AI assistant
Podravka d.d. — Interim / Quarterly Report 2014
Jul 28, 2014
2084_10-q_2014-07-28_da900928-f7c1-4e5e-b800-8953656a9461.pdf
Interim / Quarterly Report
Open in viewerOpens in your device viewer
SADRŽAJ
| Ključni pokazatelji u prvoj polovici 2014. godine 3 |
|---|
| Značajni događaji u prvoj polovici 2014. godine 4 |
| Značajni događaji nakon datuma bilance 8 |
| Profitabilnost poslovanja 9 |
| Prihodi od prodaje po strateškim poslovnim područjima 13 |
| Prihodi od prodaje po kategorijama 15 |
| Prihodi od prodaje po tržištima 18 |
| Ključne značajke računa dobiti i gubitka 21 |
| Ključne značajke bilance 22 |
| Ključne značajke izvještaja o novčanom toku 24 |
| Dionica u prvoj polovici 2014. godine 26 |
| Konsolidirani izvještaj o dobiti Grupe Podravka 29 |
| Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju Grupe Podravka 30 |
| Konsolidirani izvještaj o novčanome toku Grupe Podravka 31 |
| Izjava o odricanju od odgovornosti 32 |
| Kontakt 33 |
Ključni pokazatelji u prvoj polovici 2014. godine1
| (u milijunima kuna) | H1 2014. |
2013.2 H1 |
% promjena |
|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 1.623,0 | 1.695,2 | (4,3%) |
| Bruto dobit | 661,8 | 691,3 | (4,3%) |
| Bruto marža | 40,8% | 40,8% | 0 bb |
| EBITDA | 169,5 | 185,6 | (8,7%) |
| EBITDA marža | 10,4% | 10,9% | -50 bb |
| Neto dobit nakon MI | 70,0 | 80,1 | (12,6%) |
| Neto dobit marža nakon MI | 4,3% | 4,7% | -41 bb |
| Novčani tok od operativnih aktivnosti | 49,1 | 165,1 | (70,2%) |
| Kapitalna ulaganja | 95,4 | 34,9 | 173,3% |
| (u kunama; tržišna kapitalizacija u milijunima kuna) |
H1 2014. |
2013. | % promjena |
| Neto dug/EBITDA3 | 2,3 | 2,1 | 9,1% |
| Dobit po dionici4 | 35,0 | 36,9 | (5,0%) |
| Zadnja cijena na kraju razdoblja | 304,5 | 254,6 | 19,6% |
| Tržišna kapitalizacija | 1.650,6 | 1.379,7 | 19,6% |
1 Svi pokazatelji su korigirani, bez jednokratnih stavki
2 Za H1 2013. godine je napravljena reklasifikacija unutar pojedinih funkcionalnih dijelova RDG-a, pri čemu se najznačajniji dio odnosi na bankarske naknade koje su zbog svoje prirode s općih realocirane u financijske rashode 3 Neto dug računat kao: dugoročni krediti i zajmovi + kratkoročni krediti i zajmovi + financijske obveze po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak - novac i novčani ekvivalenti; EBITDA računata na osnovi zadnjih 12 mjeseci
4 Dobit po dionici računata na osnovi zadnjih 12 mjeseci
Značajni događaji u prvoj polovici 2014. godine
Nastavak procesa restrukturiranja
Podravka je u prvoj polovici 2014. godine nastavila proces restrukturiranja poslovanja zatvaranjem niskoprofitabilnog segmenta pekarstvo početkom travnja, dok je krajem prošle godine kompanija izašla iz niskoprofitabilnih segmenata svježeg mesa i zamrznute hrane, što će vjerujemo imati utjecaj na daljnje povećanje profitabilnosti kompanije. U segmentu pića, koji je klasificiran kao program iz kojeg Podravka izlazi, nastavljeno je s optimizacijom poslovanja što je rezultiralo poboljšanjem troškovne strukture i bruto marže. U lipnju je Podravka zajedno s JM Fundus d.o.o. i Questus Private Equity d.o.o. podnijela neobvezujuću ponudu za strateško povezivanje i dokapitalizaciju društva BADEL 1862 d.d.. Osnovna ideja je osnivanje nove kompanije koja bi uključivala postojeće poslovanje društva BADEL 1862 d.d. i u koju bi bio prenijet segment pića. Kroz restrukturiranje poslovanja te ostvarivanje proizvodnih i operativnih sinergija, nova kompanija bi imala potencijal za iskorak na tržištu regije u kategorijama alkoholnih i bezalkoholnih pića.
U skladu s procesom restrukturiranja kompanije, Podravka je početkom godine započela s programom zbrinjavanja viška radnika koji je završio s 31.03.2014. godine. Navedenim programom je u ovoj godini zbrinuto 218 radnika, dok je ukupan broj radnika koji su napustili kompaniju uz isplatu otpremnine 377, čime je na račun otpremnina isplaćeno 51,5 milijuna kuna. Uštede koje će se ostvariti u cijeloj 2014. godini na temelju navedena 377 radnika manje iznose 30,2 milijuna kuna. Aktivno provođenje programa zbrinjavanja viška radnika je započelo u 2012. godini i do sada je navedeni program pokretan četiri puta. Ukupan broj radnika koji su zbrinuti od početka aktivnog provođenja programa je 727, dok je ukupan broj radnika koji su u istom razdoblju napustili kompaniju uz isplatu otpremnine 1.030. Ovim programom Podravka na socijalno odgovoran način rješava pitanje viška radne snage, no istodobno stvara podlogu za pomlađivanje stručnih kadrova čime se stvaraju pretpostavke za budući rast i razvoj kompanije.
Snažan inovacijski ciklus u hrani
Podravka je u prvoj polovici 2014. godine imala snažan inovacijski ciklus. Tako je u kategoriji kulinarstva na tržištu Hrvatske i Slovenije proširen proizvodni portfelj s Podravka temeljcima, potpuno
novom generacijom proizvoda, a na tržištima regije5 s Podravka popečcima, također potpuno novom generacijom proizvoda. Dodatno, Podravka je na
tržištu Hrvatske ušla u kategoriju monozačina u
kojoj nije bila prisutna do sada, dok je na tržištu Poljske započela distribucija bujona i Vegeta marinada čime se također ulazi u nove kategorije na tom tržištu. U segmentu juha je na tržištu Hrvatske uvedena nova linija unutar krem juha, a segment mješavina za pripremu jela s brendom Fant je obogaćen novim linijama proizvoda na regionalnim tržištima i SAD-u.
U kategoriji dječje hrane, hrane za doručak i ostale hrane, proširen je postojeći portfelj na
regionalnim tržištima s ekstenzijama postojećih proizvoda, ali i s novim kategorijama proizvoda, ponajviše u segmentu dječje hrane i hrane za doručak, poput dječjih keksa, grisa i impulsnog pogona.
U kategoriji slastica, snacka i napitaka imamo proširenje asortimana
praškastih slastica u liniji mješavina za kolače, liniji Želina, liniji pripomoći za pečenje kolača i liniji sladolednih
deserata na regionalnim tržištima pod brendom Dolcela te tri nova okusa Kviki krekera u segmentu snacka.
U kategoriji mesnih proizvoda na tržištu Hrvatske su lansirani novi trajni i polutrajni proizvodi pod brendom Danica po prihvatljivim cijenama. Ovim novim, cjenovno niže pozicioniranim proizvodima, nastoje se zadovoljiti potrebe cjenovno osjetljivih potrošača.
U prvoj polovici 2014. godine kategorija etičkih lijekova je na tržištu Slovenije proširila svoj portfelj s Beloderm kremom i masti, na tržištu Slovenije s lijekovima Monlast i Viner, na tržištu Rusije s lijekom Katena te na tržištu Kosova s lijekom Q-Pin.
5 Tržišta regije čine: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija
Na tržištu Hrvatske, kategorija bezreceptnog programa je povećala svoj asortiman proizvodima Silymarin i Lordiar, na tržištu Slovačke i Češke proizvodom Belobaza, na tržištu Bosne i Hercegovine proizvodom Neofen supozitorij te na tržištu Rusije proizvodima Belobaza i Aflokrem.
Snaga i kvaliteta Podravkinih proizvoda
Prema istraživanjima Best Buy Award (nagrada za najbolji omjer cijene i kvalitete) provedenima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji te Hrvatskoj za razdoblja 2013./2014. i 2014./2015. Podravka je prehrambeni brend s najvećim brojem osvojenih prvih pozicija u svim ispitanim zemljama regije. Niti jedan drugi prehrambeni brend, bilo hrvatski, regionalni ili
međunarodni, nije uspio ostvariti prva mjesta u tzv. Adriatic regiji (najveći broj glasova ispitanika na ispitanim tržištima bivše Jugoslavije) u tolikom broju različitih Best Buy Award kategorija tijekom najnovijih Best Buy Award istraživanja kao brend Podravka, što ukazuje na snažnu poziciju kompanije u regiji. Potrošačima Hrvatske najbolji omjer cijene i kvalitete nude Podravka džemovi, gotovi umaci, brašna, juhe iz vrećica, senf, konzervirano povrće, kompoti, Lino Lada slatki namaz, Dolcela prašak za pecivo i vanilin šećer, Kviki štapići te Vegeta dodaci jelima. Potrošačima Bosne i Hercegovine najbolji omjer cijene i kvalitete nudi Podravka konzervirano povrće, kompoti i gotova jela u konzervi, Vegeta dodatak jelima, Dolcela puding u prahu te Eva riblje konzerve. Potrošačima Srbije Podravka kiseli krastavci i ajvar su izbor broj jedan, dok potrošačima Slovenije Podravka đžem pruža najbolju vrijednost za uloženi novac.
Podravka je na tržištu Slovačke osvojila priznanje Slovak Superbrands 2014 za Vegetu koja se na tom tržištu prodaje pod nazivom Podravka, potvrdivši time svoju snagu i poznatost na tom tržištu. Podravka je nagradu dobila još 2006. godine te 2013. godine, a dodjeljuju je vodeći slovački eksperti za robne marke.
Vegeta je na tržištu Poljske kao najjači brend u univerzalnim dodacima jelima dobila nagradu Laur consumenta desetljeća za razdoblje od 2004. do 2014. godine. Riječ je o najprestižnijoj nagradi u Poljskoj koju neki proizvod može dobiti čime se Vegeta našla uz bok globalnih brendova.
Sedam Podravkinih proizvoda je u Bruxellesu dobilo priznanje za vrhunsku kvalitetu i okus od Međunarodnog Instituta za degustaciju i kvalitetu proizvoda – Superior Taste Award 2014. O dobitnicima nagrade odlučuje povjerenstvo od 120 vrhunskih kuhara, sommeliera i stručnjaka koji dolaze iz 12 najpoznatijih europskih kulinarskih udruženja. Nagrađeni su Podravka čaj
Limun-limeta, čaj Šljiva, Vegeta Marinada s češnjakom, Podravka Goveđi gulaš, te tri temeljca – Kokošji, Goveđi i Povrtni. Osvojeni rezultati omogućuju nagrađenim Podravkinim proizvodima da sljedeće tri godine na ambalaži komuniciraju internacionalno prepoznatljiv znak kvalitete "Superior Taste Award", što ih etablira među visokokvalitetne prehrambene proizvode. Podravka je do sad osvojila čak 34 Superior Taste Award nagrade koje su rezultat ulaganja u proizvodnju, sigurnost i zadovoljstvo kupaca.
Podravka je po prvi puta osvojila nagradu za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK GODINE 2014 za juhe bogatog sadržaja. Ambalaža je osnovni i najtrajniji medij komunikacije koji na prodajnom mjestu ima glavnu ulogu u privlačenju potrošača na
kupnju. Nagrađeni dizajn rezultat je rada velikog tima Podravkinih stručnjaka.
Halal certifikati
Četiri Podravkine tvornice su od strane Centra za certificiranje Halal kvalitete dobile Halal certifikate – tvornica Vegete i juhe, tvornica dječje hrane, tvornica voća te tvornica Kalnik. Navedenim certifikatima se potvrđuje da su proizvodi u spomenutim tvornicama proizvedeni sukladno zahtjevima i mjerama Halal normi te su primjereni za konzumaciju osobama muslimanske vjeroispovijesti. Kompanija radi iskorak na tržišta gdje je preduvijet da bi se njeni proizvodi prodavali upravo Halal certifikat, a o kakvom potencijalu je riječ govori činjenica da čak 70 posto muslimanske zajednice širom svijeta živi i hrani se u skladu s Halal standardom tako da svjetsko Halal tržište čini populacija od 1,6 milijardi muslimana u svijetu.
Euromoney nagrada za poslovno vođenje
U provedenoj anketi uglednog časopisa Euromoney, Podravka je dobila priznanje "Best Managed Company in CEE". Od 50 kompanija, čije je poslovanje na temelju iscrpnih podataka analizirao posebni stručni tim pod pokroviteljstvom Euromoneya, poslovno vođenje Podravke ocijenjeno je vrlo visokim ocjenama. Podravka je u ovoj godini ostvarila najveći napredak među svim kompanijama u srednjoj i istočnoj Europi te je svrstana u sami vrh najbolje vođenih kompanija u Hrvatskoj. U anketi su sudjelovali analitičari iz vodećih međunarodnih banaka i institucija, a nominirali su po njihovom mišljenju najbolje vođene tvrtke uzimajući u obzir strategiju poslovanja, sustav korporativnog upravljanja, dostupnost višeg menadžmenta, transparentnost poslovanja, vrijednost za dioničare, informativnost i efikasnost internetskih stranica i dr.
Preuzimanje konzerviranog mesnog programa i brendova PIK Vrbovca d.d.
Dana 7. travnja 2014. godine sklopljeni su Ugovori o prijenosu žigova, receptura i opreme te preuzimanju poslovanja proizvodnje i prodaje konzerviranih mesnih pašteta i konzerviranih proizvoda od mesa između društva Podravke d.d. i društva PIK Vrbovec d.d.. Navedenim ugovorima Podravka d.d. preuzima konzervirani mesni program i brendove PIK Vrbovca d.d. za daljnju proizvodnju i prodaju za sva tržišta. Podravka je tom akvizicijom značajno povećala tržišni udio te je zauzela čvrsto drugo mjesto u segmentu mesnih pašteta, s dobrom pozicijom za ekspanziju na regionalnim tržištima. Ovom strateškom akvizicijom ojačana je jedna od najprofitabilnijih kategorija u segmentu mesa i mesnih prerađevina što je i u skladu s dosadašnjim fokusom, strateškom optimizacijom portfelja te u skladu s recentnim kapitalnim ulaganjima u kategoriji. Povećanje proizvodnje uz kontrolu lanca opskrbe otvara potencijal za ostvarenje troškovnih sinergija. Potencijal za sinergije postoji također i kroz povećano iskorištavanje postojećih operativnih potencijala Podravke.
Značajni događaji nakon datuma bilance
Refinanciranje kreditnih obveza
Podravka je početkom srpnja s Europskom bankom za obnovu i razvoj te tri komercijalne banke (Erste Group Bank AG, Raiffeisen Bank International AG i Unicredit Bank Austria AG) sklopila sindicirani ugovor o kreditiranju u iznosu od 73,4 milijuna eura. Navedenim ugovorom Podravka je refinancirala postojeće kreditne obveze uz znatno nižu kamatnu stopu te prolongirane rokove dospijeća. Europska banka za obnovu i razvoj je kao aranžer sindikata sudjelovala s 30,0 milijuna eura vlastitih sredstava, dok je 43,4 milijuna eura došlo od ostalih banaka u sindikatu – Erste Group Bank AG, Raiffeisen Bank International AG i Unicredit Bank Austria AG. Proteklih godina Podravka je ostvarila značajna poboljšanja na operativnoj i financijskoj razini što je prepoznato od Europske banke za obnovu i razvoj te banaka sindikata koje su ovim ugovorom potvrdile svoje povjerenje u stabilnost i poslovanje kompanije. Ovim aranžmanom Podravka nastavlja proces restrukturiranja s ciljem daljnjeg regionalnog i internacionalnog rasta i razvoja. Navedeni iznos biti će iskorišten za restrukturiranje kompanijske bilance te se očekuje ušteda od 7,5 milijuna kuna u razdoblju do kraja 2015. godine na troškovima kamata. Rok otplate kredita je pet godina s time da je 75 posto kredita amortizirajući dio s ravnomjernim kvartalnim otplatama glavnice, počevši od 16.11.2014. godine. Ostatak od 17,6 milijuna eura dospijeva u okviru zadnje rate. Bitno niži trošak financiranja učinit će investicijske prilike atraktivnijima te time doprinijeti i budućem rastu Podravke.
Profitabilnost poslovanja
| SPP PiN | IZVJEŠTAJNI REZULTAT | KORIGIRANI REZULTAT6 | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| (u milijunima kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena | H1 2014. | H1 2013. | % promjena |
| Prihodi od prodaje | 1.248,9 | 1.293,8 | (3,5%) | 1.248,9 | 1.293,8 | (3,5%) |
| Bruto dobit | 468,6 | 469,4 | (0,2%) | 468,7 | 469,4 | (0,2%) |
| EBITDA | 71,8 | 70,2 | 2,3% | 116,6 | 105,2 | 10,8% |
| EBIT | 23,7 | 17,0 | 39,9% | 67,4 | 52,0 | 29,7% |
| Neto dobit nakon MI | 5,0 | 7,5 | (33,2%) | 48,7 | 42,5 | 14,5% |
| Bruto marža | 37,5% | 36,3% | +124 bb | 37,7% | 36,3% | +124 bb |
| EBITDA marža | 5,8% | 5,4% | +32 bb | 9,3% | 8,1% | +120 bb |
| EBIT marža | 1,9% | 1,3% | +59 bb | 5,4% | 4,0% | +138 bb |
| Neto marža nakon MI | 0,4% | 0,6% | -18 bb | 3,9% | 3,3% | +61 bb |
Profitabilnost Strateškog poslovnog područja Prehrana i napitci je na EBITDA i EBIT razini porasla u prvoj polovici 2014. godine unatoč smanjenju prihoda od prodaje. Bruto marža je porasla za 124 bazna boda što je rezultat značajnog smanjenja troškova sadržanih u prodanim proizvodima od 44,1 milijun kuna, gdje se ističe smanjenje troškova osoblja te povoljno kretanje cijena osnovnih sirovina. Uz troškove sadržane u prodanim proizvodima, značajno su smanjeni i troškovi prodaje, logistike i distribucije uslijed manjih troškova osoblja te nižih rezervacija za potraživanja od kupaca, dok su porasli troškovi marketinga. Zaključno, ukupni operativni troškovi su smanjeni za 47,1 milijun kuna što je utjecalo na rast EBITDA i EBIT u odnosu na prvu polovicu 2013. godine te je također dovelo do rasta EBITDA i EBIT marži. U odnosu na prvu polovicu 2013. godine, troškovi kamata su 4,6% niži, međutim zbog nižih financijskih prihoda, manjih neto pozitivnih financijskih tečajnih razlika te veće porezne obveze, neto dobit nakon manjinskih interesa je manja i iznosi 5,0 milijuna kuna.
Ako promatramo ostvarenje u prvoj polovici 2014. godine bez jednokratnih stavaka, Strateško poslovno područje Prehrana i napitci bilježi više apsolutne iznose na svim razinama profitabilnosti, kao i više profitne marže u odnosu na izvještajni rezultat. U usporedbi s korigiranim razdobljem u prvoj polovici 2013. godine, bruto dobit u apsolutnom iznosu je malo niža, no na ostalim razinama je ostvaren rast profitabilnosti u apsolutnom iznosu te rast profitnih marži na svim razinama.
6 Bez jednokratnih stavki
Jednokratne stavke Strateškog poslovnog područja Prehrana i napitci
U prvoj polovici 2014. godine jednokratne stavke na razini SPP Prehrana i Napitci su iznosile -43,7 milijuna kuna:
- -1,8 milijuna kuna se odnosi na trošak otpisa zaliha u Bosni i Hercegovini kao posljedica poplava. Stavka se nalazi unutar troškova sadržanih u prodanim proizvodima, nije novčana stavka i umanjuje izvještajni rezultat;
- -49,1 milijun kuna se odnosi na trošak otpremnina što je povezano s programom zbrinjavanja viška zaposlenih. Stavka se nalazi unutar općih i administrativnih troškova, novčana je stavka i umanjuje izvještajni rezultat;
- 1,7 milijuna kuna se odnosi na prihod od raspuštanja rezervacija povezanih s programima u restrukturiranju. Stavka se nalazi unutar troškova sadržanih u prodanim proizvodima, nije novčana stavka i uvećava izvještajni rezultat;
- 4,4 milijuna kuna se odnosi na prihod s osnove povrata od leasinga. Stavka se nalazi unutar ostalih prihoda, nije novčana stavka i uvećava izvještajni rezultat;
- 1,1 milijun kuna se odnosi na prihod od ukidanja rezervacije za usklađenje vrijednosti imovine povezane s programima u restrukturiranju. Stavka se nalazi unutar ostalih troškova, nije novčana stavka i uvećava izvještajni rezultat.
U prvoj polovici 2013. godine jednokratne stavke na razini SPP Prehrana i napitci su iznosile -35,0 milijun kuna:
-35,0 milijun kuna se odnosi na trošak otpremnina što je povezano s programom zbrinjavanja viška zaposlenih. Stavka se nalazi unutar općih i administrativnih troškova, novčana je stavka i umanjuje izvještajni rezultat.
| SPP Farmaceutika | IZVJEŠTAJNI REZULTAT | KORIGIRANI REZULTAT7 | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| (u milijunima kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena | H1 2014. | H1 2013. | % promjena |
| Prihodi od prodaje | 374,1 | 401,4 | (6,8%) | 374,1 | 401,4 | (6,8%) |
| Bruto dobit | 193,1 | 221,9 | (13,0%) | 193,1 | 221,9 | (13,0%) |
| EBITDA | 50,5 | 74,2 | (31,9%) | 53,0 | 80,4 | (34,1%) |
| EBIT | 29,8 | 51,7 | (42,4%) | 32,3 | 57,9 | (44,3%) |
| Neto dobit nakon MI | 18,9 | 31,4 | (39,8%) | 21,3 | 37,6 | (43,2%) |
| Bruto marža | 51,6% | 55,3% | -365 bb | 51,6% | 55,3% | -365 bb |
| EBITDA marža | 13,5% | 18,5% | -498 bb | 14,2% | 20,0% | -587 bb |
| EBIT marža | 8,0% | 12,9% | -492 bb | 8,6% | 14,4% | -581 bb |
| Neto marža nakon MI | 5,1% | 7,8% | -277 bb | 5,7% | 9,4% | -366 bb |
Najznačajniji utjecaj na profitabilnost Strateškog poslovnog područja Farmaceutika u prvoj polovici 2014. godine je imalo smanjenje prihoda od prodaje u iznosu od 27,3 milijuna kuna. Kako su istodobno troškovi sadržani u prodanim proizvodima blago viši, došlo je do pada bruto dobiti i do pada bruto marže. Od ostalih operativnih troškova bilježimo smanjenje troškova marketinga te troškova osoblja unutar općih i administrativnih troškova, čime su ukupni operativni troškovi niži za 4,9 milijuna kuna što je donekle ublažilo pad na EBITDA i EBIT razini. Troškovi kamata su u prvoj polovici 2014. godine niži za 39,1%, dok je porez na dobit manji za 57,5% što je ublažilo pad neto dobiti nakon manjinskih interesa koja iznosi 18,9 milijuna kuna dok neto dobit marža nakon manjinskih interesa iznosi 5,1%.
Promatrajući bez jednokratnih stavaka, Strateško poslovno područje Farmaceutika u prvoj polovici 2014. godine bilježi višu profitabilnost u apsolutnom iznosu i više profitne marže u odnosu na izvještajni rezultat.
Jednokratne stavke Strateškog poslovnog područja Farmaceutika
U prvoj polovici 2014. godine jednokratne stavke na razini SPP Farmaceutika su iznosile -2,4 milijuna kuna:
-2,4 milijuna kuna se odnosi na trošak otpremnina što je povezano s programom zbrinjavanja viška zaposlenih. Stavka se nalazi unutar općih i administrativnih troškova, novčana je stavka i umanjuje izvještajni rezultat.
7 Bez jednokratnih stavki
U prvoj polovici 2013. godine jednokratne stavke na razini SPP Farmaceutika su iznosile -6,2 milijuna kuna:
-6,2 milijuna kuna se odnosi na trošak otpremnina što je povezano s programom zbrinjavanja viška zaposlenih. Stavka se nalazi unutar općih i administrativnih troškova, novčana je stavka i umanjuje izvještajni rezultat.
| Grupa Podravka | IZVJEŠTAJNI REZULTAT | KORIGIRANI REZULTAT8 | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| (u milijunima kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena | H1 2014. | H1 2013. | % promjena |
| Prihodi od prodaje | 1.623,0 | 1.695,2 | (4,3%) | 1.623,0 | 1.695,2 | (4,3%) |
| Bruto dobit | 661,7 | 691,3 | (4,3%) | 661,8 | 691,3 | (4,3%) |
| EBITDA | 122,4 | 144,4 | (15,3%) | 169,5 | 185,6 | (8,7%) |
| EBIT | 53,5 | 68,7 | (22,0%) | 99,6 | 109,9 | (9,3%) |
| Neto dobit nakon MI | 23,9 | 38,9 | (38,5%) | 70,0 | 80,1 | (12,6%) |
| Bruto marža | 40,8% | 40,8% | 0 bb | 40,8% | 40,8% | 0 bb |
| EBITDA marža | 7,5% | 8,5% | -98 bb | 10,4% | 10,9% | -50 bb |
| EBIT marža | 3,3% | 4,1% | -75 bb | 6,1% | 6,5% | -34 bb |
| Neto marža nakon MI | 1,5% | 2,3% | -82 bb | 4,3% | 4,7% | -41 bb |
Zaključno, profitabilnost Strateškog poslovnog područja Prehrana i napitci je porasla na EBITDA i EBIT razini, no uslijed niže profitabilnosti Strateškog poslovnog područja Farmaceutika, na razini Grupe EBITDA i EBIT bilježe pad. Najznačajniji utjecaj na ovakav rezultat je imao pad prihoda od prodaje što se prelilo na sve razine profitabilnosti, no restrukturiranjem i optimalizacijom troškova kompanija je ublažila učinak nižih prihoda od prodaje na profitne marže. Troškovi sadržani u prodanim proizvodima bilježe pad uslijed nižih troškova osoblja te povoljnog kretanja cijena ključnih sirovina, čime je bruto marža Grupe zadržana na razini od 40,8%. Značajan pad su zabilježili i troškovi prodaje, logistike i distribucije pa su tako ukupni operativni troškovi 52,0 milijuna kuna niži u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. EBITDA na razini Grupe tako iznosi 122,4 milijuna kuna, dok EBIT iznosi 53,5 milijuna kuna. Troškovi kamata su smanjeni za 14,2%, no istovremeno se bilježe niži financijski prihodi kao i niže pozitivne neto financijske tečajne razlike. Porezna obveza je smanjena uslijed potencijalno veće mogućnosti iskorištavanja poreznih gubitaka iz ranijih razdoblja. Slijedom toga izvještajna neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 23,9 milijuna kuna.
8 Bez jednokratnih stavki
S obzirom da jednokratne stavke imaju pozitivan utjecaj na korigirani rezultat, sve korigirane profitne razine u prvoj polovici 2014. godine bilježe veće apsolutne iznose u odnosu na izvještajne.
| (u milijunima kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena | Δ promjena |
|---|---|---|---|---|
| SPP Prehrana i napitci | 1.248,9 | 1.293,8 | (3,5%) | (44,9) |
| Organska prodaja | 1.105,6 | 1.139,6 | (3,0%) | (34,0) |
| Ostala prodaja | 143,4 | 154,2 | (7,0%) | (10,9) |
| SPP Farmaceutika | 374,1 | 401,4 | (6,8%) | (27,3) |
| Organska prodaja | 299,9 | 322,0 | (6,9%) | (22,1) |
| Ostala prodaja | 74,2 | 79,4 | (6,6%) | (5,2) |
| Grupa Podravka | 1.623,0 | 1.695,2 | (4,3%) | (72,2) |
| Organska prodaja | 1.405,5 | 1.461,6 | (3,8%) | (56,1) |
| Ostala prodaja | 217,6 | 233,6 | (6,9%) | (16,1) |
Prihodi od prodaje po strateškim poslovnim područjima
U prvoj polovici 2014. godine Grupa Podravka je ostvarila za 4,3% niže prihode od prodaje u odnosu na prvu polovicu prethodne godine, dok je na organskoj razini9 pad nešto manji i iznosi 3,8%. Strateško poslovno područje Prehrana i napitci je ostvarilo 3,5% niže prihode od prodaje, dok su na organskoj razini manji za 3,0%. Strateško poslovno područje Farmaceutika je ostvarilo 6,8% manje prihode od prodaje, dok su na organskoj razini isti 6,9% niži u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Ukoliko se prihodi od prodaje promatraju bez programa u restrukturiranju iz kojih Podravka izlazi ili je izašla (pića, pekarstvo, zamrznuti program i svježe meso), Grupa Podravka je ukupno ostvarila niže prihode od prodaje od 2,2%, dok su na organskoj razini isti 2,4% manji. Strateško poslovno područje Prehrana i napitci bez programa u restrukturiranju ostvaruju pad prihoda od prodaje od 0,6% dok organski pad prihoda od prodaje iznosi 1,1%. U Strateškom poslovnom području Farmaceutika nema programa u restrukturiranju.
Dodatan utjecaj na pad prihoda od prodaje imale su tečajne razlike, prvenstveno ruske rublje, češke krune i australskog dolara. Ukoliko se prihodi od prodaje promatraju bez programa u restrukturiranju i bez tečajnih razlika, Grupa Podravka je ostvarila 1,1% manje prihode od prodaje, dok su na organskoj razini isti manji 1,4%. Strateško poslovno područje Prehrana i napitci bez programa u restrukturiranju i tečajnih razlika je ostvarilo prihode od prodaje nešto iznad razine prve polovice 2013. godine, dok su na organskoj razini prihodi od prodaje
9 Ostvarenje bez privatnih robnih marki, uslužne proizvodnje i trgovačke robe
0,4% manji. Strateško poslovno područje Farmaceutika, koje nema programe u restrukturiranju, bez utjecaja tečajnih razlika je ostvarilo pad prihoda od prodaje od 4,7%, uz jednaki pad na organskoj razini.
Zaključno, najveći utjecaj na prihode od prodaje u prvoj polovici 2014. godine su imali: (i) programi u restrukturiranju čiji su prihodi od prodaje na razini Grupe u prvoj polovici 2014. godine manji za 37,2 milijuna kuna u odnosu na prvu polovicu 2013. godine, (ii) tečajne razlike čiji je neto učinak -16,8 milijuna kuna10 na razini Grupe, (iii) zahtjevna gospodarska situacija na domaćem tržištu i u regiji koja stavlja pritisak na poslovanje, posebice u smislu prodajnih cijena, (iv) smanjenje cijena lijekova na recept na tržištu Hrvatske od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te (v) odluka menadžmenta Belupa da se uslijed deprecijacije ruske rublje smanji izloženost tržištu Rusije i posljedično time smanje zalihe kod distributera.
Struktura prihoda od prodaje po strateškim poslovnim područjima u H1 2014.
10 Izgubljeni prihodi od prodaje, da su tečajevi stranih valuta u H1 2014. bili na razini H1 2013., prihodi od prodaje bi bili za 16,8 milijuna kuna veći na razini Grupe
Prihodi od prodaje po kategorijama
| (u milijunima kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena | Δ promjena |
|---|---|---|---|---|
| SPP Prehrana i napitci | 1.248,9 | 1.293,8 | (3,5%) | (44,9) |
| Kulinarstvo | 429,6 | 443,1 | (3,1%) | (13,5) |
| Dodaci jelima i bujoni | 302,4 | 312,8 | (3,3%) | (10,3) |
| Podravka jela i mješavine za pripremu jela | 127,1 | 130,3 | (2,5%) | (3,2) |
| Slastice, snackovi i pića | 124,6 | 135,5 | (8,1%) | (10,9) |
| Pića | 55,5 | 71,2 | (22,0%) | (15,6) |
| Slastice i snack | 69,0 | 64,3 | 7,3% | 4,7 |
| Dječja hrana, hrana za doručak i ostala hrana | 423,0 | 432,3 | (2,1%) | (9,2) |
| Dječja hrana i hrana za doručak | 149,6 | 152,7 | (2,0%) | (3,1) |
| Ostala hrana | 273,4 | 279,5 | (2,2%) | (6,1) |
| Mesni proizvodi | 128,4 | 128,7 | (0,3%) | (0,3) |
| Ostala prodaja | 143,4 | 154,2 | (7,0%) | (10,9) |
| SPP Farmaceutika | 374,1 | 401,4 | (6,8%) | (27,3) |
| Etički lijekovi | 258,2 | 282,5 | (8,6%) | (24,4) |
| Bezreceptni program | 41,8 | 39,5 | 5,7% | 2,3 |
| Ostala prodaja | 74,2 | 79,4 | (6,6%) | (5,2) |
| Grupa Podravka | 1.623,0 | 1.695,2 | (4,3%) | (72,2) |
Kategorija kulinarstvo je u prvoj polovici 2014. godine ostvarila 429,6 milijuna kuna prihoda od prodaje uslijed manjih prihoda od prodaje univerzalnih dodataka jelima, što je ublaženo dvoznamenkastom stopom rasta prihoda od prodaje bujona, kao i rasta prihoda od prodaje mješavina za pripremu jela. Promatrano po zemljama, na tržištima Zapadne Europe i Srednje Europe je ostvaren rast prihoda od prodaje, dok je pad ostvaren na tržištima Hrvatske te Istočne Europe. Pad na tržištu Hrvatske je posljedica pada čitave kategorije univerzalnih dodataka jelima od 2,5%11 kao i zahtjevne gospodarske situacije obilježene deflacijom potrošačkih cijena od 2,3%12 te visokom stopom nezaposlenosti od 19,6%13 koje nastavljaju pritisak na prodajne cijene. Na tržište Istočne Europe najveći utjecaj ima tržište Rusije uslijed nižih prihoda od prodaje univerzalnih dodataka jelima, no potrebno je istaknuti dvoznamenkastu stopu rasta prihoda od prodaje juha na tržištu Rusije što je nastavak pozitivnog trenda i širenja distribucije u dva najveća trgovačka lanca u Rusiji. Tržište Zapadne Europe je ostvarilo rast uslijed dvoznamenkastog rasta prihoda od prodaje univerzalnih dodataka jelima na tržištu Njemačke. Na tržištu Srednje Europe tržište Poljske bilježi rast uslijed rasta prihoda od prodaje univerzalnih dodataka jelima, a na tržištima Mađarske i Poljske
11 Prema istraživanju agencije AC Nielsen za razdoblje prosinac 2013. - svibanj 2014.
12 Razdoblje H1 2014. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine; Državni zavod za statistiku
13 Stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju 2014. godine je 19,6%; Državni zavod za statistiku
je proširen proizvodni asortiman s bujonima koji nisu bili distribuirani u istom razdoblju prethodne godine.
Kategorija slastice, snackovi i pića je zabilježila 8,1% niže prihode od prodaje uslijed pada prihoda od prodaje pića kao programa u restrukturiranju, dok su slastice i snack ostvarile rast od 7,3%, gdje se najveći doprinos pripisuje praškastim slasticama koje su ostvarile dvoznamenkastu stopu rasta prihoda od prodaje. Promatrano po tržištima, najveći utjecaj na kategoriju ima tržište Hrvatske na kojemu se ostvaruje većina prihoda od prodaje te na kojemu je ostvaren najveći pad prihoda od prodaje pića, a posljedično i čitave kategorije. Pad kategorije na tržištu Hrvatske je ublažen rastom prihoda od prodaje slastica i snacka gdje su praškaste slastice ostvarile dvoznamenkastu stopu rasta prihoda od prodaje. Osim na tržištu Hrvatske, praškaste slastice ostvaruju dvoznamenkaste stope rasta prihoda od prodaje na tržištima Bosne i Hercegovine i Slovenije. Promatrajući bez programa u restrukturiranju (pića), kategorija ostvaruje rast od 4,5%.
Kategorija dječja hrana, hrana za doručak i ostala hrana je u prvoj polovici 2014. godine ostvarila 423,0 milijuna kuna prihoda od prodaje. Ostvarenje je najvećim djelom rezultat nižih prihoda od prodaje programa u restrukturiranju (pekarstvo te zamrznuta hrana), što je ublaženo dvoznamenkastim rastom prihoda od prodaje ribljih proizvoda pod brendom Eva te žitarica za djecu. Promatrano po tržištima, rast prihoda od prodaje je ostvaren na tržištima Srbije i Bosne i Hercegovine pod brendom Eva te na tržištu Poljske s proizvodima na bazi rajčice, dok je najznačajniji pad prihoda od prodaje ostvaren na tržištu Hrvatske s obzirom da su na tom tržištu najzastupljeniji programi u restrukturiranju. Ukoliko kategoriju promatramo bez programa u restrukturiranju (pekarstvo, zamrznuta hrana) ostvareni su niži prihodi od prodaje od 0,9%.
Kategorija mesni proizvodi je u prvoj polovici 2014. godine ostvarila prihode od prodaje na razini prve polovice 2013. godine. Kobasičarski proizvodi su ostvarili dvoznamenkastu stopu rasta prihoda od prodaje, dok su negativan utjecaj imali programi u restrukturiranju (svježe meso). Promatrajući po tržištima, najznačajniji rast prihoda od prodaje je ostvaren na tržištu Hrvatske uslijed dvoznamenkaste stope rasta prihoda od prodaje kobasičarskih proizvoda, dok je najznačajniji pad prihoda od prodaje ostvaren na tržištu SAD-a što je ponajviše rezultat promijenjene dinamike isporuke distributeru, no do kraja godine očekujemo povećanje dinamike. Promatrano bez programa u restrukturiranju (svježe meso), kategorija je ostvarila rast prihoda od prodaje od 1,8%.
Ostala prodaja u Strateškom poslovnom području Prehrana i napitci je zabilježila 143,4 milijuna kuna prihoda od prodaje pod utjecajem ostvarene niže uslužne proizvodnje i manje prodaje privatnih robnih marki. Izuzevši programe u restrukturiranju (prestanak
distribucije trgovačke robe zamrznute hrane), ostala prodaja bilježi rast prihoda od prodaje od 3,0%.
Kategorija etičkih lijekova je u prvoj polovici 2014. godine zabilježila pad prihoda od prodaje od 8,6%, ponajviše uslijed nižih prihoda od prodaje na tržištima Rusije i Hrvatske. Na tržište Rusije negativan utjecaj su imale tečajne razlike uslijed slabljenja ruske rublje kao i odluka menadžmenta Belupa da se uslijed deprecijacije te valute smanji izloženost tržištu Rusije i samim time smanje zalihe kod distributera. Posljedično, u prvoj polovici 2014. godine zalihe kod distributera na tržištu Rusije su smanjene sa 150 dana na 98 dana, a potraživanja za 32%. Potrebno je napomenuti da unatoč smanjenju zaliha kod distributera, sami distributeri kontinuirano bilježe trend rasta prodaje na tržištu Rusije pa je tako u prvoj polovici 2014. godine prodaja financijski iskazano veća za 9% u odnosu na prvu polovicu 2013. godine. Prihodi od prodaje na tržištu Hrvatske su pod negativnim utjecajem smanjenja cijene lijekova na recept od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, međutim kompanija ostvaruje znatan količinski rast prodaje pakiranja etičkih lijekova od 19%. Ostvareni pad prihoda od prodaje kategorije etičkih lijekova je ublažen rastom istih na tržištima Bosne i Hercegovine te Poljske.
Kategorija bezreceptnog programa je ostvarila rast prihoda od prodaje od 5,7%, ponajviše uslijed rasta prihoda od prodaje bezreceptnog programa na tržištima Rusije, Hrvatske i Srbije.
Ostala prodaja u Strateškom poslovnom području Faramceutika bilježi pad prihoda od prodaje od 6,6% prvenstveno uslijed pada trgovačke robe na tržištu Hrvatske kao posljedice smanjenja cijena lijekova na recept od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Prihodi od prodaje po tržištima
| (u milijunima kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena | Δ promjena |
|---|---|---|---|---|
| Hrvatska | 664,7 | 736,4 | (9,7%) | (71,7) |
| Jugoistočna Europa | 454,7 | 437,3 | 4,0% | 17,4 |
| Bosna i Hercegovina | 212,4 | 194,1 | 9,4% | 18,3 |
| Makedonija | 39,3 | 37,8 | 4,0% | 1,5 |
| Slovenija | 89,4 | 89,4 | 0,0% | 0,0 |
| Srbija | 64,1 | 61,3 | 4,5% | 2,8 |
| Ostale zemlje | 49,5 | 54,7 | (9,5%) | (5,2) |
| Srednja Europa | 247,5 | 241,7 | 2,4% | 5,8 |
| Češka | 80,0 | 87,3 | (8,3%) | (7,3) |
| Mađarska | 25,2 | 24,1 | 4,6% | 1,1 |
| Poljska | 99,5 | 85,2 | 16,8% | 14,3 |
| Slovačka | 42,7 | 45,1 | (5,3%) | (2,4) |
| Zapadna Europa | 96,9 | 87,2 | 11,1% | 9,7 |
| Austrija | 26,1 | 23,8 | 9,5% | 2,3 |
| Njemačka | 39,2 | 34,1 | 14,9% | 5,1 |
| Ostale zemlje | 31,6 | 29,2 | 8,1% | 2,4 |
| Istočna Europa | 95,1 | 118,4 | (19,7%) | (23,3) |
| Rusija | 69,3 | 94,9 | (27,0%) | (25,6) |
| Ostale zemlje | 25,9 | 23,5 | 9,8% | 2,3 |
| Prekooceanske zemlje i nova tržišta | 64,1 | 74,2 | (13,6%) | (10,1) |
| Australija | 30,4 | 36,7 | (17,1%) | (6,3) |
| SAD | 18,9 | 22,5 | (16,3%) | (3,7) |
| Ostale zemlje | 14,8 | 15,0 | (1,1%) | (0,2) |
| Grupa Podravka | 1.623,0 | 1.695,2 | (4,3%) | (72,2) |
Grupa Podravka je u prvoj polovici 2014. godine 41,0% prihoda od prodaje ostvarila na tržištu Hrvatske, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 43,4%. Udio prihoda od prodaje na inozemnim tržištima u prvoj polovici 2014. godine je iznosio 59,0%, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 56,6%. Promjena u strukturi prihoda od prodaje po tržištima je rezultat manjih prihoda od prodaje na tržištu Hrvatske u prvoj polovici 2014. godine dok su istodobno prihodi od prodaje na inozemnim tržištima na razini prve polovice 2013. godine.
Tržište Hrvatske je ostvarilo 9,7% niže prihode od prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći utjecaj na ostvarenje su imali niži prihodi od prodaje kategorija slastica, snackova i pića te kategorija dječje hrane, hrane za doručak i ostale hrane s obzirom da se u tim kategorijama nalaze programi u restrukturiranju koji najveću prodaju ostvaruju upravo na tom tržištu. Promatrano bez utjecaja programa u restrukturiranju, tržište Hrvatske bilježi
pad prihoda od prodaje od 5,5% (organski pad prihoda od prodaje iznosi 3,8%) pod utjecajem: (i) pada prihoda od prodaje kategorije kulinarstvo gdje imamo pad čitave kategorije univerzalnih dodataka jelima od 2,5%14, (ii) zahtjevne gospodarske situacije s deflacijom od 2,3%15 i visokom stopom registrirane nezaposlenosti od 19,6%16 koje stavljaju pritisak na poslovanje te (iii) pada prihoda od prodaje kategorije etičkih lijekova uslijed smanjenja cijena lijekova na recept od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Tržište Jugoistočne Europe je ostvarilo rast prihoda od prodaje od 4,0% ponajviše pod utjecajem rasta prihoda od prodaje kategorije dječje hrane, hrane za doručak i ostale hrane s brendom Eva na tržištu Bosne i Hercegovine i Srbije te rastom prihoda od prodaje trgovačke robe na tržištu Bosne i Hercegovine. Tržište Makedonije rast prihoda od prodaje ostvaruje ponajviše uslijed rasta prihoda od prodaje segmenta univerzalnih dodataka jelima i segmenta juha.
Tržište Srednje Europe je ostvarilo rast prihoda od prodaje od 2,4% ponajviše uslijed rasta prihoda od prodaje kategorije kulinarstvo sa segmentom bujona koji nisu bili distribuirani u istom razdoblju prethodne godine na tržištima Poljske i Mađarske te rasta prihoda od prodaje kategorije etičkih lijekova koja ostvaruje značajan rast na tržištu Poljske.
Tržište Zapadne Europe bilježi rast prihoda od prodaje od 11,1% pod utjecajem kategorije kulinarstvo gdje univerzalni dodaci jelima bilježe dvoznamenkastu stopu rasta prihoda od prodaje na tržištu Njemačke, ali i u većini zemalja Zapadne Europe.
Tržište Istočne Europe ostvaruje pad prihoda od prodaje od 19,7% prvenstveno pod utjecajem tržišta Rusije. Na tržištu Rusije su ostvareni niži prihodi od prodaje kategorije kulinarstvo uslijed manjih prihoda od prodaje segmenta univerzalni dodaci jelima što je ublaženo dvoznamenkastom stopom rasta prihoda od prodaje segmenta juhe kao nastavak pozitivnog trenda i širenja distribucije u dva najveća trgovačka lanca u Rusiji. Niže prihode od prodaje na tržištu Rusije je ostvarila i kategorija etičkih lijekova što je objašnjeno u sekciji "Prihodi od prodaje po kategorijama". Ukoliko eliminiramo utjecaj deprecijacije ruske rublje, tržište Istočne Europe ostvaruje pad prihoda od prodaje od 12,5%, a tržište Rusije od 18,0%.
Prekooceanske zemlje i nova tržišta su ostvarile 13,6% niže prihode od prodaje ponajviše uslijed nižih prihoda od prodaje kategorije kulinarstvo na tržištima Australije i SAD-a te nižih prihoda od prodaje kremnih namaza u kategoriji dječja hrana, hrana za doručak i ostala hrana na tržištu Australije. Na navedeno ostvarenje je utjecala promjena modela distribucije u
14 Prema istraživanju agencije AC Nielsen za razdoblje prosinac 2013. - svibanj 2014.
15 Razdoblje H1 2014. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine; Državni zavod za statistiku
16 Stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju 2014. godine je 19,6%; Državni zavod za statistiku
Australiji i SAD-u što je proces u kojemu je u jednom trenutku došlo do promjene u dinamici isporuka. Dodatan utjecaj je došao od tečajnih razlika australskog i američkog dolara što je negativno utjecalo na izvještajne prihode od prodaje. Ukoliko bi uklonili utjecaj tečaja, prihodi od prodaje na prekooceanskim zemljama i novim tržištima bi bili 6,2% niži.
Struktura prihoda od prodaje po tržišima u H1 2014.
Ključne značajke računa dobiti i gubitka
Ostali prihodi
Rast uglavnom uslijed 4,4 milijuna kuna prihoda s osnove povrata od leasinga.
Troškovi prodanih proizvoda
Troškovi prodanih proizvoda su smanjeni za 4,3% uslijed povoljnog kretanja cijena ključnih sirovina te smanjenja troškova osoblja.
Opći i administrativni troškovi
Opći i administrativni troškovi su u promatranom razdoblju porasli za 3,2 milijuna kuna, među ostalim i uslijed viših troškova otpremnina u prvoj polovici 2014. godine.
Troškovi prodaje i distribucije
Troškovi prodaje i distribucije su ostvarili značajan pad od 7,9% uslijed smanjenja troškova osoblja te nižih rezervacija za potraživanja od kupaca.
Troškovi marketinga
Troškovi marketinga bilježe rast uslijed snažnijih marketinških aktivnosti kojima je popraćen segment dječje hrane i hrane za doručak na tržištima Jugoistočne Europe i tržištima Srednje Europe.
Ostali troškovi
Ostali troškovi se uglavnom sastoje od neto realiziranih tečajnih razlika prema kupcima i dobavljačima. U prvoj polovici 2014. godine neto realizirane tečajne razlike su na razini prve polovice 2013. godine.
Neto financijski troškovi
Neto financijski troškovi su porasli u prvoj polovici 2014. godine prvenstveno uslijed manjih pozitivnih neto tečajnih razlika po kreditima te manjih financijskih prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Financijski troškovi koji se odnose na kamate za kreditne obveze su u promatranom razdoblju manji za 4,3 milijuna kuna što je posljedica refinanciranja kreditnih obveza.
Porez na dobit
Porez na dobit je značajno manji u promatranom razdoblju uslijed potencijalno veće mogućnosti iskorištavanja poreznih gubitaka iz ranijih razdoblja.
Ključne značajke bilance
Nematerijalna imovina
Nematerijalna imovina je na kraju razdoblja veća za 17,8% u odnosu na kraj 2013. godine uglavnom uslijed preuzimanja konzerviranog mesnog programa i brendova PIK Vrbovca d.d. za daljnju proizvodnju i prodaju za sva tržišta gdje je došlo do preuzimanja određene nematerijalne imovine poput žigova, receptura i sl.
Zalihe
Zalihe su na kraju prve polovice 2014. godine veće za 6,8% u odnosu na kraj 2013. godine uslijed preuzimanja zaliha konzerviranog mesnog programa i brendova PIK Vrbovca d.d. te sezonskog efekta porasta proizvodnje pojedinih vrsta proizvoda prije ljetnog razdoblja.
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja su smanjena za 2,9%, među ostalom, i zbog unaprjeđenja procedure za naplatu potraživanja, čija je svrha osiguranje naplate potraživanja u dogovorenim rokovima i smanjenje izloženosti rizičnim kategorijama kupaca. Kao dodatno osiguranje naplate potraživanja, Podravka je u prvoj polovici 2014. godine sklopila ugovor o osiguranju potraživanja.
Imovina raspoloživa za prodaju
U imovini raspoloživoj za prodaju je klasificirana dugotrajna materijalna imovina društava Italice d.o.o. i Lero d.o.o. za koje se očekuje završetak formalnog pripajanja matičnom društvu tijekom trećeg kvartala 2014. godine, oprema Pekare koja je ugašena tijekom drugog kvartala 2014. godine te dugotrajna materijalna imovina tvornice Studenac u Lipiku (segment Pića u restrukturiranju).
Dugoročni krediti i zajmovi
Krediti i zajmovi u sklopu dugoročnih obveza su se povećali za 38,4% uslijed dugoročnog zaduženja u iznosu od 95 milijuna kuna u prvoj polovici 2014. godine sa svrhom isplate otpremnina u sklopu programa zbrinjavanja viška zaposlenih te radi preuzimanja konzerviranog mesnog programa i brendova PIK Vrbovca d.d. za daljnju proizvodnju i prodaju
za sva tržišta. Dodatno, krajem 2013. godine Podravka je sklopila dugoročni kredit u iznosu od 200 milijuna kuna čime je refinancirala postojeće obveze. Sredstava iz tog aranžmana su iskorištena u prvoj polovici 2014. godine te su tako utjecala na rast dugoročne zaduženosti na 30.06.2014. godine.
Kratkoročni krediti i zajmovi
Krediti i zajmovi u sklopu kratkoročnih obveza su se smanjili za 31,6% u odnosu na kraj 2013. godine uslijed refinanciranja kreditnih obveza čime se dio kratkoročnih kreditnih obveza pretvorio u dugoročne kreditne obveze te uslijed redovitih otplata kreditnih obveza.
Zaduženost
Na 30.06.2014. godine ukupna zaduženost Grupe po kreditima i drugim kamatonosnim financijskim obvezama je 1.130.926 tisuća kuna, od čega se 792.901 tisuća kuna odnosi na dugoročne obveze po kreditima i zajmovima, 335.423 tisuće kuna na kratkoročne obveze po kreditima i zajmovima, a 2.602 tisuće kuna na obveze po swap ugovorima. Prosječni ponderirani trošak duga po svim navedenim obvezama na 30.06.2014. godine iznosi 4,1%. Promatrajući valutnu strukturu duga, 46,4% duga je u eurima, 43,1% duga u kunama, 7,4% u konvertibilnim markama, a ostatak od 3,1% u češkoj kruni, makedonskom denaru i australskom dolaru.
| (u tisućama kuna)17 | H1 2014.18 | 2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| Neto dug19 | 930.301 | 886.533 | 4,9% |
| Trošak kamata | 54.304 | 58.616 | (7,4%) |
| Neto dug/EBITDA | 2,3 | 2,1 | 9,1% |
| EBITDA/Trošak kamata | 7,5 | 7,2 | 3,8% |
| Omjer kapitala i ukupne imovine | 48,7% | 48,9% | -25 bb |
Neto dug je na 30.06.2014. bio 4,9% veći u odnosu na kraj 2013. godine uslijed porasta financijskog duga od 64,9 milijuna kuna, dok je iznos novaca i novčanih ekvivalenata veći za 21,2 milijuna kuna. Trošak kamata na osnovi zadnjih 12 mjeseci bilježi pad od 7,4% kao posljedica refinanciranja obveza. Odnos neto duga i korigirane EBITDA na osnovi zadnjih 12 mjeseci je 2,3, što je porast u odnosu na kraj godine uslijed rasta neto duga i niže korigirane
17 Svi su pokazatelji korigirani, bez jednokratnih stavki
18 Za H1 2014. razdoblje EBITDA i trošak kamata računati na osnovi zadnjih 12 mjeseci, a bilančne stavke uzete na 30.06.2014.
19 Računat kao: dugoročni krediti i zajmovi + kratkoročni krediti i zajmovi + financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak - novac i novčani ekvivalenti
EBITDA. Omjer korigirane EBITDA i troška kamata je porastao uslijed nižeg troška kamata, dok je omjer kapitala i ukupne imovine za 25 baznih bodova niži uslijed većeg rasta ukupne imovine od kapitala.
Ključne značajke izvještaja o novčanom toku
Novčani tok od poslovnih aktivnosti
U prvoj polovici 2014. godine neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti je iznosio 49,1 milijun kuna, što je 70,2% manje nego u prvoj polovici 2013. godine.
U radnom kapitalu bilježimo povećanje zaliha uslijed preuzimanja zaliha konzerviranog mesnog programa i brendova PIK Vrbovca d.d. te sezonskog efekta porasta proizvodnje pojedinih vrsta proizvoda prije ljetnog razdoblja. Kratkoročna potraživanja su smanjena, među ostalom, i uslijed poboljšanih procedura za naplatu potraživanja. U istom razdoblju prethodne godine potraživanja su smanjena za 110,6 milijuna kuna što je dobrim djelom vezano uz odluku Vlade da se sanira bolnički sustav i da se obveze HZZO-a svedu na 60 dana. Istodobno smo u prvoj polovici 2013. godine imali značajno smanjenje obveza uslijed usklađivanja s rokovima plaćanja dobavljača.
Plaćene kamate su u promatranom razdoblju smanjene uslijed refinanciranja kreditnih obveza po povoljnijim komercijalnim uvjetima.
Novčani tok od ulagateljskih aktivnosti
Neto novčani tok od ulagateljskih aktivnosti je na kraju prve polovice 2014. godine iznosio negativnih 91,7 milijuna kuna prvenstveno uslijed kapitalnih izdataka u iznosu od 95,4 milijuna kuna. Najznačajniji kapitalni izdaci u prvoj polovici 2014. godine se odnose na:
- Kupnju brenda, know-how-a i opreme od kompanije PIK Vrbovec d.o.o. što će omogućiti proizvodnju i prodaju pašteta pod brendom Piketa i Classic;
- Zamjenu postojeće proizvodne linije novom linijom većeg kapaciteta te kupnja stroja za proces pakiranja konzervi u kompaniji Danica d.o.o. čime se povećavaju proizvodni kapaciteti te se dodatno automatizira proizvodnja što stvara preduvjete za rast proizvodnje, prodaje i profitabilnosti;
- Povećanje skladišnih kapaciteta u kompaniji Farmavita d.o.o. te
- Proširenje postojeće linije za proizvodnju dječje hrane i kupnja stroja za automatiziranje procesa punjenja kremnih namaza.
Prosječni kapitalni izdaci u razdoblju 2010. - 2013. godina su iznosili oko 95 milijuna kuna godišnje, što je razina kapitalnih izdataka Grupe dok nema većih projekata. U narednom
razdoblju je za očekivati da kapitalni izdaci budu veći, prvenstveno uslijed izgradnje tvornice krutih i polukrutih lijekova. U skladu s time, kapitalni izdaci u 2014. godini bi se trebali kretati na razini od 200-250 milijuna kuna, u 2015. godini na razini od 400-450 milijuna kuna, a u 2016. godini na razini od 200-300 milijuna kuna nakon čega bi se trebali ustaliti na razini od oko 130 milijuna kuna.
Novčani tok od financijskih aktivnosti
U prvoj polovici 2014. godine dobiveni su krediti koji su iskorišteni za poslovne aktivnosti i refinanciranje postojećih kreditnih obveza, čime je ostvareno 63,8 milijuna kuna neto novčanog toka od financijskih aktivnosti. Najznačajniji krediti se odnose na: (i) 95 milijuna kuna kredita sa svrhom isplate otpremnina u sklopu programa zbrinjavanja viška zaposlenih te radi preuzimanja konzerviranog mesnog programa i brendova PIK Vrbovca d.d. za daljnju proizvodnju i prodaju za sva tržišta, (ii) 200 milijuna kuna kredita po osnovi kreditnog aranžmana sklopljenog krajem 2013. godine te (iii) 95 milijuna kuna kredita u sklopu kratkoročnog "bridge" kredita.
Istodobno su najznačajnije otplate 95 milijuna kuna za vračanje kratkoročnog "bridge" kredita te 141 milijun kuna za postojeće kreditne obveze koje su refinancirane. Preostali iznos otplata se odnosi na redovne otplate kreditnih obveza kompanija unutar Grupe.
Dionica u prvoj polovici 2014. godine
Vlasnička struktura na 30.06.2014.
| Br. | Dioničar | Broj dionica | % vlasništva |
|---|---|---|---|
| 1. | DUUDI20 - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje | 575.598 | 10,6% |
| 2. | DUUDI - Republika Hrvatska | 536.259 | 9,9% |
| 3. | Erste Plavi obvezni mirovinski fond | 514.863 | 9,5% |
| 4. | AZ obvezni mirovinski fond | 488.106 | 9,0% |
| 5. | PBZ Croatia Osiguranje obvezni mirovinski fond | 477.957 | 8,8% |
| 6. | Zbirni skrbnički račun za Unicredit Bank Austria AG | 432.530 | 8,0% |
| 7. | Kapitalni fond d.d.21 | 321.804 | 5,9% |
| 8. | Raiffeisen obvezni mirovinski fond | 203.266 | 3,8% |
| 9. | Podravka d.d. - trezorski račun | 177.511 | 3,3% |
| 10. | Zagrebačka banka d.d. - skrbnički račun | 66.416 | 1,2% |
| Ostali dioničari | 1.625.693 | 30,0% | |
| Ukupno | 5.420.003 | 100,0% |
Kompanija ima stabilnu vlasničku strukturu unutar koje najznačajniji udio ima Republika Hrvatska te institucionalni investitori. Republika Hrvatska preko Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom ima 20,5% vlasništva kompanije te preko Kapitalnog fonda d.d. ima dodatnih 5,9% vlasništva. U vlasničkoj strukturi se nalaze i sva četiri hrvatska obavezna mirovinska fonda koji zajedno posjeduju 31,1% vlasništva kompanije. Kompanija posjeduje 3,3% vlastitih dionica. Dionice kompanije kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze od 07.12.1998. godine pod simbolom PODR-R-A.
20 Državni ured za upravljanje državnom imovinom
21 Investicijski fond Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva čiji je jedini član Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Kretanje cijene dionice
| (zaključna cijena u kunama; zaključni bodovi) | 30.06.2014. | 31.12.2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| PODR-R-A | 304,5 | 254,6 | 19,6% |
| CROBEX | 1.791,5 | 1.794,3 | (0,2%) |
| CROBEX10 | 1.015,4 | 994,9 | 2,1% |
U prvoj polovici 2014. godine dionica Podravke je ostvarila rast od 19,6% čime je imala bolje ostvarenje od dioničkih indeksa CROBEX i CROBEX10 koji su u istom razdoblju imali pad od 0,2% i rast od 2,1%, pojedinačno.
Ostvarenje na hrvatskom tržištu kapitala
| 22 (u kunama; u jedinicama) |
H1 2014. | H1 2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| Prosječna cijena | 284,2 | 263,9 | 7,7% |
| Prosječan broj transakcija | 15 | 11 | 33,6% |
| Prosječna količina | 1.688 | 803 | 110,3% |
| Prosječan promet | 480.254,6 | 217.866,6 | 120,4% |
U prvoj polovici 2014. godine prosječan dnevni broj transakcija dionicama kompanije je povećan za trećinu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je istodobno prosječan broj protrgovanih dionica u tim transakcijama dvostruko veći. Kako je također došlo do rasta prosječne cijene od 7,7%, prosječan promet dionicama kompanije se više nego udvostručio u promatranom razdoblju i zabilježio je rast od 120,4%.
Valuacija
| (u milijunima kuna; dobit po dionici u kunama)23 | H1 2014. | 2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| Zadnja cijena | 304,5 | 254,6 | 19,6% |
| Tržišna kapitalizacija | 1.650,6 | 1.379,7 | 19,6% |
| EV24 | 2.616,1 | 2.300,2 | 13,7% |
| Dobit po dionici | 35,0 | 36,9 | (5,0%) |
| EV/Prihodi od prodaje | 0,7 | 0,6 | 16,0% |
| EV/EBITDA | 6,4 | 5,4 | 18,2% |
| EV/EBIT | 9,9 | 8,4 | 18,1% |
| Omjer cijene i dobiti po dionici | 8,7 | 6,9 | 26,0% |
Posljedično na rast cijene dionice Podravke, porasla je i tržišna kapitalizacija koja na 30.06.2014. godine iznosi 1,7 milijardi kuna. EV je uslijed rasta tržišne kapitalizacije i neto duga porastao za 13,7% u odnosu na kraj 2013. godine, što se odrazilo na rast multiplikatora. Dobit po dionici je, uslijed niže dobiti nakon manjinskih interesa, na kraju prve polovice 2014. godine u odnosu na kraj 2013. godine manja za 5,0%. Smanjenjem dobiti po dionici i rastom cijene po dionici, porastao je i multiplikator koji stavlja u omjer cijenu i dobit po dionici.
22 Računato kao prosjek prosječnih dnevnih cijena/transakcija/količina/prometa, osim za zaključnu cijenu
23 Stavke računa dobiti i gubitka korigirane, bez jednokratnih stavki; za razdoblje H1 2014. na osnovi zadnjih 12 mjeseci
24 Eng. Enterprise Value; Računato kao: tržišna kapitalizacija + neto dug + manjinski interesi
Konsolidirani izvještaj o dobiti Grupe Podravka
| (u tisućama kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 1.623.030 | 1.695.246 | (4,3%) |
| Troškovi sadržani u prodanim proizvodima | (961.282) | (1.003.953) | (4,3%) |
| Bruto dobit | 661.748 | 691.293 | (4,3%) |
| Ostali prihodi | 8.776 | 3.668 | 139,3% |
| Opći i administrativni troškovi | (173.728) | (170.561) | 1,9% |
| Troškovi prodaje i distribucije | (220.330) | (239.290) | (7,9%) |
| Troškovi marketinga | (211.340) | (206.781) | 2,2% |
| Ostali troškovi | (11.583) | (9.645) | 20,1% |
| Operativna dobit | 53.543 | 68.684 | (22,0%) |
| Financijski prihodi | 990 | 4.792 | (79,3%) |
| Financijski troškovi | (26.023) | (30.335) | (14,2%) |
| Tečajne razlike - krediti | 4.967 | 9.306 | (46,6%) |
| Neto financijski troškovi | (20.065) | (16.238) | 23,6% |
| Dobit prije poreza | 33.478 | 52.446 | (36,2%) |
| Tekući porez na dobit | 13.502 | 13.395 | 0,8% |
| Odgođeni porez | (5.243) | (316) | 1559,3% |
| Porez na dobit | 8.259 | 13.079 | (36,9%) |
| Dobit za godinu | 25.219 | 39.367 | (35,9%) |
| Dobit / (gubitak) za raspodjelu: | |||
| Vlasnicima matice | 23.914 | 38.896 | (38,5%) |
| Vlasnicima nevladajućih udjela | 1.305 | 471 | 177,1% |
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju Grupe Podravka
| (u tisućama kuna) | 30.6.2014. | 31.12.2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| IMOVINA | |||
| Dugotrajna imovina | |||
| Goodwill | 25.881 | 25.881 | 0,0% |
| Nematerijalna imovina | 257.388 | 218.438 | 17,8% |
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 1.208.020 | 1.218.264 | (0,8%) |
| Odgođena porezna imovina | 54.502 | 49.573 | 9,9% |
| Dugotrajna financijska imovina | 6.762 | 5.607 | 20,6% |
| Ukupna dugotrajna imovina | 1.552.553 | 1.517.763 | 2,3% |
| Kratkotrajna imovina | |||
| Zalihe | 611.395 | 572.616 | 6,8% |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 997.034 | 1.026.635 | (2,9%) |
| Potraživanje za porez na dobit | 6.933 | 6.329 | 9,5% |
| Novac i novčani ekvivalenti | 200.625 | 179.461 | 11,8% |
| Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 155.625 | 155.354 | 0,2% |
| Ukupna kratkotrajna imovina | 1.971.612 | 1.940.395 | 1,6% |
| Ukupna imovina | 3.524.165 | 3.458.158 | 1,9% |
| GLAVNICA I OBVEZE | |||
| Kapital i pričuve | |||
| Dionički kapital | 1.062.328 | 1.062.328 | 0,0% |
| Pričuve | 254.958 | 249.321 | 2,3% |
| Zadržana dobit / (Preneseni gubitak) | 362.452 | 345.701 | 4,8% |
| Udjeli vlasnika matice | 1.679.738 | 1.657.350 | 1,4% |
| Nevladajući udjeli | 35.156 | 34.040 | 3,3% |
| Ukupna glavnica | 1.714.894 | 1.691.390 | 1,4% |
| Dugoročne obveze | |||
| Krediti i zajmovi | 792.901 | 572.872 | 38,4% |
| Rezerviranja | 47.908 | 49.279 | (2,8%) |
| Odgođena porezna obveza | 5.355 | 5.577 | (4,0%) |
| Ukupne dugoročne obveze | 846.164 | 627.728 | 34,8% |
| Kratkoročne obveze | |||
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 611.694 | 620.781 | (1,5%) |
| Obveza za porez na dobit | 8.574 | 2.849 | 200,9% |
| Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak | 2.602 | 2.709 | (3,9%) |
| Krediti i zajmovi | 335.423 | 490.413 | (31,6%) |
| Rezerviranja | 4.814 | 22.288 | (78,4%) |
| Ukupne kratkoročne obveze | 963.107 | 1.139.040 | (15,4%) |
| Ukupne obveze | 1.809.271 | 1.766.768 | 2,4% |
| Ukupno glavnica i obveze | 3.524.165 | 3.458.158 | 1,9% |
Konsolidirani izvještaj o novčanome toku Grupe Podravka
| (u tisućama kuna) | H1 2014. | H1 2013. | % promjena |
|---|---|---|---|
| Dobit / (gubitak) tekuće godine | 25.218 | 39.367 | (35,9%) |
| Porez na dobit | 8.259 | 13.079 | (36,9%) |
| Amortizacija | 64.122 | 75.736 | (15,3%) |
| Gubici od umanjenja vrijednosti imovine namijenjene prodaji | 4.691 | 0 | 100,0% |
| Vrijednosno usklađenje ulaganja | 483 | 0 | 100,0% |
| Promjena u fer vrijednosti financijskih instrumenata | (107) | (4.409) | (97,6%) |
| Dobici od prodaje i rashoda dugotrajne imovine - neto | (279) | (14) | 1892,9% |
| Vrijednosno usklađenje kupaca | 5.544 | 11.586 | (52,1%) |
| Smanjenje rezerviranja | (18.845) | (1.388) | 1257,7% |
| Prihod od kamata | (883) | (2.163) | (59,2%) |
| Ispravak vrijednosti (otpis) danih kredita i kamata | 1.500 | 0 | 100,0% |
| Trošak kamata | 26.023 | 30.333 | (14,2%) |
| Učinak promjene tečaja | (5.842) | (15.487) | (62,3%) |
| Promjene u radnom kapitalu: | |||
| (Povećanje) / smanjenje zaliha | (47.521) | 18.650 | n/p |
| Smanjenje / (povećanje) potraživanja | 22.552 | 110.602 | (79,6%) |
| (Smanjenje) / povećanje obveza | (605) | (72.670) | (99,2%) |
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti | 84.310 | 203.222 | (58,5%) |
| Plaćeni porez | (7.893) | (7.161) | 10,2% |
| Plaćene kamate | (27.274) | (30.918) | (11,8%) |
| Neto novac ostvaren poslovnim aktivnostima | 49.143 | 165.143 | (70,2%) |
| Novčani tok iz ulagateljskih aktivnosti | |||
| Kupovina podružnica i udjela, neto odljev novca | (16) | 0 | (100,0%) |
| Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine | (95.352) | (34.891) | 173,3% |
| Primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine |
4.368 | 111 | 3835,1% |
| Neto izdaci po ulaganjima i danim kreditima | (1.618) | (24.604) | (93,4%) |
| Naplaćene kamate | 883 | 2.163 | (59,2%) |
| Neto novac od ulagačkih aktivnosti | (91.735) | (57.221) | 60,3% |
| Novčani tok od financijskih aktivnosti | |||
| Primljeni krediti i zajmovi | 489.815 | 127.492 | 284,2% |
| Otplata kredita i zajmova | (426.059) | (175.877) | 142,2% |
| Neto novac korišten u financijskim aktivnostima | 63.756 | (48.385) | n/p |
| Neto (smanjenje) / povećanje novca i novčanih ekvivalenata | 21.164 | 59.537 | (64,5%) |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 179.461 | 118.208 | 51,8% |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 200.625 | 177.744 | 12,9% |
Izjava o odricanju od odgovornosti
Kontakt
Podravka d.d. Odnosi s investitorima Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica Tel: 048 65 16 65 GSM: 099 43 85 007 e-mail: [email protected]