
Promjena fer vrijednost ulaganja u investicijske fondove	(118)	1.677
Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica	8.713	5.452
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu (bilješka 9)	(1.642)	(904)
Stanje 31. prosinca	3.374	(3.195)

Promjene ispravaka vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

u tisućama kuna	2015.
Stanje 1. siječnja	11305	9.072
Povećanje	117	2.286
Smanjenje	(117)
Otpisi	(3.121)
Stanje 31. prosinca	8.184	11.305

1. Financijska imovina koja se drži do dospijeća

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Obveznice Republike Hrvatske		26.872
Obveznice stranih financijskih institucija	33576	62.024
	38,576	88.896
Promjene imovine koja se drži do dospijeća
u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje 1. siječnja	88.896	27.191
Kupnja	70.158	93,507
Naplata	(120.481)	(31.484)
Promjena vrijednosti		(318)
Stanje 31. prosinca	38.578	88.896

র পর পর পর বাংলা বিশ্ববিদ্যালয়ের সামনির মাধ্যমে অনুষ্ঠান করে না হয়েছে।
আমার মাধ্যমে সামাজিক সামাজিক সামাজিক সামাজিক সামাজিক সামাজিক সামাজিক সামাজিক প্রতিষ্ঠান করে আমার প্রতি

17. Nematerijalna imovina

u tisućama kuna	Software	Goodwill	lmovina u pripremi	Ukupno nematerijalna imovina
Nabavna ili procijenjena vrijednost Stanje 1. siječnja 2014. godine Povećanja Prijenos iz imovine u pripremi	14.45 247	16.867	20.915 8.178	5424788 8.425
Stanje 31. prosinca 2014. godine	14.698	16.857	29.093	60.658
Povećanja Prijenos iz imovine u pripremi	211 29,907		1.885 (29.907)	1.546
Povećanje iz pripajanja	207			207
Otudivanje i rashodovanje	(2074)			(207)
Stanje 31. prosinca 2015. godine	44.815	16.867	592	6927204
lspravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2014. godine	11.479			11.479
Trošak za godinu	1.051			1.057
Stanje 31. prosinca 2014. godine	12530	-		12530
Trošak za godinu	2.889			2 : 39
Povećanje iz pripajanja	204			204
Otudivanje i rashodovanje	(204)	-		(204)
Stanje 31. prosinca 2015. godine	15.419			15.419
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2015. godine	29 396	16 BET	592	46785
Stanje 31. prosinca 2014. godine	2.168	16.867	29.093	485 228

Goodwill je alociran na jedinicu stvaranja novca stečenu spajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina. Diskontna stopa za utvrđivanje vrijednosti u upotrebi bila je 12,8% (2014.: 11,6%) te korištena dugoročna stopa rasta od 2% (2014.: 5%).

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.

Banka provodi testiranje otpornosti na stres pojedinih ulaznih podataka korištenih u utvrđivanju vrijednosti u upotrebi pri čemu postoje tri scenarij u kojem je diskontna stopa jednaka korištenoj, dok je očekivana profitabilnost manja za 5%, sistemski scenarij u kojem je uslijed pogoršanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske diskontna stopa povećana na razinu od 18,2% te kombinirani scenarij kod kojeg je očekivana profitabilnost manja za 10%, a diskontna stopa je povećana na razinu od 18,2%. Rezultat testiranja je dan u nastavku:

	Stanje	Specifični	Sistemski	Kombinirani
	39 12 22015.	scenarij	scenarii	scenarij
Trošak ulaganja	48.465	43.465	43.465	43.465
Ukupna sadašnja vrijednost	81.726	72.308	58.202	43.132
Umanjenje vrijednosti				(883)

18. Nekretnine i oprema

u tisućama kuna

ा प्रकाश के साथ की मानवार को समय में बाद में बाद में बाद में सबसे बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में बाद में कि

Nabavna ili procijenjena vrijednost,	Zemljište i zgrade	Namještaj i oprema	Motorna VOZİ a	Računalna oprema	Ulaganja na tuđoj imovini i dug.najam	movina U pripremi	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2014.	122.404	45.469	2.965	43,672	11.187		225,647
Povećanja Otudivanje i		1.469		48	1.830		3.342
rashodovanje	(189)	(1.165)		(11.075)	(2.861)		(15.290)
Stanje 31. prosinca 2014.	122215	45.77K	2.965	32590	10-136		218.699
Povećanja	60	2.275	1.684	- 4	218		4.251
Povećanje iz pripajanja Otudivanje i		153	134				287
rashodovanje	(83)	(574)	(2.112)				(2.775)
Stanje 31. prosinca 2015.	122-186	47.6927	2.671	32604	10.74		215.462
Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja
2014.	45,950	42.994	2.0472	38,000	10.551		39,546
Trošak za godinu Otuđivanje i	2.325	946	4742	2.269	430		6.442
rashodovanje	(129)	(1.165)		(11.075)	(2.861)		(15.280)
Stanje 31. prosinca 2014.	48.146	42-7715	2.514	2012003	8.120		180 753
Trošak za godinu	2.825	1.068	317	1.970	495		6.170
Povećanje iz pripajanja		153	134				237
Otudivanje i rashodovanje	(89)	(574)	(1.761)				(2.424)
Stanje 31. prosinca 2015.	50×32	48.417	1.204	37778	8.6 5		134.791
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2015.	71.804	4,210	1.467	1.435	1769		80 676
Stanje 31. prosinca 2014.	74.069	2.998	451	3 3:7	2.036		82.941

Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite od pravnih osoba (2014.: Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite od pravnih osoba).

19. Ulaganja u podružnice

Banka u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje 1. siječnja	4.770	4.770
Ulaganje	(4.770)
Stanje 31. prosinca	0	4.7770

Banka je bila vlasnik 100% vlasničkih udjela u društvu POBA faktor d.o.o. koje je prestalo s redovnim poslovanjem zaključno s 30. lipnja 2015. godine nakon čega je pripojeno matičnom društvu.

Banka je sukladno Ugovoru o pripajanju potpisanom između Banke i POBA faktor d.o.o. s danom 1. srpnja 2015. godine preuzela svu imovinu i obveze društva POBA faktor d.o.o. koje je na dan 30. lipnja 2015. iskazalo:

u tisućama kuna	30.6.2015.	2014.
Ukupnu imovinu	11.290	17.617
Ukupnu neto imovinu	4.398	4.124
Neto dobitak / (gubitak) za godinu	272	1.287

20. Ostala imovina

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja	44.239	44.228
Obračunane naknade i provizije	5.845	5.587
Plačeni troškovi budućeg razdoblja	2 CES	2 5:42
Ostali predujmovi	1.001	264
Potraživanja za porez na dobit	3.622	3 622
Ostala imovina	1.988	18.1188
	59,086	69.461
lspravci za umanjenje vrijednosti	(5.465)	(5.201)
	大 575	64.260

Nekretnine i oprema preuzeta za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke i na dan 31. prosinca 2015. godine iznosi 44.289 tisuća kuna (u 2014. godini: 44.223 tisuća kuna). U knjigama Banke vode se po trošku stjecanja.

20. Ostala imovina (nastavak)

Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako slijedi:

u tisućama kuna	2015.	2014.
Stanje na dan 1. siječnja	5,201	4.603
Povećanje	1.381	2.519
Naplaćeni iznosi	(932)	(1.527)
Tečajne razlike	8	ﺎﺕ
Otpisani iznosi	(188)	(398)
Stanje na dan 31. prosinca	5.465	5.201

21. Obveze prema bankama

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Depoziti po viđenju, u stranim valutama	6038	4.548
Depoziti po viđenju, u kunama		13
Oročeni depoziti domaćih i stranih banaka, u stranim valutama	85.1KB	66.309
Oročeni depoziti domaćih banaka, u kunama		35.010
	91.171	105.880

Oročeni depoziti domaćih i stranim valutama primljeni su po stopama u rasponu od 0,30% do 1,00% (2014 .: po stopi od 1,00% do 2,80%).

22. Obveze prema klijentima

में बाद में स्थान के लिए को मानवास के साथ की मानवासी के साथ की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की मानवासी की

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Stanovništvo
Depoziti po viđenju
- u kunama	262.290	286 330
· u stranim valutama	178.746	162.651
Oročeni
- u kunama	359.669	358.373
- u stranim valutama	1.017.946	917-248
Ukupno stanovništvo	1.818.651	1.671.652
Pravne osobe
Depoziti po viđenju
- u kunama	216.646	196.371
- u stranim valutama	22.425	27.698
Oročeni
- u kunama	269.497	299.300
· u stranim valutama	51.759	61.042
Ukupno pravne osobe	580 377	584.411
Sveukupno depoziti klijenata	2.348.978	2.256.063
23. Ostala pozajmljena sredstva
u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Pozajmice od HBOR-a	177.626	84.242
Repo-krediti od domaćih banaka, u devizama		26.817
	1777.626	111.059

Repo krediti od domaćih banaka odnose se na primljene kredite za koje je banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum.

U 2014. godini Banka je imala samo jedan repo kredit s domaćom bankom u devizama uz kamatnu stopu 0,50 % godišnje, a kao podloga repo ugovoru bile su založene obveznice Republike Hrvatske RHMF-O-15CA. Primljeni repo kredit je na dan dospijeća vraćen uz istovremeni reotkup prethodno založenih vrijednosnih papira.

Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBORovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljopnivrede.

24. Ostale obveze

u tisućama kuna	31. prosinca 2015	31. prosinca 2014.
Obveze u obračunu po danim kreditima	20,979	26856
Obveze prema zaposlenicima	Clelek	4.046
Obveze prema dobavljačima	3.210	3.7 88
Ostale kunske obveze	2 360	2.181
Obračunana premija za osiguranje štednih uloga	1.342	1.258
Obveze u postupku plaćanja	1.103	12.187
Obračunane naknade i provizije	324	1 629
Obveze u obračunu po primljenim sredstvima	698	1.45%
Rezerviranja za otpremnine i slična davanja zaposlenicima	412	550
Obveze za dividendu	116	119
Ostale devizne obveze	26	20
	34.432	53,282

1. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

a) Analiza
u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Rezerviranja za okvirne kredite	2.978	27.09
Rezerviranja za garancije	590	487
Rezerviranja za sudske sporove	290	330
Rezerviranja za nepokrivene akreditive	ਰਤੋ	229
Rezerviranja za ostale potencijalne obveze	125	152
	4.076	3,907
b) Promjene rezerviranja
u tisućama kuna	2015	2014.
Stanje na dan 1. Siječnja	3,907	4.186
Povećanje tijekom godine za rezerviranja no kreditnom riziku	11 8777	99 2674

Smanjenje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku (11.668) (11.783) Povećanje/(smanjenje) tijekom godine za rezerviranja za sudske 80 sporove (40) Stanje na dan 31. Prosinca 4.076 3.907

26. Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Izdane hibridne i podređene obveznice	131.117	131.571
lzdane obveznice	800
	131.917	181.571

Banka je 22. kolovoza 2011. godine provele upis hibridnih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvnjednosti 10 milijuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 7% godišnje i s polugodišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2018. godine.

Banka je 23. prosinca 2013. godine provela upis podređenih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 6,9 milijuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 6,5% godišnje i s polugodišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2021. godine.

Banka je 29. travnja 2015. godine izdala obveznice oznake PDBA-O-164A, ISIN: HRPDBAO164A6 u ukupnom iznosu kunske protuvrijednosti 103 tisuće eura, uz kamatnu stopu 2,5% godišnje i s jednokratnim dospijećem 29.04.2016. godine.

27. Dionički kapital

!

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2015. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2013. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.

Banka ima 9.203 komada trezoriranih dionica na dan 31. prosinca 2015. godine, knjiženih po trošku nabave (u 2013. godini 9.203 komada).

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

	2015		2014.
u tisućama kuna		Redovne		Redovne
	Broj dionica	dionice %	Broj dionica	dionice %
Antonia Gorgoni	66.278	9,91	66278	9.91
Lorenzo Gorgoni	SS 002	9,87	65 002	9,87
Assicurazioni Generali S.p.A.	63.791	9,54	63.791	9,54
Cerere S.R.L. Trieste	63.735	9,53	68765	9,53
Miljan Todorović	55.769	8 Sis	55.761	8,38
Sigilfredo Montinari	38.529	5,76	CHEVIO	5,76
Dario Montinari	38 526	5,76	38 - 26	5,76
Andrea Montinari	38515	5,76	33515	5,76
Piero Montinari	38,515	5,76	38.515	5,76
Giovanni Semeraro	27.494	4.11	27.494	4,11
Miroslav Blažev	25509	3,81	25509	3,81
Mario Gorgoni	20.670	3,09	20.670	3,09
Trezorske dionice	9.203	1,38	9.203	1,38
Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%)	116.251	17,38	1168251	17,38
	668.749	100	CCB 760	100

28. Ostale rezerve

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2012.
Zakonske rezerve	118.686	118.686
Rezerve za vlastite dionice	16 33 0	167:30
Rezerve za opće bankovne rizike	5.104	5.104
Rezerve fer vrijednosti	3,374	(8.195)
Neraspodjeljive rezerve	148,994	137.425
Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica	4.802	4.802
Raspodjeljive rezerve	4.802	4.802
	148.796	1492277

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.

29. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama

Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka naplaćuje naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Sredstva
Krediti stanovništvu	13:331	15 855
Krediti pravnim osobama	1.135	1.107
Novčana sredstva	614	816
Ukupno sredstva:	15.130	17.778
lzvori
Financijske institucije	3.940	8.881
Javni sektor	2.573	5.998
Pravne osobe	8 6 7	2.904
Ukupno izvori:	15.130	17.778

Banka pruža i usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima u ime i za račun trećih osoba. Vrijednost financijskih instrumenata o kojima skrbi u ime i za račun može se prikazati kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Vrijednost financijskih instrumenata	1.064.557	743.764

30. Potencijalne i preuzete obveze

Pravni sporovi

ਾ ਦੇ ਇੱਕ ਵਾਲਾ ਦੇ ਸਾਰ

Na dan 31. prosinca 2015. protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 290 tisuća kuna (2014.: 330 tisuća kuna).

Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je:

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Preuzete obveze - neiskorišteni krediti	177.928	164.253
Preuzete obveze - neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim
računima	129.796	11 3 909
Garancije	59.011	48.440
Devizni akreditivi	9 6:54	21.810
Pisma namjere		3.781
	376.089	352,203

Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

30. Potencijalne i preuzete obveze (nastavak)

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti (nastavak)

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

u tisućama kuna	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Do 1 godine	4 Cela	5.560
Od 2 do 5 godina	11.764	12.849
Preko 5 godina	1.067	1.332
Ukupno	17.167	19.741

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni.

l

31. Transakcije s povezanim osobama

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.

u tisućama kuna	Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe		Nadzorni odbor
	2015.	2014.	2015	2014.
Zajmovi
Stanje zajmova na početku godine	2758	3.198	23852	24 240
Povećanje tijekom godine	429	(441)	(Cels)	112
Stanje zajmova na kraju godine	3 137	2.7157	26,019	24 352
Ostvareni kamatni prihod	188	118	1 : 07	1.454
Primljeni depoziti
Stanje depozita na početku godine	7 888	6.780	600	897
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	(6.031)	558	104	(297)
Stanje depozita na kraju godine	1.307	7 338	704	600
Ostvareni kamatni rashod	167	280	1

Tijekom 2015. godine Banka je pripojila Društvo POBA faktor kako je opisano u bilješci 19. Transakcije ostvarene tijekom 2015. i 2014. godine s društvom POBA Faktor su prikazane u tablici ispod.

u tisućama kuna	2015.	2014.
Prihodi od kamata i naknada	207	081
Najamnine	20	48
Ukupno prihod	227	1.029
Troškovi usluga	927	2.886
Rashod od kamata i ostali troškovi	379	26
Ukupno rashod	1.306	2.362
Naknade managementu
u tisućama kuna	2015.	2014.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja	10.697	10.814
Uprava se sastoji od 4 člana.

Podravska banka d.d.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu razika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje.

Politike za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je banka izložena čine kreditni rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira.

Integrirani sustav upravljanja izrađuje se na razini Grupe uvođenjem politika i procedura te određivanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Grupi. Limiti se primjenjuju na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.

Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja kreditnog rizika u portfelju mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvješćivanja. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom je u nadležnosti Službe za upravljanje kreditnim rizikom, a kontrola rizika u nadležnosti Službe za upravljanje rizicima.

Kreditnim nizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima. Banka je definirala kreditnu politiku kao skup mjera za alokaciju kreditnih sredstava tražiteljima kredita, s ciljem dobrog i zdravog upravljanja kreditnim rizicima, uz osiguravanje jedinstvenih načela i ciljeva kao općeg pravila i pouzdane smjernice za svaku kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Kreditni rizik (nastavak)

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Također, politikom su definirani limiti pojedinih plasmana u skladu s odrednicama Hrvatske narodne banke. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura.

U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portlelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u tri osnovne skupine:

• · potpuno nadoknadivi plasmani A skupina rizičnosti mjere se na skupnoj osnovi
• · djelomično nadoknadivi plasmani B skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi
• · potpuno nenadoknadivi plasmani C skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi.

Unutar svake skupine mogu se, a unutar djelomično nadoknadivih plasmana i trebaju, klasificirati u podskupine rizičnosti.

Za raspoređivanje plasmana primjenjuju se kriteriji propisani Odlukom Hrvatske narodne banke i internom odlukom. Kod raspoređivanja Banka uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika, urednost plaćanja i kvalitetu primljenih instrumenata osiguranja vraćanja kredita, garancija i drugih plasmana.

Banka tromjesečno procjenjuje rizičnost svih plasmana. Na temelju procijenjene rizičnosti i stupnjeva rizika propisanih Odlukom o internom sustavu rasporedivanja plasmana utvrđuju se potrebni ispravci za identificirana umanjenja vrijednosti za svakog pojedinačnog dužnika, odnosno vrstu plasmana. Konačnu Odluku o iznosu potrebnih ispravaka za osiguranje od identificiranih gubitaka donosi Uprava Banke.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućima i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, zavisnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Kontinuirano se prati rizik likvidnosti utvrđivanjem i nadziranjem promjena u financiranju, a u svrhu poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom poslovnom strategijom Banka Također, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom.

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih limita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Riznica svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.

Pokazatelji koncentracije pokazuju koncentraciju depozita (udio 20 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvješća.

Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima.

Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Tržišni rizik

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke . Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih tržišnih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vnjednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategiji, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika. lzloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava Uprava, a utvrđuje se barem jednom godišnje.

Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Upravi Banke se dostavljaju i tjedna izvješća od strane Sektora riznice s podacima o izloženosti valutnom riziku. Također, Služba za upravljanje rizicima dostavlja Upravi Banke mjesečno izvješće o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, poduzimaju se razne strategije zaštite od rizika. Banka primjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana, uz naglasak da navedeni pristup ne sprječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Valutni rizik

Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.

Kretanje devizne pozicije prati se dnevno temeljem izvješća o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima redovito priprema izvješća za Upravu. Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku održava se u propisanim postotcima

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja na kretanja kamatnih stopa. Flizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ili nesrazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.

Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje i pasive obavljaju se u kontekstu osjetlijvosti na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom niziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.

Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvješća o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Rizik promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira jest rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih financijskih instrumenata. Primarna izloženost riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasničkih vrijednosnica koje se vode po fer vrijednosti u portfelju raspoloživom za prodaju.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Derivatna financijska imovina i obveze

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se Banka koristi sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.

Upravljanje operativnim rizikom je u domeni Direkcije za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima (Direkcija). Ciljevi Direkcije su prikupljanje podataka, izrada izvješća i analiza postojećih i potencijalnih događaja operativnih rizika i uzroka operativnog rizika, te osiguravanje podataka na osnovu kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom. .

Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku korištenjem web aplikacije.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to su:

• pristup osnovnog pokazatelja (BIA)
• standardizirani pristup (SA)
• napredni pristup mjerenja (AMA)

Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja (BIA).

U cilju aktivnog upravljanja operativnim rizikom i osiguravanje nadzora i analize operativnog rizika, Direkcija prati izloženost operativnom riziku prema definiranim aktima i standardima. prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja ilili izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvieštava o rizičnom profilu sa aspekta operativnih rizika, sudjeluje pri implementaciji novih proizvoda i značajnih poslovnih promjena, obavlja edukaciju o operativnom niziku te redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo o izloženostima operativnom riziku.

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom i ostalim internim aktima.

U cilju zaštite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika. S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrđenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje kapitalom

Od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije u Republici Hrvatskoj provode izračun i izvještavanje o bonitetnim zahtjevima u skladu s Provedbenom urebom Komisije (EU) br. 575/2013 ("CRR"), Direktivnom 2013/36/EU ("CRD IV"), tehničkim standardima i drugim relevantnim propisima propisanim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority – "EBA") i Hrvatske narodne banke. Banka je uspješno upravljala kapitalom za pokriće rizika u poslovanju te ispunjava sve kapitalne zahtjeve koje postavlja Hrvatska narodna banka i European Banking Authority. Na dan 31, prosinca 2015. godine stopa adekvalnosti ukupnog kapitala iznosi 16,06%, a stopa osnovnog i redovnog osnovnog kapitala iznosi 12,50%.

Ovakvom razinom stope adekvatnosti kapitala Banka je udovoljila limitima propisanih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Službeni list EU L 176/2013), a prema kojem institucija mora ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;

(b) stopa osnovnog kapitala od 6 %;

(c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Kapitalom Banke je pokriven zaštitni sloj za očuvanje kapitala, a koji prema članku 117. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013.) iznosi 2,5 posto i zaštirni sloj za strukturni sistemski rizik po stopi od 1,5% temeljen na Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (NN, br. 61/2014.).

U stavke redovnog osnovnog kapitala Banka je uključila dionički kapital, plaćenu premiju na dionice, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te ostale i rezerve za opće bankovne rizike. U odbitne stavke uključeni su zadržani gubitak prethodnih godina, nematerijalna imovina i otkupljene vlastite dionice.

U stavke dopunskog kapitala uključeno je izdanje dužničkih vrijednosnih papira banke i to podređenih obveznica u iznosu 52.764 tisuća kuna i izdanje hibridnih obveznica u iznosu 40.349 tisuća kuna.

32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2015.	2014.
	u tisućama kuna	u tisučama kuna
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	377047	321.842
Redovni osnovni kapital	327.047	321.843
Dopunski kapital	98 114	106.366
Ukupno regulatorni kapital	420.161	42:3203
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	16.06%	16.39%
Minimalna stopa adekvatnosti kapitala	8,00%	8,00%

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici.

Mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih pokazatelja prema njihovom stupnju dostupnosti, tj. zapaženosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupni na datum mjerenja.

Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene kojiraju iz 1. razine i zapažene su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno.

Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu zapaženi.

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji se ne iskazuju po fer vrijednosti

Tablice u nastavku prikazuju knjigovodstvene iznose i fer vrijednost financijske imovine i obveza koji u Izvještaj o financijskom položaju Banke nisu uključeni po fer vrijednosti.

	Knjigovodstvena vrijednost		Fer vrijednost
	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.	31. prosinca 2015.	31. prosinca 2014.
Financijska imovina
Plasmani kod drugih banaka	87590	47.901	87.590	47.901
Zajmovi klijentima	1.872.306	1:22:684	1.876.807	1:32-1395
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	38.573	88.896	38.484	89.619
Financijske obveze
Obveze prema bankama	91.177	105.880	91.171	105.880
Obveze prema klijentima	2.348.978	2.256.068	2 - 2 - 2 - 26	2.261.407
Ostala pozajmljena sredstva	177.626	111.059	177.626	111.059

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Fer vrijednost
31. prosinca 2015.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ükupno
Financijska imovina
Plasmani kod drugih banaka	87.590			87.590
Zajmovi klijentima			1.876.807	1.876.807
Financijska imovina koja se drži do dospijeća			38.484	38.484
Financijske obveze
Obveze prema bankama	91.171			91.177
Obveze prema klijentima			2.352.926	2852.926
Ostala pozajmljena sredstva			177.626	177.626
Fer vrijednost
31. prosinca 2014.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Financijska imovina
Plasmani kod drugih banaka		47,901		47.901
Zajmovi klijentima			1.825 395	1.825.395
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	27.414		62.205	89.619
Financijske obveze
Obveze prema bankama		105.880		105.880
Obveze prema klijentima			2.261.407	2.261.407
Ostala pozajmljena sredstva			111.059	111.059

Plasmani kod drugih banaka uključuju depozite i kredite drugim bankama. Obzirom da se radi o kratkoročnoj imovini koja ima visoku stopu utrživosti procijenjeno je da se knjigovodstvena i fer vrijednost ne razlikuju.

Zajmovi klijentima iskazuju se u Izvještaju o financijskom položaju po amortiziranom trošku. Za iskorištene okvime kredite po tekućim računima i kredite odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu procijenjeno je da je fer vrijednost približno jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti. Za plasmane odobrene s fiksnom kamatnom stopom fer vrijednost je utvrđena kao sadašnja vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova, pri čemu su novčani tokovi diskontirani uz primjenu prosječnih kamatnih stopa hrvatskih banaka (na nove kredite) za odgovarajuću vrstu kredita. Za zajmove po kojima postoje za umanjenje vrijednosti fer vrijednost je određena u neto iznosu kao iznos zajmova umanjen za rezervacije.

Fer vrijednost financijske imovina koja se drži do dospijeća temelji se na tržišnim cijenama s burze. Ukoliko cijene nisu dostupne fer vrijednost se procjenjuje primjenom kotiranih tržišnih cijena za vrijednosne papire sličnih karakteristika.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Obveze prema bankama uključuju kratkoročne depozite primljene od drugih banaka. Obzirom da se radi o obvezama koje imaju visoku stopu utrživosti i likvidnosti procijenjeno je da se knjigovodstvena i fer vrijednost ne razlikuju.

Obveze prema klijentima uključuju depozite po viđenju i oročene depozite stanovništva i pravnih osoba. Za depozite po viđenju kod kojih je fer vrijednost iznos plativ na dan izvještaja i depozite oročene uz promjenjivu kamatnu stopu procijenjeno je da je fer vrijednost jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti. Za depozite oročene uz fiksnu kamatnu stopu fer vrijednost je utvrđena kao diskontirani iznos budućih novčanih tokova po trenutno važečim prosječnim kamatnim stopama hrvatskih banaka (na nove depozite) za odgovarajuću vrstu depozita.

Ostala pozajmljena sredstva najvećim dijelom uključuju dugoročne kredite primljene od HBOR-a te manjim dijelom primljene kratkoročne kredite, za što je procijenjeno da ne postoji znatna razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti.

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

• · 1. razina dostupnih primjelljivih pokazatelja pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz (neuskladenih) cijena koje kotiraju na aktivnim tržištima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze;
• 1. razina dostupnih primjetljivih pokazatelja pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih podataka, a ne iz kotiranih cijena iz 1. razine, a odnose se na izravno promatranje imovine ili obveza, tj. njihovih cijena ili su dobiveni neizravno, tj. izvedeni iz cijena; i
• 1. razina pokazatelja pokazatelji izvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su kao ulazni podaci korišteni podaci o imovini ili obvezama koji se ne temelje na primjetljivim tržišnim podacima (neprimjetljivi ulazni podaci).

2015.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
u tisućama kuna
lmovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	184.637	-	16.169	200.806
Dužničke vrijednosnice	258 352		10.002	268.854
Ükupno	442.989	-	26 74	480 (60)

U razini 3 se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., Zagrebačka burza d.d., S.W.I.F.T Belgium, Centralna depozitarna agencija ad Podgorica, Franck d.d., Oroplet d.d. u stečaju, Velebit osiguranje d.d., Velebit životno osiguranje d.d. i Atlasmont banka a.d Podgorica koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave umanjenom za prepoznato umanjenje vrijednosti.

Od dužničkih vrijednosnih papira u razini 3 nalazi se JGL Rijeka.

Tijekom 2015. godine su obveznice JGL Rijeka reklasificirane iz razine 1. u 3., a obveznice Jadrolinije Rijeka su reklasificirane iz razine 3 u 1.

1. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

2014.	Fazina 1	Razina 2	Bazina K	Ukupno
u tisučama kuna
lmovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	14.6 996	-	23,578	167,574
Dužničke vrijednosnice	277.282		1.576	278.855
Ukupno	421.278	1	25.151	446.429

U razini 3 se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., Zagrebačka burza d.d., S.W.I.F.T Belgium, Centralna depozitarna agencija ad Podgorica, Franck d.d., Oroplet d.d. u stečaju, Western Balkan Investment Fund, Podgorica, Visa Europe Limited, Velebit osiguranje d.d., Velebit životno osiguranje d.d. i Atlas banka a.d Podgorica, koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave umanjenom za prepoznato umanjenje vrijednosti. Od dužničkih vrijednosnih papira u razini 3 nalazi se Jadrolinija Rijeka. Tijekom 2014. godine su JGL d.d. Rijeka i HEP-Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb reklasificirani iz razine 3. u razinu 1.

ি করে আন্তর্জাতিক বাংলাদেশ করে আমার প্রতিষ্ঠান করে আমার প্রতি

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

Mjerenje fer vrijednosti

ı

Financijska imovina i financijske obveze	Fer vrijednost na dan (u tisučama kuna)		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu
	31122015	31.12.2014
Vlasnički vrijednosní papíri	184.637	143.996	Level 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
				Test umanjenja (nema trgovanja niti likvidnosti na tržištu za predmetne	Diskontna stopa 7,9% - 10.4%
Vlasnički vrijednosni papin	16.169	26,578	Level 3	dionice) ili vrednovanje po nabavnoj cijeni radi toga što nije materijalno ulaganje	Stopa dugoročnog rasta 2% - 3%
Ukupno vlasnički vrijednosni papíri:	200 BOG	1674-74
Dužnički vrijednosni papiri	258.852	277.282	Level 1	Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta	Nije primjenjivo
				Vrednovanje prema sličnoj imovini
Dužnički vrijednosni papiri			Level 2	(usklađivanje trezorskih i komercijalnih zapisa prema cijenama sa zadnje aukcije trezorskih zapisa)	Nije primjenjivo
Dužnički vrijednosni papiri	10.002	1.578	Leve 3	Vrednovanje po efektivnoj kamatnoj stopi (ne postoji cijena i/ili tržište za predmetne vrijednosne papire, nelikvidni vrijednosni papíri)	Nije primjenjivo
Ukupno dužnički vrijednosni papiri:	25: RELL	278 135
Ukupno vrijednosni papiri:	EST (20)	446.673

34. Kamatni rizik

Sljedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2015. godine i 2014. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2015. godine u tisućama kuna	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske					320 GOS	320.609
narodne banke					206.022	206.024
Plasmani kod drugih banaka	64.634	22,956				87.590
Zajmovi klijentima Financijska imovina	1.546.007	148.144	104.156	71.083	2.916	1.872.306
raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja se	a are	1.478	al Bear	247 225	200 807	469.160
drži do dospijeća	652		37.921			3:57K
Ulaganja u podružnice
Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema					46.735	46.785
					80.671	80.67 1
Odgođena porezna imovina Ostala imovina					6.210	6.21 0
					58.621	58.621
UKUPNO IMOVINA	1.674 279	172.578	151 745	378 8 679	917.648	3.181.549
OBVEZE I DIONICKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	69277	21.954				91.176
Obveze prema klijentima	920.687	314.420	921.415	192.456		2.348.978
Ostala pozajmljena sredstva	4.545	24.621	37957	110.803		177.626
Ostale obveze					34.482	34.432
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove					4.076	4.076
zdani hibridni instrumenti		1.906	884	129.126		181.916
Ukupno obveze	994.449	352 601	SED 256	432 885	31. SOB	2788 199
Kapital
Dionički kapital					267.500	2674500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					148.796	148.796
Dobit tekuće godine					3.301	3.301
Zadržana dobit (gubitak)					(18.180)	(18.180)
Ukupno dionički kapital					Cak (1)	3-8 -50
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	994.449	367 601	980 255	4828B5	431.858	3.181.549
Neto kamatna izloženost	275 330	(190.028)	(808.511)	(114.076)	485.785

Podravska banka d.d.

34. Kamatni rizik (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2014. godine u tisućama kuna IMOVINA	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
Gotovina i računi kod banaka					230,253	280 256
Sredstva kod Hrvatske narodne banke					199.831	199.831
Plasmani kod drugih banaka	24.849	26 052				47,901
Zajmovi klijentima	1.348.336	237 223	174.343	43,537	20.179	1.823.684
Financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja se	26.564 62.024	549	46.752 26.872	204.990	167.574	446.429 88.896
drži do dospijeća						4.770
Ulaganja u podružnice					4.770 48.123	48.173
Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema					82.941	82.941
Odgođena porezna imovina					8.148	8.148
Ostala imovina					64.260	64.260
UKUPNO IMOVINA	1.461.778	260.840	247.967	248 - 777	826 084	3.045.24 1
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	58.725	24.815	22340			105 880
Obveze prema klijentima	798.218	363.175	878 Bk 0	215.840		27256.068
Ostala pozajmljena sredstva	28.1 30	15.183	20.681	47.065		111.053
Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne					53.262 3.907	58.282 3.907
obveze i troškove Izdani hibridni instrumenti		2.667	6.009	122 395		131.571
Ukupno obveze	885.078	405.840	927 860	335 800	57.189	2 66 77 62
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					136.660	136.650
Dobit tekuće godine					(12.614)	(12.614)
Ukupno dionički kapital					383,479	388,479
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	885.073	40-1840	927 860	385,800	440.668	3.045.24 1
Neto kamatna izloženost	576.700	(145.000)	(679.893) (137.223)		335 416

34. Kamatni rizik (nastavak)

Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2015. godini bile su 6,79% (u 2014. godini 7,27%).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2015. godine, bile su 2,58% (u 2014. godini 2,38%).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2015. i 2014. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu.

u tisućama kuna	Pretpostavljeni rast kamatne stope	Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2015. godine	Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2014. godine
movina	5% relativno	4.074	ਿੱਤਿਆ ਤੇ
Obveze	5% relativno	(798)	(427)
Utjecaj na neto kamatne prihode		3,276	3336

35. Valutni rizik

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

u tisućama kuna

में आपके किया था।
सम्मान

Na dan 31. prosinca 2015. godine	EUR	USD	Ostale valute	Ükupno strane valute	Kune	Ükupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske	94.489	14.957	25 826	1359222	185,387	820 609
narodne banke Plasmani kod drugih	22 826			27.575	188.401	206.024
banaka	52,843	1 395		547813	CK = = 2	87530
Zajmovi klijentima Financijska imovina	1.041.957	7.850		1.04 9 807	822.499	1.872.306
raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja	198. 865	31.403	1.718	249.011	267.149	469.160
se drži do dospiječa	38.573			35.576		38.576
Ulaganja u podružnice
Nematerijalna imovina					46.7 85	46.7135
Nekretnine i oprema Odgođena porezna					80.671	80.674
imovina					6.210	6.210
Ostala imovina	22			22	Schilders	58,621
UKUPNO IMOVINA	1.449.352	55 505	27 - 53	11-82-496	1.649 0-8	3.181.549
OBVEZE I DIONICKI KAPITAL Obveze
Obveze prema bankama	69,545	21 626		91.1741		90 - 76
Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	1.227.530	87.755	28 762	1.285.047	1.063 Sist	2.348.976
sredstva	25.983			259:K	151.643	7776926
Ostale obveze Rezerviranja za	117/7/	17	19	81 3	ck 619	34.4892
potencijalne obveze i troškove Izdani hibridni i podređeni	635	74		4 (0):	S (SET	4.076
instrumenti i obveznice	131.916			131.916		131.916
Ukupno obveze	12 5 5 08 5	55.4772	28.781	FFF KKS	1757 350	2.788.199
Kapital
Dionički kapital					267.500	267,500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					148.796	148.796
Dobit tekuće godine					3.301	3301
Zadržana dobit(gubitak)					(18.180)	(18.180)
Ukupno dionički kapital					37 300	CREAZBE
UKUPNO OBVEZE 1 DIONIČKI KAPITAL	1.456.086	55.472	28.761	1 - 6 - kk :	1.646.210	31.81.549
Neto tečajna izloženost	(6.734)	1 - C	3758	(2.843)	2:34:

Podravska banka d.d.

35. Valutni rizik (nastavak)

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2014. godine	EUR	USD	ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	59 67 (0)	12.216	17.084	BB770	141,283	280.253
Sredstva kod Hrvatske narodne banke Plasmani kod drugih	17.698	4.216		21.9714	17.917	199 BKT
banaka	45.549			45549	2.852	4743101
Zajmovi klijentima Financijska imovina	932 263	a sist		941.529	882.055	1.823.684
raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja	225 3592	33.791	7.872	257.465	178.964	446.425
se drži do dospijeća	62.024			672024	26 872	BB BLOG
Ulaganja u podružnice					4.770	4.7770
Nematerijalna imovina					48.128	485 723
Nekretnine i oprema Odgođena porezna					82.941	372941
imovina					8.148	8.148
Ostala imovina	3.426		7	3.48%	60 827	64.2 GD
UKUPNO IMOVINA	1,346.487	29. 534	24.978	1.430.984	165 4257	3.045.241
OBVEZE I DIONICK KAPITAL Obveze
Obveze prema bankama	60.978	9.879		70 : 57	35.028	105 830
Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena	1.144.812	24.132	21.154	1.190.098	1.065 965	2.256.068
sredstva	24.047	26.818		20 BBF	60.194	111.058
Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne obveze i	4.580	ਡਰਿ	19	4.583	48.694	58 72:42
troškove	357	ਟੋਪ		911	2.996	3.907
zdani hibridni instrumenti	189 .571			131.571		181.570
Ukupno obveze	1.366.795	201377	21.76	1.448.890	12-2 23.372	2.661.762
Kapital
Dionički kapital					267.500	267 500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					136.660	136.660
Dobit tekuće godine					(12.614)	(12.614)
Ukupno dionički kapital					BBR 478	3B3,479
UKUPNO OBVEZET
DIONIČKI KAPITAL	1 366 735	60.222	21 76	1.448.890	The First of the country of the country of the comments of the comments of the comments of the comments of the comments of the comments of the comments of the comments of the	3.045.241
Neto tečajna izloženost	(20:308)	(1.338)	3740	(17.906)	17 9 06

35. Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka pri čemu je prikazan sumarni iznos pojednostavljenog povećanja svih valuta za 2%. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2015. godinu, odnosno prihodovni za 2015. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31. prosinca 2015. godine	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka
u tisućama kuna		movina	Ohveze	Neto
Imovina	2.00%	30.421		30.427
Obveze	2,00%		30.707	30.707
Neto imovina / (obveze)		30.421	3077077	(286)
Valuta na dan 31. prosinca 2014.	Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja	Utjecaj na račun
godine	HNB-a	dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka
u tisućama kuna		Imovina	Obveze	Neto
movina	2.00%	28.620		28,620
Obveze	2,00%		28.978	28.978)

1. Rizik likvidnosti

u tisucama kuna
Na dan 31. prosinca 2015. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do 1 godine	Od 1 do 3 god.	Preko 3 god.	Ukupno
MOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	609 609					320.609
banke	206.024					206.022
Plasmani kod drugih banaka	64.634	22.956				87.590
Zajmovi klijentima Financijska imovina raspoloživa	379.112	255.136	463.480	365.369	409, 202	1.872 306
za prodaju	201.547	1.507	18.880	113.719	166,507	469.160
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	652		37.921			38,576
FINANCIJSKA IMOVINA	1.172576	2769 599	520 235	47.9.038	542 77 6	2.994 262
OBVEZE
Obveze prema bankama	69.217	21.954				91.174
Obveze prema klijentima	917.161	314.704	922 583	179.354	15.176	2.348.978
Ostala pozajmljena sredstva	4.545	24 3222	37.956	56.239	57.564	177626
Izdani hibridni i podređeni
instrumenti i obveznice		1.907	884	76 360	52.765	181.916
FINANCIJSKE OBVEZE	980 378	362 337	961.423	308.953	125,505	2.749.691
KUMULATIVNI JAZ	181.655	9:3667	342.775	(172.640)	244,576	244 576
u tisućama kuna
Na dan 31. prosinca 2014.	Do 1	Od 1 do 3	Od 3 mj. do 1	Od 1 do 3	Preko 3
godine	mjeseca	mjeseca	godine	god.	god.	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	260.256					280 256
banke	197.984			1.847		199.881
Plasmani kod drugih banaka Zajmovi klijentima	24.849 402 605	26 052 685 889	512 853	252 688	319.644	47.901 11:73 684
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	168.425	619	46.320	154.809	75 656	446.4929
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	620224		26:372			88:335
FINANCIJSKA IMOVINA	1.086.140	3 -13 -120	586.650	409,344	395 800	2.836.994
OBVEZE
Obveze prema bankama	5:7725	24.815	223340			105.880
Obveze prema klijentima	793.186	Bek ickla	880.969	196.102	22.468	27756.068
Ostala pozajmljena sredstva Izdani hibridni i podređeni	28.1KB	15.183	2013:31	28.619	18.443	1111.059
instrumenti		2.657	6.009	17.351	105,544	131.570
FINANCIJSKE OBVEZE	8:0.044	406.008	:729.999	242.0772	146.455	2604 -76
KUMULATIVNI JAZ	206.096	159.658	(183.696)	(16.424)	2872 927

1. Kreditni rizik

Ukupna izloženost kreditnom riziku - bilančna i izvanbilančna a) u tisućama kuna		Rezerve na
Na dan 31. prosinca 2015. godine:	Bruto plasmani	pojedinačnoj osnovi	Rezerve na skupnoj osnovi	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	206.024			206.024
Plasmani kod drugih banaka	375590			87.590
Imovina raspoloživa za prodaju	458.959	(1.226)		457 . 768
Imovina koja se drži do dospijeća	33576			38.576
Zajmovi klijentima
- potpuno nadoknadivi	1.687 660		(22.240)	1.685.423
- djelomično nadoknadivi	272.519	(65.636)		206.888
- potpuno nenadoknadivi	150.408	(150.403)
Ukupno bilančna izloženost	2.901.761	(217.265)	(22.240)	2.662.226
B. Izvanbilančna izloženost Klijenti
- potpuno nadoknadivi	375.469		(3.755)	371.714
- djelomično nadoknadivi	603	(14)		5:19
- potpuno nenadoknadivi	17	(17)
Ukupno izvanbilančna izloženost	376.089	(31)	(3.755)	372 303
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	SP277 820	(217.296)	(25.995)	3.034 5729
u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2014. godine:	Bruto plasmani	Rezerve na pojedinačnoj osnovi	Rezerve na skupnoj osnovi	Neto plasmani
A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	199.831			1997881
Plasmani kod drugih banaka	48.501	(600)		47.901
lmovina raspoloživa za prodaju	450.774	(4.345)		446.429
Imovina koja se drži do dospijeća Zajmovi klijentima	88.896			88.896
· potpuno nadoknadivi	1 669 70			1.648.537
- djelomično nadoknadivi	227 996	(52.849	(20.633)	75.147
- potpuno nenadoknadivi	188.785
Ukupno bilančna izloženost	24:94 - 5 - 5 - 5 - 5 - 5 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3 - 3	(138.785) (196.579)	(20.633)	2.606.741
B. Izvanbilančna izloženost Klijenti
- potpuno nadoknadivi	352.188			348 (621
			(3.567)
- djelomično nadoknadivi	5 9	(1)		4
- potpuno nenadoknadivi Ukupno izvanbilančna izloženost	35920202	(9) (10)	(3.567	348.625

Podravska banka d.d.

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

37. Kreditni rizik (nastavak)

া – সাংবাদ সম্মেলন করে আর বাংলা প্রতিষ্ঠান করে না করে না করে না করে না করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে আর করে

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene kamate. Ostala dospjela potraživanja iskazuju nenaplaćena ostala potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku.

u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2015. godine Plasmani kod drugih	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 oana	Dospjelo 181-365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
banaka
Zajmovi klijentima
Građani	5.512	1.080	1.983	2.682	4.046	3.845	44 558
Poduzeća	9.255	1.988	5.198	6.279	21 877	6.894	180 Sch
javni sektor i ostali
sektori	202	5	1		2	3	356
Ostala dospjela
potraživanja	1.527	231	7 2719	164	726	901	5.688
Ukupno dospjela nenaplačena potraživanja	16.496	3.255	14.456	35 24	2655	11.142	281.533
u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2014. godine	Dospjelo do 30 dana	Dospjelo 31 - 90 dana	Dospjelo 91 - 180 dana	Dospjelo 181- 365 dana	Dospjelo 1 do 2 godine	Dospjelo 2 do 3 godine	Dospjelo preko 3 godine
Plasmani kod drugih banaka							600
Zajmovi klijentima
Građani	6.871	1.211	1.075	2.082	4.092	4.765	43.145
Poduzeća	22.340	25,225	19.717	8.154	030.00	87.855	98.711
javni sektor i ostali
sektori
Ostala dospjela potraživanja	2.410	314	545	784	1.081	538	5.843

37. Kreditni rizik (nastavak)

c) Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

u tisućama kuna

Na dan 31. prosinca 2015. godine	Depozít	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	ostali instrumenti	a ez instrumenata
A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne					206.022
Sanke					55 (39)
Plasmani kod drugih banaka					1.225.747
Zajmovi klijentima	25.151	164.303	382 22336	74.867	469.160
Imovina raspoloživa za prodaju					38.57%
Imovina koja se drži do dospijeća					206.024
Ukupno bilančna izloženost	25.151	164.308	3821738	106.766	1.995.195
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	7.92 92	4 330	21.124	1392	348 787
Ukupno izvanbilančna izloženost	7.212	4.890	21.124	182	343 231
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	32.363	168 698	408 3 -77	106.898	2.338.426
Na dan 31. prosinca 2014. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne
Banke					189 EKT
Plasmani kod drugih banaka					47.901
Zajmovi klijentima	32 375	1851378	cky2 ak 3	97.416	1225 - 22
Imovina raspoloživa za prodaju					446.429
Imovina koja se drži do dospijeća					88.896
Ukupno bilančna izloženost	323769	135.578	3372588	97416	2.008.885
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	7.780	5.498	47 2269	5.691	285 095
Ukupno izvanbilančna izloženost	7.780	5.498	477789	5.691	285 Bis
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	40-159	141.027	8719 1111	0-1 07	2.204 880

37. Kreditni rizik (nastavak)

d)

		2015	2014.
u tisučama kuna	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
Potpuno nadoknadivi	80.0	1.3	82.0	1.2
Djelomično nadoknadivi	12.9	24,1	11,2	23.2
Potpuno nenadoknadivi	7.1	100.0	6.8	100.0
Ukupno	100		100

38. Rizik promjene cijena

ਾ ਸਾਹਿਬ ਅਤੇ

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost portfelja vrijednosnica raspoloživih za prodaju na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobilka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.

	Pretpostavljena promjena cijene	Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve
u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2015. godine	3%	14.075
Na dan 31. prosinca 2014. godine	8%	18838

39. Koncentracija imovine i obveza

1 100

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

	2015.	2014.
u tisućama kuna
Obvezna pričuva i blagajnički zapisi kod Hrvatske narodne
banke	206.024	199.881
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	148.808	99.412
Obveznice Republike Hrvatske	132 35	139.798
Ostale novčane rezerve	10 0000	10,000
Ostala imovina	7.276	3.618
Trezorski zapisi Republike Hrvatske	0	0
Tekuća porezna obveza	0	0
Primljeni depoziti	(41)	(697)
	504.413	451.957

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca po osnovi zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:

	2015.	2014.
u tisućama kuna
Ostali zajmovi	21.499	19.171
Zajmovi klijentima za koje garantira država	19.115	18.727
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banaka	(1.342)	(1.253)
Ostale obveze	(1.447)	(895)
Primljeni depoziti	(76.591)	(53.151)
Uzeti zajmovi od HBOR-a	(177.702)	184.2492
	(216.468)	(101.643)

40. Događaji nakon datuma bilance

Tijekom ožujka 2016. godine okončan je ovršni postupak Banke kao ovrhovoditelja protiv ovršenika Dalekovod d.d. te je dana 11. ožujka 2016. primila uplatu i naplatila potraživanja od ovršenika u iznosu od 53.992.998,82 kuna.

Prema mišljenju Uprave, od datuma izdavanje izvješća, nisu zabilježeni drugi poslovni događaji koji u bitnome utječu na promjene u redovnom poslovanju Banke.

41. Odobrenje financijskih izvješća

lzdavanje financijskih izvješća odobrila je Uprava 28. travnja 2016. i u njeno ime su ih potpisali:

Daniel Unger Član Uprave

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih izvješća banaka (Narodne novine 62/08). Sljedeće tablice prikazuju financijska izvješća u skladu s navedenom odlukom:

Račun dobiti i gubitka	2015.	2014.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK TOOO
1. Kamatni prihodi	147.239	152.557
2. Kamatni troškovi	(64.386)	(72.875)
3. Neto kamatni prihod	82.853	80.182
4. Prihodi od provizija i naknada	38.250	Back 67
5. Troškovi provizija i naknada	(14.253)	(12.388)
6. Neto prihod od provizija i naknada	28,997	26,979
7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
8. Dobit/(gubitak) od aktivnosti trgovanja	6,255	5.916
9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata
10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG
11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju	8.196	6.936
12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća
13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite
14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	990	957
16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika	(488)	485
17. Ostali prihodi	6.0692	5.619
18. Ostali troškovi	(7.920)	(6.654)
19. Opći administrativni troškovi i amortizacija	(91.304)	(97.142)
20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke	28.611	201278
21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke	(25.015)	(35.543)
22. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	3.596	(15.265)
28. Porez na dobit	(295)	2.651
24. Dobit/(gubitak) tekuće godine	3.301	(12.614)
25. Zarada po dionici	4,94	(18,86)
Dodatak računu dobiti i gubitka

	4015.	2014.
	HRK '000	HRK '000
Dobit/(gubitak) tekuće godine
Pripisan dioničarima matičnog društva
Manjinski udjel

Bilanca	2015.	2014.
	Nerevidirano	Nerevidirano
	HRK 000	HRK '000
Imovina
1. Gotovina i depoziti kod HNB-a	400.095	651.481
1.1. Gotovina	35 269	49.7268
1.2. Depoziti kod HNB-a	364.826	309.246
2. Depoziti kod bankarskih institucija	179,519	100.718
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a	0
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	0
5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	622.035	663.843
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća 7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a	118.340	147.762
vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
8. Derivatna financijska imovina
9. Krediti financijskim institucijama	32204	26,447
10. Krediti ostalim komitentima	1.620.307	1.524.875
11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate		4.7770
12. Preuzeta imovina	44.239	44 222
13. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija)	127565	80 388
14. Kamate, naknade i ostala imovina	37.225	103.184
A. Ukupno imovina	3.181.549	3.045.241
Obveze i kapital
1. Krediti od financijskih institucija	177.390	110.943
1.1. Kratkoročni krediti	17.404	39,234
1.2. Dugoročni krediti	159.986	71.709
2. Depoziti	241 8281	2 ckk : 3
2.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima	454.152	40k 390
2.2. Stedni depoziti	227.601	217.412
2.3. Oročeni depoziti s. Ostali krediti	1.731 528	1.7 6 085
3.1. Kratkoročni krediti
3.2. Dugoročni krediti
4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje 5. Izdani dužnički vrijednosni papiri
5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri	786
5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri	786
6. Izdani podređeni instrumenti	52.765	52,947
7. Izdani hibridni instrumenti	76850	76 615
8. Kamate, naknade i ostale obveze	66 8 3 3	86.6119
B. Ukupno obveze	27 87 465	2.661.011
Kapital
1. Dionički kapital
	259.436	259.436
2. Dobitak/gubitak tekuće godine 3. Zadržana dobit/(gubitak)	3.301	(12.614)
4. Zakonske rezerve	(18.181)
5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve	118.687 26 630	118.637
6. Nerealizirani dobitak) s osnove vrijednosnog uskladivanja		29,676
financijske imovine raspoložive za prodaju	4.218	(10.952)
C. Ukupno kapital	394.088	384.220
D. Ukupno obveze i kapital	3.181.549	3.045.241
Dodatak bilanci
u tisućama kuna
	2015. HRK '000	2014. HRK 000
UKUPNI KAPITAL
Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva

Podravska banka d.d.

Manjinski udjel

ਕੀਤੀ ਹੈ। ਇਹ ਵਾਲੇ ਸ਼ਾਮਲ ਸ

ਾ ਦੇ ਵਾਲਾ ਦਾ ਸ

Izvješće o novčanom tijeku	2015.	2014.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
Poslovne aktivnosti
1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	3.596	(15.265)
1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	25.015	35,540
1.3. Amortizacija	9.059	7.493
1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG
1.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine	(360)	(15)
1.6. Ostali (dobici)/gubici
1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne
imovine	37.310	27.756
2.1. Depoziti kod HNB-a	(6.193)	12.847
2.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a		96.123
2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti fin, institucijama	(8.757)	(23.447)
2.4. Krediti ostalim komitentima	(120.447)	12.103
2.5. Vrijednosni papiri i drugi fin. instr. koji se drže radi trgovanja
2.6. Vrijednosni papiri i drugi fin. instrumenti raspoloživi za prodaju	56.978	(27.471)
2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
2.8. Ostala poslovna imovina	12.052	(66.768)
2. Neto (povečanje)/smanjenje poslovne imovine	(66.367)	3.387
Povečanje/(smanjenje) poslovnih obveza
3.1. Depoziti po viđenju	50.762	(40.919)
3.2. Stedni i oročeni depoziti	28632	140.7451
3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje
3.4. Ostale obveze	(20.606)	1.094
3. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza	58.763	100 32 F
4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na
dobit	29.781	132.069
5. Plačeni porez na dobit	(114)	(897)
6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti	29.617	131.172
Ulagačke aktivnosti
7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nemat.imovine	(5.544)	38.478
7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	29 372	(62.919)
7.4. Primljene dividende	at 0	957
7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	(66)	(27.805)
7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	24.852	(51.289)
Financijske aktivnosti
8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita	66.447	(145.962)
8.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijed. Papira	786
8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata	(447)	400
8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala
8.5. (Isplačena dividenda)
8.6. Ostali primici/(plačanja) iz financijskih aktivnosti
8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	65.786	(145.559)
9. Neto povećanje (smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine	121 255	(65.676)
10. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine	254 8747	320 338
11. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine	STETTI	254.722

ryleste y histoletta rahitata
	Dionički kapital	Trezorske dionice	Zakonske. statutarne i ostale rezerve	(gubitak) Zadržana dobil/	(gubitak) Tekuće Godine Dobit/	vrijednosnog uskladivanja Nerealiziranî raspoložive financijske za prodaju s osnove dobitak/ imovine gubitak	Manjinski udjel	kapital i Ukupno rezerve
	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano
	000. NHHH	HRK '000	HBK '000	HRK '000	HRK '000	000, Mari	000, MBH	HRK 000
Stanje 1. siječnja 2015. godine 1.	270.515	(11.082)	146.172	(12.614)		(8.761)		384 730
Promjene računovodstvenih Ni
Prepravljeno stanje tekuće politika i ispravci pogrešaka ે.				(5.567)		5.566		0
godine	270.515	(11.082)	146.173	(18.181)		(3.195)		384.230
Prodaja financijske imovine বী,
Promjena fer vrijednosti raspoložive za prodaju 5.								0
financijske imovine raspoložive						8.212		8.212
Porez na stavke izravno 0
priznate ili prenijete iz kapitala 7. Ostali dobici i gubici izravno						(1.642)		(1.642)
priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici/gubici priznati 8.								0
izravno u kapitalu i						6.570		6.570
Dobit/(gubitak) tekuće godine 9.					3.301			3.301
10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu					3807	6.57/0)		9.871
11. Povećanje/ (smanjenje)
12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dioničkog kapitala								0
dionica								0
Ostale promjene 18.			(12)			(1)		(13)
Prijenos u rezerve 14.								0
Isplata dividende 15.								0
Raspodjela dobiti 16.								0
Stanje 31.12. 2015. godine 17.	270.515	2) 11.08	146.161	(18.181)	3.301	3.374		394.088

lzviešće o promjenama kapitala

Podravska banka d.d.

107

lzvješće o promjenama kapitala (nastavak)
	Dionički kapital	Trezorske dionice	ostale rezerve statutarne i Zakonske,	Zadržana dobit/ (gubitak)	tekuće godine (gubitak) Dobit/	dobitak /gubitak raspoložive za vrijednosnog Nerealizirani usklađivanja financijske S OSNOVE imovine prodaju	Manjinski udjel	Ukupno kapital i rezerve
	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidiran	Nerevidirano	Nerevidiran	Nerevidirano
	HRK '000	000, XHHH	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
Stanje 1. siječnja 2014. godine 1.	270.515	.082) (11	145.068	1.05%		(10.598)		Sar Blas
Promjene računovodstvenih politika 2.
Prepravljeno stanje tekuće i ispravci pogrešaka 3.
aodine	270.515	(11.082)	145.068	1.058		(10.598)		394.951
Prodaja financiiske imovine 4.
raspoložive za prodaju								0
Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju 5.						2.296		2.296
Porez na stavke izravno priznate ili ್ರ
prenijete iz kapitala i rezervi						(459)		(459)
Ostali dobici i gubici izravno priznati 7.
Neto dobici/gubici priznati u kapitalu i rezervama B.								0
izravno u kapitalu i rezervama						1.837		1.837
Dobit/(gubitak) tekuće godine 9.					(12.614)			(12.614)
10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu					(12.614)	1.887		(10.777)
11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog
kapitala								0
Kupnja/(prodaja) trezorskih dionica 12.
Ostale promjene 13.			9 9					56
Prijenos u rezerve 14.								0
15. Isplata dividende
16. Raspodjela dobiti			1.058	1,058				0
17. Stanje 31.12. 2014. Godine	270.515	0892 (11	146.172		(12.614)	(8.761)		384 380

Podravska banka d.d.

108

Comment Collect

Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2015. godine i 31. prosinca 2014. godine:

	2015.	2015.	2015	2014.	2014.	2014.
	Prema	Računovodstveni	Pazlika	Prema	Računovodstveni	Rezlika
	od uci	standardi		odlucí	standardi
	Hrvatske	za banke		Hrvatske	za banke
	narodne	ய		narodne	U
	banke	Hrvatskoj		banke	Hrvatskoj
	Nerevidira no			Nerevidira no
			HEK			HEK
	HRK '000	HRK 000	000	HRK '000	HRK '000	000
Prihodi od kamata i slični prihodi	147.239	147.347		152.557
Rashodi od kamata i			(108)		152.597	(40)
slični rashodi	(64.386)	(59.253)	(5.138)	(72.375)	(67.258)	(5.117)
Neto prihod od kamata	82.858	88.094	(5.241)	80.182	85. Clear
Prihodi od naknada i						(5.157)
provizija	38.250	38752	(2)	Bak 67	30 366	1
Rashodi za naknade i provizije	(14.253)	(14.254)	1	(12.388)	(12.388)	-
Neto prihodi od
naknada i provizija Neto dobit od	2k 997	28 998	(1)	Schara	28,978	1
trgovanja	6.255	6.255		5.916	5.916
Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata
Dobit/(gubitak) od
imovine po fer
vrijednosti kroz RDG Dobit/(gubitak) od
imovine raspoložive
za prodaju	8.196	8.410	(214)	6.936	6.936
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	990	also		957	957
Neto tečajne razlike	(488)	(587)	99	485	356	129
Ostali poslovni prihodi	6.032	5.996	36	5.619	5.624	(4)
Ukupno ostali prihodi	20.985	21.064	(79)	19.913	19.788	125
Opći administrativni
troškovi i amortizacija	(91.304)	(104.364)	13.060	(97.142)	(108.743)	11.601
Troškovi umanjenja vrijednosti i
rezerviranja	(25.015)	(25.195)	180	(35.543)	(35.627)	Bd
Ostali poslovni rashodi	(7.920)		(7.920)	(6.654)		(6.654)
Ukupno ostali rashodi	(124.289)	(129 259)	5. 320	(139. CR39)	(144.370)	5.081
Dobit prije
oporezivanja	3.596	3.597	(1)	(15.265)	(15.265)
Porez na dobit	(295)	(296)	1	2.651	2.651
Neto dobit godine ZARADA PO DIONICI	3.301	3.301		(12.614)	(12.614)
(u HRK)	4,94 HRK	4,94 HitK		(18,86)	(18,86)

Razlika za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. na poziciji "Prihodi od kamata i slični prihodi" u iznosu 108 tisuća kuna (2014.: 40 tisuća kuna), odnosi se na tečajne razlike po osnovi kamatnih prihoda.

Razlika na poziciji "Rashodi od kamata i slični rashodi" u iznosu od 5.113 tisuća kuna (2014.: 5.117 tisuća kuna) odnosi se, najvećim dijelom, na premije za osiguranje štednih uloga u iznosu 5.143 tisuća kuna (2014.: 5.027 tisuće kuna), koje su u revidiranom računu dobiti i gubitka prikazane u poziciji "Opći i administrativni troškovi". Ostale razlike odnose se na reklasifikaciju tečajnih razlika iz kamatnih rashoda u neto dobit od tečajnih razlika u iznosu 10 tisuća kuna.

Razlika na poziciji ostali nekamatni prihodi, osim tečajnih razlika, odnosi se na reklasifikaciju naplaćenih otpisanih potraživanja iz vrijednosnih usklađenja u ostale poslovne prihode u iznosu 46 tisuća kuna.

Razlika u stavci "Opći administrativni troškovi i amortizacija", osim reklasifikacije iz kamatnih i ostalih nekamatnih troškova, odnosi se na reklasifikaciju amortizacije iz općih administrativnih troškova u iznosu 9.059 tisuća kuna u izdvojenu poziciju amortizacije materijalne i nematerijalne imovine.

Razlike u poziciji "Ostali nekamatni troškovi" posljedica su reklasifikacije troškova rezerviranja za sudske sporove iz ostalih troškove rezerviranja u iznosu 40 tisuća kuna i ostalih nekamatnih troškova u iznosu 7.960 tisuća kuna u opće i ostale administrativne troškove.

Razlika u poziciji "Ostali poslovni rashodi" odnosi se na reklasifikaciju ostalih nekamatnih troškova u iznosu 7.920 tisuća kuna u poziciju "Opći i ostali administrativni troškovi".

Usporedni prikaz nekonsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2015. godine i 31. prosinca 2014. godine:

HRK '000 HRK '000 HAK 1000 HRK '000 HAK '000 HRK '000 Imovina Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke 400.095 526.633 (126.538) 351.481 430.084 (78.603) Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a Financijska imovina raspoloživa za prodaju 622.035 469.160 152.875 663.843 446.429 217.414 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 118.340 38.57 3 79.767 147.712 88. 896 58816 Plasmani i zajmovi drugim bankama 211.723 87.590 124.133 124.165 47.901 76.264 Zajmovi i potraživanja 1 620 307 1.872.306 (251.999) 1.524.875 1.823.684 (298.809) Ulaganja u podružnice 4.770 4,770 Preuzeta imovina 44.289 44.289 44.223 44.223 Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina 127.535 127.456 79 80.988 131.069 (50.081) Odgođena porezna imovina 6.210 6.210 8.148 8.148 Ostala imovina 31.015 33.621 (22.606) 95.036 64.260 30.776 Ukupno imovina 3.181.549 3.181.549 3.045.241 3.045.241 Obveze Obveze prema drugim bankama i depoziti ostalih deponenata 2.590.671 2.617 7775 (27.104) 2.444.830 2.473.002 (28.172) Rezerviranja za obveze i troškove 3786 4.076 (290) 3.936 3.907 29 Ostale obveze 63.103 34.462 28.671 85.683 53,282 29.401 Ukupno obveze 2.657.560 2.656.283 2.531.449 1.277 2.530.191 1.258 Hibridni i podređeni instrumenti 129.901 131.916 (2.015) 129.562 131.571 (2.009) Kapital Dionički kapital 267.500 267.500 267.500 267.500 Kapitalna dobit od emisije 3.015 3.015 3.015 3.015 Trezorirane dionice (11.082) (11.082) (11.082) (11.082) Neto dobit za godinu 3.301 3.301 (12.614) (12.614) Zadržana dobit/(gubitak) (18.181) (18.180) (1) Nerealizirani dobitak/(gubitak) od vrijednosnog uskladivanja financijske imovine raspoložive za	2015. Prema odluci PRE-8 Nerevidira	2015. Računovodstv standardi za banke	2015. Razlika	2014. Prema odluci HN8-a Nerevidira	2014. Računovods standardi za banke	2014. Razlika
prodaju 4.218 0 4.218 (10.952) (10.952) Rezerve 145.317 148.796
(3.479) 148 369 136.660 11.703 Ukupno kapital 394.088 393 350 788 384.230 383.479 751
Ukupno obveze i kapital 3.181.549 3.181.549 3.045.241 3.045.241

Najznačajnije razlike na pozicijama bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja i obveza po kamatama. U bilanci prema Odluci HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka potraživanja i obveza po osnovi kamata prikazani su u poziciji "Ostala imovina" i "Ostale obveze", dok su u bilanci prema zakonskim za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana na pozicijama imovine i obveza na koje se odnose.

Imovina

Novčana sredstva na tekućim računima kod domaćih i stranih banaka te ostali depoziti u ukupnom iznosu 285.339 tisuća kuna (2014. u iznosu 188.015 tisuća kuna) iskazani su u revidiranim izvješćima u poziciji "Gotovina i računi kod banaka", dok se prema odlugi HNB-a ta sredstva iskazuju u poziciji "Depoziti kod bankarskih institucija".

U revidiranim izvješćima su plasmani klijentima s osnove eskontiranih mjenica i otkupljenih potraživanja u ukupnom iznosu 237.977 tisuća kuna (2014. u iznosu 282.446 tisuća kuna) iskazani u poziciji "Zajmovi kljentima", dok su prema odluci HNB-a ta sredstva iskazana prema portfelju financijske imovine u koji su raspoređeni; eskontirane mjenice u portlelj financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 157.558 tisuća kuna (2014. u iznosu 222.717 tisuća kuna) dok je faktoring raspoređen u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 80.419 tisuća kuna (2014. u iznosu 59.729 tisuća kuna).

Preuzeta imovina se prema zahtjevima HNB-a iskazuje u zasebnoj poziciji, dok je u revidiranom izvješću uključena u stavku "Ostala imovina" u iznosu 44.289 tisuće kuna. Zalihe sitnog inventara u iznosu 79 tisuća kuna (2014. u iznosu 83 tisuća kuna) iskazane su u revidiranom izvješću u poziciji "Ostala imovina", dok je prema odluci HNB-a u poziciji "Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina".

Odgođena porezna imovina u iznosu 6.210 tisuća kuna (2014. u iznosu 8.148 tisuća kuna) u revidiranom izvješću iskazana je kao zasebna pozicija, dok je prema standardima HNB-a uključena u poziciju "Ostala imovina".

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a pozicija "Ostale obveze" uključuje rezerviranja za sudske troškove, koja su u revidiranom izvješću iskazana kao zasebna pozicija u ukupnom iznosu od 290 tisuća kuna dok su u revidiranom izvješću iskazana kao dio rezerviranja za obveze i troškove.

Pozicija "Statutarne i ostale kapitalne rezerve" prema zahljevima HNB-a uključuje rezerve formirane na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 738 tisuća kuna (2014. u iznosu 751 tisuća kuna), koje su u revidiranom izvješću uključene u poziciju "Ostale obveze".

Podravska banka d.d.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR

Koprivnica, 29.04.2016.

Temeljem članka 48. Statuta Podravske banke d.d. te članka 300.d Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor na sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine donio je

ODLUKU

o utvrđivanju godišnjih izvješća Podravske banke d.d. za 2015. godinu

Članak 1.

Daje se suglasnost na Godišnje izvješće Uprave o stanju Podravske banke d.d. za 2015. godinu.

Članak 2.

Daje se suglasnost na nekonsolidirana Godišnja financijska izvješća Podravske banke d.d. za 2015. godinu koja je sastavila Uprava Banke.

Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora Banke na nekonsolidirana godišnja financijska izvješća Banke za 2015. godinu, navedena Izvješća utvrđena su od strane Uprave i Nadzornog odbora Banke.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Račun dobiti i gubitka za 2015. godinu

(iznosi u kunama/lp)

Prihodi od kamata i slični prihodi	147.346.772,83
Rashodi od kamata i slični rashodi	(59.253.272,56)
Neto prihod od kamata	88.093.500,27
Prihodi od naknada i provizija	38.251.822,46
Troškovi naknada i provizija	(14.253.402,93)
Neto prihod od naknada i provizija	23.998.419,53
Ostali neto prihodi iz poslovanja	21.063.704,67
Prihod iz poslovanja	133.155.624,47
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	(25.194.762,21)
Administrativni troškovi poslovanja	(95.305.078,40)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	(9.059.219,83)
Dobit prije oporezivanja	3.596.564,03
Porez na dobit	(295.492,49)
Neto dobit tekuće godine	3.301.071.54

Bilanca na dan 31. prosinca 2015. godine

(svote u kunama/lp)

IMOVINA

31.12.2015.

3.181.549.080,75

Gotovina i računi kod banaka	320.608.688,64
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	206.023.625,26
Plasmani kod drugih banaka	87.589.529.69
Zajmovi klijentima	1.872.306.383.71
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	469.159.632.57
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	38.572.618,74
Ulaganja u podružnice	0.00
Nematerijalna imovina	46.785.287,63
Nekretnine i oprema	80.671.395,16
Odgođena porezna imovina	6.210.319,49
Ostala imovina	53.621.599,86

UKUPNO IMOVINA

OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL

Obveze
Obveze prema bankama	91.171.481,88
Obveze prema klijentima	2.348.977.638,12
Ostala pozajmljena sredstva	177.626.172,18
Ostale obveze	34.431.767.54
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	4.076.167.87
Izdani hibridni i podređeni instrumenti i obveznice	131.916.209,83
Ukupno obveze	2.788.199.437,42
Kapital
Dionički kapital	267.499.600,00
Premija na izdane dionice	3.015.402,35
Trezorske dionice	(11.081.779,41)
Ostale rezerve	148.796.166,53
Dobit tekuće godine	3.301.071,54
Zadržana dobit(gubitak)	(18.180.817,68)
Ukupni kapital	393.349.643,33
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	3.181.549.080,75

Izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.

(svote u kunama/lp)

Dobit tekuće godine prije poreza	3.596.564,03
Usklađena za: Amortizacija	9.059.219,83
Neto dobitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine	353.958,60
Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja	25.194.762.21
Prihod od dividendi	(989.916,04)
Neto pozitivne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata	(446.852,26)
Operativna dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja	36.767.736,37
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto povećanje sredstava kod Hrvatske narodne banke	(6.192.707,25)
Neto smanjenje / (povećanje) zajmova klijentima	(68.231.176,37)
Neto (povećanje) / smanjenje plasmana bankama	(8.789.294,90)
Neto povećanje ostale imovine	10.187.166,02
Povećanje ostalih obveza	(18.969.665,71)
Smanjenje obveza prema ostalim bankama
	(14.708.911,06) 92.914.362,54
Povećanje depozita klijenata Plaćeni porez na dobit	113.612.25
Neto novčani priljev / (odljev) iz redovnog poslovanja	23.091.121,89
Tijek novca iz ulagateljskih aktivnosti
Kupovina nekretnina i opreme	(6.291.557,61)
Prodaja nekretnina i opreme	490.815,22
Neto (povećanje) / smanjenje financijske imovine raspoložive za
prodaju	(14.714.945,38)
Primici od dividendi Ulaganja koja se drže do dospijeća	989.916,04 50.323.376,43
Ulaganja u podružnice	0,00
Neto novčani priljev/(odljev) iz ulagateljskih aktivnosti
	30.797.604,70
Tijek novca iz financijskih aktivnosti
Posuđena sredstva	66.566.674,28
Izdani hibridni i podređeni instrumenti	799.677,80
Neto novčani primici iz financijskih aktivnosti	67.366.352,08
Neto povećanje/(smanjenje) novca	121.255.078,67
Novac na početku razdoblja	254.722.372,02
Novac na kraju razdoblja	375.977.450,69

Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.

(svote u kunama/lp)

Neto dobit tekuće godine	3.301.071,54
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto povećanje/(smanjenje) fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju	8.211.736,68
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	(1.642.347,75)
Ostala sveobuhvatna dobit	6.569.388,93
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja	9.870.460,47

za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. Izvještaj o promjenama glavnice

(svote u kunama/lp)

	Dionički kapital	dionice izdane 112 Premija	I rezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	Zadržana dobit/gubitak	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2014. godine	267.499.600,00 3.015.402,35		(11.081.779,41) 4.801.551.08 137.425.226,11 (3.788.137,62) (14.392.680,06) 383.479.182,45
Raspored dobiti/gubitka 2014. Ostala sveobuhvatna dobit Dobit tekuće godine godine					6.569.389,34	(14.392.680.06) 14.392.680.06	3.301.071.54	6.569.389,34 3.301.071,54 0,00
Stanje 31. prosinca 2015. godine	267.499.600,00 3.015.402,35				(11.081.779,41) 4.801.551,08 143.994.615,45 (18.180.817,68)			3.301.071,54 393.349.643,33

1 Podravska banka P.P.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR Koprivnica,29.04.2016.

Temeljem članka 74. Statuta Podravske banke d.d. Nadzorni odbor na sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine donio je

ODLUKU o prijedlogu upotrebe dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2015. godini

Članak 1.

Nadzorni odboru daje suglasnost na prijedlog Uprave Banke o upotrebi dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2015. godinički prosljeđuju Glavnoj Skupštini Banke na odlučivanje, a prema kojemu se ukupna dobit ostvarena poslovanjem Banke u 2015. godini u iznosu 3.301.071,54 kune, raspoređuje za pokriće gubitka iz prethodnih razdoblja.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik Nadzornog odbora: n Todorovic Mili