AI assistant
Podravka d.d. — Audit Report / Information 2021
Apr 4, 2022
2084_10-k_2022-04-04_3a36af28-f256-4dc8-b277-9c87f640667b.pdf
Audit Report / Information
Open in viewerOpens in your device viewer

Godišnje izvješće Podravke d.d. za 2021. godinu
| 1 | Struktura i vlasništvo | 3 |
|---|---|---|
| 2 | Uvodna riječ predsjednice Uprave Podravke d.d. | 6 |
| 3 | Uprava Podravke d.d. | 9 |
| 4 | Nadzorni odbor Podravke d.d. | 15 |
| 5 | Izvještaj o radu Nadzornog odbora Podravke d.d. i njegovih odbora | 20 |
| 6 | Ključni pokazatelji poslovanja | 23 |
| Ključni događaji | 24 | |
| O okruženju u kojem je Grupa Podravka poslovala | 31 | |
| 7 | Profil Podravke | 33 |
| 8 | Rezultati poslovanja i vrijednosni papiri društva | 42 |
| Rezultati poslovanja | 43 | |
| Vrijednosni papiri | 49 | |
| 9 | Inovacije, aktivnosti, nagrade i priznanja | 51 |
| Istraživanje i razvoj | 52 | |
| Novi proizvodi | 53 | |
| Digitalne inovacije | 61 | |
| Nagrade i priznanja | 63 | |
| 10 | Očekivani razvoj | 68 |
| 11 | Nefinancijsko izvješće | 71 |
| ESG izvještaj | 72 | |
| Rizici | 73 | |
| Utjecaj poslovanja na okoliš (kriterij "E") | 78 | |
| Društveno odgovorno poslovanje (kriterij "S") | 82 | |
| Korporativno upravljanje (kriterij "G") | 91 | |
| GRI indeks | 98 | |
| 12 | Financijski izvještaji | 100 |
Ovaj pdf dokument nije službeni format za objavu godišnjeg izvješća
Struktura i vlasništvo 1

Podravka je dioničko društvo listano na Vodećem tržištu Zagrebačke burze. Grupu Podravka čini više ovisnih društava u vlasništvu Podravke d.d.
Ovo je Godišnje izvješće Podravke d.d. za 2021. godinu.
Struktura Grupe Podravka
Podravka d.d.
| Naziv ovisnog društva | Vlasnički udio Podravke d.d. |
|---|---|
| Žito d.o.o., Ljubljana, Slovenija | 100,00% |
| Podravka d.o.o., Ljubljana, Slovenija* | 100,00% |
| Intes Storitve d.o.o., Maribor, Slovenija* | 100,00% |
| Šumi bonboni d.o.o., Ljubljana, Slovenija* | 100,00% |
| Žito maloprodaja d.o.o., Ljubljana, Slovenija* | 100,00% |
| Mirna d.d., Rovinj, Hrvatska | 99,44% |
| Podravka-Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic, Češka | 100,00% |
| Podravka-Polska Sp.z o.o., Warszawa, Poljska | 100,00% |
| Podravka-International Kft, Budapest, Mađarska | 100,00% |
| Podravka d.o.o., Beograd, Srbija | 100,00% |
| Podravka-Int. Deutschland –"Konar" GmbH, Njemačka | 100,00% |
| Podravka-International s.r.o., Zvolen, Slovačka*** | 100,00% |
| Podravka d.o.o., Podgorica, Crna Gora | 100,00% |
| Podravka-International Pty Ltd, Silverwater, Australija | 100,00% |
| Podravka EOOD, Sofia, Bugarska | 100,00% |
| Podravka-International s.r.l., Bucharest, Rumunjska | 100,00% |
| Podravka DOOEL, Petrovec, Sjeverna Makedonija | 100,00% |
| Podravka d.o.o., Sarajevo, Bosna i Hercegovina | 100,00% |
| Podravka USA Inc., New York, SAD | 100,00% |
| Podravka d.o.o., Moskva, Rusija | 100,00% |
| Foodpro Limited, Dar es Salaam, Tanzanija**** | 100,00% |
| Podravka Gulf Fze, Jebel Ali, Dubai, UAE | 100,00% |
| Belupo d.d., Koprivnica, Hrvatska | 100,00% |
| Farmavita d.o.o. Sarajevo, Vogošća, Bosna i Hercegovina** | 65,00% |
| Ljekarne Deltis Pharm, Koprivnica, Hrvatska** | 100,00% |
| Belupo dooel, Skopje, Sjeverna Makedonija** | 100,00% |
| Belupo s.r.o. Bratislava, Slovačka** | 100,00% |
| Belupo d.o.o. Ljubljana, Slovenija** | 100,00% |
* Podravka d.d. drži navedene udjele posredno preko ovisnog društva Žito d.o.o.
** Podravka d.d. drži navedene udjele posredno preko ovisnog društva Belupo d.d.
*** 25% udjela Podravka d.d. drži posredno preko ovisnog društva Podravka-Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic
**** 15% udjela Podravka d.d. drži posredno preko ovisnog društva Podravka-Int. Deutschland – "Konar" GmbH
Vlasnička struktura Podravke d.d.

** Centar za restrukturiranje i prodaju putem četiri računa ima 1.241.504 dionica, Kapitalni fond d.d. ima 406.842 dionica, Republika Hrvatska dodatno na izdvojenom računu ima 167.281 dionica.
Popis 10 najvećih dioničara Podravke d.d.
na 31. prosinca 2021. godine
| Br. Dioničar | Broj dionica | % vlasništva |
|---|---|---|
| PBZ Croatia Osiguranje obvezni mirovinski fond kategorije B | 1.097.644 | 15,4% |
| AZ obvezni mirovinski fond kategorije B | 917.563 | 12,9% |
| CERP*** - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje | 727.703 | 10,2% |
| Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije B | 638.248 | 9,0% |
| Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije B | 625.298 | 8,8% |
| CERP*** - Republika Hrvatska | 452.792 | 6,4% |
| Kapitalni fond d.d. | 406.842 | 5,7% |
| Mesna industrija Braća Pivac d.o.o. | 226.578 | 3,2% |
| Republika Hrvatska | 167.281 | 2,3% |
| 10. Podravka d.d. - trezorski račun | 105.916 | 1,5% |
| Ostali dioničari | 1.754.138 | 24,6% |
| Ukupno | 7.120.003 | 100,0% |
*** CERP - Centar za restrukturiranje i prodaju
Uvodna riječ predsjednice Uprave Podravke d.d.
2
Poštovani dionici Grupe Podravka,
prošle godine ostvarili smo odlične rezultate, što potvrđuje prihod od prodaje koji je dosegnuo 4.631,5 milijuna kuna te neto dobit od 309,2 milijuna kuna. U odnosu na godinu prije prihodi od prodaje porasli su 2,8 %, a dobit 24,2 %, što su zaista izvrsni rezultati kojima dodatnu težinu daju izazovne okolnosti u kojima smo ih ostvarili. Naime, uz nastavak pandemije bili smo izloženi dodatnim izazovima koje su donijeli zastoji u lancu opskrbe, značajan rast ulaznih cijena te inflatorna kretanja, a rezultati potvrđuju da smo na sve izazove našli prave odgovore.
Prihodi od prodaje rasli su u oba poslovna segmenta Grupe, Prehrani i Farmaceutici. Posebno vrijedi istaknuti i važnost prihoda od izvoza s obzirom na to da Grupa Podravka izvozi svoje proizvode na 70 inozemnih tržišta. Prihodi od prodaje izvan Hrvatske činili su u prošloj godini 68 % ukupnih prihoda od prodaje i bili su 1,9 % veći nego 2020. godine. Uz nastavak organskog rasta, značajan rast dobiti omogućila je i daljnja racionalizacija poslovanja, uz snažnu kontrolu operativnih troškova. Zahvaljujući tomu, sve do samog kraja godine, rast cijena sirovina apsorbirali smo kroz unutarnje rezerve, ne prenoseći rastuće troškove na kupce odnosno krajnje potrošače.
Prošla godina za Podravku je važna i zbog pokretanja novog investicijskog i razvojnog ciklusa kojima je cilj osiguravanje dugoročno održivog rasta, daljnjeg razvoja uz smanjivanje negativnih učinaka na okoliš korištenjem obnovljivih izvora energije i smanjivanjem ugljičnog otiska.

Sve već započete i implementirane aktivnosti unapređenja poslovanja dio su nove petogodišnje strategije poslovanja kojom želimo transformirati Podravku u istinsku hrvatsku multinacionalnu kompaniju. Uz novu strategiju Grupa je lani prvi put dobila i prateći trogodišnji operativni plan poslovanja. Strategija postavlja ambiciozne ciljeve i planove rasta kroz tri razvojna stupa: usmjerenost na odabrana tržišta i proizvodne kategorije, povećanje učinkovitosti poslovanja kroz tehnološku modernizaciju i digitalnu transformaciju proizvodnih i logističkih procesa te akvizicije. U idućem razdoblju naše brendove želimo još više približiti potrošačima kako bismo širokim izborom visokokvalitetnih proizvoda bili njihov pouzdan i istinski partner koji ih podupire i prati u njihovim životnim navikama.
Naše rezultate i napore koje ulažemo u daljnji razvoj prepoznali su i investitori. Cijena dionice je porasla te je na 31.12.2021. iznosila 632 kune što je porast od 30,3% u odnosu na 31.12.2020., dok je tržišna kapitalizacija iznosila 4.429,2 milijuna kuna odnosno 30,6% više nego godinu prije.
Ništa od navedenog ne bi bilo moguće ostvariti bez rada, znanja i energije naših zaposlenika kojima i na ovom mjestu zahvaljujem na njihovoj predanosti, odgovornosti i doprinosu postignutim rezultatima.
Svjesni važnosti zaposlenika za uspješno poslovanje, i prošle smo godine nastavili raditi na unaprjeđenju njihovih materijalnih prava. Početkom 2021. godine trajno su povećana primanja radnika, najviše onima s najmanjim plaćama, za što je uložen 21 milijun kuna na godišnjoj razini. Rast primanja nastavljen je i u 2022. godini, za što smo na godišnjoj razini namijenili 35 milijuna kuna. Time smo dodatno osnažili i privlačnost Podravke kao poslodavca.
Privlačenje novih talenata i njihov razvoj važne su zadaće kojima ostajemo trajno posvećeni. Tomu pridonosi i dodatno jačanje fokusa na postizanje pune ravnopravnosti žena i muškaraca koji rade u našoj kompaniji. Podravka d.d. ima 40 % žena u Upravi i 33 % u Nadzornom odboru, a s novom organizacijom koju uvodimo u 2022. udio žena u top menadžmentu s 24 % povećat će se na 43 %.
Tako visoka zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama svrstava nas ne samo među hrvatske već i među europske lidere rodne ravnopravnosti na radnome mjestu. Izvrsnost, znanje i rezultati ostaju primarni kriteriji napredovanja, ali različitost iskustava, znanja, perspektiva, stilova rada i upravljanja unutar naših timova omogućava nam da budemo još uspješniji u svemu što radimo.
Osim ulaganja u vlastite zaposlenike, Grupa Podravka ne zaboravlja ni zajednicu u kojoj djeluje. Zato nastavlja podupirati i pomagati one najugroženije i u najvećoj potrebi, svjesna svoje društveno odgovorne uloge. Tijekom 2021. godine pomoć je pružena stanovnicima i ustanovama s potresom pogođenih područja, zdravstvenom sustavu pogođenom pandemijom bolesti COVID-19, obiteljima slabijeg imovinskog statusa te najranjivijima i najmlađima među nama.
U 2022. godinu ušli smo s jasnom vizijom i ambicioznim poslovnim i investicijskim planovima, ali nove nestabilnosti i ratna događanja u Europi traže dodatan oprez i nove prilagodbe. To zahtijeva dodatan fokus i angažman radi svladavanja izazova koji će nastati kao posljedica rata u Ukrajini. Međutim, unatoč tomu, ostajemo odlučni u provedbi svih poslovnih i investicijskih planova.
predsjednica Uprave Podravke dr. sc. Martina Dalić
Uprava Podravke d.d. 3
Sukladno odredbama Statuta Podravke d.d., Upravu čini od tri do šest članova koje imenuje Nadzorni odbor. Uprava se imenuje na vrijeme koje utvrdi Nadzorni odbor (najviše pet godina), uz mogućnost ponovnog imenovanja. Ako se predsjednik i pojedini članovi Uprave imenuju u tijeku trajanja mandata postojeće Uprave, njihov mandat traje do prestanka mandata te Uprave u cijelosti. Početak trajanja mandata računa se od dana imenovanja Uprave ako nije drukčije određeno odlukom Nadzornog odbora.
Članovi Uprave vode poslove Društva, a način rada Uprave i podjela poslova među članovima Uprave uređeni su Poslovnikom o radu Uprave.
Upravu čine predsjednik i četiri člana koje je imenovao Nadzorni odbor Podravke d.d.
Članovi Uprave u 2021. godini:
-
- Martina Dalić / predsjednica (od 4. 2. 2021.)
-
- Ljiljana Šapina / članica
-
- Davor Doko / član
-
- Marko Đerek / član
-
- Hrvoje Kolarić / član
-
- Marin Pucar / predsjednik (do 6. 1. 2021.)
Primanja članova Uprave Podravke d.d. utvrđena su ugovorom koji se sklapa s Društvom, a odobrava ga Nadzorni odbor u ime Društva.
Članovima Uprave Podravke d.d. nisu se odobravale niti isplaćivale naknade za članstvo u nadzornim odborima društava Grupe Podravka.
Tijekom 2021. godine članovima Uprave Podravke d.d. dodijeljeno je i 40.000 opcijskih dionica Društva.
Tijekom 2021. godine održano je 57 sjednica Uprave na kojima je zabilježena prisutnost članova od 99,30 %.
Životopisi članova Uprave
martina dalić predsjednica Uprave

Nadzorni odbor Podravke d.d. na svojoj sjednici održanoj 3. veljače 2021. godine jednoglasno je izabrao dr. sc. Martinu Dalić za novu predsjednicu Uprave Podravke d.d. Mandat novoimenovane predsjednice Uprave traje do 23. veljače 2022., odnosno do isteka mandata aktualne Uprave.
Dr. sc. Martina Dalić osoba je s bogatim iskustvom u javnom i privatnom sektoru, ali i međunarodnim institucijama.
U svojoj karijeri u javnom sektoru bila je potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt (2016. – 2018.), ministrica financija (2010. – 2011.), državna tajnica (2004. – 2008.) te pomoćnica ministra financija (1997. – 2000.). Karijeru u javnom sektoru počela je 1995. godine u Ministarstvu financija. Osim toga, 2011. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru te je taj mandat obnašala sve do 2015. godine.
Vrijedno iskustvo stjecala je i u privatnom sektoru pa je tako od 2008. do 2010. godine bila predsjednicom Uprave Partner banke Zagreb, a od 2000. pa sve do 2004. godine glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb, članice Intesa Sanpaolo Grupe.
U razdoblju od 2015. do 2016. godine bila je stalna savjetnica za upravljanje javnim financijama u Međunarodnom monetarnom fondu, Washington DC.
U razdoblju od 2005. do 2012. dr. sc. Martina Dalić bila je zamjenica glavnog pregovarača i pregovarač u pregovaračkom timu za pristupanje Republike Hrvatske u članstvo Europske unije za četiri poglavlja (Carinska unija, Oporezivanje, Financijska kontrola i Proračunske i financijske odredbe).
Martina Dalić završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je i započela svoju profesionalnu karijeru kao asistentica na Katedri za organizaciju i management. Magistrirala je 1994. godine, a titulu doktora znanosti stekla je 2012. godine.
Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova.
LJILJANA ŠAPINA članica Uprave

DAVOR DOKO član Uprave

Zaposlena je u Podravki d.d. od 1984. Svoje radno iskustvo stjecala je na raznim voditeljskim i direktorskim pozicijama unutar kompanije u cjelinama Računovodstvo i financije, Maloprodaja, Gastro prodaja, Smrznuti program, Zajednički poslovi tržišta te Priprema izvoza. Od 2012. radila je kao direktorica službe Uvozno-izvozna logistika, a 2015. prelazi na radno mjesto Voditeljice odjela Uvozno-izvozna logistika.
Diplomirala je vanjsku trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 2012. na istom fakultetu stječe diplomu magistra.
Svoju profesionalnu karijeru započinje 2000. godine u Odjelu upravljanja imovinom Zagrebačke banke kao asistent portfolio menadžera, gdje je sudjelovao u osnivanju društva za upravljanje investicijskim fondovima u Zagrebačkoj banci. Timu AZ obveznog mirovinskog fonda pridružio se 2002. godine, na mjestu portfolio menadžera zaduženog za upravljanje dioničkim dijelom portfelja. Kao prokurist i glavni portfolio menadžer u AZ obveznom mirovinskom fondu među ostalim zaduženjima aktivno sudjeluje u portfolio menadžment procesu te vođenju investicijskog procesa. Od 2006. godine član je Uprave Allianza ZB d.o.o., društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, zadužen za investicije. Tijekom svojeg mandata investira u brojne kompanije iz farmaceutskog i prehrambenog sektora te razvija dobre poslovne odnose sa svim većim poslovnim bankama u RH i međunarodnim financijskim institucijama. U AZ dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao osoba zadužena za investicije, sudjeluje i upravlja svim dijelovima investicijskog procesa.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom karijere usavršavao se na brojnim treninzima i edukacijama i sudjelovao na konferencijama vezanim uz investiranje i tržište kapitala.
MARKO ĐEREK član Uprave

Svoju profesionalnu karijeru započinje 1995. godine kao istraživač u Istraživačkom institutu u Plivi gdje radi do 2003. godine. Tijekom razdoblja od 1997. do 2002. godine član je inicijalnog projektnog tima za funkcionalni dizajn zgrade novog Istraživačkog instituta u Zagrebu. Godine 2003. postaje voditelj Istraživačkog instituta u Plivi. Od 2004. godine voditelj je razvojnih projekata u Istraživačkom institutu u Plivi, a 2006. godine prelazi u Globalni razvoj poslovanja Plive na mjesto direktora korporativnih proizvoda. Godine 2007. postaje direktor podrške tržištima Plive.
Godine 2009. prelazi iz Plive u Hrvatsku poštu na mjesto izvršnog direktora za trading. Godine 2011. odlazi u GlaxoSmithKline za menadžera razvoja poslovanja za Jugoistočnu Europu. Godine 2013. preuzima funkciju direktora prodaje i bolničkog poslovanja za Jugoistočnu Europu u Pliva/TEVA gdje radi do 2017. godine.
Diplomirao je 1995. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2004. postaje magistar prirodnih znanosti, Kemija, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Završio je Master of Business Administration (MBA), Erasmus − Rotterdam School of Management u Rotterdamu.
Tijekom karijere usavršavao se na brojnim management i znanstvenim programima te Acceleration Pool programu edukacije u Plivi.
HRVOJE KOLARIĆ član Uprave

U profesionalnoj karijeri ističu se pozicije direktora Farmaceutike i razvoja poslovanja u Bristol Myers Squibbu, direktora Farmaceutike PharmaSwissa te direktora PharmaSwiss d.o.o., Hrvatska. U karijeri je vodio i poslovne procese vezane uz suradnju s Belupom u proizvodnji kardiološke palete proizvoda Pravachola. U ranijoj profesionalnoj karijeri bio je i menadžer Odjela poslova farmaceutike − Bristol Myers Squibbova predstavničkog ureda za Hrvatsku te BiH, kao i menadžer za alergološke i respiratorne proizvode Schering Ploughova predstavništva u Hrvatskoj. Na mjesto člana Uprave Belupa zaduženog za marketing, prodaju te međunarodna tržišta imenovan je 2005. te ponovno 2010. godine. Dvije godine poslije imenovan je predsjednikom Uprave Belupa.
Diplomirao je 1998. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao na brojnim edukacijama za usvajanje prodajnih i pregovaračkih vještina, treninzima za prvu liniju menadžmenta, učinkovitost prodaje, osposobljavanje u pitanjima financija i slično. Osim stečene titule magistra farmacije, stekao je i titulu magistra poslovnog upravljanja Master of Business Administration, President modul, IEDC, Bled.
MARIN PUCAR predsjednik Uprave

Svoju profesionalnu karijeru započinje u prehrambenoj industriji Gavrilović d.o.o. iz koje 2001. prelazi u Danicu d.o.o. – mesnu industriju Podravke d.d. gdje 2002. postaje njezin direktor prodaje, marketinga i razvoja. Godine 2003. imenovan je izvršnim direktorom tržišta Hrvatske u Podravki d.d. Ulogu člana Uprave Podravke d.d. obnaša od 2008. do 2012. nakon čega odlazi u Zvečevo d.d. na mjesto člana Uprave. Predsjednik Uprave Zvečeva d.d. je od 2014. do kolovoza 2016.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istom fakultetu završio poslijediplomski znanstveni studij Teorija i politika marketinga. Završio je doktorski studij Management s temom "Strategija upravljanja širenjem marke u hrvatskoj prehrambenoj industriji".
Od 2008. do 2012. član je Nadzornog odbora Danica d.o.o. te Belupo d.d. Godine 2012. postaje članom Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore, a zamjenikom predsjednika Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore 2016. Godine 2020. izabran je za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca.
Zbog iznenadne smrti 6. siječnja 2021. Marin Pucar prestaje obnašati dužnost predsjednika Uprave Podravke d.d.
Nadzorni odbor Podravke d.d. 4
Nadzorni odbor Društva ima devet članova, od kojih osam biraju dioničari na Glavnoj skupštini tročetvrtinskom većinom danih glasova, dok jednog člana Nadzornog odbora imenuje Radničko vijeće Društva na način i prema postupku utvrđenom odredbama Zakona o radu. Članovi Nadzornog odbora u pravilu se biraju na vrijeme od četiri godine. Početak trajanja mandata za svakog člana Nadzornog odbora računa se od dana izbora, odnosno imenovanja, ako drukčije nije određeno odlukom o izboru odnosno imenovanju. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Društva, a o pitanjima iz svoje nadležnosti Nadzorni odbor odlučuje u skladu sa zakonom, Statutom Podravke d.d. i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.
Članovi Nadzornog odbora Podravke d.d. u 2021. godini:
-
- Želimir Vukina / predsjednik
-
- Luka Burilović / zamjenik predsjednika
-
- Marina Dabić / članica
-
- Tomislav Kitonić / član
-
- Ivana Matovina / članica (do 29.6.2021.)
-
- Ivan Ostojić / član (od 30.6.2021.)
-
- Petar Miladin / član
-
- Ksenija Horvat / članica (predstavnica radnika)
-
- Dajana Milodanović / članica
- 10.Krunoslav Vitelj / član.
Budući da Nadzorni odbor ne bira odnosno ne imenuje članove Nadzornog odbora, nije u mogućnosti postaviti kao cilj postotak ženskih članova Nadzornog odbora.
Nadzorni odbor ocjenjuje zadovoljavajućim zastupljenost žena od 30 % u postojećem sastavu Nadzornog odbora.
Nadzorni odbor postavlja kao cilj zastupljenost žena od 30 % u sastavu Uprave koji namjerava postići u idućih pet godina.
Nadzorni odbor Podravke d.d. osnovao je sljedeće odbore: Revizijski odbor, Odbor za primitke i Odbor za imenovanja.
Revizijski odbor u 2021. godini radio je u sljedećem sastavu:
-
- Ivana Matovina / predsjednica odbora
-
- Tomislav Kitonić / zamjenik predsjednice
-
- Želimir Vukina / član.
Odbor za primitke radio je u sljedećem sastavu:
-
- Luka Burilović / predsjednik odbora
-
- Petar Miladin / član
-
- Želimir Vukina / član.
Odbor za imenovanja radio je u sljedećem sastavu:
-
- Želimir Vukina / predsjednik odbora
-
- Luka Burilović / član
-
- Krunoslav Vitelj / član.
Članovi Nadzornog odbora Podravke d.d. imaju pravo na mjesečnu naknadu utvrđenu u fiksnom iznosu prema Odluci Glavne skupštine o utvrđivanju nagrade za rad članovima Nadzornog odbora Društva.
Životopisi članova Nadzornog odbora
Želimir Vukina predsjednik Nadzornog odbora
Želimir Vukina izabran je u lipnju 2019. godine za člana Nadzornog odbora Podravke d.d. Osim funkcije predsjednika NO-a, predsjednik je i Odbora za imenovanja te član Revizijskog odbora i Odbora za primitke Podravke d.d. Od 2012. godine radi u Odvjetničkom društvu Vukina i Partneri d.o.o. kao poslovni savjetnik. Tijekom karijere bio je potpredsjednik Uprave Plive d.d., generalni direktor Lure d.d. te član Uprave Adris grupe d.d. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1985. godine, a poslovno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj i Sloveniji.
Luka Burilović zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Dr. sc. Luka Burilović izabran je u lipnju 2018. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine. Uz funkciju zamjenika predsjednika Nadzornog odbora, obnaša dužnost predsjednika Odbora za primitke i člana Odbora za imenovanja Podravke d.d. Predsjednik je Hrvatske gospodarske komore od 2014. godine, član Nadzornog odbora HBOR-a, predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora međunarodne trgovačke komore, član Upravnog odbora udruženja europskih gospodarskih komora i član Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je i predsjednik Uprave Sladorane d.d., pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te vlasnik i direktor Agrotehne, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge za gospodarstvo. Nakon završetka poslijediplomskog specijalističkog studija ekonomije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, na istom je fakultetu završio i poslijediplomski doktorski studij.
Ksenija Horvat članica Nadzornog odbora
Kseniju Horvat članicom Nadzornog odbora Podravke d.d. u srpnju 2019. godine imenovalo je Radničko vijeće Društva. Povjerenica je većinskog sindikata u Podravki, Sindikata PPDIV-a te predsjednica Radničkog vijeća Podravke d.d. od 2013. godine. Bila je zamjenica i vršiteljica dužnosti predsjednika Nadzornog odbora te joj je cjelokupna profesionalna karijera vezana uz rad u Podravki.
Petar Miladin član Nadzornog odbora
Petar Miladin izabran je u lipnju 2018. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine. Obnaša i funkciju člana Odbora za primitke Podravke d.d. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2019. godine, gdje je bio i prodekan. Magistrirao je na Poslijediplomskom znanstvenom studiju iz trgovačkog prava i prava društava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, a na istom je fakultetu stekao i akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstveno polje pravo 2005. godine.
Ivana Matovina članica Nadzornog odbora
Ivana Matovina postala je članicom Nadzornog odbora u lipnju 2017., a čiji je mandat prestao s danom 29. lipnja 2021. godine. Predsjednica je Revizijskog odbora Podravke d.d. Članica je Odbora za standarde financijskog izvještavanja te Savjeta HANFA-e, a vlasnica je i direktorica društava Antares revizija d.o.o. i Antares savjetovanje d.o.o. od 2011. godine. Radila je u KPMG-u Croatia d.o.o. i Cinotti reviziji d.o.o./Cinotti savjetovanju d.o.o. te bila članicom Upravnog vijeća Hrvatske revizorske komore. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1996. godine, 2000. godine postaje ovlašteni računovođa Velike Britanije, dok je dvije godine poslije stekla zvanje hrvatskog ovlaštenog revizora.
Krunoslav Vitelj član Nadzornog odbora
Krunoslav Vitelj izabran je u lipnju 2018. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine. Član je Odbora za imenovanja Podravke d.d. Od 2021. godine predsjednik je HGK – Županijske komore Koprivnica, a prije toga bio je načelnik Odjela civilne zaštite, zaštite od požara i inspekcije pri Policijskoj upravi Koprivničko-križevačke županije, savjetnik predsjednika Uprave za kadrove i pravo u Podravki i direktor HGK – Županijske komore Koprivnica. Diplomirao je 1993. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i magistrirao 1995. godine, a 2008. godine stekao je kvalifikaciju za korporativno upravljanje za članove nadzornih i upravnih odbora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dajana Milodanović članica Nadzornog odbora
Dajana Milodanović izabrana je u lipnju 2018. za članicu Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 8. rujna 2018. godine. Od 2020. godine radi u Uredu za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Članica je Gradskog vijeća Grada Đurđevca, Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije, predsjednica je Upravnog vijeća Dječjeg vrtića "Maslačak" Đurđevac, predsjednica Nadzornog odbora Komunalne usluge Đurđevac d.o.o. te predsjednica Nadzornog odbora Zajednice sportskih udruga grada Đurđevca. Bila je članica Upravnog vijeća PORA-e. Završila je Računovodstvo i financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine, a 2011. godine stekla titulu stručnog specijalista ekonomije na Visokoj poslovnoj školi Libertas s pravom javnosti, Zagreb.
Tomislav Kitonić član Nadzornog odbora
Tomislav Kitonić izabran je u lipnju 2019. godine za člana Nadzornog odbora Podravke d.d. Uz to je i zamjenik predsjednice Revizijskog odbora Podravke d.d. Od 2003. godine suvlasnik je tvrtke Bik d.o.o. iz Čazme, a od 2014. godine njezin 100-postotni vlasnik i prokurist. Godine 2012. postaje suvlasnik tvrtke Moslavina proizvodi d.o.o. iz mjesta Siščani. Tijekom razdoblja 2015. – 2016. obavlja funkciju direktora za Pestova Shpk kod Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD). Bio je i predsjednik Uprave Leda d.d. Diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 1998. godine, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pohađao je
poslijediplomski studij Poslovno upravljanje, MBA i 2006. godine stekao titulu magistra znanosti, MBA. Profesionalno se usavršavao u Belgiji i Sloveniji te je stekao kvalifikaciju za korporativno upravljanje za članove nadzornih i upravnih odbora u Zagrebu.
Marina Dabić članica Nadzornog odbora
Marina Dabić izabrana je u lipnju 2019. godine za članicu Nadzornog odbora Podravke d.d. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Najcitiranija je hrvatska znanstvenica u području (poslovne) ekonomije, voditeljica je međunarodnih akreditacija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kourednica i članica tridesetak uredničkih odbora prestižnih svjetskih časopisa. Od 2017. godine redovita je recenzentica za Obzor 2020 projekte. Recenzentica je za European Science Foundation i Research Foundation Flanders (FWO). Glavna je i odgovorna organizatorica konferencija IEEE-TEMS-CON Europe 2021 te članica glavnog odbora IEEE-TEM. Dobila je Priznanje EFMD-a za poboljšanje
kvalitete poslovnog obrazovanja te je dobitnica nagrade Phi Beta Delta for International Scholars at CSU, Georgia, SAD, nagrade za najbolji članak na Academy of International Business 2021 Award WAIB, nagrade za znanstveni rad Mijo Mirković od Ekonomskog fakulteta te Grba grada Slavonskog Broda za 2017. godinu.
Ivan Ostojić član Nadzornog odbora
Ivan Ostojić izabran je u lipnju 2021. za člana Nadzornog odbora Podravke d.d., s početkom trajanja mandata od 30. lipnja 2021. godine. Godine 2007. postaje članom Uprave Wüstenrot stambene štedionice d.d. Zagreb te je član Nadzornog odbora Luke Ploče d.d. Prije toga bio je u Ministarstvu financija RH član Upravnog odbora Direkcije za nadzor društava za osiguranje te predsjednik Ispitne komisije za provođenje ispita za ovlaštenog posrednika ili zastupnika u osiguranju. Diplomirao je 1996. godine na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku te 2000. godine magistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stekao titulu magistra znanosti.
Izvještaj o radu Nadzornog odbora Podravke d.d. i njegovih odbora
5
Tijekom 2021. godine Nadzorni odbor Podravke d.d. (Nadzorni odbor) djelovao je u sastavu: Želimir Vukina (predsjednik), Luka Burilović (zamjenik predsjednika), Marina Dabić, Ksenija Horvat, Tomislav Kitonić, Ivana Matovina (do 29. lipnja 2021.), Ivan Ostojić (od 30. lipnja 2021.), Petar Miladin, Dajana Milodanović i Krunoslav Vitelj – članovi Nadzornog odbora.
Nadzorni je odbor, sukladno ovlaštenjima utvrđenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Statutom Podravke d.d., kontinuirano nadzirao vođenje poslova Podravke d.d. i Grupe Podravka tijekom 2021. godine te je kroz 61 točku dnevnog reda, podijeljenu na 13 sjednica od kojih su četiri sjednice održane pisanim putem, donosio odluke i zaključke. Što se tiče nazočnosti na sjednicama Nadzornog odbora, gospodin Vukina, gospođa Dabić, gospodin Kitonić, gospođa Matovina, gospodin Ostojić i gospodin Vitelj bili su na svim sjednicama Nadzornog odbora, dok je gospodin Burilović izostao s dviju sjednica, a gospođa Horvat, gospodin Miladin i gospođa Milodanović s jedne sjednice Nadzornog odbora.
U 2021. godini Nadzorni odbor održao je i tri sastanka s Upravom Podravke d.d. Na sastanku u ožujku Nadzornom je odboru Uprava Podravke d.d. prezentirala Analizu marketinških ulaganja Grupe Podravka za 2019. i 2020. godinu te Plan marketinških aktivnosti po tržištima i proizvodima za 2021. godinu. Na sastanku u svibnju tema je bila Strateški plan Grupe Podravka za razdoblje 2021. – 2025., dok je na sastanku u rujnu održana prezentacija Istraživanja i razvoja Grupe Podravka.
U nadzoru vođenja poslova Podravke d.d. Nadzorni je odbor u 2021. raspravio sva ključna pitanja vezana uz poslovanje Podravke d.d. i njezinih ovisnih društava te je redovito primao pisane izvještaje o poslovanju, kao i materijale uz prijedloge odluka Uprave Podravke d.d. koje je, sukladno propisima, razmatrao i o njima odlučivao.
Na sjednici održanoj u lipnju 2021. Nadzorni je odbor dao suglasnost za Strateški plan Grupe Podravka za razdoblje 2021. – 2025. godine te je razmotrio Analizu ljudskih resursa Grupe Podravka.
Tijekom godine Nadzorni je odbor razmatrao kapitalne investicije i dao suglasnost na značajna investicijska ulaganja. U rujnu 2021. Nadzorni je odbor dao suglasnost na investicijsko ulaganje u rekonstrukciju i modernizaciju poslovne zgrade na adresi Ante Starčevića 32 u Koprivnici, a na sjednici u listopadu 2021. dao je prethodnu suglasnost na izgradnju logističko-distributivnog centra u poslovnoj zoni Danica u Koprivnici.
Budući da je Uprava uredno izvještavala Nadzorni odbor o svim bitnim poslovnim događajima, rezultatima poslovanja i stanju Podravke d.d. i Grupe Podravka, Nadzorni odbor ocjenjuje da je suradnja s Upravom kvalitetna, konstruktivna i učinkovita.
Nadzorni odbor, radi učinkovitijeg obavljanja svoje funkcije, djeluje kroz odbore: Revizijski odbor, Odbor za primitke i Odbor za imenovanja.
Revizijski odbor djelovao je u sastavu: Ivana Matovina (predsjednica), Tomislav Kitonić (zamjenik predsjednice od 15. travnja 2021.) i Želimir Vukina (član). Održano je osam sjednica, od kojih su tri sjednice održane pisanim putem. Gospodin Vukina izostao je s jedne sjednice Revizijskog odbora.
Revizijski odbor razmatrao je te dao preporuke Nadzornom odboru za usvajanje Godišnjih financijskih izvještaja Podravke d.d. i Grupe Podravka te izvješća o stanju Društva i ovisnih društava za 2020. godinu, s izvješćima ovlaštenih revizora Ernst&Young d.o.o. te kvartalnih financijskih izvještaja Podravke d.d. i Grupe Podravka u 2021. godini. Revizijski odbor također je razmatrao i raspravio Godišnji izvještaj o radu Interne revizije za 2020. godinu, kvartalne izvještaje o radu Interne revizije u 2021. godini i izvještaje o obavljenom follow upu preporučenih aktivnosti iz revizijskih projekata u 2020. i 2021. godini.
Odbor za imenovanja djelovao je u sastavu: Želimir Vukina (predsjednik), Luka Burilović i Krunoslav Vitelj (članovi). Odbor za imenovanja održao je četiri sjednice na kojima su bili nazočni svi članovi. Na sjednici održanoj u veljači 2021. Odbor za imenovanja jednoglasno je donio preporuku da se za predsjednicu Uprave imenuje dr. sc. Martina Dalić, zbog iznenadne smrti i prestanka mandata dotadašnjeg predsjednika Uprave dr. sc. Marina Pucara. Zbog isteka mandata članici Nadzornog odbora Ivani Matovina na sjednici u svibnju 2021. jednoglasno je dana preporuka Nadzornom odboru za izbor kandidata Ivana Ostojića za člana Nadzornog odbora.
Odbor za primitke djelovao je u sastavu: Luka Burilović (predsjednik) te Želimir Vukina i Petar Miladin (članovi). Održano je pet sjednica kojima su nazočili svi članovi. Odbor za primitke razmatrao je i utvrdio prijedlog sadržaja Ugovora o obavljanju poslova predsjednika Uprave i Ugovora o radu, Prijedlog odluke o isplati bonus plaće predsjedniku i članovima Uprave Podravke d.d. za ciljeve poslovanja ostvarene u 2020. godini, Prijedlog odluke o mjerilima za nagrađivanje Uprave Podravke d.d. za 2021. godinu i Prijedlog dodjele opcija na kupnju dionica predsjednici i članovima Uprave Podravke d.d. za 2021. godinu te ih uputio Nadzornom odboru Podravke d.d. radi donošenja odgovarajućih odluka. Odbor za primitke jednoglasno je donio preporuku Nadzornom odboru za utvrđenje Politike primitaka.
Nadzorni je odbor proveo samoocjenjivanje svoje djelotvornosti, profila i sastava, kao i djelotvornosti i sastava svojih odbora te pojedinačnih rezultata članova. Ocjenjivanje je vodio predsjednik Nadzornog odbora bez angažiranja vanjskih ocjenjivača. Nadzorni je odbor utvrdio da njegov cjelokupan sastav i profil, kao i sastav i profil njegovih odbora odgovaraju potrebama i aktivnostima Podravke d.d. Nadzorni odbor podržava aspekt raznolikosti odgovarajućom razinom zastupljenosti žena u svojem sastavu, u kojem od ukupno devet članova postotak žena u Nadzornom odboru iznosi 30 %. Nadzorni je odbor ocjenjivanjem utvrdio da svi članovi Nadzornog odbora i njegovih odbora posjeduju znanje, sposobnost i stručno iskustvo te su aktivno sudjelovali u radu, posvećujući adekvatno vrijeme i dajući učinkovit doprinos u raspravama i odlučivanju po svim pitanjima koja su bila na dnevnom redu sjednica Nadzornog odbora i njegovih odbora. Članovima Nadzornog odbora, osim naknade za rad u Nadzornom odboru, u 2021. godini nisu isplaćene druge naknade kao što su putni i drugi troškovi.

Ključni pokazatelji poslovanja 6

Strategija poslovanja do 2025. godine i trogodišnji plan poslovanja Grupe Podravka
Usvojen Strateški plan Grupe Podravka za razdoblje od 2021. do 2025. godine
Nadzorni odbor Podravke dao je u lipnju suglasnost za Strateški plan Grupe Podravka (Strategija) za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Strategija obuhvaća oba segmenta Grupe Podravka, Prehranu i Farmaceutiku, kroz tri razvojna stupa: usmjerenost na odabrana tržišta i proizvodne kategorije, povećanje učinkovitosti poslovanja kroz tehnološku modernizaciju i digitalnu transformaciju proizvodnih i logističkih procesa te akvizicije. Usvojena Strategija poslovanja Grupe Podravka do 2025. godine podrazumijeva ulaganje oko 5 milijardi kuna u proizvodnu i logističku modernizaciju i digitalizaciju, marketing te akvizicije, a osnovna poruka vodilja za provođenje Strategije jest Stvaramo ukusniji svijet. Uvijek sa srcem.
Trogodišnji plan poslovanja Grupe Podravka od 2022. do 2024.
U prosincu 2021. Nadzorni odbor Podravke d.d. dao je suglasnost Upravi i za trogodišnji plan poslovanja Grupe Podravka za razdoblje od 2022. do 2024. Time je Grupa Podravka prvi put u svojoj povijesti dobila operativni plan poslovanja za trogodišnje
razdoblje koji se temelji na prethodno usvojenom strateškom planu do 2025. godine te trogodišnji plan investicija, to jest kapitalnih ulaganja. Usvojeni trogodišnji plan, prateći smjernice i ciljeve postavljene strategijom, detaljno razrađuje sve poslovne aktivnosti oba segmenta Grupe Podravka, Prehrane i Farmaceutike, koje će biti provedene u obuhvaćenom razdoblju.
Pokrenut snažan investicijski ciklus
U pripremnim koracima donošenja Strategije Nadzorni je odbor u travnju dao Upravi Podravke d.d. prethodnu suglasnost da pokrene investicijski ciklus. Investicijski ciklus uključuje proces optimizacije logistike, tehničko-tehnološku modernizaciju i digitalnu transformaciju, a sve kako bi Grupa Podravka bila na optimalnoj razini razvijenosti i mogla adekvatno odgovarati izazovima tržišta i ostvarivanju održive i zelene transformacije poslovanja. Investicijski ciklus jedna je od okosnica Strategije i Trogodišnjeg plana poslovanja.
U 2021. godini proveden je projekt optimizacije logističkih procesa tijekom kojeg su provedene detaljne analize u lancu opskrbe i utvrđene mjere za unapređenje procesa. Optimizacija logistike planirana je kroz projekt investicije u novi logističko-distributivni centar koji je jedna od najvećih kapitalnih investicija ugrađenih u trogodišnji plan poslovanja. On će omogućiti konsolidaciju
većeg broja trenutačnih skladišnih prostora i tako značajno poboljšati učinkovitost logističkih i distributivnih procesa, poboljšati ukupnu učinkovitost i dodatno ojačati konkurentnost poslovanja Grupe Podravka. Uz to, izgradnja i upotreba novog logističko-distributivnog centra imat će pozitivan utjecaj na okoliš kroz smanjenje emisije CO2. Tijekom 2021. pokrenuta je priprema tehničke dokumentacije i ishođenja dozvola, a tijekom 2022. započet će radovi izgradnje u poslovnoj zoni Danica u Koprivnici.
Tehničko-tehnološka modernizacija i digitalna transformacija odnose se na informatičku i energetsku rekonstrukciju, kao i modernizaciju poslovne zgrade u Koprivnici. Tako je tijekom rujna Nadzorni odbor dao konačnu suglasnost Uprave te su u listopadu započeli radovi na rekonstrukciji poslovne zgrade Podravke d.d. u Koprivnici. Rekonstrukcija i modernizacija poslovne zgrade provode se u postojećim gabaritima, pažljivo upravljajući troškovima, a financiraju se iz operativnog novčanog tijeka, odnosno bez dodatnog zaduživanja. Završetak radova očekuje se u srpnju 2022., a pridonijet će poboljšanju radnih uvjeta za Podravkine zaposlenike te unaprijediti energetsku učinkovitost, kao i korporativnu i informacijsku sigurnost sustava.
Prehrambeni segment Grupe Podravka okrenuta je razvoju proizvoda i inovacija u proizvodima i ambalaži, povećanju dostupnosti proizvoda i prilagodbi proizvoda potrebama različitih skupina potrošača. Stoga je Tvornica Kalnik u Varaždinu tijekom 2021. krenula u modernizaciju koja uključuje liniju za preradu voća, aseptičku liniju i vakuum kotlove, liniju za punjenje povrtnih umaka i proizvoda u squeeze ambalaži te preseljenje linije Tetrapak® iz Tvornice povrća
Umag. Projekt je prijavljen na Program ruralnog razvoja 2014. − 2020., za provedbu mjere M.4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima te su dobivena nepovratna sredstva u visini od 19 milijuna kuna. Modernizacija će pridonijeti povećanju prihoda od prodaje te smanjenju troškova proizvodnje, pozitivno utjecati na kvalitetu sirovine te omogućiti proizvodnju novog asortimana proizvoda, a završetak radova planiran je u 2022.
Tehnološka modernizacija procesa započela je i u Tvornici juha i Vegete u Koprivnici. Tako je tijekom srpnja 2021. Uprava Podravke d.d. donijela odluku o tehnološkoj modernizaciji procesa proizvodnje i pakiranja začinskih kocki (bujona). Riječ je o ulaganju koje omogućuje podizanje ukupnih kapaciteta proizvodnje navedene kategorije proizvoda za gotovo dvostruko. Tako se iskorištava potencijal daljnjeg rasta na brojnim tržištima te omogućuje daljnji razvoj asortimana i inovacije u proizvodima koji na godišnjoj razini ostvaruju prihod od prodaje više od 30 milijuna kuna.
Kako bi se poboljšali uvjeti rada, smanjili troškovi proizvodnje te povećali prihodi od prodaje, u svibnju 2021. odobrena je odluka o investiciji u liniju za proizvodnju ekstrudiranih proizvoda u Tvornici Koktel peciva u Koprivnici. Tijekom 2021. završeni su građevinski radovi te je uspostavljena infrastruktura za priključke, dok se tijekom 2022. očekuje kraj radova i puštanje u pogon nove linije.
Također, odobrena su i sredstva za modernizaciju pogona za preradu voća i povrća, nove tehnologije i nove proizvode tvornice Kalnik, što će utjecati na kvalitetu sirovine i omogućiti proizvodnju novog asortimana proizvoda.
U Žitu d.d. je tijekom prošle godine započeo projekt izgradnje protočne komore te automatizacija i proširenje pakirnice u pekarnici Vrhnika. Protočna komora za dizanje tijesta bit će puštena u pogon tijekom 2022., kao i automatizacija i proširenje pakirnice koji se odnose na robotizaciju pakiranja proizvoda u kartonske kutije i automatski prijenos paleta do hladnjače. Obje investicije povećat će kapacitet opreme i pridonijeti smanjenju troškova radne snage te ujedno poboljšati uvjete rada zaposlenika.
Podravka-Lagris a.s., Češka uložila je u tehnologiju stabilizacije maka. Investicija je uključivala građevinske radove, električne instalacije te opremu za stabilizaciju maka i mlin za mljevenje maka, a sve je realizirano u posljednjem kvartalu 2021. godine. Ta je investicija pridonijela povećanju prihoda od prodaje te poboljšanju kvalitete proizvoda.
Drugi segment Grupe Podravka, Farmaceutika, u kojem se nalazi Belupo, tijekom 2021. godine napravio je rekonstrukciju prostora vagaonice u tvornici krutih lijekova radi minimiziranja križne kontaminacije. Projekt završen u posljednjem kvartalu prošle godine uključivao je investiciju u prostor vagaonice proizvodnje krutih lijekova, komore za vaganje i praonice dijelova te HVAC sustav (grijanje, klimatizacija i ventilacija) za sanirani prostor.
Briga za zaposlenike
Donesene odluke o povećanju primanja radnika
Uprava Podravke d.d. na sjednici održanoj 18. ožujka 2021. donijela je odluke kojima se unapređuje status i položaj radnika Grupe Podravka. Riječ je o odlukama koje su usmjerene na povećanje
primanja radnika, čija je primjena započela 1. travnja 2021. U mjere unapređivanja prava radnika uložio se 21 milijun kuna. Navedeno ulaganje u poboljšanje materijalnih prava radnika nije utjecalo na učinkovitost poslovanja Grupe Podravka jer se kompenziralo uštedama na drugim troškovnim razinama (uštede kroz pojednostavnjivanje organizacije, uštede na općim i administrativnim troškovima te troškovima marketinga).
Drugi val podizanja primanja unutar godine dana, odluka o dodatnom povećanju primanja, donesena je 11. veljače 2022., a primjenjuje se od 1. ožujka iste godine. Navedeno povećanje znači povećanje ulaganja u primanja zaposlenika od oko 35 milijuna kuna na godišnjoj razini. Rast primanja u drugom valu povećanja odnosi se na povećanje koeficijenta učinka za 0,15 za sve radnike u Podravki d.d. i Mirni d.d. te na povećanje dijela koeficijenata za KV i VKV radnike od 1. ožujka 2022. Povećanje dijela koeficijenata za VSS radnike, na temelju njihovih individualnih radnih rezultata, u primjeni je od 1. svibnja 2022. Zbog proširenja raspona koeficijenata za VSS potpisan je aneks Kolektivnog ugovora Grupe Podravka.
Ukupno, Grupa Podravka je u dva vala povećanja primanja radnika uložila više od 55 milijuna kuna. Ukupan prosječan porast primanja, u oba vala podizanja primanja, iznosi između 980 i 1.150 kuna, odnosno prosječno između 18 i 28 posto, ovisno o stručnoj spremi i uvjetima rada zaposlenika.
Podravka ulaže u poboljšanje radnih uvjeta u tvornicama
Radi poboljšanja mikroklimatskih radnih uvjeta u Podravkinim tvornicama u Koprivnici i Varaždinu,
Uprava Podravke d.d. u rujnu je donijela odluku o investicijskom ulaganju u klimatizaciju i ventilaciju navedenih proizvodnih pogona. Ta je odluka donesena u skladu s društveno odgovornim poslovanjem kompanije i brigom o radnicima, a sve sa željom da se omoguće što ugodniji radni uvjeti u navedenim tvornicama. Procjenjuje se kako će do kraja 2022. godine Tvornica dječje hrane i kremnih namaza, Tvornica Koktel peciva, Tvornica Danica, Tvornica Mlin i Tvornica Kalnik biti klimatizirane, što će radnicima svakako stvoriti kvalitetnije i sigurnije uvjete za rad.
Socijalni dijalog
Grupa Podravka tijekom godine u više je navrata pokazala koliko cijeni riječ svojih zaposlenika. Odmah nakon dolaska na mjesto predsjednice Uprave Podravke d.d., dr. sc. Martina Dalić sastala se s predstavnicima sindikata. U srpnju je sudjelovala i na redovitim skupovima radnika Podravke d.d. i Belupa d.d. na nekoliko lokacija, a tijekom godine, održavani su redoviti kontakti Uprave i ostalih direktora sa sindikalnim predstavnicima.
Dana 11. veljače 2022. sklopljen je dodatak Kolektivnom ugovoru Grupe Podravka, a koji su potpisala sva tri sindikata koja djeluju u Podravki d.d.. Kroz dogovorene nadopune omogućeno je povećanje raspona koeficijenata složenosti poslova na temelju individualnih rezultata radnika.
Održivo poslovanje
Podravka dobitnica novog priznanja "Lider održivog razvoja 2021."
Na temelju nacionalnog istraživanja provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku renomirane
agencije za istraživanje tržišta Hendal, Podravku d.d. je velik broj ispitanika prepoznao kao kompaniju koja pozitivno utječe na društvo i okoliš te je samim time svrstana u TOP 5 kompanija u Hrvatskoj koje potrošači smatraju društveno i klimatski odgovornima.
Izgradnja Podravkine sunčane elektrane snage 2,4 MW sufinanciranjem iz EU fondova
Njegujući društveno odgovorno poslovanje i poštujući načela održivog razvoja, Podravka kontinuirano razmatra i razne mogućnosti unapređenja odnosa prema okolini te podizanja učinkovitosti poslovanja kompanije na višu razinu.
U tom kontekstu Podravkina sunčana elektrana "Podravka – Danica", snage 2,4 MW, bit će izgrađena u Industrijskoj zoni Danica, u Koprivnici. Sunčana elektrana proizvodit će električnu energiju za vlastitu potrošnju. Očekivana godišnja proizvodnja ove elektrane je 3,2 GWh, a njezinom će izgradnjom i puštanjem u pogon doći do značajnih ušteda u trošku električne energije iz konvencionalnih izvora za potrebe Podravkinih tvornica, ali isto tako i do pozitivnog utjecaja na okoliš smanjenjem emisije CO2. Zahvaljujući sunčanoj elektrani, do 40% potrošnje električne energije Tvornice juha i Vegete, Tvornice dječje hrane te Tvornice mesnih proizvoda i mesnih prerađevina bit će iz obnovljivih izvora.
Odnos sa zajednicom
Podravka d.d. kontinuirano i kroz sve dostupne kanale nastoji pomoći zajednici, pa tako i putem donacija. Briga za potrebite i najranjivije sugrađane diljem zemlje utkana je u kompaniju sa srcem, a društveno odgovorno poslovanje i pomaganje
zajednici samo su dio načela kojima se Podravka vodi iz godine u godinu.
Osim kontinuirane suradnje s Hrvatskim Crvenim križem, Podravka d.d. je bila i među prvim kompanijama koja je organizirala pomoć stradalima u potresu koji je najviše pogodio Sisačko-moslavačku županiju. Poslije, u blagdansko doba, još je jedna donacija usmjerena na isto područje – prigodni pokloni pripremljeni su za djecu Dječjeg vrtića Bubamara iz Gline. Također, Žito je uz čak 3,5 tona Šumi bombona razveselilo djecu i njihove obitelji, štićenike raznih organizacija, pedijatrijskih klinika i covid odjela diljem Slovenije.
Podravka d.d. i Rukometni klub Podravka s.d.d. sklopili su novi ugovor. Po prvi puta, sklopljen je trogodišnji ugovor o sponzorstvu koji traje od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2025. godine. Novi Ugovor o sponzorstvu predviđa fiksni i varijabilni iznos sponzorstva. Isto tako, nogometni prvoligaš Slaven Belupo i dalje je jedan od najvažnijih promotora Belupa d.d. pa je i s njim sklopljen novi trogodišnji ugovor od strane Belupa d.d. Novi ugovor sklopljen je za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2024., također kroz fiksni i varijabilni iznos sponzorstva.
Isto tako, imajući na umu njihovu važnost za dobrobit zajednice, potpora je nastavljena i za sve ostale sportske klubove i udruge koje u svom nazivu nose Podravkino ime.
Inovativnost
Nutritivna vrijednost proizvoda
Razvoj nutritivno uravnoteženih prehrambenih proizvoda u skladu s vremenom i održivim razvojem, na dobrobit zdravlja potrošača svih dobnih skupina, jedan je od ključnih ciljeva Podravke d.d., čiji asortiman proizvoda redovito pomaže u oblikovanju kvalitetnih obroka za pojedinca i obitelji.
Podravkina nutritivna strategija usmjerena je na vlastiti asortiman proizvoda u smjeru reformulacije sastava dijela asortimana glede soli, šećera (smanjenje od 1 do 3 % po proizvodima), zasićenih masti i trans masti, razvoja novih i inovativnih proizvoda s dodatnim i optimalnim sadržajem hranjivih tvari koje pridonose zdravlju, poput proteina, vlakana i probiotika, razvoja proizvoda za djecu, starije i osobe sa specijalnim prehrambenim potrebama, pružanja obveznih i dodatnih informacija o nutritivnoj kvaliteti, edukacije potrošača i zaposlenika Podravke te suradnje s lokalnom zajednicom.
Proizvodne inovacije i nagrade
Vodeći se takvim načelima, nastajali su brojni novi proizvodi. Žito d.o.o. je na trendove odgovorilo linijom proteinskih proizvoda, a nastao je i kruh Drožnik. Proteinskom asortimanu novim se Čokolinom Protein Power pridružio i Lino, a potrošače je dočekao i Čokolino bez glutena. Također, Lino je za svoje najmlađe potrošače pripremio i Lino Frutolino BIO gotove kašice, proizvedene prema strogim EU ekološkim standardima.
Jedan od vodećih svjetskih trendova jesu i plant-based proizvodi, što je rezultat jačanja globalnih inicijativa za zaštitu okoliša. Podravka d.d. je tako pod markom O'Plant lansirala šest biljnih napitaka na bazi badema, zobi i riže koji su 100 % biljnog podrijetla, bez dodanog šećera i bez
laktoze, a u asortiman je uveden i Green Beast Burger – plant-based burger na bazi proteina graška.
Razvoj personaliziranog koncepta za redukciju prekomjerne tjelesne mase u djece
Dječja bolnica Srebrnjak, Belupo d.d. i Podravka d.d. u zajedničkom znanstveno-istraživačkom projektu razvijat će personalizirani koncept za redukciju prekomjerne i održavanje zdrave tjelesne mase u liječenju kroničnih bolesti djece i odraslih. Prekomjerna tjelesna masa i debljina globalni su javnozdravstveni problemi i rizični čimbenici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Projekt je potpuno usklađen sa Strategijom pametne specijalizacije RH i prioritetima Belupa koji se pozicionirao kao jedan od ključnih igrača u proizvodnji dodataka prehrani.
Ovaj projekt sinergijski povezuje unutarnje potencijale Podravkinih segmenata, Prehrane i Farmaceutike. Kvaliteta prehrane i zdravlje u srži su i srcu poslovanja Podravke d.d. i Belupa d.d. Vrijednost projekta, pod sloganom "Hranom do zdravlja", iznosi 9 milijuna kuna, uključujući i bespovratnih 6,8 milijuna kuna iz EU fondova, a većina financijskih sredstava uložit će se u provođenje kliničke studije, istraživanje i razvoj novih proizvoda, patentnu zaštitu, ali i zapošljavanje novih stručnjaka.
Nova Coolinarika osvojila nagradu MIXX za najbolju web-stranicu
Uz lansiranje nove stranice početkom godine, najvažniji događaj za Coolinariku upravo je dobivena MIXX nagrada (najbolji digitalni projekti u području tržišnih komunikacija) za najbolju web-stranicu u kategoriji Best Website.
Coolinarika je doživjela konceptualnu promjenu koja odgovara izazovu digitalnog doba i potreba korisnika te nastavila pružati odgovore na pitanja što i kako danas skuhati. Kroz pametni algoritam Taste Machine za svakog se korisnika stvara tzv. okusni profil, prateći njegovo kretanje web-stranicom, omogućavajući personalizaciju sadržaja kroz razumijevanje potreba pojedinaca. Coolinarika je, također, postala prilagođena za mobilne uređaje kao prirodan odgovor na potrebe korisnika pametnih telefona. Jednostavna, brza i pametna aplikacija koja zadovoljava sve kulinarske potrebe posjetitelja uz personalizirani pristup zasluženo je postala vlasnicom cijenjene MIXX statue.
Povećanje kvalitete i sigurnosti opskrbnog lanca primarnim sirovinama
Zbog ekstremnih klimatskih uvjeta posljednjih godina ne mogu se proizvesti dostatne količine kvalitetne sirovine koje bi bile zdravstveno ispravne i cjenovno pristupačne. No, Grupa Podravka aktivno djeluje s ciljem povećanja kvalitete i sigurnosti opskrbnog lanca primarnim sirovinama tako da poduzima određene mjere prilagodbe, poput instalacije sustava navodnjavanja na proizvodnim površinama, izgradnje sustava odvodnje viškova oborinske vode s ugroženih proizvodnih površina, smanjenja pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji i slično.
Također, u 2021. godini prvi je put bila organizirana proizvodnja krastavaca (1,17 ha) i paprike (3,5 ha), što je rezultiralo pozitivnim pomacima u proizvodnji, od većeg broja sezonskih radnika, uvođenja novih
tehnologija proizvodnje, navodnjavanja i mehanizacije. Istodobno, u Podravkinoj tvornici za preradu rajčice u Umagu aktivno se radilo na otkupu i preradi rajčice – oko 1,9 milijuna presadnica na površini većoj od 100 hektara. Usporedno s proširenjem proizvodnje povrća (krastavci, paprika, grašak i cikla), na vlastitim površinama sijale su se još i žitarice (pšenica, kukuruz, raž) te uljarice (uljana repica). Navedena povećanja vlastite proizvodnje smjer su u kojem Grupa Podravka ide i želi ići te su dosadašnjim proširenjima proizvodnje ostvareni uvjeti za daljnji rast i razvoj.
Dionica Podravke osvojila nagradu Zagrebačke burze
Dionica Podravke proglašena je "Dionicom s najvećim prometom" na 10. dodjeli nagrada Zagrebačke burze za 2021. godinu. Ova kategorija uzima u obzir statističke pokazatelje tijekom godine te promet dionice na tržištu kapitala. Nagrade Zagrebačke burze su svojevrsno priznanje izvrsnosti i daljnji poticaj za uspješno poslovanje sudionika na tržištu kapitala.
Događaji nakon datuma bilance
Nadzorni odbor Podravke imenovao novu Upravu koju nastavlja voditi Martina Dalić
Na sjednici održanoj 4. veljače 2022. Nadzorni odbor Podravke d.d. donio je odluku o imenovanju Uprave Podravke d.d. koju će u petogodišnjem mandatu voditi dr. sc. Martina Dalić, dosadašnja predsjednica Uprave Podravke d.d. Novi mandat Uprave započeo je 24. veljače 2022., a na još jedan mandat imenovani su i dosadašnji članovi Uprave Davor Doko i Ljiljana Šapina. Novim članovima Uprave imenovani su
Milan Tadić, do trenutka imenovanja Podravkin glavni direktor za Adria regiju, i Ivan Ostojić koji dolazi s pozicije člana Uprave Wüstenrot stambene štedionice i s mjesta člana Nadzornog odbora Podravke, a čiji mandat počinje teći 1. srpnja 2022.
Odluka o novoj Upravi Podravke d.d. donesena je gotovo mjesec dana prije isteka mandata dotadašnje Uprave, što potvrđuje fokusiranost Nadzornog odbora na stalno unapređivanje kvalitete korporativnog upravljanja te uspješnost dosadašnjeg vodstva predsjednice Uprave dr. sc. Martine Dalić.
Informacija o utjecaju rusko-ukrajinske krize na poslovanje Grupe Podravka
Grupa Podravka na tržištima Rusije i Ukrajine na godišnjoj razini ostvaruje manje od 6,5% prihoda od prodaje. Većina potraživanja prema kupcima na tržištu Rusije, nastalih do današnjeg dana, je osigurana. Grupa je napravila procjenu potencijalnog utjecaja promjene tečaja ruske rublje na stavke otvorenih potraživanja i obveza. Preračunata vrijednost istih stavaka potraživanja i obveza po tečaju ruske rublje je za oko 30% manja u odnosu na vrijednosti tih stavaka na datum ovih financijskih izvještaja.
Grupa Podravka će osjetiti negativne posljedice rusko-ukrajinske krize, kao i sankcija uvedenih prema Rusiji, međutim opseg i intenzitet istih trenutno nije moguće procijeniti niti kvantificirati. Kontinuirano se prati razvoj događanja, procjenjuju rizici i mogućnosti njihova ublažavanja.
Izloženost prema Rusiji i Ukrajini nema utjecaj na financijske izvještaje Grupe na dan 31. prosinca 2021. i ne utječe na vremensku neograničenost poslovanja.
O okruženju u kojem je Grupa Podravka poslovala
Godina 2021. potvrdila je pozitivna ekonomska očekivanja i donijela nadu u nastavak globalnog gospodarskog rasta, usprkos neizvjesnosti zbog pogoršanja epidemiološke situacije i pojave novih varijanti virusa COVID-19. Globalni oporavak nije zaobišao ni ključna tržišta Grupe Podravka. Pritom su različit intenzitet i dinamika uvođenja epidemioloških mjera i stupnjevi zatvaranja utjecali na uvjete poslovanja te potrošačima nije bio moguć uobičajen pristup našim proizvodima.
Hrvatsko je gospodarstvo, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni i rastu osobne potrošnje, ali
Kretanje stope rasta realnog BDP-a za izabrane
i jačem robnom izvozu, u prošloj godini zabilježilo brži oporavak od prosjeka EU-a te se vratilo na prijepandemijske razine. Tomu je zasigurno pridonijela povoljnija epidemiološka situacija te uvođenje blažih mjera i ograničenja za suzbijanje pandemije. Gospodarska situacija u susjednim zemljama Adria regije bila je također ohrabrujuća. Slovenija je, kao i Hrvatska, zabilježila brži oporavak od prosjeka EU-a. Za većinu zemalja srednje i istočne Europe oslanjanje na proizvodnu i prerađivačku ekonomiju bilo je ključno za preživljavanje ekonomskog šoka iz 2020. godine i oporavka koji je uslijedio.

(Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat)
O okruženju u kojem je Grupa Podravka poslovala
Ipak, određeni negativni makroekonomski učinci uzrokovani pandemijom nastavili su se i intenzivirali u 2021. godini. Snažniji i dugotrajniji inflatorni pritisci pojavili su se u svim europskim gospodarstvima. Oporavak potražnje utjecao je na neočekivano snažan rast cijena hrane i energenata. Osim cjenovnog pritiska zbog oporavka potražnje, javio se pritisak i na strani ponude, primarno vođen poremećajima u globalnim lancima opskrbe.
Kretanje stope inflacije za izabrane zemlje
Kontinuirano su rasle cijene sirovina, ambalaže, transporta te energije.
Grupa Podravka ulaže maksimalne napore u podizanje učinkovitosti poslovanja i optimizaciju troškova kako bismo u što je moguće većoj mjeri unutrašnjim rezervama amortizirali snažan rast cijena ulaznih sirovina.

(Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat)
Profil Podravke 7
Naziv i lokacija sjedišta: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, 48 000 Koprivnica.

Radionica braće Wolf prelazi u društveno vlasništvo pod imenom Podravka
1947.

1952.
Počinje proizvodnja kondimenata, sušenog i sterliziranog povrća

- Uspostavljena proizvodnja poznatih Podravkinih juha

- Započela proizvodnja mesnih proizvoda

- Vegeta, univerzalni dodatak jelima

- Započinje proizvodnja dječje hrane
1972.
Osnovana farmaceutska kompanija Belupo i počinje proizvodnja lijekova
1993.
Podravka je privatizirana i registrirana kao dioničko društvo
2015.
Akvizicija Žita, slovenskog prehrambenog proizvođača

2017.
Napravljena nova farmaceutska tvornica, najveća greenfield investicija u povijesti Grupe Podravka

2021.
Usvojena Strategija poslovanja do 2025.
prisutstvo podravke na Tržištima
Proizvodi Grupe Podravka prisutni su na više od 70 tržišta u svijetu.

Operativno poslovanje segmenta Prehrana može se pratiti kroz poslovanje poslovnih programa vezanih uz pojedine grupe proizvoda. Poslovni programi upravljaju razvojem, marketingom, životnim ciklusom i tržišnim pozicioniranjem ključnih prehrambenih kategorija i grupa proizvoda.
Operativna efikasnost i lanac opskrbe je poslovno područje segmenta Prehrane fokusirano na profitabilnost i efikasnost lanca opskrbe s naglaskom na upravljanje kroz funkcije Proizvodnje, Logistike, Nabave i Poljoprivrede.
Korporativne i upravljačke funkcije dio su poslovne organizacije segmenta Prehrana koje podržavaju ukupno poslovanje, definiraju i osiguravaju primjenu jedinstvenih korporativnih standarda te osiguravaju transparentnije i efikasnije poslovanje na razini Grupe. Korporativne i upravljačke funkcije su: Upravljanje ljudskim resursima, Korporativna i informacijska sigurnost, Ured Uprave, Pravni poslovi, Riznica, Korporativno računovodstvo, Korporativni marketing i komunikacije, Istraživanje i razvoj, Kontroling, Informatika, Globalni razvoj poslovanja te Poslovna kvaliteta i održivi razvoj. Interna revizija djeluje kao neovisna funkcija.
O brandovima
VEGETA je najpoznatiji i najsnažniji Podravkin brand koji već više od 60 godina vjerno prati svaki pokret svojih potrošača u kuhinji i daje im slobodu da pripreme najukusnija jela za sebe, obitelj i prijatelje. Tijekom proteklih šest desetljeća, asortiman proizvoda prilagođavao se željama potrošača te značajno proširio pa se tako danas na policama širom svijeta pod brandom Vegeta mogu naći univerzalni dodaci jelima, ali i specijalni dodaci jelima, mješavine za pripremu jela, monozačini, bujoni, juhe, gotova jela, povrtni namazi i mnogi drugi.
Veliki izbor FANT mješavina za jela svaki će kulinarski pokušaj učiniti uspješnim. Fant mješavine za jela daju odgovor na svakodnevno pitanje "što danas kuhati", omogućujući jednostavnu pripremu i najkompliciranijih jela te osiguravajući izvrstan okus baš svaki puta. U širokom asortimanu proizvoda moguće je pronaći različiti izbor jela, od tradicionalnih, do novih, modernijih prijedloga koji spajaju vegetarijansku i klasičnu prehranu te nude opcije pripreme jela internacionalne kuhinje.
Asortiman monozačina pod brandom MAESTRO inspiracija je za kreativnost u kuhinji već više od 30 godina, čime je nastavljena tradicija proizvodnje začina duža od 60 godina. Uz široki asortiman začina, začinskog bilja i mješavina začina, svatko može postati maestro u vlastitoj kuhinji.
Domaći okus ključna je vrijednost PODRAVKA JUHA. Izuzetno su jednostavne za pripremu, osiguravaju kvalitetan obrok u nekoliko minuta, a ipak ostavljaju prostora za vlastitu kreativnost. Podravka juhe kontinuirano prate najnovije trendove u prehrani,



a unutar širokog i raznolikog asortimana bistrih i krem juha potrošači već više od 60 godina nalaze svoje omiljene okuse. Za one koji trebaju još brže rješenje, bez kuhanja, na raspolaganju je asortiman instant FINI-MINI juha, pripremljen u skladu sa zahtjevima modernih, osviještenih potrošača.
Praktičnost pripreme i izvrstan okus karakteristike su TALIANETTA tjestenina koje potrošačima omogućuju pripremu ukusnog i hranjivog obroka u samo nekoliko minuta. Talianetta je odgovor na sve jaču potražnju potrošača za polugotovim i instant jelima, nudeći brza i kvalitetna rješenja za samostalan obrok ili kao prilog drugim jelima.
LINO otkriva bogat, raznovrstan i čudesan svijet okusa, ukusne i zdrave proizvode brižno pripremljene za sretni i zdravi rast. Kao pouzdan proizvođač dječje hrane već više od 50 godina, Podravka nudi široku paletu Dječje hrane koja pruža sve sastojke nužne za djetetov rast i razvoj. Sinonim za dječju hranu, Čokolino, oduvijek se povezuje uz bezbrižno djetinjstvo, veselje, radost i trenutke opuštanja. Osluškujući želje i potrebe potrošača, asortiman Dječje hrane, između ostalog, nudi i bezglutensko rješenje. Tu su Lino žitarice za djecu s proizvodima Lino Choco caramel flakes i Lino Honey rings, a uz vlastitu bezglutensku varijantu, Čokolino još dolazi i u proteinskoj verziji.
LINO LADA kremne namaze odlikuju najveći izbor okusa, izvrsna kvaliteta te različita pakiranja. Lino Lada se danas može pronaći u pet različitih okusa i jedanaest različitih pakiranja, od kojih je najinovativnije novo "on the go" 100% reciklabilno pakiranje sa žličicom. Zahvaljujući svojoj inovativnosti i kontinuiranom ulaganju u izgradnju branda, Lino


Lada se danas nalazi u samom vrhu tržišta kremnih namaza, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Adria regije, dok se potražnja za Lino Ladom širi i na ostalim internacionalnim tržištima.
DOLCELA nudi široki asortiman visokokvalitetnih proizvoda za svaku slatku priliku. Uvijek suvremena, kreativna i praktična, svoje potrošače neprestano upoznaje s najukusnijim svjetskim slasticama i novim načinima upotrebe, bez obzira na to radi li se o jednostavnoj i brzoj ili pak naprednoj i samostalnoj pripremi slastica, a krajnji rezultat uvijek je užitak.
KVIKI brand već više od 45 godina svima donosi hrskave grickalice odličnog okusa i time uveseljava mnoge potrošače. U asortimanu nudi velik izbor slanih pečenih, a ne prženih grickalica, čime je osigurana punoća okusa i prepoznatljiva kvaliteta, a probrane sirovine daju garanciju kvalitete finalnih proizvoda. U zadnjih nekoliko godina Kviki je pripremio razna inovativna iznenađenja pa potrošači, osim u slanom, jednako mogu uživati i u slatkom asortimanu Kviki CHOCO #LOLsa.
PODRAVKA RAJČICA u svakoj je kuhinji, a posebno u mediteranskoj, neizostavan sastojak koji se odlično stapa s cijelim nizom kulinarskih namirnica. Zdravi i prirodni proizvodi od rajčice pridonose zdravlju, omogućuju kreativnost u spravljanju brzih i praktičnih jela, te uživanje u mediteranskim okusima i aromama u svakoj prilici tijekom cijele godine.
PODRAVKA VOĆE već se 70 godine prerađuje iz vrhunskih plodova voća. Recepture lider proizvoda, poput džema od šipka, miješenog voća ili pak pekmeza od šljiva, danas su identične izvornim


7. Profil Podravke
recepturama, garantirajući poznati puni okus voća i najprirodnije slatko zadovoljstvo.
Trendovi govore da je budućnost prehrane u proizvodima na bazi povrća i grahorica. PODRAVKA PO-VRĆE u steriliziranom ili ukiseljenom asortimanu čuva najkvalitetnije hranjive vrijednosti. Proizvodi su vrlo praktični, spremni za konzumaciju tijekom cijele godine za razne inačice jela od salata, priloga, do umaka variva i sendviča.
Savršena tekstura i provjereni okus čine PODRAVKA KONDIMENTE, ajvar, senf, kečap i hren, idealnim dodacima najrazličitijim jelima. Nema dileme da su Podravkini ukusni i aromatični kondimenti nezaobilazan proizvod u svakoj kuhinji te da imaju posebnu gastronomsku vrijednost, no pojedini proizvodi u sebi nose i pravu riznicu hranjivih sastojaka te ih s punim pravom možemo svrstati u super hranu.
Baš poput voća, kondimenti i Podravka povrće najbolje su od prirode te stoga kompanija vodi posebnu brigu o ekološkoj prihvatljivosti ambalaže ovih proizvoda, koju je moguće u potpunosti reciklirati, što je posebno važno zbog brige o čišćoj budućnosti.
PODRAVKA je neprikosnoveni tržišni lider u kategoriji GOTOVA JELA I UMACI. Izvrsni domaći okusi i vrhunska kvaliteta, te brza priprema, glavne su odlike široke palete gotovih jela, među kojima se posebno ističe Goveđi gulaš s oznakom "Izvorno Hrvatsko". Osim gotovih jela u limenkama, Podravka je u 2021. na tržište Hrvatske i Adria regije lansirala potpuno novu liniju visoko poželjnih mediteranskih okusa: Podravka gotova jela u pliticama. Podravka Gotova jela vrhunski su proizvodi koji kroz generacije bude

7. Profil Podravke
najpozitivnije emocije povezane s okusom, obiteljskim ručkovima i toplinom doma.
PODRAVKA PAŠTETE omiljen su izbor potrošača od 1958. godine. Podravka Kokošja pašteta, popularno zvana Retrica, uz prepoznatljivost svog dizajna, posebna je i po pravom blagu okusa, zahvaljujući izvrsnoj kvaliteti sastojaka. Pažljivo prateći globalne prehrambene trendove i želje potrošača da jedu kvalitetno i prirodno, posebno u vrijeme pandemije, Podravka je 2020. uvela novu generaciju Podravka pilećih pašteta. Ove paštete načinjene su od vrhunskih sastojaka. Za one koji žele ekonomična rješenja, tu su Piketa paštete, raznih okusa i pakiranja.
PODRAVKA MESNI NARESCI okusom i kvalitetom prizivaju one pozitivne emocije koje pobuđuju dragi okusi iz djetinjstva, tzv. comfort food. Već više od 60 godina predstavlja odličan proteinski obrok za sve generacije, bilo da ga se servira kao hladan narezak, dodatak salatama ili pripremi na grillu, a zbog praktičnog pakiranja omiljen je odabir za odlazak u prirodu, na planinarenje ili plažu.
Znanje, iskustvo, predanost i strast utkani su u kreiranje PODRAVKA POLUTRAJNIH I TRAJNIH SUHOMESNA-TIH PROIZVODA I KOBASICA. Visok udio mesa čini ove proizvode vrijednim izvorom proteina, a kvalitetne sirovine i odabrane mješavine začina svakom proizvodu osiguravaju karakterističnu poznatu aromu i okus. Odabir bilo kojeg proizvoda iz široke ponude Podravka tradicionalnih okusa u novom dizajnu prepoznatljive Podravka crvene boje ili proizvoda Majstor dizajna, znači uživanje u proizvodima vrhunske kvalitete. Uz to, Podravka je u 2021. svom asortimanu dodala i bezmesnu kategoriju u vidu sve

7. Profil Podravke
traženijih bezmesnih plant-based proizvoda. Ova inovacija djelo je kulinarske ekspertize Podravke koja garantira vrhunsku kvalitetu.
Bogat asortiman ribljih proizvoda pod brandom EVA pripremljen je od najkvalitetnije ribe, na čelu s kraljicom Jadrana, jadranskom srdelom. Izvanredna temperatura i salinitet Jadranskog mora jadranskoj srdeli jamče vrhunski okus i uravnoteženu nutritivnu vrijednost. U asortimanu Eva branda nalaze se još i proizvodi od tune, skuše, baltičke ribe, riblje paštete i salate. Eva i proizvodi prepuni su vrijednih nutrijenata, spravljeni na potpuno prirodan način, što ih čini idealnim dijelom moderne izbalansirane prehrane.


Rezultati poslovanja i vrijednosni papiri društva
8
Uvodne napomene
Situacija uzrokovana bolešću COVID-19 pozitivno je utjecala na kretanje prihoda od prodaje u 2020. godini kada je bio izražen efekt stvaranja zaliha prehrambenih proizvoda od strane kupaca na gotovo svim tržištima na kojima je Podravka d.d. prisutna. Povećana potražnja u 2020. godini značajno je pridonijela prihodima od prodaje te gotovo svih poslovnih programa i kategorija, međutim taj utjecaj nije bilo moguće jasno razgraničiti od utjecaja redovne potražnje za proizvodima. U 2021. godini, epidemiološka situacija također je imala značajan utjecaj u većini zemalja u kojima Podravka d.d. posluje, posebice regiji Adrija (ponajviše u Hrvatskoj), a koji se razlikuje od utjecaja u 2020. godini. Negativan utjecaj na prihode od prodaje u prva tri mjeseca 2021. godine došao je od uvedenih strogih epidemioloških mjera poput uvođenja lockdown (u svim zemljama u kojima Podravka d.d. posluje) i policijskog sata (u zemljama poput Slovenije, Češke, Njemačke), skraćenogradnog vremena trgovina, ograničenja broja kupaca u trgovinama, ograničenog kretanja ljudi, zatvaranja Gastro kanala (uključuje HoReCa kupce, institucionalne kupce, industrijske kupce i dr.). Pozitivan utjecaj na prihode od prodaje u izvještajnom razdoblju došao je od popuštanja mjera koje je krenulo u svibnju te značajnog popuštanja u trećem kvartalu, što je dalo vjetar u leđa turističkoj sezoni i dolasku stranih gostiju u Hrvatsku. Pozitivna kretanja nastavila su se i u drugoj polovici 2021. godine s obzirom da nije bilo uvođenja novog lockdown kao što je to bio slučaj u usporednom razdoblju. Uspješna turistička sezona, popuštanje epidemioloških mjera u zemljama u kojima je Podravka d.d. prisutna sa svojim asortimanom, otvaranje Gastro kanala u Hrvatskoj i inozemstvu te izostanak strogih epidemioloških mjera u četvrtom kvartalu, pozitivno se odrazilo na kretanje prihoda od prodaje, no taj efekt nije moguće jasno procijeniti ni kvantificirati.
Podravka d.d. računa EBITDA na način da EBIT uvećava za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine, dok normaliziranu EBITDA računa na način da normalizirani EBIT uvećava za amortizaciju. Radi transparentnosti Podravka d.d. uz izvještajne rezultate prikazuje i normalizirane rezultate poslovanja bez utjecaja stavaka koje menadžment tretira kao jednokratne. Pregled i objašnjenja vrijednosnih usklađenja dugotrajne imovine koji se koriste za izračun EBITDA, pregled i objašnjenja stavaka koje menadžment tretira kao jednokratne te pregled metodologije izračuna normaliziranog rezultata pruženi su u sekciji "Dodatne tablice za 2021. godinu".
Moguće su decimalne razlike uslijed zaokruživanja.
Pregled prihoda od prodaje
u 2021. godini
Prihodi od prodaje po poslovnim programima
| (u milijunima kuna) | 2020. | 2021. | Δ | % |
|---|---|---|---|---|
| PP Kulinarstvo | 760,9 | 799,1 | 38,3 | 5,0% |
| PP Dječja hrana, slastice i snack | 399,1 | 416,3 | 17,2 | 4,3% |
| PP Podravka hrana | 344,9 | 386,0 | 41,0 | 11,9% |
| PP Žito i Lagris | 58,4 | 69,0 | 10,6 | 18,1% |
| PP Mesni proizvodi, jela i namazi | 275,1 | 272,3 | (2,8) | (1,0%) |
| PP Riba | 141,5 | 130,8 | (10,8) | (7,6%) |
| Ostala prodaja* | 132,2 | 129,2 | (3,0) | (2,3%) |
| Ukupno | 2.112,2 | 2.202,7 | 90,5 | 4,3% |
* Uključuje novu liniju proizvoda od biljnog mlijeka.
Prihodi od prodaje po regijama
| (u milijunima kuna) | 2020. | 2021. | Δ | % |
|---|---|---|---|---|
| Adria | 1.595,9 | 1.657,1 | 61,3 | 3,8% |
| Zapadna Europa i Prekooceanske zemlje | 271,2 | 285,5 | 14,3 | 5,3% |
| Centralna Europa | 173,6 | 181,4 | 7,8 | 4,5% |
| Istočna Europa | 58,8 | 60,6 | 1,8 | 3,0% |
| Nova tržišta | 12,8 | 18,1 | 5,3 | 41,9% |
| Ukupno | 2.112,2 | 2.202,7 | 90,5 | 4,3% |
U 2021. godini ukupni prihodi od prodaje Podravke d.d. iznosili su 2.202,7 mil. kuna što je 90,5 mil. kuna (+4,3%) više u odnosu na usporedno razdoblje. Većina poslovnih programa zabilježila su rast prodaje, dok su poslovni program Mesni proizvodi, jela i namazi te poslovni program Riba ostvarili nižu
razinu prodaje uslijed iznimno visoke potražnje i prodaje prehrambenih proizvoda u usporednom razdoblju. Pozitivna kretanja zabilježena su i na razini regija gdje je rast prihoda od prodaje zabilježen u svim regijama od kojih je najveći apsolutni rast ostvaren u regiji Adria.
Profitabilnost Podravke d.d.
u 2021. godini
Profitabilnost Podravke d.d.
| (u milijunima kuna) | 2020. | 2021. | Δ | % |
|---|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 2.112,2 | 2.202,7 | 90,5 | 4,3% |
| Bruto dobit | 634,4 | 663,0 | 28,6 | 4,5% |
| EBITDA* | 267,3 | 291,0 | 23,8 | 8,9% |
| EBIT | 167,7 | 186,0 | 18,3 | 10,9% |
| Neto dobit | 193,8 | 245,1 | 51,3 | 26,5% |
| Bruto marža | 30,0% | 30,1% | +6 bb | |
| EBITDA marža | 12,7% | 13,2% | +56 bb | |
| EBIT marža | 7,9% | 8,4% | +51 bb | |
| Neto marža | 9,2% | 11,1% | +195 bb |
*EBITDA je računata na način da je EBIT uvećan za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine, normalizirana EBITDA je računata na način da je normalizirani EBIT uvećan za amortizaciju.
Profitabilnost Podravke d.d. — normalizirano
| (u milijunima kuna) | 2020. | 2021. | Δ | % |
|---|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 2.112,2 | 2.202,7 | 90,5 | 4,3% |
| Bruto dobit | 634,4 | 663,0 | 28,6 | 4,5% |
| EBITDA* | 266,3 | 292,4 | 26,2 | 9,8% |
| EBIT | 167,9 | 192,8 | 24,9 | 14,8% |
| Neto dobit | 194,0 | 225,5 | 31,5 | 16,2% |
| Bruto marža | 30,0% | 30,1% | +6 bb | |
| EBITDA marža | 12,6% | 13,3% | +67 bb | |
| EBIT marža | 7,9% | 8,8% | +80 bb | |
| Neto marža | 9,2% | 10,2% | +105 bb |
*EBITDA je računata na način da je EBIT uvećan za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine, normalizirana EBITDA je računata na način da je normalizirani EBIT uvećan za amortizaciju.
Bruto dobit Podravke d.d. u 2021. godini iznosila je 663,0 mil. kuna što je 28,6 mil. kuna (+4,5%) više u odnosu na usporedno razdoblje. Pritom su troškovi sadržani u prodanim proizvodima rasli 4,2%, uz
blagi rast ostvarene bruto marže koja je na kraju izvještajnog razdoblja iznosila 30,1%. Izvještajna operativna dobit (EBIT) iznosila je 186,0 mil. kuna, dok je u usporednom razdoblju iznosila 167,7 mil.
kuna, što predstavlja rast od 18,3 mil. kuna (+10,9%). Povrh utjecaja iznad razine bruto dobiti, na EBIT je utjecao porast troškova prodaje, logistike i distribucije, dok pozitivan utjecaj dolazi od ušteda na troškovima marketinga, ušteda na općim i administrativnim troškovima te od pozitivnog kretanja tečajnih razlika po kupcima i dobavljačima (+4,1 mil. kuna u 1. – 12. 2021.; -8,8 mil. kuna u 1. – 12. 2020.). Ostvarena je izvještajna neto dobit u iznosu 245,1 mil, kuna, što je 51,3 mil. kuna (+26,5%) više u odnosu na 2020. godinu, te normalizirana neto dobit u iznosu 225,5 mil. kuna. Na neto dobit pozitivno je utjecalo i kretanje tečajnih razlika po kreditima (+0,8 mil. kuna u 1. – 12. 2021.; -2,1 mil. kuna u 1. – 12. 2020.) te rast financijskih prihoda. Porezna obveza je, uslijed utjecaja odgođenog poreza, niža za 19,0 mil. kuna.
Ukupna imovina Podravke d.d. na 31. prosinca 2021. iznosila je 3.075,7 mil. kuna, što je 0,6% više u odnosu na kraj 2020. godine. Na strani aktive značajnije povećanje bilježi pozicija odgođena porezna imovina (+25,7 mil. kuna) te pozicija nekretnine, postrojenja i oprema (+14,6 mil. kuna), dok značajnije smanjenje bilježi pozicija zalihe
(-19,8 mil. kuna) te pozicija potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (-7,5 mil. kuna). Na strani pasive povećanje bilježi pozicija pričuve (+129,3 mil. kuna) te pozicija zadržana dobit (+53,4 mil. kuna), dok značajno smanjenje bilježi pozicija dugoročni krediti i zajmovi (-77,7 mil. kuna), pozicija kratkoročni krediti i zajmovi (-70,9 mil. kuna) te pozicija obveze prema dobavljačima i ostale obveze (-34,8 mil. kuna). Zaduženost Podravke d.d. smanjila se u izvještajnom razdoblju zbog otplate dijela kreditnih obveza koje su ukupno (dugoročne i kratkoročne) niže za 148,6 mil. kuna.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti je u 2021. godini iznosio pozitivnih 229,2 mil. kuna, uslijed ostvarenog operativnog poslovanja te kretanja radnog kapitala. Novčani tok od ulagačkih aktivnosti istovremeno je iznosio negativnih 57,7 mil. kuna, ponajviše uslijed novčanih izdataka za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. U istom razdoblju novčani tok od financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 171,3 mil. kuna, uslijed otplate kredita i zajmova te isplate dividende. Stavka novac i novčani ekvivalenti je na 31. prosinca 2021. godine iznosila 2,5 mil. kuna.
Dodatne tablice za 2021. godinu
Vrijednosna usklađenja i izračun izvještajne i normalizirane EBITDA
EBITDA je računata na način da je EBIT uvećan za amortizaciju i vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine. Vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine izvještajnog i usporednog razdoblja prikazana su u tabeli u nastavku.
| Vrijednosna usklađenja | 2020. | 2021. |
|---|---|---|
| (u milijunima kuna) | Podravka d.d. | Podravka d.d. |
| Ulaganja u podružnice | 2,1 | 5,3 |
| Zajmovi ovisnim društvima | (0,9) | - |
| Ukupno | 1,2 | 5,3 |
Navedena vrijednosna usklađenja prikazana su u: *Bilješki 10 – Ostali troškovi, **Bilješki 9 – Ostali prihodi.
| Izračun izvještajne EBITDA | 2020. | 2021. |
|---|---|---|
| (u milijunima kuna) | Podravka d.d. | Podravka d.d. |
| Izvještajni EBIT | 167,7 | 186,0 |
| +amortizacija | 98,4 | 99,7 |
| +vrijednosna usklađenja | 1,2 | 5,3 |
| Izvještajna EBITDA | 267,3 | 291,0 |
| Izračun normalizirane EBITDA | 2020. | 2021. |
|---|---|---|
| (u milijunima kuna) | Podravka d.d. | Podravka d.d. |
| Normalizirani EBIT | 167,9 | 192,8 |
| +amortizacija | 98,4 | 99,7 |
| Normalizirana EBITDA | 266,3 | 292,4 |
Jednokratne stavke u 2021. godini
i 2020. godini
U 2021. godini Podravka d.d. ostvarila je 1,8 mil. kuna troškova otpremnina za zaposlenike na dugotrajnom bolovanju i trošak vrijednosnog usklađenja ulaganja u podružnice u iznosu od 5,3 mil. kuna. Pozitivan efekt dolazi od stavke ukidanje umanjenja potraživanja u iznosu 0,4 mil. kuna te stavke odgođena porezna imovina u iznosu 25,1 mil. kuna po osnovi ponovne procjene nadoknadivosti poreza s osnove gubitaka financijske imovine, a temeljem pravomoćnosti sudske presude. Sve navedeno menadžment kompanije tretira kao jednokratne stavke. Procijenjeni utjecaji navedenih jednokratnih stavki na poreze iznosi 1,2 mil. kuna (umanjuje ga).
U 2020. godini Podravka d.d. ostvarila je 4,2 mil. kuna troškova otpremnina za zaposlenike na dugotrajnom bolovanju, 5,3 mil. kuna prihoda od ukidanja umanjenja potraživanja, 0,05 mil. kuna troškova povezanog s procesom zatvaranja ovisnog društva u Africi, 0,9 mil. kuna prihoda od vrijednosnog usklađenja zajma ovisnom društvu te 2,1 mil. kuna troškova od vrijednosnog usklađenja udjela u ovisnom društvu. Sve navedeno menadžment kompanije tretira kao jednokratne stavke. Procijenjeni utjecaji navedenih jednokratnih stavaka na poreze iznosi 0,03 mil. kuna (umanjuje ga).
Prikaz normalizacije računa dobiti i gubitka Podravke d.d.
| 2020. | 2021. |
|---|---|
| Podravka d.d. | Podravka d.d. |
| 167,7 | 186,0 |
| 4,2 | 1,8 |
| 2,1 | 5,3 |
| (0,9) | - |
| (5,3) | (0,4) |
| 0,0 | - |
| 167,9 | 192,8 |
| 193,8 | 245,1 |
| 0,2 | 6,7 |
| - | (25,1) |
| (0,0) | (1,2) |
| 194,0 | 225,5 |
Vrijednosni papiri
Dionica u 2021.
Podravka d.d. ima stabilnu vlasničku strukturu unutar koje najznačajniji udio imaju Republika Hrvatska te domaći mirovinski fondovi. Ukupno je izdano 7.120.003 dionica nominalne vrijednosti 220,0 kuna po dionici. Na dan 31. prosinca 2021. Republika Hrvatska drži 25,5% dionica, a domaći mirovinski fondovi (obvezni i dobrovoljni) svi zajedno drže 50,8% dionica.
Podravka d.d. pritom drži 1,5% vlastitih dionica. Na dan 31. prosinca 2021. godine članovi Nadzornog odbora i Uprave imali su u svome vlasništvu 16 dionica odnosno 1.170 dionica Podravke d.d.
Dionice Podravke d.d. uvrštene su na Vodeće tržište Zagrebačke burze i u osam indexa Zagrebačke burze (CROBEX, CROBEX10, CROBEXtr, CROBEX10tr, CROBEXprime, CROBEXplus, CROBEXnutris i ADRIAprime).

| (zaključna cijena u kunama; zaključni bodovi) | 31. prosinca 2020. | 31. prosinca 2021. | % |
|---|---|---|---|
| PODR | 485,0 | 632,0 | 30,3% |
| CROBEX | 1.739,3 | 2.079,4 | 19,6% |
| CROBEX10 | 1.087,8 | 1.262,3 | 16,0% |
U izvještajnom razdoblju cijena dionice Podravke ostvarila je dvoznamenkasti rast od 30,3% u odnosu na kraj 2020. godine, dok su usporedni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 porasli 19,6% odnosno 16,0%.
Ostvarenje na hrvatskom tržištu kapitala u 2021.
| (u kunama; u jedinicama)1 | 2020. | 2021. | % |
|---|---|---|---|
| Prosječna ponderirana dnevna cijena | 413,3 | 589,2 | 42,6% |
| Prosječan dnevni broj transakcija | 14 | 13 | (0,5%) |
| Prosječna dnevna količina | 1.277 | 1.488 | 16,5% |
| Prosječan dnevni promet | 527.877,8 | 876.746,7 | 66,1% |
Na godišnjoj razini prosječna ponderirana dnevna cijena dionice Podravke zabilježila je značajan porast od 42,6% u odnosu na usporedno razdoblje. U odnosu na 2020. godinu prosječna dnevna količina porasla je 16,5%, prosječan dnevni promet povećao se 66,1%, dok je prosječan dnevni broj transakcija niži za 0,5%.
1 Prosječna ponderirana dnevna cijena u izvještajnom razdoblju računa se kao zbroj prosječnih dnevnih cijena u izvještajnom razdoblju, pomnoženih s ponderom dnevnih količina. Ponder dnevnih količina dobiva se kao omjer količine pojedinog dana i ukupne količine u izvještajnom razdoblju. Formulom, Prosječna ponderirana dnevna cijena u izvještajnom razdoblju = Σ prosječna dnevna cijena*(dnevna količina/ ukupna količina u izvještajnom razdoblju). Ostali pokazatelji računati su kao običan prosjek prosječnih dnevnih transakcija/količina/prometa u izvještajnom razdoblju. Blok transakcije nisu uključene u izračune.
Vrijednosni papiri
Inovacije, aktivnosti, nagrade i priznanja 9
Istraživanje i razvoj
Vlastita istraživanja i konstantan razvoj organizacijska su tradicija i konkurentska prednost Podravke. Stoga se i u 2021. nastavlja s istraživačko-razvojnim aktivnostima kako bi se omogućila proizvodnja kvalitetnih, inovativnih te za zdravlje i okoliš sigurnih proizvoda.
Nastavljen je tako projekt Podravke "Razvoj inovativnih proizvoda od nusproizvoda tijekom prerade povrća", a radi prelaska na novi poslovni koncept kružne bioekonomije. Projekt je započeo 2020. i planiran je do 2022., a uključuje istraživanje iskorištenja korisnog dijela nusproizvoda (koji nastaje tijekom prerade paprike u konvencionalne proizvode) za dobivanje novih sastojaka/proizvoda više dodane vrijednosti i predlaganje tehnološki i industrijski izvedivog rješenja za njegovo učinkovito izdvajanje. Drugi je cilj ispitati bioplinski potencijal iz ukupnog otpada Tvornice Kalnik
u Varaždinu za dobivanje energenata iz alternativnih izvora. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 3.055.545,56 kn, što čini 60 % ukupne vrijednosti projekta. Dosad je u sklopu projekta razvijeno šest novih plant-based proizvoda te je napravljeno tehnološko rješenje za izdvajanje korisnih nusproizvoda (sjemenki paprike i sjemena loža) tijekom prerade paprike. Uz to, izrađena je korporativna web-stranica, objavljena su dva znanstveno-stručna rada te su članovi tima sudjelovali na međunarodnim skupovima i sajmovima.
Stručno-znanstvena aktivnost zaposlenika unutar odjela Istraživanja i razvoja vidljiva je objave radova u znanstveno-stručnim časopisima te sudjelovanje zaposlenika kao panelista i predavača na konferencijama, kongresima i skupovima iz prehrambenog područja.
Prateći trendove, Podravka svojim potrošačima nastoji nuditi ono što žele i što im treba. Tako je u 2021. lansirano mnogo novih proizvoda iz različitih kategorija, a u skladu sa zahtjevima tržišta i potrošača.
TRENDOVI: BILJNI PROIZVODI, OBOGAĆENO PROTEINIMA, "FREE FROM"
S rastom ponude i potražnje za proizvodima biljnog podrijetla, a kao rezultat jačanja ekoloških inicijativa za zaštitu okoliša, lansiran je asortiman koji uključuje šest biljnih napitaka na bazi badema, zobi i riže pod markom O'Plant. Svi su proizvodi 100 % biljnog podrijetla, izvrsnog okusa, s izvorskom vodom, bez dodanog šećera i prirodno bez laktoze, a dolaze u poboljšanom Tetra Pak® pakiranju od plastike na bazi šećerne trske, čime je ugljikov otisak smanjen za 15 %. Za izradu pakiranja korišteno je 83 % plant-based materijala, što ga čini odličnim partnerom u zaštiti okoliša.
Zadovoljavanje globalnog trenda s proizvodima biljnog podrijetla Podravka je nastavila i u kategoriji burgera i salama. Green Beast burger pandan je mesu – teksturom, okusom, mirisom, izgledom i zagrizom istovjetan je mesnim proizvodima te je potpuna mesna alternativa. Uz burger, lansirane su i tri Green Beast polutrajne salame: Classic, s povrćem i s maslinama. Svi proizvodi iz Green


Beast linije na ambalaži nose jedinstvenu oznaku vege kvalitete koju Europska vegetarijanska unija (EVU) dodjeljuje proizvodima izrađenim u skladu s vegetarijanskim i veganskim standardom, a kako bi potrošači što lakše prepoznali proizvode bez sastojaka životinjskog podrijetla.
Proizvodni asortiman modernih jela Fanta, poput lazanja, bolognese ili zapečene tjestenine unaprijeđen je u novu inačicu koja sada nudi ideju za dualnu pripremu jela – mesnu ili vegetarijansku. Time Fant odgovara na rastući trend vegetarijanske i fleksiterijanske prehrane koji iz zapadne Europe velikim koracima grabi i u domaće krajeve.
Poželjnost proizvoda s dodanom vrijednosti, uz jednostavnu pripremu, a energetsko bogatstvo, Dolcela zadovoljava novom Hi protein linijom bogatom proteinima kroz četiri proizvoda: Dolcela Hi protein puding čokolada 35 g, Dolcela Hi protein puding vanilija 35 g, Dolcela Hi protein Banana Muffins 270 g i Dolcela Hi protein Američke palačinke 210 g. Isti trend slijedi i Čokolino protein power, idealan obrok za rekreativce i sportaše. U trendu proteinskih proizvoda, Žito je razvilo novu liniju kruhova. Prvi je Sportski kruh koji sadrži posebno pripremljena prethodno kuhana zrna žita, pahuljice i chia sjemenke te sirutke proteina i tako predstavlja bogatstvo okusa i poboljšanu nutritivnu vrijednost. Prema istoj recepturi potrošačima su ponuđena i atraktivna peciva od 100 g i 80 g, a za one zahtjevnije potrošače razvijeni su proteinski kruh sa sjemenkama i proteinsko pecivo od 80 g 3 x 3 (s tri različite vrste sjemenki, tri različita brašna i tri različite vrste pahuljica).





str. 54
"Free from" je trend koji već nekoliko godina dominira svijetom prehrane, a Podravka ga prati kroz razne asortimane i kategorije proizvoda. Tako je u 2021. lansiran Čokolino bez glutena, savršeno uravnotežen žitarični obrok za sve generacije, a posebno za one koji primjenjuju bezglutensku prehranu ili boluju od celijakije.
Asortiman pod Vegeta Natur markom označava 100 % prirodnost, bogatstvo povrća, uz prisutnost morske soli, a bez dodanih pojačivača okusa i bez konzervansa. Novi proizvodi označavaju izlazak u nove kategorije te su tako lansirane Vegeta Natur mješavine za jela i specijalni dodaci jelima u obliku piramida u Poljskoj te regionalni specijali za pripremu dalmatinskih jela u Adria regiji.
Isticanje prirodnosti, nedostatak konzervansa i dodanih aroma te izostanak dodanog šećera karakteristike su četiriju novih proizvoda Podravka voćnih namaza 100 % iz voća. U potpunosti voćni namazi dolaze u kombinaciji brusnice i jagode, kruške i marelice, crnog voća te borovnice.
TRENDOVI: BIO
Sukladno rastu i jačanju segmenta "ready to eat" dječjih obroka, Lino dječja hrana proširila je svoj asortiman četirima novim proizvodima. Riječ je o Lino Frutolino BIO gotovim kašicama u praktičnom pouch pakiranju od 100 g, a dolaze u četiri kombinacije: Jabuka, kruška i banana, Voće s pirom, Kruška i marelica i Voće sa zobi.
Lansirana je i nova inačica dobro poznate Vegete – Vegeta BIO. Vegeta BIO sadrži jednostavnu i transparentnu recepturu, više od deset vrsta




sušenog povrća, začine organskog podrijetla s BIO certifikatom te morsku sol, čime je ovaj proizvod potpuno sukladan zahtjevima bio potrošača.
Svi proizvodi nose certificiranu BIO oznaku, što znači da su proizvedeni prema strogim EU ekološkim standardima. Time je Podravka proširila svoj asortiman Bio proizvoda koji postaje sve važniji i trgovcima i potrošačima.
TRENDOVI: RECIKLABILNA AMBALAŽA
Očuvanju okoliša pridonosi i trend reciklabilne ambalaže. Kako bi potrošači Lino Ladu mogli konzumirati u svakoj prilici, posebno oni koji preferiraju kretanje, boravak u prirodi te "on the go" konzumaciju, osmišljeno je novo Easy Pack 100 % reciklabilno pakiranje Lino Lade duo i Gold sa žličicom. S reciklabilnom ambalažom mogu se pohvaliti i nova Podravka tradicionalna jela na žlicu: Čobanac s baranjskom paprikom, Pileći paprikaš i Ćufte u umaku od rajčice. Pakirana su u BPA safe limenke koje su beskonačno reciklabilne, a čuvaju kvalitetu proizvoda bez potrebe dodavanja konzervansa.
Za zahtjevnija nepca lansirane su Sardine u maslinovom ulju i Tuna u maslinovom ulju. Samo tri prirodna sastojka, riba, sol i ulje, dolaze u craft izričaju, u BPA safe limenci – 100 % sigurno i proizvedeno u Hrvatskoj.
Hranjivi obroci
Užurbani način života ne miče iz fokusa važnost hranjivih i kompletnih obroka, štoviše, stavlja ih visoko na ljestvicu poželjnosti, stoga Podravka i



na tom području ima svoje novitete. Među njima je nova linija visoko poželjnih mediteranskih okusa bez konzervansa i aditiva: Podravka gotova jela u pliticama. Salate su odmah spremne za konzumaciju, potrebno ih je samo otvoriti, promiješati i uživati u njima, dok je jela potrebno podgrijati 2 – 3 minute u mikrovalnoj pećnici ili na tavici i obrok je spreman. Paletu Podravkinih gotovih jela u pliticama čine: Salata quinoa s grahom i povrćem, Salata tuna s tjesteninom i povrćem, Penne Bolognese, Penne à la carbonara, Rižoto s gljivama, Paella s povrćem i piletinom, Piletina u mediteranskom umaku.
Da hranjivost i zabava idu zajedno pokazali su noviteti u segmentu steriliziranog povrća: Podravka baked beans i Crni grah koji su na policama od početka 2021.
Lansirani su i novi artikli bogatih juha sa žitaricama, Bogata juha s lećom te Bogata juha s kvinojom i povrćem. Juhe bogate žitaricama dobra su prilika za nutritivno kvalitetan obrok bilo u koje doba dana te su idealne za sve potrošače koji žele obogatiti svoju prehranu.
Internacionalna jela
Kako je Podravka prisutna na više od 60 različitih tržišta, tako nudi i proizvode specifične za različita podneblja, ali i internacionalne okuse. Specifična vrsta bujona u obliku gastro pakiranja proizvoda proširenje je Vegeta mješavina za jela i boostera za tržište Australije. Internacionalni iskorak napravio je i Fant s dva nova jela – paellom i stroganoffom. Na tragu trenda sve veće konzumacije jela iz raznih dijelova svijeta, u





segmentu polugotovih jela lansirane su Talianette azijskih okusa. Crnim, hrabrim dizajnom i jednako hrabrim okusima predstavljaju iskorak u svijet modernijih jela.
(Polu)trajni asortiman
U paleti mesnih polutrajnih narezaka Podravka je kreirala dva nova proizvoda: Fit&Fina pileća šunka i Fit&Fina pureća šunka. Riječ je o nutritivno bogatim proizvodima spravljenim od čistog filea prsa. Također, polutrajni asortiman obogaćen je i trima mortadelama rađenima prema tradicionalnoj talijanskoj recepturi: Mortadela classic, Mortadela s pistacijama i Mortadela s maslinama.
U asortimanu trajnih proizvoda Podravka je pod markom Majstor u 2021. donijela četiri tradicionalne suhomesnate gastronomske delikatese: Dalmatinski pršut, Pancetu, Buđolu i Suhu šunku. Zahvaljujući lokaciji pršutane i tehnološkim procesima, radi se o proizvodima vrhunske kvalitete koji su spravljeni na tradicionalan način.
Začini
Unutar kategorije začina, sa svrhom jačanja pozicija u Sloveniji te dokazivanja snage marke koju Maestro nosi već više od 30 godina, proširen je asortiman proizvoda s ekstenzijom linije papra – crvenim i zelenim paprom, te proizvodom koji u posljednjih nekoliko godina iznimno dobiva na popularnosti – kurkumom, u većem pakiranju. Uz ova proširenja asortimana u postojećim linijama, na tržište je uvedena nova linija Maestro liofiliziranih začina. Liofilizacija podrazumijeva sušenje biljaka zamrzavanjem, a rezultat su začini




koji zadržavaju arome, esencijalna ulja i prirodne boje. Inovacije i ekstenzije asortimana papra, kurkume i đumbira odrađene su i pod brendom Vegeta Maestro na ostalim tržišta Adria regije, počevši od Hrvatske.
Deserti
I za one koji vole već gotove slastice i za one koji ih vole pripremati, bilo na tradicionalan način, bilo upotrebom modernih i novijih tehnika, Podravka nudi rješenja u svojim novim proizvodima.
Krajem godine tako je lansirano novo pakiranje poznatih okusa u "zavrnutom" izdanju: Lino Lada Twist, jedinstvena kombinacija okusa Lino Lade Gold i Lino Lade milk.
U okviru odlične suradnje s Ledom, asortiman Ledo impulsnih sladoleda upotpunjen je bogatim Lino Lada Gold sladoledom u kornetu.
Najnoviji član obitelji Lino žitarica za djecu je Lino mini Pillows nougat. Praktičan i hranjiv, savršen je za doručak, ali i kao snack za slatki međuobrok. Punjen je omiljenom Lino Ladom, a bez dodanih boja. Lino Lada slatka snack ponuda obogaćena je i Lino Lada Pillows nougat i Lino Lada Pillows milk žitnim jastučićima bogato punjenih Lino Ladom.
Dolcela je proširila paletu svojih premium proizvoda u asortimanu pudinga i deserata. Tako su predstavljeni pudinzi, Dolcela Premium puding borovnica 40 g i Dolcela Premium puding kikiriki 40 g, koji funkcioniraju kao samostalan desert, ali i kao dodatak tortama ili kolačima. Od deserata tu su Dolcela Choco vanilla desert 110 g i Dolcela Lemoncella




desert 120 g koje, uz odličan okus, karakterizira i brza priprema u samo pet minuta bez kuhanja.
Razumijevanjem specifičnih potreba i navika potrošača, Dolcela donosi i nove proizvode unutar kategorije mješavina za kolače: Dolcela Mini pavlove 180 g, Dolcela Palačinke 200 g, Dolcela Fritule 250 g i Dolcela Husarski kolačići 300 g. Proizvodi su visoke kvalitete, omogućuju brzu i jednostavnu pripremu te jamstvo da će slastice uspjeti, lijepo izgledati i biti ukusne.
Asortiman Podravka brašna zaokružen je novom mješavinom brašna za fritule i krafne.
SNACK I NAPICI
Tijekom 2021. godine Kviki brend proširio je asortiman s Kviki mini štapićima s chia sjemenkama 90 g. Ovaj proizvod odlikuje prisutnost vrlo popularnih chia sjemenki koje daju dodatnu hrskavost proizvodu. Mini štapići su pečene grickalice, posipane morskom soli.


Digitalne inovacije
Podravka i u digitalnom dijelu svog poslovanja prati trendove, osluškujući potrebe i želje svojih (potencijalnih) potrošača. Godinu početka pandemije obilježila je velika migracija potrošača na online medije, a 2021. pokazala je da je velika većina tamo i ostala. Migraciji na online medije pridružili su se i mnogi poslovni subjekti. Taj će se trend nastaviti i u budućnosti jer sve veći broj potrošača odabire način života koji je prije svega digitalan. Ono što je u 2020. bila nužnost, a to je dostupnost proizvoda i usluga online, u 2021. se pretvorilo u proaktivnu i uobičajenu praksu za potrošače te poslovne procese za kompanije.
U takvom spletu okolnosti i Podravkini su brendovi morali pokazati ne samo otpornost na pandemiju već i razumijevanje i fleksibilnost prema potrošačima, uz sve jasnije obrise digitalne budućnosti brendova. Godina 2021. godina je velikih, vidljivih promjena u kojoj je cilj bio zadržati korisnika/kupca u središtu onoga što se radi te učvrstiti povjerenje u marke raznim taktikama online komunikacije. U tom kontekstu aktivno se radilo na povećanju online prisutnosti brendova te je na tržištima otvoreno 17 novih profila na društvenim mrežama i novih web-stranica.
Lansirana je nova Coolinarika, a događaj je popraćen kampanjom dovitljivog naziva "Lakše smislit' nego skuhat'", sugerirajući funkcionalnosti nove
Coolinarike koje korisnika na lak i intuitivan način dovode do upravo onog recepta koji mu treba. U ovoj isključivo digitalnoj kampanji, uz Hrvatsku, sudjelovala su i tržišta Srbije i BiH, uz pozivajuću kreativu usmjerenu na priče o svakodnevnim situacijama vezanim uz pripremu jela s kojima se svatko može poistovjetiti i koje izazivaju emociju. U kampanju su bili uključeni i regionalni influenceri te se Coolinarika preko njih prvi put predstavila i na društvenoj mreži TikTok. Nova Coolinarika, redizajnirana kao progresivna web-aplikacija, na prvo mjesto stavlja korisnika, odnosno njegove prehrambene navike i potrebe. Kroz pametni algoritam Taste Machine stvara tzv. okusni profil za svakog korisnika, prateći njegovo kretanje web-stranicom te omogućuje personalizaciju sadržaja kroz razumijevanje potreba pojedinaca. Svojim korisnicima nudi jednostavan i gotovo intuitivan dolazak do točno onog recepta koji im treba. Nova Coolinarika broji 264.000 registriranih korisnika, što je povećanje od 28 % u odnosu na godinu prije. Također, u 2021. pokrenut je i projekt Coolinarika Video Baker aplikacija, kao ekstenzija marke Coolinarika. Riječ je o mobilnoj aplikaciji koja postojećim i novim korisnicima Coolinarike omogućuje jednostavno i brzo kreiranje videorecepata, njihovo objavljivanje unutar aplikacije te dijeljenje na stranici Coolinarika.com, kao i na društvenim mrežama. Cilj je projekta na zabavan i zanimljiv način privući nove generacije marki Coolinarika.
Digitalne inovacije
U prošloj je godini napravljena i integrirana komunikacija kroz pristup 360° u kampanji "Podravka zimnica – kad igraš na sigurno", a čiji ostvareni rezultati (300.000 pogleda na YouTubeu, doseg do 740.000 korisnika na Facebooku i Instagramu te gotovo 5 milijuna prikazivanja) potvrđuju uspješnost projekta.
Lino je iz dosadašnje online komunikacije iskoračio videointervjuima s mladim sportašima, a zabavni Eva Instagram filtar u ljetnim je mjesecima razveselio mlađu publiku. Vegeta je nastavila pokazivati da je 100 % originalna te je pripremljen AR (augmented reality) filtar Dugačke kuhače.
Dodijeljene Nagrade Zagrebačke burze: Dionica Podravke proglašena "Dionicom s najvećim prometom"
Deseta dodjela Nagrada Zagrebačke burze za Podravku je bila uspješna: dionica Podravke proglašena je "Dionicom s najvećim prometom". Ta kategorija uzima u obzir statističke pokazatelje tijekom godine te promet dionice na tržištu kapitala.
Prilikom primanja nagrade za "Dionicu s najvećim prometom" predsjednica Uprave Podravke dr. sc. Martina Dalić čestitala je Zagrebačkoj burzi na velikoj 30. obljetnici i svim sudionicima tržišta kapitala te dodala: "Zahvaljujem svim investitorima koji su u protekloj godini iskazali povjerenje dionici Podravke, a koja je na Burzi, od 30 godina, izlistana 22 godine. Vjerujem da je u tom razdoblju također dala doprinos rastu i razvoju Burze. Zahvaljujem i kolegama iz Uprave i svim radnicima Podravke koji su omogućili rezultate i poslovne događaje na koje su investitori iskazali povjerenje koje se očituje u ovome prometu, ali i rastu cijene dionice Podravke tijekom protekle godine".
Osim nagrađivanja u kategoriji "Dionice s najvećim prometom", Podravka je bila nominirana i za "Dionicu godine" koju bira javnost, a na prijedlog Odbora za Nagrade Zagrebačke burze koji čine financijski stručnjaci.



U sklopu dodjele Nagrada Zagrebačke burze Podravka je, od strane PwC-a (PricewaterhouseCoopers) – multinacionalne mreže tvrtki za profesionalne usluge, pohvaljena kao jedno od najtransparentnijih društava, kao društvo koje se kontinuirano ističe otvorenom i transparentnom komunikacijom o svojem poslovanju.
PODRAVKA OSVOJILA 12 ODLIČJA SUPERIOR TASTE AWARD – PRESTIŽNE NAGRADE U SEGMENTU PREHRANE U SVIJETU
Nastavljajući dugogodišnji uspjeh, Podravka je i 2021. godine zabilježila veliko postignuće na međunarodnom ocjenjivanju kvalitete Superior Taste Award u Bruxellesu. Čak 12 Podravkinih proizvoda osvojilo je odličje na dodjeli ove prestižne nagrade u segmentu prehrane u svijetu. Veliko je to priznanje izvrsnosti okusa i potvrda kvalitete.
Najveći uspjeh, tri zlatne zvjezdice, postigli su novi Podravkini proizvodi, Fant za tortille i Majstor Panceta. Majstor Panceta nastaje na 950 metara nadmorske visine tijekom 95 dana soljenja, dimljenja, sušenja i zrenja. Fant za tortille novi je proizvod iz Fant internacionalne linije. Kreiran je za brzu i jednostavnu pripremu ovog poznatog meksičkog jela te ne sadrži dodane pojačivače okusa.
Sa po dvije zlatne zvjezdice nagrađeni su Vegeta Maestro dimljena paprika, Eva tuna fileti u maslinovom ulju, Majstor Zdenka grill kobasica, Majstor Špinatka grill kobasica te Majstor dalmatinski pršut.
Po jednu zlatnu zvjezdicu osvojili su Vegeta Natur tekući dodatak jelima, Eva delikates sardine s ružmarinom i morskom soli, Majstor Pepica grill

kobasica, Green Beast Burger (burger biljnog sastava) i Podravka goveđi gulaš.
Superior Taste Award dodjeljuje International Taste & Quality Institute sa sjedištem u Bruxellesu, a za ovu cijenjenu nagradu konkuriraju kompanije iz više od 120 zemalja svijeta. Odličja dodjeljuje žiri koji čini više od 200 članova iz 20 zemalja, redom vrsnih svjetskih chefova i sommeliera. Proces ocjenjivanja obuhvaća senzoričko ocjenjivanje metodom slijepog kušanja proizvoda, s fokusom na intenzitet okusa samog proizvoda, bez uspoređivanja s drugim proizvodima. Osobita važnost pridaje se i ocjeni mirisa, teksture i izgleda proizvoda.
Podravka u ovom ocjenjivanju sudjeluje od 2008. godine, a do danas su njezini proizvodi osvojili čak 148 Superior Taste Award odličja.
Nova Coolinarika osvojila je nagradu MIXX za najbolju web-stranicu
Coolinarika je, u suradnji s digitalnom agencijom Human, osvojila prestižnu nagradu MIXX u kategoriji Best Website. Uz lansiranje nove stranice početkom 2021. godine, najvažniji događaj za Coolinariku upravo je dobivena MIXX nagrada za najbolju web-stranicu u kategoriji Best Website.
MIXX je natjecanje koje, prema međunarodnoj licenciji IAB-a (Interactive Advertising Bureau), na festivalu Dani komunikacija nagrađuje najbolje digitalne projekte u zemlji.
Na dodjeli nagrada, koja se održala 14. lipnja 2021. u sklopu festivala, uručene su nagrade najboljim digitalnim projektima u području tržišnih komunikacija.

"Iznimno smo ponosni što je stručni žiri prilikom ocjenjivanja prepoznao Podravkinu Coolinariku kao najbolju web-stranicu koja je uistinu intuitivni osobni asistent u kulinarskim avanturama naših korisnika diljem regije", rekla je Tanja Gligorović, direktorica službe Digitalne komunikacije nakon uručene nagrade, dodavši kako ovim priznanjem Coolinarika nastavlja svoj put uspona kao predvodnica digitalnih trendova u svijetu kulinarstva.
Nakon više od deset godina od posljednjeg redizajna, Coolinarika je doživjela konceptualnu promjenu koja odgovara izazovu digitalnog doba i potrebama korisnika te nastavila pružati odgovore na pitanja što i kako danas skuhati.
U suradnji s agencijom Human, uz više od godine dana rada na projektu, postala je progresivna web-aplikacija (PWA) – web-stranica prilagođena za mobilne uređaje kao prirodan odgovor na potrebe korisnika pametnih telefona.
Jednostavna, brza i pametna aplikacija koja zadovoljava sve kulinarske potrebe posjetitelja uz personalizirani pristup zasluženo je postala vlasnicom cijenjene MIXX statue.
Na istom događanju među najkvalitetnije digitalne radove u finale se plasiralo čak pet Podravkinih projekata. Uz novu Coolinariku, to su Coolinarika Social – COVID edition u kategoriji Best Social, Coolinarika Taste Machine u kategoriji Best Tech & Innovation te digitalne kampanje Podravka grah i Pošiljka sa srcem.
PODRAVKA PREMA IZBORU POTROŠAČA POSTALA "LIDER ODRŽIVOG RAZVOJA 2021."
Podravka d.d. dobitnica je novog priznanja – "Lider održivog razvoja 2021.". Odlučili su tako potrošači koji su sudjelovali u istraživanju koje je u studenome 2021. na nacionalno reprezentativnom uzorku provela renomirana agencija za istraživanje tržišta Hendal.
Tako je Podravka od velikog broja ispitanika prepoznata kao kompanija koja pozitivno utječe na društvo i okoliš te je samim time svrstana u TOP 5 kompanija u Hrvatskoj koje potrošači smatraju društveno i klimatski odgovornima. Sve kompanije koje su svrstane u TOP 5 dobile su i poseban trofej "Lider održivog razvoja 2021." izrađen od recikliranog materijala.
Istraživanje je provedeno za potrebe posebnog izdanja priloga Društveno odgovorno poslovanje koje je izašlo uz broj Lidera, a birale su se kompanije koje, među ostalim, paze na okoliš, ljudska prava, smanjuju ugljikov otisak, vode računa o potrošnji energije i prirodnih resursa te recikliraju. U istraživanju koje je provedeno online rezultati su pokazali da potrošači pamte i prepoznaju odgovornu praksu kompanija. Ispitanici su imali slobodu odgovora te su sami navodili tvrtke za koje smatraju da posluju odgovorno.
Prema provedenom istraživanju, rezultati sugeriraju kako građani prilikom kupnje najviše pozornosti pridaju praksi održivog razvoja kao što su razvrstavanje odnosno smanjivanje otpada, dok su na drugo mjesto stavili očuvanje vode i drugih prirodnih resursa. Kako navodi Lider, svaka od TOP 5 kompanija ujedno je kompanija i zasebna aktivistica koja vodi brigu o klimatskim promjenama, etičkim praksama, društvenoj i rodnoj ravnopravnosti te dobrobiti svojih zaposlenika.

Očekivani razvoj 10
Nadzorni odbor Podravke dao je suglasnost za Strateški plan Grupe Podravka za razdoblje od 2021. do 2025. godine (dalje u tekstu: Strategija). Prilikom izrade Strategije analizirano je trenutačno stanje, povijesni podaci i vanjsko okruženje Grupe Podravka.
Strategija obuhvaća oba segmenta Grupe Podravka, Prehranu i Farmaceutiku (Belupo), kroz tri razvojna stupa: usmjerenost na odabrana tržišta i proizvodne kategorije, povećanje učinkovitosti poslovanja kroz tehnološku modernizaciju i digitalnu transformaciju proizvodnih i logističkih procesa te akvizicije. Sastavni je dio strateškog dokumenta i integrirani plan implementacije s jasno definiranim aktivnostima i pripadajućim rokovima za provedbu.
Planirane aktivnosti odnose se na investicije u tehničko-tehnološku modernizaciju što podrazumijeva, između ostalog, izgradnju novog logističko-distributivnog centra u Koprivnici te korištenje obnovljivih izvora energije kako bi se povećala energetska učinkovitost. Sve zajedno ima za cilj doprinijeti smanjenju ugljičnog otiska proizvodnje i distribucije proizvoda, uklanjanje negativnih utjecaja Podravkine proizvodnje i ambalaže na okoliš te usklađivanje ukupnog poslovanja Grupe Podravka s najvišim standardima društvene odgovornosti.
Strategija definira područja za iskorake u poslovanju koji će dodatno osnažiti sposobnost Grupe Podravka da kontinuirano prepoznaje potrebe potrošača i još se brže prilagođava promjenama u navikama potrošnje, zadržavajući visoku kvalitetu i najviše zdravstvene standarde svojih proizvoda. U idućem razdoblju cilj je Grupe Podravka biti još bliže svojim
potrošačima kako bi širokim izborom visokokvalitetnih proizvoda ostala njihov pouzdani partner u svladavanju izazova suvremenog načina života. Osnovna poruka kojom će se Grupa Podravka voditi u sljedećem razdoblju, provodeći usvojenu Strategiju, jest "Stvaramo ukusniji svijet. Uvijek sa srcem.".
Prehrambeni segment Grupe Podravka u idućem će razdoblju poseban naglasak staviti na razvoj proizvoda i inovacija u proizvodima i ambalaži koje će biti usmjerene na povećanje dostupnosti Podravkinih proizvoda te njihovu prilagodbu potrebama i životnim navikama različitih skupina potrošača. Budući ubrzani rast i razvoj segmenta Prehrana bazirat će se na kategorijama proizvoda s većim izvoznim potencijalom kao što su dodaci jelima, juhe i pekarstvo te usmjerenosti na bogatija i potentnija tržišta u Zapadnoj i Srednjoj Europi. Kada je riječ o hrvatskom tržištu odnosno tržištima Adria regije, i u sljedećem će razdoblju biti dominantno, uz fokus na daljnji rast, i očuvanje visokih tržišnih pozicija. Ovakvim strateškim pristupom očekuje se znatnije povećanje udjela tržišta Zapadne i Srednje Europe u ukupnim prihodima od prodaje.
Provođenjem definiranih mjera za podizanje učinkovitosti prodaje, primjerice kroz otvaranje novih kanala prodaje i snažniju prisutnost u gastro segmentu, povećanjem učinkovitosti proizvodnje uz kvalitetnije upravljanje ljudima i procesima te daljnjom tehnološkom modernizacijom i digitalizacijom proizvodnih i logističkih procesa osigurat će se podizanje učinkovitosti na znatno višu razinu. Za provođenje Lean 4.0 koncepta kao pilot-projekt odabrana je Tvornica juhe i Vegete, uz naknadnu namjeru uspostavljanja navedenog koncepta unutar svih proizvodnih jedinica.
Povećanjem samodostatnosti kroz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i jačanjem kooperacije Podravka će u sljedećem petogodišnjem razdoblju pridonijeti smanjenju ovisnosti o uvozu i stabilno upravljati rizicima u primarnom dijelu lanca opskrbe, jačajući lidersku poziciju i konkurentnost.
U dijelu koji se odnosi na akvizicije, Strategija definira kriterije za razmatranje i odabir predmeta akvizicije. Ključno je istaknuti kako je namjera Grupe Podravka da putem mogućih akvizicija u segmentu Prehrane osnaži svoju prisutnost i tržišni položaj na tržištima i u kategorijama koje su u fokusu daljnjeg ubrzanog razvoja.
Drugi segment Grupe Podravka, Farmaceutika (Belupo), u sljedećem će razdoblju fokus staviti na snažniji rast na međunarodnim tržištima, uglavnom Srednje i Istočne Europe, širenje portfelja s proizvodima u dodatnim anatomsko-terapijsko-kemijskim (ATK) skupinama te snažniji rast domaćeg tržišta uvođenjem novih proizvoda. Rast će snažno biti potaknut lansiranjem novih molekula u receptnom i bezreceptnom programu.
Strategija predviđa ubrzanje procesa razvoja proizvoda farmaceutskog dijela kompanije optimizacijom ključnih procesa i uspostavljanjem čvršćih smjernica za praćenje učinkovitosti. Optimizacijom učinkovitosti u nabavi te proizvodnim i logističkim kapacitetima radit će se i na poboljšanju operativne učinkovitosti poslovanja. Kada je riječ o anorganskom rastu segmenta Farmaceutika, kompanija želi biti aktivan sudionik i proaktivno tražiti akvizicije portfelja i proizvodna partnerstva.
Provođenje usvojene Strategije podrazumijeva ulaganje oko 1,7 milijardi kuna investicija u modernizaciju i digitalizaciju proizvodnih i logističkih procesa, oko 1,4 milijarde kuna u marketing za ostvarenje organskog rasta te oko 2 milijarde kuna u akvizicije.
U okviru usvojene strategije poslovanja Grupa Podravka aktivno će raditi i na uspostavljanju naprednije funkcije upravljanja ljudskim resursima radi postizanja odgovarajuće strukture i daljnjeg unapređenja statusa zaposlenika.
Usvojen je trogodišnji plan poslovanja Grupe Podravka za razdoblje od 2022. do 2024. godine koji, prateći smjernice i ciljeve postavljene Strategijom, detaljno razrađuje sve poslovne aktivnosti oba segmenta Grupe Podravka, Prehrane i Farmaceutike, koje će biti provedene u obuhvaćenom razdoblju.

Nefinancijsko izvješće 11
ESG izvještaj
ESG je kratica tri osnovne grupe ciljeva koji se pokušavaju postići u sklopu inicijative održivog razvoja gospodarstva. Ciljevi su:
- Okolišni (eng. Environmental "E"), –
- Društveni (eng. Social "S"), –
- Korporativno upravljanje (eng. Governmental "G"). –
Podravka sastavlja ovaj ESG izvještaj kao zasebno poglavlje Godišnjeg izvješća, no ESG načela utkana su u svaki dio poslovanja Podravke te ih menadžment uključuje u sve svoje odluke i poslovne procese kao sastavni dio svakodnevnog poslovanja.
Navedeni ciljevi se prikazuju kroz niz kriterija koji su pokazatelji učinka izdavatelja u odnosu na ekonomsko održive aktivnosti.
Kriteriji zaštite okoliša ("E") razmatraju učinke na prirodu, odnosno okoliš. Socijalni kriteriji ("S") prikazuju način upravljanja odnosima sa zaposlenicima, dobavljačima, kupcima i društvenim zajednicama s kojima se posluje. Kriteriji upravljanja društvom ("G") koncentriraju se na teme kao što su dobre upravljačke strukture izdavatelja, isplaćivanje naknada za osoblje, sustav unutarnjih kontrola, transparentnost i prava dioničara.
ESG pokazatelji za Grupu Podravka pripremljeni su korištenjem odabranih GRI Standarda ili dijelova njihovog sadržaja za izvještavanje specifičnih informacija.
Kreator GRI Standarda je Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI), neovisna međunarodna organizacija koja pomaže poduzećima i drugim organizacijama da preuzmu odgovornost za svoje ekonomske, okolišne i društvene utjecaje. GRI Standardi su globalno najšire korišteni standardi za izvještavanje o održivosti i predstavljaju najbolju svjetsku praksu nefinancijskog izvještavanja. GRI Standardi stvaraju zajednički jezik za sve vrste i veličine organizacija, da na dosljedan i vjerodostojan način izvještavaju o svojim utjecajima na održivost. Ovi Standardi pomažu organizacijama da otkriju i razumiju svoje utjecaje na način koji zadovoljava potrebe različitih skupina dionika.
Glavni ciljevi koje promiču GRI Standardi:
- Praksu javnog izvještavanja organizacija o njihovim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima, –
- Utvrđivanje značajnih pozitivnih ili negativnih doprinosa organizacija cilju održivog razvoja, –
- Globalnu usporedivost i kvalitetu nefinancijskih informacija o ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima organizacija. –
Rizici
Čimbenici rizika
Podravka je u svom poslovanju izložena rizicima tipičnim za gospodarske subjekte koji posluju na domaćem i inozemnom tržištu. Razni interni i eksterni čimbenici uzrokuju pojavu rizika koji se manifestiraju u nemogućnosti ostvarenja zacrtanih ciljeva kompanije te utječu na financijsko stanje, odnosno rezultat poslovanja kompanije.
Eksterni čimbenici odnose se na utjecaje iz okruženja poput ekonomskih, političkih, tehnoloških, socijalnih rizika te rizika vezanih uz promjenu zakonske regulative. Navedeni rizici mogu bitno utjecati na industriju u cjelini ili pojedinačno na Podravku. Ekonomski i politički rizici mogu pak utjecati na realizaciju strateških poslovnih odluka te na redovito odvijanje poslovanja na razini neke zemlje, ali i šire. Tehnološki rizik odnosi se na inovacije i unapređenje proizvodnih procesa, odnosno rizik zastarijevanja postojećih proizvodnih tehnologija. Zakonska regulativa pojedinih država, kao što su porezno zakonodavstvo, ograničenja vezana uz definiranje cijena na tržištu, sigurnost proizvoda, reklamacije, zaštita intelektualnog vlasništva i znakova, patenata, tržišno natjecanje, sigurnost i zaštita zaposlenika, korporativne politike, propisi vezani uz zapošljavanje i radno pravo, i sl., također utječu na mogućnost ostvarivanja rasta i planirane profitabilnosti na nekom tržištu. Neodgovarajuća prilagodba tim propisima mogla bi imati značajan učinak na troškove vezane uz odvijanje poslovanja, kao i općenito na ugled kompanije.
Zbog prethodno navedenih čimbenika, Podravka koristi interne i eksterne resurse iz pojedinih područja ekspertize kako bi osigurala usklađenost s normama kojima se uređuju pojedina područja. Jednako tako, prodaja i druge poslovne aktivnosti pod utjecajem su socijalnih i političkih zbivanja, što do izražaja dolazi u situacijama kada kompanije posluju u zemljama u razvoju koje, s jedne strane, imaju velike potencijale rasta, no s druge strane izlažu kompanije i većim političkim, ekonomskim i socijalnim rizicima.
Uz navedene eksterne čimbenike, Podravka je izložena i raznim internim čimbenicima rizika. Međutim, na interne čimbenike, za razliku od eksternih, pojedina kompanija ima veće mogućnosti utjecati svojim redovitim poslovnim politikama i odlukama, kao i procedurama.
Podravkine kontinuirane aktivnosti u području upravljanja rizicima usmjerene su na razvoj projekta "Centralizirano upravljanje korporativnim rizicima" (Enterprise Risk Management; ERM). Navedeni projekt odnosi se na proces integriranih analiza i izvještavanja o ključnim rizicima kojima je kompanija izložena, identifikacije potencijalnih događaja koji mogu negativno utjecati na rezultat kompanije te upravljanje identificiranim rizicima. Za upravljanje i nadzor ERM projekta zadužen je sektor Riznica Podravke d.d. koji ga provodi u suradnji s ostalim organizacijskim jedinicama i povezanim društvima Grupe Podravka. Rizike je moguće dodatno podijeliti na osigurljive i neosigurljive rizike. Osigurljivim rizicima upravlja odjel Osiguranja unutar sektora
Rizici
Riznica, a oni zajedno s neosigurljivim rizicima ulaze u proces analize i izvještavanja unutar ERM projekta. Cilj je projekta izgradnja efikasnije kulture rizika, a što podrazumijeva da svaki nositelj poslovne aktivnosti uključen u projekt, na sebe preuzima i ulogu risk managera.
Financijski rizici
U okviru svojeg poslovanja Podravka je izložena raznim financijskim rizicima, posebice valutnom, kamatnom i cjenovnom riziku, a povrh navedenih financijskih rizika, značajni su rizici i kreditni rizik te rizik likvidnosti. Upravljanje valutnim, kamatnim i kreditnim rizicima provodi sektor Riznica odnosno financijske službe pojedinih društava unutar Grupe Podravka, usporedno s aktivnim upravljanjem ulaganja viška likvidnosti te aktivnim upravljanjem financijskom imovinom i obvezama.
Sastavni je dio cjelokupnog projekta "Centralizirano upravljanje korporativnim rizicima" procedura izvještavanja u svrhu upravljanja financijskim rizicima (Escalation procedure for managing financial risks). Svrha je navedene procedure osigurati obavještavanje Uprave o kritičnim događajima koji mogu ugroziti profitabilnost ili uzrokovati značajan gubitak novčanih sredstava, za vrijeme dok su navedeni kritični događaji još u ranoj fazi manifestacije. Time se omogućava pravodobno donošenje odgovarajućih odluka o određenim poslovnim aktivnostima u svrhu upravljanja kritičnim događajima.
Valutni rizik
Podravka određene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene valutnih tečajeva, pri čemu se najveća izloženost promjeni tečaja hrvatske kune tijekom 2021. godine javljala u odnosu na EUR, USD, PLN, AUD, HUF i RUB.
Tečajni rizici proizlaze iz poslovanja povezanih društava na inozemnim tržištima te nabave sirovina na međunarodnom tržištu, što se velikim dijelom obavlja u valutama EUR i USD. Osim navedenog, Podravka se djelomično financira putem kredita denominiranih u eurima. Tijekom 2021. godine volatilnost tečaja hrvatske kune prema euru smanjila se u odnosu na 2020. godinu koja je bila pod jačim utjecajem uvjeta na tržištu uzrokovanih pandemijom COVID – 19, ali je i dalje na povišenoj razini u odnosu na predpandemijsku godinu.
Tijekom 2021. godine Podravka je nastavila s primjenom modela upravljanja transakcijskim tečajnim rizikom pod nazivom "Layer hedging". Navedeni model primjenjuje se za sljedeću košaricu valuta: USD, AUD, CAD, RUB, CZK, HUF te PLN. Sastavni dijelovi modela uključuju identificiranje izvora rizičnosti i mjerenje izloženosti (koristeći Monte Carlo metodu Value at Risk simulacije), proces ugovaranja derivativnih financijskih instrumenata u svrhu zaštite te sustav kontrole i izvještavanja. Dodatno, u sklopu modela postavljeni su i parametri limita izloženosti koji su okidači za ugovaranje propisane razine zaštite. Putem Bloomberg terminala redovno se prate makroekonomske projekcije te se ugovaraju derivativni financijski instrumenti za upravljanje valutnim rizikom. Također, priljevi od povezanih društava nastoje se usmjeriti prema Podravki, gdje god je to moguće, u domicilnoj valuti zemlje u kojoj povezano poduzeće posluje. Na taj je način valutni rizik u većoj mjeri prenesen s povezanih društava na Podravku d.d. koja navedene novčane priljeve usklađuje s odljevima,
odnosno koristi "prirodni hedging" i tako smanjuje ukupnu izloženost valutnom riziku te se derivativni financijski instrumenti ugovaraju za preostali iznos neto novčanog toka na centralnoj razini.
Podravka d.d. je tijekom 2021. godine sklapala fx forward transakcije za upravljanje tečajnim rizikom valuta AUD, CAD, USD, HUF te PLN. Zbog tečajnog režima koji provodi Hrvatska narodna banka za izloženost tečaja hrvatske kune prema euru derivativni financijski instrumenti nisu se ugovarali.
Kamatni rizik
Podravka kontinuirano prati promjene te projekcije kamatnih stopa kako bi mogla pravodobno reagirati u slučaju potrebe. Budući da je veći dio svojih zaduženja Podravka ugovorila uz fiksnu kamatnu stopu te uzimajući u obzir činjenicu da su ključne referentne kamatne stope trenutačno na niskim razinama, Podravka nije značajnije izložena riziku promjene kamatnih stopa.
Kreditni rizik i rizik naplate
Kreditni rizik je rizik od neplaćanja, odnosno pravodobnog neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca kompanije koji može utjecati na eventualni financijski gubitak kompanije.
Podravka posluje s kreditno sposobnim kupcima, osiguravajući prema potrebi potraživanja, što ima kao cilj smanjenje rizika financijskog gubitka kao posljedice neispunjenja ugovornih obveza. Izloženost Podravke na temelju nastalih potraživanja, kao i kreditni položaj drugih ugovornih strana kontinuirano su praćeni.
Nastavno na tijek postupka izvanredne uprave nad društvima koncerna Agrokor sa sjedištem u Hrvatskoj i njihova preuzimanja od Fortenova grupe, Podravka nastavlja poslovnu suradnju s društvima Fortenova grupe, redovito prateći stanje potraživanja i izloženosti.
Nakon što su zadovoljeni svi postavljeni kriteriji kompanije za ispitivanje kreditne sposobnosti, započinje poslovna suradnja s novim kupcima ili se nastavlja poslovna suradnja s već postojećim kupcima, uz odgodu plaćanja. Potraživanja se analiziraju na tjednoj bazi i poduzimaju se potrebne mjere za njihovu naplatu.
Mjere zaštite definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, pri čemu se koriste određeni servisi kroz koje su dostupne potrebne informacije (financijska izvješća, ocjena boniteta i sl.). Izloženost kompanije i kreditna izloženost prate se i kontroliraju kroz kreditne limite koje su postavile kompanija i osiguravatelj, a koji se kontinuirano revidiraju i mijenjaju u skladu s potrebama te situacijom na tržištu.
Ovisno o potrebama i stanju naplate potraživanja na pojedinim tržištima, Podravka je tijekom 2021. godine za odabranu grupu tržišta ugovorila osiguranje naplate potraživanja. Društvo je osiguralo potraživanja tržišta Republike Hrvatske, Turske, Katara, Bjelorusije, Ukrajine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Kuvajta, Egipta, Japana i Kenije.
Tijekom 2021. godine Podravka nije imala značajnijih prijava štete vezanih uz osiguranje naplate potraživanja.
Rizici
Rizik likvidnosti
Podravka upravlja rizikom likvidnosti na način da održava optimalne iznose sredstava na računima, uz adekvatne izvore financiranja iz raspoloživih kreditnih linija, u svrhu što efikasnijeg upravljanja kratkoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i osiguranja potrebne likvidnosti.
Kontinuiranim upravljanjem Podravkinim novčanim tokom, kroz redovito praćenje dospjelih potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima, bankama i drugim financijskim institucijama, omogućuje se pravodobno osiguravanje prihvatljive razine likvidnosti potrebne za održavanje redovitog poslovanja Podravke.
Planiranje novčanog toka radi se na razini svih društava Grupe Podravka, uključujući smjernice koje je postavila Podravka d.d., a čiji je cilj redovito podmirenje svih dugova te usklađivanje ostalih ugovornih odnosa.
Dodatni napori u planiranju novčanog toka na razini svih povezanih društava učinjeni u prethodnim razdobljima, nastavljeni su i tijekom 2021. godine, što je rezultiralo dodatnom optimizacijom likvidnosti Podravke.
Cjenovni rizik
Trošak sirovina i materijala podložan je promjenama cijena na tržištu te može imati važnu ulogu u troškovima gotovih proizvoda. Volatilnost cijena na tržištu poljoprivredno-prehrambenih sirovina posebice je izražena jer se ovo tržište ubraja među najosjetljivija tržišta suvremenog svijeta. Rizik nedostupnosti roba na tržištu zbog sve češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih promjenom klime (višegodišnje suše, poplave i dr.), pojave bolesti kod stoke (afrička svinjska kuga), političkih ili socijalnih nemira u pojedinim zemljama te aktualne pandemije COVID-19, bitno utječe na porast cijena ulaznih sirovina.
Kako bi umanjila ove utjecaje, Podravka djeluje u smjeru razvijanja partnerskih odnosa s višegodišnjim dobavljačima, uz usporedno razvijanje odnosa s novim dobavljačima na ciljanim tržištima EU-a i trećih zemalja. Pravodobno ugovaranje, okrupnjavanje nabavnih volumena radi jačanja tržišnih pozicija, raspodjela rizika dijelom i na dobavljače, optimiziranje specifikacija materijala i uvođenje zamjenskih sirovina, uvođenje alternativnih dobavljača te aktivno provođenje comodity risk managmenta neke su od aktivnosti koje Društvo uspješno provodi u svrhu što bolje procjene kretanja cijena i smanjenja rizika volatilnosti cijena na tržištu.
RIZIK UTJECAJA NA KLIMU
Proizvodnja hrane, glavna poslovna djelatnost Podravke d.d., nije navedena u Delegiranoj uredbi o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti što znači da se radi o djelatnostima koje nemaju značajan negativan utjecaj na klimu jer se u proizvodnom procesu ne ispuštaju velike količine stakleničkih plinova. Zaštita okoliša jedan je od prioriteta Podravke, a provodi se primjenom načela održivog razvoja i čistije proizvodnje. Sve aktivnosti moraju biti u skladu s važećim nacionalnim zakonskim odredbama glede zaštite okoliša kao i propisima zemalja u kojima kompanija djeluje. U slučaju nepostojanja vlastitih zakonskih odredbi primjenjuju se međunarodni standardi. Podravka se obvezala na racionalno
Rizici
korištenje najboljih izvora energije i sirovina, gospodarenje otpadima kao i stalnu prevenciju negativnog utjecaja na okoliš proizvodnje te proizvoda i usluga. Prema načelima politike zaštite okoliša Podravka djeluje u svojem okruženju, a jedan od ciljeva te politike je i pronalaženje cjelovitih rješenja za smanjenje emisija u zrak. Od stakleničkih plinova u proizvodnom procesu ispušta se CO2, dok nema emisije ostalih stakleničkih plinova. Kroz logističko distributivni dio poslovanja (vozni park) emitira se CO2 i vrlo male količine CH4 i N2O što je vidljivo u razlici između ukupne emisije CO2 i ukupne emisije GHG (oba podatka su prikazana u tabeli sekcije Utjecaj poslovanja na okoliš).
Investicijama u vozni park i nabavom novih vozila EURO VI norme, ispušteno je manje CO2 u 2021. godini u odnosu na usporedno razdoblje. U proizvodnom procesu sve je zastupljenije korištenje obnovljivih izvora energije (kotlovnica na drvnu sječku, fotonaponska elektrana na tvornici Kalnik), a kroz planirane kapitalne investicije (nova fotonaponska elektrana na prostoru Danice) udio obnovljivih izvora energije na razini Podravke će se dodatno povećati. Investicijama u povećanje energetske efikasnosti nekretnina i postrojenja kroz smanjenje potrošnje energenata, dodatno se smanjuje CO2 emisija, a time i negativan utjecaj na klimu.
| Okolišni kriteriji – Environmental / (u milijunima kuna) | Jedinica | 2020. | 2021. |
|---|---|---|---|
| Ukupna emisija GHG (scope 1)1 | 000 t | 15,3 | 16,5 |
| Ukupna emisija GHG (scope 2)2 | 000 t | 6,6 | 6,6 |
| Ukupna emisija CO2 (scope 1) | 000 t | 15,2 | 16,5 |
| Ukupna emisija CO2 (scope 2) | 000 t | 6,6 | 6,6 |
| Ukupna emisija CO2 iz drvne sječke3 | 000 t | 10,2 | 8,9 |
| Iznos kazni vezanih uz utjecaj na okoliš | mil. HRK | – | – |
| Ukupna potrošnja energije | 000 MWh | 124,7 | 128,3 |
| Iskorištena energija iz obnovljivih izvora | 000 MWh | 25,9 | 22,5 |
| Potrošnja električne energije | 000 MWh | 28,6 | 28,4 |
| Utrošeni ugljen | 000 t | 0,0 | 0,0 |
| Utrošeni prirodni plin | 000 m3 | 5.964,1 | 6.183,8 |
| Utrošena sirova nafta / dizel | 000 m3 | 1,5 | 1,6 |
| Proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora | 000 MWh | 0,7 | 0,7 |
| Proizvedena energija iz obnovljivih izvora | 000 MWh | 25,9 | 22,5 |
| Ukupno proizvedena energija | 000 MWh | 25,9 | 22,5 |
| Ukupno stvoreni otpad | 000 t | 4,2 | 4,0 |
| Stvoreni opasni otpad | 000 t | 0,0 | 0,1 |
| Reciklirani otpad | 000 t | 1,5 | 1,5 |
| Ukupna potrošnja vode | 000 m3 | 576,9 | 530,4 |
| % recirkulirane vode | Postotak | 12,5% | 11,7% |
| Ukupno recikulirana voda | 000 m3 | 72,3 | 61,8 |
| Emisije u vode | 000 m3 | 0,0 | 0,0 |
| Aktivnosti s negativnim utjecajem na bioraznolikost | Da/Ne | Ne | Ne |
| Politika zaštite okoliša4 | Da/Ne | Da | Da |
1 Za izračun podatka korišten je Kalkulator za izračun GHG emisija kojeg omogućava GHG Protocol Organization (https://ghgprotocol.org/calculation-tools). / 2 Distributeri električne energije raspolažu samo podacima o emisiji CO2 prilikom proizvodnje struje koju isporučuju, podaci o emisiji ostalih stakleničkih plinova te pripadajući emisijski faktori nisu dostupni. / 3 Drvna sječka je CO2 neutralno gorivo te ne ulazi u izračun ukupne emisije CO2 (scope 1). / 4 https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/okolis/politika-zastite-okolisa/
Podravka kontinuirano razvija i poboljšava procese, proizvode i usluge radi smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Temelj svih aktivnosti iz područja zaštite okoliša jest Politika zaštite okoliša, čiju okosnicu čine smjernice za stalno poboljšanje i smanjivanje svih vrsta onečišćenja. Provedbom Politike zaštite okoliša kompanija nastoji odgovorno upravljati svim resursima. U planu je izrada Zelene strategije kojom će Podravka definirati ciljeve i korake usmjerene na doprinos zaštiti okoliša i društvenoj odgovornosti.
Sve se teže može oslanjati na nesigurne izvore primarne sirovine – povrća, voća i žitarica – jer se, zbog ekstremnih klimatskih uvjeta posljednjih godina, ne mogu proizvesti dostatne količine kvalitetne sirovine u okruženju koje bi bile zdravstveno ispravne i cjenovno pristupačne. Zbog toga su poduzete određene mjere prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući instaliranje Sistema navodnjavanja na proizvodnim površinama, izgradnju Sistema odvodnje viškova oborinske vode s ugroženih proizvodnih površina, smanjenje pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, implementacija organskih – zelenih gnojiva na proizvodnim površinama, minimalno invazivnu tehnologiju obrade poljoprivrednog zemljišta te instaliranje meteosenzora na poljoprivrednim površinama radi praćenja klimatskih parametara i pravodobne intervencije u usjevima.
U tom kontekstu s otpadom se postupa sukladno zakonskim propisima, poštujući hijerarhiju postupanja s otpadom i prateći svjetski trend u gospodarenju otpadom, koji se oslanja na kružno gospodarstvo. U 2021. godini za 3,1 % smanjena je količina proizvedenog komunalnog otpada u
odnosu na prethodnu godinu, dok je količina proizvedenog opasnog otpada 2021. godine povećana. Opasni otpad u kontekstu Podravke odnosi se na ambalažu od kemikalija, elektronički otpad, otpadne kemikalije, otpadna maziva ulja, izolacijski materijal, fluorescentne cijevi i slično. Razlog povećanju opasnog otpada u 2021. godini je kompletno čišćenje separatora na lokaciji Tvornice dječje hrane i kremnih namaza, a u svrhu ispitivanja vodonepropusnosti sustava odvodnje. Isto tako, prema postojećim zakonskim propisima i vodopravnim dozvolama, provedeno je i pročišćavanje i pretpročišćavanje otpadnih voda Podravke d.d. Također, Podravkin tim za ETS svojim aktivnostima pridonosi pravodobnom ispunjavanju zakonskih obveza i predaji emisijskih jedinica u Registar Unije, a redovito se servisiraju i kontroliraju propusnosti svih rashladnih uređaja putem ovlaštenih servisera. Što se tiče emisija štetnih tvari u vodu, Podravka nema emisije prioritetnih tvari sukladno Direktivi 2000/60/EC, a spomenute prioritetne tvari nisu sastavnice pokazatelja Vodopravnih dozvola Podravka.
Nadalje, krajem 2021. godine počela je izgradnja sunčane elektrane Podravka – Danica 1 koja će imati priključnu snagu od 2,4 MW. Navedeni projekt prijavljen je na Program ruralnog razvoja mjera 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije te je sufinanciran s 50 % ukupnog iznosa investicije. U trajni pogon elektrana će biti puštena tijekom 2022. godine, a predviđena godišnja proizvodnja jest 3.244,42 MWh. Važno je istaknuti kako fotonaponske sunčane elektrane ne ispuštaju onečišćujuće tvari u okoliš, za razliku od elektrana na fosilna goriva te će pridonijeti smanjenju ugljikova otiska. Zahvaljujući sunčanoj elektrani, do 40 % potrošnje
električne energije Tvornice juha i Vegete, Tvornice dječje hrane te Tvornice mesnih proizvoda i mesnih prerađevina bit će iz obnovljivih izvora.
Podravka je dosad uložila značajna sredstva u povećanje energetske učinkovitosti, a time i u smanjenje emisije CO2. U 2021. godini proizvedeno je 22.475,66 MWh energije iz obnovljivih izvora energije, od čega se 721,39 MWh odnosi na električnu energiju proizvedenu u fotonaponskoj sunčanoj elektrani na tvornici Kalnik, a 21.955,95 MWh se odnosi na energiju proizvedenu u kotlovnici za proizvodnju pare na biomasu (drvna sječka). Fotonaponska sunčana elektrana Kalnik ima ukupnu priključnu snagu od 350 kW, a proizvedena električna energija koristi se za vlastite potrebe (519,61 MWh u 2021. godini), dok se neiskorištena energija (201,78 MWh u 2021. godini) prodaje u elektroenergetsku mrežu.
Kotlovnica za proizvodnju pare na biomasu (drvna sječka) puštena je u rad u prosincu 2017. i do danas je u neprekidnom radu uz povremene zastoje zbog redovitog održavanja i servisnih zahtjeva. Opremljena je svim elementima za siguran i pouzdan rad te sustavom obrade dimnih plinova (elektrofiltarsko postrojenje s multiciklonom) koji osiguravaju ispuštanje minimalnih čestica u zrak.
Instalirani kapacitet kotlovskog postrojenja/ložišta je 3300 kW, uz maksimalnu proizvodnju pet tona pare/sat. U uvjetima redovitog održavanja i planiranih zastoja (čišćenja) moguće je proizvesti 27.000 tona/godinu. Kako su potrebe potrošača na industrijskoj zoni Danica 50.000 – 52.000 tona/ godinu, razlika se proizvodi iz parne kotlovnice ložene zemnim plinom.
Tijekom 2021., prema planiranom servisnom zahtjevu, odrađen je veliki servis/remont koji je zbog specifičnosti trajao četiri tjedna (u 2020. godini velikog servisa nije bilo zbog situacije uzrokovane bolešću COVID-19) i u tom razdoblju nije bilo proizvodnje pare iz sječke, već se ona proizvodila iz kotlovnice na plin, što je dovelo do povećane potrošnje zemnog plina u odnosu na 2020. godinu. Drvna sječka kao energent spada u obnovljive izvore energije, a CO2 koji se emitira prilikom sagorijevanja drvne sječke ima neutralan utjecaj na atmosferu i ne ulazi u izračun direktne emisije CO2 (scope1).
Osim dosad navedenih investicija, tijekom 2021. započela je i obnova Podravkine poslovne zgrade u Koprivnici koja uključuje informatičku i energetsku rekonstrukciju i modernizaciju, a što će pridonijeti energetskoj učinkovitosti i održivosti Podravke.
Tijekom 2021. godine investiralo se i u obnovu voznog parka, imajući na umu kako cestovni promet znatno utječe na klimu i klimatske promjene. Potrošnja dizela je u 2021. godini porasla u odnosu na usporedno razdoblje zato što je u 2021. godini bilo znatno više isporuka robe kupcima u usporedbi s 2020. godinom koja je bila specifična zbog situacije uzrokovane bolešću COVID-19.
Ulaganjem u nova vozila smanjena je prosječna potrošnja po vozilu, ali je u 2021. godini prijeđeno znatno više kilometara.
Direktna emisija CO2 (scope 1) u 2021. godini je 8,1 % viša u odnosu na 2020. godinu zbog veće potrošnje električne energije i goriva uslijed veće proizvodnje u određenim proizvodnim pogonima te veće
količine isporuka i prijeđene kilometraže voznog parka. Veće emisije CO2 u 2021. godini rezultat su i veće potrošnje zemnog plina u proizvodnji zbog godišnjeg remonta kotlovnice na drvnu sječku, a kojeg u usporednom razdoblju nije bilo, te zbog promjene obračunskih elemenata proračuna za 2021.
Iskaz emisija CO2 iz plina je prema metodologiji za ETS postrojenja, gdje se mjerodavna toplinska energija preračunava na temelju podataka iz NIR-a, a ne prema stvarno isporučenoj energiji. Za 2021. godinu donja ogrjevna vrijednost za preračunavanje toplinske energije, a samim time i emisija CO2, veća je od one iz 2020., a također i od one stvarno isporučenog plina.
Podravka će nastaviti kontinuirano ulagati u razvoj i poboljšanje procesa, proizvoda, usluga i daljnju obnovu voznog parka radi smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.
Odnosi sa zaposlenicima
Zaposlenici Podravke njezina su najveća snaga, a njihova lojalnost temelj je kompanije. Stoga se u 2021. mnogo ulagalo u uvjete rada, sustave motiviranja, razvoj kompetencija, sustave napredovanja i nagrađivanja. U skladu sa Strategijom Grupe Podravka donesenom 2021. godine za razdoblje do 2025. godine, u istom će se smjeru, što se tiče upravljanja ljudskim kapitalom i resursima, i nastaviti. Kroz sedam ključnih stupova strategije razvoja ljudskih resursa fokus je na transformaciji radne snage kroz programe zadržavanja mladih radnika, suradnji s obrazovnim institucijama te pronalasku novih izvora radne snage. Uspostavljanjem karijernih putova zaposlenici će se profesionalno razvijati, a detektirat će se i ključne pozicije i programi upravljanja talentima i nasljednicima. Sve to pridonijet će jačanju imidža kompanija unutar Grupe Podravka kao poslodavaca.
Radni odnosi
Radi osiguravanja zaštite zdravlja zaposlenika na najvišoj mogućoj razini i smanjenja zdravstvenih rizika u poslovnom okruženju na najmanju moguću mjeru, zbog pandemije bolesti COVID-19 i tijekom 2021. godine na svim radnim mjestima gdje to poslovni procesi dopuštaju omogućen/uveden je rad od kuće.
Kako bi poboljšala materijalna prava radnika, Uprava Podravke donijela je odluku o povećanju primanja zaposlenika, a što je obuhvatilo 3.250 zaposlenika. U to je uloženo više od 21 milijun kuna kroz povećanje učinka za sve zaposlenike na tarifnom sustavu, povećanje najnižih koeficijenata te uvođenje mjesečnog nagradnog dodatka od 250 kuna. Osim zaposlenika Podravke, minimalni koeficijenti povećani su i zaposlenicima Belupa.
U skladu s Kolektivnim ugovorom Grupe Podravka, zaposlenicima Podravke je tijekom 2021. godine isplaćena uskrsnica, regres za godišnji odmor do visine maksimalnog neoporezivog iznosa od 3.000 kuna neto i božićni dar za djecu do 15. godine života u iznosu od 600 kuna. U prosincu je u povodu božićnih blagdana isplaćen i dodatak u iznosu od 1.500 kuna.
Podravka je donijela i niz mjera za unapređenje statusa i položaja zaposlenika na osnovi dobrih ostvarenih rezultata poslovanja. Tako su u travnju i prosincu isplaćene dodatne nagrade u iznosu od 1.250 kuna neto na temelju ostvarenih poslovnih rezultata u 2020. odnosno 2021. godini. Iako zbog nepovoljne epidemiološke situacije nije bilo moguće organizirati tradicionalni susret umirovljenika i radnika Podravke, svim je umirovljenicima i radnicima koji su navršili jubilarnih 30, 35 i 40 godina radnog staža u Podravki tom prilikom
pripremljen paket Podravkinih proizvoda, čime se željela iskazati zahvalnost dugogodišnjim, ali i bivšim zaposlenicima. Za umirovljenike je dodatno pripremljen i božićni paket u prosincu.
Zapošljavanje
Podravkaje nastavila zapošljavati tijekom 2021. godine, a osnovni alati bili su eksterni natječaji na specijaliziranim portalima za zapošljavanje te interni natječaji kojima je zaposlenicima omogućen razvoj unutar kompanije. U Podravki su zaposleni pripravnici srednje i visoke stručne spreme, radnici na određeno te radnici na neodređeno, a većina zapošljavanja odnosila se na stručne specijalističke pozicije, radnike majstorskih zanimanja te menadžment.
Novozaposleni se u Podravki d.d. uključuju u program uvođenja u posao "Dobrodošli za naš stol" kako bi im ulazak u kompaniju bio što jednostavniji.
Ravnopravnost spolova
Profesionalna jednakost i jednakost šansi stvarni su instrumenti koji zakonodavna i retorička rješenja pretvaraju u stvarne i vidljive rezultate. Zato prijave za posao u Podravki nisu rodno definirane te se i žene i muškarci podjednako zapošljavaju, kao što, ovisno o kvalifikacijama, imaju jednake mogućnosti za razvoj i napredovanje. U protekloj godini u Podravki je napredovalo 43% žena.
Među zaposlenicima Podravke d.d. ukupno je 46% žena, a među zaposlenicima s visokim obrazovanjem, s titulom magistra ili doktora znanosti, udio žena čak je 61%. U Upravi Podravke udio žena je 40%, što je već sad u skladu sa Strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost do 2025. Postotak žena u Upravi Podravke viši je od hrvatskog prosjeka, ali i od prosjeka gotovo 90% zemalja članica OECD-a i G20, a s udjelom od 33% kompanija je iznad hrvatskog prosjeka i po zastupljenosti žena u Nadzornom odboru.
Podravka, uz ostalo, kontinuirano radi na poticanju mladih, pogotovo djevojaka i žena, za opredjeljenje u STEM područje, surađujući s obrazovnim institucijama na projektima kao što je "Razvoj inovativnih proizvoda od nusproizvoda tijekom prerade povrća". Osim toga, čak 90% zaposlenika Istraživanja i razvoja čine žene, što dodatno čini ova zanimanja privlačnima za mlađe generacije žena i djevojaka.
Obrazovanje
Stjecanje relevantnih poslovnih znanja te daljnji razvoj i nadogradnja potrebnih poslovnih vještina u Podravki kontinuirano se provode putem brojnih programa obrazovanja i usavršavanja zaposlenika, ali i poticanjem daljnjeg formalnog obrazovanja. Osim programa obrazovanja stručnog osposobljavanja uvjetovanog zakonskim propisima, ulaže se i u obrazovne programe u skladu s potrebama pojedinih cjelina Podravke.
Tijekom 2021. godine zaposlenicima je omogućeno obrazovanje na informatičkom području, području upravljanja kvalitetom, učenje stranih jezika, usvajanje stručnih specijalističkih znanja i poslovnih znanja, sposobnosti i vještina te odlasci na stručne skupove, kongrese i konferencije.
Također, u Podravki je uspostavljen interni program dijeljenja znanja pod nazivom "Podravkina
interna akademija" koji omogućuje uključivanje većeg broja zainteresiranih zaposlenika da se educiraju u područjima koja odgovaraju stvarnim poslovnim potrebama, uz korištenje internih izvora znanja.
Ukupan broj sati utrošenih na edukaciju i obuku zaposlenika u 2021. godini iznosio je 39.355 što predstavlja porast od 3,45% u odnosu na usporedno razdoblje. Na edukaciju i obuku zaposlenika u izvještajnom razdoblju Podravka utrošila je 2 milijuna kuna.
Talent menadžment
S obzirom na novu strategiju, povećanu ambiciju za ostvarivanje boljih rezultata te potrebu za stvaranjem balansa između dugogodišnjeg iskustva i poznavanja sustava te svježeg pogleda izvana, u 2021. godini je započeo program Management Assessment. Riječ je o sveobuhvatnoj standardiziranoj metodi za procjenu menadžerskih kompetencija i razvojnih potreba menadžera. Uz fokus na menadžerske kompetencije, naglasak je stavljen i na procjenu potencijala za rast te transformaciju. Procjenu su radili nezavisni i stručni partneri koji su dali objektivan i nepristran pogled na menadžment Podravke. Kroz Management Assessment prošlo je više od 40 menadžera, a tijekom 2022. planiran je nastavak programa za još njih 60. Očekivani rezultat je identifikacija menadžera s najvišom razinom potencijala i kompetencija u svrhu ostvarivanja organizacijskih ciljeva (napredovanja i prijedlog nasljednika za specifične pozicije), grupni i individualni izvještaji procjena menadžerskih kompetencija te priprema Leadership Development programa, dok će benefit
za svakog sudionika biti individualna povratna informacija s naglaskom na uvid u razvijenost vlastitih menadžerskih kompetencija te plan daljnjeg razvoja u kompaniji.
Socijalni dijalog
Na razini Grupe Podravka zaposlenici sudjeluju u odlučivanju putem svojih predstavnika u Radničkom vijeću i sindikatu, koji promiču njihova prava i interese prema poslodavcu, ali i kroz institute skupova zaposlenika te predstavnika zaposlenika u Nadzornom odboru Podravke d.d.
Radničko vijeće redovito je svaka tri mjeseca obaviješteno o svim pitanjima ključnim za socijalno-ekonomski položaj zaposlenika, a o svim odlukama važnim za položaj zaposlenika provodi se savjetovanje o namjeri donošenja takvih odluka. Tijekom 2021. godine održane su 22 sjednice Radničkog vijeća Podravke d.d., a na svima su bili prisutni predstavnici poslodavca. Teme koje su se obrađivale jesu teme od zajedničkog interesa poslodavca i radnika pa su tako predstavnici radnika uključeni u proces donošenja odluka o razvojnim planovima, organizacijskim promjenama, planu godišnjih odmora, planu zapošljavanja, rasporedu radnog vremena te otkazima ugovora o radu.
Osim kroz predstavljanje radnika u Radničkom vijeću, Grupa Podravka njeguje socijalni dijalog sa sva tri sindikata koji djeluju u Grupi Podravka: Sindikatom PPDIV, Nezavisnim sindikatom Podravke i Sindikatom radnika koncerna Podravka – SINPOD-om. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u Podravki d.d. na dan 31.12.2021. godine, 55,7% zaposlenih su članovi sindikata.
Kompanija sudjelovanje zaposlenika u odlučivanju smatra izuzetno važnim zbog toga što ono utječe na konkurentsku sposobnost kompanije. Stoga je predsjednica Uprave Podravke zajedno s članovima Uprave i članovima Radničkog vijeća tijekom 2021. sudjelovala na redovitim skupovima radnika Podravke d.d. i Belupa d.d. na nekoliko lokacija: u proizvodnji Danica, u Tvornici juha i Vegete gdje su bili i zaposlenici Tvornice dječje hrane i kremnih namaza, u poslovnoj sedmerokatnici za sve zaposlenike u krugu (Tvornica Mlin, Tvornica Koktel peciva, sve cjeline koje se nalaze u fizički neposrednoj blizini središnjice), u Tvornici Kalnik u Varaždinu te u Belupu d.d.
Društveno odgovorno poslovanje
Potrošači, korisnici proizvoda i usluga, ali i društvo općenito, sve su osvješteniji i društveno odgovorno ponašanje kompanija stavljaju visoko na ljestvicu kada se odlučuje o tome komu dati svoje povjerenje, čije proizvode i usluge odabrati. Isto tako, globalni trendovi nalažu integriranje društvene odgovornosti u korporativno upravljanje i poslovne strategije kompanija, a sve više i zakonska regulativa, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini Europske unije, ali i svijeta.
Podravka društvenu odgovornost promiče od svojih početaka. Podravka je odgovoran poslodavac i aktivan član zajednica u kojima posluju, a promicanje korporativne društvene odgovornosti upravo je jedno od najvažnijih načela Podravke, utkano u svaki dio poslovanja.
Tijekom 2021. godine Podravka je provela niz društveno odgovornih inicijativa i projekata, od kojih su mnogi samo nastavak dugogodišnje prakse. Višegodišnje suradnje odnose se na suradnju s Hrvatskim Crvenim križem, raznim humanitarnim udrugama, kulturno-umjetničkim projektima, sportskim klubovima, djecom i mladima, zatim projektima kojima je cilj očuvanje okoliša te onima koji promiču izvrsnost u raznim segmentima društva te pridonose unaprjeđenju kvalitete života u zajednici u kojoj djeluju.
Kako se i u protekloj godini nastavila pandemija bolesti COVID-19, tako je Podravka ponovno nastupila kao partner zajednici. Donirana je Opća bolnica Koprivnica dvama uređajima AIRVO 2, uređajima za terapiju visokim protokom kisika, a koji su potrebni za liječenje pacijenata u doba pandemije.
Zbog potresa koji je krajem 2020. zadesio Sisačko-moslavačku županiju i ostavio dugotrajne posljedice koje se još uvijek saniraju Podravka je u nekoliko navrata na različite načine pomagala potresom pogođena područja. Osim što je među prvim kompanijama organizirala akciju pomoći za stradale, donirani su i proizvodi za pripremu kuhanih obroka prvih tjedana na potresom pogođenim područjima, a koje su pripremali i Podravkini promotori kulinarstva. Zajedno s volonterima, Podravka je darivala prigodnim Lino paketima najmlađe koji su ostali u razrušenim i uništenim kućama. A kako bi se što prije sanirali oštećeni objekti, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Podravke pomogli su pri izvođenju građevinskih radova na području Gline te su donirali pomoć u vatrogasnoj opremi. U prosincu, kad je vrijeme darivanja, Podravka je ponovno posjetila najmlađe i donirala Dječji vrtić Bubamara iz Gline, ali i pomogla Hrvatskom Crvenom križu u pripremi
paketa pomoći za korisnike s područja pogođenih potresom s kraja 2020.
Osim pomoći zajednici kroz donacije, Podravka se brine i o okolišu zajednice pa su u 2021. pripremljeni projekti čiji je cilj smanjenje utjecaja na okoliš. Rekonstrukcija i obnova upravne zgrade Podravke, koja je započela u listopadu, dovest će do većeg energetskog razreda objekta i smanjiti potrošnju energije, pridonijeti iskoristivosti i održivosti. U 2021. započeo je i projekt izgradnje Podravkine sunčane elektrane snage 2,4 MW u poslovnoj zoni Danica u Koprivnici. Prva faza odnosi se na odobrenje 5,1 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova. Izgradnjom sunčane elektrane doći će se do značajnih ušteda u trošku električne energije iz konvencionalnih izvora za potrebe Podravkinih tvornica, no isto tako i do pozitivnog utjecaja na okoliš smanjenjem emisije CO2. Također, Podravkinoj tvornici Kalnik odobrena su 19,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU fondova za ulaganje u modernizaciju proizvodnje, a koja će, među ostalim, pridonijeti očuvanju okoliša.
Velik dio projekata i inicijativa koji su se odvijali tijekom 2021. godine nastavit će se i u idućim godinama, a poslovanje Podravke i dalje će biti usmjereno na očuvanje zajednica i okolina u kojima djeluje.
U 2021. godini Podravka donirala je 9,9 mil. kuna na ime davanja i financiranja zajednice što predstavlja porast od više od 10,6% u odnosu na 2020. godinu.
Dobavljački lanac
Upravljanje nabavnim kategorijama (Supply Category Management) te odnosima s dobavljačima (Supplier Relationship Management) osnovna su načela dobavljačkog lanca Podravke.
Cjelokupni nabavni asortiman segmentiran je u nabavne kategorije za koje se ciljano definiraju nabavne strategije te inicijative i zadaci za njihovo provođenje. Ovisno o specifičnostima pojedinih nabavnih kategorija, provode se godišnji, polugodišnji ili mjesečni tenderi i(li) se ciljano, kroz istraživanje tržišta i praćenje konkurencije, traže ponude od potencijalnih partnera na globalnom tržištu. Kako bi se osigurala transparentnost nabavnih procesa i povećala učinkovitost nabavne funkcije, koriste se sofisticirani alati eNabave, a kontinuirana digitalizacija nabavne funkcije jedna je u nizu ključnih poluga kontinuiranog razvoja Nabave Podravke.
Upravljanje odnosima s dobavljačima od strateške je važnosti za Podravku. Segmentacija i diferencirani pristup dobavljačima s obzirom na njihov doprinos stvaranju dodatne vrijednosti za kompaniju bitno pridonose uspješnosti poslovanja. Stvaranje partnerskih odnosa s ključnim dobavljačima jedan je od glavnih ciljeva dobavljačkog lanca jer se partnerskim odnosom osigurava sigurnost dobave, bolja iskorištenost resursa te smanjenje troškova poslovanja, što u konačnici dovodi do povećavanja konkurentnosti kompanije. Tijekom 2021. fokus je stavljen na lokalne dobavljače te na dobavljače s kojima kompanija njeguje partnerske odnose, što u situaciji značajnijih poremećaja na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a posebice u uvjetima pandemije COVID-19 i globalnog poremećaja lanca opskrbe nudi
sigurnost dobave proizvoda u traženoj količini, ugovorenoj kvaliteti i na vrijeme.
Podravka je u 2021. godini ostvarila promet s 2.781 dobavljača od kojih je 2.248 dobavljača iz Hrvatske.a. Poštujući visoke standarde kvalitete ulaznih sirovina i materijala te potrebnu razinu tehničko-tehnološke opremljenosti odobrenih dobavljača, Podravka posluje s direktnim proizvođačima, primarnim proizvođačima, malim obrtima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, braniteljskim udrugama, podugovarateljima, distributerima, veletrgovcima te velikim multinacionalnim kompanijama.
Certifikacije sustava upravljanja
Jamstvo kvalitete, osiguravanje potreba potrošača i inovativnost proizvoda osnovna su nit vodilja plasiranja proizvoda Podravke. Kako bi se sve to omogućilo, Podravka ulaže u kontrolu kvalitete u svakom pojedinom segmentu procesa proizvodnje, a dodatne potvrde traži i od trećih strana. Tako je tijekom 2021. vanjskim auditima koje su provele ovlaštene certifikacijske kuće i organizacije potvrđena sukladnost proizvoda Podravke sa sljedećim međunarodnim standardima:
| r.b. | Standard | Lokacije | Ovlašteno tijelo |
|---|---|---|---|
| 1 | ISO 9001:2015 Sustav upravljanja kvalitetom |
1) Podravka d.d. | Certifikacijska kuća SGS |
| HACCP prema Codex Alimentariusu |
1) Podravka d.d. | ||
| 2 | 2) Mirna d.d. | Certifikacijska kuća SGS | |
| 3 | IFS Food, Version 6.1 International Featured Standards − Food |
1) Podravka d.d., Tvornica juha i Vegete 2) Podravka d.d., Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza 3) Podravka d.d., Proizvodnja Polugotova i gotova jela 4) Podravka d.d., Tvornica Kalnik |
Certifikacijska kuća SGS |
| 5) Mirna d.d., Rovinj | Certifikacijska kuća SGS | ||
| 3a | IFS Food, Version 7 International Featured Standards − Food |
6) Podravka d.d., Proizvodnja Danica | Certifikacijska kuća SGS |
| 4 | BRC, Issue 8 (British Retail Consortium) Global Standard for Food Safety |
1) Podravka d.d., Tvornica juha i Vegete 2) Podravka d.d., Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza |
Certifikacijska kuća SGS |
| 5 | HALAL | 1) Podravka d.d., Proizvodnja Danica 2) Podravka d.d., Tvornica juha i Vegete 3) Podravka d.d., Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza 4) Podravka d.d., Tvornica Kalnik 5) Podravka d.d., Tvornica Voće 6) Podravka d.d., Tvornica Koktel peciva |
Centar za certificiranje Halal kvalitete |
| 7) Mirna d.d., Rovinj | Centar za certificiranje Halal kvalitete |
||

| r.b. | Standard | Lokacije | Ovlašteno tijelo |
|---|---|---|---|
| 6 | KOSHER | 1) Podravka d.d., Tvornica Kalnik 2) Podravka d.d., Tvornica juha i Vegete 3) Podravka d.d., Tvornica Voće 4) Podravka d.d., Tvornica Koktel peciva 5) Podravka d.d., Mlin |
Rabin Kotel Da-Don |
| 7 | BIO * popis BIO proizvoda dostupan je na certifikatima |
1) Podravka d.d. | Bio Garantie |
| 8 | AOECS The AOECS Standard for Gluten-Free Foods |
1) Podravka d.d., Tvornica Koktel peciva | Certifikacijska kuća SGS |
| 9 | VEGAN European Vegetarian label * popis proizvoda dostupan je na certifikatima |
1) Podravka d.d., Tvornica Kalnik 2) Podravka d.d., Tvornica Koktel peciva 3) Podravka d.d., Tvornica juha i Vegete 4) Podravka d.d., Proizvodnja Danica |
Udruga Prijatelji životinja |
| 10 | RSPO Supply Chain Certification Standard |
1) Podravka d.d., Tvornica juha i Vegete 2) Podravka d.d., Tvornica Dječje hrane i kremnih namaza |
Certifikacijska kuća SGS |
| 11 | ISO 27001:2013 Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću |
Podravka d.d. | Certifikacijska kuća SGS |
| 12 | ISO 45001:2018 Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu |
Podravka d.d., Koprivnica Tvornica juha i Vegete |
Certifikacijska kuća SGS |
Pristup predostrožnosti
Primjenom koncepta razmišljanja temeljenog na rizicima kroz integrirani sustav upravljanja u Podravki uspostavlja se kultura proaktivnog, preventivnog djelovanja i poboljšava se sustav upravljanja kompanijama. Podravka primjenjuje pristup predostrožnosti radi zaštite zdravlja svojih zaposlenika i ljudi općenito, putem eliminiranja potencijalnih opasnosti od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi.
Podravka tako upućuje zaposlenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada na redovite liječničke preglede na medicinu rada. Radnicima je omogućeno ostvarivanje prava korištenja Programa dodatnog zdravstvenog osiguranja koji obuhvaća preventivni sistematski pregled jednom godišnje i kurativnu zaštitu prema potrebi.
Kontinuirano se provode i poboljšavaju visoki standardi sustava upravljanja sigurnošću hranom i kvalitetom kroz osiguravanje proizvodnje kvalitetnih i sigurnih proizvoda za konzumaciju svim potrošačima kroz cijeli lanac: od nabave najkvalitetnijih sirovina pa do distribucije gotovog proizvoda potrošaču. Radi se na jačanju svijesti o kulturi sigurnosti hrane na svim razinama kompanije osvještavanjem
i educiranjem zaposlenika, dobavljača, pružatelja usluga i ostalih dionika.
Razvijaju se novi proizvodi na dobrobit zdravlja i kvalitete života ljudi, s aspekta kvalitete sastojaka, ambalaže, cijene i utjecaja na okoliš te nutritivno izbalansirani proizvodi usmjereni na zdravlje ljudi i obogaćeni za zdravlje pozitivnim nutrijentima (vitaminima, mineralima, dijetalnim vlaknima, probioticima), kao i za posebne skupine ljudi (dojenčad, malu djecu). Istodobno se reformuliraju postojeći proizvodi, osobito u dijelu zamjene ili smanjenja za zdravlje negativnih nutrijenata (sol, šećer, masti) te se to komunicira potrošaču kroz jasnije nutritivno deklariranje. Edukacije o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani odvijaju se interno, prema zaposlenicima,
te eksterno prema svim dobnim, socijalnim i obrazovnim strukturama ljudi.
Također, kompanija primjenjuje pristup predostrožnosti radi smanjenja i izbjegavanja negativnih utjecaja na okoliš. Tako se iskorištavaju nusproizvodi prerade, ulaže se u nove, "zelene" tehnologije obrade hrane (ekološki tretman sirovina dušikom, smanjenje štetnih emisija, smanjenje otpada, smanjenje potrošnje vode, učinkovito trošenje resursa). Podiže se kapacitet vlastitih tehnoloških resursa razvojem inovativnih proizvoda i ulaganjem u nove tehnologije te se kontinuirano unapređuje učinkovito gospodarenje otpadom smanjenjem rastepa materijala i sirovina, racionalizacijom upotrebe potrošnog materijala te edukacijom zaposlenika.
| Društveni kriteriji – Social / (u milijunima kuna) | Jedinica | 2020. | 2021. |
|---|---|---|---|
| Zaštita zaposlenika / politika zaštite zviždača1 | Da/Ne | Da | Da |
| Davanje i financiranje zajednice | mil. HRK | 9,0 | 9,9 |
| Političke donacije | mil. HRK | 0,0 | 0,0 |
| Politika zaštite ljudskih prava1 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika protiv iskorištavanja rada djece1 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika garancije kvalitete i opoziva proizvoda2 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika jednakih prilika1 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika pravednog nagrađivanja1 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika poslovne etike1 | Da/Ne | Da | Da |
| Anti korupcijska i etička politika1 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu3 | Da/Ne | Da | Da |
| Politika primitaka4 | Da/Ne | Ne | Da |
| UN svjetska inicijativa za društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj5 |
Da/Ne | Ne | Ne |
| Ukupan broj zaposlenih na 31.12.2021. godine | Broj | 3.154 | 3.185 |
| Broj žena u ukupno zaposlenima na 31.12.2021. godine | Broj | 1.462 | 1.475 |
| Prosječna dob zaposlenika na 31.12.2021. godine | Broj | 46,0 | 48,0 |
| % invalida u radnoj snazi na 31.12.2021. godine | Postotak | 1,8% | 2,4% |
| Omjer osnovne plaće i naknade između spolova6 | Postotak | 4,9% | 4,3% |
| Izgubljeni radni sati zbog posljedica ozljeda na radnom mjestu | Broj sati | 8.488,0 | 15.992,0 |
| Broj ozljeda na radu | Broj | 57 | 53 |
| Stopa ozljeda na radnom mjestu sa smrtnim posljedicama | Broj | 0 | 0 |
| Stopa ozljeda na radnom mjestu koje su rezultirale izgubljenim radnim satima | Broj | 11,7 | 10,5 |
| Stopa ozljeda na radnom mjestu koje se mogu zabilježiti | Broj | 12,8 | 15,7 |
| Stopa teških ozljeda na radnom mjestu | Broj | 1,7 | 2,1 |
| % obrtaja zaposlenika | Postotak | 4,3% | 4,2% |
| % zaposlenih koji su članovi sindikata | Postotak | 56,4% | 55,7% |
| Broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme | Broj | 0 | 1 |
| Broj sezonskih zaposlenika | Broj | 71 | 105 |
| Broj zaposlenih povremeno na ugovor (revizija, konzultanti) | Broj | 24 | 18 |
| Politika edukacije i obučavanja zaposlenika | Da/ne | Yes | Yes |
| Ukupan trošak edukacije i obuke zaposlenika | mil. HRK | 1,8 | 2,0 |
| Ukupan broj sati utrošenih na edukaciju i obuku | Broj sati | 38.041,0 | 39.354,7 |
| Ukupan broj dobavljača na 31.12.2021. godine | Broj | 2.845 | 2.781 |
| Ukupan broj domaćih dobavljača7 | Broj | 2.296 | 2.248 |
| Kvartalni konferencijski pozivi s investitorima | Da/Ne | Ne | Ne |
1 Sadržano unutar Kodeksa etike u poslovanju Grupe Podravka, dostupno na https://www.podravka.hr/kompanija/investitori/korporativno-upravljanje/dokumenti / 2 Dostupno na https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/kvaliteta-i-sigurnost-hrane/sigurnost-hrane/politika-sustava-sigurnosti-hrane-i-kvalitete / 3 Dostupno na https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/politika-ohs / 4 Dostupno u Odlukama Glavne skupštine 2021. godine na https://www.podravka.hr/kompanija/investitori/korporativno-upravljanje/glavna-skupstina / 5 Podravka d.d. nije službena potpisnica inicijative, ali podržava inicijativu na način da je integrirano svih 10 načela Global Compacta u poslovanje, kodekse i pravilnike. / 6Izračunato prema ostvarenim satima rada, na način da je izračunata prosječna satnica ženskih zaposlenica i prosječna satnica muških zaposlenika (uključena su ukupna oporeziva i neoporeziva primanja zaposlenih, bez troška otpremnina) te je podijeljeno smo sa ukupno ostvarenim satima koje plaća poslodavac. / 7 Dobavljači iz Hrvatske.
| Kriteriji Korporativnog Upravljanja – Governance / (u milijunima kuna) | Jedinica | 2020. | 2021. |
|---|---|---|---|
| Broj članova revizorskog odbora | Broj | 3 | 3 |
| Broj sjednica revizorskog odbora u 2021. godini | Broj | 7 | 8 |
| Neovisnost revizorskog odbora | Postotak | 100,0% | 100,0% |
| Period na koji se zapošljava revizor1 | Broj godina | 1 | 1 |
| Revizor iz velikih 4 | Da/Ne | Da | Da |
| Interna revizija | Da/Ne | Da | Da |
| Broj članova Uprave na 31.12.2020. godine | Broj | 5 | 5 |
| Raspon godina Uprave na 31.12.2020. godine | Broj | 46 – 56 | 47 – 57 |
| Prosjek godina članova Uprave na 31.12.2020. godine | Broj | 50 | 52 |
| % žena u Upravi | Postotak | 20,0% | 40,0% |
| Bivši CEO ili njegov ekvivalent u Nadzornom odboru | Da/Ne | Ne | Ne |
| Trajanje mandata predsjednika Uprave (CEO) na 31.12.2021. godine | Broj godina | 3 | 1 |
| Trajanje mandata financijskog direktora (CFO) na 31.12.2021. godine | Broj godina | 3 | 4 |
| Datum početka mandata CEO | Datum | 24.02.2017. | 04.02.2021. |
| Datum početka mandata CFO2 | Datum | 01.05.2017. | 01.05.2017. |
| Broj sjednica Uprave u 2021. godini | Broj | 40 | 57 |
| Prisutnost članova Uprave na sjednicama | Postotak | 99,0% | 99,3% |
| Prosječan mandat sadašnjih članova Nadzornog odbora na 31.12.2021. godine |
Broj godina | 5 | 5 |
| Struktura Nadzornog odbora prema spolu na 31.12.2021. godine |
Broj žena i broj muškaraca 5 muškaraca |
4 žene i | 3 žene i 6 muškaraca |
| Neovisnost Nadzornog odbora3 | Postotak | 88,9% | 88,9% |
| Broj sjednica Nadzornog odbora u 2021. godini | Broj | 12 | 13 |
| Prisutnost članova Nadzornog odbora na sjednicama | Postotak | 58,3% | 76,9% |
| Broj izvršnih funkcija (management) na 31.12.2021. godine | Broj | 52 | 50 |
| Broj žena na izvršnim funkcijama (management) na 31.12.2021. godine | Broj | 12 | 11 |
| Prosječna dob osoba na izvršnim funkcijama na 31.12.2021. godine | Broj | 46 | 47 |
| Raspon godina osoba na izvršnim funkcijama na 31.12.2021. godine | Broj | 35 – 65 | 36 – 60 |
| Više klasa redovnih dionica s nejednakim glasačkim pravom | Da/Ne | Ne | Ne |
| Nejednaka glasačka prava izdanih dionica-uključujući povlaštene | Da/Ne | Ne | Ne |
| Broj pozicija u upravama koje drži CEO | Broj | 0 | 0 |
1 U skladu s preporukom Revizorskog odbora, Nadzorni odbor donosi prijedlog odluke o imenovanju revizora za poslovnu godinu koja je u tijeku te ga upućuje Glavnoj skupštini na donošenje. / 2 Uprava Podravke d.d. dobiva mandat na 5 godina. / 3 Članica Nadzornog odbora je ujedno i predstavnica radnika te se ne smatra nezavisnim članom.
Vanjske inicijative Podravke
Vanjske inicijative
Kako bi razborito, uspješno i društveno prihvatljivo poslovala, Podravka je pristupila i podržava razne inicijative koje pridonose željenoj poziciji Podravke.
Tako se Podravka d.d. obvezala prema sljedećim vanjskim inicijativama:
- Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze –
- Kodeks etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) –
- Biotehnička zaklada Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta –
- Zaklada Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Koprivnica za stipendiranje učenika i studenata –
- Povelja o raznolikosti Hrvatska. –
Podravka d.d. također podržava sljedeće dobrovoljne vanjske inicijative:
- Smjernice OECD-a za korporativno upravljanje –
- Svjetski sporazum Ujedinjenih naroda (The United Nations Global Compact) koji predstavlja najveću svjetsku inicijativu za društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj –
- · Podravka je integrirala u svoje poslovanje/kodekse/pravilnike svih deset načela Global Compacta i nadalje sigurno kroz svoje cjelokupno poslovanje odnosno sve svoje poslovne aktivnosti podržava deset načela.
- GFSI (Global Food Safety Initiative) Globalna inicijativa za sigurnost hrane, a osnovala ju je organizacija –
CIES − The Food Business Forum. Osnovni joj je cilj poboljšavanje sustava sigurnosti hrane kako bi se osiguralo povjerenje potrošača u isporuku sigurne hrane koji ostvaruje tako što izdaje smjernice i kriterije za GFSI priznate certifikacijske sheme IFS, BRC, SQF, GLOBALG.A.P., FSSC 22000 i dr.
- · Podravka podržava GFSI smjernice i kriterije tako što je certificirana prema GFSI priznatim standardima sigurnosti hrane, IFS i BRC te kroz uspostavljene politike kompanije: Politika sigurnosti opskrbnog lanca i Politika sustava sigurnosti hrane i kvalitete.
- Kontinuirano jačanje svijesti o kulturi sigurnosti hrane osvještavanjem svih dionika u opskrbnom lancu hrane sudjelovanjem na konferencijama i skupovima u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Hrana bez GMO-a. – –
Korporativno upravljanje
U skladu s temeljnom svrhom poslovanja Podravke, koja se odnosi na osiguravanje održivog rasta poslovanja i rasta vrijednosti za dioničare, Uprava i Nadzorni odbor Podravke d.d. u svom djelovanju poštuju načela korporativnog upravljanja.
Podravka d.d., kao matično društvo, kontinuirano prati razvoj regulative na području korporativnog upravljanja i unapređuje odnose s dioničarima, investitorima te sveukupnom javnošću, primjenjujući visoke standarde u međusobnoj komunikaciji.
Postupajući u skladu s postojećim zakonodavstvom Republike Hrvatske i uvažavajući posebice smjernice OECD-a za korporativno upravljanje te Kodeks korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze, Podravka d.d. je među prvim dioničkim
društvima čije su dionice uvrštene na uređeno tržište izradila Kodeks korporativnog upravljanja radi izjednačavanja prava svih dioničara te otvorenog, profesionalnog i transparentnog pristupa u odnosima s investitorima i cjelokupnom javnošću.
Ključna načela korporativnog upravljanja koje Podravka d.d. uvažava jesu:
- transparentnost poslovanja –
- jasno razrađene procedure za rad uprave, nadzornog odbora i njegovih odbora te glavne skupštine –
- izbjegavanje sukoba interesa –
- učinkovita unutarnja kontrola te –
- učinkovit sustav odgovornosti. –
Podravka d.d. i sva njezina ovisna društva u zemlji i inozemstvu pridržavaju se etičkih načela i načela modernog korporativnog upravljanja.
Radi kvalitetnijeg uređenja sustava korporativnog upravljanja, Podravka d.d. donijela je i Politiku upravljanja sukobom interesa kojim su uspostavljeni mehanizmi za rano prepoznavanje mogućeg sukoba interesa, sprječavanje njegova nastanka te mjere koje se sa svrhom otklanjanja njegovih posljedica i radi opće prevencije poduzimaju u slučaju otkrivanja realiziranog sukoba interesa.
Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja u poslovanju, Podravka d.d. donijela je i Kodeks etike u poslovanju Grupe PODRAVKA (nadalje: Kodeks etike) kojim se obvezala poštovati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima te je prihvatila obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri te poštivanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim
partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima.
Podravka d.d. kontinuirano promovira politiku raznolikosti i nediskriminacije. Raznolikost zaposlenika jedna je od snaga Podravke d.d., a svi su zaposlenici ravnopravni te je zabranjen bilo koji oblik diskriminacije i uznemiravanja zaposlenika na temelju pristranosti ili predrasuda, kao što je diskriminacija zbog rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije te bilo koje druge karakteristike zaštićene primjenjivim propisima.
Podravka d.d. potiče ravnopravnost među svim zaposlenicima te pruža jednaku priliku za zaposlenje, obrazovanje, napredovanje i nagrađivanje svim svojim zaposlenicima.
U skladu s takvom politikom Podravka d.d. je potpisnik Povelje o raznolikosti Hrvatska.
Kodeksom etike korupcija, mito, iznuda i svako slično ponašanje najstrože su zabranjeni.
Svaki zaposlenik ima pravo u pisanom obliku izvijestiti ljudske resurse i/ili pravne poslove o mogućim ili počinjenim povredama odnosno nepoštivanju Kodeksa etike kojim je propisana zaštita zaposlenika koji podnese prijavu o povredi Kodeksa etike, a odnosi se na zabranu sankcija ili diskriminacije u budućem radu.
Kodeks etike u poslovanju Podravke može se naći na poveznici https://www.podravka.hr/kompanija/ investitori/korporativno-upravljanje/dokumenti/.
Konsolidirani godišnji financijski izvještaji Društva i Godišnje izvješće o stanju Društva podnose se kao jedinstveno godišnje izvješće Grupe Podravka, koje obuhvaća povezana društva Podravke d.d.
Društvo Podravka d.d. jednom godišnje ispunjava dva upitnika: jedan kojim izjavljuje je li se pridržavalo odredbi Kodeksa korporativnog upravljanja te od kojih je odredbi Kodeksa odstupilo uz navođenje razloga za to (Upitnik o usklađenosti) i drugi kojim pruža podrobnije podatke o svojim praksama korporativnog upravljanja (Upitnik o praksama upravljanja). Oba upitnika se dostavljaju HANFA-i, a Upitnik o usklađenosti se objavljuje na Zagrebačkoj burzi i mrežnim stranicama Podravke na poveznici https://www.podravka.hr/kompanija/investitori/ korporativno-upravljanje/dokumenti/.
GLAVNA SKUPŠTINA
Na Glavnoj skupštini dioničari ostvaruju pravo glasa osobno, putem zakonskog zastupnika ili opunomoćenika. Pravo sudjelovanja i ostvarivanja prava glasa na Glavnoj skupštini imaju dioničari upisani u kompjutorskom sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. koji se prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije sedmi dan prije održavanja Glavne skupštine.
Glavna skupština može pravovaljano odlučivati ako je na njoj zastupljeno najmanje 30% (trideset posto) od ukupnog broja dionica koje daju pravo glasa. Glavnom skupštinom predsjeda predsjednik Glavne skupštine kojeg imenuje Nadzorni odbor na prijedlog Uprave.
Na Glavnoj skupštini dioničari, zastupnici i punomoćnici dioničara glasuju putem glasačkih listića na kojima je označen broj glasova koji pripada pojedinom sudioniku Glavne skupštine. Svi materijali vezani uz saziv i održavanje Glavne skupštine dostupni su na mrežnim stranicama Podravke d.d. na poveznici https://www.podravka.hr/kompanija/ investitori/korporativno-upravljanje/glavna-skupstina/.
Sustavi upravljanja
Upravljanje robnim markama
Uvjeti poslovanja na većini tržišta na kojima posluje Podravka izazovni su zbog lokalne, regionalne i globalne konkurencije, ali i zbog rizika pada potrošačke moći, jačanja snage klijenata te novih tržišnih i potrošačkih trendova u okruženju. Tijekom 2021. godine dodatni, najveći utjecaj imala je i COVID-19 pandemija koja je kontinuirano mijenjala ponašanje potrošača te usmjeravala njihove kupovne navike. U situaciji kada je potražnja potrošača usmjeravana vanjskim faktorima i pitanjem sigurnosti, cjenovno je iznimno osjetljiva, a istodobno i zahtjevna glede funkcionalnih karakteristika proizvoda, uspjeh kompanija koje su orijentirane na proizvode prepoznatljivih robnih marki uvelike ovisi o njihovoj sposobnosti da budu inovativni, diferencirajući i istodobno cjenovno relevantni.
Potrošačke navike, ukusi i preferencije stalno se mijenjaju, stoga se Podravka neprestano suočava s potrebom da ih pravodobno identificira i predvidi kako bi svoje proizvode i robne marke prilagodila
tim promjenama. Rezultat je toga kontinuirano osmišljavanje i razvijanje inovativnih rješenja Podravke u skladu s očekivanjima njezinih potrošača, ali i klijenata, s obzirom na to da je to jedan od iznimno važnih čimbenika u ostvarenju planova prodaje odnosno ukupnih rezultata poslovanja. Kroz dosadašnje kontinuirane inovacije unutar postojećeg asortimana, ali i lansiranja novih kategorija i grupa proizvoda Podravka potvrđuje da je nositelj trendova u prehrani u Hrvatskoj, ali i šire.
Upravljanje segmentima poslovanja
Kao kompanija koja ostvarenje svojih ciljeva vidi i kroz organski i anorganski rast poslovanja, važan utjecaj na mogućnost tog rasta ima optimalan odabir strateških segmenata kategorija proizvoda, tržišta te kanala prodaje. Podravka zbog toga veliku pozornost posvećuje evaluaciji i donošenju odluka o strateškim investicijama te razmatranju prilika koje potencijalno mogu pridonijeti ostvarenju dodatne vrijednosti za ulagače. Osim toga, posebna pozornost posvećuje se praćenju i analizi segmenata i tržišta za koje se procjenjuje da nemaju dugoročnog potencijala za ostvarenje željenih poslovnih rezultata. Akvizicijskim aktivnostima, širenjem poslovanja na nova tržišta te razvojem novih proizvoda Podravka dodatno postiže internacionalizaciju poslovanja i diversifikaciju svog proizvodnog portfelja. Na taj način smanjuje rizik ovisnosti poslovanja o određenom proizvodu, tržištu ili poslovnom partneru.
Upravljanje odnosa s klijentima
Podravka je svjesna iznimne važnosti razvoja i održavanja odnosa sa svojim klijentima kako bi osigurala željenu poziciju svojih proizvoda na prodajnim mjestima na tržištima širom svijeta.
Svojim marketinškim strategijama, inovacijama, planovima aktivnosti na prodajnim mjestima te planovima orijentiranima na jačanje prepoznatljivosti robnih marki Podravke djeluje na intenzitet potražnje za proizvodima, a time i pregovaračke pozicije prilikom definiranja uvjeta poslovanja s klijentima.
Osim toga, Podravka ulaže napore da kroz optimizaciju postojećih cjenovnih politika i razina cijena na postojećim tržištima osigura preduvjete za nastavak uspješnog dugoročnog rasta i izbjegavanje erozija profitnih marži.
Upravljanje rizicima vezanih uz ljudski kapital
Temelj uspjeha Podravke i odlike njezinih zaposlenika jesu poslovna etičnost i izvrsnost, posvećenost ostvarenju ciljeva i radu, dodatni trud i zalaganje te svakodnevno zalaganje, rast i razvoj. Poštovanje i povjerenje te timski rad utemeljen na dijalogu i transparentnosti u radu potiče se i podržava te čini čvrstu osnovu kontinuiranog napretka.
Podravka kroz niz proaktivnih mjera stvara okruženje u kojem su zaposlenici angažirani i lojalni. Kompanija prepoznaje i nagrađuje pojedince koji ostvaruju izvrsne rezultate, iskazuju izniman trud i potiču inovaciju i učinkovitost.
Definirana je nova strategija Ljudskih resursa u kojoj su neki od glavnih stupova Transformacija radne snage i zanavljanje te Profesionalni razvoj i nove karijerne opcije.
Osim navedenih, Podravka koristi i niz drugih proaktivnih mjera i kontrola kako bi minimalizirala potencijalne rizike.
Sustav upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane
Kvaliteta i sigurnost proizvoda Podravke od neprocjenjive su važnosti za očuvanje reputacije njezinih robnih marki, kao i kompanija uopće. Visoku kvalitetu proizvoda jamče kvalitetne sirovine, moderni tehnološki procesi i znanja koja se primjenjuju u njihovoj proizvodnji.
Podravka je u vrijeme aktualne pandemije dodatno potvrdila da je ulaganje u poboljšavanje sustava sigurnosti hrane imperativ i jedini ispravan smjer u kojem kompanija treba ići jer se sustav sigurnosti hrane pokazao kao jedan od ključnih alata za smanjenje izloženosti virusu i prijenosu bolesti COVID-19.
Podravka vodi računa o zdravlju i prehrambenim potrebama svojih korisnika te praktičnosti njihove konzumacije i sigurnosti. Posebna pozornost posvećuje se definiranju i provođenju aktivnosti koje se baziraju na procjeni kritičnih područja u lancu opskrbe i proizvodnje u svrhu zaštite od kontaminacije i krivotvorenja.
Osiguranje kvalitete temelji se na sustavu kontrole kvalitete, implementaciji, održavanju i razvoju integriranog sustava upravljanja koji se temelji na normama, propisima i principima sukladno Podravkinu sustavu upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane, kao i kontinuiranoj izobrazbi zaposlenika.
Svi proizvodi i poslovni procesi utemeljeni su na načelima upravljanja kvalitetom, uključujući odabir dobavljača ulaznih materijala kako bi se osigurala zahtijevana kvaliteta gotovog proizvoda. Vodi se sustavna i stalna briga o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti proizvoda sukladno zakonskim propisima RH, EU te ostalih zemalja u kojima se posluje.
Podršku cjelokupnom poslovanju pruža certificirani Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISO/IEC 27001:2013) prema kojem se kompanija opredjeljuje na kontinuirano poboljšanje zaštite informacijskog sustava Podravke, čime se osigurava kontinuitet poslovanja kompanije.
Poboljšanju postojećeg sustava upravljanja kompanije pridonosi i certificirani Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu prema normi ISO 45001:2018 na korporativnoj razini te za Tvornicu juha i Vegete, koji ujedno predstavlja i temelj za daljnji razvoj i implementaciju sustava u druge organizacijske cjeline.
Sustav informacijske sigurnosti
Zbog digitalne transformacije poslovanja u posljednjih nekoliko godina detektiran je eksponencijalan rast kibernetičkih napada. U gotovo svim relevantnim izvještajima rizik od kibernetičkih napada stavljen je na prvo mjesto prekida poslovanja u korporativnom okruženju.
Sukladno trendovima i stvarnim prijetnjama, sigurnost informacijskog sustava predstavlja jedan od ključnih temelja kontinuiteta poslovanja jer bilo kakav incident u ovom segmentu ima potencijal
velike financijske štete uzrokovane prekidom poslovnih procesa na duži rok.
Tijekom 2021. godine, zbog nastavka pandemije SARS-CoV-2 virusa, rad od kuće (izdvojeno mjesto rada) postalo je "novo normalno" za većinu zaposlenika koji rade na poslovima na kojima je to moguće. Kako bi podržali povećane zahtjeve rada od kuće, aktivirani su adekvatni kapaciteti informacijskog sustava, definiran je pripadajući dokumentacijski set politika i radnih uputa koji su komunicirani svim korisnicima informacijskog sustava Podravke. Detektirana je pojava niza phishing mailova s Covid-19 tematikom, a na koje su upozoravani korisnici objavama na intranetu i slanjem upozoravajućih mailova.
Započet je snažan investicijski ciklus u napredne alate za zaštitu informacijskog sustava kao što su analizator mrežnog prometa, alat za automatizirani PEN test te segmentaciju mreže.
Unatoč svim navedenim izazovima uzrokovanih pandemijom SARS-CoV-2 virusa, a zahvaljujući pojačanim naporima sektora Korporativna i informacijska sigurnost i Informatika, nije bilo većih sigurnosnih incidenata koji bi prouzročili nedostupnost informacijskog sustava i posljedično utjecali na kontinuitet poslovanja kompanije.
GRI indeks
| GRI Standardi, Objava | Broj stranice(a) i/ili URL |
|---|---|
| GRI 101: Osnove 2016 | |
| Opće objave | |
| GRI 102: Opće objave 2016 | |
| 102-1 Naziv organizacije | 4 |
| 102-2 Aktivnosti, tržišne marke, proizvodi i usluge | 36, 51 |
| 102-3 Lokacija sjedišta organizacije | 34 |
| 102-4 Lokacija poslovnih aktivnosti | 34 |
| 102-5 Vlasništvo i pravni oblik | 4 |
| 102-6 Tržišta na kojima organizacija djeluje | 35 |
| 102-7 Veličina organizacije | 33, 44 |
| 102-8 Informacije o zaposlenicima i drugim radnicima | 90 |
| 102-9 Dobavljački lanac | 86, 90 |
| 102-11 Pristup predostrožnosti | 88 |
| 102-12 Vanjske inicijative | 92 |
| 102-14 Izjava najviše rangirane osobe za donošenje odluka | 6 |
| 102-16 Vrijednosti, načela, standardi i norme ponašanja | 92 |
| 102-18 Upravljačka struktura | 9, 15 |
| 102-41 Kolektivni ugovori | 82 |
| 102-45 Subjekti uključeni u konsolidirane financijske izvještaje | 4 |
| 102-49 Promjene u izvještavanju | 100 |
| 102-50 Izvještajno razdoblje | 100 |
| 102-51 Datum posljednjeg izvještaja | 100 |
| 102-52 Izvještajni ciklus | 100 |
| 102-53 Kontakt za pitanja vezana uz izvještaj | 100 |
| Tematski specifični Standardi | |
| Ekonomske teme | |
| GRI 201: Ekonomski učinak 2016 | 43 |
| GRI 204: Praksa nabave 2016 | 29 |
| GRI 205: Antikorupcija 2016 | 90 |
| GRI 207: Porez 2019 | 43 |
gri indeks
| GRI Standardi, Objava Broj stranice(a) i/ili URL |
||
|---|---|---|
| Okolišne teme | ||
| GRI 301: Materijali 2016 | 56 | |
| GRI 302: Energija 2016 | 78 | |
| GRI 303: Voda i otpadne vode 2018 | 78 | |
| GRI 304: Biološka raznolikost 2016 | 78 | |
| GRI 305: Emisije 2016 | 78 | |
| GRI 306: Otpad 2020 | 78 | |
| GRI 307: Pridržavanje propisa zaštite okoliša 2016 | 78 | |
| Društvene teme | ||
| GRI 401: Zapošljavanje 2016 | 83, 90 | |
| GRI 402: Odnosi zaposlenika i menadžmenta 2016 | 82, 84 | |
| GRI 403: Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu 2018 | 26, 82, 90 | |
| GRI 404: Obuka i obrazovanje 2016 | 83, 90 | |
| GRI 405: Raznolikost i jednake mogućnosti 2016 | 90 | |
| GRI 406: Nediskriminacija 2016 | 90 | |
| GRI 407: Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja 2016 | 27, 82, 90 | |
| GRI 408: Dječji rad 2016 | 90 | |
| GRI 412: Procjena ljudskih prava 2016 | 90 | |
| GRI 413: Lokalne zajednice 2016 | 27, 90 | |
| GRI 415: Javne politike 2016 | 90 | |
| GRI 416: Zdravlje i sigurnost kupaca 2016 | 28, 29, 53, 90, 96 |
Financijski izvještaji 12



Ernst & Young d.o.o. Radnička cesta 50, 10 000 Zagreb Hrvatska / Croatia MBS: 080435407 OIB: 58960122779 PDV br. / VAT no.: HR58960122779 Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr
Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22
Izvješće neovisnog revizora
Dioničarima društva Podravka d.d.
Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja
Mišljenje
Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Društva Podravka d.d. (Društvo), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2021., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama glavnice za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.
Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na 31. prosinca 2021., njegovu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, usvojenima od EU (MSFI-ima, usvojenima od EU).
Osnova za mišljenje
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja.
Neovisni smo od Društva u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, uključujući Međunarodne standarde neovisnosti (IESBA Kodeks), Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA), i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.
Ključna revizijska pitanja
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Za svako pitanje u nastavku, opis o tome kako se naša revizija bavila tim pitanjima, pripremljen je u tom kontekstu.
Ispunili smo obveze opisane u Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja, uključujući i ta pitanja. Sukladno tome, naša revizija uključuje obavljanje postupaka dizajniranih da odgovore na našu procjenu rizika pogrešnog prikaza u financijskim izvještajima. Rezultati naših revizijskih postupaka, uključujući provedene postupke za rješavanje pitanja u nastavku, daju osnovu za izražavanje našeg mišljenja o ovim financijskim izvještajima.

| Ključna revizijska pitanja | Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje |
|---|---|
Umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita
U financijskim izvještajima, umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita prikazani su u Bilješci 10 Ostali troškovi. Dodatno, u Bilješci 20 Ulaganja u ovisna društva i Bilješci 36 Transakcije s povezanim stranama objavljeni su detalji te imovine, a opis računovodstvene politike te ključne prosudbe i procjene uključene su u Bilješci 3 Sažetak značajnih računovodstvenih politika i Bilješci 6 Ključne računovodstvene prosudbe i procjene.
Kada postoje pokazatelji umanjenja vrijednosti Uprava godišnje provodi testove umanjenja vrijednosti na ulaganjima u ovisna društva i povezanim danim kreditima. Za tako identificirana ulaganja, Uprava procjenjuje potencijalno umanjenje vrijednosti uspoređujući knjigovodstvenu vrijednost s nadoknadivom vrijednosti. Nadoknadive vrijednosti uglavnom se mjere korištenjem odgovarajućih metoda vrednovanja, poput modela sadašnje vrijednosti temeljenih na očekivanjima menadžmenta o varijablama i tržišnim uvjetima, razdoblju nastanka budućih operativnih troškova i odgovarajućih diskontnih stopa i dugoročnih stopa rasta.
Zbog složenosti i prosudbi korištenih u procjeni pokazatelja umanjenja vrijednosti i primjeni tehnika vrednovanja, umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita smatra se ključnim revizijskim pitanjem.
Revizijski postupci uključivali su razumijevanje procesa umanjenja ulaganja kao i razumijevanje kontrola unutar procesa. Pregledali smo metodologiju korištenu od strane menadžmenta prilikom procjene knjigovodstvene vrijednosti pojedinog ulaganja u ovisna društva i povezanih danih kredita kako bi procijenili da je u skladu s MSFI-ima, usvojenima od EU, te da se dosljedno primjenjuje.
Za ulaganja za koje Društvo nije identificiralo pokazatelje umanjenja vrijednosti, ocijenili smo procjenu pokazatelja umanjenja vrijednosti menadžmenta uzimajući u obzir faktore poput nedovoljne neto imovine, pada financijske uspješnosti te postojanja dospjelih kredita i potraživanja.
Ocijenili smo pretpostavke korištene u tekućoj godini za procjenu pokazatelja umanjenja vrijednosti i testirali jesu li te pretpostavke u skladu s rezultatima postignutim u tekućoj godini, kao i trenutnim razvojem u industriji i očekivanjima Društva za ključne ulazne podatke.
Za testove umanjenja vrijednosti provedene od strane menadžmenta, ocijenili smo prognoze budućih novčanih tijekova ovisnih društava kao i proces kako su pripremljene. Usporedili smo ulazne podatke korištene u budžetima sa odobrenim budžetima te ulazne podatke iz prognoza korištenih u modelima sa planovima menadžmenta.
Usporedili smo ostvarene rezultate tekuće godine sa prognozama iz prethodne godine kako bi ocijenili korištene pretpostavke. Nadalje, ocijenili smo ključnu pretpostavku menadžmenta vezano uz stopu dugoročnog rasta uspoređujući navedenu stopu sa povijesnim stopama rasta i sa tržišnim podacima.
Proveli smo revizijske postupke koji se odnose na provjeru matematičke točnosti modela umanjenja vrijednosti, analizu osjetljivosti, te smo ocijenili primjerenost korištene diskontne stope u kalkulaciji uz pomoć stručnjaka. Nadalje, ocijenili smo cjelovitost troškova umanjenja vrijednosti kroz usporedbu izračunatih gubitaka sa računovodstvenim evidencijama.
Također, ocijenili smo primjerenost relevantnih objava u financijskim izvještajima, te njihovu usklađenost sa MSFI-ima, usvojenima od EU.
A member firm of Ernst & Young Global Limited
Mjerodavan sud: Trgovački sud u Zagrebu; Temeljni kapital: 20.000,00 kuna, uplaćen u cijelosti;
Članovi Uprave: Berislav Horvat, Ivana Krajinović, Zvonimir Madunić Applicable court: Commercial court in Zagreb; Registered share capital is 20.000,00 HRK, fully paid;
Members of the Board: Berislav Horvat, Ivana Krajinović, Zvonimir Madunić

| Revizijski postupci uključivali su razumijevanje procesa umanjenja vrijednosti imovine kao i razumijevanje kontrola unutar procesa. Pregledali smo metodologiju korištenu od strane menadžmenta prilikom procjene knjigovodstvene vrijednosti pojedine nematerijalne imovine kako bi procijenili da je u skladu s MSFI-ima, usvojenima od EU, te da se dosljedno primjenjuje. Ocijenili smo prognoze budućih novčanih tijekova, kao i proces kako su pripremljene. Usporedili smo ulazne podatke korištene u budžetima sa odobrenim budžetima te ulazne podatke iz prognoza korištenih u modelima sa planovima menadžmenta. Usporedili smo ostvarene rezultate tekuće godine sa prognozama prethodne godine kako bi ocijenili korištene pretpostavke. Nadalje, ocijenili smo ključnu pretpostavku menadžmenta vezano uz stopu dugoročnog rasta uspoređujući navedenu stopu sa povijesnim stopama rasta. Proveli smo revizijske postupke koji se odnose na provjeru matematičke točnosti modela umanjenja vrijednosti, analizu osjetljivosti, te smo ocijenili primjerenost korištene diskontne stope u kalkulaciji |
|---|
| uz pomoć stručnjaka. Također, ocijenili smo primjerenost relevantnih objava u financijskim izvještajima, te njihovu usklađenost sa |
Ključna revizijska pitanja Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

| Ključna revizijska pitanja | Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje | |
|---|---|---|
| Priznavanje prihoda: Vrednovanje popusta, poticaja i rabata odobrenih kupcima |
||
| Kao što je navedeno u financijskim izvještajima u Bilješci 3 Sažetak značajnih računovodstvenih politika i Bilješci 8 Prihodi od prodaje, Društvo priznaje prihode neto od iznosa rabata, popusta, povrata, naknada za izlaganje te raznih promotivnih i marketinških aktivnosti koje su sastavni dio ugovora s kupcima. Mjerenje i prezentiranje prihoda stoga uključuje i procjene vezane uz takve ugovore i |
Revizijski postupci uključivali su razumijevanje procesa priznavanja prihoda uključujući i priznavanje popusta, poticaja i rabata kao i ocjenu usklađenosti sa politikama vezanima uz primjenjive računovodstvene standarde. Stekli smo razumijevanje i testirali smo operativnu efektivnost kontrola implementiranih u proces priznavanja prihoda. |
|
| aktivnosti. Na datum izvještavanja, iznosi popusta, poticaja i rabata koji su nastali, a nisu još plaćeni od strane |
Na uzorku smo pregledali transakcije na prihodima nastale prije i nakon samog datuma bilance, kao i odobrenja nakon izvještajnog datuma kako bi ocijenili jesu li prihodi priznati u ispravnom razdoblju. |
|
| kupaca, procijenjeni su i obračunati. Zbog raznolikosti ugovornih uvjeta na različitim tržištima, menadžment je dužan nadzirati veliki broj pojedinačnih aranžmana s kupcima kako bi procijenio iznose popusta, poticaja i rabata na datum izvještavanja. To se smatra složenim i uključuje rizik neispravnog uključivanja ili ne uključivanja popusta, poticaja i rabata u tekuće |
Postavili smo očekivanja prihoda od prodaje za tekuću godinu razmatrajući povijesne podatke o prihodima i popustima, poticajima i rabatima, usporedili smo ih sa stvarno ostvarenim prihodima od prodaje i istražili neočekivane razlike. |
|
| razdoblje i u obračun na kraju godine ili netočnog izračuna ovih iznosa proknjiženih na datum izvještavanja. Sukladno gore navedenom, mjerenje i prezentiranje navedenih troškova smatra se ključnim revizijskim |
Na uzorku ključnih kupaca, pregledali smo odredbe ugovora te preračunali vrijednosti popusta, poticaja i rabata. U slučajevima u kojima su se naši preračuni razlikovali od iznosa menadžmenta, zaprimili smo popratne dokaze za razlike kako bi potvrdili njihovu valjanost. |
|
| pitanjem zbog potrebnih prosudbi te broja pojedinačnih ugovora s kupcima na koje se odnose. |
Na uzorku smo zaprimili konfirmacije kupaca za iznose otvorenih stavaka na izvještajni datum te smo stekli razumijevanje svih značajnih razlika između konfirmacija kupaca i računovodstvenih evidencija Društva. |
|
| Također, ocijenili smo primjerenost relevantnih objava u financijskim izvještajima kao i njihovu usklađenost s MSFI-ima, usvojenima od EU. |

Ostale informacije u Godišnjem izvješću Društva za 2021. godinu
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Osim financijskih izvještaja i izvješća neovisnog revizora, Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće koje sadrži Izvješće poslovodstva društva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, niti Izvješće poslovodstva društva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.
U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.
U pogledu Izvješća poslovodstva društva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru da li Izvješće poslovodstva uključuje potrebne objave iz Članka 21. Zakona o računovodstvu te da li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sadrži podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.
Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:
-
su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva Društva za 2021. godinu usklađene, u svim bitnim odrednicama, s priloženim godišnjim financijskim izvještajima;
-
je priloženo izvješće poslovodstva Društva za 2021. godinu sastavljeno u skladu sa Člankom 21. Zakona o računovodstvu;
-
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, uključena u godišnje izvješće Društva, uključuje informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu; te
-
su dijelovi izjave o primjeni korporativnog upravljanja koji sadržavaju informacije iz članka 22. stavka 1. točaka 3. i 4. Zakona o računovodstvu, uključenih u godišnje izvješće Društva, pripremljeni u skladu sa zahtjevima Zakona o računovodstvu i dosljedni su, u svim značajnim odrednicama, priloženim financijskim izvještajima.
Dodatno, na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u priloženom Izvješću poslovodstva Društva, Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i Godišnjem izvješću. U tom smislu nemamo što izvijestiti.
Odgovornosti uprave i Revizorskog odbora za godišnje financijske izvještaje
Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima, usvojenima od EU i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Revizorski odbor je odgovoran za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.

Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih financijskih izvještaja
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
- Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
- Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
- Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.
- Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo ne bude u mogućnosti nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.
- Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
Mi komuniciramo s Revizorskim odborom u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.
Mi također dajemo izjavu Revizorskom odboru da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim u cilju uklanjanja prijetnji neovisnosti, te povezanim zaštitama.
Između pitanja o kojima se komunicira s Revizorskim odborom, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba objaviti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice objave nadmašile dobrobiti javnog interesa od takve objave.

Izvješće o ostalim pravnim i regulatornim zahtjevima
U skladu s člankom 10. stavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, u našem Izvješću neovisnog revizora dajemo sljedeće informacije koje su potrebne nastavno na zahtjeve MRevS:
Imenovanje revizora i razdoblje angažmana
Inicijalno smo imenovani revizorom Društva 18. lipnja 2019. od strane Glavne skupštine dioničara. Naš angažman obnavljan je jednom godišnje od strane Glavne skupštine dioničara, pri čemu je zadnje imenovanje na 2930. lipnja 2021, što predstavlja neprekidan angažman od 3 godine.
Dosljednost s Dodatnim izvještajem Revizorskom odboru
Potvrđujemo da je naše revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima u skladu s dodatnim izvješćem Revizorskom odboru Društva koji smo izdali na 4. travnja 2022. u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća.
Pružanje nerevizijskih usluga
Izjavljujemo da Društvu i njegovim kontroliranim tvrtkama u Europskoj Uniji nismo pružali zabranjene nerevizijske usluge navedene u članku 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Nadalje, nismo pružili ni ostale nerevizijske usluge Društvu i njegovim kontroliranim tvrtkama koje nisu objavljene u financijskim izvještajima.
Izvješće temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje
Izvješće o uvjerenju revizora o usklađenosti zasebnih godišnjih financijskih izvještaja (dalje u tekstu: financijski izvještaji), sastavljenih temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20 i 83/21) primjenom zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 kojom se za izdavatelje određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje (dalje: Uredba o ESEF-u).
Proveli smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja o tome jesu li financijski izvještaji pripremljeni za potrebe objavljivanja javnosti temeljem članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala, koji su sadržani u priloženoj elektroničkoj datoteci 5239ec3f42f24f77268a8a80481e6bdf2e52b0c80f9022a1325df592d794f726, u svim značajnim aspektima pripremljeni u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.
Odgovornosti Uprave i onih zaduženih za upravljanje
Uprava Društva odgovorna je za pripremu i sadržaj financijskih izvještaja u skladu s Uredbom o ESEF-u.
Osim toga, Uprava Društva odgovorna je održavati sustav unutarnjih kontrola koji u razumnoj mjeri osigurava pripremu financijskih izvještaja bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima izvještavanja iz Uredbe o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške.
Uprava Društva također je odgovorna za:
- objavu javnosti financijskih izvještaja sadržanih u godišnjem izvješću u važećem ESEF formatu
- odabir i korištenje XBRL oznaka u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.
Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadzor pripreme financijskih izvještaja u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja.

Odgovornosti revizora
Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija.
Obavljeni postupci
Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno uvjerenje je visok stupanj uvjerenja, međutim ne osigurava da će opseg testiranja otkriti svaku značajnu neusklađenost s Uredbom o ESEF-u.
U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:
- pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u,
- stekli smo razumijevanje internih kontrola Društva relevantnih za primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u,
- identificirali smo i procijenili rizike značajne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u zbog prijevare ili pogreške; i
- na temelju toga, osmislili i proveli postupke za odgovor na procijenjene rizike i za dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka.
Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li:
- financijski izvještaji, koji su uključeni u godišnji izvještaj, izrađeni u važećem XHTML formatu,
- podaci, sadržani u financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u, označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
- o korišten je XBRL jezik za označavanje,
- o korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,
- o oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi o ESEF-u.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i prikladni da pruže osnovu za naš zaključak.
Zaključak
Prema našem uvjerenju, temeljem provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, financijski izvještaji prezentirani u ESEF formatu, sadržani u gore navedenoj priloženoj elektroničkoj datoteci i temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala pripremljeni radi objavu javnosti, u svim značajnim odrednicama su u skladu sa zahtjevima iz članka 3., 4. i 6. Uredbe o ESEF-u za godinu završenu 31. prosinca 2021. godine.
Povrh ovog zaključka, kao i mišljenja sadržanog u dijelu ovog Izvješća neovisnog revizora za priložene financijske izvještaje i godišnje izvješće za godinu završenu 31. prosinca 2021. godine, ne izražavamo nikakvo mišljenje o informacijama sadržanima u tim prikazima ili o drugim informacijama sadržanima u prethodno navedenoj datoteci.
Angažirani partner u reviziji koja ima za posljedicu ovo izvješće neovisnog revizora je Berislav Horvat.

Berislav Horvat, Predsjednik Uprave i ovlašteni revizor
Ernst & Young d.o.o. Radnička cesta 50 10000 Zagreb, Republika Hrvatska 4. travnja 2022.
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
| (u tisućama kuna) | Bilješka | 2021. | 2020. |
|---|---|---|---|
| Prihodi od prodaje | 8 | 2.202.680 | 2.112.160 |
| Troškovi sadržani u prodanim proizvodima | 11 | (1.539.680) | (1.477.751) |
| Bruto dobit | 663.000 | 634.409 | |
| Ostali prihodi | 9 | 8.740 | 10.694 |
| Opći i administrativni troškovi | 11 | (150.991) | (156.041) |
| Troškovi prodaje i distribucije | 11 | (207.025) | (185.248) |
| Troškovi marketinga | 11 | (122.535) | (125.050) |
| Ostali troškovi | 10 | (5.149) | (11.071) |
| Operativna dobit | 186.040 | 167.693 | |
| Financijski prihodi | 13 | 73.630 | 65.082 |
| Financijski troškovi | 14 | (3.565) | (8.938) |
| Dobit prije poreza | 256.105 | 223.837 | |
| Porez na dobit | 15 | (11.001) | (30.005) |
| Dobit tekuće godine | 245.104 | 193.832 | |
| Ostala sveobuhvatna dobit: Stavke koje se neće reklasificirati u računu dobiti i gubitka |
|||
| Aktuarski gubitak - (neto od odgođenog poreza) | (416) | (1.484) | |
| Ukupno ostala sveobuhvatna dobit | (416) | (1.484) | |
| Ukupno sveobuhvatna dobit | 244.688 | 192.348 |
Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU
NA DAN 31. PROSINCA 2021. GODINE
| IMOVINA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina 16 85.770 84.121 Nekretnine, postrojenja i oprema 17 826.190 811.568 Imovina s pravom korištenja 18 39.427 34.370 Ulaganja u nekretnine 19 107.574 109.055 Ulaganja u ovisna društva 20 984.188 984.250 Dugotrajna financijska imovina 21 37.359 37.691 Odgođena porezna imovina 15 74.129 48.389 Ukupna dugotrajna imovina 2.154.637 2.109.444 Kratkotrajna imovina Zalihe 22 437.462 457.305 Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 23 478.856 486.337 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 24 - 49 Potraživanja za porez na dobit 1.194 145 Novac i novčani ekvivalenti 25 2.500 2.282 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 26 1.075 1.075 Ukupna kratkotrajna imovina 921.087 947.193 Ukupna imovina 3.075.724 3.056.637 GLAVNICA I OBVEZE Kapital i pričuve Upisani kapital 27 1.566.401 1.566.401 Kapitalna dobit 27 186.031 182.875 Vlastite dionice 27 (39.388) (47.569) Pričuve 28 639.649 510.313 Zadržana dobit 29 253.248 199.852 Ukupna glavnica 2.605.941 2.411.872 Dugoročne obveze Krediti i zajmovi 31 14.799 92.489 Obveze po najmovima 18 28.548 25.830 Dugoročna rezerviranja za primanja zaposlenih 32 24.739 23.941 Ostala dugoročna rezerviranja 32 11.577 10.741 Ukupne dugoročne obveze 79.663 153.001 Kratkoročne obveze Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 33 262.164 296.989 Obveze za porez na dobit - 476 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 30 35 66 Krediti i zajmovi 31 95.601 166.507 Obveze po najmovima 18 11.981 9.946 Kratkoročna rezerviranja za primanja zaposlenih 32 20.179 17.639 Ostala kratkoročna rezerviranja 32 160 141 Ukupne kratkoročne obveze 390.120 491.764 Ukupne obveze 469.783 644.765 Ukupno glavnica i obveze 3.075.724 3.056.637 |
(u tisućama kuna) | Bilješka | 31.12.2021. | 31.12.2020. |
|---|---|---|---|---|
Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
| (u tisućama kuna) | Upisani kapital |
Kapitalna dobit |
Vlastite dionice |
Pričuve za vlastite dionice |
Zakonske pričuve |
Ostale pričuve |
Zadržana dobit |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2020. godine | 1.566.401 | 178.031 | (47.569) | 147.604 | 36.605 | 246.480 | 150.057 | 2.277.609 |
| Sveobuhvatna dobit | ||||||||
| Dobit za godinu | - | - | - | - | - | - | 193.832 | 193.832 |
| Aktuarski gubici (neto od odgođenog poreza) | - | - | - | - | - | (1.484) | - | (1.484) |
| Ostala sveobuhvatna dobit | - | - | - | - | - | (1.484) | - | (1.484) |
| Ukupna sveobuhvatna dobit | - | - | - | - | - | (1.484) | 193.832 | 192.348 |
| Transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici |
||||||||
| Raspodjela zadržane dobiti (bilješka 28 (i)) | - | - | - | - | 7.259 | 73.849 | (81.108) | - |
| Realizacija opcija | - | (3.722) | - | - | - | - | - | (3.722) |
| Fer vrijednost isplata s temelja dionica (bilješka 35) | - | 8.566 | - | - | - | - | - | 8.566 |
| Objavljena dividenda | - | - | - | - | - | - | (62.929) | (62.929) |
| Ukupno transakcije s vlasnicima priznate direktno | ||||||||
| u glavnici | - | 4.844 | - | - | 7.259 | 73.849 | (144.037) | (58.085) |
| Stanje 31. prosinca 2020. godine | 1.566.401 | 182.875 | (47.569) | 147.604 | 43.864 | 318.845 | 199.852 | 2.411.872 |
| Sveobuhvatna dobit | ||||||||
| Dobit za godinu | - | - | - | - | - | - | 245.104 | 245.104 |
| Aktuarski gubici (neto od odgođenog poreza) | - | - | - | - | - | (416) | - | (416) |
| Ostala sveobuhvatna dobit | - | - | - | - | - | (416) | - | (416) |
| Ukupna sveobuhvatna dobit | - | - | - | - | - | (416) | 245.104 | 244.688 |
| Transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici | ||||||||
| Raspodjela zadržane dobiti (bilješka 28 (i)) | - | - | - | - | 9.692 | 120.060 | (129.752) | - |
| Realizacija opcija | - | (1.627) | 8.181 | - | - | - | 1.171 | 7.725 |
| Fer vrijednost isplata s temelja dionica (bilješka 35) |
- | 4.783 | - | - | - | - | - | 4.783 |
| Objavljena dividenda | - | - | - | - | - | - | (63.127) | (63.127) |
| Ukupno transakcije s vlasnicima priznate direktno u glavnici |
- | 3.156 | 8.181 | - | 9.692 | 120.060 | (191.708) | (50.619) |
| Stanje 31. prosinca 2021. godine | 1.566.401 | 186.031 | (39.388) | 147.604 | 53.556 | 438.489 | 253.248 | 2.605.941 |
Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
ODVOJENI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
| (u tisućama kuna) | Bilješka | 2021. | 2020. |
|---|---|---|---|
| Dobit prije poreza |
256.105 | 223.837 | |
| Amortizacija | 11 | 99.670 | 98.371 |
| Umanjenje vrijednosti ulaganja | 10 | 5.101 | 2.102 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti danih kredita i kamata | 9 | (1.642) | (878) |
| Promjena u fer vrijednosti financijskih instrumenata | 14 | 17 | (268) |
| Prihod od dividendi i slično | 13 | (69.862) | (61.671) |
| Troškovi isplata s temelja dionica | 4.783 | 8.566 | |
| Dobici od prodaje i rashoda dugotrajne imovine | 9 | (251) | (838) |
| Umanjenje/(ukidanje umanjenja) potraživanja od | |||
| kupaca i ostalih potraživanja | 324 | (5.570) | |
| Povećanje/(smanjenje) rezerviranja | 3.684 | (194) | |
| Prihod od kamata | 13 | (2.921) | (3.143) |
| Trošak kamata | 14 | 3.548 | 6.792 |
| Tečajne razlike | (251) | 3.597 | |
| Ukupna usklađivanja | 42.200 | 46.866 | |
| Promjene u radnom kapitalu: | |||
| Smanjenje/(povećanje) zaliha | 19.843 | (19.404) | |
| (Povećanje)/smanjenje potraživanja | (14.057) | 25.264 | |
| Smanjenje obveza | (32.636) | (45.714) | |
| Novčani tok od poslovnih aktivnosti | 271.455 | 230.849 | |
| Plaćeni porez | (38.428) | (48.137) | |
| Plaćene kamate | (3.806) | (6.814) | |
| Neto novac ostvaren poslovnim aktivnostima | 229.221 | 175.898 | |
| Novčani tok od ulagačkih aktivnosti | |||
| Povećanje ulaganja u ovisna društva | (5.039) | (2.102) | |
| Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i | |||
| nematerijalne imovine | (103.637) | (98.030) | |
| Primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i | |||
| nematerijalne imovine | 343 | 1.178 | |
| Dani krediti | - | (16.900) | |
| Otplata danih kredita | 1.425 | 14.490 | |
| Naplaćene kamate | 3.772 | 1.193 | |
| Naplaćene dividende | 45.421 | 37.070 | |
| Neto novac od ulagačkih aktivnosti | (57.715) | (63.101) | |
| Novčani tok od financijskih aktivnosti | |||
| Primljeni krediti i zajmovi | 97.121 | 242.517 | |
| Otplata kredita i zajmova | (200.270) | (281.449) | |
| Prodaja vlastitih dionica | 7.983 | - | |
| Otplata obveza po osnovi najma | (13.340) | (11.217) | |
| Isplata dividende | (62.782) | (62.546) | |
| Neto novac od financijskih aktivnosti | (171.288) | (112.695) | |
| Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih |
|||
| ekvivalenata | 218 | 102 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 2.282 | 2.180 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 25 | 2.500 | 2.282 |
Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih odvojenih financijskih izvještaja.
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI
Osnutak i razvoj
Država osnutka za Društvo Podravka prehrambena industrija d.d., Koprivnica ("Društvo") je Republika Hrvatska. Godine 1934. braća Wolf u Koprivnici osnivaju radionicu za preradu voća, preteču Društva. Danas se Društvo ubraja među vodeće kompanije u industriji u kojoj djeluje na području jugoistočne, srednje i istočne Europe. Osnovna poslovna aktivnost Društva je proizvodnja širokog asortimana prehrambenih proizvoda.
Podravka d.d. je osnovana kao dioničko društvo pod matičnim brojem subjekta 010006549 i osobnim identifikacijskim brojem 18928523252.
Sjedište Društva je Koprivnica, Hrvatska, na adresi Ante Starčevića 32. Glavno mjesto poslovanja Društva je Koprivnica, Republika Hrvatska.
Dionice Društva kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze do dana 27.12.2018. kada su uvrštene na Vodeće tržište Zagrebačke burze. Vlasnička struktura prikazana je u bilješci 27.
Podravka d.d. je krajnje matično društvo Grupe.
Tijekom 2021. godine nije bilo promjena u nazivu Društva ili drugog načina označavanja izvještajnog subjekta.
Skupština Društva
Skupštinu Društva čine dioničari Podravke d.d.
Nadzorni odbor Društva:
Članovi Nadzornog odbora u 2021. godini:
| Želimir Vukina | (od 01.07.2019. do 30.06.2023.) |
|---|---|
| Luka Burilović | (od 08.09.2018. do 07.09.2022.) |
| Marina Dabić | (od 01.07.2019. do 30.06.2023.) |
| Tomislav Kitonić | (od 01.07.2019. do 30.06.2023.) |
| Ksenija Horvat | (od 01.07.2019. do 30.06.2023.) |
| Ivana Matovina | (od 30.06.2017. do 29.06.2021.) |
| Petar Miladin | (od 08.09.2018. do 09.09.2022.) |
| Dajana Milodanović | (od 08.09.2018. do 07.09.2022.) |
| Krunoslav Vitelj | (od 08.09.2018. do 07.09.2022.) |
| Ivan Ostojić | (od 30.06.2021. do 30.06.2022.) |
| Martina Dalić | (od 04.02.2021. do 23.02.2027.) |
| Marin Pucar | (od 24.02.2017. do 06.01.2021.) |
| Davor Doko | (od 01.05.2017. do 23.02.2027.) |
| Marko Đerek | (od 19.07.2017. do 23.02.2022.) |
| Hrvoje Kolarić | (od 24.02.2017. do 23.02.2022.) |
| Ljiljana Šapina | (od 24.02.2017. do 23.02.2027.) |
| Milan Tadić | (od 24.02.2022. do 23.02.2027.) |
Detaljnije informacije prikazane su u bilješci 39.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 2 – OSNOVE PRIPREME
(i) Izjava o usklađenosti
Odvojeni financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije ("EU MSFI").
Financijski izvještaji prezentirani su za Društvo. Konsolidirani financijski izvještaji Društva i njegovih ovisnih društava (zajedno se nazivaju "Grupa"), koje Društvo također mora pripremiti u skladu s EU MSFI i hrvatskim zakonom, izdani su zasebno, istovremeno kad i ovi odvojeni financijski izvještaji.
Financijski izvještaji dostupni su na internetskim stranicama Društva.
Financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 4. travnja 2022. godine.
(ii) Osnove mjerenja
Financijski izvještaji pripremljeni su na načelu povijesnog troška, osim gdje je drugačije navedeno (vidi bilješku 7).
(iii) Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja
Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (kn), koja je također funkcionalna valuta, zaokruženo na najbližu tisuću.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih odvojenih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje.
3.1 Ulaganja u ovisna društva
Ovisna društva predstavljaju društva u kojima Društvo ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad poslovanjem. Kontrola je ostvarena kada Društvo ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti.
Ulaganja u ovisna društva početno se priznaju po trošku, a naknadno po trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti. Testiranje ulaganja u ovisna društva na umanjenje vrijednosti provodi se na godišnjoj razini (bilješka 6).
3.2 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
Dugotrajna imovina i grupe imovine za otuđenje (koje mogu uključivati dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te obveze povezane s tom imovinom) klasificiraju se u izvještaju o financijskom položaju kao 'namijenjene prodaji', ako je vrlo vjerojatno da će se njihova knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, a ne stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina koja se u odvojenom izvještaju o financijskom položaju tekućeg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u odvojenom izvještaju o financijskom položaju u usporednom razdoblju.
Nekretnine, postrojenja i oprema koje su namijenjene prodaji ili grupa imovine za otuđenje u cijelosti, općenito se mjere po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ili otuđenja, ovisno o tome što je niže. Nekretnine, postrojenja i oprema namijenjena prodaji se ne amortiziraju.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.3 Priznavanje prihoda
Društvo priznaje prihod u iznosu koji odražava naknadu za koju očekuje da je ima pravo ostvariti u zamjenu za obećanu robu ili uslugu kupcima. Prihod se priznaje umanjen za porez na dodanu vrijednost, količinske rabate, trgovačke popuste, povrate, troškove ulistavanja i razne promotivne i marketinške aktivnosti koje su sastavni dio ugovora s kupcima.
Ovaj se osnovni princip primjenjuje kroz model s pet koraka.
Društvo razmatra postoje li druge obveze u ugovoru koje su zasebne obveze izvršenja na koje se alocira dio transakcijske cijene.
U određivanju transakcijske cijene, Društvo razmatra učinke varijabilnih naknada, postojanje značajnih komponenata financiranja, nenovčane naknade i naknade koje se plaćaju kupcu.
Kupoprodajni ugovori Društva uglavnom sadrže samo jednu ugovornu obvezu. S obzirom na navedeno, Društvo ne objavljuje podatke o alokaciji transakcijske cijene.
(i) Prihodi od veleprodaje proizvoda i trgovačke robe
Društvo proizvodi i prodaje svoje proizvode i robu trećih strana (za koju je Društvo distributer) u veleprodaji. Prihodi od veleprodaje priznaju se kada Društvo prenese obećanu robu i usluge veletrgovcu.
Proizvodi se prodaju uz količinski popust i kupci s kojima je to ugovoreno imaju pravo na povrat neispravne robe. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za dane i procijenjene količinske popuste i prodajne diskonte i povrate. Procjene količinskih popusta utvrđuju se na temelju ugovora s kupcima. Prodaja ne sadržava elemente financiranja.
(ii) Prihodi od maloprodaje proizvoda i trgovačke robe
Prihodi od maloprodaje proizvoda i robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Društvo nema programe posebnih pogodnosti za kupce.
(iii) Prihodi od usluga
Prihodi od usluga poput uslužne proizvodnje priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene, prema stupnju dovršenosti, na osnovu udjela stvarno obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se trebaju obaviti.
(iv) Financijski prihodi
Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva, promjene fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te dobitaka od tečajnih razlika. Prihod od kamate priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeći metodu efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.4 Najmovi
Najam je ugovor ili dio ugovora kojim se prenosi pravo korištenja imovine (utvrđene imovine) u dogovorenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Društvo unajmljuje određene nekretnine (uključujući i dugoročni najam poljoprivrednog zemljišta) te postrojenja i opremu.
Društvo je usvojilo MSFI 16 koristeći modificiranu retrospektivnu metodu donošenja, s datumom početne primjene 1. siječnja 2019. Društvo je primijenilo standard samo na ugovore koji su prethodno identificirani kao najmovi primjenjujući MRS 17 i IFRIC 4 na datum početne primjene.
Društvo je također odabralo korištenje izuzeća od priznavanja za ugovore o najmu koji na dan početka, imaju trajanje razdoblje najma 12 mjeseci ili manje, a ne sadrže opciju kupnje (kratkoročni najmovi) i ugovore o najmu za koje je predmetna imovina niske vrijednosti u iznosu do 35 tisuća kuna (imovina male vrijednosti). Kod procjene imovine male vrijednosti polazi se od procjene nove imovine, bez obzira na starost te imovine u trenutku procjene. Ukoliko najmoprimac daje imovinu u podnajam, glavni najam se ne smatra imovinom male vrijednosti. Kod kratkoročnih najmova i najmova male vrijednosti priznaju se plaćanja najma povezana s tim najmovima kao trošak na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma.
Na datum početka najma Društvo priznaje imovinu s pravom korištenja prema metodi troška. Trošak imovine s pravom korištenja sastoji se od iznosa početnog mjerenja obveze za najam, svih plaćanja najma uvećana za sve direktne troškove i umanjena za primljene popuste. Imovina se aktivira prilikom stavljanja u upotrebu.
Društvo na datum početka najma priznaje i obveze po osnovi najma u visini sadašnje vrijednosti minimalnih budućih plaćanja najma (diskontirana vrijednost). Za diskontiranje se koristi kamatna stopa navedena u ugovoru o najmu ili ukoliko nije poznata koristi se inkrementalna stopa na zaduženje na datum početka najma.
Varijabilna plaćanja najma koja ne ovise o indeksu ili stopi ne uključuju se u obveze po osnovi najma već se priznaju u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.
Kod naknadnog mjerenja društvo najmoprimac mjeri vrijednosti utvrđene imovine u najmu po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti te se usklađuje za ponovno utvrđenu vrijednost obveze po osnovi najma.
Imovina se amortizira od datuma početka najma do kraja korisnog vijeka upotrebe imovine.
Obveze po osnovi najma mjere se metodom efektivne kamatne stope, a do ponovnog vrednovanja dolazi kako bi se uključile promjene uslijed ponovne procjene (promjene fiksnih plaćanja, razdoblja najma, diskontne stope i drugih sličnih promjena).
Razdoblje najma obuhvaća neopozivo razdoblje tijekom kojeg najmoprimac ima pravo korištenja imovine koja je predmet najma, a započinje na datum na koji najmodavac stavlja utvrđenu imovinu na raspolaganje najmoprimcu. Razdoblje najma obuhvaća i razdoblja obuhvaćena mogućnošću produljenja najma ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost te razdoblja obuhvaćena mogućnošću raskida najma ako je izvjesno da najmoprimac neće iskoristiti tu mogućnost.
U izvještaju o financijskom položaju imovina s pravom korištenja iskazuje se kao zasebna pozicija unutar dugotrajne imovine, obveze po osnovi najma iskazuju se kao zasebna pozicija unutar dugoročnih i kratkoročnih obveza.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.4 Najmovi (nastavak)
U izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazuje se trošak amortizacije imovine s pravom korištenja i kamatni troškovi na obveze po osnovi najma (vidjeti bilješku 18).
Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.
Prodaja i povratni najam
Prodaja i transakcija povratnog najma sadrže prodaju neke imovine i povrat/najam iste.
Ako prijenos imovine predstavlja prodaju, Društvo kao prodavatelj-najmoprimac je dužno imovinu s pravom korištenja koja proizlazi iz povratnog najma mjeriti razmjerno s prethodnom knjigovodstvenom vrijednosti imovine koja odgovara pravu korištenja koje je prodavatelj-najmoprimac zadržao. U tom slučaju Društvo kao prodavatelj-najmoprimac priznaje samo iznos moguće dobiti ili gubitka koji se odnosi na prava prenesena na kupca-najmodavca.
Ako fer vrijednost naknade za prodaju imovine nije jednaka fer vrijednosti imovine ili ako plaćanja najma nisu po tržišnim stopama, Društvo je dužno izvršiti usklađivanja kako bi prihode od prodaje izmjerila po fer vrijednosti. Pri tome svi uvjeti koji ne dosežu tržišne vrijednosti obračunavaju se kao prijevremena plaćanja najma i svi uvjeti koji premašuju tržišne vrijednosti obračunavaju se kao dodatno financiranje koje kupac-najmodavac osigurava prodavatelju-najmoprimcu. Sva potencijalna usklađivanja mjere se na temelju vrijednosti razlike između fer vrijednosti naknade za prodaju i fer vrijednosti imovine ili razlike između sadašnje vrijednosti ugovornih plaćanja najma i sadašnje vrijednosti plaćanja najma po tržišnim stopama.
Ako prijenos imovine ne predstavlja prodaju, Društvo kao najmoprimac dužno je i dalje priznavati prenesenu imovinu i priznati financijsku obvezu koja je jednaka prihodu od prijenosa.
3.5 Strane valute
Transakcije i stanja u stranim valutama
Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum izvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na datum izvještavanja. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u dobit ili gubitak.
Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preračunavaju se po novim tečajevima.
Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečaja važećeg na dan transakcije.
3.6 Posudbe i troškovi posudbe
Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u odvojenom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.
Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je prihvatljiva.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.6 Posudbe i troškovi posudbe (nastavak)
Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Društvo ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.
3.7 Državne potpore
Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Društvo troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Društvo nabavi, izgradi ili na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu, se priznaju u odvojenom izvještaju o financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine.
Potraživanja temeljem državnih potpora, s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne financijske potpore Društvu bez budućih povezanih troškova, se priznaju u dobit i gubitak razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.
3.8 Dividenda
Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.
3.9 Izvještavanje o poslovnim segmentima
Segment je dio Društva koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.
Na nekonsolidiranoj razini, na osnovi interne strukture izvještavanja prate se i izvještavaju sljedeći segmenti:
- PP Kulinarstvo
- PP Dječja hrana, slastice, snack
- PP Podravka hrana
- PP Žito i Lagris
- PP Mesni proizvodi, jela i namazi
- PP Riba
- Ostala prodaja
Društvo utvrđuje poslovne segmente prema internim izvještajima o sastavnim dijelovima Društva koje redovito pregledava glavni izvršni donositelj poslovnih odluka (Uprava Društva) kako bi se na segmente rasporedili resursi i ocijenila uspješnost njihovog poslovanja. Pojedinosti o poslovnim segmentima objavljene su u bilješci 8 uz odvojene financijske izvještaje. Komparativni podaci prikazani su po načelu usporedivosti.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.10 Oporezivanje
(i) Porez na dobit
Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se unutar dobiti ili gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti. Porez se priznaje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na stavke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu. U tom slučaju, porez se priznaje u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u kapitalu.
Iznos poreza na dobit za tekuću godinu obračunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi na dan bilance.
Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.
(ii) Odgođena porezna imovina i obveze
Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene, temeljene na zakonima koji su važeći na datum izvještavanja.
Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.
Odgođena porezna imovina priznata po osnovi prenesenih poreznih gubitaka priznaje se prema poreznom zakonu zemlje u kojoj Društvo posluje na razdoblje koje je zakonom dozvoljeno te se u po isteku tog razdoblja raspušta ukoliko do tada nije iskorištena.
Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuće porezne obveze i imovine te ukoliko se odnose na poreze koje je obračunalo isto porezno tijelo na isto oporezivi subjekt, ili na različite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuće porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati istovremeno.
(iii) Porezna izloženost
U određivanju iznosa tekućeg i odgođenog poreza, Društvo uzima u obzir utjecaj neizvjesnih poreznih pozicija te mogućnost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja se na procjene i pretpostavke i može uključivati niz prosudbi o budućim događajima. Novi podaci koji mogu postati dostupni mogu uzrokovati da Društvo promijeni svoju prosudbu o adekvatnosti postojećih poreznih obveza. Takve promjene poreznih obveza utjecat će na porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.
(iv) Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u odvojenom izvještaju o financijskom položaju na neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.11 Nekretnine, postrojenja i oprema
Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u odvojenom izvještaju o financijskom položaju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Društvo imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenog dijela prestaje se priznavati. Svi ostali troškovi održavanja terete odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali.
Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Amortizacija ostalih nekretnina te postrojenja i opreme se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška ili do rezidualne vrijednosti sredstva te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:
| Zgrade | 10 do 50 godina |
|---|---|
| Oprema | 3 do 30 godina |
Preostala vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Društvo trenutno dobilo od prodaje imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Preostala vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki izvještajni datum i po potrebi usklađuju.
U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa.
Dobici i gubici nastali prodajom utvrđeni su kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti prodanog sredstva te se priznaju unutar dobiti ili gubitka u sklopu ostalih prihoda/troškova.
3.12 Ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine odnose se na nekretnine (zemljište, zgrade ili dio zgrade ili oboje) koje se drže u svrhu stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti ili oboje. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja.
Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Amortizacija zgrada obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe od 10 do 50 godina.
Naknadni izdaci kapitaliziraju se kada je vjerojatno da će Društvo od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete dobit ili gubitak kada nastanu. Ukoliko Društvo počne koristiti ulaganje u nekretnine, ono se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu.
Društvo objavljuje fer vrijednost ulaganja u nekretnine na temelju periodičkih neovisnih procjena vrijednosti procjenitelja.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.13 Nematerijalna imovina
Nematerijalna imovina može se steći u razmjeni za nenovčanu imovinu ili sredstva, ili kombinaciju novčanih i nenovčanih sredstava, pri čemu se trošak nabave takve nematerijalne imovine utvrđuje po fer vrijednosti osim ukoliko samoj transakciji razmjene nedostaje komercijalnog sadržaja ili se fer vrijednost primljenog ili otuđenog sredstva ne može pouzdano utvrditi, u kojem slučaju se utvrđuje po knjigovodstvenoj vrijednosti otuđenog sredstva.
(i) Brandovi i distribucijska prava
Prava distribucije proizvoda te određeni brandovi imaju ograničeni vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao trošak distribucijskih prava tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 3 do 15 godina.
Prava na stečene zaštitne znakove i know-how iskazani su po trošku i imaju neograničeni vijek upotrebe, jer obavljene analize svih relevantnih faktora na dan izvještavanja pokazuju da ne postoji predvidiva granica za razdoblje u toku kojeg je očekivano da će identificirana prava stvarati neto novčani priljev. Nematerijalna imovina s neograničenim vijekom upotrebe godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (bilješka 3.14).
(ii) Računalni software
Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 5 godina.
(iii) Interno stvorena nematerijalna imovina – troškovi istraživanja i razvoja
Izdaci nastali aktivnostima istraživanja priznaju se kao rashod u razdoblju u kojem su nastali. Interno stvoreno nematerijalno sredstvo koje je nastalo razvojem (ili u razvojnoj fazi internog projekta) priznaje se onda, i samo onda, ako je moguće dokazati sve niže navedeno:
- tehničku provedivost dovršenja nematerijalnog sredstva kako bi bilo raspoloživo za uporabu ili prodaju;
- namjeru dovršenja nematerijalnog sredstva i njegove uporabe ili prodaje;
- mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva;
- način na koji će nematerijalno sredstvo stvarati buduće vjerojatne ekonomske koristi;
- dostupnost odgovarajućih tehničkih, financijskih i drugih resursa za okončanje razvoja te korištenje ili prodaju nematerijalnog sredstva;
- mogućnost pouzdanog utvrđivanja izdataka koji se mogu povezati s razvojem nematerijalnog sredstva.
Iznos koji se početno priznaje kod interno kreiranog nematerijalnog sredstva jest zbroj izdataka nastalih od datuma na koji je sredstvo prvi put udovoljilo gore navedenim kriterijima priznavanja. Ako interno stvoreno nematerijalno sredstvo nije moguće priznati, izdaci povezani s razvojem se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.
Nakon početnog priznavanja, interno stvorena nematerijalna imovina iskazuje se po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti po istoj osnovi kao i odvojeno stečena nematerijalna imovina.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.14 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine
Na svaki izvještajni dan, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine (osim zaliha i odgođenih poreza) kako bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina Društva se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja.
Nematerijalna imovina neograničenog vijeka uporabe testira se na umanjenje jednom godišnje te ostala nematerijalna imovina ukoliko postoji naznaka o mogućem umanjenju imovine.
Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope nakon oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.
Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod.
Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod.
3.15 Zalihe
Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Trošak se određuje po metodi ponderiranih prosječnih cijena. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje.
Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaća sirovine, trošak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajući dio općih troškova proizvodnje (na bazi normalnog redovnog kapaciteta proizvodnje).
Trgovačka roba iskazuje se po nižem od troška nabave i prodajne cijene (umanjene za poreze i rabate).
3.16 Potraživanja od kupaca
(i) Potraživanja od kupaca
Potraživanja od kupaca početno se priznaju po trošku koji je jednak fer vrijednosti u trenutku priznavanja, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, ako je značajno, a ako nije po nominalnom iznosu, umanjene za ispravak vrijednosti.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.16 Potraživanja od kupaca (nastavak)
(ii) Mjenice
Društvo na ime izmirenja svojih potraživanja prima instrumente osiguranja naplate potraživanja.
Mjenice primljene od kupaca na ime otvorenih potraživanja od kupaca mogu se eskontirati kod faktoring društva prije njihovog dospijeća. Ako se radi o mjenici sa pravom regresa (regresna mjenica) faktoring društvo preuzima ulogu upravljanja potraživanjem, ali ne preuzima kreditni rizik za nenaplatu potraživanja od originalnog (glavnog) dužnika. Temeljem uplate faktoring društva, Društvo evidentira naplatu potraživanja od originalnog (glavnog) kupca uz istovremeno evidentiranje potraživanja po eskontiranoj mjenici i obveze po regresnom pravu.
Kod mjenica koje se od glavnog dužnika naplaćuju po dospijeću, potraživanja od glavnog dužnika zatvaraju se naplatom te mjenice.
3.17 Novac i novčani ekvivalenti
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po viđenju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće. U odvojenom izvještaju o financijskom položaju su prekoračenja po bankovnim računima uključena u kratkoročne obveze.
3.18 Dionički kapital
Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće troškove transakcije i porez na dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica prikazan je kao kapitalna dobit.
Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva.
3.19 Primanja radnika
(i) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo u ime svojih radnika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, kojima upravljaju treće strane obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova umirovljenja vezano uz mirovine iz obveznih mirovinskih fondova.
(ii) Poticajne otpremnine
Obveze za otpremnine priznaju se kad Društvo prekine radni odnos radnika prije redovnog datuma umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Društvo priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.19 Primanja radnika (nastavak)
(iii) Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu
Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost temeljem aktuarskog izračuna koji se izrađuje na kraju svakog izvještajnog razdoblja te koji koristi pretpostavke o broju radnika za koje se procjenjuje da će ostvariti pravo na otpremninu pri redovnoj mirovini, procijenjeni trošak navedenih otpremnina te diskontnu stopu koja je određena kao prosječna očekivana stopa prinosa na ulaganja u državne i korporativne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama priznaju se kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
(iv) Dugoročna primanja radnika
Društvo priznaje obvezu za dugoročna primanja radnika (jubilarne nagrade) ravnomjerno u razdoblju u kojem je nagrada ostvarena na temelju stvarnog broja godina radnog staža. Obvezu za dugoročna primanja radnika mjeri nezavisni aktuar na kraju svakog izvještajnog razdoblja koristeći pretpostavke o broju radnika kojima navedena primanja treba isplatiti, procijenjeni trošak navedenih primanja te diskontne stope koja je određena kao prosječna očekivana stopa prinosa na ulaganju u korporativne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama priznaju se unutar dobiti ili gubitka.
(v) Kratkoročna primanja radnika
Društvo priznaje rezerviranje za bonuse zaposlenicima kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza.
(vi) Primanja u obliku dionica
Društvo upravlja planom primanja u obliku dionica. Fer vrijednost primljene usluge radnika u zamjenu za odobrene opcije priznaje se kao trošak. Ukupan iznos kojeg treba iskazati kao trošak u razdoblju stjecanja prava na korištenje odnosi se na fer vrijednost odobrenih opcija, isključujući učinak bilo kojih netržišnih uvjeta stjecanja prava na korištenje (na primjer, profitabilnost i ciljani porast prodaje). Na svaki izvještajni datum, provjerava se procjena broja opcija za koje se očekuje da će biti iskorištene. Subjekt priznaje učinak pregleda prvotnih procjena, ako ih ima, u odvojenom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (unutar dobiti ili gubitka), kao i pripadajuće usklađenje na glavnicu tijekom preostalog razdoblja stjecanja prava na korištenje.
Primici umanjeni za pripadajuće troškove transakcije iskazuju se kao povećanje dioničkog kapitala (nominalna vrijednost dionica) i kapitalne dobiti (razlika između nominalne vrijednosti dionica i primitaka od izdanja) kada su opcije iskorištene.
3.20 Rezerviranja
Rezerviranje je priznato kad Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je nastala kao rezultat prošlih događaja, te je vjerojatno (više da nego ne), da će odljev sredstava biti potreban da se podmiri ta obveza, a pouzdano se može procijeniti iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na izvještajni dan, te se usklađuju s procjenom temeljenom na trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će nastati kako bi se podmirila obveza, utvrđenih korištenjem procijenjene bezrizične kamatne stope kao diskontne stope. Kad se koristi diskontiranje, svake se godine otpuštanje diskonta knjiži kao financijski trošak te je iskazana vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.
Rezerviranja za troškove restrukturiranja priznaju se kad Društvo ima razrađen formalan plan restrukturiranja o kojem su obaviještene strane na koje se plan odnosi.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.21 Financijski instrumenti
A. Financijska imovina
(i) Priznavanje i početno mjerenje
Potraživanja od kupaca početno se priznaju u trenutku nastanka. Sva ostala financijska imovina početno se priznaje kada Društvo postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta.
Financijska imovina (osim ako se radi o potraživanju od kupaca bez značajne financijske komponente) početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVRDG), za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta. Potraživanje od kupaca bez značajne komponente financiranja početno se mjeri po transakcijskoj cijeni.
(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje
Pri početnom priznavanju, financijska se imovina klasificira kao ona koja se mjeri po:
- amortiziranom trošku;
- fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobiti (FVOSD) dužnički instrumenti;
- fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobiti (FVOSD) vlasnički instrumenti;
- ili FVRDG (fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka).
Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim ako Društvo ne promijeni svoj poslovni model za upravljanje financijskom imovinom u kojem slučaju se financijska imovina reklasificira od prvog dana prvog izvještajnog razdoblja koje slijedi nakon promjene poslovnog modela.
Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava sljedeće uvjete i ako nije klasificirana kao mjerena po FVRDG:
- drži se u sklopu poslovnog modela čiji je cilj naplata ugovornih novčanih tokova; i
- ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.
Dužnički instrumenti mjeri se po FVOSD ako ispunjava sljedeće uvjete i nije klasificirano kao mjereno po FVRDG:
- drži se u sklopu poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje naplatom ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine; i
- ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.
Prilikom početnog priznavanja vlasničkog instrumenta koji se ne drži radi trgovanja, Društvo može neopozivo odabrati prikazivanje promjena u fer vrijednosti navedenog instrumenta kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav odabir vrši se na individualnoj osnovi za svaki pojedinačni instrument.
Sva financijska imovina koja nije klasificirana kao financijska imovina mjerena po amortiziranom trošku ili po FVOSD kako je gore opisano, mjeri se po FVRDG. Navedeno uključuje svu derivativnu financijsku imovinu. Prilikom početnog priznavanja Društvo može neopozivo klasificirati financijsku imovinu koja inače ispunjava zahtjeve za mjerenje po amortiziranom trošku ili po FVOSD kao imovinu mjerenu po FVRDG ukoliko takvo klasificiranje eliminira ili značajno smanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.21 Financijski instrumenti (nastavak)
A Financijska imovina (nastavak)
(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)
Ocjena poslovnog modela
Društvo ocjenjuje cilj poslovnog modela, u kojem se određena financijska imovina drži, na razini portfelja budući da to najbolje odražava način na koji se upravlja poslovanjem te informacije kojima poslovodstvo raspolaže. Informacije koje se pritom razmatraju uključuju sljedeće:
- koje su politike i ciljevi usvojeni vezano uz portfelj te kako te politike djeluju u praksi. Navedeno uključuje razmatranja ukoliko je strategija poslovodstva usmjerena na; ostvarivanje ugovornih prihoda od kamata; održavanje određenog profila vezano uz kamatne stope; usklađivanje dospijeća financijske imovine s dospijećem bilo koje povezane obveze ili očekivanih novčanih odljeva; ili na ostvarivanje novčanih priljeva prodajom imovine;
- kako se ocjenjuje uspješnost portfelja i o tome izvještava poslovodstvo Društva;
- koji rizici utječu na uspješnost poslovnog modela (i financijske imovine koja se drži u sklopu tog poslovnog modela) i način na koji se tim rizicima upravlja;
- kako se određuje naknada poslovodstva i/ili onih koji upravljaju portfeljem npr. temelji li se naknada na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na novčanim priljevima od ugovorenih novčanih tokova; i
- učestalost, količina i trenutak prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razlozi za prodaju i buduća očekivanja prodajnih aktivnosti.
Prijenosi financijske imovine trećim stranama u sklopu transakcija koje ne ispunjavaju uvjete za prestanak priznavanja ne smatraju se prodajom budući da Društvo nastavlja priznavati navedenu imovinu.
Potraživanja od kupaca drže se u poslovnom modelu držanja radi naplate.
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja ili kojom se upravlja te se njena uspješnost vrednuje na temelju njene fer vrijednosti, mjeri se po FVRDG.
Procjena predstavljaju li ugovoreni novčani tokovi isključivo otplate glavnice i kamate
U svrhu ove procjene koja je relevantna za potrebe klasifikacije financijske imovine po amortiziranom trošku, 'glavnica' se definira kao fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju. 'Kamata' se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca, kreditni rizik povezan s vremenskim periodom u kojem se otplaćuje preostali dio glavnice te ostale osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi), kao i za profitnu maržu.
Pri procjeni osnovnog kriterija, odnosno, predstavljaju li ugovorni novčani tokovi isključivo plaćanja glavnice i kamata, Društvo razmatra ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovorni uvjet koji bi mogao promijeniti vrijeme ostvarivanja ili iznos ugovornih novčanih tokova na način da osnovni kriterij ne bi bio zadovoljen
Struktura financijske imovine Društva je jednostavna te se prvenstveno odnosi na potraživanja od kupaca bez značajne financijske komponente, dane zajmove te kratkoročne depozite u bankama dok su terminski ugovori neznačajnog iznosa. Navedeno olakšava i minimizira kompleksnost procjene zadovoljava li navedena financijska imovina kriterij 'plaćanja isključivo glavnice i kamata'.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.21 Financijski instrumenti (nastavak)
A Financijska imovina (nastavak)
(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)
Naknadno mjerenje te priznavanje dobitaka i gubitaka
Tablica u nastavku daje pregled ključnih odredbi računovodstvene politike koju Društvo koristi za naknadno mjerenje financijske imovine te priznavanje dobitaka i gubitaka po svakoj vrsti financijske imovine:
| Financijska imovina po FVRDG |
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Neto dobici i gubici, uključujući bilo koje prihode od kamata ili dividendi, priznaju se unutar dobiti ili gubitka. |
|---|---|
| Financijska imovina po amortiziranom trošku |
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak umanjuje se za gubitke od umanjenja vrijednosti. Prihodi od kamata, pozitivne i negativne tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Dobit ili gubitak pri prestanku priznavanja priznaje se unutar dobiti ili gubitka. |
| Dužnički instrumenti po FVOSD |
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Prihod od kamata izračunat primjenom metode efektivne kamatne stope, pozitivne i negativne tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Ostali neto dobici i gubici proizašli iz promjene fer vrijednosti priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti. Prestankom priznavanja, dobici i gubici akumulirani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se u dobit ili gubitak. |
| Vlasnički instrumenti po FVOSD |
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Dividenda se priznaje kao prihod unutar dobiti ili gubitka, osim ako je jasno da dividenda predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Ostali neto dobici i gubici priznaju se u ostalu sveobuhvatnu dobit i nikada se ne reklasificiraju u dobit ili gubitak. |
(iii) Prestanak priznavanja
Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu pri isteku ugovornih prava vezanih uz novčane tokove od te financijske imovine ili pri prijenosu prava na ugovorne novčane tokove u transakciji u kojoj se prenose svi rizici i koristi od vlasništva financijske imovine ili u kojoj Društvo niti prenosi niti zadržava rizike i koriste od vlasništva, ali ne zadržava kontrolu nad financijskom imovinom.
Kada Društvo obavlja transakcije u kojima prenosi financijsku imovinu priznatu u svom izvještaju o financijskom položaju, ali zadržava sve ili gotovo sve rizike i koristi koji proizlaze iz prenesene imovine, takva prenesena imovina ne prestaje se priznavati.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.21 Financijski instrumenti (nastavak)
B. Financijske obveze
(i) Priznavanje i početno mjerenje
Izdani dužnički vrijednosni papiri početno se priznaju u trenutku nastanka. Sve ostale financijske obveze početno se priznaju kada Društvo postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta.
Financijska obveza početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po FVRDG, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta.
(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje
Financijske obveze mjere se po amortiziranom trošku ili FVRDG. Financijska obveza klasificira se kao mjerena po FVRDG ako je klasificirana kao namijenjena trgovanju, ako je derivativna ili ako je klasificirana kao mjerena po FVRDG pri početnom priznavanju. Financijske obveze po FVRDG mjere se po fer vrijednosti, a neto dobici i gubici, uključujući sve rashode od kamata, priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Ostale financijske obveze naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Rashodi od kamata i tečajne razlike priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Svi dobici ili gubici kod prestanka priznavanja također se priznaju unutar dobiti ili gubitka.
(iii) Prestanak priznavanja
Društvo prestaje priznavati financijsku obvezu kada se ugovorne obveze isplate, otkažu ili isteknu. Društvo također prestaje priznavati financijsku obvezu kada se izmijene ugovorne odredbe, a novčani tok promijenjene obveze je značajno drugačiji od inicijalnog, pri čemu se nova financijska obveza temeljena na izmijenjenim uvjetima priznaje po fer vrijednosti.
Prilikom prestanka priznavanja financijske obveze, razlike između knjigovodstvene vrijednosti i plaćene naknade (uključujući i svu prenesenu ne-novčanu imovinu ili prihvaćene obveze) priznaju se u računu dobiti i gubitka.
C. Netiranje
Financijska imovina i financijske obveze netiraju se i neto iznos prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada, i samo kada, Društvo trenutno ima zakonski provedivo pravo na prebijanje iznosa i namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili realizirati imovinu i istovremeno podmiriti obvezu.
D. Derivativni financijski instrumenti
Društvo drži derivativne financijske instrumente radi zaštite svoje izloženosti prema stranoj valuti i kamatnom riziku. Ugrađeni derivativi odvajaju se od osnovnog ugovora i zasebno obračunavaju ako osnovni ugovor nije klasificiran kao financijska imovina i ako se ispunjavaju određeni uvjeti. Derivativi se inicijalno priznaju po fer vrijednosti. Nakon inicijalnog priznavanja također se priznaju po fer vrijednosti, a promjene u fer vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.21 Financijski instrumenti (nastavak)
E. Umanjenje vrijednosti nederivativne financijske imovine
Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti
Društvo priznaje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke ("OKG") na:
- financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku;
- ulaganjima u dužničke vrijednosne papire vrednovane po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit; i
- ugovornu imovinu.
Društvo priznaje rezerviranja za gubitke jednake OKG-ovima kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine, osim u sljedećim slučajevima, kod kojih ih mjeri prema 12-mjesečnim OKG-ovima:
- kod dužničkih vrijednosnih papira za koje je utvrđeno da imaju niski kreditni rizik na datum izvještavanja;
- kod ostalih dužničkih vrijednosnih papira i bankovnih računa za koje se kreditni rizik (tj. rizik neispunjavanja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta) nije značajno povećao od početnog priznavanja.
Rezerviranja za OKG-ove vezano uz potraživanja od kupaca i ugovornu imovinu uvijek se mjere u iznosu ukupnih OKG-ova kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka te imovine.
Prilikom utvrđivanja je li se kreditni rizik financijske imovine značajno povećao od početnog priznavanja i prilikom procjene OKG-ova, Društvo razmatra razumne i činjenične informacije koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize zasnovane na povijesnom iskustvu Društva i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti te uključuje informacije o budućnosti.
Društvo smatra da je kreditni rizik financijske imovine značajno porastao ako je od dospijeća proteklo više vremena od prosječnog trajanja naplate potraživanja u normalnom operativnom poslovanju Društva na pojedinom tržištu.
Društvo smatra da je kreditni rizik financijske imovine znatno porastao ako su aktivirani pokazatelji ranog upozorenja sukladno politici Društva ili ugovornim uvjetima instrumenta.
Društvo smatra da financijska imovina nije nadoknadiva djelomično ili u cijelosti ako:
- nije vjerojatno da će dužnik otplatiti svoje obveze prema Društvu bez da Društvo pokrene radnje poput iskorištenja sredstava osiguranja (ako postoje); ili
- financijska imovina ostane nepodmirena duže od 360 dana od dana dospijeća.
Ukupni OKG-ovi koji se očekuju kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine su OKG koji proizlaze iz svih mogućih nepredviđenih događaja tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta.
Dvanaestomjesečni OKG-ovi su dio OKG-ova koji proizlaze iz slučajeva neplaćanja koji su mogući unutar 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja (ili unutar kraćeg razdoblja ako je očekivani vijek trajanja instrumenta kraći od 12 mjeseci).
Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene OKG-ova je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Društvo izloženo kreditnom riziku.
Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka
OKG-ovi predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka. Kreditni gubici mjere se kao razlika između novčanih tijekova na koje Društvo ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Društvo očekuje da će stvarno primiti. Za redovna eksterna potraživanja od kupaca koja su nedospjela te za dospjela nenaplaćena potraživanja do 360 dana od dana dospijeća vrše se ispravci vrijednosti primjenom postotka koji odražava očekivanja o nenaplati potraživanja od kupaca (OKG). Postotak ispravka vrijednosti se utvrđuje na bazi prosjeka prethodnog trogodišnjeg razdoblja (povijesna stopa) prilagođeno za makroekonomski utjecaj. Izračun povijesne stope prilagođava se za izvanredne i specifične okolnosti po potrebi.
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.21 Financijski instrumenti (nastavak)
E. Umanjenje vrijednosti nederivativne financijske imovine (nastavak)
Kreditno umanjena financijska imovina
Na svaki datum izvještavanja Društvo procjenjuje ukoliko postoje osnove za kreditno umanjenje financijske imovine po amortiziranom trošku ili dužničkih instrumenata po FVOSD. Financijska imovina kreditno je umanjena kada nastane jedan ili više događaja koji imaju štetan utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove od te financijske imovine.
Dokaz da je potrebno kreditno umanjenje financijske imovine uključuje sljedeće dostupne podatke:
- značajne financijske poteškoće dužnika ili izdavatelja;
- kršenje ugovora kao što je značajno kašnjenje u plaćanju od strane dužnika;
- vjerojatnost da će dužnik ući u stečaj ili drugi oblik financijske reorganizacije; ili
- nestanak aktivnog tržišta za određenu vrijednosnicu uslijed financijskih poteškoća.
Prezentacija očekivanih kreditnih gubitaka u izvještaju o financijskom položaju.
Rezerviranja za OKG-ove financijske imovine po amortiziranom trošku oduzimaju se od bruto knjigovodstvene vrijednosti imovine. Za dužničke instrumente po FVOSD, rezerviranja za OKG-ove terete dobit ili gubitak i priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
Otpis financijske imovine
Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine otpisuje se ukoliko Društvo razumno ne očekuje povrat financijske imovine bilo u cijelosti bilo djelomično. Društvo otpisuje bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine u pravilu kada nastupi zakonska zastara te općenito ne očekuje povrat otpisanih iznosa.
3.22 Reklasifikacija stavki Izvještaja o financijskom položaju i Izvještaja o novčanim tokovima
Sukladno EU Direktivi o transparentnosti kojom ESMA (European Securities and Markets Authority) uvodi obvezu implementacije ESEF-a (europski jedinstveni elektronički format koji se bazira na XBRL formatu) za Izdavatelje, Društvo je napravilo reklasifikaciju stavki Izvještaja o financijskom položaju i Izvještaja o novčanim tokovima s ciljem optimalnog korištenja važeće taksonomije.
Efekti reklasifikacije su kako slijedi:
Izvještaj o financijskom položaju
| (u tisućama kuna) | 2020. prije | 2020. nakon | |
|---|---|---|---|
| reklasifikacije | Reklasifikacija | reklasifikacije | |
| Dionički kapital | 1.701.707 | (1.701.707) | - |
| Upisani kapital | - | 1.566.401 | 1.566.401 |
| Kapitalna dobit | - | 182.875 | 182.875 |
| Vlastite dionice | - | (47.569) | (47.569) |
| Ukupno | 1.701.707 | - | 1.701.707 |
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.22 Reklasifikacija stavki Izvještaja o financijskom položaju i Izvještaja o novčanim tokovima (nastavak)
Izvještaj o financijskom položaju (nastavak)
| (u tisućama kuna) | 2020. prije reklasifikacije |
Reklasifikacija | 2020. nakon reklasifikacije |
|---|---|---|---|
| Dugoročne obveze | |||
| Rezerviranja | 34.682 | (34.682) | - |
| Dugoročna rezerviranja za primanja zaposlenih | - | 23.941 | 23.941 |
| Ostala dugoročna rezerviranja | - | 10.741 | 10.741 |
| Ukupno | 34.682 | - | 34.682 |
| (u tisućama kuna) | 2020. prije | 2020. nakon | |
|---|---|---|---|
| reklasifikacije | Reklasifikacija | reklasifikacije | |
| Kratkoročne obveze | |||
| Rezerviranja | 17.780 | (17.780) | - |
| Kratkoročna rezerviranja za primanja zaposlenih |
- | 17.639 | 17.639 |
| Ostala kratkoročna rezerviranja | - | 141 | 141 |
| Ukupno | 17.780 | - | 17.780 |
Izvještaj o novčanim tokovima
| (u tisućama kuna) | 2020. prije reklasifikacije |
Reklasifikacija | 2020. nakon reklasifikacije |
|---|---|---|---|
| Potraživanja po likvidaciji ovisnog društva | 45 | (45) | - |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti ostalih potraživanja | (5.299) | 5.299 | - |
| Vrijednosno usklađenje kupaca |
(316) | 316 | - |
| Umanjenje/(ukidanje umanjenja) potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja |
- | (5.570) | (5.570) |
| Ukupno | (5.570) | - | (5.570) |
| (u tisućama kuna) | 2020. prije reklasifikacije |
Reklasifikacija | 2020. nakon reklasifikacije |
|---|---|---|---|
| Dobici od prodaje i rashoda imovine s pravom | |||
| korištenja | (9) | 9 | - |
| Dobici od prodaje i rashoda dugotrajne imovine |
(829) | 829 | - |
| Dobici od prodaje i rashoda dugotrajne imovine | - | (838) | (838) |
| Ukupno | (838) | - | (838) |
BILJEŠKA 4 – NOVI STANDARDI I TUMAČENJA OBJAVLJENIH STANDARDA KOJI JOŠ NISU USVOJENI
Na dan izdavanja ovih financijskih izvještaja, sljedeći standardi, izmjene i tumačenja koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde nisu još na snazi.
- Izmjene i dopune MSFI 3 Poslovna spajanja, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 37 Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina, svi izdani 14. svibnja 2020. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. godine).
- Izmjene i dopune Godišnja poboljšanja 2018-2020, svi izdani 14. svibnja 2020. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. godine).
Na dan izdavanja ovih financijskih izvještaja, sljedeći standardi, prerade i tumačenja koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde nisu usvojeni u Europskoj uniji. Odobrenje se očekuje u 2022. godini:
- Izmjene i dopune MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja, Klasifikacija obveza kao kratkoročnih ili dugoročnih, izdan 23. siječnja 2020. godine i dopunjen 15. srpnja 2020. (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).
- Izmjene i dopune MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja i MSFI Izjava o praksi 2: Objava računovodstvenih politika, izdani 12. veljače 2021. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).
- Izmjene i dopune MRS 8 Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama I pogreškama: Definicija računovodstvenih procjena izdani 12. veljače 2021. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).
- Izmjene i dopune MRS 12 Porez na dobit: Odgođen porez u svezi imovine i obveza nastao iz pojedinačne transakcije, izdan 7. svibnja 2021. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).
Društvo ne očekuje da će usvajanje spomenutih standarda i tumačenja imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 5 – UTJECAJ NOVIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA
Usvojene računovodstvene politike su u skladu s računovodstvenim politikama prethodne financijske godine, osim izmjena navedenih u nastavku koje su rezultat izmjena i dopuna Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) usvojenih od strane Društva od 1. siječnja 2021.:
- Izmjene i dopune MSFI 16 Najmovi i koncesije za kojima je nastala potreba zbog COVID-19 pandemije, izdana 31. ožujka 2021. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. travnja 2021. godine).
- Izmjene i dopune MSFI 9, MRS 39, MSFI 7, MSFI 4 i MSFI 16 Reforma mjerila kamatnih stopa – Faza 2, izdani 27. kolovoza 2020. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021. godine).
Usvajanje spomenutih standarda i tumačenja nije imalo značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva.
BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE
Priprema financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (EU MSFI) zahtijeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od takvih procjena.
Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke predmet su redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene priznaje se u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja.
Prosudbe koje je Uprava napravila u primjeni EU MSFI, a koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i prosudbe kod kojih je rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini visok, detaljnije su objašnjene u nastavku.
(i) Priznavanje odgođene porezne imovine
Odgođena porezna imovina predstavlja iznose poreza na dobit koji su nadoknadivi na temelju budućih odbitaka oporezive dobiti te se iskazuje u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se do visine poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni. Prilikom utvrđivanja buduće oporezive dobiti i iznosa poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni u budućnosti, Uprava donosi prosudbe i izrađuje procjene na temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i u očekivanja budućih prihoda za koje se smatra da su razumni u postojećim okolnostima (vidi bilješku 15).
(ii) Aktuarske procjene korištene za izračun obveza za naknade zaposlenima
Trošak definiranih planiranih naknada je utvrđen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene uključuju utvrđivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima dohotka i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode navedenih planova, te procjene sadržavaju element nesigurnosti (vidi bilješku 32).
(iii) Posljedice određenih sudskih sporova
Društvo je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom tijeku poslovanja. Uprava koristi procjene vjerojatnog ishoda pravnih postupaka te na dosljednoj osnovi priznaje rezerviranja za obveze Društva koje proizlaze iz tih postupaka.
Društvo priznaje rezerviranja u ukupnom očekivanom iznosu odljeva ekonomskih koristi kao posljedice sudskog postupka, a koji je uglavnom iznos spora uvećan za zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo), ukoliko je po mišljenju Uprave, a na temelju konzultacija s pravnim savjetnicima, vjerojatnost nepovoljnog ishoda za Društvo veća od povoljnog ishoda. Društvo ne priznaje rezerviranja za sudske sporove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo) u slučajevima u kojima Uprava procjeni da je nepovoljan ishod sudskog postupka manje vjerojatan nego povoljan ishod za Društvo.
Gdje postoje naznake moguće nagodbe u odnosu na pojedini sudski postupak, rezervacija se priznaje u iznosu očekivanog iznosa nagodbe umanjenog za već postojeća rezerviranja vezana uz taj sudski postupak, a temeljeno na najboljoj procjeni Uprave napravljenoj u suradnji sa svojim pravnim savjetnicima.
Gdje je Društvo tužitelj u određenom sudskom postupku, bilo kakve ekonomske koristi za koje se očekuje da će pritjecati u Društvo kao rezultat očekivanog ishoda spora priznaju se samo kada je njihova realizacija gotovo sigurna, što je obično na dan priljeva tih ekonomskih koristi. Rezervacije za obveze Društva koje proizlaze iz pravnih postupaka priznaju se na dosljednoj osnovi i procjenjuju se od slučaja do slučaja (vidi bilješku 32).
(iv) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja
Nadoknadiva vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja procijenjena je po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih po tržišnoj kamatnoj stopi na datum mjerenja. Kratkotrajna potraživanja bez navedene kamatne stope mjerena su prema iznosu originalnog računa ukoliko učinak diskontiranja nije značajan. Društvo redovito pregledava starosnu strukturu potraživanja od kupaca i prati prosječno razdoblje naplate. U slučajevima u kojima su utvrđeni dužnici s dužim danima plaćanja, Društvo umanjuje kreditne limite i dane plaćanja za buduće transakcije i, u slučajevima kada je to potrebno nameće ograničenja vezano uz buduće transakcije dok se nepodmireni dug ne otplati u cijelosti ili djelomično.
BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(iv) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (nastavak)
U slučajevima u kojima Društvo utvrdi potraživanja prema dužnicima koji su ušli u proces predstečaja ili stečaja, gubitak od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje u cijelosti.
Primjenom postotka koji odražava očekivanja o nenaplati potraživanja od kupaca (očekivani kreditni gubitak) Društvo vrši ispravke vrijednosti za nedospjela redovna eksterna potraživanja od kupaca te za dospjela nenaplaćena potraživanja do 360 dana od dana dospijeća.
U procesu reguliranja naplate dospjelih dugova, Društvo aktivno pregovara s odgovarajućim dužnicima uzimajući u obzir očekivanja budućih poslovnih odnosa, značaj izloženosti prema pojedinom dužniku, mogućnosti kompenzacija, iskorištavanja instrumenata osiguranja (ako ih ima) ili oduzimanja imovine.
(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova
Društvo provodi godišnje provjere brandova zbog umanjenja vrijednosti u skladu s računovodstvenom politikom 3.13. Brandovi s neograničenim vijekom te brandovi sa ograničenim vijekom trajanja alocirani su za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti na jedinice stvaranja novca unutar poslovnih segmenata.
Nadoknadiva vrijednost jedinica stvaranja novca određena je izračunima vrijednosti u uporabi ili fer vrijednosti koji su bazirani na projekcijama novčanog toka temeljenim na financijskim planovima koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju petogodišnje razdoblje.
Brandovi
Brandovi se odnose na stečena prava na korištenje zaštitnih znakova, žigova i imena marki koje Društvo alocira na segmente poslovanja sukladno internoj kategorizaciji proizvoda na koje se određeni brand odnosi pri čemu se vrijednost branda ili u cijelosti alocira na određeni segment ili, tamo gdje je to primjenjivo i gdje određeni brand sačinjavaju proizvodi i kategorije koje po kategorizaciji spadaju u više segmenata, sukladno omjeru kontribucije bruto marže branda u svakom od segmenata.
Društvo na godišnjoj razini provodi test umanjenja vrijednosti brandova kako bi procijenilo ukoliko nadoknadiva vrijednost brandova indicira potencijalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti pri čemu se primarni fokus pridaje onim brandovima kod kojih odstupanje nadoknadive vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu indicira značajnu osjetljivost na ključne pretpostavke korištene u testovima umanjenja vrijednosti. Izračun nadoknadive vrijednosti temelji se na petogodišnjim planovima prodaje proizvoda i kategorija koje sačinjavaju svaki brand, a koje je Društvo razvilo imajući u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na tržištima na kojima se pojedini brandovi prodaju (poput očekivanih kretanja predmetnog bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija) i analizu konkurenata. Planovi prodaje proizvoda i kategorija koje sačinjavaju svaki brand uključuju i potencijalne rizike realnog okruženja uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Novčani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope nakon poreza koja odražava rizik predmetne imovine i koja je za potrebe izračuna testa umanjenja vrijednosti aproksimirana prosječnim ponderiranim troškom kapitala nakon poreza (WACC) vezanog uz primarno prodajno tržište pojedinog branda i prehrambenu industriju.
Društvo je za izračun nadoknadive vrijednosti brandova kojima je dominantno tržište regije Adria na dan 31. prosinca 2021. godine primijenilo dohodovni pristup – metoda neplaćanja rojalitija.
Osnova metode neplaćanja rojalitija ističe da je vrijednost nematerijalne imovine jednaka iznosu koji bi vlasnik platio za licenciju nad tom imovinom kada ju ne bi posjedovao, odnosno vrijednost je jednaka diskontiranim uštedama nakon poreza u situaciji neplaćanja rojalitija, tj. naknade za korištenja zaštitnih znakova.
Prilikom izračuna nadoknadive vrijednosti brandova kojima je dominantno tržište regije Adria (ukupno 4 branda), korištene su stope koje su jednake ponderiranom prosječnom trošku kapitala nakon poreza (WACC) za pojedino tržište i prehrambenu industriju i unutar su raspona od 3,34% do 6,19% (2020.: raspon od 4,71% do 7,96%) dok je primijenjena terminalna stopa rasta unutar raspona od 2,00% (2020.: raspon od 2,30% do 3,16%).
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova (nastavak) Brandovi (nastavak)
Nadoknadiva vrijednost najznačajnijih brandova koja proizlazi korištenjem metode diskontiranih novčanih tokova je sljedeća:
| Knjigovodstvena vrijednost | Nadoknadiva vrijednost | |||
|---|---|---|---|---|
| 2021. | 2020. | 2021. | 2020. | |
| Brandovi | (u tisućama kuna) | |||
| Brand 1 | 7.380 | 7.380 | 21.886 | 13.868 |
| Brand 2 | 15.500 | 15.500 | 81.954 | 67.974 |
| Brand 3 | 21.144 | 21.144 | 76.831 | 44.855 |
| Brand 4 | 439 | 439 | 2.490 | 1.363 |
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova (nastavak) Brandovi (nastavak)
| Metoda valuacije | Brand | Parametar | Vrijednost | Osjetljivost |
|---|---|---|---|---|
| Metoda neplaćanja | Ponderirani trošak kapitala |
2021: 4,02% 2020: 5,56% |
Povećanje prosječnog ponderiranog troška kapitala za 413 baznih poena (2020: 278) uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 55 tisuća kuna (2020: 3 tisuće kuna) |
|
| rojaltija | Brand 1 | Dugoročna stopa rasta |
2021: 2,00% 2020: 2,49% |
Smanjenje terminalne stope rasta uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala za 515 baznih poena (2020: 342) rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 32 tisuće kuna (2020: 2 tisuće kuna) |
| Metoda neplaćanja | Brand 2 | Ponderirani trošak kapitala |
2021: 6,19% 2020: 7,96% |
Povećanje prosječnog ponderiranog troška kapitala za 1.981 baznih poena (2020: 1.794) uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 27 tisuća kuna (2020: 6 tisuća kuna) |
| rojaltija | Dugoročna stopa rasta |
2021: 2,00% 2020: 3,16% |
Smanjenje terminalne stope rasta uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala za 8.100 baznih poena (2020: 6.015) rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 25 tisuća kuna (2020: 4 tisuće kuna) |
|
| Metoda neplaćanja | Brand 3 | Ponderirani trošak kapitala |
2021: 3,66% 2020: 5,20% |
Povećanje prosječnog ponderiranog troška kapitala za 454 baznih poena (2020: 318) uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 30 tisuća kuna (2020: 14 tisuća kuna) |
| rojaltija | Dugoročna stopa rasta |
2021: 2,00% 2020: 2,46% |
Smanjenje terminalne stope rasta uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala za 571 baznih poena (2020: 394) rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 27 tisuća kuna (2020: 32 tisuće kuna) |
|
| Metoda neplaćanja | Ponderirani trošak kapitala |
2021: 3,34% 2020: 4,71% |
Povećanje prosječnog ponderiranog troška kapitala za 666 baznih poena (2020: 535) uz nepromijenjenu terminalnu stopu rasta rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 7 tisuća kuna (2020: 3 tisuće kuna) |
|
| rojaltija | Brand 4 | Dugoročna stopa rasta |
2021: 2,00% 2020: 2,30% |
Smanjenje terminalne stope rasta uz nepromijenjenu stopu ponderiranog prosječnog troška kapitala za 950 baznih poena (2020: 715) rezultiralo bi umanjenjem vrijednosti u iznosu od 18 tisuća kuna (2020: 2 tisuće kuna) |
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 6 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(v) Testiranje na umanjenje vrijednosti brandova (nastavak) Brandovi (nastavak)
Tijekom 2021. i 2020. godine Društvo nije imalo troškove umanjenja vrijednosti brendova.
(vi) Testiranje na umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine te imovine namijenjene prodaji
Društvo na godišnjoj razini provodi analizu indikatora umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme kako bi procijenilo ukoliko nadoknadiva vrijednost indicira potencijalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti.
Za nekretnine, postrojenja i opremu koja se drži kao namijenjena prodaji, Društvo pri klasifikaciji takve imovine kao namijenjene prodaji procjenjuje nadoknadivu vrijednost na temelju neovisne procjene stručnog procjenitelja o fer vrijednosti te imovine umanjenoj za troškove prodaje te svodi vrijednost u knjigama na
nižu od knjigovodstvene i nadoknadive vrijednosti. U pravilu, Društvo za takvu imovinu s visokim stupnjem pouzdanosti očekuje realizaciju nadoknadive vrijednosti kroz prodaju ili otuđenje u kratkom roku te u slučajevima gdje je došlo do odgađanja prodaje zbog okolnosti koje ne zahtijevaju ponovnu klasifikaciju navedene imovine u nekretnine, postrojenja i opremu, Društvo razmatra je li došlo do značajnih promjena u okolnostima i očekivanjima vezano uz realizaciju prodaje koje bi zahtijevale ponovno provođenje procjene fer vrijednosti. Ukoliko do značajne promjene u okolnostima nije došlo, ali se radi o imovini koja se do otuđenja namjerava koristiti, Društvo aproksimira potencijalno moguće umanjenje vrijednosti koje bi moglo nastati od datuma klasifikacije takve imovine kao namijenjene prodaji do datuma izvještavanja na razini amortizacije koja bi se priznala da navedena imovina nije klasificirana kao namijenjena prodaji.
Tijekom 2021. i 2020. godine Društvo nije imalo troškove umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine te imovine namijenjene prodaji.
(vii) Testiranje na umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisna društva
Društvo na godišnjoj razini provodi analizu indikatora umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna društva kod kojih na temelju statičke analize izloženosti Društva u odnosu na izvještajnu neto imovinu ovisnih društava postoje indikacije za umanjenje vrijednosti. Za tako identificirana ulaganja u ovisna društva procjenjuje se nadoknadiva vrijednost ulaganja te uspoređuje sa knjigovodstvenom vrijednošću. Izračun nadoknadive vrijednosti temelji se u pravilu na petogodišnjim planovima poslovanja ovisnog društva koji su razvijeni imajući u vidu korporativnu prodajnu i marketinšku strategiju, trendove na predmetnom tržištu (poput očekivanih kretanja bruto društvenog proizvoda, tržišnog udjela relevantnih proizvoda i kategorija) i primjenjivom segmentu te analizu konkurenata. Planovi poslovanja uključuju i potencijalne rizike realnog okruženja uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Izračun nadoknadive vrijednosti implicira i terminalnu stopu rasta novčanih tokova nakon projiciranog razdoblja od 2,00% za ovisno društvo u Češkoj (2020.: 2,50%), 2,00% za ovisno društvo u Srbiji (2020.: 4,0%), 2,00% za ovisno društvo u Poljskoj (2020.: 2,40 %) te 1,60% za ovisno društvo u Rusiji (2020.: 1,80%).
Novčani tokovi kreirani iz takvih planova diskontiraju se korištenjem diskontne stope nakon poreza koja odražava rizik predmetne imovine, a koja je za potrebe testa umanjenja vrijednosti jednaka ponderiranom prosječnom trošku kapitala nakon poreza za predmetno tržište i prehrambenu industriju (u slučaju društva u Češkoj diskontna stopa nakon poreza iznosi 5,25% (2020.: 4,65%), za društvo u Srbiji 6,72% (2020.: 8,69%), za društvo u Poljskoj 5,54% (2020.: 5,17%) te za društvo u Rusiji 10,40% (2020.: 10,07%). Predviđena stopa prosječnog godišnjeg rasta prihoda u projiciranom petogodišnjem periodu iznosila je 2,02% za društvo u Češkoj (2020.: 2,09%), 4,42% za društvo u Srbiji (2020.: 3,12%), 6,06% za društvo u Poljskoj (2020.: 2,00%) te 5,01% za društvo u Rusiji (2020.: 6,49%).
Tijekom 2021. godine Društvo je imalo troškove umanjenja vrijednosti udjela u ovisnom društvu FOODPRO LIMITED, Tanzanija u iznosu od 3.314 tisuća kuna (2020.: 2.102 tisuće kuna) i ovisnom društvu Podravka - Polska Sp.z o.o., Poljska u iznosu od 1.787 tisuća kuna (2020.: 0 kuna) jer vrijednost ulaganja u društvo nije bilo nadoknadivo.
Tijekom 2021. godine pandemija COVID-19 nije imala utjecaj na neograničenost poslovanja Društva.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 7 – ODREĐIVANJE FER VRIJEDNOSTI
Društvo ima uspostavljen sustav kontrola u okviru mjerenja fer vrijednosti koji podrazumijeva cjelokupnu odgovornost Uprave i funkcije financija vezanu uz nadziranje svih značajnijih mjerenja fer vrijednosti, konzultiranje s vanjskim stručnjacima te, u kontekstu navedenog, izvještavanje o istome tijelima zaduženima za korporativno upravljanje.
Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju Uprava i funkcija financija ocjenjuju u kojoj mjeri dokazi prikupljeni od trećih strana osiguravaju da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, uključujući i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.
Sva značajnija pitanja vezana uz procjenu fer vrijednosti izvještavaju se Nadzornom i Revizorskom Odboru.
Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koje se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:
- Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.
- Razina 2 - ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene) bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).
- Razina 3 - ulazne varijable za imovinu ili obveze koje se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan izvještavanja. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim uvjetima.
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer, OTC derivativi) utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguće, a oslanjaju se što je manje moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ukoliko su sve značajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2.
Ako se jedna ili više značajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima, procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3. Društvo je napravilo sljedeće značajnije procjene fer vrijednosti u okviru pripreme financijskih izvještaja, a koje su detaljnije objašnjene u sljedećim bilješkama:
- bilješka 21: Dugotrajna financijska imovina
- bilješka 24: Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
- bilješka 26: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
- bilješka 30: Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
- bilješka 35: Isplate s temelja dionica
BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE
Prihodi od prodaje
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama |
kuna) | |
| Prihodi od prodaje proizvoda i trgovačke robe | 2.171.980 | 2.064.436 |
| Prihodi od pružanja usluga | 30.700 | 47.724 |
| 2.202.680 | 2.112.160 |
Ključni kupci
Prihodi od prodaje značajnim kupcima koji su u vlasništvu i pod kontrolom iste grupe treće strane predstavljaju oko 11% ukupnih prihoda Društva u 2021. godini (2020.: oko 11% ukupnih prihoda).
Od ukupne vrijednosti prodaje vanjskim kupcima 50% (2020.: 50%) je prodano na tržištu Hrvatske. Preostalih 50% (2020.: 50%) prodaje ostvareno je na inozemnim tržištima.
Društvo je za potrebe upravljanja organizirano u poslovne jedinice prema kriteriju srodnosti pojedinih grupa proizvoda te su u tu svrhu utvrđeni izvještajni segmenti sukladno kvantitativnim pragovima za izvještavanje po segmentima. Izvještajni segmenti Društva utvrđeni su kako slijedi:
- PP Kulinarstvo
- PP Dječja hrana, slastice, snack
- PP Podravka hrana
- PP Mesni proizvodi, jela i namazi
- PP Riba
- PP Žito i Lagris
- Ostala prodaja
Izvještajni segmenti sastavni su dio internih financijskih izvještaja. Interne financijske izvještaje redovito pregledava Uprava Društva koja je i glavni donositelj poslovnih odluka te koja na osnovu njih ocjenjuje uspješnost poslovanja te donosi poslovne odluke.
Prihodi i rezultati poslovanja po segmentima
Slijedi analiza prihoda i rezultata Društva po izvještajnim segmentima koji su prikazani u skladu s MSFI 8 Poslovni segmenti te usklada rezultata poslovanja po segmentima s dobiti ili gubitkom prije oporezivanja prikazanim u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.
| Prihodi segmenta |
Troškovi segmenta |
Amortizacija segmenta |
Dobit/ (Gubitak) segmenta |
|
|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | 2021. | 2021. | 2021. | 2021. |
| PP Kulinarstvo | 799.146 | 569.645 | 17.839 | 211.662 |
| PP Dječja hrana, slastice, snack | 416.263 | 328.274 | 23.411 | 64.578 |
| PP Podravka hrana | 385.952 | 362.415 | 23.833 | (296) |
| PP Mesni proizvodi, jela i namazi | 272.305 | 260.699 | 13.391 | (1.785) |
| PP Riba | 130.782 | 131.222 | 1.052 | (1.492) |
| PP Žito i Lagris | 68.984 | 69.285 | 1.403 | (1.704) |
| Ostala prodaja | 129.248 | 128.305 | 3.145 | (2.202) |
| 2.202.680 | 1.849.845 | 84.074 | 268.761 | |
| Financijski prihodi (bilješka 13) | 73.630 | |||
| Ostali prihodi (bilješka 9) | 8.740 | |||
| Središnji administrativni troškovi | (86.312) | |||
| Ostali troškovi (bilješka 10) | (5.149) | |||
| Financijski troškovi (bilješka 14) | (3.565) | |||
| Dobit prije poreza | 256.105 |
BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE (NASTAVAK)
Prihodi i rezultati poslovanja po segmentima (nastavak)
| (u tisućama kuna) | Prihodi segmenta 2020. |
Troškovi segmenta 2020. |
Amortizacija segmenta 2020. |
Dobit/ (Gubitak) segmenta 2020. |
|---|---|---|---|---|
| PP Kulinarstvo | 760.859 | 539.602 | 19.364 | 201.893 |
| PP Dječja hrana, slastice, snack | 399.081 | 315.916 | 21.451 | 61.714 |
| PP Podravka hrana | 344.943 | 321.709 | 22.397 | 837 |
| PP Mesni proizvodi, jela i namazi | 275.105 | 264.894 | 12.364 | (2.153) |
| PP Riba | 141.536 | 138.588 | 2.476 | 472 |
| PP Žito i Lagris | 58.394 | 58.957 | 1.327 | (1.890) |
| Ostala prodaja | 132.242 | 130.730 | 2.459 | (947) |
| 2.112.160 | 1.770.396 | 81.838 | 259.926 | |
| Financijski prihodi (bilješka 13) | 65.082 | |||
| Ostali prihodi (bilješka 9) | 10.694 | |||
| Središnji administrativni troškovi | (91.856) | |||
| Ostali troškovi (bilješka 10) | (11.071) | |||
| Financijski troškovi (bilješka 14) | (8.938) | |||
| Dobit prije poreza | 223.837 |
PP Kulinarstvo obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: dodaci jelima, juhe, polugotova jela i bujoni, mješavine za pripremu jela i monozačini.
PP Dječja hrana, slastice, snack obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: Lino svijet, slastice, napitci i snack.
PP Podravka hrana obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: kondimenti, rajčica, umaci, voće, povrće i brašno Podravka.
PP Mesni proizvodi, jela i namazi obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: mesne konzerve, kobasice, food solution i ostalo meso.
PP Riba obuhvaća riblje proizvode.
PP Žito i Lagris obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: osnovna hrana, pekarstvo i mlinarstvo, čaj, konditorstvo i žitarice za odrasle.
Ostala prodaja obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: trgovačka roba i usluge od prehrane.
U poslovnim programima (PP) su obuhvaćene vlastite robne marke, business to business (B2B), privatne marke i uslužna proizvodnja.
Računovodstvene politike izvještajnih segmenata su jednake računovodstvenim politikama Društva iznesenim u bilješci 3. Dobit segmenta predstavlja dobit koju je svaki segment ostvario bez raspoređivanja središnjih administrativnih troškova, ostalih prihoda, ostalih troškova, financijskih troškova te poreznih rashoda.
BILJEŠKA 8 – PRIHODI OD PRODAJE (NASTAVAK)
Prihodi i rezultati poslovanja po segmentima (nastavak)
Teritorijalna analiza poslovanja
Društvo posluje u pet glavnih teritorijalnih područja po kojima su iskazani sljedeći prihodi od kupaca:
| (u tisućama kuna) |
2021. | 2020. |
|---|---|---|
| Regija Adria | 1.657.145 | 1.595.895 |
| Regija Zapadna Europa i prekooceanske zemlje | 285.499 | 271.173 |
| Regija Centralna Europa | 181.377 | 173.563 |
| Regija Istočna Europa | 60.560 | 58.775 |
| Regija Nova tržišta | 18.099 | 12.754 |
| 2.202.680 | 2.112.160 |
Niže je dan detaljniji pregled zemalja po teritorijalnom području:
| Regija Adria | Internacionalna tržišta | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Jugoistočna Europa | Zapadna Europa i prekooceanske zemlje |
Centrala Europa | Istočna Europa | Nova tržišta | ||
| Zapadna Europa |
Prekooceanske zemlje |
|||||
| Hrvatska | Njemačka | SAD | Poljska | Ruska federacija | Irak | Kina |
| Slovenija | Austrija | Kanada | Češka | Ukrajina | Ujed.Arap.emir. Japan | |
| Bosna i Hercegovina | Švicarska | Australija | Slovačka | Estonija | Kuvajt | Singapur |
| Sjeverna Makedonija | Francuska | Novi Zeland | Mađarska | Litva | Katar | Hong Kong |
| Srbija | Velika Britanija | Rumunjska | Latvija | Oman | Izrael | |
| Crna Gora | Italija | Bjelorusija | Saudijska Arab. Maldivi | |||
| Kosovo | Danska | Uzbekistan | Turska | Bolivija | ||
| Bugarska | Švedska | Gruzija | Jordan | Čile | ||
| Albanija | Irska | Libanon | ||||
| Grčka | Španjolska | Egipat | ||||
| Malta | Libija | |||||
| Kenija | ||||||
| Kongo | ||||||
| Liberija | ||||||
| Burkina Faso |
Društvo ne slijedi detaljnu podjelu bilance po segmentima, već samo dva glavna segmenta na konsolidiranoj razini.
BILJEŠKA 9 – OSTALI PRIHODI
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Tečajne razlike po kupcima i dobavljačima | 4.085 | - |
| Prihodi od subvencija | 2.051 | 1.312 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti danih kredita povezanim društvima | 1.642 | 878 |
| Ukidanje umanjenja vrijednosti ostalih potraživanja | 407 | 5.299 |
| Kamate po kupcima | 304 | 275 |
| Dobici od rashoda nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine (bilješka 16 i 17) |
182 | 829 |
| Dobici od prodaje i rashoda imovine s pravom korištenja |
69 | 9 |
| Prihod od ukidanja rezerviranja za sudske sporove | - | 2.092 |
| 8.740 | 10.694 |
Društvo je u 2021. godini ostvarilo prihod od ukidanja umanjenja vrijednosti ostalih potraživanja u iznosu od 407 tisuća kuna (2020.: 5.299 tisuća kuna) i neto prihod od ukidanja umanjenja vrijednosti danih kredita i kamata u iznosu od 1.642 tisuće kuna (2020.: 878 tisuća kuna).
Prihodi od subvencija odnose se na bespovratne državne potpore u poljoprivredi. Kamate po kupcima odnose se na zakonske zatezne kamate koje je Društvo naplatilo.
BILJEŠKA 10 – OSTALI TROŠKOVI
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Umanjenje vrijednosti ulaganja (bilješka 20) | 5.101 | 2.102 |
| Kamate od dobavljača i ostale kamate | 48 | 82 |
| Tečajne razlike po kupcima i dobavljačima | - | 8.841 |
| Ostalo | - | 46 |
| 5.149 | 11.071 |
Tijekom 2021. godine Društvo je imalo trošak umanjenja vrijednosti ulaganja u povezana društva u iznosu od 5.101 tisuću kuna (2020.: 2.102 tisuće kuna).
BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI PO PRIRODI
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Utrošene sirovine, materijal i energija | 936.082 | 937.892 |
| Troškovi radnika (bilješka 12) | 446.286 | 432.071 |
| Nabavna vrijednost prodane robe | 289.917 | 275.628 |
| Amortizacija | 99.670 | 98.371 |
| Reklama i propaganda | 77.633 | 80.525 |
| Usluge | 72.881 | 71.718 |
| Prijevoz | 28.579 | 21.770 |
| Promjene u vrijednosti zaliha | 25.488 | (13.633) |
| Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu | 12.205 | 11.815 |
| Zakupnine | 8.964 | 7.961 |
| Reprezentacija | 3.924 | 4.576 |
| Telekomunikacije | 3.744 | 3.613 |
| Dnevnice i ostali troškovi službenog puta | 3.388 | 2.936 |
| Naknada za zbrinjavanje ambalaže | 2.825 | 2.628 |
| Bankarske usluge | 1.825 | 1.818 |
| Stručno obrazovanje |
959 | 908 |
| Sudski troškovi | 918 | - |
| Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja, neto |
731 | (316) |
| Ostali troškovi | 4.212 | 3.809 |
| Ukupno troškovi sadržani u proizvodima, troškovi | ||
| prodaje i distribucije, troškovi marketinga i opći i | 2.020.231 | 1.944.090 |
| administrativni troškovi |
Troškovi usluga uključuju revizorske naknade. Naknade za reviziju financijskih izvještaja Društva iznosile su 1.224 tisuća kuna (2020.: 980 tisuća kuna). Naknada za dodatni revizijski angažman Društva iznosila je 53 tisuće kuna (2020.: 72 tisuće kuna). Društvo tijekom 2021. godine od revizora nije primilo nerevizijske usluge.
U troškovima amortizacije uključeno je 1.820 tisuća kuna prihoda od državnih potpora za sufinanciranje imovine (2020.: 1.839 tisuća kuna).
Troškovi po prirodi sadržani u prodanim proizvodima su kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Materijal i promjena zaliha | 941.853 | 906.425 |
| Nabavna vrijednost prodane robe | 289.917 | 275.628 |
| Troškovi radnika | 212.195 | 201.361 |
| Amortizacija | 59.794 | 58.541 |
| Usluge u proizvodnji | 19.385 | 19.945 |
| Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu |
6.356 | 6.402 |
| Ostali troškovi (prijevoz, zakupnine, stručno obrazovanje i dr.) | 10.180 | 9.449 |
| 1.539.680 | 1.477.751 |
Društvo iskazuje bruto dobit kao prihode od prodaje proizvoda umanjenje za troškove sadržane u prodanim proizvodima kako je prikazano u specifikaciji iznad.
BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI PO PRIRODI (NASTAVAK)
Trošak amortizacije alociran na svaku pojedinu funkciju je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Troškovi sadržani u prodanim proizvodima | 59.794 | 58.541 |
| Prodaja, logistika i distribucija | 19.552 | 18.535 |
| Opći i administrativni troškovi | 18.362 | 19.515 |
| Troškovi marketinga | 1.962 | 1.780 |
| 99.670 | 98.371 |
Trošak osoblja alociran na svaku pojedinu funkciju je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Troškovi sadržani u prodanim proizvodima | 212.195 | 201.361 |
| Prodaja, logistika i distribucija | 107.351 | 103.444 |
| Opći i administrativni troškovi | 95.903 | 97.255 |
| Troškovi marketinga | 30.837 | 30.011 |
| 446.286 | 432.071 |
BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI RADNIKA
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Plaće | 371.445 | 357.836 |
| Prijevoz | 11.138 | 10.630 |
| Opcije za dionice (bilješka 35) | 4.783 | 8.566 |
| Poticajne i redovne otpremnine | 1.865 | 4.274 |
| Ostali troškovi radnika | 57.055 | 50.765 |
| 446.286 | 432.071 |
Na dan 31. prosinca 2021. godine Društvo je imalo 3.199 djelatnika (2020.: 3.167 djelatnika).
Prosječan broj zaposlenika tijekom 2021. godine je 3.249 djelatnika (2020.: 3.225 djelatnika).
U 2021. godini obračunate su i isplaćene redovne i poticajne otpremnine za 31 radnika u iznosu od 1.865 tisuća kuna (2020.: isplaćene otpremnine za 42 radnika u iznosu 4.274 tisuća kuna).
Ostali troškovi radnika odnose se najvećim djelom na troškove prehrane i smještaja zaposlenika u iznosu od 8.194 tisuće kuna (2020.: 8.456 tisuća kuna). Ostale značajne stavke u okviru ostalih troškova radnika odnose se na troškove božićnice, uskrsnice i drugih neoporezivih naknada zaposlenicima u iznosu od 18.556 tisuća kuna (2020.: 17.510 tisuća kuna), te troškove regresa za godišnji odmor u iznosu od 9.226 tisuća kuna (2020.: 9.115 tisuća kuna).
BILJEŠKA 13 - FINANCIJSKI PRIHODI
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Prihodi od dividendi i slično | 69.862 | 61.671 |
| Kamate i naknade na dane zajmove povezanim društvima | 2.660 | 2.995 |
| Neto dobici od tečajnih razlika po kreditima | 847 | - |
| Promjene u vrednovanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti |
- | 268 |
| Kamate od oročenih depozita | 261 | 148 |
| 73.630 | 65.082 |
Prihod od dividendi odnosi se na prihod po osnovi izglasane dividende u ovisnom društvu Belupo d.d., Koprivnica u iznosu od 28.000 tisuća kuna, Žito d.o.o., Ljubljana u iznosu od 24.441 tisuću kuna, Podravka d.o.o.el., Skopje u iznosu od 6.967 tisuća kuna, Podravka-International Kft., Budimpešta u iznosu od 3.977 tisuća kuna, Podravka-International s.r.o., Zvolen u iznosu od 2.984 tisuće kuna, Podravka d.o.o. Sarajevo, Sarajevo u iznosu od 2.487 tisuća kuna i Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic u iznosu od 995 tisuća kuna (2020.: ovisno društvo Belupo, d.d., Koprivnica u iznosu od 28.000 tisuća kuna, Žito d.o.o., Ljubljana u iznosu od 24.603 tisuće kuna, Podravka d.o.o.el., Skopje u iznosu od 3.025 tisuća kuna. Podravka d.o.o., Sarajevo u iznosu od 2.548 tisuća kuna, Podravka-International s.r.o., Zvolen u iznosu od 2.621 tisuću kuna i Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic u iznosu od 874 tisuće kuna).
BILJEŠKA 14 – FINANCIJSKI TROŠKOVI
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Trošak kamata i naknada | 3.548 | 6.792 |
| Promjene u vrednovanju financijskih instrumenata po fer vrijednosti | 17 | - |
| Neto gubici od tečajnih razlika po kreditima | - | 2.146 |
| 3.565 | 8.938 |
BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT
Porezni (prihod)/trošak obuhvaća:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Tekući porez na dobit | 36.907 | 33.680 | |
| Odgođeni porezni prihod | (25.906) | (3.675) | |
| 11.001 | 30.005 |
Usklađenje efektivne porezne stope
Sljedeća tabela prikazuje uskladu troška poreza prikazanog u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti sa zakonskom poreznom stopom:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Dobit prije oporezivanja | 256.105 | 223.837 |
| Porez na dobit po stopi od 18% | 46.099 | 40.291 |
| Neoporezivi prihodi | (12.575) | (11.101) |
| Nepriznati rashodi | 1.551 | 1.445 |
| Učinak poticaja (istraž. i razvoj, obrazovanje i dr.) | (117) | (115) |
| Ponovna procjena nadoknadivosti odgođenog poreza | (24.433) | - |
| Porezna olakšica za ulaganja | - | (809) |
| Porez plaćen u inozemstvu | 476 | 294 |
| Porez na dobit | 11.001 | 30.005 |
| Efektivna porezna stopa | 4% | 13% |
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT (NASTAVAK)
Odgođena porezna imovina
Odgođena porezna imovina proizlazi iz sljedećeg:
| 2021. | Početno stanje |
Kroz dobit ili gubitak |
Priznato direktno kroz kapital |
Zaključno stanje |
|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||||
| Nematerijalna imovina | 720 | 9 | - | 729 |
| Nekretnine, postrojenja i oprema/imov. namj. prodaji |
6.813 | (66) | - | 6.747 |
| Rezervacije | 8.106 | 335 | 91 | 8.532 |
| Zalihe | 4.015 | 27 | - | 4.042 |
| Financijska imovina | 24.739 | 25.649 | - | 50.388 |
| Isplate s temelja dionica | 2.135 | 861 | (257) | 2.739 |
| Potraživanja | 1.052 | (100) | - | 952 |
| Porezna olakšica za ulaganja | 809 | (809) | - | - |
| 48.389 | 25.906 | (166) | 74.129 |
| 2020. | Početno stanje |
Kroz dobit ili gubitak |
Priznato direktno kroz kapital |
Zaključno stanje |
|
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||||
| Nematerijalna imovina | 668 | 52 | - | 720 | |
| Nekretnine, postrojenja i prema/imov. namj. prodaji |
6.994 | (181) | - | 6.813 | |
| Rezervacije | 6.042 | 1.739 | 325 | 8.106 | |
| Zalihe | 3.990 | 25 | - | 4.015 | |
| Financijska imovina | 24.430 | 309 | - | 24.739 | |
| Isplate s temelja dionica | 1.263 | 872 | - | 2.135 | |
| Potraživanja | 1.002 | 50 | - | 1.052 | |
| Porezna olakšica za ulaganja | - | 809 | - | 809 | |
| 44.389 | 3.675 | 325 | 48.389 |
Najznačajniji efekt na rast odgođene porezne imovine tijekom 2021. godine odnosi se na ponovnu procjenu nadoknadivosti financijske imovine.
Priznata odgođena porezna imovina po osnovi umanjenja materijalne i nematerijalne imovine ima neograničeni vijek korištenja budući da se koristi u trenutku realizacije te imovine. Odgođena porezna imovina po osnovi dugoročnih rezerviranja za primanja zaposlenih (jubilarne nagrade i otpremnine) bit će realizirana u razdoblju duljem od godine dana.
BILJEŠKA 16 – NEMATERIJALNA IMOVINA
| Distribucijska | Investicije | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) |
Software | prava Brandovi | u tijeku | Ukupno | |
| Nabavna vrijednost | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. | 227.026 | 29.410 | 58.076 | 6.801 | 321.313 |
| Povećanja | - | - | - | 14.692 | 14.692 |
| Prijenos | 14.508 | - | - | (14.508) | - |
| Prodaja i rashod | (312) | - | - | - | (312) |
| Donos s materijalne imovine | - | - | - | 99 | 99 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. | 241.222 | 29.410 | 58.076 | 7.084 | 335.792 |
| Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti |
|||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. | (193.593) | (29.410) | (13.572) | - | (236.575) |
| Amortizacija tekuće godine | (15.318) | - | - | - | (15.318) |
| Prodaja i rashod | 222 | - | - | - | 222 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. | (208.689) | (29.410) | (13.572) | - | (251.671) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||||
| Na 31. prosinca 2020. godine | 32.533 | - | 44.504 | 7.084 | 84.121 |
| Nabavna vrijednost | |||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | 241.222 | 29.410 | 58.076 | 7.084 | 335.792 |
| Povećanja | - | - | - | 15.400 | 15.400 |
| Prijenos | 14.781 | - | - | (14.781) | - |
| Prodaja i rashod | (63) | - | - | - | (63) |
| Donos s materijalne imovine | - | - | - | 18 | 18 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine | 255.940 | 29.410 | 58.076 | 7.721 | 351.147 |
| Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti |
|||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | (208.689) | (29.410) | (13.572) | - | (251.671) |
| Amortizacija tekuće godine | (13.765) | - | - | - | (13.765) |
| Prodaja i rashod | 59 | - | - | - | 59 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine | (222.395) | (29.410) | (13.572) | - | (265.377) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||||
| Na 31. prosinca 2021. godine | 33.545 | - | 44.504 | 7.721 | 85.770 |
Od ukupnog iznosa akumulirane amortizacije i gubitaka od umanjenja vrijednosti 1.510 tisuća kuna odnosi se na akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (2020.: 1.510 tisuća kuna akumuliranih gubitaka od umanjenja).
Ukupna nematerijalna imovina koja ima neograničeni vijek trajanja na 31. prosinca 2021. godine odnosi se na brandove te iznosi 44.504 tisuće kuna (31. prosinca 2020. godine: 44.504 tisuće kuna).
Investicije u tijeku najvećim dijelom odnose se na ugovore za licence i informatičku modernizaciju.
BILJEŠKA 17 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA
| (u tisućama kuna) | Zemljišta i objekti |
Oprema | Investicije u tijeku |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Nabavna vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. | 1.808.790 | 1.233.876 | 46.522 | 3.089.188 |
| Povećanja | - | - | 83.334 | 83.334 |
| Prijenos | 18.015 | 47.117 | (65.132) | - |
| Kupovina od društava u grupi | - | - | 2 | 2 |
| Prodaja društvima u grupi | - | (156) | (9) | (165) |
| Prijenos na nematerijalnu imovinu | - | - | (99) | (99) |
| Prijenos na ulaganje u nekretnine | - | - | (533) | (533) |
| Prodaja i rashod | - | (20.300) | - | (20.300) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine | 1.826.805 | 1.260.537 | 64.085 | 3.151.427 |
| Akumulirana amortizacija i umanjenja | ||||
| vrijednosti | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. | (1.347.346) | (940.647) | - | (2.287.993) |
| Amortizacija tekuće godine | (31.554) | (40.519) | - | (72.073) |
| Prodaja društvima u grupi | - | 44 | - | 44 |
| Prodaja i rashod | - | 20.163 | - | 20.163 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. godine | (1.378.900) | (960.959) | - | (2.339.859) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||||
| Na 31. prosinca 2020. godine | 447.905 | 299.578 | 64.085 | 811.568 |
| Nabavna vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | 1.826.805 | 1.260.537 | 64.085 | 3.151.427 |
| Povećanja | - | - | 87.957 | 87.957 |
| Prijenos | 15.438 | 49.518 | (64.956) | - |
| Kupovina od društava u grupi | - | - | 280 | 280 |
| Prodaja društvima u grupi | - | (45) | - | (45) |
| Prijenos na nematerijalnu imovinu | - | - | (18) | (18) |
| Prodaja i rashod | - | (15.752) | - | (15.752) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine | 1.842.243 | 1.294.258 | 87.348 | 3.223.849 |
| Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti |
||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | (1.378.900) | (960.959) | - | (2.339.859) |
| Amortizacija tekuće godine | (31.246) | (42.196) | - | (73.442) |
| Prodaja društvima u grupi | - | 31 | - | 31 |
| Prodaja i rashod | - | 15.611 | - | 15.611 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine | (1.410.146) | (987.513) | - | (2.397.659) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | ||||
| Na dan 31. prosinca 2021. godine | 432.097 | 306.745 | 87.348 | 826.190 |
Tijekom 2021. i 2020. godine Društvo nije imalo vrijednosno umanjenje nekretnina i opreme.
Investicije u tijeku uglavnom se odnose na investicije vezane uz modernizaciju objekata, proizvodnih kapaciteta i proširenje asortimana.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 17 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA (NASTAVAK)
Imovina pod hipotekom
Na dan 31. prosinca 2021. godine Društvo nema založenih građevinskih objekata i zemljišta kao garancija za kreditne obveze (2020.: 340.057 tisuća kuna).
BILJEŠKA 18 – NAJMOVI
| Postrojenja i | ||||
|---|---|---|---|---|
| Kretanje imovine s pravom korištenja | Zemljište | Objekti | oprema | Ukupno |
| (u tisućama kuna) | ||||
| Nabavna vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. | 12.814 | 8.867 | 27.700 | 49.381 |
| Povećanje/smanjenje u toku godine | (846) | (13) | 10.312 | 9.453 |
| Prodaja i rashod | (25) | (1.268) | (5.765) | (7.058) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. | 11.943 | 7.586 | 32.247 | 51.776 |
| Ispravak vrijednosti | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. | 326 | 2.413 | 9.820 | 12.559 |
| Amortizacija razdoblja | 291 | 2.286 | 8.764 | 11.341 |
| Prodaja i rashod | (25) | (1.193) | (5.276) | (6.494) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. | 592 | 3.506 | 13.308 | 17.406 |
| Sadašnja vrijednost na dan 31. prosinca 2020. | 11.351 | 4.080 | 18.939 | 34.370 |
| Nabavna vrijednost | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | 11.943 | 7.586 | 32.247 | 51.776 |
| Povećanje/smanjenje u toku godine | (317) | 5.529 | 15.227 | 20.439 |
| Prodaja i rashod | (20) | (3.128) | (13.150) | (16.298) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. | 11.606 | 9.987 | 34.324 | 55.917 |
| Ispravak vrijednosti | ||||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | 592 | 3.506 | 13.308 | 17.406 |
| Amortizacija razdoblja | 273 | 3.103 | 9.428 | 12.804 |
| Prodaja i rashod | (19) | (2.210) | (11.491) | (13.720) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. | 846 | 4.399 | 11.245 | 16.490 |
| Sadašnja vrijednost na dan 31. prosinca 2021. | 10.760 | 5.588 | 23.079 | 39.427 |
Kretanje obveze za najam imovine s pravom korištenja
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | 35.776 | 37.655 |
| Rashod od kamata | 556 | 556 |
| Povećanje obveze u toku godine (neto) | 17.791 | 8.880 |
| Plaćanje obveze za najam | (13.896) | (11.773) |
| Tečajna razlika | 302 | 458 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. | 40.529 | 35.776 |
| Tekuće dospijeće obveze s pravom korištenja | 11.981 | 9.946 |
| Dugoročna obveza za imovinu s pravom korištenja | 28.548 | 25.830 |
BILJEŠKA 18 – NAJMOVI (nastavak)
Iznosi priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Trošak najma imovine male vrijednosti, kratkoročnog najma i sl. |
11.979 | 12.151 |
| Amortizacija | 12.804 | 11.341 |
| Rashod od kamata | 556 | 556 |
| Ukupan iznos priznat u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti |
25.339 | 24.048 |
BILJEŠKA 19 – ULAGANJA U NEKRETNINE
| (u tisućama kuna) | Zemljište | Objekti | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Nabavna vrijednost | |||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. |
89.246 | 58.709 | 147.955 |
| Donos s nekretnina postrojenja i opreme | - | 533 | 533 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. | |||
| godine | 89.246 | 59.242 | 148.488 |
| Akumulirana amortizacija i | |||
| umanjenja vrijednosti | |||
| Stanje na dan 1. siječnja 2020. |
(14.129) | (23.826) | (37.955) |
| Amortizacija tekuće godine | - | (1.478) | (1.478) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2020. | |||
| godine | (14.129) | (25.304) | (39.433) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||
| Na 31. prosinca 2020. godine | 75.117 | 33.938 | 109.055 |
| Nabavna vrijednost | |||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | 89.246 | 59.242 | 148.488 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. | |||
| godine | 89.246 | 59.242 | 148.488 |
| Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti |
|||
| Stanje na dan 1. siječnja 2021. | (14.129) | (25.304) | (39.433) |
| Amortizacija tekuće godine | - | (1.481) | (1.481) |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. | |||
| godine | (14.129) | (26.785) | (40.914) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | |||
| Na 31. prosinca 2021. godine | 75.117 | 32.457 | 107.574 |
Operativni troškovi iznose 1.412 tisuća kuna (2020.: 1.483 tisuće kuna) dok prihodi od manjeg dijela najma nekretnine iznose 970 tisuća kuna (2020.: 1.185 tisuća kuna).
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 20 – ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA
Ovisna društva u kojima Društvo posjeduje vlasnički udjel i kontrolu:
| Vlasnički udjel u % | Vrijednost udjela (u tisućama kuna) |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Naziv ovisnog društva | Zemlja | 31.12.2021. | 31.12.2020. | 31.12.2021. | 31.12.2020. Glavna djelatnost | ||
| Žito d.o.o. | Slovenija | 100,00 | 100,00 | 440.110 | 440.110 Proizvodnja i prodaja prehr. proizvoda | ||
| Belupo d.d. | Hrvatska | 100,00 | 100,00 | 393.153 | 393.153 | Proizvodnja i distrib. lijekova | |
| Podravka Lagris a.s. | Češka | 100,00 | 100,00 | 68.754 | 68.754 Proizvodnja i prodaja riže | ||
| Podravka-Polska Sp.z o.o. | Poljska | 100,00 | 100,00 | 18.854 | 20.641 Prodaja i distribucija | ||
| FOODPRO LIMITED* | Tanzanija | 100,00 | 100,00 | - | - Proizvodnja i prodaja prehr. proizvoda | ||
| Podravka-International Kft. | Mađarska | 100,00 | 100,00 | 5.343 | 5.343 Prodaja i distribucija | ||
| Mirna d.d. | Hrvatska | 99,44 | 99,23 | 45.202 | 45.128 Proizvodnja i prerada ribe | ||
| Podravka Gulf Fze | UAE | 100,00 | 100,00 | - | - Prodaja i distribucija | ||
| Podravka-Int. Deutschland –"Konar" GmbH | Njemačka | 100,00 | 100,00 | 1.068 | 1.068 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka-International s.r.o. | Slovačka | 75,00 | 75,00 | 1.034 | 1.034 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka d.o.o. Podgorica | Crna Gora | 100,00 | 100,00 | 1.029 | 1.029 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka-International s.r.l. | Bugarska | 100,00 | 100,00 | 1.007 | 1.007 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka-International Pty. Ltd | Australija | 100,00 | 100,00 | 801 | 801 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka-International s.r.l. | Rumunjska | 100,00 | 100,00 | 126 | 126 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka d.o.o.el Petrovec | Sjeverna Makedonija |
100,00 | 100,00 | 42 | 42 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka d.o.o. Sarajevo | BiH | 100,00 | 100,00 | 40 | 40 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka USA Inc. | USA | 100,00 | 100,00 | 636 | 636 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka d.o.o. | Rusija | 100,00 | 100,00 | 6.989 | 5.338 Prodaja i distribucija | ||
| Podravka d.o.o. Beograd | Srbija | 100,00 | 100,00 | - | - Prodaja i distribucija | ||
| 984.188 | 984.250 |
*15% udjela drži se neizravno putem ovisnog društva Podravka-Int. Deutschland – "Konar" GmbH
Društvo je u 2021. godini izvršilo dokapitalizaciju ovisnog društva FOODPRO LIMITED, Tanzanija u iznosu od 3.314 tisuća kuna, ovisnog društva Podravka d.o.o., Rusija u iznosu 1.652 tisuće kuna te ovisnog društva Mirna d.d., Hrvatska u iznosu od 74 tisuće kuna.
Društvo je vrijednosno uskladilo 3.314 tisuća kuna udjela u ovisnom društvu FOODPRO LIMITED, Tanzanija te 1.787 tisuća kuna u ovisnom društvu Podravka-Polska Sp.z.o.o., Poljska.
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 20 – ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (NASTAVAK)
Društvo je u 2020. godini promijenilo naziv ovisnog društva Vegeta Podravka Limited, Tanzanija u FOODPRO LIMITED, Tanzanija te je izvršilo dokapitalizaciju tog ovisnog društva kreditom i kamatama u bruto iznosu od 57.326 tisuća kuna i dodatnom uplatom u novcu u iznosu od 2.102 tisuće kuna. Dodatno je Društvo tijekom 2020. godine izvršilo dokapitalizaciju ovisnog društva Podravka-International USA Inc., New York u iznosu od 633 tisuće kuna i ovisnog društva Podravka d.o.o., Moskva u iznosu od 5.338 tisuća kuna.
BILJEŠKA 21 – DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Financijski instrumenti | 54.133 | 54.133 |
| Ispravak vrijednosti financijskih instrumenata | (17.736) | (17.736) |
| Ulaganja u ostale vlasničke instrumente | 580 | 559 |
| Dani zajmovi povezanim društvima | 365 | 519 |
| Dani zajmovi trećim stranama | 4 | 5 |
| Depoziti i ostalo | 13 | 211 |
| 37.359 | 37.691 |
Dani zajmovi povezanim društvima objašnjeni su u bilješci 36.
U 2021. i 2020. godini nije bilo promjena vezano uz financijske instrumente.
BILJEŠKA 22 – ZALIHE
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Sirovine i materijal | 163.576 | 139.540 |
| Proizvodnja u toku | 22.368 | 25.827 |
| Gotovi proizvodi | 168.929 | 191.052 |
| Trgovačka roba | 82.589 | 100.886 |
| 437.462 | 457.305 |
U 2021. godini priznat je neto gubitak od usklađenja vrijednosti pojedinih zaliha u iznosu od 148 tisuća kuna (2020.: 137 tisuća kuna priznat je neto gubitak od usklađenja vrijednosti pojedinih zaliha). Kretanja u ispravku vrijednosti zaliha iskazana su u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru "Troškova sadržanih u prodanim proizvodima".
BILJEŠKA 23 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) |
||
| Potraživanja od kupaca | 310.667 | 289.815 |
| Umanjenje vrijednosti potraživanja | (94.405) | (103.310) |
| Umanjenje vrijednosti za očekivane gubitke | (49) | (202) |
| Neto potraživanja od kupaca | 216.213 | 186.303 |
| Potraživanja od povezanih društava | 185.699 | 219.219 |
| Ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih društava |
(11.374) | (10.908) |
| Dani krediti i potraživanja za kamate od povezanih društava |
82.016 | 82.439 |
| Unaprijed plaćeni troškovi | 3.065 | 1.515 |
| Potraživanja od radnika | 747 | 628 |
| Predujmovi dobavljačima | 232 | 243 |
| Ostala potraživanja | 2.258 | 6.898 |
| 478.856 | 486.337 |
Dani krediti i potraživanja za kamate od povezanih društava odnose se na kratkoročne kredite, tekuće dospijeće dugoročnih kredita danih povezanim društvima i potraživanja za kamate od povezanih društava (vidi bilješku 36).
Pregled kretanja u umanjenju vrijednosti potraživanja od kupaca je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje 1. siječnja | 114.420 | 121.078 |
| Povećanje | 2.635 | 294 |
| Naplaćeno | (1.438) | (1.083) |
| Isknjiženje za nenaplativo | (9.789) | (5.869) |
| Stanje 31. prosinca | 105.828 | 114.420 |
Trošak usklađenja potraživanja od kupaca odnosno prihod od naplate ranije ispravljenih potraživanja od kupaca uključen je unutar "Troškova prodaje i distribucije".
Starosna analiza potraživanja od kupaca kod kojih nije obavljen ispravak vrijednosti:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| nedospjelo | 275.037 | 257.696 | |
| do 90 dana | 86.513 | 102.041 | |
| 91-180 dana | 10.915 | 28.292 | |
| 181-360 dana | 18.073 | 6.585 | |
| 390.538 | 394.614 |
Najznačajniji kupci
Potraživanja od značajnih kupaca koja su u vlasništvu i pod kontrolom iste grupe treće strane na dan 31. prosinca 2021. godine iznose 74.246 tisuća kuna (2020.: 44.977 tisuća kuna).
BILJEŠKA 24 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Terminski ugovori | - | 49 |
| - | 49 |
Društvo je u 2021. godini koristilo terminske ugovore s komercijalnim bankama s primarnom namjerom upravljanja fluktuacijom tečaja stranih valuta vezano uz kupoprodaju deviza u stranim valutama. Terminski ugovori na dan 31. prosinca 2021. nisu imali pozitivnu fer vrijednost (2020.: 49 tisuća kuna).
Nominalna vrijednost valutnih terminskih ugovora na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 2.738 tisuća kuna s dospijećima ugovora u razdoblju od 20. siječnja 2022. do 21. ožujka 2022. godine (2020.: 4.786 tisuća kuna s dospijećima ugovora u razdoblju od 11. siječnja 2021. do 8. lipnja 2021. godine).
Dobici i gubici koji se priznaju kao promjene u tržišnoj vrijednosti valutnih terminskih ugovora evidentiraju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, u okviru stavke 'financijski prihodi/financijski troškovi'.
Mjerenje fer vrijednosti
Fer vrijednost terminskog ugovora temelji se na kotaciji deviznog tečaja. Sukladno korištenim ulaznim varijablama, procjena je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 2 (vidi bilješku 7).
BILJEŠKA 25 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Novac na računima u bankama |
2.491 | 2.274 |
| Novac u blagajnama | 9 | 8 |
| 2.500 | 2.282 |
Novac na računima u bankama odnosi se na transakcijske račune kod poslovnih banaka koji nose prosječnu kamatnu stopu u rasponu od 0,00% do 0,15%.
Društvo određene transakcije obavlja u stranoj valuti te drži novac na računima u bankama na 31. prosinca 2021. godine najvećim dijelom u valutama HRK (1.689 tisuća kuna) i EUR (640 tisuća kuna).
BILJEŠKA 26 – DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Zemljišta i zgrade | 1.075 | 1.075 | |
| 1.075 | 1.075 | ||
(i) Zemljišta i zgrade
Ukupni iznos imovine namijenjen prodaji odnosi se na nekretninu u Koprivnici i zemljište u Žminju za koje Društvo i dalje aktivno traži kupca te za koje Društvo očekuje realizaciju prodaje.
(ii) Mjerenje fer vrijednosti
Mjerenje fer vrijednosti kategorizirano je, sukladno ulaznim varijablama korištenim u procjeni vrijednosti, kao razina 3 (vidi bilješku 7). Sljedeća tablica prikazuje sažetak metoda i tehnika procjene fer vrijednosti te značajne ulazne varijable korištene prilikom procjene fer vrijednosti:
| Metode i tehnike procjene | Značajne ulazne varijable koje nisu vidljive |
|---|---|
| Nekretnine | |
| Kod građevinskih objekata i zemljišta koristi se poredbena metoda | Među ostalim čimbenicima, procijenjena diskontna stopa razmatra kvalitetu objekta i njegov položaj na sličnoj geografskoj lokaciji za usporediv tip nekretnine. |
BILJEŠKA 27 – DIONIČKI KAPITAL
| Broj dionica |
Redovne dionice |
Kapitalna dobit |
Vlastite dionice |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||||
| 1. siječnja 2020. | 6.992.087 | 1.566.401 | 178.031 | (47.569) | 1.696.863 |
| Realizacija opcija | - | - | (3.722) | - | (3.722) |
| Fer vrijednosti isplata s temelja dionica | - | - | 8.566 | - | 8.566 |
| 31. prosinca 2020. | 6.992.087 | 1.566.401 | 182.875 | (47.569) | 1.701.707 |
| 1. siječnja 2021. | 6.992.087 | 1.566.401 | 182.875 | (47.569) | 1.701.707 |
| Realizacija opcija | 22.000 | - | (1.627) | 8.181 | 6.554 |
| Fer vrijednosti isplata s temelja dionica | - | - | 4.783 | - | 4.783 |
| 31. prosinca 2021. | 7.014.087 | 1.566.401 | 186.031 | (39.388) | 1.713.044 |
Temeljni kapital Društva na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 1.566.401 tisuću kuna, a podijeljen je u 7.120.003 dionice od čega je 105.916 vlastitih dionica (2020.: 1.566.401 tisuću kuna podijeljen na 7.120.003 dionice od čega su 127.916 vlastitih dionica). Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 220,00 kuna. Sve izdane dionice u potpunosti su plaćene.
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 27 – DIONIČKI KAPITAL (NASTAVAK)
(i) Isplate s temelja dionica
Tijekom 2021. i 2020. godine Društvo nije kupovalo vlastite dionice.
Struktura dioničara na datum izvještavanja bila je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |||
|---|---|---|---|---|
| Broj | % | Broj | % | |
| dionica | vlasništva | dionica | vlasništva | |
| PBZ CO OMF - Kategorija B |
1.097.644 | 15,42% | 1.097.644 | 15,42% |
| AZ OMF kategorije B | 917.563 | 12,89% | 917.563 | 12,89% |
| CERP - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje |
727.703 | 10,22% | 727.703 | 10,22% |
| Erste Plavi OMF kategorije B | 638.248 | 8,96% | 724.373 | 10,17% |
| Raiffeisen OMF kategorije B | 625.298 | 8,78% | 625.298 | 8,78% |
| CERP - Republika Hrvatska |
452.792 | 6,36% | 415.564 | 5,84% |
| Kapitalni fond d.d. | 406.842 | 5,71% | 406.842 | 5,71% |
| MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O. | 226.578 | 3,18% | 30.288 | 0,43% |
| HPB-Republika Hrvatska | 167.281 | 2,35% | 167.281 | 2,35% |
| Trezorski račun | 105.916 | 1,49% | 127.916 | 1,80% |
| Ostali dioničari | 1.754.138 | 24,64% | 1.879.531 | 26,40% |
| Ukupno | 7.120.003 | 100,00% | 7.120.003 | 100,00% |
BILJEŠKA 28 – PRIČUVE
| (u tisućama kuna) | Pričuve za vlastite dionice |
Zakonske pričuve |
Ostale pričuve | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| 1. siječnja 2020. | 147.604 | 36.605 | 246.480 | 430.689 |
| Raspodjela dobiti | - | 7.259 | 73.849 | 81.108 |
| Aktuarski gubitak (neto od odgođenog poreza) | - | - | (1.484) | (1.484) |
| 31. prosinca 2020. | 147.604 | 43.864 | 318.845 | 510.313 |
| 1. siječnja 2021. | 147.604 | 43.864 | 318.845 | 510.313 |
| Raspodjela dobiti (i) | - | 9.692 | 120.060 | 129.752 |
| Aktuarski gubitak (neto od odgođenog poreza) | - | - | (416) | (416) |
| 31. prosinca 2021. | 147.604 | 53.556 | 438.489 | 639.649 |
Zakonska pričuva formira se sukladno hrvatskim propisima prema kojima je Društvo dužno u zakonske pričuve unositi dvadeseti dio (5%) dobiti tekuće godine, sve dok te pričuve zajedno s kapitalnom dobiti ne dosegnu visinu od pet posto (5%) temeljnog kapitala. Ova pričuva, kao ni pričuva za vlastite dionice, nije raspodjeljiva. Ostale pričuve uglavnom se sastoje od pričuva nastalih u skladu s odredbama Statuta Društva (koje nisu raspodjeljive) te aktuarskih dobitaka i gubitaka vezanih uz procjene dugoročnih rezerviranja za primanja zaposlenih.
(ii) Raspodjela dobiti
U 2021. godini Glavna skupština dioničara donijela je odluku da se ostvarena dobit Društva iz 2020. godine u iznosu od 145.189 tisuća kuna rasporedi u zakonske rezerve u iznosu od 9.692 tisuće kuna, u ostale rezerve iznos od 120.060 tisuća kuna, za objavljenu dividendu iznos od 63.127 tisuća kuna (9,00 kuna po dionici) dok se preostali iznos od 953 tisuće kuna zadržava u neraspoređenoj dobiti.
BILJEŠKA 29 – ZADRŽANA DOBIT
Kretanje zadržane dobiti bilo je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Stanje 1. siječnja | 199.852 | 150.057 |
| - dobit za godinu (nakon poreza) |
245.104 | 193.832 |
| - realizacija opcija |
1.171 | - |
| - objavljena dividenda |
(63.127) | (62.929) |
| - raspodjela u rezerve |
(129.752) | (81.108) |
| Stanje 31. prosinca | 253.248 | 199.852 |
Dana 29. lipnja 2021. godine Glavna skupština dioničara donijela je odluku o isplati dividende u iznosu od 63.127 tisuća kuna, 9,00 kuna po dionici (2020.: 62.929 tisuća kuna, 9,00 kuna po dionici).
BILJEŠKA 30 – FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Terminski ugovori | 35 | 66 |
| 35 | 66 | |
| BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI | ||
| 2021. | 2020. | |
| (u tisućama kuna) | ||
| Dugoročni krediti | ||
| Banke u Hrvatskoj | 14.799 | 62.813 |
| Banke u inozemstvu | - | 29.676 |
| 14.799 | 92.489 | |
| Kratkoročni krediti | ||
| Banke u Hrvatskoj | 94.461 | 125.779 |
| Banke u inozemstvu | - | 39.569 |
| Zajmovi od povezanih društava | 1.140 | 1.159 |
| 95.601 | 166.507 |
Ukupno krediti 110.400 258.996
Društvo je zajedno s povezanim društvima Belupom d.d. i Žitom d.o.o. 2016. godine sklopilo ugovor o sindiciranom kreditu s EBRD-om i poslovnim bankama u ukupnom iznosu 123 milijuna eura. Za refinanciranje dijela kreditnih obveza iskorišteno je ukupno 98.850 tisuća eura od strane Društva i dva povezana društva. Tijekom 2021. godine Društvo je zajedno s Belupom d.d. i Žitom d.o.o. refinanciralo preostali iznos kreditnih obveza po sindiciranom kreditu kreditima poslovnih banaka.
BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)
Prema trenutno važećim ugovorima o kreditima, Društvo je u obvezi održavati sljedeće financijske pokazatelje:
- a) Pokriće kamata. Pokazatelj se računa kao omjer EBITDA i ukupnog troška kamata i naknada na konsolidiranoj osnovi.
- b) Pokriće neto duga s EBITDA. Pokazatelj se računa kao omjer neto financijskog duga i EBITDA na konsolidiranoj osnovi.
- c) Pokazatelj vlastitog financiranja. Pokazatelj se računa kao omjer vlastitog kapitala i rezervi te ukupne imovine na konsolidiranoj osnovi.
Dinamika otplate dugoročnih kredita je kako slijedi:
| 2021. | 2020. |
|---|---|
| 14.799 | 92.489 |
| - | |
| 14.799 | 92.489 |
| (u tisućama kuna) - |
Prosječne kamatne stope na izvještajni datum su kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Kune | EUR | HUF | Kune | EUR | HUF | |
| Dugoročni krediti | ||||||
| Banke u Hrvatskoj | ||||||
| Fiksna kamatna stopa | 0,81% | 0,35% | - | 0,80% | - | - |
| Banke u inozemstvu | ||||||
| Varijabilna kamatna stopa | - | - | - | - | 0,94% | - |
| Kratkoročni krediti i zajmovi | ||||||
| Banke | 0,51% | - | - | 0,67% | - | - |
| Zajmovi od povezanih društava | - | - | 2,28% | - | - | 3,42% |
BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)
Pregled kredita prema fiksnim i varijabilnim kamatnim stopama je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| fiksna | varijabilna | fiksna | varijabilna | |||||
| (u tisućama kuna) | ||||||||
| Dugoročni krediti | 14.799 | - | 62.813 | 29.676 | ||||
| Kratkoročni krediti | 94.461 | 1.140 | 126.938 | 39.569 | ||||
| 109.260 | 1.140 | 189.751 | 69.245 |
Fer vrijednost dugoročnih kredita i zajmova Društva:
| Knjigovodstveni iznosi |
Fer vrijednost |
Knjigovodstveni iznosi |
Fer vrijednost |
|
|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | 2021. | 2021. | 2020. | 2020. |
| Dugoročni krediti | ||||
| Banke u Hrvatskoj | 14.799 | 14.799 | 62.813 | 62.192 |
| Banke u inozemstvu | - | - | 29.676 | 29.677 |
| 14.799 | 14.799 | 92.489 | 91.869 |
Knjigovodstveni iznos kredita i zajmova Društva preračunat je iz sljedećih valuta:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| HRK | 64.862 | 188.592 |
| EUR | 44.398 | 69.245 |
| HUF | 1.140 | 1.159 |
| 110.400 | 258.996 | |
Društvo ima sljedeće nepovučene kreditne linije:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| - unutar jedne godine | 299.775 | 256.898 |
| 299.775 | 256.898 |
Radi se o neiskorištenim kratkoročnim okvirima za kredite, garancije i akreditive koje Društvo koristi kod više poslovnih banaka.
BILJEŠKA 31 – KREDITI I ZAJMOVI (NASTAVAK)
Usklada kretanja obveza s novčanim tokovima koji proizlaze iz financijskih aktivnosti:
| Krediti | Obveze za imovinu s pravom korištenja |
Dionički kapital |
Zadržana dobit |
Ukupno | |
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||||
| Stanje na 1. siječnja 2021. | 258.996 | 35.776 | 1.701.707 | 199.852 | 2.196.331 |
| Novčane transakcije: |
|||||
| Primljeni krediti | 97.121 | - | - | - | 97.121 |
| Otplata kredita |
(200.270) | (13.340) | - | - | (213.610) |
| Plaćena dividenda | - | - | - | (62.782) | (62.782) |
| Ukupno novčane transakcije | (103.149) | (13.340) | - | (62.782) | (179.271) |
| Nenovčane transakcije: |
|||||
| Utjecaj promjene deviznog tečaja | (516) | 302 | - | - | (214) |
| Ostale nenovčane transakcije | (44.931) | 17.791 | - | - | (27.140) |
| Ukupne ostale promjene vezane uz kapital | - | - | 11.337 | 116.178 | 127.515 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2021. | 110.400 | 40.529 | 1.713.044 | 253.248 | 2.117.221 |
Ostale nenovčane transakcije po kreditima najvećim dijelom odnose se na refinanciranje obveza po kreditu.
BILJEŠKA 32 – REZERVIRANJA
| (u tisućama kuna) | Jubilarne nagrade |
Neiskorišteni godišnji odmori |
Otpremnine | Bonusi | Sudski sporovi |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Na dan 31. prosinca 2020.: | ||||||
| Dugoročni dio | 8.844 | - | 15.097 | - | 10.741 | 34.682 |
| Kratkoročni dio | 1.691 | 5.827 | - | 10.121 | 141 | 17.780 |
| Stanje 1. siječnja 2021. | 10.535 | 5.827 | 15.097 | 10.121 | 10.882 | 52.462 |
| Povećanje rezerviranja | 1.424 | 7.025 | 1.235 | 11.480 | 919 | 22.083 |
| Iskorišteno u toku godine | (1.673) | (5.827) | (205) | (10.121) | (64) | (17.890) |
| Stanje 31. prosinca 2021. | 10.286 | 7.025 | 16.127 | 11.480 | 11.737 | 56.655 |
| Na dan 31. prosinca 2021.: | ||||||
| Dugoročni dio | 8.612 | - | 16.127 | - | 11.577 | 36.316 |
| Kratkoročni dio | 1.674 | 7.025 | - | 11.480 | 160 | 20.339 |
| 10.286 | 7.025 | 16.127 | 11.480 | 11.737 | 56.655 |
(i) Sudski sporovi
Navedeni iznosi izvršenih rezerviranja odnose se na sudske sporove podignute protiv Društva koji proizlaze iz redovnog komercijalnog poslovanja te sporove s bivšim radnicima. Neto trošak rezerviranja iskazan je u odvojenom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili administrativnih troškova. Na temelju stručnog mišljenja odvjetnika Uprava Društva predviđa da neće imati značajnih gubitaka po ovim sporovima iznad iznosa za koje su izvršena rezerviranja na dan 31. prosinca 2021. godine.
(ii) Bonusi
Tijekom 2021. godine Društvo je priznalo rezerviranja za bonuse menadžmentu u iznosu od 11.480 tisuća kuna (2020.: 10.121 tisuća kuna).
(iii) Jubilarne nagrade i otpremnine
Sukladno kolektivnom ugovoru koji su potpisala društva u Hrvatskoj, Društvo ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada, otpremnina i ostalih naknada svojim zaposlenicima. Prema navedenom ugovoru, ukoliko zaposlenici odlaze u redovnu mirovinu (bez poticajne otpremnine) isplaćuje im se 10 tisuća kuna neto od čega je 2 tisuće kuna oporezivo. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema. Sadašnja vrijednost navedenih obveza, povezani troškovi tekućeg i minulog rada određeni su metodom projicirane kreditne jedinice.
Aktuarske procjene su izvedene na temelju sljedećih glavnih pretpostavki:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| Diskontna stopa | 0,75% | 0,50% |
| Stopa fluktuacije | 7,80% | 8,80% |
| Prosječan očekivan preostali radni staž (u godinama) | 23 | 22 |
Menadžment smatra da je hrvatsko tržište korporativnih obveznica duboko tržište.
BILJEŠKA 32 – REZERVIRANJA (NASTAVAK)
Promjene sadašnje vrijednosti obveza s naslova definiranih primanja tijekom razdoblja:
| 2021. | 2020. | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Jubilarne | Jubilarne | ||||
| (u tisućama kuna) | nagrade | Otpremnine | nagrade | Otpremnine | |
| Na dan 1. siječnja | 10.535 | 15.097 | 10.763 | 13.072 | |
| Trošak minulog rada | 52 | 39 | 51 | (305) | |
| Trošak tekućeg rada | 526 | 573 | 514 | 527 | |
| Troškovi kamata | 73 | 116 | 50 | 72 | |
| Aktuarski gubici | 773 | 507 | 983 | 1.811 | |
| Isplaćena primanja | (1.673) | (205) | (1.826) | (80) | |
| Na dan 31. prosinca | 10.286 | 16.127 | 10.535 | 15.097 |
BILJEŠKA 33 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA I OSTALE OBVEZE
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Obveze prema dobavljačima | 142.784 | 185.100 | |
| Obveze iz poslovanja prema povezanim društvima | 25.031 | 20.632 | |
| Ostale obveze | 94.349 | 91.257 | |
| 262.164 | 296.989 |
Na dan 31. prosinca 2021. i 2020. godine knjigovodstveni iznos obveze približno odgovara fer vrijednosti, zbog kratkoročne prirode navedenih obveza.
Ostale obveze su kako slijedi:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Obveze za plaće i ostale naknade radnicima | 34.334 | 33.292 | |
| Ostali obračunani troškovi | 31.024 | 30.382 | |
| Odgođeni prihodi | 20.492 | 21.090 | |
| Obveza za dividendu | 2.930 | 2.585 | |
| Neto obveza za PDV | 2.581 | 117 | |
| Obveze za naknadu za zbrinjavanje ambalaže | 700 | 791 | |
| Obveze za kamate | 208 | 520 | |
| Ostale obveze | 2.080 | 2.480 | |
| 94.349 | 91.257 |
BILJEŠKA 34 – UPRAVLJANJE RIZICIMA
Kategorije financijskih instrumenta su kako je prikazano:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Financijska imovina po amortiziranom trošku | |||
| Potraživanja od kupaca (uključujući mjenice i kamate) | 393.156 | 397.499 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 2.500 | 2.282 | |
| Dugotrajni zajmovi | 369 | 524 | |
| Dugotrajni depoziti | 13 | 211 | |
| Kratkotrajni zajmovi | 79.398 | 79.554 | |
| 475.436 | 480.070 | ||
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu | |||
| sveobuhvatnu dobit | |||
| Vlasnički instrumenti | 580 | 559 | |
| 580 | 559 | ||
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak | |||
| Financijski instrumenti | 36.397 | 36.397 | |
| Forward ugovor | - | 49 | |
| 36.397 | 36.446 | ||
| Ukupno financijska imovina | 512.413 | 517.075 | |
| Financijske obveze po amortiziranom trošku | |||
| Obveza za najam | 40.529 | 35.776 | |
| Obveze po kreditima | 110.400 | 258.996 | |
| Obveze dobavljačima i obveze za kamate | 168.023 | 206.252 | |
| 318.952 | 501.024 | ||
| Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak | |||
| Forward ugovor | 35 | 66 | |
| 35 | 66 | ||
| Ukupno financijske obveze | 318.987 | 501.090 |
Fer vrijednost financijskih instrumenata
Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza se određuje kako slijedi:
- fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim likvidnim tržištima, pod standardnim uvjetima, određuje se prema cijenama koje kotiraju na tržištu
- fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza određuje se u skladu s modelima za određivanje cijena, a na temelju analize diskontiranih novčanih tokova koristeći cijene iz poznatih transakcija na tržištu i cijene koje se nude za slične instrumente.
Financijski instrumenti koji se drže do dospijeća u normalnom poslovanju su knjiženi po trošku nabave ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio. Fer vrijednost je određena kao iznos po kojem se financijski instrument može prodati trgovanjem između dobrovoljnih poznatih stranaka po tržišnim uvjetima, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije.
Na datum izvještavanja, iskazani iznosi novca i novčanih ekvivalenata, kratkoročnih depozita i kratkoročnih pozajmica odgovaraju njihovoj tržišnoj vrijednosti, zbog kratkoročne prirode ove imovine i obveza te zbog činjenice da navedena imovina i obveze u pravilu nose varijabilnu kamatnu stopu približnu tržišnoj.
Financijska imovina po osnovi terminskih ugovora vrednovana je po fer vrijednosti kako je objašnjeno u bilješci 24.
Fer vrijednost financijskih instrumenata (nastavak)
Društvo smatra da je knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekotirane i kotirane vlasničke instrumente koji nemaju aktivno tržište približna aproksimacija njihove fer vrijednosti budući je njihovo stjecanje provedeno po cijeni dobrovoljno uređenoj od strane informiranih i nepovezanih stranaka.
Knjigovodstveni iznos obveza po kreditima i najmu aproksimira njihovu fer vrijednosti budući da navedene obveze nose varijabilnu kamatnu stopu ili nose fiksnu kamatnu stopu koja je približna tržišnoj.
Financijski rizici
U okviru svog poslovanja Podravka je izložena raznim financijskim rizicima, posebice valutnom, kamatnom i cjenovnom riziku, a povrh navedenih financijskih rizika, značajni rizici su i kreditni rizik te rizik likvidnosti. Upravljanje valutnim, kamatnim i kreditnim rizicima provodi sektor Riznica usporedno s aktivnim upravljanjem ulaganja viška likvidnosti te aktivnim upravljanjem financijskom imovinom i obvezama.
Sastavni dio cjelokupnog projekta Centralizirano upravljanje korporativnim rizicima je procedura izvještavanja u svrhu upravljanja financijskim rizicima (Escalation procedure for managing financial risks). Svrha navedene procedure jest osigurati obavještavanje Uprave o kritičnim događajima koji mogu ugroziti profitabilnost ili uzrokovati značajan gubitak novčanih sredstava, za vrijeme dok su navedeni kritični događaji još u ranoj fazi manifestacije. Time se omogućuje pravovremeno donošenje odgovarajućih odluka o određenim poslovnim aktivnostima u svrhu upravljanja kritičnim događajima.
Upravljanje strukturom kapitala
Omjer neto duga i glavnice na izvještajni dan bio je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Dug (dugoročni i kratkoročni krediti i zajmovi uključujući forward ugovor) |
110.435 | 259.062 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | (2.500) | (2.282) | |
| Neto dug | 107.935 | 256.780 | |
| Glavnica | 2.605.941 | 2.411.872 | |
| Omjer neto duga i glavnice | 4% | 11% |
Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite. Glavnica uključuje sav kapital i sve pričuve. Osim praćenja omjera duga i glavnice, Društvo također prati omjer neto duga i operativne dobiti prije amortizacije (EBITDA).
Financijski rizici
Upravljanje kreditnim rizikom
Kreditni rizik predstavlja rizik od neplaćanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca prema Društvu koji može utjecati na eventualni financijski gubitak Društva. "Proces naplate dospjelih potraživanja" usvojen od strane Društva primjenjuje se u poslovanju s kupcima, temeljem kojeg se prikupljaju određeni instrumenti osiguranja plaćanja, gdje god je to moguće, sve u svrhu zaštite od mogućih financijskih rizika i gubitaka uslijed neizvršenja plaćanja ugovornih obveza.
Društvo posluje s kreditno sposobnim kupcima, osiguravajući prema potrebi potraživanja, što ima za cilj smanjenje rizika financijskog gubitka kao posljedice neispunjenja ugovornih obveza. Izloženost Društva temeljem nastalih potraživanja i kreditni položaj drugih ugovornih strana su kontinuirano praćeni.
Izloženost Društva prema najznačajnijim kupcima
Kontrola izloženosti Društva prema najznačajnijim kupcima provodi se redovitim praćenjem potraživanja te određenim mjerama kontrole naplate i isporuke robe, kao i pribavljanjem adekvatnih instrumenata osiguranja naplate. Poslovna suradnja s novim kupcima ili nastavak suradnje s već postojećim kupcima uz odgodu plaćanja započinje se nakon što isti zadovolje određene kriterije za ocjenu kreditne sposobnosti definirane od strane Društva. Potraživanja se analiziraju na tjednoj bazi i poduzimaju se potrebne mjere za naplatu istih.
Mjere zaštite za pojedinu kategoriju kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, pri čemu se koriste određeni servisi kroz koje su dostupne potrebne informacije (financijska izvješća, ocjena boniteta i sl.). Izloženost Društva i kreditna izloženost prate se i kontroliraju kroz kreditne limite postavljene od strane Društva i osiguravatelja koji se kontinuirano revidiraju i mijenjaju u skladu s potrebama te situacijom na tržištu.
Ovisno o potrebama i stanju naplate potraživanja na pojedinim tržištima, Društvo je tijekom 2021. godine za odabranu grupu tržišta ugovorilo osiguranje naplate potraživanja. Društvo je osiguralo potraživanja Tržišta RH, Turske, Katara, Bjelorusije, Ukrajine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Kuvajta, Egipta, Japana i Kenije u svrhu smanjenja rizika od potencijalne ne naplate potraživanja.
Tijekom 2021. godine Društvo nije imalo značajnijih prijava štete vezanih uz osiguranje naplate potraživanja.
Financijski rizici (nastavak)
Upravljanje rizikom likvidnosti
Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da održava optimalne iznose sredstava na računima, uz adekvatne izvore financiranja iz raspoloživih kreditnih linija, u svrhu što efikasnijeg upravljanja kratkoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i osiguranja potrebne likvidnosti.
Kontinuiranim upravljanjem novčanim tokom kroz redovito praćenje dospjelih potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima, bankama i drugim financijskim institucijama, omogućuje se pravovremeno osiguravanje prihvatljive razine likvidnosti potrebne za održavanje redovnog poslovanja Društva.
Redovito planiranje novčanog toka u svim poveznim društvima, koje uključuje smjernice postavljene od strane Društva i čiji je cilj redovito podmirenje svih obveza te usklađivanje ostalih ugovornih odnosa, uvelike doprinosi optimizaciji i efikasnijem upravljanju likvidnošću Društva.
Analiza rizika likvidnosti
Tablice u nastavku prikazuju ugovorna dospijeća financijskih obveza i financijske imovine Društva iskazanih u izvještaju o financijskom položaju na kraju svakog izvještajnog razdoblja. Tablice su izrađene na temelju nediskontiranih novčanih tokova baziranih na ugovornim uvjetima na datum izvještavanja te uključuju i novčane tokove po glavnici i kamatama.
Analiza rizika likvidnosti priložena niže ne ukazuje na mogućnosti nedostatka likvidnosti Društva u kraćem roku.
| Neto | Ugovoreni | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| knjig. | novčani | Do godinu | 1 - 5 |
preko 5 | |
| na dan 31. prosinca 2021. | vrijednost | tokovi | dana | godina | godina |
| (u tisućama kuna) | |||||
| Obveze koje ne nose kamatu: |
|||||
| Obveze dobavljačima i obveze za kamate | 168.023 | 168.023 | 168.023 | - | - |
| Forward ugovori | 35 | 35 | 35 | - | - |
| 168.058 | 168.058 | 168.058 | - | - | |
| Kamatonosne obveze: | |||||
| Krediti i zajmovi | 110.400 | 110.772 | 95.960 | 14.812 | - |
| Obveza za najam | 40.529 | 48.152 | 12.816 | 20.249 | 15.087 |
| 150.929 | 158.924 | 108.776 | 35.061 | 15.087 | |
| 318.987 | 326.982 | 276.834 | 35.061 | 15.087 | |
| Imovina koja ne nosi kamatu: | |||||
| Potraživanja od kupaca (uključujući kamate) | 393.156 | 393.156 | 393.156 | - | - |
| Financijski instrumenti | 36.977 | 36.977 | - | 36.977 | - |
| Novac i novčani ekvivalenti | 2.500 | 2.500 | 2.500 | - | - |
| 432.633 | 432.633 | 395.656 | 36.977 | - | |
| Kamatonosna imovina: | |||||
| Kratkoročni zajmovi | 79.767 | 82.248 | 81.859 | 389 | - |
| Dugotrajni depoziti | 13 | 13 | - | 13 | - |
| 79.780 | 82.261 | 81.859 | 402 | - | |
| 512.413 | 514.894 | 477.515 | 37.379 | - | |
| Neto pozicija likvidnosti | 193.426 | 187.912 | 200.681 | 2.318 | (15.087) |
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 34 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)
Financijski rizici (nastavak)
Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)
Analiza rizika likvidnosti (nastavak)
| Ugovoreni | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Neto knjig. | novčani | Do godinu | 1 - 5 |
preko 5 | |
| na dan 31. prosinca 2020. | vrijednost | tokovi | dana | godina | godina |
| (u tisućama kuna) | |||||
| Obveze koje ne nose kamatu: | |||||
| Obveze dobavljačima i obveze za kamate | 206.252 | 206.253 | 206.253 | - | - |
| Forward ugovor | 66 | 66 | 66 | - | - |
| 206.318 | 206.319 | 206.319 | - | - | |
| Kamatonosne obveze: | |||||
| Krediti i zajmovi | 258.996 | 260.891 | 168.057 | 92.834 | - |
| Obveza za najam | 35.776 | 41.970 | 10.420 | 15.718 | 15.832 |
| 294.772 | 302.861 | 178.477 | 108.552 | 15.832 | |
| 501.090 | 509.180 | 384.796 | 108.552 | 15.832 | |
| Imovina koja ne nosi kamatu: | |||||
| Potraživanja od kupaca | 397.499 | 397.499 | 397.499 | - | - |
| (uključujući kamate) | |||||
| Financijski instrumenti | 36.956 | 36.956 | - | 36.956 | - |
| Novac i novčani ekvivalenti | 2.282 | 2.282 | 2.282 | - | - |
| Terminski ugovori | 49 | 49 | 49 | - | - |
| 436.786 | 436.786 | 399.830 | 36.956 | - | |
| Kamatonosna imovina: | |||||
| Kratkoročni zajmovi | 80.078 | 83.060 | 82.444 | 616 | - |
| Dugotrajni depoziti | 211 | 211 | - | 211 | - |
| 80.289 | 83.271 | 82.444 | 827 | - | |
| 517.075 | 520.057 | 482.274 | 37.783 | - | |
| Neto pozicija likvidnosti | |||||
| 15.985 | 10.877 | 97.478 | (70.769) | (15.832) |
Financijski rizici (nastavak)
Tržišni rizici
(i) Upravljanje rizikom kamatnih stopa
Društvo kontinuirano prati promjene te projekcije kamatnih stopa kako bi moglo pravodobno reagirati u slučaju potrebe. Obzirom da je veći dio svojih zaduženja kod banaka Društvo ugovorilo uz fiksnu kamatnu stopu, Društvo nije značajnije izloženo riziku promjene kamatnih stopa.
Izloženost promjeni kamatne stope na primljene kredite sukladno ugovorenim datumima promjena kamatnih stopa na izvještajni dan je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Krediti banaka bazirani na EURIBOR-u | - | 69.245 |
| - | 69.245 |
Analiza osjetljivosti na kamatni rizik
Analiza osjetljivosti u nastavku temeljena je na izloženosti riziku promjene kamatnih stopa prema ugovorenim uvjetima na datum izvještavanja.
Na izvještajni datum Društvo nije bilo izloženo riziku promjene kamatnih stopa.
Procijenjeni učinak povećanja kamatnih stopa od 50 baznih poena na rezultat Društva prije poreza za izvještajno razdoblje 2020. godine je kako slijedi:
| Ugovoreni | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| novčani | do 1 | od 1 do 2 | od 2 do 5 | ||
| na dan 31. prosinca 2020. | tokovi | godine | godine | godina | |
| (u tisućama kuna) |
|||||
| Prema trenutno primjenjivim kamatnim stopama | 69.850 | 40.034 | 29.816 | - | |
| Prema trenutno primjenjivim kamatnim stopama + 0,50% | 70.171 | 40.281 | 29.890 | - | |
| Efekt povećanja kamatnih stopa za 0,50% | (321) | (247) | (74) | - |
Za promjenjive kamatne stope, analiza je pripremljena na način da je izračunat učinak razumno mogućeg povećanja kamatnih stopa kod zaduženja s varijabilnim kamatnim stopama na očekivane ugovorne novčane tokove takvih zaduženja u odnosu na one koji su izračunati primjenom kamatne stope primjenjive na kraju trenutnog razdoblja izvještavanja.
Financijski rizici (nastavak)
Tržišni rizici (nastavak)
(ii) Cjenovni rizik
Uspjeh poslovanja Društva ovisi o izvorima adekvatnih sirovina i materijala, kao i njihovim cijenama na tržištu, efikasnosti proizvodnog procesa te distribucije proizvoda do njenih kupaca.
Trošak sirovina i materijala može imati značajnu ulogu u troškovima gotovih proizvoda koje Društvo proizvodi, stoga je podložan utjecaju promjene cijena na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih sirovina, čiji se utjecaj ne može uvijek nadoknaditi kroz prodajnu cijenu proizvoda kupcu.
Zaštitni carinski i trgovinski mehanizmi u EU kojima se štite proizvođači iz EU predstavljaju rizik u smislu povećanih carinskih davanja (antidumping) za pojedine sirovine iz trećih zemalja.
Također, sve češći poremećaji na svjetskom tržištu uzrokovani okolišnim i geopolitičkim čimbenicima, okrupnjavanjem sektora primarne proizvodnje sirovina, kao i globalni poremećaji u lancu opskrbe uzrokovanih jednim dijelom pandemijom COVID-19, uzrokovali su u proteklom razdoblju poteškoće vezano uz dostupnost pojedinih materijala, što je za posljedicu imalo globalni rast nabavnih cijena.
Rizici nabave sirovina i isporuke proizvoda
Društvo ostvaruje većinu ukupnog prometa nabave s domaćeg tržišta, dok se glavnina prometa s inozemnim dobavljačima ostvaruje s dobavljačima iz zemalja članica EU.
Od rizika s osnova nabavne funkcije, rizik dostupnosti roba na tržištu jedan je od najznačajnijih, zbog svog mogućeg utjecaja na poslovanje Društva.
Posljednjih je godina ovaj rizik izraženiji uslijed sve češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih promjenom klime na globalnoj razini (višegodišnje suše, poplave i dr.). Posljedica toga su manji prinosi pojedinih poljoprivrednih kultura uz nerijetko i lošiju kvalitetu, što dovodi do manjka tih sirovina na slobodnom tržištu (svježe i sušeno povrće), čak i u više sezona uzastopno. Sve češće pojave bolesti kod stoke (afrička svinjska kuga) uzrok su globalnim poremećajima na tržištu mesa, dok su politički ili socijalni nemiri u pojedinim zemljama, državne intervencije na tržištu (lješnjak, kakao) ili špekuliranja s ključnim poljoprivredno - prehrambenim proizvodima (pšenica, šećer) stalna prijetnja u globalnom poslovnom okruženju. Globalna pandemija virusa COVID – 19 dodatno je povećala rizik opskrbe koji se u prvom redu manifestira na dostupnost potrebnih materijala zbog funkcioniranja cjelokupnog lanca opskrbe u otežanim okolnostima.
Poslujući u takvim uvjetima, nabavna funkcija Društva djeluje na smanjivanje ovih utjecaja kroz upravljanje strateškim nabavnim kategorijama i ključnim dobavljačima, konsolidiranjem nabavnih volumena sa svrhom jačanja tržišnih pozicija i osiguranja dostupnosti sirovina za proizvodnju u traženoj količini, ugovorenoj kvaliteti i na vrijeme. Također, kontinuiranim praćenjem novih tehnoloških rješenja te uvođenjem zamjenskih sirovina gdje je to moguće, Društvo aktivno radi na ublažavanju i/ili eliminaciji rizika nabave sirovina i dostupnosti proizvoda.
Rizici fluktuacije cijena osnovnih sirovina
Tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao najznačajniji izvor sirovina i materijala za Društvo, ubraja se među najosjetljivija tržišta suvremenog svijeta. Iz tog razloga je i volatilnost cijena poljoprivredno-prehrambenih sirovina značajan element u poslovnom okruženju Društva, pogotovo u uvjetima izraženijih poremećaja na svjetskom i lokalnom tržištu. Jedan od razloga leži u već spomenutim rizicima dostupnosti roba uslijed okolišnih, geopolitičkih i socijalnih čimbenika te špekuliranja s ključnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, posebice onima u sektoru pšenice i šećera. Izrazita fluktuacija cijena posebice je aktualna u segmentu burzovnih roba (lješnjak, šećer, začini, kakao, mlijeko u prahu), a u posljednjih godinu dana i u segmentu mesa i mesnih proizvoda zbog pojačane potražnje na tržištu Kine.
Financijski rizici (nastavak)
Tržišni rizici (nastavak)
Rizici fluktuacije cijena osnovnih sirovina (nastavak)
Zaštitni carinski i trgovinski mehanizmi u EU kojima se, s jedne strane štite proizvođači iz EU, s druge strane predstavljaju rizik u smislu povećanih carinskih davanja (antidumping) za pojedine sirovine iz trećih zemalja.
Globalna pandemija virusa COVID – 19 dodatno je povećala s jedne strane rizik opskrbe koji se u prvom redu manifestira na dostupnost potrebnih materijala zbog funkcioniranja cjelokupnog lanca opskrbe u otežanim okolnostima, ali i rizik promjene cijena.
Kako bi umanjila ove utjecaje, nabavna funkcija Društva kontinuirano prati kretanje cijena i trendova na tržištu, provodi zajedničke tendere za pojedine strateške nabavne kategorije, koristi nove tehnike nabave (e-nabava, internet aukcije) kojima se povećava efikasnost sourcing procesa te djeluje na snižavanje troška nabave. Pravovremeno ugovaranje, raspodjela rizika dijelom i na naše dobavljače, optimiziranje specifikacija materijala i uvođenje zamjenskih sirovina, kao i aktivno provođenje Commodity Risk Managementa uz jačanje analize cost drivera i svih relevantnih inputa, samo su neke od redovnih aktivnosti koje Društvo provodi u svrhu što bolje procjene kretanja cijena i smanjenja rizika fluktuacija cijena na tržištu.
(iii) Valutni rizik
U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi financijske imovine i financijskih obveza Društva u stranoj valuti na datum izvještavanja.
| Obveze | Imovina | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2021. | 2020. | 2021. | 2020. | ||
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | ||||
| Europska Unija (EUR) | 141.586 | 174.690 | 84.053 | 115.880 | |
| SAD (USD) | 2.738 | 2.241 | 17.139 | 21.247 | |
| Poljska (PLN) | 61 | 30 | 21.592 | 19.759 | |
| Australija (AUD) | - | 14 | 9.684 | 13.032 | |
| Rusija (RUB) | - | - | 13.816 | 15.520 | |
| Ostale valute | 3.682 | 2.392 | 13.533 | 12.816 | |
| 148.067 | 179.367 | 159.817 | 198.254 |
Analiza osjetljivosti na valutni rizik
Društvo određene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene valutnih tečajeva, pri čemu se najveća izloženost promjeni tečaja hrvatske kune tijekom 2021. godine javljala u odnosu na EUR, USD, RUB, AUD i PLN.
Za zaštitu od valutnog rizika tijekom 2021. godine Društvo je ugovaralo derivativne financijske instrumente s ciljem zaštite planskog tečaja za 2021. godinu. Putem Bloomberg terminala redovito se prate makroekonomske projekcije te se u određenom trenutku ugovaraju terminske transakcije temeljem projekcija, a sukladno modelu "Layer hedging".
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 34 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)
Financijski rizici (nastavak)
Tržišni rizici (nastavak)
(iii) Valutni rizik (nastavak)
Analiza osjetljivosti na valutni rizik (nastavak)
Valutni rizici proizlaze iz poslovanja s povezanim društvima na inozemnim tržištima te nabave prehrambenih sirovina na međunarodnom tržištu što se velikim dijelom obavlja u valutama EUR i USD. Povrh navedenog, Društvo se djelomično financira putem kredita denominiranih u EUR.
Tijekom 2021. godine Društvo je nastavilo s primjenom modela upravljanja transakcijskim tečajnim rizikom. Navedeni model primjenjuje se za sljedeću košaricu valuta: USD, AUD, CAD, RUB, CZK, HUF, RON te PLN. Sastavni dijelovi modela uključuju način identifikacije izvora rizičnosti i mjerenje izloženosti, proces ugovaranja derivativnih financijskih instrumenata u svrhu zaštite te sustav kontrole i izvještavanja. Dodatno, u sklopu modela postavljeni su i parametri limita izloženosti koji su okidači za ugovaranje propisane razine zaštite. Na taj način je valutni rizik u većoj mjeri prenesen s povezanih društava na Društvo koje navedene novčane priljeve usklađuje s odljevima (prirodni hedging) te tako smanjuje ukupnu izloženost valutnom riziku, a čime je i stvorena mogućnost ugovaranja derivativnih financijskih instrumenata na preostali iznos neto novčanog toka na centralnoj razini.
Tijekom 2021. godine Društvo je ugovaralo fx forward transakcije za upravljanje tečajnim rizikom valuta AUD, CAD, RUB, HUF, USD te PLN. Zbog tečajnog režima kojeg provodi Hrvatska narodna banka, za izloženost tečaja hrvatske kune prema euru derivativni financijski instrumenti nisu se ugovarali.
Analiza valutnog rizika pripremljena je na temelju službenih tečajeva analiziranih stranih valuta prema Hrvatskoj Narodnoj Banci osim ruske rublje za koju se koristi tečaj ECB koji su bili kako slijedi:
| 31.12.2021. | 31.12.2020. |
|---|---|
| 7,517174 | 7,536898 |
| 6,643548 | 6,139039 |
| 4,824887 | 4,709678 |
| 1,635555 | 1,666312 |
| 0,088553 | 0,082025 |
U idućoj tablici analizirana je osjetljivost Društva na povećanje i smanjenje tečaja kune od 10% u odnosu na strane valute prema kojima je Društvo značajnije izloženo (EUR, USD, AUD i PLN), dok je osjetljivost na promjenu RUB izračunata sa promjenom tečaja od 30%. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene novčane stavke u stranoj valuti i njihovo preračunavanje na kraju razdoblja temeljem postotne promjene valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje monetarnu imovinu i monetarne obveze u valuti. Negativan broj pokazuje smanjenje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu promijenila za gore navedene postotke. U slučaju obrnuto proporcionalne promjene vrijednosti hrvatske kune u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bi jednak i suprotan.
Financijski rizici (nastavak)
Tržišni rizici (nastavak)
(iii) Valutni rizik (nastavak)
Analiza osjetljivosti na valutni rizik (nastavak)
| Utjecaj valute EUR | Utjecaj valute USD | |||
|---|---|---|---|---|
| 2021. | 2020. | 2021. | 2020. | |
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| Povećanje/(smanjenje) neto rezultata +10% | (5.753) | (5.881) | 1.440 | 1.901 |
| Povećanje/(smanjenje) neto rezultata -10% | 5.753 | 5.881 | (1.440) | (1.901) |
| Utjecaj valute PLN | Utjecaj valute AUD | |||
| 2021. | 2020. | 2021. | 2020. | |
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| Povećanje/(smanjenje) neto rezultata +10% | 2.153 | 1.973 | 968 | 1.302 |
| Povećanje/(smanjenje) neto rezultata -10% | (2.153) | (1.973) | (968) | (1.302) |
| Utjecaj valute RUB | ||||
| 2021. | 2020. | |||
| (u tisućama kuna) | ||||
| Povećanje/(smanjenje) neto rezultata +30% | 4.145 | 4.656 | ||
| Povećanje/(smanjenje) neto rezultata -30% | (4.145) | (4.656) |
(iv) Rizici s osnova prodajne funkcije
Društvo ostvaruje 50% (2020.: 50%) prihoda od prodaje na domaćem tržištu dok 50% (2020.: 50%) prihoda od prodaje Društvo ostvaruje na inozemnim tržištima. Društvo se kroz prodajne cijene te rabatnu politiku prilagođava makroekonomskim uvjetima svakog pojedinog tržišta što je i ujedno najveći rizik s naslova prodajne funkcije.
Što se tiče poslovanja na domaćem tržištu, Društvo očekuje povećane rizike vezane uz održavanje tržišne pozicije. Kako bi se umanjilo ovaj utjecaj, Društvo nastoji dodatno jačati vlastitu konkurentnost povećanjem učinkovitosti, modernizacijom tehnologije te jačanjem proizvodnih marki.
Društvo ulaže napore da kroz optimizaciju postojećih cjenovnih politika i razina cijena na postojećim tržištima u EU/CEE regiji osigura preduvjete za nastavak uspješnog dugoročnog rasta i izbjegavanje erozija profitnih marži.
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 34 – UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)
Financijski rizici (nastavak)
Upravljanje rizicima redovnog poslovanja
Rizici industrije
U prehrambenoj industriji trendovi se na tržištu kao i navike potrošača mijenjaju u vrlo kratkom razdoblju. Zbog takvog rizika Društvo teži konstantnom unapređenju procesa Društva te zadovoljavanju tržišnih uvjeta. U prehrambenoj industriji, gdje je stavljen fokus na proizvode i brandove, Društvo uvažava zakonodavne, zdravstvene i proizvodne regulative. Jasna zakonska regulativa kreira većinu proizvodnih i prodajnih procesa unutar Društva i ona je podložna promjenama, ovisno o tijelima koja ju donose. Jedan od najvećih rizika vezan uz prehrambenu industriju je zdravlje potrošača. Svi proizvodni procesi podliježu međunarodnim standardima. Implementacijom boljih internih procesa Društvo nastoji eliminirati većinu potencijalnih prijetnji. Korištenjem financijskih sredstava iz EU nastoje se poboljšati svi poslovni procesi u kompaniji i unaprijediti poslovanje na svim razinama u skladu s odrednicama i fokusima poslovanja EU.
U vrijeme korona krize pokazalo se kako je prehrambena industrija značajna u prevladavanju kriznih situacija. Poremećaji u svjetskim lancima opskrbe predstavljaju izazov za proizvođače hrane, koji se moraju boriti s nedostatkom određenih sirovina i otežanim uvjetima proizvodnje. Pravovremenim planiranjem proizvodnje i uzimanjem u obzir svih nepredvidivih okolnosti smanjuje se rizik od nespremnosti proizvodnje da reagira na izvanredne zahtjeve. Manjak kvalificirane radne snage uslijed pandemije može uvelike ugroziti proizvodne procese i njihovo nesmetano i pravovremeno odvijanje. Preventivne mjere u sprečavanju širenja zaraze virusom u proizvodnim pogonima od neizmjerne su važnosti za odvijanje proizvodnje.
Rizik konkurencije
Društvo prodaje proizvode kako na tržištu Republike Hrvatske tako i na međunarodnom tržištu te je pritom izloženo mnogobrojnoj konkurenciji u svim kategorijama proizvoda. Inovacije, prilagodba cijene, kvalitete i ambalaže proizvoda bitne su promjene kojima Društvo posvećuje pozornost kako bi se diferenciralo od konkurencije.
Uz to, reputacija branda, odnosno Društva, nematerijalna je vrijednost koja ga diferencira u odnosu na konkurenciju i stvara prednost. Činjenica da je Društvo usmjereno na osiguranje najviše razine kvalitete svojih proizvoda, doprinosi reputaciji koja svakodnevno ovisi o mnogobrojnim vlastitim proizvodima na tržištu.
Praćenje potrošačkih navika i preferencija koje su podložne konstantnim promjenama te prilagodba na iste, još je jedna u nizu aktivnosti kojima Društvo nastoji zadržati i povećati postojeće tržišne pozicije i marže. U borbi s velikim internacionalnim konkurentima dolazi do izražaja i razlika u financijskim resursima koji su potrebni za cjelokupnu promociju i prodaju proizvoda, a često je i ključan faktor u dopiranju do novog potrošača.
Upravljanje rizicima redovnog poslovanja (nastavak)
Rizici poremećaja IT sustava
Društvo intenzivno koristi IT sustave koji mu omogućavaju da efikasno upravlja Društvom, komunicira s kupcima i dobavljačima te prikuplja sve potrebne informacije na koje bi se menadžment mogao oslanjati u donošenju odluka.
S obzirom na visok stupanj automatiziranosti poslovnih procesa kroz korištenje IT sustava Društvo poduzima potrebne mjere kako bi se minimizirali poremećaji u radu IT sustava uslijed problema s IT opremom, prostorima u kojima je smješteno, virusima te neovlaštenim upadima u sustave izvana.
Kako svaki poremećaj u radu IT sustava izaziva značajne probleme u radu poslovnih sustava i financijske gubitke, Društvo je implementiralo procedure oporavka IT sustava kroz izgradnju pomoćne IT sistem sobe koja preuzima funkciju glavne IT sistem sobe u slučaju problema. U normalnom režimu rada obje IT sistem sobe rade u aktiv-aktiv modu.
Društvo redovito provodi interne i vanjske penetracijske testove (rade ih vanjski neovisni stručnjaci za sigurnost) kako bi se minimizirao rizik korištenja ranjivosti sustava za širenje virusa te rizik od neželjenih upada u IT sustave izvana.
Također, implementacijom naprednih sigurnosnih nadzornih sustava, koji se svakodnevno prate, rizik od vanjskih upada u IT sustave Društva je dodatno smanjen.
Podravka d.d. je implementirala ISO 27001 standard čiji je cilj dodatno pojačati sigurnosne procedure te raditi na podizanju svijesti o informacijskoj sigurnosti među djelatnicima Društva.
Rizici vezani uz ljudski kapital
Temelj uspjeha Društva i odlike njezinih zaposlenika su poslovna etičnost i izvrsnost, posvećenost ostvarenju ciljeva i radu, dodatni trud i zalaganje te svakodnevno zalaganje, rast i razvoj.
Poštovanje i povjerenje te timski rad utemeljen na dijalogu i transparentnosti u radu potiče se i podržava te čini čvrstu osnovu kontinuiranog napretka.
Društvo kroz niz proaktivnih mjera stvara okruženje gdje su zaposlenici angažirani i lojalni. Društvo prepoznaje i nagrađuje pojedince koji ostvaruju izvrsne rezultate, iskazuju izniman trud i potiču inovaciju i efikasnost.
U 2021. godini, Društvo je identificiralo glavne rizike vezane uz ljudski kapital:
- Pravovremeno privlačenje i zadržavanje kvalificirane radne snage za potrebe Proizvodnje
- Nepovoljna dobna (starosna) struktura zaposlenika te odlazak u mirovinu u narednim godinama
Donesena je nova strategija Ljudskih resursa u kojoj su neki od glavnih stupova Transformacija radne snage i zanavljanje te Profesionalni razvoj i nove karijerne opcije.
Upravljanje rizicima redovnog poslovanja (nastavak)
Rizici vezani za ljudski kapital (nastavak)
Društvo adresira i navedene rizike te će fokus biti na konkretnim inicijativama/aktivnostima kojima se žele minimizirati glavni rizici:
-
- Intenziviranje suradnje s obrazovnim institucijama
-
- Zapošljavanje mladih radnika
-
- Programi za pripravnike i novozaposlene
-
- Dobavljanje radne snage iz novih bazena
-
- Programi koji potiču međugeneracijsku i multikulturalnu suradnju i razumijevanje
-
- Upravljanje imidžom poslodavca
Osim navedenih, Društvo koristi i niz drugih proaktivnih mjera i kontrola kako bi minimalizirala potencijalne rizike.
Rizik utjecaja na klimu
Proizvodnja hrane, glavna poslovna djelatnost Društva, nije navedena u Delegiranoj odredbi o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti što znači da se radi o djelatnostima koje nemaju značajan negativan utjecaj na klimu jer se u proizvodnom procesu ne ispuštaju velike količine stakleničkih plinova. Zaštita okoliša jedan je od prioriteta Društva, a provodi se primjenom načela održivog razvoja i čistije proizvodnje. Sve aktivnosti moraju biti u skladu s važećim nacionalnim zakonskim odredbama glede zaštite okoliša kao i propisima zemalja u kojima Društvo djeluje. U slučaju nepostojanja vlastitih zakonskih odredbi primjenjuju se međunarodni standardi.
Društvo se obvezalo na racionalno korištenje najboljih izvora energije i sirovina, gospodarenje otpadima kao i stalnu prevenciju negativnog utjecaja na okoliš proizvodnje te proizvoda i usluga. Prema načelima politike zaštite okoliša Društvo djeluje u svojem okruženju, a jedan od ciljeva te politike je i pronalaženje cjelovitih rješenja za smanjenje emisija u zrak.
Od stakleničkih plinova u proizvodnom procesu ispušta se CO2, dok nema emisije ostalih stakleničkih plinova. Kroz logističko distributivni dio poslovanja (vozni park) emitira se CO2 i vrlo male količine CH4 i N2O što je vidljivo u razlici između ukupne emisije CO2 i ukupne emisije GHG. Investicijama u vozni park i nabavom novih vozila EURO VI norme, ispušteno je manje CO2 u 2021. godini u odnosu na usporedno razdoblje.
U proizvodnom procesu sve je zastupljenije korištenje obnovljivih izvora energije (kotlovnica na drvnu sječku, fotonaponska elektrana na tvornici Kalnik), a kroz planirane kapitalne investicije (nova fotonaponska elektrana na prostoru Danice) udio obnovljivih izvora energije na razini Društva će se dodatno povećati.
Investicijama u povećanje energetske efikasnosti nekretnina i postrojenja kroz smanjenje potrošnje energenata, dodatno se smanjuje CO2 emisija, a time i negativan utjecaj na klimu.
BILJEŠKA 35 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA
Opcije za radnike
Opcije na kupnju dionica Podravke d.d. odobrene su ključnom rukovodstvu Društva. Cijena iskorištenja odobrene opcije jednaka je prosječnoj ponderiranoj cijeni dionice Podravke d.d. ostvarenoj na Zagrebačkoj burzi u godini u kojoj je opcija dodijeljena. Razdoblje stjecanja obično teče od datuma sklapanja ugovora za opcije. Opcije se stječu za svaku poslovnu godinu posebno.
Opcije kupnje dionica mogu se realizirati nakon proteka najmanje dvije, a najviše pet godina od godine na koju se opcija kupnje dionica odnosi. U slučaju prekida radnog odnosa, stečene opcije mogu se iskoristiti u roku od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa.
Na dan 31. prosinca 2021. godine na snazi su bile slijedeće opcije za isplatu s temelja dionica:
| Broj | Ugovorno trajanje | ||
|---|---|---|---|
| Datum izdanja | instrumenata | Uvjeti ostvarivanja prava | opcija |
| Opcije izdane ključnom menadžmentu | |||
| Na dan 12. prosinca 2017. |
2.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 30.06.2023. |
| Na dan 17. ožujka 2017. | 2.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2022. |
| Na dan 17. svibnja 2017. | 5.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2022. |
| Na dan 17. svibnja 2017. | 7.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 06.01.2024. |
| Na dan 21. srpnja 2017. | 5.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2022. |
| Na dan 1. svibnja 2018. | 2.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2022. |
| Na dan 31.srpnja 2018. | 28.500 | Rad do ugovorenog trajanja opcije |
31.12.2023. |
| Na dan 31.srpnja 2018. | 10.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 06.01.2024. |
| Na dan 10. prosinca 2019. |
22.500 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2024. |
| Na dan 28. svibnja 2019. | 7.500 | Rad do ugovorenog trajanja opcije |
31.12.2024. |
| Na dan 10. prosinca 2019. |
10.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 06.01.2024. |
| Na dan 29.rujna 2020. | 22.500 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2025. |
| Na dan 29.rujna 2020. | 10.000 | Rad do ugovorenog trajanja opcije |
06.01.2024. |
| Na dan 2.prosinca 2020. | 13.200 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.12.2025. |
| Na dan 2.prosinca 2020. | 3.300 | Rad do ugovorenog trajanja opcije | 31.03.2024. |
| Na dan 30. travnja 2021. | 32.500 | Rad do ugovorenog trajanja opcije |
31.12.2026. |
| Ukupno opcije na dionice | 183.000 |
BILJEŠKA 35 – ISPLATE S TEMELJA DIONICA (NASTAVAK)
Opcije za radnike (nastavak)
Mjerenje fer vrijednosti
Fer vrijednost opcija na dionice zaposlenicima mjerena je pomoću Black-Scholes formule. Varijable pri mjerenju uključuju cijenu dionice na datum mjerenja, cijena izvršenja instrumenta, očekivanu volatilnost (na temelju procjene povijesne volatilnosti cijene dionice, osobito tijekom povijesnog razdoblja razmjernog očekivanom trajanju opcije), očekivano trajanje instrumenta (temelji se na povijesnom iskustvu i općenitom ponašanju nositelja opcije), očekivanu dividendu i bezrizičnu kamatnu stopu (određenu na temelju državnih obveznica). Sukladno korištenim ulaznim varijablama procjena fer vrijednosti opcije je kategorizirana u hijerarhiji fer vrijednosti kao razina 1 (bilješka 7). Netržišni te radni uvjeti ne uzimaju se u obzir pri određivanju fer vrijednosti.
Ulazne varijable za kalkulaciju fer vrijednosti:
Program dioničkih opcija za ključni menadžment 2021. 2020.
| (u tisućama kuna) | |
|---|---|
| 2021. | 2020. |
| 3,79% | |
| 2,5 | 2,7 |
| 19% | 18% |
| 420 | 381 |
| 414 | |
| 124 | 111 |
| 460 3,51% |
Transakcije s temelja isplate u dionicama 4.783 8.566
Cijena iskorištenja dioničkih opcija za ključni menadžment kreće se u rasponu od 317 do 589 kuna.
Promjene u broju danih opcija za dionice i njihovih izvršnih cijena u kunama su kako slijedi:
| 2021. | 2020. | |||
|---|---|---|---|---|
| Prosječna ponderirana |
Prosječna ponderirana |
|||
| Broj opcija | izvršna cijena | Broj opcija | izvršna cijena | |
| Na dan 1. siječnja | 172.500 | 381 | 143.217 | 362 |
| Iskorišteno | (22.000) | 363 | (19.717) | 325 |
| Izdano | 32.500 | 632 | 49.000 | 485 |
| Na dan 31. prosinca | 183.000 | 420 | 172.500 | 381 |
| Neiskorišteno na 31. prosinca |
84.800 | 355 | 40.500 | 355 |
Na dan 31. prosinca 2021. godine broj neizvršenih dioničkih opcija je 183.000 (2020.: 172.500 opcija). Tijekom 2021. godine iskorišteno je 22.000 opcija (2020.: 19.717 opcija).
Prosječna ponderirana izvršna cijena neizvršenih dioničkih opcija na kraju 2021. godine je 420 kuna (2020.: 381 kune). Cijena svih neizvršenih dioničkih opcija je manja od tržišne cijene dionice na dan 31.12.2021. godine. Prosječno ponderirano preostalo ugovoreno razdoblje na kraju godine je 2,5 godina (2,7 godina u 2020. godini).
BILJEŠKA 36 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA
Transakcije s ovisnim društvima
PRIHODI
Prihodi od prodaje
| Prihodi od prodaje proizvoda i trgovačke robe |
Prihodi od prodaje usluga |
|||
|---|---|---|---|---|
| 2021. | 2020. | 2021. | 2020. | |
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| Društvo: | ||||
| Podravka d.o.o. Sarajevo, Sarajevo | 158.079 | 150.358 | 779 | 707 |
| Podravka d.o.o. Ljubljana, Ljubljana | 130.973 | 132.456 | 2.134 | 2.088 |
| Podravka-Polska Sp.z o.o., Varšava | 98.667 | 97.321 | 692 | 741 |
| Podravka d.o.o. Beograd, Beograd | 75.831 | 83.579 | 513 | 605 |
| Podravka-Int.Deutschland-"Konar" GmbH, Minhen | 80.986 | 72.208 | 206 | 379 |
| Podravka d.o.o.el Petrovec, Petrovec | 68.507 | 64.255 | 486 | 541 |
| Podravka USA Inc., New York | 50.046 | 47.209 | 947 | 522 |
| Podravka-International Pty. Ltd., Silverwater | 32.432 | 33.935 | 64 | 77 |
| Podravka d.o.o. Podgorica, Podgorica | 31.038 | 26.296 | 213 | 176 |
| Podravka d.o.o., Moskva | 28.528 | 31.696 | 47 | 1 |
| Mirna d.d., Rovinj | 24.019 | 32.114 | 2.686 | 2.680 |
| Podravka International s. r. l., Bukurešt | 22.655 | 18.395 | 70 | 5 |
| Podravka-International s r.o., Zvolen | 20.821 | 18.074 | 243 | 294 |
| Podravka-International Kft., Budimpešta | 15.135 | 15.878 | 205 | 181 |
| Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic | 14.229 | 13.319 | 632 | 650 |
| Podravka EOOD, Sofija | 3.953 | 2.629 | 19 | - |
| Žito d.o.o., Ljubljana | 984 | 799 | 3.621 | 3.421 |
| Belupo d.d., Koprivnica | 78 | 72 | 10.007 | 24.646 |
| Ljekarne Deltis Pharm, Koprivnica | 6 | 7 | - | 2 |
| Belupo d.o.o.el Skopje, Skopje | - | - | 23 | 18 |
| Farmavita d.o.o. Sarajevo, Vogošće | - | - | 455 | 355 |
| Belupo d.o.o. Ljubljana, Ljubljana | - | - | 38 | 29 |
| Ukupno prihodi od prodaje ovisnim društvima | 856.967 | 840.600 | 24.080 | 38.118 |
PRIHODI (nastavak)
Prihodi od ulaganja
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Prihod od dividende od ovisnih društava | 69.851 | 61.671 |
| Prihodi od kamata i naknada | 2.661 | 2.995 |
| 72.512 | 64.666 |
RASHODI
Primici članova Nadzornog odbora, Uprave i direktora
Primici članova Uprave i direktora:
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Plaće, bonusi i ostali primici | 28.296 | 26.336 |
| Primici po osnovi realizacije opcija | 2.634 | - |
| 30.930 | 26.336 |
Menadžment Društva koji se sastoji od Uprave i direktora broji 33 osobe (2020.: 34 osobe). Tijekom 2021. godine realizirane su opcije od aktivnih članova Uprave i direktora u iznosu od 2.634 tisuće kuna (2020: 0 tisuća kuna). Za detalje vidjeti bilješku 35.
Tijekom 2021. godine na ime naknada članovima Nadzornog odbora Društva isplaćeno je 2.041 tisuću kuna (2020.: 2.006 tisuća kuna).
POTRAŽIVANJA PO ZAJMOVIMA
Potraživanja po danim zajmovima
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Na početku godine | 80.073 | 25.331 |
| Povećanja u toku godine | - | 75.807 |
| Primljene otplate | (1.406) | (15.966) |
| Ostale promjene | 1.067 | (5.095) |
| Tečajna razlika | 29 | (4) |
| Na kraju godine | 79.763 | 80.073 |
| Dospijeće u roku od 1 godine | (79.398) | (79.554) |
| Dugoročni krediti | 365 | 519 |
POTRAŽIVANJA PO ZAJMOVIMA (NASTAVAK)
Potraživanja po danim zajmovima (nastavak)
Iskazana neto potraživanja od ovisnih društava koja se odnose na zajmove dane ovisnim društvima su kako slijedi:
| Kamatna | |||
|---|---|---|---|
| stopa | 2021. | 2020. | |
| (u tisućama kuna) | |||
| Mirna d.d., Rovinj | 3,00 % god | 79.398 | 79.398 |
| Podravka Gulf FZE, Dubai | 3,00 % god | 365 | 337 |
| Podravka-International S.R.L., Bukurešt | 3,00 % god | - | 338 |
| 79.763 | 80.073 |
Prosječna kamatna stopa iznosi 3,00 % godišnje. Dinamika otplate dugoročnih zajmova je kako slijedi:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Od 1 – 2 godine | 183 | 338 | |
| Od 2 – 5 godina | 182 | 181 | |
| 365 | 519 |
POTRAŽIVANJA I OBVEZE ZA ROBU I USLUGE
| Kratkotrajna potraživanja za robu i usluge |
Kratkoročne obveze za robu i usluge |
|||
|---|---|---|---|---|
| 2021. | 2020. | 2021. | 2020. | |
| (u tisućama kuna) | (u tisućama kuna) | |||
| Društvo: | ||||
| Podravka d.o.o. Beograd, Beograd | 42.603 | 55.682 | - | - |
| Mirna d.d., Rovinj | 39.636 | 25.253 | 719 | 3.688 |
| Podravka-Polska Sp.z o.o., Varšava | 21.592 | 19.761 | - | - |
| Podravka USA Inc., New York | 11.948 | 11.133 | - | - |
| Podravka d.o.o. Ljubljana, Ljubljana | 11.367 | 17.453 | - | - |
| Podravka-International Pty. Ltd., Silverwater | 9.684 | 13.034 | - | - |
| Podravka d.o.o., Moskva | 8.341 | 10.031 | - | - |
| Podravka International S. R. L., Bukurešt | 8.115 | 7.449 | 1.085 | - |
| Podravka d.o.o. Podgorica, Podgorica | 5.346 | 9.143 | - | 53 |
| Podravka-Int.Deutschland-"Konar" GmbH, Minhen |
3.904 | 4.075 | - | - |
| Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic | 3.301 | 2.279 | 1.113 | 609 |
| Podravka d.o.o. Sarajevo, Sarajevo | 3.054 | 11.543 | 5.987 | - |
| Podravka EOOD, Sofija | 1.821 | 224 | - | - |
| Belupo d.d., Koprivnica | 1.710 | 14.967 | 480 | 400 |
| Žito maloprodaja d.o.o., Ljubljana | 677 | - | 13.297 | - |
| Žito d.o.o., Ljubljana | - | 1.706 | - | 14.741 |
| Podravka-International Kft., Budimpešta | 433 | 1.289 | 373 | 169 |
| Podravka-International s r.o., Zvolen | 379 | 890 | - | - |
| Podravka d.o.o.el Petrovec, Petrovec | 257 | 2.273 | 78 | 37 |
| Farmavita d.o.o. Sarajevo, Vogošća | 152 | 118 | - | - |
| Belupo d.o.o.el Skopje, Skopje | 4 | - | - | - |
| Ljekarne Deltis Pharm, Koprivnica | 1 | 1 | 30 | 6 |
| Belupo d.o.o. Ljubljana, Ljubljana | - | 7 | - | - |
| Podravka Gulf Fze, Dubai | - | - | 1.869 | 929 |
| Ukupna kratkotrajna potraživanja i kratkoročne obveze od/prema ovisnim društvima |
174.325 | 208.311 | 25.031 | 20.632 |
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2021.
BILJEŠKA 36 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)
OSTALA POTRAŽIVANJA
Ostala potraživanja za kamate od povezanih stranaka
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Mirna d.d., Rovinj | 2.607 | 2.471 |
| FOODPRO Limited, Dar es Salaam | 665 | 1.274 |
| Podravka Gulf FZE, Dubai | 11 | 323 |
| Podravka-International S.R.L., Bukurešt | - | 2 |
| Ispravak vrijednosti | (665) | (1.185) |
| 2.618 | 2.885 |
Dane garancije i jamstva ovisnim društvima
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Belupo d.d., Koprivnica | 209.712 | 207.264 | |
| Podravka – Lagris a.s., Dolni Lhota u Luhačovic | 66.252 | 63.364 | |
| Žito d.o.o., Ljubljana | 40.592 | - | |
| Podravka d.o.o. Beograd, Beograd | 337 | 1.346 | |
| Mirna d.d., Rovinj | - | 58.527 | |
| Podravka - International Kft, Budimpešta | - | 754 | |
| 316.893 | 331.255 |
OBVEZE PO ZAJMOVIMA
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Podravka - International Kft, Budimpešta | 1.140 | 1.159 |
| 1.140 | 1.159 |
Tijekom 2021. godine Društvo je produljilo krajnji rok dospijeća zajma od povezanog društva Podravka-International Kft, Budimpešta u iznosu 56 milijuna HUF s dospijećem do 7. rujna 2022. godine i kamatnom stopom 2,28%.
OBVEZE PO KAMATAMA
| 2021. | 2020. | |
|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | ||
| Podravka-International Kft., Budimpešta | 2 | 3 |
| 2 | 3 |
BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE OBVEZE
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Dane garancije i jamstva - povezane strane | 316.893 | 318.152 | |
| Dane garancije i jamstva – nepovezane strane | 7.658 | 9.355 | |
| 324.551 | 327.507 |
Dane garancije i jamstva odnose se na potencijalne obveze Društva po osnovi danih garancija i jamstava za kreditne obveze povezanih strana, carinske garancije, garancije za provozni postupak te manjim dijelom garancije dane kupcima za dobro izvršenje ugovora i ozbiljnost ponude.
Potencijalne obveze po danim garancijama i jamstvima nisu priznate u odvojenom izvještaju o financijskom položaju na dan 31. prosinca jer prema procjeni Uprave na dan 31. prosinca 2021. i 2020. godine ne postoji vjerojatnost nastanka navedenih obveza za Društvo.
BILJEŠKA 38 – PREUZETE OBVEZE
U 2021. godini ugovoreni su troškovi nabave dugotrajne materijalne imovine s dobavljačima u iznosu od 136.051 tisuću kuna (2020.: 18.305 tisuća kuna) koji još nisu realizirani niti su iskazani u izvještaju o financijskom položaju.
Ugovoreno plaćanje obveza po ugovoru o međusobnim garancijama sklopljenima sa Žitom d.o.o. iznosi 34 tisuće kuna (2020.: 1.866 tisuća kuna sa Žitom i Belupom d.d.).
Ugovoreno plaćanje obveza po operativnom najmu u 2021. godini odnosi se na korištenje informatičke opreme, mobilne uređaje i ostale operativne najmove kako slijedi:
| 2021. | 2020. | ||
|---|---|---|---|
| (u tisućama kuna) | |||
| Do jedne godine | 5.483 | 6.184 | |
| Od 1 do 5 godina | 7.266 | 5.612 | |
| 12.749 | 11.796 |
BILJEŠKA 39 – DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG DATUMA
Odluka o imenovanju Uprave Društva
Dana 4. veljače 2022. godine na sjednici Nadzornog odbora PODRAVKE d.d. donesena je Odluka o imenovanju predsjednice i članova Uprave Podravke d.d.
U Upravu Podravke d.d. imenovani su:
-
- Martina Dalić predsjednica Uprave Podravke d.d.,
-
- Davor Doko član Uprave Podravke d.d.,
-
- Ivan Ostojić član Uprave Podravke d.d.,
-
- Ljiljana Šapina članica Uprave Podravke d.d. i
-
- Milan Tadić član Uprave Podravke d.d.
Mandat imenovane predsjednice i članova Uprave Podravke d.d. počeo je teći s danom 24. veljače 2022. godine i traje do 23. veljače 2027. godine, osim imenovanom članu Uprave Ivanu Ostojiću kojem mandat počinje teći s danom 1. srpnja 2022. godine i traje do isteka mandata Uprave u cijelosti.
Također, Društvo je dana 4. veljače 2022. sukladno člancima 260.a i 261. Zakona o trgovačkim društvima primilo ostavku člana Nadzornog odbora Društva Ivana Ostojića koja stupa na snagu 30. lipnja 2022. godine.
Utjecaj rusko-ukrajinske krize na poslovanje Društva
Društvo na tržištima Rusije i Ukrajine na godišnjoj razini ostvaruje 2% ukupnog prihoda od prodaje. Potraživanja od kupaca su djelomično osigurana.
Društvo je napravilo procjenu potencijalnog utjecaja promjene tečaja ruske rublje na stavke otvorenih potraživanja i obveza. Preračunata vrijednost istih stavki potraživanja i obveza po tečaju ruske rublje je za oko 30% manja u odnosu na vrijednosti tih stavaka na datum ovih financijskih izvještaja.
Društvo će osjetiti negativne posljedice rusko-ukrajinske krize i sankcija prema Rusiji međutim, opseg i intenzitet istih trenutno nije moguće procijeniti niti kvantificirati. Društvo aktivno prati razvoj događaja, procjenjuje rizike i mogućnosti njihova ublažavanja.
Izloženost prema Rusiji i Ukrajini nema utjecaj na financijske izvještaje Društva na dan 31. prosinca 2021. i ne utječe na vremensku neograničenost poslovanja.