Podravska Banka d.d.

529900N0SKL78V6VCH85-2021-12-31-hr.xhtml 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 ifrs-full:IssuedCapitalMember 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 ifrs-full:TreasurySharesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 ifrs-full:ReserveOfGainsAndLossesFromInvestmentsInEquityInstrumentsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 ifrs-full:TreasurySharesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 ifrs-full:OtherReservesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 poba:ProfitForTheYearMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 ifrs-full:RetainedEarningsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 ifrs-full:SharePremiumMember 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 ifrs-full:OtherReservesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 ifrs-full:RetainedEarningsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2019-12-31 poba:ProfitForTheYearMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 ifrs-full:IssuedCapitalMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 ifrs-full:ReserveOfGainsAndLossesFromInvestmentsInEquityInstrumentsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 ifrs-full:OtherReservesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 poba:ProfitForTheYearMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 ifrs-full:IssuedCapitalMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 ifrs-full:IssuedCapitalMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 ifrs-full:TreasurySharesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 ifrs-full:ReserveOfGainsAndLossesFromInvestmentsInEquityInstrumentsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 ifrs-full:RetainedEarningsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 ifrs-full:SharePremiumMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 ifrs-full:TreasurySharesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 ifrs-full:ReserveOfGainsAndLossesFromInvestmentsInEquityInstrumentsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 ifrs-full:OtherReservesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 ifrs-full:RetainedEarningsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-12-31 poba:ProfitForTheYearMember 529900N0SKL78V6VCH85 2020-01-01 2020-12-31 ifrs-full:SharePremiumMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-01-01 2021-12-31 ifrs-full:SharePremiumMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 ifrs-full:IssuedCapitalMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 ifrs-full:SharePremiumMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 ifrs-full:TreasurySharesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 ifrs-full:ReserveOfGainsAndLossesFromInvestmentsInEquityInstrumentsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 ifrs-full:OtherReservesMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 ifrs-full:RetainedEarningsMember 529900N0SKL78V6VCH85 2021-12-31 poba:ProfitForTheYearMember iso4217:HRK iso4217:HRK xbrli:shares Podravska banka d.d. Godišnje izvješće i financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine Napomena: Izvještaj u PDF formatu je neslužbeni izvještaj. Službeni izvještaj je javno dostupan u formatu European Single Electronic Format Sadržaj Stranica Godišnje izvješće Uprave I Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja 1 Izvješće neovisnog revizora 2-11 Financijski izvještaji: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 12 Izvještaj o financijskom položaju 13 Izvještaj o novčanim tokovima 14 Izvještaj o promjenama kapitala 15 Bilješke uz financijske izvještaje 16-98 Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku 99-118 Dodatak II - Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi 118-120 Podravska banka d.d. Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2021. godinu U 2021. godini Podravska banka ostvarila je dobit prije oporezivanja u iznosu 19,5 milijuna kuna, 28,9% više nego protekle godine. Iako je 2021. bila pod utjecajem poremećaja izazvanih pandemijom, dobar rezultat je posljedica poslovne strategije te snažne kapitalne i likvidne pozicije Banke. Banka je tijekom 2021. godine aktivno radila na inovaciji proizvoda, usluga i prodajnih kanala te je naglasak bio na kvalitetnom podupiranju klijenata, partnera i lokalne zajednice. Nastavljen je proces digitalizacije te je povećan broj novih proizvoda i usluga, što je rezultiralo rastom u svim poslovnim segmentima. Također, nastavljene su edukacije kadrova i nova zapošljavanja te su i dalje poduzimane mjere za optimizaciju troškova poslovanja. Prva polovica protekle godine bila je obilježena pandemijskim poremećajima te je Banka u tim uvjetima iznimnu pozornost posvetila upravljanju rizicima, kvalitetno upravljajući kreditnim portfeljem u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima, poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući pristup koji uvažava tržišnu situaciju i potrebe klijenata. Po veličini aktive i ukupnog kapitala na kraju 2021. godine Banka zauzima 11. mjesto među dvadeset banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2021. godine iznosi 4,2 milijarde kuna što predstavlja porast od 7,0% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni depoziti klijenata rasli su 12,8% i iznose 3,1 milijardi kuna. Ukupni bruto krediti klijentima tijekom protekle godine porasli su 9,7% na 2,4 milijardi kuna, pri čemu su krediti stanovništvu rasli 18,5%, dok su plasmani poslovnim subjektima rasli 1,2%. Banka je i dalje snažno kapitalizirana te stopa regulatornog kapitala na kraju 2021. godine iznosi visokih 19,2%. Regulatorni kapital krajem 2021. godine iznosi 504,5 milijuna kuna. Kapitaliziranost i likvidnost zabilježile su rast te Banka uspješno prati sve potrebe klijenata. Tijekom 2021. izdane su podređene obveznice u visini 8,5 milijuna eura čime je dodatno učvršćena kapitalna pozicija Banke. Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 133,2 milijuna kuna te u strukturi poslovnih prihoda udio neto prihoda od kamata iznosi 67,1%, neto prihod od naknada i provizija 19,5%, dok ostali prihodi sudjeluju s 13,4% i većinom se odnose na financijske prihode. Neto kamatni prihodi Banke porasli su 3,3% dok je neto prihod od naknada i provizija porastao 12,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobit tekuće godine iznosi 15,2 milijuna kuna. Na poslovni rezultat Banke u prošloj godini ponajviše je utjecao razvoj situacije povezan s pandemijom, implementacijom mjera za njeno suzbijanje te njihov utjecaj na domaće gospodarstvo, koje je osjetljivo na globalne gospodarske promjene. Ovo je ponajviše vidljivo na inflatornim pritiscima koji su, nakon izlaska globalnog gospodarstva iz kratkotrajne, pandemijom izazvane recesije, dobrim dijelom posljedica rasta cijene energenata i narušenih opskrbnih lanaca. Prema zadnjim raspoloživim podacima globalno gospodarstvo zabilježilo je u 2021. godini rast od 5,9%, a brzina oporavka pojedinih gospodarstava ovisila je ponajviše o mjerama ekonomske politike usmjerenim na ublažavanje posljedica pandemije i o uspješnosti obuzdavanje širenja zaraze. Domaći BDP je u 2021. godini, prema posljednjoj projekciji HNB-a, rastao za 10,8% uz pozitivne pomake gotovo svih ostalih makroekonomskih pokazatelja. Tako je administrativna stopa nezaposlenosti na kraju 2021. godine iznosila 6,8%, uz rast nominalnih bruto plaća u četvrtom tromjesečju od 4,7% u odnosu na četvrto tromjesečje 2020. godine. Zabilježen je rast inflacije od 2,4%. Premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. „credit default swap“, CDS) pala je krajem 2021. na 76 baznih bodova, u usporedbi s 82 baznih bodova na kraju 2020. Nakon usvajanja nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, Hrvatska je nastavila pripreme za uvođenje eura kao nacionalne valute te su se aktivnosti krajem 2021. godine intenzivirale. Uvođenje eura predstavlja značajan izazov za sve gospodarske subjekte u Republici Hrvatskoj, a ponajviše za banke koje, osim što će morati prilagoditi vlastite informacijske sustave i uskladiti se sa novom legislativom, predstavljaju i glavni distributivni kanal nove valute. Temeljem svega navedenog, agencija Fitch je podigla rejting Republike Hrvatske za jedan stupanj, sa 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede. Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Prema nerevidiranim podacima, ukupni regulatorni kapital sustava na 31.12.2021. iznosio je 24,87%, što predstavlja jednu od najviših stopa kapitaliziranosti u Europi. Krajem godine na hrvatskom je tržištu poslovalo ukupno dvadeset banka i tri stambene štedionice. MMF je u siječanjskoj World Economic Outlook publikaciji procijenio kako će rast globalnog gospodarstva u 2022. godini usporiti na 4,4%. To bi prije svega trebala biti posljedica usporavanja dva najveća svjetska gospodarstva, SAD-a i Kine. U SAD-u se očekuje lagano usporavanje uslijed povlačenja fiskalnih potpora, normalizacije monetarne politike i poteškoća u lancima opskrbe, a u Kini uslijed pandemijom uvjetovanih prekida u normalnom funkcioniranju gospodarstva i financijskih problema nekretninskih kompanija. U međuvremenu je, početkom 2022. godine, došlo i do eskalacije geopolitičkih rizika koji su se manifestirali invazijom Rusije na Ukrajinu i odgovorom zapadnih zemalja s dosad nezabilježenom razinom ekonomskih sankcija usmjerenih ka Ruskoj Federaciji. Uzevši u obzir veličinu i važnost tržišta obje zemlje, činjenici da je Rusija jedan od najvećih svjetskih izvoznika energije koja u značajnoj mjeri opskrbljuje europski kontinent naftom i plinom, ali i činjenici da je zajedno s Ukrajinom jedan od najvažnijih svjetskih proizvođača žitarica, vjerojatno će biti potrebno značajno revidirati postojeće procjene rasta svjetskih gospodarstava u 2022. godini. Rat je već izazvao neminovne efekte na povećanje cijena energenata i prekide u opskrbnim lancima, što će imati snažan dodatni utjecaj na pojačavanje i onako visokih inflatornih pritisaka te posljedično na realni gospodarski rast praktično svih svjetskih gospodarstava. Europske zemlje su ovdje posebno ranjive s obzirom na svoju ovisnost o energiji iz Rusije, a konačni rezultat rasta u 2022. godini u najvećoj će mjeri ovisiti o trajanju oružanih sukoba, obujmu i trajanju sankcija nametnutih Rusiji kao i recipročnih mjera koje će zacijelo uslijediti s ruske strane. U narednom razdoblju poslovanje Banke će ovisiti o brzini oporavka gospodarstva i rizicima vezanim uz Ukrajinsku krizu, inflaciju i energetsku krizu. Banka će i dalje biti fokusirana na potrebe klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju poboljšavanja i održavanja dugoročnih odnosa. Tijekom 2022. godine Banka planira značajan iskorak na tržištu koje će biti posljedica završetka projekta digitalizacije usluga i otvaranja novih kanala komunikacije s klijentima. Budućnost bankarstva je u integriranim kanalima distribucije te su investirana značajna sredstva u digitalizaciju poslovnih procesa i usluga. Digitalizacija poslovanja će omogućiti dodatno unaprjeđivanje kanala komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samposlužnih uređaja, telefona i mobitela. Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na stalno unaprjeđenje poslovnog odnosa. Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na svom trudu i zalaganju. Goran Varat Predsjednik Uprave Banke POSLOVNO OKRUŽENJE U 2021. PREGLED SVJETSKOG GOSPODARSTVA U 2021. GODINI Prema posljednjoj dostupnoj procjeni MMF-a iz siječnja 2022., globalna ekonomija zabilježila je rast od 5,9% u 2021. godini, nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa i pada od 3,1% u 2020. Brzina oporavka u pojedinim zemljama ovisila je ponajviše o mjerama ekonomske politike usmjerenim na ublažavanje posljedica pandemije i uspješnosti obuzdavanje širenja zaraze. Kina se već početkom 2021. uspjela vratiti na pretpandemijsku putanju, nakon čega je počela usporavati zbog poremećaja u lancima opskrbe i problema na tržištu nekretnina. Oporavku razvijenih gospodarstava uvelike je pridonijelo cijepljenje stanovništva koje se intenziviralo u drugom tromjesečju, dok je u zemljama u razvoju oporavak bio sporiji. Osim negativnog utjecaja na globalnu industrijsku proizvodnju i potrošnju, poremećaji u lancima opskrbe pridonijeli su i snažnom porastu inflacije na globalnoj razini. Monetarna politika u većini zemalja ostala je izrazito akomodativna osiguravajući i dalje vrlo povoljne uvjete financiranja, no neke središnje banke počele su najavljivati bržu normalizaciju monetarne politike ili podizati kamatne stope kao odgovor na rastuće inflatorne pritiske. U SAD-u je početkom 2021., zahvaljujući izdašnoj fiskalnoj potpori i uspješnom procjepljivanju stanovništva koje je potaknulo oporavak uslužnog sektora, nastavljen snažan rast, čime se gospodarska aktivnost vratila na pretkriznu razinu. Međutim, tijekom ljetnih mjeseci, kada su se problemi u globalnim lancima opskrbe dodatno intenzivirali, gospodarski rast zamjetno je usporio. Usporavanje se najviše ogledalo u smanjenju osobne potrošnje trajnih dobara i slabljenju robnog izvoza. Istodobno je investicijska aktivnost ostala razmjerno snažna, unatoč i dalje velikoj neizvjesnosti. Uvjeti na tržištu rada nastavili su se poboljšavati, pri čemu je stopa nezaposlenosti do kraja listopada snižena na 4,6%, što je još uvijek iznad pretkrizne razine. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe, praćeni rastom cijena energenata i sirovina, pridonijeli su rastu inflacije u SAD-u s 1,4% u siječnju na 6,2% u listopadu 2021., što je najizraženije ubrzanje među velikim razvijenim zemljama. Za razliku od SAD-a, intenzitet oporavka euro područja ubrzao se u drugom i trećem tromjesečju 2021. (2,1%, odnosno 2,2%), a gospodarska aktivnost gotovo se vratila na pretkriznu razinu do kraja rujna. Dok je s jedne strane intenziviranje procesa cijepljenja stanovništva poticalo oporavak uslužnog sektora, s druge je strane nedostatak nekih važnih intermedijarnih dobara, posebice poluvodiča, uvelike ograničavao oporavak industrijske proizvodnje. Promatrano prema pojedinim članicama, znatan doprinos ubrzavanju rasta u drugom i trećem tromjesečju uz Njemačku dale su i Italija i Francuska, zahvaljujući oporavku uslužnog sektora. Rani pokazatelji gospodarske aktivnosti na početku četvrtog tromjesečja upućuju, međutim, na usporavanje rasta zbog sve raširenijih poteškoća u lancima opskrbe, ali i ponovnog razbuktavanja pandemije u mnogim europskim državama. Prema posljednjim projekcijama MMF-a (WEO, siječanj 2021.) rast svjetskoga gospodarstva mogao bi usporiti na 4,4% u 2022. kao posljedica slabijeg rasta u dva najveća svjetska gospodarstva. Razlozi slabijeg očekivanog rasta u SAD-u su povlačenje fiskalnih potpora, ranije normalizacije mjera monetarne politike i poteškoće u lancima opskrbe, a u Kini su to pandemijski uvjetovani prekidi u normalnom funkcioniranju gospodarstva i financijski problemi nekretninskih kompanija. Obzirom na novonastale okolnosti prije svega vezane na geopolitičke događaje, očekuje se kako će stopa inflacije biti povišena dulje vrijeme nego se ranije očekivalo te da će se problemi s lancima opskrbe i visoke cijene energenata zadržati u 2022. PREGLED HRVATSKOG GOSPODARSTVA U 2021. GODINI Povoljna epidemiološka situacija tijekom trećeg tromjesečja 2021. godine i znatno manje restriktivne mjere za suzbijanje pandemije u odnosu na konkurentske zemlje pridonijele su iznimno dobrim gospodarskim ostvarenjima u godini iza nas. Kao posljedicu toga, HNB procjenjuje rast BDP-a u 2021. godini na 10,8%. Povećanju BDP-a na godišnjoj razini najviše je pridonio rast ukupnog izvoza, ponajprije izvoza usluga, uslijed iznimno dobrih ostvarenja u turizmu, a visok pozitivan doprinos dala je i osobna potrošnja. Na godišnjoj su razini porasle i sve ostale sastavnice BDP-a, osim državne potrošnje. Osobna potrošnja je u 2021. godini porasla 9,4%. Povećanju osobne potrošnje je uz povoljnu epidemiološku situaciju tijekom ljeta pridonijelo ponovno uspostavljanje uobičajenih obrazaca potrošnje i štednje, nakon snažnog pada potrošnje i porasta štednje na vrhuncu pandemije. U 2021. inflacija potrošačkih cijena (IPC) ubrzala je na 2,4% (s 0,1% u 2020.). Porast inflacije u 2021. uglavnom je rezultat ubrzanja rasta cijena energije, a manjim dijelom i inflacije potrošačkih cijena bez hrane i energije, u uvjetima oporavka potražnje i poremećaja na strani ponude. Najveći doprinos ubrzavanju inflacije u 2021. dalo je snažno povećanje godišnje stope promjene cijena energije, kao posljedica rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i pozitivnog učinka baznog razdoblja. Osim toga, nešto brže su rasle i cijene ostalih komponenti indeksa potrošačkih cijena (IPC) osim hrane i energije, kao rezultat inflatornih pritisaka prisutnih zbog oporavka potražnje, kao i činitelja na strani ponude, odnosno rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu, povećanja vozarina, poremećaja u lancima opskrbe zbog kojih dolazi do nestašice pojedinih intermedijarnih i finalnih proizvoda. HNB je tijekom 2021. nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja, pri čemu su pojedine kamatne stope pale na dosad najnižu razinu. Plasmani kreditnih institucija poduzećima smanjili su se tijekom prvih deset mjeseci 2021., čemu je pridonio podjednak pad kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita, a krediti za investicije povećali su se. HNB procjenjuje da je godišnji rast plasmana poduzećima u 2021. usporio na 0,2%, čemu osim slabijih ostvarenja, pridonosi i bazni učinak, odnosno snažno povećanje plasmana u prosincu 2020. Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je uglavnom pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzavanja stambenoga kreditiranja, a manjim dijelom i blag oporavak rasta gotovinskih nenamjenskih kredita. Tako se ocjenjuje da su u 2021. krediti stanovništvu bili za 4,9% veći nego godinu ranije. Nakon relativno blagog smanjenja u 2020. godini zaposlenost se u 2021. oporavila, pri čemu su mjere Vlade RH podržale očuvanje zaposlenosti u krizom pogođenim djelatnostima. Na razini cijele 2021. očekuje se rast zaposlenosti od 2,2%, pri čemu je broj zaposlenih nadmašio ostvarenja iz 2019. godine. Rast plaća u 2021. ubrzao se reflektirajući povećanje osnovice u javnom sektoru, ali i rast plaća u ostatku gospodarstva, pa je prosječna nominalna bruto plaća u 2021. porasla za 4% (2,5% u 2020.). Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku 2021. 2020. 2019. 2018. Bruto domaći proizvod, mil. eura u tekućim cijenama 56.400 50.225 55.604 52.718 Bruto domaći proizvod („BDP“), % promjene 10,8 -8,1 3,5 2,9 BDP per capita, u eurima 14.502 12.410 13.678 12.896 Osobna potrošnja, % promjene 9,4 -5,3 4,0 3,3 Javna potrošnja, % promjene 1,0 4,1 3,3 2,4 Investicije, % promjene 7,9 -6,1 9,8 3,8 Izvoz robe i usluga, % promjene 31,1 -22,7 6,8 3,7 Uvoz robe i usluga, % promjene 19,0 -12,3 6,5 7,5 Industrijska proizvodnja, % promjene 6,7 -3,4 -2,7 0,6 Stopa nezaposlenosti (ILO) (% aktivnog stanovništva) 6,8 7,5 6,6 8,4 Potrošačke cijene, % promjene 2,4 0,1 0,8 1,5 Saldo proračuna opće države (% BDP) -4,0 -7,4 0,3 0,2 Tekući račun platne bilance (% BDP) 2,0 -0,1 3,0 1,9 Inozemni dug (% BDP) 74,6 79,8 72,4 80,8 Devizni tečaj kuna: euro, godišnji prosjek 7,52 7,54 7,41 7,41 Izvor: HNB, Bloomberg Tečaj kune prema euru bio je tijekom 2021. godine stabilan. Na kraju studenoga 2021. tečaj kune prema euru iznosio je 7,52 EUR/HRK, što je za 0,4% niže nego na kraju istog mjeseca 2020., dok je prosječni tečaj u prvih jedanaest mjeseci 2021. također iznosio 7,52 EUR/HRK ili 0,1% niže od prosječnog tečaja ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine. Krajem 2021. godine kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca zadržale su se u negativnom području pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i visoke likvidnosti bankovnog sustava eurozone. Tako je na kraju prosinca prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu eurozone EONIA iznosila –0,5%, a šestomjesečni EURIBOR –0,55%. Premija za rizik Hrvatske na rok od 5 godina ostala je gotovo nepromijenjena i krajem 2021. godine iznosila je 76 baznih bodova, čime je nastavila bilježiti malo više vrijednosti u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe, osim Rumunjske. Za usporedbu, premija za rizik Hrvatske krajem prosinca 2020. iznosila je 82 bazna boda, a krajem 2019. godine 70 baznih bodova. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. primjetno se povećao u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zahvaljujući snažnom oporavku prihoda od turizma. U skladu s tim očekuje se neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance i nastavak poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Dug konsolidirane opće države na kraju kolovoza 2021. iznosio je 344,7 milijardi kuna, što je povećanje od 14,5 milijardi kuna u odnosu na stanje na kraju 2020. godine. Kada je riječ relativnom pokazatelju javnoga duga, on se smanjio na 82,4% BDP-a u kolovozu 2021. s 87,3% BDP-a na kraju 2020. godine, odražavajući u velikoj mjeri povoljan utjecaj rasta gospodarske aktivnosti. Prinosi na trezorske zapise, kako u domaćoj valuti, tako i u eurima zabilježili su najniže povijesne razine. Na kraju 2021. godine prinos na kunske zapise na godinu dana iznosio je 0,0%. Prinosi na trezorske zapise denominirane u EUR na godinu dana iznosili su -0,15% na posljednjoj aukciji u listopadu 2021. Agencija za dodjelu kreditne ocjene države Fitch u studenome je podigla rejting Republike Hrvatske s BBB– na BBB uz pozitivne izglede, što je dvije razine iznad špekulativnog rejtinga. Rejting Hrvatske kod agencije Standard&Poor’s nepromijenjen je od ožujka 2019., a to je BBB– uz stabilne izglede, dok je Moody’s jedina agencija koja zadržava rejting Hrvatske jednu razinu ispod investicijske ocjene, na Ba1 uz stabilne izglede. OPIS POSLOVANJA BANKE PROIZVODI I USLUGE U skladu sa strateškim smjernicama poslovanja Banke, u 2021. godini nastavljene su intenzivne komercijalne aktivnosti usmjerene prema sektoru stanovništva te malog i srednjeg poduzetništva. Unatoč jakoj konkurenciji, regulatornim zahtjevima te pandemijskim uvjetima poslovanja u prvoj polovici godine, koji su utjecali na troškove i profitabilnost, Banka je ostvarila rast u strateškim segmentima te dobar poslovni rezultat, vodeći se prije svega zadovoljstvom klijenta, konkurentnosti i prilagodljivosti u pružanju financijske podrške klijentima. Banka je tijekom protekle godine na rastuće potrebe i očekivanja građana, malih poduzetnika i gospodarstvenika, kao ciljanih klijenata, odgovorila unapređivanjem svoje ponude i ulaganjem u razvoj novih tehnologija. U godini koju je obilježila pandemija i u kojoj su dio vremena kapaciteti građana bili ograničeni, poduzet je niz mjera kako bi se osigurala dostupnost usluga klijentima. Kontinuiranim jačanjem aktivnosti prema segmentu građana, Banka želi još bolje i opširnije pružati svoje usluge velikom broju klijenata svih generacija te u tome vidi svoju najjaču nišu i dugoročno održivu profitabilnost. Tijekom 2021. godine započeo je proces pozicioniranja Banke kao novog digitalnog konkurenta na tržištu te proces rebrandinga vizualnog identiteta, proizvoda i usluga Banke. Banka je tijekom godine počela primjenjivati novi koncept marketinške strategije koja je više usmjerena na digitalnu komunikaciju s klijentima. Otvoreni su novi digitalni kanali te je u povećan iznos investicije u digitalni segment. Zaokret u marketinškoj strategiji biti će potpun kada se tijekom 2022. godine završi proces digitalizacije te se u visokoj mjeri digitaliziraju servisi i usluge na raspolaganju klijentima. Kroz pametnija ulaganja u promidžbu, sustavno praćenje konkurencije, prilagodbu ponude očekivanjima ciljanog tržišta, unapređenje poslovnih procesa, razvoj novih proizvoda, zapošljavanje, edukaciju te motivaciju prodajnog osoblja, poslovanje Banke zabilježilo je rast u svim segmentima. Aktivnosti upravljanja proizvodima i uslugama tijekom prošle godine u velikoj su mjeri bile obilježene prilagodbom promjenama u okruženju, kao i očekivanjima klijenata. Tijekom godine ponuda proizvoda osvježena novim transakcijskim te štedno ulagačkim proizvodima za građane i poslovne subjekte. Poslovna mreža je i tijekom 2021. godine organizirala veliki broj internih i eksternih edukacija na kojima su zaposlenici dobili nova znanja i vještine, kako bi što kvalitetnije mogli biti na usluzi klijentima. Posebna pažnja bila je usmjerena na edukacije za prodaju investicijskih i štedno-ulagačkih proizvoda te su u ponudu uvedeni novi investicijski fondovi te dobrovoljna mirovinska štednja kao komplementarne usluge štednim proizvodima. Štedno-ulagački proizvodi važan su dio ponude te će se i u 2022. nastaviti razvoj ovog dijela poslovanja uz fokus na digitalizaciji procesa ulaganja u štedno-ulagačke proizvode. Banka također nastavlja s prikupljanjem depozita njemačkih državljana putem Internet platforme u suradnji s tvrtkom Raisin GmbH, koja je ujedno i tržišni lider u ovakvom poslovanju na njemačkom tržištu, čime je njemačkim klijentima omogućeno da putem sofisticirane on-line platforme, ulažu svoja sredstva u države članice EU. Kod stanovništva, uz gotovinske i stambene kredite, prethodnu godinu obilježila je i potražnja za kreditima za podmirenje obveza u drugim bankama te financiranja projekata energetske učinkovitosti stambenih zgrada, što je prepoznato kao dodatna mogućnost akvizicije klijenata, kako građana tako i tvrtki koje se bave poslovima upravljanja stambenim zgradama. Banka je i u 2021. godini sudjelovala u APN-ovom programu financiranja kupovine nekretnina odnosno gradnje kuća putem subvencioniranih stambenih kredita, kao mjerom pomoći Vlade Republike Hrvatske, kojom se hrvatskim državljanima olakšava stambeno zbrinjavanje kroz otplatu dijela stambenog kredita. U segmentu kartičnog poslovanja, uveden je novi tip kartice tekućeg računa, Mastercard debit kartica. Tehnološko unaprjeđenje omogućava veću prihvaćenost na prodajnim mjestima diljem svijeta, a njenim suvremenim dizajnom napravljen je iskorak u odnosu na tradicionalnu percepciju kartice kao platnog sredstva. Dodatno, provedena je integracija sa sustavom EFTPOS koncentratora kojim je Banci omogućeno povezivanje s trgovcima koji koriste singlePOS rješenja na blagajnama. Time je otvoren put ugovaranju prihvata bančinih kartica kod velikih trgovaca uz puni obuhvat usluga poput plaćanja na rate ili uz odgodu. Digitalna usluga je ključan dio poslovne strategije Banke u sljedećim godinama. Upravo iz razloga što današnji klijenti traže jednostavnu i modernu interakciju s financijskim servisima, cilj je unaprijediti njihovog korisničko iskustvo (kroz jednostavno korištenje svih distributivnih kanala), kao i optimiziranje poslovnih procesa. Uz konkurentnu ponudu, prepoznatljiv brand i stabilnu bazu klijenata, Banka nastavlja s razvojem poslovanja u smjeru unaprjeđenja portfelja proizvoda i usluga te poslovnih procesa, kao i razvoja i integracije svih digitalnih kanala Banke. DEPOZITNO POSLOVANJE Ukupni depoziti klijenata na dan 31. prosinca 2021. godine iznose 3,1 milijardu kuna i porasli su u odnosu na prethodnu godinu za 12,8%. Prema sektorskoj strukturi depozita klijenata, na dan 31. prosinca 2021. godine, depoziti poslovnih subjekata iznose 973,3 milijuna kuna i porasli su 26,7%, dok depoziti stanovništva iznose 2,1 milijardi kuna i bilježe rast od 7,5%. Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2021. godine iznosi je 911,3 milijuna kuna te je porasla 17,3% u odnosu na proteklu godinu. Depoziti klijenata (u 000 kn) 31.12.2021. 31.12.2020. promjena 2021./2020. Stanovništvo 2.147.979 1.998.661 7,47% Poslovni subjekti 973.382 768.408 26,67% Ukupni depoziti 3.121.361 2.767.069 12,80% Stanovništvo (u 000 kn) 31.12.2021. 31.12.2020. promjena 2021./2020. kune 1.004.251 903.967 11,09% devize 1.143.728 1.094.694 4,48% Ukupni depoziti 2.147.979 1.998.661 7,47% Poslovni subjekti (u 000 kn) 31.12.2021. 31.12.2020. promjena 2021./2020. kune 687.791 564.210 21,90% devize 285.591 204.198 39,86% Ukupni depoziti 973.382 768.408 26,67% Prema valutnoj strukturi, u segmentu stanovništva blago se povećao udjel depozita u kunama na 47%, dok se udjel depozita u devizama smanjio na 53%. Kod poslovnih subjekata udjel depozita u kunama se blago smanjio, na 71% dok je porastao udjel depozita u devizama, na 29%. KREDITNO POSLOVANJE Ukupni bruto plasmani klijentima na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili su 2,4 milijarde kuna, 9,7% više nego prethodne godine. Ukoliko promatramo sektorsku strukturu, na dan 31. prosinca 2021. godine, plasmani pravnim osobama iznose 1,1 milijardi kuna te bilježe rast od 1,2%, dok plasmani stanovništvu iznose 1,26 milijardi kuna te bilježe značajan rast od 18,5%. Ukupni plasmani klijentima (u 000 kn) 31.12.2021. 31.12.2020. promjena 2021./2020. Ukupni bruto plasmani 2.367.067 2.153.380 9,70% od toga stanovništvo 1.255.631 1.060.066 18,45% od toga pravne osobe 1.111.436 1.093.314 1,22% Ukupne rezerve po kreditima (204.854) (224.117) -8,61% Ukupni neto plasmani 2.162.213 1.929.263 11,83% U strukturi ukupnih plasmana stanovništvu, najveći je udjel gotovinskih (33,6%) i stambenih plasmana (21,2%). U strukturi plasmana poslovnim subjektima najveći je udjel plasmana sektoru trgovine na veliko i malo (21,9%) te prema prerađivačkoj industriji (17,5%) i poljoprivredi i šumarstvu (10,8%). Tijekom protekle godine, osim jačanja standardnih proizvoda i usluga prema poduzetnicima, napravljen je iskorak u smjeru digitalizacije proizvoda koji dodatno ojačavaju poziciju Banke, a kako bi zadovoljili potrebe segmenta poslovnih subjekata. U ponudu su uvedeni novi paketi transakcijskih računa za poslovne subjekte primjereni različitim tipovima poduzetnika i njihovim potrebama. Također, implementirani su i svi programi koji su bili na raspolaganju poslovnim bankama, a kojima Republika Hrvatska, preko provedbenih institucija (HBOR i HAMAG-BICRO) izdaje jamstva za pokriće njihovih izloženosti prema Banci. Dodatno, i dalje je na snazi ugovor o poslovnoj suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) za jamstvene programe za velike poduzetnike i s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za mikro, male i srednje poduzetnike, kojima Banka može pokrivati nove plasmane poslovnim subjektima s državnim jamstvima i do 100%, ovisno o pogođenosti industrije unutar koje djeluje poduzetnik. Tijekom protekle godine u fokusu su bile gospodarske djelatnosti za koje se moglo ustanoviti da su u najmanjoj mjeri pogođene pandemijom - kao što su poljoprivreda i proizvodanja hrane, prije svega zdrave hrane, trgovina zdravom hranom, energetika i informatičke djelatnosti, a u manjoj mjeri građevinarstvo i trgovina. Nastavljena je suradnja s lokalnom upravom i samoupravom u provođenju kreditnih programa u kojima je lokalna uprava i samouprava subvencionirala kamate na poduzetničke kredite, a sve s ciljem jačanja gospodarskih aktivnosti na lokalnim područjima te očuvanju i oporavku poduzetnika pogođenih pandemijom. Banka ima ugovorenu poslovnu suradnju sa županijama i gradovima koje subvencijama potpomažu poduzetnike i jačaju njihov razvoj na županijskom području, prije svega Koprivničko-križevačkom županijom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Primorsko-goranskom županijom, Zagrebačkom županijom, Gradom Rijekom i Gradom Zadrom. Navedenim suradnjama Banka se disperzivno uključuje na tržišta novih poduzetnika – klijenata na cijelom području Republike Hrvatske te potpomaže razvoj poduzetnika sa dobrim, profitabilnim i sigurnim projektima, a koje podržava i lokalna uprava. Podržavaju se projekti koji su svojom optimalnom ročnošću primjereni i profitabilni, po mogućnosti uz pokrivanje državnim jamstvima ili programima podjele rizika s državnim bankama nose minimalni rizik za Banku. Značajan dio proizvoda i usluga u 2021. godini plasiran je klijentima koji se bave poljoprivrednim djelatnostima uz bespovratna sredstava iz EU fondova, kao i klijentima koji su ulagali u obnovljive izvore energije. Banka prepoznaje potrebu intenzivnije brige za okoliš te sukladno tome podupire financiranje klijenata koji su orijentirani na okolišno prihvatljive djelatnosti. Temeljem provedene analize, krajem tekuće godine udio izloženosti klijenata koji se bave ekološki prihvatljivim djelatnostima iznosi 11% u odnosu na ukupnu imovinu Banke. Trend povlačenja bespovratnih sredstava nastavit će se i u 2022. godini, a navedenom pomaže i poslovna suradnja koju Banka ima s poslovnim partnerima koji za klijente Banke pripremaju analize opravdanosti prijave na natječaje iz EU bespovratnih fondova. POSLOVANJE SEKTORA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA Sektor financijskih tržišta nastavio je poslovati u okruženju povijesno niskih prinosa i niske cijene novca te su ostvareni pozitivni poslovni rezultati u svim segmentima poslovanja Riznice. Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u kratkoročne obvezničke fondove, državne obveznice na tržištu kapitala, domaće i strane vlasničke vrijednosne papire s naglaskom na izdanja s izdašnim dividendnim prinosom kao i domaća izdanja dužničkih vrijednosnih papira koja su se u najvećoj mjeri odnosila na dug središnje države. Banka je bila aktivna na primarnom i sekundarnim tržištu državnih obveznica Republike Hrvatske, ali i domaćih municipalnih i korporativnih izdanja. Uslijed očekivanih inflatornih pritisaka i izglednog zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka, tijekom protekle godine Sektor financijskih tržišta kontinuirano je radio i na očuvanju rizične strukture portfelja, rezultat čega je struktura u kojoj 81,1% čine izdanja s investicijskim rejtingom. Portfelj dužničkih vrijednosnih papira povećan je za 54,0 milijuna kuna te je na kraju godine iznosio 730,9 milijuna kuna. Dominantnu ulogu u portfelju i dalje imaju državne obveznice Republike Hrvatske i korporativna izdanja izdavatelja iz Republike Hrvatske čiji je udio u portfelju 69,7%. U valutnoj strukturi portfelja kunski segment iznosi 51,0%, udio u eurima 33,1%, a udio dolarskog segmenta iznosi 12,7%. U strukturi imovine dioničkog portfelja udio inozemnih dionica iznosi 43%, dok je prema valutnoj strukturi udio dolarskog segmenta 27%, a udio euro segmenta 17%. Tijekom 2021. godine, Sektor financijskih tržišta povećavao je izloženost prema vlasničkim vrijednosnim papirima s atraktivnim dividendnim prinosom pa su sukladno tome i prihodi od dividendi u 2021. godini povećani za 48,7% u odnosu na 2020. godinu. Osim na upravljanje vrijednosnim papirima, u 2021. godini naglasak je stavljen i na aktivno upravljanje otvorenom deviznom pozicijom Banke koje je polučilo vrlo pozitivne efekte. S obzirom na pandemijske uvjete, sve velike središnje banke nastavile su provoditi izrazito ekspanzivne monetarne politike u cilju potpore gospodarstvu. Američki FED je cijele godine održavao referentnu kamatnu stopu na razini 0-0,25 posto i većinu godine je provodio program kupnji državnih obveznica (u iznosu od 80 milijardi dolara mjesečno) te obveznica američkih državnih agencija (u iznosu od 40 milijardi dolara mjesečno). Smanjenje programa kupnji obveznica započelo je u prosincu 2021. kada je iznos kupnji smanjen za 15 milijardi USD (10 milijardi USD državne obveznice i 5 milijardi USD obveznica državnih agencija). ESB je također nastavila s održavanjem niske razine ključnih kamatnih stopa te nizom nekonvencionalnih mjera monetarne politike, kao što je program hitne kupnje zbog pandemije (PEPP), s ciljem održavanja financijske stabilnosti i povoljnih uvjeta financiranja svih sektora gospodarstva. PLATNI PROMET Uspješno i sigurno funkcioniranje platnog prometa iznimno je važno za gospodarski sustav svake države i šire. Pružanje platnih usluga poslovnim subjektima i potrošačima zahtijeva od kreditnih institucija brzu i konstantnu prilagodbu novim uvjetima poslovanja. Prošla poslovna godina, obilježenoj pandemijom, mjerama socijalnog distanciranja, izolacije i karantene, utjecala je na promjenu načina ponašanja kod velikog broj poslovnih subjekata i klijenata. Banka je pravovremenim ulaganjem u poslovnu mrežu i aplikacije (mrežu bankomata za isplatu i uplatu gotovine te plaćanje računa, razvoj kartičnog poslovanja, plaćanje putem mobilnih telefona i interneta) osigurala klijentima dostupnost platnih usluga bez dolaska u prostorije Banke. Obavljanje usluga platnog prometa bilo je moguće uz mnoge digitalne i strateške transformacije te je izgrađena i nova infrastruktura, koja je bitan preduvjet za daljnji razvoj i usklađenost platnih sustava s međunarodnim standardima. Za klijente to znači da Banka izvršava platne usluge na učinkovit, kompatibilan način s platnim sustavima Europske unije. Rezultat navedenog je povećanje ukupnog platnog prometa Banke u 2021. godini za 8,8% u odnosu na 2020. godinu. Broj bezgotovinskih transakcija izvršen kroz platne sustave povećan je za 9,2%, nacionalni platni porast bilježi porast od 8,7%, a prekogranični i međunarodni promet je povećan za 12,7%. Gotovinski platni promet mjeren brojem transakcija na istoj je razini kao i 2020. godine, no povećan je iznos transakcija za 7,7% . Porast broja izvršenih transakcija preko on line kanala posebno je značajan za 2021. godinu. Klijenti su prepoznali prednosti usluge, tako da je za 15% povećan broj transakcija tim kanalima u nacionalnom platnom prometu. Prekogranični i međunarodni platni promet preko online kanala povećan je za 29,3%. Banka je u 2021. nastavila poslove kupnje i prodaje vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira, na domaćem i inozemnom tržištu za vlastiti portfelj i klijente. Koristila je usluge namire i pohrane Euroclear Bank Brussels pa vrijednost izvršenih namira kupnje ili prodaje iznosi preko 489 milijardi kuna. Banka je također aktivni sudionik tržišta kapitala te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti od 590 milijuna kuna. Prema planovima i uvjetima na tržištu kapitala, Banka je ulagala u inozemne i domaće fondove te je izvršena namira u vrijednosti preko 60 milijuna kuna. Sredinom 2021. godine Banka je temeljem usvojenog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, pokrenula projekt uvođenja eura i konsolidacije postojećeg Target 2 sustava. Brojne su prednosti koje će Banka i njezini klijenti osjetiti u narednim godinama, a mnoge od njih su međusobno povezane i imaju sinergijski efekt. Zahvaljujući euru, poslovni subjekti i potrošači će lakše i transparentno kupovati i prodavati robu, jer prema podacima Europske unije, euro je valuta koja se odabire za gotovo 40% globalnih prekograničnih plaćanja i gotovo polovinu svjetskog izvoza EU-a. Hrvatska će biti bolje integrirana, imati pristup učinkovitim financijskim sustavima, nestat će valutni rizik i troškovi vezani uz promjenu cijena na tržištima, što će sve zajedno dovesti do poboljšanja gospodarske stabilnosti i rasta. POSLOVNA MREŽA I DIREKTNI KANALI Krajem 2021. godine prodajnu mrežu čine ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske. Osim razgranate prodajne poslovne mreže, bankarske usluge klijentima su dostupne i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usluge internetskog i mPOBA usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS terminala. Korisnicima usluga dostupne su poslovne informacije i putem Info centra. Omogućen je prihvat Maestro, Mastercard, VISA i Diners kartica na bankomatima. Osim vlastite mreže bankomata, Banka nudi svojim klijentima besplatnu uslugu podizanja gotovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske. Dodatno, instalirano je 474 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima tijekom 2021. godine iznosio je 415 tisuća, odnosno prosječno 876 transakcija po EFTPOS terminalu. Broj transakcija platnim karticama je također u porastu. Krajem 2021. godine, u odnosu na godinu ranije, broj transakcija karticama porastao preko 10%. Porast bilježi i ukupan broj korisnika elektroničkih usluga koje je krajem 2021. godine koristilo 20,4% klijenata više nego prethodne godine. Najveće povećanje bilježi usluga mobilnog bankarstva (mPOBA) koju koristi gotovo 40% korisnika više u odnosu na godinu ranije, dok je broj korisnika usluge internetskog bankarstva (POBAklik usluge) stabilan, uz primjetan lagani rast uslijed trenda migracije postojećih korisnika u korist usluge mobilnog bankarstva. U budućnosti će potrebe i preferencije klijenata obuhvaćati integrirane kanale distribucije. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta digitalizacije kao strateške odrednice, Banka će nastaviti unaprjeđivati svoje kanale komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samposlužnih uređaja, telefona i mobitela. ORGANIZACIJA I OSOBLJE Banka je na dan 31.12.2021. godine imala 228 zaposlenika što je 3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2021. godine zaposleno je 5 osoba, uglavnom specijalista iz područja rizika i komercijale. U istom razdoblju je iz Banke otišlo 15 osoba. Stopa fluktuacije zaposlenika u 2021. godini iznosila je 6,5%. Prosječna dob zaposlenika na 31.12.2021. iznosi 46 godina, a u strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 68,8% čini ženska populacija, dok 52,0% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 56,0% zaposlenika Banke. Optimiziranje poslovnih procesa provodi se kontinuirano implementiranjem novih aplikativnih rješenja što, uz razvoj digitalizacije i reorganizaciju poslovanja, rezultira stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, povećanjem efikasnosti rada i poslovanja. Veliku pažnju se daje stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih i eksternih edukacija, koje je kroz godinu pohađalo gotovo dvije trećine zaposlenika. Pored ulaganja u stručno usavršavanje svojih zaposlenika, Banka je u dijalogu sa Sindikatom, pravovremeno i proaktivno reagirala i poduzimala aktivnosti vezane uz pandemiju u cilju zaštite svojih klijenata i zaposlenika. Svi zaposlenici i pripadajuća radna mjesta opremljeni su potrebnom zaštitnom opremom (maske, rukavice, dezinfekcijska sredstva, pregrade od pleksiglasa na šalterskim mjestima i uredima i slično). U cilju minimiziranja utjecaja pandemije na redovno poslovanje i pružanje usluga, osigurani su tehnički i sigurnosni preduvjeti za organizaciju rada od kuće, uglavnom zaposlenika centralnih službi. U 2022. godini Banka namjerava kadrovski i organizacijski ojačati upravljanje svim rizicima kojima je Banka izložena u svom poslovanju, prvenstveno jačanjem aktivnosti za ranu naplatu dospjelih, a nepodmirenih potraživanja Banke te upravljanju rizičnim plasmanima Banke, u cilju minimiziranja kreditnog rizika kao najznačajnijem riziku Banke. Banka će i dalje ulagati u stručno usavršavanje zaposlenika, a po potrebi i zapošljavati kompetentne i stručne osobe, prvenstveno iz domene upravljanja rizicima, upravljanja ljudskim resursima te specijaliste iz domene poslovanja s klijentima sukladno razvoju Poslovne mreže. KAPITAL Kapital Banke na kraju poslovne godine iznosi 496,6 milijuna kuna i sudjeluje s 11,8% u ukupnim izvorima financiranja Banke. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni kapital povećan je za 5,8 milijuna odnosno 3,1% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje kapitala posljedica je rasporeda cjelokupne dobiti prethodne godine u rezerve Banke, ostvarenog poslovnog rezultata tekuće godine i povećanja zadržane dobiti uslijed realizacije prodaje vrijednosnih papira dok je nerealizirani gubitak od imovine po fer vrijednosti koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit blago povećan u odnosu na prethodnu godinu. Dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Na dan 31. prosinca 2021. godine Banka ima ukupno 3.324 trezorskih dionica knjiženih po trošku nabave. U 2021. godini u dioničkoj strukturi nisu zabilježene značajnije promjene. Kao i prethodne godine, grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 86,9% dionica Banke. Regulatorni kapital na kraju 2021. godine iznosi 504,5 milijuna kuna, od čega se 436,0 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 68,5 milijuna kuna na dopunski kapital. U dopunski kapital uključen je neamortizirani dio dva izdanja podređenih obveznica izdanih u ukupnom iznosu 70,7 milijuna kuna. Stopa regulatornog kapitala na kraju 2021. godine iznosi 19,2%. RAČUN DOBITI I GUBITKA Banka je u tekućoj poslovnoj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 19,5 milijuna kuna, dok neto dobit tekuće godine iznosi 15,2 milijuna kuna i veća je za 28,9% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Realizirano povećanje ostvareno je prije svega zahvaljujući povećanju kreditnih aktivnosti Banke te poslovnih aktivnosti klijenata općenito kao i uštedama u troškovima poslovanja. Neto kamatni prihodi iznose 89,4 milijuna kuna i veći su 2,8 milijuna kuna, odnosno za 3,3% u odnosu na prethodnu godinu. Kamatni prihodi veći su za 0,4% u odnosu na 2020. godinu, dok su kamatni troškovi manji za 18,2% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U strukturi kamatnih prihoda, udjel kamatnih prihoda stanovništva iznosi 52,8%, udjel kamatnih prihoda korporativnih klijenata iznosi 35,2%, dok se preostali dio odnosi na prihode od ostalih klijenata. U kamatnim troškovima najveći dio se odnosi na građane koji sudjeluju s 49,4%, na troškove banaka se odnosi 39,1%, a preostalih 11,5% se odnosi na kamatne troškove ostalih klijenata. Neto prihodi od naknada i provizija iznose 26,0 milijuna kuna što je 2,9 milijuna kuna više nego 2020. godine te predstavlja povećanje za 12,7% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Tijekom 2021. godine ostvareno je 5,9 milijuna kuna više prihoda od naknada i provizija u odnosu na 2020. godinu, dok su troškovi naknada i provizija povećani za 3,0 milijuna kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ostali neto prihodi iz poslovanja manji su za 6,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, ponajviše uslijed smanjenih efekata iz poslovanja s vrijednosnim papirima. U strukturi poslovnih prihoda Banke udjel neto prihoda od kamata iznosi 67,1%, a neto prihoda od naknada i provizija 19,5%. Neto prihodi od prodaje vrijednosnica, prihodi od kupoprodaje deviza i ostali prihodi sudjeluju s 13,4% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima. Od ostvarenih 17,8 milijuna ostalih neto prihoda, najveći dio se odnosi na prihode od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5,7 milijuna kuna i neto dobitke od vrijednosnih papira u iznosu 3,8 milijuna kuna. Ukupni administrativni troškovi poslovanja, koji uključuju materijalne troškove i usluge te troškove zaposlenika, smanjeni su za 5,2% u odnosu na 2020. godinu, a uslijed novih investicija ponajviše u software i hardware te utjecaja najmova koji se vode po MSFI16 kroz čitavu 2021 godinu. Troškovi amortizacije porasli su 17,7%. Od 1. siječnja ove godine, Hrvatska agencija za osiguranje depozita do daljnjega je obustavila prikupljanje premije osiguranja za osiguranje depozita od poslovnih Banka, temeljem čega je ostvarena ušteda na troškovima za premije od 6,1 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Nakon troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja u iznosu od 19,8 milijuna kuna, Podravska banka zaključuje poslovnu 2021. godinu ostvarenom neto dobiti od 15,2 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 3,4 milijuna kuna ili 28,9% u odnosu na prethodnu godinu, s ostvarenim poslovnim rezultatima u skladu s planiranim veličinama u gotovo svim segmentima poslovanja. RUKOVODSTVO I ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U skladu s odredbama članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d. Banka primjenjuje propisane mjere korporativnog upravljanja s obrazloženjima uz određena odstupanja unutar Upitnika o usklađenosti i Upitnika o praksama upravljanja, gdje je to prikladno. Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje. Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke. Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke, koja odlučuje o pitanjima određena zakonom i statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava Banke, a mora se sazvati kada to zatraži Nadzorni odbor, Uprava Banke ili dioničari, u skladu sa zakonom. Dioničar koji osobno ili putem punomoćnika želi sudjelovati u radu Glavne skupštine, mora se pisanim putem prijaviti za sudjelovanje najkasnije petog dana prije održavanja Glavne skupštine. Svaka redovna dionica Banke, nominalnog iznosa 400,00 kuna, daje pravo na jedan glas. Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci, Uprava Banke ima tri člana, predsjednika i dva člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i drugim relevantnim propisima. Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku. Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave. Uprava Banke vodi poslove Banke i upravlja njenom imovinom, pri čemu je dužna i ovlaštena poduzimati aktivnosti i donositi odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Banke. Nadzorni odbor ima devet članova koje bira i opoziva Glavana skupština. Dva člana Nadzornog odbora su neovisna. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora. Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su zakonskim i podzakonskim propisima te Statutom Banke. Sukladno zakonskim propisima, Nadzorni odbor osnovao je kao svoje pomoćno tijelo, Revizijski odbor i Odbor za rizike. Tijekom 2021. godine održano je pet redovnih sjednica Nadzornog odbora, a osim toga Nadzorni odbor odlučivao je i pisanim putem, uvijek kada je bez odgode trebalo donijeti pojedine odluke, uglavnom na davanje suglasnosti Nadzornog odbora na izloženosti Banke prema pojedinim klijentima sukladno zakonskoj regulativi. Na svakoj sjednici su bili prisutni svi članovi Nadzornog odbora Banke. Nadzorni odbor Banke ima osnovane sljedeće odbore: Revizijski odbor i Odbor za rizike. Djelokrug i način rada navedenih odbora uređen je pravilnicima o radu pojedinog odbora, u skladu s relevantnim zakonskim propisima. Članovi navedenih odbora se imenuju iz reda Nadzornog odbora. Odbor za rizike čine: Sigilfredo Montinari – predsjednik Odbora Dolly Predović – član Odbora Dario Montinari – član Odbora Miljan Todorović – član Odbora Ezio Simonelli – član Odbora Revizijski odbor čine: Dolly Predović – predsjednica Odbora Michele Calcaterra Borri – član Odbora Sigilfredo Montinari – član Odbora Dario Montinari – član Odbora Miljan Todorović – član Odbora Tijekom 2021. godine Revizijski odbor i Odbor za rizike održali su četiri sjednice uz prisutnost svih članova odbora i na kojima su raspravljali u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti sukladno internim aktima Banke. Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke. Izmjene i dopune Statuta predlažu Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke. U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja. ORGANIZACIJSKA SHEMA PODRAVSKE BANKE D.D. RUKOVODSTVO BANKE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje. NADZORNI ODBOR Miljan Todorović predsjednik Sigilfredo Montinari zamjenik predsjednika Michele Calcaterra Borri član Maurizio Dallocchio, član Filippo Disertori član Antonio Moniaci član Dario Montinari član Dolly Predović članica Ezio Simonell, član UPRAVA BANKE Goran Varat predsjednik Uprave Daniel Unger član Uprave Renata Vinković član Uprave GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR Moreno Marson SLUŽBE Služba unutarnje revizije Krunoslav Vnučec Služba za kontrolu rizika Hrvoje Miloš Odjel usklađenosti Mario Brajnić Služba pravnih poslova Krunoslav Grošić Služba administracije Božana Kovačević SEKTORI Sektor financijskih tržišta Daniel Varga Sektor razvoja i investicijskog bankarstva Maja Bešević Vlajo Sektor poslova s poslovnim subjektima Branko Faletar Sektor poslova s građanima Dijana Vladislavić Sektor upravljanja rizicima Vedrana Cicvarić Sektor računovodstva Snježana Pobi Sektor operacija i podrške Snježana Pobi Sektor ICT- a Saša Lončarić POSLOVNA MREŽA KOMERCIJALNI CENTAR ZAGREB Zagreb, Green Gold – Ulica grada Vukovara 269f, tel. 072 655 450, fax. 072 655 459 Zagreb, Trg Petra Preradovića 3, tel. 072 655 400, fax. 072 655 409 KOMERCIJALNI CENTAR KOPRIVNICA Koprivnica, Opatička 1a, tel. 072 655 000, fax. 072 655 239 Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 072 655 330, fax. 072 655 339 Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 072 655 340, fax. 072 655 349 Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 072 655 352, fax. 072 655 353 Đelekovec, P. Kvakana 2, tel. 072 655 354, fax. 072 655 355 Legrad, Trg Svetog Trojstva 44, tel. 072 655 356, fax. 072 655 357 Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 072 655 360, fax. 072 655 369 KOMERCIJALNI CENTAR BJELOVAR Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 072 655 800, fax. 072 655 809 Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 072 655 820, fax. 072 655 829 Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 072 655 840, fax. 072 655 849 Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 072 655 370, fax. 072 655 379 KOMERCIJALNI CENTAR POŽEGA Požega, Republike Hrvatske 1b, tel. 072 655 700, fax. 072 655 709 Pleternica, Ivana Šveara 4, tel. 072 655 770, fax. 072 655 779 Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 072 655 780, fax. 072 655 789 Osijek, Kapucinska 38, tel. 072 655 790, fax. 072 655 799 KOMERCIJALNI CENTAR RIJEKA Rijeka, Ivana Zajca 18, tel. 072 655 660, fax. 072 655 669 KOMERCIJALNI CENTAR VARAŽDIN Varaždin, Trg slobode 2, tel. 072 655 600, fax. 072 655 609 Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 072 655 620, fax. 072 655 629 KOMERCIJALNI CENTAR SPLIT Split, Ulica slobode 33, tel. 072 655 630, fax. 072 655 639 KOMERCIJALNI CENTAR ZADAR Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 072 655 650, fax. 072 655 659 KONTAKT INFO CENTAR: 072 20 20 20 WEB: www.poba.hr EMAIL: [email protected] Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja Odgovornost Uprave PODRAVSKE BANKE d.d. (Banka) je pripremiti financijske izvještaje koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te njezinog rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI) te vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremanje financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprečavanja i otkrivanja prijevara i drugih nepravilnosti. Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s MSFI-ima koje će dosljedno primjenjivati; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena. Uprava Banke utvrđuje godišnje izvješće zajedno s financijskim izvještajima i prosljeđuje ih Nadzornom odboru na suglasnost. Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora na godišnja i financijska izvješća, navedena izvješća su utvrđena od strane Uprave i Nadzornog odbora i upućuju se Glavnoj skupštini na znanje. Financijski izvještaji Banke na stranicama od 10 do 96 odobreni su od strane Uprave 29. ožujka 2022. godine u svrhu njihove predaje Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku. Financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke na dan 29. ožujka 2022. godine, te ih potpisuju: Goran Varat Daniel Unger Renata Vinković Predsjednik Uprave Član Uprave Članica Uprave Koprivnica, 29. ožujka 2022. godine Podravska banka d.d. 1 Tel: +385 1 2395 741 Fax: +385 1 2303 691 E-mail: [email protected] BDO Croatia d.o.o. 10000 Zagreb Radnička cesta 180 IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima Podravske banke d.d., Koprivnica Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja Mišljenje Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Podravske banke d.d., Opatička 3, Koprivnica (dalje u tekstu „Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2021., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika (dalje u tekstu: „godišnji financijski izvještaji“). Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2021., njezinu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI). Osnova za Mišljenje Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Ključna revizijska pitanja Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Utvrdili smo da su niže navedena pitanja ključna revizijska pitanja koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora. Registrirano kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem 080044149 OIB 76394522236 2 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Ključna revizijska pitanja (nastavak) Umanjenje vrijednosti zajmova klijentima Na dan 31. prosinca 2021., bruto zajmovi klijentima u financijskim izvještajima iznosili su 2.367,1 milijuna kuna, pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti 204,9 milijuna kuna, a trošak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 8,3 milijuna kuna (31. prosinca 2020.: bruto zajmovi klijentima: 2.153,4 milijuna kuna, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 224,1 milijuna kuna, trošak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka: 20,8 milijuna kuna). Ključno revizijsko pitanje Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje Usredotočili smo se na ovo područje s obzirom da su iznosi iskazani u financijskim izvještajima značajni, kao i zbog prirode prosudbi i pretpostavki koje je Uprava morala donijeti. Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu Uprave o rizicima od neispunjavanja obveza i očekivanih kreditnih gubitaka unutar portfelja zajmovi klijentima na izvještajni datum. MSFI zahtijevaju od Uprave da donosi prosudbe o budućnosti te su razne stavke u financijskim izvještajima podložne neizvjesnosti procjene. Procjene potrebne za umanjenje vrijednosti zajmova klijentima predstavljaju značajne procjene. Glavni izvori neizvjesnosti procjena povezanih s umanjenjem vrijednosti zajmova klijentima su identifikacija kredita koji se pogoršavaju, ocjena značajnog povećanja kreditnog rizika, predviđanja budućih novčanih tokova, procjena priljeva od realizacije kolaterala i utvrđivanje očekivanog kreditnog gubitka za kredite i predujmove klijentima koji su sami po sebi neizvjesni. Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao cjeloživotni očekivani kreditni gubitak, ovisno o tome je li došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja. Kao reakciju na rizik povezan s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova komitentima, područje određeno kao ključno revizijsko pitanje, oblikovali smo revizorske postupke koje su nam omogućile da pribavimo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Naše revizorske procedure vezane za ovo područje, između ostalog, uključivale su: pregled metodologije Banke za izračun očekivanog kreditnog gubitka i procjenu usklađenosti s relevantnim zahtjevima Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9: Financijski instrumenti („MSFI 9“), razumijevanje procesa utvrđivanja umanjenja vrijednosti zajmova klijentima, IT aplikacija koje se koriste, pretpostavki za podatke korištene u modelu očekivanih kreditnih gubitaka, ocjenu dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti kontrola u upravljanju kreditnim rizikom i poslovnim procesima kreditiranja te testiranje ključnih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje i praćenje zajmova, testiranje dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti ključnih kontrola, kao i kontrola vezanih za identifikaciju događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti, primjerenost klasifikacije između prihodujućih i neprihodujućih zajmova i njihovu segmentaciju u homogene grupe, izračun dana kašnjenja, procjenu vrijednosti kolaterala i izračun rezervacija za umanjenje vrijednosti, 3 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Ključna revizijska pitanja (nastavak) Ključno revizijsko pitanje Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje Za pojedinačno značajne klijente odnosno izloženosti pravnim i fizičkim osobama koje su pojedinačno veće od 300 tisuća kuna i kod kojih je nastupilo neispunjenje obveza (neprihodujuće izloženosti), procjena umanjenja vrijednosti temelji se na poznavanju svakog dužnika, te često na procjeni fer vrijednosti pripadajućeg kolaterala. Pripadajuća rezervacija za umanjenje vrijednosti određuje se na pojedinačnoj osnovi temeljem sadašnje vrijednosti diskontiranih budućih novčanih tokova. Umanjenje vrijednosti prihodujućih izloženosti stanovništvu i pravnim osobama, neprihodujućih izloženosti stanovništvu te neprihodujućih izloženosti pravnim i fizičkim osobama pojedinačno manjim od 300 tisuća kuna određuju se primjenom modela (zajedno „skupno umanjenje vrijednosti“). Povijesno iskustvo, identifikacija izloženosti sa značajnim pogoršanjem kreditne kvalitete, informacije koje se odnose na budućnost te procjene Uprave uključeni su u pretpostavke modela. Banka kontinuirano prilagođava parametre modela što također zahtjeva našu pojačanu pozornost tijekom revizije. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješku 2 godišnjih financijskih izvještaja u kojoj su objavljene računovodstvene politike, bilješku 6 Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja te bilješku 14 Zajmovi klijentima. provjeru, na temelju uzorka, da li se dosljedno primjenjuju definicija neispunjavanja obveza i provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze kreditnog rizika u skladu sa relevantnim politikama, ocjenu cjelokupnog modela za izračun očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući izračun glavnih rizičnih parametara i makroekonomskih čimbenika (vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti kod defaulta (EAD)), testirali smo adekvatnost pojedinačnih umanjenja vrijednosti, na temelju uzorka pojedinačnih zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem na godišnje financijske izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje smo na temelju naše interne procjene ocijenili kao visoko rizične, obavili smo dokazno testiranje nad odabranim uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije zajmova klijentima, u određenim slučajevima koristili smo vlastitu prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova klijentima te svoje izračune usporedili sa umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka, kritičko preispitavanje utjecaja COVID-19 pandemije na izračun očekivanih kreditnih gubitaka i ocjena primjene prilagođenog regulatornog okvira u uvjetima pandemije COVID-19, ocjenjivanje točnosti i cjelovitosti objava u financijskim izvještajima. 4 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Ključna revizijska pitanja (nastavak) Vrednovanje ulaganja u nekretnine Na dan 31. prosinca 2021. ulaganje u nekretnine Banke iznosi 35,2 milijuna kuna (31. prosinca 2020.: 41,2 milijuna kuna). Banka je tijekom 2021. godine obavila procjenu i vrednovanje navedene imovine. Na temelju procjena vrijednosti neovisnih kvalificiranih procjenitelja umanjila je vrijednost predmetne imovine, točnije kao rezultat promjena u ključnim pretpostavkama navedenih procjena u odnosu na prethodno razdoblje priznala smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine u iznosu od 0,6 milijuna kuna (31. prosinca 2020.: smanjenje 0,5 milijuna kuna). Ključno revizijsko pitanje Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje Banka ima značajnu preuzetu imovinu koja se odnosi na imovinu koju je Banka preuzela u zamjenu za nenaplaćena potraživanja po zajmovima i predujmovima klijenata. Predmetna imovina klasificirana kao ulaganje u nekretnine većinom odnosi se na preuzetu imovinu koja je preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja, a dio se odnosi na vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke, a dane su u najam s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda. Navedenu imovinu Banka vrednuje prema MRS-u 40, modelom fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka. Fer vrijednost određuje se na temelju procjena vrijednosti neovisnih kvalificiranih procjenitelja. Uprava je dužna kontinuirano preispitivati vjerodostojnost procjena na temelju kojih vrednuje predmetnu imovinu u svojim knjigama s obzirom da iste zahtijevaju značajnu prosudbu (poput procjene budućeg prihoda od zakupa nekretnine, primijenjenoj diskontnoj stopi i odgovarajućih korekcijskih faktora). Procjenu vrijednosti ulaganja u nekretnine smatramo ključnim revizijskim pitanjem zbog značajnosti ukupne vrijednosti navedene stavke te korištenja značajnih prosudbi prilikom određivanja inputa korištenih u procjeni vrijednosti. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješku 2 godišnjih financijskih izvještaja u kojoj su objavljene računovodstvene politike te na bilješku 16 Ulaganje u nekretnine. Naši revizijski postupci za vrednovanje ulaganja u nekretnine uključivali su sljedeće: ocijenili smo razumnost i adekvatnost primijenjene metodologije vrednovanja, procijenili smo stručnost i neovisnost ovlaštenih procjenitelja, na određenom uzorku, na temelju javno dostupnih informacija o tržištu nekretnina i temeljem utvrđenih ostvarenih cijena za usporedive nekretnine ocijenili smo adekvatnost ključnih pretpostavki korištenih prilikom procjene vrijednosti nekretnina, testirali smo adekvatnost projiciranih novčanih tokova u smislu determiniranja procijenjene vrijednosti nekretnina prihodovnom metodom s ugovorima o popratnim najmovima, usporedili smo metodologiju korištenu prilikom izrade procjena sa metodologijom drugih procjenitelja kod izrade procjena za slične nekretnine, razmotrili smo adekvatnost objavljivanja u financijskim izvještajima i jesu li u skladu sa MRS-om 40. 5 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Ostale informacije u Godišnjem izvješću Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima. Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima. U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti. Uprava je odgovorna za sastavljanje Izvješća Uprave za Banku kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke. Vezano za Izvješće Uprave za Banku te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu („Zakon o računovodstvu“). Ove procedure uključuju razmatranje: je li Izvješće Uprave za Banku pripremljeno u skladu s člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu; jesu li specifične informacije u Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koje su zahtijevane sukladno članku 22., stavku 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu („relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja“), pripremljene sukladno odredbama članka 22. Zakona o računovodstvu; uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja objave u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 2.,5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu. Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije godišnjih financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju: Informacije sadržane u Izvješću Uprave za Banku te relevantnim dijelovima Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanim na stranicama 10 do 91 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore; Izvješće Uprave za Banku i relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, pripremljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 21., 22. i 24. Zakona o računovodstvu; Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22., stavkom 1., točkama 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu. Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke te okruženja u kojem oni posluju, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Godišnjem izvješću. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti. 6 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške. U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka. Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja. Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:  prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.  stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke. ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke. 7 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak) zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju. ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija. Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije. Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama. Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja. Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima Dana 29. lipnja 2021. imenovala nas je Glavna Skupština Banke da obavimo reviziju godišnjih financijskih izvještaja za 2021. godinu. Na datum ovog Izvješća neovisnog revizora neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2019., 2020. i 2021. godinu, što ukupno iznosi 3 godine. U reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2021. godinu odredili smo značajnosti za godišnje financijske izvještaje kao cjelinu, kako slijedi: za godišnje financijske izvještaje: 9,9 milijuna kuna što predstavlja približno 2% neto imovine Banke za 2021. godinu. Odabrali smo neto imovinu kao mjerilo značajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu prema kojem korisnici najčešće ocjenjuju uspješnost poslovanja Banke, a ujedno se radi i o općeprihvaćenom mjerilu. Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Banke sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014. 8 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima (nastavak) Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2021. godinu i datuma ovog Izvješća nismo Banci pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Banku. Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (NN 42/18 i 122/20), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 99 do 119 („Obrasci“). Financijske informacije iznijete u Obrascima u skladu su sa informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 12 do 98 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Na temelju obveze proizašle iz Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15, 102/15,15/18, 70/19, 47/20 i 146/20) Banka je prikazala tražene informacije na stranicama 120 do 121 koja sadrži sve informacije propisane člankom 164. stavak 1. Prikazane informacije su izvedene iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 12 do 98 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Izvješće temeljem zahtjeva Uredbe o ESEF-u Izvješće o uvjerenju revizora o usklađenosti godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja (dalje u tekstu: financijski izvještaji), sastavljenih temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20 i 83/21) primjenom zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 kojom se za izdavatelje određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje (dalje: Uredba o ESEF-u). Proveli smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja o tome jesu li financijski izvještaji pripremljeni za potrebe javne objave temeljem članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala, koji su sadržani u elektroničkoj datoteci Godišnji financijski izvještaj Podravske banke 2021, u svim materijalno značajnim aspektima pripremljeni u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Odgovornosti Uprave i onih zaduženih za upravljanje Uprava Banke odgovorna je za pripremu i sadržaj financijskih izvještaja u skladu s Uredbom o ESEF-u. Osim toga, Uprava Banke odgovorna je održavati sustav unutarnjih kontrola koji u razumnoj mjeri osigurava pripremu financijskih izvještaja bez materijalnih neusklađenosti sa zahtjevima izvještavanja iz Uredbe o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške. Uprava Banke također je odgovorna za: javnu objavu financijskih izvještaja sadržanih u godišnjem izvješću u važećem XBRL formatu i odabir i korištenje XBRL oznaka u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadzor pripreme financijskih izvještaja u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja. 9 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Izvješće temeljem zahtjeva Uredbe o ESEF-u (nastavak) Odgovornosti revizora Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li financijski izvještaji bez materijalnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija. Obavljeni postupci Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno uvjerenje je visok stupanj uvjerenja, međutim ne osigurava da će opseg testiranja otkriti svaku značajnu (materijalnu) neusklađenost s Uredbom o ESEF-u. U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti: pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u, stekli smo razumijevanje internih kontrola Banke relevantnih za primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u, identificirali smo i procijenili rizike materijalne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u zbog prijevare ili pogreške; i na temelju toga, osmislili i oblikovali postupke za odgovor na procijenjene rizike i za dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka. Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li: financijski izvještaji izrađeni u važećem XHTML formatu, podaci, sadržani u financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u, označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:  korišten je XBRL jezik za označavanje,  korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,  oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi o ESEF-u. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i prikladni da pruže osnovu za naš zaključak. 10 BDO Croatia d.o.o. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK) Izvješće temeljem zahtjeva Uredbe o ESEF-u (nastavak) Zaključak Prema našem uvjerenju, temeljem provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, financijski izvještaji prezentirani u ESEF formatu, sadržani u gore navedenoj priloženoj elektroničkoj datoteci i temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala pripremljeni za potrebe javne objave, u svim materijalno značajnim odrednicama su u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u za godinu završenu 31. prosinca 2021. godine. Naš zaključak nije mišljenje o istinitosti i fer prikazu financijskih izvještaja prezentiranih u elektroničkom obliku. Osim toga, ne izražavamo uvjerenje o ostalim informacijama objavljenim s dokumentima u ESEF formatu. Angažirani partner u reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2021. godinu koja ima za posljedicu ovo Izvješće neovisnog revizora je Ivan Čajko, ovlašteni revizor. U Zagrebu, 29. ožujka 2022. godine BDO Croatia d.o.o. Radnička cesta 180 10000 Zagreb Ivan Čajko, član Uprave i ovlašteni revizor 11 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine u tisućama kuna Bilješka 2021. 2020. Prihodi od kamata i slični prihodi 3 100.441 100.050 Rashodi od kamata i slični rashodi 3 (11.062) (13.518) Neto prihod od kamata 89.379 86.532 Prihodi od naknada i provizija 4 44.264 38.320 Rashodi od naknada i provizija 4 (18.236) (15.228) Neto prihod od naknada i provizija 26.028 23.092 Ostali neto prihodi iz poslovanja 5 17.838 24.472 Prihod iz redovnog poslovanja 133.245 134.096 Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 6 (19.830) (22.262) Administrativni troškovi poslovanja 7 (82.739) (87.308) Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine 8 (11.160) (9.483) Dobit prije oporezivanja 19.516 15.043 Porez na dobit 9 (4.282) (3.224) Neto dobit tekuće godine 15.234 11.819 Ostala sveobuhvatna dobit Neto smanjenje fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 15.2. (5.661) (4.522) Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu 9 1.019 814 Ostali sveobuhvatni gubitak koji se u budućnosti reklasificira u dobit ili gubitak (4.642) (3.708) Neto povećanje /(smanjenje) fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 15.2. 5.182 (2.160) Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu 9 (706) 531 Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) koja/i se u budućnosti ne reklasificira u dobit ili gubitak 4.476 (1.629) Ostali sveobuhvatni gubitak (166) (5.337) Ukupna sveobuhvatna dobit nakon oporezivanja 15.068 6.482 Zarada po dionici namijenjena dioničarima 10 HRK 22,78 HRK 17,67 Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 16 do 98 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja. Podravska banka d.d. 1 Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2021. godine u tisućama kuna Bilješka 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. IMOVINA Gotovina i računi kod banaka 11 744.114 770.596 Sredstva kod Hrvatske narodne banke 12 177.874 160.232 Plasmani kod drugih banaka 13 6.012 1.390 Zajmovi klijentima 14 2.162.213 1.929.263 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 15.1. 171.325 183.533 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 15.2. 769.738 714.122 Ulaganja u nekretnine 16 35.178 41.247 Nematerijalna imovina 17 49.017 42.623 Nekretnine i oprema 18 46.070 48.982 Imovina s pravom korištenja 18.1. 13.809 14.895 Imovina namijenjena prodaji 19 262 998 Odgođena porezna imovina 9 4.269 5.151 Ostala imovina 20 19.534 24.400 UKUPNO IMOVINA 4.199.415 3.937.432 OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL Obveze Obveze prema bankama 21 15.917 28.203 Obveze prema klijentima 22 3.121.361 2.767.069 Ostala pozajmljena sredstva 23 431.667 502.598 Ostale obveze 24 47.886 54.133 Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove 25 14.795 5.350 Izdani hibridni i podređeni instrumenti 26 71.206 98.564 UKUPNO OBVEZE 3.702.832 3.455.917 Dionički kapital Dionički kapital 27 267.500 267.500 Premija na izdane dionice 3.015 3.015 Trezorske dionice (1.184) (1.184) Rezerve 28 204.657 194.263 Dobit tekuće godine 15.234 11.819 Zadržana dobit 7.361 6.102 Ukupno dionički kapital 496.583 481.515 UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 4.199.415 3.937.432 Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 16 do 98 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja. Izvještaj o novčanim tokovima za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine u tisućama kuna Bilješka 2021. 2020. Dobit tekuće godine prije poreza 9 19.516 15.043 Usklađena za: Amortizacija 8 11.160 9.483 Neto prihod od prodaje dugotrajne materijalne imovine 5 (38) (26) Neto prihod od prodaje preuzete imovine 5 (771) (213) Povećanje rezervacija po kreditima i ostalih rezerviranja 6 19.830 22.262 Prihod od dividendi 5 (957) (644) Neto neralizirani gubitak / (dobit) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 5 1.345 (1.288) Neto (pozitivne) / negativne tečajne razlike od izdanih hibridnih instrumenata 5 (275) 1.247 Dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja 49.810 45.864 Promjene imovine iz redovnog poslovanja Neto (povećanje) / smanjenje sredstava kod Hrvatske narodne banke (17.648) 38.667 Neto (povećanje ) /smanjenje zajmova klijentima (240.074) 75.781 Neto povećanje plasmana bankama (6.032) - Neto smanjenje / (povećanje) ostale imovine 2.081 (16.136) Smanjenje ostalih obveza (5.021) (7.414) Smanjenje obveza prema ostalim bankama (12.286) 20.369 Povećanje depozita klijenata 354.292 60.653 Plaćeni porez na dobit (5.261) (8.869) Neto novčani tok iz redovnog poslovanja 119.861 208.915 Tok novca iz ulagateljskih aktivnosti Kupovina nekretnina i opreme 18 (1.660) (9.150) Kupovina nematerijalne imovine 17 (9.350) (1.893) Prodaja nekretnina i opreme 1.527 28 Neto smanjenje / (povećanje) financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 10.863 (44.392) Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (56.843) (35.034) Primici od dividendi 957 644 Prodaja preuzete imovine 5.912 1.222 Neto novčani tok iz ulagateljskih aktivnosti (48.594) (88.575) Tok novca iz financijskih aktivnosti (Izdaci) / primici od posuđenih sredstava (70.931) 242.401 Izdaci po izdanim obveznicama (27.083) (19) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti (98.014) 242.382 Neto novčani (izdaci) / primici (26.747) 362.722 Novac na početku razdoblja 11 771.195 408.473 Novac na kraju razdoblja 11 744.448 771.195 Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 16 do 98 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja. Izvještaj o promjenama kapitala za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine u tisućama kuna Dionički kapital Premija na izdane dionice Trezorske dionice Kapitalna dobit Rezerve Zadržana dobit / (gubitak) Dobit tekuće godine Ukupno Stanje 31. prosinca 2019. godine 267.500 3.015 (1.388) (3.282) 183.225 5.310 21.346 475.726 Dobit tekuće godine - - - - - - 11.819 11.819 Promjena rezervi fer vrijednosti - - - - (5.337) - - (5.337) Prodaja vlasničnih instrumenata po FVOSD - - - - (792) 792 - - Otkup vlastitih dionica - - (1.843) - - - - (1.843) Dodjela vlastitih dionica - - 2.047 (897) - - - 1.150 Raspored dobiti 2019. godine - - - - 21.346 - (21.346) - Stanje 31. prosinca 2020. godine 267.500 3.015 (1.184) (4.179) 198.442 6.102 11.819 481.515 Dobit tekuće godine - - - - - - 15.234 15.234 Promjena rezervi fer vrijednosti - - - - (166) - - (166) Prodaja vlasničnih instrumenata po FVOSD - - - - (1.259) 1.259 - - Raspored dobiti 2020. godine - - - - 11.819 - (11.819) - Stanje 31. prosinca 2021. godine 267.500 3.015 (1.184) (4.179) 208.836 7.361 15.234 496.583 Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 16 do 98 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja. Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine 1. Opći podaci Podravska banka d.d., Koprivnica ("Banka") je osnovana u Republici Hrvatskoj i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. godine. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3. Osnova za pripremu Osnove računovodstva Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI). Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka (“HNB”) koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj. Osnove mjerenja Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za derivativne financijske instrumente, imovinu i obveze namijenjene trgovanju, ostalu financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te ulaganje u nekretnine, osim onih za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku. Financijski izvještaji informativnog su karaktera: nisu namijenjeni za potrebe određenih korisnika ili razmatranje određenih transakcija. Prema tome, korisnici se prilikom donošenja odluke ne bi smjeli oslanjati isključivo na financijske izvještaje. Funkcionalna valuta i valuta objavljivanja Ovi financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama (HRK), što je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije drugačije navedeno). Tečaj kune na dan 31. prosinca 2021. iznosio je 7,517174 kune za 1 euro i 6,643548 kuna za 1 američki dolar (31. prosinca 2020. godine tečaj kune iznosio je 7, 536898 kuna za 1 euro i 6, 139039 kuna za 1 američki dolar). 1. Opći podaci (nastavak) Osnova za pripremu (nastavak) Korištenje procjena i prosudbi Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtjeva od rukovodstva donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu računovodstvenih politika i iskazane iznose imovine i obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum izvještavanja, kao i iznose prihoda, rashoda i ostale sveobuhvatne dobiti tijekom izvještajnog razdoblja. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procjena. Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se preispituju. Učinci promjena računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena, ukoliko promjena utječe samo na to razdoblje, ili u razdoblju promjene i budućim razdobljima ukoliko promjena utječe na tekuće i buduća razdoblja. Informacije o prosudbama rukovodstva, koje se odnose na primjenu MSFI-ja i koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i informacije o procjenama sa znatnim rizikom mogućeg značajnog usklađenja u idućoj godini, objavljene su u bilješci 2. 2. Temeljne računovodstvene politike Usvajanje novih i izmjenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja („MSFI“) i tumačenja Prva primjena novih izmjena postojećih standarda na snazi za tekuće izvještajno razdoblje U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde („OMRS”) i usvojila Europska unija:  - COVID-19 - Koncesije nakon 30. lipnja 2021. (Izmjene MSFI-ja 16) – produženo razdoblje primjene izuzeća do 30. lipnja 2022. Godine (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. travnja 2021.);  - Reforma referentne kamatne stope – faza 2 uvodi izmjene i dopune MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-a 7, MSFI-a 4 i MSFI-a 16 i nije obvezno do godišnjih razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021. godine. Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda nije dovelo do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke. Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja bile su objavljene, ali ne i na snazi, sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji:  - Godišnja poboljšanja MSFI iz ciklusa 2018.–2020 - na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.);  - MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina (izmjena – Štetni ugovori – trošak izvršenja ugovora): Izmjene definiraju koji troškovi trebaju biti uključeni u subjektovu procjenu štetnosti ugovora (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.);  - MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (izmjena - Prihodi prije namjeravane uporabe):Izmjenom se zabranjuje smanjenje troškova nabave za ostvarene primitke prodanih učinaka proizvedenih pri dovođenju postrojenja i opreme u radno stanje za namjeravanu uporabu. Umjesto dosadašnje prakse, subjekt će priznati i prihode i rashode ostvarenih probnim radom kroz račun dobiti ili gubitka (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.);  - MSFI 3 „Poslovne kombinacije“ - veza sa konceptualnim okvirom izvještavanja (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. siječnja 2022. godine); 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) Usvajanje novih i izmjenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja („MSFI“) i tumačenja (nastavak) Novi standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija dana 31. prosinca 2021. još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):   MSFI 17 – Ugovori o osiguranju   MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja (izmjena – Klasifikacija obveza na kratkoročne i dugoročne)   MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja i MSFI Izjava o praksi 2 (izmjena – Objavljivanje računovodstvenih politika)   MRS 8 Računovodstvene politike, Promjene računovodstvenih procjena i pogreške (izmjena - Definicija računovodstvenih procjena)   MRS 12 Porez na dobit (izmjena – Odgođeni porez koji se odnosi na imovinu i obveze koje proizlaze iz jedne transakcije Gore navedene izmjene su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. godine. Banka očekuje da usvajanje sljedećih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke u razdoblju prve primjene standarda. 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Sažetak temeljnih računovodstvenih politika Banke naveden je u nastavku. Osnove računovodstva Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi (nastavak) Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata. Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju vanbilančno na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja. Prihodi od naknada i provizija Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada za odobravanje garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja. Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje kao ispravak stvarnog prinosa. Prihod iz poslovanja Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihode od kupoprodaje stranih valuta, prihode od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, prihode od kupoprodaje i promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, neto prihode od svođenje stranih valuta na srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja. Strana sredstva plaćanja Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose. Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan dospijeća ili valutnog tečaja važećeg na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obvezu istu opciju ima druga strana. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Strana sredstva plaćanja (nastavak) Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan izvještavanja, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog tečaja ako je viši. Trošak zaposlenika Pravo na godišnji odmor priznaje se u razdoblju njegova nastanka. Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja. Doprinosi za zaposlenike Prema domaćem zakonodavstvu, Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće: 2021. 2020. Doprinos za mirovinsko osiguranje 20% 20% Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5% 16,50% Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposlenika. Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali. U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Također, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Porez na dobit Trošak poreza na dobit sadrži tekući i odgođeni porez na dobit. Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj stopi. Porez na dobit priznaje se u računu dobiti i gubitka, s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate izravno u ostaloj sveobuhvatnoj dobit ili kapitalu, tada se i porez priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit, odnosno izravno u kapitalu. Banka plaća porez na dobit od 18% na oporezivu dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Tekući porez na dobit Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivu dobit za godinu koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja. Iznos obveze za porez ili predujmova predstavlja najbolju procjenu očekivanog iznosa poreza koji se treba platiti ili primiti, koji reflektira neizvjesnosti vezane uz porez na dobit, ukoliko postoje. Odgođeni porez na dobit Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza. Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te privremene razlike povratiti ili namiriti. Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan izvještavanja Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine. Novac i novčani ekvivalenti U svrhu izrade izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka. Financijski instrumenti Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju uključuju novac i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama. Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Klasifikacija Klasifikacija financijskog instrumenta određuje se namjerom upravljanja (poslovni model) financijskim instrumentom, a s druge strane, obilježjima pripadajućih ugovornih novčanih tokova. Ulaganja u financijske instrumente klasificiraju se u tri poslovna modela: Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca Podrazumijeva financijsku imovinu koja se stječe s namjerom držanja radi naplate ugovornih tijekova novca i mjeri se po amortizacijskom trošku uz uvjet da novčani tijekovi te imovina predstavljaju plaćanje isključivo glavnice i kamate („SPPI test“). Poslovni model držanja radi naplate ugovornih tijekova novca i prodaje financijske imovine Podrazumijeva financijsku imovinu koja se stječe s namjerom držanja radi naplate ugovornih tijekova novca i prodaje imovine te se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, također uz uvjet prolaska SPPI testa. Ostali poslovni modeli koji ne zadovoljavaju kriterije prvih dvaju modela Ovaj model podrazumijeva financijsku imovinu koja se ne stječe s namjerom držanja u jednom od prethodna dva poslovna modela i mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. FV RDG opcija i FV OSD opcija su također dopuštene MSFI-jem 9 (ova druga se primjenjuje za vlasničke vrijednosnice). Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog sredstva i obilježjima pripadajućih novčanih tokova. Financijska imovina razvrstava se u portfelj „financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka", „financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit“ i „financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku“. Financijske obveze se razvrstavaju kao „financijske obveze po amortiziranom trošku“. Temeljna razlika među spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno. Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u izvještaju o financijskom položaju na dan namirenja. Datum namire je datum kada je financijska imovina isporučena ili prenesena od strane Banke. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u izvještaju o financijskom položaju počevši od datuma trgovanja. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Klasifikacija (nastavak) Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, osim u slučaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze. Prestanak priznavanja financijske imovine zbog značajnih promjena ugovornih uvjeta Banka prestaje priznavati financijsku imovinu, npr. kredite komitentima, kad su ugovorni uvjeti značajno izmijenjeni toliko da se radi o novom kreditu. Razlika se priznaje kao dobit ili gubitak od prestanka priznavanja, u mjeri u kojoj prethodno nije bilo priznato umanjenje vrijednosti. Iznova priznati krediti klasificirani su u rizičnu skupinu A1 za potrebe mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka, osim ako novi kredit nije klasificiran u „POCI“ kategoriju. Prilikom procjene da li prestati priznavati kredit, osim kvantitativnih čimbenika Banka razmatra i sljedeće: da li se promijenila valuta kredita, uvođenje ugovornih odredbi vlasničkog ulaganja, promjena protustrane te da li je izmjena takva da instrument više ne zadovoljava SPPI kriterije. Izmjene financijske imovine koje ne rezultiraju značajno drugačijim novčanim tijekovima Nema prestanka priznavanja ako izmjene ne rezultiraju značajno drugačijim novčanim tijekovima. Banka priznaje dobit ili gubitak od izmjene ugovornih uvjeta u ovisnosti o izmijenjenim novčanim tijekovima diskontiranim originalnom efektivnom kamatnom stopom, u mjeri u kojoj umanjenje vrijednosti prethodno nije bilo priznato. Prestanak priznavanja financijske imovine iz razloga koji nisu značajne promjene ugovornih uvjeta Financijska imovina (ili jedan njen dio, ili grupa financijske imovine) se prestaje priznavati kad isteknu prava na primitak novčanih tijekova od imovine ili kad su novčani tijekovi preneseni te pritom (i) (i) Banka prenese gotovo sve rizike i koristi od vlasništva, ili (ii) (ii) (ii) Banka nije ni prenijela niti zadržala gotovo sve rizike i koristi od vlasništva ili nije zadržala kontrolu. Banka smatra da je prijenos kontrole nastupio samo kad primatelj imovine ima praktičnu mogućnost prodati imovinu u njenoj cijelosti nepovezanoj trećoj strani te kad to može izvršiti jednostrano bez nametanja dodatnih ograničenja na transfer. Kad Banka nije ni prenijela ni zadržala gotovo sve rizike i koristi te kad je zadržala kontrolu nad imovinom, nastavlja priznavati imovinu u mjeri u kojoj je nastavljeno sudjelovanje Banke u imovini. Kolaterali (npr. dionice i obveznice) koje je Banka dala u uobičajenim repo ugovorima i u transakcijama pozajmica temeljenim na vrijednosnicama ne prestaju se priznavati. Po osnovi unaprijed utvrđene cijene reotkupa Banka zadržava gotovo sve rizike i koristi, stoga uvjeti za prestanak priznavanja nisu zadovoljeni. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Prijeboj financijskih instrumenata Financijska imovina i obveze prebijaju se, te se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u neto iznosu, samo u slučaju kada postoji zakonski provedivo pravo na prijeboj priznatih iznosa i postoji namjera namire na neto principu ili se realizacija imovine i podmirenje obveza odvija istovremeno. Prihodi i rashodi se iskazuju u neto iznosu samo ako je to dopušteno računovodstvenim standardima, ili za dobitke i gubitke nastale iz skupa sličnih transakcija, kao što su aktivnosti trgovanja Banke. Otpisi Financijska imovina se otpisuje djelomično ili u cijelosti, samo kada je Banka prestala ishoditi naplatu. Ako je iznos kojeg je potrebno otpisati veći od kumuliranog iznosa rezervacije za umanjenje vrijednosti, prvo se za razliku uvećava rezervacija, a potom se otpis provodi umanjenjem bruto potraživanja na teret rezervacije. Sve naknadne naplate priznaju se kao prihod u izvještaju o dobiti ili gubitku. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je imovina koja ne ispunjava uvjet da pripadajući novčani tokovi čine samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, odnosno to je imovina koja ne zadovoljava kriterije ostalih dviju kategorija financijske imovine. Financijsku imovinu koja je uključena u ovaj portfelj čine financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti. Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba uvjeta: financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine te na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Unutar ovog portfelja razlikujemo ulaganja u dužničke vrijednosne papire i ulaganja u vlasničke vrijednosne papire. Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit za ulaganja u dužničke vrijednosne papire imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak) Naknadno mjerenje provodi se po fer vrijednosti, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. U računu dobiti i gubitka priznaju se kamate i dividende, a umanjenje vrijednosti i tečajne razlike priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. U slučaju prestanka priznavanja financijskog instrumenta iznosi priznati kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ne priznaju se u računu dobiti i gubitka. Financijska imovina po amortiziranom trošku Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta: financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Pri početnom priznavanju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku imovina se evidentira po njenoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju te financijske imovine. Naknadno mjerenje provodi se po amortiziranom trošku, a efekti naknadnog mjerenja priznaju se u računu dobiti i gubitka. U računu dobiti i gubitka također se priznaju i kamate, umanjenje vrijednosti te tečajne razlike. U ovaj portfelj Banka klasificira prvenstveno zajmove i predujmove odobrene klijentima i ostala potraživanja. Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i prihod od kamata. Umanjenje vrijednosti financijske imovine U području umanjenja vrijednosti, Banka je utvrdila metodologiju za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka (skraćeno ECL) i modeliranja rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima. Metodologijom umanjenja vrijednosti Banka definira povećanje kreditnog rizika temeljem promjene u kreditnoj sposobnosti, urednosti u podmirivanju obveza dužnika te kvaliteti instrumenata osiguranja. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak) Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, što zajedno predstavlja potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene visine ispravaka vrijednosti i rezerviranja za očekivane kreditne gubitke na temelju procjene razine očekivanih kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije: U rizičnu skupinu A1 – sukladno internom aktu raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za očekivane kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci. U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – sukladno internom aktu raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) - sukladno internim aktima raspoređuju se izloženosti u statusu neispunjavanja obveza tj. izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. Banka restrukturirane izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima. Za izloženosti skupine B i C (Stupanj 3) kod portfelja malih kredita očekivani kreditni gubici utvrđuju se prema danima kašnjenja, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane internim aktima. Banka utvrđuje potrebno umanjenje vrijednosti temeljeno na izračunu očekivanih kreditnih gubitaka pri čemu odabrani pristup i vremenski horizont u budućnosti na koji se izračunati kreditni gubici odnose ovise o statusu i tipu izloženosti. Kalkulacija očekivanih kreditnih gubitaka temeljni se na izračunu rizičnih parametara. Isti su modelirani temeljem povijesnih podataka te uzimajući u obzir buduće događaje na temelju makroekonomskih scenarija. Očekivani kreditni gubici izračunavaju se kao umnožak PD-a (vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza), gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD-a) i izloženosti u trenutku natupa događaja gubitka (EAD) 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak) Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve segmente kreditnih klijenata rasporedila u rejting klase te je svakoj rejting klasi koja se smatra PD-homogenom skupinom, na odgovarajući način dodijelila jednogodišnja vrijednost PD-a kao i pripadnu višegodišnju ročnu struktura PD-jeva koja je prilagođena očekivanim vrijednostima relevantnih makroekonomskih faktora. Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu procjenu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. „work-out“ metode procjene koja se temeljila na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate. Dobivene vrijednosti LGD-a su grupirane su po homogenim skupinama i osiguranim i neosiguranim plasmanima, i te se za svaku od njih primjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra. Izloženosti u trenutku nastupa događaja gubitka (EAD – Exposure at Default) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati umanjenje vrijednosti. Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1. U procjenjivanju novčanih tokova, rukovodstvo donosi prosudbe o financijskoj situaciji dužnika i neto utrživoj vrijednosti bilo kojeg temeljnog kolaterala. Mjerenje fer vrijednosti Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom stavke imovine ili koja bi bila plaćena za prijenos obveze u redovnoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu kojem Banka ima pristup na taj datum. Kada je to moguće, Banka mjeri fer vrijednost instrumenta koristeći kotiranu cijenu na glavnom tržištu kojem Banka ima pristup (mark-to-market). Smatra se da financijski instrument kotira na aktivnom tržištu ako su kotirane cijene lako i redovito dostupne na cjenovnom servisu, od posrednika, brokera ili agencija koje određuju cijene ili od regulatorne agencije, te da takve cijene predstavljaju stvarne i redovne tržišne transakcije po uobičajenim tržišnim uvjetima. Ako tržište za financijski instrument nije aktivno, u slučaju neuvrštenih vrijednosnica, odnosno ako, iz bilo kojeg razloga, fer vrijednost nije moguće pouzdano mjeriti na temelju tržišnih cijena, Banka utvrđuje fer vrijednost primjenom neke od tehnika vrednovanja (osim za određene vlasničke i dužničke vrijednosne papire koji nisu izlistani na burzi) koje u najvećoj mogućoj mjeri koriste relevantne i prepoznatljive parametre, a u najmanjoj mjeri parametre koji su tržišno neprepoznatljivi. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Mjerenje fer vrijednosti (nastavak) Odabrane tehnike procjene uključuju sve čimbenike koje bi tržišni sudionici koristili za vrednovanje transakcije. Tehnike procjene uključuju: metodu usporedivih kompanija, metodu knjigovodstvene vrijednost te metodu diskontiranih novčanih tokova pri čemu su metoda usporedivih kompanija i metoda knjigovodstvene vrijednosti primarne metode vrednovanja. Pretpostavke i ulazni podaci koji se koriste u tehnikama vrednovanja uključuju bezrizične i referentne kamatne stope, kreditne marže, cijene obveznica i dionica, devizne tečajeve, cijene dioničkih indeksa, te volatilnosti i korelacije. Modeli vrednovanja se pregledavaju tijekom njihovog razvoja i povremeno kako bi se osigurala dosljednost u održavanju ciljeva vrednovanja.Korištenje tržišnih parametara omogućuje ograničenja diskrecijske prirode procjena te osigurava da se fer vrijednost može potvrditi. Dužničke vrijednosnice za koje ne postoji aktivno tržište vrednuju se po amortiziranom trošku metodom efektivne kamatne stope. Fer vrijednost depozita po viđenju nije manja od iznosa koji se treba isplatiti po viđenju, diskontiran od prvog datuma kada se može tražiti isplata. Hijerarhija fer vrijednosti Mjerenja fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. razinu ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi: ulazni podaci 1. razine su (neprilagođene) kotirane cijene na aktivnim tržištima za istovrsnu imovinu ili obveze koje su subjektu dostupne na datum mjerenja, ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji ne uključuju kotirane cijene koje su uključene u razinu 1. i dostupne za predmetnu imovinu ili obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini ili obvezi koji nisu dostupni. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao ostala imovina namijenjena prodaji. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem Rješenja o dosudi. Imovina se u poslovnim knjigama Banke knjiži po trošku stjecanja, odnosno neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je manje. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imovinu. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa u razdoblju u kojem je utvrđeno kroz račun dobiti i gubitka. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje. Fer vrijednost imovine utvrđuje se temeljem neovisne procjene tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja ili temeljem sklopljenog predugovora o prodaji nekretnine. Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka. Ulaganja u nekretnine Ulaganja u nekretnine, a to su nekretnine u posjedu radi ostvarivanja zarade od zakupnina i/ili povećanja tržišne vrijednosti imovine, uključujući imovinu u izgradnji za te namjene. Ulaganja u nekretnine mjere se kod prvog knjiženja po trošku koji uključuje troškove transakcije. Nakon prvog knjiženja, investicijske nekretnine se vrednuju po fer vrijednosti. Dobici i gubici uslijed promjena fer vrijednosti investicijskih nekretnina se uključuju u dobit i gubitak razdoblja u kojem su nastali. Svaki udjel Banke u nekretnini koji Banka izdaje u sklopu poslovnog najma radi ostvarivanja prihoda od zakupnina ili povećanja vrijednosti obračunava se kao ulaganje u nekretninu (investicijska nekretnina) i mjeri primjenom modela fer vrijednosti. Dobici i gubici proizašli iz promjena fer vrijednosti investicijske nekretnine se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali. Investicijska nekretnina se prestaje priznavati, tj. isknjižuje se prodajom ili trajnim povlačenjem iz uporabe, kao i kad se od njenog otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao isknjiženjem nekretnine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto knjigovodstvene vrijednosti predmetne nekretnine, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se nekretnina prestala priznavati. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Imovina namijenjena prodaji Imovina i skupine za prodaju tj. otuđenje razvrstavaju se u imovinu namijenjenu prodaji ako će njihov knjigovodstveni iznos povratiti prvenstveno prodajom a ne nastavkom uporabe. Ovaj se uvjet smatra ispunjenim samo kad je predmetna imovina, odnosno skupina namijenjena prodaji trenutno dostupna za prodaju u postojećem stanju isključivo pod uvjetima koji su uobičajeni za prodaju ove vrste imovine, odnosno skupine za prodaju i ako je prodaja vrlo vjerojatna. Uprava Banke mora pokazati svoju čvrstu odluku o prodaji, za koju očekuje da će steći uvjete za priznavanje kao okončana prodaja u roku od godinu dana od datuma klasifikacije u tu skupinu. Poslovi ponovne kupnje i prodaje Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržane su u financijskim izvještajima, a obveza prema ugovornoj strani uključena je u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća. Nekretnine i oprema Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno umanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se iz računovodstvene evidencije, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pristojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovinu u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi: 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Nekretnine i oprema (nastavak) 2021. 2020. Zgrade 40 40 Namještaj 5 5 Računala 4 4 Motorna vozila 5 5 Oprema i ostala imovina 2 - 10 2 - 10 Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi. Nematerijalna imovina Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist Banke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja. Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 5 do 15 godina (software). Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena. Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja. Ovisno o tome koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Imovina s pravom korištenja Prilikom sklapanja ugovora, Banka procjenjuje je li riječ o ugovoru o najmu, odnosno sadrži li pojedini ugovor elemente najma. Imovinu s pravom korištenja čini imovina u najmu, za koju je prema ugovoru o najmu ustupljeno pravo direktnog korištenja i kontrole nad njenom upotrebom tijekom određenog vremenskog razdoblja u zamjenu za naknadu. Izuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti (do 5.000 USD, npr. najam laptopa, printera, telefonskih uređaja, brojača novca, manjeg uredskog namještaja i sl.). Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama najmoprimca priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma. U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.). Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku koji uključuje: - - iznos početne obveze s osnove najma, - - sva plaćanja s osnove najma koja su izvršena na ili prije prvog dana trajanja najma, umanjena za eventualno primljena plaćanja u vezi s najmom, - - sve početne direktne troškove koji su nastali kod najmoprimca (npr. naknade posrednicima, pravni, administrativni troškovi obrade ugovora i sl.). Nakon početnog iskazivanja imovina s pravom korištenja naknadno se mjeri primjenom modela troška, odnosno amortizira se do isteka razdoblja najma ili do kraja njenog korisnog vijeka upotrebe, ovisno o tome koji od ta dva datuma je ranije, i umanjuje za akumuliranu amortizaciju. Obveze po osnovi najma imovine Obveze po osnovi najma imovine početno se mjere po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom koja nisu izvršena na prvi dan trajanja najma, uvećano za fiksna plaćanja u vezi s najmom. U mjesečni iznos rate koja se diskontira ne uključuje se iznos PDV-a. Plaćanja je potrebno diskontirati po kamatnoj stopi sadržanoj u najmu. U slučaju da kamatna stopa nije sadržana u ugovoru o najmu, i nije je lako utvrditi, diskontiranje treba provesti po inkrementalnoj kamatnoj stopi zaduživanja. Inkrementalna stopa zaduživanja najmoprimca odnosi se na stopu koju bi najmoprimac morao platiti da u sličnom roku i uz slične garancije posudi sredstva koja su mu potrebna za nabavu imovine slične vrijednosti kao imovine s pravom korištenja u sličnom ekonomskom okruženju. Obveza po osnovi najma naknadno se mjeri na način da se: - - povećava knjigovodstvena vrijednost obveze za iznos kamate na obvezu po osnovi najma, - - umanji knjigovodstvena vrijednost obveze za izvršena plaćanja s osnove najma (bez PDV-a), - - ponovno mjeri i usklađuje knjigovodstvena vrijednost kako bi odrazila eventualne ponovne procjene, modifikacije najma ili revidiranje fiksnih plaćanja po osnovi najma. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.1. Sažetak temeljnih računovodstvenih politika (nastavak) Obveze po osnovi najma imovine (nastavak) Banka imovinu s pravom korištenja u izvješću o financijskom položaju prikazuje na poziciji Imovina s pravom korištenja (Bilješka 18.1), a obveze po osnovi najma unutar pozicije Ostale obveze (Bilješka 24 - Obveze za korištenje imovine). Goodwill Godišnje se ispituje na umanjenja vrijednosti zbog eventualnih gubitaka. Testiranje na umanjenje se provodi upotrebom metode troška kapitala - CAPM modelom koji obuhvaća opće i specifične rizike. Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku organizacijsku jedinicu nastalu pripojenjem, a koja generira prihode (od koje se očekuju koristi u budućem razdoblju). Organizacijske jedinice koje generiraju prihode, a na koje je raspoređen goodwill testiraju se na umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem gubitku njene vrijednosti. U slučajevima kada je nadoknadivi iznos niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostale organizacijske jedinice imovine koje stvaraju novac. Svaki gubitak uslijed svođenja na fer vrijednost iskazuju se kroz dobit ili gubitak. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima. Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje. Rezervacija za potencijalne obveze Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze. Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba i za tu uslugu naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke (vidi bilješku 29). 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe Prosudbe Banka procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se pregledavaju i temelje se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima poput očekivanog tijeka budućih događaja koji se mogu razumno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti. U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima. Procjena neizvjesnosti Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještavanja koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini, navode se u nastavku. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja Banka najmanje tromjesečno procjenjuje zajmove i potraživanja (bilješka 14) kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Banka je svojim internim aktima propisala indikatore za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se koriste za prijelaz izloženosti iz rizične podskupine A1 u rizičnu podskupinu A2. Banka je također internim aktima propisala kriterije za utvrđivanje statusa neispunjavanja obaveza. Prilikom određivanja da li je potrebno iskazati gubitak od umanjenja vrijednosti, Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi koji upućuju na postojanje smanjenja procijenjenog budućeg novčanog tijeka određenog prije samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka budućih novčanih tijekova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka. 2. Temeljne računovodstvene politike (nastavak) 2.2. Značajne računovodstvene procjene i prosudbe (nastavak) Rezerviranja za sudske sporove Rezerviranja (bilješka 25) se priznaju kada Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedica događaja iz prošlosti, kad je vjerojatan odljev resursa s ekonomskim koristima kako bi obveza bila podmirena i kad je iznos obveze moguće pouzdano procijeniti. Uprava održava rezerviranja na razini koju smatra dostatnom za pokriće procijenjenih gubitaka, a dostatnost utvrđuje na temelju pregleda pojedinačnih stavki potraživanja, postojećih pravnih okolnosti i drugih relevantnih čimbenika. Rezerviranja za zaposlenike Rezerviranja za zaposlenike temelje se na Politici primitaka radnika Banke i pripadajućem pravilniku koji zajedno definiraju osnovna načela i pravila vezano na primitke radnika. Navedeni akti propisuju opće zahtjeve vezano na primitke primjenjive na sve radnike te posebne (specifične) zahtjeve koji se primjenjuju na određene identificirane radnike, kao i komponente, vrste i omjere fiksnih i varijabilnih primitaka. U varijabilne primitke spadaju bonusi, individualne nagrade, stimulativni dio nagrada za kolektivni rezultat i ostale slične isplate koje se mogu isplaćivati u novcu ili financijskim instrumentima. Ove obveze prema zaposlenicima se priznaju u razdoblju u kojem su pružene odgovarajuće usluge i u iznosu za koji se očekuje da će biti isplaćen. Porez na dobit Banka je obveznik poreza na dobit u Republici Hrvatskoj. Banka priznaje obveze za očekivana moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama hoće li nastati dodatna porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti. 3. Prihodi i rashodi od kamata i slični prihodi i rashodi u tisućama kuna 2021. 2020. Prihodi od kamata Poduzeća 35.307 33.623 Građani 53.070 51.660 Vrijednosnice 6.846 9.327 Banke 105 325 Javni sektor i ostali sektori 5.113 5.115 100.441 100.050 Troškovi od kamata Poduzeća (991) (698) Građani (5.468) (7.018) Banke (4.325) (5.441) Javni sektor i ostali sektori (278) (361) (11.062) (13.518) Neto prihod od kamata 89.379 86.532 Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iznosu 4.904 tisuća kuna (u 2020. godini: 4.767 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno metodi efektivne kamatne stope. u tisućama kuna 2021. 2020. Kamatni prihodi od: Djelomično nadoknadivih zajmova 5.368 136 Potpuno nenadoknadivih zajmova 579 362 5.947 498 4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija u tisućama kuna 2021. 2020. Prihodi od naknada i provizija Naknade i provizije na usluge platnog prometa 15.593 13.648 Naknade i provizije na kartične usluge 19.293 17.183 Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja 3.794 2.937 Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima 1.163 874 Ostali prihodi od naknada i provizija 4.421 3.678 44.264 38.320 Rashodi od naknada i provizija Naknade za poslovanje s gotovinom (3.320) (3.459) Naknade za usluge platnog prometa (2.800) (2.715) Naknade za međubankovne usluge (366) (316) Naknade za kartične usluge (6.591) (5.806) Ostali rashodi od naknada i provizija (5.159) (2.932) (18.236) (15.228) Neto prihod od naknada i provizija 26.028 23.092 Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.638 tisuća kuna (u 2020. godini: 2.504 tisuća kuna). 5. Ostali neto prihodi iz poslovanja u tisućama kuna 2021. 2020. Neto realizirana dobit od prodaje vrijednosnica iz portfelja financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 3.528 7.638 Prihodi od kupoprodaje stranih valuta 5.721 5.136 Prihodi od najamnina 2.679 2.320 Prihodi od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 270 4.813 Neto prihod od prodaje nekretnina i opreme 38 26 Prihodi od dividende 957 644 Povrat sudskih pristojbi 898 845 Neto dobit od prodaje preuzete imovine 771 213 Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama 9 8 Svođenje stranih valuta na srednji tečaj 921 1.442 Ostali prihodi 2.046 1.387 17.838 24.472 6. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u tisućama kuna 2021. 2020. Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima i bankama (bilješka 11, 12, 13, 14d) (8.274) (20.840) Umanjenje vrijednosti dužničkih vrijednosnica u portfelju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 15.2.) (761) (126) Ukidanje/(umanjenje) vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (bilješka 15.2.) 13 (62) Ukidanje/(umanjenje) po garancijama i potencijalnim obvezama (bilješka 25) (1.691) 115 Umanjenje ostale imovine (bilješka 20) (460) (114) Umanjenje vrijednosti preuzete imovine (bilješka 20) (334) (717) Umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine (bilješka 16) (569) (518) Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 25) (7.754) - (19.830) (22.262) 7. Administrativni troškovi poslovanja u tisućama kuna 2021. 2020. Troškovi zaposlenika 46.262 45.835 Materijalni troškovi i usluge 29.224 26.916 Najamnine 4.795 5.044 Troškovi premija za osiguranje štednih uloga - 6.107 Porezi i doprinosi iz prihoda 1.496 1.359 Ostali troškovi 962 2.047 82.739 87.308 Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te ostale troškove. 7. Administrativni troškovi poslovanja (nastavak) Troškovi zaposlenika u tisućama kuna 2021. 2020. Neto plaće 26.756 27.269 Troškovi mirovinskog osiguranja 6.765 6.784 Troškovi zdravstvenog osiguranja 6.222 6.236 Porez i prirez 4.187 5.283 Rezerviranja za zaposlenike (33) (2.342) Ostali troškovi zaposlenika 2.365 2.605 46.262 45.835 Na dan 31. prosinca 2021. godine u Banci je zaposleno 228 djelatnika (2020.: 239 djelatnika). 8. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine u tisućama kuna 2021. 2020. Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 18) 4.558 3.550 Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama (bilješka 18) 1 74 Amortizacija imovine s pravom korištenja (bilješka 18.1.) 3.645 3.256 Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 17) 2.956 2.603 11.160 9.483 9. Porez na dobit Porez na dobit obračunava se po stopi od 18% na oporezivu dobit (u 2020. godini: 18%). Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdoblje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da su porezne obveze primjereno rezervirane u priloženim financijskim izvještajima. Porezni trošak sadrži: u tisućama kuna 2021. 2020. Tekući porezni trošak 3.363 3.269 Trošak odgođenog poreza 1.195 129 Porez na dobit od realiziranih efekata po vlasničkim VP na kapitalu (276) (174) Porezni trošak 4.282 3.224 9. Porez na dobit (nastavak) Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je: u tisućama kuna 2021. 2020. Dobit prije oporezivanja 19.516 15.043 Zakonska porezna stopa 18% 18% Očekivani porez 3.513 2.708 Privremene razlike Razgraničene naknade za odobravanje kredita 33 (548) Rezerviranja za sudske troškove – kamate 2.257 - Rezerviranja za isplate zaposlenicima (104) (2.288) Realiziran gubitak - prodaja preuzete imovine (ulaganja) (9.911) - Smanjenje vrijednosti preuzete imovine 1.086 2.422 Gubitak od financijske imovine (1) - Neto privremene razlike (6.640) (414) Trajne razlike Porezni učinak neoporezivog prihoda (691) (501) Primljene dividende (691) (501) Porezni učinak porezno nepriznatih troškova 6.500 4.034 Reprezentacija i prijevoz 307 356 Amortizacija iznad propisanog iznosa 111 111 Efekti imovine u operativnom najmu 78 (109) Otpis potraživanja 4.457 2.632 Zadržana dobit od prodaje vlasničkih VP 1.535 966 Ostalo 12 78 Neto trajne razlike 5.809 3.533 Oporeziva dobit 18.685 18.162 Porezna osnovica 18.685 18.162 Stopa poreza na dobit 18% 18% Obveza poreza na dobit 3.364 3.269 Tekući porezni trošak 3.364 3.269 (Prihod) / Trošak odgođenog poreza 1.195 129 Porez na dobit od realiziranih efekata po vlasničkim VP na kapitalu (276) (174) Ukupni porezni trošak 4.283 3.224 Efektivna porezna stopa 17,24% 21,73% 9. Porez na dobit (nastavak) Promjene odgođene porezne imovine i porezne obveze mogu se prikazati kako slijedi: 2021. u tisućama kuna Početno stanje Na teret dobiti ili gubitka Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Završno stanje Gubitak od financijske imovine 535 - - 535 Gubitak od ostalih ulaganja 2.663 (1.588) - 1.075 Razgraničene naknade za odobrenje kredita 1.140 6 - 1.146 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 192 - 313 505 Umanjenje financijske imovine 363 - - 363 Rezerviranja za sudske sporove - kamate 39 406 - 445 Rezerviranja za isplate zaposlenicima 218 (19) - 200 5.150 (1.195) 313 4.269 2020. u tisućama kuna Početno stanje Na teret dobiti ili gubitka Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Završno stanje Gubitak od financijske imovine 535 - - 535 Gubitak od ostalih ulaganja 2.227 436 - 2.663 Razgraničene naknade za odobrenje kredita 1.239 (99) - 1.140 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (1.152) - 1.345 192 Umanjenje financijske imovine 363 - - 363 Rezerviranja za sudske sporove - kamate 39 - - 39 Rezerviranja za isplate zaposlenicima 684 (466) - 218 3.935 (129) 1.345 5.150 Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze priznate su po stopi 18% (2020. po stopi 18%). 10. Zarada po dionici Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (dobit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja iznosa koji se odnose na povlaštene dividende. 2021. 2020. Dobit tekuće godine (u tisućama kuna) 15.234 11.819 Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini 668.749 668.749 Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena 22,78 17,67 11. Gotovina i računi kod banaka u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Žiro račun kod Hrvatske narodne banke 642.534 580.325 Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka 23.528 104.878 Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka 19.507 27.101 Novac u blagajni 48.853 46.503 Ostale stavke 10.025 12.388 744.447 771.195 Ispravci za umanjenje vrijednosti (333) (599) 744.114 770.596 Promjene po rezerviranjima za očekivane kreditne gubitke 2021. 2020. u tisućama kuna Stanje na dan 1. siječnja 599 306 Povećanje/( smanjenje) (244) 352 Tečajne razlike (22) (59) Stanje na dan 31. prosinca 333 599 11. Gotovina i računi kod banaka (nastavak) Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se pokazati kako slijedi: u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Žiro račun kod Hrvatske narodne banke 642.535 580.325 Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka (bilješka 13) 23.528 104.878 Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka 19.507 27.101 Novac u blagajni 48.853 46.503 Ostale stavke 10.025 12.388 744.448 771.195 12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Obvezna pričuva 177.927 160.280 177.927 160.280 Ispravci za umanjenje vrijednosti (53) (48) 177.874 160.232 Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne dijelom deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se obračunava svake druge srijede u mjesecu na određena prosječna stanja izvora sredstva iz prethodnog mjeseca. Osnovicu za obračun čini prosječno dnevno stanje primljenih kredita i depozita, izdanih dužničkih vrijednosnih papira, hibridnih i podređenih instrumenata i ostalih financijskih obveza, uz propisane odbitne stavke, posebno za kunske i devizne izvore sredstava. Stopa izdvajanja obvezne pričuve smanjena je u ožujku 2020. godine s prethodnih 12% na 9% koliko je iznosila sve do kraja 2020. godine. Tijekom cijele 2021. godine primjenjivala se stopa obvezne pričuve u visini 9%. Od ukupnog iznosa obračunate devizne obvezne pričuve, 75% se uključuje u obračunati kunski dio. Banka je dužna izdvojiti na poseban račun obvezne pričuve kod HNB-a 70% ukupno obračunate kunske obvezne pričuve. Kunska obvezna pričuva održava se prosječnim stanjem na računu za namiru i na računu sredstava za pokriće negativnog salda u NKS-u, Banke ne izdvajaju deviznu obveznu pričuvu, ali trebaju najmanje 2% deviznog dijela obvezne pričuve održavati na vlastitom eurskom deviznom računu kod HNB-a. Izdvojena sredstva obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke ne nose kamatu. 12. Sredstva kod Hrvatske narodne banke (nastavak) Promjene po rezerviranjima za očekivane kreditne gubitke 2021. 2020. u tisućama kuna Stanje na dan 1. siječnja 48 - Povećanje 5 48 Stanje na dan 31. prosinca 53 48 13. Plasmani kod drugih banaka u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Oročeni depoziti - 1.394 Obratni repo krediti 6.031 - 6.031 1.394 Ispravci za umanjenje vrijednosti (19) (4) 6.012 1.390 Oročeni depozit u 2020. godini u iznosu 1.394 tisuća kuna odnosio se na jedan namjenski kratkoročni ugovor uz kamatnu stopu 0%. Obratni repo krediti u iznosu 6.031 tisuća kuna u 2021. godini odnose se na jedan ugovor sklopljen s domaćim komitentom, a kao podloga repo transakcije primljene su korporativne obveznice domaćih izdavatelja ISIN oznake HRSMBKO268E1 nominalne vrijednosti EUR 800.000 i vlasničke vrijednosnice domaćeg izdavatelja oznake HRAUHRRA0009 nominalne vrijednosti HRK 1.000. Promjene po rezerviranjima za očekivane kreditne gubitke 2021. 2020. u tisućama kuna Stanje na dan 1. siječnja 4 19 Povećanje/(smanjenje) 15 (52) Tečajne razlike - 37 Stanje na dan 31. prosinca 19 4 13. Plasmani kod drugih banaka (nastavak) Zemljopisna analiza Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune (bilješka 11) otvorene kod stranih banaka. u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Belgija 9.527 56.211 Sjedinjene Američke Države 7.581 7.000 Kanada 2.175 1.731 Crna Gora 1.963 3.256 Austrija 827 33.255 Švedska 752 1.082 Italija 570 1.291 Slovenija 133 1.052 Velika Britanija - 1.394 23.528 106.272 14. Zajmovi klijentima a) Analiza po vrsti klijenta u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Stanovništvo - u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu 1.218.440 1.037.008 - u stranim valutama 37.191 23.058 1.255.631 1.060.066 Pravni subjekti - u kunama, uključujući zajmove uz valutnu klauzulu 995.226 985.621 - u stranim valutama 116.210 107.693 1.111.436 1.093.314 Bruto zajmovi klijentima 2.367.067 2.153.380 Ispravci za umanjenje vrijednosti (204.854) (224.117) Ukupno neto zajmovi klijentima 2.162.213 1.929.263 b) Analiza po sektorima u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Stanovništvo 1.255.631 1.060.066 Trgovina na veliko i malo 243.579 276.635 Prerađivačka industrija 194.883 245.750 Poljoprivreda i šumarstvo 120.456 70.126 Graditeljstvo 105.976 66.083 Poslovanje nekretninama 86.869 123.479 Hoteli i restorani 68.205 57.783 Proizvodnja hrane i pića 47.289 45.010 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 24.025 11.539 Prijevoz, skladištenje i veze 15.765 21.430 Ostali sektori 204.389 175.479 2.367.067 2.153.380 Ispravci za umanjenje vrijednosti (204.854) (224.117) 2.162.213 1.929.263 14. Zajmovi klijentima (nastavak) c) Promjene glavnice u potpunosti nadoknadivih, djelomično i potpuno nenadoknadivih zajmova 2021. u tisućama kuna Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Stanje na dan 1. siječnja 1.733.229 49.863 370.288 Prijenos u Stupanj 1 9.193 (7.216) (1.977) Prijenos u Stupanj 2 (44.309) 45.401 (1.093) Prijenos u Stupanj 3 (16.009) (5.791) 21.800 Naplata (139.739) (13.006) (15.454) Otplata + otpisi (509.522) (4.965) (62.505) Nova imovina 944.986 11.222 2.671 Stanje na dan 31. prosinca 1.977.829 75.508 313.730 2020. u tisućama kuna Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Stanje na dan 1. siječnja 1.856.464 7.480 385.830 Prijenos iz Stupnja 1 (53.844) 41.352 12.492 Prijenos iz Stupnja 2 2.879 (5.112) 2.232 Prijenos iz Stupnja 3 553 787 (1.340) Naplata (175.714) (883) (8.223) Otplata + otpisi (514.009) (1.153) (23.984) Nova imovina 616.900 7.392 3.281 Stanje na dan 31. prosinca 1.733.229 49.863 370.288 Tijekom 2021. godine reprogramirano je 20.131 tisuću kuna zajmova klijenata (u 2020. godini: 16.098 tisuća kuna). Banka je tijekom 2021. godine kupila portfelj prihodujućih kredita stanovništva od druge banke u Republici Hrvatskoj, Navedeni portfelj priznat je u imovinu Banke u prosincu 2021. godine u iznosu od 17.419 tisuća kuna. Portfelj uključuje redovne prihodujuće kredite stanovništvu koji zadovoljavaju kriterije SPPI testa te su sukladno tome uključeni u model koji se drži radi prikupljanja novčanih tokova. 14. Zajmovi klijentima (nastavak) d) Rezerviranja za gubitke 2021. 2020. u tisućama kuna Stanje na dan 1. siječnja 224.117 222.828 Povećanje ispravaka za umanjenje vrijednosti 77.138 73.148 Naplaćeni iznosi (68.602) (53.886) Tečajne razlike (17) 1.251 Otpisani iznosi (27.782) (19.224) Stanje na dan 31. prosinca 204.854 224.117 Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kreditnim kriterijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj vrsti poslovnog područja. Također, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja kako bi smanjila razinu kreditnog rizika. Covid-19 utjecaj Unatoč aktualnoj krizi izazvanoj COVID-19 pandemiji Banka nije imala značajan utjecaj na pogoršanje neprihodujućih izloženosti u 2020. i 2021. godini. No, trenutno tržišno okruženje i dalje je pod utjecajem povećanog rizika koja proizlazi iz neizvjesnosti razvoja pandemije i posljedične neizvjesnosti trenutka i opsega gospodarskog oporavka koji bi se mogao dogoditi u budućim razdobljima. Neizvjesnost je i dalje prisutna na 31. prosinca 2021. godine, što je također istaknuto u Makroekonomskim projekcijama ECB-a iz rujna 2021. godine koje pokazuju pozitivnu stopu rasta BDP-a u sljedećim godinama. Međutim, predviđeno povećanje globalnog rasta treba promatrati povezano s: povećanim inflatornim kretanjima dugotrajnim problemima uskog grla u opskrbi i niskim stopama procjepljenosti u mnogim zemljama istočne Europe. Ti čimbenici predstavljaju prepreku rastu, a posebno opterećuju krhkija gospodarstva, gdje je napredak u procjepljenosti i dalje ograničen. ECB je u prosincu 2021. godine ažurirala svoje makroekonomske projekcije ističući povećanje neizvjesnosti u pogledu trenutka i opsega gospodarskog oporavka. U skladu s regulatornim smjernicama Banka je do 31. ožujka 2021. odobravala moratorije do najviše šest mjeseci, a za klijente koji ostvaruju prihode od turizma do dvanaest mjeseci. Moratorije povezane s COVID-19, u skladu s regulatornim smjernicama, ako nije bilo drugih indikatora povećanog kreditnog rizika Banka nije smatrala ustupcima. Izmjene ugovornih uvjeta povezane s mirovanjem obveza i odgodama otplate (moratorijima) nisu rezultirale prestankom priznavanja imovine. 14. Zajmovi klijentima (nastavak) d) Rezerviranja za gubitke Covid-19 utjecaj Gubitak od izmjene ugovornih uvjeta nije priznat s obzirom da se kamata nastavila obračunavati tijekom razdoblja mirovanja, redovito podmirivala ili je bila plativa u kasnijem razdoblju. I nakon što se uzmu u obzir kratkoročne odgode manjeg dijela novčanog toka - sadašnja vrijednost ukupnih izmijenjenih novčanih tokova diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom (stopa prije izmjene ugovornih uvjeta) gotovo je jednaka bruto knjigovodstvenoj vrijednosti imovine. Banka je tijekom 2021. godine odobrila ukupno 19 (2020.: 275) zahtjeva za moratorij s izloženošću od 18.446 tisuća kn (2020.:309 mil kn), od toga pravnim osobama 10 (2020.: 138) zahtjeva u iznosu 17.514 tisuća kn (2020.: 271 mil. kn) i fizičkim osobama 9 (2020.: 137) zahtjeva u iznosu 932 tis. kn (2020.: 38 mil kn). Svi odobreni moratoriji su istekli te na 31.12.2021. nema aktivnih moratorija. Banka kontinuirano prati izvršavanje obveza po plasmanima tijekom i nakon isteka mjera moratorija kako bi pravovremeno identificirala povećani kreditni rizik u portfelju i priznala rezerviranja za gubitke kroz račun dobiti i gubitka. Snažni potresi u 2020. godini nisu imali utjecaj na poslovanje Banke. Banka je tijekom 2021. godine odobrila 1 zahtjev za moratorij koji je istekao do kraja godine (2020.: također 1). Uzimajući u obzir pogoršanje stanja u gospodarstvu, pad BDP-a i porast broja nezaposlenih za očekivati je pogoršanje kreditnog portfelja u narednim godinama. 15.1. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Ulaganja u investicijske fondove 171.325 183.533 171.325 183.533 Promjene ulaganja tijekom godine: a) Udjeli u investicijskim fondovima u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja 183.533 137.853 Povećanje 48.017 58.520 Smanjenje (60.491) (14.137) Promjena fer vrijednosti / realizacija 266 1.297 Stanje 31. prosinca 171.325 183.533 b) Vlasničke vrijednosnice u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja - - Povećanje - 3.575 Smanjenje (4) (7.090) Realizacija 4 3.515 Stanje 31. prosinca - - 15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Trezorski zapisi Republike Hrvatske - - Obveznice 730.971 677.343 Vlasničke vrijednosnice 48.788 46.813 779.759 724.156 Ispravci financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (10.021) (10.034) 769.738 714.122 Ulaganja u dužničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi: a) Trezorski zapisi Republike Hrvatske u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja - 40.440 Kupnja - 21.126 Naplate - (61.572) Realizirana dobit/(gubitak) - 32 Promjena fer vrijednosti - (14) Ispravak za umanjenje vrijednosti - (12) Stanje 31. prosinca - - b) Obveznice u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja 677.343 605.865 Kupnja 567.552 772.431 Prodaja (511.790) (704.063) Realizirani dobitak 3.528 7.606 Promjena fer vrijednosti (5.696) (4.634) Otpisi (727) - Ispravak za umanjenje vrijednosti 761 138 Stanje 31. prosinca 730.971 677.343 15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak) Tablica u nastavku prikazuje detalje obvezničkog portfelja Banke: u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Obveznice domaćih izdavatelja - Ministarstvo financija Republike Hrvatske 369.162 436.101 - lokalna uprava 2.500 - - financijske institucije 23.705 13.060 - nefinancijske institucije 94.600 61.584 489.967 510.745 Obveznice stranih izdavatelja - strane države 119.372 96.590 - financijske institucije 80.413 56.033 - nefinancijske institucije 41.219 13.975 241.004 166.598 730.971 677.343 Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire prikazuju se kako slijedi: c) Vlasničke vrijednosnice u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Vrijednosnice koje kotiraju na burzi 40.798 39.041 Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi 7.990 7.772 48.788 46.813 Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (10.021) (10.034) Ukupno 38.767 36.779 15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak) Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine: u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja 36.779 39.652 Kupnja 40.170 29.911 Prodaja (43.378) (30.562) Promjena fer vrijednosti 3.924 (2.952) Realizacija 1.259 792 Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica 13 (62) Stanje 31. prosinca 38.767 36.779 Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja: u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Vlasničke vrijednosnice domaćih izdavatelja - financijske institucije 1.630 1.355 - nefinancijske institucije 25.366 28.479 26.996 29.834 Vlasničke vrijednosnice stranih izdavatelja - financijske institucije 6.787 5.050 - nefinancijske institucije 15.005 11.929 21.792 16.979 48.788 46.813 Ispravci vrijednosti vlasničkih vrijednosnica (10.021) (10.034) 38.767 36.779 15.2. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (nastavak) d) Rezerve fer vrijednosti vezane uz financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Vrste vrijednosnice: Dužničke vrijednosnice (848) 4.813 Vlasničke vrijednosnice (1.960) (5.884) Obračunani odgođeni porez (bilješka 9) 505 193 Ukupno rezerve fer vrijednosti (2.303) (878) Promjene rezervi fer vrijednosti u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja (878) 5.250 Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica (5.696) (4.647) Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica 3.924 (2.952) Promjene rezerviranja za očekivane kreditne gubitke po FV OSD financijskoj imovini 761 126 Otpisi (727) - Obračunani odgođeni porez priznat u kapitalu (bilješka 9) 313 1.345 Stanje 31. prosinca (2.303) (878) Kretanje umanjenja vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje 1. siječnja 10.034 9.972 Povećanje 104 258 Smanjenje (117) (196) Stanje 31. prosinca 10.021 10.034 Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine 16. Ulaganja u nekretnine u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Ulaganja u nekretnine 22.155 22.156 Ulaganje u nekretnine-preuzeta imovina 16.033 30.231 38.188 52.387 Promjena fer vrijednosti (3.010) (11.139) 35.178 41.248 Kretanje promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje na dan 1. siječnja 11.139 10.621 Smanjenje fer vrijednosti 569 518 Prodaja (8.698) - Stanje na dan 31. prosinca 3.010 11.139 Ulaganja u nekretnine odnose se na preuzetu imovinu u zamjenu za nenaplativa potraživanja i vlastite nekretnine koje se ne koriste za potrebe Banke i koje su dane u najam bez ograničavajućih klauzula s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda od imovine i ušteda u troškovima održavanja imovine. Operativni troškovi vezani uz imovinu u najmu terete najmoprimce. Naknadnim mjerenjem imovine u 2021. godini evidentirano je smanjenje vrijednosti imovine u ukupnom iznosu 569 tisuća kuna (u 2020. godini: smanjenje 518 tisuća kuna). Ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se jednom godišnje te se navedena vrednovanja smatraju razinom 3 hijerahije fer vrijednosti. Za procjenu fer vrijednosti imovine Banka angažira neovisne i ovlaštene procjenitelje koji imaju iskustvo u procjeni slične imovine, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine. Procjenitelji izrađuju procjembeni elaborat sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine. 17. Nematerijalna imovina u tisućama kuna Software Goodwill Imovina u pripremi Ukupno nematerijalna imovina Nabavna ili procijenjena vrijednost Stanje 1. siječnja 2020. godine 48.885 16.867 1.203 66.955 Povećanja 1.748 - 217 1.965 Prijenos iz imovine u pripremi 1.301 - (1.301) - Otuđivanje i rashodovanje (1.326) - - (1.326) Stanje 31. prosinca 2020. godine 50.608 16.867 119 67.594 Povećanja 5.749 - 3.615 9.364 Prijenos iz imovine u pripremi 115 - (115) - Otuđivanje i rashodovanje (25) - - (25) Stanje 31. prosinca 2021. godine 56.447 16.867 3.619 76.933 Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja 2020. godine 23.622 - - 23.622 Trošak za godinu 2.603 - - 2.603 Otuđivanje i rashodovanje (1.254) - - (1.254) Stanje 31. prosinca 2020. godine 24.971 - - 24.971 Trošak za godinu 2.956 - - 2.956 Otuđivanje i rashodovanje (12) - - (12) Stanje 31. prosinca 2021. godine 27.915 - - 27.915 Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje 31. prosinca 2020. godine 25.637 16.867 119 42.623 Stanje 31. prosinca 2021. godine 28.531 16.867 3.619 49.017 Goodwill je alociran na jedinicu stvaranja novca stečenu pripajanjem Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina. Diskontna stopa za utvrđivanje vrijednosti u upotrebi je 5,8% (2020.: 5,9%) te korištena dugoročna stopa rasta od 0,0% (2020.: 0,0%). Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanih poslovnih rezultata u budućem razdoblju. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment. Banka provodi testiranje otpornosti na stres pojedinih ulaznih podataka korištenih u utvrđivanju vrijednosti u upotrebi pri čemu postoje tri scenarija. Specifični scenarij u kojem je diskontna stopa jednaka korištenoj, dok je očekivana profitabilnost niža za 30% uslijed umanjenja prihoda od kamata i naknada i istovremenog uvećanja troškova po istoj osnovi po stopi od 30%, sistemski scenarij u kojem je uslijed pogoršanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske diskontna stopa povećana na razinu od 7,1% te kombinirani scenarij koji istovremeno uključuje pretpostavke smanjenja profitabilnosti za 55% i pogoršanja makroekonomskih pokazatelja i kreditnog rejtinga države pri čemu se diskontna stopa povećava na razinu od 8,5%. 17. Nematerijalna imovina (nastavak) Rezultat testiranja je dan u nastavku: Stanje 31.12.2021. Specifični scenarij Sistemski scenarij Kombinirani scenarij Trošak ulaganja 43.465 43.465 43.465 43.465 Ukupna sadašnja vrijednost 131.539 94.025 108.874 43.424 Umanjenje vrijednosti (41) Stanje 31.12.2020. Specifični scenarij Sistemski scenarij Kombinirani scenarij Trošak ulaganja 43.465 43.465 43.465 43.465 Ukupna sadašnja vrijednost 110.490 49.261 82.199 36.812 Umanjenje vrijednosti (6.653) Rezultat provedenog stres testa je pozitivan kod specifičnog i sistemskog scenarija, dok je kod kombiniranog scenarija korištena pretpostavka obrnutog testiranja s ciljem postizanja negativnog rezultata. Provedeno testiranje je pokazalo da je nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac veći od njene knjigovodstvene vrijednosti i nema potrebe za umanjenjem vrijednosti. Goodwill iskazan u poslovnim knjigama Banke nastao je pri stjecanju Požeške banke, koja je 1. srpnja 2006. godine pripojena Podravskoj banci d.d. 18. Nekretnine i oprema u tisućama kuna Nabavna ili procijenjena vrijednost Zemljište i zgrade Namještaj i oprema Motorna vozila Računalna oprema Ulaganja na tuđoj imovini Imovina u pripremi Ukupno Stanje 1. siječnja 2020. 89.478 40.108 1.807 25.897 10.478 11 167.779 Povećanja - 1.431 - 7.719 - - 9.150 Otuđivanje i rashodovanje - (1.770) - (6.865) (2.506) - (11.141) Stanje 31. prosinca 2020. godine 89.478 39.769 1.807 26.751 7.972 11 165.788 Povećanja 367 430 - 864 - - 1.661 Otuđivanje i rashodovanje - (1.181) (853) (4.507) (1.128) - (7.669) Stanje 31. prosinca 2021. godine 89.845 39.018 954 23.108 6.844 11 159.780 Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja 2020. 48.891 38.816 1.012 25.201 10.401 - 124.321 Trošak za godinu 1.551 421 191 1.387 74 - 3.624 Otuđivanje i rashodovanje - (1.768) - (6.865) (2.506) - (11.139) Stanje 31. prosinca 2020. godine 50.442 37.469 1.203 19.723 7.969 - 116.806 Trošak za godinu 1.544 636 191 2.187 1 - 4.559 Otuđivanje i rashodovanje - (1.171) (854) (4.504) (1.126) - (7.655) Stanje 31. prosinca 2021. godine 51.986 36.934 540 17.406 6.844 - 113.710 Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje 31. prosinca 2020. 39.036 2.300 604 7.028 3 11 48.982 Stanje 31. prosinca 2021. 37.859 2.084 414 5.702 - 11 46.070 Banka nema materijalnu imovinu založenu kao jamstvo za depozite ili druga primljena sredstva u 2021. i 2020. godini. 18.1. Imovina s pravom korištenja u tisućama kuna Zemljište i zgrade Motorna vozila Računalna oprema Ukupno Nabavna ili procijenjena vrijednost Stanje 1. siječnja 2020. godine 14.659 1.980 - 16.639 Povećanja - 131 4.079 4.210 Otuđivanje i rashodovanje - - - - Stanje 31. prosinca 2020. godine 14.659 2.111 4.079 20.849 Povećanja 3.628 407 - 4.035 Otuđivanje i rashodovanje (1.477) (70) - (1.547) Stanje 31. prosinca 2021. godine 16.810 2.448 4.079 23.337 Ispravak vrijednosti Stanje 1. siječnja 2020. godine 2.492 206 - 2.698 Trošak za godinu 2.492 516 248 3.256 Otuđivanje i rashodovanje - - - - Stanje 31. prosinca 2020. godine 4.984 722 248 5.954 Trošak za godinu 2.580 556 510 3.646 Otuđivanje i rashodovanje (49) (23) - (72) Stanje 31. prosinca 2021. godine 7.515 1.255 758 9.528 Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje 31. prosinca 2020. godine 9.675 1.389 3.831 14.895 Stanje 31. prosinca 2021. godine 9.295 1.193 3.321 13.809 Standard MSFI 16 zahtijeva da najmoprimac u svojim poslovnim knjigama prizna imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma. Imovinu s pravom korištenja čini imovina u najmu, za koju je prema ugovoru o najmu ustupljeno pravo direktnog korištenja i kontrole nad njenom upotrebom tijekom određenog vremenskog razdoblja u zamjenu za naknadu. Izuzeće su kratkoročni ugovori o najmu kod kojih je razdoblje najma kraće od 12 mjeseci ili se radi o najmu imovine male vrijednosti. U poslovnim knjigama imovina s pravom korištenja evidentira se kao imovina u najmu ovisno o predmetu najma (npr. građevinski objekti, oprema, automobili i sl.). 19. Imovina namijenjena prodaji u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Imovina namijenjena prodaji 262 998 262 998 Ispravci za umanjenje vrijednosti - - 262 998 Kretanje umanjenja vrijednosti imovine namijenjene prodaji u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje na dan 1. siječnja - - Umanjenje vrijednosti - - Prodaja - - Stanje na dan 31. prosinca - - Portfelj imovine namijenjene prodaji odnosi se na preuzetu imovinu u zamjenu za nenaplativa potraživanja. Tijekom 2021. godine Banka je stjecala novu i prodala dio imovine namijenjene prodaji, dok u 2021. i 2020. godini nije došlo do promjene vrijednosti portfelja imovine namijenjene prodaji. Imovina je izložena prodaji putem vanjskih agencija za prodaju nekretnina s kojima Banka ima sklopljene Ugovore o posredovanju. Očekivani rok prodaje je godina dana. U 2021. godini Banka je realizirala 998 tisuća kuna imovine namijenjene prodaji (2020. godine: nije bilo realizacije). 20. Ostala imovina u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja 13.734 13.765 Obračunane naknade i provizije 4.324 4.283 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 1.767 1.752 Ostali predujmovi 625 2.075 Potraživanja za porez na dobit 2.209 2.882 Ostala imovina 2.663 6.035 25.322 30.792 Ispravci za umanjenje vrijednosti (5.788) (6.392) 19.534 24.400 Nekretnine i oprema preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe Banke. U poslovnim knjigama Banke priznaju se u skladu s MSFI 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Na na dan 31. prosinca 2021. godine neto vrijednost preuzete imovine iznosi 11.818 tisuća kuna (u 2020. godini: 10.970 tisuća kuna). Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja vrednuje se po trošku stjecanja, odnosno neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je manje. Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za preuzetu imovinu. Za procjenu fer vrijednosti imovine Banka angažira neovisne i ovlaštene procjenitelje koji imaju iskustvo u procjeni slične imovine, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine. Procjenitelji izrađuju procjembeni elaborat sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina, te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, po zakonu propisanim i primjerenim metodama. Naknadnim mjerenjem preuzete imovine u zamjenu za nenaplativa potraživanja, u 2021. godini evidentirano je otpuštanje umanjenja vrijednosti preuzete imovine u ukupnom iznosu 879 tisuća kuna (u 2020. godini: umanjanje vrijednosti od 717 tisuća kuna). Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su kako slijedi: u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje na dan 1. siječnja 6.392 6.236 Umanjenje vrijednosti ostale imovine 1.582 1.337 Naplaćeni iznosi (1.106) (1.224) Tečajne razlike (16) 2 Otpisani iznosi (185) (676) Umanjenje vrijednosti preuzete imovine 334 717 Prodaja preuzete imovine (995) - Rashodovanje preuzete imovine (218) - Stanje na dan 31. prosinca 5.788 6.392 21. Obveze prema bankama u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Depoziti po viđenju, u stranim valutama 15.912 28.192 Depoziti po viđenju, u kunama 5 11 15.917 28.203 Obveze prema bankama u 2021. i 2020. godini odnose se na primljene depozite po viđenju od stranih banaka. 22. Obveze prema klijentima u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Stanovništvo Depoziti po viđenju - u kunama 833.819 698.259 - u stranim valutama 708.750 591.762 Oročeni depoziti - u kunama 170.432 205.708 - u stranim valutama 434.978 502.932 Ukupno stanovništvo 2.147.979 1.998.661 Pravne osobe Depoziti po viđenju - u kunama 621.842 476.970 - u stranim valutama 223.339 135.515 Oročeni depoziti - u kunama 65.949 87.240 - u stranim valutama 62.252 68.683 Ukupno pravne osobe 973.382 768.408 Sveukupno depoziti klijenata 3.121.361 2.767.069 23. Ostala pozajmljena sredstva u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Pozajmice od HBOR-a 117.988 122.779 Krediti od HBOR-a - 50.003 Repo krediti od HNB-a, u kunama 313.679 312.315 Krediti od domaćih banaka - 17.501 431.667 502.598 Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBOR-ovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede. Krediti od HBOR-a na 31. prosinca 2021. odnose se na jedan kratkoročni kredit ugovoren uz kamatnu stopu 0,20% godišnje. Repo krediti odnose se na primljene kredite za koje je Banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa istih na određeni budući datum. U 2021. godini Banka ima četiri dugoročna repo kredita s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatne stope 1,20% i 0,25% godišnje. U 2020. godini Banka ima četiri dugoročna repo kredita s Hrvatskom narodnom bankom uz kamatne stope 1,20% i 0,25%. Za sve repo ugovore u 2021. i 2020. godini Banka je dala u zalog obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske, dok je u 2021. u zalog dana i obveznica Erste&Steiermarkische bank d.d. S domaćim bankama na 31. prosinca 2021. nisu ugovoreni krediti (u 2020. godini sklopljena su dva kratkoročna kredita uz kamatnu stopu 0,15% i 0,20% godišnje). 24. Ostale obveze u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Obveze u obračunu po danim kreditima 20.241 17.078 Obveze po osnovi najma 14.366 15.211 Obveze prema zaposlenicima 3.492 3.457 Obveze prema dobavljačima 3.317 3.159 Ostale kunske obveze 1.948 1.849 Rezerviranja za otpremnine i slična davanja zaposlenicima 1.435 1.468 Obveze u postupku plaćanja 1.423 1.805 Obračunane naknade i provizije 683 467 Obveze u obračunu po primljenim sredstvima 353 1.883 Tekuća obveza poreza na dobit 272 604 Ostale devizne obveze 252 5.477 Obveze za dividendu 104 106 Obračunana premija za osiguranje štednih uloga - 1.569 47.886 54.133 25. Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove a) Analiza u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Rezerviranja za okvirne kredite 4.899 3.543 Rezerviranja za garancije 1.493 1.163 Rezerviranja za sudske sporove 8.376 622 Rezerviranja za nepokrivene akreditive - 2 Rezerviranja za ostale potencijalne obveze 27 20 14.795 5.350 b) Promjene rezerviranja u tisućama kuna 2021. 2020. Stanje na dan 1. siječnja 5.350 5.465 Povećanje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku 13.885 10.445 Smanjenje tijekom godine za rezerviranja po kreditnom riziku (12.205) (10.599) Tečajne razlike 12 39 Povećanje tijekom godine za rezerviranja za sudske sporove 7.754 - Stanje na dan 31. prosinca 14.796 5.350 26. Izdani podređeni instrumenti u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Izdane podređene obveznice 71.206 98.564 71.206 98.564 Banka je 23. prosinca 2013. godine provela upis podređenih instrumenata izdanjem obveznica oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3. Obveznice su izdane na ime u nematerijaliziranom obliku, u ukupnom iznosu emisije kunske protuvrijednosti 6.911 tisuća eura, u denominaciji 1 euro. Kamatna stopa je fiksna u visini 6,5% godišnje s polugodišnjom isplatom te jednokratnim dospijećem glavnice 2021. godine. Dana 29. svibnja 2018. godine Banka je izdala novu seriju podređenih obveznica oznake PDBA-O-255E, ISIN: HRPDBAO255E4 u nematerijaliziranom obliku, na ime, u ukupnom iznosu emisije 9.407 tisuća eura u denominaciji 1 euro, s fiksnom kamatnom stopom od 4,0% godišnje i polugodišnjom isplatom, te jednokratnim dospijećem glavnice 29. svibnja 2025. godine. Podređene obveznice PDBA-O-255E izdane su javnom ponudom u 2018. godini, bez objavljivanja prospekta, uz istovremeni prijevremeni otkup cijelog ili dijela izdanja obveznica PDBA-O-188A i PDBA-O-21CA. Po okončanju i završetku javne ponude prijevremeno su otkupljene te poništene hibridne obveznice oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5 u iznosu 6.127 tisuća eura i podređene obveznice oznake PDBA-O-21CA, ISIN: HRPDBAO21CA3 u iznosu 3.280 tisuća eura. Dana 26. listopada 2021. godine izdana je nova serija podređenih obveznica oznake PDBA-O-29AE, ISIN: HRPDBAO29AE2 u nematerijaliziranom obliku, na ime, u ukupnom iznosu emisije 8.501 tisuća eura u denominaciji 1 euro, s fiksnom kamatnom stopom od 4,0% godišnje uz polugodišnju isplatu, te jednokratnim dospijećem glavnice 26. listopada 2029. godine. Novo izdanje provedeno je uz istovremeni prijevremeni otkup i zamjenu postojećih obveznica PDBA-O-255E u visini upisanog iznosa novoizdanih obveznica PDBA-O-29AE (8.501 tisuća eura). Stanje izdanih podređenih obveznica na dan 31.12.2021. godine uključuje ISIN HRPDBAO255E4 nominalne protuvrijednosti 909 tisuća eura i ISIN HRPDBAO29AE2 nominalne protuvrijednosti 8.563 tisuća eura. Stanje izdanih podređenih obveznica na dan 31.12.2020. godine uključuje ISIN HRPDBAO21CA3 nominalne protuvrijednosti 3.631 tisuća eura i ISIN HRPDBAO255E4 nominalne vrijednosti 9.407 tisuća eura. U dopunski kapital Banke uključuje se neamortizirani iznos izdanih podređenih obveznica. 27. Dionički kapital Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na kraju 2021. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2020. godine 668.749 dionica) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici. Banka ima 3.324 komada trezoriranih dionica na dan 31. prosinca 2021. godine (u 2020. godini 3.324 komada), knjiženih po trošku nabave. Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi: 2021. 2020. u tisućama kuna Broj dionica Redovne dionice % Broj dionica Redovne dionice % Antonia Gorgoni 66.278 9,91 66.278 9,91 Lorenzo Gorgoni 66.002 9,87 66.002 9,87 Assicurazioni Generali S.p.A. 63.791 9,54 63.791 9,54 Cerere S,R,L, Trieste 63.735 9,53 63.735 9,53 Miljan Todorović 55.731 8,33 55.731 8,33 Sigilfredo Montinari 38.529 5,76 38.529 5,76 Dario Montinari 38.526 5,76 38.526 5,76 Andrea Montinari 38.515 5,76 38.515 5,76 Piero Montinari 38.515 5,76 38.515 5,76 Mario Gorgoni 31.873 4,77 22.868 3,42 Giovanni Semeraro 27.494 4,11 27.494 4,11 Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%) 139.760 20,90 148.765 22,25 668.749 100,00 668.749 100,00 28. Rezerve u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Zakonske rezerve 189.205 177.386 Rezerve za vlastite dionice 16.830 16.830 Rezerve za opće bankovne rizike 5.104 5.104 Neraspodjeljive rezerve 211.139 199.320 Kapitalni gubitak od kupoprodaje vlastitih dionica (4.179) (4.179) Rezerve fer vrijednosti (2.303) (878) Raspodjeljive rezerve (6.482) (5.057) 204.657 194.263 Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne 5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje. Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština dioničara. Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske narodne banke. 29. Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun trećih osoba i usluge skrbi nad vrijednosnicama Banka upravlja sredstvima u ime i za račun trećih osoba. Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka naplaćuje naknadu. Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi: u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Sredstva Krediti stanovništvu 9.062 9.115 Krediti pravnim osobama 706 700 Novčana sredstva 524 523 Ukupno sredstva 10.292 10.338 Izvori Financijske institucije 7.547 7.568 Javni sektor 950 957 Pravne osobe 1.795 1.813 Ukupno izvori 10.292 10.338 Banka pruža i usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima u ime i za račun trećih osoba. Vrijednost financijskih instrumenata o kojima skrbi u ime i za račun može se prikazati kako slijedi: 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Vrijednost financijskih instrumenata 911.291 777.027 30. Potencijalne i preuzete obveze a) Pravni sporovi Na dan 31. prosinca 2021. protiv Banke se vodi određeni broj sudskih sporova. Prema procjeni Uprave, za troškove koji bi mogli nastati po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke izdvojena su rezerviranja u iznosu 8.376 tisuća kuna (2020.: 622 tisuća kuna). b) Preuzete obveze po garancijama, akreditivima i neiskorištenim kreditima Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova na kraju godine iznosio je: u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Preuzete obveze - neiskorišteni krediti 250.206 193.726 Preuzete obveze - neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim računima 167.653 155.316 Garancije 77.713 65.354 Devizni akreditivi - 109 495.572 414.505 Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi. c) Operativni najmovi Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi: u tisućama kuna 31. prosinca 2021. 31. prosinca 2020. Do 1 godine 66 68 Ukupno 66 68 Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni. Banka sklapa ugovore o najmovima za poslovne prostore, vozila i opremu. Primjenom standarda MSFI 16 od 2019. godini vrijednost preuzetih obveza po operativnim najmovima značajno se smanjila jer su dugoročni najmovi i najmovi imovine veće vrijednosti od 5.000 USD u poslovnim knjigama evidentirani kao imovina s pravom korištenja i obveze po osnovi najma (bilješka 18.1). Na dan 31. prosinca 2021. i 31. prosinca 2020. godine obveze iskazane po operativnim najmovina odnose se na najam poslovnog prostora za smještaj bankomata, a ugovori za ovu vrstu najma svrstani su u najmove imovine male vrijednosti. Sva plaćanja povezana s takvim najmovima u poslovnim knjigama Banke priznaju se kao rashod tijekom trajanja najma. 31. Transakcije s povezanim osobama Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole druge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik. Banka ne čini grupu povezanih osoba i nema ovisna društva. a) a) Transakcije s ključnim rukovodstvom i povezanim osobama prikazane su u tablici u nastavku: u tisućama kuna Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe Nadzorni odbor 2021. 2020. 2021. 2020. Zajmovi Stanje zajmova na početku godine 1.023 1.624 22.797 22.645 Povećanje / (smanjenje) tijekom godine (12) (601) 20.737 152 Stanje zajmova na kraju godine 1.011 1.023 43.534 22.797 Ostvareni kamatni prihod 29 32 1.220 1.249 Primljeni depoziti Stanje depozita na početku godine 5.063 4.862 1.664 2.800 Povećanje / (smanjenje) tijekom godine 962 201 16.834 (1.136) Stanje depozita na kraju godine 6.025 5.063 18.498 1.664 Ostvareni kamatni rashod 4 6 13 5 Naknade managementu u tisućama kuna 2021. 2020. Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja 15.814 16.014 Uprava Banke se sastoji od 3 člana. Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja odnose se na ukupne troškove plaća i plaće u naravi za članove Uprave i savjetnike, prokuriste Banke i naknade članovima Nadzornog odbora. U 2021. i 2020. godini nisu predviđeni troškovi za bonuse managementu. Naknade članovima Nadzornog odbora u 2021. godini iznose 5.444 tisuća kuna (u 2020. godini: 4.457 tisuća kuna). Broj dionica koje drže članovi Uprave banke i Nadzornog odbora 31.12.2021. 31.12.2020. Uprava banke 10.727 10.676 Nadzrni odbor 132.786 132.786 Ukupno: 143.513 143.462 31. Transakcije s povezanim osobama (nastavak) b) Transakcije s povezanim društvima prikazane su u tablici u nastavku: u tisućama kuna 2021. 2020. Računi kod banaka Stanje na početku godine 3.256 2.251 Povećanje / (smanjenje) tijekom godine (1.293) 1.004 Stanje na kraju godine 1.963 3.255 Obveze prema bankama i obveze po izdanim podređenim instrumentima Stanje na početku godine 15.239 15.894 Povećanje / (smanjenje) tijekom godine 796 (655) Stanje na kraju godine 16.035 15.239 u tisućama kuna 2021. 2020. Prihodi od kamata - - Prihodi od naknada 149 80 Ukupno prihod 149 80 Rashodi od kamata 602 603 Rashodi od naknada 10 9 Ukupno rashod 612 612 32. Politika upravljanja financijskim rizicima Ova bilješka prikazuje pojedinosti o izloženosti Banke financijskim rizicima i opisuje postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika. Poslovne aktivnosti izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje. Politike za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je banka izložena čine kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik i rizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira. Limiti se primjenjuju na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija upravljanja operativnim rizikom. Na razini Banke uspostavljen je cjeloviti sustav upravljanja rizicima, uvođenjem politika i procedura, postavljanjem limita za Banci prihvatljive razine rizika i praćenjem njihove implementacije. Strategija upravljanja rizikom usklađena je s poslovnom strategijom Banke; obje se utvrđuju i usklađuju na godišnjoj razini. Apetit za rizik se ažurira godišnje te na taj način odražava zaključke strategije upravljanja rizikom i poslovne strategije Banke. Kreditni rizik Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan izvješćivanja. Banka vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica koje nose krediti rizik. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom je u nadležnosti Sektora za upravljanje rizicima, a kontrola rizika u nadležnosti Službe za kontrolu rizika. Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim internim aktima. Kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih poslova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Kreditni rizik (nastavak) Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Obzirom da se u odobravanju kredita provodi princip "dva para očiju" nije moguće da netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura. U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane politike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinuirano prati i izvješćuje kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika. Kako bi što kvalitetnije upravljala kreditnim rizikom, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja. Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana, naknadno praćenje i procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima i izvanbilančnim obvezama. Prilikom ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se: (1) kreditne sposobnosti dužnika, (2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci i drugim vjerovnicima i (3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti Za potrebe utvrđivanja kreditne sposobnosti izrađen je Rejting model za poslovne subjekte – dvostruko knjigovodstvo (DEB) i jednostruko knjigovodstvo (SEB) i Rejting model za fizičke osobe (PI). Rejting za poslovne subjekte ima ocjene od 1 do 10 za Stage 1 i 2. Rejting za fizičke osobe ima ocjene od 1 do 8 za Stage 1 i 2. Rejtinzi se sastoje od sljedećih komponenti: (1) interno ponašanje – behavioralni skoring, (2) aplikacijsko - financijski – aplikacijski skoring kod građana, odnosno financijski skoring kod pravnih subjekata Svakom rejtingu dodjeljuje se PD - Vjerojatnost neispunjavanja financijskih obaveza. Jednogodišnji PD se dodjeljuje za stage 1, a cjeloživotni PD za stage 2 (kumulativni PD). Gubitak po nastanku statusa neispunjavanja financijskih obaveza - LGD utvrđen je po segmentima rejting modela i kolateraliziranosti. Banka je uspostavila proces praćenja kvalitete kreditnog portfelja kako bi pravovremeno identificirala potencijalne promjene kreditne sposobnosti klijenata, uključujući i povremene procjene kolaterala. Potencijalne promjene kreditne sposobnosti su predmet redovite revizije plasmana. Svrha procesa praćenja kreditne kvalitete portfelja je omogućiti Banci procjenu potencijalnog gubitka kao rezultata rizika kojemu je izložena te poduzimanje korektivnih mjera. U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera postoje li elementi pogoršanja financijskog položaja klijenta, izloženost valutnom riziku ili rizik uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Kreditni rizik (nastavak) Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve plasmane dijeli u sljedeće kategorije: a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2, b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i c. rizična skupina C. Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci. Krediti klijentima svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja. Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Indikatori za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika su: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a da ne prelazi 90 dana, blokada dužnika u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana u posljednjih godinu dana, identifikacija bazirana na internoj procjeni (interna watch lista), značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od četiri rejting klase) te određena razina internog scoringa. Usporavanje gospodarske aktivnosti te inflatorna kretanja kao posljedica COVID-19 pandemije utjecala su je na procjene nadoknadivosti kreditne izloženosti i izračun pripadajućih rezervacija za kreditne gubitke. Iznos rezervacija za kreditne gubitke utvrđuje se parametrima vjerojatnost ulaska u status neispunjavanja obveza PD i gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza LGD) uz očekivani razvoj makroekonomskih scenarija. Banka je ažurirala makroekonomske scenarije, uzimajući u obzir uz osnovni scenarij, nepovoljan scenarij i pozitivan scenarij pri čemu su primijenjeni faktori ponderiranja. Banka u rizične skupine B (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o internom sustavu klasifikacije u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Kreditni rizik (nastavak) Status neispunjenja obveza ispituje se na temelju: Kriterija urednosti plaćanja: dužnik više od 90 dana nije ispunio svoju dospjelu obvezu sa značajnim iznosom dospjelog duga, Kriterija vjerojatnosti: analiza vjerojatnosti da dužnik neće moći podmiriti svoje kreditne obveze u cijelosti (kriterij “slabe vjerojatnosti podmirenja”, engl. unlikely to pay (UTP)), procjenjuje se da nije vjerojatno da će dužnik podmiriti obveze po plasmanu u cijelosti bez potrebe za aktiviranjem kolaterale, bez obzira na postojanje bilo kakvog iznosa u kašnjenju, Prisilno restrukturiranje i restrukturirana izloženost klasificirana kao neuredni plasmani, Nova izloženost dužnika mora se kvalificirati kao neuredna ako je dužnikova prethodna neuredna izloženost prodana ili otpisana. Banka restrukturirane izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane Odlukom. Plasmani rizične skupine B ovisno o postotku ispravka vrijednosti plasmana klasificiraju se u rizičnu podskupinu B-1 (plasmani za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa potraživanja), B-2 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa potraživanja) i B-3 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa potraživanja). U rizičnu skupinu C (stupanj 3) raspoređuju se plasmani sa 100% ispravak vrijednosti. „Forborne“ i restrukturirani krediti Banka ponekad radi ustupke ili mijenja originalne uvjete kredita kao odgovor na dužnikove financijske poteškoće (tzv. „forbearance“ aktivnosti) kako bi maksimizirala mogućnost naplate i minimizirala rizik „default“- a, radije nego da uđe u posjed ili da na drugi način prisilno naplati postojeći kolateral. Na razini Banke kredit se klasificira kao „forborne“ kad su ustupci i modifikacije proizašli iz dužnikovih financijskih poteškoća te kreditor ne bi pristao na njih da je dužnik imao adekvatan financijski kapacitet. „Forbearance“ aktivnosti mogu uključivati ustupke kao što su refinanciranje, moratorij, prolongat ročnosti, reprogram otplatnog plana za kamatni dug, smanjenje kamatne stope, itd. Ako bilo koji od navedenih ustupaka vodi ka gubitku za Banku, ovaj plasman se procjenjuje i njime se upravlja kao neprihodujućim te se stoga isti klasificira kao Razina 3 za potrebe kalkulacije očekivanih kreditnih gubitaka, izuzev plasmana kod kojih je razlika NPV (eng. net present value,odnosno neto sadašnja vrijednost plasmana) nakon restrukturiranja manja od 1%, a koji se klasificiraju u rizičnu skupinu A2 . Restrukturirane izloženosti koje će vjerojatno rezultirati umanjivanjem financijske obveze dužnika zbog značajnog otpusta ili odgode plaćanja glavnice i/ili, kamata a koje su prije restrukturiranja bile raspoređene u rizičnu skupinu A raspoređuju se najmanje u rizičnu podskupinu B1 ako je razlika NPV nakon restrukturiranja veća od 1%. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Rizik likvidnosti Likvidnosni rizik pojavljuje se u financiranju aktivnosti i u upravljanju pozicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim dospijećima i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok. Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, obveznice, dionički kapital i rezerve. Kontinuirano se prati rizik likvidnosti utvrđivanjem i nadziranjem promjena u financiranju, a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom poslovnom strategijom Banke. Banka posjeduje portfelj visoko likvidne imovine za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom. Efikasno upravljanje rizikom likvidnosti, kroz procjenu neophodnih novčanih tokova kako u redovnom poslovanju, tako i u slučaju izvanrednih okolnosti, omogućava Banci pravovremeno ispunjavanje obaveza koje dospijevaju, a koje su pod utjecajem internih (poslovne odluke Banke) i eksternih događaja, ali i ponašanja ostalih sudionika na financijskom tržištu. Banka identificira tri osnovna oblika rizika likvidnosti: - - rizik neusklađene likvidnosti (koji nastaje zbog neusklađenosti stavaka aktive i pasive Banke) - - rizik pojačane likvidnosti (koji nastaje zbog potrebe održavanja viših iznosa likvidnih sredstava koja bi mogla trebati u budućnosti) i - - tržišni rizik likvidnosti (koji nastaje zbog potencijalne slabije likvidnosti financijskog tržišta, što ima za posljedicu nemogućnost prodaje ili pribavljanja likvidne imovine). Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz likvidnosni rizik, a u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti, usklađenosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i internih limita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene događaje. Sektor financijskih tržišta svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata. Pokazatelji koncentracije pokazuju koncentraciju depozita (udio 100 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu mjesečnog izvještaja. Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne pokazatelje razine likvidnosnog rizika i pokazatelja koncentracije, koji su propisani internim aktima. Strukturni pokazatelji razine likvidnosnog rizika pokazuju odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine, omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih kredita i ukupnih obveza. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Rizik likvidnosti (nastavak) Banka je propisala i uspostavila primjerene kontrolne aktivnosti i raspodjelila dužnosti, osigurala prikladne unutarnje kontrole i prikladne administrativne i računovodstvene postupke koji se provode u sklopu svakodnevnih aktivnosti Banke. Upravljanje likvidnosnim rizicima organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Sektor financijski tržišta, Sektor za upravljanje rizicima, Službu za kontrolu rizika i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom. Tržišni rizik Većina financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost financijskih instrumenata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke. Pod promjenom tržišnih cijena podrazumijevaju se: promjene kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, indeksa ili ostalih tržišnih faktora koji utječu na vrijednost financijskih instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalorizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na promjene uvjeta na tržištu. Limiti se određuju sukladno poslovnoj strategiji, a sukladno odredbama višeg poslovodstva o politici rizika. Banka je uspostavila jasno definirane nadležnosti i odgovornosti u procesu upravljanja tržišnim rizikom. Upravljanje tržišnim rizicima organizacijski je ustrojeno kroz Upravu i Sektor za upravljanje rizicima te operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije podrške poslovanju i funkcije pozadinskih poslova riznice i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom. Upravi Banke i višem managementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju kunske i devizne likvidnosti s naglaskom na najznačajnije promjene u trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima odgovorna je za dnevno neovisno praćenje i kontrolu iskorištenosti limita kojima su izloženi poslovi riznice. Upravi Banke se dostavljaju i tjedni izvještaji od strane Sektora financijskih tržišta s podacima o izloženosti valutnom riziku. Služba za kontrolu rizika dostavlja Upravi Banke pregled o ukupnoj izloženosti valutnom riziku u redovitim i tromjesečnim izvještajima o rizicima. U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, poduzimaju se razne strategije zaštite od rizika. Banka primjenjuje "value-at-risk" metodologiju (VAR) na otvorenu deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodologija određuje "maksimalni" iznos kojeg Banka može izgubiti uz interval pouzdanosti od 99% na bazi 260 dana, uz naglasak da navedeni pristup ne sprječava nastanak gubitaka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Valutni rizik Valutni rizik je rizik od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim kretanjima tečaja, a proizlazi iz kreditnih, depozitnih i investicijskih aktivnosti. Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim limitima na dnevnoj osnovi. Kretanje devizne pozicije prati se dnevno temeljem izvještaja o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Služba za kontrolu rizika redovito priprema izvještaje za Upravu. Otvorenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku održava se u propisanim postotcima. Služba za kontrolu rizika kontrolira izloženost valutnom riziku i izvještava Upravu tromjesečno. Kamatni rizik Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti ročnosti imovine i izvora financiranja. Operacije Banke su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa. Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala. Upravljanje rizikom kamatne stope provodi se putem izvještaja o kamatnom gapu u kojem se od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske intervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje operativno primjenjuju propisane kamatne stope. Sustav upravljanja rizikom kamatne stope iz knjige Banke uspostavljen je sukladno potrebama Banke u odnosu na veličinu, obujam i složenost poslovnih procesa, i kao takav ima funkciju identifikacije, mjerenja, praćenja i kontrole svih značajnih izvora rizika kamatne stope. Upravljanje kamatnim rizikom organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Sektor za upravljanje rizicima, Sektor financijski tržišta i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje preuzimaju kamatni rizik a kontrola kamatnog rizika kroz Službu za kontrolu rizika. Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata jest rizik fluktuacije tržišnih cijena financijskih instrumenata koje će utjecati na fer vrijednost ulaganja. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Derivatna financijska imovina i obveze Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se Banka koristi sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule. Operativni rizik Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekršaja, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzrokovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški rizik odnosno reputacijski rizik. Upravljanje operativnim rizikom je u nadležnosti Direkcije za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima, što uključuje prikupljanje podataka, izradu izvještaja i analizu postojećih i potencijalnih događaja operativnih rizika i uzroka operativnog rizika te osiguravanje podataka na osnovi kojih je moguće efikasno upravljati operativnim rizikom. Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operativnom riziku. Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mjerenja operativnog rizika, a to su: - - pristup osnovnog pokazatelja (BIA) - - standardizirani pristup (SA) - - napredni pristup mjerenja (AMA) Banka se odlučila za primjenu pristupa osnovnog pokazatelja (BIA). Direkcija za upravljanje tržišnim, operativnim i ostalim rizicima prati izloženost operativnom riziku prema definiranim internim aktima i standardima, prikuplja podatke vezano uz operativni rizik (događaji operativnog rizika, ključni pokazatelji rizika, analize osjetljivosti), daje prijedloge smanjenja i/ili izbjegavanja operativnog rizika, prati i izvještava o rizičnom profilu sa aspekta operativnih rizika, sudjeluje pri implementaciji novih proizvoda i značajnih poslovnih promjena, obavlja edukaciju zaposlenika o operativnom riziku te redovito izvještava Upravu Banke, Komisiju za upravljanje operativnim rizicima i više rukovodstvo o izloženostima operativnom riziku. Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje operativnog rizika su propisani Politikom upravljanja operativnim rizikom i ostalim internim aktima. U cilju zaštite od operativnog rizika Banka je izradila mapu rizika i uspostavila sustav praćenja operativnog rizika. S obzirom na prirodu operativnog rizika, kontrola se provodi usporedbom gubitaka sa utvrđenom ocjenom rizika. Ocjena rizika je definirana internom metodologijom ili kroz gubitke od operativnog rizika. Na kontinuiranoj osnovi se prate ključni pokazatelji rizika. Na izloženost operativnom riziku, u 2021. godinina utječe i projekt uvođenja EUR-a koji ima za cilj pravodobno usklađenje Banke s Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, Zakonom o uvođenu eura kao službene valute u RH kao i prilagodbe drugim zakonskim propisima. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Operativni rizik Banka je interno pokrenula projekt uvođenja, formirala projektni tim i nositelje za prilagodbu pojedinih područja poslovanja za promjenu valute te ugovorila podršku vanjskog dobavljača za provođenje projekta kako bi se osiguralo ispunjenje rokova, neprekidnost i cjelovitost poslovanja po prelasku na euro kao službenu valutu. Dodatni operativni rizik vezano na zamjenu hrvatske kune eurom proizlazi iz eventualnih dodatnih značajnijih izmjena zakona i propisa. 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Upravljanje kapitalom Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj provode izračun i izvještavanje o bonitetnim zahtjevima u skladu s Provedbenom urebom Komisije (EU) br. 575/2013 (“CRR”), Direktivnom 2013/36/EU (“CRD IV”), tehničkim standardima i drugim relevantnim propisima propisanim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority – „EBA“) i Hrvatske narodne banke. Banka je uspješno upravljala kapitalom za pokriće rizika u poslovanju te ispunjava sve kapitalne zahtjeve koje postavlja Hrvatska narodna banka i European Banking Authority. Na dan 31. prosinca 2020. godine stopa adekvatnosti ukupnog kapitala iznosi 19,37%, a stopa osnovnog i redovnog osnovnog kapitala iznosi 16,90%. Ovakvom razinom stope adekvatnosti kapitala Banka je udovoljila limitima propisanih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Službeni list EU L 176/2013), a prema kojem institucija mora ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve: (a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%; (b) stopa osnovnog kapitala od 6%; (c) stopa ukupnog kapitala od 8%. Kapitalom Banke je pokriven zaštitni sloj za očuvanje kapitala, a koji prema članku 117. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013.) iznosi 2,5 posto i zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik po stopi od 1,5% temeljen na Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (NN, br. 61/2014.). U stavke redovnog osnovnog kapitala Banka je uključila dionički kapital, plaćenu premiju na dionice, zadržanu dobit proteklih godina, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te ostale i rezerve za opće bankovne rizike. U odbitne stavke uključeni su nematerijalna imovina i otkupljene vlastite dionice. U stavke dopunskog kapitala uključeno je izdanje dužničkih vrijednosnih papira banke i to podređenih obveznica u iznosu 68.545 tisuća kuna (u 2020. godini: 62.510 tisuća kuna). 32. Politika upravljanja financijskim rizicima (nastavak) Upravljanje kapitalom (nastavak) u tisućama kuna 2021. 2020. REGULATORNI KAPITAL Osnovni kapital 435.976 428.091 Redovni osnovni kapital 435.976 428.091 Dopunski kapital 68.545 62.510 Ukupno regulatorni kapital 504.521 490.601 Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala 19,15% 19,37% Minimalna stopa adekvatnosti kapitala 8,00% 8,00% 33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih pokazatelja prema njihovom stupnju dostupnosti, tj. zapaženosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi: Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupni na datum mjerenja. Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju iz 1. razine i zapažene su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno. Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu zapaženi. 33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak) U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti: 2021. Razina 1 Razina 2 Razina 3 Ukupno u tisućama kuna Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Vlasničke vrijednosnice 171.325 - - 171.325 Ukupno 171.325 - - 171.325 2021. Razina 1 Razina 2 Razina 3 Ukupno u tisućama kuna Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Vlasničke vrijednosnice 32.185 - 6.583 38.768 Dužničke vrijednosnice 692.343 - 38.627 730.970 Ukupno 724.528 - 45.210 769.738 2020. Razina 1 Razina 2 Razina 3 Ukupno u tisućama kuna Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Vlasničke vrijednosnice 183.533 - - 183.533 Ukupno 183.533 - - 183.533 2020. Razina 1 Razina 2 Razina 3 Ukupno u tisućama kuna Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Vlasničke vrijednosnice 30.415 - 6.365 36.780 Dužničke vrijednosnice 657.977 - 19.365 677.342 Ukupno 688.392 - 25.730 714.122 U razini 3. se nalaze vlasnički vrijednosni papiri društava Spin Valis d.d, HROK d.o.o., Središnje klirinško depozitarno društvo, S.W.I.F.T Belgium, Franck d.d., VISA Inc.-class C, Atlas banka a.d Podgorica i Proficio d.d. koji se vrednuju prema modelu ili trošku nabave. Prilikom procjene vlasničkih vrijednosnih papira po modelu Banka koristiti tehnike procjene određivanja fer vrijednosti metodom usporedivih kompanija i metodom knjigovodstvene vrijednosti koje su primarne metode vrednovanja. U razini 3. se nalaze dužnički vrijednosni papiri društva ICF Progres i Raiffeisenbank Austria D.D. Zagreb. Dugoročni dužnički vrijednosni papiri koji kotiraju na neaktivnom tržištu vrednuju se primjenom metode efektivne kamatne stope. 33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak) Tijekom godine nije bilo promjene razina za vlasničke vrijednosne papire. Tijekom godine za dužničke vrijednosne papire izvršena je promjena iz 3. razine u 1. razinu za korporativnu obveznicu izdavatelja Jadran - Galenski Laboratorij d.d., ISIN: HRJDGLO24XA2. Mjerenje fer vrijednosti a) a) Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Financijska imovina i financijske obveze Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna) Razina fer vrijednosti Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu 31.12.2021. 31.12.2020. Vlasnički vrijednosni papiri 171.325 183.533 Razina 1 Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta Nije primjenjivo Ukupno vlasnički vrijednosni papiri: 171.325 183.533 b) b) Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Financijska imovina i financijske obveze Fer vrijednost na dan (u tisućama kuna) Razina fer vrijednosti Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci Značajni ulazni podaci koji nisu vidljivi na tržišu 31.12.2021. 31.12.2020. Vlasnički vrijednosni papiri 32.185 30.415 Razina 1 Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta Nije primjenjivo Vlasnički vrijednosni papiri 6.583 6.365 Razina 3 Vrednovanje sukladno tehnikama procjene vrijednosti ili vrednovanje po nabavnoj cijeni radi toga što nije materijalno ulaganje Nije primjenjivo Ukupno vlasnički vrijednosni papiri: 38.768 36.780 Dužnički vrijednosni papiri 692.343 657.977 Razina 1 Vrednovanje prema tržišnim cijenama sa tržišta Nije primjenjivo Dužnički vrijednosni papiri - - Razina 2 Vrednovanje prema sličnoj imovini ( usklađivanje trezorskih i komercijalnih zapisa prema cijenama sa zadnje aukcije trezorskih zapisa) Nije primjenjivo Dužnički vrijednosni papiri 38.627 19.365 Razina 3 Vrednovanje metodom diskontiranih novčanih tokova' Nije primjenjivo Ukupno dužnički vrijednosni papiri: 730.970 677.342 Ukupno vrijednosni papiri: 769.738 714.122 33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza (nastavak) Kretanje financijske imovine u 3. razini 2021. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u tisućama kuna Početno stanje 25.730 Ukupni dobici i gubici 524 Kupljena imovina 38.627 Reklasificirano iz 3. razine (19.671) Završno stanje 45.210 2020. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u tisućama kuna Početno stanje 39.985 Ukupni dobici i gubici (775) Prodana imovina (424) Dospjela imovina (2.274) Reklasificirano iz 3. razine (10.782) Završno stanje 25.730 34. Kamatni rizik Sljedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2021. godine i 2020. godine koja se temelji na poznatim datumima promjene cijena imovine i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki. Na dan 31. prosinca 2021. godine Do 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mj. do 1 godine Preko 1 godine Beskamatno Ukupno u tisućama kuna IMOVINA 42.897 - - - 701.217 744.114 Gotovina i računi kod banaka - - - - 177.874 177.874 Sredstva kod Hrvatske narodne banke - - 6.012 - - 6.012 Plasmani kod drugih banaka 1.451.625 120.771 232.075 355.301 2.441 2.162.213 Zajmovi klijentima - - - - 171.325 171.325 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 2.427 7.673 37.020 683.851 38.767 769.738 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 42.897 - - - 701.217 744.114 UKUPNO IMOVINA 1.496.949 128.444 275.107 1.039.152 1.091.624 4.031.276 OBVEZE Obveze prema bankama 1.004 - - - 14.913 15.917 Obveze prema klijentima 2.460.930 91.817 342.553 218.085 7.976 3.121.361 Ostala pozajmljena sredstva 1.032 5.936 48.809 375.890 - 431.667 Izdani hibridni instrumenti - - 495 70.711 - 71.206 UKUPNO OBVEZE 2.462.966 97.753 391.857 664.686 22.889 3.640.151 Neto kamatna izloženost (966.017) 30.691 (116.750) 374.466 1.068.735 391.125 Na dan 31. prosinca 2020. godine Do 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mj. do 1 godine Preko 1 godine Beskamatno Ukupno u tisućama kuna IMOVINA Gotovina i računi kod banaka 133.941 - - - 636.655 770.596 Sredstva kod Hrvatske narodne banke - - - - 160.232 160.232 Plasmani kod drugih banaka - - - - 1.390 1.390 Zajmovi klijentima 1.330.998 89.724 245.751 262.790 0 1.929.263 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak - - - - 183.533 183.533 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 3.442 12.681 32.204 629.017 36.778 714.122 UKUPNO IMOVINA 1.468.381 102.405 277.955 891.807 1.018.588 3.759.136 OBVEZE Obveze prema bankama 16.183 - - - 12.020 28.203 Obveze prema klijentima 2.048.119 146.457 365.584 201.048 5.861 2.767.069 Ostala pozajmljena sredstva 68.021 6.270 20.514 407.793 - 502.598 Izdani hibridni instrumenti - 0 27.665 70.899 - 98.564 UKUPNO OBVEZE 2.132.323 152.727 413.763 679.740 17.881 3.396.434 Neto kamatna izloženost (663.942) (50.322) (135.808) 212.067 1.000.707 362.702 34. Kamatni rizik (nastavak) Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2021. godini bile su 4,40% (u 2020. godini 4,52%). Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom 2021. godine bile su 0,12% (u 2020. godini 0,19%). Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2021. i 2020. godine. Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u istom iznosu. u tisućama kuna Pretpostavljeni rast kamatne stope Utjecaj na dobit ili gubitak 2021. godine Utjecaj na dobit ili gubitak 2020. godine Imovina 5% relativno 2.852 2.710 Obveze 5% relativno (127) (168) Utjecaj na neto kamatne prihode 2.725 2.542 35. Valutni rizik Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute. Na dan 31. prosinca 2021. godine (u tisućama kuna) EUR USD Ostale valute Ukupno strane valute Kune Ukupno IMOVINA Gotovina i računi kod banaka 113.365 18.429 19.018 150.812 593.302 744.114 Sredstva kod Hrvatske narodne banke - - - - 177.874 177.874 Plasmani kod drugih banaka - - - - 6.012 6.012 Zajmovi klijentima 927.975 1.514 - 929.489 1.232.724 2.162.213 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 71.517 - - 71.517 99.808 171.325 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 248.581 103.420 23.380 375.381 394.357 769.738 Ulaganja u nekretnine - - - - 35.178 35.178 Nematerijalna imovina - - - - 49.017 49.017 Nekretnine i oprema - - - - 46.070 46.070 Imovina s pravom korištenja - - - - 13.809 13.809 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji - - - - 262 262 Odgođena porezna imovina - - - - 4.269 4.269 Ostala imovina - - - - 19.518 19.534 UKUPNO IMOVINA 1.361.451 123.363 42.401 1.527.215 2.672.200 4.199.415 OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL OBVEZE Obveze prema bankama 13.255 - 2.657 15.912 5 15.917 Obveze prema klijentima 1.269.105 123.276 39.441 1.431.822 1.689.539 3.121.361 Ostala pozajmljena sredstva 17.983 - - 17.983 413.684 431.667 Ostale obveze - 70 - 70 47.816 47.886 Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove 541 24 - 565 14.230 14.795 Izdani hibridni i podređeni instrumenti 71.206 - - 71.206 - 71.206 UKUPNO OBVEZE 1.372.090 123.370 42.098 1.537.558 2.165.274 3.702.832 Kapital Dionički kapital - - - - 267.500 267.500 Premija na izdane dionice - - - - 3.015 3.015 Trezorske dionice - - - - (1.184) (1.184) Ostale rezerve 141 68 39 248 204.409 204.657 Dobit tekuće godine - - - - 15.234 15.234 Zadržana dobit (gubitak) - - - - 7.361 7.361 Ukupno dionički kapital 141 68 39 248 496.335 496.583 UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 1.372.231 123.438 42.137 1.537.806 2.661.609 4.199.415 Neto tečajna izloženost (10.780) (75) 264 (10.591) 10.591 - 35. Valutni rizik (nastavak) Na dan 31. prosinca 2020. godine (u tisućama kuna) EUR USD Ostale valute Ukupno strane valute Kune Ukupno IMOVINA Gotovina i računi kod banaka 190.837 50.513 16.264 257.614 512.982 770.596 Sredstva kod Hrvatske narodne banke - - - - 160.232 160.232 Plasmani kod drugih banaka 1.390 - - 1.390 - 1.390 Zajmovi klijentima 832.891 1.298 - 834.189 1.095.074 1.929.263 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 60.272 - - 60.272 123.261 183.533 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 197.180 77.699 22.526 297.405 416.717 714.122 Ulaganja u nekretnine - - - - 41.247 41.247 Nematerijalna imovina - - - - 42.623 42.623 Nekretnine i oprema - - - - 48.982 48.982 Imovina s pravom korištenja - - - - 14.895 14.895 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji - - - - 998 998 Odgođena porezna imovina - - - - 5.151 5.151 Ostala imovina 20 3.470 2 3.492 20.908 24.400 UKUPNO IMOVINA 1.282.590 132.980 38.792 1.454.362 2.483.070 3.937.432 OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL OBVEZE Obveze prema bankama 25.715 - 2.477 28.192 11 28.203 Obveze prema klijentima 1.134.177 131.939 35.661 1.301.777 1.465.292 2.767.069 Ostala pozajmljena sredstva 23.174 - - 23.174 479.424 502.598 Ostale obveze 6.073 20 16 6.109 48.024 54.133 Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove 324 24 - 348 5.002 5.350 Izdani hibridni i podređeni instrumenti 98.564 - - 98.564 - 98.564 UKUPNO OBVEZE 1.288.027 131.983 38.154 1.458.164 1.997.753 3.455.917 Kapital Dionički kapital - - - - 267.500 267.500 Premija na izdane dionice - - - - 3.015 3.015 Trezorske dionice - - - - (1.184) (1.184) Ostale rezerve 69 677 27 773 193.490 194.263 Dobit tekuće godine - - - - 11.819 11.819 Zadržana dobit (gubitak) - - - - 6.102 6.102 Ukupno dionički kapital 69 677 27 773 480.742 481.515 UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 1.288.096 132.660 38.181 1.458.937 2.478.495 3.937.432 Neto tečajna izloženost (5.506) 320 611 (4.575) 4.575 - 35. Valutni rizik (nastavak) Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobiti i gubitka pri čemu je prikazan sumarni iznos pojednostavljenog povećanja svih valuta za 2%. Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni za 2021. godinu, odnosno prihodovni za 2021. godinu. Rezultat promjene tečaja u računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika. Valuta na dan 31. prosinca 2021. godine Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a Utjecaj na dobit ili gubitak Utjecaj na dobit ili gubitak Utjecaj na dobit ili gubitak u tisućama kuna Imovina Obveze Neto Imovina 2,00% 30.544 - 30.544 Obveze 2,00% - 30.756 30.756 Neto imovina / (obveze) 30.544 30.756 (212) Valuta na dan 31. prosinca 2020. godine Pretpostavljeno povećanje srednjeg tečaja HNB-a Utjecaj na dobit ili gubitak Utjecaj na dobit ili gubitak Utjecaj na dobit ili gubitak u tisućama kuna Imovina Obveze Neto Imovina 2,00% 29.087 - 29.087 Obveze 2,00% - 29.179 29.179 Neto imovina / (obveze) 29.087 29.179 (92) 36. Rizik likvidnosti Na dan 31. prosinca 2021. godine Do 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mj. do 1 god. Od 1 do 3 god. Preko 3 god. Ukupno u tisućama kuna IMOVINA Gotovina i računi kod banaka 744.114 - - - - 744.114 Sredstva kod Hrvatske narodne banke 177.874 - - - - 177.874 Plasmani kod drugih banaka - - 6.012 - - 6.012 Zajmovi klijentima 220.194 148.157 371.400 491.211 931.251 2.162.213 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 171.325 - - - - 171.325 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 41.194 7.673 37.020 204.185 479.666 769.738 FINANCIJSKA IMOVINA 1.354.701 155.830 414.432 695.396 1.410.917 4.031.276 OBVEZE Obveze prema bankama 15.917 - - - - 15.917 Obveze prema klijentima 2.467.542 91.817 342.696 198.968 20.338 3.121.361 Ostala pozajmljena sredstva 1.032 5.936 48.809 61.470 314.420 431.667 Izdani hibridni i podređeni instrumenti - - 495 - 70.711 71.206 FINANCIJSKE OBVEZE 2.484.491 97.753 392.000 260.438 405.469 3.640.151 KUMULATIVNI JAZ (1.129.790) 58.077 22.432 434.958 1.005.448 391.125 Na dan 31. prosinca 2020. godine Do 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mj. do 1 god. Od 1 do 3 god. Preko 3 god. Ukupno u tisućama kuna IMOVINA Gotovina i računi kod banaka 770.596 - - - - 770.596 Sredstva kod Hrvatske narodne banke 160.232 - - - - 160.232 Plasmani kod drugih banaka - 1.390 - - - 1.390 Zajmovi klijentima 223.660 134.839 370.862 399.675 800.227 1.929.263 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 183.533 - - - - 183.533 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 40.221 12.681 32.204 166.638 462.378 714.122 FINANCIJSKA IMOVINA 1.378.242 148.910 403.066 566.313 1.262.605 3.759.136 OBVEZE Obveze prema bankama 28.203 - - - - 28.203 Obveze prema klijentima 2.052.657 146.457 365.584 186.435 15.936 2.767.069 Ostala pozajmljena sredstva 68.021 6.270 20.514 101.784 306.009 502.598 Izdani hibridni i podređeni instrumenti - - 27.665 - 70.899 98.564 FINANCIJSKE OBVEZE 2.148.881 152.727 413.763 288.219 392.844 3.396.434 KUMULATIVNI JAZ (770.639) (3.817) (10.697) 278.094 869.761 362.702 37. Kreditni rizik a) Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2021. godine: Bruto plasmani Ispravci za umanjenje vrijednosti Neto plasmani A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne banke 177.927 (53) 177.874 Plasmani kod drugih banaka 6.031 (19) 6.012 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 171.325 - 171.325 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 779.759 (10.021) 769.738 Zajmovi klijentima - Stupanj 1 1.977.827 (19.199) 1.958.628 - Stupanj 2 75.509 (3.256) 72.253 - Stupanj 3 313.731 (182.399) 131.332 Ukupno bilančna izloženost 3.502.109 (214.947) 3.287.162 B. Izvanbilančna izloženost Klijenti - Stupanj 1 493.664 (6.205) 487.459 - Stupanj 2 1.345 (20) 1.325 - Stupanj 3 564 (194) 370 Ukupno izvanbilančna izloženost 495.573 (6.419) 489.154 UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 3.997.682 (221.366) 3.776.316 u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2020. godine: Bruto plasmani Ispravci za umanjenje vrijednosti Neto plasmani A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne banke 160.280 (48) 160.232 Plasmani kod drugih banaka 1.394 (4) 1.390 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 183.533 - 183.533 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 724.156 (10.034) 714.122 Zajmovi klijentima 1.733.229 (17.173) 1.716.056 - Stupanj 1 49.863 (1.872) 47.992 - Stupanj 2 370.288 (205.073) 165.215 - Stupanj 3 160.280 (48) 160.232 Ukupno bilančna izloženost 3.222.743 (234.204) 2.988.540 B. Izvanbilančna izloženost Klijenti - Stupanj 1 412.837 (4.479) 408.358 - Stupanj 2 1.075 (20) 1.055 - Stupanj 3 593 (228) 365 Ukupno izvanbilančna izloženost 414.505 4.727 409.778 UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 3.637.248 (229.477) 3.398.318 37. Kreditni rizik (nastavak) b) Dospjela nenaplaćena potraživanja Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti neispravljene glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog plasmana, uključujući nenaplaćene kamate. Ostala dospjela potraživanja iskazuju nenaplaćena ostala potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku. u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2021. godine Dospjelo do 30 dana Dospjelo 31 - 90 dana Dospjelo 91 – 180 dana Dospjelo 181– 365 dana Dospjelo 1 do 2 godine Dospjelo 2 do 3 godine Dospjelo preko 3 godine Zajmovi klijentima Građani 4.974 2.282 1.248 3.929 2.864 3.865 27.069 Poduzeća 2.465 1.466 1.338 927 7.573 8.836 91.341 Javni sektor i ostali sektori 8.825 1 - - 1 - 7 Ostala dospjela potraživanja 1.859 941 237 168 317 221 2.592 Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja 18.123 4.690 2.823 5.024 10.755 12.922 121.009 u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2020. godine Dospjelo do 30 dana Dospjelo 31 - 90 dana Dospjelo 91 – 180 dana Dospjelo 181– 365 dana Dospjelo 1 do 2 godine Dospjelo 2 do 3 godine Dospjelo preko 3 godine Zajmovi klijentima Građani 5.552 1.115 1.118 1.177 2.309 1.035 30.629 Poduzeća 14.815 712 1.267 8.014 11.979 7.508 111.604 Javni sektor i ostali sektori 6.464 1 - - - 1 6 Ostala dospjela potraživanja 5.277 816 92 259 278 1.589 2.672 Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja 32.108 2.644 2.477 9.450 14.566 10.133 144.911 37. Kreditni rizik (nastavak) c) Pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2021. godine Depozit Stambena hipoteka Poslovna hipoteka Ostali instrumenti Bez instrumenata A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne Banke - - - - 177.874 Plasmani kod drugih banaka - - - 5.844 168 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak - - - - 171.325 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - - - - 769.738 Zajmovi klijentima 36.234 433.387 329.965 153.059 1.209.568 Ukupno bilančna izloženost B. Izvanbilančna izloženost Klijenti 8.687 14.646 38.495 14.058 419.686 Ukupno izvanbilančna izloženost 8.687 14.646 38.495 14.058 419.686 UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 44.921 448.033 368.460 172.961 2.748.359 Na dan 31. prosinca 2020. godine Depozit Stambena hipoteka Poslovna hipoteka Ostali instrumenti Bez instrumenata A. Bilančna izloženost Sredstva kod Hrvatske narodne Banke - - - - 160.232 Plasmani kod drugih banaka - - - - 1.390 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak - - - - 183.533 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - - - - 714.122 Zajmovi klijentima 32.000 356.285 395.705 102.140 1.043.133 Ukupno bilančna izloženost 32.000 356.285 395.705 102.140 2.102.410 B. Izvanbilančna izloženost Klijenti 1.762 8.528 32.138 5.298 366.779 Ukupno izvanbilančna izloženost 1.762 8.528 32.138 5.298 366.779 UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 33.762 364.813 427.843 107.438 2.469.189 37. Kreditni rizik (nastavak) d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima 2021. u tisućama kuna Zajmovi klijentima (%) Udio rezervacija u zajmovima (%) - Stupanj 1 83,56 0,97 - Stupanj 2 3,19 4,31 - Stupanj 3 13,25 58,14 Ukupno 100,00 2020. u tisućama kuna Zajmovi klijentima (%) Udio rezervacija u zajmovima (%) - Stupanj 1 80,49 0,99 - Stupanj 2 2,32 3,75 - Stupanj 3 17,20 55,38 Ukupno 100,00 38. Rizik promjene cijena Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća osjetljivost portfelja vrijednosnica po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i fer vrijednosnica po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit na promjenu cijena na tržištu s efektima na račun dobitka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u kapitalu Banke. Pretpostavljena promjena cijene Utjecaj rasta cijene na račun dobitka i gubitka Utjecaj rasta cijene na revalorizacijske rezerve u tisućama kuna Na dan 31. prosinca 2021. godine 3% 5.140 23.393 Na dan 31. prosinca 2020. godine 3% 5.506 21.725 39. Koncentracija imovine i obveza U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrvatskoj, kako slijedi: 2021. 2020. u tisućama kuna Žiro račun kod Hrvatske narodne banke 642.339 580.147 Obveznice Republike Hrvatske 369.162 436.101 Obvezna pričuva i blagajnički zapisi kod Hrvatske narodne banke 177.874 160.232 Ostale novčane rezerve 10.000 10.000 Ostala imovina 9.408 5.151 Odgođena porezna imovina/obveze 4.269 3.544 Tekuća porezna imovina/obveze 1.936 2.299 Primljeni depoziti (40) (40) Ostale obveze (62) (74) Repo-krediti od HNB-a (313.679) (312.315) 901.207 885.045 Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2021. po osnovi zajmova i ostalih izloženosti je sljedeća: 2021. 2020. u tisućama kuna Zajmovi klijentima za koje garantira država 56.310 32.614 Ostali zajmovi 50.941 30.220 Obveznice jedinica lokalne uprave 2.500 - Imovina s pravom korištenja 1.932 2.259 Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - (1.569) Ostale obveze (2.154) (2.861) Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (117.988) (172.782) Primljeni depoziti (121.604) (107.323) (130.063) (219.442) 40. Događaji nakon datuma bilance Geopolitička situacija u Europi – Rat u Ukrajini S obzirom na ratnu situaciju u Ukrajini od kraja veljače 2022. godine, Banka je implementirala primjenu svih sankcija u skladu s odlukama i preporukama nadležnih tijela Europske Unije te je Uprava Banke pojačala razinu i učestalost praćenja i procjene mogućih utjecaja na poslovanje Banke i bančinih klijenata. Banka je analizirala i procijenila rizike kojima može biti izložena zbog navedene situacije i sankcija te u portfelju Banke nisu identificirani klijenti sa značajnom ovisnošću o ruskom, ukrajinskom ili bjeloruskom tržištu. Sukladno navedenom, nije identificirano direktno povećanje kreditnog rizika. Gledajući strukturu izloženosti, kvalitetu klijenata i njihov profil rizičnosti, Banka procjenjuje da trenutno ne postoji povećani rizik pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja. Banka u portfelju vrijednosnih papira drži 3 obveznice ruskih izdavatelja čija je nominalna vrijednost 1 milijun USD te 0,5 milijuna CHF. Navedene obveznice su klasificirane u portfelj koji se drži radi naplate novčanih tokova i radi prodaje te se fer vrednuju. Istima se i nadalje aktivno trguje te Banka navedeno ulaganje ne smatra značajnim za vlastiti portfelj. Banka nema otvorenu poziciju u valutama zemalja obuhvaćenih ratnim sukobima. Stabilnost i rezerve likvidnosti te kapitalna pozicija Banke također su na visokom nivou te novonastali događaji nemaju materijalnih utjecaja na likvidnost i kapitalnu poziciju. Što se tiče IT rizika, Banka nema direktnih poslovnih odnosa sa zemljama obuhvaćenih ratnih sukobima i sankcijama te je Banka pojačala mjere sigurnosti za sprečavanje mogućih cyber napada. Uzimajući o obzir sve naprijed navedeno, Uprava Banke procjenjuje da novonastala geopolitička situacija nema materijalnih rizika i utjecaja na poslovanje Banke. Banka aktivno procjenjuje poremećaje na globalnim robnim i financijskim tržištima te analizira potencijalne rizike koji bi se mogli materijalizirati uključujući njihov utjecaj na bankovni sustav u Hrvatskoj i poslovanje Banke. Izdanje podređenih obveznica Banka je 15. veljače 2022. godine provela upis podređenih obveznica koje se uključuju u dopunski kapital. Podređene obveznice oznake PDBA-O-312E, ISIN: HRPDBAO312E3, izdane su u nematerijaliziranom obliku, na ime, u ukupnom iznosu emisije 6.765.005,00 eura u denominaciji 1 euro, s fiksnom kamatnom stopom od 4,0% godišnje i polugodišnjom isplatom te jednokratnim dospijećem glavnice 15. veljače 2031. godine. Podređene obveznice izdane su javnom ponudom, bez objavljivanja prospekta sukladno članku 1. stavka 4. točka c Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i vijeća od 14. lipnja 2017. godine. Banka je 18. ožujka 2022. dobila odobrenje HNB-a za uključenje podređenih obveznica u dopunski kapital te će iste biti uključene u izračun kapitalnih zahtjeva na 31. ožujka 2022. 40. Događaji nakon datuma bilance (nastavak) Sporovi protiv Banke Dana 11.03.2022.g. Banka je primila drugostupanjsku presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 78 Pž-4194/2021-3 u predmetu - tužitelj Dalekovod d.d. Zagreb protiv Podravske banke, kao tužene. Presudom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-770/2016. od 12.07.2021. godine na način da je pravomoćno odlučeno da se odbija tužbeni zahtjev Dalekovoda d.d. radi proglašenja ovrhe na tražbinama nedopuštenom te je istodobno odbijen njihov zahtjev za povratom iznosa od 53.993 tisuće kn koji je Banka zaplijenila unutar osporavanog ovršnog postupka radi namirenja dospjele tražbine prema Dalekovodu kao dužniku te je Banci dosuđen i parnični trošak u iznosu od 482.500,00 kn. 41. Odobrenje financijskih izvještaja Izdavanje financijskih izvještaja odobrila je Uprava Banke dana 29. ožujka 2022. i u njeno ime su ih potpisali: Goran Varat Daniel Unger Renata Vinković Predsjednik Uprave Član Uprave Članica Uprave Dodatak I – Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku Na temelju članka 19. stavka 6. Zakona o računovodstvu (NN br. 78/2015., 134/2015. i 120/2016.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN br. 75/2008. i 54/2013.), Hrvatske narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/2018, 122/2020 i 119/2021). Sljedeće tablice prikazuju financijske izvještaje u skladu s navedenom odlukom. Bilanca stanja na dan 31.12.2021. Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano (u 000 kuna) Naziv pozicije AOP oznaka Zadnji dan prethodne poslovne godine Tekuće razdoblje Imovina Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.) 001 768.207 744.089 Novac u blagajni 002 46.503 48.853 Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama 003 590.147 652.339 Ostali depoziti po viđenju 004 131.557 42.897 Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.) 005 0 0 Izvedenice 006 0 0 Vlasnički instrumenti 007 0 0 Dužnički vrijednosni papiri 008 0 0 Krediti i predujmovi 009 0 0 Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.) 010 183.533 171.325 Vlasnički instrumenti 011 183.533 171.325 Dužnički vrijednosni papiri 012 0 0 Krediti i predujmovi 013 0 0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.) 014 0 0 Dužnički vrijednosni papiri 015 0 0 Krediti i predujmovi 016 0 0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.) 017 714.122 769.738 Vlasnički instrumenti 018 36.779 38.767 Dužnički vrijednosni papiri 019 677.343 730.971 Krediti i predujmovi 020 0 0 Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.) 021 2.101.775 2.349.630 Dužnički vrijednosni papiri 022 23.754 23.936 Krediti i predujmovi 023 2.078.021 2.325.694 Izvedenice – računovodstvo zaštite 024 0 0 Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 025 0 0 Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 026 0 0 Materijalna imovina 027 105.123 95.057 Nematerijalna imovina 028 42.624 49.017 Porezna imovina 029 8.101 6.525 Ostala imovina 030 1.980 1.955 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 031 11.967 12.079 Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.) 032 3.937.432 4.199.415 Bilanca stanja na dan 31.12.2021. (nastavak) Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano (u 000 kuna) Naziv pozicije AOP oznaka Zadnji dan prethodne poslovne godine Tekuće razdoblje Obveze Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.) 033 0 0 Izvedenice 034 0 0 Kratke pozicije 035 0 0 Depoziti 036 0 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 037 0 0 Ostale financijske obveze 038 0 0 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.) 039 0 0 Depoziti 040 0 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 041 0 0 Ostale financijske obveze 042 0 0 Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.) 043 3.413.656 3.656.709 Depoziti 044 3.297.871 3.568.945 Izdani dužnički vrijednosni papiri 045 98.564 71.206 Ostale financijske obveze 046 17.221 16.558 Izvedenice – računovodstvo zaštite 047 0 0 Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 048 0 0 Rezerviranja 049 5.350 14.795 Porezne obveze 050 688 506 Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev 051 0 0 Ostale obveze 052 36.223 30.822 Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 053 0 0 Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.) 054 3.455.917 3.702.832 Kapital Kapital 055 267.500 267.500 Premija na dionice 056 3.015 3.015 Ostali izdani vlasnički instrumenti osim kapitala 057 0 0 Druge stavke kapitala 058 0 0 Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 059 -878 -2.303 Zadržana dobit 060 6.102 7.361 Revalorizacijske rezerve 061 0 0 Ostale rezerve 062 195.141 206.960 ( – ) Trezorske dionice 063 -1.184 -1.184 Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva 064 11.819 15.234 ( – ) Dividende tijekom poslovne godine 065 0 0 Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli] 066 0 0 Ukupno kapital (od 55. do 66.) 067 481.515 496.583 Ukupno obveze i kapital (54. + 67.) 068 3.937.432 4.199.415 Račun dobiti i gubitka u razdoblju 01.01.2021. do 31.12.2021. Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano (u 000 kuna) Naziv pozicije AOP oznaka Isto razdoblje prethodne godine Tekuće razdoblje Kamatni prihodi 001 100.050 100.441 (Kamatni rashodi) 002 13.518 11.062 (Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev) 003 0 0 Prihodi od dividende 004 644 957 Prihodi od naknada i provizija 005 38.320 44.264 (Rashodi od naknada i provizija) 006 15.228 18.236 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 007 9.981 3.561 Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto 008 5.136 5.721 Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 009 4.813 270 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 010 0 0 Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto 011 0 0 Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto 012 158 917 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto 013 0 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto 014 (518) (569) Ostali prihodi iz poslovanja 015 4.807 6.055 (Ostali rashodi iz poslovanja) 016 6.653 6.546 Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.) 017 127.992 125.773 (Administrativni rashodi) 018 76.678 76.368 (Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita) 019 6.220 113 (Amortizacija) 020 9.483 11.160 Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto 021 0 0 (Rezerviranja ili ( – ) ukidanje rezerviranja) 022 (154) 9.433 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) 023 19.890 9.480 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva) 024 0 0 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini) 025 0 0 Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku 026 0 0 Dio dobiti ili ( – ) gubitaka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunat metodom udjela 027 0 0 Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti 028 (717) (334) Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (17. - od 18. do 20. + 21. - od 22. do 25. + od 26. do 28.) 029 15.158 18.885 (Porezni rashod ili ( – ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti) 030 3.224 4.282 Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (29. – 30.) 031 11.934 14.603 Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (33. – 34.) 032 (115) 631 Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti 033 (115) 631 (Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti) 034 0 0 Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (31. + 32.; 36. + 37.) 035 11.819 15.234 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli] 036 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 037 11.819 15.234 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju 01.01.2021. do 31.12.2021. Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano (u 000 kuna) Naziv pozicije AOP oznaka Isto razdoblje prethodne godine Tekuće razdoblje IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI Dobit ili (-) gubitak tekuće godine 038 11.819 15.234 Ostala sveobuhvatna dobit (40. + 52.) 039 (5.337) (166) Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 41. do 47. + 50. + 51.) 040 (1.629) 4.476 Materijalna imovina 041 0 0 Nematerijalna imovina 042 0 0 Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca 043 0 0 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 044 0 0 Dio ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela 045 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 046 (2.160) 5.182 Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 047 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka] 048 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite] 049 0 0 Promjene fer vrijednosti financijskih obveza koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se mogu pripisati promjenama u kreditnom riziku 050 0 0 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane 051 531 (706) Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 53. do 60.) 052 (3.708) (4.642) Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel] 053 0 0 Zamjena strane valute 054 0 0 Rezerva za zaštitu novčanih tokova [učinkoviti udjel] 055 0 0 Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni] 056 0 0 Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 057 (4.522) (5.661) Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 058 0 0 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 059 0 0 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak 060 814 1.019 Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (38. + 39.; 62. + 63.) 061 6.482 15.068 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel] 062 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 063 6.482 15.068 Izvještaj o novčanom tijeku u razdoblju 01.01.2021. do 31.12.2021. Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano (u 000 kuna) Naziv pozicije AOP oznaka Isto razdoblje prethodne godine Na izvještajni datum tekućeg razdoblja Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi Naplaćena kamata i slični primici 001 0 0 Naplaćene naknade i provizije 002 0 0 (Plaćena kamata i slični izdaci) 003 0 0 (Plaćene naknade i provizije) 004 0 0 (Plaćeni troškovi poslovanja) 005 0 0 Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka 006 0 0 Ostali primici 007 0 0 (Ostali izdaci) 008 0 0 Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 009 15.043 19.516 Usklađenja: 0 0 Umanjenja vrijednosti i rezerviranja 010 20.970 19.817 Amortizacija 011 9.483 11.160 Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 012 (1.288) 1.345 (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine 013 (26) (38) Ostale nenovčane stavke 014 (213) (771) Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti Sredstva kod Hrvatske narodne banke 015 38.667 (17.648) Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama 016 (3.467) 3.546 Krediti i predujmovi ostalim komitentima 017 (59.363) (338.830) Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 018 (45.804) (64.398) Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 019 0 0 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 020 0 0 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 021 (44.392) 10.863 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku 022 42.804 (1.221) Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti 023 (2.582) 739 Depoziti od financijskih institucija 024 20.289 (12.282) Transakcijski računi ostalih komitenata 025 235.106 453.598 Štedni depoziti ostalih komitenata 026 29.216 32.141 Oročeni depoziti ostalih komitenata 027 (198.154) (126.940) Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje 028 0 0 Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti 029 (10.232) (7.748) Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda] 030 101.824 101.513 Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda] 031 644 957 Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda] 032 (5.802) (4.858) (Plaćeni porez na dobit) 033 (8.869) (5.261) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.) 034 133.854 75.200 Naziv pozicije AOPoznaka Isto razdoblje prethodne godine Na izvještajni datum tekućeg razdoblja Ulagačke aktivnosti Primici od prodaje / plaćanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine 035 (11.015) (3.983) Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 036 0 0 Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća 037 0 0 Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti 038 0 0 Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti 039 (3.746) 325 Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.) 040 (14.761) (3.658) Financijske aktivnosti Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti 041 242.401 (70.931) Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira 042 1.228 (27.358) Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala 043 0 0 Povećanje dioničkoga kapitala 044 0 0 (Isplaćena dividenda) 045 0 0 Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti 046 0 0 Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.) 047 243.629 (98.289) Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.) 048 362.722 (26.747) Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 049 408.473 771.195 Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente 050 0 0 Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.) 051 771.195 744.448 Izvještaj o novčanom tijeku u razdoblju 01.01.2021. do 31.12.21. (nastavak) Naziv pozicije AOPoznaka Isto razdoblje prethodne godine Na izvještajni datum tekućeg razdoblja Ulagačke aktivnosti Primici od prodaje / plaćanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine 035 (11.015) (3.983) Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 036 0 0 Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća 037 0 0 Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti 038 0 0 Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti 039 (3.746) 325 Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.) 040 (14.761) (3.658) Financijske aktivnosti Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti 041 242.401 (70.931) Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira 042 1.228 (27.358) Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala 043 0 0 Povećanje dioničkoga kapitala 044 0 0 (Isplaćena dividenda) 045 0 0 Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti 046 0 0 Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.) 047 243.629 (98.289) Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.) 048 362.722 (26.747) Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 049 408.473 771.195 Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente 050 0 0 Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.) 051 771.195 744.448 Izvještaj o promjenama kapitala u razdoblju 01.01.2021. do 31.12.2021. Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano ( u 000 kuna) Opis pozicije AOP oznaka Raspodjeljivo imateljima kapitala matice Manjinski udjel Ukupno Kapital Premija na dionice Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala Druge stavke kapitala Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Zadržana dobit Revalorizacijske rezerve Ostale rezerve ( ) Trezorske dionice Dobit ili ( – ) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva ( ) Dividende tijekom poslovne godine Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Ostale stavke 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Početno stanje [prije prepravljanja] 001 267.500 3.015 0 0 (878) 6.102 0 195.141 (1.184) 11.819 0 0 0 481.515 Učinci ispravaka pogrešaka 002 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Učinci promjena računovodstvenih politika 003 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Početno stanje [tekuće razdoblje] (1. + 2. + 3.) 004 267.500 3.015 0 0 (878) 6.102 0 195.141 (1.184) 11.819 0 0 0 481.515 Izdavanje redovnih dionica 005 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izdavanje povlaštenih dionica 006 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izdavanje drugih vlasničkih instrumenata 007 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata 008 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Pretvaranje potraživanja u vlasničke instrumente 009 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Redukcija kapitala 010 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Dividende 011 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Kupnja trezorskih dionica 012 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Prodaja ili poništenje trezorskih dionica 013 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Reklasifikacija financijskih instrumenata iz kapitala u obveze 014 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u kapital 015 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Prijenosi između komponenata kapitala 016 0 0 0 0 0 0 0 11.819 0 (11.819) 0 0 0 0 Povećanje ili ( – ) smanjenje kapitala kroz poslovna spajanja 017 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Plaćanja temeljena na dionicama 018 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ostala povećanja ili ( – ) smanjenja kapitala 019 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine 020 0 0 0 0 (1.425) 1.259 0 0 0 15.234 0 0 0 15.068 Završno stanje [tekuće razdoblje] (od 4. do 20.) 021 267.500 3.015 0 0 (2.303) 7.361 0 206.960 (1.184) 15.234 0 0 0 496.583 Izvještaj o promjenama kapitala u razdoblju 01.01.2020. do 31.12.2020. Obveznik: PODRAVSKA BANKA DD Nekonsolidirano ( u 000 kuna) Opis pozicije AOP oznaka Raspodjeljivo imateljima kapitala matice Manjinski udjel Ukupno Kapital Premija na dionice Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala Ostali vlasnički instrumenti Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Zadržana dobit Revalorizacijske rezerve Ostale rezerve ( ) Trezorske dionice Dobit ili ( – ) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva ( ) Dividende tijekom poslovne godine Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Ostale stavke 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Početno stanje [prije prepravljanja] 001 267.500 3.015 0 0 5.250 5.310 0 174.693 (1.388) 21.346 0 0 0 475.726 Učinci ispravaka pogrešaka 002 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Učinci promjena računovodstvenih politika 003 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Početno stanje [tekuće razdoblje] (1. + 2. + 3.) 004 267.500 3.015 0 0 5.250 5.310 0 174.693 (1.388) 21.346 0 0 0 475.726 Izdavanje redovnih dionica 005 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izdavanje povlaštenih dionica 006 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izdavanje drugih vlasničkih instrumenata 007 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata 008 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Pretvaranje potraživanja u vlasničke instrumente 009 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Redukcija kapitala 010 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Dividende 011 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Kupnja trezorskih dionica 012 0 0 0 0 0 0 0 0 (1.843) 0 0 0 0 (1.843) Prodaja ili poništenje trezorskih dionica 013 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Reklasifikacija financijskih instrumenata iz kapitala u obveze 014 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u kapital 015 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Prijenosi između komponenata kapitala 016 0 0 0 0 0 0 0 21.346 0 (21.346) 0 0 0 0 Povećanje ili ( – ) smanjenje kapitala kroz poslovna spajanja 017 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Plaćanja temeljena na dionicama 018 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ostala povećanja ili ( – ) smanjenja kapitala 019 0 0 0 0 (791) 792 0 (898) 2.047 0 0 0 0 1.150 Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine 020 0 0 0 0 (5.337) 0 0 0 0 11.819 0 0 0 6.482 Završno stanje [tekuće razdoblje] (od 4. do 20.) 021 267.500 3.015 0 0 (878) 6.102 0 195.141 (1.184) 11.819 0 0 0 481.515 Budući da su u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke ("HNB") podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvješćima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke. Usporedni prikaz bilance stanja Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2021. godine Naziv pozicije AOP oznaka Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA Imovina Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.) 001 744.089 921.988 (177.899) Novac u blagajni 002 48.853 48.878 (25) Novčana potraživanja od središnjih banaka 003 652.339 830.213 (177.874) Ostali depoziti po viđenju 004 42.897 42.897 0 Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.) 005 0 0 0 Izvedenice 006 0 0 0 Vlasnički instrumenti 007 0 0 0 Dužnički vrijednosni papiri 008 0 0 0 Krediti i predujmovi 009 0 0 0 Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.) 010 171.325 171.325 0 Vlasnički instrumenti 011 171.325 171.325 0 Dužnički vrijednosni papiri 012 0 0 0 Krediti i predujmovi 013 0 0 0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.) 014 0 0 0 Dužnički vrijednosni papiri 015 0 0 0 Krediti i predujmovi 016 0 0 0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.) 017 769.738 769.738 0 Vlasnički instrumenti 018 38.767 38.767 0 Dužnički vrijednosni papiri 019 730.971 730.971 0 Krediti i predujmovi 020 0 0 0 Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.) 021 2.349.630 2.168.225 181.405 Dužnički vrijednosni papiri 022 23.936 23.936 0 Krediti i predujmovi 023 2.325.694 2.144.289 181.405 Izvedenice – računovodstvo zaštite 024 0 0 0 Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 025 0 0 0 Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 026 0 0 0 Materijalna imovina 027 95.057 95.057 0 Nematerijalna imovina 028 49.017 49.017 0 Porezna imovina 029 6.525 4.269 2.256 Ostala imovina 030 1.955 19.534 (17.579) Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 031 12.079 262 11.817 Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.) 032 4.199.415 4.199.415 0 Usporedni prikaz bilance stanja (nastavak) Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2021. godine. (nastavak) Naziv pozicije Rbr. bilješke Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA Obveze Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.) 033 0 0 0 Izvedenice 034 0 0 0 Kratke pozicije 035 0 0 0 Depoziti 036 0 0 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 037 0 0 0 Ostale financijske obveze 038 0 0 0 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.) 039 0 0 0 Depoziti 040 0 0 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 041 0 0 0 Ostale financijske obveze 042 0 0 0 Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.) 043 3.656.709 3.640.151 16.558 Depoziti 044 3.568.945 3.568.945 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 045 71.206 71.206 0 Ostale financijske obveze 046 16.558 0 16.558 Izvedenice – računovodstvo zaštite 047 0 0 0 Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 048 0 0 0 Rezerviranja 049 14.795 14.795 0 Porezne obveze 050 506 0 506 Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev 051 0 0 0 Ostale obveze 052 30.822 47.886 (17.064) Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 053 0 0 Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.) 054 3.702.832 3.702.832 0 Kapital Kapital 055 267.500 267.500 0 Premija na dionice 056 3.015 3.015 0 Ostali izdani vlasnički instrumenti osim kapitala 057 0 0 0 Druge stavke kapitala 058 0 0 0 Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 059 (2.303) 0 (2.303) Zadržana dobit 060 7.361 7.361 0 Revalorizacijske rezerve 061 0 0 0 Ostale rezerve 062 206.960 204.657 2.303 ( – ) Trezorske dionice 063 (1.184) (1.184) 0 Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva 064 15.234 15.234 0 ( – ) Dividende tijekom poslovne godine 065 0 0 0 Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli] 066 0 0 0 Ukupno kapital (od 55. do 66.) 067 496.583 496.583 0 Ukupno obveze i kapital (54. + 67.) 068 4.199.415 4.199.415 0 Usporedni prikaz bilance stanja (nastavak) Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2020. godine. Naziv pozicije AOP oznaka Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA Imovina Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.) 001 768.207 930.828 (162.621) Novac u blagajni 002 46.503 46.507 (4) Novčana potraživanja od središnjih banaka 003 590.147 750.379 (160.232) Ostali depoziti po viđenju 004 131.557 133.942 (2.385) Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.) 005 0 0 0 Izvedenice 006 0 0 0 Vlasnički instrumenti 007 0 0 0 Dužnički vrijednosni papiri 008 0 0 0 Krediti i predujmovi 009 0 0 0 Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.) 010 183.533 183.533 0 Vlasnički instrumenti 011 183.533 183.533 0 Dužnički vrijednosni papiri 012 0 0 0 Krediti i predujmovi 013 0 0 0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.) 014 0 0 0 Dužnički vrijednosni papiri 015 0 0 0 Krediti i predujmovi 016 0 0 0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.) 017 714.122 714.122 0 Vlasnički instrumenti 018 36.779 36.779 0 Dužnički vrijednosni papiri 019 677.343 677.343 0 Krediti i predujmovi 020 0 0 0 Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.) 021 2.101.775 1.930.653 171.122 Dužnički vrijednosni papiri 022 23.754 23.754 0 Krediti i predujmovi 023 2.078.021 1.906.899 171.122 Izvedenice – računovodstvo zaštite 024 0 0 0 Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 025 0 0 0 Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 026 0 0 0 Materijalna imovina 027 105.123 105.124 (1) Nematerijalna imovina 028 42.624 42.623 1 Porezna imovina 029 8.101 5.151 2.950 Ostala imovina 030 1.980 24.400 (22.420) Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 031 11.967 998 10.969 Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.) 032 3.937.432 3.937.432 0 Usporedni prikaz bilance stanja (nastavak) Usporedni prikaz bilance stanja na dan 31. prosinca 2020. godine. (nastavak) Naziv pozicije Rbr. bilješke Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA Obveze Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.) 033 0 0 0 Izvedenice 034 0 0 0 Kratke pozicije 035 0 0 0 Depoziti 036 0 0 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 037 0 0 0 Ostale financijske obveze 038 0 0 0 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.) 039 0 0 0 Depoziti 040 0 0 0 Izdani dužnički vrijednosni papiri 041 0 0 0 Ostale financijske obveze 042 0 0 0 Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.) 043 3.413.656 3.396.434 17.222 Depoziti 044 3.297.871 3.297.870 1 Izdani dužnički vrijednosni papiri 045 98.564 98.564 0 Ostale financijske obveze 046 17.221 0 17.221 Izvedenice – računovodstvo zaštite 047 0 0 0 Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 048 0 0 0 Rezerviranja 049 5.350 5.350 0 Porezne obveze 050 688 0 688 Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev 051 0 0 0 Ostale obveze 052 36.223 54.133 (17.910) Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 053 0 0 Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.) 054 3.455.917 3.455.917 0 Kapital Kapital 055 267.500 267.500 0 Premija na dionice 056 3.015 3.015 0 Ostali izdani vlasnički instrumenti osim kapitala 057 0 0 0 Druge stavke kapitala 058 0 0 0 Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 059 (878) 0 (878) Zadržana dobit 060 6.102 6.102 0 Revalorizacijske rezerve 061 0 0 0 Ostale rezerve 062 195.141 194.263 878 ( – ) Trezorske dionice 063 (1.184) (1.184) 0 Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva 064 11.819 11.819 0 ( – ) Dividende tijekom poslovne godine 065 0 0 0 Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli] 066 0 0 0 Ukupno kapital (od 55. do 66.) 067 481.515 481.515 0 Ukupno obveze i kapital (54. + 67.) 068 3.937.432 3.937.432 0 Usporedni prikaz bilance stanja (nastavak) Razlike u pozicijama bilance Banke na dan 31.. prosinca 2021. godine i 31. prosinca 2020. godine objavljene u godišnjem financijskom izvješću u odnosu na bilancu stanja sastavljenu sukladno strukturi i sadržaju koje propisuje odluka HNB-a odnose se na sljedeće pozicije i reklasifikacije: Imovina Razlika na poziciji Novac u blagajni odnosi se na potraživanja za čekove poslane na naplatu u inozemstvo u iznosu 25 tisuća kuna (2020.: 4 tisuća kuna) koji se prema Odluci HNB-a uključuju u poziciju Ostala imovina. Razlika u iznosu 177.874 tisuća kuna (2020.: 160.232 tisuća kuna) odnosi se na izdvojena sredstva obvezne pričuve koja su u godišnjem izvještaju u zasebnoj poziciji Sredstva kod Hrvatske narodne banke, a prema Odluci HNB-a ova potraživanja su uključena u poziciju Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku. Razlika na poziciji Ostali depoziti po viđenju na dan 31. prosinca 2020. u iznosu 2.385 tisuće kuna se odnosi na kratkoročni depozit kod financijske institucije koji se prema Odluci HNB-a uključuje u poziciju Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku. Na dan 31. prosinca 2021. na ovoj poziciji nema razlike. Razlika na poziciji Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku u iznosu 6.012 tisuća kuna odnosi se na obratne repo kredite kod financijskih društava (2020.: 1.390 tisuća kuna odnosi se na kratkoročne depozite kod financijskih institucija) koji se prema Odluci HNB-a uključuju u poziciju Krediti i predujmovi, a u godišnjem izvještaju u poziciju Plasmani kod drugih banaka. Razlika u iznosu 9.542 tisuće kuna (2020.: 8.506 tisuće kuna) odnosi se na potraživanja po naknadama i potraživanja za ostalu imovinu koje se u revidiranim izvješćima iskazuju u poziciji Ostala imovina, a prema Odluci HNB-a se iskazuju u poziciji Krediti i predujmovi po amortiziranom trošku. Prema Odluci HNB-a u poziciju Materijalna imovina uključuju se ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu (MRS 16) u iznosu 46.070 tisuće kuna (2020.: 48.981 tisuće kuna), materijalna imovina s pravom korištenja (MSFI 16) u iznosu 13.809 tisuće kuna (2020.: 14.895 tisuće kuna) i ulaganja u nekretnine koja se vode po MRS-u 40 u iznosu 35.178 tisuća kuna (2020.: 41.247 tisuća kuna), dok su u godišnjem izvještaju ova ulaganja u zasebnim stavkama imovine: Materijalna imovina (za ulaganja po MRS 16), Imovina s pravom korištenja (za imovinu po MSFI 16) i Ulaganja u nekretnine (za ulaganja po MRS 40). Ulaganja radi poboljšanja materijalne imovine u operativnom najmu iskazuju se prema Odluci HNB-a u poziciji Nematerijalne imovine dok su ista u godišnjem izvještaju uključena u poziciju Materijalna imovina u iznosu 1 tisuća kuna na dan 31. prosinca 2020. godine, a na dan 31. prosinca 2021. godine Banka nema evidentirana takva ulaganja. Razlika na poziciji Porezna imovina se odnosi na tekuća porezna potraživanja u iznosu 2.256 tisuća kuna (2020.: 2.950 tisuća kuna) koja su u godišnjem izvještaju iskazana u poziciji Ostala imovina. Usporedni prikaz bilance stanja (nastavak) Razlika iznosa imovine koja se odnosi na reklasifikaciju preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (koja se ne vodi po MSFI 5 niti MRS 40) u iznosu 11.818 tisuća kuna (2020.: 10.970 tisuća kuna) je u godišnjem izvještaju uključena u poziciju Ostala imovina dok je prema Odluci HNB-a uključena u poziciju Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju. Obveze i kapital Prema odluci HNB-a u poziciju Depoziti po amortiziranom trošku se uključuju svi depoziti i primljeni krediti od klijenata u iznosu 3.568.945 tisuća kuna (2020.: 3.297.871 tisuća kuna) dok su u godišnjem izvještaju ove stavke iskazane u zasebnim pozicijama: depoziti u poziciji Obveze prema bankama u iznosu 15.917 tisuća kuna (2020.: 28.203 tisuća kuna) i u poziciji Obveze prema klijentima u iznosu 3.121.361 tisuća kuna (2020.: 2.767.069 tisuća kuna) te primljeni krediti u poziciji Ostala pozajmljena sredstva u iznosu 431.667 tisuća kuna (2020.: 502.598 tisuća kuna). Razlika na poziciji Ostale financijske obveze po amortiziranom trošku u ukupnom iznosu 16.558 tisuća kuna (2020.: 17.221 tisuća kuna) se odnosi na obveze za imovinu s pravom korištenja u iznosu 14.366 tisuća kuna (2020.: 15.211 tisuća kuna), na obveze po naknadama u iznosu 683 tisuće kuna (2020.: 467 tisuća kuna), obveze za neisplaćene dividende u iznosu 74 tisuće kuna (2020.: 76 tisuća kuna) i ostale obveze u iznosu 1.435 tisuća kuna(2020.: 1.468 tisuća kuna). Ove obveze su u godišnjem izvještaju uključene u poziciju Ostale obveze. Razlika na poziciji Porezne obveze u iznosu 506 tisuća kuna (2020.: 688 tisuća kuna) se odnosi na reklasifikaciju u godišnjem izvještaju u kojem su ove obveze uključene u poziciju Ostale obveze. Prema Odluci HNB-a akumulirana ostala sveobuhvatna dobit u iznosu -2.303 tisuća kuna (2020.: -878 tisuća kuna) je iskazana u posebnoj stavci kapitala dok je u godišnjem izvještaju ovaj iznos uključen u poziciju Ostale rezerve. Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2021. godine Naziv pozicije AOP oznaka Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA Kamatni prihodi 001 100.441 100.441 0 (Kamatni rashodi) 002 11.062 11.062 0 (Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev) 003 0 0 0 Prihodi od dividende 004 957 0 957 Prihodi od naknada i provizija 005 44.264 44.264 0 (Rashodi od naknada i provizija) 006 18.236 18.236 0 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 007 3.561 0 3.561 Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto 008 5.721 0 5.721 Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 009 270 0 270 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 010 0 0 0 Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto 011 0 0 0 Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto 012 917 0 917 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto 013 0 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto 014 (569) 0 (569) Ostali prihodi iz poslovanja 015 6.055 17.838 (11.783) (Ostali rashodi iz poslovanja) 016 6.546 0 6.546 Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.) 017 125.773 133.245 (7.472) (Administrativni rashodi) 018 76.368 82.739 (6.371) (Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita) 019 113 0 113 (Amortizacija) 020 11.160 11.160 0 Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto 021 0 0 0 (Rezerviranja ili ( – ) ukidanje rezerviranja) 022 9.433 0 9.433 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) 023 9.480 19.830 (10.350) (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva) 024 0 0 0 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini) 025 0 0 0 Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku 026 0 0 0 Dio dobiti ili ( – ) gubitaka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunat metodom udjela 027 0 0 0 Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti 028 (334) 0 (334) Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (17. - od 18. do 20. + 21. - od 22. do 25. + od 26. do 28.) 029 18.885 19.516 (631) (Porezni rashod ili ( – ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti) 030 4.282 4.282 0 Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (29. – 30.) 031 14.603 15.234 (631) Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (33. – 34.) 032 631 0 631 Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti 033 631 0 631 (Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti) 034 0 0 0 Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (31. + 32.; 36. + 37.) 035 15.234 15.234 0 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli] 036 0 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 037 15.234 15.234 0 Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (nastavak) Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2021. godine (nastavak) Naziv pozicije AOP oznaka Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI Dobit ili (-) gubitak tekuće godine 038 15.234 15.234 0 Ostala sveobuhvatna dobit (39. + 51.) 039 (166) (166) 0 Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 40. do 46. + 49. + 50.) 040 4.476 4.476 0 Materijalna imovina 041 0 0 0 Nematerijalna imovina 042 0 0 0 Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca 043 0 0 0 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 044 0 0 0 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela 045 0 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 046 5.182 5.182 0 Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 047 0 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka] 048 0 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite] 049 0 0 0 Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku 050 0 0 0 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane 051 (706) (706) 0 Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 52. do 59.) 052 (4.642) (4.642) 0 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel] 053 0 0 0 Preračunavanje stranih valuta 054 0 0 0 Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel] 055 0 0 0 Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni] 056 0 0 0 Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 057 (5.661) (5.661) 0 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 058 0 0 0 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 059 0 0 0 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak 060 1.019 1.019 0 Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (37. + 38.; 61. + 62.) 061 15.068 15.068 0 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel] 062 0 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 063 15.068 15.068 0 Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (nastavak) Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2020. godine Naziv pozicije AOP oznaka Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA Kamatni prihodi 001 100.050 100.050 0 (Kamatni rashodi) 002 13.518 13.518 0 (Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev) 003 0 0 0 Prihodi od dividende 004 644 0 644 Prihodi od naknada i provizija 005 38.320 38.320 0 (Rashodi od naknada i provizija) 006 15.228 15.228 0 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 007 9.981 0 9.981 Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto 008 5.136 0 5.136 Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 009 4.813 0 4.813 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 010 0 0 0 Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto 011 0 0 0 Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto 012 158 0 158 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto 013 0 0 0 Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto 014 (518) 0 (518) Ostali prihodi iz poslovanja 015 4.807 24.472 (19.665) (Ostali rashodi iz poslovanja) 016 6.653 0 6.653 Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. – 2. – 3. + 4. + 5. – 6. + od 7. do 14. – 15.) 017 127.992 134.096 (6.104) (Administrativni rashodi) 018 76.678 87.308 (10.630) (Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita) 019 6.220 0 6.220 (Amortizacija) 020 9.483 9.483 0 Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto 021 0 0 0 (Rezerviranja ili ( – ) ukidanje rezerviranja) 022 (154) 0 (154) (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) 023 19.890 22.262 (2.372) (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva) 024 0 0 0 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini) 025 0 0 0 Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku 026 0 0 0 Dio dobiti ili ( – ) gubitaka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunat metodom udjela 027 0 0 0 Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti 028 (717) 0 (717) Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (17. - od 18. do 20. + 21. - od 22. do 25. + od 26. do 28.) 029 15.158 15.043 115 (Porezni rashod ili ( – ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti) 030 3.224 3.224 0 Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (29. – 30.) 031 11.934 11.819 115 Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (33. – 34.) 032 (115) 0 (115) Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti 033 (115) 0 (115) (Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti) 034 0 0 0 Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine (31. + 32.; 36. + 37.) 035 11.819 11.819 0 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli] 036 0 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 037 11.819 11.819 0 Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (nastavak) Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na dan 31. prosinca 2020. godine (nastavak) Naziv pozicije AOP oznaka Odluka HNB-a Godišnje izvješće RAZLIKA IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI Dobit ili (-) gubitak tekuće godine 038 11.819 11.819 0 Ostala sveobuhvatna dobit (40. + 52.) 039 (5.337) (5.337) 0 Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 41. do 47. + 50. + 51.) 040 (1.629) (1.629) 0 Materijalna imovina 041 0 0 0 Nematerijalna imovina 042 0 0 0 Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca 043 0 0 0 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 044 0 0 0 Dio ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela 045 0 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 046 (2.160) (2.160) 0 Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 047 0 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka] 048 0 0 0 Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite] 049 0 0 0 Promjene fer vrijednosti financijskih obveza koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se mogu pripisati promjenama u kreditnom riziku 050 0 0 0 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane 051 531 531 0 Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 53. do 60.) 052 (3.708) (3.708) 0 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel] 053 0 0 0 Zamjena strane valute 054 0 0 0 Rezerva za zaštitu novčanih tokova [učinkoviti udjel] 055 0 0 0 Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni] 056 0 0 0 Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 057 (4.522) (4.522) 0 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 058 0 0 0 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 059 0 0 0 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak 060 814 814 0 Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (38. + 39.; 62. + 63.) 061 6.482 6.482 0 Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel] 062 0 0 0 Pripada vlasnicima matičnog društva 063 6.482 6.482 0 Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (nastavak) Razlike u pozicijama računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2021. i 2020. godinu objavljene u godišnjem financijskom izvješću u odnosu na račun dobiti i gubitka i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti sukladno strukturi i sadržaju koje propisuje odluka HNB-a odnose se na sljedeće pozicije i reklasifikacije: Prema Odluci HNB-a prihodi od dividende iskazani su u zasebnoj pozciji, dok su u godišnjem izvještaju ovi prihodi uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto obuhvaćaju neto realizirane dobitke po vrijednosnim papirima koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz OSD u iznosu 3.528 tisuća kuna (2020.: 7.638 tisuća kuna) koji su uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja u godišnjem izvještaju i troškove po ostalim obvezama u iznosu 33 tisuće kuna (2020.: 2.342 tisuća kuna) koji su uključeni u troškove zaposlenika unutar administrativnih troškova poslovanja u godišnjem izvještaju. Ukupni iznos prihoda od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5.721 tisuću kuna (2020.: 5.136 tisuća kuna) je u godišnjem izvještaju uključen u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja. Ukupni iznos 270 tisuća kuna (2020.: 4.813 tisuća kuna) prihoda od usklađenja i kupoprodaje vrijednosnih papira iz portfelja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključen je u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja u godišnjem izvještaju. Sukladno Odluci HNB-a tečajne razlike u iznosu 917 tisuća kuna (2020.: 158 tisuća kuna) su iskazane u zasebnoj poziciji, od čega se 4 tisuće kuna (2020.: 1.284 tisuća kuna) odnosi na negativne neto tečajne razlike po ispravcima vrijednosti koje su uključene u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u godišnjem izvještaju i ostale pozitivne neto tečajne razlike u iznosu 921 tisuća kuna (2020.: 1.442 tisuća kuna) koje su uključene u godišnjem izvještaju u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja. Neto gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine u iznosu 569 tisuća kuna (2020.: 518 tisuća kuna) odnose se na troškove umanjenja vrijednsti ulaganja u nekretnine i uključeni su u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja u godišnjem izvještaju. Pozicija Ostali rashodi iz poslovanja obuhvaća ostale nekamatne troškove kao što su troškovi otpremnina, nadzornog odbora i doprinosa i sličnih troškova u iznosu 6.204 tisuća kuna (2020.: 6.567 tisuće kuna) koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Administrativni troškovi te rashod od 342 tisuće kuna (2020.: 86 tisuća kuna) koji se odnosi na gubitak od prodaje preuzete imovine i neotpisanu vrijednosti rashodovane materijalne imovine koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja. Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka i izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (nastavak) Pozicija Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita obuhvaća troškove doprinosa za sanacijski fond u iznosu 113 tisuća kuna (2020.: 113 tisuća kuna), a koji su u godišnjem izvješću uključeni u poziciju Administrativni troškovi poslovanja. U 2021. godini Banka nema troškove premija za osiguranje štednih uloga, a 2020. ovi troškovi su iznosili 6.107 tisuća kuna i bili su uključeni u poziciju Administrativni troškovi poslovanja u godišnjem izvješću. Prema Odluci HNB-a troškovi rezerviranja za potencijalne obveze iskazuju se u zasebnoj poziciji dok su u godišnjem izvještaju iskazani u poziciji Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja. Prihodi od naplate otpisanih potraživanja iz prethodnih godina u iznosu 9 tisuća kuna (2020.:8 tisuća kuna) uključeni su, prema Odluci HNB-a, u poziciju (Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, a u godišnjem izvještaju ovi prihodi su uključeni u Ostale neto prihode iz poslovanja. Sukladno Odluci HNB-a umanjenje vrijednosti preuzete imovine namijenjene prodaji u iznosu 334 tisuće kuna (2020.: 717 tisuća kuna) iskazuje se u zasebnoj poziciji, a u godišnjem izvještaju ovo umanjenje je uključeno u poziciju Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja. Prema Odluci HNB-a, u poziciju Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti uključeni su izvanredni prihodi u iznosu 719 tisuća kuna (2020.: 70 tisuća kuna) koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Ostali neto prihodi iz poslovanja te ostali nestandardni troškovi u iznosu 88 tisuća kuna (2020.: 185 tisuća kuna) koji su u godišnjem izvještaju uključeni u poziciju Administrativni troškovi poslovanja. Usklađenje Izvještaja o novčanom tijeku i Izvještaja o promjenama kapitala Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanim tokovima u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na izvještaj o novčanom tijeku sukladno odluci HNB-a uvjetovana su različitom metodologijom, a proizlaze iz različite strukture i sadržaja, odnosno razlike u klasifikaciji pojedinih pozicija imovine, obveza i kapitala. Isto se odnosi i na Izvještaj o promjenama kapitala. Dodatak II – Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi U skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, članak 164., Podravska Banka objavljuje slijedeće informacije. Banka obavlja bankovne i druge financijske usluge u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom, a osobito: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih srestava, a za svoj račun primanje depozita ili drugih povratnih sredstava odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting ) otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring) financijski najam (leasing), izdavanje garancija ili drugih jamstava trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, - financijskim ročnicama i opcijama, - valutnim i kamatnim instrumentima, 8. platne usluge, i to: 1) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje; 2) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje; 3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga: – izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja, – izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva, – izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge; 4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga: – izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja, – izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva, – izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge; 5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata; 6) usluge novčanih pošiljaka, 9. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, 10. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom 11. iznajmljivanje sefova 12. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu 13. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja i pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima 14. izdavanje elektroničkog novca 15. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata - izvršavanje naloga za račun klijenta - trgovanje za vlastiti račun - upravljanje portfeljem - investicijsko savjetovanje - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja - davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit - savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima - usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. st.1. točka 2. podtočka d), alineja 2, 3, 4 i 7 Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge, 16. obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje 2021. 2020. Ukupni prihodi 133.244 134.096 Dobit prije oporezivanja 19.516 15.043 Porez na dobit (4.282) (3.224) Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (plaćeni sati rada) u godini 185 182 U 2021. i 2020. godini Banka nije primala javne subvencije.

AI Terminal

More from Podravska Banka d.d.

Talk to a Data Expert