Annual Report • Apr 30, 2012
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
Opatička 3, 48000 Koprivnica, tel. +385 62 655000, fax. +385 62 655200, e-mail:[email protected]. MB 3015904. Poslovni račun 2386002-1000010160. S.W.I.F.T. CODE: PDKCHR2X
Koprivnica, travanj 2012.
Uprava Podravske banke sa zadovoljstvom predstavlja poslovne rezultate Banke za 2011. godinu.
Oživljavanje najvećih europskih gospodarastava (s izuzetkom njemačkoga) iz prve polovice 2011. godine brzo se iscrpilo, pa je krajem godine zabilježen pad realne aktivnosti što je rezultiralo gospodarskim rastom od svega 1,4% na razini cijele 2011. godine. Nepovoljna kretanja odredili su unutrašnji, ali i vanjski čimbenici – osim ponovnoga snažnog intenziviranja krize javnog duga pojedinih zemalja članica eurozone, na gospodarsku je aktivnost nepovoljno djelovalo i smanjenje obujma svjetske trgovine.
Hrvatsko gospodarstvo je tijekom 2011. godine stagniralo uz daljnji porast nezaposlenosti i smanjenje investicijskih aktivnosti. Znatno smanjenje uvoza u prošloj godini rezutiralo je uravnoteženjem tekućeg računa platne bilance, ali i povećanjem proračunskog deficita. Provođenje strukturnih reformi, fiskalna konsolidacija i nastavak privatizacije imaju strateški značaj za Hrvatsku u narednom razdoblju, kako bi se osigurali temelji za održiv rast i razvoj.
Hrvatski bankarski sustav zadržao je stabilnost zahvaljujući odgovornom upravljanju rizicima, dobroj kapitaliziranosti i aktivnoj monetarnoj politici. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju 2011. godine iznosila je visokih 19,15%. Ukupna aktiva banaka porasla je za 4,2%, što je uglavnom posljedica porasta plasmana. Plasmani stanovništvu porasli su za 0,9%, korporativnom sektoru za 9,8%, dok najveći porast i dalje bilježi porast kreditiranja države, za 14,1%. U ukupnoj pasivi banaka udio depozita je u porastu i čini 52,87%. U odnosu na 2010. godinu ukupni depoziti porasli su za 2,2%, pri čemu su depoziti stanovništva porasli za 4,8% dok su depoziti gospodarskih subjekata i države smanjeni.
U 2011. godini prosječne pasivne kamatne stope smanjivale su se brže od aktivnih kamatnih stopa, što je rezultiralo povećanjem kamatne marže u odnosu na prethodnu godinu. Porast neprihodujućih plasmana i troškova rezerviranja u odnosu na prethodnu godinu, nije značajno utjecao na profitabilnost bankarskog sektora u 2011. Godini.
U ovakvom ekonomskom okruženju Podravska banka ostala je stabilna i ostvarila je zadovoljavajuće rezultate poslovanja u 2011. godini.
U poslovnoj 2011. godini Podravska banka nastojala je ojačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske, a ponajviše aktivnosti usmjerene na sektor poduzetništva. Pored navedenog, Banka je ojačala vlastitu strukturu nekolicinom značajnih kadrovskih pojačanja, provodila aktivnosti neophodne za planirana unaprjeđenja na području informatike, konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova, te intenzivirala kreditne aktivnosti uključujići monitoring istih.
Po veličini aktive na kraju 2011. godine Banka zauzuma 10. mjesto od ukupno 32 banke u Hrvatskoj.
Ukupna aktiva Banke porasla je za 4,1% i na kraju 2011. godine iznosila je 2,9 mlrd kuna.
U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 2% i iznose 2,15 mlrd kuna. U strukturi ukupnih depozita, na depozite stanovništva otpada 74,9% a na depozite poslovnih subjekata 25,1%. Pri tome su depoziti stanovništva pali za 1,7% a depoziti poslovnih subjekata porasli za 15,1%.
Na području kreditnog poslovanja, Banka je u 2011. godini nastavila intenzivnije kreditirati poslovne subjekte, što je rezultiralo porastom plasmana poslovnim subjektima za 34,1% u odnosu na prethodnu godinu i njihov je udjel povećan sa 62,8% u 2010. godina na 70,3% na kraju 2011. godine. Krediti stanovništvu smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 4,3% što je posljedica relativno visoke zaduženosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti zaduživanju.
Za razliku od prijašnjih godina, kada je Banka gotovo isključivo imala viškove likvidnosti, prethodnu se godinu na novčanom tržištu pojavljivala kako na strani ponude, tako i na strani potražnje. U cilju osiguranja stabilne likvidnosti i minimiziranja tržišnih rizika, Banka je tijekom 2011. godine dijelom restrukturirala svoj portfelj financijske imovine formiran u 2010. godini.
Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju 2011. godine iznosila je 16,61%.
Prihod iz redovnog poslovanja Banke iznosi 146,4 mil kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 74,8%, neto prihod od naknada i provizija 17,4%, a neto prihod od kupoprodaje deviza i ostali prihodi 7,8%.
Dobit redovnog poslovanja porasla je u odnosu na prethodnu godinu za 23,3% i iznosi 36,8 milijuna kuna, dok dobit prije oporezivanja iznosi 15,6 milijun kuna.
Prema zakonskim propisima, Banka je dužna uspostaviti sustav mjerenja i praćenja rizika kojima je izložena u svom poslovanju. Najznačajniji rizici koji utječu na poslovanje Banke su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik.
Upravljanje rizicima Banka definira kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te sustave limita i preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima.
Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.
U 2011 godini Banka je potpisala Pismo namjere kojim se inicira projekt implementacije i instalacije novog sustava za podršku cijelokupnog poslovanja Banke. Implementacija novog sustava predviđena je faznim pristupom i obuhvaća unaprjeđenje tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i podršku za nove kanale distribucije usluga klijentima.
U 2011. godini Banka je investirala i u kupnju novog poslovnog prostora u Zagrebu – poslovni centar Green Gold, u koji su preseljeni organizacijski dijelovi Banke koji su bili smješteni u unajmljenom prostoru Nova Galerija.
Tijekom prethodne godine Banka nije stjecala vlastite dionice, tako da na dan 31.12.2011. godine banka ima ukupno 9.023 komada tezoriranih vlastitih dionica, što predstavlja 1,38% udjela u dioničkom kapitalu Banke.
Tijekom 2011. godine započeo je proces likvidacije investicijskog fonda kojim je upravljalo ovisno društvo Poba Ico Invest d.o.o, a početkom 2012. godine, nakon završene likvidacije fonda, Banka je postala jedini vlasnik društva i temeljem izmjene društvenog ugovora, društvo registrirala za obavljanje poslova faktoringa pod nazivom Poba faktor d.o.o.
Godina koja je pred nama također će biti izazovna i teška, kako za bankarski sektor, tako i za cjelokupno gospodarstvo. Tržišni uvjeti će i dalje biti otežani, a oporavak hrvatskog gospodarstva bit će postupan i spor.
U takvim okolnostima očekuje se smanjenje potražnje za kreditima građanima uz istovremeno povećanje potražnje za kreditima poduzetnicima. Pri tome će Banka nastojati izbjegavati visoko koncentrirane plasmane i plasirati kratkoročne, autolikvidne kredite uz adekvatnu kolateralnu pokrivenost.
U poslovnoj 2012. godini od temeljne važnosti bit će doprinos sektora Riznice u prvom redu da se osigura potrebna likvidnost za sigurno funkcioniranje banke. Osim dijela koji se odnosi na ulaganja/investicije i na valutni trading i na poslovanje vrijednosnicama, riznica će obavljati i ulogu od suštinske važnosti u financiranju komercijalnih aktivnosti, a sve u cilju povećanja obujma posredovanja i smanjenja financijskih troškova Banke.
Banka će i nadalje nastojati udovoljiti potrebama svojih klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju održavanja dugoročnih odnosa s klijentima.
Aktivnosti Banke bit će usmjerene na iskorištavanje svih unutarnjih potencijala, optimiziranje troškova, prilagođavanje tržišnim trendovima, unaprjeđenje poslovnih procesa, te zapošljavanje specijalističkih kadrova koji mogu odgovoriti novim zahtjevima razvoja financijskog tržišta i Banke.
Godina 2012. bit će obilježena konstantnim i značajnim naporima u svim aktivnostima neophodnim za implementaciju novog informatičkog sustava. U toku je realizacija projekta, koji predviđa potpunu implementaciju novog informatičkog sustava u najkraćim mogućim rokovima. U navedene aktivnosti koje će biti zahtjevne, kako u pogledu troškova, tako i u pogledu angažiranja ljudskih resursa, bit će u značajnoj mjeri uključene sve strukture u Banci za čitavu 2012 godinu.
Sve navedene aktivnosti, unatoč neizvjesnosti i očekivanim poteškoćama, usmjerene su na jačanje tržišne aktivnosti i povećanje udjela Podravske banke na hrvatskom financijskom tržištu.
Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima, na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na daljnja poboljšanja kvalitete usluga.
Također izražavam zahvalnost dioničarima, članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na trudu i zalaganju.
mr. Julio Kuruc Predsjednik Uprave
Očekivanja pozitivnih promjena u 2011. godini temeljila su se na zaustavljanju negativnih trendova i stvaranju pretpostavki za izlazak iz krize koji su obilježili hrvatsko gospodarstvo u 2010. godini. Očekivanja su se zasnivala na predviđenom oživljavanju globalnog gospodarstva kao i na provođenju mjera iz Programa gospodarskog oporavka Vlade RH.
Međutim, tijekom cijele prethodne godine izostali su očekivani pozitivni pomaci u eksternim i u internim okolnostima značajnim za hrvatsko gospodarstvo. Kratkotrajno oživljavanje najvećih europskih gospodarstava brzo se iscrpilo uslijed eskalacije dužničke krize u nizu značajnih zemalja Eurozone.
Izostanak očekivanih promjena u domaćim okvirima bio je uvjetovan prvenstveno untrašnjopolitičkim razlozima. U iščekivanju parlamentarnih izbora Vlada je svoje aktivnosti usmjerila na dovršavanje pregovora o pristupanju EU, te je zacrtane reformske mjere provodila s odgodom i u ublaženom obliku.
Pod utjecajem takvih okolnosti hrvatsko gospodarstvo se zadržalo na niskoj razini s kraja 2010. godine. Rast bruto domaćeg proizvoda u prvom i drugom tromjesječju 2011. godine bio je neznatan, u trećem tomjesječju došlo je do oživljavanja gospodarstva zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni, da bi u posljednjem tromjesječju došlo ponovno do usporavanja rasta gospodarske aktivnosti.
Radi toga je za 2011. godinu ostvaren rast BDP-a od oko 0,2%.
U proteklom razdoblju nisu poboljšani uvjeti za ulaganja u zemlji, a istovremeno je dostupnost inozemnih izvora financiranja značajno smanjena što je za posljedicu imalo dodatno smanjenje financiranja u fiksni kapital.
To se odrazilo na nastavak pada građevinske aktivnosti koja je dodatno smanjena za oko 9% u odnosu na 2010. Industrijska proizvodnja u 2011. godini također je zabilježila smanjenje za 1,2%, iako je zabilježen blagi rast proizvodnosti rada što je rezultat smanjenja broja zaposlenih.
Manjak novih investicija i gubitak postojećih radnih mjesta u privatnom sektoru, odrazio se na porast stope nezaposlenosti na kraju 2011. godine.
Najznačajniji gubitak radnih mjesta zabilježen je u građevinarstvu i industriji, dok je jedino u djelatnostima javnog sektora broj zaposlenih rastao.
Osobna potrošnja je tek neznatno povećana, ali je i dalje za oko 9% niža nego u predkriznoj 2008. godini. Nominalne bruto plaće ostvarile su godišnji rast od 1,5% dok je povećanje neto plaća iznosilo 1,9% radi još prisutnoga učinka izmjena u sustavu oporezvanja dohotka. Realne neto plaće u 2011. godini ipak su manje za 0,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Izostanak investicijske potražnje i stagnacija osobne potrošnje za posljedicu su imale snažno smanjenje robnog uvoza. Istovremeno je smanjen i ukupan izvoz roba i usluga što je rezultiralo povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom s 58,8% na 60,3%.
Aktiva bankarskog sektora tijekom prethodne godine povećana je za 4,2% prvenstveno radi rasta ukupno odobrenih kredita za 5,9%. Pri tome su krediti stanovništvu porasli za 0,9%, gospodarskim subjektima za 9,8%, a krediti državi za 14,1%.
Ukupni depoziti nominalno su porasli za 2,2% u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su depoziti stanovništva porasli za 4,8% dok su depoziti gospodarskih subjekata smanjeni za 2,6%, a depoziti države su smanjeni za 5,2%.
Tijekom 2011. godine kamatne marže su se nešto povećale u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini, što je posljedica većeg smanjenja prosječne pasivne kamatne stope od smanjenja aktivnih kamatnih stopa. Kvaliteta kreditnog portfelja nastavila se pogoršavati u 2011. godini kao posljedica smanjenog obujma gospodarske aktivnosti koji je doveo do problema u poslovanju poduzeća te nižih dohodaka stanovništva. Udio kredita klasificiranih u kategoriju B i C na kraju 2011. godine iznosio je 12,42%. Unatoč tome, profitabilnost bankarskog sektora je tek blago smanjena.
Bankarski sektor je i dalje visoko kapitaliziran sa stopom adekvatnosti jamstvenoga kapitala od 19,15% na kraju godine.
Tijekom 2011. godine HNB je nastojala održavati visoku likvidnost u bankovnom sustavu, ne ugrožavajući pri tome stabilnost deviznog tečaja. Početkom godine je oslobodila dodatnu likvidnost smanjenjem stope potrebnih deviznih potraživanja s 20% na 17%.
U lipnju 2011. godine smanjena je eskontna kamatna stopa s 9% na 7%. Povećana likvidnost nije rezultirala očekivanim povećanjem kreditiranja privatnog sektora, već je nastavljen brzi rast kreditiranja države. Početkom trećeg tromjesječja neangažirana kunska likvidnost kao i povećana neizvjesnost u okruženju ojačala je deprecijacijske pritiske pa je HNB u srpnju i rujnu intervenirala na deviznom tržištu prodajom deviza bankama u iznosu od 419 milijuna eura. S istim ciljem HNB je u listopadu povećala stopu obvezne pričuve na 14% s efekom od 3,1 milijarde kuna.
U 2011. godini ostvareni su sljedeći makroekonomski pokazatelji
| Vrijednost | |
|---|---|
| Bruto domaći proizvod, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu | 0,2 |
| Industrijska proizvodnja, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu | -1,2 |
| Potrošačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu | 2,3 |
| Proizvođačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu | 6,4 |
| Vanjskotrgovinska bilanca (mlrd EUR) | -5,8 |
| Izvoz roba, mlrd EUR | 8,8 |
| Uvoz roba, mlrd EUR | 14,6 |
| Inozemni dug Republike Hrvatske, mlrd EUR | 45,7 |
| Prosječna neto plaća u kunama | 5.441 |
| Stopa nezaposlenosti, % | 17,9 |
| Broj nezaposlenih, HZZ | 315.438 |
| Tečaj HRK/USD, prosjek | 5,34 |
| Tečaj HRK/EUR, prosjek | 7,43 |
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija
Usmjerena na zahtjeve i potrebe klijenata, Banka kontinuirano modificira i nadopunjuje široku paletu svojih proizvoda i usluga za građane i poslovne subjekte.
U 2011.g. uvedena je nova vrsta gotovinskih kredita koja omogućava klijentima Banke brže i povoljnije uvjete kreditiranja.
Krediti iz postojeće ponude, namijenjeni građanima i poduzetnicima, prilagođavani su ciljanim skupinama korisnika. Pri tome se uvijek ponuđenim uvjetima nastojalo ispuniti očekivanja postojećih klijenata i pridobiti nove klijente uz istovremeno osiguravanje minimiziranja rizika i povećanja sigurnosti plasmana.
Građanima je vrlo interesantna i nova usluga vezana uz debitnu karticu tekućeg računa - MaestroCash, koja omogućava podizanje gotovine na bankomatima Banke uz povrat na rate, bez kamata.
Banka je aktivna i na području bankoosiguranja te je razvila niz sinergijskih proizvoda sa strateškim poslovnim partnerom - Generali osiguranjem, koje prodaje putem svoje poslovne mreže.
U ponudu su uvedeni i posebni paketi usluga tekućeg računa za studente koji sadrže niz proizvoda i usluga vezanih uz tekući račun, a namijenjeni su studentima za svakodnevno jednostavnije financijsko poslovanje.
Poslovne subjekte Banka je pratila različitim oblicima financiranja, pri čemu je poseban naglasak bio na kratkoročnim proizvodima iz grupe faktoring - poslovi s mjenicama, otkupi ino i domaćih potraživanja, kao i financiranje potraživanja. Dugoročna ulaganja, Banka je omogućavala pretežito kroz sudjelovanje u programima koje podržava lokalna i regionalna uprava, Ministarstva RH, te institucije poput HBOR-a i HAMAG-a. Aktivnost u segmentu gospodarstva, rezultirala je porastom ukupnih plasmana za preko 34% u 2011. godini u odnosu na prethodnu.
Pri tome, ciljna skupina među poslovnim subjektima su klijenti koji imaju ili će imati potrebu koristiti sofisticiranije proizvode i to prvenstveno kroz usluge riznice – okvirni ugovori za Money market, FX trgovanja uz kotiranje tečajeva po najpovoljnijim tržišnim uvjetima i izravnu komunikaciju s dealer-om, zatim Forward poslovi i slično, a sve u cilju povećanja prihoda kroz cross-selling s klijentima.
Web stranice Banke su osvježene novim dizajnom kako bi korisnicima bile preglednije i ugodnije za korištenje.
U 2011. godini ukupni depoziti porasli su za 2,0% u odnosu za prethodnu godinu i iznose 2,15 milijardi kuna. Pri tome su depoziti stanovništva pali za 1,7%, a u strukturi ukupnih depozita sudjeluju sa 74,9%, dok su u 2010. godini sudjelovali sa 77,7% na
Depoziti pravnih osoba porasli su za 15,1% i na kraju 2011. godine iznose 540,5 milijuna kuna. Pri tome su porast od 39,3% zabilježili depoziti po viđenju dok su oročeni depoziti pali 6,3%. Udio depozita pravnih osoba u ukupnim depozitima povećan je sa 22,3% u 2010. godini na 25,1% u 2011. godini.
| Ukupni depoziti - iznosi u 000 kuna | PROMJENE | ||
|---|---|---|---|
| 31.12.2011. | 31.12.2010. | 2011/10 | |
| Stanovništvo | 1.610.051 | 1.637.942 | -1,7% |
| Ukupni depoziti | 2.150.584 | 2.107.741 | 2,0% |
Oročeni depoziti - iznosi u 000 kuna PROMJENE
| 31.12.2011. | 31.12.2010. | 2011/10 | |
|---|---|---|---|
| Stanovništvo | 1.277.737 | 1.282.176 | - 0,3% |
| Ukupni oročeni depoziti | 1.511.457 | 1.531.733 | - 1,3% |
Banka se u 2011. godini pojačano orijentirala na kreditiranje poslovnih subjekata, pa su krediti tom sektoru porasli za 34,1%, a u strukturi ukupnih plasmana njihov je udjel povećan sa 62,8% u 2010. godini na 70,3% na kraju 2011. godine. Pri tome se Banka nastojala koncentrirati pretežito na klijente s pozitivnim poslovnim izgledima za koje obavlja kompletan bankarsko-financijski servis nastojeći se profilirati kao dugoročno stabilan i pouzdan partner.
U cilju zaštite od kreditnog rizika nastoji se plasirati što manje visoko koncentriranih plasmana, te što više kratkoročnih autolikvidnih plasmana uz adekvatno smanjivanje ročnosti i jačanje kolateralne pokrivenosti.
U skladu s tim opredjeljenjem Banka preferira i znatno jača udio faktoring poslova u ukupnim kreditima poslovnih subjekta. Pored poslova s mjenicama i otkupa potraživanja, fokus je i na ostalim kratkoročnim plasmanima koji imaju podlogu u konkretnim komercijalnim poslovima kao napr. financiranje potraživanja ili kratkoročni krediti temeljem potpisanih komercijalnih ugovora i sl.
Krediti građanima na koje je Banka tradicionalno strateški orijentirana, u 2011. godini smanjeni su za 4,3%, a smanjen je i njihov udjel u ukupnim kreditima sa 37,2% u 2010. godini na 29,7% na kraju 2011. godine. Ovakva kretanja posljedica su smanjenja prihoda kućanstava i smanjene sklonosti zaduživanju u uvjetima gospodarske krize i povećanja nezaposlenosti.
| Krediti u 000 kuna | PROMJENE | ||
|---|---|---|---|
| 31.12.2011. | 31.12.2010. | 2011/10 | |
| Ukupni bruto krediti | 2.059.673 | 1.718.976 | 19,8% |
| Ukupne rezerve po kreditima | 166.052 | 147.098 | 12,9% |
| Ukupni neto krediti | 1.893.621 | 1.571.878 | 20,5% |
Eskalacija dužničke krize imala je za posljedicu stvaranje nepovjerenja među sudionicima međubankarskog novčanog tržišta. Tako visoka razina nepovjerenja dovela je do smanjenja međusobnog posuđivanja viška likvidnosti unutar bankarskog sektora. Indikativno je da su banke, položivši 412 milijardi EUR prekonoćnih depozita kod ECB-a, 26.12.2011. postavile novi rekord u odnosu na dotadašnji maksimum od 384 milijarde EUR iz srpnja 2010. godine.
Obzirom na situaciju u Eurozoni i najavljeni povratak u recesiju, za očekivati je da će ECB u narednom razdoblju kamate držati na niskoj razini ili ih čak dodatno snižavati.
Opetovana snižavanja kreditnih rejtinga zemalja Eurozone kao i vodećih banaka zemalja članica, upućuju na zaključak da se povjerenje na međubankarskom tržištu neće tako skoro oporaviti pa bi 2012. godina u tom smislu mogla nalikovati 2011.
Na domaćem tržištu prvi dio godine obilježio je kontinuirani pad kamatnih stopa na kunska oročenja. Iako su liberalizirani tokovi novca, nije došlo do odljeva štednje u zemlje okruženja u potrazi za višom kamatnom stopom. HNB je u ožujku, kroz smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 20% na 17%, bankovnom sustavu stavila na raspolaganje oko 850 milijuna eura. Usljed povećanju stope obvezne pričuve na kune s 13% na 14% početkom srpnja kamatne stope na sve rokove počele su naglo rasti. Time je iz sustava povučena 3,1 milijarda kuna, što je rezultiralo rastom kamatnih stopa na kunske depozite na sve rokove, pa je kamatna stopa za rok od jedne godine dosegnula razine od gotovo 6,00%.
U prethodnoj godini Banka se aktivno pojavljivala na međubankarskom tržištu kako na strani ponude, tako i na strani potražnje i na taj način prilagođavala i optimizirala prema tržišnim uvjetima upravljanje svojom likvidnošću.
U 2011. godini svjedoci smo najveće globalne krize u povijesti tržišta kapitala te dužničke sustavne krize koja je do temelja uzdrmala Europsku uniju i zajedničku valutu Euro. Kako je 2011. godina obilježena padom prinosa na najsigurnije obveznice i rastom prinosa i razlike u prinosu za rizičnije obveznice, tako su obveznice izdavatelja s nižim rejtingom, te obveznice onih izdavatelja koji su pogođeni dužničkom krizom, zabilježile pad cijene. Rasle su cijene obveznica s najvišim kreditnim rejtingom poput državnih obveznica Republike Njemačke.
Tržišna vrijednost portfelja dužničkih vrijednosnih papira Podravske banke na 31.12.2011. godine iznosi 197 milijuna kuna. Valutna struktura portfelja je sljedeća: dužnički vrijednosni papiri denominirani u eurima iznose 64%, u kunama 27%, u švicarskim francima 8%, dok u dolarima iznose 3%. Prema geografskoj izloženosti, najveći dio portfelja odnosi se na izdavatelje iz Hrvatske 35%, a zatim slijede izdavatelji iz Madžarske sa 12% i Crne Gore sa 7%. Gledano prema kreditnom rejtingu, dužnički vrijednosni papiri s visokim investicijskim rejtingom čine 46% portfelja, vrijednosni papiri sa nižim kreditnim rejtingom čine 32% te vrijednosni papiri bez kreditnog rejtinga čine 22%. Ukupno modificirano vrijeme vezivanja portfelja (modified duration) na dan 31.12.2011. godine iznosi 3,126, dok ukupni prosječni prinos portfelja na početku ulaganja iznosi 6,30%.
Glavno obilježje kretanja tečaja EUR/HRK kroz 2011. godinu su snažniji deprecijacijski pritisci na kunu, kao i slabiji sezonski utjecaji na kretanje tečaja u odnosu na godinu ranije. Krajem 2010. godine srednji tečaj HNB-a na valutnom paru EUR/HRK iznosio je 7,385. U prvom kvartalu 2011. godine, odnosno do početka ožujka, na tržištu su prevladavali deprecijacijski pritisci na kunu uz rast tečaja do razine od 7,420. Sezonski utjecaj početka turističke sezone uz povećani priljev eura na tržište, utjecao ja na jače aprecijacijske pritiske na domaću valutu do početka srpnja. Nakon kratkoročnog spuštanja tečaja, od početka srpnja pa sve do kraja godine bili su prisutni snažniji deprecijacijski pritisci na kunu uz kontinuirani rast tečaja EUR/HRK. Kraj srpnja obilježila je i devizna intervencija HNB-a, koja je prodajom deviza na tržištu nastojala ograničiti snažniji pritisak na rast tečaja.
USD/HRK uglavnom prati kretanje valutnog para EUR/USD na inozemnom deviznom tržištu i pokazuje jačanje dolara kad euro slabi na inozemnom deviznom tržištu. Protekla godina je obilježena aktualnom dužničkom krizom zemalja Eurozone koja je utjecala na pritisak na europsku valutu. Pozitivne ili negativne vijesti sa područja Eurozone, ekonomski pokazatelji kao i političke odluke čelnika u smjeru rješavanja krize, uglavnom su kreirala kretanja na valutnom paru EUR/USD a time i na USD/HRK.
Protekla godina bila je u znaku izrazitog jačanja švicarskog franka kao sigurne alternative euru u jeku eskaliranja dužničke krize u Eurozoni u nesigurnim gospodarskim vremenima. Tečaj CHF/HRK pratio je uglavnom kretanje valutnog para EUR/CHF, bilježeći u protekloj godini rekordne razine.
U 2011. godini Banka je ostvarila dobit od kupoprodaje deviza u iznosu od 9,17 milijuna kuna, dok je za 2010. godinu ostvarena dobit iznosila 11,53 milijuna kuna. Istovremeno su u 2011. godini negativni efekti revalorizacije iznosili 104 tisuće kuna, za razliku od 2010. godine kada su iznosili 715 tisuća kuna.
Prethodna 2011. godina bila je za tržišta kapitala još jedna izrazito tešku godinu.
Sam početak 2011. bio je obećavajući za domaće tržište te je redovni promet na Zagrebačkoj burzi u siječnju podsjećao na zlatnu 2007. godinu prije svega zahvaljujući dionici INA d.d. Optimističan početak godine vrlo brzo je poništen kontinuiranim smanjenjem ostvarenog prometa i tržišne kapitalizacije što je rezultiralo konačnim smanjenjem ukupnog prometa od čak 19,8% uz pad indeksa CROBEX od 17,6% u usporedbi sa 2010.godinom.
O teškoj situaciji na domaćem tržištu kapitala govori i podatak da su početkom godine na Zagrebačkoj burzi bila prisutna 33 investicijska društva uključujući i banke, a da je kraj godine dočekalo njih 29.
Banka je u 2011. godini ostvarila ukupan promet na Zagrebačkoj burzi od 75,4 milijuna kuna i time zauzela 22. mjesto među 33 investicijska društva. Po prometu obveznicama na Zagrebačkoj burzi, banka je zauzela sedmo mjesto. Na tržištu Crne Gore ostvaren je promet od 1,7 milijuna eura.
Prihodi od brokerskih naknada u 2011. Godini ostvareni su u iznosu 508 tisuća kuna što je za 1% više u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč negativnim kretanjima na tržištima kapitala, vrijednost imovine na skrbni na dan 31.12.2011. iznosila je visokih 323,9 milijuna kuna što je u odnosu na 2010. godinu povećanje od 219,8%. Od toga 288,42 milijuna kuna je imovina na tržištu Hrvatske, dok imovina na tržištu Crne Gore iznosi 35,50 milijuna kuna. Prihodi od skrbničkih naknada u 2011. Godini ostvareni su u iznosu od 566 tisuća kuna.
Banka je u 2011. godini uspjela ne samo zadržati postojeće klijente, nego unatoč nepovoljnim kretanjima na tržištu povećati bazu klijenata i vrijednost imovine na skrbi. Individualnim pristupom svakom klijentu, promptnim izvršavanjem naloga te dobrom usklađenosti s brokerskim odjelom kao i ostalim dijelovima Banke, rezultirali su zadovoljstvom i povjerenjem naših klijenata.
Usporavanje cjelokupnog gospodarskog okruženja u Republici Hrvatskoj, porast nezaposlenosti i pad kupovne moći, potvrdili su da je, kod pružanja usluge platnog prometa, klijentima najvažnija sigurnost, dostupnost, brzina i troškovi obavljanja platnog prometa Banke.
Banka je klijentima kod pružanja usluga platnog prometa osigurala stabilnu dnevnu likvidnost, konkurentne tarife za usluge te stručnu, tehničku i tehnološku podršku kod pružanja usluga. To je rezultiralo otvaranjem novih transakcijskih računa u Banci i povećanjem obujma izvršenih transakcija, osobito onih obavljenih putem interneta. U 2011. godini u domaćem platnom prometu obavljene su transakcije u ukupnom iznosu 35,7 milijardi kuna što je 7% više nego u prethodnoj godini.
Broj otvorenih transakcijskih računa pravnih osoba povećan je za 8% u odnosu na prethodnu godinu.
Bitno obilježje obavljenog platnog prometa klijenata Banke u 2011. godini je porast elektroničkog platnog prometa i to kod doznaka poslovnih subjekata u inozemstvo od 74%, te porast broja platnih naloga u domaćem platnom prometu za 14%. Posebno je značajan podatak da ostvareni domaći platni promet bilježi porast od 22% ( u dijelu usluge plaćanja s računa 37%), a devizni platni promet ostvaruje porast od 5% u odnosu na prethodnu godinu.
Banka je prepoznata kao pouzdan partner te je započela krajem poslovne godine procese na daljnjem tehničkom i tehnološkom unaprjeđenju pružanja usluga obavljanja platnog prometa.
Krajem 2011. godine, prodajnu mrežu Banke čini ukupno 30 poslovnica.
Osim razgranate poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i putem ostalih kanala distribucije - bankomata, dnevno-noćnih trezora, EFTPOS terminala, te putem POBAklik usluge internet bankarstva.
Svi bankomati imaju chip tehnologiju koja štiti korisnike od mogućih zlouporaba i krađa podataka s kartica.
Banka ima instaliranih 730 EFTPOS terminala, a tijekom 2011. godine nastavljen je trend porasta broja transakcija na EFTPOS terminalima Banke.
Broj korisnika internet bankarstva (POBAklik usluge) i POBAsms usluge povećao se za 8%, a broj naloga izvršenih putem POBAklik-internet bankarstva u 2011. godini povećao se za 14% u odnosu na prethodnu godinu. Korisnicima usluga Banke, dostupne su poslovne informacije putem Info centra koji kontinuirano bilježi rast poziva.
Posebna pažnja posvećuje se upravljanju poslovnom mrežom, te uređenju i opremanju poslovnica radi pružanja što kvalitetnijih usluga klijentima.
Podravska banka će i nadalje voditi računa da svojim klijentima bude što bliže – bilo putem poslovnica, interneta, bankomata ili telefona.
Podravska banka je na dan 31.12.2011. godine imala 314 zaposlenika, što je povećanje od 2,2% u odnosu na 31.12.2010. godine. Od ukupnog broja zaposlenih, 68% čini ženska populacija, a u izravnom radu s klijentima ("front office"), angažirano je 60% od ukupnog broja zaposlenika. Prosječna dob zaposlenika Banke je 41 godina.
Razvojem poslovanja Banke uvjetovane su određene organizacijske promjene u cilju što veće efikasnosti, te optimalnog iskorištenja tehničkih i ljudskih resursa Banke.
Kontinuirano educiranje i stručno usavršavanje zaposlenika, primarni su ciljevi Banke. Tijekom 2011. godine, na internim i eksternim edukacijama, iz raznih područja bitnih za poslovanje Banke sudjelovalo je gotovo dvije tećine zaposlenih.
Istodobno, Banka zapošljavala mlade, stručne ljude koji će svojim angažmanom donijeti novu kvalitetu razvoju Banke.
Obzirom da ljudski kapital predstavlja glavnu konkurentsku prednost, Podravska banka posebnu pažnju posvećuje motivaciji i nagrađivanju svojih zaposlenika, te razvoju njihovih kompetencija. Krajem 2011. godine potpisan je i novi Kolektivni ugovor.
Kapital Banke bez dobiti ostvarene u 2011. godini iznosi 355,3 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, kapital je smanjen za 1,56%, prvenstveno s osnove povećanja rezervi fer vrijednosti financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju. Pri tome je važno napomenuti da je dobit ostvarena u 2010. godini u cijelosti raspoređena u rezerve Banke.
Na dan 31. prosinca 2011. godine nominalna vrijednost dioničkog kapitala iznosi 267,5 milijuna kuna. Dionički kapital sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.
U 2011. godini 16 dioničara Banke, stranih osoba, koji su zajedno držali 79,76% dionica Banke, objavili su zajedničko djelovanje i dali javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Banke. Nakon provedene javne ponude grupa dioničara koja zajednički djeluje drži 85,47% dionica Banke.
Jamstveni kapital Banke na kraju 2011. godine iznosi 401,9 milijuna kuna a stopa adekvatnosti kapitala Banke iznosi 16,61%.
Porast jamstvenog kapitala u odnosu na 2010. Godinu a samim tim povećanje stope adekvatnosti stope jamstvenog kapitala rezultata je pribavljanja dopunskog kapitala izdavanjem hibridnih obveznica u ukupnom nominalnom iznosu od 10,0 milijuna eura s rokom dospijeća sedam godina.
Banka je u 2011. godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu 15,64 milijuna kuna, dok je neto dobit ostvarena u iznosu 12,47 milijuna kuna.
Prihodi od redovnog poslovanja Banke u 2011. godini ostvareni su u iznosu 146,39 milijuna kuna, što je porast u odnosu na prethodnu godinu od 5,1%.
Neto kamatni prihodi porasli su za 25% u odnosu na 2010. godinu, kao rezultat pojačane kreditne aktivnosti i smanjenja prosječne pasivne kamatne stope.
U strukturi poslovnih prihoda neto prihoda od kamata ima udio od 74,8%, neto prihod od naknada i provizija 17,4%, a neto prihod od kupoprodaje deviza i ostali prihodi 7,8%.
Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, iznose 130,7 milijuna kuna i porasli su za 6,0%. Porast troškova posljedica je porasta troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja za 7,4 milijuna kuna, dok su administrativni troškovi i amortizacija porasli svega za 154 tisuće kuna u odnosu na prethodnu godinu.
Procjena kreditnih rizika i formiranje rezervi za rizične plasmane i potencijalne obveze, temelje se na primjeni načela konzervativne politike i primjene važećih propisa pa je Banka u 2011. godini po toj osnovi izdvojila 21,1 milijun kuna za umanjenje vrijednosti i rezervacije.
Uprava Banke predlaže Nadzornom odboru da zajednički predlože Glavnoj Skupštini da se ukupno ostvarena dobit u 2011. godini, uporabi za unos u rezerve Banke.
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja
U skladu s pravilima Zagrebačke burze, Uprava i Nadzorni odbor Podravske banke d.d. izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza.
Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Godišnji upitnik za 2011. godinu u kojem se nalaze odgovori na postavljena pitanja i potrebna objašnjenja
Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.
Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke. Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci Uprava ima tri člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka i drugim relevantnim propisima.
Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu.
Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Statutom Banke a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.
Uprava Banke nije ovlaštena za stjecanje vlastitih dionica Banke na organiziranom tržištu, kao ni za izdavanje novih dionica Banke
Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.
Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.
Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.
U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.
Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne godine na koje se odnose i godišnja financijska izviješća.
je li kalendar važnih događaja uredno i na vrijeme ažuriran? (ako ne, zašto?)
4. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? NE
Ako da,
koja su to društva?
obajvljuju li se podaci o uzajamnom dioničarstvu javno i kako? (ako ne, zašto?)
5. Iznosi li društvo u godišnjem izviještaju podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a čiji su imatelji članovi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave društva? DA
(ako ne, zašto?)
6. Iznosi li društvo na svojim internetskim stranicama podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a čiji su imatelji članovi nadzornog odboram upravnog odbora ili uprave društva i ažuriraju li se ti podaci redovito (u roku od 24 sati)?
(ako ne, zašto?) NE, promjene se objavljuju putem Zagrebačke burze u propisanom sadržaju i roku
da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s time u vezi? DA (ako ne, zašto?)
nadzor nad protokom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom DA (ako ne, zašto?)
9. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? DA Ako ne, jesu li javno i pravodobno objavljeni svi relevantni podaci o sadržaju prava dionica koje ne daju pravo na jedan glas? (ako nisu, zašto?)
kako su ta pojašnjenja objavljena?
10. Jesu li na internetskim stranicama društva objavljeni popisi svih kandidata za članstvo u nadzornom odboru ili upravnom odboru koji se biraju na skupštini ili ih se imenuje, sa životopisom? NE
(ako ne, zašto?) Banka u 2011. godini nije imala izbor članova u Nadzorni odbor
je li svim dioničarima omogućeno sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala društva, razmjerno njihovim udjelima u dotadašnjem temeljnom kapitalu društva, i to u obliku prenosivih financijskih instrumenata u kojima je sadržano takvo pravo prvenstva, kako bi se zaštitili interesi dioničara koji u trenutku izdavanja ne mogu upisati i uplatiti nove dionice? (ako ne, zašto?)
je li namjera izdavanja novih dionica javno objavljena najmanje 10 dana prije dana koji je određen kao datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za određivanje o tome koji dioničari imaju pravo prvenstva pri stjecanju novoizdanih dionica? (ako ne, zašto?)
na otvorenom tržištu? (ako ne, zašto?) na takav način kojim se ne povlašćuju pojedini dioničari, ulagatelji ili skupine dioničara, odnosno ulagatelja? (ako ne, zašto?)
17. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? NE, nije bilo isplate dividende
(ako ne, zašto?)
18. Je li datum isplate dividende ili predujma devidende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? upućujemo na odgovor pod 17. (ako ne, zašto?)
19. Je li odluka o isplati dividende ili predujma dividende kojom se utvrđuju naprijed
spomenuti datumi objavljena i dostavljena burzi najkasnije 2 dana nakon donošenja? upućujemo na odgovor pod 17.
Maurizio Dallocchio - član, Dario Montinari – član, Đuro Predović - član
30. Navedite za svakog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora u kojimje još društvima član nadzornog odbora, upravnog odobora ili uprave. Navedite ako se neko od tih društava smatra konkurentskim društvu.
Redovni bankovni poslovi
39. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe:
bili zaključeni na tržišnoj osnovi (posebice glede rokova, kamata, jamstava i sl.)? (ako ne, zašto i koji?) DA
jasno navedeni u izvještajima društva? (ako ne, zašto i koji?) DA
potvrđeni neovisnom procjenom stručnih osoba koje su neovisne u odnosu na sudionike konkretnog posla? (ako ne, zašto i koji?) DA
jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnosno upravnog odbora? (ako ne, zašto?) jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvještaju? (ako ne, zašto?)
je li komisija procijenila sastav, veličinu, članstvo i kvalitetu rada nadzornog odbora i uprave i sačinila odgovarajuće preporuke nadzornom odboru? (ako ne, zašto?) je li komisija procjenila znanja, vještine i iskustva kojima raspolažu pojedini članovi nadzornog odbora i o tome izvijestila nadzorni odbor? (ako ne, zašto?)
je li komisija razmatrala probleme vezane uz planiranje kontinuiteta nadzornog odbora i uprave? (ako ne, zašto?)
je li komisija razmatrala politiku uprave glede zapošljavanja višeg rukovodećeg kadra? (ako ne, zašto?)
je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, zašto?)
je li komisija nadzornom odboru predložila politiku nagrađivanja uprave koja se mora odnositi na sve oblike nagrađivanja, a osobito na fiksni dio nagrade, varijabilni dio nagrade koji je vezan uz uspješnost poslovanja, mirovinski plan i otpremnine? (ako ne,zašto?) kada se radi o varijabilnom dijelu nagrade koji je vezan uz uspješnost poslovanja, je li je prijedlog komisije sadržavao preporuke za određivanje objektivnih kriterija procjene uspješnosti? (ako ne, zašto?)
je li komisija nadzornom odboru predlagala nagradu za pojedine članove uprave, sukladno politici nagrađivanja društva i procjeni djelovanja pojedinog direktora? (ako ne, zašto?) je li komisija nadzornom odboru predlagala prikladan oblik i sadržaj ugovora sa članovima uprave? (ako ne, zašto?)
je li komisija pratila iznos i strukturu nagrade višem rukovodećem kadru i davati opće preporuke upravi s time u vezi? (ako ne, zašto?)
je li komisija glede poticajnog dijela nagrade upravi, kada se ovaj sastoji od opcija na dionice ili drugih aranžmana zasnovanih na stjecanju dionica, razmatrala opću politiku takovog tipa nagrađivanja i predlagala nadzornom odboru odgovarajuća rješenja te prije objavljivanja razmotrila podatke koji se o tome objavljuju u godišnjem izviješću?
je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, zašto?) NE, odgovara sastavu nadzornog odbora
je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izviještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, zašto?) DA
je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, zašto?) DA
je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, zašto?) DA
ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li je komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takove funkcije? (ako ne, zašto?) NE, Banka ima ustrojenu unutarnju reviziju
je li komisija nadzornom odboru dala preporuke vezane uz izbor, imenovanje, ponovno imenovanje ili promjenu vanjskog revizora i o uvjetima njegovog angažmana? (ako ne, zašto?) DA
je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, zašto?) DA
je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, zašto?) DA
je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, zašto?) NE
je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, zašto?) DA
je li komisija istražila okolnosti vezane uz otkaz vanjskog revizora i dala odgovarajuće preporuke nadzornom odboru (ukoliko je do takovog otkaza došlo)? (ako ne, zašto?) NE, nije bilo takve situacije
ima li komisija otvorenu i neogranićenu komunikaciju s upravom i nadzornim odborom? (ako ne, zašto?) DA
kome komisija odgovara za svoj rad? Nadzornom odboru
ima li komisija otvorenu i neograničenu komunikaciju s unutarnjim i vanjskim revizorom? (ako ne, zašto?) DA
dostavlja li uprava komisiji za reviziju:
pravodobne i periodične prikaze financijskih izvještaja i srodnih dokumenata prije javnog objavljivanja tih podataka (ako nije, zašto?); DA
podatke o promjenama u računovodstvenim načelima i kriterijima (ako ne, zašto?); DA
računovodstvene postupke prihvaćene za većinu radnji (ako ne, zašto?); DA
svako važnije odstupanje između knjigovodstvene i stvarne vrijednosti po pojedinim stavkama (ako ne, zašto?); NE, nije bilo odstupanja
svu korespondenciju s odjelom za unutarnju reviziju ili neovisnim revizorima (ako ne, zašto?). DA
Je li uprava komisiju za reviziju obavijestila o metodama korištenim za knjiženje značajnih i neuobičajenih transakcija i poslovnih događaja kada se knjigovodstvenom prikazu takovih događaja može pristupiti na različite načine? (ako nije, zašto?) DA
Je li komisija za reviziju s nezavisnim revizorom raspravila pitanja vezana uz: promjene ili zadržavanje računovodstvenih načela i kriterija, (ako nije, zašto?) DA
primjenu propisa, (ako nije, zašto?) DA
važne procjene i zaključke u pripremanju financijskih izvještaja, (ako nije, zašto?) DA
metode procjene rizika i rezultate, (ako nije, zašto?) DA
visoko rizična područja djelovanja, (ako nije, zašto?) DA
uočene veće nedostatke i značajne manjkavosti u unutarnjoj kontroli, (ako nije, zašto?) DA
djelovanje vanjskih čimbenika (ekonomskih, pravnih i industrijskih) na financijske izvještaje i revizorske postupke. (ako nije, zašto?) DA
je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako nije, zašto?) DA
Julio Kuruc, Davorka Jakir i Marijan Marušić
područje djelovanja i ciljeve, DA pravila postupanja, DA pravila za rješavanje sukoba interesa, DA tajništvo uprave, DA održavanje sjednica, donošenje odluka, dnevni red, izradu i sadržaj zapisnika i dostavu dokumenata, DA suradnju s nadzornim odborom. DA (ako ne, zašto?)
NE, iako ne postoji formalna izjava o politici nagrađivanja uprave i nadzornog odbora, Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama kao i visini ukalkuliranog i priznatog iznosa nagrade za rukovodstvo Banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI, a koje se objavljuje na internet stranici Banke
značajnije promjene u odnosu na politiku nagrađivanja u usporedbi s prošlom godinom, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.
pojašnjenje relativnog udjela i važnosti fiksnih i varijabilnih komponenti nagrađivanja, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.
dovoljnu informaciju o kriterijima uspješnosti na čijem ispunjenju se zasniva pravo na stjecanje dionice, opcija na dionica ili drugi oblik varijabilnog dijela naknade, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.
dovoljnu informaciju u vezi između visine nagrade i uspješnosti, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.
temeljne pokazatelje i razloge za dodjelu godišnjih bonusa ili pogodnosti koje nisu gotovinske naravi, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.
sažeti prikaz ugovora s članovima uprave koji treba uključivati podatke o trajanju ugovora, otkaznim rokovima i osobito otpremninama. Svaki oblik nagrađivanja članova uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora koji se sastoji od opcija na dionice ili drugih prava na stjecanje dionica ili ako se nagrada zasniva na cijeni dionica društva prije stupanja na snagu treba odobriti glavna skupština društva. Ovo se odobrenje odnosi na načela nagrađivanja, a ne na odobravanje nagrade pojedinim članovima uprave, upravnog odbora ili nadzornog odbora. (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.
51. Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako nije, zašto?) NE, upućujemo na odgovor pod 49
52. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
53. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
ukupan iznos plaće, bez obzira je li stvarno isplaćen ili još nije, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
naknade ili pogodnosti primljene od povezanih društava, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
naknade u obliku sudjelovanja u dobiti ili bonusa i razlozi zbog kojih su isplaćene, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
bilo kakve dodatne nagrade isplaćene članovima uprave za poslove koje su obavili za društvo izvan uobičajenog djelokruga dužnosti člana uprave, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
kompenzaciju koja je isplaćena ili treba biti isplaćena bivšem članu uprave u vezi s prestankom obnašanja funkcije tijekom godine na koju se odnosi izjava, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
ukupnu procijenjenu vrijednost negotovinskih pogodnosti koje se smatraju naknadom, a nisu nabrojane u prethodnim točkama, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49 glede nagrade u dionicama ili opcijama na dionice ili drugim oblicima nagrađivanja koja se zasnivaju na stjecanju dionica:
broj opcija ili dionica odobren od strane društva u godini na koju se odnosi izjava i uvjeti za njihovo (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
broj opcija izvršenih u godini na koju se odnosi izjava i, za svaku od njih, broj dionica i cijena po kojoj je izvršena ili vrijednost dionica uključenih u raspodjelu članovima uprave na kraju godine, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
broj opcija koje nisu izvršene na kraju godine, cijena po kojoj ih je moguće izvršiti, datum izvršenja i glavni uvjeti vezani uz izvršenje, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49 svaku promjenu vezanu uz promjenu uvjeta za izvršenje postojećih opcija koja se dogodila u društva u godini na koju se odnosi izjava, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49 svaki zajam (uključujući stanje duga i kamatnu stopu), avansno plaćanje ili jamstvo u korist članova uprave od strane s društvom povezanih društava koja su uključena u konsolidirane financijske izviještaje. (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49
56. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njime povezane osobe. Redovni bankovni poslovi obavljeni po komercijalnim uvjetima
bili zaključeni na tržišnoj osnovi (posebice glede rokova, kamata, jamstava i slično)? (ako ne, zašto i koji?) DA
jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, zašto i koji?) DA
potvrđeni neovisnom procjenom stručnih osoba koje su neovisne u odnosu na sudionike konkretnog posla? (ako ne, zašto i koji?) DA
59. Jesu li članovi uprave ili izvršni direktori članovi nadzornih odbora drugih društava? DA (ako da, navedite imena tih članova uprave, tvrtke društava u kojima su članovi nadzornih odbora i funkcije koje obnašaju u tim nadzornim odborima) Davorka Jakir – član nadzornog odbora društva Hotel Panonija d.o.o. Sisak
60. Ima li društvo vanjskog revizora? (ako ne, zašto?) DA
vlasnički ili interesno povezan s društvom (ako da, navedite na koji način) NE pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge? (ako da, navedite koje i koliko to društvo stoji) NE
raspravi o glavnoj računovodstvenoj politici, DA važnim nedostacima i značajnim manjkavostima u unutarnjoj kontroli, DA alternativnim računovodstvenim postupcima, DA neslaganju s upravom, DA procjeni rizika i DA mogućim analizama prijevare i/ili zlouporabe. DA Ako nisu, zašto? Takvi slučajevi nisu evidentirani
63. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih nezavisnim vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako nije, zašto) NE, Naknada za reviziju utvrđena je ugovorom
64. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, zašto?) DA
65. Imaju li ulagatelji mogućnost u pisanom obliku zatražiti i pravodobno dobiti relevantne podatke od uprave društva ili od osobe u društvu zadužene za odnose s ulagateljima (ako ne, zašto?) DA
66. Koliko je sastanaka s ulagateljima održala uprava društva? Nije bilo sastanaka s ulagateljima, osim glavne skupštine
67. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, zašto?) NE
68. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnig odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? (Ako ne, navedite koji članovi uprave i nadzornog odbora se ne slažu, s kojim odgovorima se ne slažu i zašto) DA
Financijska izvješća za godinu koja je završila
| Stranica | |
|---|---|
| Odgovornost za financijska izvješća | 1 |
| Izvješće neovisnog revizora | 2 |
| Račun dobiti i gubitka | 4 |
| Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti | 5 |
| Izvješće o financijskom položaju | 6 |
| Izvješće o novčanom tijeku | 7 |
| Izvješće o promjenama glavnice | 8 |
| Bilješke uz financijska izvješća | 9-68 |
| Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku | 69-78 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Bilješka | 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|---|
| Prihodi od kamata i slični prihodi | 3 | 179.863 | 167.098 |
| Rashodi od kamata i slični rashodi | 3 | (70.378) | (79.698) |
| Neto prihod od kamata | 109.485 | 87.400 | |
| Prihodi od naknada i provizija | 4 | 36.745 | 38.528 |
| Rashodi od naknada i provizija | 4 | (11.248) | (11.807) |
| Neto prihod od naknada i provizija | 25.497 | 26.721 | |
| Ostali neto prihodi iz poslovanja | 5 | 11.407 | 25.169 |
| Prihod iz redovnog poslovanja | 146.389 | 139.290 | |
| Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja | 6 | (21.122) | (13.748) |
| Administrativni troškovi poslovanja | 7 | (99.531) | (96.651) |
| Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine | 8 | (10.100) | (12.826) |
| Dobit prije oporezivanja | 15.636 | 16.065 | |
| Porez na dobit | 9 | (3.170) | (3.091) |
| Neto dobit tekuće godine | 12.466 | 12.974 | |
| Zarada po dionici | 10 | HRK 18,64 | HRK 19,40 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Bilješka | 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|---|
| Dobit tekuće godine | 12.466 | 12.974 | |
| Ostala sveobuhvatna dobit | |||
| Neto smanjenje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju |
(23.275) | (3.371) | |
| Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu | 4.655 | 674 | |
| Ostala sveobuhvatna dobit | (18.620) | (2.697) | |
| Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja | (6.154) | 10.277 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Bilješka | 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Gotovina i računi kod banaka | 11 | 188.604 | 221.847 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 12 | 210.350 | 189.963 |
| Plasmani kod drugih banaka | 13 | 176.228 | 242.885 |
| Zajmovi klijentima | 14 | 1.893.621 | 1.571.878 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 15 | 293.958 | 401.906 |
| Financijska imovina koja se drži do dospijeća | 16 | 27.756 | 56.308 |
| Ulaganja u podružnice | 19 | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | 17 | 20.696 | 20.791 |
| Nekretnine i oprema | 18 | 72.799 | 67.317 |
| Odgođena porezna imovina | 9 | 9.700 | 5.171 |
| Ostala imovina | 20 | 14.468 | 15.463 |
| UKUPNO IMOVINA | 2.911.750 | 2.797.099 | |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | |||
| Obveze | |||
| Obveze prema bankama | 21 | 151.106 | 154.565 |
| Obveze prema klijentima | 22 | 2.150.584 | 2.107.741 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 23 | 134.476 | 135.876 |
| Ostale obveze | 24 | 26.192 | 22.123 |
| Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove | 25 | 4.457 | 2.900 |
| Izdani hibridni instrumenti | 26 | 77.195 | - |
| Ukupno obveze | 2.544.010 | 2.423.205 | |
| Kapital | |||
| Dionički kapital | 27 | 267.500 | 267.500 |
| Premija na izdane dionice | 3.015 | 3.015 | |
| Trezorske dionice | (11.082) | (11.082) | |
| Ostale rezerve | 28 | 95.841 | 101.487 |
| Dobit tekuće godine | 12.466 | 12.974 | |
| Ukupno dionički kapital | 367.740 | 373.894 | |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | 2.911.750 | 2.797.099 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Bilješka | 2011. godina |
2010. godina |
|
|---|---|---|---|
| Dobit prije poreza | 15.636 | 16.065 | |
| Usklađenje dobitka prije oporezivanja na neto novac kroz redovno poslovanje |
|||
| Amortizacija | 10.100 | 12.826 | |
| Neto (dobitak) / gubitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine | (860) | 15 | |
| Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja | 21.122 | 13.748 | |
| Prihod od dividendi | (1.280) | (1.491) | |
| Povećanje imovine koja se drži do dospijeća | (1.911) | (1.241) | |
| Operativni dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja | 42.807 | 39.922 | |
| Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto (povećanje) / smanjenje sredstava kod Hrvatske narodne banke |
(20.387) | 6.129 | |
| Neto povećanje zajmova klijentima | (340.885) | (280.551) | |
| Neto smanjenje / (povećanje) plasmana bankama | 398 | (20.000) | |
| Neto povećanje ostale imovine | (2.471) | (2.691) | |
| Povećanje / (smanjenje) ostalih obveza | 4.069 | (8.748) | |
| (Smanjenje) / povećanje obveza prema ostalim bankama | (3.459) | 18.339 | |
| Povećanje depozita klijenata | 42.843 | 64.670 | |
| Neto novčani odljev iz redovnog poslovanja | (277.085) | (182.930) | |
| Kupovina nekretnina i opreme | (15.648) | (5.163) | |
| Prodaja nekretnina i opreme Neto smanjenje / (povećanje) financijske imovine raspoložive za |
1.021 | - | |
| prodaju | 84.673 | (268.915) | |
| Primici od dividendi | 1.280 | 1.491 | |
| Smanjenje ulaganja koja se drže do dospijeća | 30.463 | 70.485 | |
| Ulaganja u podružnice | - | (2.040) | |
| Neto novčani priljev / (odljev) iz ulagateljskih aktivnosti | 101.789 | (204.142) | |
| Posuđena sredstva | (1.400) | (46.801) | |
| Izdani hibridni instrumenti | 77.195 | - | |
| Neto novčani priljev / (odljev) iz financijskih aktivnosti | 75.795 | (46.801) | |
| Neto smanjenje novca | (99.501) | (433.873) | |
| Novac na početku razdoblja | 11 | 444.732 | 878.605 |
| Novac na kraju razdoblja | 11 | 345.231 | 444.732 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Dionički | Premija na izdane |
Trezorske | Kapitalna | Dobit tekuće |
|||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| kapital | dionice | dionice | dobit | Pričuve | godine | Ukupno | |
| Stanje 1. siječnja 2010. | |||||||
| godine | 267.500 | 3.015 | (11.082) | 4.802 | 87.258 | 12.124 | 363.617 |
| Raspored dobiti 2009. | |||||||
| godine | - | - | - | - | 12.124 (12.124) | - | |
| Otkup vlasitih dionica | - | - | - | - | - | - | - |
| Ostala sveobuhvatna | |||||||
| dobit | - | - | - | - | (2.697) | - | (2.697) |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | - | 12.974 | 12.974 |
| Stanje 31. prosinca | |||||||
| 2010. godine | 267.500 | 3.015 | (11.082) | 4.802 | 96.685 | 12.974 | 373.894 |
| Raspored dobiti 2010. godine |
- | - | - | - | 12.974 (12.974) | - | |
| Otkup vlastitih dionica | - | - | - | - | - | - | - |
| Ostala sveobuhvatna dobit |
- | - | - | - | (18.620) | - | (18.620) |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | - | 12.466 | 12.466 |
| Stanje 31. prosinca | |||||||
| 2011. godine | 267.500 | 3.015 | (11.082) | 4.802 | 91.039 | 12.466 | 367.740 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.
Na dan 31. prosinca 2011. godine Banka je poslovala putem 30 poslovnica u cijeloj Republici Hrvatskoj. Osnovne djelatnosti Banke su:
1) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje;
2) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje;
3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor. Članovi Nadzornog odbora Podravske banke d.d. Koprivnica u 2011. godini su kako slijedi:
Miljan Todorović, Predsjednik Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika Dario Montinari, Član Đuro Predović, Član Dolly Predovic, Član Maurizio Dallocchio, Član Filippo Disertori, Član
Poslovanje Banke vodi Uprava. Članovi Uprave Banke u 2011. godini su:
Julio Kuruc, Predsjednik Uprave Marijan Marušić, Član Uprave Davorka Jakir, Član Uprave
Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine dana je u bilješci 27. Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu Zagrebačke burze.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku.
Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno hrvatskim propisima i računovodstvenim načelima i praksi koje se pridržavaju financijske institucije u Republici Hrvatskoj.
Financijska izvješća sastavljena su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvješćivanje Banke propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB"). Ova financijska izvješća izrađena su sukladno računovodstvenim zahtjevima sastavljenim od strane HNB-a.
Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja ("MSFI"). Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja su u procjenjivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi za bilančne i izvanbilančne stavke za koje nije utvrđeno umanjenje na individualnoj osnovi. HNB zahtijeva od banaka priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi u rasponu od 0,85% do 1,20% od stavki na koje se obračunavaju. Spomenute rezervacije Banke u izvještaju o financijskom položaju su na dan 31. prosinca 2011. godine iznosile su 24.290 tisuća kuna (2010.: 26.190 tisuća kuna) te prihod u računu dobiti i gubitka za 2011. godinu u iznosu 1.900 tisuća kuna (2010.: rashod 2.800 tisuća kuna).
Prema MRS-u 39, budući novčani tokovi grupe financijske imovine za koju se skupno utvrđuje umanjenje vrijednosti bi trebali biti procijenjeni na temelju povijesnih podataka o gubicima za navedenu imovinu koja ima slične karakteristike kreditnog rizika, te ne bi trebali biti ograničeni ni u kojem pogledu. Banka trenutno prikuplja dostupne povijesne podatke o neidentificiranim gubicima po različitim portfeljima, uzimajući u obzir i odgovarajuće ekonomske uvjete za koje bi se ti povijesni podaci trebali korigirati, kao osnovicu za procjenu visine neidentificiranih postojećih gubitaka na datum izvještavanja prema zahtjevima MSFI.
Uprava smatra da neidentificirani gubici od umanjenja vrijednosti utvrđenih po toj osnovi ne bi bili veći od onih izračunatih u skladu sa računovodstvenim zahtjevima HNB-a.
Financijska izvješća Banke su iskazana u tisućama kuna i svi iznosi su zaokruženi na najbližu tisućicu, osim ako nije drugačije navedeno.
Financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine sastavljeni su po načelu povijesnog troška s izuzetkom financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MRS 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje". Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane, osim tamo gdje je drugačije napomenuto.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Financijska izvješća sastavljena su pod pretpostavkom neograničenosti vremena poslovanja Banke.
Kod sastavljanja financijskih izvješća, Uprava Banke daje procjene i pretpostavke koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose sredstava i obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum izvještavanja, kao i iznose prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja. Procjene i pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima koji se smatraju razumnim s obzirom na okolnosti i informacije koje su dostupne na datum sastavljanja financijskih izvješća, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od ovakvih procjena.
Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena ukoliko izmjena utječe samo na to razdoblje, ili u razdoblju izmjene i budućim razdobljima ukoliko izmjena utječe na tekuće i buduća razdoblja.
Računovodstvene politike primjenjivane su dosljedno onima iz prethodnih godina.
Banka očekuje kako će se HNB, pri redovitom postupku ažuriranja računovodstvenih propisa, voditi slijedećim Standardima i Tumačenjima usvojenim od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde i Komiteta za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, koji su odobreni na dan kada su ova financijska izvješća odobrena za izdavanje, ali koji su obavezni za primjenu u pripremi finacijskih izvješća koja se pripremaju uskladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja za periode koji počinju nakon 31. prosinca 2011. godine, a koji će imati utjecaja na Banku.
Sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde te tumačenja koje je izdao Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja su na snazi u tekućem razdoblju:
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
• IFRIC 19 "Zatvaranje financijskih obveza glavničkim instrumentima" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.)
Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do promjena računovodstvenih politika Banke.
Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni sljedeći standardi, prerade i tumačenja koji još nisu na snazi:
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Uprava je odlučila da spomenute standarde, prerade i tumačenja ne primjenjuje prije njihovog datuma stupanja na snagu i predviđa da će usvajanje standarda 7 i 9 imati značajan utjecaj na financijska izvješća, najviše u smislu klasifikacije financijskih instrumenata, dok prihvaćanje ostalih standarda, prerada i tumačenja neće imati značajan utjecaj na financijska izvješća Banke u razdoblju njihove prve primjene.
Tečaj kune na dan 31. prosinca 2011. iznosio je 7,530420 kune za 1 euro i 5,819940 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2010. godine tečaj kune iznosio je 7,385173 kuna za 1 euro i 5,568252 kuna za 1 američki dolar).
Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.
Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.
Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.
Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od, naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.
Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.
Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihod od kupoprodaje stranih valuta, prihodi po kupoprodaji vrijednosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.
Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja važećeg na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši.
Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.
Prema domaćem zakonodavstvu Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| Doprinos za mirovinsko osiguranje | 20% | 20% |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje | 15% | 15% |
| Doprinos za fond za zapošljavanje | 1,7% | 1,7% |
| Ozljede na radu | 0,5% | 0,5% |
Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.
Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.
Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.
Banka plaća porez na dobit od 20% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.
U svrhu izrade izvješća o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.
Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.
Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.
Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji Banke.
Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje, " po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "koje se drže do dospijeća", "raspoložive za prodaju" ili "zajmovi i potraživanja". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvješćima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo izravnavanja određenih iznosa i kada postoji namjera izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine odnosno podmirivanje obveza.
Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvještaju o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja.
Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.
Financijski instrumenti uključeni u ovaj portfelj jesu financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.
Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.
Svi povezani realizirani i nerealizirani dobici i gubici uključeni su u stavku "Neto prihod od trgovanja" u računu dobiti i gubitka. Zarađene kamate nastale tijekom držanja ovih instrumenta prikazuju se kao "Prihodi od kamata i slični prihodi".
Financijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospijeća čini nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaćanja te s fiksnim rokovima dospijeća, kod kojih Uprava ima namjeru i mogućnost držanja do dospijeća. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po amortiziranom trošku umanjenom za rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Zarađena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamatnim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.
Banka redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upućivali na umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Vrijednost financijskog sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenjeni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Iznos gubitka od umanjenja određenog sredstva koje je iskazano po amortiziranom trošku izračunava se kao razlika između knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova koji su diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Kad je utvrđeno da je došlo do umanjenja sredstva, Banka priznaje rezerviranje u računu dobiti i gubitka.
Gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum poništenja gubitka ne smije biti veći od iznosa amortiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.
Dani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Banka ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovački portfelj i koju je subjekt nakon početnog priznavanja označio kao imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (b) imovine koju Banka nakon početnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod koje Banka možda neće biti u mogućnosti povratiti veći dio svog početnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaća zajmove odobrene klijentima.
Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.
Ispravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeću. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrđene pri početnom priznavanju. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim kreditima procjenjuje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu kredita ili jamstvo treće strane.
Prilikom utvrđivanja objektivnih dokaza o nastanku vrijednosnog usklađenja Banka primjenjuje slijedeće kriterije: nepoštivanje ugovornih obveza po plaćanjima glavnice i kamate, problematični novčani tijek zajmoprimatelja, kršenje uvjeta i sporazuma o kreditu, indicije o stečajnim ili likvidacijskim postupcima i opadanje tržišne pozicije zajmoprimatelja.
Ako Banka utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju određenog financijskog sredstva, bilo ono značajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu financijske imovine sličnih obilježja kreditnog rizika i sva sredstva u istoj skupini Banka podvrgava zajedničkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti. Imovina kod koje se umanjenje procjenjuje pojedinačno i kod koje se gubici od umanjenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne uključuje se u zajedničku procjenu umanjenja vrijednosti.
Kad se zajam smatra nenaplativim otpisuje se na teret odgovarajućeg rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Takvi zajmovi su otpisani po završetku svih proceduralnih radnji za utvrđivanje gubitka. Ukoliko se u nadolazećem razdoblju iznos gubitka smanji, a smanjenje gubitka se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja vrijednosnog usklađenja (primjerice poboljšanje kreditnog rejtinga zajmoprimca), prethodno priznati gubitak po vrijednosnom usklađenju se otpušta na teren računa ispravka vrijednosti. Iznos otpuštenih rezervi priznaje se u računu dobiti i gubitka u stavci rezerviranja za kreditne gubitke.
Imovina raspoloživa za prodaju obuhvaća onu nederivatnu financijsku imovinu koja je označena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zajmove i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do dospijeća ili (c) imovinu iskazanu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
U ovoj kategoriji nalaze se vlasnički i dužnički vrijednosni papiri. Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novčanih tijekova. Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vrijednost dužničkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova, a fer vrijednost nekotirajućih glavničkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera između cijene i zarade, odnosno cijene i novčanog toka pročišćenog na način da odražava specifične okolnosti vezane za izdavatelja. Financijska imovina se prestaje priznavati u trenutku kada su istekla prava da se zaprimi novčani tijek od te financijske imovine ili kada je Banka prenijela sve značajne rizike i prava koja proizlaze iz vlasništva nad tom financijskom imovinom. Ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti.
Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoložive za prodaju priznaju se izravno u glavnici u okviru "Rezervi i zadržane dobiti" do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici prethodno priznati u glavnici iskazuju u okviru neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja. Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih instrumenata u portfelju raspoloživi za prodaju ne poništavaju se kasnije kroz račun dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata iz portfelja raspoloživih za prodaju kasnije se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja.
Kamata zarađena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica raspoloživa za prodaju bila u posjedu Banke obračunava se mjesečno primjenom efektivne kamatne stope i iskazuje u računu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata.
Tečajne razlike po glavničkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja raspoloživih za prodaju iskazuju se u glavnici, zajedno s dobicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. Tečajne razlike po dužničkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u računu dobiti i gubitka.
Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u okviru ostale imovine, dok se u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaćenim novcem.
Banka povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirivanje svojih potraživanja po zajmovima i predujmovima. Takve nekretnine priznaju se po neto nadoknadivoj vrijednosti ovisnog potraživanja po zajmovima i predujmovima ili po trenutačnoj fer vrijednosti navedene imovine, ovisno o tome koja je niža. Prihodi ili rashodi pri prodaji nekretnina pod zalogom priznaju se u računu dobiti ili gubitka. Nekretnine koje služe kao instrument osiguranja danih kredita mogu se prodati jedino ako postanu predmetom ovršnog postupka.
Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvješćima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema bankama odnosno u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.
Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno smanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovina u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:
| 2011. godine | 2010. godine | |
|---|---|---|
| Zgrade | 40 | 40 |
| Namještaj | 5 | 5 |
| Računala | 4 | 4 |
| Motorna vozila | 5 | 5 |
| Oprema i ostala imovina | 2 - 10 | 2 - 10 |
Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.
Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist poduzeća i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.
Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 4 godine (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.
Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.
Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba. Za tu uslugu Banka naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29).
Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim godišnjim rezultatima.
U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvješćima:
Sukladno smjernicama MRS-a 39 Banka klasificira nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem kao Imovinu koja se drži do dospijeća. Ova klasifikacija iziskuje značajne prosudbe. Pri donošenju tih prosudbi Banka procjenjuje pozitivnu namjeru i mogućnost držanja takvih ulaganja do dospijeća. Ukoliko Banka ne zadrži ulaganje do dospijeća, osim u posebnim slučajevima (kao što je prodaja beznačajnog iznosa u odnosu na ukupan iznos ulaganja koja se drže do dospijeća koji je blizu datuma dospijeća) cijela grupa imovine će biti reklasificirana u portfelj Imovina raspoloživa za prodaju i izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.
Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u slučajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoće, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Banka koristi iskustvenu prosudbu. Također, procjena promjena u budućim novčanim tokovima temeljena je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ili lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Menadžment koristi procjenu temeljenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Banka koristi iskustvenu prosudbu za prilagodbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.
Rezerviranja se priznaju kada Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja u prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava Banke održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće nastalih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika.
Banka je obveznik poreza na dobit u Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama da li će nastati dodatna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Prihodi od kamata | ||
| Građani | 56.220 | 61.615 |
| Poduzeća | 99.741 | 69.266 |
| Vrijednosnice | 18.197 | 28.107 |
| Banke | 2.605 | 5.268 |
| Javni sektor i ostali sektori | 3.100 | 2.842 |
| 179.863 | 167.098 | |
| Troškovi kamata | ||
| Građani | (50.272) | (63.176) |
| Poduzeća | (12.572) | (11.583) |
| Banke | (4.155) | (3.341) |
| Javni sektor i ostali sektori | (3.379) | (1.598) |
| (70.378) | (79.698) | |
| Neto prihod od kamata | 109.485 | 87.400 |
Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom znosu 13.307 tisuća kuna (u 2010. godini 10.211 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Kamatni prihodi od: | ||
| Djelomično nadoknadivih zajmova | 2.895 | 3.088 |
| Potpuno nenadoknadivih zajmova | 1.045 | 868 |
| 3.940 | 3.956 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Prihodi od naknada i provizija | ||
| Naknade i provizije na usluge platnog prometa | 13.684 | 13.127 |
| Naknade i provizije na kartične usluge | 13.060 | 13.948 |
| Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja | 4.438 | 6.108 |
| Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima | 1.102 | 953 |
| Ostali prihodi od naknada i provizija | 4.461 | 4.392 |
| 36.745 | 38.528 | |
| Rashodi od naknada i provizija | ||
| Naknade za usluge platnog prometa | (2.868) | (3.504) |
| Naknade za poslovanje s gotovinom | (5.280) | (5.020) |
| Naknade za međubankovne usluge | (537) | (720) |
| Ostali rashodi od naknada i provizija | (2.563) | (2.563) |
| (11.248) | (11.807) | |
| Neto prihod od naknada i provizija | 25.497 | 26.721 |
Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 1.975 tisuća kuna (u 2010. godini: 2.107 tisuća kuna).
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Prihodi od kupoprodaje stranih valuta | 9.169 | 11.529 |
| Neto realizirani (gubitak) / dobitak od prodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo za prodaju |
(3.660) | 10.155 |
| Svođenje stranih valuta na srednji tečaj | 724 | 811 |
| Prihodi od dividende | 1.280 | 1.491 |
| Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama | 13 | 58 |
| Neto prihod / (rashod) od prodaje nekretnina i opreme | 860 | (15) |
| Neto rashod od prodaje preuzete imovine | (85) | (695) |
| Povrat sudskih pristojbi | 1.628 | 114 |
| Prihodi od najamnina | 641 | 950 |
| Ostali prihodi | 837 | 771 |
| 11.407 | 25.169 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima (Bilješka 14d) | (19.446) | (13.459) |
| Ostala imovina (Bilješka 20) | (423) | (46) |
| Naplata suspendiranih kamata | 304 | 526 |
| Rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama (Bilješka 25) | (1.557) | (769) |
| (21.122) | (13.748) |
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Troškovi zaposlenika | 51.039 | 48.435 |
| Materijalni troškovi i usluge | 30.808 | 30.003 |
| Najamnine | 11.182 | 11.303 |
| Troškovi premija za osiguranje štednih uloga | 4.364 | 4.408 |
| Porezi i doprinosi | 1.147 | 1.276 |
| Ostali troškovi | 991 | 1.226 |
| 99.531 | 96.651 |
Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove.
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Neto plaće | 27.457 | 25.631 |
| Troškovi mirovinskog osiguranja | 7.483 | 7.202 |
| Troškovi zdravstvenog osiguranja | 6.257 | 5.970 |
| Ostali obvezni doprinosi | 918 | 876 |
| Porez i prirez | 6.770 | 6.969 |
| Rezerviranja za zaposlenike | 750 | 181 |
| Ostali troškovi zaposlenika | 1.404 | 1.606 |
| 51.039 | 48.435 |
Na dan 31. prosinca 2011. godine u Banci je zaposleno 314 djelatnika (2010: 307 djelatnika).
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Amortizacija nekretnina i opreme | 8.311 | 10.558 |
| Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama | 1.034 | 1.432 |
| Amortizacija nematerijalne imovine | 755 | 836 |
| 10.100 | 12.826 |
Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na oporezivu dobit (u 2010. godini 20%).
Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da ima primjereno rezervirane porezne obveze u priloženim financijskim izvješćima. Porezni trošak sadrži:
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Tekući porezni trošak | 3.043 | 3.201 |
| Trošak/(prihod) odgođenog poreza | 127 | (110) |
| Porezni trošak | 3.170 | 3.091 |
| Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je: | ||
| 2011. godina | 2010. godina | |
| Dobit prije oporezivanja | 15.636 | 16.065 |
| Zakonska porezna stopa | 20% | 20% |
| Očekivani porez po stopi od 20% | 3.127 | 3.213 |
| Privremene razlike | ||
| Nerealizirani gubitak od financijske imovine | (1.016) | (614) |
| Razgraničene naknade za odobravanje kredita | 383 | 1.162 |
| Razgraničene ostale naknade | - | - |
| Neto privremene razlike | (633) | 548 |
| Trajne razlike | ||
| Porezni učinak neoporezivog prihoda | (1.280) | (1.491) |
| Primljene dividende | (1.280) | (1.491) |
| Porezni učinak porezno nepriznanih troškova | 1.492 | 880 |
| Reprezentacija i prijevoz | 511 | 398 |
| Amortizacija iznad propisanog iznosa | 377 | 289 |
| Otpis potraživanja | 590 | 173 |
| Ostalo | 14 | 20 |
| Neto trajne razlike | 212 | (611) |
| Oporeziva dobit | 15.215 | 16.002 |
| Porezna osnovica | 15.215 | 16.002 |
| Stopa poreza na dobit | 20% | 20% |
| Obveza poreza na dobit | 3.043 | 3.201 |
| Tekući porezni trošak | 3.043 | 3.201 |
| Efektivna porezna stopa | 19,46% | 19,92% |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Promjene odgođene porezne imovine mogu se prikazati kako slijedi:
| 2011. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Početno stanje |
Na teret računa dobiti i gubitka |
Priznato u kapitalu i rezervama |
Završno stanje | |
| Gubitak od financijske imovine | 813 | (203) | - | 610 |
| Gubitak od ostalih ulaganja Razgraničene naknade za odobrenje |
43 | - | - | 43 |
| kredita Financijska imovina raspoloživa za |
1.987 | 77 | - | 2.064 |
| prodaju | 2.328 | - | 4.655 | 6.983 |
| 5.171 | (126) | 4.655 | 9.700 |
| 2010. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Početno stanje |
Na teret računa dobiti i gubitka |
Priznato u kapitalu i rezervama |
Završno stanje | |
| Gubitak od financijske imovine | 936 | (123) | - | 813 |
| Gubitak od ostalih ulaganja | 43 | - | - | 43 |
| Razgraničene naknade za odobrenje | ||||
| kredita | 1.754 | 233 | - | 1.987 |
| Razgraničene ostale naknade Financijska imovina raspoloživa za |
- | - | - | - |
| prodaju | 1.654 | - | 674 | 2.328 |
| 4.387 | 110 | 674 | 5.171 |
Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Dobit tekuće godine (u tisućama kuna) | 12.466 | 12.974 |
| Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini | 668.749 | 668.749 |
| Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena | 18,64 | 19,40 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Novac u blagajni | 35.927 | 34.785 |
| Žiro račun kod Hrvatske narodne banke | 83.804 | 108.841 |
| Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka | 52.095 | 54.418 |
| Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka | 4.772 | 11.771 |
| Ostale stavke | 12.006 | 12.032 |
| 188.604 | 221.847 |
Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Novac u blagajni | 35.927 | 34.785 |
| Žiro račun kod Hrvatske narodne banke | 83.804 | 108.841 |
| Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka | 52.095 | 54.418 |
| Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka | 4.772 | 11.771 |
| Ostale stavke | 12.006 | 12.032 |
| Novčani ekvivalenti – oročeni depoziti kod drugih banaka (Bilješka 13) | 156.627 | 222.885 |
| 345.231 | 444.732 |
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Obvezna pričuva | 210.350 | 189.963 |
Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se izračunava na kraju svakog mjeseca na određena sredstva iz prethodnog mjeseca. Obvezna pričuva se obračunava u iznosu 14% kunskih i deviznih depozita, primljenih zajmova i izdanih dužničkih vrijednosnica (2010.: 13%). Od tog iznosa, 70% kunskog dijela obvezne pričuve i 60% deviznog dijela obvezne pričuve izdvaja se kod Hrvatske narodne banke. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve uključuje i dio deviznog dijela koji se održava u kunama.
Sredstva deponirana kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu. Banke su dužne održavati 75% devizne obvezne pričuve u kunama.
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Oročeni depoziti | 156.627 | 222.885 |
| Krediti dani HBOR-u | 19.601 | 20.000 |
| Krediti bankama | 600 | 600 |
| 176.828 | 243.485 | |
| Ispravci za umanjenje vrijednosti | (600) | (600) |
| 176.228 | 242.885 |
Oročeni depoziti kod banaka odnose se na kratkoročne depozite kod domaćih i inozemnih banaka uz kamatnu stopu od 0,10% do 4,25% (u 2010. godini 0,20% do 1,70%). Od ukupno oročenih depozita kod drugih banaka, na depozite u stranim bankama odnosi se 79.156 tisuća kuna (2010.: 18.463 tisuća kuna).
Temeljem Ugovora o klupskom kreditu između HBOR-a i banaka vodećih mandatnih aranžera i kreditodavatelja te Privredne banke Zagreb kao Agenta, Banka je 2010. godine odobrila 20.000 tisuća kuna kredita. Na iskorišteni dio kredita po tranši A u iznosu 9.737 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 3,00%, na iskorišteni dio kredita po tranši A+ u iznosu 8.329 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 2,50%, dok na neiskorišteni dio u iznosu 1.535 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 0,75% (2010.; na iskorišteni dio kredita u iznosu 7.810 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 3,00%, dok na neiskorišteni dio u iznosu 12.890 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 0,75%).
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|---|---|
| 600 | 600 |
| - | - |
| 600 | 600 |
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti odnose se na domaće banke u stečaju.
Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune otvorene kod stranih banaka.
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Australija | 3.069 | 1.260 |
| Austrija | 900 | 1.522 |
| Belgija | 41.977 | 549 |
| Crna Gora | 16.177 | 586 |
| Danska | 32 | 182 |
| Italija | 24.011 | 909 |
| Kanada | 770 | 1.352 |
| Nizozemska | 1.334 | 375 |
| Njemačka | 12.033 | 27.435 |
| Sjedinjene Američke Države | 24.808 | 2.964 |
| Slovenija | 600 | 1.004 |
| Španjolska | 310 | 19.506 |
| Švedska | 370 | 555 |
| Švicarska | 4.860 | 14.682 |
| 131.251 | 72.881 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca | 31. prosinca | |
|---|---|---|
| 2011. | 2010. | |
| Stanovništvo | ||
| - u kunama | 598.723 | 635.141 |
| - u stranim valutama | 12.281 | 3.560 |
| 611.004 | 638.701 | |
| Poduzeća | ||
| - u kunama | 1.260.783 | 854.336 |
| - u stranim valutama | 187.886 | 225.939 |
| 1.448.669 | 1.080.275 | |
| 2.059.673 | 1.718.976 | |
| Ispravci za umanjenje vrijednosti | (166.052) | (147.098) |
| 1.893.621 | 1.571.878 | |
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Stanovništvo | 611.004 | 638.701 |
| Trgovina na veliko i malo | 614.336 | 343.157 |
| Prerađivačka industrija | 253.967 | 194.733 |
| Poslovanje nekretninama | 52.373 | 16.000 |
| Prijevoz, skladištenje i veze | 45.479 | 70.971 |
| Poljoprivreda i šumarstvo | 106.204 | 80.242 |
| Graditeljstvo | 96.204 | 125.523 |
| Proizvodnja hrane i pića | 178.747 | 144.977 |
| Opskrba električnom energijom, plinom i vodom | 2.400 | 1.352 |
| Hoteli i restorani | 17.847 | 21.510 |
| Ostali sektori | 81.112 | 81.810 |
| 2.059.673 | 1.718.976 | |
| Ispravci za umanjenje vrijednosti | (166.052) | (147.098) |
| 1.893.621 | 1.571.878 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 2011. godina | 2010. godina | |||
|---|---|---|---|---|
| Djelomično nadoknadivi zajmovi |
Potpuno nenadoknadivi zajmovi |
Djelomično nadoknadivi zajmovi |
Potpuno nenadoknadivi zajmovi |
|
| Stanje na dan 1. siječnja | 109.617 | 94.145 | 104.690 | 79.981 |
| Prijenos iz potpuno nadoknadivih zajmova |
36.173 | 6.720 | 46.152 | 1.804 |
| Prijenos iz potpuno nenadoknadivih zajmova |
5.397 | (5.397) | 85 | (85) |
| Prijenos iz djelomično nadoknadivih zajmova |
(18.665) | 18.665 | (15.577) | 15.577 |
| Prijenos u potpuno nadoknadive zajmove |
(2.252) | (104) | (3.589) | (63) |
| Naplata | (24.952) | (1.613) | (22.041) | (1.429) |
| Otpisi | - | (492) | - | (3) |
| Ostale promjene | - | - | (103) | (1.637) |
| Stanje 31. prosinca | 105.318 | 111.924 | 109.617 | 94.145 |
Dana 31. prosinca 2011. godine iznos bruto glavnice zajmova koji ne ostvaruju prihode bio je 111.924 tisuća kuna (u 2010. godini : 94.145 tisuća kuna). U 2011. godini ukupno je naplaćeno 1.613 tisuća kuna takvih zajmova (u 2010. godini: 1.429 tisuća kuna). Tijekom 2011. godine reprogramirano je 3.188 tisuća kuna zajmova pravnih osoba i obrtnika (u 2010. godini: 2.060 tisuću kuna).
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja | 147.098 | 133.642 |
| Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti | 41.186 | 23.482 |
| Naplaćeni iznosi | (20.675) | (10.113) |
| Tečajne razlike | (1.369) | (1.705) |
| Otpisani iznosi | (492) | (3) |
| Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti kamata | 304 | 1.795 |
| Stanje na dan 31. prosinca | 166.052 | 147.098 |
Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kreditnim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Ako je potrebno, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja da bi smanjila razinu kreditnog rizika.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca | 31. prosinca | |
|---|---|---|
| 2011. | 2010. | |
| Trezorski zapisi Republike Hrvatske | 495 | - |
| Komercijalni zapisi | 9.538 | 1.410 |
| Obveznice | 190.715 | 333.997 |
| Ulaganja u investicijske fondove | 43.626 | 4.557 |
| Vlasničke vrijednosnice | 50.810 | 63.168 |
| 295.184 | 403.132 | |
| Ispravci za umanjenje vrijednosti | (1.226) | (1.226) |
| 293.958 | 401.906 |
Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:
| 2011. godina | 2010. godina |
|---|---|
| - | 19.621 |
| 989 | - |
| (494) | (19.621) |
| 495 | - |
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 1.410 | - |
| Kupnja | 9.222 | 1.410 |
| Naplate | (1.094) | - |
| Stanje 31. prosinca | 9.538 | 1.410 |
| 2011. godina | 2010. godina |
|---|---|
| 333.997 | 84.518 |
| 179.748 | 650.737 |
| (317.958) | (400.500) |
| (2.155) | 9.793 |
| (2.917) | (10.551) |
| 190.715 | 333.997 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Obveznice domaćih izdavatelja | ||
| - Ministarstvo Financija Republike Hrvatske | 23.255 | 30.483 |
| - lokalna uprava | - | 4.566 |
| - financijske institucije | - | 1.829 |
| - nefinancijske institucije | 38.878 | 71.736 |
| 62.133 | 108.614 | |
| Obveznice stranih izdavatelja | ||
| - strane države | 52.202 | 76.368 |
| - financijske institucije | 69.087 | 114.811 |
| - nefinancijske institucije | 7.293 | 34.204 |
| 128.582 | 225.383 | |
| 190.715 | 333.997 | |
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 4.557 | 4.738 |
| Kupnja | 47.619 | - |
| Realizirani gubitak | (1.505) | - |
| Promjena fer vrijednosti | (7.045) | (181) |
| Stanje 31. prosinca | 43.626 | 4.557 |
Ulaganje u Poba Ico Equity otvoreni investicijski fond s javnom ponudom u likvidaciji realizirano je u 2011. godini sukladno Odluci o likvidaciji fonda.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Vrijednosnice koje kotiraju na burzi | 48.292 | 60.487 |
| Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi | 2.518 | 2.681 |
| 50.810 | 63.168 | |
| Ispravci za umanjene vrijednosti | (1.226) | (1.226) |
| Ukupno | 49.584 | 61.942 |
Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine:
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 61.942 | 27.485 |
| Kupnja | 955 | 29.946 |
| Prodaja | - | (3.212) |
| Realizirana dobit | - | 362 |
| Promjena fer vrijednosti | (13.313) | 7.361 |
| Tečajne razlike u fer vrijednosti | - | - |
| Stanje 31. prosinca | 49.584 | 61.942 |
Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja | ||
| - financijske institucije | 5.857 | 6.731 |
| - nefinancijske institucije | 13.873 | 16.650 |
| 19.730 | 23.381 | |
| Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja | ||
| - financijske institucije | 27.618 | 35.350 |
| - nefinancijske institucije | 3.462 | 4.437 |
| 31.080 | 39.787 | |
| 50.810 | 63.168 | |
| Ispravci za umanjenje vrijednosti | (1.226) | (1.226) |
| 49.584 | 61.942 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Vrsta vrijednosnice | 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|---|---|---|
| Dužničke vrijednosnice | (11.417) | (8.500) |
| Ulaganja u investicijske fondove | (7.972) | (927) |
| Vlasničke vrijednosnice | (15.527) | (2.214) |
| Obračunani odgođeni porez | 6.983 | 2.328 |
| Ukupno rezerve fer vrijednosti | (27.933) | (9.313) |
Promjene rezervi fer vrijednosti
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | (9.313) | (6.616) |
| Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica | (2.917) | (10.551) |
| Promjena fer vrijednost ulaganja u investicijske fondove | (7.045) | (181) |
| Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica | (13.313) | 7.361 |
| Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu | 4.655 | 674 |
| Stanje 31. prosinca | (27.933) | (9.313) |
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Obveznice Republike Hrvatske | 27.756 | 56.308 |
| Promjene imovine koja se drži do dospijeća | ||
| 2011. godina | 2010. godina | |
| Stanje 1. siječnja | 56.308 | 55.279 |
| Promjena vrijednosti | 1.911 | 1.241 |
| Naplate | (30.463) | (212) |
| Stanje 31. prosinca | 27.756 | 56.308 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Software | Goodwill | Imovina u pripremi |
Ukupno nematerijalna imovina |
|
|---|---|---|---|---|
| Nabavna ili procijenjena vrijednost | ||||
| Stanje 1. siječnja 2010. godine | 9.283 | 16.867 | 605 | 26.755 |
| Povećanja | - | - | 2.894 | 2.894 |
| Otuđivanje i rashodovanje | (17) | - | - | (17) |
| Prijenos iz imovine u pripremi | 2.058 | - | (2.058) | - |
| Stanje 31. prosinca 2010. godine | 11.324 | 16.867 | 1.441 | 29.632 |
| Povećanja | - | - | 660 | 660 |
| Otuđivanje i rashodovanje | - | - | - | - |
| Prijenos iz imovine u pripremi | 69 | - | (69) | - |
| Stanje 31. prosinca 2011. godine | 11.393 | 16.867 | 2.032 | 30.292 |
| Ispravak vrijednosti | ||||
| Stanje 1. siječnja 2010. godine | 8.022 | - | - | 8.022 |
| Trošak za godinu | 836 | - | - | 836 |
| Otuđivanje i rashodovanje | (17) | - | - | (17) |
| Stanje 31. prosinca 2010. godine | 8.841 | - | - | 8.841 |
| Trošak za godinu | 755 | - | - | 755 |
| Otuđivanje i rashodovanje | - | - | - | - |
| Stanje 31. prosinca 2011. godine | 9.596 | - | - | 9.596 |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||||
| Stanje 31. prosinca 2011. godine | 1.797 | 16.867 | 2.032 | 20.696 |
| Stanje 31. prosinca 2010. godine | 2.483 | 16.867 | 1.441 | 20.791 |
Goodwill je alociran na jedinice stvaranja novca koje su stečene spajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina.
Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Ulaganja na tuđoj |
|||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Nabavna ili procijenjena vrijednost |
Zemljište i zgrade |
Namještaj i oprema |
Motorna vozila |
Računalna oprema |
imovini i dug.najam |
Imovina u pripremi |
Ukupno |
| Stanje 1. siječnja 2010. | 90.574 | 47.732 | 6.284 | 37.535 | 13.220 | 38 | 195.383 |
| Povećanja Prijenos iz imovine u |
- | - | - | - | - | 2.379 | 2.379 |
| pripremi Otuđivanje i |
488 | 128 | - | 1.801 | - | (2.417) | - |
| rashodovanje | - | (975) | (136) | (1.591) | (754) | - | (3.456) |
| Stanje 31. prosinca 2010. |
91.062 | 46.885 | 6.148 | 37.745 | 12.466 | - | 194.306 |
| Povećanja | - | - | - | - | - | 14.988 | 14.988 |
| Prijenos iz imovine u pripremi Otuđivanje i |
- | 1.298 | 1.504 | 669 | 642 | (4.113) | - |
| rashodovanje | - | (113) | (2.971) | (414) | (1.109) | - | (4.607) |
| Stanje 31. prosinca 2011. |
91.062 | 48.070 | 4.681 | 38.000 | 11.999 | 10.875 | 204.687 |
| Ispravak vrijednosti | |||||||
| Stanje 1. siječnja 2010. | 38.482 | 38.444 | 3.424 | 29.095 | 8.885 | - | 118.330 |
| Trošak za godinu Otuđivanje i |
1.674 | 3.937 | 1.043 | 3.904 | 1.432 | - | 11.990 |
| rashodovanje | - | (961) | (89) | (1.591) | (690) | - | (3.331) |
| Stanje 31. prosinca 2010. |
40.156 | 41.420 | 4.378 | 31.408 | 9.627 | - | 126.989 |
| Trošak za godinu Otuđivanje i |
1.681 | 2.892 | 1.013 | 2.725 | 1.034 | - | 9.345 |
| rashodovanje | - | (113) | (2.811) | (413) | (1.109) | - | (4.446) |
| Stanje 31. prosinca 2011. |
41.837 | 44.199 | 2.580 | 33.720 | 9.552 | - | 131.888 |
| Neto knjigovodstvena vrijednost |
|||||||
| Stanje 31. prosinca 2011. |
49.225 | 3.871 | 2.101 | 4.280 | 2.447 | 10.875 | 72.799 |
| Stanje 31. prosinca 2010. |
50.906 | 5.465 | 1.770 | 6.337 | 2.839 | - | 67.317 |
Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite od pravnih osoba (2010.: založena je imovina u iznosu 9.209 tisuća kuna kao jamstvo za depozite pravnih osoba u iznosu 35.212 tisuća kuna).
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja | 3.570 | 1.530 |
| Ulaganje | - | 2.040 |
| Stanje 31. prosinca | 3.570 | 3.570 |
Banka je u 2007. godini stekla vlasnički udjel od 51% u društvu Poba ICO d.o.o. Ulaganje u 2010. godini odnosilo se na ulaganje u kapitalne pričuve društva, pri čemu je zadržan isti udjel u vlasništvu. Podružnica nije konsolidirana u ovim financijskim izvješćima, budući da njena neto imovina nije materijalno značajna za financijske izvještaje Banke.
Društvo POBA ICO d.o.o. je na dan 31. prosinca iskazalo:
| 2010. | |
|---|---|
| 559 | 1.211 |
| (947) | 260 |
| (1.208) | (1.599) |
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
| 5.037 | 4.021 |
| 6.692 | 8.605 |
| 115 | 226 |
| 2.210 | 2.164 |
| 84 | 4 |
| 2.173 | 1.895 |
| 16.311 | 16.915 |
| (1.843) | (1.452) |
| 14.468 | 15.463 |
| 2011. |
Nekretnine i oprema preuzeta za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke i na dan 31. prosinca 2011. godine iznosi 6.692 tisuće kuna (u 2010. godini: 8.605 tisuća kuna). U knjigama Banke vode se po trošku stjecanja.
Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako sljedi:
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja | 1.452 | 1.409 |
| Povećanje | 641 | 1.464 |
| Naplaćeni iznosi | (210) | (1.413) |
| Otpisani iznosi | (32) | (3) |
| Tečajne razlike | (8) | (5) |
| Stanje na dan 31. prosinca | 1.843 | 1.452 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Depoziti po viđenju, u stranim valutama | 21.722 | 46.620 |
| Depoziti po viđenju, u kunama | 6 | 14 |
| Oročeni depoziti domaćih i stranih banaka, u stranim valutama | 98.876 | 36.928 |
| Oročeni depoziti domaćih banaka, u kunama | 30.502 | 71.003 |
| 151.106 | 154.565 |
Sredstva depozita po viđenju odnose se na primljena sredstva od Banche Popolari Milano za isplatu mirovina svim korisnicima talijanskih mirovina u Republici Hrvatskoj, uz kamatnu stopu ugovorenu u visini 30% jednomjesečnog Euribor-a. Oročeni depoziti stranih banaka primljeni su po stopama u rasponu od 1,00% do 3,00% (2010.; po stopi 2%). Kamatne stope na primljene oročene depozite domaćih banaka kreću se u rasponu od 0,80% do 1,50% (2010.: od 0,90% do 2,5%).
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Stanovništvo | ||
| Depoziti po viđenju | ||
| - u kunama | 187.654 | 201.033 |
| - u stranim valutama | 144.660 | 154.733 |
| Oročeni | ||
| - u kunama | 338.157 | 347.782 |
| - u stranim valutama | 939.580 | 934.394 |
| Ukupno stanovništvo | 1.610.051 | 1.637.942 |
| Pravne osobe | ||
| Depoziti po viđenju | ||
| - u kunama | 244.246 | 191.060 |
| - u stranim valutama | 62.567 | 29.182 |
| Oročeni | ||
| - u kunama | 161.207 | 185.340 |
| - u stranim valutama | 72.513 | 64.217 |
| Ukupno pravne osobe | 540.533 | 469.799 |
| Sveukupno depoziti klijenata | 2.150.584 | 2.107.741 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Repo-krediti od domaćih banaka, u kunama | 38.807 | 20.000 |
| Kratkoročne pozajmice od domaćih banaka s tržišta novca | - | 25.001 |
| Pozajmice od HBOR-a | 95.669 | 90.875 |
| 134.476 | 135.876 |
Repo krediti od domaćih banaka odnose se na primljene kredite za koje je banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. Primljeni repo-krediti u 2011. godini ugovoreni su uz kamatne stope 1,25% i 2% (2010.: 1,10%). Kao podloga ugovoru založene su obveznice Republike Hrvatske RHMF-O-172A i RHMF15CA, tržne vrijednosti 42.388 tisuća kuna (2010.: obveznice Republike Hrvatske RHMF-O-172A, tržne vrijednosti 20.130 tisuća kuna).
Kratkoročne pozajmice s tržišta novca uzimaju se za potrebe tekuće likvidnosti od domaćih banaka. Kamatne stope na ove pozajmice ugovorene su 2010. godine uz kamatne stope u rasponu od 0,90% do 2,50%).
Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBOR-ovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede, uz kamatnu stopu od 0% do 5% (2010.: 0% - 5%).
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Obračunane naknade i provizije | 769 | 868 |
| Obračunane premije za osiguranje štednih uloga | 1.089 | 1.085 |
| Obveze za dividendu | 131 | 145 |
| Obveze prema zaposlenicima | 3.907 | 3.706 |
| Rezerviranja za otpremnine | 3.189 | 2.439 |
| Obveze prema dobavljačima | 3.199 | 3.147 |
| Obveze u obračunu po danim kreditima | 6.426 | 5.388 |
| Obveze u obračunu po primljenim sredstvima | 950 | 595 |
| Tekuća obveza poreza na dobit | 267 | 253 |
| Obveze u postupku plaćanja | 3.914 | 2.894 |
| Ostale kunske obveze | 1.556 | 1.594 |
| Ostale devizne obveze | 795 | 9 |
| 26.192 | 22.123 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Rezerviranja za ostale potencijalne obveze | 4.207 | 2.650 |
| Rezerviranja za sudske sporove | 250 | 250 |
| 4.457 | 2.900 | |
| b) Promjene rezerviranja | ||
| 2011. godina | 2010. godina | |
| Promjene rezerviranja za potencijalne obveze | ||
| Stanje na dan 1. siječnja | 2.900 | 2.131 |
| Povećanje tijekom godine | 2.084 | 1.116 |
| Smanjenje tijekom godine | (527) | (347) |
| Stanje na dan 31. prosinca | 4.457 | 2.900 |
Banka je 22. kolovoza 2011. godine provela upis hibridnih instrumenata i to izdanjem obveznica oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 10 milijuna eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 7,0% godišnje i s polugodišnjom isplatom. Glavnica dospijeva jednokratno 2018. godine.
Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2011. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2010. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.
Banka ima 9.203 trezorirane dionice na dan 31. prosinca 2011. godine, knjižene po trošku nabave (u 2010. godini 9.203 komada).
Promjene dionica
| 31. prosinca 2009. | Broj izdanih dionica 668.749 |
Vlastite dionice (9.203) |
Ukupno broj dionica 659.546 |
|---|---|---|---|
| Kupnja vlastitih dionica | - | - | - |
| Prodaja vlastitih dionica | - | - | - |
| Raspored dobiti 2009. godine | - | - | - |
| 31. prosinca 2010. | 668.749 | (9.203) | 659.546 |
| Kupnja vlastitih dionica | - | - | - |
| Prodaja vlastitih dionica | - | - | - |
| Raspored dobiti 2010. godine | - | - | - |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:
| 2011. | 2010. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Broj dionica | Redovne dionice % |
Broj dionica |
dionice % |
||
| Lorenzo Gorgoni | 66.002 | 9,87 | 66.002 | 9,87 | |
| Antonia Gorgoni | 65.336 | 9,77 | 65.336 | 9,77 | |
| Assicurazioni Generali S.p.A. | 63.791 | 9,54 | 63.791 | 9,54 | |
| Cerere S,R,L, Trieste | 63.735 | 9,53 | 63.735 | 9,53 | |
| Miljan Todorović | 55.731 | 8,33 | 55.731 | 8,33 | |
| Zagrebačka banka d.d. zbirni | 39.863 | 5,96 | - | - | |
| Sigilfredo Montinari | 38.529 | 5,76 | 38.529 | 5,76 | |
| Dario Montinari | 38.526 | 5,76 | 38.526 | 5,76 | |
| Andrea Montinari | 38.515 | 5,76 | 38.515 | 5,76 | |
| Piero Montinari | - | - | 38.515 | 5,76 | |
| Giovanni Semeraro | 27.494 | 4,11 | 27.494 | 4,11 | |
| Liaci Luigi | - | - | 26.346 | 3,94 | |
| Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%) | 171.227 | 25,6 | 146.229 | 21,87 | |
| 668.749 | 100,00 | 668.749 | 100,00 |
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Zakonske rezerve | 97.038 | 84.064 |
| Rezerve za vlastite dionice | 16.830 | 16.830 |
| Rezerve za opće bankovne rizike | 5.104 | 5.104 |
| Neraspodjeljive rezerve | 118.972 | 105.998 |
| Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica | 4.802 | 4.802 |
| Rezerve fer vrijednosti | (27.933) | (9.313) |
| Raspodjeljive rezerve | (23.131) | (4.511) |
| 95.841 | 101.487 |
Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.
Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvješćima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka zaračunava naknadu.
Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Sredstva | ||
| Krediti stanovništvu | 22.168 | 26.165 |
| Krediti pravnim osobama | 28.486 | 28.720 |
| Novčana sredstva | 1.818 | 1.630 |
| Ukupno sredstva: | 52.472 | 56.515 |
| Izvori | ||
| Javni sektor | 36.898 | 37.579 |
| Pravne osobe | 4.382 | 3.714 |
| Financijske institucije | 11.192 | 15.222 |
| Ukupno izvori: | 52.472 | 56.515 |
Banka pruža usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima. Tržišna vrijednost vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u skrbništvo na dan 31. prosinca 2011. godine iznosi 323.924 tisuće kuna (2010.; 101.299 tisuće kuna).
Banka je tijekom 2011. godine ostvarila ukupno 1.386 tisuća kuna (2010.: 2.343 tisuće kuna) prihoda od naknada za upravljanje sredstvima u ime i za račun trećih osoba.
Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 250 tisuća kuna (2010.: 250 tisuća kuna).
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je:
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Preuzete obveze – neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim računima | 184.848 | 125.330 |
| Preuzete obveze – neiskorišteni krediti | 101.390 | 58.579 |
| Pisma namjere | - | 500 |
| Garancije | 80.426 | 52.089 |
| Devizni akreditivi | 23.182 | 29.544 |
| 389.846 | 266.042 |
Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.
Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:
| 31. prosinca 2011. |
31. prosinca 2010. |
|
|---|---|---|
| Do 1 godine | 7.954 | 7.985 |
| Od 2 do 5 godina | 17.072 | 19.765 |
| Preko 5 godina | 3.610 | 6.252 |
| Ukupno | 28.636 | 34.002 |
Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.
Povezane osobe s Bankom uključuju Upravu Banke, Prokuriste Banke, članove Nadzornog odbora i s njima povezane osobe. Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:
| Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe |
Nadzorni odbor | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2011. | 2010. | 2011. | 2010. | ||
| Zajmovi | |||||
| Stanje zajmova na početku godine | 2.656 | 3.309 | - | - | |
| Povećanje/(smanjenje) tijekom godine | 183 | (653) | 9.078 | - | |
| Stanje zajmova na kraju godine | 2.839 | 2.656 | 9.078 | - | |
| Ostvareni kamatni prihod | 181 | 155 | 151 | - | |
| Primljeni depoziti | |||||
| Stanje depozita na početku godine | 9.575 | 8.996 | 1.246 | 136 | |
| (Smanjenje)/povećanje tijekom godine | (3.989) | 579 | (958) | 1.110 | |
| Stanje depozita na kraju godine | 5.586 | 9.575 | 288 | 1.246 | |
| Ostvareni kamatni rashod | 239 | 160 | 2 | 42 | |
| Naknade managementu | |||||
| 2011. | 2010. | ||||
| Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja | 8.182 | 7.035 | |||
| Uprava se sastoji od 3 člana. | |||||
| Imovina | Obveze | ||||
| 2011. | 2010. | 2011. | 2010. | ||
| Poba Ico Invest d.o.o. | 4.977 | 8.927 | 524 | 1.117 | |
| Prihodi | Rashodi | ||||
| 2011. | 2010. | 2011. | 2010. | ||
| 70 | 124 | 24 | 19 |
Ova bilješka prikazuje pojedinosti o izloženosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.
Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitima vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.
Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena čine kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik i rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira.
Integrirani sustav upravljanja rizicima izrađuje se na razini Banke uvođenjem politika i procedura te određivanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Limiti se primjenjuju se na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.
Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvještavanja. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u okviru Službe za upravljanje rizicima.
Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima Banke. Banka je definirala Kreditnu politiku kao skup mjera za alokaciju kreditnih sredstava tražiteljima kredita, s ciljem dobrog i zdravog upravljanja kreditnim rizicima, uz osiguravanje jedinstvenih kreditnih načela i ciljeva kao općeg pravila i pouzdane smjernice za svaku kreditnu odluku. Kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava banke.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Također, politikom su definirani limiti pojedinih plasmana u skladu s odrednicama Hrvatske narodne banke. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip ''dva para očiju'' nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura
U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.
Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u tri osnovne skupine:
Unutar svake skupine mogu se, a unutar djelomično nadoknadivih plasmana i trebaju, klasificirati u podskupine rizičnosti.
Za raspoređivanje plasmana primjenjuju se kriteriji propisani Odlukom Hrvatske narodne banke i internom odlukom Banke. Kod raspoređivanja Banka uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika, urednost plaćanja i kvalitetu primljenih instrumenata osiguranja vraćanja kredita, garancija i drugih plasmana.
Banka tromjesečno procjenjuje rizičnost svih plasmana. Na temelju procijenjene rizičnosti i stupnjeva rizika propisanih Odlukom o internom sustavu raspoređivanja plasmana utvrđuju se potrebni ispravci za identificirana umanjenja vrijednosti za svakog pojedinačnog dužnika, odnosno vrstu plasmana. Konačnu Odluku o iznosu potrebnih ispravaka za osiguranje od identificiranih potencijalnih gubitaka donosi Uprava Banke.
Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim dospijećima i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.
Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, zavisnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Banka kontinuirano prati rizik likvidnosti utvrđivanjem i nadziranjem promjena u financiranju, a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom poslovnom strategijom Banke. Nadalje, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti, usklađenosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih imita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Riznica svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.
Pokazatelji koncentracije pokazuju koncentraciju depozita (udio 20 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvješća.
Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima Banke.
Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.
Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke. Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih tržišnih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznani po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.
Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika. Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava Uprava, a utvrđuje se barem jednom godišnje.
Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti Banke s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Upravi banke se dostavljaju i tjedna izvješća od strane Sektora riznice s podacima o izloženosti valutnom riziku. Također, Služba za upravljanje rizicima dostavlja Upravi Banke mjesečno izvješće o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.
U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka poduzima razne strategije zaštite od rizika. Banka pirmjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana , uz naglasak da navedeni pristup ne spriječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.
Kretanje devizne pozicije Banke prati se dnevno temeljem izvješća o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima redovito priprema izvješća za Upravu.
Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku Banka održava u postotcima propisanim od strane Hrvatske narodne banke. Navedeni postotak ne smije prelaziti iznos koji čini 30% jamstvenog kapitala Banke.
Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja Banke na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ili nesrazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.
Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze Banke podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.
Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti Banke na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.
Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvješća o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.
Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira jest rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata. Primarna izloženost riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasničkih vrijednosnica koje se vode po fer vrijednosti u portfelju raspoloživom za prodaju.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se koristi Banka sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.
Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekršaja, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.
Upravljanje operativnim rizikom je u domeni Direkcije za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima (Direkcija). Ciljevi Direkcije su prikupljanje podataka, izrada izvještaja i analiza postojećih i potencijalnih događaja operativnih rizika i uzroka operativnog rizika u banci, te osiguravanje podataka na osnovu kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom u Banci.
Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku korištenjem web aplikacije.
Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to su:
Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja ( BIA ).
U cilju aktivnog upravljanju operativnim rizikom i osiguravanje neovisnog nadzora i analize operativnog rizika, Direkcija prati izloženost operativnom riziku prema definiranim internim aktima i standardima, prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja i/ili izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvještava o rizičnom profile Banke sa aspekta operativnih rizika, sudjeluje pri implementaciji novih proizvoda i značajnih poslovnih promjena, obavlja edukaciju o operativnom riziku te redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo Banke o izloženostima Banke operativnom riziku.
Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom I ostalim internim aktima.
U cilju zaštite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika. S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrđenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika.
.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Fer vrijednost predstavlja iznos po kojem se imovina može razmijeniti ili podmiriti neka obveza trgovanjem između obaviještenih stranaka po tržišnim uvjetima.
Zajmovi i predujmovi klijentima te imovina koja se drži do dospijeća se vrednuje po amortiziranom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti.
Slijedeće pretpostavke su uzete u obzir pri procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata:
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:
| 2011. | Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Imovina raspoloživa za prodaju | ||||
| Vlasničke vrijednosnice | 65.872 | - | 27.338 | 93.210 |
| Dužničke vrijednosnice | 191.210 | - | 9.538 | 200.748 |
| Ukupno | 257.082 | - | 36.876 | 293.958 |
U razini 3 se nalaze vrijednosni papiri društava HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Tržište novca d.d., S.W.I.F.T Belgium, Centralna depozitarna agencija ad Podgorica i Atlasmont banka a.d Podgorica koji se vrednuju prema trošku nabave, a komercijalni zapisi Instituta građevinarstva Hrvatske d.d., Petrokemija d.d. i Žito d.o.o. se vrednuju po amortiziranom trošku, budući da se istima aktivno ne trguje na organiziranim tržištima.
| 2010. | Razina 1 | Razina 2 | Razina 3 | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Imovina raspoloživa za prodaju | ||||
| Vlasničke vrijednosnice | 30.671 | - | 35.828 | 66.499 |
| Dužničke vrijednosnice | 309.055 | - | 26.352 | 335.407 |
| Ukupno | 339.726 | - | 62.180 | 401.906 |
U razini 3 se nalaze vrijednosni papiri društava HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, Spin Valis d.d. ,Tržište novca d.d., S.W.I.F.T Belgium, Centralna depozitarna agencija ad Podgorica i Atlasmont banka a.d Podgorica koji se vrednuju prema trošku nabave, a komercijalni zapis Žito d.o.o. se vrednuje po amortiziranom trošku, budući da se istim aktivno ne trguje na organiziranim tržištima.
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Slijedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2011. godine i 2010. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene cijena imovine i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.
| Na dan 31. prosinca 2011. godine |
Do 1 mjeseca |
Od 1 do 3 mjeseca |
Od 3 mj. do 1 godine |
Preko 1 godine |
Beskamatno | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||||
| Gotovina i računi kod banaka | - | - | - | - | 188.604 | 188.604 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
- | 102.525 | 79.428 | 28.397 | - | 210.350 |
| Plasmani kod drugih banaka Zajmovi klijentima |
156.527 1.558.029 |
- 173.367 |
- 64.297 |
19.600 81.901 |
101 16.027 |
176.228 1.893.621 |
| Fin. imovina raspoloživa za prodaju |
1.504 | 6.659 | 17.147 | 170.831 | 97.817 | 293.958 |
| Fin. imovina koja se drži do dospijeća |
- | - | - | 27.691 | 65 | 27.756 |
| Ulaganja u podružnice | - | - | - | - | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | - | - | - | - | 20.696 | 20.696 |
| Nekretnine i oprema Odgođena porezna imovina |
- - |
- - |
- - |
- - |
72.799 9.700 |
72.799 9.700 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | 14.468 | 14.468 |
| UKUPNO IMOVINA | 1.716.060 | 282.551 | 160.872 | 328.420 | 423.847 | 2.911.750 |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | ||||||
| Obveze | ||||||
| Obveze prema bankama Obveze prema klijentima |
126.026 1.436.194 |
24.990 181.221 |
- 432.903 |
- 72.664 |
90 27.602 |
151.106 2.150.584 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 41.990 | 18.041 | 16.639 | 57.160 | 646 | 134.476 |
| Ostale obveze | - | - | - | - | 26.192 | 26.192 |
| Rezerviranja za potenc.obveze i troškove |
- | - | - | - | 4.457 | 4.457 |
| Izdani hibridni instrumenti | - | - | - | 75.304 | 1.891 | 77.195 |
| UKUPNO OBVEZE | 1.604.210 | 224.252 | 449.542 | 205.128 | 60.878 | 2.544.010 |
| Kapital | ||||||
| Dionički kapital | - | - | - | - | 267.500 | 267.500 |
| Premija na izdane dionice | - | - | - | - | 3.015 | 3.015 |
| Trezorske dionice | - | - | - | - | (11.082) | (11.082) |
| Ostale rezerve | - | - | - | - | 95.841 | 95.841 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 12.466 | 12.466 |
| Ukupno dionički kapital | - | - | - | - | 367.740 | 367.740 |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI |
KAPITAL 1.604.210 224.252 449.542 205.128 428.618 2.911.750
Neto kamatna izloženost 111.850 58.299 (288.670) 123.292 (4.771) -
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Na dan 31. prosinca 2010. godine | Do 1 mjeseca |
Od 1 do 3 mjeseca |
Od 3 mj. do 1 godine |
Preko 1 godine |
Beskamatno | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||||
| Gotovina i računi kod banaka | - | - | - | - | 221.847 | 221.847 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | - | 93.950 | 70.899 | 25.009 | 105 | 189.963 |
| Plasmani kod drugih banaka | 238.040 | 4.810 | - | - | 35 | 242.885 |
| Zajmovi klijentima | 1.298.367 | 102.699 | 62.261 | 94.260 | 14.291 1.571.878 | |
| Fin.imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
- | - | - | - | - | - |
| Fin.imovina raspoloživa za prodaju | - | 1.800 | 31.372 295.703 | 73.031 | 401.906 | |
| Fin. imovina koja se drži do dospijeća | - | - | 27.839 | 27.953 | 516 | 56.308 |
| Ulaganja u podružnice | - | - | - | - | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | - | - | - | - | 20.791 | 20.791 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 67.317 | 67.317 |
| Odgođena porezna imovina | - | - | - | - | 5.171 | 5.171 |
| Ostala imovina | - | - | - | - | 15.463 | 15.463 |
| UKUPNO IMOVINA | 1.536.407 | 203.259 | 192.371 442.925 | 422.137 2.797.099 | ||
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | ||||||
| Obveze | ||||||
| Obveze prema bankama | 154.560 | - | - | - | 5 | 154.565 |
| Obveze prema klijentima | 1.238.765 | 275.521 | 527.846 | 33.812 | 31.797 2.107.741 | |
| Ostala pozajmljena sredstva | 45.656 | 8.954 | 19.473 | 61.651 | 142 | 135.876 |
| Ostale obveze | - | - | - | - | 22.123 | 22.123 |
| Rezerviranja za potenc.obveze i troškove |
- | - | - | - | 2.900 | 2.900 |
| UKUPNO OBVEZE | 1.438.981 | 284.475 | 547.319 | 95.463 | 56.968 2.423.205 | |
| Kapital Dionički kapital |
||||||
| Premija na izdane dionice | - - |
- - |
- - |
- - |
267.500 3.015 |
267.500 3.015 |
| Trezorske dionice | - | - | - | - | (11.082) | (11.082) |
| Ostale rezerve | - | - | - | - | 101.487 | 101.487 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 12.974 | 12.974 |
| Ukupno dionički kapital | - | - | - | - | 373.894 | 373.894 |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL |
1.438.981 | 284.475 | 547.319 | 95.463 | 430.862 2.797.099 | |
| Neto kamatna izloženost | 97.427 | (81.216) | (354.948) 347.462 | (8.725) | - |
Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2011. godini bile su 9,27% (u 2010. godini 9,03%).
Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2011. godine, bile su 3,08% (u 2010. godini 3,36 %).
Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2010. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu.
| Pretpostavljeni rast kamatne stope |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2011. godine |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2010. godine |
|
|---|---|---|---|
| Imovina | 5% | 6.953 | 5.531 |
| Obveze Utjecaj na neto kamatne prihode |
5% | (1.834) 5.119 |
(2.734) 2.797 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.
| EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno strane valute |
Kune | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Na dan 31. prosinca 2011. godine | ||||||
| IMOVINA | ||||||
| Gotovina i računi kod banaka | 25.864 | 28.762 | 14.164 | 68.790 | 119.814 | 188.604 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
21.914 | 5.244 | - | 27.158 | 183.192 | 210.350 |
| Plasmani kod drugih banaka | 144.588 | 5.038 | - | 149.626 | 26.602 | 176.228 |
| Zajmovi klijentima Fin.imovina raspoloživa za |
1.059.876 | 9.943 | 283 | 1.070.102 | 823.519 | 1.893.621 |
| prodaju | 190.741 | 6.193 | 12.483 | 209.417 | 84.541 | 293.958 |
| Fin. imovina koja se drži do dospijeća |
- | - | - | - | 27.756 | 27.756 |
| Ulaganja u podružnice | - | - | - | - | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | - | - | - | - | 20.696 | 20.696 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 72.799 | 72.799 |
| Odgođena porezna imovina | - | - | - | - | 9.700 | 9.700 |
| Ostala imovina | 93 | - | - | 93 | 14.375 | 14.468 |
| UKUPNO IMOVINA | 1.443.076 | 55.180 | 26.930 | 1.525.186 | 1.386.564 | 2.911.750 |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL |
||||||
| Obveze | ||||||
| Obveze prema bankama | 103.085 | 17.512 | - | 120.597 | 30.509 | 151.106 |
| Obveze prema klijentima | 1.210.891 | 39.311 | 23.084 | 1.273.286 | 877.298 | 2.150.584 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 52.716 | - | - | 52.716 | 81.760 | 134.476 |
| Ostale obveze | 1.405 | 804 | 18 | 2.227 | 23.965 | 26.192 |
| Rezerviranja za potenc.obveze i troškove |
- | - | - | - | 4.457 | 4.457 |
| Izdani hibridni instrumenti | 77.195 | - | - | 77.195 | - | 77.195 |
| UKUPNO OBVEZE | 1.445.292 | 57.627 | 23.102 | 1.526.021 | 1.017.989 | 2.544.010 |
| Kapital | ||||||
| Dionički kapital | - | - | - | - | 267.500 | 267.500 |
| Premija na izdane dionice | - | - | - | - | 3.015 | 3.015 |
| Trezorske dionice | - | - | - | - | (11.082) | (11.082) |
| Ostale rezerve | - | - | - | - | 95.841 | 95.841 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 12.466 | 12.466 |
| Ukupno dionički kapital | - | - | - | - | 367.740 | 367.740 |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL |
1.445.292 | 57.627 | 23.102 | 1.526.021 | 1.385.729 | 2.911.750 |
| Neto tečajna izloženost | (2.216) | (2.447) | 3.828 | (835) | 835 | - |
Podravska banka d.d. 59
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| EUR | USD | Ostale valute |
Ukupno strane valute |
Kune | Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Na dan 31. prosinca 2010. godine | ||||||
| IMOVINA | ||||||
| Gotovina i računi kod banaka | 47.825 | 4.404 | 25.103 | 77.331 | 144.516 | 221.847 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 19.763 | 4.672 | - | 24.434 | 165.529 | 189.963 |
| Plasmani kod drugih banaka | 67.804 | 12.061 | - | 79.866 | 163.019 | 242.885 |
| Zajmovi klijentima | 985.379 | 11.225 | 853 | 997.457 | 574.421 | 1.571.878 |
| Fin.imovina raspoloživa za prodaju | 282.826 | - | - | 282.826 | 119.080 | 401.906 |
| Fin. imovina koja se drži do dospijeća | - | - | - | - | 56.308 | 56.308 |
| Ulaganja u podružnice | - | - | - | - | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | - | - | - | - | 20.791 | 20.791 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 67.317 | 67.317 |
| Odgođena porezna imovina | - | - | - | - | 5.171 | 5.171 |
| Ostala imovina | 127 | 1 | - | 128 | 15.335 | 15.463 |
| UKUPNO IMOVINA | 1.403.724 | 32.363 | 25.956 | 1.462.043 | 1.335.056 | 2.797.099 |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | ||||||
| Obveze | ||||||
| Obveze prema bankama | 83.548 | - | - | 83.548 | 71.017 | 154.565 |
| Obveze prema klijentima | 1.207.077 | 29.038 | 16.304 | 1.252.419 | 855.322 | 2.107.741 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 73.419 | - | - | 73.419 | 62.457 | 135.876 |
| Ostale obveze | 2.452 | 16 | 16 | 2.484 | 19.639 | 22.123 |
| Rezerviranja za potenc. obveze i troškove | - | - | - | - | 2.900 | 2.900 |
| UKUPNO OBVEZE | 1.366.497 | 29.054 | 16.320 | 1.411.871 | 1.011.334 | 2.423.205 |
| Kapital | ||||||
| Dionički kapital | - | - | - | - | 267.500 | 267.500 |
| Premija na izdane dionice | - | - | - | - | 3.015 | 3.015 |
| Trezorske dionice | - | - | - | - | (11.082) | (11.082) |
| Ostale rezerve | - | - | - | - | 101.487 | 101.487 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 12.974 | 12.974 |
| Ukupno dionički kapital | - | - | - | - | 373.894 | 373.894 |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | 1.366.497 | 29.054 | 16.320 | 1.411.871 | 1.385.228 | 2.797.099 |
| Neto tečajna izloženost | 37.228 | 3.309 | 9.636 | 50.172 | (50.172) | - |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2011. godinu, odnosno prihodovni za 2011. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.
| Pretpostavljeno | ||||
|---|---|---|---|---|
| Valuta na dan 31. prosinca 2011. godine |
povećanje srednjeg tečaja HNB-a |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka Imovina Banke |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka Obveze Banke |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka Neto |
| Imovina | 2,00% | 30.504 | - | - |
| Obveze | 2,00% | - | 30.520 | - |
| Neto imovina / (obveze) |
(16) | |||
| Valuta na dan 31. | Pretpostavljeno povećanje |
|||
| prosinca 2010. godine |
srednjeg tečaja HNB-a |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
Utjecaj na račun dobitka i gubitka |
| Imovina Banke | Obveze Banke | Neto | ||
| Imovina | 2,5% | 36.551 | - | - |
| Obveze | 2,5% | - | 35.297 | - |
| Neto imovina / (obveze) |
1.254 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Na dan 31. prosinca 2011. godine |
Do 1 mjeseca |
Od 1 do 3 mjeseca |
Od 3 mj. do 1 godine |
Od 1 do 3 god. |
Preko 3 god. |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||||
| Gotovina i računi kod banaka | 188.604 | - | - | - | - | 188.604 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
- | 102.525 | 79.428 | 23.846 | 4.551 | 210.350 |
| Plasmani kod drugih banaka | 156.628 | - | - | 19.600 | - | 176.228 |
| Zajmovi klijentima Fin.imovina raspoloživa za |
257.952 | 347.735 | 563.856 | 329.388 | 394.690 | 1.893.621 |
| prodaju | 95.611 | 8.161 | 19.355 | 53.626 | 117.205 | 293.958 |
| Fin. imovina koja se drži do dospijeća |
- | - | 65 | - | 27.691 | 27.756 |
| Ulaganja u podružnice | - | - | - | - | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | - | - | - | - | 20.696 | 20.696 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 72.799 | 72.799 |
| Odgođena porezna imovina Ostala imovina |
- 4.970 |
- 67 |
9.700 9.431 |
- - |
- - |
9.700 14.468 |
| UKUPNO IMOVINA | 703.765 | 458.488 | 681.835 | 426.460 | 641.202 | 2.911.750 |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | ||||||
| Obveze | ||||||
| Obveze prema bankama | 126.116 | 24.990 | - | - | - | 151.106 |
| Obveze prema klijentima | 871.099 | 298.559 | 806.827 | 154.168 | 19.931 | 2.150.584 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 42.636 | 18.041 | 16.639 | 27.225 | 29.935 | 134.476 |
| Ostale obveze Rezerviranja za potenc.obveze i |
22.512 | 492 | 112 | - | 3.076 | 26.192 |
| troškove | 2.391 | 246 | 1.560 | 251 | 9 | 4.457 |
| Izdani hibridni instrumenti | - | 1.891 | - | - | 75.304 | 77.195 |
| UKUPNO OBVEZE | 1.064.754 | 344.219 | 825.138 | 181.644 | 128.255 | 2.544.010 |
| Kapital | ||||||
| Dionički kapital Premija na izdane dionice |
- - |
- - |
- - |
- - |
267.500 3.015 |
267.500 3.015 |
| Trezorske dionice | - | - | - | - | (11.082) | (11.082) |
| Ostale rezerve | - | - | - | - | 95.841 | 95.841 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 12.466 | 12.466 |
| - | - | - | - | |||
| Ukupno dionički kapital | - | - | - | - | 367.740 | 367.740 |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL |
1.064.754 | 344.219 | 825.138 | 181.644 | 495.995 | 2.911.750 |
| Neto likvidonosna pozicija | (360.989) | 114.269 | (143.303) | 244.816 | 145.207 | - |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Na dan 31. prosinca 2010. godine | Do 1 mjeseca |
Od 1 do 3 mjeseca |
Od 3 mj. do 1 godine |
Od 1 do 3 god. |
Preko 3 god. |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| IMOVINA | ||||||
| Gotovina i računi kod banaka | 221.847 | - | - | - | - | 221.847 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 105 | 93.950 | 70.898 | 19.787 | 5.223 | 189.963 |
| Plasmani kod drugih banaka | 238.075 | 4.810 | - | - | - | 242.885 |
| Zajmovi klijentima | 295.337 | 245.697 | 337.097 | 343.710 | 350.037 | 1.571.878 |
| Fin.imovina raspoloživa za prodaju | 278.664 | - | 5.976 | 117.266 | - | 401.906 |
| Fin. imovina koja se drži do dospijeća | - | - | 28.355 | - | 27.953 | 56.308 |
| Ulaganja u podružnice | - | - | - | - | 3.570 | 3.570 |
| Nematerijalna imovina | - | - | - | - | 20.791 | 20.791 |
| Nekretnine i oprema | - | - | - | - | 67.317 | 67.317 |
| Odgođena porezna imovina | - | - | 5.171 | - | - | 5.171 |
| Ostala imovina | - | - | 11.315 | - | 4.148 | 15.463 |
| UKUPNO IMOVINA | 1.034.028 | 344.457 | 458.812 | 480.763 | 479.039 | 2.797.099 |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | ||||||
| Obveze | ||||||
| Obveze prema bankama | 154.565 | - | - | - | - | 154.565 |
| Obveze prema klijentima | 815.094 | 333.854 | 794.341 | 135.014 | 29.438 | 2.107.741 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 45.799 | 8.954 | 19.473 | 28.507 | 33.143 | 135.876 |
| Ostale obveze | 6.589 | 734 | 3.303 | 8.807 | 2.690 | 22.123 |
| Rezerviranja za potenc.obveze i troškove |
1.746 | 165 | 757 | 220 | 12 | 2.900 |
| UKUPNO OBVEZE | 1.023.793 | 343.707 | 817.874 | 172.548 | 65.283 | 2.423.205 |
| Kapital | ||||||
| Dionički kapital | - | - | - | - | 267.500 | 267.500 |
| Premija na izdane dionice | - | - | - | - | 3.015 | 3.015 |
| Trezorske dionice | - | - | - | - | (11.082) | (11.082) |
| Ostale rezerve | - | - | - | - | 101.487 | 101.487 |
| Dobit tekuće godine | - | - | - | - | 12.974 | 12.974 |
| Ukupno dionički kapital | - | - | - | - | 373.894 | 373.894 |
| UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL |
1.023.793 | 343.707 | 817.874 | 172.548 | 439.177 | 2.797.099 |
| Neto likvidonosna pozicija | 10.235 | 750 | (359.062) | 308.215 | 39.862 | - |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Rezerve na | ||||
|---|---|---|---|---|
| Bruto | pojedinačnoj | Rezerve na | Neto | |
| Na dan 31. prosinca 2011. godine | plasmani | osnovi | skupnoj osnovi | plasmani |
| A. Bilančna izloženost | ||||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 210.350 | 210.350 | ||
| Plasmani kod drugih banaka | 176.828 | (600) | - | 176.228 |
| Imovina raspoloživa za prodaju | 295.184 | (1.226) | - | 293.958 |
| Imovina koja se drži do dospijeća | 27.756 | - | 27.756 | |
| Zajmovi klijentima | ||||
| potpuno nadoknadivi | 1.842.431 | - | (20.540) | 1.821.891 |
| djelomično nadoknadivi | 105.318 | (33.588) | - | 71.730 |
| potpuno nenadoknadivi | 111.924 | (111.924) | - | - |
| Ukupno bilančna izloženost | 2.769.791 | (147.338) | (20.540) | 2.601.913 |
| B. Izvanbilančna izloženost Klijenti |
||||
| potpuno nadoknadivi | 389.203 | - | (3.750) | 385.453 |
| djelomično nadoknadivi | 269 | (83) | - | 186 |
| potpuno nenadoknadivi | 374 | (374) | - | - |
| Ukupno izvanbilančna izloženost | 389.846 | (457) | (3.750) | 385.639 |
| UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) | 3.159.637 | (147.795) | (24.290) | 2.987.552 |
| Rezerve na | ||||
|---|---|---|---|---|
| Na dan 31. prosinca 2010. godine | Bruto plasmani |
pojedinačnoj osnovi |
Rezerve na skupnoj osnovi |
Neto plasmani |
| A. Bilančna izloženost | ||||
| Sredstva kod Hrvatske narodne | ||||
| banke | 189.963 | - | - | 189.963 |
| Plasmani kod drugih banaka | 243.485 | (600) | - | 242.885 |
| Imovina raspoloživa za prodaju | 401.906 | - | - | 401.906 |
| Imovina koja se drži do dospijeća | 56.308 | - | - | 56.308 |
| Zajmovi klijentima | ||||
| potpuno nadoknadivi | 1.515.213 | - | (23.920) | 1.491.293 |
| djelomično nadoknadivi | 109.617 | (29.032) | - | 80.585 |
| potpuno nenadoknadivi | 94.146 | (94.146) | - | - |
| Ukupno bilančna izloženost | 2.610.638 | (123.778) | (23.920) | 2.462.940 |
| B. Izvanbilančna izloženost | ||||
| Klijenti | ||||
| potpuno nadoknadivi | 265.464 | - | (2.270) | 263.194 |
| djelomično nadoknadivi | 305 | (107) | - | 198 |
| potpuno nenadoknadivi | 273 | (273) | - | - |
| Ukupno izvanbilančna izloženost | 266.042 | (380) | (2.270) | 263.392 |
| UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) | 2.876.680 | (124.158) | (26.190) | 2.726.332 |
Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene dospjele i nedospjele glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene i nedospjele kamate te ostale prihode vezane uz glavnicu. Ostala dospjela potraživanja upravo iskazuju nenaplaćene i nedospjele kamate te otpisana potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku. Ukupan iznos pojedinačnog plasmana razvrstan je u raspon dospjelosti najstarijeg nenaplaćenog djela plasmana bez obzira radi li se o glavnici ili kamati.
| Na dan 31. prosinca 2011. godine |
Dospjelo do 30 dana |
Dospjelo 31 - 90 dana |
Dospjelo 91 – 180 dana |
Dospjelo 181– 365 dana |
Dospjelo 1 do 2 godine |
Dospjelo 2 do 3 godine |
Dospjelo preko 3 godine |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Plasmani kod drugih | |||||||
| banaka | 183 | - | - | - | - | - | 600 |
| Zajmovi klijentima građani |
|||||||
| poduzeća | 23.574 | 41.872 | 9.802 | 13.286 | 8.994 | 9.005 | 45.039 |
| javni sektor i ostali | 21.765 | 60.324 | 7.620 | 6.006 | 15.218 | 17.838 | 76.413 |
| sektori | 68 | 7.089 | 195 | 14 | 2 | 1 | 509 |
| Ostala dospjela | |||||||
| potraživanja | 1.718 | 509 | 109 | 42 | - | 158 | 14.667 |
| Ukupno dospjela nenaplaćena |
|||||||
| potraživanja | 47.308 | 109.794 | 17.726 | 19.348 | 24.214 | 27.002 | 137.228 |
| Na dan 31. prosinca 2010. godine Plasmani kod drugih |
Dospjelo do 30 dana |
Dospjel o 31 - 90 dana |
Dospjel o 91 – 180 dana |
Dospjel o 181– 365 dana |
Dospjel o 1 do 2 godine |
Dospjelo 2 do 3 godine |
Dospjelo preko 3 godine |
| banaka | - | - | - | - | - | - | 600 |
| Zajmovi klijentima | |||||||
| građani | 41.127 | 23.845 | 8.716 | 9.086 | 15.493 | 12.685 | |
| poduzeća | 36.150 | 4.447 | 6.712 | 8.590 | 39.792 | 13.928 | |
| javni sektor i ostali sektori |
11.098 | - | - | - | 1 | 9 | |
| Ostala dospjela | 39.102 66.560 1.837 |
||||||
| potraživanja Ukupno dospjela |
3.519 | 923 | 547 | 1.320 | 3.346 | 2.059 | 52.130 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
| Na dan 31. prosinca 2011. godine | Depozit | Stambena hipoteka |
Poslovna hipoteka |
Ostali instrumenti |
Bez instrumenata |
|---|---|---|---|---|---|
| A. Bilančna izloženost | |||||
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke |
- | - | - | - | 210.350 |
| Plasmani kod drugih banaka | - | - | - | - | 176.228 |
| Zajmovi klijentima | 54.649 | 159.560 | 191.179 | 18.864 | 1.469.368 |
| Imovina raspoloživa za prodaju Imovina koja se drži do dospijeća |
- - |
- - |
- - |
- - |
293.958 27.756 |
| Ukupno bilančna izloženost | 54.649 | 159.560 | 191.179 | 18.864 | 2.177.660 |
| B. Izvanbilančna izloženost | |||||
| Klijenti | 3.077 | 3.470 | 5.312 | 420 | 377.567 |
| Ukupno izvanbilančna izloženost | 3.077 | 3.470 | 5.312 | 420 | 377.567 |
| UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) | 57.726 | 163.031 | 196.491 | 19.284 | 2.555.227 |
| Fer vrijednost instrumenata osiguranja |
203.789 | 294.737 | |||
| Na dan 31. prosinca 2010. godine | Depozit | Stambena hipoteka |
Poslovna hipoteka |
Ostali instrumenti |
Bez instrumenata |
| A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne |
|||||
| banke | - | - | - | - | 189.963 |
| Plasmani kod drugih banaka | - | - | - | - | 242.885 |
| Zajmovi klijentima | 54.167 | 163.302 | 168.753 | 300.022 | 885.634 |
| Imovina raspoloživa za prodaju Imovina koja se drži do dospijeća |
- - |
- - |
- - |
- - |
401.906 56.308 |
| Ukupno bilančna izloženost | 54.167 | 163.302 | 168.753 | 300.022 | 1.776.696 |
| B. Izvanbilančna izloženost | |||||
| Klijenti | 4.123 | 2.883 | 2.185 | - | 254.201 |
| Ukupno izvanbilančna izloženost | 4.123 | 2.883 | 2.185 | - | 254.201 |
| UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) | 58.290 | 166.185 | 170.938 | 300.022 | 2.030.897 |
| Fer vrijednost instrumenata osiguranja |
221.580 | 341.876 |
d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima
| 2011. godina | 2010. godina | |||
|---|---|---|---|---|
| Zajmovi klijentima (%) |
Udio rezervacija u zajmovima (%) |
Zajmovi klijentima (%) |
Udio rezervacija u zajmovima (%) |
|
| Potpuno nadoknadivi | 89,5 | 1,1 | 88,1 | 1,6 |
| Djelomično nadoknadivi | 5,1 | 31,9 | 6,4 | 26,5 |
| Potpuno nenadoknadivi | 5,4 | 100 | 5,5 | 100,0 |
| Ukupno | 100,0 | 100,0 |
(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)
Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost portfelja vrijednosnica raspoloživih za prodaju na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.
| Pretpostavljena promjena cijene |
Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve |
|
|---|---|---|
| Na dan 31. prosinca 2011. godine | 3% | 8.819 |
| Na dan 31. prosinca 2010. godine | 3% | 12.057 |
U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi:
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Žiro račun kod Hrvatske narodne banke | 83.804 | 108.841 |
| Ostale novčane rezerve | 10.000 | 10.000 |
| Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke | 210.350 | 189.963 |
| Trezorski zapisi Republike Hrvatske | 495 | - |
| Obveznice Republike Hrvatske | 51.010 | 86.791 |
| Ostala imovina | 1.862 | 1.874 |
| Primljeni depoziti | (556) | (546) |
| Tekuća porezna obveza | (3.043) | (3.200) |
| 353.922 | 393.723 |
Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2011. po osnovi dužničkih vrijednosnica izdanih od lokalne uprave, zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:
| 2011. godina | 2010. godina | |
|---|---|---|
| Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka | (1.089) | (1.085) |
| Obveznice Grada Koprivnice | - | 4.566 |
| Zajmovi HBOR-u za koje garantira država | 19.601 | 20.000 |
| Zajmovi klijentima za koje garantira država | 10.595 | 14.794 |
| Primljeni depoziti | (71.406) | (41.347) |
| Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj | (95.669) | (90.876) |
| (136.879) | (92.863) |
Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvješća banaka (Narodne novine 62/08). Sljedeće tablice prikazuju financijska izvješća u skladu s navedenom odlukom:
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| Nerevidirano HRK '000 |
Nerevidirano HRK '000 |
|
| 1. Kamatni prihodi | 179.738 | 167.110 |
| 2. (Kamatni troškovi) | (75.126) | (84.317) |
| 3. Neto kamatni prihod | 104.612 | 82.793 |
| 4. Prihodi od provizija i naknada | 36.749 | 38.529 |
| 5. (Troškovi provizija i naknada) | (11.244) | (11.806) |
| 6. Neto prihod od provizija i naknada | 25.505 | 26.723 |
| 7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
- | - |
| 8. (Gubitak)/Dobit od aktivnosti trgovanja | 9.169 | 11.529 |
| 9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata | - | - |
| 10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG |
- | - |
| 11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju | (3.660) | 10.155 |
| 12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća |
- | - |
| 13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite | - | - |
| 14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate |
- | - |
| 15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja | 1.280 | 1.491 |
| 16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika | 1.247 | 1.043 |
| 17. Ostali prihodi | 4.251 | 1.969 |
| 18. Ostali troškovi | (5.765) | (5.904) |
| 19. Opći administrativni troškovi i amortizacija | (99.893) | (100.046) |
| 20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i | ||
| rezerviranja za gubitke | 36.746 | 29.753 |
| 21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke | (21.110) | (13.688) |
| 22. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja | 15.636 | 16.065 |
| 23. Porez na dobit | (3.170) | (3.091) |
| 24. Dobit/(gubitak) tekuće godine | 12.466 | 12.974 |
| 25. Zarada po dionici | 18,64 | 19,40 |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| HRK '000 | HRK '000 | |
| Dobit/(gubitak) tekuće godine | - | - |
| Pripisan dioničarima matičnog društva | - | - |
| Manjinski udjel | - | - |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| Nerevidirano HRK '000 |
Nerevidirano HRK '000 |
|
| Imovina | ||
| 1. Gotovina i depoziti kod HNB-a | 340.226 | 343.726 |
| 1.1. Gotovina | 36.072 | 35.027 |
| 1.2. Depoziti kod HNB-a | 304.154 | 308.699 |
| 2. Depoziti kod bankarskih institucija | 213.394 | 289.039 |
| 3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a | 495 | - |
| 4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja | - | - |
| 5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju | 405.955 | 417.682 |
| 6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća | 94.071 | 97.319 |
| 7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a | ||
| vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG 8. Derivatna financijska imovina |
- - |
- - |
| 9. Krediti financijskim institucijama | 19.600 | 20.000 |
| 10. Krediti ostalim komitentima | 1.707.494 | 1.517.672 |
| 11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate | 3.570 | 3.570 |
| 12. Preuzeta imovina | 6.692 | 8.605 |
| 13. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija) | 93.612 | 88.194 |
| 14. Kamate, naknade i ostala imovina | 36.954 | 23.216 |
| A. Ukupno imovina | 2.922.063 | 2.809.023 |
| Obveze i kapital | ||
| 1. Krediti od financijskih institucija | 133.830 | 135.734 |
| 1.1. Kratkoročni krediti | 46.000 | 52.200 |
| 1.2. Dugoročni krediti | 87.830 | 83.534 |
| 2. Depoziti | 2.256.955 | 2.220.235 |
| 2.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima | 403.541 | 352.390 |
| 2.2. Štedni depoziti | 240.156 | 259.983 |
| 2.3. Oročeni depoziti | 1.613.258 | 1.607.862 |
| 3. Ostali krediti | - | - |
| 3.1. Kratkoročni krediti | - | - |
| 3.2. Dugoročni krediti | - | - |
| 4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje | - | - |
| 5. Izdani dužnički vrijednosni papiri 5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri |
- | - |
| 5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri | - - |
- - |
| 6. Izdani podređeni instrumenti | - | - |
| 7. Izdani hibridni instrumenti | 75.304 | - |
| 8. Kamate, naknade i ostale obveze | 87.516 | 78.430 |
| B. Ukupno obveze | 2.553.605 | 2.434.399 |
| Kapital | ||
| 1. Dionički kapital | 259.433 | 259.433 |
| 2. Dobitak/gubitak tekuće godine | 12.466 | 12.974 |
| 3. Zadržana dobit/(gubitak) | - | - |
| 4. Zakonske rezerve | 97.039 | 84.065 |
| 5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve | 34.436 | 29.793 |
| 6. Nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske | ||
| imovine raspoložive za prodaju | (34.916) | (11.641) |
| C. Ukupno kapital | 368.458 | 374.624 |
| D. Ukupno obveze i kapital | 2.922.063 | 2.809.023 |
| 2011. HRK '000 |
2010. HRK '000 |
|
|---|---|---|
| UKUPNI KAPITAL | - | - |
| Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva | - | - |
| Manjinski udjel | - | - |
| 2011. | 2010. | |
|---|---|---|
| Nerevidirano HRK '000 |
Nerevidirano HRK '000 |
|
| Poslovne aktivnosti | ||
| 1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja | 15.636 | 16.065 |
| 1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke | 21.110 | 13.688 |
| 1.3. Amortizacija | 10.100 | 12.826 |
| 1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG |
- | - |
| 1.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine 1.6. Ostali (dobici)/gubici |
(860) - |
15 - |
| 1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine | 45.986 | 42.594 |
| 2.1. Depoziti kod HNB-a | (20.492) | 6.126 |
| 2.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a | (495) | 89.894 |
| 2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti fin. institucijama | 400 | (20.000) |
| 2.4. Krediti ostalim komitentima | (210.932) | (230.262) |
| 2.5. Vrijednosni papiri i drugi fin. instr. koji se drže radi trgovanja | - | - |
| 2.6. Vrijednosni papiri i drugi fin. instrumenti raspoloživi za prodaju 2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, |
(11.548) | (297.695) |
| a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG | - | - |
| 2.8. Ostala poslovna imovina | (10.443) | (11.675) |
| 2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine | (253.510) | (463.612) |
| Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | ||
| 3.1. Depoziti po viđenju | 51.151 | 65.333 |
| 3.2. Štedni i oročeni depoziti | (14.431) | 33.648 |
| 3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje | - | - |
| 3.4. Ostale obveze | 12.709 | (14.888) |
| 3. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza | 49.429 | 84.093 |
| 4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na | ||
| dobit 5. Plaćeni porez na dobit |
(158.095) | (336.925) |
| 6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti | (3.158) (161.253) |
(3.426) (340.351) |
| Ulagačke aktivnosti 7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nemat.imovine 7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena |
(15.518) | (5.163) |
| društva i zajedničke pothvate 7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih |
- | (2.040) |
| financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća | 3.248 | (36.824) |
| 7.4. Primljene dividende | (1.280) | (1.491) |
| 7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti | 1.913 | (1.330) |
| 7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti | (11.637) | (46.848) |
| Financijske aktivnosti 8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita |
||
| 8.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijed. papira | (1.904) | (46.646) |
| 8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata | - 75.304 |
- - |
| 8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala | - | - |
| 8.5. (Isplaćena dividenda) | - | - |
| 8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti | - | (28) |
| 8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti | 73.389 | (46.674) |
| 9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine | ||
| (99.501) | (433.873) | |
| 10. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine | 444.732 | 878.605 |
| 11. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine | 345.231 | 444.732 |
| Izvješće o promjenama kapitala | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dionič ki kapital |
dionice | TrezorskeZakonske , statutarn e rezerve |
Zadržan a dobit/ i ostale (gubitak) |
Dobit/ (gubitak) tekuće godine |
Nerealizir ani dobitak/ gubitak s osnove vrijednos usklađiva nog nja financijsk e imovine raspoloživ e za prodaju |
Manjinski udjel |
Ukupno kapital i rezerve |
||
| Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | ||
| 1. Stanje 1. siječnja | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | |
| 2011. godine | 270.515 | (11.082) | 111.529 | - | 12.974 | (9.312) | - | 374.624 | |
| 2. Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka |
- | - | - | - | - | (1) | - | - | |
| 3. Prepravljeno stanje tekuće godine |
270.515 | (11.082) | 111.529 | - | 12.974 | (9.313) | - | 374.624 | |
| 4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - | - | |
| 5. Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju 6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala |
- | - | - | - | - | (23.275) | - | (23.275) | |
| i rezervi 7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama |
- - |
- - |
- - |
- - |
- - |
4.655 - |
- - |
4.655 - |
|
| 8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | (18.620) | - | (18.620) | |
| 9. Dobit/(gubitak) | |||||||||
| tekuće godine 10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu |
- - |
- - |
- - |
- - |
12.466 12.466 |
- (18.620) |
- - |
12.466 (6.154) |
|
| 11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala 12. Kupnja/(prodaja) |
- | - | - | - | - | - | - | - | |
| trezorskih dionica | - | - | - | - | - | - | - | - | |
| 13. Ostale promjene 14. Prijenos u |
- | - | (11) | - | - | - | - | (11) | |
| rezerve | - | - | - | - | - | - | - | - | |
| 15. Isplata dividende 16. Raspodjela dobiti |
- - |
- - |
- 12.974 |
- (12.974) |
- - |
- - |
- - |
- - |
|
| 17. Stanje 31.12. | |||||||||
| 2011. godine | 270.515 | (11.082) | 124.492 | - | 12.466 | (27.933) | - | 368.458 |
Podravska banka d.d. 72
| Nerealizira ni dobitak /gubitak s osnove vrijednosn og usklađivanj |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dionički kapital |
Trezorske dionice |
Zakonske, statutarne i ostale rezerve |
Zadržana dobit/ (gubitak) |
Dobit/ (gubitak) tekuće godine |
a financijske imovine raspoložive za prodaju |
Manjinski udjel |
Ukupno kapital i rezerve |
|
| Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidirano | Nerevidiran | Nerevidirano | Nerevidiran | Nerevidirano | |
| HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 HRK '000 | HRK '000 HRK '000 | HRK '000 | |||
| 1. Stanje 1. siječnja 2010. godine |
270.515 | (11.082) | 99.433 | 12.124 | - | (6.616) | - | 364.374 |
| 2. Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka 3. Prepravljeno stanje |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| tekuće godine | 270.515 | (11.082) | 99.433 | 12.124 | - | (6.616) | - | 364.374 |
| 4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 5. Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju |
- | - | - | - | - | (3.371) | - | (3.371) |
| 6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi |
- | - | - | - | - | 674 | - | 674 |
| 7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | 1 | - | 1 |
| 8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama |
- | - | - | - | - | (2.696) | - | (2.696) |
| 9. Dobit/(gubitak) tekuće godine |
- | - | - | 12.974 | - | 12.974 | ||
| 10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu |
- | - | - | - | 12.974 | (2.696) | - | 10.278 |
| 11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dionica |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 13. Ostale promjene | - | - | (28) | - | - | - | - | (28) |
| 14. Prijenos u rezerve | - | - | - | - | - | - | - | - |
| 15. Isplata dividende | - | - | - | - | - | - | - | - |
| 16. Raspodjela dobiti | - | 12.124 | (12.124) | - | - | - | ||
| 17. Stanje 31.12. 2010. godine |
270.515 | (11.082) | 111.529 | - | 12.974 | (9.312) | - | 374.624 |
Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.
Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2011. godine i 31. prosinca 2010. godine:
| 2011. | 2011. 2011. 2010. Računovodstveni Prema Razlika Prema |
2010. Računovodstveni |
2010. Razlika |
|||
|---|---|---|---|---|---|---|
| odluci | standardi | odluci | standardi | |||
| Hrvatske | za banke | Hrvatske | za banke | |||
| narodne | u | narodne | u | |||
| banke | Hrvatskoj | banke | Hrvatskoj | |||
| Nerevidirano | Nerevidirano | |||||
| HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 |
HRK '000 | HRK '000 | HRK '000 | |
| Prihodi od kamata i slični prihodi |
179.738 | 179.863 | (125) | 167.110 | 167.098 | 12 |
| Rashodi od kamata i slični rashodi |
(75.126) | (70.378) | (4.748) | (84.317) | (79.698) | (4.619) |
| Neto prihod od kamata |
104.612 | 109.485 | (4.873) | 82.793 | 87.400 | (4.607 |
| Prihodi od naknada i provizija |
36.749 | 36.745 | 4 | 38.529 | 38.528 | 1 |
| Rashodi za naknade i provizije |
(11.244) | (11.248) | 4 | (11.806) | (11.807) | 1 |
| Neto prihodi od naknada i provizija Neto dobit od |
25.505 | 25.497 | 8 | 26.723 | 26.721 | 2 |
| trgovanja | 9.169 | 9.169 | - | 11.529 | 11.529 | - |
| Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata Dobit/(gubitak) od imovine po fer |
- | - | - | - | - | - |
| vrijednosti kroz RDG Dobit/(gubitak) od imovine raspoložive |
- | - | - | - | - | - |
| za prodaju | (3.660) | (3.660) | - | 10.155 | 10.155 | - |
| Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja |
1.280 | 1.280 | - | 1.491 | 1.491 | - |
| Neto tečajne razlike | 1.247 | 724 | 523 | 1.043 | 811 | 232 |
| Ostali poslovni prihodi | 4.251 | 3.894 | 357 | 1.969 | 1.183 | 786 |
| Ukupno ostali prihodi |
12.287 | 11.407 | 880 | 26.187 | 25.169 | 1.018 |
| Opći administrativni troškovi i amortizacija Troškovi umanjenja |
(99.893) | (109.631) | 9.738 | (100.046) | (109.477) | 9.431 |
| vrijednosti i | (21.110) | (21.122) | 12 | (13.688) | (13.748) | 60 |
| rezerviranja Ostali poslovni rashodi |
(5.765) | - | (5.765) | (5.904) | (5.904) | |
| Ukupno ostali rashodi |
(126.768) | (130.753) | 3.985 | (119.638) | (123.225) | 3.587 |
| Dobit prije oporezivanja |
15.636 | 15.636 | - | 16.065 | 16.065 | - |
| Porez na dobit | (3.170) | (3.170) | - | (3.091) | (3.091) | - |
| Neto dobit godine | 12.466 | 12.466 | - | 12.974 | 12.974 | - |
| ZARADA PO DIONICI (u HRK) |
18,64 | 19,40 |
Razlika za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. na poziciji "Prihodi od kamata i slični prihodi" u iznosu 125 tisuća kuna (2010.: 1.265 tisuća kuna),odnosi se na tečajne razlike po osnovi kamatnih prihoda.
Razlika na poziciji "Rashodi od kamata i slični rashodi" u iznosu od 4.748 tisuća kuna (2010.: 4.619 tisuća kuna) odnosi se, najvećim dijelom, na premije za osiguranje štednih uloga u iznosu 4.364 tisuće kuna (2010.: 4.408 tisuće kuna), koje su u revidiranom računu dobiti i gubitka prikazane u poziciji "Opći i administrativni troškovi". Ostale razlike odnose se na reklasifikaciju ostalih rashoda u kamatne rashode prema revidiranom izvješću te tečajnih razlika iz kamatnih rashoda u neto dobit od tečajnih razlika.
Razlika u poziciji "Neto tečajne razlike" odnosi se na efekte tečajnih razlika nastalih svođenjem ispravaka vrijednosti valutnih pozicija na srednji ili ugovoreni tečaj.
Razlike u poziciji "Ostali poslovni rashodi" posljedica su reklasifikacije troškova reprezentacije i reklame, ostalih davanja iz prihoda te ostalih i izvanrednih rashoda na poziciju "Opći administrativni troškovi" u revidiranom izvješću.
Usporedni prikaz bilance na dan 31. prosinca 2011. godine i 31. prosinca 2010. godine:
| 2011. Prema odluci HNB-a Nerevidirano |
2011. Računovodstv standardi za banke |
2011. Razlika |
2010. Prema odluci HNB-a Nerevidirano |
2010. Računovodst standardi za banke |
2010. Razlika |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| HRK '000 | HRK '000 | HRK | HRK '000 | HRK '000 | HRK | |
| Imovina Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke |
340.226 | 398.954 | (58.728) | 343.726 | 411.810 | (68.084) |
| Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a |
495 | - | 495 | - | - | - |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka |
- | - | - | |||
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju |
- 405.955 |
- 293.958 |
- 111.997 |
417.682 | 401.906 | 15.776 |
| Financijska imovina koja se drži do dospijeća |
94.071 | 27.756 | 66.315 | 97.319 | 56.308 | 41.011 |
| Plasmani i zajmovi drugim bankama |
232.994 | 176.228 | 56.766 | 309.039 | 242.885 | 66.154 |
| Zajmovi i potraživanja | 1.707.494 | 1.893.621 | (186.127) | 1.517.672 | 1.571.878 | (54.206) |
| Ulaganja u podružnice Preuzeta imovina Nekretnine, postrojenja i |
3.570 6.692 |
3.570 - |
- 6.692 |
3.570 8.605 |
3.570 | - 8.605 |
| oprema i nematerijalna imovina Derivativna financijska |
93.612 | 93.495 | 117 | 88.194 | 88.108 | 86 |
| imovina Odgođena porezna imovina |
- | - | - | - | - | - |
| Ostala imovina | 9.700 27.254 |
9.700 14.468 |
- 12.786 |
5.171 18.045 |
5.171 15.463 |
- 2.582 |
| Ukupno imovina | 2.922.063 | 2.911.750 | 10.313 | 2.809.023 | 2.797.099 | 11.924 |
| Obveze | ||||||
| Obveze prema drugim bankama i depoziti ostalih deponenata Izdani dugoročni dužnički |
2.390.785 | 2.436.166 | (45.381) | 2.355.969 | 2.398.182 | (42.213) |
| vrijednosni papiri Rezerviranja za obveze i |
- | - | - | - | - | - |
| troškove Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze |
4.457 | 4.457 | - | - | 2.900 | (2.900) |
| kojima se trguje Ostale obveze |
- 83.059 |
- 26.192 |
- 56.867 |
- 78.430 |
- 22.123 |
- 56.307 |
| Ukupno obveze | 2.478.301 | 2.466.815 | 11.486 | 2.434.399 | 2.423.205 | 11.196 |
| Hibridni instrumenti | 75.304 | 77.195 | (1.891) | - | - | - |
| Kapital Dionički kapital |
267.500 | 267.500 | - | 259.433 | 267.500 | (8.067) |
| Kapitalna dobit od emisije | 3.015 | 3.015 | - | 3.015 | (3.015) | |
| Trezorirane dionice | (11.082) | (11.082) | - | (11.082) | 11.082 | |
| Neto dobit za godinu Zadržana dobit/(preneseni |
12.466 | 12.466 | - | 12.974 | 12.974 | - |
| gubitak) Rezerve proizašle iz |
- | - | - | - | - | - |
| transakcija zaštite Nerealizirani dobitak/(gubitak) od vrijednosnog usklađivanja |
- | - | - | - | - | - |
| financijske imovine raspoložive za prodaju |
(34.916) | (34.916) | - | (11.641) | (9.313) | (2.328) |
| Rezerve | 131.475 | 130.757 | 718 | 113.858 | 110.800 | 3.058 |
| Ukupno kapital | 368.458 | 367.740 | 718 | 374.624 | 373.894 | 730 |
| Ukupno obveze i kapital | 2.922.063 | 2.911.750 | 10.313 | 2.809.023 | 2.797.099 | 11.924 |
Razlika u neto bilančnoj svoti u iznosu od 10.313 tisuća kuna (2010.: 11.924 tisuće kuna) prikazanoj u bilanci prema odluci HNB-a i prema računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj proizlazi iz različito iskazane klasifikacije vremenskih razgraničenja naknada za odobrenje zajmova u iznosu od 10.313 tisuća kuna (2010: 9.929 tisuća kuna, te obveze po odgođenom porezu u iznosu 1.995 tisuća kuna). U bilanci prema odluci HNB-a vremensko razgraničenje naknada i odgođeni porez iskazani su u poziciji "Kamate, naknade i ostale obveze" u "Ukupnim obvezama". U bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj u "Ukupnoj imovini" su razgraničene naknade za odobrenje zajmova iskazane kao umanjenje u poziciji "Zajmovi i potraživanja" dok je odgođena porezna obveza iskazana netirano u poziciji "Odgođena porezna imovina".
Razlike na ostalim pozicijama bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja odnosno obveza po osnovi kamata. U bilanci prema odluci HNB-a potraživanja i obveza po osnovi kamata prikazani su u poziciji "Ostala imovina" i "Ostale obveze", dok su u bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana u pozicijama imovine na koju se odnose.
Novčana sredstva na tekućim računima kod domaćih i stranih banaka te ostali depoziti u ukupnom iznosu 58.728 tisuća kuna (2010. u iznosu 67.979 tisuće kuna) iskazani su u revidiranim izvješćima u poziciji "Gotovina i računi kod banaka", dok se prema odluci HNB-a ta sredstva iskazuju u poziciji "Depoziti kod bankarskih institucija".
U revidiranim izvješćima su plasmani klijentima s osnove eskontiranih mjenica i otkupljenih potraživanja u ukupnom iznosu 183.480 tisuća kuna (2010. u iznosu 63.835 tisuća kuna) iskazani u poziciji "Zajmovi klijentima", dok su prema odluci HNB-a ta sredstva iskazana prema portfelju financijske imovine u koji su raspoređeni; eskontirane mjenice u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 117.100 tisuća kuna (2010. u iznosu 22.308 tisuća kuna) i portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 880 tisuća kuna (2010. u iznosu 1.789 tisuća kuna) dok je faktoring raspoređen u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 65.500 tisuća kuna (2010. u iznosu 39.738 tisuća kuna).
Preuzeta imovina se prema zahtjevima HNB-a iskazuje u zasebnoj poziciji, dok je u revidiranom izvješću uključena u stavku "Ostala imovina". Zalihe sitnog inventara u iznosu 117 tisuća kuna (2010. u iznosu 86 tisuća kuna) iskazane su u revidiranom izvješću u poziciji "Ostala imovina", dok je prema odluci HNB-a u poziciji "Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina".
Odgođena porezna imovina u iznosu 9.700 tisuća kuna (2010. u iznosu 5.171 tisuća kuna) u revidiranom izvješću iskazana je kao zasebna pozicija, dok je prema standardima HNB-a uključena u poziciju "Ostala imovina".
Prema odluci HNB-a pozicija "Ostale obveze" uključuje rezerviranja za potencijalne obveze i sudske troškove, koja su u revidiranom izvješću iskazana kao zasebna pozicija u ukupnom iznosu od 4.457 tisuća kuna (2010. u iznosu 2.900 tisuća kuna).
Pozicija "Statutarne i ostale kapitalne rezerve" prema zahtjevima HNB-a uključuje rezerve formirane na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 718 tisuća kuna (2010. u iznosu 729 tisuća kuna), koje su u revidiranom izvješću uključene u poziciju "Ostale obveze".
| Prihodi od kamata i slični prihodi | 179.862.865,02 |
|---|---|
| Rashodi od kamata i slični rashodi | (70.377.522,57) |
| Neto prihod od kamata | 109.485.342,45 |
| Prihodi od naknada i provizija | 36.745.328,09 |
| Rashodi od naknada i provizija | (11.248.223,26) |
| Neto prihod od naknada i provizija | 25.497.104,83 |
| Ostali neto prihodi iz poslovanja | 11.406.582,05 |
| Prihod iz redovnog poslovanja | 146.389.029,33 |
| Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja | (21.122.507,05) |
| Administrativni troškovi poslovanja | (99.531.301,28) |
| Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine | (10.099.750,55) |
| Dobit prije oporezivanja | 15.635.470,45 |
| Porez na dobit | (3.169.639,81) |
| Neto dobit tekuće godine | 12.465.830,64 |
(svote u kunama/lp)
| Ukupno obveze i dionički kapital | 2.911.750.552,96 |
|---|---|
| Ukupno dionički kapital | 367.740.030,69 |
| Dobit tekuće godine | 12.465.830,64 |
| Ostale rezerve | 95.840.977,11 |
| Trezorske dionice | (11.081.779,41) |
| Premija na izdane dionice | 3.015.402,35 |
| Dionički kapital | 267.499.600,00 |
| Kapital | |
| Ukupno obveze | 2.544.010.522,27 |
| Izdani hibridni instrumenti | 77.194.990,64 |
| Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove | 4.457.016,79 |
| Ostale obveze | 26.192.584,54 |
| Ostala pozajmljena sredstva | 134.476.005,14 |
| Obveze prema klijentima | 2.150.583.737,53 |
| Obveze prema bankama | 151.106.187,63 |
| Obveze | |
| OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL | |
| Ukupno imovina | 2.911.750.552,96 |
| Ostala imovina | 14.468.797,60 |
| Odgođena porezna imovina | 9.699.064,49 |
| Nekretnine i oprema | 72.799.586,82 |
| Nematerijalna imovina | 20.696.239,12 |
| Ulaganja u podružnice | 3.570.000,00 |
| Financijska imovina koja se drži do dospijeća | 27.755.449,13 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 293.957.982,51 |
| Zajmovi klijentima | 1.893.621.377,64 |
| Plasmani kod drugih banaka | 176.228.378,63 |
| Sredstva kod Hrvatske narodne banke | 210.349.646,14 |
| Gotovina i računi kod banaka | 188.604.030,88 |
za godinu koja je završila 31. prosinca 2011.
| Dobit prije poreza | 15.635.470,45 |
|---|---|
| Usklađenje dobitka prije oporezivanja na neto novac kroz redovno | |
| poslovanje | 10.099.750,55 |
| Amortizacija | (860.043,83) |
| Neto (dobitak) / gubitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine | 21.122.305,32 |
| Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja | (1.280.043,96) |
| Prihod od dividendi | |
| Povećanje imovine koja se drži do dospijeća | (1.911.470,99) |
| Operativni dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja | 42.805.967,54 |
| Promjene imovine iz redovnog poslovanja | |
| Neto (povećanje) / smanjenje sredstava kod Hrvatske narodne banke | (20.386.410,94) |
| Neto povećanje zajmova klijentima | (340.885.026,09) |
| Neto smanjenje / (povećanje) plasmana bankama | 398.286,22 |
| Neto povećanje ostale imovine | (2.472.586,37) |
| Povećanje / (smanjenje) ostalih obveza | 4.070.574,42 |
| (Smanjenje) / povećanje obveza prema ostalim bankama | (3.458.818,87) |
| Povećanje depozita klijenata | 42.842.888,12 |
| Neto novčani odljev iz redovnog poslovanja | (277.085.125,97) |
| Kupovina nekretnina i opreme | (15.648.325,27) |
| Prodaja nekretnina i opreme | 1.021.487,11 |
| Neto smanjenje / (povećanje) financijske imovine raspoložive za prodaju | 84.672.056,13 |
| Primici od dividendi | 1.280.043,96 |
| Smanjenje ulaganja koja se drže do dospijeća | 30.463.543,95 |
| Ulaganja u podružnice | - |
| Neto novčani priljev / (odljev) iz ulagateljskih aktivnosti | 101.788.805,88 |
| Posuđena sredstva | (1.399.949,66) |
| Izdani hibridni instrumenti | 77.194.990,64 |
| Neto novčani priljev / (odljev) iz financijskih aktivnosti | 75.795.040,98 |
| Neto smanjenje novca | (99.501.279,11) |
| Novac na početku razdoblja | 444.731.974,84 |
| Novac na kraju razdoblja | 345.230.695,73 |
| Dobit tekuće godine | 12.465.830,64 |
|---|---|
| Ostala sveobuhvatna dobit | |
| Neto smanjenje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju |
(23.275.771,99) |
| Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu | 4.655.154,34 |
| Ostala sveobuhvatna dobit | (18.620.617,65) |
| Ukupno sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja | (6.154.787,01) |
| D io i č k i n i ka l ta p |
Pr i j em a n a iz da ne io ice d n |
Tr ke ez or s io ice d n |
K i ln ta ap a i do b t |
Pr i ču ve |
Do b i će g ku t te in d o e |
U ku p no |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| j in d in S 3 1. 2 0 1 0. tan e p ro s ca g o e |
2 6 7. 4 9 9. 6 0 0, 0 0 |
3. 0 1 5. 4 0 2, 3 5 |
( 1 1. 0 8 1. 7 7 9, 4 1 ) |
4. 8 0 1. 5 5 1, 0 8 |
9 6. 6 8 5. 7 3 3, 0 5 |
1 2. 9 7 4. 3 1 0, 6 3 |
3 7 3. 8 9 4. 8 1 7, 7 0 |
| Ra d do b i i 2 0 1 0. d in t sp or e g o e |
1 2. 9 7 4. 3 1 0, 6 3 |
( 1 2. 9 7 4. 3 1 0, 6 3 ) |
- | ||||
| O ku las i i h d io ica t t t p n v |
- | ||||||
| Os la bu hv do b i ta tn t sv eo a a |
( 1 8. 2 0. 1 5 ) 6 6 7, 6 |
( 1 8. 2 0. 1 5 ) 6 6 7, 6 |
|||||
| b i ku će d in Do t te g o e |
1 2. 4 5. 8 3 0, 4 6 6 |
1 2. 4 5. 8 3 0, 4 6 6 |
|||||
| S j 3 1. in 2 0 1 1. d in ta n e p ro s ca g o e |
2 6 7. 4 9 9. 6 0 0, 0 0 |
3. 0 1 5. 4 0 2, 3 5 |
( ) 1 1. 0 8 1. 7 7 9, 4 1 |
4. 8 0 1. 5 5 1, 0 8 |
9 1. 0 3 9. 4 2 6, 0 3 |
1 2. 4 6 5. 8 3 0, 6 4 |
3 6 7. 7 4 0. 0 3 0, 6 9 |
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.