Podravska Banka d.d.

Annual Report • Apr 29, 2011

Opatička 3, 4800 Kopivnica, tel. +385 62 65500, fax. +38 62 65520, e-mail:nfo@poba.hr. MB 301500. 10001016. S W.I.F.T. CODE: PDKCHR2X

GODIŠNJE IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU PODRAVSKE BANKE d.d. ZA 2010. GODINU

Koprivnica, travanj 2011.

Izvješće Uprave o stanju Banke

Uprava Podravske banke sa zadovoljstvom predstavlja poslovne rezultate Banke za 2010. godinu.

Prošlu godinu obilježio je oporavak svjetskog gospodarstva, te je prema procjeni MMF-a svjetski BDP porastao za čak 5%, a svjetska je trgovina po volumenu porasla za 12%. Za 2011. i 2012. godinu predviđaju se stope rasta svjetskog gospodarstva iznad 4%, pa se može zaključiti da je na globalnoj razini kriza prošla. Međutim, proteklo razdoblje karakterizira do sada nezabilježen obujam državnih intervencija u financijskom sektoru kao i u spašavanju pojedinih industrija, što otvara mogućnost stvaranja novih balona i inflatornih pritisaka u budućnosti. Kako s druge strane oporavak još nije dovoljno snažan, bit će potrebno pažljivo vagati rizike u budućnosti da se na vrijeme povuku viškovi likvidnosti i smanje fiskalni deficiti, a da se ne generira buduća inflacija ili ugrozi oporavak.

Hrvatsko gospodarstvo u 2010. godini bilo je obilježeno nastavkom recesijskih kretanja, porastom nezaposlenosti i smanjenjem deficita tekućeg računa platne bilance. Prema procjenama, u 2010. godini ostvaren je pad BDP-a od oko 1,4%, a za 2011. godinu očekuje se zaustavljanje negativnih trendova i postupni oporavak gospodarstva što bi trebalo rezultirati rastom BDP-a od oko 1,4%.

Za razliku od gospodarstva, hrvatski bankarski sektor u recesiju je ušao visoko kapitaliziran, pa je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju 2010. godine visokih 18,36%. Ukupna aktiva banka porasla je za 5,25%, što je uglavnom posljedica porasta plasmana. Plasmani stanovništvu porasli su za 3,8%, korporativnom sektoru za 9,6%, dok je najveći porast zabilježilo kreditiranje države, za 16,9%. Depoziti stanovništva povećani su za 8,1%, a depoziti korporativnog sektora za samo 1,5%. U 2010. godini prosječne pasivne kamatne stope smanjivale su se brže od aktivnih kamatnih stopa, što je rezultiralo povećanjem kamatne marže u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč porastu neprihodujućih plasmana i troškova rezerviranja u odnosu na prethodnu godinu, profitabilnost bankarskog sektora u 2010. godini je porasla.

Visoka razina kapitaliziranosti bankarskog sektora kao i poboljšanje metoda upravljanja rizicima, jamstvo su održavanja stabilnosti bankarskog sektora.

U ovakvom ekonomskom okruženju Podravska banka ostala je stabilna i ostvarila je zadovoljavajuće rezultate poslovanja u 2010. godini.

Podravska banka je moderna i dinamična financijska institucija univerzalnog tipa, posebno usmjerena na segmente građana, obrtnika te malih i srednjih poduzetnika.

Po veličini aktive na kraju 2010. godine Banka zauzuma 11. mjesto od ukupno 33 banke u Hrvatskoj.

Banka posluje s više od 150.000 klijenata putem mreže od 30 poslovnica i drugih kanala distribucije - 42 bankomata, 13 dnevno noćnih trezora, te 870 EFT POS terminala.

Ukupna aktiva Banke porasla je za 1,5% i na kraju 2010. godine iznosila je 2,80 mlrd kuna.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 3,2% i iznose 2,11 mlrd kuna. U strukturi ukupnih depozita, na depozite stanovništva otpada 77,7% a na depozite poslovnih subjekata 22,3%. Pri tome su depoziti stanovništva pali za 3,4% a depoziti poslovnih subjekata porasli za 35,5%.

Na području kreditnog poslovanja, Banka je u 2010. godini nastavila intenzivnije kreditirati poslovne subjekte, što je rezultiralo porastom plasmana poslovnim subjektima za 43,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Krediti stanovništvu smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 6,7% što je posljedica relativno visoke zaduženosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti zaduživanju.

Radi pada kamatnih stopa na domaćem međubankarskom tržištu, Banka je viškove likvidnih sredstava ulagala u državne i korporativne obveznice pravovremeno formiravši portfelj koji je osigurao povrat po daleko višim stopama prinosa od onih koji su se mogli ostvariti na tržištu novca ili oročavanjem na stranim međubankarskim tržištima. Ulaganje Banke u financijsku imovinu Banke na kraju 2010. godine iznose 458 milijuna kuna, što je 75% više nego na kraju prethodne godine.

Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju 2010. godine iznosila je 15,40%.

Prihod iz redovnog poslovanja Banke iznosi 138,0 mil kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 62,4%, neto prihod od naknada i provizija 19,4%, a neto prihod od kupoprodaje deviza i ostali prihodi 18,2%.

Dobit redovnog poslovanja porasla je u odnosu na prethodnu godinu za 2,1 milijuna kuna i iznosi 28,5 milijuna kuna. dok dobit prije oporezivanja iznosi 16,1 milijuna kuna.

Banka je tijekom 2010. godine imala visoku likvidnost, te se na međubankovnom tržištu pojavljuje kao kreditor.

Prema zakonskim propisima, Banka je dužna uspostaviti sustav mjerenja i praćenja rizika kojima je izložena u svom poslovanju. Najznačajniji rizici koji utječu na poslovanje Banke su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik.

Upravljanje rizicima Banka definira kroz sustav internih akata, organizaciju i kontrolne mehanizme koji uključuju koncentraciju, validaciju i procjenu rizika te sustave limita i preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima.

Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

Banka je u 2010 godini kontinuirano ulagala u informacijski sustav, te je u segmentu sistemske i tehničke infrastrukture i software-a uložila 3,5 milljuna kuna s ciljem povećanja kvalitete servisa klijentima, usklađenja s regulatornim zahtjevima i izvještavanju prema regulatoru. Navedene investicije u najvećem dijelu odnosile su se na implementaciju diskovnih podsustava, aplikacija za izvještavanje prema HNB-u i moderniziranju platforme i sustava međubankovnog plaćanja. U 2011 godini projekt implementacije novog centralnog sustava

Tijekom prethodne godine, Banka nije stjecala vlastite dionice, tako da na dan 31.12.2010. godine Banka ima ukupno 9.023 komada trezoriranih vlastitih dionica, što predstavlja 1,38% udjela u dioničkom kapitalu Banke.

2

Nakon proteka poslovne godine nije bilo značajnijih poslovnih događaja koji bi mogli bitno utjecati na poslovanje Banke.

Godina koja je pred nama također će biti izazovna i teška, kako za bankarski sektor, tako i za cjelokupno gospodarstvo. Tržišni uvjeti će i dalje biti otežani, a oporavak hrvatskog gospodarstva bit ce postupan i spor.

U takvim okolnostima očekuje se smanjenje potražnje za kreditima građanima uz istovremeno povećanje potražnje za kreditima poduzetnicima. Pri tome će Banka nastojati izbjegavati visoko koncentrirane plasmane i plasirati kratkoročne, autolikvidne kredite uz adekvatnu kolateralnu pokrivenost.

Od temeljne važnosti u 2011. godini bit će aktivnost sektora Riznice. Osim dijela koji se odnosi na ulaganja / investicije i na valutni trading, na vrijednosnice i uvođenje novih financijskih instrumenata u aktivnosti riznice ("forwards", "futures", itd.), riznica će obavljati i važnu ulogu u financiranju komercijalnih aktivnosti.

Sukladno strateškim smjernicama usvojenim u prethodnoj poslovnoj godini, i u 2011. godini predviđa se ulaganje svih viškova likvidnih sredstava u vrijednosnice, pretežno u obveznice odgovarajućeg "rejtinga", kombiniranjem kvalitete ulaganja i potrebe za osiguranjem odgovarajućih prinosa, imajući u vidu značajne troškove financiranja Banke, a sve u skladu s internim politikama usvojenim od strane Nadzornog odbora i Uprave Banke. U tom cilju predviđaju se dodatni napori usmjereni na poslove posredovanja, na poslove ulaganja i na "trading" aktivnosti novčanim sredstvima.

Banka će i nadalje nastojati udovoljiti potrebama svojih klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju održavanja dugoročnih odnosa s klijentima.

U tom cilju Banka će optimizirati poslovnu mrežu, ojačati svoju poziciju na području Zagreba i Cakovca, te razviti i implementirati nove servisne usluge kao Asset managementa usluge privatnog bankarstva, factoringa, forfeitinga i druge.

Aktivnosti Banke bit će usmjerene na iskorištavanje svih unutarnjih potencijala, optimiziranje troškova, prilagođavanje tržišnim trendovima, unaprjeđenje poslovnih procesa, te zapošljavanje specijalističkih kadrova koji mogu odgovoriti novim zahtjevima razvoja financijskog tržišta i Banke.

U cilju povećanja učinkovitosti i rentabilnosti poslovanja Banke, što će se osobito očitovati kroz jaču pregovaračku poziciju, poboljšanje reputacije i kroz mogućnosti snažnijeg koncentriranja na poslove prodaje, realizacija projekta sve do potpune implementacije novog informatičkog sustava obavit će se u najkaraće mogućim rokovima. U navedene aktivnosti, koje će biti zahtjevne, kako u pogledu troškova, tako i u pogledu angažiranja ljudskih resursa, bit će u značajnoj mjeri uključene sve strukture u Banci.

Sve navedene aktivnosti, unatoč neizvjesnosti i očekivanim poteškoćama, usmjerene su na jačanje tržišne aktivnosti i povećanje udjela Podravske banke na hrvatskom financijskom tržištu.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svojim kolegama u Upravi te svim zaposlenicima Banke na zalaganju i predanom radu u 2010. godini.

Isto tako, u ime Uprave Banke, želim zahvaliti, našim dioničarima na podršci, te svim našim klijentima i poslovnim partnerima, na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na daljnja poboljšanja kvalitete usluga.

Također zahvaljujem članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci.

mr. Julió Kuruc Predsjednik Uprave

OPIS POSLOVANJA

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2010. godini

U 2010. godini BDP je prema procjenama pao za oko 1,4%, a za 2011. godinu predviđa se skroman rast za oko 1,4%. Nastavljen je rast nezaposlenosti, te pad nekih sektora poput građevinarstva kao i stagnacija industrijske proizvodnje i trgovine na malo.

Hrvatska tijekom 2010. godine, za razliku od većine zemelja središnje i istočne Europe, nije uspjela zaustaviti negativna gospodarska kretanja, te se daljnje pogoršanje poslovanja prelilo u gotovo sve gospodarske sektore u zemlji. Dosadašnji temelj gospodarskog rasta i najznačajnija komponenta BDP-a - osobna potrošnja, u trećem tromjesječju 2010. godine zabilježila je prvu pozitivnu stopu rasta nakon sedam uzastopnih negativnih kvartala. Međutim, zabilježeni rast posljedica je uticaja turističke sezone, na kraju godine zabilježen je ponovo blagi pad osobne potrošnje. Trgovina na malo, u većem dijelu godine, bila je pod negativnim utjecajem porasta nezaposlenosti, te negativnog utjecaja koji je na potrošnju stanovništva imao tzv. krizni porez na plaće.

1. godinu obilježila su negativna očekivanja potrošača i gospodarskih subjekata, što je dovelo gotovo do zamiranja investicijskih aktivnosti.

Izvoz dobara i usluga u prva tri tromjesječja zabilježio je solidne stope rasta, zahvaljujući povećanoj inozemnoj potražnji, te dobroj turističkoj sezoni. Međutim, taj rast nije dovoljan za značajniji gospodarski oporavak zemlje radi ograničenih izvoznih kapaciteta.

Negativna kretanja na tržištu rada nastavljena su i u prethodnoj godini u kojoj je zaposlenost bila niža za prosječnih 5,3% na godišnjoj razini, a prosječna stopa nezaposlenosti narasla je 18,8%. Neto plaće su, korigirano za krizni porez, u protekloj godini realno pale za 0,5%.

U 2011. godini radi pojačanih inflatornih pritisaka i visoke nezaposlenosti očekuje se realno smanjenje plaća.

Nastavak recesijskih kretanja i niska domaća potražnja bili su glavni faktori koji su ograničili rast cijena u 2010. godini na u prosjeku 1,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Kreditni portfelj poslovnih banaka skromno je porastao dok su depoziti stanovništva rasli po nešto višim stopama. Nastavio se rast djelomično naplativih i nenaplativih plasmana banaka, no usprkos tome banke su ostale visoko kapitalizirane i bankovni je sustav u cijelini ostao vrlo stabilan.

Ukupni depoziti kod banaka na kraju 2010. godine bili su za 4,8% viši nego godinu ranije, s tim da su depoziti stanovništva porasli za 8,1% a depoziti trgovačkih društava za 1,6%. Najvišu stopu rasta zabilježili su devizni depoziti kao posljedica povećanja štednje građana.

Ukupni krediti porasli su za 8,2%, kao posljedica povećanog kreditiranja gospodarstva za 9,6% na godišnjoj razini. Krediti stanovništvu nominalno su porasli za 3,8%, međutim realno su pali za oko 1%, a nominalni rast je posljedica jačanja švicarskog franka uz koji je vezan oko 40% stambenih kredita, odnosno četvrtina ukupnih kredita plasiranih stanovništvu.

Krediti po kreditnim karticama smanjeni su za 12,5%, a za kupnju automobila za 18%, što ukazuje na činjenicu smanjenja osobne potrošnje kućanstava drugu godinu za redom.

Kvaliteta kreditnog portfelja banaka nastavila se pogoršavati u 2010. godini kao posljedica smanjenog obujma gospodarske aktivnosti koji je doveo do problema s likvidnošću poduzeća osobito srednjih i malih, te nižih dohodaka kućanstava. Udio kredita klasificiranih u kategoriju B i C povećan je sa 7,8% krajem 2009. godine na 10,2% u trećem tromjesječju 2010. godine. Pri tome je udio kredita stanovništvu dosegnuo 7,5% a udio kredita poduzećima 15,9%.

Pogoršanje kvalitete plasmana dovelo je do znatnog rasta troškova ispravaka vrijednosti banaka, no banke su prema podacima HNB-a konsolidacijom prihoda i ostalih troškova, povećale neto dobit za skoro 18%

Likvidnost banaka bila je vrlo visoka tako da nije bilo potreba za repo operacijama, a kamatne su stope na novčanom tržištu bile relativno stabilne i niske. Aktivne kamatne stope banaka nisu se značajnije mijenjale tijekom 2010. godine.

Tečaj kune prema euru pokazao je zavidnu razinu stabilnosti, tako da je HNB tijekom godine samo dva puta intervenirala na tržištu zbog anuliranja aprecijacijskih pritisaka.

Tijekom 2010. godine bilo je vrlo malo promjena monetarne regulative. U veljači je stopa obvezne pričuve spuštena sa 14% na 13%, s ciljem oslobađanja likvidnosti banaka kojom bi se stimulirala kreditna aktivnost prema gospodarskom sektoru, odnosno kao podrška programu Vlade RH i HBOR-a za poticanje gospodarskog oporavka.

U 2010. godini ostvareni su sljedeći makroekonomski pokazatelji

	Vrijednost
Bruto domaći proizvod, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu	-1,4
Industrijska proizvodnja, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu	-1,4
Potrošačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu	1,1
Proizvođačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu	4,3
Vanjskotrgovinska bilanca (mlrd USD)	-8.25
Izvoz roba, mird USD	11,8
Uvoz roba, mird USD	20,1
Inozemni dug Republike Hrvatske, mlrd EUR	45,8
Prosječna neto plaća u kunama	5.343
Stopa nezaposlenosti, %	18.8
Broj nezaposlenih, HZL	319.845
Tečaj HRK/USD, prosjek	5,50
Tečaj HRK/EUR, prosjek	7,29

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija

Pregled poslovanja

Proizvodi i usluge

Podravska banka nudi svojim klijentima širok raspon proizvoda i usluga u osobnom, korporativnom i investicijskom segmentu poslovanja.

Dostupnost klijentima 24 sata, Banka omogućava putem 30 poslovnica, 42 bankomata, kao i POBAklik uslugom Internet bankarstva.

Usmjerena na potrebe klijenata te održavanje kvalitete i konkurentnosti, Banka je tijekom 2010. godine kontinuirano radila na poboljšavanju postojeće ponude, kojom je držala korak s najboljim hrvatskim bankama.

Između ostalih, unaprjeđen je stambeni kredit proširenjem namjena, povoljnijim uvjetima i mogućnošću ostvarivanja raznih popusta u trgovačkoj mreži, čime je postao jedan od najatraktivnijih kredita ove vrste na tržištu, što je i potvrđeno 100%-tnim porastom njegove prodaje u odnosu na godinu ranije.

Isto tako, razvijani su i novi proizvodi od kojih su najinteresantniji, obzirom na prihvaćenost od strane klijenata, krediti za refinanciranje odnosno podmirenje gotovinskih i stambenih kreditnih obveza u drugim bankama. Nastali su osluškivanjem potreba i želja klijenata da objedine svoje obveze u drugim bankama pod povoljnijim uvjetima, uz duže rokove otplate i povoljniju kamatnu stopu.

Gotovinski kredit uz jokere za sve (ne)prilike ističemo kao jedan od najinventivnijih proizvoda ove vrste na tržištu (prema izboru Večernjeg lista za top proizvode banaka u 2010.), jer nudi klijentima nekoliko jedinstvenih opcija koje mogu koristiti tijekom trajanja kredita.

Kreiran je i štedni proizvod POBA Duet. Ovom, dobro ugođenom štednjom, klijent raspolaže polovicom oročenog depozita ranije, uz istodobno ostvarenje istih kamata koje ugovara za drugu polovicu štednje, oročenu na duži rok.

U dijelu investicijskog bankarstva, Podravska banka je kreirala POBAportfolio uslugu, kojom se klijentima formira portfelj prema njegovim preferencijama i potrebama. Ulaganje u portfelj omogućuje klijentima korištenje potencijala hrvatskog i stranih tržišta kapitala i/ili tržišta novca, uvažavajući njihove osobne investicijske sklonosti i zahtjeve, kako bi se postigla optimalna struktura portfelja prema unaprijed dogovorenim investicijskim ciljevima.

Krediti iz postojeće ponude, namijenjeni građanima i poduzetnicima, prilagođavani su ciljanim skupinama korisnika. Pri tome se uvijek ponuđenim uvjetima nastojalo ispuniti očekivanja postojećih klijenata i pridobiti nove klijente uz istovremeno osiguravanje minimiziranja rizika i povećanja sigurnosti plasmana.

Banka je aktivna i na području bankoosiguranja pa je, kao prirodan nastavak dugogodišnje suradnje sa strateškim poslovnim partnerom - Generali osiguranjem, kreiran zajednički produkt Štednja Kapital+, koji predstavlja kombinaciju oročene štednje i životnog osiguranja.

Poslovne subjekte Banka je pratila najrazličitijim oblicima kratkoročnog financiranja, pri čemu je poseban naglasak bio na eskontima mjenica, ino i domaćem factoringu, kao i financiranju potraživanja. Dugoročna ulaganja, Banka je omogućavala pretežno putem sudjelovanja u programima koje podržava regionalna uprava, razna Ministarstva, HAMAG, Fond za razvoj i zaposljavanje i HBOR. Aktivnost u segmentu gospodarstva, rezultirala je porastom ukupnih plasmana za preko 50% u 2010. godini u odnosu na prethodnu.

Prema poduzetnicima, Banka je također bila aktivna na području poslova Riznice i nudila im kotiranje tečajeva po najpovoljnijim tržišnim uz direktnu komunikaciju s dealer-om. U sklopu Riznice, klijentima se priprema i ponuda određenih instrumenata zaštite tečajnih razlika.

Od proizvoda koje Banka priprema lansirati na tržište, ističemo MaestroCash uslugu, koja omogućava podizanje gotovine na bankomatima Banke uz povrat na rate, bez kamata. Uz ovu uslugu, kao i postojeću uslugu MaestroShop, koja omogućava kupnju na rate i odgodu plaćanja putem 800-tinjak EFTPOS terminala Banke, tekući račun Podravske banke postaje dodatno atraktivan pa Banka računa na privlačenje novih klijenata.

Blagim oporavkom tržišta kapitala, Banka je započela pripreme i na jačanju tog segmenta poslovanja pa stoga planira učiniti još povoljnijima namjenske kredite za kupnju financijskih instrumenata (margin kredite), kao i lombardne kredite temeljem zaloga financijskih instrumenata.

Također se planira redizajn web stranice Banke, kako bi korisnicima bila modernija i preglednija za korištenje.

Depozitno poslovanje

U 2010 godini ukupni depoziti porasli su za 3,2% i iznose 2,11 milijardi kuna. Pri tome su depoziti stanovništva pali za 3,4%. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva pali su sa 83,0% na 77,7%.

Depoziti pravnih osoba porasli su za 35,5% i na kraju 2010. iznose 469,8 milijuna kuna. Pri tome su porast zabilježili i depoziti po viđenju i oročeni depoziti, što je povećalo udio depozita pravnih osoba u ukupnim depozitima sa 17,0% u 2009. godini na 22,3% u 2010. godini.

	Ukupni depoziti - iznosi u 000 kuna
--	-------------------------------------	--	--	--

PROMJENE

	31.12.2010.	31.12.2009.	2010/09
Stanovništvo	1.637.942	1.696.366	- 3.4
Ukupni depoziti	2.107.741	2.043.071	3.2

7

Oročeni depoziti - iznosi u 000 kuna			PROMJENE
	31.12.2010.	31.12.2009.	2010/09
Stanovništvo	1.282.176	1.381.042	- 7.2
Ukupni oročeni depoziti	1.531.733	1.555.431	- 1.5

Kreditno poslovanje

Banka se u 2010. godini pojačano orjentirala na kreditiranje poslovnih subjekata, pa su krediti tom sektoru porasli za 43,2%, a u strukturi ukupnih plasmana njihov je udjel povećan s 52,4% u 2009. godini na 62,8% na kraju 2010. godine. Pri tome se Banka nastojala koncentrirati pretežito na klijente s pozitivnim poslovnim izgledima za koje obavlja kompletan bankarsko-financijski servis nastojeći se profilirati kao dogoročno stabilan i pouzdan partner.

U cilju zaštite od kreditnog rizika nastoji se plasirati što manje visoko koncentriranih plasmana, te što više kratkoročnih autolikvidnih plasmana uz adekvatno smanjivanje ročnosti i jačanje kolateralne pokrivenosti.

Krediti građanima na koje je Banka tradicionalno strateški orjentirana, u 2010. godini smanjeni su za 6,7%, a smanjen je i njihov udjel u ukupnim kreditima sa 47,6% u 2009. godini na 37,2% na kraju 2010. godine. Ovakva kretanja posljedica su smanjenja prihoda kućanstava i smanjene sklonosti zaduživanju u uvjetima gospodarske krize i povećanja nezaposlenosti.

Krediti u 000 kuna			PROMJENE
	2010.	2009.	2010/09
Ukupni bruto krediti	.718.976	1.438.719	19.5
Ükupne rezerve po kreditima	147.098	133.642	10.1
Ukupni neto krediti	1.571.878	1.305.077	20.4

Poslovanje Riznice

Novčano tržište

1. godinu obilježili su rastući problemi s visokim proračunskim deficitima perifernih zemalja Eurozone, u prvom redu Grčke, Irske i Portugala, s naznakama mogućih problema u Spanjolskoj. Kako bi poticala oporavak, ECB je tijekom cijele 2010. godine držala ključne kamatne stope na niskim razinama, što se odrazilo i na kamatne stope na eurskom međubankarskom tržištu. EONIA i EURIBOR u prvoj polovici godine bili su na niskim razinama, dok su u drugoj polovici godine, uvjetovane nejasnim signalima koji su ocrtavali trenutna stanja raznih europskih i svjetskih gospodarstava, ipak nešto porasle. Tako je 1M EURIBOR sa razine od 0,50% skočio na razine od oko 0,80% pred kraj godine. Istovremeno, porastom svjetskih cijena roba, prvenstveno cijena hrane i nafte, počeli su se osjećati i lagani inflatorni pritisci u Eurozoni.

Dio eurske kratkoročne likvidnosti oročavan je primarno na domaćem međubankraskom tržištu, na kratke rokove, kako bi se osigurala zadovoljavajuća likvidnost banke u svakom trenutku.

Na domaćem međubankarskom tržištu, 2010. godinu obilježio je nastavak pada kunskih kamatnih stopa, što je najbolje ilustrirati činjenicom da je 1Y ZIBOR pao s razine od 5,80% na razinu od gotovo 3,00%, da bi završio na razini od oko 4,00% krajem godine.

Sukladno razvoju situacije, Banka je, kao i kod devizne likvidnosti, isto učinila s kunskom likvidnošću. Umjesto u oročene međubankarske depozite, usmjerila ih je ka domaćim državnim i korporativnim izdanjima obveznica, kako na primarnom tako i na sekundarnom tržištu. Oročavanjem dijela kunske likvidnosti kod manjih domaćih banaka na kratke rokove, Banka je osigurala kratkoročnu likvidnost uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Osim pada kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, neminovno je došlo i do pada kunskih i deviznih pasivnih kamatnih stopa na oročene depozite građanima i tvrtkama. Sukladno tržišnim prilikama, Banka je tijekom godine revidirala kamatne stope koje nudi na depozite, zadržavši konkurentnost uz istovremeno smanjivanje kamatnih rashoda.

Tržište financijskih instrumenata s fiksnim prinosom

Sukladno navedenim makroekonomskim događanjima, Banka je deviznu likvidnost alocirala prvenstveno prema tržištima državnog i korporativnog duga, pravovremeno formiravši portfelj koji je osigurao povrat po daleko višim stopama prinosa nego li bi to bio slučaj da su se viškovi likvidnosti oročavali na stranim međubankarskim tržištima. Istovremeno, unatoč realokaciji klasa imovine, zadovoljeni su regulatorni kriteriji ALM omjera u vidu pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima.

Vrijednost portfelja obveznica u portfelju raspoloživom za prodaju u 2010. godini kretao se u rasponu od 310 milijuna HRK do 463 milijuna HRK.

Na domaćem tržištu obveznica, najviše aktivnosti je bilo na segmentu državnih obveznica. Ministarstvo financija RH emitiralo je dvije nove obveznice, od kojih je prva s dospijećem u 2020. godini, a druga u 2017. godini. Tim izdanjima prikupljeno je oko 16,5 mlrd kuna za državni proračun. Banka je sudjelovala na javnim ponudama čime je dala svoj doprinos financiranju potreba državnog proračuna RH u 2010. godini.

Krajem godine rejting agencija S&P snizila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske za inozemna izdanja, sa BBB na BBB-, s negativnim izgledom zbog pogoršane fiskalne pozicije. Osiguranje od kreditnog rizika RH na 5-godišnji dug u 2010. godini (CDS spread) kretao se u rasponu od 175 do 350 baznih bodova. Najviše razine su zabilježene u razdoblju izbijanja dužničke krize u perifernim zemljama EU.

Strano tržište obveznica u 2010. bilo je obilježeno dužničkom krizom u perifernim državama Eurzone, te ekspanzivnom monetarnom politikom centralnih banaka na razvijenim tržištima. Dužnička kriza utjecala je na veliki rast u razlici prinosa na dug perifernih država Eurozone (Portugal, Irska, Italija, Grčka, Španjolska) u odnosu na referentne prinose država poput Njemačke, Francuske i zemalja sa sjevera Europe.

Prva polovica godine obilježena je padom kamatnih stopa na 10-godišnje državne obveznice Republike Njemačke. Pad prinosa nastavljen je i ubrzan u trećem kvartalu gdje je dosegnut minimum na razini od 2,10%. Do kraja godine prinosi su počeli rasti i završili godinu malo ispod 3%.

Razlozi za pad prinosa su strah od deflacije i recesije zbog nešto slabijih vodećih indikatora, te najava FED-a da namjerava pokrenuti novi program kupnje državnih obveznica na tržištu. U zadnjem kvartalu, makroekonomski pokazatelji su pokazali da se gospodarstva ipak nalaze u fazi ekspanzije što je dovelo do rasta prinosa na obveznice.

Prinosi na državne obveznice perifernih zemalja Eurozone nisu slijedile trend prinosa na njemačke državne obveznice, te su prinosi na obveznice tih država uglavnom rasli zbog visoke zaduženosti i slabog gospodarskog rasta.

Banka je, s obzirom na visoku volatilnost tržišta kapitala i dužničku krizu u Eurozoni, oprezno ulagala s naglaskom na državne obveznice zemalja nižeg rizika i obveznice izdavatelja s visokim kreditnim rejtingom. Izloženost obveznicama perifernih država Eurozone je minimalna, s najvećim udjelom Italije.

Krajem godine, zbog pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, povećan je trend ulaganja u korporativne instrumente duga u očekivanju sužavanja kreditnog spreada u odnosu na referentna izdanja.

Devizno tržište

Početak 2010. godine obilježava nastavak rasta tečaja eur/hrk koji je započeo krajem 2009. godine. Razine valutnog para euro/kuna početak godine otvorile su na razini od 7,295. Postupni deprecijacijski pritisci trajali su do početka veljače kada se trgovalo po razinama od 7,315 kuna za jedan euro. Nakon toga uslijedio je trend aprecijacije kune uz silaznu putanju kretanja tečaja eur/hrk. Krajem prvog kvartala poslovne godine tečaj se spustio na razinu od 7,260, konsolidirajući se na tim razinama sve do početka lipnja. Do sredine srpnja sezonski utjecaji odljeva deviza, utjecali su na dodatno slabljenje eura spustivši tečaj ispod razina 7,200. To su ujedno i najniže razine eura u protekloj godini.

Nakon dužeg razdoblja aprecijacije kune krajem ljetne sezone uslijedio je oporavak tečaja. Izrazito snažan rast tečaja zabilježen je krajem studenoga kad se eurom trgovalo na razinama od 7,436, što su ujedno i najviše razine za euro u protekloj godini. Visoke razine tečaja bile su uzrokovane povećanim obujmom kupnje deviza od strane jedne bankarske grupacije. Na stabilizaciju tečaja a potom i slabljenje do kraja prosinca utjecala je Hrvatska narodna banka deviznim intervencijama na tržištu. Krajem prosinca tečaj je iznosio 7,385, dok prosječni srednji tečaj za proteklu godinu iznosi 7,292.

Kretanje tečaja usd/hrk u protekloj godini bilo je usko korelirano s kretanjem valutnog para eur/usd na inozemnom deviznom tržištu, pokazujući znakove jačanja kad je euro slabio u odnosu na dolar. Od početka godine kretanje tečaja usd/hrk bilo je u znaku snažnog jačanja dolara punih sedam mjeseci prateći taj trend sve do srpnja. Dolar je u tom razdoblju u odnosu na kunu s početka godine ojačao 16%. U tom razdoblju kratkotrajno je uspio probiti psihološku razinu od 6 kuna za 1 dolar. Snažan rast dolara kao sigurnog utočišta bio je uvjetovan produbljivanjem dužničkih problema perifernih zemalja Eurozone, što se odrazilo negativno na tržište obveznica istih zemalja, dioničko tržište te valutu euro. Vrhunac krize bio je u ljetnim mjesecima, nakon čega je uslijedilo smirivanje tržišta. Stabilizaciju tržišta pratilo je i slabljenje dolara do početka listopada (5,420) da bi do kraja godine blago rastao do razina 5,568.

Jačanje dolara kao sigurnog utočišta pratilo je i jačanje švicarskog franka koji se izdvaja kao najapreciranija valuta u protekloj godini s najvišom stopom rasta u odnosu na kunu. Od početka godine s razina 4,919 ojačao je do kraja godine na razinu od 5,929, što je visokih 20,5%. Prvi put se u dužoj vremenskoj seriji od deset godina uspio približiti i razini od 6 kuna za 1 švicarski franak, ostvarivši time i paritet sa tečajem dolara. Prosječni srednji tečaj za švicarski franak za 2010. godinu iznosi 5,327.

Protekle dvije godine na deviznim tržištima označene su kao najvolatilnije u posljednjih deset godina uz vrlo nepredvidljiva događanja i kretanja na financijskim tržištima, čime je rizičnost ovakvih ulaganja značajno porasla. Unatoč visokoj volatilnosti, a time i rizičnosti, Banka je optimalno upravljala valutnom pozicijom. Uz povećani obujam trgovanja adekvatno je upravljala ročnom i valutnom strukturom imovine i obveza. Sektor riznice je u potpunosti zadovoljio potrebe fizičkih i pravnih osoba za stranom efektivom i devizama uz vidljivo povećanje transakcija i volumena.

Trgovanje na Sales desku u Direkciji trgovanja u Sektoru riznice tijekom 2010. g. je obilježilo sužavanje valutne marže (spread) kod glavnih valutnih parova u odnosu na kunu. Banka je na tržišne promjene brzo i adekvatno reagirala kako bi i nadalje bila konkurentna. S obzirom na dosta volatilnu i u pojedinim trenucima tešku situaciju na tržištu, Unatoč sužavanju valutne marže, Banka je zadržala postojeće klijente, pridobila nove klijente, povećala obujam i broj transakcija, što je imalo i utjecaja na povećane prihode od kupoprodaje deviza.

Investicijsko bankarstvo

Do prosinca 2010.godine svi trgovinski pokazatelji ukazivali su na to da će ovo biti još jedna izrazito loša godina domaćeg tržišta kapitala sa malim volumenima i slabom likvidnošću, no onda se "dogodila" Ina d.d., koja je uvelike popravila statističke pokazatelje. Neki od dnevnih prometa u prosincu ušli su među deset najboljih dnevnih prometa u povijesti Zagrebačke burze d.d., a burzovni indeksi su zabilježili dvoznamenkaste postotke porasta.

Unatoč tome, promet dionicama u 2010. godini smanjen je za 22,3% i iznosio je skromnih 5.77 milijardi HRK. Za usporedbu, godinu dana ranije iznosio je 7,43 milijarde HRK. Na crnogorskim burzama prometi su bili osjetno manji te su gotovo prepolovljeni u odnosu na prethodnu godinu.

Brokerski poslovi

Banka u 2010. godini ostvarila je ukupan promet na Zagrebačkoj burzi od 97.950.726,00 HRK i time zauzela 22. mjesto među 36 investicijskih društava što predstavlja udjel u ukupnom prometu Burze od 0,66%. Po prometu obveznicama na Zagrebačkoj burzi, Banka je zauzela 6.mjesto. Na tržištu Crne Gore ostvaren je promet od 5.033.182.61 EUR.

Na dan 31.12.2010 Banka je imala aktivan 3.981 račun klijenata za trgovanje na domaćem tržištu i 279 računa za trgovanje na tržištu Crne Gore. Klijenti su u 2010. godini zadali ukupno 2.741 nalog brokerima.

Skrbništvo nad financijskim instrumentima

U poslovima skrbništva nad vrijednosnim papirima tokom godine zabilježen je neznatan pad vrijednosti imovine na skrbničkim računima u odnosu na prethodnu godinu te je na dan 31.12.2010 godine, Banka skrbila o portfelju vrijednosnih papira u vrijednosti od 101,2 milijuna kuna.

Upravljanje portfeljima (POBAportfolio)

U 2010. godini unaprijeđena je postojeća usluga upravljanja portfeljem na način da je promijenjen način upravljanja imovinom i sam pristup klijentu. Umjesto dosadašnjeg zbirnog upravljanja portfeljima usluga je modificirana u tzv. "Tailor-made" uslugu, odnosno prilagodbu svakom pojedinačnom klijentu, njegovom rizičnom profilu, željenim prinosima te specifičnostima i potrebama. Ulaganje u portfelj omogućuje klijentima korištenje potencijala hrvatskog i stranih tržišta kapitala te tržišta novca, uvažavajući njihove osobne investicijske sklonosti i zahtjeve, kako bi se postigla optimalna struktura portfelja prema unaprijed dogovorenim investicijskim ciljevima. Nakon promotivnih aktivnosti i uspješne edukacije poslovne mreže Banke, usluga je uspješno implementirana te su otvoreni prvi portfeljni računi.

Platni promet .

Osnovno obilježje obavljenog platnog prometa klijenata Banke u 2010. godini, je povećanje ukupne vrijednosti platnog prometa u odnosu na prethodnu godinu te povećanje broja otvorenih računa. Broj izvršenih transakcija putem internet poslovanja je značajno povećan dok su transakcije na papirnim obrascima i drugim medijima na razini 2009. godine.

Ukupni obujam inozemnog platnog prometa veći je za 12%, a ostvareni priljevi na devizne račune klijenata porasli su za 22% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast od 38% evidentiran je u dijelu inozemnog internet poslovanja klijenata, dok je domaći internet platni promet porastao za 31% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni obujam domaćeg platnog prometa klijenata povećan je za 6% u odnosu na prethodnu godinu, a u dijelu priljeva na transakcijske račune taj porast iznosi 9%.

Broj novo otvorenih transakcijskih računa pravnih osoba, u inozemnom platnom prometu, povećan je za 10% u odnosu na 2009. godinu. Podaci o povećanju broja korisnika internet bankarstva iznose 13%.

			u curina
OPIS	31.12.2009.	31.12.2010	Indeks 2010/09
PRILJEVI NA DEVIZNI RAČUN	203.808.586	248.007.972	122
1. Domaće pravne osobe	200.163.649	236.996.471	118
2. Nerezidenti pravne osobe	2.419.533	1.733.528	72
3. Skrbništvo	1.225.404	1.418.194	116
4. Građani*	8.338.468	7.859.779	94
ODLIEVI U INGZEMSTVO	96.052.217	93.409.952	97
1. Pravne osobe - Nal.14 ručno	51.086.772	36.162.906	71
2. Pravne osobe - Web 14	30.108.306	41.579.534	138
3. Akreditivi	13.249.149	11.446.957	86
4. Skrbništvo	1.607.989	4.220.555	262
5. Građani rez.i nerez.	2.243.405	3.011.396	134
TALIJANSKE MIROVINE	26.385.015	24.762.589	94
UKUPNO INO PLATNI PROMET	326.245.818	366.180.513	112

Devizni platni promet

Broj SWIFT poruka

OPIS	2009.	2010.	Indeks 2010/09
Dolazne MT 100, 102, 103 (priljevi)	16.697	15.397	92
Odlazne MT 100, 102, 103 (odljevi)	9.386	7.329	78
Odlazne MT 700 (akreditivi)	249	293	118

Domaći platni promet

The State Article

			u kunama
OPIS	31.12.2009.	31.12.2010	Indeks 2010/09
POBA KLIK - interno	1.043.739.869	1.359.162.253	130
POBA KLIK - eksterno	2.542.500.143	3.336.780.391	131
UKUPNO POBA KLIK	3.586.240.012	4.695.942.644	131
UKUPNO PLATNI PROMET DOMACI	36.820.610.643	33.560.226.634	91
1. PLATNI PROMET KLIJENATA	9.657.757.938	10.189.161.391	106
priljev	4.986.317.597	5.437.608.913	109
odljev	4.671.440.341	4.751.552.478	102
2. PLATNI PROMET RIZNICE	22.873.742.840	18.298.171.635	80

Broj platnih naloga

OPIS	31.12.2009.	31.12.2010	Indeks 2010/09
POBA KLIK-interni	121.851	131.117	108
POBA KLIK- eksterni	493.289	559.700	113
UKUPNO POBA KLIK	615.140	690.817	112
UKUPNO PLATNI PROMET DOMACI	2.300.446	2.293.788	100
1. PLATNI PROMET KLIJENATA	2.295.668	2.289.530	100
priljev	898.918	879.349	98
odljev	1.396.750	1.410.181	101
2. PLATNI PROMET RIZNICE	4.273	3.754	88

Broj otvorenih transakcijskih računa

OPIS	31.12.2009.	31.12.2010	Indeks 2010/09
INOPLATNI PROMET	1.686	1.852	110
DOMACI PLATNI PROMET	7.108	7.368	104
KORISNICI INTERNET BANKARSTVA	3.540	4.001	113

· Poslovna mreža i kanali distribucije

Krajem 2010. godine, prodajnu mrežu Banke čini ukupno 30 poslovnica.

Osim razgranate poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i putem ostalih kanala distribucije - bankomata, dnevno-noćnih trezora i EFTPOS terminala. Svi bankomati imaju chip tehnologiju koja štiti korisnike od mogućih zlouporaba i krađa podataka s kartica.

Banka ima instaliranih 870 EFTPOS terminala, a tijekom 2010. godine nastavljen je trend porasta broja transakcija na EFTPOS terminalima Banke.

Broj korisnika internet bankarstva (POBAklik usluge) i POBAsms usluge povećao se za 13%, a broj naloga izvršenih putem POBAklik-internet bankarstva u 2010. godini povećao se za 12% u odnosu na prethodnu godinu. Korisnicima usluga Podravske banke, dostupne su poslovne informacije putem Info centra koji permanentno bilježi rast poziva.

Posebna pažnja posvećuje se upravljanju poslovnom mrežom, te uređenju i opremanju poslovnica radi pružanja što kvalitetnijih usluga klijentima.

Podravska banka će i nadalje voditi računa da svojim klijentima bude što bliže - bilo putem poslovnica, interneta, bankomata ili telefona.

Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2010. godine imala 307 zaposlenika, što je smanjenje od 2% u odnosu na 31.12.2009. godine. Od ukupnog broja zaposlenih, 61% čini ženska populacija, a u izravnom radu s klijentima ("front office"), angažirano je 61% od ukupnog broja zaposlenika. Prosječna dob zaposlenika Banke je 41 godina.

Razvojem poslovanja Banke uvjetovane su određene organizacijske promjene u cilju što veće efikasnosti, te optimalnog iskorištenja tehničkih i kadrovskih resursa, dok je usklađenje sa zakonskom regulativom rezultiralo unaprjeđenjem postojećeih i ustrojavanjem novih kontrolnih funkcija u Banci.

Kontinuirano educiranje i stručno usavršavanje zaposlenika, primarni su ciljevi Banke. Tijekom 2010. godine, na internim i eksternim edukacijama, iz raznih područja bitnih za poslovanje Banke sudjelovalo je gotovo dvije tećine zaposlenih.

Istodobno, Banka zapošljavala mlade, stručne ljude koji će svojim angažmanom donijeti novu kvalitetu razvoju Banke.

Obzirom da ljudski kapital predstavlja glavnu konkurentsku prednost, Podravska banka posebnu pažnju posvećuje motivaciji i nagrađivanju svojih zaposlenika, te razvoju njihovih kompetencija.

Kapital 0

Kapital Banke bez dobiti ostvarene u 2010. godini iznosi 360,9 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, kapital je povećan za 2,7% s osnove raspoređene dobiti ostvarene u 2009. godini u rezerve Banke.

Jamstveni kapital Banke na kraju 2010. godine iznosi 327,0 milijuna kuna a stopa adekvatnosti kapitala Banke iznosi 15,41%.

Na dan 31. prosinca 2010. godine nominalna vrijednost dioničkog kapitala iznosi 267,5 milijuna kuna. Dionički kapital sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Prema vlasničkoj strukturi, strane osobe posjeduju 87% vlasničke glavnice, dok je preostali kapital u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba.

Račun dobiti i gubitka .

Banka je u 2010. godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu 16,1 milijuna kuna, dok je neto dobit ostvarena u iznosu 12,97 milijuna kuna.

Prihodi od redovnog poslovanja Banke u 2010. godini ostvareni su u iznosu 138,0 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 62,4%, neto prihod od naknada i provizija 19,4%, a neto prihod od kupoprodaje deviza i ostali prihodi 18,2%

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, iznose 121,9 milijuna kuna i smanjili su se za 1,8%. Smanjenje troškova posljedica je smanjenja administrativnih troškova za 3,6% u odnosu na prethodnu godinu.

Procjena kreditnih rizika i formiranje rezervi za rizične plasmane i potencijalne obveze, temelje se na primjeni načela konzervativne politike i primjene važećih propisa pa je Banka u 2010. godini po toj osnovi izdvojila 12,5 milijuna kuna za umanjenje vrijednosti i rezervacije.

Uporaba dobiti

Uprava Banke predlaže Nadzornom odboru da zajednički predlože Glavnoj Skupštini da se ukupno ostvarena dobit u 2010. godini, uporabi za unos u rezerve Banke.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s pravilima Zagrebačke burze, Uprava i Nadzorni odbor Podravske banke d.d. izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza.

Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Godišnji upitnik za 2010. godinu u kojem se nalaze odgovori na postavljena pitanja i potrebna objašnjenja

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.

Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci Uprava ima tri člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka i drugim relevantnim propisima.

Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu.

Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Statutom Banke a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave.

Uprava Banke nije ovlaštena za stjecanje vlastitih dionica Banke na organiziranom tržištu, kao ni za izdavanje novih dionica Banke

Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.

Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.

U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA - GODIŠNJI UPITNIK

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne godine na koje se odnose i godišnja financijska izviješća.

• 1. Ima li društvo internetske stranice? DA ako da, na kojoj adresi? www.poba.hr ako ne, zašto?
• 1. Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? u sjedištu i na poslovnoj adresi društva (ako ne, zašto?) DA putem internetskih stranica društva na Internetu (ako ne, zašto?) DA na engleskom jeziku (ako ne, zašto?) DA
• 1. Je li društvo izradilo kalendar važnih događaja? (ako ne, zašto?) Ako da, je li kalendar važnih događaja objavljen na internetskim stranicama društva na Internetu? NE , Banka putem web stranice najavljuje važne događaje (ako ne, zašto?)

je li kalendar važnih događaja uredno i na vrijeme ažuriran? (ako ne, zašto?)

1. Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? NE

Ako da,

koja su to društva?

obajvljuju li se podaci o uzajamnom dioničarstvu javno i kako? (ako ne, zašto?)

1. Iznosi li društvo u godišnjem izviještaju podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a čiji su imatelji članovi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave društva? DA

(ako ne, zašto?)

1. Iznosi li društvo na svojim internetskim stranicama podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a čiji su imatelji članovi nadzornog odboram upravnog odbora ili uprave društva i ažuriraju li se ti podaci redovito (u roku od 24 sati)?

(ako ne, zašto?) NE, promjene se objavljuju putem Zagrebačke burze u propisanom sadržaju i roku

1. Utvrđuje li društvo i javno objavljuje čimbenike rizika? DA, sadržani su u financijskim izvještajima (ako ne, zašto?)

2. Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava:

da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama DA pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s time u vezi? DA (ako ne, zašto?)

nadzor nad protokom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom DA (ako ne, zašto?)

1. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? DA Ako ne.

jesu li javno i pravodobno objavljeni svi relevantni podaci o sadržaju prava dionica koje ne daju pravo na jedan glas? (ako nisu, zašto?) kako su ta pojašnjenja objavljena?

1. Jesu li na internetskim stranicama društva objavljeni popisi svih kandidata za članstvo u nadzornom odboru ili upravnom odboru koji se biraju na skupštini ili

17

ih se imenuje, sa životopisom? NE

(ako ne, zašto?) Banka u 2010. godini nije imala izbor članova u Nadzorni odbor

1. Postupa li društvo na jednaki način i pod jednakim uvjetima prema svima dioničarima? DA (ako ne, zašto?)

12. Je li društvo izdavalo nove dionice? NE

Ako da.

je li svim dioničarima omogućeno sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala društva, razmjerno njihovim udjelima u dotadašnjem temeljnom kapitalu društva, i to u obliku prenosivih financijskih instrumenata u kojima je sadržano takvo pravo prvenstva, kako bi se zaštitili interesi dioničara koji u trenutku izdavanja ne mogu upisati i uplatiti nove dionice? (ako ne, zašto?)

je li namjera izdavanja novih dionica javno objavljena najmanje 10 dana prije dana koji je određen kao datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za određivanje o tome koji dioničari imaju pravo prvenstva pri stjecanju novoizdanih dionica? (ako ne, zašto?)

1. Je li društvo stjecalo ili otpuštalo vlastite dionice (trezorske dionice)? NE

Ako da, je li je to stjecanje ili otpuštanje obavljeno

na otvorenom tržištu? (ako ne, zašto?) na takav način kojim se ne povlašćuju pojedini dioničari, ulagatelji ili skupine dioničara, odnosno ulagatelja? (ako ne, zašto?)

• 1. Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše 6 dana prije održavanja skupštine? DA to je utvrđeno Statutom Banke (ako ne, zašto?)
• 1. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? NE, nije bilo isplate dividende (ako ne, zašto?)
• 1. Je li datum isplate dividende ili predujma devidende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? upućujemo na odgovor pod 17. (ako ne, zašto?)
• 1. Je li odluka o isplati dividende ili predujma dividende kojom se utvrđuju naprijed spomenuti datumi objavljena i dostavljena burzi najkasnije 2 dana nakon donošenja? upućujemo na odgovor pod 17.
• 1. Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, zašto?) upućujemo na odgovor pod 17.
• 1. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Jesu li dnevni red skupštine i relevantni podaci i isprave objavljeni na internetskim stranicama društva i na engleskom jeziku? (ako ne, zašto?) NE, Društvo nije primilo takvu inicijativu, no spremno je po potrebi udovoljiti
• 1. Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i sl.? (ako da, zašto?) DA, prijava za sudjelovanje i korištenje pravom glasa na glavnoj skupštini podnosi se najkasnije u roku utvrđenom Statutom
• 1. Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava moderne komunikacijske tehnologije? (ako ne, zašto? NE, za takvim sudjelovanjem i glasovanjem nije bilo potrebe
• 1. Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine kao i podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, zašto?) NE, Nadzorni odbor se sastaje po potrebi
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Navedite imena članova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora. Miljan Todorović- predsjednik Nadzornog odbora, Sigilfredo Montinari - zamjenik predsjednika, Filippo Disertori - član,

19

Dolly Predovic - član, Maurizio Dallocchio - član, Dario Montinari - član, Đuro Predović - član

1. Navedite za svakog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora u kojimje još društvima član nadzornog odbora, upravnog odobora ili uprave.

Miljan Todorović, direktor Cerere S.r.l. Trieste,

Sigilfredo Montinari, predsjednik Odbora direktora Hipotekarne banke a.d. Podgorica

Navedite ako se neko od tih društava smatra konkurentskim društvu. Ne postoji odnos konkurencije

• 1. Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova? (ako ne, zašto?) NE, većina članova Nadzornog odbora je iz redova dioničara
• 1. Koji su članovi nadzornog odnosno neizvršni direktori upravnog odbora neovisni? Filippo Disertori i Maurizio Dallocchio
• 1. Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? DA (ako ne, zašto?)
• 1. Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora odbora: određena odlukom glavne skupštine DA utvrđena statutom društva NE utvrđena na neki drugi način NE (ako da, na koji način?)
• 1. Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog pojedinog člana nadzornog odbora društva odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukturu te naknade, javno objavljeni? (ako ne, zašto?) (ako da, gdje?) DA, u revidiranom godišnjem izvješću
• 1. Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije sljedeći radni dan, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, zašto?) DA
• 1. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njim povezane osobe.

Redovni bankovni poslovi

1. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe:

bili zaključeni na tržišnoj osnovi (posebice glede rokova, kamata, jamstava i sl.)? (ako ne,

zašto i koji?) DA

jasno navedeni u izvještajima društva? (ako ne, zašto i koji?) DA potvrđeni neovisnom procjenom stručnih osoba koje su neovisne u odnosu na sudionike konkretnog posla? (ako ne, zašto i koji?) DA

40. Postoje li ugovor ili sporazum između člana nadzornog odnosno upravnog odbora i društva? NE

Ako da,

jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnosno upravnog odbora? (ako ne, zašto?) jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem izvještaju? (ako ne, zašto?)

41. Je li nadzorni odnosno upravi odbor ustrojio komisiju za imenovanja? (ako ne, zašto?) NE

Ako da,

je li komisija procijenila sastav, veličinu, članstvo i kvalitetu rada nadzornog odbora i uprave i sačinila odgovarajuće preporuke nadzornom odboru? (ako ne, zašto?) je li komisija procjenila znanja, vještine i iskustva kojima raspolažu pojedini članovi nadzornog odbora i o tome izvijestila nadzorni odbor? (ako ne, zašto?)

je li komisija razmatrala probleme vezane uz planiranje kontinuiteta nadzornog odbora i uprave? (ako ne, zašto?)

je li komisija razmatrala politiku uprave glede zapošljavanja višeg rukovodećeg kadra? (ako ne, zašto?)

42. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? NE Ako da,

je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, zašto?)

je li komisija nadzornom odboru predložila politiku nagrađivanja uprave koja se mora odnositi na sve oblike nagrađivanja, a osobito na fiksni dio nagrade, varijabilni dio nagrade koji je vezan uz uspješnost poslovanja, mirovinski plan i otpremnine? (ako ne,zašto?) kada se radi o varijabilnom dijelu nagrade koji je vezan uz uspješnost poslovanja, je li je prijedlog komisije sadržavao preporuke za određivanje objektivnih kriterija procjene uspješnosti? (ako ne, zašto?)

je li komisija nadzornom odboru predlagala nagradu za pojedine članove uprave, sukladno politici nagrađivanja društva i procjeni djelovanja pojedinog direktora? (ako ne, zašto?) je li komisija nadzornom odboru predlagala prikladan oblik i sadržaj ugovora sa članovima uprave? (ako ne, zašto?)

je li komisija pratila iznos i strukturu nagrade višem rukovodećem kadru i davati opće preporuke upravi s time u vezi? (ako ne, zašto?)

je li komisija glede poticajnog dijela nagrade upravi, kada se ovaj sastoji od opcija na dionice ili drugih aranžmana zasnovanih na stjecanju dionica, razmatrala opću politiku takovog tipa nagrađivanja i predlagala nadzornom odboru odgovarajuća rješenja te prije objavljivanja razmotrila podatke koji se o tome objavljuju u godišnjem izviješću?

43. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju? DA (ako ne, zašto?)

Ako da,

je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne,

zašto?) NE, odgovara sastavu nadzornog odbora

je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izviještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, zašto?) DA

je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, zašto?) DA

je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, zašto?) DA

ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li je komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takove funkcije? (ako ne, zašto?) NE, Banka ima ustrojenu unutarnju reviziju

je li komisija nadzornom odboru dala preporuke vezane uz izbor, imenovanje, ponovno imenovanje ili promjenu vanjskog revizora i o uvjetima njegovog angažmana? (ako ne, zašto?) DA

je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, zašto?) DA

je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, zašto?) DA

je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, zašto?) NE

je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, zašto?) DA

je li komisija istražila okolnosti vezane uz otkaz vanjskog revizora i dala odgovarajuće preporuke nadzornom odboru (ukoliko je do takovog otkaza došlo)? (ako ne, zašto?) NE, nije bilo takve situacije

ima li komisija otvorenu i neogranićenu komunikaciju s upravom i nadzornim odborom? (ako ne, zašto?) DA

kome komisija odgovara za svoj rad? Nadzornom odboru

ima li komisija otvorenu i neograničenu komunikaciju s unutarnjim i vanjskim revizorom? (ako ne, zašto?) DA

dostavlja li uprava komisiji za reviziju:

pravodobne i periodične prikaze financijskih izvještaja i srodnih dokumenata prije javnog objavljivanja tih podataka (ako nije, zašto?); DA

podatke o promjenama u računovodstvenim načelima i kriterijima (ako ne, zašto?); DA

računovodstvene postupke prihvaćene za većinu radnji (ako ne, zašto?); DA

svako važnije odstupanje između knjigovodstvene i stvarne vrijednosti po pojedinim stavkama (ako ne, zašto?); NE, nije bilo odstupanja

svu korespondenciju s odjelom za unutarnju reviziju ili neovisnim revizorima (ako ne, zašto?). DA

Je li uprava komisiju za reviziju obavijestila o metodama korištenim za knjiženje značajnih i neuobičajenih transakcija i poslovnih događaja kada se knjigovodstvenom prikazu takovih događaja može pristupiti na različite načine? (ako nije, zašto?) DA

Je li komisija za reviziju s nezavisnim revizorom raspravila pitanja vezana uz: promjene ili zadržavanje računovodstvenih načela i kriterija, (ako nije, zašto?) DA

primjenu propisa, (ako nije, zašto?) DA

ar and consideración con comento de constructos

važne procjene i zaključke u pripremanju financijskih izvještaja, (ako nije, zašto?) DA

metode procjene rizika i rezultate, (ako nije, zašto?) DA

visoko rizična područja djelovanja, (ako nije, zašto?) DA

uočene veće nedostatke i značajne manjkavosti u unutarnjoj kontroli, (ako nije, zašto?) DA

djelovanje vanjskih čimbenika (ekonomskih, pravnih i industrijskih) na financijske izvještaje i revizorske postupke. (ako nije, zašto?) DA

je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako nije, zašto?) DA

44. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljana svim članovima? (ako nije, zašto?) DA

• 1. Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja, uz navođenje kako je glasovao pojedini član? (ako ne, zašto?) DA
• 1. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti

svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva? DA

• 1. Navedite imena članova uprave ili izvršnih direktora. Julio Kuruc, Davorka Jakir i Marijan Marušić
• 1. Postoje li pravila za rad uprave ili izvršnih direktora kojima su regulirana pitanja vezana uz:

područje djelovanja i ciljeve, DA pravila postupanja, DA pravila za rješavanje sukoba interesa, DA tajništvo uprave, DA održavanje sjednica, donošenje odluka, dnevni red, izradu i sadržaj zapisnika i dostavu dokumenata, DA suradnju s nadzornim odborom. DA

(ako ne, zašto?)

1. Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako nije, zašto?) NE, iako ne postoji formalna izjava o politici nagrađivanja uprave i nadzornog

odbora, Banka objavljuje agregirani podatak o podacima s povezanim stranama kao i visini ukalkuliranog i priznatog iznosa nagrade za rukovodstvo Banke u sklopu godišnjeg izvješća pripremljenog sukladno MSFI, a koje se objavljuje na internet stranici Banke

1. Ukoliko postoji, sadrži li Izjava o politici nagrađivanja slijedeće dijelove: značajnije promjene u odnosu na politiku nagrađivanja u usporedbi s prošlom godinom, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.

pojašnjenje relativnog udjela i važnosti fiksnih i varijabilnih komponenti nagrađivanja, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.

dovoljnu informaciju o kriterijima uspješnosti na čijem ispunjenju se zasniva pravo na stjecanje dionice, opcija na dionica ili drugi oblik varijabilnog dijela naknade, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.

dovoljnu informaciju u vezi između visine nagrade i uspješnosti, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.

temeljne pokazatelje i razloge za dodjelu godišnjih bonusa ili pogodnosti koje nisu gotovinske naravi, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.

sažeti prikaz ugovora s članovima uprave koji treba uključivati podatke o trajanju ugovora, otkaznim rokovima i osobito otpremninama. Svaki oblik nagrađivanja članova uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora koji se sastoji od opcija na dionice ili drugih prava na stjecanje dionica ili ako se nagrada zasniva na cijeni dionica društva prije stupanja na snagu treba odobriti glavna skupština društva. Ovo se odobrenje odnosi na načela nagradivanja, a ne na odobranje nagrade pojedinim članovima uprave, upravnog odbora ili nadzornog odbora. (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49.

1. Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako nije, zašto?) NE, upućujemo na odgovor pod 49

2. Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

3. Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

4. Sadrži li Izjava o nagradama članovima uprave ili upravnog odbora sljedeće elemente glede svakog člana koji je tu dužnost obnašao u godini na koju se izjava odnosi:

ukupan iznos plaće, bez obzira je li stvarno isplaćen ili još nije, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

naknade ili pogodnosti primljene od povezanih društava, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

naknade u obliku sudjelovanja u dobiti ili bonusa i razlozi zbog kojih su isplaćene, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

bilo kakve dodatne nagrade isplaćene članovima uprave za poslove koje su obavili za društvo izvan uobičajenog djelokruga dužnosti člana uprave, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

kompenzaciju koja je isplaćena ili treba biti isplaćena bivšem članu uprave u vezi s prestankom obnašanja funkcije tijekom godine na koju se odnosi izjava, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

ukupnu procijenjenu vrijednost negotovinskih pogodnosti koje se smatraju naknadom, a nisu nabrojane u prethodnim točkama, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49 glede nagrade u dionicama ili opcijama na dionice ili drugim oblicima nagrađivanja koja se zasnivaju na stjecanju dionica:

broj opcija ili dionica odobren od strane društva u godini na koju se odnosi izjava i uvjeti za njihovo (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

broj opcija izvršenih u godini na koju se odnosi izjava i, za svaku od njih, broj dionica i cijena po kojoj je izvršena ili vrijednost dionica uključenih u raspodjelu članovima uprave na kraju godine, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

broj opcija koje nisu izvršene na kraju godine, cijena po kojoj ih je moguće izvršiti, datum izvršenja i glavni uvjeti vezani uz izvršenje, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49 svaku promjenu vezanu uz promjenu uvjeta za izvršenje postojećih opcija koja se dogodila u društva u godini na koju se odnosi izjava, (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49 svaki zajam (uključujući stanje duga i kamatnu stopu), avansno plaćanje ili jamstvo u korist članova uprave od strane s društvom povezanih društava koja su uključena u konsolidirane financijske izviještaje. (ako ne, zašto?) upućujemo na odgovor pod 49

55. Je li svaki član uprave ili izvršni direktor izvijestio nadzorni odbor odnosno upravni odbor društva o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava iz dionica društva najkasnije sljedeći radni dan poslije nastanka takve promjene uz obvezu društva da takvu promjenu javno objavi u najkraćem mogućem roku? (ako ne, zašto?) NE, tijekom 2010.

godine nije bilo promjene vlasništva nad dionicama Banke od strane članova Uprave

1. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njime povezane osobe. Redovni bankovni poslovi obavljeni po komercijalnim uvjetima

57. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe:

bili zaključeni na tržišnoj osnovi (posebice glede rokova, kamata, jamstava i slično)? (ako ne, zašto i koji?) DA

jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, zašto i koji?) DA

potvrđeni neovisnom procjenom stručnih osoba koje su neovisne u odnosu na sudionike konkretnog posla? (ako ne, zašto i koji?) DA

1. Imaju li članovi uprave ili izvršni direktori značajan udio u društvima koja se mogu smatrati konkurentskima društvu? (ako da, koji, gdje i koliko?) NE

2. Jesu li članovi uprave ili izvršni direktori članovi nadzornih odbora drugih društava? DA (ako da, navedite imena tih članova uprave, tvrtke društava u kojima su članovi nadzornih odbora i funkcije koje obnašaju u tim nadzornim odborima) Davorka Jakir - član nadzornog odbora društva Hotel Panonija d.o.o. Sisak

3. Ima li društvo vanjskog revizora? (ako ne, zašto?) DA

61. Je li vanjski revizor društva:

vlasnički ili interesno povezan s društvom (ako da, navedite na koji način) NE pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge ? (ako da, navedite koje i koliko to društvo stoji) NE

62. Jesu li nezavisni revizori komisiju za reviziju (revizorski odbor) izravno izvijestili o sljedećim pitanjima:

raspravi o glavnoj računovodstvenoj politici, NE važnim nedostacima i značajnim manjkavostima u unutarnjoj kontroli, NE alternativnim računovodstvenim postupcima. - NE neslaganju s upravom, - NE nije ga bilo procjeni rizika i - NE mogućim analizama prijevare i/ili zlouporabe. NE, nije ih bilo Ako nisu, zašto? Takvi slučajevi nisu evidentirani

1. Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih nezavisnim vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako nije, zašto) NE, Naknada za reviziju utvrđena je sukladno ugovoru

2. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, zašto?) DA

3. Imaju li ulagatelji mogućnost u pisanom obliku zatražiti i pravodobno dobiti relevantne podatke od uprave društva ili od osobe u društvu zadužene za odnose s ulagateljima (ako ne, zašto?) DA

4. Koliko je sastanaka s ulagateljima održala uprava društva? Nije bilo sastanaka s ulagateljima, osim održane dvije glavne skupštine

5. Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, zašto?) NE

6. Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnig odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? (Ako ne, navedite koji članovi uprave i nadzornog odbora se ne slažu, s kojim odgovorima se ne slažu i zašto) DA

Podravska banka d.d.

Financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine zajedno

s Izvješćem neovisnog revizora

Sadržaj

	Page
Odgovornost za financijska izvješća	1
Izvješće neovisnog revizora	2
Račun dobiti i gubitka	র্ব
Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti	5
Izvješće o financijskom položaju	6
Izvješće o novčanom tijeku	7
Izvješće o promjenama glavnice	8
Bilješke uz financijska izvješća	9-69
Dodatak I - Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	70-79

Odgovornost za financijska izvješća

Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske (NN 109/07), Uprava Banke dužna je osigurati da financijska izvješća za svaku financijsku godinu budu pripremljena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i regulatornim zahtjevima, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja, rezultata poslovanja, promjena na kapitalu i novčanom toku Podravske banke d.d. za to razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvješća.

Pri izradi financijskih izvješća Uprava je odgovorna:

• za odabir i potom dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika;
• · za razumne i oprezne prosudbe i procjene;
• · za primjenu važećih računovodstvenih standarda, i za obznanjivanje i objašnjavanje svakog značajnog odstupanja u financijskim izvješćima; te
• · za pripremanje financijskih izvješća po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski Banke, kao i usklađenost financijskih izvješća s važećim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprječavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

Ove financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke na dan 20. travnja 2011. godine, te ih potpisuju:

mr Julio Kuruc

Predsjednik Uprave

Koprivnica, 20 travnja 2011. godine

Marijan Marušić Član Uprave minut

Davorka Jakir

Član Uprave

De oitte.

Deloitte d.o.o. ZagrebTower Radnička cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB: 11686457780

Tel: +385 (0) 1 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima Podravske banke d.d .:

Obavili smo reviziju financijskih izvješća Podravske banke d.d. (u nastavku: "Banka") koji se sastoje od izvješća o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2010. godine, računa dobiti i gubitka, izvješća o sveobuhvatnoj dobiti, izvješća o promjenama u kapitalu i izvješća o novčanom tijeku za godinu koja je tada završila, te sažetog prikaza značajnih računovodstvenih politika i bilježaka uz financijska izvješća.

Odgovornost Uprave za financijska izvješća

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvješća u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaća: ustrojavanje, uspostavljanje i održavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvješća bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške, odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o financijskim na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardi nalažu da postupamo u skladu s etičkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijska izvješća ne sadrže materijalno značajne pogreške u prikazu.

Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u financijskima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog prikaza financijskih izvješća, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvješća kako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola. Revizija također uključuje i ocjenjivanje primjerenosti računovodstvenih politika koje su primijenjene te značajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvješća u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Deloitte se odnosi na tvrtku Deloitte Touche Tohmatsu, osnovanu u skladu sa švicarskim pravom (Swiss Verein) i mrežu njegovih tvrtki članica, od kojih je svaka pravno odvojena i samostalna osoba. Molimo posjetite www.deloitte com/hrlo-nama za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu i njegovih tvrtki članica.

Member of Deloitte Touche Tohmatsu

Društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 030022053; uplaćen temeljni kapital: 44.900,00 kuna; članovi uprave: Branislav Vrtačnik i Paul Trinder; poslovna banka d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagreb, ž. računibank acount no. 236000-1101896313; devizni račun: 2100312441 SWIFT Code: ZABAHR2X IBAN: HR27 2360 0001 1018 9631 3; Privedna barka Zagreb d.d., Račkoga 6, 10 000 Zagreb, ž. računt no. 2340009-1110098294; devizni račun. 70010-519758 SWIFT Code: PBZGHR2X IBAN: HR38 2340 0091 1100 9829 4; Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, 10 000 Zagreb, ž. račun/bank account no 2484008-1100240905; devizni račun: 210002537 SWIFT Code: RZBHHR2X IBAN: HR48 2484 0082 1000 0253 7

Mišljenje

Po našem mišljenju, financijska na stranicama od 4 do 69 prikazuju objektivno, u svim materijalno značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Poseban naglasak

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvješća banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim financijskim izvješćima na stranicama 70 do 79, a sadrže bilancu stanja na dan 31. prosinca 2010. godine, račun dobiti i gubitka, izvješće o kretanjima kapitala i novčani tijek za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama sa financijskima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvješća sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj koji su prikazani na stranicama 4 do 69, već su propisani Odlukom. Financijske informacije u obrascima su izvedene iz osnovnih financijskih izvješća Banke.

Deloitte d.o.o. Branislav Vrtačnik, ovlašteni revizoroo

Zagreb, Republika Hrvatska 20. travnja 2011. godine

Račun dobiti i gubitka

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

	Bilješka	2010. godina	2009. godina
Prihodi od kamata i slični prihodi	3	167.098	178.107
Rashodi od kamata i slični rashodi	3	(79.698)	(84.958)
Neto prihod od kamata		87.400	93.149
Prihodi od naknada i provizija	4	38.528	40.697
Rashodi od naknada i provizija	4	(11.807)	(13.772)
Neto prihod od naknada i provizija		26.721	26.925
Ostali neto prihodi iz poslovanja	5	25.169	19.408
Prihod iz redovnog poslovanja		139.290	139.482
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja	6	(13.748)	(11.293)
Administrativni troškovi poslovanja	7	(96.651)	(100.023)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	8	(12.826)	(12.813)
Dobit prije oporezivanja		16.065	15.353
Porez na dobit	9	(3.091)	(3.229)
Neto dobit tekuće godine		12.974	12.124
Zarada po dionici	10	HRK 19,40	HRK 18,13

Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

	Bilješka	2010. godina	2009. godina
Dobit tekuće godine		12.974	12.124
Ostala sveobuhvatna dobit
Neto smanjenje fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju		(3.371)	(523)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu		674	1.654
Ostala sveobuhvatna dobit		(2.697)	1.131
Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja		10.277	13.255

Izvješće o financijskom položaju

Na dan 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

	Bilješka	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	11	221.847	209.263
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	12	189.963	196.092
Plasmani kod drugih banaka	13	242.885	669.342
Zajmovi klijentima	14	1.571.878	1.305.077
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	15	401.906	136.362
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	16	56.308	125.552
Ulaganja u podružnice	19	3.570	1.530
Nematerijalna imovina	17	20.791	18.733
Nekretnine i oprema	18	67.317	77.053
Odgođena porezna imovina	த	5.171	4.387
Ostala imovina	20	15.463	13.551
UKUPNO IMOVINA		2.797.099	2.756.942
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	21	154.565	136.226
Obveze prema klijentima	22	2.107.741	2.043.071
Ostala pozajmljena sredstva	23	135.876	182.677
Ostale obveze	24	22.123	29.220
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	25	2.900	2.131
Ukupno obveze		2.423.205	2.393.325
Kapital
Dionički kapital	26	267.500	267.500
Premija na izdane dionice		3.015	3.015
Trezorske dionice		(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve	27	101.487	92.060
Dobit tekuće godine		12.974	12.124
Ukupno dionički kapital		373.894	363.617
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL		2.797.099	2.756.942

Izvješće o novčanom tijeku

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

	Bilješka	2010. godina	2009. godina
Dobit iz redovitog poslovanja		16.065	15.353
Usklađenje dobitka prije oporezivanja na neto novac kroz redovno poslovanje
Amortizacija		12.826	12.813
Neto gubitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine		15	27
Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja		13.748	11.293
Prihod od dividendi		(1.491)	(2.267)
Povećanje imovine koja se drži do dospijeća		(1.241)	(375)
Operativni dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja		39.922	36.844
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto smanjenje sredstava kod Hrvatske narodne banke		6.129	11.483
Neto (povećanje) / smanjenje zajmova klijentima		(280.551)	191.261
Neto povećanje plasmana bankama		(20.000)
Neto povećanje ostale imovine		(2.691)	(4.771)
Smanjenje na ostalim obvezama		(7.257)	(4.235)
Povećanje obveza prema ostalim bankama		18.339	96.360
Povećanje / (smanjenje) depozita klijenata		64.670	(126.771)
Neto novčani (odljev) / priljev iz redovnog poslovanja		(181.439)	200.171
Kupovina nekretnina i opreme		(5.163)	(15.065)
Povećanje financijske imovine raspoložive za prodaju		(268.915)	(100.562)
Smanjenje / (povećanje) ulaganja koja se drže do dospijeća		70.485	(70.021)
Ulaganja u podružnice		(2.040)
Neto novčani odljev iz ulagateljskih aktivnosti		(205.633)	(185.648)
		(46.801)	(6.466)
Posuđena sredstva
Kupnja vlastitih dionica			(14)
Neto novčani odljev iz financijskih aktivnosti		(46.801)	(6.480)
Neto (smanjenje) / povećanje novca		(433.873)	8.043
Novac na početku razdoblja	11	878.605	870.562
Novac na kraju razdoblja	11	444.732	878.605

Izvješće o promjenama glavnice

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

		Premija na				Dobit
	Dionički kapital	izdane dionice	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	tekuce godine	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2009.
godine	267.500	3.015	(11.068)	4.802	66.050	20.077	350.376
Raspored dobiti 2008.
godine					20.077	(20.077)
Otkup vlasitih dionica Ostala sveobuhvatna			(14)				(14)
dobit					1.131		1.131
Dobit tekuće godine						12.124	12.124
Stanje 31. prosinca
2009. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	87.258	12.124	363.617
Raspored dobiti 2009. godine					12.124	(12.124)
Otkup vlastitih dionica
Ostala sveobuhvatna dobit					(2.697)		(2.697)
Dobit tekuće godine						12.974	12.974
Stanje 31. prosinca
2010. godine	267.500	3.015	(11.082)	4.802	96.685	12.974	373.894

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 9 do 69 sastavni su dio ovih financijskih izvješća.

ດ ຈັນ ສ່ວງ ດຸດວັນ ວັດ ວັດ ວັດ ວັດ ວັນ ວັດ ວັນ ວັດ

Bilješke uz financijska izvješća

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

1. Opći podaci

1. 1. Povijest i osnutak

Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

1.2. Osnovna djelatnost

Na dan 31. prosinca 2010. godine Banka je poslovala putem 30 poslovnica u cijeloj Republici Hrvatskoj. Osnovne djelatnosti Banke su:

• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih srestava, a za svoj račun
• 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
• 1. odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting )
• 1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
• 1. financijski najam (leasing),
• 1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
• 1. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
  2. instrumentima tržišta novca,
  3. prenosivim vrijednosnim papirima,
  4. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
  5. financijskim ročnicama i opcijama,
  6. valutnim i kamatnim instrumentima,
• 1. platne usluge u skladu s posebnim zakonima,
• 1. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
• 1. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
• 1. iznajmljivanje sefova
• 1. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
• 1. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja i pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
• 1. izdavanje elektroničkog novca
• 1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
  2. zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
  3. izvršavanje naloga za račun klijenta
  4. trgovanje za vlastiti račun
  5. upravljanje portfeljem
  6. investicijsko savjetovanje

ោក ក្រង់​ចំណុច​កា ពេល​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​ជា​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​

Bilješke uz financijska izvješća

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

1. Opći podaci (nastavak)

1.2. Osnovna djelatnost (nastavak)

• usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
• pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
• davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
• savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima
• usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
• investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
• usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
• investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. st.1. točka 2. podtočka d), alineja 2, 3, 4 i 7 Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge,
• 1. obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje.

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor. Clanovi Nadzornog odbora Podravske banke d.d. Koprivnica u 2010. godini su kako slijedi:

Miljan Todorović, Predsjednik Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika Dario Montinari, Član Đuro Predović, Clan Dolly Predovic, Član Maurizio Dallocchio, Ĉlan Filippo Disertori, Član

ក្រពព ព្រះពុង

Poslovanje Banke vodi Uprava. Članovi Uprave Banke u 2010. godini su:

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave Marijan Marušić, Član Uprave Davorka Jakir, Clan Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2010. i 2009. godine dana je u bilješci 26 Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu Zagrebačke burze.

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

1. Opći podaci (nastavak)

1.3. Postojeća gospodarska situacija i njen utjecaj na Banku

Ekonomsko okruženje obliježio je gospodarski oporavak uz rast inflatornih pritisaka na kraju godine. Poteškoće pojedinih članica eurozone (Grčka, Irska i Portugal), te neizvjesnost oko mjera za rješavanje problema nastalih u eurozoni, ponovno je narušilo stabilnost europskih financijskih tržišta.

Financijsku i gospodarsku poziciju Hrvatske karekterizira visoka zaduženost prema inozemstvu, porast deficita, visoka zaduženost građana, niska razina izvoza, poteškoće na području ulaganja, odsutnost inozemnih ulaganja, još uvjek prisutna recesija, opadanje kreditnog ratinga, porast nezaposlenosti i porast neplaćenih dospjelih dugovanja. Prema predviđanjima u 2011. godini očekuje se zaustavljanje negativnih trendova i postupni oporavak gospodarstva što bi trebalo rezultirati rastom BDP-a od 1,4% na godišnjoj razini.

Hrvatski bankarski sektor u recesiju je ušao visoko kapitaliziran, pa je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju 2010. godine visokih 18,36%. Ukupna aktiva banka porasla je za 5,25%, što je uglavnom posljedica porasta plasmana. Plasmani stanovništvu porasli su za 3,8%, korporativnom sektoru za 9,6%, dok je najveći porast zabilježilo kreditiranje države, za 16,9%. Depoziti stanovništva povećani su za 8,1%, a depoziti korporativnog sektora za samo 1,5%. U 2010. godini prosječne pasivne kamatne stope smanjivale su se brže od aktivnih kamatnih stopa, što je rezultiralo povećanjem kamatne marže u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč porastu neprihodujućih plasmana i troškova rezerviranja u odnosu na prethodnu godinu, profitabilnost bankarskog sektora je u 2010. godini je porasla.

Visoka razina kapitaliziranosti bankarskog sektora kao i poboljšanje metoda upravljanja rizicima, jamstvo su održavanja stabilnosti bankarskog sektora.

Akiva Podravske banke na kraju 2010. godine iznosi 2,8 milijardi kuna što je porast od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Zajmovi klijentima porasli su za 20,4%, dok su ulaganja u financijsku imovinu porasla za 75%. Depoziti klijenata porasli su 3,2% i na kraju godine iznose 2,11 milijardi kuna.

Prihodi od redovnog poslovanja Banke ostvareni su u iznosu od 138 milijuna kuna i za 1,0% su manji od ostvarenih u prethodnoj godini. Za umanjenje vrjednosti i rezerviranja u 2010. godini izdvojeno je 12,5 miljuna kuna ili 13,0% više nego prethodne godine.

Banka se tijekom 2010. fokusirala na povećanje kratkoročnih plasmana korporativnim klijentima, sigurnost u plasiranju i naplatu potraživanja.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika

Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku.

Osnove računovodstva

Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno hrvatskim propisima i račelima i praksi koje se pridržavaju financijske institucije u Republici Hrvatskoj.

lzjava o usklađenosti

Financijska izvješća sastavljeni su sukladno zakonskim zahljevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu sa Zakonom o bankama, prema kojem financijsko izvješćivanje Banke propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB"). Ova financijska izvješća izrađeni su sukladno računovodstvenim zahtjevima sastavljenim od strane HNB-a.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim financijskog izvještavanja ("MSFI"), Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja su u procjenjivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi za bilančne i izvanbilančne stavke za koje nije utvrđeno umanjenje na individualnoj osnovi. HNB zahtijeva od banaka priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi u rasponu od 0,85% do 1,20% od stavki na koje se obračunavaju. Spomenute rezervacije Banke u izvještaju o financijskom položaju su na dan 31. prosinca 2010. godine iznosile su 26.190 tisuća kuna (2009.: 23.390 tisuća kuna) te rashod u računu dobiti i gubitka za 2010. godinu u iznosu 2.800 tisuća kuna (2009 .: rashod 860 tisuća kuna).

Prema MRS-u 39, budući novčani tokovi grupe financijske imovine za koju se skupno utvrđuje umanjenje vrijednosti bi trebali biti procijenih povijesnih podataka o gubicima za navedenu imovinu koja ima slične karakteristike kreditnog rizika, te ne bi trebali biti ograničeni ni u kojem pogledu. Banka trenutno prikuplja dostupne povijesne podatke o neidentificiranim gubicima portfeljima, uzimajući u obzir i odgovarajuće ekonomske uvjete za koje bi se ti povijesni podaci trebali korigirati, kao osnovicu za procjenu visine neidentificiranih postojećih gubitaka na datum izvještavanja prema zahtjevima MSFI.

Uprava smatra da neidentificirani gubici od umanjenja vrijednosti utvrđenih po toj osnovi ne bi bili veći od onih izračunatih u skladu sa računovodstvenim zahtjevima HNB-a.

Osnove sastavljanja

อสิ่ง

Financijska izvješća Banke su isućama kuna i svi iznosi su zaokruženi na najbližu tisućicu, osim ako nije drugačije navedeno.

Financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine sastavljeni su po načelu povijesnog troška s izuzetkom financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MRS 39 "Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje". Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane, osim tamo gdje je drugačije napomenuto.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijska izvješća sastavljeni su pod pretpostavkom neograničenosti vremena poslovanja Banke.

Kod sastavljanja financijskih izvješća, Uprava Banke daje procjene i pretpostavke koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose sredstava i obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum izvještavanja, kao i iznose prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja. Procjene i pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima koji se smatraju razumnim s obzirom na okolnosti i informacije koje su dostupne na datum sastavljanja financijskih izvješća, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od ovakvih procjena.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena utječe samo na to razdoblje, ili u razdoblju izmjene i budućim razdobljima ukoliko izmjena utječe na tekuće i buduća razdoblja.

Računovodstvene politike primjenjivane su dosljedno onima iz prethodnih godina.

Banka očekuje kako će se HNB, pri redovitom postupku ažuriranja računovodstvenih propisa, voditi slijedećim Standardima i Tumačenjima usvojenim od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde i Komiteta za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, koji su odobreni na dan kada su ovi financijska izvješća odobreni za izdavanje, ali koji su obavezni za primjenu u pripremi finacijskih izvješća koji se pripremaju uskladu sa Međunarodnima financijskog izvještavanja za periode koji počinju nakon 31. prosinca 2010. godine, a koji će imati utjecaja na Banku:

Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde te tumačenja koje je izdao Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja su na snazi u tekućem razdoblju:

• · MSFI 1 (prerađen) "Prva primjena MSFI-jeva" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
• · MSFI 3 (prerađen) "Poslovna spajanja" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
• · Izmjene i dopune MSFI-ja 1 "Prva primjena MSFI-jeva" dodatna izuzeća kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2010.),
• · Izmjene i dopune MSFI-ja 2 "Plaćanja temeljena na dionicama" transakcije temeljene na dionicama koje Grupa plaća novcem (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2010.),
• · Izmjene i dopune MRS-a 27 "Konsolidirana i odvojena financijska izvješća" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
• · Izmjene i dopune MSFI-ja 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" prihvatljive zašićene stavke (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju (nastavak)

• · Izmjene i dopune raznih standarda i tumačenja pod nazivom "Dorada MSFF-jeva u 2009." proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva, objavljene 16. travnja 2009. (MSFI 5, MSFI 8, MRS 1, MRS 7, MRS 17, MRS 18, MRS 36, MRS 39, IFRIC 9 i IFRIC 16), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (većina primjenjiva na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2010.),
• · IFRIC 17 "Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima"(na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
• · IFRIC 18 "Prijenos imovine s kupaca" (na snazi za imovinu prenesenu s kupaca i primljenu na dan ili nakon 1. srpnja 2009.).

Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do promjena računovodstvenih politika Banke.

lzdani i još ne usvojeni standardi i tumačenja

Na datum odobrenja financijskih izvješća bili su objavljeni sljedeći standardi, prerade i tumačenja koji još nisu na snazi:

• · MSFI 9 "Financijski instrumenti" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.)
• · Izmjene i dopune MSFI-ja 1 "Prva primjena MSFI-jeva" ograničeno izuzeće iz usporednog MSFI-ja 7 Objavljivanje kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.)
• · Izmjene i dopune MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje" prijenos financijske imovine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011.)
• · Izmjene i dopune MRS-a 24 "Objavljivanje povezanih strana" pojednostavljeni zahtjevi za objavljivanje subjekata povezanih s vladom i pojašnjenje definicije povezane strane (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.)
• · Izmjene i dopune MRS-a 32 "Financijski instrumenti: prezentiranje" računovodstveni postupak koji se primjenjuje na davanje prava (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2010.)
• · Izmjene i dopune raznih standarda i tumačenja "Dorada MSFI-jeva u 2010." projekta godišnje kvalitativne dorade MSFI-jeva, objavljene 6. svibnja 2010. (MSFI 3, MSFI 7, MRS 1, MRS 27, MRS 34, IFRIC 13), prvenstveno radi otklanjanja nekonzistentnosti i pojašnjenja teksta (većina primjenjiva na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.)
• · Izmjene i dopune IFRIC-a 14 "MRS 19 Ograničenje na sredstvo iz definiranih primanja, minimalna potrebna sredstva financiranja i njihova interakcija" - predujmovi minimalnih potrebnih financijskih sredstava (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.)
• · IFRIC 19 "Zatvaranje financijskih obveza glavničkim instrumentima" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.)

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) lzdani i još ne usvojeni standardi i tumačenja (nastavak)

Uprava je odlučila da spomenute standarde, prerade i tumačenja ne primjenjuje prije njihovog datuma stupanja na snagu i predviđa da će usvajanje standarda 7 i 9 imati značajan utjecaj na financijska izvješća, najviše u smislu klasifikacije financijskih instrumenata, dok prihvaćanje ostalih standarda, prerada i tumačenja neće imati značajan utjecaj na financijska izvješća Banke u razdoblju njihove prve primjene.

Izvještajna valuta

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2010. iznosio je 7,385173 kune za 1 euro i 5,568252 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2009. godine tečaj kune iznosio je 7,306199 kuna za 1 euro i 5,0893 kuna za 1 američki dolar).

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od, naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa.

Prihod iz poslovanja

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihod od kupoprodaje stranih valuta, prihodi po kupoprodaji vrijednosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.

Strana sredstva plaćanja

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Strana sredstva plaćanja (nastavak)

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja važećeg na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši.

Trošak zaposlenika

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja.

Doprinosi za zaposlenike

Prema domaćem zakonodavstvu Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

	2010.	2009.
Doprinos za mirovinsko osiguranje	20%	20%
Doprinos za zdravstveno osiguranje	15%	15%
Doprinos za fond za zapošljavanje	1.7%	1.7%
Ozljede na radu	0.5%	0.5%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika.

Doprinosi u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Oporezivanje

Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništi. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.

Banka plaća porez na dobit od 20% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

Novac i novčani ekvivalenti

U svrhu izrade izvješća o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji Banke.

Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje, " po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", "koje se drže do dospijeća", "raspoložive za prodaju" ili "zajmovi i potraživanja". Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i prijednosti u financijskim izvješćima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo izravnavanja određenih iznosa i kada postoji namjera izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine odnosno podmirivanje obveza.

Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvještaju o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja.

Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, u slučaju financijske imovine, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijski instrumenti uključeni u ovaj portfelj jesu financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

Svi povezani realizirani i nerealizirani dobici i gubici uključeni su u stavku "Neto prihod od trgovanja" u računu dobiti i gubitka. Zarađene kamate nastale tijekom držanja ovih instrumenta prikazuju se kao "Prihodi od kamata i slični prihodi".

Imovina koja se drži do dospijeća

Financijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospjeća čini nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaćanja te s fiksnim rokovima dospijeća, kod kojih Uprava ima namjeru i mogućnost držanja do dospijeća. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po amortiziranom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti. Zarađena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamatnim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Banka redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upućivali na umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Vrijednost financijskog sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenjeni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Iznos gubitka od umanjenja određenog sredstva koje je iskazano po amortiziranom trošku izračunava se kao razlika između knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i sadašnje vrijednosti novčanih tokova koji su diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Kad je utvrđeno da je došlo do umanjenja sredstva, Banka priznaje rezerviranje u računu dobiti i gubitka.

Podravska banka d.d.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

lmovina koja se drži do dospijeća (nastavak)

Gubici od umanjenja se u kasnijim poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum poništenja gubitka ne smije biti veći od iznosa amortiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

Zajmovi i potraživanja

Dani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Banka ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovački portfelj i koju je subjekt nakon početnog priznavanja označio kao imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (b) imovine koju Banka nakon početnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod koje Banka možda neće biti u mogućnosti povratiti veći dio svog početnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaća zajmove odobrene klijentima.

Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade kljjenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

lspravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeću. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova, uključivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrđene pri početnom priznavanju. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim kreditima procjenjuje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu kredita ili jamstvo treće strane.

Prilikom utvrđivanja objektivnih dokaza o nastanku vrijednosnog usklađenja Banka primjenjuje slijedeće kriterije: nepoštivanje ugovornih obveza po plaćanjima glavnice i kamate, problematični novčani tijek zajmoprimatelja, kršenje uvjeta i sporazuma o kreditu, indicije o stečajnim ili likvidacijskim postupcima i opadanje tržišne pozicije zajmoprimatelja.

Ako Banka utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju određenog financijskog sredstva, bilo ono značajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu financijske imovine sličnih obilježja kreditnog rizika i sva sredstva u istoj skupini Banka podvrgava zajedničkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti. Imovina kod koje se umanjenje procjenjuje pojedinačno i kod koje se gubici od umanjenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne uključuje se u zajedničku procjenu umanjenja vrijednosti.

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Kad se zajam smatra nenaplativim otpisuje se na teret odgovarajućeg rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Takvi zajmovi su otpisani po završetku svih proceduralnih radnji za utvrđivanje gubitka. Ukoliko se u nadolazećem razdoblju iznos gubitka smanje gubitka se može objektivno povezali s događajem koji je nastao nakon prijednosnog usklađenja (primjerice poboljšanje kreditnog rejtinga zajmoprimca), prethodno priznati gubitak po vrijednosnom usklađenju se otpušta na teren računa ispravka vrijednosti. Iznos otpuštenih rezervi priznaje se u računu dobiti i gubitka u stavci rezerviranja za kreditne gubitke.

lmovina raspoloživa za prodaju

lmovina raspoloživa za prodaju obuhvaća onu nederivatnu financijsku imovinu koja je označena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zajmove i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do dospijeća ili (c) imovinu iskazanu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

U ovoj kategoriji nalaze se vlasnički vrijednosni papiri. Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novčanih tijekova. Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vrijednost dužničkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova, a fer vrijednost nekotirajućih glavničkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera izarade, odnosno cijene i novčanog toka pročišćenog na način da odražava specifične okolnosti vezane za izdavatelja. Financijska imovina se prestaje priznavati u trenutku kada su istekla prava da se zaprimi novčani tijek od te financijske imovine ili kada je Banka prenijela sve značajne rizike i prava koja proizlaze iz vlasništva nad tom financijskom imovinom. Ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti.

Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoložive za prodaju priznaju se izravno u glavnici u okviru "Rezervi i zadržane dobiti" do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici iskazuju u okviru neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja. Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih instrumenata u portfelju raspoloživi za prodaju ne poništavaju se kasnije kroz račun dobiti i gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata iz portfelja raspoloživih za prodaju kasnije se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezali s događajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja.

Kamata zarađena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica raspoloživa za prodaju bila u posjedu Banke obračunava se mjesečno primjenom efektivne kamatne stope i računu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

lmovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Tečajne razlike po glavničkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja raspoloživih za prodaju iskazuju se u glavnici, zajedno s dobicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. Tečajne razlike po dužničkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u računu dobiti i gubitka.

Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u okviru ostale imovine, dok se u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaćenim novcem.

Prodaja zaloga

Banka povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirivanje svojih potraživanja po zajmovima i predujmovima. Takve nekretnine priznaju se po neto nadoknadivoj vrijednosti ovisnog po zajmovima i predujmovima ili po trenutačnoj fer vrijednosti navedene imovine, ovisno o tome koja je niža. Prihodi ili rashodi pri prodaji nekretnina pod zalogom priznaju se u računu dobiti ili gubitka. Nekretnine koje služe kao instrument osiguranja danih kredita mogu se prodati jedino ako postanu predmetom ovršnog postupka.

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvješćima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema bankama odnosno u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno smanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovina u pripremi čini dio nekretnina i opreme i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

	2010. godine	2009. godine
Zgrade	40	40
Namještaj	5
Računala	ব
Motorna vozila	5
Oprema i ostala imovina	2 - 10	2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist poduzeća i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 4 godine (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.

Rezervacija za potencijalne obveze

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba. Za tu uslugu Banka naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 28).

Politika isplati dividendi

Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim godišnjim rezultatima.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

2. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak)

Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

Prosudhe

U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvješćima:

Imovina koja se drži do dospijeća

Sukladno smjernicama MRS-a 39 Banka klasificira nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem kao Imovinu koja se drži do dospijeća. Ova klasifikacija iziskuje značajne prosudbe. Pri donošenju tih prosudbi Banka procjenjuje pozitivnu namjeru i mogućnost držanja takvih ulaganja do dospijeća. Ukoliko Banka ne zadrži ulaganje do dospijeća, osim u posebnim slučajevima (kao što je prodaja beznačajnog iznosa u odnosu na ukupan iznos ulaganja koja se drže do dospijeća koji je blizu datuma dospijeća) cijela grupa imovine će biti reklasificirana u portfelj Imovina raspoloživa za prodaju i izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u slučajevima gdje je zajmoprimac dospo u financijske poteškoće, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Banka koristi iskustvenu prosudbu. Također, procjena u budućim novčanim tokovima temeljena je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa kredita unutar grupe ili nacionalne ili lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Menadžment koristi procjenu temeljenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Banka koristi iskustvenu prosudbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

3. Prihodi i rashodi od kamata

	2010. godina	2009. godina
Prihodi od kamata
Građani	61.615	75.534
Poduzeća	69.266	62.837
Vrijednosnice	28.107	7.243
Banke	5.268	29.062
Javni sektor i ostali sektori	2.842	3.431
	167.098	178.107
Troškovi kamata
Građani	(63.176)	(66.913)
Poduzeća	(11.583)	(12.116)
Banke	(3.341)	(2.432)
Javni sektor i ostali sektori	(1.598)	(3.497)
	(79.698)	(84.958)
Neto prihod od kamata	87.400	93.149

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom znosu 10.211 tisuća kuna (u 2009. godini 8.803 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope.

	2010. godina	2009. godina
Kamatni prihodi od:
Djelomično nadoknadivih zajmova	3.088	3.030
Potpuno nenadoknadivih zajmova	868	1.001
	3.956	4.031

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

	2010. godina	2009. godina
Prihodi od naknada i provizija
Naknade i provizije na usluge platnog prometa	13.127	13.458
Naknade i provizije na kartične usluge	13.948	14.791
Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja	6.108	6.848
Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima	953	1.404
Ostali prihodi od naknada i provizija	4.392	4.196
	38.528	40.697
Rashodi od naknada i provizija
Naknade za usluge platnog prometa	(3.504)	(3.960)
Naknade za poslovanje s gotovinom	(5.020)	(5.531)
Naknade za međubankovne usluge	(720)	(1.712)
Ostali rashodi od naknada i provizija	(2.563)	(2.569)
	(11.807)	(13.772)
Neto prihod od naknada i provizija	26.721	26.925

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.107 tisuća kuna (u 2009. godini: 2.117 tisuća kuna).

5. Ostali neto prihodi iz poslovanja

	2010. godina	2009. godina
Prihodi od kupoprodaje stranih valuta	11.529	8.696
Neto realizirana dobit od prodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo
za prodaju	10.155	3.740
Svođenje stranih valuta na srednji tečaj	811	2.497
Prihodi od dividende	1.491	2.267
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama	58	47
Neto rashod od prodaje nekretnina i opreme	(15)	(27)
Neto rashod od prodaje preuzete imovine	(695)
Ostali prihodi	1.835	2.188
	25.169	19.408

Ostali prihodi uključuju prihode od naplaćenih sudskih i odvjetničkih troškova te prihode od naplaćenih materijalnih šteta.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

6. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

	2010. godina	2009. godina
Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima (Bilješka 14d)	(13.459)	(12.291)
Ostala imovina (Bilješka 20)	(46)	550
Naplata suspendiranih kamata	526
Rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama (Bilješka 25)	(769)	698
Rezerviranja za sudske sporove		(250)
	(13.748)	(11.293)

7. Administrativni troškovi poslovanja

	2010. godina	2009. godina
Troškovi zaposlenika	48.435	47.913
Materijalni troškovi i usluge	30.003	32.830
Najamnine	11.303	12.292
Troškovi premija za osiguranje štednih uloga	4.408	4.694
Porezi i doprinosi	1.276	1.308
Ostali troškovi	1.226	986
	96.651	100.023

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove.

Pregled troškova zaposlenika

	2010. godina	2009. godina
Neto plaće	25.631	25.234
Troškovi mirovinskog osiguranja	7.202	7.111
Troškovi zdravstvenog osiguranja	5.970	5.901
Ostali obvezni doprinosi	876	865
Porez i prirez	6.969	6.988
Rezerviranja za zaposlenike	181	140
Ostali troškovi zaposlenika	1.606	1.674
	48.435	47.913

Na dan 31. prosinca 2010. godine u Banci je zaposleno 307 djelatnika (2009: 313 djelatnika).

8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

	2010. godina	2009. godina
Amortizacija nekretnina i opreme	10.558	10.546
Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama	1.432	1.533
Amortizacija nematerijalne imovine	836	734
	12.826	12.813

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

9. Porez na dobit

Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na oporezivu dobit (u 2009. godini 20%). Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da ima primjereno rezervirane porezne obveze u priloženim financijskim izvješćima. Porezni trošak sadrži:

	2010. godina	2009. godina
Tekući porezni trošak	3.201	3.033
(Prihod) / trošak odgođenog poreza	(110)	196
Porezni trošak	3.091	3.229
Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:
	2010. godina	2009. godina
Dobit prije oporezivanja	16.065	15.353
Zakonska porezna stopa	20%	20%
Očekivani porez po stopi od 20%	3.213	3.071
Privremene razlike
Nerealizirani gubitak od financijske imovine	(614)
Razgraničene naknade za odobravanje kredita	1.162	(976)
Razgraničene ostale naknade		(6)
Neto privremene razlike	548	(982)
Trajne razlike
Porezni učinak neoporezivog prihoda	(1.491)	(2.267)
Primljene dividende	(1.491)	(2.267)
Porezni učinak porezno nepriznanih troškova	880	3.061
Reprezentacija i prijevoz	398	350
Amortizacija iznad propisanog iznosa	289	237
Otpis potraživanja	173	2.472
Ostalo	20	2
Neto trajne razlike	(611)	794
Oporeziva dobit	16.002	15.165
Porezna osnovica	16.002	15.165
Stopa poreza na dobit	20%	20%
Obveza poreza na dobit	3.201	3.033
Tekući porezni trošak	3.201	3.033
Efektivna porezna stopa	19,92%	19,75%

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

9. Porez na dobit (nastavak)

Promjene odgođene porezne imovine mogu se prikazati kako slijedi:

	2010.
	Početno stanje	Na teret računa dobiti i gubitka	Priznato u kapitalu i rezervama	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	936	(123)		813
Gubitak od ostalih ulaganja Razgraničene naknade za odobrenje	43			43
kredita Financijska imovina raspoloživa za	1.754	233		1.987
prodaju	1.654		674	2.328
	4.387	110	674	5.171

			CUUS.
	Početno stanje	Na teret računa dobiti i gubitka	Priznato u kapitalu i rezervama	Završno stanje
Gubitak od financijske imovine	936			936
Gubitak od ostalih ulaganja	43			43
Razgraničene naknade za odobrenje kredita	1.949	(195)		1.754
Razgraničene ostale naknade Financijska imovina raspoloživa za	1	(1)
prodaju			1.654	1.654
	2.929	(196)	1.654	4.387

10. Zarada po dionici

Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.

	2010. godina	2009. godina
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)	12.974	12.124
Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini	668.749	668.749
Zarada po dionici (u kunama)
- osnovna i razrijeđena	19,40	18,13

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

11. Gotovina i računi kod banaka

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Novac u blagajni	34.785	34.721
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	108.841	93.061
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka	54 418	61.684
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka	11.771	7.971
Ostale stavke	12.032	11.826
	221.847	209.263

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi:

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Novac u blagajni	34.785	34.721
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	108.841	93.061
Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka	54.418	61.684
Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka	11.771	7.971
Ostale stavke	12.032	11.826
Novčani ekvivalenti - oročeni depoziti kod drugih banaka (Bilješka 13)	222 885	669.342
	444.732	878.605

모모크 구 다 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마 마

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Obvezna pričuva	189.963	196.092

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se izračunava na kraju svakog mjeseca na određena sredstva iz prethodnog mjeseca. Obvezna pričuva se obračunava u iznosu 13% kunskih i deviznih zajmova i izdanih dužničkih vrijednosnica (2009 :: 14%). Od tog iznosa, 70 % kunskog dijela obvezne pričuve i 60% deviznog dijela obvezne pričuve izdvaja se kod Hrvatske narodne banke. postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve uključuje i dio deviznog dijela koji se održava u kunama.

Sredstva deponirana kod Hrvatske narodne banke nosila su godišnju kamatu od 0,75% na kunske depozite (u 2009. godini 0,75%). Sredstva deponirana u devizama krajem 2010. godine ne nose kamatu (u 2009. godini nisu nosili kamatu) na sredstva deponirana u eurima i dolarima. Banke su dužne održavati 75% devizne obvezne pričuve u kunama.

13. Plasmani kod drugih banaka

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Oročeni depoziti	222.885	522.068
Repo krediti dani bankama		14.617
Krediti dani HBOR-u	20.000	-
Krediti bankama	600	133.257
	243.485	669.942
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(600)	(600)
	242.885	669.342

Oročeni depoziti kod banaka odnose se na kratkoročne depozite kod domaćih i inozemnih banaka uz kamatnu stopu od 0,20% do 1,70% (u 2009. godini 0,25% do 4,50%). Od ukupno oročenih depozita kod drugih banaka, na depozite u stranim bankama odnosi se 18.463 tisuće kuna (2009.: 216.170 tisuća kuna). Repo krediti domaćim banakama dani su 2009. godine uz kamatnu stopu od 0,30 posto do 3,20 posto .

Temeljem Ugovora o klupskom kreditu između HBOR-a i banaka vodećih mandatnih aranžera i kreditodavatelja te Privredne banke Zagreb kao Agenta, Banka je odobrila 20.000 tisuća kuna kredita. Na iskorišteni dio kredita u iznosu 7.810 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 3,00%, dok na neiskorišteni dio u iznosu 12.890 tisuća kuna kamatna stopa iznosi 0,75%.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

	31. prosinca	31. prosinca
	2010.	2009.
Na dan 1. siječnja	600	3.345
Otpisani iznosi		(2.745)
Na dan 31. prosinca	600	600

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti odnose se na domaće banke u stečaju.

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune otvorene kod stranih banaka.

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Australija	1.260	1.303
Austrija	1.522	410
Belgija	549	70.175
Crna Gora	586	35.793
Danska	182	166
Italija	909	40.033
Kanada	1.352	660
Nizozemska	375	341
Njemačka	27.435	43.357
Sjedinjene Američke Države	2.964	3.783
Slovenija	1.004	700
Turska
Spanjolska	19.506	66.105
Švedska	555	596
Svicarska	14.682	14.432
	72.881	277.854

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

14. Zajmovi klijentima

a) Analiza po vrsti klijenta

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Stanovništvo
- u kunama	635.141	679.703
- u stranim valutama	3.560	4.737
	638.701	684.440
Poduzeća
- u kunama	854.336	505.539
- u stranim valutama	225.939	248.740
	1.080.275	754.279
	1.718.976	1.438.719
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(147.098)	(133.642)
	1.571.878	1.305.077

b) Analiza po sektorima

เด็จอดออกฉายออกจากตออกอ

	31. prosinca	31. prosinca
	2010.	2009.
Stanovništvo	638.701	684 440
Trgovina na veliko i malo	343.157	243.724
Prerađivačka industrija	194.733	95.697
Poslovanje nekretninama	16.000	31.933
Prijevoz, skladištenje i veze	70.971	60.547
Poljoprivreda i šumarstvo	80.242	39.471
Graditeljstvo	125.523	98.978
Proizvodnja hrane i pića	144 977	77.903
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	1.352	1.378
Hoteli i restorani	21.510	14.129
Ostali sektori	81.810	90.519
	1.718.976	1.438.719
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(147.098)	(133.642)
	1.571.878	1.305.077

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

14. Zajmovi klijentima (nastavak)

					c) Promjene glavnice djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih zajmova
--	--	--	--	--	--------------------------------------------------------------------------------	--

	2010. godina			2009. godina
	Djelomično	Potpuno	Djelomično	Potpuno
	nadoknadivi	nenadoknadivi	nadoknadivi	nenadoknadivi
	zajmovi	zajmovi	zajmovi	zajmovi
Stanje na dan 1. siječnja	104.690	79.981	99.079	70.398
Prijenos iz potpuno nadoknadivih zajmova	46.152	1.804	35.726	1.533
Prijenos iz potpuno nenadoknadivih zajmova	85	(85)	6	(6)
Prijenos iz djelomično nadoknadivih zajmova	(15.577)	15.577	(19.453)	19.453
Prijenos u potpuno nadoknadive zajmove	(3.589)	(63)	(1.411)	(17)
Naplata	(22.041)	(1.429)	(7.891)	(996)
Otpisi		(3)		(8.804)
Ostale promjene	(103)	(1.637)	(1.366)	(2.580)
Stanje 31. prosinca	109.617	94.145	104.690	78.981

Dana 31. prosinca 2010. godine iznos bruto glavnice zajmova koji ne ostvaruju prihode bio je 94.145 tisuća kuna (u 2009. godini :78.981 tisuća kuna). U 2010. godini ukupno je naplaćeno 1.429 tisuća kuna takvih zajmova (u 2009. godini: 996 tisuća kuna). Tijekom 2010. godine reprogramirano je 2.060 tisuća kuna zajmova pravnih osoba i obrtnika (u 2009. godini: 1.444 tisuću kuna).

d) Rezerviranja za gubitke

เดอร์ ออก ตออสตออสรรค ออก ออก อ

	2010. godina	2009. godina
Stanje na dan 1. siječnja	133.642	127.411
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti	23.482	23.356
Naplaćeni iznosi	(10.113)	(11.122)
Tečajne razlike	(1.705)	57
Otpisani iznosi	(3)	(6. 060)
Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti kamata	1.795
Stanje na dan 31. prosinca	147.098	133.642

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Ako je potrebno, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja da bi smanjila razinu kreditnog rizika.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske		19.621
Komercijalni zapisi	1 410
Obveznice	333.997	84.518
Ulaganja u investicijske fondove	4.557	4.738
Vlasničke vrijednosnice	63.168	28.711
	403.132	137.588
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(1.226)	(1.226)
	401.906	136.362

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

	2010.godina	2009.godina
Stanje 1. siječnja	19.621
Kupnja		19.621
Naplate	(19.621)
Stanje 31. prosinca		19.621

b) Komercijalni zapisi

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja
Kupnja	1.410
Stanje 31. prosinca	1.410

c) Obveznice

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja	84.518	4.356
Kupnja	650.737	100.125
Prodaja / naplata	(400.500)	(21.876)
Realizirana dobit	9.793
Promjena fer vrijednosti	(10.551)	1.913
Stanje 31. prosinca	333.997	84.518

그

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke:

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Obveznice domaćih izdavatelja
- Ministarstvo Financija Republike Hrvatske	30.483	59.016
- lokalna uprava	4.566	2.413
- financijske institucije	1.829	1.785
- nefinancijske institucije	71.736	21.304
	108.614	84.518
Obveznice stranih izdavatelja
- strane države	76.368
- financijske institucije	114.811
- nefinancijske institucije	34.204
	225.383
	333.997	84.518

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi:

d) Ulaganja u investicijske fondove

Ulaganja u investicijske fondove uključuju ulaganje u Poba Ico Equity - otvoreni investicijski fond s javnom ponudom.

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja	4.738	2.569
Kupnja		1.500
Promjena fer vrijednosti	(181)	eeg
Stanje 31. prosinca	4.557	4.738

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

e) Vlasničke vrijednosnice

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Vrijednosnice koje kotiraju na burzi	60.487	20.360
Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi	2.681	8.351
	63.168	28.711
lspravci za umanjene vrijednosti	(1.226)	(1.226)
Ukupno	61.942	27.485

Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine:

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja	27.485	29.398
Kupnja	29.946	8.828
Prodaja	(3.212)	(7.635)
Realizirana dobit	362
Promjena fer vrijednosti	7.361	(3.036)
Tečajne razlike u fer vrijednosti		(70)
Stanje 31. prosinca	61.942	27.485

Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja
- financijske institucije	6.731	7.726
- nefinancijske institucije	16.650	16.518
	23.381	24.244
Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja
- financijske institucije	35.350	1.108
- nefinancijske institucije	4.437	3.359
	39.787	4.467
	63.168	28.711
lspravci za umanjenje vrijednosti	(1.226)	(1.226)
	61.942	27.485

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

15. Financijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

e) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu raspoloživu za prodaju

Vrsta vrijednosnice	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Dužničke vrijednosnice	(9.427)	1.305
Vlasničke vrijednosnice	(2.214)	(9.575)
Obračunani odgođeni porez	2.328	1.654
Ukupno rezerve fer vrijednosti	(9.313)	(6.616)

Promjene rezervi fer vrijednosti

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja	(6.616)	(7.747)
Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica	(10.732)	2.582
Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica	7.361	(3.105)
Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu	674	1.654
Stanje 31. prosinca	(9.313)	(6.616)

1. Financijska imovina koja se drži do dospijeća

	2010.	2009.
Trezorski zapisi Republike Hrvatske		70.273
Obveznice Republike Hrvatske	56.308	55.279
Ukupna vrijednost	56.308	125.552
Promjene imovine koja se drži do dospijeća

1. prosinca

2. prosinca

a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja	70.273
Kupnja		77.648
Naplate	(70.273)	(7.375)
Stanje 31. prosinca		70.273

b) Obveznice Republike Hrvatske

	2010. godina	2009. godina
Stanje 1. siječnja	55.279	55.156
Promjena vrijednosti	1.241	375
Naplate	(212)	(252)
Stanje 31. prosinca	56.308	55.279

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

17. Nematerijalna imovina

	Software	Goodwill	movina u pripremi	Ukupno nematerijalna imovina
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje 1. siječnja 2009. godine	9.196	16.867	436	26.499
Povećanja			256	256
Otuđivanje i rashodovanje
Prijenos iz imovine u pripremi	87		(87)
Stanje 31. prosinca 2009. godine	9.283	16.867	605	26.755
Povećanja			2.894	2.894
Otuđivanje i rashodovanje	(17)			(17)
Prijenos iz imovine u pripremi	2.058		(2.058)
Stanje 31. prosinca 2010. godine	11.324	16.867	1.441	29.632
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2009. godine	7.288			7.288
Trošak za godinu	734			734
Otuđivanje i rashodovanje
Stanje 31. prosinca 2009. godine	8.022			8.022
Trošak za godinu	836			836
Otuđivanje i rashodovanje	(17)			(17)
Stanje 31. prosinca 2010. godine	8.841			8.841
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2010. godine	2.483	16.867	1.441	20.791
Stanje 31. prosinca 2009. godine	1.261	16.867	605	18.733

Goodwill je alociran na jedinice stvaranja novca koje su stečene spajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina.

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.

000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

18. Nekretnine i oprema

					Ulaganja na tudoj
Nabavna ili procijenjena Zemljište i vrijednost	zgrade	Namještaj i oprema	Motorna vozila	Računalna oprema	imovini i dug.najam	Imovina u pripremi	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2009.	88.466	45.385	5.854	35.342	11.436	223	186.706
Povećanja						14.985	14.985
Prijenos iz imovine u pripremi Otuđivanje i	2.108	3.939	1.039	5.554	2.530	(15.170)
rashodovanje		(1.592)	(609)	(3.361)	(746)		(6.308)
Stanje 31. prosinca 2009.	90.574	47.732	6.284	37.535	13.220	38	195.383
Povećanja						2.379	2.379
Prijenos iz imovine u pripremi Otuđivanje i	488	128		1.801		(2.417)
rashodovanje		(975)	(136)	(1.591)	(754)		(3.456)
Stanje 31. prosinca 2010.	91.062	46.885	6.148	37.745	12.466		194.306
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2009.	36.642	35.688	2.887	29.041	8.098		112.356
Trošak za godinu Otuđivanje i	1.840	4.292	1.024	3.390	1.533		12.079
rashodovanje		(1.536)	(487)	(3.336)	(746)		(6.105)
Stanje 31. prosinca 2009.	38.482	38.444	3.424	29.095	8.885		118.330
Trošak za godinu	1.674	3.937	1.043	3.904	1.432		11.990
Otuđivanje i rashodovanje		(961)	(89)	(1.591)	(690)		(3.331)
Stanje 31. prosinca 2010.	40.156	41.420	4.379	31.408	9.627		126.989
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje 31. prosinca 2010.	50.906	5.465	1.770	6.337	2.839		67.317
Stanje 31. prosinca 2009.	52.092	9.288	2.860	8.440	4.335	38	77.053

Materijalna imovina knjigovodstvene vrijednosti 9.209 tisuća kuna (2009.: 9.106 tisuća kuna) založena je kao jamstvo za depozite od pravnih osoba u iznosu 35.212 tisuća kuna (2009.: 35.155 tisuća kuna).

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

19. Ulaganja u podružnice

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Stanje 1. siječnja	1.530	1.530
Ulaganje	2.040
Stanje 31. prosinca	3.570	1.530

Banka je u 2007. godini stekla vlasnički udjel od 51% u društvu Poba ICO d.o. Ulaganje u 2010. godini u iznosu od 2.040 tisuća kuna odnosi se na ulaganje u kapitalne pričemu je zadržan isti udjel u vlasništvu. Podružnica nije konsolidirana u ovim financijskima, budući da njena neto imovina nje materijalno značajna za financijske izvještaje Banke.

Društvo POBA ICO d.o.o. je na dan 31. prosinca iskazalo:

	2010.	2009.
Ukupnu imovinu	1.211	992
Ukupnu neto imovinu	260	(1.240)
Neto gubitak za godinu	(1.599)	(1.346)
Ostala imovina 20.
	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Obračunane naknade i provizije	4.021	3.739
lmovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja	8.605	7.275
Potraživanja za porez na dobit	226	421
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	2.164	1.748
Ostali predujmovi	4	60
Ostala imovina	1.895	1.717
	16.915	14.960
Ispravci za umanjenje vrijednosti	(1.452)	(1.409)
	15.463	13.551

Nekretnine i oprema preuzeta za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke i na dan 31. prosinca 2010. godine iznosi 8.605 tisuća kuna (u 2009. godini: 7.275 tisuća kuna). U knjigama Banke vode se po trošku stjecanja.

Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako sljedi:

	2010. godina	2009. godina
Stanje na dan 1. siječnja	1.409	1.968
Povećanje	1.464	3.849
Naplaćeni iznosi	(1.413)	(4.400)
Otpisani iznosi	(3)	(9)
Tečajne razlike	(5)	1
Stanje na dan 31. prosinca	1.452	1.409

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

21. Obveze prema bankama

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Depoziti po viđenju, u stranim valutama	46.620	43.187
Depoziti po viđenju, u kunama	14
Oročeni depoziti stranih banaka, u stranim valutama	36.928	36.534
Oročeni depoziti domaćih banaka, u kunama	71.003	56.505
	154.565	136.226

Sredstva depozita po viđenju odnose se na primljena sredstva od Banche Popolari Milano za isplatu mirovina svim korisnicima talijanskih mirovina u Republici Hrvatskoj, uz kamatnu stopu ugovorenu u visini 30% jednomjesečnog Euribor-a. Oročeni depozit strane banke primljen je po stopi 2%. Kamatne stope na primljene oročene depozite domaćih banaka kreću se u rasponu od 0,90% do 2,5% (2009.: od 1% do 2%).

22. Obveze prema klijentima

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Stanovništvo
Depoziti po viđenju
- u kunama	201.033	182.107
- u stranim valutama	154.733	133.217
Oročeni
- u kunama	347.782	377.499
- u stranim valutama	934.394	1.003.543
Ukupno stanovništvo	1.637.942	1.696.366
Pravne osobe
Depoziti po viđenju
- u kunama	191.060	149.683
u stranim valutama	29.182	22.632
Oročeni
- u kunama	185.340	98.984
- u stranim valutama	64.217	75.406
Ukupno pravne osobe	469.799	346.705
Sveukupno depoziti klijenata	2.107.741	2.043.071
Podravska banka d.d.		42

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

23. Ostala pozajmljena sredstva

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Repo-krediti od domaćih banaka, u kunama	20.000	100.006
Kratkoročne pozajmice od domaćih banaka s tržišta novca	25.001	7.000
Pozajmice od HBOR-a	90.875	75.671
	135.876	182.677

Repo krediti od domaćih banaka odnose se na primljene kredite za koje je banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. Primljeni repo-kredit u 2010. godini ugovoren je uz kamatnu stopu 1,10% (2009.: 1,3% i 1,4%). Kao podloga ugovoru založene su obveznice Republike Hrvatske RHMF-O-172A, tržne vrijednosti 20.130 tisuća kuna (2009.: obveznice Republike Hrvatske RHMF-O-15CA, tržne vrijednosti 35.689 tisuća kuna, i trezorski zapisi Republike Hrvatske u vrijednosti 70.155 tisuća kuna). Kratkoročne pozajmice s tržišta novca uzete su za potrebe tekuće likvidnosti od domaćih banaka. Kamatne stope na ove pozajmice ugovorene su uz kamatne stope u rasponu od 0,90% do 2,50% (2009 : 1,0%), Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBOR-ovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede, uz kamatnu stopu od 0% do 5% (2009 :: 0% - 5%).

24. Ostale obveze

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Obračunane naknade i provizije	868	884
Obračunane premije za osiguranje štednih uloga	1.085	agge
Obveze za dividendu	145	146
Obveze prema zaposlenicima	3.706	3.613
Rezerviranja za otpremnine	2.439	2.258
Obveze prema dobavljačima	3.147	3.443
Obveze u obračunu po danim kreditima	5.388	4.563
Obveze u obračunu po primljenim sredstvima	595	8.445
Tekuća obveza poreza na dobit	253	384
Obveze u postupku plaćanja	2.894	2.844
Ostale kunske obveze	1.594	1.519
Ostale devizne obveze	10	125
	22.123	29.220

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

25. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

a) Analiza

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Rezerviranja za ostale potencijalne obveze Rezerviranja za sudske sporove	2.650 250	1.881 250
b) Promjene rezerviranja	2.900 2010. godina	2.131 2009. godina
Promjene rezerviranja za potencijalne obveze
Stanje na dan 1. siječnja	2.131	2.579
Povećanje tijekom godine	1.116	250
Smanjenje tijekom godine	(347)	(698)
Stanje na dan 31. prosinca	2.900	2.131

26. Dionički kapital

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2010. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2009. godine 668.749 komada) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici.

Banka ima 9.203 trezorirane dionice na dan 31. prosinca 2010. godine, knjižene po trošku nabave (u 2009. godini 9.203 komada).

Promjene dionica

	Broj izdanih dionica	Vlastite dionice	Ukupno broj dionica
31. prosinca 2008.	668.749	(9.173)	659.576
Kupnja vlastitih dionica		(30)	(30)
Prodaja vlastitih dionica
Raspored dobiti 2008. godine
31. prosinca 2009.	668.749	(9.203)	659.546
Kupnja vlastitih dionica
Prodaja vlastitih dionica
Raspored dobiti 2009. godine
31. prosinca 2010.	668.749	(9.203)	659.546

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

26. Dionički kapital (nastavak)

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

		2010.		2009.
	Broj dionica	Redovne dionice %	Broj dionica	Redovne dionice 9/0
Lorenzo Gorgoni	66.002	9,87	66.002	9,87
Antonia Gorgoni	65.336	9,77	65.336	9,77
Assicurazioni Generali S.p.A.	63.791	9,54	63.791	9,54
Cerere S,R,L, Trieste	63.735	9.53	63.735	9,53
Miljan Todorović	55.731	8.33	55.731	8,33
Sigilfredo Montinari	38.529	5,76	38.529	5,76
Dario Montinari	38.526	5,76	38.526	5,76
Andrea Montinari	38.515	5.76	38.515	5,76
Piero Montinari	38.515	5,76	38.515	5,76
Giovanni Semeraro	27.494	4,11	27.494	4,11
Liaci Luigi	26.346	3,94	26.346	3,94
Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%)	146.229	21,87	146.229	21,87
	668.749	100,00	668.749	100,00

27. Ostale rezerve

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Zakonske rezerve	84.064	71.940
Rezerve za vlastite dionice	16.830	16.830
Rezerve za opće bankovne rizike	5.104	5.104
Neraspodjeljive rezerve	105.998	93.874
Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica	4.802	4.802
Rezerve fer vrijednosti	(9.313)	(6.616)
Raspodjeljive rezerve	(4.511)	(1.814)
	101.487	92.060

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke.

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

28. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama

Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka zaračunava naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

	31. prosinca 2010.	31. prosinca 2009.
Sredstva
Krediti stanovništvu	26.165	26.648
Krediti pravnim osobama	28.720	20.718
Novčana sredstva	1.630	9.325
Ukupno sredstva:	56.515	56.691
lzvori
Javni sektor	37.579	31.877
Pravne osobe	3.714	9.567
Financijske institucije	15.222	15.247
Ukupno izvori:	56.515	56.691

Banka pruža usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima. Tržišna vrijednosnih papira primljenih u skrbništvo na dan 31. prosinca 2010. godine iznosi 101.299 tisuća kuna (2009.; 118.475 tisuće kuna).

Banka je tijekom 2010. godine ostvarila ukupno 2.343 tisuće kuna (2009.: 3.443 tisuće kuna) prihoda od naknada za upravljanje sredstvima u ime i za račun trećih osoba.

29. Potencijalne i preuzete obveze

Pravni sporovi

Na dan 31. prosinca 2010. i 2009. godine protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 250 tisuća kuna (2009 :: 250 tisuća kuna).

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

30. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.

Povezane osobe s Bankom uključuju Upravu Banke, članove Nadzornog odbora i s njima povezane osobe. Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:

	Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe		Nadzorni odbor
	2010.	2009.	2010.	2009.
Zajmovi
Stanje zajmova na početku godine	3.309	2.642
(Smanjenje) / povećanje tijekom godine	(653)	667
Stanje zajmova na kraju godine	2.656	3.309
Ostvareni kamatni prihod	155	177		1
Primljeni depoziti
Stanje depozita na početku godine	8.996	8.688	136	919
Povećanje / (smanjenje) tijekom godine	579	328	1.110	(783)
Stanje depozita na kraju godine	9.575	9.016	1.246	136
Ostvareni kamatni rashod	160	465	42	2

Naknade managementu

	2010.	2009.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja	7.035	6.870
Bonusi (dionice)

Uprava se sastoji od 3 člana.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

30. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom (nastavak)

Izloženost i obveze prema društvu Poba Ico Invest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima, osim izravnog vlasničkog ulaganja uključuju i ulaganja u investicijski fond kojim društvo upravlja.

	Imovina		Obveze
	2010.	2009.	2010.	2009.
Poba Ico Invest d.o.o.	8.927	8.168	1.117	1.714
	Prihodi		Rashodi
	2010.	2009.	2010.	2009.
	124	32	19	89

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

31. Politika upravljanja financijskim rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitima vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog posljedica posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena čine kreditni rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik i rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnih papira.

Integrirani sustav upravljanja rizicima izrađuje se na razini Banke uvođenjem politika i procedura te određivanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Limiti se primjenjuju se na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom.

Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvještavanja. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u okviru Sektora upravljanja rizicima.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima je definirala Kreditnu politiku kao skup mjera za alokaciju kreditaljima kredita, s ciljem dobrog i zdravog upravljanja kreditnim rizicima, uz osiguravanje jedinstvenih kreditnih načela i ciljeva kao općeg pravila i pouzdane smjernice za svaku kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava banke.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

31. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Također, politikom su definirani limiti pojedinih plasmana u skladu s odrednicama Hrvatske narodne banke. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura (osim ako više osoba nastupa dogovorno).

U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u tri osnovne skupine:

• · potpuno nadoknadivi plasmani A skupina rizičnosti mjere se na skupnoj osnovi
• · djelomično nadoknadivi plasmani B skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi
• potpuno nenadoknadivi plasmani C skupina rizičnosti mjere se na pojedinačnoj osnovi

Unutar svake skupine mogu se, a unutar djelomično nadoknadivih plasmana i trebaju, klasificirati u podskupine rizičnosti

Za raspoređivanje plasmana primjenjuju se kriteriji propisani Odlukom Hrvatske narodne banke i internom odlukom Banke. Kod raspoređivanja Banka uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika, urednost plaćanja i kvalitetu primljenih instrumenata osiguranja vraćanja kredita, garancija i drugih plasmana.

Banka tromjesečno procjenjuje rizičnost svih plasmana. Na temelju procijenjene rizičnosti i stupnjeva rizika propisanih Odlukom o internom sustavu raspoređivanja plasmana utvrđuju se potrebni ispravci za identificirana umanjenja vrijednosti za svakog pojedinačnog dužnika, odnosno vrstu plasmana. Konačnu Odluku o iznosu potrebnih ispravaka za osiguranje od identificiranih potencijalnih gubitaka donosi Uprava Banke.

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti pojavljuje se u financiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim dospijećima i kamatama, te rizik nemogućnosti ilikvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, zavisnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Banka kontinuirano prati rizik likvidnosti utvrđivanjem promjena u financiranju, a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom strategijom Banke. Nadalje, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja rizikom likvidnosti.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

31. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz rizik likvidnosti, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezevi likvidnosti, usklađenosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih imita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Riznica svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata.

Pokazatelji koncentracije pokazuju koncentraciju depozita (udio 20 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvješća.

Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine rizika likvidnosti i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima Banke.

Strukturni pokazatelji razine rizika likvidnosti pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza.

Tržišni rizik

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke, a uzrokuju ga promjene cijena odnosno kretanja na financijskima. Instrumenti su priznani po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika. Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava Uprava, a utvrđuje se barem jednom godišnje.

Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti Banke s naglasajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Upravi banke se dostavljaju i tješća od strane Sektora riznice s podacima o izloženosti valutnom riziku. Također, Služba za upravljanje rizicima dostavlja Upravi Banke mjesečno izvješće o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka poduzima razne strategije zaštite od rizika. Banka pirnjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz ograničenu razinu sigurnosti 99%, uz naglasak da navedeni pristup ne spriječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

31. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Valutni rizik

Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi.

Kretanje devizne pozicije Banke prati se dnevno temeljem izvješća o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima redovito priprema izvješća za Upravu.

Banka je dužna krajem svakog dana uskladiti izloženost svoje devizne pozicije valutnom riziku, tako da ukupna devizna devizna pozicija ne prelazi iznos koji čini 30% jamstvenog kapitala Banke, sukladno propisima HNB-a.

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja Banke na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ili nesrazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.

Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze Banke podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti Banke na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala.

Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvješća o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Rizik promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira jest rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih financijskih instrumenata. Primarna izloženost riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasničkih vrijednosnica koje se vode po fer vrijednosti u portfelju raspoloživom za prodaju.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

31. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak)

Derivatna financijska imovina i obveze

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete kljenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se koristi Banka sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik.

U svrhu učinkovitog procjenjivanja i upravljanja operativnim rizikom na razini Banka razvija interne modele za upravljanje operativnim rizikom u skladu s propisanim okvirom Basel II modela. Osnovni ciljevi tog internog modela su: uvođenje i primjena metoda koje omogućuju detaljnu analizu operativnih rizika Banke; podrška procesu donošenja odluka kroz razvoj učinkovitih politika za Upravu i smanjenje operativnog rizika na razini Banke. Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku korištenjem web aplikacije.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to SU:

• pristup osnovnog pokazatelja ( BIA )
• standardizirani pristup ( SA )
• napredni pristup mjerenja ( AMA )

Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja ( BIA ).

Unutar okvira za upravljanje operativnim rizikom Banka je usvojila Politiku za upravljanje operativnim rizikom koja propisuje način upravljanja operativnim rizicima i Proceduru za prikupljanje podataka i izvješćivanje o operativnom riziku koja propisuje načine prikupljanja i izvješćivanja o nastanku operativnih rizika.

Koristeći Risk mapping metodu Banka je u postupku identifikacije rizika te prati ključne pokazatelje rizika ( KPR) čime zajedno sa navedenim mjerama predstavlja cijelokupni okvir za upravljanje I kontrolu operativnih rizika. Banka će i dalje kontinuirano raditi na uspostavljanju kvalitetnog sustava upravljanja operativnim rizicima.

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

32. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost predstavlja iznos po kojem se imovina može razmijeniti ili podmiriti neka obveza trgovanjem između obaviještenih stranaka po tržišnim uvjetima.

Zajmovi i predujmovi klijentima te imovina koja se drži do dospijeća se vrednuje po amortizacijskom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti.

Slijedeće pretpostavke su uzete u obzir pri procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata:

• · Zajmovi i predujmovi kljentima su iskazani u neto vrijednosti, odnosno smanjeni za iznos rezerviranja radi umanjenja vrijednosti. Njihova procijenjena fer vrijednost predstavlja diskontirani iznos procijenjenih očekivanih budućih priljeva novca. Očekivani budući tijek novca se procjenjuje uzimajući u obzir kreditni rizik te bilo koju naznaku umanjenja vrijednosti imovine. Budući da Banka ima ograničen portfelj zajmova i predujmova s fiksnom kamatnom stopom i dužim rokom dospijeća, fer vrijednost zajmova i predujmova nije značajno različita od knjigovodstvene vrijednosti.
• · Fer vrijednost vrijednosnica se temelji na tržišnim cijenama uz izuzetak ulaganja u portfelj vlasničkih vrijednosnica koje ne kotiraju na tržištima kapitala, pa se fer vrijednost temelji na zadnjim dostupnim financijskim izvješćima.
• Za određena ulaganja koja se vrednuju po amortizacijskom trošku, kotirajuća tržišna cijena je nedostupna, te se fer vrijednost, kad je moguće, procjenjuje upotrebom mark to model tehnike, te se, kao posljedica toga, njihova procijenjena vrijednost ne razlikuje značajno od knjigovodstvene vrijednosti. Međutim, gore primijenjena metoda tehnike ne uključuje tržišni faktor likvidnosti sličnih instrumenata.
• · Za sredstva po viđenju i depozite s neutvrđenim rokom dospijeća, fer vrijednost je utvrđena kao iznos plativ po zahtjevu na datum izvještavanja.
• · Glavnina dugoročnih obveza Banke ima promjenjivu kamatnu stopu koja ovisi o tržištu i redovito se mijenja. Sukladno tome, Uprava vjeruje da knjigovodstvena vrijednost dugoročnih zajmova nije bitno različita od fer vrijednosti.

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

32. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak)

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

• 1. razina dostupnih primjetljivih pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz (neusklađenih) cijena koje kotiraju na aktivnim tržištima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze;
• · 2. razina dostupnih primjetljivih pokazatelja pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih podataka, a ne iz kotiranih cijena iz 1. razine, a odnose se na izravno promatranje imovine ili obveza, tj. njihovih cijena ili su dobiveni neizravno, tj. izvedeni iz cijena; i
• · 3.razina pokazatelja pokazatelji izvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su kao ulazni podaci korišteni podaci o imovini ili obvezama koji se ne temelje na primjetljivim tržišnim podacima (neprimjetljivi ulazni podaci),

2010.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
lmovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	30.670	1.455	34.373	66.498
Dužničke vrijednosnice	325.684	8.314	1.410	335.408
Ukupno	356.354	9.769	35.783	401.906
2009.	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
lmovina raspoloživa za prodaju
Vlasničke vrijednosnice	23.059	9.164		32.223
Dužničke vrijednosnice	84.518	19.621		104.139
Ukupno	107.577	28.785		136.362

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

33. Kamatni rizik

Slijedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2010. godine i 2009. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene cijena imovine i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2010. godine	Do 1 mjeseca	mjeseca	Od 1 do 3 Od 3 mj. do 1 godine	Preko 1 godine	Beskamatno	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne					221.847	221.847
banke		93.950	70.899	25.009	105	189.963
Plasmani kod drugih banaka	238.040	4.810			35	242.885
Zajmovi klijentima Fin.imovina raspoloživa za	1.298.367	102.699	62.261	94.260	14.291	1.571.878
prodaju Fin. imovina koja se drži do		1.800	31.372	295.703	73.031	401.906
dospijeća			27.839	27.953	516	56.308
Ulaganja u podružnice					3.570	3.570
Nematerijalna imovina					20.791	20.791
Nekretnine i oprema					67.317	67.317
Odgođena porezna imovina					5.171	5.171
Ostala imovina					15.463	15.463
UKUPNO IMOVINA	1.536.407	203.259	192.371	442.925	422.137	2.797.099
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	154.560				5	154.565
Obveze prema klijentima	1.238.765	275.521	527.846	33.812	31.797	2.107.741
Ostala pozajmljena sredstva	45.656	8.954	19.473	61.651	142	135.876
Ostale obveze					22.123	22.123
Rezerviranja za potenc.obveze i
troškove					2.900	2.900
UKUPNO OBVEZE	1.438.981	284.475	547.319	95.463	56.968	2.423.205
Kapital					267.500	267.500
Dionički kapital					3.015	3.015
Premija na izdane dionice
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)

UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	1.438.981	284.475	547.319	95.463
Neto kamatna izloženost	97.427	(81.216)	(354.948)	347.462

Dobit tekuće godine

12.974

373.894

2.797.099

12.974

373 894

430.862

(8.725)

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

33. Kamatni rizik (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2009. godine	mjeseca	mjeseca	1 godine	godine	Do 1 Od 1 do 3 Od 3 mj. do Preko 1 Beskamatno	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka					209.263	209.263
Sredstva kod Hrvatske narodne banke		90.204	74.449	31.332	107	196.092
Plasmani kod drugih banaka	639.216	21.919	7.854		354	669.342
Zajmovi klijentima	1.187.246	68.978	12.905	24.568	11.380	1.305.077
Fin.imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Fin.imovina raspoloživa za prodaju		10.000	11.608	80.716	34.038	136.362
Fin. imovina koja se drži do dospijeća			70.273	54.799	480	125.552
Ulaganja u podružnice					1.530	1.530
Nematerijalna imovina					18.733	18.733
Nekretnine i oprema					77.053	77.053
Odgođena porezna imovina					4.386	4.387
Ostala imovina					13.551	13.551
UKUPNO IMOVINA	1.826.462	191.101	177.089	191.415		370.875 2.756.942
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	136.218				8	136.226
Obveze prema klijentima	1.198.931	153.711	619.806	29.843	40.780	2.043.071
Ostala pozajmljena sredstva	107.248	16.993	8.905	49.234	297	182.677
Ostale obveze					29.220	29.220
Rezerviranja za potenc.obveze i troškove					2.131	2.131
UKUPNO OBVEZE	1.442.397	170.704	628.711	79.077	72.436	2.393.325
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					92.060	92.060
Dobit tekuće godine					12.124	12.124
Ukupno dionički kapital					363.617	363.617
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	1.442.397	170.704	628.711	79.077	436.053	2.756.942
Neto kamatna izloženost	384.065	20.397	(451.622) 112.338		(65.178)

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

33. Kamatni rizik (nastavak)

Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2010. godini bile su 9,03% (u 2009. godini 9,38%).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2010. godine, bile su 3,36 % (u 2009. godini 4,39%).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2010. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu.

	Pretpostavljeni rast kamatne stope	Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2010. godine	Utjecaj na račun dobitka i gubitka 2009. godine
Imovina	5%	5.531	7.129
Obveze Utjecaj na neto kamatne	5%	(2.734)	(3.030)
prihode		2.797	4.099

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

34. Valutni rizik

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
Na dan 31. prosinca 2010. godine
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	47.825	4.404	25.103	77.331	144.516	221.847
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	19.763	4.672		24.434	165.529	189.963
Plasmani kod drugih banaka	67.804	12.061		79.866	163.019	242.885
Zajmovi klijentima	985.379	11.225	853	997.457	574.421	1.571.878
Fin.imovina raspoloživa za prodaju	282.826			282.826	119.080	401.906
Fin. imovina koja se drži do dospijeća					56.308	56.308
Ulaganja u podružnice					3.570	3.570
Nematerijalna imovina					20.791	20.791
Nekretnine i oprema					67.317	67.317
Odgođena porezna imovina					5.171	5.171
Ostala imovina	127	1		128	15.335	15.463
UKUPNO IMOVINA	1.403.724	32.363	25.956	1.462.043	1.335.056	2.797.099
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	83.548			83.548	71.017	154.565
Obveze prema klijentima	1.207.077	29.038	16.304	1.252.419	855.322	2.107.741
Ostala pozajmljena sredstva	73.419			73.419	62.457	135.876
Ostale obveze	2.452	16	16	2.484	19.639	22.123
Rezerviranja za potenc.obveze i troškove					2.900	2.900
		29.054				2.423.205
UKUPNO OBVEZE	1.366.497		16.320	1.411.871	1.011.334
Kapital
Dionički kapital					267.500	267.500
Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					101.487	101.487
Dobit tekuće godine					12.974	12.974
Ukupno dionički kapital					373.894	373.894
UKUPNO OBVEZE I DIONICKI KAPITAL	1.366.497	29.054	16.320	1.411.871	1.385.228	2.797.099
Neto tečaina izloženost	37.228	3.309	9.636	50.172	(50.172)

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

Valutni rizik (nastavak) 34.

	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno strane valute	Kune	Ukupno
Na dan 31. prosinca 2009. godine
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka	55.182	4.959	23.891	84.032	125.231	209.263
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	21.846	5.298		27.144	168.948	196.092
Plasmani kod drugih banaka	352.661	7.519		360.180	309.163	669.342
Zajmovi klijentima	876.631	12.492	1.220	890.343	414.734	1.305.077
Fin.imovina raspoloživa za prodaju	53.693			53.693	82.669	136.362
Fin. imovina koja se drži do dospijeća	70.273			70.273	55.279	125.552
Ulaganja u podružnice					1.530	1.530
Nematerijalna imovina					18.733	18.733
Nekretnine i oprema					77.053	77.053
Odgođena porezna imovina					4.386	4.387
Ostala imovina	159	2		161	13.390	13.551
UKUPNO IMOVINA	1.430.445	30.270	25.111	1.485.826	1.271.116	2.756.942
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL Obveze
Obveze prema bankama	79.721			79.721	56.505	136.226
Obveze prema klijentima	1.268.219	29.543	15.359	1.313.121	729.950	2.043.071
Ostala pozajmljena sredstva	58.220			58.220	124.457	182.677
Ostale obveze	4.954	213	9	5.176	21.786	26.962
Rezerviranja za potenc.obveze i troškove					4.389	4.389
UKUPNO OBVEZE	1.411.114	29.756	15.368	1.456.238	937.087	2.393.325
Kapital					267.500	267.500
Dionički kapital					3.015	3.015
Premija na izdane dionice					(11.082)	(11.082)
Trezorske dionice					92.060	92.060
Ostale rezerve					12.124	12.124
Dobit tekuće godine
Ukupno dionički kapital					363.617	363.617
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL	1.411.114	29.756	15.368	1.456.238	1.300.704	2.756.942
Neto tečajna izloženost	19.331	514	9.743	29.588	(29.588)

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

34. Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2010. godinu, odnosno prihodovni za 2010. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

	Pretpostavljeno
Valuta na dan 31. prosinca 2010. godine	povećanje srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka
		Imovina Banke	Obveze Banke	Neto
Imovina	2,5%	36.551
Obveze	2,5%		35.297
Neto imovina/(obveze)				1.254
Valuta na dan 31.	Pretpostavljeno povećanje
prosinca 2009. godine	srednjeg tečaja HNB-a	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka	Utjecaj na račun dobitka i gubitka
		Imovina Banke	Obveze Banke	Neto
Imovina	3%	44.574
Obveze	3%		43.687
Neto imovinal(obveze)				887

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

35. Rizik likvidnosti

Na dan 31. prosinca 2010. godine	Do 1 mjeseca	Od 1 do 3 mjeseca	Od 3 mj. do Od 1 do 3 1 godine	god.	Preko 3 god.	Ukupno
IMOVINA
Gotovina i računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne	221.847					221.847
banke	105	93.950	70.898	19.787	5.223	189.963
Plasmani kod drugih banaka	238.075	4.810				242.885
Zajmovi klijentima	295.337	245.697	337.097	343.710	350.037	1.571.878
Fin.imovina raspoloživa za
prodaju	278.664		5.976	117.266		401.906
Fin. imovina koja se drži do
dospijeća			28.355		27.953	56.308
Ulaganja u podružnice					3.570	3.570 20.791
Nematerijalna imovina					20.791 67.317	67.317
Nekretnine i oprema
Odgođena porezna imovina			5.171			5.171
Ostala imovina			11.315		4.148	15.463
UKUPNO IMOVINA	1.034.028	344.457	458.812	480.763	479.039	2.797.099
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze	154.565					154.565
Obveze prema bankama	815.094	333.854	794.341	135.014	29.438	2.107.741
Obveze prema klijentima Ostala pozajmljena sredstva	45.799	8.954	19.473	28.507	33.143	135.876
Ostale obveze	6.589	734	3.303	8.807	2.690	22.123
Rezerviranja za potenc.obveze i
troškove	1.746	165	757	220	12	2.900
UKUPNO OBVEZE	1.023.793	343.707	817.874	172.548	65.283	2.423.205
Kapital					267.500	267.500
Dionički kapital Premija na izdane dionice					3.015	3.015
Trezorske dionice					(11.082)	(11.082)
Ostale rezerve					101.487	101.487
Dobit tekuće godine					12.974	12.974
Ukupno dionički kapital					373.894	373.894
UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI
KAPITAL	1.023.793	343.707	817.874	172.548	439.177	2.797.099
Neto likvidonosna pozicija	10.235	750	(359.062)	308.215	39.862

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

Rizik likvidnosti (nastavak) 35.

	Od 1 do
Do 1			Od 1 do 3	Preko 3
					Ukupno
209.263					209.263
107	90.204	74.449	25.439	5.893	196.092
639.570	21.919	7.854			669 342
217.842	162.115	361.174	300.237	263.709	1.305.07
85.277	37.372	12.909	804		136.362
		70.753	54.799		125.552
				1.530	1.530
				18.733	18.733
				77.053	77.053
		1.654	2.732		4.387
3.920	1.835	421	100	7.275	13.551
1.157.38	313.445	529.214	384.111	374.193	2.756.94
136.226					136.226
693.711	284.254	837.356	192.200	35.550	2.043.071
107.545	16.993	8.905	17.470	31.764	182.677
17.153	4.774	4.279		3.014	29.220
					2.131
955.092	306.405	851.468	210.006	70.354	2.393.325
					267.500
					3.015
					(11.082)
					92.060
					12.124
				363.617	363.617
955.092	306.405	851.468	210.006	433.971	2.756.942
200.887	7.040	(322.254)	174.105	(59.778)
	mjeseca 457	mjeseca 384	3 Od 3 mj. do 1 godine 928	god. 336	god. 26 267.500 3.015 (11.082) 92.060 12.124

a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

36. Kreditni rizik

a) Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna

		Rezerve na
	Bruto	pojedinačnoj	Rezerve na	Neto
Na dan 31. prosinca 2010. godine	plasmani	osnovi	skupnoj osnovi	plasmani
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	189.963			189.963
Plasmani kod drugih banaka	243 485	(600)		242.885
Imovina raspoloživa za prodaju	401.906			401.906
Imovina koja se drži do dospijeća	56.308			56.308
Zajmovi klijentima
potpuno nadoknadivi	1.515.213		(23.920)	1.491.293
djelomično nadoknadivi	109.617	(29.032)		80.585
potpuno nenadoknadivi	94.146	(94.146)
Ukupno bilančna izloženost	2.610.638	(123.778)	(23.920)	2.462.940
B. Izvanbilančna izloženost Klijenti
potpuno nadoknadivi	265.464		(2.270)	263.194
djelomično nadoknadivi	305	(107)		198
potpuno nenadoknadivi	273	(273)
Ukupno izvanbilančna izloženost	266.042	(380)	(2.270)	263.392
UKUPNA IZLOZENOST (A+B)	2.876.680	(124.158)	(26.190)	2.726.332

	Bruto	Rezerve na pojedinačnoj OSNOVI	Rezerve na	Neto plasmani
Na dan 31. prosinca 2009. godine	plasmani		skupnoj osnovi
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne
banke	196.092			196.092
Plasmani kod drugih banaka	669.943	(600)		669.343
lmovina raspoloživa za prodaju	136.362			136.362
Imovina koja se drži do dospijeća	125.552			125.552
Zajmovi klijentima
potpuno nadoknadivi	1.255.048		(21.680)	1.233.368
djelomično nadoknadivi	104.690	(32.981)		71.709
potpuno nenadoknadivi	78.981	(78.981)
Ukupno bilančna izloženost	2.566.668	(112.562)	(21.680)	2.432.426
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti
potpuno nadoknadivi	200.961		(1.710)	199.251
djelomično nadoknadivi	98	(31)		67
potpuno nenadoknadivi	140	(140)
Ukupno izvanbilančna izloženost	201.199	(171)	(1.710)	199.318
UKUPNA IZLOŽENOST (A+B)	2.767.867	(112.733)	(23.390)	2.631.744

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

36. Kreditni rizik (nastavak)

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene dospjele i nedospjele glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene i nedospjele kamate te ostale prihode vezane uz glavnicu. Ostala dospjela potraživanja upravo iskazuju nenaplaćene i nedospjele kamate te otpisana potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku. Ukupan iznos pojedinačnog plasmana razvrstan je u raspon dospjelosti najstarijeg nenaplaćenog djela plasmana bez obzira radi li se o glavnici ili kamati.

	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo	Dospjelo
Na dan 31. prosinca	do 30 dana	31 - 90	91 - 180	181- 365	1 do 2	2 do 3	preko 3
2010. godine		dana	dana	dana	godine	godine	godine
Plasmani kod drugih
banaka							600
Zajmovi klijentima
građani	41.127	23.845	8.716	9.086	15.493	12.685	39.102
poduzeća	36.150	4.447	6.712	8.590	39.792	13.928	66.560
javni sektor i ostali
sektori	11.098				1	9	1.837
Ostala dospjela
potraživanja	3.519	923	547	1.320	3.346	2.059	52.130
Ukupno dospjela
nenaplaćena
potraživanja	91.894	29.215	15.975	18.996	58.632	28.681	160.229
	Dospjelo	Dospjel	Dospjel	Dospjel	Dospjel	Dospjelo	Dospjelo
	do 30	0 31 - 90	0 91 -	0 181-	o 1 do 2	2 do 3	preko 3
Na dan 31. prosinca	dana	dana	180	365	godine	godine	godine
2009. godine			dana	dana
Plasmani kod drugih banaka							600
Zajmovi klijentima
građani	19.059	56.834	16.234	17.625	13.705	7.646	33.443
poduzeća	11.091	36,589	38.925	8.464	14.264	10.669	58.869
javni sektor i ostali
sektori
	2		6	1	1		1.912
Ostala dospjela
potraživanja	2.145	3.776	2.140	1.391	2.205	3.208	49.855
Ukupno dospjela
nenaplaćena	32.297	97.199	57.305	27.481	30.175	21.523	144.679

(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

36. Kreditni rizik (nastavak)

a a a g a g a g a a o a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a

c)

Na dan 31. prosinca 2010. godine	Depozit	Stambena hipoteka	Poslovna hipoteka	Ostali instrumenti	Bez instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne banke					189.963
Plasmani kod drugih banaka					242.885
Zajmovi klijentima	54.167	163.302	168.753	300.022	885.634
Imovina raspoloživa za prodaju					401.906 56.308
Imovina koja se drži do dospijeća
Ukupno bilančna izloženost	54.167	163.302	168.753	300.022	1.776.696
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	4.123	2.883	2.185		254.201
Ukupno izvanbilančna izloženost	4.123	2.883	2.185		254.201
UKUPNA IZLOZENOST (A+B)	58.290	166.185	170.938	300.022	2.030.897
Fer vrijednost instrumenata osiguranja		221.580	341.876
		Stambena	Poslovna	Ostali	Bez
Na dan 31. prosinca 2009. godine	Depozit	hipoteka	hipoteka	instrumenti	instrumenata
A. Bilančna izloženost
Sredstva kod Hrvatske narodne					196.092
banke				15.343	654.000
Plasmani kod drugih banaka Zajmovi klijentima	80.776	143.760	141.762	150.824	787.955
Imovina raspoloživa za prodaju					136.362
Imovina koja se drži do dospijeća					125.552
Ukupno bilančna izloženost	80.776	143.760	141.762	166.167	1.899.961
B. Izvanbilančna izloženost
Klijenti	180	1.264			197.874
Ukupno izvanbilančna izloženost	180	1.264			197.874
UKUPNA IZLOZENOST (A+B)	80.956	145.024	141.762	166.167	2.097.835
Fer vrijednost instrumenata osigurania		166.164	155.406

d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima

	2010. godina		2009. godina
	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)	Zajmovi klijentima (%)	Udio rezervacija u zajmovima (%)
Potpuno nadoknadivi	88.1	1.6	87.2	1.7
Djelomično nadoknadivi	6.4	26,5	7.3	31,5
Potpuno nenadoknadivi	5.5	100.0	5.5	100
Ukupno	100.0		100,0

37. Rizik promjene cijena

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost portfelja vrijednosnica raspoloživih za prodaju na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke.

	Pretpostavljena promjena cijene	Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve
Na dan 31. prosinca 2010. godine	3%	12.057
Na dan 31. prosinca 2009. godine	20%	27.272

38. Koncentracija imovine i obveza

o sa pan a no a o a o a c a c a g a c a g a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c a c

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

	2010. godina	2009. godina
Ziro račun kod Hrvatske narodne banke	108.841	83.061
Ostale novčane rezerve	10.000	10.000
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	189 963	196.092
Trezorski zapisi Republike Hrvatske		89.894
Obveznice Republike Hrvatske	86.791	114.295
Ostala imovina	1.874	421
Primljeni depoziti	(546)	(7.899)
Tekuća porezna obveza	(3.200)	(3.033)
	393.723	482.831

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2010. po osnovi dužničkih vrijednosnica izdanih od lokalne uprave, zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća:

	2010. godina	2009. godina
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	(1.085)	(aae)
Obveznice Grada Koprivnice	4 566	2.413
Zajmovi HBOR-u za koje garantira država	20.000
Zajmovi klijentima za koje garantira država	14.794	10.347
Primljeni depoziti	(41.347)	(26.851)
Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj	(90.876)	(75.671)
	(92.863)	(90.758)

Bilješke uz financijska izvješća (nastavak) Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

38. Odobrenje financijskih izvješća

Izdavanje financijskih izvješća odobrila je Uprava 20. travnja 2011. i u njeno ime su ih potpisali:

/ Marijan Marušić mr Jylio Kuryc Davorka Jakir Clan Uprave Predsjednik Uprave Člah Upravé muni

69

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) Hrvatska narodna banka donjela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih izvješća banaka (Narodne novine 62/08). Sljedeće tablice prikazuju financijska izvješća u skladu s navedenom odlukom:

Račun dobiti i gubitka

	2010.	2009.
	Nerevidirano	Nerevidirano
	HRK '000	HRK '000
1. Kamatni prihodi	167.110	178.302
2. (Kamatni troškovi)	(84.317)	(89.497)
3. Neto kamatni prihod	82.793	88.805
4. Prihodi od provizija i naknada	38.529	40.697
5. (Troškovi provizija i naknada)	(11.806)	(13.772)
6. Neto prihod od provizija i naknada	26.723	26.925
7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate
8. (Gubitak)/Dobit od aktivnosti trgovanja	11.529	8.750
9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata		(1)
10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG
11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju	10.155	3.739
12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća
13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite
14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke
pothvate
15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	1.491	2.267
16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika	1.043	2.408
17. Ostali prihodi	1.969	2.377
18. Ostali troškovi	(5.904)	(6.014)
19. Opći administrativni troškovi i amortizacija	(100.046)	(102.679)
20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke	29.753	26.577
21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke	(13.688)	(11.224)
22. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	16.065	15.353
23. Porez na dobit	(3.091)	(3.229)
24. Dobit/(gubitak) tekuće godine	12.974	12.124
25. Zarada po dionici	19,40	18,13

Dodatak računu dobiti i gubitka

	2010.	2009. HRK '000
	HRK '000
Dobit/(gubitak) tekuće godine
Dunican dianiñarimo mationoa dructua

Pripisan dioničarima matičnog društva Manjinski udjel

ออกจาก

Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Bilanca

	2010.	2009.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
Imovina
1. Gotovina i depoziti kod HNB-a	343.726	333.858
1.1. Gotovina	35.027	34.813
1.2. Depoziti kod HNB-a	308.699	299.045
2. Depoziti kod bankarskih institucija	289.039	591.530
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a		89.894
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja
5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	417.682	119.987
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća	97.319	60.495
7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a
vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
8. Derivatna financijska imovina
9. Krediti financijskim institucijama	20.000	147.112
10. Krediti ostalim komitentima	1.517.672	1.301.098
11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	3.570	1.530
12. Preuzeta imovina	8.605	7.275
13. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija)	88.194	95.906
14. Kamate, naknade i ostala imovina	23.216	17.558
A. Ukupno imovina	2.809.023	2.766.243
Obveze i kapital
1. Krediti od financijskih institucija	135.734	182.380
1.1. Kratkoročni krediti	52.200	110.500
1.2. Dugoročni krediti	83.534	71.880
2. Depozītī	2.220.235	2.121.254
2.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima	352.390	287.057
2.2. Stedni depoziti	259.983	226.514
2.3. Oročeni depoziti	1.607.862	1.607.683
3. Ostali krediti 3.1. Kratkoročni krediti
3.2. Dugoročni krediti
4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje
5. Izdani dužnički vrijednosni papiri
5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri
5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri
6. Izdani podređeni instrumenti
7. Izdani hibridni instrumenti
8. Kamate, naknade i ostale obveze	78.430	98.235
B. Ukupno obveze	2.434.399	2.401.869
Kapital
1. Dionički kapital	259.433	259.433
2. Dobitak/gubitak tekuće godine	12.974	12.124
3. Zadržana dobit/(gubitak)		71.940
4. Zakonske rezerve	84.065	27.493
5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve	29.793
6. Nerealizirani dobitak) s osnove vrijednosnog uskladivanja financijske imovine raspoložive za prodaju	(11.641)	(6.616)
C. Ukupno kapital	374.624	364.374
D. Ukupno obveze i kapital	2.809.023	2.766.243
Dodatak bilanci
		2009.
	2010. HRK '000	HRK '000

UKUPNI KAPITAL Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva Manjinski udjel

<-- PDF CHUNK SEPARATOR -->

lzvješće o novčanom tijeku

	2010.	2009.
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000
Poslovne aktivnosti
1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	16.065	15.353
1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke	13.688	11.224
1.3. Amortizacija	12.826	12.813
1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG
1.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine	15	27
1.6. Ostali (dobici)/gubici
1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine	42.594	39.417
2.1. Depoziti kod HNB-a	6.126	11.458
2.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a	89.894	(89.894)
2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti fin. institucijama	(20.000)
2.4. Krediti ostalim komitentima	(230.262)	159.582
2.5. Vrijednosni papiri i drugi fin. instr. koji se drže radi trgovanja
2.6. Vrijednosni papiri i drugi fin. instrumenti raspoloživi za prodaju	(297.695)	(53.551)
2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,
a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	(11.675)	(3.007)
2.8. Ostala poslovna imovina 2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine	(463.612)	24.588
Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza
3.1. Depoziti po viđenju	65.333 33.648	(100.103) 79.509
3.2. Stedni i oročeni depoziti
3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje 3.4. Ostale obveze	(14.888)	(9.193)
3. Neto povećanjel(smanjenje) poslovnih obveza	84.093	(30.387)
4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na
dobit	(336.925)	33.618
5. Plaćeni porez na dobit	(3.426)	(3.454)
6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti	(340.351)	30.164
Ulagačke aktivnosti
7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nemat.imovine 7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena	(5.163)	(15.065)
društva i zajedničke pothvate	(2.040)
7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	(36.824)	6.905
7.4. Primljene dividende	(1.491)	(2.267)
7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	(1.330)	(5.152)
7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti	(46.848)	(15.579)
Financijske aktivnosti
8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita	(46.646)	(6.528)
8.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijed. papira
8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata
8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala
8.5. (Isplaćena dividenda)
8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	(28)	(14)
8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti	(46.674)	(6.542)
9. Neto povećanjel(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine	(433.873)	8.043
10. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine	878.605	870.562
11. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine	444.732	878.605

lzvješće o promjenama kapitala

	Dionič kapital	dionice	Trezorske Zakonske statutarn i ostale rezerve	Zadržan dobit/ (gubitak)	Dobit/ (gubitak) tekuće godine	Nerealizir dobitak/ qubitak s osnove vrijednos usklađiva financijsk imovine raspoloživ za prodaju	Manjinski udjel	Ukupno kapital i rezerve
	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano	Nerevidirano
	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
1. Stanje 1. siječnja 2010. godine	270.515	(11.082)	99.433	12.124		(6.616)		364.374
2. Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka
3. Prepravljeno stanje tekuće godine	270.515	(11.082)	99.433	12.124		(6.616)		364.374
4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju
5. Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju 6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala						(3.371)		(3.371)
i rezervi 7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i						674 1		674 1
rezervama 8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama						(2.696)		(2.696)
9. Dobit/(gubitak) tekuće godine					12.974			12.974
10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu					12.974	(2.696)		10.278
11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala
12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dionica
13. Ostale promjene 14. Prijenos u			(28)					(28)
rezerve
15. Isplata dividende 16. Raspodjela			12.124
dobiti 17. Stanje 31.12.		270.515 (11.082)		(12.124)		12.974 (9.312)		374.624

3.

4.

Podravska banka d.d.

lzvješće o promjenama kapitala (nastavak)

17. Stanje 31.12. 2009. godine	270.515	(11.082)	99.433		12.124	(6.616)		364.374
16. Raspodjela dobiti			20.077	(20.077)
15. Isplata dividende
14. Prijenos u rezerve
13. Ostale promjene			(20)					(20)
12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dionica		(14)						(14)
(smanjenje) dioničkog kapitala
10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu 11. Povećanje/					12.124	1.131		13.255
9. Dobit/(gubitak) tekuće godine					12.124			12.124
8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama						1.131		1.131
7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama
6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi						1.654		1.654
5. Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju						(523)		(523)
4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju
pogrešaka 3. Prepravljeno stanje tekuće godine	270.515	(11.068)	79.376	20.077		(7.747)		351.153
2. Promjene računovodstvenih politika i ispravci
1. Stanje 1. siječnja 2009. godine	270.515	(11.068)	79.376	20.077		(7.747)		351.153
	Nerevidirano HRK '000	Nerevidirano HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
	Dionički kapital	Trezorske dionice	ostale rezerve Nerevidirano	dobit/ (gubitak) Nerevidirano	tekuće godine Nerevidiran	raspoložive Manjinski za prodaju Nerevidirano	udjel Nerevidiran	kapital i rezerve Nerevidirano
			Zakonske, statutarne i	Zadržana	Dobit/ (gubitak)	usklađivanj a financijske imovine		Ukupno
						Nerealizira ni dobitak /gubitak s osnove vrijednosn og

Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2010. godine i 31. prosinca 2009. godine:

	2010.	2010.	2010.	2009.	2009.	2009.
	Prema	Računovodstveni	Razlika	Prema	Računovodstveni	Razlika
	odluci	standardi		odluci	standardi
	Hrvatske	za banke		Hrvatske	za banke
	narodne	U		narodne	U
	banke	Hrvatskoj		banke	Hrvatskoj
	Nerevidirano		HRK	Nerevidirano
	HRK '000	HRK '000	.000	HRK '000	HRK '000	HRK '000
Prihodi od kamata i slični prihodi	167.110	167.098	12	178.302	178.107	195
Rashodi od kamata i slični rashodi	(84.317)	(79.698)	(4.619)	(89.497)	(84.958)	(4.539)
Neto prihod od kamata	82.793	87.400	(4.607	88.805	93.149	(4.344)
Prihodi od naknada i provizija	38.529	38.528	1	40.697	40.697
Rashodi za naknade i provizije	(11.806)	(11.807)	1	(13.772)	(13.772)
Neto prihodi od naknada i provizija	26.723	26.721	2	26.925	26.925
Neto dobit od trgovanja	11.529	11.529		8.750	8.696	54
Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata Dobit/(gubitak) od imovine po fer				(1)		(1)
vrijednosti kroz RDG Dobit/(gubitak) od
imovine raspoložive za prodaju	10.155	10.155		3.739	3.740	(1)
Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja	1.491	1.491		2.267	2.267
Neto tečajne razlike	1.043	811	232	2.408	2.497	(88)
Ostali poslovni prihodi	1.969	1.183	786	2.377	2.208	169
Ukupno ostali prihodi	26.187	25.169	1.018	19.540	19.408	132
Opći administrativni troškovi i amortizacija Troškovi umanjenja	(100.046)	(109.477)	9.431	(102.679)	(113.086)	10.407
vrijednosti i	(13.688)	(13.748)	60	(11.224)	(11.043)	(181)
Ostali poslovni	(5.904)		(5.904)	(6.014)		(6.014)
Ukupno ostali
rashodi	(119.638)	(123.225)	3.587	(119.917)	(124.129)	4.212
Dobit prije oporezivania	16.065	16.065		15.353	15.353
Porez na dobit	(3.091)	(3.091)		(3.229)	(3.229)
Neto dobit godine	12.974	12.974		12.124	12.124
ZARADA PO DIONICI (u HRK)	19,40			18,13

Podravska banka d.d.

Razlika za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. na poziciji "Prihodi od kamata i slični prihodi" u iznosu 1.265 tisuća kuna (2009.: 195 tisuća kuna),odnosi se na tečajne razlike po osnovi kamatnih prihoda.

Razlika na poziciji "Rashodi od kamata i slični rashodi" u iznosu od 4.619 tisuća kuna (2009.: 4.539 tisuća kuna) odnosi se, najvećim dijelom, na premije za osiguranje štednih uloga u iznosu 4.408 tisuća kuna (2009.: 4.694 tisuće kuna), koje su u revidiranom računu dobiti i gubitka prikazane u poziciji "Opći i administrativni troškovi". Ostale razlike odnose se na reklasifikaciju ostalih rashoda u kamatne rashode prema revidiranom izvješću te tečajnih razlika iz kamatnih rashoda u neto dobit od tečajnih razlika.

Razlika u poziciji "Neto tečajne razlike" odnosi se na efekte tečajnih razlika nastalih svođenjem ispravaka vrijednosti valutnih pozicija na srednji ili ugovoreni tečaj.

Razlike u poziciji "Ostali posljedica su reklasifikacije troškova reprezentacije i reklame, ostalih davanja iz prihoda te ostalih i izvanrednih rashoda na poziciju "Opći administrativni troškovi" u revidiranom izvješću.

ם ספר מ ח מ מ מ ח

Usporedni prikaz bilance na dan 31. prosinca 2010. godine i 31. prosinca 2009. godine:

	2010. Prema odluci HNB-a Nerevidirano	2010. Računovodstv standardi za banke	2010. Razlika	2009. Prema odluci HNB-a Nerevidirano	2009. Računovodst standardi za banke	2009. Razlika
	HRK '000	HRK '000	HRK	HRK '000	HRK '000	HRK
Imovina Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	343.726	411.810	(68.084)	333.858	405.355	(71.497)
Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a				89.894		89.894
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	417.682	401.906	15.776	119.987	136.362	(16.375)
Financijska imovina koja se drži do dospijeća Plasmani i zajmovi drugim	97.319	56.308	41.011	60.495	125.552	(65.057)
bankama	309.039	242.885	66.154	738.642	669.343	69.299
Zajmovi i potraživanja	1.517.672 3.570	1.571.878 3.570	(54.206)	1.301.098 1.530	1.305.077	(3.979)
Ulaganja u podružnice Preuzeta imovina Nekretnine, postrojenja i	8.605		8.605	7.275	1.530	7.275
oprema i nematerijalna imovina Derivativna financijska	88.194	88.108	86	95.906	95.786	120
imovina			0
Odgođena porezna imovina	5.171	5.171	0		4.386	(4.386)
Ostala imovina	18.045	15.463	2.582	17.558	13.551	4.007
Ukupno imovina Obveze Obveze prema drugim bankama i depoziti ostalih	2.809.023	2.797.099	11.924	2.766.243	2.756.942	9.301
deponenata izdani dugoročni dužnički	2.355.969	2.398.182	(42.213)	2.303.634	2.361.974	(58.340)
vrijednosní papírí Rezerviranja za obveze i
troškove Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze		2.900	(2.900)		2.131	(2.131)
kojima se trguje Ostale obveze	78.430	22.123	56.307	98.235	29.220	69.015
Ukupno obveze	2.434.399	2.423.205	11.196	2.401.869	2.393.325	8.544
Hibridni instrumenti
Kapital Dionički kapital	259.433	267.500	(8.067)	259.433	267.500	(8.067)
Kapitalna dobit od emisije		3.015	(3.015)		3.015	(3.015)
Trezorirane dionice Neto dobit za godinu Zadržana dobit/(preneseni	12.974	(11.082) 12.974	11.082	12.124	(11.082) 12.124	11.082
gubitak) Rezerve proizasle iz
transakcija zaštite Nerealizirani dobitak/(gubitak) od vrijednosnog usklađivanja financijske imovine
raspoložive za prodaju	(11.641)	(9.313)	(2.328)	(6.616)	(6.616)
Rezerve	113.858	110.800	3.058	99.433	a8.676	757
Ukupno kapital	374.624 2.809.023	373.894 2.797.099	730 11.924	364.374 2.766.243	363.617 2.756.942	757 9.301
Ukupno obveze i kapital

Podravska banka d.d.

Razlika u neto bilančnoj svoti u iznosu od 11.924 tisuće kuna (2009.: 9.301 tisuće kuna) prikazanoj u bilanci prema odluci HNB-a i prema računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj proizlazi iz različito iskazane klasifikacije vremenskih razgraničenja naknada za odobrenje zajmova u iznosu 9.929 tisuća kuna (2009.; 8.767 tisuće kuna) te obveze po odgođenom porezu u iznosu 1.995 tisuća kuna. U bilanci prema odluci HNB-a vremensko razgraničenje naknada i odgođeni porez iskazani su u poziciji "Kamate, naknade i ostale obveze" u "Ukupnim obvezama". U bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj u "Ukupnoj imovini" su razgraničene naknade za odobrenje zajmova iskazane kao umanjenje u poziciji "Zajmovi i potraživanja" dok je odgođena porezna obveza iskazana netirano u poziciji "Odgođena porezna imovina".

Razlike na ostalim pozicijama bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja odnosno obveza po osnovi kamata. U bilanci prema odluci HNB-a potraživanja i obveza po osnovi kamata prikazani su u poziciji "Ostala imovina" i "Ostale obveze", dok su u bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana u pozicijama imovine na koju se odnose.

Imovina

Novčana sredstva na tekućim računima kod domaćih i stranih banaka te ostali depoziti u ukupnom iznosu 67.979 tisuća kuna (2009. u iznosu 71.497 tisuće kuna) iskazani su u revidiranim izvješćima u poziciji "Gotovina i računi kod banaka", dok se prema odluci HNB-a ta sredstva iskazuju u poziciji "Depoziti kod bankarskih institucija".

U revidiranim izvješćima su plasmani kljentima s osnove eskontiranih mjenica i otkupljenih potraživanja u ukupnom iznosu 63.835 tisuća kuna (2009. u iznosu 10.757 tisuća kuna) iskazani u poziciji "Zajmovi kljentima", dok su prema odluci HNB-a ta sredstva iskazana prema portfelju financijske imovine u koji su raspoređeni; eskontirane mjenice u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 22.308 tisuća kuna (2009. u iznosu 5.060 tisuća kuna) i portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 1.789 tisuća kuna (2009. u iznosu 1.806 tisuća kuna) dok je faktoring raspoređen u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća u iznosu 39.738 tisuća kuna (2009. u iznosu 3.891 tisuća kuna).

Preuzeta imovina se prema zahtjevima HNB-a iskazuje u zasebnoj poziciji, dok je u revidiranom izvješću uključena u stavku "Ostala imovina". Zalihe sitnog inventara u iznosu 86 tisuća kuna (2009. u iznosu 120 tisuća kuna) iskazane su u revidiranom izvješću u poziciji "Ostala imovina", dok je prema odluci HNB-a u poziciji "Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina".

Odgođena porezna imovina u iznosu 5.171 tisuća kuna (2009. u iznosu 4.386 tisuća kuna) u revidiranom izvješću iskazana je kao zasebna pozicija, dok je prema standardima HNB-a uključena u poziciju "Ostala imovina".

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a pozicija "Ostale obveze" uključuje rezerviranja za potencijalne obveze i sudske troškove, koja su u revidiranom izvješću iskazana kao zasebna pozicija u ukupnom iznosu od 2.900 tisuća kuna (2009. u iznosu 2.131 tisuća kuna).

Pozicija "Statutarne i ostale kapitalne rezerve" prema zahtjevima HNB-a uključuje rezerve formirane na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 729 tisuća kuna (2009. u iznosu 756 tisuća kuna), koje su u revidiranom izvješću uključene u poziciju "Ostale obveze".

Podravska banka d.d.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR Koprivnica, 27.04.2011.

Temeljem članka 48. Statuta Podravske banke d.d. te članka 300.d Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor na sjednici održanoj 27. travnja 2011. godine donio je

ODLUKU

o utvrđivanju Godišnjih financijskih izvješća Podravske banke d.d. za 2010. godinu

Članak 1.

Prihvaća se Godišnje financijsko izvješće Podravske banke d.d. za 2010. godinu i Godišnje izvješće Uprave o stanju Podravske banke d.d. za 2010. godinu.

Clanak 2.

Daje se suglasnost na Godišnja financijska izvješća Podravske banke d.d. za 2010. godinu i na Godišnje izvješće Uprave o stanju Podravske banke d.d. za 2010. godinu, koja je podnijela Uprava Banke, čime se navedena Izvješća smatraju utvrđenima sukladno članku 300.d Zakona o trgovačkim društvima.

Clanak 3.

Račun dobiti i gubitka, Bilanca, Izvještaj o promjenama kapitala, Izvještaj o novčanom tijeku te Bilješke uz financijske izvještaje čine sastavni dio ove Odluke.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Z PODRAVSKA BANKA d.d.

Račun dobiti i gubitka za 2010. godinu

(svote u kunama/lp)

Prihodi od kamata i slični prihodi	167.097.232,16
Rashodi od kamata i slični rashodi	(79.697.957,22)
Neto prihod od kamata	87.399.274,94
Prihodi od naknada i provizija Troškovi naknada i provizija	38.528.143,58 (11.807.380,21)
Neto prihod od naknada i provizija	26.720.763,37
Ostali neto prihodi iz poslovanja	25.169.233,09
Prihod iz redovnog poslovanja	139.289.271,40
	(13.746.804,51)
Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja
Administrativni troškovi poslovanja	(96.651.158,93)
Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine	(12.826.284,54)
Dobit prije oporezivanja	16.065.023,42
Porez na dobit	(3.090.712,79)
Neto dobit tekuće godine	12.974.310,63

Z PODRAVSKA BANKA d.d.

Bilanca na dan 31. prosinca 2010. godine

(svote u kunama/lp)

IMOVINA

Gotovina i racuni kod banaka	221.847.115,83
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	189.963.235,20
Plasmani kod drugih banaka	242.884.859,01
Zajmovi klijentima	1.571.878.390,00
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	401.905.810,63
Financijska imovina koja se drži do dospijeća	56.307.522,09
Ulaganja u podružnice	3.570.000,00
Nematerijalna imovina	20.791.423,29
Nekretnine i oprema	67.317.271,21
Odgođena porezna imovina	5.170.529,24
Ostala imovina	15.462.352,73
Ükupno imovina	2.797.098.509,23
OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL
Obveze
Obveze prema bankama	154.565.006,50
Obveze prema klijentima	2.107.740.849,41
Ostala pozajmljena sredstva	135.875.954,80
Ostale obveze	22.122.010,12
Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove	2.899.870,70
Ukupno obveze	2.423.203.691,53
Kapital
Dionički kapital	267.499.600,00
Premija na izdane dionice	3.015.402,35
Trezorske dionice	(11.081.779,41)
Ostale rezerve	101.487.284,13
Dobit tekuće godine	12.974.310,63
Ukupno dionički kapital	373.894.817,70
Ukupno obveze i dionički kapital	2.797.098.509,23

PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2010.

(svote u kunama/lp)

Dobit iz redovitog poslovanja	16.065.023,42
Uskladenje dobitka prije oporezivanja na neto novac kroz redovno
poslovanje
Amortizacija	12.826.284,54
Neto (dobit)/gubitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine	14.765.61
Povećanje rezervacija po kreditima	13.746.804,51
Rashod / (prihod) od prodaje vrijednosnica po fer vrijednosti kroz rdg
Prihod od dividendi	(1.491.416,40)
Povećanje/(smanjenje) imovine koja se drži do dospijeća	(1.241.411,46)
Operativna dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja	39.920.050,22
Promjene imovine iz redovnog poslovanja
Neto smanjenje/(povećanja) sredstava kod Hrvatske narodne banke	6.128.515,47
Neto povećanje plasmana bankama	(20.000.000,00)
Neto (povećanje) / smanjenje zajmova klijentima	(280.551.342,34)
Neto povećanje /(smanjenje) financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Neto smanjenje ostale imovine	(2.691.452,38)
Povećanje / (smanjenje) na ostalim obvezama	(7.254.372,04)
Smanjenje obveza prema ostalim bankama	18.339.577,44
Povećanje / (smanjenje) depozita klijenata	64.669.781,39
Neto novčani priljev iz redovnog poslovanja	(181.439.242,24)
Kupovina nekretnina i opreme	(5.164.125,62)
Povećanje financijske imovine raspoložive za prodaju	(268.930.198,64)
Smanjenje ulaganja koja se drže do dospijeća	70.501.429,63
Ulaganja u podružnice	(2.040.000,00)
Neto novčani priljev/(odljev) iz ulagateljskih aktivnosti	(205.632.894,63)
Posuđena sredstva	(46.801.293,75)
Kupnja vlastitih dionica
Povećanje temeljnog kapitala
Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti	(46.801.293,75)
Neto povećanje novca	(433.873.430,62)
Novac na početku razdoblja	878.605.405,46
Novac na kraju razdoblja	444.731.974,84

Z PODRAVSKA BANKA d.d.

Izvještaj o promjenama glavnice za godinu koja je završila 31. prosinca 2010.

(svote u kunama/lp)

	Dionički kapital	Premija na izdane dionice	Trezorske dionice	Kapitalna dobit	Pričuve	Dobit tekuće godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2009. godine	267.499.600.00	3.015.402.35	(11.081.779,41)	4.801.551.08	87.258.322.14	12.124.294.59	363.617.390,75
Raspored dobiti 2009. godine					12.124.294,59	(12.124.294,59)
Otkup vlastitih dionica
Ostala sveobuhvatna dobit					(2.696.883.68)		(2.696.883,68)
Dobit tekuće godine						12.974.310,63	12.974.310,63
Stanje 31. prosinca 2009. godine	267.499.600,00 3.015.402,35		(11.081.779,41)	4.801.551.08	96.685.733.05	12.974.310.63	373.894.817.70

Podravska banka d.d.

Opatička 3 48000 Koprivnica Hrvatska

NADZORNI ODBOR Koprivnica, 27.04.2011.

Temeljem članka 74. Statuta Podravske banke d.d. Nadzorni odbor na sjednici održanoj 27. travnja 2011. godine donio je

ODLUKU o prijedlogu upotrebi dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2010. godini

Članak 1.

Nadzorni odboru daje suglasnost na prijedlog Uprave Banke o upotrebi dobiti ostvarene poslovanjem Banke u 2010. godini, te ga zajednički prosljeđuju Glavnoj Skupštini Banke na odlučivanje, a prema kojemu se dobit ostvarena poslovanjem Banke u 2010. godini u iznosu

12.974.310,63 kune

raspoređuje u rezerve Banke.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

A BA Predsjednik Nadzornog odbora: Miljan Todorovic