Management Reports • Apr 28, 2025
Management Reports
Open in ViewerOpens in native device viewer
1

| IZVJEŠĆE UPRAVE 3 | |
|---|---|
| PREDSTAVLJANJE PLAVE LAGUNE 6 | |
| POSLOVANJE U 2024. GODINI 14 | |
| OČEKIVANI RAZVOJ PLAVE LAGUNE U BUDUĆNOSTI 19 | |
| MIŠLJENJE OVLAŠTENOG PRAKTIČARA 20 | |
| IZVJEŠTAJ O ODRŽIVOSTI 24 | |
| IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA 110 | |
| IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA 111 | |
| ODGOVORNOSTI UPRAVE 119 | |
| NEKONSOLIDIRANI I KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI 120 | |
| ODLUKA O PREPUŠTANJU UTVRĐIVANJA GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA | |
| SKUPŠTINI DRUŠTVA 185 | |
| ODLUKA O PRIJEDLOGU UPOTREBE DOBITI DRUŠTVA 186 | |
| FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SUKLADNO GFI OBRASCIMA 187 |
Opseg izvještavanja: Sukladno Zakonu o tržištu kapitala, Društvo objavljuje revidirane financijske izvještaje na razini društva Plava Laguna d.d. (dalje: Društvo) te na konsolidiranoj razini (dalje: Grupa) za razdoblje 01.01.2024. do 31.12.2024. godine. Grupu čine matično društvo Plava Laguna d.d. te podružnice Istra D.M.C d.o.o. Umag, Travel d.o.o. Poreč, Istraturist j.d.o.o. Umag te Hotel Croatia d.d. Cavtat. Uz revidirane financijske izvještaje, objavljuje se Izvještaj poslovodstva te revidirani Izvještaj o održivosti.
Izvještaj o održivosti: Grupa objavljuje revidirani Izvještaj o održivosti za 2024. godinu sukladno Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) te Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS) kako bi ispunila regulatorne zahtjeve Europske unije, povećala transparentnost poslovanja te pružila dionicima jasne, usporedive i vjerodostojne informacije o svojim okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima.
Operativni pokazatelji: Grupa Plava Laguna je u 2024. godini ostvarila ukupno 5,4 milijuna noćenja, što je za 0,8% manje u odnosu na prethodnu godinu, primarno uslijed smanjene potražnje u rujnu, uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima. Sezonalni efekti, uključujući raniji raspored blagdana, imali su negativan utjecaj na potražnju u odmorišnom segmentu, dok je segment grupnih dolazaka ostvario pozitivnu kontribuciju, u skladu s dugoročnom strategijom razvoja sportske infrastrukture. Tijekom glavnih sezonskih mjeseci volumen je bio na razini prethodne godine, uz nešto slabiju potražnju s njemačkog tržišta u hotelskom i apartmanskom segmentu, koja je kompenzirana rastom srednjeeuropskih tržišta Mađarske, Poljske i Slovenije. Individualni gosti ostvarili su dominantan udio u strukturi prodajnih kanala, sa 61% ukupnih noćenja u čvrstim objektima. Hotel Croatia je zadržao stabilan tržišni udio na britanskom tržištu, ključnom segmentu potražnje podružnice.
Financijski pokazatelji: Poslovni rezultati Grupe u 2024. godini ostvareni su u skladu s planiranim projekcijama, uz zadržavanje visokih profitnih marži, što je, nakon iznimnog rasta zabilježenog u prethodnoj godini, predstavljalo značajan izazov.
Ukupni poslovni prihodi Grupe u 2024. godini iznosili su 239,4 milijuna eura, što predstavlja rast od 10,8 milijuna eura ili 4,7% u odnosu na prethodnu godinu prvenstveno zahvaljujući povećanju prosječne cijene smještaja u svim segmentima ponude. Posebno se ističu kampovi s rastom od 6,7% te Hotel Croatia s rastom od 12,3%, čime su kapitalna ulaganja dodatno valorizirana. U 2023. godini u stavci ostali dobici/gubici-neto evidentiran je neto učinak od prodaje hotela Bonavia u iznosu od 4,3 milijuna eura.
Poslovni rashodi Grupe dosegnuli su 181,4 milijuna eura, što predstavlja rast od 2,4 milijuna eura ili 1,4% u odnosu na prethodno razdoblje. Isključujući jednokratne stavke, troškove zakupa turističkog zemljišta i troškove amortizacije, operativni rashodi bilježe porast od 6,0 milijuna eura ili 4,7% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Analizirajući strukturu rashoda, najveći nominalni rast vidljiv je u troškovima zaposlenih, koji su porasli za 6,5% ili 3,5 milijuna eura, primarno zbog povećanja bruto plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika. Nadalje, iznadprosječan rast troškova, iznad razine inflacije, evidentiran je u vanjskim uslugama, uključujući usluge čišćenja, animacije, zaštite i sl.
U 2023. godini, Društvo je, sukladno novoj Uredbi o uređenju zakupa turističkog zemljišta, temeljem cjenovnih parametara definiranih Uredbom, provelo korekciju evidentiranih obveza za razdoblje 2020. – 2022.godine, pri čemu su u ostalim operativnim rashodima evidentirane razlike za navedeni period u iznosu od 3,5 milijuna eura, kao i ukupna zakupnina za 2023. godinu u iznosu od 5 milijuna eura. U 2024. godini, Društvo za dio obveza zakupa turističkog zemljišta primjenjuje MSFI 16, dok je preostali dio priznat kroz račun dobiti i gubitka kao troškovi zakupa, u iznosu od 2,8 milijuna eura, u ostalim operativnim rashodima. U skladu s MSFI 16 Društvo je izvršilo procjenu vrijednosti imovine i obveza s pravom korištenja i po toj osnovi priznalo u troškove amortizacije 1,3 milijuna eura , te troškove kamata u visini od 3,4 milijuna eura.
Grupa je ostvarila operativnu dobit (EBITDA) prilagođenu za jednokratne stavke u iznosu od 92,8 milijuna eura, odnosno EBITDAR u visini od 95,6 milijuna eura što predstavlja rast od 6,1% ili 5,5 milijuna eura. EBITDA margina iznosi 40,6%,
Pregled ključnih financijskih pokazatelja za Grupu
| U milijunima EUR | 2024 | 2023 | Indeks 2024/2023 |
Razlika |
|---|---|---|---|---|
| Poslovni prihodi | 239.4 | 228.6 | 104.7 | 10.8 |
| Poslovni prihodi nakon umanjenja za posredničke provizije i jednokratne stavke |
228.7 | 217.2 | 105.3 | 11.5 |
| EBITDA* | 93.5 | 82.1 | 114.0 | 11.5 |
| Učinak jednokratnih stavki | 0.7 | (3.07) | ||
| EBITDA - nakon korekcije za učinak jednokratnih stavki | 92.77 | 85.13 | 109.0 | 7.6 |
| Troškovi zakupa turističkog zemljišta | (2.84) | (5.01) | ||
| EBITDAR - nakon korekcije za učinak jednokratnih stavki | 95.60 | 90.14 | 106.1 | 5.5 |
| EBITDA margina (%) | 40.56 | 39.19 | ||
| Neto dug** | 18.2 | 32.9 |
* EBITDA =dobit iz poslovanja + amortizacija - ostali dobici/(gubici) -neto)
**Neto dug=posudbe umanjene za novac, depozite, financijsku imovinu
Utjecaj primjene MSFI 16 na važeće ugovore o najmu te koncesije nije uključen u pokazatelj
Rezultat financijskih aktivnosti pozitivan je i iznosi 1,7 milijuna eura, na što su utjecali prinosi na ulaganja viška likvidnosti u visini od 4,5 milijuna eura, te evidentiranje dobiti od prodaje financijskog instrumenta u visini od 1,9 milijuna eura. Porast financijskih rashoda od kamata posljedica je evidentiranja rashoda od kamata po osnovi fiksne naknade zakupa zemljišta primjenom standarda MSFI16 u iznosu od 3,4 milijuna eura.
Dobit prije oporezivanja Grupe ostvarena je u visini 59,7 milijuna eura i bilježi rast od 6,4% ili 3,6 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Porez na dobit evidentiran u iznosu od 3,6 milijuna eura najvećim dijelom rezultat je evidentiranja odgođene porezne imovine Društva Plava laguna d.d.. Društvo je temeljem Zakona o poticanju ulaganja podnijelo prijavu i steklo statusa nositelja potpore za projekt ulaganja u periodu od 2022. do 2025. godine. Temeljem realiziranih ulaganja do 31.12.2024. stečeno je pravo za porezni poticaj u visini od 7,3 milijuna eura, te je iznos od 7,0 milijuna eura iskorišten za 2024. godinu.
Ostvarena neto dobit Grupe prema revidiranim podacima iznosi 56,1 milijuna eura što predstavlja rast od 19% ili 8,9 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Imovina i obveze: Na dan 31. prosinca 2024. godine, ukupna imovina Grupe iznosila je 539,3 milijuna eura. Kreditne obveze na razini su 73,7 milijuna eura, dok je istovremeno Grupa raspolagala s 91,8 milijuna eura novca na računu i novčanih ekvivalenata. Kapitalizacija zakupa turističkog zemljišta sukladno MSFI 16 u iznosu od 70 milijuna eura rezultirala je povećanjem dugotrajne nematerijalne imovine u aktivi te rastom ostalih dugoročnih obveza u pasivi.
Kapitalna ulaganja i razvoj destinacija: Grupa je tijekom proteklih nekoliko godina realizirala značajna kapitalna ulaganja u modernizaciju smještajne infrastrukture unutar svog portfelja, diversifikaciju ponude za goste te optimizaciju operativnih troškova i unaprjeđenje efikasnosti poslovnih procesa. U 2024. godini realizirana su kapitalna ulaganja od gotovo 41 milijun eura. Društvo Plava Laguna kontinuirano ulaže u razvoj destinacija, između ostalog, i kroz organizaciju prestižnih sportskih manifestacija, poput ATP turnira "Plava Laguna Croatia Open Umag", koji je 2024. godine održan po 34. put zaredom, te triatlonske utrke "Plava Laguna Ironman 70.3 Poreč, Istra – Hrvatska". Krajem 2024. godine, društvo Plava Laguna sklopilo je novi trogodišnji ugovor za održavanje utrke Ironman 70.3, čime se osigurava nastavak suradnje te omogućuje daljnji razvoj i promocija sportskog turizma u regiji.
Nagrade i priznanja: Camping Stella Maris u Umagu proglašen je najboljim hrvatskim kampom za djecu te je dobio titulu "Best Croatian Campsite for Children" prema izboru nizozemskog ACSI-ja, vodećeg europskog specijalista za kampove. Na izboru "Naj kamp Adria" u organizaciji slovenskog portala Avtokampi.si, Camping Ulika iz Poreča osvojio je prvo mjesto u kategoriji naturističkih kampova dok je Camping Bijela Uvala zauzeo treće mjesto među velikim kampovima u Istri. Camping Park Umag dobio je priznanje "honourable mention" od ACSI-ja te je, prema ADAC-u, drugu godinu zaredom prepoznat kao najtraženiji hrvatski kamp na njihovom portalu, s prestižnim priznanjem Superplatz. Na listi najtraženijih kampova ADAC-ovog portala Pincamp.de našli su se Camping Park Umag, Camping Ulika, Camping Savudrija i Camping Zelena Laguna.
Zaključak: Grupa Plava Laguna je u 2024. godini potvrdila stabilnost poslovanja unatoč manjim izazovima u turističkoj potražnji i rastu operativnih troškova, ostvarivši planirane financijske rezultate i visoke profitne marže. Nastavljena su značajna kapitalna ulaganja u modernizaciju smještajne infrastrukture, energetsku učinkovitost i razvoj destinacije, čime se osiguravaju dugoročna konkurentnost i održivost poslovnog modela. Ostvarenja u području sportskog turizma, kao i priznanja za kvalitetu kamping ponude, dodatno pozicioniraju Društvo kao jednog od ključnog dionika razvoja turizma u Hrvatskoj.
Osnovana prije gotovo 70 godina sa sjedištem u Poreču, Plava Laguna d.d. jedan je od ključnih sudionika u turističkom sektoru Hrvatske. Uspjeh Plave Lagune temelji se na kontinuiranom unaprjeđenju ponude i snažnoj predanosti temeljnim vrijednostima, osiguravajući financijsku stabilnost i stalni rast.
Strateški rast i razvoj: Od 2000. godine, Plava Laguna ima stabilnu vlasničku strukturu, prvo pod društvom Sutivan Investments Anstalt, a od 2017. godine pod njegovom podružnicom, Adriatic Investment Group. Među najznačajnijim transakcijama u povijesti razvoja Plave Lagune bila je akvizicija kompanije Istraturist Umag d.d. izvršena 2014. godine, te pripojena 2018. godine. Time je Plava Laguna pridodala svom portfelju hotelijersku kompaniju sa više od 50 godina tradicije čiji su smještajni kapaciteti, dugogodišnjim usmjerenim ulaganjima, postali nezaobilazno odredište gostiju koji svoj odmor provode u Umagu i okolici.
Opseg poslovanja: U destinacijama u kojima posluje – Poreč i Umag te putem podružnice na dubrovačkom području (od rujna 2022. godine) – Plava Laguna u svojim hotelima, resortima i kampovima može dnevno ugostiti više od 44 tisuće gostiju u više približno 17 tisuća smještajnih jedinica te sa smještajnom strukturom od 20 hotela, 10 apartmanskih naselja i 9 kampova. Povrh toga, Plava Laguna upravlja s dvije marine u kojima raspolaže s 360 vezova, te nizom ugostiteljskih, sportskih i ostalih sadržaja koji upotpunjuju temeljnu ponudu smještaja.
Sastav Grupe: Grupu čine matično društvo Plava Laguna d.d. te podružnice Istra D.M.C. d.o.o. Umag, Travel d.o.o. Poreč, Istraturist j.d.o.o. Umag te Hotel Croatia d.d. Cavtat. Potonji je stečen temeljem ugovora o razmjeni dionica između povezanih društava u rujnu 2022. godine, čime je Plavoj Laguni pridružen vodeći resort s 5 zvjezdica u destinaciji Dubrovnik s bogatim popratnim sadržajima poput kongresnog, spa i wellness centra. U kolovozu 2023. godine stečeno je potpuno vlasništvo nad Hotelom Croatia.
Društvo Istra D.M.C. d.o.o. osnovano je 1990. godine. Glavna djelatnost društva je organizacija ATP tenis turnira u Umagu, te razvijanje i provođenje destinacijskih marketinških projekata. ATP tenis turnir jedna je od najznačajnijih sportskih manifestacija koja se kontinuirano održava već 34 godine, uz iznimku 2020. godine uslijed pandemije COVID-19.
Društvo Laguna Invest d.o.o. osnovano je 1993. godine. U veljači 2018. godine promijenilo je naziv u Travel d.o.o. i obavljalo je djelatnost putničke agencije. Društvo Istraturist j.d.o.o. ne obavlja djelatnost.
Strateške ambicije: Grupa Plava Laguna, posvećena unaprjeđenju turističkog sektora i stvaranju nezaboravnih iskustava za svoje goste, nastavlja graditi rast na postulatima održivog poslovanja uz poštivanje lokalne zajednice, očuvanje okoliša te stvaranje dugoročne vrijednosti za sve dionike.
7
Plava Laguna
Na poluotoku Molindrio osnovan je kamp Plava Laguna - Camp Hotel od strane francuskog kluba ljubitelja prirode s kapacitetom za 800 osoba.
Osnovano je poduzeće Istraturist izdvajanjem iz poduzeća "Istra-Auto-Turist" Umag. Raspolagalo se s smještajnim kapacitetom od 196 jedinica.
Razdoblje intenzivnih investicija i razvoja sportske ponude
Do 1985. izgrađena je većina smještajnih objekata, marina Červar Porat i marina Parentium te vanpansionski objekti. Velika se pažnja posvećivala razvoju sporta i sportske ponude, pa su se izgradili prvi sportski i tenis tereni. U razdoblju nakon 1995. godine uslijedile su pojedinačne rekonstrukcije i uređenja objekata.
Plava Laguna pretvorena je u dioničko društvo 1992. godine, a pravno konstituiranje zaokružuje se 1996. godine. U 2000. Sutivan Investments Anstalt postaje većinski vlasnik stjecanjem 80,34% udjela. Tijekom ovog razdoblja, izvršene su i akvizicije pojedinih društava kapitala. Tako je stečeno 89,40% dionica društva Hotel Croatia d.d. Cavtat, a dokapitalizacijom je uvećan vlasnički udio na 92,28%. Plavoj Laguni je pripojeno i društvo Adriatic d.d. Poreč.
Izgrađena je većina smještajnih objekata, a 1990. u naselju Stella Maris izgrađen je teniski centar sa 60 moderno uređenih teniskih terena. Prvi put organiziran je međunarodni teniski turnir ATP Croatia Open te je Umag postao prestižnom teniskom destinacijom u Hrvatskoj.
Istraturist Umag pretvoren je u dioničko društvo 1993. godine, a pravno konstituiranje zaokružuje se 1994. godine. Godine 1996. Zagrebačka banka d.d. postala je većinski vlasnik stjecanjem 42,7% udjela. Provodi se upravljačko i financijsko restrukturiranje Društva, a tijekom 1998. godine izvršena je dokapitalizacija čime se vlasnički udio Zagrebačke banke povećao na 71,8%.
Razdoblje velikih rekonstrukcija
ex Istraturist Umag 1999. – 2013.
Razdoblje temeljitih rekonstrukcija objekata – naselja Stella Maris i Polynesia, hotela Garden Istra, Aurora, Umag te podizanje usluge u svim kampovima na 4* te hotela Coral na 5*. Godine 2013. osnovana je Tenis Akademija.
Plavoj Laguni pripojeno je društvo Hotel Bonavia d.d. Rijeka. Društvo Hotel Croatia d.d. Cavtat pripojeno je društvu Jadranski luksuzni hoteli d.d., čime Plava Laguna postaje najveći pojedinačni dioničar u spomenutom društvu s udjelom od 32,48%. Godine 2014. provedena je akvizicija većinskog paketa dionica društva Istraturist Umag te je stečen vlasnički udio od 93,04%.
Društvo Istraturist Umag pripojeno je Plavoj Laguni s 01.01.2018. Završena je temeljita rekonstrukcija Park Resorta u destinaciji Poreč nakon koje je cjelokupna usluga podignuta na 4*. Završena je rekonstrukcija kampa Camping Stella Maris i izgrađene su nove smještajne jedinice Garden Suites & Rooms u destinaciji Umag. Intenzivirala su se ulaganja u proširenje i uređenje postojećih kapaciteta za smještaj osoblja u Poreču i Umagu radi osiguranja visokokvalitetnog smještaja zaposlenika.
Poslovanje je obilježila pandemija COVID-19. Unatoč izvanrednim okolnostima, princip neograničenog poslovanja nije doveden u pitanje, a realiziran je i dio planiranih kapitalnih ulaganja.
2022.
Svi Sol i Melia brend objekti iz destinacije Umag repozicionirali su se u brend Plave Lagune. Izvršena je razmjena i prodaja vlasničkog udjela u društvu Jadranski luksuzni hoteli d.d. od 32,48% u zamjenu za stjecanje dodatnog vlasničkog udjela od 65,50% u društvu Hotel Croatia d.d. čime se vlasnički udio u društvu Hotel Croatia d.d. povećava na 97,98%. Sa Novom ljubljanskom bankom d.d. Ljubljana sklopljen je Ugovor o nagodbi kojim je utvrđen način razrješenja svih međusobnih odnosa. Održan je prvi "Plava Laguna Ironman 70.3 Poreč, Istra – Hrvatska", najveći triatlon u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
Izvršen je prijenos dionica manjinskih dioničara Hotela Croatia d.d. čime je Plava Laguna postala jedini dioničar društva. Sklopljen je ugovor o kupoprodaji Hotela Bonavia u Rijeci sa društvom Bonavia Rijeka d.o.o. koje je steklo vlasništvo nad nekretninom. Predstavljen je najnoviji član obitelji brend energisera – Plava Laguna Sport, posvećen sportskoj infrastrukturi i ponudi.
9
Pripajanjem društva Istraturist d.d. Umag nastala je jedna od najvećih turističkih grupacija u Hrvatskoj koja od tada posluje pod nazivom i brendom Plava Laguna.

U sklopu korporativnog brenda djeluju i na tržištu se predstavljaju komercijalni brendovi Plave Lagune koji komuniciraju i plasiraju na tržište temeljne proizvode i usluge Plave Lagune:
Plava Laguna Hotels & Apartments
Plava Laguna nudi široku ponudu smještaja u hotelima, apartmanima i vilama. U fokusu ponude brenda nalaze se proizvodi Family friendly i All inclusive koji približavaju pomno osmišljene usluge s ciljem da zadovolje specifične potrebe spomenutih tržišnih niša.

Plava Laguna Resorts
Razvoj proizvoda uz osluškivanje potreba suvremenog gosta usmjeren je ka kreiranju jedinstvenih lokacija – igrališta za odmor – koje su utjelovljene u turističkim naseljima odnosno Resortima Plave Lagune. Stella Maris Resort, Plava Resort, Zelena Resort te Park Resort okosnice su brenda Plava Laguna Resorts, a daljnja ulaganja usmjeravaju se prema razvoju i planiranju dodatnih Resorta u destinacijama Poreč i Umag.
Istra Camping by Plava Laguna
Brend Istra Camping posvećen je i razvija kamping proizvode i ponudu, te obuhvaća ukupno 9 kampova u kategorijama 3 i 4 zvjezdice. S brendom Plava Laguna Hotels & Apartments dijeli vizualne elemente fonta te karakterističnog loga. U okviru brenda u ponudi su proizvodi Naturist, Mobile home, Glamping i Classic camping.
| Naturist | Mobile homo | Glamping | Classic camping |
|---|---|---|---|
| NATURIST | G MOBILE HOME |
C GLAMPING |
CLASSIC CAMPING A |
Uz korporativni brend i već spomenuta tri master brenda, daljnja afirmacija proizvoda i usluga Plave Lagune ostvaruje se i kroz brand energisere:
Plava Laguna Partners
Plava Laguna je razvila te kontinuirano unaprjeđuje brend energiser Plava Laguna Partners, namijenjen prvenstveno komunikaciji s partnerima u prodaji smještajnih kapaciteta.
Plava Laguna Sport
Najnoviji član obitelji brend energisera – Plava Laguna Sport – predstavljen u listopadu 2023. godine, posvećen je sportskoj infrastrukturi i ponudi. U okrilju brenda nastavlja se i dodatno afirmira povezanost kompanije sa sportskim turizmom koji čini važnu okosnicu razvoja kompanije od njezinih začetaka. Plava Laguna Sport obuhvaća, osim sportske infrastrukture te ponude osmišljene za pripreme i boravak sportaša i mnogobrojna sportska događanja - od školskih nacionalnih natjecanja pa sve do europskih i svjetskih prvenstava.
Hotel Croatia posluje pod brendom Adriatic Luxury Hotels (ALH), prestižnim brendom hrvatske hotelske grupacije koja upravlja luksuznim hotelima i vilama u Dubrovniku.
11
Pravila o imenovanju i opozivu članova Uprave sadržana su u Statutu Društva, dok su ovlasti Uprave utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom te ugovorima o radu Članova odnosno Predsjednika Uprave. Društvo je organizirano prema dualističkom modelu. Uprava Društva vodi poslove samostalno, a pojedine poslove određene u Statutu (kao što su osnivanje društava u zemlji i inozemstvu, prodaja i kupnja dionica odnosno udjela, prodaja nekretnina čija vrijednost prelazi 1% vrijednosti temeljnog kapitala, kupnja i opterećenje nekretnina čija vrijednost prelazi 1% vrijednosti temeljnog kapitala, preuzimanje jamstva za iznos koji prelazi 2% vrijednosti temeljnog kapitala, uzimanje zajma i izdavanje vrijednosnih papira preko 2% vrijednosti temeljnog kapitala i druge odluke prema odluci Nadzornog odbora) ovlaštena je obavljati samo uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora. Nadzorni odbor imenuje i opoziva članove i Predsjednika Uprave te odlučuje o broju članova Uprave.
Tijekom 2024. godine Uprava se sastojala od tri člana, od kojih je g. Dragan Pujas njezin predsjednik, dok su g. Damir Mendica i gđa. Danira Rančić članovi. Mandat Uprave traje tri godine. Tekući je mandat započeo 01. siječnja 2024. godine te traje do zaključno 31. prosinca 2026. godine temeljem odluke Nadzornog odbora Društva od dana 15. prosinca 2023. godine, kojom su ponovno imenovani g. Dragan Pujas predsjednikom te g. Damir Mendica i gđa. Danira Rančić članovima Uprave. Svaki član Uprave ovlašten je voditi poslove i zastupati Društvo zajedno sa Predsjednikom Uprave, dok je Predsjednik Uprave ovlašten voditi poslove i zastupati Društvo sa još jednim članom Uprave. Uprava održava sjednice prema potrebama poslovanja, u pravilu više puta tjedno.
Nadzorni odbor provodi nadzor nad vođenjem poslova Društva. Članovi Nadzornog odbora su redovito informirani od strane Uprave o upravljanju i radu Društva, najmanje jednom mjesečno, kako bi mogli učinkovito ispunjavati svoju nadzornu ulogu. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova Društva dio je Godišnjeg izvješća Društva koje se podnosi Glavnoj skupštini.
U skladu sa Statutom Nadzorni odbor Društva može imati tri do sedam članova, čiji se točan broj određuje odlukom Glavne skupštine, a članovi između sebe biraju predsjednika i njegovog zamjenika. Izbor članova obavlja se u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom i Poslovnikom o radu Glavne skupštine, a sve dok je to određeno posebnim propisom, zaposlenici putem Radničkog vijeća imaju pravo na imenovanje jednog člana. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine. Nadzorni odbor djeluje na sjednicama koje se održavaju u pravilu jednom mjesečno, a na kojima raspravlja i odlučuje o svim pitanjima iz svoje nadležnosti propisane Zakonom o trgovačkim društvima i Statutom Društva.
U 2024. godini izmijenjena su dva člana Nadzornog odbora. Odlukom Radničkog vijeća Plava Laguna d.d. od 27. ožujka 2024. godine opozvana je predstavnica zaposlenika u Nadzornom odboru, gđa. Marica Kurtek s danom 31. ožujka 2024. godine, te je istom odlukom kao predstavnik zaposlenika imenovan g. Veljko Šantek, s danom 01. travnja 2024. godine i mandatom do zaključno 29. kolovoza 2025. godine. Na Redovnoj glavnoj skupštini održanoj dana 09. srpnja 2024. godine usvojena je ostavka člana Nadzornog odbora g. Paul Marie Francois Jean Rene' Le Bault de La Moriniere, te je za novog člana Nadzornog odbora Društva s istim danom izabran g. Ignacio Andrés Pardo. Njegov je mandat utvrđen u trajanju preostalog mandata postojećih članova Nadzornog odbora, zaključno s danom 29. kolovoza 2025. godine.
Stoga je Nadzorni odbor tijekom 2024. godine po izboru unaprijed navedenih članova djelovao u sljedećem sastavu:
12
Nadzorni odbor Društva je tijekom 2024. godine sam obavljao poslove iz nadležnosti komisije za imenovanja.
U cilju unaprjeđenja korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja, Nadzorni odbor je osnovao dva pododbora – Revizijski odbor i Odbor za primitke.
Revizijski odbor djeluje sukladno Zakonu o reviziji, Uredbi (EU) br. 537/2014, Kodeksu korporativnog upravljanja Zagrebačke burze d.d. i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te drugim primjenjivim propisima i to kao savjetodavno tijelo koje prati postupak financijskog izvještavanja, učinkovitost sustava unutarnje kontrole te sustava upravljanja rizicima; nadgleda provođenje zakonske revizije konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja te izvješćuje Nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije; prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskih društava koji obavljaju reviziju; daje preporuke Nadzornom odboru za odabir samostalnog revizora ili revizorskog društva te ostale poslove u svrhu pružanja potpore računovodstvu Društva te uspostave dobre i kvalitetne unutarnje kontrole u Društvu.
Odbor za primitke djeluje sukladno Kodeksu korporativnog upravljanja Zagrebačke burze d.d. i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Politici primitaka članova Uprave te ostalim primjenjivim propisima, kao savjetodavno tijelo zaduženo za predlaganje Nadzornom odboru politike primitaka članova Uprave te članova Nadzornog odbora; preporučuje primitke koje bi trebali primiti članovi Uprave svake pojedine godine temeljem procjene uspješnosti poslovanja i rezultata Društva te njihovih osobnih rezultata; nadzire iznos i strukturu primitaka višeg rukovodstva i zaposlenika te nadgleda pripremu izvješća o primicima.
Naknada članovima Nadzornog odbora za sudjelovanje na sjednicama Nadzornog odbora utvrđena je Odlukom Izvanredne glavne skupštine Broj: 01/01/2019/3, Urbroj: 01-04-2019-6 od 31. listopada 2019. godine, u visini 2.000,00 EUR neto po sjednici te je ista potvrđena odlukom Glavne skupštine održane dana 30. kolovoza 2023. godine.
Nadzorni odbor Društva donio je Politiku primitaka članova Uprave, odobrenu od strane Glavne skupštine Društva u 2024. godini. Njome se uvažavaju načela korporativnog upravljanja kojim se uravnotežuju dugoročni interesi Društava i održivost. Primitci se sastoje od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksna komponenta odražava zahtjeve poslovne strategije s jedne strane, te stručno iskustvo, kompetencije i dodijeljene odgovornosti članova Uprave (plaća člana Uprave i dodatne pogodnosti definirane su ugovorima koji se sklapaju između člana Uprave i Društva), dok se varijabilna komponenta temelji na ostvarenju ciljeva Društva uz valorizaciju individualnog doprinosa svakog člana Uprave kroz vještine i angažman (godišnja nagrada). Društvo u pravilu ne može tražiti vraćanje isplaćenih varijabilnih primitaka, osim u slučaju nastupa okolnosti propisanih zakonom ili drugim primjenjivim propisom. Adekvatnu i kontinuiranu primjenu Politike primitaka provode Odbor za primitke i Nadzorni odbor.
Nadzorni odbor osigurava mjere za suzbijanje sukoba interesa, a iste uključuju međusobno usklađivanje varijabilnih primitaka između članova Uprave te nesudjelovanje člana Uprave u odlučivanju o vlastitim primicima.
Pravila o imenovanju članova Uprave i članova Nadzornog odbora ne sadrže nikakva ograničenja u odnosu na raznolikost s obzirom na spol, dob, obrazovanje, struku i slična ograničenja.
Glavna skupština saziva se, djeluje i ima ovlasti utvrđene odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Statuta Društva. Poziv na Glavnu skupštinu i prijedlozi odluka te donesene odluke javno se objavljuju sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze d.d. Tijekom 2024. godine Društvo je održalo redovnu Glavnu skupštinu dana 09. srpnja, na kojoj je:
Sve su odluke javno objavljene u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze d.d.
Prvih deset dioničara Društva redovne dionice PLAG-R-A na dan 31. prosinca 2024. jesu:
| R.br. | Vlasnik/nositelj računa/ suovlaštenik/imatelj VP | Broj dionica |
Udio (%) |
|---|---|---|---|
| 1. | PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. (02535697732)/ADRIATIC INVESTMENT GROUP (05210076578 |
1.851.352 | 84,24 |
| 2. | OTP BANKA D.D. (52508873833)/AZ OMF KATEGORIJE B (59318506371) | 93.793 | 4,27 |
| 3. | ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. (23057039320)/PBZ CO OMF - KATEGORIJA B (99318944138) |
18.298 | 0,83 |
| 4. | BOGDANOVIĆ ZORAN (67789051313) | 17.031 | 0,77 |
| 5. | OTP BANKA D.D. (52508873833)/ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B (37688683890) | 16.919 | 0,77 |
| 6. | ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)/AZ PROFIT OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND (22134623145) |
9.829 | 0,45 |
| 7. | INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI PAPIRI D.O.O. (68481874507) | 8.806 | 0,40 |
| 8. | OTP BANKA D.D. (52508873833)/ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE A (29597039090) | 5.488 | 0,25 |
| 9. | OTP BANKA D.D. (52508873833)/ERSTE PLAVI EXPERT - DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND (21938195883) |
4.888 | 0,22 |
| 10. | NOVAK MIRKO (47162075931) | 4.170 | 0,19 |
Društvo kotira na Redovitom tržištu Zagrebačke burze te posvećeno i transparentno komunicira sa investicijskom zajednicom.
Pravo glasa dioničara Društva nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova niti postoje vremenska ograničenja za ostvarivanje prava glasa, osim u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima u smislu prijave sudjelovanja na Glavnoj skupštini. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini.
Društvo je 2002. godine izdalo povlaštene dionice, koje ne daju pravo na glasovanje na Glavnoj skupštini, osim pod uvjetima predviđenim Zakonom o trgovačkim društvima. Sve povlaštene dionice u vlasništvu su jednog dioničara:
| Vlasnik/nositelj računa/ suovlaštenik/imatelj VP | Broj dionica | Udio (%) |
|---|---|---|
| PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. (02535697732)/ADRIATIC INVESTMENT GROUP | 420.000 | 100,0 |
| (05210076578) |
Društvo može stjecati vlastite dionice sukladno članku 233. Zakona o trgovačkim društvima, a na temelju ovlasti Glavne skupštine. Trenutno Upravi Društva nije dana ovlast za stjecanje vlastitih dionica.
Dopuna i izmjena Statuta Društva regulirana je na način propisan zakonom, a što je sadržano u Statutu.
| 2024. | 2023. | Indeks 2024./2023. |
|
|---|---|---|---|
| Kapacitet – broj osnovnih kreveta2 | 43.891 | 44.569 | 98,5 |
| Kapacitet – broj smještajnih jedinica2 | 16.628 | 16.976 | 98,0 |
| Ostvarena noćenja | 5.437.821 | 5.481.711 | 99,2 |
| Broj prodanih jedinica | 2.058.530 | 2.085.420 | 98,7 |
| RevPar3 (u EUR) | 11.724 | 11.081 | 105,8 |
2operativni kapacitet prikazan je bez Guest house Adriatica, koji nije bio u komercijalnoj funkciji tijekom 2024. godine
3pansionski prihod po smještajnoj jedinici u EUR nakon popusta i provizija OTI
Društvo Plava Laguna nudi široku ponudu smještaja – u svom izravnom portfelju raspolaže s 19 hotela, 10 apartmanskih naselja, 9 kampova i 2 marine u destinacijama Poreč i Umag.
Ukupni smještajni kapacitet sastoji se od 43.363 osnovnih kreveta, odnosno 16.367 smještajnih jedinica, Najveći udio u smještajnim kapacitetima nose kampovi sa 54%, zatim hoteli sa 34% i apartmani sa 15%.
Hotel Croatia, u destinaciji Dubrovnik, raspolaže s 980 osnovnih kreveta, odnosno 487 smještajnih jedinica kategoriziranih s 5 zvjezdica.
| Opis | Destinacija Poreč | % | Destinacija Umag | % | Ukupno | % |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Hoteli 4* | 1.258 | 35,2 | 1.640 | 83,1 | 2.898 | 52,3 |
| Hoteli 3* | 1.519 | 42,6 | 107 | 5,4 | 1.626 | 29,3 |
| Hoteli 2* | 794 | 22,2 | 226 | 11,5 | 1.020 | 18,4 |
| Ukupno hoteli | 3.571 | 100,0 | 1.973 | 100,0 | 5.544 | 100,0 |
| Apartmani 4* | 380 | 75,7 | 512 | 34,1 | 892 | 44,5 |
| Apartmani 3* | - | - | 757 | 50,4 | 757 | 37,8 |
| Apartmani 2* | 122 | 24,3 | 233 | 15,5 | 355 | 17,7 |
| Ukupno apartmani | 502 | 100,0 | 1.502 | 100,0 | 2.004 | 100,0 |
| Kampovi 4* | 4.199 | 93,2 | 4.033 | 93,5 | 8.232 | 93,3 |
| Kampovi 3* | 305 | 6,8 | 282 | 6,5 | 587 | 6,7 |
| Ukupno kampovi | 4.504 | 100,0 | 4.315 | 100,0 | 8.819 | 100,0 |
| Sveukupno | 8.577 | 7.790 | 16.367 |
Kvalitativna struktura smještajnih kapaciteta Društva po destinacijama na bazi smještajnih jedinica
Guest house Adriatic iskazan u hotelima 2* u destinaciji Umag
Grupa Plava Laguna je u 2024. godini ostvarila 5,4 milijuna noćenja što predstavlja pad od 0,8% ili 44 tisuće noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

U čvrstim objektima društva Plave Lagune vodeće mjesto tradicionalno su zauzeli gosti iz Austrije i Njemačke koji zajedno čine udio od 38,7%, a slijede ih gosti iz Slovenije (12,2%) te Hrvatske (7,9%).
U kampovima društva Plave Lagune najznačajniji udio u noćenjima ostvarili su gosti iz Njemačke (42,1%) , Nizozemske (14,0%), te Slovenije (11,1%) i Austrije (9,1%).

U Hotelu Croatia su vodeće mjesto i u 2024. godini zadržali gosti iz Velike Britanije s udjelom od 59,8%, a slijede ih gosti iz Irske (10,9%) te Sjedinjenih Američkih Država (3,5% ).
Gledajući ukupna ostvarena noćenja u 2024. godini, društvo Plava Laguna na razini Istarske županije sudjeluje s tržišnim udjelom od 18,8% (2023.: 18,7%), dok na razini Hrvatske sudjeluje s tržišnim udjelom od 5,6% (2023.: 5,7%). Gledajući ukupna noćenja ostvarena u hotelima, apartmanima i kampovima, društvo Plava Laguna na razini Istarske županije sudjeluje s tržišnim udjelom od 27,7% (2023.:27,8%), dok na razini Hrvatske sudjeluje s tržišnim udjelom od 11,5% (2023.:11,6%).

Tržišni udio u noćenjima ostvarenim u hotelima, apartmanima i kampovima u 2024. (u %)
Ključni operativni pokazatelji po segmentima
U kontekstu operativnih i financijskih rezultata poslovanja Grupe Plave Lagune ostvarenih u 2024. godini u nastavku su prikazani učinci polučeni na razini osnovnih poslovnih segmenata – hotela i apartmana te kampova.
Ključni operativni pokazatelji po segmentima – HOTELI I APARTMANI
| 2024. | 2023. | Indeks 2024./2023. |
|
|---|---|---|---|
| Kapacitet - jedinice | 7.809 | 8.155 | 95,8 |
| Ostvarena noćenja | 2.866.357 | 2.899.407 | 98,9 |
| Dani popunjenosti - jedinice | 153 | 149 | 102,8 |
| RevPar 1 u EUR | 19.273 | 17.922 | 107,5 |
| EBITDA II 2 u 000 EUR | 62.445 | 58.121 | 107,4 |
| EBITDA II margina u % | 36,9 | 35,4 | 104,3 |
Ključni operativni pokazatelji po segmentima – KAMPOVI
| 2024. | 2023. | Indeks 2024./2023. |
|
|---|---|---|---|
| Kapacitet - jedinice | 8.819 | 8.821 | 100,0 |
| Ostvarena noćenja | 2.571.464 | 2.582.304 | 99,6 |
| Dani popunjenosti - jedinice | 98 | 98 | 99,6 |
| RevPar 1 u EUR | 5.041 | 4.757 | 106,0 |
| EBITDA II 2 u 000 EUR | 29.029 | 25.981 | 111,7 |
| EBITDA II margina u % | 56,8 | 55,3 | 102,6 |
1 pansionski prihod po smještajnoj jedinici u EUR nakon popusta i provizija OTI
2nakon alokacije EBITDA Direkcije i pomoćnih djelatnosti
Grupa Plava Laguna je u proteklih nekoliko godina uložila zavidan kapitalni budžet u unaprjeđenje smještajne infrastrukture u svojem portfelju, stvaranjem dodatnih sadržaja za goste, kao i racionalizaciju troškova i podizanje razine učinkovitosti poslovnih procesa. �Za poslovnu sezonu 2024., društvo Plava Laguna je realiziralo kapitalni budžet u iznosu koji dostiže gotovo 33 milijuna eura.
Realizirana su kapitalna ulaganja koja su najvećim dijelom usmjerena u daljnji razvoj brenda Istra Camping pa su tako goste u sezoni 2024. dočekale sljedeće novosti:
Na proljeće je započela izgradnja nove Upravne zgrade Plave Lagune u Poreču i to na površini većoj od 1,4 hektara. Izgradnja nove Upravne zgrade simbol je razvoja i novog poglavlja za Plavu Lagunu i njene zaposlenike u zajedničkim službama. Po okončanju izgradnje, predviđenom u 2025. godini, pod istim krovom okupit će se gotovo 260 zaposlenika.
Paralelno s infrastrukturnim ulaganjima, nastavljen je program investicija u fotonaponske elektrane i projekte energetske učinkovitosti, čime Plava Laguna potvrđuje svoju dugoročnu strategiju održivog razvoja.
Podružnica Hotel Croatia uspješno je zaključila prvu fazu rekonstrukcije 133 smještajne jedinice od ukupno 487, uz ukupnu vrijednost investicije od 7,2 milijuna eura.
18
Društvo, kao i Grupa u cjelini su u obavljanju svojih aktivnosti izloženi raznim financijskim rizicima koji mogu prouzročiti poteškoće u podmirivanju financijskih obveza, ali i drugim rizicima zbog kojih mogu nastati poteškoće u odvijanju poslovnih procesa. Pozicija Društva u odnosu na financijske rizike permanentno se analizira kako bi se pravovremeno definirale mjere u cilju smanjivanja istih na prihvatljive razine. Utjecaj Društva i Grupe na rizike kao što su globalni i rizici čestih promjena zakona i regulatornih propisa je ograničen, alise aktivno radi na pravovremenom prepoznavanju takvih rizika kako bi se na vrijeme poduzeli koraci s ciljem smanjenja izloženosti istima.
Društvo u svom portfelju posjeduje određene vlasničke vrijednosne papire koji kotiraju na Zagrebačkoj burzi te je izloženo riziku promjene cijene vlasničkih vrijednosnih papira klasificiranih kao financijska imovina koja se mjeri po opciji fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Moguća promjena cijene ne bi značajno utjecala na financijske izvještaje Društva.
Društvo i Grupa u cjelini aktivno upravljaju kreditnim rizikom tj. rizikom naplate potraživanja i ostale financijske imovine adekvatnim prodajnim politikama te politikama upravljanja novčanim sredstvima. Naplativost potraživanja prati se putem tjednih izvještaja o pojedinačnim stanjima potraživanja. U segmentu upravljanja imovinom i zakupom iste, ugovoreni iznos osigurava se putem instrumenata osiguranja plaćanja. Slobodna novčana sredstva plasiraju se u vidu oročenih depozita u stabilnim bankama u Hrvatskoj te u visoko likvidne prvoklasne instrumente na novčanom tržištu, čime se ograničava izloženost kreditnom riziku prema pojedinoj financijskoj instituciji.
Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva projiciranje novčanog toka sa mogućnošću servisiranja svih svojih obveza što uključuje redovni poslovni ciklus, otplatu kreditnih obveza te kapitalna ulaganja. Navedeno pretpostavlja pravovremeno pronalaženje vanjskih izvora financiranja koji će uvjetima biti prilagođeni svrsi, rukovodeći se načelom odgovornog gospodarstvenika te brigom o očuvanju financijske stabilnosti.
Sva kreditna zaduženja Društva na dan 31. prosinca 2024. godine ugovorena su uz fiksnu kamatnu stopu stoga s aspekta kredita nema izloženosti riziku promjene kamatne stope.
Rizik od inflacije i povećanja cijene energenata i dobara
Rast cijena energenata i prehrambenih proizvoda znatno utječu na rast operativnih troškova Društva i Grupe, kako direktno tako i kroz rast plaća. Kako bi se ublažile negativne posljedice inflacije na poslovne rezultate Društva i Grupe, kontinuirano se provode mjere kontrole i optimiziranje troškova gdje god je to moguće.
Društvo upravlja i prihodovnom stranom putem unaprijed definiranih procedura i tehnoloških rješenja koja omogućuju praćenje tržišnih kretanja i u skladu s time fleksibilno upravljanje potražnjom, prodajnim kapacitetima kroz prodajne kanale i u konačnici visinom prodajnih cijena.
Globalni rizici
Globalni rizici proizlaze iz događaja nad kojima Društvo i Grupa nemaju kontrolu kao što su pandemije, prirodne katastrofe poput zagađenja mora i zraka, pogoršanja kvalitete zraka i mora zbog neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, građanskih nemira i ratova, ekonomskog usporavanja i globalne financijske krize koji utječu na smanjenje kupovne moći gostiju i porasta sigurnosnih rizika prilikom putovanja.
Grupa i Društvo prate okolnosti vezane uz aktualnu geopolitičku situaciju i sukobe na relaciji Ukrajina – Rusija i Izrael – Palestina. Prema dostupnim informacijama, obje situacije ne bi se značajno trebale odraziti na poslovanje Grupe i Društva.
Rizici zakona i regulatornih propisa odnose se na česte promjene i/ili nedovoljnu uređenost zakonske regulative koja je od materijalnog značaja za poslovanje Društva i Grupe te je to jedan od zahtjevnijih segmenata upravljanja. Regulatornim rizicima nastoji se efikasno upravljati kontinuiranim praćenjem i usklađivanjem poslovanja s regulatornim propisima, te aktivnim sudjelovanjem u interesnim udruženjima u procesu savjetovanja o izmjenama zakonodavstva.
U Plavoj Laguni razvoj se planira dugoročno s naglaskom na održivo poslovanje. Strateškim promišljanjem kroz nastojanje uspješne implementacije ekonomskih principa, razvoj se usmjerava tako da bude u harmoniji s prostorom u kojem se djeluje.
U segmentu hotela i apartmana u tijeku je realizacija projekta preuređenja Hotela Coral, koji će se tržištu predstaviti u ljeto 2025. godine pod novim nazivom – Hotel Pelegrin. Novi, moderni dizajn i unaprijeđena usluga dodatno će osnažiti njegovu tržišnu poziciju.
Paralelno, i nadalje se intenzivno radi na pripremi temeljite rekonstrukcije Turističkog naselja Savudrija kategorije četiri zvjezdice. Novi koncept, prilagođen prvenstveno obiteljima, temeljit će se na all-inclusive ponudi.
U pripremi su projekti redizajna i uređenja Hotela i Residence-a Garden Istra, s posebnim naglaskom na obiteljski segment te projekt temeljite rekonstrukcije apartmanskog naselja Astra (četiri zvjezdice). Modernizirana infrastruktura, suvremeni dizajn i unaprijeđene usluge omogućit će da naselje odgovori na potrebe novih generacija gostiju.
U segmentu kampova, u tijeku je realizacija nekoliko značajnih projekata, uključujući izgradnju novog bazenskog kompleksa s ugostiteljskim i rekreativnim sadržajima u kampu Camping Savudrija, rekonstrukciju ugostiteljskobazenskog kompleksa u kampu Camping Bijela Uvala te obnovu ugostiteljskog objekta u kampu Camping Zelena Laguna. Također, u završnoj su fazi i projekti rekonstrukcije dvaju sanitarnih čvorova u kampovima Camping Bijela uvala i Camping Zelena Laguna te projekt uređenja i zamjene mobilnih kućica u kampu Camping Park Umag koji obuhvaća zonu s 93 smještajne jedinice. U budućnosti će fokus ostati na podizanju kvalitete usluge kroz ulaganja u atraktivne zajedničke sadržaje, obnovu sanitarnih čvorova te unaprjeđenje smještajne ponude kampova.
U završnoj su fazi radovi na izgradnji nove upravne zgrade Društva u Poreču, dok se istovremeno nastavlja promišljanje o optimalnoj uporabi postojećih upravnih zgrada u Poreču i Umagu.
U sklopu cjelokupne Strategije razvoja, nastavlja se proces strateškog pozicioniranja ostalih objekata u vlasništvu Plave Lagune s ciljem definiranja plana investicija u dugoročnu imovinu Društva.
Očuvanje okoliša i prostora ostaju važan prioritet, uz kontinuirana ulaganja u hortikulturno uređenje i uređenje plaža, te energetski učinkovite projekte
U dijelu pripreme investicijskih projekata, Društvo i nadalje ulaže znatne napore u osiguravanje temeljnih preduvjeta za njihovu realizaciju, misleći pri tome na rješavanje problematike tzv. turističkog zemljišta i utvrđivanja granica pomorskog dobra, a koja pitanja se nameću od presudne važnosti u cilju dinamiziranja razvoja kompanije brzinom determiniranom zahtjevima tržišta.
Pored navedenog i nadalje će se sagledavati i valorizirati mogućnosti rasta i kvalitativne promjene strukture kapaciteta putem eksternog rasta odnosno akvizicija.

Obavili smo angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja o konsolidiranom izvještaju o održivosti društva Plava laguna d.d. ("Društvo"), uključenom u izvještaj o održivosti u okviru Izvješća Uprave ("konsolidirani Izvještaj o održivosti"), na dan 31. prosinca 2024. godine i za godinu koja je tada završila.
Na temelju provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, nismo uočili ništa što bi nas navelo na zaključak da konsolidirani Izvještaj o održivosti nije sastavljen, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 32. i 36. Zakona o računovodstvu, kojima je usvojen članak 29. stavak (a) Direktive EU 2013/34/EU, uključujući:
Angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja smo obavili u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 "Angažmani s izražavanjem uvjerenja različiti od revizija ili uvida u povijesne financijske informacije – MSIU 3000 (izmijenjen)" koji je izdao Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja.
Uvjereni smo da su nam pribavljeni dokazi dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za izražavanje našeg zaključka. Naše odgovornosti prema ovom standardu detaljnije su opisane u odjeljku "Odgovornosti praktičara" u našem izvješću.
Ispunili smo zahtjeve neovisnosti i druge etičke zahtjeve Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA kodeks) i koji se temelji na načelima integriteta, objektivnosti, profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, povjerljivosti i profesionalnog ponašanja.
Primjenjujemo Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1, koji nam nalaže da osiguramo uspostavu, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom, uključujući provedbu politika i postupaka u vezi s poštivanjem etičkih zahtjeva, profesionalnih standarda te primjenjivih zakonskih i regulatornih zahtjeva.
PricewaterhouseCoopers d.o.o., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, Hrvatska T: +385 1 632 8888, F: +385 1 6111 556, www.pwc.hr
Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-99/7257-2, MBS: 080238978; OIB: 81744835353; Temeljni kapital: 240.228,28 EUR (1.810.000,00 kn) uplaćen u cijelosti; Uprava: John Mathias Gasparac, predsjednik; Siniša Dušić, član; Tamara Maćašović, član; Poslovni račun: Raiffeisenbank Austria d.d., Magazinska 69, Zagreb, Hrvatska, IBAN: HR8124840081105514875.

Uprava Društva odgovorna je za definiranje i provedbu postupka utvrđivanja informacija objavljenih u konsolidiranom Izvještaju o održivosti u skladu s ESRS-ovima te za objavljivanje tog Postupka u bilješci "Upravljanje učincima, rizicima i prilikama" konsolidiranog Izvještaja o održivosti. Navedena odgovornost uključuje sljedeće:
Uprava Društva odgovorna je i za sastavljanje konsolidiranog Izvještaja o održivosti u skladu s člancima 32. i 36. Zakona o računovodstvu, kojima je usvojen članak 29. točka (a) Direktive EU 2013/34/EU, što uključuje:
Oni koji su zaduženi za nadzor odgovorni su za nadziranje procesa izvještavanja o održivosti Grupe.
U izvještavanju o budućim informacijama u skladu s ESRS-ovima, Uprava Društva odgovorna je za pripremu podataka temeljenih na objavljenim pretpostavkama o događajima koji bi mogli nastati u budućnosti, kao i o mogućim budućim aktivnostima Grupe. Stvarni ishodi će se vjerojatno razlikovati, budući da se događaji često ne odvijaju prema predviđanjima.
Naša je odgovornost planirati i provesti angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja o tome je li konsolidirani Izvještaj o održivosti bez značajnih pogrešnih prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće s izražavanjem ograničenog uvjerenja koje uključuje naš zaključak. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na odluke korisnika donesene na temelju konsolidiranog Izvještaja o održivosti kao cjeline.
Kao sastavni dio angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja skladu s MSIU-om 3000 (izmijenjen), donosimo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom angažmana.

Naše odgovornosti u vezi s konsolidiranim Izvještajem o održivosti, u pogledu Postupka, obuhvaćaju:
Naše dodatne odgovornosti u vezi s konsolidiranim Izvještajem o održivosti uključuju:
Angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja obuhvaća provođenje postupaka radi prikupljanja dokaza o konsolidiranom Izvještaju o održivosti. Postupci koji se provode u angažmanu s izražavanjem ograničenog uvjerenja razlikuju se po prirodi i trajanju od angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja, i manjeg su opsega. Posljedično, razina uvjerenja koja se izražava u angažmanu s izražavanjem ograničenog uvjerenja znatno je niža od one koja bi se izražavala u angažmanu s izražavanjem razumnog uvjerenja.
Priroda, trajanje i opseg odabranih postupaka ovise o profesionalnoj prosudbi, uključujući utvrđivanje područja u kojima je vjerojatno da će se pojaviti značajni pogrešni prikazi u konsolidiranom Izvještaju o održivosti, bilo zbog prijevare ili pogreške.
U okviru našeg angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja, poduzeli smo sljedeće u vezi s Postupkom:
U okviru našeg angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja u vezi s konsolidiranim Izvještajem o održivosti, obavili smo sljedeće:
• upoznali smo se s procesima izvještavanja Grupe koji su relevantni za sastavljanje konsolidiranog Izvještaja o održivosti, uključujući upoznavanje s kontrolnim okruženjem Grupe, procesima i informacijskim sustavom koji su relevantni za sastavljanje konsolidiranog Izvještaja o održivosti, pri čemu nije bio cilj donošenje zaključka o učinkovitosti internih kontrola Grupe

Usporedni podaci u okviru konsolidiranog Izvještaja o održivosti Društva na dan 31. prosinca 2023. i za godinu koja je tada završila nisu bili predmetom angažmana s izražavanjem uvjerenja. Naš zaključak nije modificiran u vezi s tim pitanjem.
Partner zadužen za angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja, na temelju kojeg je sastavljeno ovo izvješće neovisnog praktičara, je Slaven Kartelo.
PricewaterhouseCoopers d.o.o. Heinzelova 70, Zagreb 28. travnja 2025.
John Mathias Gasparac
Predsjednik Uprave Ovlašteni revizor
Slaven Kartelo

Osnova za sastavljanje: U skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja je tijekom 2024. godine prenesena u nacionalno zakonodavstvo, Grupa Plava Laguna objavljuje konsolidirani Izvještaj o održivosti za razdoblje od 01.01.2024. do 31.12.2024. godine, osiguravajući pritom transparentnost i usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Izvještaj o održivosti je sastavljen na konsolidiranoj razini odnosno usklađen je s financijskim izvještajima Grupe za isto izvještajno razdoblje te pruža informacije o Plavoj Laguni d.d. ("Društvo") i njezinim ovisnim društvima ("Grupa").
Lanac vrijednosti: Sagledani su svi dionici i sve ključne aktivnosti na nižoj i višoj razini lanca vrijednosti te područja lanca vrijednosti u kojima je procijenjeno da postoji značajna vjerojatnost nastanka učinka, rizika i prilika (IRO) vezanih uz čimbenike održivosti. Ipak, obzirom na kompleksnost prikupljanja podataka, Grupa u prve tri godine izvještavanja koristi mogućnost prijelazne odredbe u skladu s odjeljkom "10.2. Prijelazna odredba o poglavlju 5. Lanac vrijednosti" i točkom 133. koja omogućava da se informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti izvještavaju u ograničenom opsegu, odnosno na temelju podataka koji su već dostupni kompanijama i javno dostupnih informacija. Stoga su u fokusu izvještavanja vlastite aktivnosti Grupe. Više informacija o lancu vrijednosti nalazi se u odjeljku IRO – 1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika.
Izostavljanje informacija i izuzeća: Nije se koristila mogućnost izostavljanja informacija koje odgovaraju intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija te nisu se koristila izuzeća od objavljivanja predstojećih događaja ili pitanja o kojima se pregovara.
Izvještajno razdoblje: Pri procjeni utvrđivanja trajanja učinaka, rizika i prilika, primijenili su se vremenski intervali definirani u odjeljku "Definicija kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog za potrebe izvještavanja" u standardu ESRS 1 Opći zahtjevi: kratkoročno razdoblje jednako je izvještajnom razdoblju u financijskom izvještaju (1 godina), srednjoročno razdoblje jednako je razdoblju od završetka kratkoročnog izvještajnog razdoblja do pet godina (1 do 5 godina) te dugoročno razbolje jednako je razdoblju od završetka srednjoročnog razdoblja nadalje (dulje od 5 godina).
Izvori procjene i neizvjesnost ishoda: Zbog ograničene dostupnosti i kvalitete pojedinih podataka na višim i nižim razinama lanca vrijednosti, koji bi služili kao podloga za izračun neizravnih emisija stakleničkih plinova (emisija iz opsega 3) za potrebe izračuna korištene su određene pretpostavke i procjene u skladu s Protokolom o stakleničkim plinovima. Posljedično, moguća su određena odstupanja u razini točnosti
izračuna. U budućim izvještajnim razdobljima, Grupa će dodatno raditi na unaprjeđenju i uspostavi sustava za prikupljanje podataka od ključnih dionika (dobavljača, poslovnih partnera, lokalne zajednice te krajnjih korisnika), čime će se nastojati postići točnost i cjelovitost podataka iz lanca vrijednosti.
Emisije stakleničkih plinova Opsega 3 za kategorije 1. Nabavljena roba i usluge i kategorije 2. Kapitalna dobra izračunate su temeljem metode prosječnih podataka i metode bazirane na troškovima; za kategoriju 3. Aktivnosti povezane s gorivom i energijom izračunate su temeljem podataka o potrošnji goriva i energije; za kategoriju 4. Prijevoz i distribucija na višoj razini izračunate su temeljem metode bazirane na troškovima za prijevozne usluge; za kategoriju 5. Otpad nastao tijekom poslovanja izračunate su temeljem metode bazirane na vrsti i količini otpada te načinu zbrinjavanja otpada; za kategoriju 6. Poslovna putovanja izračunate su temeljem metode bazirane na informacijama o poslovnim putovanjima i vrstama korištenih prijevoza; za kategoriju 7. Putovanje zaposlenika na posao izračunate su temeljem metode bazirane na prosječnim prijeđenim kilometrima i vrstama prijevoza. Korišteni su opće prihvaćeni emisijski faktori iz baza kompatibilnih s GHG Protokolom (npr. DEFRA, hrvatska baza faktora emisija, UK baza faktora emisija, francuska baza faktora emisija - Base_Carbone model itd.), a koje na temelju izračuna ne stvaraju visoku neizvjesnost. Više informacija o primijenjenoj metodologiji izračuna emisija stakleničkih plinova iz opsega 3 dostupno je u odjeljku "E1–6 Bruto emisije stakleničkih plinova opsega 1, 2 i 3 te ukupne emisije stakleničkih plinova".
Osim pokazatelja GHG emisija (eng. Greenhouse Gas emissions) opsega 3, Grupa nema pokazatelja iz lanca vrijednosti.
Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti: Prethodne dvije godine Društvo je objavilo informacije o održivosti uz financijske izvještaje vodeći se standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), jednom od međunarodno priznatih okvira za nefinancijsko izvještavanje. Od 2024. godine, u skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), Grupa po prvi put izvještava prema Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), čime se osigurava transparentnost, bolja usporedivost podataka i usklađenost s europskim regulatornim zahtjevima. U izvještaju za 2024. godinu, podaci za prethodne godine nisu prikazani jer prethodni sustav izvještavanja prema standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) nije u potpunosti usklađen sa zahtjevima dvostruke značajnosti i drugim obvezama Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS), što onemogućava izravnu usporedbu.
Jedine izmjene u prikazu podataka u odnosu na prethodnu godinu odnose se na prikaz kapitalnih rashoda i prihoda povezanih s okolišno održivim gospodarskim aktivnostima, u skladu s Uredbom o taksonomiji (EU) 2020/852 i pripadajućim delegiranim aktima. U prethodnom izvještajnom razdoblju, ključni pokazatelj uspješnosti vezan uz kapitalne rashode i aktivnost "7.6. Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora" prikazan je kao taksonomski usklađena gospodarska aktivnost Zbog prilagodbe metodologije i osiguravanja usporedivosti podataka, u tekućem izvještajnom razdoblju navedeni usporedni pokazatelj (N-1) prikazan je kao taksonomski prihvatljiva aktivnost. Dodatno, u prethodnom izvještajnom razdoblju, ključni pokazatelj uspješnosti vezan uz prihode i aktivnost "2.1. Hoteli odmarališta, kampovi i sličan smještaj" prikazan je kao prihvatljiva aktivnost. Za oba ključna pokazatelja uspješnosti, kapitalne rashode i prihod, korišteni su prilagođeni nazivnici kako bi metodologija prikaza podatka odgovarala metodologiji u tekućem razdoblju. Informacije propisane Uredbom o taksonomiji nalaze se na stranicama 48 – 54.
Objave koje proizlaze iz drugih propisa: Grupa u okviru Izvještaja o održivosti objavljuje informacije o udjelu prihoda, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda ("ključni pokazatelji uspješnosti") koji se odnose na okolišno održive gospodarske aktivnosti u skladu s Uredbom o taksonomiji (EU) 2020/852 te dopunskim delegiranim aktima.
Uključivanje upućivanjem: Izvještaj o održivosti uključuje informacije upućivanjem na podatke iz financijskih izvještaja i bilješke uz financijske izvještaje koji su istovremeno objavljeni.
Tablica. Uključivanje upućivanjem
| Zahtjev za objavljivanje podataka | Upućivanje na |
|---|---|
| Objavljivanja u skladu s člankom 8. Uredbe o taksonomiji | dio Bilješki 6, 6a,15,16,17 revidiranog financijskog izvještaja Grupe |
| E1-3 – Mjere i resursi povezani s klimatskim politikama | dio Bilješke 15 revidiranog financijskog izvještaja Grupe |
| E1-6 – Intenzitet stakleničkih plinova | Bilješka 6 revidiranog financijskog izvještaja Grupe |
| E3-4 – Intenzitet utroška vode | Bilješka 6 revidiranog financijskog izvještaja Grupe |
| S1–6 – Obilježja zaposlenika poduzeća | Bilješka 8 revidiranog financijskog izvješća Grupe |
Prijelazne odredbe: Mogućnost prijelaznih odredbi koristi se za:
Društvo je organizirano prema dualističkom modelu, a osnovni organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština.
Uprava Društva vodi poslove samostalno, a pojedine strateške poslove ovlaštena je obavljati uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora. Nadzorni odbor provodi nadzor nad vođenjem poslova Društva. Članovi Nadzornog odbora su redovito informirani od strane Uprave o upravljanju i radu Društva. Uprava Društva sastoji se od jednog ženskog člana i dva muška člana što čini udio žena od 33%. Svi članovi Uprave sukladno zakonu imaju izvršnu funkciju.
Tekući mandat predsjednika i članova Uprave započeo je 01. siječnja 2024. godine te traje do zaključno 31. prosinca 2026. godine.
Na dan 31. prosinca 2024. godine, Uprava se sastojala od sljedećih članova:
Dragan Pujas predsjednik je Uprave Plave Lagune od 1. listopada 2019. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2006. godine, a potom je uz rad završio stručni MBA studij turističkog i destinacijskog menadžmenta na Sveučilištu Modul u Beču, koji je pohađao od 2008. do 2010. godine. Svoju profesionalnu karijeru započeo je iste godine kada je i diplomirao, 2006., kao pripravnik u Plavoj Laguni. Po završetku pripravničkog programa zapošljava se u Sektoru nabave, a potom prelazi u Sektor za operacije. Godine 2010. imenovan je pomoćnikom direktora tog sektora, dok 2015. preuzima funkciju direktora Sektora za operacije. U siječnju 2018. postaje član Uprave Plave Lagune, gdje kao ključni član menadžmenta daje značajan doprinos poslovnim uspjesima kompanije. Dana 1. listopada 2019. preuzima dužnost predsjednika Uprave. Od 2022. godine Dragan Pujas je član Nadzornog odbora društva Hotel Croatia d.d. U svom radu kontinuirano se oslanja na temeljne vrijednosti koje Plava Laguna njeguje: tradiciju, stabilnost, poštovanje, odgovornost i realnost – vrijednosti koje i danas ostaju u središtu njegova upravljanja.
Danira Rančić članica je Uprave Plave Lagune od siječnja 2018. godine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1996. godine i iste godine započinje s pripravništvom u Plavoj Laguni. Samostalnu karijeru je započela u Odjelu za budžet i analizu Plave Lagune gdje je stekla vrijedna znanja i iskustvo za kasniji profesionalni razvoj. Godine 2004. preuzima dužnost direktorice Sektora za ekonomiku i financije, koju obnaša sve do 2018. Tada postaje članicom Uprave zadužene upravo za poslove financija, računovodstva i kontrolinga. Njezina je uloga izuzetno važna tijekom operativne pripreme pripojenja Istraturista Umag tijekom 2014. godine, pa sve do formalno-pravnog aspekta pripajanja 2018. godine. Od 2022. godine članica je Nadzornog odbora društva Hotel Croatia d.d. Danira Rančić, kao članica Uprave aktivno sudjeluje u strateškom upravljanju i razvoju Plave Lagune.
Damir Mendica član je Uprave Plave Lagune od 2018. godine, zadužen za investicije i informacijske tehnologije. Po završetku studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine zaposlio se u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, odakle se ubrzo uključuje u IT projekte Plave Lagune, u koju potpuno prelazi 1998. godine kao Projekt manager, a od 2003. godine obnaša dužnost direktora Sektora za investicije i održavanje. Tijekom svoje karijere bio je ključan u realizaciju značajnih projekata, uključujući realizaciju niza velikih investicija kao što su rekonstrukcije hotela Albatros, Molindrio, Parentium i Park Resort u Poreču te Sipar u Umagu. U ulozi člana Uprave, pridonio je integraciji Istraturista u Plavu Lagunu, čime je kompanija postala jedna od najvećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj. Aktivno sudjeluje i u društveno odgovornim inicijativama, poput donacija školama i zdravstvenim ustanovama. Njegov doprinos razvoju turističke ponude i poslovnih procesa Plave Lagune značajno je unaprijedio poziciju kompanije na tržištu. Njegova predanost i vizija doprinose kontinuiranom rastu i uspjehu Plave Lagune.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor Društva ima sedam muških članova. Izbor članova obavlja se u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom i Poslovnikom o radu Glavne skupštine, a sve dok je to određeno posebnim propisom, zaposlenici putem Radničkog vijeća imaju pravo na imenovanje jednog člana. Predstavnik zaposlenika kao član Nadzornog odbora u njegovu radu sudjeluje ravnopravno, a predstavlja samo vlastite zaposlenike. Jedan član Nadzornog odbora je neovisan (14,2%), a svi su članovi prema zakonu neizvršni.
Na dan 31. prosinca 2024. godine, Nadzorni odbor sastojao se od sljedećih članova:
Davor Luksic Lederer, ekonomist, predsjednik je Nadzornog odbora od kolovoza 2011. godine. U Republici Hrvatskoj član je nadzornih odbora još triju društava, te član uprave u njih 6. Član je Revizijskog odbora i Odbora za primitke Društva.
Patricio Tomas Balmaceda Tafra, ekonomist, zamjenik je predsjednika Nadzornog odbora od rujna 2002. godine. U Republici Hrvatskoj član je nadzornih odbora još četiriju društava, te član uprave u jednom. Član je Revizijskog odbora i Odbora za primitke Društva.
Davor Domitrovic Grubisic, pravnik, član je Nadzornog odbora od kolovoza 2011. godine. U Republici Hrvatskoj član je nadzornih odbora još dvaju društava. Član je Revizijskog odbora i Odbora za primitke Društva.
Ignacio Andrés Pardo, inženjer, član je Nadzornog odbora od srpnja 2024. godine. U Republici Hrvatskoj član je nadzornih odbora još triju društava.
Neven Staver, ekonomist, član je Nadzornog odbora od listopada 2019. godine, do kada je obnašao funkciju člana odnosno predsjednika Uprave Društva dugi niz godina. U Republici Hrvatskoj član je uprave još jednog društva.
Christiaan Paul Dijk, ekonomist, član je Nadzornog odbora od svibnja 2023. godine.
Veljko Šantek, član je Nadzornog odbora u svojstvu predstavnika zaposlenika od travnja 2024. godine, dugogodišnji zaposlenik Društva i član Radničkog vijeća.
Pravila o imenovanju članova Uprave i članova Nadzornog odbora ne sadrže nikakva ograničenja u odnosu na raznolikost s obzirom na spol, dob, obrazovanje, struku i slična ograničenja.
Glavna skupština obuhvaća sve dioničare Društva te obavlja poslove koje su joj stavljene u djelokrug zakonima i statutom Društva.
Tijekom 2024. godine unutar Društva formiran je projektni tim s ciljem provedbe procesa procjene dvostruke značajnosti.
Imenovan je interni koordinator projekta iz Sektora za računovodstvo, financije i kontroling koji je bio odgovoran za vođenje i praćenje procesa, objedinjavanje podataka, koordinaciju angažmana dionika, upoznavanje s regulatornim zahtjevima te osiguranje usklađenosti aktivnosti s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Članovi projektnog tima, među kojima su bili direktori sektora i voditelji ključnih odjela, održali su niz konzultacija i sastanaka kako bi identificirali, raspravili i procijenili stvarne i potencijalne učinke, rizike i prilike te njihovu značajnost za Grupu.
Za područje okolišnih tema angažirani su interni stručnjaci na području zaštite okoliša iz Sektora za operacije te interni stručnjaci iz Sektora za investicije. Za područje tema vezanih uz radnu snagu, angažirani su interni stručnjaci iz Sektora za ljudske resurse i interni stručnjaci iz Odjela za pravne poslove. Za pitanja vezana uz goste i krajnje korisnike angažirani su interni stručnjaci za kvalitetu smještaja i operacija iz Sektora za operacije, interni stručnjaci za prodaju iz Sektora za prodaju te interni stručnjaci za marketing iz Sektora za marketing. Za pitanja povezana s korporativnim upravljanjem angažirani su interni stručnjaci iz Odjela za pravne poslove, Sektora informacijskih tehnologija i Sektora za nabavu. Također, u proces su uključeni stručnjaci iz Sektora za poslovni razvoj te Sektora za računovodstvo, financije i kontroling. U cijelom procesu procjene dvostruke značajnosti, aktivno je sudjelovala i Uprava, osiguravajući strateško usmjerenje i nadzor.
Koordinator projekta stekao je dodatna znanja i pohađao specijalističke programe na području održivosti, a za članove projektnog tima organizirane su i dodatne radionice u suradnji s vanjskim stručnjacima kako bi se upoznali sa zahtjevima Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Uprava raspolaže relevantnim znanjima o pitanjima održivosti te o značajnim učincima, rizicima i prilikama, temeljenima na dugogodišnjem iskustvu i temeljitom razumijevanju industrije u kojoj Grupa posluje.
Za specifična područja za koja unutar kompanije trenutačno nisu dostatno razvijene kompetencije, angažiraju se vanjski stručnjaci s dokazanim iskustvom u području održivosti.
Uprava Društva i Nadzorni odbor u trenutnim procedurama rada nemaju formalne postupke za upravljanje identificiranim značajnim učincima, rizicima i prilikama te trenutno nije uspostavljen formalni sustav upravljanja rizicima i unutarnje kontrole koji se specifično odnosi na izvještavanje o održivosti, što se namjerava uspostaviti u budućim izvještajnim razdobljima.
Upravljačka i nadzorna tijela Plave Lagune imaju ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti i dosljedne primjene politika i procedura povezanih s poslovnim ponašanjem. Uprava Društva usvaja temeljne dokumente, a uloga Nadzornog odbora obuhvaća davanje prethodne suglasnosti na iste kada je to predviđeno propisima ili internim aktima odnosno uobičajenim procesima u Društvu.
Voditelji pojedinih funkcija i odjela odgovorni su za implementaciju politika na operativnoj razini te pružaju podršku zaposlenicima u primjeni i razumijevanju internih procedura i pravilnika.
Upravljačka i nadzorna tijela Društva posjeduju adekvatnu stručnost i iskustvo u upravljanju pitanjima poslovnog ponašanja što uključuje temeljito poznavanje relevantnih propisa (Opća uredba o zaštiti podataka, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti) kao i praktično iskustvo u primjeni propisa i korporativne etike.
Uprava je aktivno sudjelovala u procesu procjene dvostruke značajnosti. Po završetku procesa, konačni rezultati su ponovno prezentirani Upravi koja je dala formalno odobrenje.
Praćenje pojedinih podataka i pokazatelja vezanih uz okolišne i društvene pokazatelje, provodi se kroz redovna izvješća i analize koje se izrađuju pretežno na mjesečnoj razini, a po potrebi i češće te se potom dostavljaju rukovodećoj i upravljačkoj strukturi na uvid.
Uspostava formalnog okvira upravljanja održivošću planirana je u budućim izvještajnim razdobljima obzirom da tijekom 2024. godine nisu postavljene ciljne vrijednosti za identificirane značajne teme.
Nadzorni odbor Društva je donio Politiku primitaka članova Uprave kojom se uvažavaju načela korporativnog upravljanja i uravnotežuju interesi Društva i održivost. Fiksna komponenta odražava zahtjeve poslovne strategije s jedne strane, te stručno iskustvo, kompetencije i dodijeljene odgovornosti članova Uprave, dok se varijabilna komponenta temelji na ostvarenju ciljeva Društva uz valorizaciju individualnog doprinosa svakog člana Uprave kroz vještine i angažman. Adekvatnu i kontinuiranu primjenu Politike primitaka provode Odbor za primitke i Nadzorni odbor.
Integracija rezultata povezanih s čimbenicima održivosti planirana je u budućim izvještajnim razdobljima obzirom da tijekom 2024. godine nisu postavljene ciljne vrijednosti za identificirane značajne teme. Također, u Politici primitaka članova Uprave nisu obuhvaćeni aspekti klimatskih promjena.
Tablica u nastavku prikazuje gdje se u izvještaju o održivosti Grupe nalaze informacije o postupku dužne pažnje.
Tablica. Izvještaj o dužnoj pažnji
| Ključni elementi postupka dužne pažnje | Točke u izvještaju |
|---|---|
| Uključivanje postupka dužne pažnje u upravljanje, strategiju i poslovni model | GOV–2, GOV–3, SBM–3 |
| Suradnja s pogođenim dionicima u svim ključnim koracima postupka dužne pažnje | GOV–2, SBM–2, IRO–1 |
| Utvrđivanje i procjena štetnih učinaka | IRO–1, SBM–3 |
| Poduzimanje mjera za uklanjanje tih negativnih učinaka | E1 – 3, E3–2, E5–2, S1–4, S4–4 |
| u tekućem izvještajnom | |
| Praćenje učinkovitosti tih nastojanja i priopćavanje | razdoblju nije |
| uspostavljeno |
Trenutno nije uspostavljen formalni sustav upravljanja rizicima i unutarnje kontrole koji se specifično odnosi na izvještavanje o održivosti. Međutim, aktivnosti povezane s upravljanjem rizicima i kontrolom podataka iz područja održivosti provode se kroz postojeće operativne procedure i odgovornosti unutar pojedinih odjela.
Praćenje pojedinih podataka i pokazatelja vezanih uz okolišne i društvene pokazatelje, provodi se kroz redovna izvješća i analize koje se izrađuju pretežno na mjesečnoj razini, a po potrebi i češće te se potom dostavljaju rukovodećoj i upravljačkoj strukturi. Podaci se preuzimaju iz faktura dobavljača ili iz internih sustava praćenja okolišnih i društvenih pokazatelja. Voditelji odjela odgovorni su za točnost i kvalitetu
dostavljenih podataka, čime je uspostavljena osnovna kontrola podataka potrebnih za izvještavanje o održivosti. Analiza pojedinih kategorija utjecaja na okoliš, poput utrošaka energenata i generiranog otpada te utjecaja na ljude, kao što je to zadovoljstvo gostiju, omogućuje pravovremeno uočavanje značajnih odstupanja ili anomalija u odnosu na podatke prethodnih razdoblja i relevantne poslovne pokazatelje.
Prioritet u upravljanju rizicima određuje se temeljem značajnosti odstupanja, financijskog učinka i potencijalnog negativnog učinka na okoliš i ljude.
Opis proizvoda i brenda: Sa gotovo 70 godina uspješnog rada i kontinuiranog razvoja, Grupa Plava Laguna jedan je od ključnih dionika u turističkom sektoru Hrvatske. Poslovni model kompanije temelji se na dugoročnom strateškom upravljanju smještajnim kapacitetima u okviru hotela, apartmanskih naselja i kampova, pružanju kvalitetnih ugostiteljskih usluga te kontinuiranom unaprjeđenju ponude, uz snažan fokus na financijsku stabilnost i održivost poslovanja.
Brend Plava Laguna pozicioniran je kao pristupačan i stabilan brend za obiteljski odmor koji svojim gostima osmišljava jedinstvena i nezaboravna iskustva te pruža karakteristični boravak i gostoprimstvo. Brend je osmišljen kako bi gostima pružao osjećaj dobrodošlice i jedinstvenog autohtonog doživljaja boravka u Istri i hrvatskog podneblja. Primarni vizualni elementi brenda svoje polazište nalaze u istarskoj i hrvatskoj tradiciji i snažno povezuju kompaniju s hrvatskim korijenima na koje je Plava Laguna iznimno ponosna.
Uz brend energiser Plava Laguna Partners posvećen komunikaciji s partnerima u prodaji smještajnih kapaciteta, kreiran je brend Plava Laguna Sport, posvećen sportskoj infrastrukturi i ponudi. U okrilju njega nastavlja se i dodatno afirmira povezanost kompanije sa sportskim turizmom koji čini važnu okosnicu razvoja kompanije od njezinih začetaka. Plava Laguna Sport obuhvaća, osim sportske infrastrukture te ponude osmišljene za pripreme i boravak sportaša i mnogobrojna sportska događanja.
Hotel Croatia posluje pod brendom Adriatic Luxury Hotels (ALH), prestižnim brendom hrvatske hotelske grupacije koja upravlja luksuznim hotelima i vilama u Dubrovniku.
Grupa prepoznaje važnost očuvanja prostora i okoliša kao temeljnu premisu održivog poslovanja i održavanja strateške prednosti te želi dodatno nadograditi trenutne aktivnosti zaštite okoliša kako bi unaprijedila svoje poslovanje dodatnim naglaskom na okolišnu održivost. Namjera je pružiti doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, očuvati vrijedne prirodne resurse područja na kojem se posluje te integrirati načela kružnog gospodarstva i održivog gospodarenja otpadom, osiguravajući čist okoliš za zajednicu, goste i nove generacije koje dolaze.
Grupa je otpočetka svojeg poslovanja aktivno uključena u život lokalne zajednice koju podupire kroz brojne inicijative i projekte. Istodobno, svjesna je važnosti zadovoljnih i motiviranih zaposlenika kojima pruža
stabilno radno okruženje i priliku za osobni i profesionalni rast. Kroz dodatna ulaganja u zaposlenike i nastavak doprinosa zajednici, stvara se atraktivna destinacija kroz poželjna radna mjesta koja garantiraju vrhunsku uslugu i osiguravaju kontinuirano zadovoljstvo gostiju. Grupa je tijekom 2024. godine zapošljavala prosječno 2.342 zaposlenika pri čemu su svi zaposlenici bili angažirani na lokacijama unutar Republike Hrvatske.
Grupa razumije važnost transparentnosti i otvorene komunikacije sa svim dionicima. Uzimajući u obzir nove zakonske zahtjeve, ali i želju za predstavljanjem svojih inicijativa i napretka dionicima, usmjerena je na transparentno izvještavanje. Digitalizacija poslovanja i procesa doprinijet će navedenom cilju, ali i unaprijediti poslovanje i poboljšati iskustva gostiju, dok će uspostava učinkovitog sustava upravljanja rizicima paralelno povećati otpornost na izazove u poslovanju i omogućiti identifikaciju novih prilika za rast i razvoj.
Opis tržišta: Društvo već tradicionalno privlači goste sa europskih tržišta pa tako gosti iz Njemačke i Austrije čine većinski udio u ukupnim ostvarenim noćenjima u čvrstim objektima, dok gosti iz Njemačke i Nizozemske ostvaruju većinski udio u ostvarenim noćenjima u kampovima. U Hotelu Croatia vodeće mjesto drže gosti iz Velike Britanije.
Ciljevi održivosti: Tijekom 2024. godine, Grupa nije definirala ciljeve vezane uz čimbenike održivosti budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Stoga je u planu definirati ciljeve u narednim izvještajnim razdobljima kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Ključni resursi i lanac vrijednosti: Ključni resursi Grupe, kao hotelijersko turističke kompanije, uključuju brend, intelektualnu imovinu, materijalnu i nematerijalnu imovinu, kvalificiranu radnu snagu, prirodne resurse poput okoliša i vode, energente, opremu, informacijske tehnologije, prehrambene proizvode, potrošne materijale te ostale resurse. Lanac vrijednosti obuhvaća dionike na višoj razini – dobavljači usluga i resursa, regulatorna i nadzorna tijela te jedinice lokalne i regionalne samouprave te dionike na nižoj razini lanca vrijednosti – gosti, komunalne službe i lokalna zajednica. Više informacija o lancu vrijednosti nalazi se u odjeljku IRO – 1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika.
Grupa osobitu pozornost posvećuje načelima društveno odgovornog poslovanja što uključuje i transparentnu i dvosmjernu komunikaciju sa svim interesnim skupinama, kako bi se osvijestile i bolje razumjele njihove potrebe te ostvarila uspješna suradnja. Kvalitetan odnos sa svim interesnim skupinama predstavlja jednu od najvažnijih premisa korporativnog upravljanja. Kako bi se osigurale relevantne informacije o postignutoj razini društvene odgovornosti, koriste se ciljani kanali komunikacije prilagođeni svakoj interesnoj skupini.
Tablica. Redoviti kanali komunikacije sa dionicima, svrha angažmana dionika i utjecaj na poslovnu strategiju i poslovni model
| D ion ic i |
Re do it i ka l i ko i ka i j v na mu n c e |
Sv žm ha r an g a an a |
Ut j j i j i st rat ec a na eg u lov de l i m p os n o |
|---|---|---|---|
| O S C Z A P L E N I I |
žn Int int ica tra et er na m re a s n ran - P lav La let in i n te a g un a m ag az ew s r Ve če La r g un e štv že P ", dr ( Fa bo k g I j d im lav j La i u en e m re ce o ru p a " a r a u o g un ", Fa bo k s Po P lav La Yo Tu be ka l " Po ica j i tra ce o n sa o u o g un u na sa o " P ", ") lav j La i Ins ica lav lag tag st u o g un ram ran p a un a_ p os ao " " lov L ke d In f l " P lav La i in i p os n p ro a g un a šn int ke ira j ( j j i i isp it iva j do l j t t stv er no an n e oc en e u sp e os n e z a vo a len ka i ) za p os fo č in ivn i p l i u j dn i k im i j at sto rm an e za e p ro r am a |
Sv ha žm j j r an g a an a e r az m en a fo ba in i j i ra i j j ot rm ac a zu m ev an e p re len ka d i i s j tva za p os ra ran a kv l dn kru že ite i j j tn a eg ra og o n a, ica j iv ira i i ot ot st p n a m no du kt len ka ivn i z i t p ro os ap os , ćn fes i p ion lno i t mo g u os ro a g bn ća i j j j j sta te os o og ra ra an a o s e a zv j j i p ip dn i. t p ov er en a r a os |
Va žn fo in i j rat e s u p ov ne rm ac e len ka l č i i it im ita j im za p os o raz p n a dn dn Po im i o atn ve za n uz ra os vr e fo l in i j iz ira j u t rm ac e s e a na e s e ćn le da j i t sa g va u m og u os đe da šta j j j i s j j et un ap r e n a u a r a m e a, v ša im j ice lag j im bo l j j p r er u an a, p o n em ln h u i j i j te et ma r a a, p rog ram om v čn lno dr l j i s l i nt me a g z av a o. |
| G O S T I |
b s P lav La lav lag ice ( i ist ing ) tra we n e g un e p a un a.c om rac am p .co m Dr štv že Fa bo k, Ins i T i k To k tag u en e m re ce o ram ke do l j i j te stv t an za vo a g os u lu ž ba ko ke isn i s za r loy lty i a p ro g ram l ka i i j te ap c e z a g os |
Sv ha žm fo j in ira j r an g a an a e rm n e i j izv d im i u lug t g os u o p ro o a s am a, dn i n tra nt st t u ns p are no ep os re os ko ka ho h i i j i, i j j j i i mu n c raz um ev an e n v ba že l d đe i j i u j j ot p re a r a na p r e n a de l ku iza i j is stv a t p on u p er so na c a e , dn dn izg j j j ra a o os a p ov er en a. |
Po da lag đa i im rat nu se p r o va p ov n fo b lo ćo l in i j i j i i ac am a, na o p rm d du lno in iv i j in i z ta. a raz a g os Ma ke š ke in i j t st rat r eg e s e j j iza j t us m er av a u n a p os n e lev de ku i p i is tn t stv re an os on u a. |
| O A A L K L N Z A J E D N I C A |
č lan č k dn ist i im j ica stv tu a u r za e ma j kt i s i do i j rst p ro e p on zo va na c a |
Su d lov l lev j j i j im im t tn e an em u e a r e an č ke kt đu ist i ivn i u j j tu t za r a os na p r e e de ku l ina i j i j j i st se c a, p r p a u s e dr ira j be i h s ku ina ot a es u p re ra zn p u lo ka lno dn kro do j j ic i i j i za na |
U k l č de j iva j int ina i j st u n e er es a c e u kre ira j lov l it i ke n e p os ne p o , ds do j j i j i tav us m er av an e s re a z a na c e is ka im rst sp on zo va p re ma za n ba b l ža d lat i i j j i ot st p re ma p r va n e e no , dn dr štv dg j ic i im za e en o o ov or n u kt ivn im i in ic i j iva j t at a os a ma za ra zv o dn j ice za e |
| žn h s k h do đa i j i o iza i j i i j ts p ro mo c a rg an c a v a p or g a n a dn j dr iro l j i ka dg j br im su ra e s a u ug am a u m v en o o no -o az ov n , dr ins itu i j i t c am a |
e c e z dr b l i ke dn j ka ko b i s ug e o su ra e, e u ko čn l d dr ža ic i n i i g it i i o i tav t na as ra va do br i o dn i i do br b it i lo ka ln i h os o d ka ion i |
| D ion ic i |
Re do ka l ko ka it i i i i j na mu n c e v |
Sv ha žm r an g a an a |
Ut j j i j i st rat ec a na eg u lov de l i m p os n o |
|
|---|---|---|---|---|
| Č D I O N I A R I |
d šn do b dn ku št d ča i j i p i izv ine ion i Sv ha žm dr ža ot j j g o e r e vn e o p re an re e s p ra r an g a an a e o va n e f ka š ća šta ina i j izv j i u izv j j i tra nt st nc s e ns p are no e va n u P fo ko ivn ice lav La ( b iz. lav lag hr ) ist in i j j at tra stv p r up u rm ac am a, ara n e rp or e s n e g un e p a un a. lov ća j j j j š ća b Za ba č ko bu H A N F A- H I N A- izv j i o j j i, i, i i u e t p ov er en a u p os an e p ov e n e e av e n a g re rz dn ko i j i i j d i j im t vr e os mp an e. me a |
Isp h o bv j j isa i av an e p ro p ez a un n štv i j d io l it i ke Dr sta sa vn e p o u a. |
||
| S I N D I K A T I I Č R A D N I K O Ć V I J E E |
do ko ka d lu č č lan ita i i j j j i s iva j im et re v mu n c a, sa v ov an e uo n e s ov a Ra dn č ko ća ds d ka ko i i j i p j ic im in i j i tav ta g e reg ov ara n e s p re n a s v d j lu j P lav j La i e u u o g un |
Sv ha žm j j r an g a an a e r az m en a fo in i j i ra i j j ba ot rm ac a zu m ev an e p re len ka d i i s j tva za p os ra ran a kv l dn kru že ite i j j tn a t a eg ra og o n e j j ko kt ivn d i j log tru n eg ov an e ns og a a u hu lne lov i j i p ate sv r m r a os ne do br b it i z len i ka o ap os |
Sv lem ko ko h s že i e i o j i i t t en e p os fo fo ln i i l i n ln i do rm a e rm a g ov or ka da l ko ke l ke i s j j i p it i ut n u u n e ra o štv Dr ka lo da u a o p os vc a. |
|
| ko dn ko ka do i i j i re it i s i tan sv a ev na mu n c a v as c |
Sv ha žm j j i tva r an g a an a e s ran e j đe j lov i h o dn un ap r e n e p os n os a lag đe h p ba ša ča i i i ot ot p r o n re ma p ro |
Po fo žu in i j atn vr e rm ac e p om a u |
||
| Č D O B A A V L J I |
b s ica P lav La lav lag ( ) tra art we n e g un e p ne rs. p a un a.c om |
ša dr i h d ion i ka bo l j j ug p o n e , lov h r lta i ta, tr nt st p os n ez u an sp are no do l dr ž ino i j im ivo te p r s c ev a o g j raz vo a. |
še fo lan ira j i do j in ira i h p n u no n u rm n d lu ka o |
|
| M E D I J I |
fer će ko i j i p iop j d i j p res s n en c e r n a z a m e e |
Sv žm ha j ig j r an g a an a e o s ur av an e do l dn i j tra nt ns p are ne s e e ko ka š ću še i i j j i p j mu n c e s av no re no n e Dr štv žn i h in fo i j u u v a rm ac a. |
Re do žu ito ira j i ra j v a r n e zm en a fo č in i j l i it i h ut rm ac a p em ra z d k h ka la. i j i me s na |
|
| T I J E L A L O K A L N E Ž I D R A V N E U P R A V E |
ko i ka i j j d in ica lo ka lne mu n c a s a e ma sa mo up rav e d lov d lag d lu ka j j j isa i o j j ut su e an a u p re an u p ro p s ec a em na č ke d lat ist i j i tu st r e no |
Sv ha žm j i j j i r an g a an a e r az um ev an e št iva j lev i h p isa i tn p o n e r e an ro p dn d le žn l d j im i j im i t su ra a s na e a r a ica j it ivn i h p j ot p n a p oz ro m en a. |
St lna i lag d ba d i o ig j a p r o ra s ur av an a k la dn i s is im t su os p ro p a. |
Pojedini ključni dionici uključeni su u proces procjene dvostruke značajnosti s ciljem ispitivanja njihovih stavova o razini utjecaja Plave Lagune na pojedine pozitivne i negativne učinke na okoliš i ljude. Više o uključivanju dionika nalazi se u odjeljku IRO – 1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika.
Grupa je tijekom 2024. godine provela proces procjene dvostruke značajnosti i utvrdila svoje značajne negativne i pozitivne učinke, rizike i prilike, a u budućim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS). Više informacija o svakom identificiranom značajnom učinku, riziku i prilici nalazi se u zasebnim tematskim poglavljima.
U tablici u nastavku su prikazani značajni učinci, rizici i prilike identificirani u procesu procjene dvostruke značajnosti.
| Lo | ka lan i j c a u i j dn i t vr e os |
cu | Vr em |
k i ho en s |
izo nt r |
|||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Te ma |
ž O- P ita j dr ivo i i p i I R i st n a o ov ez an |
/ / O * I R |
/ Po Stv i arn i j ln i ten c a |
Lo ka i j c a u lov po s no m de lu mo |
o n d o v z U |
e nj o it a v st o la sl V o p |
o n d o v iz N |
ni č o r o k t ra K |
ni č o r o nj d e r S |
n a č o r o g u D |
| U b la žav j k l im k i h p j ats an e rom en a |
||||||||||
| Em k len č k h p l šn is i j i i ino iz j i j ta tro e s va po e e ne rg e |
Ne iva at g n č k ina u |
Stv i arn |
Sv i p lov i os n i nt seg me |
● | ● | ● | ||||
| Em k len č k h p l kt lan is i j i i ino iz a ivn i u ta t e s va os cu i j dn i t vr e os |
Ne iva at g n č ina k u |
Stv i arn |
La na c i j dn i t vr e os |
● | ● | ● | ● | |||
| Pr lag d ba k l k i im im j ats o pr om en am a |
||||||||||
| E 1 K l im ke ats j pro en e m |
F č k že l iz i i r iz ic i za im inu i r iz ic i p j j i st ov rom en a u po no de č k l k h p ina i j i s inc im im i j st ats c a p ov ez an u a rom en a |
R k iz i |
- | Sv lov i p i os n i nt seg me |
● | ● | ● | |||
| ća že Ve l j de ina i j j d in im do b l j im st st po no c e u po e ra z a bo č ka k l k h p ina im i j ats z g u rom en a |
Pr i l i ka |
- | Sv i p lov i os n i nt seg me |
● | ● | ● | ||||
| En ka i et erg |
||||||||||
| Tr k k o d n do k h c ic i j i r iz i i i v iso i i j stu t an z s e pn os en a i j en erg e |
R iz i k |
- | Sv lov i p i os n i nt seg me |
● | ● | ● | ||||
| 3 E Vo da i m k i ors |
Vo da |
|||||||||
| i res urs |
Po šn de j tro a v o |
Ne iva at g n č k ina u |
Stv i arn |
Sv i p lov i os n i nt seg me |
● | ● | ● | |||
| E 5 Ko šte i j r n e i kru žn res urs a o da rst g os po vo |
Ot d pa |
|||||||||
| Ge ira j da tpa ne r n e o |
Ne iva at g n č k ina u |
Stv i arn |
Sv lov i p i os n i nt seg me |
● | ● | ● |
| Lo ka i j lan c a u cu dn i j i t vr e os |
Vr k i ho izo nt em en s r |
|||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Te ma |
P ita j dr ž ivo i i p i I R O- i st a o ov ez an n |
I / R / O * |
/ Po Stv i arn i j ln i ten c a |
Lo ka i j c a u lov po s no m de lu mo |
o n d o v z U |
e nj o it a v st o la sl V o p |
o n d o v iz N |
ni č o r o k t ra K |
ni č o r o nj d e r S |
n a č o r o g u D |
| Ra dn i u j i - Ra dn i j et o v r em e v |
||||||||||
| Sp f čn i i dn i j ec o r a o v r em e |
Ne iva at g n č ina k u |
Stv i arn |
Op i j era c e |
● | ● | ● | ||||
| Ra dn i u j i - S igu dn j et ta v rna ra a m es |
||||||||||
| S 1 V las dn ita t ra a |
R k o d do dn iz i i i c i j stu t pn os en e r a e s na g e |
R k iz i |
- | Sv lov i p i os n i nt seg me |
● | ● | ||||
| sn ag a |
Je dn ko ćn Os b l j i m i z j stu t a po pa n e og u os a s ve po so av – |
j i ra j v j an e zv o e |
št ina |
|||||||
| Os fes šav igu j ion lno i o bn j rav an e p ro a g so og us av r an a |
Pr i l i ka |
- | Sv i p lov i os n i nt seg me |
● | ● | ● | ||||
| Os la ko laz dn dn O dg ć šta j iz iz ju i sm j j ta pra va a p ro e ra og o os a - ov ara e |
||||||||||
| Un đe šta len ka j j j j j i eta ap r e n e u v sm e a z ap os |
Pr l ka i i |
- | Op i j era c e |
● | ● | |||||
| S 4 Po ša č i i tro |
Sp i f i čn b j kt ec o z a s e u |
|||||||||
| kra ko j j i isn ic i n r |
Un đe lag d ba lug ba j j i p i i ju ot t ap r e n e r o us e p re ma g os |
Pr l ka i i |
- | Op i j era c e |
● | ● | ● | |||
| Ko ivn ku ltu rat rpo a ra |
||||||||||
| G 1 Po lov s no |
Po lov l l lat j j j im e t tu s no up rav an em e en o n a p os a štv dru dg lov j en o o ov or no g po s an a |
Po it iva z n č ina k u |
Stv i arn |
Sv lov i p i os n i nt seg me |
● | ● | ● | |||
| šan j po na e |
Sp i f i čn b j kt ec o z a s u e |
|||||||||
| K be č k d i i i n i t rne ap a |
R k iz i |
- | In for ke i j ma c s hn log i j te o e |
● | ● | |||||
| Š Š G O D I N J I I Z V J E |
2 0 2 T A J 4. |
Tijekom procesa procjene dvostruke značajnosti, razmatrana je otpornost poslovnog modela Grupe unutar ovog izvještajnog razdoblja. Cilj je bio identificirati, razumjeti i upravljati značajnim rizicima i prilikama te odlučiti kako Grupa može odgovoriti na njih.
U ovom izvještajnom razdoblju, Grupa je provela kvalitativnu analizu otpornosti na klimatske rizike temeljenu na analizama relevantnih javno dostupnih službenih dokumenata lokalnih jedinica samouprave: Grada Poreča, Grada Umaga i Grada Dubrovnika. Više informacija o analizi otpornosti nalazi se u tematskom dijelu Klimatske promjene, u odjeljcima SBM – 3 i IRO – 1.
Provedba procjene dvostruke značajnosti neizostavan je korak prema postizanju usklađenosti s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS) te omogućuje kompanijama da prepoznaju kako utječu na ljude i okoliš kroz cijeli lanac vrijednosti, a istovremeno kako vanjski čimbenici, poput klimatskih promjena, utječu na financijske tokove kompanije. Kombinacija značajnosti učinka i financijske značajnosti naziva se dvostruka značajnost. Identificiranjem svih značajnih učinaka, rizika i prilika (IRO) u područjima okoliša, društva i upravljanja, osigurava se uvid u polazne točke za oblikovanje strategije održivosti i određuje opseg izvještavanja o održivosti.
Projektni tim Plave Lagune proveo je proces procjene dvostruke značajnosti u periodu od svibnja do listopada 2024. godine. U provedbi procesa procjene dvostruke značajnosti sudjelovali su direktori i voditelji iz svih sektora organizacije: Sektora za operacije, Sektora za računovodstvo, financije i kontroling, Sektora za nabavu, Sektora za marketing, Sektora za poslovni razvoj, Sektora za investicije i održavanje, Sektora za ljudske resurse, Sektora informacijskih tehnologija, Sektora prodaje, Ureda Uprave, a u cijeli proces aktivno je bila uključena i Uprava.
Projektni tim Plave Lagune proveo je procjenu dvostruke značajnosti primjenjujući načela definirana i opisana u odjeljku "Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti" u standardu ESRS 1 Opći zahtjevi. Razvijena je metodologija za ocjenjivanje kako bi se operacionalizirali postavljeni parametri i kriteriji te dokumentirali koraci u procesu:
Prvi korak u procesu bio je sagledavanje konteksta u kojem Grupa posluje. Sagledani su svi dionici i sve ključne aktivnosti na nižoj i višoj razini lanca vrijednosti te područja lanca vrijednosti u kojima je procijenjeno da postoji značajna vjerojatnost nastanka stvarnih i potencijalnih učinaka, rizika i prilika (IRO) vezanih uz čimbenike održivosti, uz napomenu da je procjena lanca vrijednosti bila usmjerena prvenstveno na dionike prve razine:
| Dionici | Aktivnosti | Potencijalni IRO* |
||
|---|---|---|---|---|
| | Dobavljači resursa | | opskrba resursima i sirovinama | |
| | Dobavljači usluga | | pružanje usluga | |
| | Regulatorna i nadzorna tijela | | reguliranje i nadzor poslovanja | |
| | Jedinice lokalne i regionalne samouprave | | pružanje javnih usluga | - |
| | Ostale organizacije i zainteresirani dionici | | ostale aktivnosti | - |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
| Dionici | Aktivnosti | Potencijalni IRO* |
||
|---|---|---|---|---|
| | Gosti | | aktivnosti gostiju | |
| | Komunalne službe | | pružanje komunalnih usluga | |
| | Lokalna zajednica | | suradnja kroz razne projekte | |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Osim više i niže razine lanca vrijednosti, u fokus razmatranja su uzeta područja vlastitih aktivnosti i imovine u kojima postoji značajna vjerojatnost nastanka stvarnih i potencijalnih učinaka, rizika i prilika.
| Dionici | Primarne aktivnosti | Prateće aktivnosti | Potencijalni IRO* |
|---|---|---|---|
| upravljanje poslovanjem |
| ||
| upravljanjem ljudskim resursima |
| ||
| pružanje usluga |
marketing |
| |
| Nadzorni odbor |
smještaja | upravljanje investicijama i održavanjem |
|
| Uprava i |
pružanje ostalih ugostiteljskih |
upravljanje nabavom |
|
| menadžment | usluga | odnosi s javnošću |
|
| Zaposlenici |
upravljanje |
upravljanje informacijskim tehnologijama |
|
| sportskom | upravljanje operacijama |
| |
| infrastrukturom, | pravni poslovi |
| |
| organizacija sportskih |
financije, računovodstvo i kontroling |
- | |
| događaja | upravljanje projektima i poslovnim razvojem |
- | |
| prodaja smještaja i usluga |
- |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Projektni tim Plave Lagune proveo je inicijalnu procjenu učestalosti pojave i prioriteta pojedinog čimbenika održivosti na temelju vlastitog znanja i iskustva, analize internih dokumenata i nacionalnih strateških dokumenata, analize zakonske regulative, sektorske analize i drugih relevantnih izvora.
Zatim se pristupilo analizi svih navedenih čimbenika održivosti objavljenih u standardu ESRS 1 Opći zahtjevi (AR 16), a osim njih, identificirani su i učinci, rizici i prilike specifični za subjekt. Za učinke na ljude i okoliš, projektni tim Plave Lagune je razmotrio pozitivne i negativne učinke povezane s čimbenicima održivosti, koji mogu biti stvarni i potencijalni. Za rizike je pretpostavljeno da mogu negativno utjecati na financijski rezultat, dok je za prilike pretpostavljeno da mogu pozitivno utjecati na poslovnu uspješnost Grupe. Svi učinci, rizici i prilike sagledani su iz perspektive izvora nastanka (vlastite aktivnosti i/ili lanac vrijednosti) i iz perspektive vremenskog trajanja (kratkoročno - izvještajno razdoblje koje je jednako izvještajnom razdoblju u financijskom izvještaju; srednjoročno - do 5 godina od završetka kratkoročnog izvještajnog razdoblja i dugoročno - dulje od 5 godina).
Sastavljena je šira lista čimbenika održivosti koja se sastojala od 11 pozitivnih učinaka, 29 negativnih učinaka, 35 rizika i 15 prilika.
Postavljena je metodologija za procjenu značajnosti dionika u cijelom lancu vrijednosti. Dionici su podijeljeni u dvije skupine: pogođene dionike i korisnike izjave o održivosti. Pojedini dionici svrstani su u obje skupine. Projektni tim Plave Lagune sagledao je dionike u odnosu na (1) njihov utjecaj na poslovanje Plave Lagune, (2) njihovu ranjivost odnosno utjecaj Plave Lagune na dobrobit i zdravlje dionika te (3) njihovu važnost u prikupljanju mišljenja o učincima Plave Lagune na čimbenike održivosti.
Proces je rezultirao izdvajanjem 22 potkategorije (od ukupno gotovo 60 prepoznatih) dionika koji su uključeni u ispitivanje i utvrđivanje značajnih učinaka: Uprava i rukovodstvo, stalni i sezonski zaposlenici, gosti, dobavljači energenata i vode, dobavljači hrane i pića, izvođači građevinskih radova, projektanti, partneri za pružanje vanjskih usluga, agencije za posredništvo u zapošljavanju, poslovne banke i osiguravajuća društva, partneri u prodaji smještaja i tijela lokalne samouprave.
Kreirani su upitnici koji su sadržavali pitanja vezana uz učinke poslovanja Plave Lagune. Dionici su ocjenama od 1 do 4 (1 – zanemariv učinak, 2 – manji učinak, 3 – umjereni učinak, 4 – velik učinak) ocjenjivali pozitivne i negativne učinke vezane uz čimbenike održivosti za koje je projektni tim procijenio da bi prikupljanje mišljenja dionika bilo od važnosti za sagledavanje značajnosti učinka. Upitnici su poslani na e-mail adrese dionika. Anketiranje je izvršeno tijekom kolovoza 2024. godine. Prikupljeno je ukupno više od 1.400 povratnih odgovora.
Projektni tim Plave Lagune zatim je postavio metodologiju za ocjenjivanje značajnosti svakog pojedinog učinka, rizika i prilike.
Metodologija ocjenjivanja učinaka temelji se na smjernicama standarda ESRS 1 Opći zahtjevi. U ocjenjivanju učinaka korištene su ocjene od 1 do 4 za sljedeće parametre:
Za čimbenike održivosti vezane uz vlastitu radnu snagu postavljena je posebna matrica ocjena od 1 do 4 za parametar opseg (1 – do 5% zaposlenika, 2 – od 5,01% do 20% zaposlenika, 3 – od 20,01% do 50% zaposlenika, 4 – od 50,01% do 100% zaposlenika koji su bili na radu na dan 23. srpnja 2024. godine).
Prosječna vrijednost zbroja razmjera, opsega i nepopravljivosti definirana je kao ozbiljnost učinka koja se množila s vjerojatnošću kako bi se dobila konačna ocjena učinka.
Za potencijalan negativan učinak na ljudska prava, ozbiljnost učinka je dobila prednost pred vjerojatnošću te ukoliko je ocjena ozbiljnosti bila veća od vjerojatnosti, onda se kao konačna ocjena uzimala dvostruka ozbiljnost. U suprotnom, konačna ocjena je definirana kao umnožak ozbiljnosti učinka i vjerojatnosti. Ova metodologija se za potencijalne negativne učinke na ljudska prava koristila u učincima prepoznatima u okviru standarda ESRS S1 Vlastita radna snaga, ESRS S2 Radnici u lancu vrijednosti, ESRS S3 Pogođene zajednice, ESRS S4 Potrošači i krajnji korisnici.
Metodologija ocjenjivanja učinaka temelji se na smjernicama standarda ESRS 1 Opći zahtjevi. U ocjenjivanju rizika i prilika korištene su ocjene od 1 do 4 za sljedeće parametre:
visina financijskih učinaka – procijenjena je kao potencijalni razmjer financijskih posljedica odnosno očekivani gubitak prihoda ili rast troškova u slučaju ostvarivanja rizika tj. očekivani dodatni prihod ili smanjenje troškova u slučaju ostvarivanja prilike (1 – vrlo nizak financijski učinak – do 0,5% , 2 - nizak financijski učinak - od 0,51% do 2,5%, 3 – umjeren financijski učinak - od 2,51% do 5%, 4 – visok financijski učinak – preko 5% poslovnih prihoda Grupe ostvarenih u 2023. godini),
vjerojatnost – procijenjena je kao vjerojatnost nastanka rizika ili prilike (1 – vrlo niska vjerojatnost, 2 – niska vjerojatnost, 3 – umjerena vjerojatnost, 4 – visoka vjerojatnost).
Pri kreiranju konačne ocjene značajnosti čimbenika održivosti, uzele su se u obzir ocjene značajnosti učinka i financijske značajnosti na sljedeći način:
Kao prag značajnosti postavljena je ocjena 9 te svi učinci, rizici i prilike ocijenjeni sa ocjenom 9 (uključujući i 9) naviše su proizašli kao značajni. Proces procjene dvostruke značajnosti rezultirao je identifikacijom pet značajnih negativnih stvarnih učinaka, jednog značajnog pozitivnog stvarnog učinka, četiri značajna rizika te četiri značajne prilike. Pregled značajnih učinaka, rizika i prilika nalazi se u tablici u odjeljku "SBM – 3 Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom", a više informacija o svakom pojedinom značajnom učinku, riziku i prilici nalazi se u zasebnim sektorskim standardima.
Rezultati procesa procjene dvostruke značajnosti odobreni su od strane Uprave te će u budućim izvještajnim razdobljima biti predmet evaluacije i postupnog integriranja u strateške odluke. Postupci kontrole i izvještavanja, kao i integracija sustava upravljanja rizicima, bit će uspostavljeni u budućim izvještajnim razdobljima.
Grupa je provela postupak utvrđivanja i procjene učinaka, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama koji podrazumijeva sljedeće:
Projektni tim Plave Lagune proveo je postupak utvrđivanja i procjene stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka povezanih s klimatskim promjenama. Tijekom postupka identificirana su dva stvarna negativna učinka u području ublažavanja klimatskih promjena te jedan stvarni negativan učinak u području energetike. Negativni učinci na ublažavanje klimatskih promjena ocijenjeni su kao značajni stvarni učinci koji proizlaze iz emisija stakleničkih plinova povezanih s vlastitim aktivnostima na svim lokacijama Grupe i s aktivnostima na nižoj i višoj razini lanca vrijednosti.
Grupa je tijekom 2024. godine započela s praćenjem i izračunom emisija stakleničkih plinova sukladno Protokolu o stakleničkim plinovima, obuhvaćajući opsege 1, 2 i 3:
Podaci za izračun emisija prikupljaju se prvenstveno iz faktura i internih sustava te se temelje na stvarnoj potrošnji energenata (opseg 1 i opseg 2) i/ili procjenama (opseg 3). Emisijski faktori preuzimaju se iz relevantnih izvora.
Više informacija o analizi otpornosti nalazi se u tematskom dijelu vezanom uz klimatske promjene.
Vodeći se sektorskom analizom, kao i vlastitim znanjem i iskustvom, projektni tim Plave Lagune proveo je postupak utvrđivanja i procjene učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima.
Analiza je obuhvatila vlastite aktivnosti, sve objekte i imovinu, s naglaskom na temeljnu djelatnost – pružanje usluga smještaja.
Tijekom postupka identificirana su tri negativna učinka, dva rizika i dvije prilike povezane s vodnim i morskim resursima.
Na temelju procjene značajnosti, jedan negativan učinak povezan s vodnim resursima, ocijenjen je kao značajan i stvaran – potrošnja vode. Iako su prepoznati određeni aspekti vezani uz učinke, rizike i prilike povezane s morskim resursima, niti jedan nije identificiran kao značajan u skladu s utvrđenim kriterijima značajnosti.
Procjena je dodatno potvrđena kroz uključivanje pogođenih zajednica, pri čemu su ispitanici anketnog istraživanja potvrdili negativan učinak Grupe na potrošnju vode, čime se dodatno naglašava važnost ovog pitanja iz perspektive pogođenih dionika.
Kako bi se ispitalo da li Grupa posluje na područjima s velikim nedostatkom vode, provedena je analiza područja u destinacijama Umag, Poreč i Dubrovnik na temelju alata "Water Risk Atlas"1 koji navedena područja prepoznaje kao područja niskog do srednjeg rizika od dostupnosti vode za poslovanje.
1 Water Risk Atlas Water Risk Atlas (WRI Aqueduct Water Risk Atlas) interaktivni je alat koji je razvila organizacija World Resources Institute (WRI). Ovaj alat pruža detaljan pregled stanja i rizika povezanih s vodnim resursima širom svijeta.
Vodeći se sektorskom analizom, kao i vlastitim znanjem i iskustvom, projektni tim Plave Lagune proveo je postupak utvrđivanja i procjene stvarnih i potencijalnih učinaka, rizika i prilika povezanih kružnim gospodarstvom.
Analiza je obuhvatila vlastite aktivnosti, sve objekte i imovinu, s naglaskom na temeljnu djelatnost – pružanje usluga smještaja.
Tijekom postupka identificirana su četiri negativna učinka, dva rizika i jedna prilika povezana s kružnim gospodarstvom. Na temelju procjene značajnosti, jedan negativan učinak povezan s otpadom, ocijenjen je kao značajan i stvaran – generiranje otpada.
Procjena je dodatno potvrđena kroz uključivanje pogođenih zajednica, pri čemu su ispitanici anketnog istraživanja potvrdili negativan učinak Grupe na generiranje otpada, čime se dodatno naglašava važnost ovog pitanja iz perspektive pogođenih dionika.
Proces utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika vezanih uz poslovno ponašanje temelji se na analizi osnovne djelatnosti Plave Lagune, a to je pružanje usluga smještaja.
Iz osnovne djelatnosti proizlaze određene karakteristike specifične za turistički sektor poput intenzivne interakcije s velikim brojem gostiju i zaposlenika, visokog stupnja digitalizacije poslovanja te iznimne važnosti reputacije zbog čega se posebna pozornost posvećuje pitanjima informacijske sigurnosti, usklađenosti s regulativom o zaštiti podataka, prevenciji koruptivnih aktivnosti, poštivanju ljudskih prava u interakciji sa zaposlenicima, gostima i dobavljačima te učinkovitoj primjeni internih procedura i politika.
Zaključci o važnosti značajnog pozitivnog učinka vezanog uz poslovno upravljanje temeljeno na etičkim načelima, temeljnim vrijednostima i usvojenim politikama i procedurama te rizika od kibernetičkih napada temelje se prvenstveno na iskustvu i znanju internih stručnjaka.
U procesu procjene dvostruke značajnosti, projektni tim Plave Lagune procijenio je stvarne i potencijalne učinke, rizike, prilike i ovisnosti povezane s temama E2 – Onečišćenje te E4 – Bioraznolikost i ekosustavi, oslanjajući se na vlastita znanja i iskustva, kao i na sektorsku analizu. Analiza je obuhvatila vlastite aktivnosti, sve objekte i imovinu, s naglaskom na temeljnu djelatnost – pružanje usluga smještaja.
Društvo je provelo anketno ispitivanje stavova ključnih i pogođenih dionika o percipiranoj razini utjecaja Plave Lagune na relevantne čimbenike održivosti, uključujući one povezane s onečišćenjem,
bioraznolikošću i ekosustavima. Pojedini ključni dionici uključeni su u proces procjene dvostruke značajnosti s ciljem ispitivanja njihovih stavova o razini utjecaja Plave Lagune na pojedine pozitivne i negativne učinke na okoliš i ljude.
Iako su prepoznati određeni aspekti povezani s navedenim temama, nijedan od njih nije identificiran kao značajan u skladu s utvrđenim kriterijima značajnosti.
Podatkovne točke i značajne informacije koje je Grupa objavila, određene su uspostavljenom metodologijom koja je dovela do identifikacije značajnih učinaka, rizika i prilika. Metodologija je opisana u odjeljku "IRO 1 - Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika" i u skladu je s načelima i kriterijima navedenim u odjeljku "3.2. Značajni čimbenici i značajnost informacija" iz standarda ESRS 1 Opći zahtjevi.
Objava značajnih informacija i podataka u ovom izvještaju temelji se na procjeni njihove relevantnosti u odnosu na temu koja se obrađuje te na važnosti informacija za korisnike izvještaja. Informacije propisane zahtjevima za objavu, uključujući kvantitativne i kvalitativne podatke, kao i informacije specifične za Društvo, objavljene su kada je u okviru procesa procjene dvostruke značajnosti ocijenjeno da su relevantne iz jednog ili više sljedećih aspekata:
Popis svih zahtjeva za objavljivanje uključujući brojeve stranica u kojima se povezane objave nalaze u izvještaju o održivosti, prikazan je kao tablica sadržaja na kraju izvještaja.
Priložena je i tablica sa svim podacima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a navedenih u Dodatku B "Popis podataka u međusektorskim i tematskim standardima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a" u standardu ESRS 2 Opće objave, uz naznaku gdje se mogu naći u izvještaju. U tablici su prikazani i zahtjevi za koje je projektni tim Plave Lagune ocijenio da nisu značajni ili nisu primjenjivi na poslovni model Plave Lagune. U skladu s točkom 35. odjeljka "Značajni čimbenici i značajnost informacija" iz standarda ESRS 1 Opći zahtjevi, ti su zahtjevi označeni kao "nije značajno" ili "nije primjenjivo". Tablica je priložena na kraju izvještaja.
Grupa objavljuje ključne pokazatelje u skladu sa Delegiranom Uredbom 2020/852 (Uredba o EU taksonomiji) te pratećim delegiranim aktima:
Sukladno Delegiranoj Uredbi 2020/852, gospodarske aktivnosti se kvalificiraju kao taksonomski prihvatljive opisane su u gore navedenim Delegiranim uredbama, a taksonomski su usklađene ukoliko značajno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva, ne smiju znatno štetiti niti jednom od drugih okolišnih ciljeva te se moraju provoditi u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama u pogledu ljudskih prava i prava potrošača, borbe protiv korupcije i mita, oporezivanja i poštenog tržišnog natjecanja.
Aktivnosti koje nisu opisane u Delegiranim aktima 2021/2139 i 2023/2486 ne smatraju se taksonomski prihvatljivim aktivnostima.
Sukladno Delegiranoj uredbi 2021/2178 (Uredba o objavljivanju informacija), u nastavku su prikazane informacije o ključnim pokazateljima uspješnosti – udio prihoda, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda – koje Grupa kao nefinancijsko poduzeće objavljuje za 2024. godinu.
U postupak vrednovanja aktivnosti prema EU taksonomiji uključene su sve sastavnice Grupe. Projektni tim Plave Lagune proveo je detaljnu analizu prihvatljivih gospodarskih aktivnosti definiranih Delegiranim aktima EU 2021/2139 i 2023/2486. Na temelju definiranih opisa aktivnosti, pripadajućih NACE kodova te dodatnih izvora Europske komisije, identificirane su aktivnosti relevantne za poslovanje Grupe. Rezultat provedene analize je utvrđivanje jedanaest aktivnosti koje su ocijenjene prihvatljivima za Grupu u izvještajnoj godini.
U sljedećem koraku pristupilo se analizi kriterija usklađenosti za svaku identificiranu aktivnost. Analiza je pokazala nedostatnu dokumentaciju potrebnu za dokazivanje usklađenosti prihvatljivih aktivnosti s kriterijima značajnog doprinosa te kriterijima nenanošenja znatne štete okolišnim ciljevima.
U usporedbi s prethodnim razdobljem, ovo je doprinijelo i donošenju izmjena u metodologiji. U prethodnom izvještajnom razdoblju, ključni pokazatelj uspješnosti vezan uz kapitalne rashode i aktivnost "7.6. Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora" prikazan je kao taksonomski usklađena gospodarska aktivnost. Zbog prilagodbe metodologije i osiguravanja usporedivosti podataka, u tekućem izvještajnom razdoblju navedeni usporedni pokazatelj (N-1) prikazan je kao taksonomski prihvatljiva aktivnost. Dodatno, u prethodnom izvještajnom razdoblju, ključni pokazatelj uspješnosti vezan uz prihode i aktivnost "2.1. Hoteli odmarališta, kampovi i sličan smještaj" prikazan je kao prihvatljiva aktivnost. Za oba ključna pokazatelja uspješnosti, kapitalne rashode i prihod, korišteni su prilagođeni nazivnici kako bi metodologija prikaza podatka odgovarala metodologiji u tekućem razdoblju. Osim ovih, aktivnosti koje su ocijenjene kao prihvatljive za Grupu u 2024. godini, potencijalno su bile prihvatljive i u prethodnom izvještajnom razdoblju, no uslijed nedostatka resursa i kompleksnosti zahtjeva, iste nisu objavljene.
Sukladno novoj metodologiji u izvještajnoj godini 2024. analizom je, također, prepoznata samo prihvatljivost gospodarskih aktivnosti, bez njihove usklađenosti.
Svaka utvrđena prihvatljiva gospodarska aktivnost za prihod, CapEx i OpEx povezana je sa samo jednim definiranim okolišnim ciljem kako bi se izbjeglo dvostruko računanje u izvještaju. Izračuni povezanih pokazatelja temelje se na stvarnim podacima koji proizlaze iz faktura, privremenih i okončanih situacija te troškovnika.
Osnovna djelatnost Grupe je ugostiteljstvo i turizam te se značajan udio prihoda ostvaruje od aktivnosti pružanja smještaja, a prema Delegiranoj Uredbi 2023/2486 objavljenoj u Službenom listu Europske unije u studenom 2023. godine, aktivnost pružanja smještaja "2.1. Hoteli, odmarališta, kampovi i sličan smještaj" (oznaka NACE I55.10, I55.20 i I55.30) nalazi se na popisu taksonomski prihvatljivih aktivnosti kao aktivnost koja može znatno doprinositi zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava (šesti okolišni cilj).
Od ostalih aktivnosti koje generiraju prihod, identificirana je prihvatljiva aktivnost "7.7. Kupnja i vlasništvo nad zgradama" (oznaka NACE L68) obzirom da Grupa ostvaruje prihode od najma. Navedena aktivnost može znatno doprinositi ublažavanju klimatskih promjena (prvi okolišni cilj).
U brojniku ključnog financijskog pokazatelja iskazuje se iznos od 216.998,9 tisuća EUR, dok se u nazivniku iskazuje iznos od 239.403,6 tisuća EUR što rezultira udjelom od 90,6% prihvatljivih aktivnosti. Iskazani poslovni prihodi sadržani su u Bilješci 6 i Bilješci 6a u financijskom revizorskom izvještaju na konsolidiranoj razini u stavci "Prihodi od prodaje usluga" i "Ostali operativni prihodi".
Najveći udio kapitalnih rashoda koji su prihvatljivi odnosi se na aktivnost "7.1. Izgradnja novih zgrada" (oznaka NACE F41.1, F41.2, F43) koja predstavlja prvu fazu izgradnje nove upravne zgrade u Poreču. Tijekom 2024. godine situirana su ulaganja u visini 4.383,4 tisuća EUR.
Osim ove investicije, tijekom 2024. godine na razini Grupe realizirana su kapitalna ulaganja povezana sa sljedećim prihvatljivim aktivnostima:
U brojniku ključnog financijskog pokazatelja iskazuje se iznos od 8.779,5 tisuća EUR, dok se u nazivniku iskazuje iznos od 117.017,0 tisuća EUR što rezultira udjelom od 7,5% prihvatljivih aktivnosti. Iskazani kapitalni rashodi sadržani su u Bilješci 15, Bilješci 16 te Bilješci 17 u financijskom revizorskom izvještaju na konsolidiranoj razini u stavkama "Povećanje materijalne imovine", "Povećanje nematerijalne imovine" te "Imovina s pravom korištenja".
Grupa u svojem poslovanju ostvaruje operativne rashode koji se odnose na investicijsko i tekuće održavanje te servise i popravke s ciljem osiguravanja kontinuirane i učinkovite funkcije imovine i opreme.
Za izvještajnu godinu 2024. utvrđeno je da dio operativnih rashoda proizlazi iz aktivnosti koje mogu značajno doprinositi cilju ublažavanja klimatskih promjena (prvi okolišni cilj) te zaštiti i obnovi biološke raznolikosti i ekosustava (šesti okolišni cilj).
Tijekom 2024. godine na razini Grupe realizirani su operativni rashodi koji su povezani sa sljedećim prihvatljivih aktivnostima:
aktivnost "2.1. Hoteli, odmarališta, kampovi i sličan smještaj" (oznaka NACE I55.10, I55.20 i I55.30) u iznosu od 734,3 tisuća EUR koja se odnosi na dio investicijskih održavanja smještajnih jedinica,
U brojniku ključnog financijskog pokazatelja iskazuje se iznos od 1.617,0 tisuća EUR, dok se u nazivniku iskazuje iznos od 5.009,9 tisuća EUR što rezultira udjelom od 32,3% prihvatljivih aktivnosti. Iskazani operativni rashodi sadržani su u Bilješci 7 u financijskom revizorskom izvještaju na konsolidiranoj razini u stavci "Usluge održavanja". Ovi rashodi uključuju troškove povezane s tekućim i investicijskim održavanjem objekata, sustava i opreme, kao i troškove vanjskih usluga koje se odnose na energetsku učinkovitost.
Društvo dosljedno poštuje sve zakonske propise vezane uz ljudska prava i prava potrošača, borbu protiv korupcije i mita, oporezivanja i poštenog tržišnog natjecanja. Međutim, trenutni procesi nisu u potpunosti usklađeni s minimalnim zaštitnim mjerama sukladno EU taksonomiji. Glavni razlog za to je nedostatak jasnog procesa za prikupljanje podataka od dobavljača u skladu s OECD Smjernicama za multinacionalna poduzeća.
Ipak, Društvo je provelo analizu svojih procesa te u svom radu Društvo poštuje UN-ova Načela o pravima djece te traži od svojih partnera da učine isto.
Ključni pokazatelji uspješnosti prikazani su u nastavku sukladno Delegiranoj uredbi 2021/2178 (Uredba o objavljivanju informacija).
| Kri do ij i zn ino ter atn og pr sa |
Kri šen bit šte DN SH ij i n ja ( ) ter te en ano ne |
||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Go dar ska ak tiv st spo no |
Oznaka | Apsolutni prihodi | Udio prihoda | klimatskih promjena Ublažavanje |
Prilagodba klimatskim promjenama |
Vodni i morski resursi | Onečišćenje | Kružno gospodarstvo | Bioraznolikost i ekosustavi |
klimatskih promjena Ublažavanje |
Prilagodba klimatskim promjenama |
Vodni i morski resursi | Onečišćenje | Kružno gospodarstvo | Bioraznolikost i ekosustavi |
Minimalne zaštitne mjere |
Udio prihoda usklađenih i taksonomijom N-1 prihvatljivih s |
(omogućujuća Kategorija aktivnost) |
(prijelazna aktivnost) Kategorija |
| u 00 0 EU R |
% | D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D/N | D/N | D/N | D/N | D/N | D/N | D/N | % | O | P | ||
| A T AK SO NO MS KI PR IHV AT LJI VE AK TIV NO ST I |
|||||||||||||||||||
| A.1 . O ko lišn drž ive ak tiv sti (us o o no |
kla đe kso mij ) s ta ne no om |
||||||||||||||||||
| Pri ho di o d o ko lišn drž ivih o o akt ivn i (u skl ađe nih ost s tak ijo m) (A. 1) son om |
- | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | N | N | N | N | N | N | N | 0 | - | - |
| A.2 . Ta kso ki p rih lj ive li o kol vat no ms , a |
išn o n eo |
drž ive ak tiv no |
sti (ne usk |
lađ en e s |
kso ta no |
mij ) om |
|||||||||||||
| Ho tel i, o dm lišt kam i i ara a, pov slič šta je j an sm |
BIO 2.1. |
210 .28 4, 8 |
87 8% , |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
EL | 88 8% , |
|||||||||
| Ku i vl ištv ad ada ja pn asn o n zgr ma |
CC M 7.7. |
6.7 14, 1 |
2, 8% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Pri ho di o d t aks ski on om ihv atlj ivih li o ko lišn pr , a o drž ivih ak kla đe nih tiv sti (n neo no eus kso mij ) (A s ta .2.) no om |
216 .99 9, 0 |
90 6% , |
2, 8 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
87 8 , % |
- - |
- | - | - | |||||||
| UK UP NO A.1 A.2 ( .) . + |
216 .99 9, 0 |
90 6% , |
2, 8% |
0% | 0% | 0% | 0% | 87, 8% |
88 8% , |
- | - | ||||||||
| SO NO MS NO ST B T AK KI NE PR IHV AT LJI VE AK TIV I |
|||||||||||||||||||
| Pri ho di o d t aks ski on om ihv atlj ivih ak tiv sti ( B) ne pr no |
22 .40 5, 0 |
9, 4% |
|||||||||||||||||
| UK UP NO A + B) ( |
23 9.4 04 0 , |
100 % |
| Kri ij i zn do ino Kri ij i n šen ja bit šte ( DN SH ) ter atn ter te og pr sa en ano ne |
|||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Go dar ska ak tiv st spo no |
Oznaka | Apsolutni kapitalni rashodi |
Udio kapitalnih rashoda |
klimatskih promjena Ublažavanje |
Prilagodba klimatskim promjenama |
Vodni i morski resursi | Onečišćenje | Kružno gospodarstvo | Bioraznolikost i ekosustavi |
klimatskih promjena Ublažavanje |
Prilagodba klimatskim promjenama |
Vodni i morski resursi | Onečišćenje | Kružno gospodarstvo | Bioraznolikost i ekosustavi |
Minimalne zaštitne mjere |
usklađenih i prihvatljivih s taksonomijom Udio kap. rashoda N - 1 |
(omogućujuća Kategorija aktivnost) |
(prijelazna aktivnost Kategorija ) |
| u 00 0 EU R |
% | D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D/N | D/N | D/N | D/ N |
D/ N |
D/N | D/N | % | O | P | ||
| SO NO MS NO ST A T AK KI PR IHV AT LJI VE AK TIV I |
|||||||||||||||||||
| A.1 . O ko lišn drž ive ak tiv sti kla đe kso (us s ta o o no ne no |
mij ) om |
||||||||||||||||||
| Ka lni sho di o d o ko lišn drž ivih ak ita tiv sti p ra o o no kla đe nih aks (us ijo m) s t (A. 1) on om |
- | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | N | N | N | N | N | N | N | 0 | - - |
|
| A.2 . Ta kso ki p rih lj li o kol išn drž ive ive vat no ms , a o n eo |
ak tiv sti no |
usk lađ (ne ta en e s |
kso mij no |
) om |
|||||||||||||||
| Infr ruk bnu biln , bi cik list ičk a lo isti ka ast tura ost za oso mo g |
CC M 6.13 |
11, 9 |
0, 0% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Izg rad ih z da nja nov gra |
CC M 7 .1. |
4.3 83 4 , |
3, 7% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Ug rad , od rža vak sku nja je i po get van pra op rem e z a e ner uči nko vito st |
CC M 7.3. |
1.8 28 5 , |
1, 6% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| žav Pos ljan je, odr anj e i ak s ica unj enj tav tan pop rav za p e čni ele ktri h v ozi la |
CC M 7.4. |
38 4 , |
0, 0% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| žav Pos ljan je, odr anj e i ak ins t. i đaj tav pop rav ure a za čin mje je, ula ciju i k rol kov itos ti z da ont ren reg u e ner g. u gra |
CC M 7.5. |
2 7, |
0, 0% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | - | - - |
|||||||
| Pos ljan je, odr žav anj e i ak t ehn olo ija z iz tav pop rav g a e ner g. obn ovl j ivih izv ora |
CC M 7.6. |
2.4 47 1 , |
2, 1% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | 2% 5, |
- - |
|||||||
| Prij cik lim sob nim obi lim a i lak im oto tom evo z m a, o au gos p. ilim voz a |
CC M 6.5. |
63 1 , |
0, 1% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Ka lni sho di od kso ki p rih lj ivih li ita ta vat p ra no ms , a šno rži ok oli od vih ak tiv sti (n kla đe nih ne no eus s tak ijo m) (A. 2.) son om |
8.7 79 5 , |
5% 7, |
7, 5 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
- | ||||||||||
| UK UP NO A.1 A.2 ( .) . + |
8.7 79 5 , |
7, 5% |
7,5 % |
0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 5,2 % |
||||||||||
| B T AK SO NO MS KI NE PR IHV AT LJI VE AK TIV NO ST |
I | ||||||||||||||||||
| Ka lni sho di od kso ki n rih lj ivih ita ta vat p ra no ms ep akt ivn i ( B) ost |
108 .23 7, 5 |
92 5% , |
|||||||||||||||||
| UK UP NO A + B) ( |
117 .01 7, 0 |
100 % |
| Kri | ij i zn ter atn |
do og |
ino pr sa |
Kri šen bit šte DN SH ij i n ja ( ) ter te en ano ne |
|||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Go dar ska ak tiv st spo no |
Oznaka | operativni rashodi Apsolutni |
Udio operativnih rashoda |
klimatskih promjena Ublažavanje |
Prilagodba klimatskim promjenama |
Vodni i morski resursi | Onečišćenje | Kružno gospodarstvo | Bioraznolikost i ekosustavi |
klimatskih promjena Ublažavanje |
Prilagodba klimatskim promjenama |
Vodni i morski resursi | Onečišćenje | Kružno gospodarstvo | Bioraznolikost i ekosustavi |
Minimalne zaštitne mjere |
usklađenih i prihvatljivih s taksonomijom Udio oper. rashoda N - 1 |
(omogućujuća Kategorija aktivnost) |
(prijelazna aktivnost Kategorija ) |
| u 00 0 EU R |
% | D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D; N ; N/E L |
D/N | D/N | D/N | D/ N |
D/ N |
D/N | D/N | % | O | P | ||
| A T AK SO NO MS KI PR IHV AT LJI VE AK TIV NO ST I |
|||||||||||||||||||
| A.1 . O ko lišn drž ak kla đe kso ive tiv sti (us s ta o o no ne no |
mij ) om |
||||||||||||||||||
| Op tiv ni r ash od i od ok oli šno od rži vih ak tiv sti era no kla đe nih aks ijo (us m) s t (A. 1) on om |
- | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | N | N | N | N | N | N | N | 0 | - - |
|
| A.2 . Ta kso ki p rih lj li o kol išn drž ive ive vat no ms , a o n eo |
ak tiv sti no |
usk lađ (ne ta en e s |
kso mij no |
) om |
|||||||||||||||
| Ho teli , od rali šta , ka liča štaj ovi i s je ma mp n sm |
BIO 2.1 |
734 3 , |
14, 7% |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
EL | - | |||||||||
| Prij cik lim sob obi lim lak nim a i im oto tom evo z m a, o au dar ski lim ozi gos po m v a |
CC M 6.5. |
114 1 , |
2, 3% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Usl rije be sto uge ce vno g p voz a ro |
CC M 6.6 |
180 6 , |
3, 6% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Ug rad , od rža vak sku nja je i po get van pra op rem e z a e ner uči nko vito st |
CC M 7.3. |
273 6 , |
5, 5% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Pos ljan odr žav ak đaj je, anj e i ins t. i tav pop rav ure a za ula i k rol čin kov da mje je, ciju itos ti z ont ren reg u e ner g. u gra |
CC M 7.5. |
9, 7 |
0, 2% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | - | - - |
|||||||
| Pos ljan odr žav ak t ehn olo je, anj e i ija z iju tav pop rav g a e ner g bno vlj ivih iz o izv ora |
CC M 7.6. |
29 7, 8 |
5, 9% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | - | - - |
|||||||
| Str učn slu sko čin kov rad get e u ge pov eza ne s e ner m u . zg a |
CC M 9.3 |
6, 9 |
0, 1% |
EL | N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
N/ EL |
- | |||||||||
| Op tiv ni ho di od kso ki p rih lj ivih li ta vat era ras no ms , a ok oli šno od rži vih ak tiv sti kla đe nih (n ne no eus s tak ijo m) (A. 2.) son om |
1.6 17, 0 |
32 3% , |
17, 6 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
14, 7 % |
- | ||||||||||
| NO A.1 A.2 UK UP ( .) . + |
1.6 17, 0 |
32 3% , |
17, 6% |
0% | 0% | 0% | 0% | 14,7 % |
- | ||||||||||
| B T AK SO NO MS KI NE PR IHV AT LJI VE AK TIV NO ST I |
|||||||||||||||||||
| Op tiv ni r ash od i od kso ki n rih lj ivih ta vat era no ms ep akt ivn i ( B) ost |
3.3 92 9 , |
67, 7% |
|||||||||||||||||
| UP NO A + B) UK ( |
5.0 09 9 , |
100 % |
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ | 2024.
Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena trenutno nije izrađen. Njegova izrada planira se u budućim izvještajnim razdobljima, uz postupno uspostavljanje ključnih preduvjeta. U prijelaznom razdoblju aktivnosti su usmjerene na analizu i razumijevanje izvora emisija stakleničkih plinova, uspostavu sustava za praćenje i izvještavanje o emisijama stakleničkih plinova, praćenje regulatornih zahtjeva te nastavak implementacije održivih operativnih praksi. Izradom tranzicijskog plana, Grupa će definirati vremenski određene ciljeve i mjere za njihovu operativnu provedbu. Time će se aktivno doprinijeti ostvarenju krajnjih europskih ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine. Tranzicijski plan bit će integriran u strateški i financijski okvir poslovanja te će služiti kao alat za upravljanje klimatskim rizicima i postizanje ciljeva dekarbonizacije.
Grupa prepoznaje svoj negativan učinak na povećanje stakleničkih plinova, prvenstveno kroz direktne emisije povezane s vlastitim aktivnostima na svim lokacijama te indirektne emisije koje nastaju u opskrbnom lancu. Tijekom 2024. godine Grupa je započela s mjerenjima emisija iz opsega 1 i 2 na svim svojim lokacijama i opsega 3 sukladno standardima Protokola o stakleničkim plinovima.
Pod utjecajem klimatskih promjena Europa i svijet suočavaju se sa sve ekstremnijim vremenskim prilikama poput čestih i intenzivnih toplinskih valova, poplava, suša i olujnog nevremena. Ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju rizik za zdravlje ljudi, ali i generiraju znatne gospodarske štete.
Klimatske promjene izravno utječu na hotelski i ugostiteljski sektor u kojem Grupa posluje. Posljedice se mogu osjetiti i u cijelom dobavljačkom lancu, osobito u segmentima koji ovise o dostupnosti hrane, vode, energije i drugih sirovina, a koji su sve više izloženi riziku poremećaja zbog ekstremnih vremenskih događaja i promjena uvjeta na tržištu. Ekstremni vremenski događaji mogu prouzročiti štetu na imovini i potrebu za infrastrukturnim ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama. Godina 2022. ostat će zapamćena po velikim sušama i nestašicama vode zbog kojih su u Istarskoj županiji uvedene restrikcije u jamom jeku turističke sezone kada je Društvo uložilo dodatne napore kako bi maksimalno zaštitilo svoja hortikulturna dobra, uz poštivanje svih propisanih mjera uštede pitke vode. Ni 2023. i 2024. godinu nisu zaobišli vremenski ekstremi. Širom svijeta srušeni su brojni vremenski i klimatski rekordi, a dogodilo se i mnoštvo vremenskih nepogoda uslijed kojih je i Društvo pretrpjelo štete u vidu materijalnih oštećenja i oborenih stabala.
Promjene vremenskih obrazaca, poput učestalijih kišnih razdoblja, produljenih toplinskih valova ili nepredvidivih vremenskih pojava, mogu negativno utjecati na atraktivnost destinacije, posebno u kamping segmentu koji je izrazito osjetljiv na vremenske uvjete.
S druge strane, pojedine posljedice klimatskih promjena poput povećanja temperature mogu dovesti i do povoljnijih uvjeta u predsezoni (proljeće) i posezoni (jesen) i posljedično na ublažavanje trenutnog problema šireg hrvatskog turizma, a to je sezonalnost. Sportski turizam, koji se najvećim dijelom ostvaruje upravo u predsezoni i posezoni, čini važnu okosnicu razvoja Društva od njegovih začetaka do danas te ovakve konotacije klimatskih promjena predstavljaju priliku za ostvarivanjem povoljnih poslovnih rezultata. Društvo upravlja raznolikom sportskom infrastrukturom i ponudom osmišljenom za pripreme i boravak sportaša te je organizator brojnih sportskih događanja.
Klimatske promjene, uz gospodarske, političke i tehničke faktore, djeluju kao katalizator povećanja volatilnosti cijena i dostupnosti energenata, što može dovesti do poteškoća u poslovanju i povećanih troškova. Potencijalni daljnji rast cijena energenata i ovisnost o distributerima energenata, Grupa nastoji ublažiti kapitalnim ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
U procesu procjene dvostruke značajnosti identificirana su dva značajna negativna učinka, dva rizika i jedna prilika povezana s klimatskim promjenama:
| Lokacija u lancu vrijednosti |
Vremenski horizont |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Pitanja održivosti i povezani IRO-i |
I/R/O* | Potencijalni Stvarni / |
Lokacija u poslovnom modelu |
Uzvodno | Vlastito poslovanje | Nizvodno | Kratkoročni | Srednjoročni | Dugoročan |
| Ublažavanje klimatskih promjena | |||||||||
| Emisije stakleničkih plinova iz potrošnje energije |
Negativan učinak |
Stvarni | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● | |||
| Emisije stakleničkih plinova iz aktivnosti u lancu vrijednosti |
Negativan učinak |
Stvarni | Lanac vrijednosti | ● | ● | ● | ● | ||
| Prilagodba klimatskim promjenama | |||||||||
| Fizički rizici za imovinu i rizici promjena u poželjnosti destinacija povezani s učincima klimatskih promjena |
Rizik | - | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● | |||
| Veća poželjnost destinacije u pojedinim razdobljima zbog učinaka klimatskih promjena |
Prilika | - | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● | |||
| Energetika | |||||||||
| Tranzicijski rizik od nedostupnosti i visokih cijena energije |
Rizik | - | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Analize utjecaja klimatskih promjena, temeljene na javno dostupnim službenim dokumentima jedinica lokalne samouprave na čijim područjima Grupa posluje, ukazuju na nekoliko ključnih fizičkih klimatskih rizika koji mogu negativno utjecati na cjelokupnu imovinu Grupe:
Iako Grupa kontinuirano provodi niz mjera koje doprinose ciljevima ublažavanja negativnih posljedica klimatskih promjena– uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i energetski učinkovitu opremu, optimizaciju potrošnje vodnih resursa, primjenu mjera zaštite okoliša, sustavni nadzor infrastrukturnih objekata na svim svojim lokacijama, suradnju s javnim institucijama u planiranju hitnih intervencija te provođenje vatrogasnih vježbi – dosad nije provedena sveobuhvatna analiza utjecaja klimatskih rizika na imovinu, kao ni detaljna procjena otpornosti ukupne imovine na klimatske rizike. Provedba ovih analiza planirana je u budućim izvještajnim razdobljima, sukladno daljnjem razvoju sustava upravljanja klimatskim rizicima.
Kao sastavni dio postupka utvrđivanja rizika povezanih s klimatskim promjenama, Grupa je provela identificiranje fizičkih rizika povezanih s klimatskim promjenama u vlastitom poslovanju i na višim i nižim razinama lanca vrijednosti.
Projektni tim Plave Lagune je tijekom 2024. godine proveo analizu fizičkih klimatskih rizika za lokacije na kojima se nalaze njezini objekti, temeljenu na javno dostupnim službenim dokumentima lokalnih jedinica samouprave: Grada Poreča2 , Grada Umaga3 i Grada Dubrovnika4 .
2 Procjena ranjivosti i rizika sektora od posebnog značaja za Grad Poreč – Parenzo, 2018. g.; Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča – Parenzo do 2030. godine, 2018. g.;
3 Akcijski plan održivog energetskog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Umaga – Umago (SECAP), 2022.g.
4 Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Dubrovnika (SECAP), 2024.g.
Sva tri grada potpisnici su Sporazuma gradonačelnika, globalne inicijative pokrenute 2008. godine od strane Europske komisije koja okuplja lokalne energetske i klimatske aktere s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti. U okviru integriranog Sporazuma za klimu i energiju, potpisnici se obvezuju izraditi "Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvoja (SECAP)", ključni dokument koji definira aktivnosti koje namjeravaju poduzeti na području energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem smanjenja emisija CO2 za minimalno 40% do 2030. godine na području jedinica lokalne samouprave. U okviru SECAP-a, jedinice lokale samouprave obvezuju se izraditi referentni inventar emisije za praćenje aktivnosti ublažavanja učinaka klimatskih promjena; objaviti mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te izraditi analizu klimatskih rizika i procjene ranjivosti pojedinih sektora na utjecaje klimatskih promjena.
U budućim izvještajnim pristupit će se izradi analize utjecaja fizičkih rizika povezanih s klimatskim promjenama na imovinu Grupe.
| Vr sta ka iz i r |
De ina i j st c a |
Stu ka j iz i pa n r |
Sc ka ka i j i v j j iz i atn t n ast en ar ero os an r |
Po l d j ice s e |
|---|---|---|---|---|
| To l ins k i p lov i va |
Gr d Po č a re |
j i um ere n |
Do đa lno 5 u h da ks lno dn ćo l dn ko d 3 1, 4 °C j in im i im i i j sto tem rat g a s m a za pn na sa m a a m ev no m pe uro m ve m e a m o O če ću šn k iva j dn j ks im lne dn ka ju i j j da j k l im i k l im te tur ne pr om en e s re e m a a ev ne mp era e z ra up u na za g r ava n e s a e e e u °C °3 °C °C do b l d 2 0 6 1.- 2 0 9 0.g d 1. 2 2 C z R C P 4. 5 2. 4 4. 9 ju ine im i za i j i u i j raz o o u ras po nu sc en ar ra sp on u za sc en ar - - °C °C ° - °C R C P 8. 5. Ist l do že 2 3. 9 R C P 4. 5 3. 5 6. 3 i j j j i i j i ra i j et ov rem en o, zag r ava n e se ra sp on za sc en ar sp on za sce na r - C 8. 9 p 0 g R P 5. V j j ka do đa j j 5 – 1 d ina atn t n ast uta ero os an g a a e u o |
iz i k z dra l j i ju i t r a z v e g os len ka i j za po s , sm an en a do ke de it stu t p pn os vo , |
| Gr d Um a ag |
j i um ere n |
°C Do ć 3 1 đa j j im im l j d ica ks im lno dn ka izn d 7, j ju tem rat tra g a sa na g or m og u p os e ma s ma a m ev no m pe uro m zra a u an će j j če ir i da V j j ka do đa j j 1 do đa j d i šn j i če š t atn t n ast na ma n e na ero os an g a a e g a g o e |
ća š i tr ko i po ve n o v do da ata tna en erg en , |
|
| Gr d a Du bro k i vn |
do j i um ere n k iso i v |
ća ć 2 fer 9 2 0 0 0. 8 – 2 Po j bro j i h da j ka d 1 5 do 5 da do b l ju k l im ( 1 7 1. – ) b i lo b i 1 da tne ve n e a v ru na s p ros e o na u raz re en e na ć R C P 4. 5 i 1 2 – 1 6 da R C P 8. 5 u do b l ju 2 0 1 1.- 2 0 4 0. Po bro j i h da b i se io do b l ju 2 0 4 1. – t sta za na za ra ras a v ru na na u r az z v 2 0 7 0. d dru č Gr da Du bro ka če ku 1 6 – 2 0 da R C P 4. 5 2 0 – 2 5 da R C P 8. 5. ine ju i j i te st g o se na po a vn o e p ora za na za na za fs štv Pro j iz i ka l j i n de k im kaz l j im izr ito j i i k l im k im kaz l j im ( ) tem ate st tan ats ate c en a r se e a mo g ra po a az are n e s ov n a po a dru č j kst log Dr žav h i dro lo š ko du ( ). to teo po e e rem no p vr em en a p rem a no m me ro m zav o |
će će j i m ter op e n a og u š ko će du te po u ra le ktr ko ets sta e oe ne rg g su va |
|
| Gr d Po č a re |
iza k n |
Do đa šn do b l d 7 da še An l dn h o bo dru č Po ča du d j im j im j ju i v i iza i ina ju io tr g a sa su ra z a u a an o na a ev n r na po re u p er o 1 9 8 6. 2 0 1 5. d ine l j da ka Dr žav h i dro lo š ko da kaz j j čn j j šn i h te ta teo o t g o me em po no g me ro g z av o e n a p ros e ra an e s u u u - do b l d 6, 5 da Pro l l da da ko l č bo j j j j ju j ic ira i ina ina i p j ic ira tem tre raz a o na c en a e n ap rav en a n a e pro no g n pa o r ro no g R C P 4. 5 R C P 8. 5. V ka do đa 1 0 – 2 4 p 1 0 g d i j im i j j j j ina ta tem rat atn t n ast uta po ras pe ure u sce na r a ero os an g a a e u o |
će š ko it is ku i te po pr u |
|
| Su še |
Gr d Um a ag |
j i um ere n |
Do đa ć l d ko l du šu ko hv la č Ist ku j j im im j ica j i p j j j j i ita ret sta ot at g a sa na g or m og u p os e ma po v a g ra nu s u a e za vu ars žu V ka do đa 1 do đa 2 do 2 0 g d i ju. j j j j j u ina atn t n ast pa n ero os an g a a e g a o |
kr b de šte i vo te op s na , ho ku ltu i i rt r |
| Gr d a Du bro i k vn |
j i um ere n |
U do b l 2 0 1 1. 2 0 4 0. d bro šn h r do b l š b dru č Du bro ka ća da da ju ine j i j ire i s ju i j raz g o su az a u m e p o vn po ve o z a e n n z a – Što R C P R C P 8. če 2 0 0. šn ća 1 2 4. 5. kao i z 5. i do b l j do 7 d ine bro j i h r do b l j b i se i z do t t a se ra z a g o su az a m og ao po ve a , do đa 1 0 g d ba j ina i j g a a u o za o sc en ar a. |
||
| Gr d Po č a re |
- | - | ||
| Po ža i r |
Gr d Um a ag |
iso k v |
ć Do đa j j im im l j d ica Ra j lu ča j ža ipa V j j ka do đa j atr otv t atn t n ast g a s n a g or m og po s e ma zm an e s po ra ore no g ero os an g a a u 1 do đa 2 do 2 0 g d j j u ina e g a o |
šte fra ktu in i i te str na u r ho ku ltu k d i i, p i rt r re |
| Gr d a Du bro i k vn |
k iso i v |
Po dru č j Gr da Du bro i ka iz lo že j l i ko j i o d ža b ice do b l ju l j ko j j t etn e a vn no e v e op asn os po ra, p os e raz e s ez on e, e e u Šu b l že k du šn do b l ke š bu hv ća ko 5 5 % ku i j iso im i j im im j im ine ju te tur ot o e no v mp era am a g ra n su ra z a. ms po vr o a o u pn e lne š Pro ka d p ža Gr d Du bro k t l l ktu l šta ito i j ine j j ivo i i r iz i i j i se iz i st j i ter st r a po vr c en a r an o o ra za a vn em e na an a ru re ze m , ipo log i j i ve i j in i o l j i va j d j l i p ža i h z t eta t tro sta te tor g c e, raz pre m en os g asn og su va pr os no ras po e o rn on a. |
lov j iz i k z po s an a, r a igu i ju i st t s rno g os len ka š ko i i tro za po s v , i j san ac a |
| Vr sta ka iz i r |
De ina i j st c a |
Stu ka j iz i pa n r |
Sc ka ka i j i v j j iz i atn t n ast en ar ero os an r |
Po l d j ice s e |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Gr d Po č a re |
iza k n |
- | ||||||||
| O lu j e |
Gr d Um a ag |
j i um ere n |
ć će Do đa j j im im l j d ica ko j i p l j k o lu j j l j ino i tu čo ret sta ast etr g a s n a g or m og u po s e ma po v a n an a no g v a p ra no g g rm av m m. V j j ka do đa j j 1 do đa j u 2 do 2 0 g d ina atn t n ast ero os an g a a e g a o |
ho ku ltu k d i i, p i rt r re lov k z j iz i po s an a, r a |
||||||
| Gr d a Du bro i k vn |
- | - | igu i ju i st t s rno g os len ka š ko i i tro za po s v , i j san ac a |
|||||||
| O b i lne da l ine pa |
Gr d Po č a re |
Do đa j dn im bo ina j ju d 3 u da i v i še Kr l izu dn i h o bo ina io d o d 1 9 8 6. tra sto g a s ev o ma an o za pn a na oz an a ev za pe n r u n r r 2 0 1 5. d l da ka Dr žav h dro lo š ko da če ča bro da ine j i j j ju tem ta teo t u g o , a e em po no g me ro g z av o uo n e z na an po ras na s - k iza n bo d šn đe d p ća V ka do đa še d 2 5 p 1 0 ino i j j in i te j j j j j j i tvr n t atn t n ast uta o r m na g o o raz e u ren ov e n a. ero os an g a a e v o u d ina g o |
||||||||
| Gr d Um a ag |
- | - | šte fra in ktu i i te str na u r |
|||||||
| Gr d a Du bro k i vn |
j i um ere n |
Na d šn do 2 0 4 0. d lo lo ća dn d šn ko l č bo do 5 %, i j j in i ine j ic ira j j j i j i ine ina g o o raz g o pr o no e v r ma po ve n e s re e g o e o r za š č će ć šn č 2 0 ba i j ire dru j Du bro i ka ko j im i ve i u j j ku d i ju ko l i inu U do b l ju 4 1. at t o sc en ar a, z a po e vn e n e ec a na u pn u g o raz 2 0 7 0. d če ku ća dn d šn ko l č bo 5 1 0 % R C P 4. 5 R C P 8. 5. ine j j j i j i ine ina i j i g o se o e po ve n e sre e g o e o r za sce na r e – – Pro de l l ka h u du do b l b ln h k ša ho ln j iza j j ivo i i r iz i i j j i i i j i i j i u j j et st ot te ote t ve na e a na os ve za n z g ra na ra z a o n v p nc a ec a na št č Gr iza i ba inu dru ju da Du bro i ka. tur m u po a vn |
ho ku ltu i i rt r |
|||||||
| Gr d Po č a re |
j i um ere n |
- | šte fra ktu in i i te str na u r |
|||||||
| Po lav p e |
Gr d Um a ag |
k iso v |
Do đa ć l d ko dn l de Um š ko ka lav l j j im im j ica j iz i j j iz i p j iva j to g a s n a g or m og u po s e ma e s e o os e n a ev an e v o a g po op n e V ka do đa 1 do đa 2 do 2 0 g d j j j j j u ina atn t n ast mo rem ero os an g a a e g a o |
|||||||
| Gr d a Du bro k i vn |
j i um ere n |
Pro j j ivo i i r iz i ka d p lav Gr d Du bro i k t l j i s l iz i s j do kr bn i ka l iza i j ke st tan c en a r an o op a z a a vn em e e n a a na a v o op s e na c s fra ktu h dro lo š k h u in i i j str teo eta u re, me ro v |
igu i ju i st t s rno g os len ka š ko i i tro za po s v , i j san ac a |
|||||||
| Po d iza j n e |
Gr d Po č a re |
k iza n |
||||||||
| ine raz |
Gr d Um a ag |
- | O če k iva i p ine Hr ko j do 2 0 5 0. izn i p R C P 4. 5 izn i 0, 1 9 m R C P 8. 5 izn i 0, 3 1 m t ra ts n ora m ora va g. os rem a os , a pre ma os z u O če k do 2 1 0 0. R C P 4. 5 0, 4 9 m R C P 8. 5 1, 0 8 m U lu ča kve iva i p izn i izn i ju j st tva a t n ora g. pre ma os , a pre ma os s os ren a |
že im ina ug ro na ov |
||||||
| mo ra |
Gr d a Du bro k i vn |
j i um ere n |
kc že dru č ko ba lno dm ke do dv j i j ju i j j j is ine etr pro e e, na g ro n a p o a s u u us m o m po asu na ors v a m a. |
Projektni tim Plave Lagune proveo je postupak utvrđivanja tranzicijskih rizika i prilika za sve svoje lokacije vodeći se klasifikacijom tranzicijskih događaja povezanih s klimom objavljenom u dokumentu "Preporuke Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama" (eng. Recommendations of the Task Force on Climate-related Financial Disclosures, TCFD). Analiza je ukazala na dva značajna tranzicijska rizika koja se mogu odraziti na poslovanje Grupe, a to su povećani troškovi sirovina (rizik od dostupnosti i povećanja cijene energenata) i promjene ponašanja gostiju (promjene u poželjnosti destinacije u pojedinim razdobljima).
Tijekom 2024. godine Grupa nije usvojila zasebne politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama, budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Navedeni proces je rezultirao identifikacijom značajnih negativnih učinaka povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena te značajnog rizika i značajne prilike povezane s prilagodbom tim promjenama. Temeljem rezultata će u narednim izvještajnim razdobljima biti definirane odgovarajuće politike kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS). Temelj za politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama bit će tranzicijski plan, a njegova izrada započet će u budućim izvještajnim razdobljima s ciljem definiranja dinamike i ciljeva smanjenja emisija.
Svjesna važnosti ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije kao glavne elemente u borbi protiv klimatskih promjena, Grupa je tijekom 2024. godine nastavila s provedbom investicija i inicijativa koje doprinose ostvarenju energetskih i financijskih ušteda, kao i promicanju učinkovite i racionalne potrošnje energije. Sredstva za predmetne investicije planirana su unaprijed kroz kapitalni proračun, u skladu s definiranim investicijskim ciklusima i strateškim razvojnim prioritetima Grupe.
Društvo je tijekom razdoblja od 2021. do 2024. godine provelo aktivnosti usmjerene na povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i to postavljanjem fotonaponskih elektrana na pojedinim objektima u vlasništvu na području destinacija Poreč i Umag. U navedenom razdoblju realizirana su ukupna kapitalna ulaganja u fotonaponske sustave u iznosu koji premašuje 5 milijuna eura, od čega je 2,45 milijuna eura realizirano tijekom 2024. godine (klasificirano kao ekonomska aktivnost 7.6. u dijelu Capex-a te kao dio Bilješke 15 revidiranog financijskog izvještaja). Fotonaponske elektrane su u periodu od 2021. do 2024. godine postavljene na jedanaest lokacija u destinaciji Poreč i sedam lokacija u destinaciji Umag. U planu je nastavak aktivnosti proširenja i postavljanja fotonaponskih elektrana na ostalim objektima u vlasništvu Društva te na Hotelu Croatia. Korištenje vlastite energije iz obnovljivih izvora ima višestruke pozitivne implikacije poput smanjenja ovisnosti o distributerima energenata i fosilnim gorivima te posljedično ublažavanja rizika od potencijalnog daljnjeg rasta cijena energenata, kao i ublažavanja negativnog učinka na klimatske promjene koji proizlazi iz izravnih emisija stakleničkih plinova.
Nadalje, od većih kapitalnih ulaganja koja doprinose ublažavanju klimatskih promjenama i energetici, tijekom 2024. godine Društvo je realiziralo sljedeća:
U Hotelu Croatia, od većih kapitalnih ulaganja koja doprinose ublažavanju klimatskih promjena i energetici, tijekom 2024. godine realizirana su sljedeća:
Praćenje i racionalizacija utroška energenata na svim lokacijama od velike su važnosti, a to se u konačnici reflektira i na operativni rezultat Grupe. Redovito praćenje i analiza potrošnje energenata provodi se putem mjesečnih analiza, a prema potrebi i češće u svim profitnim i administrativnim jedinicama Društva. Podaci koji se u analizama koriste preuzimaju se iz mjesečnih faktura i internog sustava za praćenje zaliha energenata. Analize se dostavljaju na uvid svim direktorima profitnih jedinica, direktorima profitnih centara, direktorima pojedinih sektora i Upravi.
Unatoč tome što se u svim sastavnicama Grupe kontinuirano provode mjere koje doprinose ublažavanju klimatskim promjenama i energetici, formalni akcijski plan za smanjenje identificiranih značajnih negativnih učinaka i rizika te iskorištavanje povezane identificirane prilike još nije uspostavljen.
Također, mjere koje se trenutačno provode nisu izrijekom usmjerene na ostvarenje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, već prvenstveno na povećanje energetske učinkovitosti i modernizaciju infrastrukture. Iako se očekuje pozitivan učinak na smanjenje emisija, trenutačno nije moguće precizno kvantificirati razinu smanjenja emisija stakleničkih plinova koje proizlazi iz navedenih investicija.
Tijekom 2024. godine, Grupa nije donijela mjere i akcijski plan za upravljanje prilagodbom klimatskim promjenama, budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Grupa je uložila napore u mjere povezane s ublažavanjem klimatskih promjena. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definiran plan mjera i resursa povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS) i postavljanje konkretnih ciljeva dekarbonizacije te praćenje ostvarenja istih.
Tijekom 2024. godine Grupa nije definirala ciljne vrijednosti povezane s energetikom, ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama, budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Osim toga, Grupa je za 2024. godinu tek započela s uspostavom sustavnog praćenja i izračuna emisija stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 što predstavlja prvi korak u upravljanju emisijama u skladu s regulatornim zahtjevima.
Tablica u nastavku prikazuje ukupnu količinu utrošene energije utrošenu u poslovanju Grupe, izraženu u MWh. Osim toga, u tablici je prikazana i količina proizvedene energije u Društvu iz obnovljivih izvora.
Tablica. Potrošnja energije i kombinacija izvora u 2024. u MWh
| Sveukupno | ||
|---|---|---|
| u MWh | Grupa | |
| Ukupna potrošnja energije iz fosilnih izvora (MWh) | 76.471,01 | |
| Udio energije iz fosilnih izvora u ukupnoj potrošnji energije (%) | 83,68 | |
| Potrošnja iz nuklearnih izvora (MWh) | 3.223,64 | |
| Udio energije iz nuklearnih izvora u ukupnoj potrošnji energije (%) | 3,53 | |
| Potrošnja nabavljene ili stečene električne energije, energije za grijanje, pare i | ||
| energije za hlađenje iz obnovljivih izvora (MWh) | 8.754,60 | |
| Potrošnja energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje osim goriva (MWh) | 2.932,97 | |
| Ukupna potrošnja energije iz obnovljivih izvora (MWh) | 11.687,57 | |
| Udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije (%) | 12,79 | |
| Ukupna potrošnja energije (MWh) Grupe | 91.382,21 | |
| Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (MWh) | 2.932,97 |
Glavni izvori energije u Grupi su električna energija, prirodni plin, ukapljeni plin, ekstralako loživo ulje te goriva za vozila. Podaci o potrošenoj energiji preuzeti su iz faktura dobavljača pojedinih energenata i iz internih sustava za praćenje zaliha energenata te obuhvaćaju sve lokacije Grupe. U vezi s potrošnjom energije, koristi se isti obuhvat kao i za izvještavanje o emisijama stakleničkih plinova iz opsega 1 i 2.
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ostvaruje se putem vlastitih fotonaponskih elektrana postavljenih na ukupno jedanaest lokacija u destinaciji Poreč te na sedam lokacija u destinaciji Umag. Tako proizvedena energija koristi se isključivo za vlastite potrebe. Proizvedena količina energije odgovara potrošnji, a evidencija se vodi temeljem podataka iz softverskog sustava za nadzor rada fotonaponskih elektrana.
Podatke vezane uz izvore energije nije potvrdilo vanjsko tijelo koje nije pružatelj jamstva.
Poslovanje Grupe ne odvija se u sektorima koji znatno utječu na klimu.
| 2 0 2 4. |
2 0 2 3. |
2 0 2 4. |
% N / N-1 |
2 0 2 5. |
2 0 3 0 |
2 0 5 0. |
Go diš i % cil nj jne edn i/re fere vrij ost ntn a g. |
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| č Em is i j k len i k i h p l ino iz o 1 ta e s va ps eg a |
||||||||
| Bru is i j k len i č k i h p l ino iz o 1 e is i j C O 2e ( ) to ta t em e s va ps eg a m e q |
8. 8 8 5, 7 9 |
- | 8. 8 8 5, 7 9 |
- | - | - | - | - |
| Po k e k len č k h p l 1 l h p is i j i i ino iz o iz ira i sto ta ta m a s va ps eg a reg u n rog ram a |
||||||||
| % j is i j ( ) trg ov an a e m am a |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| Em is i j k len i č k i h p l ino iz o 2 ta e s va ps eg a |
||||||||
| Bru k len č k h p l 2 - lo kac C O 2e is i j i i ino iz o i j ( ) to ta t em e s va ps eg a a q |
8. 0 4 3, 7 4 |
- | 8. 0 4 3, 7 4 |
- | - | - | - | - |
| Bru is i j k len i č k i h p l ino iz o 2 – ž i šte C O 2e ( ) to ta tr t em e s va ps eg a q |
3 0. 3 6 8, 1 3 |
- | 3 0. 3 6 8, 1 3 |
- | - | - | - | - |
| Zn ča j is i j k len i č k i h p l ino iz 3 ta a ne em e s va op seg a |
||||||||
| U ku bru k len č k h p l 3 C O 2e izr is i j i i ino iz o ( ) to ta t pn e ne av ne em e s va ps eg a q |
5 6. 5 4 5, 5 3 |
- | 5 6. 5 4 5, 5 3 |
- | - | - | - | - |
| 1. Na ba l j ba i u lug en a r o s e v |
4 3. 4 4 3, 0 4 |
- | 4 3. 4 4 3, 0 4 |
- | - | - | - | - |
| Ne bv Ra ču lst b la ku lug da ko i u t ntr o ez no : na vo u o s e p o vn og ce a |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 2. Ka lna do bra ita p |
6. 8 1 3, 8 4 |
- | 6. 8 1 3, 8 4 |
- | - | - | - | - |
| 3. A kt k l če 1 2) ivn i p ivo i e i j ( isu ju i t os ov ez an e s g or ne rg om ne op seg m n u u |
2. 9 8 0, 2 6 |
- | 2. 9 8 0, 2 6 |
- | - | - | - | - |
| 4. Pr d bu šo i j i ist i i j i j in i ev oz r c a n a v raz |
1 4 2, 6 4 |
- | 1 4 2, 6 4 |
- | - | - | - | - |
| Ot 5. d n i j ko lov j ast t pa ao e m po s an a |
1. 8 9 3, 8 4 |
- | 1. 8 9 3, 8 4 |
- | - | - | - | - |
| 6. Po lov j tov s na pu an a |
9, 1 3 |
- | 9, 1 3 |
- | - | - | - | - |
| 7. Pu len ka j i tov an e z ap os na po sao |
1. 2 6 2, 7 8 |
- | 1. 2 6 2, 7 8 |
- | - | - | - | - |
| 8. Za ku l j im ina i šo j in i lan i j dn i t p en a ov na raz ca e os v vr |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 9. Pr žo i j i j in i ev oz na n raz |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 1 0. Pre da da h p da i izv ra pr o n ro o |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 1 1. Ko šte da h p da i j i izv r n e p ro n ro o |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 1 2. O bra da kra ka da h p da ju i j j j i izv tra na v e an a p ro n ro o |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 1 3. žo Za ku l j im ina i j in i lan i j dn i t p en a ov na n raz ca vr e os |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 1 4. Fra š ize n |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| 1 5. U lag j an a |
- | - | - | - | - | - | - | - |
| č U ku is i j k len i k i h p l ino ta pn e e m e s va |
||||||||
| U ku k len č k h p l lo kac C O 2e is i j i i ino i j ( ) ta t pn e e m e s va a q - |
7 3. 4 7 5, 0 5 |
7 3. 4 7 5, 0 5 |
- | - | - | - | - | |
| č ž šte C O 2e U ku is i j k len i k i h p l ino i ( ) ta - t t pn e e m e s va r q |
9 9 9, 5. 7 4 4 |
9 9 9, 5. 7 4 4 |
- | - | - | - | - |
Tablica. Intenzitet stakleničkih plinova po neto prihodu
| Usporedno | 2024. | % N / N-1 | |
|---|---|---|---|
| Ukupne emisije stakleničkih plinova (na temelju | |||
| lokacije) po neto prihodu (u tonama ekvivalenta | - | 0,306 | - |
| CO2/1.000 EUR) | |||
| Ukupne emisije stakleničkih plinova (na temelju tržišta) | |||
| po neto prihodu (u tonama ekvivalenta CO2/1.000 EUR) | - | 0,400 | - |
Ukupni neto prihod Grupe iznosi 239.404 tisuća EUR (Bilješka 6 revidiranog financijskog izvješća Grupe). Ukupne emisije stakleničkih plinova na temelju lokacije iznosi 73.475,05 tona ekvivalenta CO2. Ukupne emisije stakleničkih plinova na temelju lokacije po neto prihodu (u tonama ekvivalenta CO2/1.000 EUR) iznose 0,306 tona ekvivalenata CO2/1.000 EUR. Ukupne emisije stakleničkih plinova na temelju tržišta iznose 95.799,44 tona ekvivalenta CO2. Ukupne emisije stakleničkih plinova na temelju tržišta po neto prihodu iznosi 0,400 tona ekvivalenata CO2/1.000 EUR.
Tablica E1-6 Bruto emisije stakleničkih plinova opsega 1, 2 i 3 prikazuje vrijednosti emisija stakleničkih plinova Grupe iz opsega 1, 2 i 3 za 2024. godinu koja ujedno predstavlja polaznu godinu za izračun.
Emisije stakleničkih plinova Opsega 1 i Opsega 2 izračunate su temeljem odredbi ESRS-a metoda Protokola o stakleničkim plinovima, verzije iz 2004. godine (The GHG Protocol Corporate Accounting and Reporting Standard [1]) i tehničkih smjernica iz 2015. godine (GHG Protocol Scope 2 Guidance [2]), na temelju raspoloživih informacija unutar Grupe.
Izravne emisije Opsega 1 izračunate su korištenjem metodologija i emisijskih faktora koji odgovaraju svakom izvoru kako slijedi:
korištenje potencijala globalnog zagrijavanja (Global Warming Potential - GWP) preuzetog iz IPCC izvještaja AR6 [5]. Količina ispuštenih radnih tvari pomnožena je s GWP-om svake tvari kako bi se odrazio njihov relativni utjecaj na klimatske promjene.
mobilno izgaranje (vozila): Emisije stakleničkih plinova iz mobilnih izvora izgaranja, kao što su vozila u vlasništvu ili pod financijskom kontrolom Grupe, izračunate su korištenjem faktora emisije iz hrvatske baze faktora emisija/uklanjanja za proračun ugljičnog otiska organizacija, verzija 2.0 [3]. Ukupna količina goriva pomnožena je s relevantnim faktorom emisije kako bi se odredile emisije CO₂, CH₄ i N₂O nastale izgaranjem goriva. Emisije svakog stakleničkog plina su svedene na ekvivalentnu emisiju CO2, korištenjem potencijala globalnog zagrijavanja iz IPCC izvještaja AR6 [5].
Prikupljeni su podaci o potrošnji goriva u stacionarnim i mobilnim energetskim izvorima u naturalnim jedinicama (npr. m3 za prirodni plin, litre za dizelsko gorivo) koji su množeni s donjom ogrjevnom vrijednosti, a po potrebi i s gustoćom. Donja ogrjevna vrijednost je preuzeta iz Energije u Hrvatskoj [6], a gustoća iz dokumenta "CDP Technical Note: Conversion of fuel data to MWh, 2024" [7].
Emisije Opsega 2 izračunate su na temelju ukupne količine električne energije isporučene objektima Grupe pod njezinom financijskom kontrolom. Podaci o potrošnji električne energije množe se s relevantnim lokacijskim (izvor je hrvatska baza faktora emisija/uklanjanja za proračun ugljičnog otiska organizacija, verzija 2.0 [3]) i tržišnim emisijskim faktorima (izvor emisijskog faktora je AIB [8]).
Metoda temeljena na lokaciji: Ova metoda koristi prosječne nacionalne emisijske faktore za električnu energiju na temelju geografske lokacije potrošnje električne energije, odražavajući specifičnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava.
Metoda temeljena na tržištu: Ova metoda koristi emisijske faktore specifične za tržište kako bi reflektirala količine energije pridobivene iz obnovljivih izvora ili posebnih ugovora, osiguravajući da emisije odražavaju vrstu kupljene električne energije.
Pojedinačne kategorije iz Opsega 3 izračunate su odabirom primjenjivih metoda iz standarda Protokola o stakleničkim plinovima, koji definira zahtjeve za poduzeća koja planiraju pripremiti izračun emisija stakleničkih plinova i odgovarajuće izvješće iz svog lanca vrijednosti, od dobavljača do kupaca, verzije iz 2011. godine (GHG Protocol Corporate Value Chain (Scope 3) Standard, Supplement to the GHG Protocol Corporate Accounting and Reporting Standard [9]) i tehničkih smjernica iz 2013. godine (Technical Guidance for Calculating Scope 3 Emissions, Supplement to the Corporate Value Chain (Scope 3) Accounting & Reporting Standard [10]), na temelju raspoloživih informacija. Prilikom određivanja granice izvještavanja, zaključeno je kako kategorije 8. Zakupljena imovina na višoj razini lanca vrijednosti, 9. Prijevoz na nižoj razini, 10. Prerada prodanih proizvoda, 11. Korištenje prodanih proizvoda, 12. Obrada na kraju vijeka trajanja prodanih proizvoda, 13. Zakupljena imovina na nižoj razini lanca vrijednosti, 14. Franšize i 15. Ulaganja nije potrebno izračunavati zbog specifičnosti poslovanja Grupe koje su dodatno objašnjene u niže navedenim informacijama.
Nakon izračuna ukupne količine stakleničkih plinova u Opsegu 3 te temeljem usporedbe rezultata dobivenih nakon izračuna pojedinih kategorija, zaključeno je kako su najznačajnije kategorije za Grupu kategorija 1. Nabavljena roba i usluge, kategorija 2. Kapitalna dobra i kategorija 3. Aktivnosti povezane s gorivom i energijom. Kategorija 1 je generirala 43.443,0 tCO2e, što je 76,8% ukupnih stakleničkih plinova Opsega 3. Iz aktivnosti kategorije 2 se emitiralo 6.813,8 tCO2e (12,1%), dok je kategorija 3 doprinosila emisijama Opsega 3 u iznosu od 2.980,3 tCO2e (5,3%). Za značajne kategorije Opsega 3 (kategorije 1 i 2) nisu korišteni primarni podaci dobiveni od dobavljača, dok su za kategoriju 3 korišteni primarni podaci temeljeni na mjerenju (npr. potrošnja prirodnog plina ili potrošnja električne energije).
Izračun emisija za kategoriju Kupljena roba i usluge slijedi metodu koja se temelji na prikupljenim podacima u naturalnim jedinicama (kilogrami, litre i m3 ) za kupljenu hranu, piće, vodu i uredski papir te metodu baziranu na troškovima (EUR) za vanjske usluge te dio namirnica, robe i materijala te uredskog materijala. Troškovi vanjskih usluga su objedinjeni u dvije grupe, i to u usluge višeg stupnja opreme za čije provođenje se troši gorivo ili energija i nastaju relativno velike emisije te usluge nižeg stupnja opreme (tzv. intelektualne usluge) s relativno malim emisijama. Podaci o kupovini robe i usluga su odvojeno prikupljeni za Plavu Lagunu (Društvo i Istra D.M.C) i Hotel Croatia u Cavtatu. Za izračun emisija stakleničkih plinova
korišteni su relevantni faktori emisije za kupljenu robu i usluge iz francuske baze (ADEME) faktora emisije, koji su integriranu u Bilan Carbone modela [11] ili objavljeni u okviru Base_Carbone_V23.4.excel [12]. Korištenjem primarnih podataka o kupljenoj robi i uslugama te generičkih (sekundarnih) faktora emisije procijenjene su emisije stakleničkih plinova za ovu kategoriju.
Pretpostavke korištene tijekom izračuna: Zbog opsežnog seta podataka o kupljenoj hrani, piću, robi i materijalima te prikaza podataka u monetarnim (EUR) i različitim naturalnim jedinicama (kg, lit, kom, pak, gar, par, m, m2 , m3i dr.) bilo je potrebno za prikazane podatke u npr. komadima preračunati u kilograme tako što je pretpostavljena prosječna masa jednog proizvoda, a ako to nije bilo moguće grupirani su troškovni podaci (EUR) i korišteni prosječni monetarni faktori emisije za grupu proizvoda (gCO2e/EUR).
Izračun emisija za kategoriju Kapitalna dobra slijedi metodu koja se temelji na prikupljenim podacima u naturalnim jedinicama (kilogrami i komadi) za kupljeni namještaj, strojeve, vozila, bijelu tehniku, aparate i alate za pripremu hrane, televizore, prijenosna računala, PC-e, monitore, printere i fotokopirne uređaje te metodu baziranu na troškovima (EUR) za dio IT i ostale opreme. U računovodstvu Grupe, navedena kapitalna dobra se tretiraju kao dugotrajna imovina. Podaci o kupovini kapitalnih dobara su odvojeno prikupljeni za Plavu Lagunu (Društvo i Istra D.M.C) i Hotel Croatia u Cavtatu. Za izračun emisija stakleničkih plinova korišteni su relevantni faktori emisije za kapitalna dobra iz Bilan Carbone modela [11] i Base_Carbone_V23.4.excel [12]. Korištenjem primarnih podataka o kupljenim kapitalnim dobrima te generičkih (sekundarnih) faktora emisije procijenjene su emisije stakleničkih plinova (GHG) za ovu kategoriju.
Pretpostavke korištene tijekom izračuna: Za potrebe ovog izračuna nije bilo potrebno koristiti pretpostavke.
Izračun emisija za kategoriju Aktivnosti povezane s gorivom i energijom (koje nisu uključene u Opseg 1 ili 2) slijedi metodološke upute definirane GHG protokolom. U izračunu su korišteni podaci o potrošnji goriva iz nepokretnih i pokretnih izvora izgaranja (Opseg 1) te podaci o potrošnji električne energije (Opseg 2), ali su primijenjeni faktori emisije ulaznog toka goriva ili energije. U izračunu su korišteni prosječni nacionalni faktori emisije te UK faktori emisije (DEFRA [13]) za propan plin, budući da ne postoji faktor emisije za propan plin u hrvatskoj bazi. Podaci o aktivnostima su primarni, dok su faktori emisije sekundarni.
Pretpostavke korištene tijekom izračuna: Za potrebe ovog izračuna nije bilo potrebno koristiti pretpostavke.
Izračune emisija stakleničkih plinova za Grupu Plava Laguna nije potvrdilo vanjsko tijelo, akreditirano za verifikaciju izračuna i izvješća o ugljikovom otisku poduzeća.
Voda predstavlja nezamjenjiv prirodni resurs, posebice u hotelijerskoj industriji gdje je usko povezana s osnovnom djelatnošću i nužna za nesmetano odvijanje cjelokupnog poslovnog procesa. Grupa gotovo u cijelosti svoju potrebu za vodom namiruje putem lokalne vodovodne infrastrukture. Tek manji dio vode koja se koristi za navodnjavanje hortikulturnih površina crpi se iz bušenih zdenaca na lokaciji Stella Maris Resorta u destinaciji Umag. Uzimajući u obzir veličinu kompanije i razmjere operacija, Grupa može negativno utjecati kroz pritisak na lokalne sustave. Iz tog razloga, poželjno je razmotriti mogućnosti smanjenja potrošnje vode, primjene učinkovitijih tehnologija i korištenja alternativnih izvora vode kako bi se osigurala dugoročna održivost zajedničkih prirodnih resursa.
U procesu procjene dvostruke značajnosti identificiran je jedan značajan negativan učinak povezan s vodnim resursima:

*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Tijekom 2024. godine Grupa nije usvojila zasebne politike za upravljanje vodnim resursima, budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Navedeni proces je rezultirao identifikacijom značajnog negativnog učinka na vodne resurse te će temeljem rezultata u narednim izvještajnim razdobljima biti definirane odgovarajuće politike za upravljanje vodnim resursima kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Kontinuirano praćenje i racionalizacija utroška vode na svim lokacijama od velike su važnosti, a to se u konačnici reflektira i na operativni rezultat Grupe.
Redovito praćenje i analiza potrošnje vode provodi se putem mjesečnih i tjednih izvještaja, a prema potrebi i češće za sve profitne i administrativne jedinice Društva. Podaci koji se u analizama koriste preuzimaju se iz mjesečnih faktura i iz sustava za nadzor potrošnje vode. Analize se dostavljaju na uvid svim direktorima profitnih jedinica i profitnih centara te direktorima pojedinih sektora i Upravi.
Početkom 2012. godine provedena je prva faza integracije daljinskog sustava za nadzor potrošnje vode u profitnim i administrativnim jedinicama Društva. Tijekom 2024. godine više od 70% vodomjera bilo je povezano s uređajima koji registriraju i pohranjuju podatke o potrošnji vode iz sata u sat, 24 sata na dan. Podaci se putem signala mobilne telekomunikacije prenose do računala što omogućuje jednostavnu obradu i prikaz podataka. Svako odstupanje u potrošnji se dokumentira i u konačnici se provode mjere za otklanjanje uzroka uočenih odstupanja u potrošnji. Na taj se način omogućuje otkrivanje potencijalnih gubitaka vode ili oštećenja u vodovodnoj infrastrukturi. U Hotelu Croatia se na dnevnoj razini vodi manualna evidencija o utrošku vode kako bi se na vrijeme uočila odstupanja te u skladu s time reagiralo na smanjenje eventualnih gubitaka.
U kampu Camping Park Umag u destinaciji Umag, tijekom 2015. godine izvršeno je proširenje membranskobiološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (MBR) iz kojeg se reciklirana voda koristi za navodnjavanje zelenih površina i ispiranje vodokotlića. U slučajevima kada reciklirana voda nije dostatna za pokrivanje ukupnih potreba, preostala količina koristi se iz lokalne vodovodne infrastrukture.
Grupa se u svim svojim destinacijama kontinuirano zalaže za podizanje svijesti gostiju o važnosti odgovornog i svjesnog korištenja vode putem informativnih materijala unutar objekata.
Unatoč tome što se u svim sastavnicama Grupe kontinuirano provodi niz mjera usmjerenih na racionalizaciju potrošnje vode i očuvanje vodnih resursa, formalni akcijski plan za smanjenje značajnog negativnog učinka na potrošnju vode još nije uspostavljen. Izrada takvog plana planira se u budućim izvještajnim razdobljima.
Tijekom 2024. godine, Grupa nije definirala ciljne vrijednosti za upravljanje vodnim resursima budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti povezane s vodnim resursima kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Tablica u nastavku prikazuje ukupnu količinu vode utrošenu u poslovanju Grupe, izraženu u kubičnim metrima.
Tablica. Potrošnja vode u 2024. u m3
Pokazatelj. Intenzitet utroška vode u 2024.
(ukupna potrošnja vode u m3 / milijun EUR neto prihoda)
| 2024. |
|---|
| 1.608.718 |
| 8.173 |
| 1.616.891 |
6.753,93
Utrošak vode iz lokalne vodovodne infrastrukture je preuzet iz obračunskih faktura, dok je utrošak vode iz bušenih zdenaca preuzet iz daljinskog sustava za nadzor potrošnje vode. Podaci se temelje na izravnim mjerenjima. Utrošak vode prati se u izvornim jedinicama – m3 . Podatke nije potvrdilo vanjsko tijelo koje nije pružatelj jamstva. Za potrebe izračuna intenziteta utroška vode, podatak o neto prihodu Grupe preuzet je iz Bilješke 6 revidiranog financijskog izvještaja (2024: 239,4 milijuna EUR).
U svakodnevnim operacijama Grupe generiraju se značajne količine raznovrsnog otpada, što može predstavljati dodatni pritisak na lokalnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom i u konačnici imati negativan utjecaj na ljude i okoliš. Jedan od strateških ciljeva Grupe jest upravljanje otpadom na način koji omogućuje smanjenje ukupne količine otpada – kako na višoj razini lanca vrijednosti, kroz odabir gastro pakiranja prehrambenih proizvoda te pakiranja kozmetičkih proizvoda i sredstava za čišćenje u većim volumenima, tako i na nižoj razini lanca vrijednosti, kroz selekciju otpada na samom izvoru nastanka, čime se izravno smanjuje količina otpada koji se trajno odlaže.
U procesu procjene dvostruke značajnosti identificiran je jedan značajan negativan učinak povezan s otpadom:
| Lokacija u lancu vrijednosti |
Vremenski horizont |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Pitanja održivosti i povezani IRO-i |
I/R/O* | Potencijalni Stvarni / |
Lokacija u poslovnom modelu |
Uzvodno | Vlastito poslovanje | Nizvodno | Kratkoročni | Srednjoročni | Dugoročan |
| Otpad | |||||||||
| Generiranje otpada | Negativan učinak |
Stvarni | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Tijekom 2024. godine Grupa nije usvojila zasebne politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom, budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Taj proces rezultirao je identifikacijom značajnog negativnog učinka povezanog s generiranjem otpada te će temeljem rezultata u narednim izvještajnim razdobljima biti definirane odgovarajuće politike za gospodarenje otpadom kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Zbrinjavanje otpada vrši se u svim destinacijama Grupe putem tvrtki koje posjeduju ovlaštenja za zbrinjavanje pojedine vrste otpada i koje postupaju u skladu s načelima zaštite okoliša. Otpad se odvaja zasebno u svakoj profitnoj jedinici Grupe i predaje na zbrinjavanje, a količina predanog otpada prati se putem pratećih listova u skladu s postojećom regulativom. Integriran je softverski sustav koji stručnom timu za zaštitu okoliša omogućuje sustavno praćenje tokova otpada u svim profitnim jedinicama Društva.
Redovito se prate i analiziraju pojedine kategorije otpada putem mjesečnih izvještaja u svim profitnim jedinicama Društva. Podaci koji se u analizama koriste preuzimaju se iz mjesečnih faktura ili iz sustava za praćenje tokova otpada. Na kraju godine izrađuju se sveobuhvatne analize otpada po vrstama i po profitnim jedinicama te se dostavljaju na uvid svim direktorima profitnih jedinica, direktorima profitnih centara i direktoru Sektora za operacije.
Kontinuirano se prate tržišni trendovi i sagledavaju nove tehnologije čije bi uvođenje moglo doprinijeti konačnom cilju, a to je smanjenje otpada koje se trajno odlaže na odlagalište.
Grupa potiče sve svoje objekte na smanjenje količine otpada selekcijom otpada, promicanjem paperless poslovanja, uklanjanjem printera iz ureda i postavljanjem zajedničkih printera u prostorima zgrada, uvođenjem ekološko prihvatljivih materijala (zamjena za jednokratnu plastiku) te edukacijama o smanjenju biootpada.
S ciljem smanjenja količine ambalažnog otpada, tijekom 2024. godine u objektima Društva nastavljen je prethodno započet projekt prelaska sa hotelske kozmetike male zapremine na kozmetiku u ambalaži većih zapremina dobivenoj iz recikliranog materijala. Tijekom 2024. godine projektom su obuhvaćeni svi hoteli te apartmani kategorizirani s četiri zvjezdice kao i 121 mobilna kućica u kampu Camping Park Umag te sve mobilne kućice u kampu Camping Ulika.
Dodatno, tijekom 2024. godine započelo se s primjenom biorazgradivog pribora i ambalaže u Hotelu Parentium, Hotelu Coral, Park Resortu i Istarskim vilama.
Planirano je da se oba projekta nastave u budućnosti kako bi se smanjila količina ambalažnog otpada na lokacijama Društva.
U Hotelu Croatia uklonjena je u potpunosti jednokratna plastika, a hotelska kozmetika male zapremine zamijenjena je dozatorima većih zapremina dobivenim iz recikliranog materijala. Također, koristi se biorazgradivi pribor gdje god je to moguće.
Unatoč tome što se u svim sastavnicama Grupe kontinuirano provodi niz mjera usmjerenih na smanjenje otpada i selekciju otpada, formalni akcijski plan za smanjenje značajnog negativnog učinka povezanog s generiranjem otpada još nije uspostavljen. Izrada takvog plana planira se u budućim izvještajnim razdobljima.
Tijekom 2024. godine, Grupa nije definirala ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Tablica u nastavku prikazuje ukupnu generiranu količinu otpada nastalu poslovanjem Grupe, izraženu u kilogramima.
| Neopasni | Opasni | ||
|---|---|---|---|
| u kg | otpad | otpad | Sveukupno Grupa |
| Ukupno generirana količina otpada | 7.345.047 | 49.629 | 7.394.676 |
| Ukupna količina otpada - preusmjerena iz | |||
| zbrinjavanja | 3.506.103 | 47.424 | 3.553.527 |
| Priprema za ponovnu upotrebu | 0 | 0 | 0 |
| Recikliranje | 3.503.793 | 47.424 | 3.551.217 |
| Ostali postupci oporabe | 2.310 | 0 | 2.310 |
| Ukupna količina otpada - usmjerena na | |||
| zbrinjavanje | 3.838.944 | 2.205 | 3.841.149 |
| Postotak nerecikliranog otpada (%) | 51,9 |
Ukupna količina nerecikliranog otpada jednaka je ukupnoj količini otpada usmjerenog na zbrinjavanje.
Podaci o količinama generiranog otpada u 2024. godini temelje se na kombinaciji stvarnih mjerenja i procjena.
Stvarni podaci odnose se na količine otpada preuzete iz pratećih listova i faktura dobivenih od ovlaštenih vanjskih partnera za prikupljanje otpada. Informacije o načinu zbrinjavanja otpada prikupljene su također od ovlaštenih vanjskih partnera za prikupljanje otpada.
Procjene se odnose na miješani komunalni otpad, čije se količine u fakturama iskazuju u originalnoj jedinici – litrama. U svrhu izvještavanja, podaci u litrama su izvedeni na temelju financijskih podataka te pretvoreni su u kilograme primjenom faktora konverzije dobivenih od vanjskih partnera.
Zbog nedovoljno informacija od ovlaštenih vanjskih partnera za prikupljanje otpada koji se usmjerava na zbrinjavanje, Grupa trenutno nema podatke o vrsti obrade, uključujući spaljivanje, odlaganje i ostale postupke
Podatke nije potvrdilo vanjsko tijelo koje nije pružatelj jamstva.
Grupa u svojim poslovnim operacijama generira otpad različitih kategorija, koji se dijeli na opasni i neopasni otpad:
Vlastita radna snaga predstavlja ključnu skupinu pogođenih dionika za svaki poslovni subjekt, budući da njihova dobrobit, angažiranost i kompetencije izravno utječu na operativnu učinkovitost, kvalitetu usluge i dugoročnu održivost poslovanja. Uzimajući u obzir core business Grupe koji se temelji na pružanju usluga smještaja, važnost vlastite radne snage značajno je dimenzionirana. Svoje zaposlenike Grupa smatra jednim od svojih najvrjednijih resursa stoga je posvećenost u stvaranju profesionalnog i poticajnog radnog okruženja jedan od osnovnih ciljeva.
Tijekom 2024. godine vlastiti zaposlenici Društva uključeni su u proces procjene dvostruke značajnosti s ciljem ispitivanja njihovih stavova o razini utjecaja Plave Lagune na pojedine pozitivne i negativne učinke na okoliš i ljude, uključujući poštivanje ljudskih prava. Od ukupnog broja povratnih odgovora, 30% ih je zaprimljeno od vlastitih zaposlenika. Povratne informacije prikupljene od vlastitih zaposlenika Društva, projektni tim Plave Lagune je uzeo u obzir prilikom ocjenjivanja značajnosti učinaka, rizika i prilika.
Više informacija o svakodnevnim kanalima komunikacije sa zaposlenicima, svrsi angažmana dionika te važnosti povratnih informacija nalazi se u poglavlju ESRS 2 SBM 2 – Interesi i stajališta dionika.
Unatoč kontinuiranoj posvećenosti stvaranju povoljnog radnog okruženja, Društvo je svjesno određenih negativnih učinaka koji proizlaze iz specifičnosti poslovanja u turističkoj djelatnosti. Negativan učinak odnosi se na specifično radno vrijeme koje je posljedica inherentnih obilježja djelatnosti Društva.
Negativni učinak obuhvaća dio zaposlenika Društva koji svoje poslove obavljaju u operativnim segmentima poslovanja – objektima u kojima se posluje s gostima prije svega u hotelima, turističkim naseljima, autokampovima, organizacijskim jedinicama zaduženim za odrađivanje pomoćnih djelatnosti (hortikultura, praonica, sport i ostalo). Na isti način raspored radnog vremena utječe i na zaposlenike vanjskih pružatelja pojedinih usluga Društvu te druge oblike angažmana radne snage, primjerice studente. Izuzeće su zaposlenici tzv. zajedničkih službi. Na osobe s posebnim obilježjima poput maloljetnika ili osoba s posebnim potrebama negativni učinak specifičnog radnog vremena je zanemariv, obzirom na zakonsko uređenje posebnih prava takvih skupina.
Specifično radno vrijeme može se promatrati u kontekstu dinamike radnog vremena i rasporeda radnog vremena:
Usluge smještaja u hotelima, turističkim naseljima i kampovima Društva pružaju se u destinaciji koja je tradicionalno usmjerena na odmorišni segment obitelji s djecom kao primarnom tržišnom nišom na koju se naslanja organizacija i partnerstvo u nizu sportskih događanja sa ciljem osnaživanja fizičkog volumena i
financijskih pokazatelja u mjesecima pred i posezone. U takvom poslovnom modelu determiniranom prije svega klimatskim, ali i geografskim određenjima postizanje cjelogodišnjeg poslovanja na razini svih sastavnica ponude nije realan scenarij, a kojim bi se samo djelomično ublažili negativni aspekti specifične dinamike radnog vremena u dijelu kada se u sezonskim mjesecima radi više od punog radnog vremena definiranog Zakonom o radu.
Drugi aspekt specifičnosti radnog vremena u industriji proizlazi iz samog obilježja usluge koja se pruža za cjelokupno vrijeme boravka gostiju u smještajnim objektima Društva i destinaciji te raspored radnog vremena nije uravnotežen.
Uslijed svega prethodno obrazloženog rad se u određenim dijelovima godine organizira kroz preraspodijeljeno radno vrijeme te također iziskuje noćni rad, dvokratni rad, rad u smjenama, rad za vrijeme blagdana i nedjeljom. Mogući negativni učinci spomenutog su problemi zdravstvene naravi i potencijalni negativni učinci na mentalno zdravlje poput stresa i "burnouta", narušena ravnoteža privatnog i poslovnog života te smanjena produktivnost.
Uslijed globalnih kretanja koja utječu na smanjenje dostupnosti radne snage, što se osobito manifestira na radno intenzivne djelatnosti, Društvo procjenjuje potencijalni rizik od otežanih uvjeta u poslovanju prouzročenih manjkom radne snage. U tim scenarijima ponuda radnih mjesta u turizmu neće se u očekivanom razmjeru sučeliti sa potražnjom što može polučiti povećanje cijena rada prema trendu koji premašuje očekivani trend kretanja ključnih pokazatelja kao sljedeći u nizu negativnih ishoda. Obzirom na poslovni model Društva koji se naslanja na sezonski oblik zapošljavanja predmetni rizik je nešto pojačan.
Društvo provodi standardiziranu strukturu programa edukacija na svim razinama svjesna važnosti temeljne potrebe svojih zaposlenika za profesionalnim usavršavanjem i osobnim razvojem. U programima edukacija sudjeluju vlastiti zaposlenici, ali i zaposlenici u lancu vrijednosti.
Obzirom na pretežito sezonalne karakteristike poslovne aktivnosti, najveći broj zaposlenika angažira se tijekom turističke sezone. Potrebe za radnom snagom premašuju kapacitete lokalnog, pa čak i nacionalnog tržišta rada. Stoga je Društvo u potrebi zapošljavati nedomicilne zaposlenike kojima je nužno osigurati adekvatan smještaj. Ova situacija prepoznaje se kao prilika jer Društvo raspolaže i upravlja značajnim brojem smještajnih kapaciteta unutar destinacija i u neposrednoj blizini svojih komercijalnih objekata. Unaprjeđenje kvalitete vlastitih smještajnih kapaciteta u skladu sa suvremenim standardima koji će zadovoljiti potrebe zaposlenika tijekom boravka i rada u destinaciji, predstavlja stratešku priliku za povećanje atraktivnosti Plave Lagune kao poslodavca te doprinosi dugoročnoj održivosti poslovanja.
U procesu procjene dvostruke značajnosti identificiran je jedan značajan negativan učinak, jedan rizik i dvije prilike povezane s vlastitom radnom snagom:
| Lokacija u lancu vrijednosti |
Vremenski horizont |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Pitanja održivosti i povezani IRO-i |
I/R/O* | Potencijalni Stvarni / |
Lokacija u poslovnom modelu |
Uzvodno | Vlastito poslovanje | Nizvodno | Kratkoročni | Srednjoročni | Dugoročan |
| Radni uvjeti - Radno vrijeme | |||||||||
| Specifično radno vrijeme | Negativan učinak |
Stvarni | Operacije | ● | ● | ● | |||
| Radni uvjeti - Sigurna radna mjesta | |||||||||
| Rizik od dostupnosti i cijene radne snage |
Rizik | - | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ||||
| Jednako postupanje i mogućnosti za sve – Osposobljavanje i razvoj vještina | |||||||||
| Osiguravanje profesionalnog i osobnog usavršavanja |
Prilika | - | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● | |||
| Ostala prava koja proizlaze iz radnog odnosa - Odgovarajući smještaj | |||||||||
| Unaprjeđenje uvjeta smještaja zaposlenika |
Prilika | - | Operacije | ● | ● |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Tijekom 2024. godine Grupa nije usvojila zasebne politike usmjerene na upravljanje rizikom povezanim s dostupnošću i cijenom radne snage te upravljanje prilikama vezanim uz osiguravanje profesionalnog i osobnog usavršavanja zaposlenika, kao ni poboljšanje uvjeta njihova smještaja budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Na temelju dobivenih rezultata, u nadolazećim izvještajnim razdobljima bit će definirane odgovarajuće politike kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Unatoč tome što trenutno nisu usvojene zasebne politike za upravljanje značajnim rizikom i prilikama, Društvo kontinuirano provodi niz procesa, aktivnosti i praksi kao sastavni dio nadležnosti poglavito Sektora za ljudske resurse, ali i ostalih poslovnih funkcija povezanih sa identificiranim značajnim rizikom i prilikama.
Identificirani značajan negativan učinak uređen je internim aktom odnosno Kolektivnim ugovorom:
Različiti aspekti prava zaposlenika, uključujući uređivanje radnog vremena, regulirani su internim aktima, prije svega Kolektivnim ugovorom.
Društvo je sklopilo Kolektivni ugovor sa sindikalnim podružnicama Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije te Sindikata turizma i usluga Hrvatske, a definira prava i obveze poslodavca i zaposlenika.
Kolektivnim ugovorom se, uz ostale izvore prava, reguliraju samo ugovaranje, odmori i dopusti, zaštita zaposlenika, plaće i druga materijalna prava, izumi, prestanak radnog odnosa te posebna pravila vezana uz udruživanje zaposlenika, a osobit naglasak je stavljen na uređenje radnog vremena, obzirom na njegove specifičnosti u turističkoj industriji.
U odnosu na posebno ranjive skupine, Društvo u potpunosti poštuje primjenjive propise, a posebna prava propisuje i Kolektivnim ugovorom. Tako se prema Kolektivnom ugovoru pojedinim skupinama zaposlenika ne može odrediti prekovremeni rad (zaposleniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada, trudnici, roditelju djeteta do tri godine starosti, samohranom roditelju djeteta do šest godina starosti, malodobnom zaposleniku i zaposleniku koji radi u nepunom radnom vremenu). Također, zabranjen je rad malodobnika u preraspodijeljenom radnom vremenu. Trudnica, roditelj djeteta do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu može raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Trajanje godišnjeg odmora maloljetnika je najmanje 5 tjedana godišnje, a pojedine skupine ostvaruju pravo na dulje trajanje godišnjeg odmora ovisno o različitim čimbenicima. Majke djeteta do godine dana ostvaruju pravo na stanku za dojenje.
Za provedbu Kolektivnog ugovora zaduženi su svi segmenti Društva, na čelu s Upravom. Kolektivni je ugovor dostupan zaposlenicima putem objave na internoj web stranici Društva, putem rukovodećih osoba u objektima, Radničkog vijeća i sindikata.
Kolektivni ugovor relevantan je za one za koje se primjenjuje ugovor o radu, obzirom da dio zaposlenika ima sklopljen ugovor s posebnim pravima i obvezama.
Društvo nije donijelo dediciranu politiku za zaštitu ljudskih prava, no Etičkim kodeksom svojim zaposlenicima jamči poštivanje ljudskih prava, jednakost, kao i provedbu temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada. Društvo ni na koji način ne diskriminira kandidate i kandidatkinje prilikom zapošljavanja i napredovanja, te se ulažu napori u promicanje jednakog pristupa prema svima. Poštivanje ljudskih prava osigurava se i primjenom važećih propisa, te je od izuzetne važnosti u svim segmentima rada.
Više informacija o obvezama u području zaštite ljudskih prava te usklađenosti politika s međunarodno priznatim instrumentima nalazi se u poglavlju G1 – 1, koje se bavi politikama poslovnog ponašanja i korporativnom kulturom unutar upravljačkih informacija.
Društvo poštuje i aktivno promiče prava zaposlenika na informiranje i savjetovanje, pritom im osiguravajući jednostavan pristup svim relevantnim informacijama kroz različite komunikacijske kanale. Primarni kanali komunikacije kojima se omogućuje transparentan i dvosmjeran dijalog sa zaposlenicima su komunikacija putem Radničkog vijeća i sindikata te provođenje anketa među zaposlenicima. Navedeni kanali doprinose tome se prilikom donošenja odluka i provođenja aktivnosti koje utječu na zaposlenike pravovremeno uzmu u obzir njihova mišljenja i stavovi.
U Društvu je utemeljeno Radničko vijeće sukladno odredbama Zakona o radu. Radničko vijeće štiti i promiče interese zaposlenika i to informiranjem, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem o pitanjima važnim za položaj zaposlenika. Poslodavac osigurava sve preduvjete za izbor i rad Radničkog vijeća.
Komunikacija s Radničkim vijećem i predstavnicima sindikata odvija se izravno i nesmetano ne samo u svim situacijama propisanim izvorima radnog prava, već i konzultiranjem uvijek kada bilo koja od strana isto smatra potrebnim. Poslodavčeva obveza obavještavanja se provodi periodično, najmanje jednom u tri mjeseca, a sadržajno se odnosi na upoznavanje predstavnika zaposlenika i sindikata o stanju u Društvu, tijeku prodaje, rezultatima poslovanja te ostalim pitanjima koje su od važnosti za zaposlenike, sa dostignutim visokim stupnjem međusobnog uvažavanja i suradnje. Društvo pored obveze obavještavanja poštuje i obveze savjetovanja i suodlučivanja s Radničkim vijećem kada je to propisano, a konzultira se u svim situacijama kada to smatra potrebnim i shodnim.
Kod poslodavca djeluju i sindikalni povjerenici u skladu sa svojom ulogom i ovlastima predviđenim Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.
Sa Radničkim vijećem izravno surađuje više funkcija u Društvu, koje najčešće uključuju i najviše razine menadžmenta i Uprave, uvijek u ovisnosti o samoj potrebi. Poslovni segmenti koji su odgovorni za takvu suradnju su Uprava, Ured uprave i Sektor za ljudske resurse, a sve kako bi se osiguralo relevantnu ulogu organiziranih tijela ili predstavnika zaposlenika.
Zaposlenici imaju prema posebnom zakonu pravo na sudjelovanje predstavnika u radu Nadzornog odbora. Predstavnik zaposlenika kao član Nadzornog odbora u njegovu radu sudjeluje ravnopravno.
Osluškivanje potreba zaposlenika te prikupljanje mišljenja, stavova i percepcija zaposlenika o različitim aspektima radnog okruženja, kao što su uvjeti rada, međuljudski odnosi, zadovoljstvo poslom ostvaruje se i putem izravne komunikacije sa zaposlenicima i to provođenjem godišnjih anketa zadovoljstva zaposlenika. Cilj anketa je pravovremeno prepoznati područja za poboljšanje, identificirati potencijalne negativne učinke i rizike te potaknuti pozitivne promjene koje doprinose većoj učinkovitosti, angažiranosti i općem zadovoljstvu zaposlenika. Provođenje anketa i evaluacija povratnih informacija je u domeni Sektora za ljudske resurse. Kroz anketu nisu kanalizirana pitanja za posebne skupine, odnosno dosadašnje ankete nisu
prilagođene sustavnom ispitivanju i zasebnoj obradi pitanja za posebne skupine, no kod budućih anketa se očekuje isto ažurirati.
Društvo je uspostavilo kanale za izražavanje zabrinutosti povezane sa:
U slučaju bilo kakve informacije o radnjama ili postupcima koji nisu sukladni Pravilniku o ponašanju ili sumnje u postojanje takvih postupaka, svaki je zaposlenik dužan obratiti se Odjelu pravnih poslova. Propust u prijavi sumnje u kršenje Pravilnika također predstavlja kršenje njegovih odredbi. Prijava se može podnijeti pismenim ili usmenim putem. Odjel pravnih poslova dužan je provesti postupak ispitivanja navoda iz prijave te jamčiti tajnost podataka i zaštitu privatnosti svake osobe, imajući pri tome na umu da ne šteti poslovanju Društva. U slučaju kršenja odredbi Pravilnika o ponašanju mogu se provesti disciplinski postupci, koji, uvažavajući okolnosti slučaja, mogu uključivati i otkaz ugovora o radu.
Društvo je, uz savjetovanje s Radničkim vijećem, imenovala osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika. Samo provođenje postupka po pritužbi radi zaštite dostojanstva zaposlenika kao i podaci koji se u postupku utvrde su tajni, a postupak se provodi u skladu sa posebnim zakonom.
Pravilnikom za prijavu nepravilnosti uređeno je unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. Bilo koje radnje ili propuste koji su protupravni i odnose se na područje primjene i propise navedene u posebnom zakonu, ili su u suprotnosti s ciljem ili svrhom tih propisa mogu se prijaviti povjerljivoj osobi ili njenom zamjeniku. Potonja odluka i podaci objavljeni su na internim mrežnim stranicama. Više informacija o Pravilniku za prijavu nepravilnosti nalazi se u poglavlju G1 – 1 Politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura.
U svakom slučaju osim izravne prijave povjerljivoj osobi, svaka komunikacija zaposlenika prema poslodavcu se obrađuje, bilo da je zaprimljena na javno dostupne adrese elektroničke pošte Društva, poštansku adresu, putem Radničkog vijeća, usmenim ili pisanim putem.
Adrese elektroničke pošte javno su objavljene putem web stranice, a kroz onboarding kanale svi novi zaposlenici educiraju se o načinu obraćanja poslodavcu oko eventualnih problema s kojima bi se mogli susresti tijekom posla ili boravka u destinacijama. Nadalje, putem Radničkog vijeća, koje svoje aktivnosti provodi putem članova zaposlenici se mogu obratiti sa svojim pitanjima koja Radničko vijeće rješava samo ili upućuje poslodavcu bilo na redovitim sastancima ili mimo njih.
Društvo aktivno provodi periodične ankete te pojedine važne informacije objavljuje putem informativnih panela u zajedničkim prostorijama ili rukovoditelja.
Obzirom na sve uspostavljene kanale za izražavanje zabrinutosti, kao i na aktivnosti koje se kontinuirano provode radi upoznavanja zaposlenika s navedenim mehanizmima, Društvo smatra da su zaposlenici adekvatno informirani o dostupnim strukturama za izražavanje zabrinutosti.
Aktualni poslovni model Društva kao i razvojni projekti u budućnosti koji se temelje na proizvodima visoke kvalitete upućuju na planiranje aktivnosti kojima će se ublažiti rizici i negativni učinci te realizirati prilike u području radne snage.
Navedeni je učinak sustavan, što znači da ga nije moguće u potpunosti izbjeći zbog vrste djelatnosti kojom se Društvo bavi. Upravo zato mjere za ublažavanje negativnih posljedica takvog radnog vremena već su ugrađene u zakone i ključne interne dokumente Društva, poput Kolektivnog ugovora putem kojeg se kroz socijalni dijalog sa predstavnicima zaposlenika reguliraju sva materijalna prava zaposlenika kao i obveze Društva u pogledu radnog vremena i odmora.
Tako je u Kolektivnom ugovoru regulirano preraspodijeljeno radno vrijeme koje predstavlja radno vrijeme u trajanju dužem od punog radnog vremena, trajanje istog kao i obveze i ograničenja poslodavca. Također, propisane su odredbe o obveznom dnevnom i tjednom odmoru kao i dinamika i minimalno trajanje istih.
U odnosu na specifično radno vrijeme i njegov negativni učinak, isto se zaposlenicima nadoknađuje financijskom kompenzacijom, obzirom da uslijed radnog vremena raspoređenog prema standardima u industriji ostvaruju uvećanja plaće. Za rad nedjeljom i blagdanom, kao i za dvokratni rad, smjenski rad, te rad noću ugovoreni su dodaci kroz uvećanu satnicu najmanje u visini definiranoj zakonom ili granskim Kolektivnim ugovorom, odnosno kućnim Kolektivnim ugovorom. Društvo smatra da se takvim vidom pravnog lijeka u određenoj mjeri ispravlja negativni učinak i postiže svrha.
U periodu od svibnja do rujna 2024. godine, 77% zaposlenika Društva je radilo u preraspodijeljenom radnom vremenu.
Negativnim učinkom koji proizlazi iz specifičnog radnog vremena, nastoji se dodatno upravljati s ciljem smanjivanja negativnih posljedica na najmanju moguću mjeru sljedećim aktivnostima:
Obzirom da je negativni učinak specifičnog radnog vremena karakterističan za cijelu turističku industriju, Društvo ne planira posebne mjere za budućnost, koje bi odstupale od dosadašnje poslovne politike
osiguravanja radne snage. Navedene aktivnosti oslanjanju se na važeće izvore radnog prava, osobito Kolektivni ugovor koji je rezultat pregovora socijalnih partnera.
Jedan od strateških ciljeva Društva je održavanje stabilnosti radnog okruženja što se kontinuirano nastoji postići povećavanjem udjela ugovora s trajnom suradnjom, odnosno ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
Procesi interne selekcije za kandidiranje ponuda za sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme, rezultirali su tijekom 2024. godine u Društvu sa 114 novih ugovora.
Između ostalog, pravovremenim pokretanjem procesa zapošljavanja za sljedeći godišnji ciklus, pokretanjem procesa slanja ponuda po završetku tekuće sezone te uspostavljanjem sustava kontinuirane komunikacije, Društvo nastoji osigurati raspoloživost radne snage.
Stopa povratnika sezonaca u Društvu je tijekom 2024. godine iznosila 55%. Iskustvo je pokazalo pozitivne učinke pravovremenog pokretanja procesa osiguravanja radne snage, kao i povećanje udjela trajnih oblika suradnje, te se daljnje mjere planiraju u istom smjeru. Također, neprestano se unaprjeđuju materijalna prava zaposlenika, što sve zajedno čini okosnicu politike Društva u vezi radne snage. Planirani ishodi opisanih mjera su pravovremeno osiguravanje radne snage, premošćivanje administrativnih prepreka i odugovlačenja te rast kvalitete usluge.
Poduzimanje mjera za ostvarivanje značajnih prilika koje proizlaze iz osiguravanja profesionalnog i osobnog usavršavanja
Tijekom 2024. godine Društvo je nastavilo s ulaganjem u edukaciju i profesionalni razvoj zaposlenika na svim razinama s ciljem jačanja mentalnog zdravlja, motivacije, uspješnosti i razvoja, radnog učinka i unaprjeđenja kvalitete usluge.
U odjelima hotelskih operacija provedene su ciljane edukacije usmjerene na razvoj karijernog potencijala, jačanje komunikacijskih i jezičnih kompetencija te učinkovitije upravljanje izazovnim situacijama. Poseban naglasak stavljen je na razvoj profesionalnih vještina kuhara, konobara, recepcionera i prodajnog osoblja, uključujući programe poput kuharske i konobarske akademije te edukacije iz područja prodajnih tehnika i upravljanja reklamacijama. U cilju kulturne integracije, pokrenut je pilot projekt učenja hrvatskog jezika za agencijske zaposlenike iz istočnih zemalja. Ujedno je nastavljena višegodišnja praksa edukacija iz njemačkog i talijanskog jezika, sukladno potrebama tržišta.
Društvo kontinuirano promiče uključivost te je tijekom 2024. godine proveden projekt dobrodošlice i inicijalne orijentacije za nove zaposlenike, uključujući agencijske zaposlenike, radi lakše prilagodbe i integracije u radnu sredinu.
Menadžment je sudjelovao u programima usmjerenima na razvoj leadership vještina i upravljanje stresom. Također, održane su i edukacije za specijaliste u okviru poslovnih funkcija gdje je naglasak stavljen na usvajanje tehnika za uspješnu timsku komunikaciju s ciljem povećanja motivacije i učinkovitosti.
Uz navedene opće oblike usavršavanja, provedene su i zakonski propisane edukacije prilagođene specifičnim zahtjevima pojedinih radnih mjesta s ciljem smanjivanja povezanih rizika.
Dodatno su realizirani individualni programi stručnog usavršavanja prema specijalističkim područjima, organizirani eksterno ili putem digitalnih platformi.
Putem internih sustava, Društvo sustavno prati broj sati edukacija provedenih u sklopu svih programa stručnog usavršavanja.
Poduzimanje mjera za ostvarivanje značajnih prilika koje proizlaze iz unaprjeđenja uvjeta smještaja zaposlenika
Smještaj za zaposlenike na raspolaganju je kako vlastitim zaposlenicima, tako i zaposlenicima u lancu vrijednosti (zaposlenici partnera s kojima Društvo ima ugovor o obavljanju određenih poslova – usluge animacije, usluge zaštitara, usluge vanjskog čišćenja) pa je utoliko prilika značajnija.
U kapacitetima Društva za personalni smještaj bilo je u vrhuncu turističke sezone 2024. godine smješteno 59,7% od ukupno svih zaposlenika uključivo sa studentima te Društvo za potrebe svojih zaposlenika nije bilo u potrebi koristiti drugi smještaj na tržištu.
Društvo permanentno ulaže u unaprjeđenje kvalitete personalnog smještaja, a što predstavlja standardiziranu stavku kapitalnog budžeta kod pripreme i usvajanja godišnjih planova.
Izvršena je analiza postojećih objekata s perspektive tehničke dotrajalosti, sustava grijanja/hlađenja kao i broja osoba po smještajnoj jedinici (optimalno vs. realizirano). Iniciran je proces analize stanja po lokacijama i prioritiziranje projekata uvažavajući ograničenja koja proizlaze iz postojeće prostorno planske dokumentacije, pitanja turističkog zemljišta te nedovoljnoj definiranosti predmetnog smještaja. Time se omogućuje kvalitetno planiranje i u konačnici ostvarenje unaprjeđenja kvalitete smještaja, povećanje raspoloživog prostora po osobi i povećanje kapaciteta u skladu sa promjenom strukture radne snage.
Unatoč tome što se u svim sastavnicama Društva kontinuirano provodi niz mjera usmjerenih na vlastitu radnu snagu, formalni akcijski plan na razini Grupe za smanjenje značajnog negativnog učinka i rizika te iskorištavanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom još nije uspostavljen. Izrada takvog plana planira se u budućim izvještajnim razdobljima.
Djelotvornost svih mjera koje Društvo poduzima po pitanju prepoznatih značajnih učinaka, rizika i prilika prati se putem anketa zadovoljstva zaposlenika koje se redovito provode i čiji se rezultati analiziraju i koriste kao inputi u kreiranju daljnjih planova u ovom segmentu poslovanja.
Radničko vijeće sastavljeno je od zaposlenika Društva koji se svakodnevno susreću sa povratnim informacijama zaposlenika, te iste, u pravilu na neformalan način, prenose Društvu kao poslodavcu zajedno s prijedlozima mogućih poboljšanja u cilju povećanja zadovoljstva zaposlenika.
U kreiranje politike uključena je primarno Uprava i Sektor za ljudske resurse, zatim Sektor za operacije sa svim profitnim centrima, a u konačnici i ostali poslovni segmenti.
Tijekom 2024. godine Grupa nije definirala ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima povezanim sa specifičnim radnim vremenom, prilikama povezanim s osiguravanjem profesionalnog i osobnog usavršavanja, unaprjeđenjem uvjeta smještaja zaposlenika te značajnim rizikom povezanog s dostupnošću i cijenom radne snage. Razlog tomu je što je tijekom navedenog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti u skladu s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
U narednim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti te procedure za praćenje djelotvornosti politika i mjera povezanih s vlastitom radnom snagom kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
| U nastavku su prikazani podaci vezani uz prosječan broj vlastitih zaposlenika Grupe u 2024. godini po vrsti |
|---|
| ugovora i po spolu. |
| Žene | Muškarci | Drugo | Ukupno Grupa | |
|---|---|---|---|---|
| Broj zaposlenih | 1.257 | 1.085 | 0 | 2.342 |
| Broj stalno zaposlenih | 577 | 494 | 0 | 1.071 |
| Broj privremeno zaposlenih | 680 | 591 | 0 | 1.271 |
| Broj zaposlenih s nezajamčenim brojem radnih sati |
22 | 20 | 0 | 42 |
Tablica. Prosječan broj zaposlenika po vrsti ugovora i po spolu
Tijekom 2024. godine Grupa je prosječno zapošljavala 2.342 zaposlenika (Bilješka 8 revidiranog financijskog izvještaja) bez studenata i učenika, od kojih je 1.071 bilo zaposleno u nekom od oblika trajne suradnje, a 1.271 temeljem sezonskog ugovora. Izračun prosječnog broja zaposlenih temelji se na isplaćenim satima rada tijekom cijelog izvještajnog razdoblja.
Stalno zaposleni definiraju se kao zaposlenici s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Broj stalno zaposlenih utvrđuje se zbrajanjem ukupnog broja zaposlenika s ugovorima na neodređeno vrijeme na svim lokacijama Grupe.
Privremeno zaposleni definiraju se kao zaposlenici koji imaju status sezonaca i stalnih sezonaca. Broj privremeno zaposlenih utvrđuje se zbrajanjem ukupnog broja sezonaca i stalnih sezonaca na svim lokacijama Grupe.
Zaposleni s nezajamčenim brojem sati definiraju se kao zaposlenici koji nemaju ugovorno jamstvo minimalnog ili određenog broja radnih sati. Broj zaposlenika s nezajamčenim brojem sati odnosi se, prema dostupnom tumačenju, na studente i učenike i utvrđuje se zbrajanjem studenata i učenika u Društvu i u Hotelu Croatia. Broj zaposlenika iz ove kategorije ne ulazi u ukupan broj zaposlenih.
Podaci o zaposlenicima prikupljeni su iz internih sustava Sektora za ljudske resurse.
U nastavku su prikazani podaci vezani uz fluktuaciju vlastitih zaposlenika Grupe u 2024. godini.
Tablica. Fluktuacija zaposlenika
| Ukupno Grupa | |
|---|---|
| Ukupan broj osoba koje su napustile sastavnice Grupe u izvještajnom razdoblju | 594 |
| Stopa fluktuacije zaposlenih u izvještajnom razdoblju | 19,6% |
Tijekom izvještajnog razdoblja Grupu je napustilo 594 zaposlenika što odgovara stopi fluktuacije od 19,6 %.
Fluktuacija zaposlenika definira se kao ukupan broj stalno i privremeno zaposlenih osoba koje su napustile sastavnice Grupe tijekom izvještajnog razdoblja, najčešće zbog otkaza ili odlaska u mirovinu.
Stopa fluktuacije zaposlenika izražava se u postotku i predstavlja udio zaposlenika koji su napustili Grupu u odnosu na ukupan broj zaposlenih na referentni dan. Izračunava se kao omjer ukupnog broja stalno i privremeno zaposlenih koji su napustili Grupu i broja zaposlenika zabilježenog 23. srpnja 2024. godine (3.036), kada je u svim sastavnicama Grupe bio prisutan najveći broj zaposlenika tijekom godine.
Podaci o broju zaposlenika koji su napustili Grupu te o broju zaposlenika na referentni dan prikupljeni su iz internih sustava Sektora za ljudske resurse.
Podatke vezane uz obilježja zaposlenika nije potvrdilo vanjsko tijelo koje nije pružatelj jamstva.
U 2024. godini, u Društvu nije bilo incidenata na radu i kao ni pritužbi i ozbiljnih učinaka povezanih s ljudskim pravima unutar vlastite radne snage.
Krajnji korisnici odnosno gosti predstavljaju jednu od ključnih skupina pogođenih dionika za Grupu i zato se kontinuirano nastoje prepoznati njihove potrebe s ciljem poboljšanja i unaprjeđenja usluga koje će zadovoljiti njihova očekivanja i biti u skladu sa suvremenim trendovima u industriji.
Obzirom na to da se bavi hotelijerskom djelatnošću, posebna pozornost posvećuje se odnosima prema gostima.
Tijekom 2024. godine gosti Društva uključeni su u proces procjene dvostruke značajnosti s ciljem ispitivanja njihovih stavova o razini utjecaja Plave Lagune na pojedine pozitivne i negativne učinke na okoliš i ljude, uključujući poštivanje ljudskih prava. Od ukupnog broja povratnih odgovora, čak 69% ih je zaprimljeno od gostiju. Povratne informacije prikupljene od gostiju Društva, projektni tim Plave Lagune je uzeo u obzir prilikom ocjenjivanja značajnosti učinaka, rizika i prilika.
Više informacija o svakodnevnim kanalima komunikacije sa gostima, svrsi angažmana dionika te važnosti povratnih informacija nalazi se u poglavlju ESRS 2 SBM 2 – Interesi i stajališta dionika.
Unaprjeđenje i prilagodba usluga kroz kontinuirano osluškivanje potreba gostiju, praćenje zadovoljstva pruženom uslugom te ulaganje u digitalizaciju poslovnih procesa predstavljaju ključne korake u ostvarivanju jednog od prioriteta poslovanja Društva, a to je stvaranje pozitivnih iskustava gostiju.
Posvećivanje pažnje povratnim informacijama gostiju omogućuje u prvom redu brže identificiranje i rješavanje problema te dodatno determinira razvoj kompanije kroz usvajanje novih rješenja, razvoj novih usluga i tehnološka unaprjeđenja.
Ulaganje u digitalizaciju poslovnih procesa u segmentu pružanja usluga gostima omogućuje automatizaciju procesa što rezultira bržim i preciznijim izvršavanjem zadataka. Kroz prilagodbu usluga individualnim potrebama gostiju, primjenom tehnologija, povećava se zadovoljstvo i vjernost gostiju što rezultira povećanjem konkurentnosti kompanije.
Sve navedeno predstavlja priliku za promociju kompanije i destinacije kao poželjne turističke lokacije te za jačanje pozitivne reputacije Plave Lagune na tržištu.
Lokacija u lancu vrijednosti Vremenski horizont Pitanja održivosti i povezani IRO-i I/R/O* Stvarni / Potencijalni Lokacija u poslovnom modelu Uzvodno Vlastito poslovanje Nizvodno Kratkoročni Srednjoročni Dugoročan
U procesu procjene dvostruke značajnosti identificirana je jedna značajna prilika povezana s gostima koja ujedno predstavlja i temu specifičnu za subjekt:
| Unaprjeđenje i prilagodba usluge potrebama gostiju |
Prilika | - | Operacije | ● | ● | ● | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Za upravljanje identificiranom značajnom prilikom, Društvo primjenjuje sustavan pristup unaprjeđenju usluga i poslovnih procesa definiranom internom procedurom - Program kvalitete, dok se ulaganje u digitalizaciju temelji na strategiji usmjerenoj na inovaciju, efikasnost i poboljšanje iskustva gosta.
Program kvalitete koji se svim dionicima zaduženim za provedbu stavlja na raspolaganje putem interne lokacije za dijeljenje dokumenata, predstavlja sustavni pristup unaprjeđenju usluga i poslovnih procesa, s ciljem zadovoljavanja ili nadmašivanja očekivanja gostiju. Programom kvalitete propisani su postupci, način i ciljevi praćenja razine zadovoljstva gostiju te odgovorne osobe unutar kompanije – direktori profitnih centara, profitnih jedinica i direktor Sektora za operacije– za provođenje svih definiranih procedura. Upravljanje online reputacijom podrazumijeva kontinuirano praćenje, izvještavanje i reagiranje na povratne informacije gostiju u vezi sa zadovoljstvom pruženom uslugom. Izvještaji o online reputaciji šalju se na tjednoj i mjesečnoj bazi na uvid svim direktorima profitnih jedinica i profitnih centara te direktorima sektora i Upravi, s detaljima o ukupnim ocjenama i segmentima ocjena. Osim toga, sustavno se prati kretanje ocjena i komentara putem vlastitih anketa.
Više informacija o obvezama u području zaštite ljudskih prava te usklađenosti politika s međunarodno priznatim instrumentima nalazi se u poglavlju G1 – 1, koje se bavi politikama poslovnog ponašanja i korporativnom kulturom unutar upravljačkih informacija.
Komunikacija s gostima putem newslettera koji se šalju gostima Društva prije njihovog dolaska služe kao učinkovit alat za poboljšanje iskustva boravka, pružajući korisne informacije o uslugama objekta, specijalnim ponudama i događanjima koja će se održavati tijekom njihova boravka. Također, uključuju preporuke o lokalnim atrakcijama, restoranima i aktivnostima, čime se ne samo stvara osjećaj dobrodošlice, već i povećava angažman gostiju, omogućujući im da unaprijed planiraju svoj boravak i maksimalno iskoriste sve pogodnosti objekta. Komunikacija s gostima putem newslettera u domeni je Sektora za marketing.
Interakcija s gostima za vrijeme boravka u objektima Društva vrši se osobnim kontaktom i u domeni je menadžmenta svake profitne jedinice, a ako isti nije moguć, putem aplikacije Plava Laguna / Istra Camping mGuest koja omogućava brzi pristup povratnim informacijama o osnovnim i dodatnim uslugama koje se gostu nude za vrijeme boravka u objektu što doprinosi stvaranju personaliziranog pristupa u pružanju usluga krajnjim korisnicima.
Vlastite ankete, koje se šalju gostima Društva koji su već napustili objekt, služe kao dodatni alat za praćenje zadovoljstva gostiju. Cilj analize anketa je ocijeniti u kojoj mjeri su ispunjena očekivanja gostiju. Odgovornost obrade podataka iz anketa je na Voditelju odjela za smještaj i kvalitetu.
Društvo je uspostavilo kanale kojima gosti mogu izraziti svoju zabrinutost, a svjesnost gostiju o postojanju istih trenutno nije analitički obrađena.
Gosti objekta imaju pravo izraziti svoje nezadovoljstvo ili prijaviti nepravilnosti, bilo da je riječ o internim uslugama ili uslugama pruženih putem vanjskih servisa, putem službenog kanala za podnošenje prigovora koji uključuje e-mail adresu javno dostupnu svim gostima.
Dobivenu pritužbu, Voditelj odjela za smještaj i kvalitetu prosljeđuje direktoru profitne jedinice koji dalje preuzima odgovornost za komunikaciju. U skladu s važećim propisima o zaštiti potrošača, kao i poštujući načela zaštite osobnih podataka propisana Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Zakonom o provedbi Opće uredbe, poduzimaju se odgovarajući koraci radi pravovremenog odgovora na zaprimljene pritužbe te njihova razmatranja unutar zakonom propisanih rokova.
Standardizacija procesa rješavanja pritužbi ima za cilj minimizirati broj pritužbi u budućnosti i osigurati brzo rješavanje problema, kako bi gosti napustili objekt s pozitivnim iskustvom. Brza reakcija omogućava održavanje visokih standarda usluge i osiguranje ugodnog boravka, čime se povećava povjerenje u kvalitetu usluge.
Tijekom 2024. godine proveden je niz projekata ulaganja u digitalizaciju poslovnih procesa usmjerenih na unaprjeđenje i prilagodbu potrebama gostiju Društva, od kojih se izdvajanju sljedeći:
Povratne informacije gostiju, zajedno s ključnim tržišnim trendovima, jasno ukazuju na imperativ daljnje digitalizacije poslovanja, kao ključnu mjeru za koju se Društvo opredijelilo kada je u pitanju unaprjeđenje i prilagodba pruženih usluga potrebama gostiju. U skladu s time, Društvo intenzivno ulaže u napredna tehnološka rješenja koja ne samo da optimiziraju korisničko iskustvo, već i doprinose održivosti poslovanja.
U narednom razdoblju planirane su aktivnosti vezane za dodatan razvoj i jačanje platforme na kojoj su dostupne sve dodatne usluge koje se nude gostima, razvoj novih kanala komunikacije s gostima za vrijeme boravka, a poseban fokus stavlja se na paperless i contactless strategije, koje omogućuju efikasnije, ekološki odgovornije i sigurnije procese.
Unatoč tome što se u svim sastavnicama Društva kontinuirano provodi niz mjera usmjerenih na unaprjeđenje i prilagodbu potrebama gostiju, formalni akcijski plan za iskorištavanje značajne prilike povezane s potrošačima i krajnjim korisnicima još nije uspostavljen. Izrada takvog plana planira se u budućim izvještajnim razdobljima.
Tijekom 2024. godine, Grupa nije definirala ciljne vrijednosti za upravljanje identificiranom prilikom povezanom s unaprjeđenjem i prilagodbom usluge potrebama gostiju budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti povezane upravljanjem značajnom prilikom kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Ocjene gostiju koriste se za praćenje djelotvornosti prilike na same potrošače i krajnje korisnike odnosno goste Društva. S ukupno 41.355 objavljenih recenzija, online ocjene gostiju za 2024. godinu ističu se visokom razinom zadovoljstva, s rezultatom od 81,40%, što potvrđuje iznimnu kvalitetu pruženih usluga i pozitivno iskustvo boravka.
Rezultati koji su korišteni za izračun pokazatelja prikupljeni su putem online platformi, a podaci prikupljeni ovim putem temelje se na kvantitativnim ocjenama. Ograničenja metodologije uključuju subjektivnost ocjena, budući da su one temeljene na osobnim percepcijama i iskustvima sudionika. Zbog nedostatka potpune standardizacije među platformama, može doći do varijacija u načinu prikupljanja i analize podataka, što ograničava usporedbu. Pretpostavka iza ove metrike je da su ocjene dane neovisno, što znači da svaka ocjena ne utječe na drugu, te da su podaci prikupljeni na način koji omogućuje usporedbu između različitih korisnika i vremenskih razdoblja.
Mjerenje pokazatelja nije potvrdilo vanjsko tijelo koje nije pružatelj jamstva.
Strategija
Poslovno upravljanje temeljeno na postulatima društveno odgovornog poslovanja omogućuje održavanje visokih standarda kvalitete usluga, razvoj dugoročnih odnosa s gostima, poslovnim partnerima i lokalnom zajednicom što izravno doprinosi ostvarenju strateških ciljeva te jača tržišnu poziciju Plave Lagune.
Dosljedna primjena Etičkog kodeksa, Politike upravljanja sukobom interesa,zaštite osobnih podataka te unutarnjeg sustava prijavljivanja nepravilnosti potiče transparentnost poslovanja, jača integritet i povjerenje svih dionika. Učinak ovih mjera očituje se u nepostojanju zabilježenih slučajeva korupcije, sukoba interesa ili kršenja zaštite osobnih podataka tijekom 2024. godine.
Etičko poslovno upravljanje omogućuje pravovremeno prepoznavanje i upravljanje poslovnim rizicima, čime se smanjuje potencijal za reputacijske, pravne i financijske posljedice te pozitivno utječe na odnose s ključnim dionicima i lokalnom zajednicom. Istovremeno, takav pristup podržava stvaranje odgovorne korporativne kulture unutar koje se zaposlenici potiču na sudjelovanje u održavanju visokih etičkih standarda, pozivaju na prepoznavanje važnosti etičnog postupanja te doprinose stvaranju novih poslovnih prilika.
Kibernetički napadi predstavljaju značajan operativni i reputacijski rizik za Plavu Lagunu, osobito u kontekstu sve intenzivnije digitalizacije poslovanja i oslanjanja na informacijske tehnologije u svim segmentima djelatnosti. Potencijalni kibernetički incidenti mogu negativno utjecati na povjerljivost, integritet i dostupnost ključnih poslovnih informacija i podataka gostiju, zaposlenika i partnera.
Takvi događaji mogu rezultirati:
Upravljanje ovim rizikom integrirano je u poslovnu strategiju Društva kroz sustavnu primjenu Politike informacijske sigurnosti, uspostavu sigurnosnog operativnog sustava za informacijsku sigurnost, imenovanje voditelja informacijske sigurnosti te redovnu edukaciju zaposlenika što omogućuje rano prepoznavanje prijetnji i kontinuirano jačanje otpornosti informatičkog sustava i svijesti zaposlenika.
Aktivnim upravljanjem ovim rizikom, Društvo kontinuirano štiti svoje poslovne procese, istovremeno stvarajući priliku za daljnje jačanje povjerenja gostiju, partnera i zajednice kroz sigurno i pouzdano digitalno poslovno okruženje.
U procesu procjene dvostruke značajnosti identificiran je jedan značajan pozitivan učinak i jedan značajan rizik koji su povezani s poslovnim ponašanjem. Rizik ujedno predstavlja temu specifičnu za subjekt:
| Lokacija u lancu vrijednosti |
Vremenski horizont |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Pitanja održivosti i povezani IRO-i |
I/R/O* | Potencijalni Stvarni / |
Lokacija u poslovnom modelu |
Uzvodno | Vlastito poslovanje | Nizvodno | Kratkoročni | Srednjoročni | Dugoročan |
| Korporativna kultura | |||||||||
| Poslovno upravljanje temeljeno na postulatima društveno odgovornog poslovanja |
Pozitivan učinak |
Stvarni | Svi poslovni segmenti |
● | ● | ● | |||
| Specifično za subjekt | |||||||||
| Kibernetički napadi | Rizik | - | Informacijske tehnologije |
● | ● |
*učinci, rizici i prilike definirani u skladu s Direktivnom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS)
Grupa Plava Laguna jedan je od ključnih dionika u turističkom sektoru Hrvatske s iznimnim investicijskim i radnim potencijalom za daljnji razvoj koji počiva na dugoročnim temeljima i održivom poslovanju uz očuvanje temeljnih vrijednosti, odavno odabranih kao niti vodilje u poslovanju te promicane i njegovane desetljećima i generacijama:
tradicija
Mudrost povijesti prednost je novih generacija. Snaga je u prijenosu znanja i iskustva. Plava Laguna je kompanija čiji se uspjeh temelji na kontinuitetu i zadržavanju dokazanih postupaka.
Racionalno poslovno odlučivanje daje stabilnost i sigurnu budućnost. Pažljivo se planira i procesno pristupa promjenama.
poštovanje
Povjerenje, iskrenost i korektnost u međuljudskim odnosima i poslovnoj suradnji, poštovanje mišljenja i prava svih zaposlenika temelj je uspješne suradnje.
Uz odgovornost prema gostima, zaposlenicima, poslovnim partnerima i dioničarima, Plava Laguna posluje u skladu s prirodom i lokalnom zajednicom.
Plava Laguna temelji svoj pristup na realnosti, s fokusom na stabilan rast i primjenu provjerenih, funkcionalnih rješenja.
Temeljne vrijednosti oblikovane su kroz gotovo sedam desetljeća poslovanja i razvoja, oslanjajući se na održive principe i okolišnu odgovornost, te su aktualne i danas. Njihovim je provođenjem osigurana autentičnost kompanije od osnivanja do danas. Iste su ugrađene u proces zapošljavanja, razvoj menadžmenta i donošenje odluka, a implementacija je osigurana kroz niz prezentacija, edukacija i korištenjem internih kanala komunikacije.
Integracija temeljnih vrijednosti u svakodnevno poslovanje omogućuje održavanje visokih standarda kvalitete, izgradnju dugoročnih odnosa s gostima i partnerima te osigurava kontinuirani rast i razvoj u dinamičnom turističkom sektoru:
Kombinacija tradicije i stabilnosti omogućuje Plavoj Laguni dosljedno pružanje vrhunske usluge. Oslanjajući se na desetljeća iskustva, kompanija kontinuirano unaprjeđuje svoje usluge, osiguravajući da svaki aspekt boravka gostiju zadovoljava najviše standarde. Ova posvećenost kvaliteti rezultira pozitivnim iskustvima gostiju i njihovim povratkom.
Poštovanje i odgovornost ključni su u izgradnji povjerenja s gostima, zaposlenicima, poslovnim partnerima i lokalnom zajednicom. Kompanija njeguje otvorenu komunikaciju i transparentnost prema svim dionicima, što dovodi do lojalnosti gostiju, stabilnih poslovnih odnosa te prepoznatljivost u lokalnoj zajednici. Ovakav pristup omogućuje bolje razumijevanje potreba tržišta i prilagodbu ponude kako bi se zadovoljili različiti segmenti poslovanja.
Realnost kao temeljna vrijednost omogućuje kompaniji da objektivno procjenjuje tržišne trendove i prilike za rast. Pragmatičan pristup poslovanju omogućuje donošenje strateških odluka koje vode ka održivom razvoju i inovacijama.
Integracija ovih vrijednosti u poslovni model ne samo da osigurava konkurentsku prednost, već i jača reputaciju kompanije kao pouzdane i odgovorne kompanije koja kontinuirano teži izvrsnosti u turističkom sektoru.
Obzirom da navedene vrijednosti predstavljaju temelj poslovanja Društva i Grupe već dugi niz godina, nisu uspostavljeni posebni mehanizmi ocjenjivanja.
Društvo obvezuje svoje dionike na poštivanje načela poslovanja te sva ponašanja koja iz njih proizlaze, a koja prije svega imaju dobrobit Društva i njegovih dionika. Pravilnikom o ponašanju (Poruka zaposlenicima, dioničarima i poslovnim partnerima) ili kolokvijalno "Etičkim kodeksom" definiraju se standardi profesionalnog i etičkog postupanja kakvi se zahtijevaju od svakog sudionika koji djeluje u sustavu Društva.
Ta su načela utvrđena Etičkim kodeksom Društva kako dalje slijedi:
Prema svom temeljnom načelu Društvo ne zapošljava djecu i ne podržava korištenje dječjeg rada. Društvo potiče stvaranje edukativnih i pripravničkih programa za mlade u sklopu formalnog obrazovanja, poštuje UN-ova Načela o pravima djece i poslovanju te traži od svojih partnera da učine isto.
Društvo promiče nultu toleranciju prema korupciji. Eventualna koruptivna ponašanja predstavljaju težu povredu obveze rada. Svi bitni poslovni procesi u kojima je moguć slučaj korupcije posebno se nadziru. Tijekom 2024. godine nije bilo evidentiranih slučajeva korupcije.
Društvo svojim zaposlenicima jamči jednakost, kao i provedbu temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada. Društvo niti na koji način ne diskriminira kandidate/kandidatkinje prilikom zapošljavanja i napredovanja. Obzirom na to da se bavi hotelijerskom djelatnošću, posebna pozornost posvećuje se odnosima prema gostima. Kroz edukacije o komunikaciji s gostima naglašava se obveza jednakog pristupa svim gostima bez obzira na naciju, vjeru, spol i druge značajke. Jednake se vrijednosti njeguju i u odnosima prema zaposlenicima te se temi poštivanja različitosti posvećuje i kroz "on boarding" predavanja.
Problematika okoliša i okolišna odgovornost među najaktualnijim su izazovima budućnosti. Kao djelatnost koja istovremeno počiva na kvaliteti okoliša i koja na njega intenzivno djeluje, turizam će se bitno intenzivnije priklanjati primjeni okolišno odgovornih, 'zelenih' koncepata na razini pojedinih pružatelja usluga i cijelih destinacija.
Društvo kontinuirano ulaže u zajednicu u kojoj posluje. Donacije se usmjeravaju u poticanje izvrsnosti (edukacija), humanitarne projekte, razvoj sporta za djecu i mlade u zajednici, kulturne projekte te brigu o okolišu. Društvo se u svakodnevnom radu vodi suradnjom s lokalnim zajednicama u kojima posluje, njihovim turističkim zajednicama, javnim institucijama, sportskim klubovima, udrugama te zdravstvenom sustavu.
Etički se kodeks primjenjuje kako kroz vanjske odnose (transparentnim izvještavanjem, poštivanjem povjerljivosti podataka i informacija, izbjegavanjem bilo kakvih situacija koje bi mogle dovesti do sukoba interesa, mita ili korupcije, pridržavanjem svih važećih zakonskih propisa, jasnim oglašavanjem i pristupom informacijama itd.), tako i kroz interne odnose (zaštitom profesionalnog radnog mjesta od diskriminacije i uznemiravanja, zaštitom zdravlja i sigurnosti u radnom okruženju, pravilnom upotrebom elektroničke komunikacije i informacijske tehnologije itd.).
Etika poslovanja Društva i Grupe temelji se na ravnoteži između interesa zaposlenika i gostiju. Kroz sustavno prikupljanje povratnih informacija, transparentne procese i kontinuiranu edukaciju, društvo osigurava da su potrebe svih dionika integrirane u poslovne strategije. Ovaj pristup ne samo da jača povjerenje među zaposlenicima i gostima, već i doprinosi održivom razvoju i reputaciji društva kao
odgovornog i etičnog poslovnog subjekta.
Ljudska prava obuhvaćena Etičkim kodeksom koja se odnose (između ostalih) i na goste i zaposlenike vođena su načelima UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima te Deklaracijom Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu no sa istima nisu posebno usklađivana, kao ni sa Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća. Društvo će nastojati uskladiti svoje politike sa navedenim dokumentima za buduća izvještajna razdoblja.
Etički je kodeks donijela Uprava Društva uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora. Svi zaposlenici dužni se upoznati sa sadržajem kodeksa i primjenjivati ga u svakodnevnom radu. Rukovoditelji su dužni pružiti svu potrebnu podršku zaposlenicima u razumijevanju, pojašnjenju i primjeni Etičkog kodeksa. Za provođenje politike odgovorni su svi rukovoditelji Društva na čelu s Upravom.
Kršenje njegovih odredbi temelj je za primjenu disciplinskih postupaka koji, uvažavajući okolnosti slučaja, mogu uključivati i otkaz ugovora o radu.
U slučaju bilo kakve informacije o radnjama ili postupcima koji nisu sukladni Etičkom kodeksu ili sumnje u postojanje takvih postupaka, svaki je zaposlenik dužan obratiti se Odjelu pravnih poslova, a propust u prijavi sumnje u kršenje odredbi također predstavlja kršenje njegovih odredbi. Prijava se može podnijeti pisanim ili usmenim putem, a tijekom postupka se jamči tajnost podataka i zaštita privatnosti svake osobe, imajući pri tome na umu da ne šteti poslovanju.
Društvo potiče sve svoje zaposlenike na izražavanje sumnje i zabrinutosti o primjeni standarda definiranih Etičkim kodeksom i štiti povjerljivost podnositelja pritužbe te neće dopustiti ikakvu mogućnost sankcija prema osobi za koju se sumnja da je postavila pitanje ili izrazila zabrinutost vezano za poštivanje pravila. Ukoliko se zaposlenik obrati svom nadređenom ili drugoj odgovornoj osobi u Društvu rukovoditelj je dužan osigurati daljnje provođenje postupka ispitivanja prijave.
Etički je kodeks objavljen na korporativnoj web stranici Društva i dostupan svima bez naknade, te je promicanje ove ali i ostalih politika Društva ugovorna obveza menadžmenta.
Društvo je usvojilo te provodi Politiku upravljanja sukobom interesa s ciljem kvalitetnijeg uređenja i unaprjeđenja sustava korporativnog upravljanja Društva. Predmetna se politika primjenjuje na sve članove Uprave Društva te na sve članove Nadzornog odbora (i svih njegovih odbora) Društva, kao i na sve zaposlenike Društva.
Članovi Uprave i članovi Nadzornog odbora te zaposlenici Društva ne smiju:
Dodatno, Članovi Uprave i Nadzornog odbora ne smiju:
biti članovima Uprave ili Nadzornog odbora u drugome društvu koje je u tržišnoj utakmici s Društvom te držati značajne udjele u tim društvima.
Potencijalni ili stvarni sukob interesa prijavljuje se, ovisno o okolnostima, Nadzornom odboru, Upravi, Uredu Uprave, nadređenom rukovoditelju ili povjerljivoj osobi prema Pravilniku za prijavu nepravilnosti. Predviđeni su postupci i mjere upravljanja sukobom interesa, poput izuzimanja iz odlučivanja, obveza prethodne suglasnosti, zabrana trgovanja dionicama Društva, promjena poslova, vođenje registra sukoba interesa i provođenje edukacija.
U svrhu evidentiranja i sprječavanja potencijalnog sukoba interesa u Društvu se vodi Registar sukoba interesa u koji se upisuju obavijesti i podaci koje su rukovodeće osobe i zaposlenici dužni dostaviti Društvu, a koji jesu ili bi mogli biti od značaja za utvrđivanje postojanja eventualnog sukoba interesa.
Predmetnu je politiku donijela Uprava Društva uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora. Politika je objavljena na korporativnoj web stranici Društva i dostupna svima bez naknade, te je promicanje ove ali i ostalih politika Društva ugovorna obveza menadžmenta. Za provođenje politike odgovorni su svi rukovoditelji Društva na čelu s Upravom.
Tijekom 2024. godine nije bilo evidentiranih slučajeva sukoba interesa.
Poštivanjem propisane procedure savjetovanja s Radničkim vijećem predmetnim je Pravilnikom o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupku imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika uređeno unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, te je u skladu s propisanim postupkom imenovana povjerljiva osoba i njen zamjenik. Potonja odluka i podaci, kao i Pravilnik objavljeni su na internim mrežnim stranicama Društva.
Pravilnikom su uređeni postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti kod Društva kao poslodavca, prava osoba u postupku prijavljivanja, obveze Društva kao poslodavca u vezi s prijavom te postupak imenovanja povjerljive osobe.
Bilo koje radnje ili propuste koji su protupravni i odnose se na područje primjene i propise navedene u posebnom zakonu, ili su u suprotnosti s ciljem ili svrhom tih propisa mogu se prijaviti povjerljivoj osobi ili njenom zamjeniku.
Zabranjeno je sprječavanje ili pokušaj sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti, kao i pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba te povjerljivih osoba i zamjenika povjerljive osobe, a zabrana prijavljivanja nepravilnosti nema pravni učinak. Zabranjena je osveta, pokušaj osvete ili prijetnja osvetom prijavitelju nepravilnosti, povezanim osobama te povjerljivoj osobi i zamjeniku povjerljive osobe zbog prijavljivanja nepravilnosti odnosno javnog razotkrivanja, uz propisivanje što se sve smatra osvetom. Isključena je odgovornost prijavitelja za objavu informacija u skladu sa posebnim zakonom, te prijavitelji nepravilnosti ne snose odgovornost u pogledu stjecanja prijavljenih ili javno razotkrivenih informacija ili pristupa njima, osim ako takvo stjecanje ili pristup ne predstavlja samostalno kazneno djelo.
Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na: 1. zaštitu identiteta i povjerljivosti 2. sudsku zaštitu 3. naknadu štete 4. primarnu besplatnu pravnu pomoć u skladu sa zakonom, a može se odobriti i sekundarna besplatna pravna pomoć 5. emocionalnu podršku 6. drugu zaštitu predviđenu u postupcima propisanim posebnim zakonom.
Pojedina prava ostvaruju i povezana osoba, povjerljiva osoba i njen zamjenik.
Predviđeni su uvjeti za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, bilo da je prijava od poznate osobe ili anonimna.
Detaljno je uređena prijava nepravilnosti (način zaprimanja prijave, njezin sadržaj, postupanje povjerljive osobe, obveze poslodavca prema povjerljivoj osobi, vođenju evidencije o prijavama), zatim postupak podnošenja prijave, postupanje povjerljive osobe i poslodavca, slučaj kada prijavu zaprimi nenadležna osoba, komunikacija s prijaviteljem nepravilnosti, uključujući rokove, te poduzimanje mjera ovisno o karakteru nepravilnosti.
Predmetnu je politiku donijela Uprava Društva. Politika je objavljena na internoj web stranici Društva i dostupna svim zaposlenicima u web sustavu bez naknade. Za provođenje politike odgovorni su svi rukovoditelji Društva na čelu s Upravom.
U svakom slučaju osim izravne prijave povjerljivoj osobi, svaka komunikacija zaposlenika prema poslodavcu se obrađuje, bilo da je zaprimljena na javno dostupne adrese elektroničke pošte Društva, poštansku adresu, putem Radničkog vijeća, usmenim ili pisanim putem. Prijave na sve navedene načine može podnijeti svatko bez ograničenja.
Osim postupaka za praćenje prijava zviždača u skladu s primjenjivim pravom kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/1937, te postupka predviđenih Etičkim kodeksom radi prijave sumnji u kršenje njegovih odredbi, Društvo nema dodatne postupke za brzo, neovisno i objektivno istraživanje incidenata u poslovnom ponašanju, uključujući slučajeve korupcije i podmićivanja.
Procedurom o upravljanju i postupanju s propisanim informacijama formaliziran je način postupanja s propisanim informacija te objava propisanih informacija, koje je Društvo kao izdavatelj čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu Zagrebačke burze obvezno sastavljati i/ili dostavljati i/ili objavljivati prema važećim propisima, a sve s ciljem pisanog utvrđivanja učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama, a sve radi poštivanja mjerodavnih propisa koji reguliraju postupanje s propisanim informacijama i sprječavanja zlouporabe tržišta.
Svi zaposlenicu Društva, kao i druge osobe koje obavljaju poslove za Društvo, koji zbog prirode posla, funkcije koju obavljaju ili po drugoj osnovi imaju pristup propisanim informacijama koje se odnose na
Društvo, a posebno osobe uvrštene na popis upućenih osoba Društva, dužni su se prilikom svakog postupanja koje na bilo koji način ima veze s propisanim informacijama pridržavati odredbi primjenjivih propisa. Propisana su zaduženja poslovnih segmenata u Društvu povezanih s objavom propisanih informacija te postupak usuglašavanja objave među njima.
Financijska izvješća objavljuju se u rokovima i sadržaju predviđenog važećim propisima.
Osobita se pažnja pridaje objavi povlaštenih informacija na način propisan primjenjivim propisima, gdje se procjenjuje da li se pojedina informacija koja se odnosi na Društvo smatra povlaštenom informacijom, uzimajući u obzir specifične okolnosti svakog pojedinog slučaja te odlučuje o postojanju obveze objave povlaštene informacije ili odgode njezine objave. Propisano je što se smatra povlaštenom informacijom, kada se može odgoditi njezina objava.
Posebno ažurno sastavlja se popis upućenih osoba koji se dostavlja nadležnom tijelu u propisanom sadržaju i rokovima. Osobe uključene u popis upućenih osoba obaviještene su o toj činjenici, a pristup popisu je ograničen na ovlaštene osobe.
Regulirane su i transakcije rukovoditelja u propisanom značenju, način obavještavanja o pravima i obvezama te nastalim transakcijama, kao i daljnjem postupanju u objavi.
Sve propisane informacije za koje je propisana javna objava, objavljuju se putem medija, dostavom HANFAi, dostavom u službeni registar propisanih informacija, dostavom Zagrebačkoj burzi te objavom na korporativnoj web stranici. Osobe uključene u izradu propisane informacije osobe koje u obavljanju poslova za Društvo takvim informacijama redovito ili povremeno pristupaju, kao i sve osobe koje neovisno o načinu i osnovi dospiju u doticaj s propisanim informacijama, dužni su do njihove objave:
Kršenje odredbi Procedure i/ili primjenjivih propisa predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa.
Za provođenje procedure odgovorni su Ured Uprave, Sektor za financije, računovodstvo i kontroling, Uprava i Nadzorni odbor, sve ovisno o vrsti informacije. Politikom su formalizirana postupanja Društva prilikom objave propisanih informacija, te su s isto upoznati odgovorni rukovoditelji.
Društvo nema politiku o osposobljavanju o poslovnom ponašanju, no sve politike objavljuje na način dostupan zaposlenicima koji su isto dužni primijeniti te potiče na primjenu i poštivanje propisa. Prilikom novog zapošljavanja provodi se upoznavanje sa pravilima koje je potrebno primijeniti u radu. Stručne službe dostupne su svim zaposlenicima za sva pitanja oko primjene politika i procedura u Društvu.
Tijekom 2024. godine, Grupa nije donijela mjere za upravljanje korporativnom kulturom budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. Formalni akcijski plan za
upravljanje korporativnom kulturom još nije uspostavljen. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definiran plan mjera i resursa povezanih s korporativnom kulturom kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Tijekom 2024. godine, Grupa nije definirala ciljne vrijednosti za upravljanje korporativnom kulturom budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti povezane s korporativnom kulturom kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Društvo je usvojilo Politiku informacijske sigurnosti, krovni dokument kojim se uspostavio okvir za upravljanje informacijskom sigurnošću i koji služi kao temelj za uspješno upravljanje rizicima vezanim uz sigurnost podataka i informacija s ciljem očuvanja stabilnosti, sigurnosti i kontinuiteta poslovanja te zaštite informacijske imovine. Predmetnom politikom postavljena su osnovna načela informacijske sigurnosti i pravila rada za sve zaposlenike Društva, povezana Društva te treće strane koje rade s informacijskim sustavom Društva, dio su tog sustava ili na bilo koji drugi način pristupaju podacima i informacijama Društva. Dokument je dostupan svim dionicima na internim stranicama Društva. Također, tijekom obuke informacijske sigurnosti koju mora proći svaki zaposlenik nalazi se informacija kao i link na predmetnu politiku. Za provođenje politike odgovorna je Uprava Društva.
Osnovni ciljevi sustava upravljanja informacijskom sigurnošću su zaštita informacija o gostima, navikama gostiju i uslugama koje su gostima pružene te zaštita povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti poslovnih informacija.
Kako bi se zaštitilo od rizika kibernetičkih napada, Društvo poduzima određene mjere i aktivnosti:
kampanje pomažu organizacijama da identificiraju sigurnosne slabosti i poboljšaju obranu od stvarnih cyber prijetnji.
Unatoč tome što se u Društvu kontinuirano provode mjere usmjerene na zaštitu od kibernetičkih napada, formalni akcijski plan za smanjenje značajnog rizika od kibernetičkih napada još nije uspostavljen. Izrada takvog plana planira se u budućim izvještajnim razdobljima.
Tijekom 2024. godine nije bilo incidenata sa iznimnim utjecajem na poslovanje koji bi doveli do potpunog gubitka neke informatičke usluge, gubitka podataka ili ekstrakcije podataka, financijske i reputacijske štete. Mjerenje pokazatelja nije potvrdilo vanjsko tijelo koje nije pružatelj jamstva.
Tijekom 2024. godine, Grupa nije definirala ciljne vrijednosti za upravljanje kibernetičkim napadima budući da je tijekom tog razdoblja prvi put proveden proces procjene dvostruke značajnosti. U narednim izvještajnim razdobljima bit će definirane ciljne vrijednosti povezane s kibernetičkim napadima kako bi se osigurala usklađenost s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
| Za htj obj avl j iva nje ev za |
Op od atk toč ke is p ov ne |
Pro is E U p |
Str ica an |
|
|---|---|---|---|---|
| ES RS 2 G OV -1 |
21( d) |
Ro dn liko i st u a ra zno up rav |
SF DR / BR R |
28 |
| ES RS GO V- 1 |
21( e) |
Po tak čla e k oj i su isn i sto no va up rav ne ov |
BR R |
28 |
| ES RS 2 G OV -4 |
30 | Izja o d užn žnj oj i va pa |
SF DR |
32 |
| ES RS 2 S BM -1 |
40 d) ( i |
Su dje lov ak fo siln anj tiv sti ani im riv ima e u no ma po vez m s go |
SF DR / P3/ BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS 2 S BM -1 |
40 d) ( ii |
Su dje lov ak dnj ke kal anj tiv sti ani oiz mi ija e u no ma po vez m s pr vo om |
SF DR / BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS 2 S BM -1 |
40 d) iii ( |
Su dje lov anj ak tiv sti ani ko im žje ntr e u no ma po vez m s ove rzn oru m |
SF DR / BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS 2 S BM -1 |
40 d) iv ( |
Su dje lov anj ak tiv sti ani jen oiz dnj du han e u no ma po vez m s uz go om pr vo om a |
BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -1 |
14 | Tra ki p lan klim ke aln i do 20 50 nzi cijs sti je ats utr ost za po zan ne |
EU CL |
55 |
| ES RS E1 -1 |
16( ) g |
Po du zeć klju čen fer h v dn i Pa rišk a is a iz tni rije ost re en og spo raz um a |
P3/ BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -4 |
34 | Cil jev i sm anj enj mi sija kle nič kih lin sta a e p ova |
SF DR / P3/ BR R |
nij vlj sta e u spo en o |
| ES RS E1 -5 |
38 | Po šnj ije iz f osi lni h iz ašč lan jen a iz rim ekt ori ko j i zn tje ču klim a (s u) tro atn a e ne rg vo ra r a p rem vo am o s o u na |
SF DR |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -5 |
37 | Po šnj i ko mb ije ina cija izv ije tro a e ne rg ora en erg |
SF DR |
63 |
| ES RS E1 -5 |
40 -43 |
En ki i s d lat ekt ko ču klim nzi je sti ori j i zn tje ets nte tet atn erg po vez an no ma u s ma o u na u |
SF DR |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -6 |
44 | Bru tak len ičk ih p lin a 2 kup tak len ičk ih p lin isij iz i u isij to em e s ova op seg ne em e s ova |
SF DR / P3/ BR R |
65 |
| ES RS E1 -6 |
53 -56 |
Int zit bru isij tak len ičk ih p lin et to en em a s ova |
SF DR / P3/ BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -7 |
56 | Uk lan kle nič kih lin uk lju čuj uć i kr ed jan je ite sta p ova |
EU CL |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -9 |
66 | Izlo žen fer felj a f izič kim s k lim kim riz icim im jen ost tno ort ats re en g p a p ove zan pr om am a |
BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -9 |
66 (a ) |
Raš čla mb ovč h iz ak i k ičn fiz ičk iku ani riz utn a n no sa pre ma om ron om om |
P3 | nij rim jen j ivo e p |
| ES RS -9 E1 |
66 (c ) |
čaj lož nač fiz ičk Lo kac ija imo vin e iz ajn riz iku zna ne en e z om om |
P3 | nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -9 |
67( c) |
Raš čla mb a k dst ed kre du zeć dim tsk čin kov nj igo vrij sti tni ito sti vo ve ne no ne na po a p rem a ra zre a e ne rge e u |
P3 | nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E1 -9 |
69 | Stu izlo žen rtfe lja ilik s k lim kim j i po im jen ost ats pan pr am a p ove zan pr om am a |
BR R |
nij rim jen j ivo e p |
| ES RS E2 -4 |
28 | Ko lič ake eč išć će de u P rilo II. Ure db E- PR TR ušt rak du lo ina uju ri n isp i t tva sv on ave ne gu e o -u en e z , vo |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS E3 -1 |
9 | Vo dn i i m ki r rsi ors esu |
SF DR |
70 |
| ES RS E3 -1 |
13 | Po seb liti ka na po |
SF DR |
70 |
| ES RS E3 -1 |
14 | Od rživ i oc i i m ean ora |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS E3 -4 |
28 (c ) |
Uk ko liči ikli blj od e i ije otr up na na rec ran po nov no up en e v e |
SF DR |
vlj nij sta e u spo en o |
| ES RS E3 -4 |
29 | šnj m³ Uk od e ( ) p iho du od vla sti slo ja tro eto tog up na po a v o n pr po van |
SF DR |
72 |
| ES RS 2 IRO 1-E 4 |
16( a) i |
Po dru čja je tlj iva bi liko st os na ora zno |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS 2 IRO 1-E 4 |
16( b) |
Uč mlj ište inc i na ze |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS 2 IRO 1-E 4 |
16( c) |
Ug rož rst en e v e |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| Za htj obj avl j iva nje ev za |
Op od atk toč ke is p ov ne |
Pro is E U p |
Str ica an |
|
|---|---|---|---|---|
| ES RS -2 E4 |
24 ( b) |
Od rživ išn e/p lj olj riv red kse ili liti ke e z em op ne pra po |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS E4 -2 |
24 (c ) |
Od rživ rak ili p oli tik ne/ e p se e z a o cea mo ra |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS E4 -2 |
24 d) ( |
Po liti ke šav rob lem a k rče šu rje anj nja za e p ma |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS E5 -5 |
37( d) |
Ne ikli d i ot rec ran pa |
SF DR |
75 |
| ES RS E5 -5 |
39 | Op d i rad ktiv d i ot ioa ni o tpa asn pa |
SF DR |
75 |
| ES RS 2 S BM -3 -S1 |
14( f) |
Riz ik o d p risi lno ada g r |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS 2 S BM -3- S1 |
14( ) g |
Riz ik o d d je čje ada g r |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS S1 -1 |
20 | Ob dru čju liti ke zaš lju dsk ih p tite vez e u po po rav a |
SF DR |
vlj nij sta e u spo en o |
| ES RS S1 -1 |
21 | Po liti ke du žne žnj ob uhv aće ljn kon d 1 do 8 Me đu od da ita nj ima nim im nci jam iza cije a te pa e o p me ve a o nar ne org an ra |
BR R |
vlj nij sta e u spo en o |
| ES RS S1 -1 |
22 | Po i i m jer je čav anj ja lju dim stu e t pc e z a s pr rgo van a |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS S1 -1 |
23 | Po liti ka je čav anj od du ili ljan ja tav spr a n ezg a n a ra sus up rav |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS S1 -3 |
32 (c ) |
Me han iza a rj eša je itu žb i m z van pr |
SF DR |
82 |
| ES RS S1 -14 |
88 b), ( (c ) |
Bro ih s luč bro od du j sm aje j i st rtn te va op a n ezg a n a ra |
SF DR / BR R |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S1 -14 |
88 (e ) |
Bro dan blj ih z bog lje da, da, ih s luč ili b ole j a iz aje sti rtn gu en oz ne zgo sm va |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S1 -16 |
97( a) |
lać Ne usk lađ zli ka lju la a te en a ra u p am a n me spo |
SF DR / BR R |
nij nač ajn e z o |
| ES RS S1 -16 |
97( b) |
Raz lika izm eđ lać e d ire kto ra i tal ih z sle nik u p os apo a |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS S1 -17 |
103 (a ) |
Slu čaj di skr evi im ina cije |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S1 -17 |
104 (a ) |
Ne idr žav e U N- ih v od eć ih n ače la o slo i lju dsk a O EC D- anj ju im vim jer nic a te pr ov po van pra sm a |
SF DR / BR R |
87 |
| ES RS 2 S BM 3-S 2 |
11( b) |
ečj Vis ok i ri zik od dj rad a il i pr isil ada lan vrij ed sti eg no g r u cu no |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S2 -1 |
17 | Ob dru čju liti ke zaš tite lju dsk ih p vez e u po po rav a |
SF DR |
nij vlj sta e u spo en o |
| ES RS S2 -1 |
18 | Po liti ke koj dn dn ike u l dn rije i ost e s e o ose na ra anc u v |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S2 -1 |
19 | Ne idr žav e U N- ih v od eć ih n ače la o slo i lju dsk a O EC D- anj ju im vim mje rni pr ov po van pra a p rem a s cam a |
SF DR / BR R |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S2 -1 |
19 | Po liti ke du žne žnj ob uhv aće ljn kon a M eđ dn rad ita nj ima nim im nci jam niz aci je a te pa e o p me ve un aro e o rga a |
BR R |
vlj nij sta e u spo en o |
| ES RS S2 -4 |
36 | Pit anj a lj ud ski h p a i inc ide nti i s viš im i ni žim zin a la ije dn i ost rav po vez an ra am nca vr |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
| ES RS S3 -1 |
16 | Ob dru čju liti ke zaš lju dsk ih p tite vez e u po po rav a |
SF DR |
vlj nij sta e u spo en o |
| ES RS S3 -1 |
17 | Ne idr žav e U N- ih v od eć ih n ače la o slo i lju dsk ače la I LO a O EC D- anj ju im vim i sm jer nic pr ov po van pra a, n -a a |
SF DR / BR R |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S3 -4 |
36 | Pit ide lju dsk anj a i inc nti i s im vim po vez an pra a |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| ES RS S4 -1 |
16 | šač Po liti ke koj dn e i kra jn je kor isn ike tro e s e o ose na po |
SF DR |
89 |
| ES RS S4 -1 |
17 | Ne idr žav e U N- ih v od eć ih n ače la o slo i lju dsk a O EC D- anj ju im vim mje rni pr ov po van pra a p rem a s cam a |
SF DR / BR R |
89 |
| ES RS S4 -4 |
35 | Pit ide lju dsk anj a i inc nti i s im vim po vez an pra a |
SF DR |
91 |
| ES RS G1 -1 |
10( b) |
Ko Uje din ih n da ko nci ja jen tiv cije nve aro pro rup |
SF DR |
nač nij ajn e z o |
| Za htj obj avl j iva nje ev za |
Op od atk toč ke is p ov ne |
Pro is E U p |
Str ica an |
|
|---|---|---|---|---|
| ES RS G1 -1 |
10( d) |
Za šti elj iln rija vit i ta p ost a n ep rav |
SF DR |
98 |
| ES RS G1 -4 |
24 (a ) |
mić No vča kaz zbo krš enj isa bija nju ko cije i p od iva nja ne ne g a p rop o suz rup |
SF DR / BR R |
nij nač ajn e z o |
| ES RS G1 -4 |
24 b) ( |
mić Sta nd ard i su zb ijan ja kor cije i p od iva nja up |
SF DR |
nij nač ajn e z o |
SFDR (eng. Sustainable Finance Disclosures Regulation) – Uredba o objavljivanju informacija o održivom financiranju
BRR (eng. Climate Benchmark Standards Regulation) – Uredba EU o referentnim vrijednostima klimatske tranzicije
P3 EBA (eng. Pillar 3 disclosure requirements) – Zahtjevi Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za objavljivanje informacija u skladu s trećim stupom
EUCL (eng. EU Climate Law) – Europski zakon o klimi
106
| ES RS nd ard sta |
Na nd ard ziv sta a |
Za htj obj avl j iva nje ev za |
Str ica an |
|---|---|---|---|
| BP 1 – Op ća vlj od rživ anj e iz jav i sta ost osn ova za sa e o – |
25 | ||
| Op će obj ave |
BP 2 – Ob seb ok oln jav nim ima ost e u po – |
25 -27 |
|
| GO 1 – čki V – Ulo adm inis tiv nih dzo rni h i lja h t ije la tra ga , na up rav |
28 -31 |
||
| ES RS 2 |
GO V – 2 – Inf aci je koj e d avl ja ju adm inis tiv nim lja čki m i dzo rni ije lim od ća i či mb ici od rživ i ost tra m t ost orm e s , up rav na a p uze en |
||
| koj ba la ima ije ta t se ve |
31 | ||
| GO V – 3 – Uk lju čiv lta dru čju od rživ anj i u tic aja ta u ost e r ezu po pro gra me po |
32 | ||
| GO šta žno ažn V – 4 – Izv je j o du j p j i |
32 | ||
| GO ešt rživ V – 5 – Up ljan je riz icim a i rnj e k le i zvj nja od i uta tro ost rav un on ava o |
32 -33 |
||
| SB M 1 – Str slo od el i la dn ija, i m ije i ate ost g po vn nac vr – |
33 -34 |
||
| SB M 2 – Int lišt a d ika si i ja ion sta ere – |
34 -36 77, 88 , |
||
| 37 -40 , |
|||
| SB – 3 ača i uč M Zn jn inc i, r izic i i p rili ke nj iho int kci ja ijo m i slo im de lom te str ate va era sa g po vn mo – |
70 73, 55 , , |
||
| 77, 88 93 , |
|||
| IRO 1 – Op is p aka vrđ iva nje i p jen nač ajn ih u čin aka izik a i ilik ost ut up za roc u z , r pr a – |
40 45 46 57 , , , |
||
| IRO 2 – Za htj ob lj ES RS ob uhv aće od rživ du zeć evi jav iva nje ni izja i po ost za u -u vo m o a – |
47 103 , |
||
| GO V – 3 – Uk lju čiv lta dru čju od rživ anj i u tic aja ta u ost e r ezu po pro gra me po |
32 | ||
| laž E1 1 – Tra nzi cijs ki p lan ub nje kl ima tsk ih p jen za ava rom a – |
55 | ||
| ES RS E1 ES RS E3 |
ES RS 2 S BM 3 – Zn ača jn i uč inc i, r izic i i p rili ke nj iho int kci ja ijo m i slo im de lom te str ate va era sa g po vn mo – |
55 -57 |
|
| ES RS 2 IRO 1 – Op aka vrđ nač ih u čin aka izik ilik ih s kl tsk is p iva nje i p jen ajn a i ima im mje ost ut up za roc u z , r pr a p ove zan pro nam a – |
44 57- 61 , |
||
| Kli tsk |
E1 2 Po liti ke bla žav kl tsk ih p ilag od bo anj ima jen a i im mje m t po vez ane s u em rom pr pro nam a – – |
61 | |
| jen ma e p rom e |
E1 3 – Mj kl tsk liti kam i r rsi ni s ima im ere esu pov eza po a – |
61- 63 |
|
| E1 4 – Cil jne ije dn i po bla žav anj kl ima tsk ih p jen a i ilag od bo im mje ost m t vr vez ane s u em rom pr pro nam a – |
63 | ||
| E1 5 – Po šnj ije i ko mb ina cija izv ije tro a e ne rg ora en erg – |
63 -64 |
||
| E1 6 – Bru tak len ičk ih p lin a 1 2 i 3 i uku kle nič kih lin isij iz mi sije to sta em e s ova op seg pn e e p ova – , |
65 -69 |
||
| E1 9 – Oč ek fin ke slje dic nač ih f izič kih kih ika lni h p rili ka nih s k lim iva ijs ajn i t zic ijs riz cija te ten ne anc po e z ran po pov eza om – |
zeć izu e |
||
| Vo dn i i m ki r rsi ors esu |
ES RS 2 S BM 3 – Zn ača jn i uč inc i, r izic i i p rili ke nj iho int kci ja ijo m i slo im de lom te str ate va era sa g po vn mo – |
70 | |
| ES RS 2 IRO 1 – Op is p aka vrđ iva nje i p jen nač ajn ih u čin aka izik a i ilik ih s do m i kim ost ut up za roc u z , r pr a p ove zan vo m ors – |
45 | ||
| ima res urs |
|||
| E3 1 – Po liti ke do adi ljan čaj čim be od rživ ja nim nic ima i ost nes en e r up rav zna – |
70 | ||
| E3 2 – Mj od kim i r rsi ani i m sim ere esu po vez s v om ors re sur a – |
71 | ||
| E3 3 – Cil jne ije dn i po od nim i m kim sim ost vr vez ane s v ors re sur a – |
71 |
| ES RS nd ard sta |
Na nd ard ziv sta a |
Za htj obj avl j iva nje ev za |
Str ica an |
|---|---|---|---|
| E3 4 – Po šnj od tro a v e – |
|||
| ES RS E3 |
Vo dn ki r i i m rsi ors esu |
E3 5 – Oč eki e f ina nci js ke slje dic nač ajn ih u čin aka izik a i ilik ih s dn im i m kim sim van po e z , r pr a p ove zan vo ors re sur a – |
zeć izu e |
| ES RS E5 |
ES RS 2 S BM 3 – Zn ača jn i uč inc i, r izic i i p rili ke nj iho int kci ja ijo m i slo im de lom te str ate va era sa g po vn mo – |
73 | |
| Ko rišt i k ruž dar enj stv e r esu rsa no go spo o |
ES RS 2 IRO 1 – Op aka vrđ nač ih u čin aka izik ilik ih s ko rišt is p iva nje i p jen ajn a i enj i ost ut up za roc u z , r pr a p ove zan em re sur sa – |
46 | |
| kru žn dar im stv go spo om |
|||
| 1 – Po čaj čim rživ E5 liti ke do adi ljan ja nim be nic ima od i ost nes en e r up rav zna – |
73 | ||
| E5 2 – Mj i r rsi ani s k ori šte nje i k ruž nim dar stv ere esu po vez m r esu rsa go spo om – |
74 | ||
| E5 3 – Cil dn s k šte i k ruž dar jne ije i po ori nje nim ost stv vr vez ane m r esu rsa go spo om – |
75 | ||
| E5 5 – Od ljev re sur sa – |
75- 76 |
||
| E5 6 – Oč ek fin ke slje dic čin aka izik ilik ih s ko rišt i kr užn dar iva ijs a i enj im stv ne anc po e u , r pr a p ove zan em re sur sa go spo om – |
zeć izu e |
||
| Vla rad sti ta na sna ga |
ES RS 2 S 2 – lišt BM Int si i ja a d ion ika sta ere – |
77 | |
| ES RS 2 S BM 3 – Zn ača i uč rili ke iho kci slo de lom jn inc i, r izic i i p nj int ja ijo m i im te str ate va era sa g po vn mo – |
77- 79 |
||
| S1 1 – Po liti ke las adn tito pov eza ne s v m r om sn ago m – |
79 -80 |
||
| S1 2 – Po rad las adn ed dn ika čin i za nju tito m i icim ezi cim stu sta pc su s v m r om sn ago pr vn a ra u v s u a – |
81 | ||
| S1 3 – uč Po i za iju ativ nih ina ka i ka nal i ko j ima vla sti ti r adn ici izra zit i za bri stu tos t pc sa nac neg mo gu nu – |
82 | ||
| S1 4 – Po du zim anj jer nač ajn čin ke vla sti rad istu i ub laž nju ača jn ih r izik a i iva nje tu ost e m a z a z e u na nu sna gu , pr p ava zn var – |
83 -86 |
||
| čaj nih ilik ih s vla dn e d lot ih m sti je jer tom m t st t zna pr a p ove zan ra om sn ago vo rno a |
|||
| ES RS S1 |
S1 5 – Cil dn vlj ača uč ih u čin aka vlj jne ije i po anj jn im ativ nim inc ima tic anj zit ivn i u anj ost vr vez ane s u pra em zn neg , po em po pra em – |
86 | |
| čaj ilik nim riz icim a i zna pr am a |
|||
| S1 6 – Ob žja ća ilje sle nik od za po a p uze – |
86 | ||
| zeć S1 7 – Ob ilje žja dn ika du a k oj i ni adn od ra po su u r om no su – |
zeć izu e |
||
| S1 11 – So lna šti cija ta za – |
zeć izu e |
||
| S1 13 Po kaz lj sob ljav ešt i os anj a i voj a vj ina ate po raz – – |
zeć izu e |
||
| S1 Slu čaj žbe čin 17 evi itu bilj ni u ci p i s lju dsk im vim te , pr oz ove zan pra a – – |
87 | ||
| Po šač i i k i ko raj nj risn ici tro |
ES RS 2 S BM 2 – Int si i ja lišt a d ion ika sta ere – |
88 | |
| ES RS S4 |
ES RS 2 S BM 3 – Zn ača jn i uč inc i, r izic i i p rili ke nj iho int kci ja ijo m i slo im de lom te str ate va era sa g po vn mo – |
88 | |
| S4 1 – Po liti ke šač kra kor ike e i jn je isn tro za po – |
89 | ||
| S4 2 – Po rad oša čim kra kor uč i za nju a i jn j im isn icim zi s inc ima stu otr pc su s p a u ve – |
90 | ||
| S4 3 – Po i za iju ativ nih uč ina ka i ka nal i ko j ima šač i i k raj nj i ko risn ici izra zit i za bri stu tro tos t pc sa nac neg po mo gu nu – |
90 |
108
| ES RS nd ard sta |
Na ziv nd ard sta a |
Za htj obj avl j iva nje ev za |
Str ica an |
|---|---|---|---|
| ES RS S4 |
Po šač i i k i ko risn ici |
S4 4 Po du zim anj jer ariv anj nač ajn ih p rili ka ih s šač ima i k raj nj im kor isn icim dj elo ih stv tro a te tvo st t e m a o e z po vez an po rno – – mje ra |
91 |
| raj nj tro |
S1 5 Cil dn ljan čaj uč nih uč ka ljan čaj jne ije i za je nim tiv nim inc ima tic anj itiv ina i up je nim ost vr up rav zna ne ga , po e p oz rav zna – – ilik riz icim a i pr am a |
97 | |
| ES RS G1 |
Po slo aša nje vn o p on |
ES RS 2 G OV 1 – Ulo adm nih dzo h i lja čki h t la inis tiv rni ije tra ga , na up rav – |
31 |
| ES RS 2 IRO 1 – Op is p aka vrđ iva nje i p jen nač ajn ih u čin aka izik a i ilik ih s slo im naš anj ost ut up za roc u z , r pr a p ove zan po vn po em – |
46 | ||
| G1 1 – Po liti ke slo naš kor a k ult anj a i ivn rat po vn og po po ura – |
94 -95 |
Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, te članku 22. Zakona o računovodstvu, Uprava Društva izjavljuje da dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja (u daljnjem tekstu Kodeks) kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza 2019. godine, te neprestano radi na prilagodbi usklađivanja svojih akata i postupanja s istim u mjeri u kojoj je to primjenjivo. Sukladno važećim propisima, Upitnik o usklađenosti za razdoblje na koje se odnose godišnji financijski izvještaji se po suglasnosti Nadzornog odbora dostavlja i objavljuje na način propisan Pravilima Zagrebačke burze, dok se Upitnik o praksama upravljanja za isto razdoblje, nakon suglasnosti Nadzornog odbora Društva, dostavlja HANFA-i. Isti odražavaju stanje i praksu korporativnog upravljanja u Društvu s obrazloženjima određenih odstupanja od preporuka sadržanih u Kodeksu, te su, osim na stranicama Zagrebačke burze, dostupni i na korporativnoj internetskoj stranici Društva. Društvo će objavu i dostavu oba upitnika ispuniti prema predviđenim rokovima.
Uprava i Nadzorni odbor ulažu permanentne napore u cilju uspostavljanja adekvatnog i transparentnog sustava korporativnog upravljanja i dužnu pažnju pridaju efikasnom sustavu odgovornosti i upravljanju rizicima.
Tromjesečne, polugodišnje i godišnje financijske izvještaje Društvo javno objavljuje i na vlastitoj internetskoj stranici biz.plavalaguna.hr, a na spomenutom mediju javno je dostupna sva dokumentacija u svezi održavanja Glavne skupštine.
Društvo primjenjuje pravila o primjeni računovodstvene politike, a kojim pravilima su uređena primjena postupka i tehnika u iskazivanju imovine, obveza, glavnice, prihoda, rashoda i financijskog rezultata Društva u temeljnim financijskim izvještajima. Opis osnovnih obilježja upravljanja rizicima te podaci o imateljima dionica na dan 31. prosinca 2024. godine sadržani su u ovom Godišnjem izvješću.
Temeljni kapital Društva iznosi 191.646.191,00 eura i isti je podijeljen na 2.197.772 redovne dionice bez nominalne vrijednosti i 420.000 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti 33,00 eura. U razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. godine Društvo nije stjecalo niti otpuštalo vlastite dionice. Na dan 31.prosinca 2024. godine Društvo drži 2.346 vlastitih dionica, što čini 0,099% temeljnog kapitala.

Dioničarima društva Plava laguna d.d.
Prema našem mišljenju, nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, nekonsolidirani i konsolidirani financijski položaj društva Plava laguna d.d. ("Društvo") i njegovih ovisnih društava (zajedno - "Grupa") na dan 31. prosinca 2024. godine i nekonsolidiranu i konsolidiranu financijsku uspješnost i nekonsolidirane i konsolidirane novčane tokove Društva i Grupe za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji.
Naše mišljenje je usklađeno s našim dodatnim izvještajem Revizijskom odboru od 24. travnja 2025.
Nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji Društva i Grupe obuhvaćaju:
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću u odjeljku o Odgovornosti revizora za reviziju nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za naše mišljenje.
Neovisni smo od Društva i Grupe u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (Kodeks). Ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s Kodeksom.
Prema našim najboljim saznanjima i uvjerenju, izjavljujemo da nismo pružili nerevizijske usluge koje su zabranjene člankom 5(1) Uredbe (EU) br. 537/2014 te, nadalje, da nismo pružili ostale dozvoljene nerevizijske usluge Društvu i Grupi u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. godine.
PricewaterhouseCoopers d.o.o., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, Hrvatska T: +385 1 632 8888, F: +385 1 6111 556, www.pwc.hr
Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-99/7257-2, MBS: 080238978; OIB: 81744835353; Temeljni kapital: 240.228,28 EUR (1.810.000,00 kn) uplaćen u cijelosti; Uprava: John Mathias Gasparac, predsjednik; Siniša Dušić, član; Tamara Maćašović, član; Poslovni račun: Raiffeisenbank Austria d.d., Magazinska 69, Zagreb, Hrvatska, IBAN: HR8124840081105514875.


Oblikovali smo našu reviziju utvrđujući značajnost i procjenjujući rizike značajnog pogrešnog prikazivanja u nekonsolidiranim i konsolidiranim financijskim izvještajima. Konkretno, razmatrali smo područja subjektivnih procjena uprave; na primjer, značajne računovodstvene procjene koje uključuju pretpostavke i uzimaju u obzir buduće događaje koji su inherentno neizvjesni. Kao i u svim našim revizijama, također smo obavili postupke povezane sa zaobilaženjem internih kontrola od strane uprave, uključujući između ostalog i analizu o tome postoje li dokazi koji bi upućivali na pristranost koja predstavlja rizik značajne pogreške kao posljedicu prijevare.
Na opseg naše revizije utjecala je naša primjena značajnosti. Revizija je oblikovana kako bi se moglo steći razumno uvjerenje o tome jesu li nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji bez značajnog pogrešnog prikaza. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške. Smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi tih nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.
Na temelju naše profesionalne prosudbe utvrdili smo određene kvantitativne pragove značajnosti, uključujući značajnost za nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje kao cjeline, kako je prikazano u tablici u nastavku. Oni su nam, zajedno s kvalitativnim razmatranjima, pomogli u određivanju opsega revizije, vrste, vremenskog rasporeda i obujma naših revizijskih postupaka, kao i utvrđivanju utjecaja pogrešnog prikazivanja, ako postoji, pojedinačno i u zbroju na nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje kao cjeline.
| Značajnost za financijske izvještaje Društva i Grupe kao cjeline |
Društvo: 4,8 milijuna eura Grupa: 4,8 milijuna eura |
|---|---|
| Kako smo je utvrdili | Društvo: 8 % dobiti prije poreza Grupa: 8% dobiti prije poreza |
| Obrazloženje za korišteno odabrano mjerilo |
Za mjerilo smo odabrali dobit prije poreza jer smatramo da je to mjerilo na temelju kojeg korisnici financijskih izvještaja i dioničari mjere uspješnost poslovanja Društva i Grupe, a ujedno je i općeprihvaćeno mjerilo. Odabrali smo 8% što je u skladu s kvantitativnom razinom značajnosti društava koja su orijentirana na ostvarenje dobiti. |

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su, po našoj profesionalnoj prosudbi, bila od najveće važnosti za našu reviziju nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima te ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
| Ključno revizijsko pitanje | Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje |
|---|---|
| Nadoknadiva vrijednost nekretnina postrojenja i opreme Vidjeti bilješku 3 (Značajne informacije o računovodstvenim politikama), bilješku 5 (Ključne računovodstvene procjene) i bilješku 15 (Nekretnine, postrojenja i oprema) |
Stekli smo razumijevanje računovodstvenih politika vezanih uz mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme. Kako bismo procijenili postoje li indikatori umanjenja vrijednosti, proveli smo sljedeće postupke: |
| Na dan 31. prosinca 2024. godine, Društvo i Grupa iskazuju nekretnine, postrojenja i opremu po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti u iznosu od 299,7 milijuna eura za Društvo te 352,9 milijuna eura za Grupu. Uprava godišnje procjenjuje postoje li indikatori umanjenja vrijednosti imovine. Uprava razmatra svaki hotel, turistički resort, kamp, apartmansko naselje i marinu kao zasebnu jedinicu generiranja novca (eng.: "cash generating unit", "CGU"). Kao dio analize umanjenja vrijednosti, Društvo i Grupa analiziraju stvarne rezultate za svaki CGU kako bi zaključili postoje li indikatori umanjenje vrijednosti nekretnina. Kada se identificiraju indikatori umanjenja vrijednosti, procjenjuje se nadoknadiva vrijednost svakog zasebnog CGU te se, ukoliko je potrebno, priznaje umanjenje vrijednosti. |
• Pregledali smo proces i izvješća koja koristi Uprava za utvrđivanje postojanja indikatora umanjenja vrijednosti. • Pregledali smo interna izvješća Društva i Grupe koja sadrže pregled ostvarene dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ("EBITDA") za svaki CGU. Za svaki CGU usporedili smo EBITDA-u ostvarenu u 2024. godini s planom za 2024. i EBITDA-om ostvarenom u 2023. godini. • Proveli smo test detalja na uzorku kako bismo potvrdili da su prihodi i troškovi ispravno dodijeljeni svakom CGU. • Uskladili smo EBITDA-u svakog CGU s ukupnom EBITDA-om Društva i Grupe. • Razmotrili smo vanjske čimbenike koji su mogli utjecati na indikatore umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, poput rezultata turističke sezone i najava za sljedeću sezonu od strane Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma. |
| Usmjerili smo pozornost na ovo područje zbog mogućih značajnih učinaka na nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje ukoliko se indikatori umanjenja vrijednosti ne identificiraju pravovremeno. |
Provjerili smo relevantne objave u nekonsolidiranim i konsolidiranim financijskim izvještajima. |
Prilagodili smo opseg revizije kako bismo obavili dostatnu razinu posla koja nam omogućava izražavanje mišljenja o konsolidiranim financijskim izvještajima kao cjelini, uzimajući u obzir strukturu Grupe, računovodstvene procese i kontrole te djelatnost u kojoj Grupa posluje.

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće Uprave (uključujući Izvještaj o održivosti) i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja obuhvaćene Godišnjim izvještajem, ali ne uključuju nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima.
Naše mišljenje o nekonsolidiranim i konsolidiranim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.
U vezi s našom revizijom nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati gore navedene ostale informacije te pri tome razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne nekonsolidiranim i konsolidiranim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se na neki drugi način čini da su značajno pogrešno prikazane.
U pogledu Izvješća Uprave (osim za Izvještaj o održivosti za koji smo izdali zasebno revizorsko izvješće o izvještavanju o održivosti na dan 25. travnja 2025. godine) i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo također postupke propisane odredbama Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske. Ti postupci obuhvaćaju provjeru je li Izvješće Uprave sastavljeno u skladu s člancima 22. i 24. Zakona o računovodstvu te uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije definirane u članku 25. Zakona o računovodstvu.
Na temelju posla koji smo obavili tijekom revizije, prema našem mišljenju:
Nadalje, na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i Grupe i njihovog okruženja stečenog u okviru revizije, od nas se zahtijeva da izvijestimo ako zaključimo da postoje značajni pogrešni prikazi u Izvješću Uprave (isključujući Izvještaj o održivosti na koji smo izdali zasebno revizijsko mišljenje na dan 25. travnja 2025. godine) i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja a dobivenim prije datuma ovog izvješća revizora. U tom smislu nemamo ništa za izvijestiti.
Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva i Grupe da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, za objavljivanje okolnosti povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem ako je to primjenjivo te za korištenje računovodstvene osnove utemeljene na vremenski neograničenom poslovanju, osim ako uprava namjerava likvidirati Društvo i Grupu ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za nadzor odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja Društva i Grupe.

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije jamstvo da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kad ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi tih nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, donosimo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Također:
Komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor, između ostalih pitanja, o planiranom djelokrugu i vremenskom rasporedu revizije te važnim revizijskim nalazima, uključujući značajne nedostatke u internim kontrolama ako su otkriveni tijekom naše revizije.
Također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim u svrhu uklanjanja prijetnji ili primijenjenim mjerama zaštite.

Među pitanjima o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za nadzor, određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga predstavljaju ključna revizijska pitanja. Navedena pitanja opisujemo u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takve objave.
Odlukom skupštine dioničara imenovani smo za revizore Društva i Grupe 9. srpnja 2024. godine. Prvi put smo revidirali nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje Društva i Grupe.
Na temelju našeg ugovora, angažirani smo od strane uprave Društva za provođenje angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja za provjeru usklađenosti prezentacije nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja Društva i Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2024., a koji su sadržani u priloženoj elektroničkoj datoteci "plavalaguna-2024-12-31-0-hr.zip", (dalje u tekstu: financijski izvještaji) s primjenjivim zahtjevima za prezentaciju ("Financijski izvještaji u ESEF formatu").
Uprava Društva sastavila je financijske izvještaje u ESEF formatu u skladu sa zahtjevima članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20 i 83/21) ( "Zakon o tržištu kapitala") i s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815 od 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jednog elektroničkog formata za izvještavanje ("Uredba o ESEF-u"). Navedeni propisi predviđaju ispunjavanje sljedećih zahtjeva:
Zahtjevi opisani u prethodnom odlomku određuju osnovu za primjenu u sastavljanju financijskih izvještaja u ESEF formatu i, prema našem mišljenju, predstavljaju odgovarajuće kriterije za donošenje zaključka s izražavanjem razumnog uvjerenja.

Uprava Društva odgovorna je za pripremu financijskih izvještaja u ESEF formatu u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u i Zakonom o tržištu kapitala. Osim toga, uprava Društva odgovorna je za održavanje sustava internih kontrola koji u razumnoj mjeri osigurava pripremu financijskih izvještaja u ESEF formatu bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u i Zakona o tržištu kapitala, uslijed prijevare ili pogreške.
Oni koji su zaduženi za nadzor odgovorni su za nadziranje procesa pripreme financijskih izvještaja u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja.
Naša je odgovornost donijeti zaključak s izražavanjem razumnog uvjerenja, temeljen na pribavljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li financijski izvještaji u ESEF formatu, u svim značajnim odrednicama u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u i Zakona o tržištu kapitala. Obavili smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjen) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različiti od revizija ili uvida u povijesne financijske informacije. Ovaj standard zahtijeva da smo usklađeni s etičkim zahtjevima te da planiramo i provedemo postupke kako bismo dobili razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji u ESEF formatu pripremljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim zahtjevima.
Razumno uvjerenje visoka je razina izražavanja uvjerenja, ali nije jamstvo da će usluga izvršena u skladu s MSIU 3000 (R) uvijek otkriti postojeće značajne pogrešne prikaze (značajna neusklađenost sa zahtjevima).
Priroda, vremenski okvir i obujam odabranih postupaka ovise o prosudbi revizora.
U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:
Uvjereni smo da su nam pribavljeni dokazi dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za izražavanje našeg zaključka.

Prema našem mišljenju, na temelju provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, financijski izvještaji u ESEF formatu za godinu koja je završila 31. prosinca 2024., sadržani u gore navedenoj priloženoj elektroničkoj datoteci, pripremljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu s Uredbom o ESEF-u i Zakonom o tržištu kapitala.
Naš zaključak ne predstavlja mišljenje o istinitosti i fer prikazu financijskih izvještaja prezentiranih u elektroničkom formatu. Osim toga, ne izražavamo nikakvo uvjerenje o ostalim informacijama objavljenim u dokumentima u ESEF formatu.
Ovlašteni revizor angažiran kao partner za ovo izvješće neovisnog revizora je Marija Mihaljević.
PricewaterhouseCoopers d.o.o. Heinzelova 70, Zagreb 28. travnja 2025.
John Mathias Gasparac
Predsjednik Uprave Ovlašteni revizor
Marija Mihaljević
Temeljem Zakona o racunovodstvu Republike Hrvatske, Uprava je duzna osigurati da financijski izvjestaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu sa Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja, kako su usvojeni od strane EU (,.MSFI EU"), tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Grupe (Drustva) za to razdoblje.
Nakon provedene analize, Uprava razumno ocekuje da Grupa (Drustvo) ima odgovarajuca sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj buducnosti. lz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaca nacelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvjestaja.
Pri izradi financijskih izvjestaja Uprava je odgovorna:
Uprava je odgovorna za vodenje ispravnih racunovodstvenih evidencija, koje ce u bilo koje doba s prihvatljivom tocnoscu odrazavati financijski polozaj Grupe (Drustva), kao i njihovu uskladenost s hrvatskim Zakonom o racunovodstvu. Uprava je takoder odgovorna za cuvanje imovine Grupe (Drustva), pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se sprijecile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti.
Uprava je takoder odgovorna i za pripremu i sadrzaj lzvjesca poslovodstva, koji ukljucuje lzvjestaj o odrzivosti te lzjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, u skladu s hrvatskim Zakonom o racunovodstvu te za pripremu i objavu financijskih izvjestaja u elektronickom obliku koji je u skladu Uredbom o ESEF-u. lzvjesce poslovodstva, koji ukljucuje lzvjestaj o odrzivosti te I zjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, financijski izvjestaj u elektronickom obliku koji je u skladu Uredbom o ESEF-u kao i prilozeni financijski izvjestaji zajedno cine Godisnje izvjesce Grupe (Drustva) te su odobreni i potpisani od strane Uprave na dan 28. travnja 2025. godine za podnosenje Nadzornom odboru.
Predsjednik Uprave
Danira Rancic Clan Uprave
L_
Damir Mendica Clan Uprave

NEKONSOLIDIRANI I KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
| Grupa | Društvo | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Bilješka | 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | ||
| '000 eur | '000 eur | '000 eur | '000 eur | |||
| Prihodi | 6 | 238.884 | 227.821 | 214.129 | 205.834 | |
| Ostali operativni prihodi | 520 | 783 | 390 | 657 | ||
| Trošak materijala i usluga | 7 | (70.321) | (69.352) | (64.064) | (63.433) | |
| Troškovi osoblja | 8 | (57.710) | (54.192) | (51.812) | (48.838) | |
| Amortizacija | (33.729) | (32.410) | (30.575) | (29.452) | ||
| Ostali poslovni rashodi | 9 | (17.707) | (22.557) | (13.024) | (18.041) | |
| Vrijednosno usklađenje potraživanja od | (158) | (445) | (156) | (431) | ||
| kupaca i ostala potraživanja | ||||||
| Ostali dobici/(gubici) - neto | 10 | (1.780) ______ |
4.373 ______ |
(1.140) ______ |
4.372 ______ |
|
| Dobit iz poslovanja | 57.999 | 54.021 | 53.748 | 50.668 | ||
| ______ | ______ | ______ | ______ | |||
| Financijski prihodi | 11 | 6.651 | 3.860 | 10.957 | 3.747 | |
| Financijski rashodi | 11 | (4.929) | (1.736) | (4.765) | (1.706) | |
| ______ | ______ | ______ | ______ | |||
| Financijski prihodi/(rashodi) - neto | 1.722 ______ |
2.124 ______ |
6.192 ______ |
2.041 ______ |
||
| Dobit prije oporezivanja | 59.721 | 56.145 | 59.940 | 52.709 | ||
| Porez na dobit | 12 | ______ (3.579) |
______ (8.962) |
______ (2.691) |
______ (8.278) |
|
| ______ | ______ | ______ | ______ | |||
| Dobit za godinu | 56.142 ______ |
47.183 ______ |
57.249 ______ |
44.431 ______ |
||
| Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak): | ||||||
| Promjena u vrijednosti financijske imovine koja se mjeri | ||||||
| po opciji fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, | 44 | 372 | 44 | 372 | ||
| neto od poreza | ||||||
| Aktuarski dobitak/(gubitak), neto od poreza | 30 ______ |
51 ______ |
30 ______ |
51 ______ |
||
| Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu | 56.216 | 47.606 | 57.323 | 44.854 | ||
| ______ | ______ | ______ | ______ | |||
| Dobit pripisana: | ||||||
| Dioničarima društva | 56.142 | 47.125 | ||||
| Nekontrolirajućem interesu | - ______ |
58 ______ |
||||
| 56.142 | 47.183 | |||||
| Ukupna sveobuhvatna dobit pripisana: | ||||||
| Dioničarima društva | 56.216 | 47.548 | ||||
| Nekontrolirajućem interesu | - ______ |
58 ______ |
||||
| 56.216 | 47.606 | |||||
| Osnovna i razrijeđena zarada po dionici (u eurima): |
13 | 21,46 | 18,01 |
| Grupa | Društvo | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 31. prosinca | 31. prosinca | 31. prosinca | 31. prosinca | ||
| Bilješke | 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| '000 eur | '000 eur | '000 eur | '000 eur | ||
| IMOVINA | |||||
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 15 | 352.932 | 343.143 | 299.654 | 294.066 |
| Ulaganje u nekretnine | 15a | 4.465 | 3.581 | 4.465 | 3.581 |
| Nematerijalna imovina | 16 | 2.611 | 2.144 | 2.610 | 2.139 |
| Imovina s pravom korištenja | 17 | 71.646 | 2.555 | 71.646 | 2.555 |
| Ulaganja u ovisna društva | 18 | - | - | 47.007 | 47.007 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz | |||||
| ostalu sveobuhvatnu dobit | 19a 20 |
470 | 2.876 | 385 | 2.828 |
| Odgođena porezna imovina Dani zajmovi |
21 | 1.104 - |
844 7 |
1.082 - |
821 7 |
| ______ | ______ | ______ | ______ | ||
| Dugotrajna imovina | 433.228 | 355.150 | 426.849 | 353.004 | |
| ______ | ______ | ______ | ______ | ||
| Zalihe | 1.137 | 1.012 | 943 | 846 | |
| Kupci i ostala potraživanja | 22 | 7.129 | 4.627 | 4.398 | 4.014 |
| Potraživanja za više plaćen porez na dobit | 6.379 | 23 | 6.372 | - | |
| Dani zajmovi | 21 | 11 | 77 | 11 | 77 |
| Depoziti kod banaka | 4.1 | 31.784 | 57.588 | 22.705 | 48.124 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz | |||||
| račun dobiti i gubitka | 19b | 58.899 | 56.691 | 52.123 | 50.169 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 23 | 699 | 1.308 | 157 | 609 |
| Kratkotrajna imovina | ______ 106.038 |
______ 121.326 |
______ 86.709 |
______ 103.839 |
|
| ______ | ______ | ______ | ______ | ||
| Ukupna imovina | 539.266 ______ |
476.476 ______ |
513.558 ______ |
456.843 ______ |
|
| KAPITAL I REZERVE | |||||
| Dionički kapital | 24 | 191.646 | 191.646 | 191.646 | 191.646 |
| Kapitalne rezerve | 92 | 92 | 92 | 92 | |
| Trezorske dionice | (190) | (190) | (190) | (190) | |
| Rezerve | 25 | 16.523 | 17.822 | 16.523 | 17.822 |
| Zadržana dobit | 131.010 | 114.112 | 118.411 | 100.406 | |
| Ukupan kapital i rezerve | ______ 339.081 |
______ 323.482 |
______ 326.482 |
______ 309.776 |
|
| ______ | ______ | ______ | ______ | ||
| OBVEZE | |||||
| Posudbe | 26 | 55.012 | 66.929 | 49.394 | 66.929 |
| Rezerviranja | 28 | 2.001 | 2.028 | 1.892 | 1.915 |
| Odgođena porezna obveza | 20 | 4.962 | 5.421 | 1.095 | 1.391 |
| Obveze za najam | 17 | 71.772 | 2.293 | 71.772 | 2.293 |
| Odgođeni prihod | 29 | 2.593 | 3.293 | 2.593 | 3.293 |
| Dugoročne obveze | ______ 136.340 |
______ 79.964 |
______ 126.746 |
______ 75.821 |
|
| Posudbe | 26 | ______ 18.665 |
______ 18.707 |
______ 17.862 |
______ 18.707 |
| Dobavljači i ostale obveze | 27 | 40.896 | 46.741 | 38.972 | 45.337 |
| Odgođeni prihod | 2.560 | 1.968 | 2.560 | 1.968 | |
| Obveze za najam | 17 | 825 | 328 | 825 | 328 |
| Obveza poreza na dobit | 29 | 761 | 5.146 | - | 4.791 |
| Rezerviranja | 28 | 138 | 140 | 111 | 115 |
| Kratkoročne obveze | ______ | ______ | ______ | ______ | |
| 63.845 | 73.030 | 60.330 | 71.246 | ||
| Ukupne obveze | __ 200.185 ____ |
__ 152.994 ____ |
__ 187.076 ____ |
__ 147.067 ____ |
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja. 121
| (u tisućama eura) | Dionički kapital |
Kapitalne rezerve |
Trezorske dionice |
Rezerve | Zadržana dobit |
Nekontrol. interes |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1.siječnja 2023. | 191.722 | 92 | (190) | 17.323 | 149.393 | 1.118 | 359.458 |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | 47.125 | 58 | 47.183 |
| Ostala sveobuhvatna dobit | - | - | - | 423 | - | - | 423 |
| Ukupno sveobuhvatna dobit za 2023. |
- | - | - | 423 | 47.125 | 58 | 47.606 |
| Smanjenje temeljnog kapitala | (76) | - | - | 76 | - | - | - |
| Stjecanje nekontrolirajućeg interesa |
- | - | - | - | (47) | (1.176) | (1.223) |
| Isplaćena dividenda | - | - | - | - | (82.359) | - | (82.359) |
| Ukupno transakcije s vlasnicima Društva |
(76) | - | - | 76 | (82.406) | (1.176) | (83.582) |
| Stanje 31. prosinca 2023. | 191.646 _ |
92 _ |
(190) _ |
17.822 _ |
114.112 _ |
- _ |
323.482 _ |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | 56.142 | - | 56.142 |
| Ostala sveobuhvatna dobit | - | - | - | 74 | - | - | 74 |
| Ukupno sveobuhvatna dobit za 2024. |
- | - | - | 74 | 56.142 | - | 56.216 |
| Priznavanje u računu dobiti i gubitka |
- | - | - | (1.373) | - | - | (1.373) |
| Isplaćena dividenda | - | - | - | - | (39.244) | - | (39.244) |
| Ukupno transakcije s vlasnicima Društva |
- | - | - | (1.373) | (39.244) | - | (40.617) |
| Stanje 31. prosinca 2024. | 191.646 _ |
92 _ |
(190) _ |
16.523 _ |
131.010 _ |
- _ |
339.081 _ |
| (u tisućama eura) | Dionički kapital |
Kapitalne rezerve |
Trezorske dionice |
Rezerve | Zadržana dobit |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanje 1.siječnja 2023. | 191.722 | 92 | (190) | 17.323 | 138.334 | 347.281 |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | 44.431 | 44.431 |
| Ostala sveobuhvatna dobit | - | - | - | 423 | - | 423 |
| Ukupno sveobuhvatni dobitak za 2023. |
- | - | - | 423 | 44.431 | 44.854 |
| Smanjenje temeljnog kapitala | (76) | - | - | 76 | - | - |
| Isplaćena dividenda | - | - | - | - | (82.359) | (82.359) |
| Ukupno transakcije s vlasnicima Društva |
(76) | - | - | 76 | (82.359) | (82.359) |
| Stanje 31. prosinca 2023. | 191.646 | 92 | (190) | 17.822 | 100.406 | 309.776 |
| Dobit za godinu | - | - | - | - | 57.249 | 57.249 |
| Ostala sveobuhvatna dobit | - | - | - | 74 | - | 74 |
| Ukupno sveobuhvatna dobit za | ||||||
| 2024. | - | - | - | 74 | 57.249 | 57.323 |
| Priznavanje u računu dobiti i gubitka | - | - | - | (1.373) | - | (1.373) |
| Isplaćena dividenda | - | - | - | - | (39.244) | (39.244) |
| Ukupno transakcije s vlasnicima Društva |
- | - | - | (1.373) | (39.244) | (40.617) |
| Stanje 31. prosinca 2024. | 191.646 _ |
92 _ |
(190) _ |
16.523 _ |
118.411 _ |
326.482 _ |
| Grupa | Društvo | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023 | 2024. | 2023 | ||
| Bilješka | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Dobit prije oporezivanja | 59.721 | 56.145 | 59.940 | 52.709 | |
| Usklađenja: | |||||
| Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine | 15,16,17 | 33.729 | 32.410 | 30.575 | 29.452 |
| Očekivani kreditni gubici danih zajmova | 21 | (19) | (30) | (19) | (30) |
| Očekivani kreditni gubici potraživanja -neto | 22 | 64 | 131 | 72 | 118 |
| Otpisi materijalne imovine | 15,16 | 1.848 | 554 | 1.180 | 36 |
| Prihodi od dividendi | 11 | (124) | (108) | (5.120) | (328) |
| Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | (40) | (4.419) | (40) | (4.419) | |
| Financijski prihodi i rashodi od kamata | 2.525 | (2.016) | 2.797 | (1.713) | |
| Dobit od prodaje udjela | (1.915) | - | (1.915) | - | |
| Dobici od financijske imovine | (2.208) | - | (1.954) | - | |
| 93.581 | 82.667 | 85.516 | 75.825 | ||
| Promjene radnog kapitala: Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja |
(2.438) | (1.223) | (334) | (1.166) | |
| Zalihe | (125) | 63 | (97) | 84 | |
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | (11.232) | 16.469 | (11.399) | 16.730 | |
| Rezervacije | 14 | 46 | 10 | 32 | |
| Novčani tok iz poslovnih aktivnosti | 79.800 | 98.022 | 73.696 | 91.505 | |
| Plaćene kamate | (1.430) | (1.644) | (1.266) | (1.644) | |
| Plaćeni kamate - najmovi MSFI 16 | (2.315) | (52) | (2.315) | (52) | |
| Plaćeni porez na dobit | (14.809) | (13.641) | (14.175) | (13.553) | |
| Neto novac iz poslovnih aktivnosti | 61.246 | 82.685 | 55.940 | 76.256 | |
| Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti | |||||
| Nabava materijalne i nematerijalne imovine | (40.724) | (27.609) | (33.062) | (27.149) | |
| Primici od prodaje materijalne imovine | 40 | 8.100 | 40 | 8.100 | |
| Primljena dividenda | 18 | 124 | 108 | 5.120 | 328 |
| Povećanje financijske imovine | - | (56.691) | - | (50.169) | |
| (Povećanje)/smanjenje depozita | 25.804 | 85.256 | 25.419 | 86.863 | |
| Primici od danih zajmova | 92 | 312 | 92 | 312 | |
| Primici od prodaje financijske imovine | 2.733 | - | 2.733 | - | |
| Stjecanje nekontrolirajućeg interesa | - | (1.223) | - | (1.223) | |
| Primici od kamata | 2.101 | 3.728 | 1.712 | 3.395 | |
| Neto novac iz investicijskih aktivnosti | (9.830) | 11.981 | 2.054 | 20.457 | |
| Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti | |||||
| Primici od zajmova i kredita | 7.224 | - | - | - | |
| Otplate zajmova i kredita | 26 | (19.293) | (21.377) | (18.490) | (21.377) |
| Plaćena dividenda | 26 | (39.244) | (82.030) | (39.244) | (82.030) |
| Plaćanje obveza po najmu | (712) | (339) | (712) | (339) | |
| Neto novac iz financijskih aktivnosti | (52.025) | (103.746) | (58.446) | (103.746) | |
| Neto (smanjenje)/povećanje novca i novčanih | |||||
| ekvivalenata | (609) | (9.080) | (452) | (7.033) | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku godine | 1.308 | 10.388 | 609 | 7.642 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine | 23 | 699 | 1.308 | 157 | 609 |
Grupu Plava laguna Poreč čine društvo Plava laguna d.d., Poreč, dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam (Matica) i njegova ovisna Društva (Grupa):
Matica i ovisna društva registrirani su pri Trgovačkom sudu u Pazinu izuzev društva Hotel Croatia d.d. koji je registriran pri Trgovačkom sudu u Dubrovniku.
Većinski vlasnik Društva na dan 31. prosinca 2024. i 2023. godine je društvo Adriatic Investment Grupa sa sjedištem u Velikom Vojvodstvu Luxembourg, koje je u potpunom vlasništvu Sutivan Investments Anstalt, Liechtenstein. Krajnji vlasnik Društva je Vallum Foundation.
Sjedište Grupe (Društva) Plava laguna nalazi se u Poreču, Rade Končara 12, Hrvatska.
Na dan 31. prosinca 2024. i 2023. godine dionice Matice kotirale su na redovitom tržištu dioničkih društava na Zagrebačkoj burzi.
Uprava
Dragan Pujas Predsjednik, od listopada 2019. Damir Mendica Član, od siječnja 2018. Danira Rančić Član, od siječnja 2018.
Predsjednik i članovi Uprave predstavljaju Društvo neovisno i u potpunosti.
Financijski izvještaji Društva i Grupe sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni od Europske unije ("EU MSFI").
Financijski izvještaji su pripremljeni na načelu povijesnog troška, izuzev financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koje se mjeri po fer vrijednosti. Ovi financijski izvještaji su pripremljeni za Grupu i Društvo.
Financijski izvještaji pripremljeni su u eurima ("eur"), koji su također i funkcionalna valuta Društva, zaokruženo na najbližu tisuću.
Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat kojih čini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od takvih procjena.
Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke su predmet redovitog pregleda. Utjecaj korekcije računovodstvene procjene se priznaje u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i na buduća razdoblja.
Financijski izvještaji pripremljeni su pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja Društva. Uprava vjeruje kako je primjena pretpostavke o vremenskoj neograničenosti poslovanja u pripremi financijskih izvještaja primjerena.
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.
Konsolidirani financijski izvještaji uključuju financijske izvještaje Društva i društava pod kontrolom Društva te njegovih ovisnih društava (zajedno "Grupa"), zajedno s udjelima Grupe u pridruženim društvima.
Grupa primjenjuje MSFI 3 "Poslovna spajanja" za računovodstveno iskazivanje poslovnih spajanja, a računovodstvene politike primijenjene pri tim stjecanjima opisane su u nastavku. Poslovna spajanja iskazuju se primjenom metode stjecanja na datum stjecanja, na dan kada je Grupa stekla kontrolu.
Grupa mjeri goodwill na datum stjecanja kao:
Ako zbroj predstavlja negativnu vrijednost, dobitak proizašao iz povoljne kupnje se odmah priznaje u račun dobiti ili gubitka. Prenesena naknada ne uključuje iznose koji se odnose na podmirenje prethodnih poslovnih odnosa. Takvi se iznosi u pravilu priznaju kroz dobiti ili gubitak.
Goodwill nastao stjecanjem ovisnog društva iskazuje se u okviru nematerijalne imovine. Zasebno iskazan goodwill godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti ili kad god postoje pretpostavke za umanjenje te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne ukidaju. Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca za koje se očekuje da će imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao goodwill.
Ovisna društva su sva društva (uključujući i društva s posebnom namjenom) nad kojima Grupa ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama. Postojanje i učinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene ima li Grupa kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Ovisna društva su u potpunosti konsolidirana od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu te se isključuju iz konsolidacije od dana kad ta kontrola prestane.
Grupa primjenjuje politiku prema kojoj transakcije s manjinskim dioničarima koji ne rezultiraju gubitkom kontrole tretira kao transakcije s većinskim vlasnicima Grupe. Kod otkupa dionica od manjinskih dioničara razlika između plaćenih iznosa i pripadajućeg udjela u neto imovini ovisnog društva iskazuju se u kapitalu. Dobici ili gubici vezani uz prodaju manjinskim udjelima također se iskazuju u kapitalu.
Promjene ulaganja u ovisna društva koje ne rezultiraju gubitkom kontrole iskazuju se kao transakcije s imateljima dionica u svojstvu vlasnika te takve prilagodbe nemaju utjecaj na goodwill niti se priznaju kroz dobit ili gubitak unutar izvještaja o dobiti ili gubitku. Prilagodbe nekontrolirajućih udjela temelje se na razmjernom iznosu neto imovine podružnice.
Unutargrupna stanja i transakcije, te nerealizirani prihodi i rashodi (s izuzetkom dobitaka ili gubitaka po osnovi tečajnih razlika), koji proizlaze iz unutargrupnih transakcija, eliminiraju se prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja. Nerealizirani gubici se eliminiraju na isti način kao i nerealizirani dobici, ali samo pod uvjetom da nema dokaza o umanjenju vrijednosti.
Ovisna društva su sva društva (uključujući društva posebne namjene) u kojima Društvo ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, što generalno podrazumijeva imanje više od polovice glasačkih prava. Prilikom određivanja ima li Društvo kontrolu nad drugim poduzećem, razmatra se postojanje i učinak potencijalnih glasačkih prava koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti. Ulaganja u ovisna društva inicijalno se priznaju po trošku, a potom po trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Testiranje umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna društva provodi se na godišnjoj razini.
Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Donositelj glavnih poslovnih odluka je Uprava Grupe kojoj je povjereno upravljanje hotelsko - turističkim objektima i sadržajima.
Transakcije u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'financijskih prihoda/rashoda – neto'.
Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Zemljište se ne amortizira kao ni imovina u izgradnji. Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:
| Građevinski objekti | 10 - 25 godina |
|---|---|
| Postrojenja i oprema | 3 - 10 godina |
| Ostala sredstva | 4 - 10 godina |
Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva.
U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i uključuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'ostali dobici-neto'.
Nematerijalnu imovinu čine licence za softver koje se kapitaliziraju na temelju troškova koji nastaju dovođenjem softvera u upotrebu. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe od 4 godine.
Potraživanja od kupaca, dani zajmovi i depoziti početno se priznaju u trenutku nastanka. Sva ostala financijska imovina i financijske obveze početno se priznaju kada Grupa (Društvo) postane stranka ugovornih odredbi instrumenta.
Financijska imovina (osim ako je potraživanje od kupaca bez značajne financijske komponente) ili financijska obveza početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, za stavku koja nije iskazana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju. Potraživanje od kupaca bez značajne komponente financiranja početno se mjeri na osnovi MSFI 15 transakcijske cijene.
Po početnom priznavanju financijska imovina iskazuje se po: amortiziranom trošku; fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – dužničko ulaganje ili fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Financijska imovina ne reklasificira se nakon početnog priznavanja, osim ako Grupa (Društvo) ne promijeni svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom, u kojem se slučaju sva financijska imovina reklasificira prvog dana prvog izvještajnog razdoblja nakon promjene poslovnog modela.
Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i nije klasificirana kao imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:
Sva financijska imovina koja nije klasificirana kao financijska imovina mjerena po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kao što je opisano gore, mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
Financijska imovina koja uključuje i ulaganja u financijske fondove a koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka naknadno se mjeri po fer vrijednosti. Neto dobici i gubici uključujući sve prihode od kamata ili dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka. Financijska imovina iskazana po amortiziranom trošku naknadno se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak umanjuje se za gubitke od umanjenja vrijednosti. Prihodi od kamata, tečajne razlike i umanjenje vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Svaki dobitak ili gubitak od prestanka priznavanja priznaje se u računu dobiti i gubitka.
b) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)
Financijske obveze klasificiraju se kao financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Financijska obveza klasificirana je po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ukoliko je namijenjena trgovanju, ukoliko predstavlja derivativ ili ukoliko je klasificirana kao takva pri početnom priznavanju. Financijske obveze mjerene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka mjere se po fer vrijednosti, a neto dobici i gubici, uključujući sve rashode od kamata, priznaju se u računu dobiti i gubitka. Ostale financijske obveze naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Rashodi od kamata i dobici i gubici od tečajnih razlika priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dobit ili gubitak kod prestanka priznavanja također se priznaje u računu dobiti i gubitka.
c) Prestanak priznavanja
Grupa (Društvo) prestaje priznavati financijsku imovinu kada isteknu ugovorna prava na novčane tokove od financijske imovine ili ako Grupa (Društvo) prenese prava na primanje ugovornih novčanih tokova u transakciji u kojoj su preneseni svi ključni rizici i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom ili u kojima Grupa (Društvo) niti prenosi niti zadržava sve rizike i koristi povezane s vlasništvom te ne zadržava kontrolu nad financijskom imovinom.
Grupa (Društvo) prestaje priznavati financijsku obvezu kada su njene ugovorne obveze ispunjene, otkazane ili su istekle. Grupa (Društvo) također prestaje priznavati financijsku obvezu kada su njezini uvjeti izmijenjeni i kada su novčani tokovi izmijenjene obveze bitno različiti, u kojem se slučaju nova financijska obveza na temelju izmijenjenih uvjeta priznaje po fer vrijednosti. Prilikom prestanka priznavanja financijske obveze, razlika između knjigovodstvene vrijednosti i plaćene naknade (uključujući sva prenesena nenovčana sredstva ili preuzete obveze) priznaje se u računu dobiti i gubitka.
Financijska imovina i financijske obveze netiraju se i neto iznos prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada, i samo kada, Grupa (Društvo) trenutno ima zakonski provedivo pravo na prebijanje iznosa i namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili realizirati imovinu i istovremeno podmiriti obvezu.
d) Netiranje (nastavak)
Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijskog sredstva i prihod od kamata raspoređuje tijekom relevantnog razdoblja.
Prihodi od dužničkih instrumenata, osim financijske imovine određene za iskazivanje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, priznaju se po osnovi efektivne kamate.
Grupa (Društvo) priznaje rezerviranja za umanjenja vrijednosti po osnovi očekivanih kreditnih gubitaka vezano uz financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku.
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti mjere se na jedan od sljedećih načina:
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti za financijsku imovinu koja se vodi po amortiziranom trošku uvijek se mjeri u iznosu ukupnog očekivanog kreditnog gubitka u ukupnom ekonomskom vijeku navedene imovine.
Pri prosuđivanju ukoliko se kreditni rizik financijske imovine znatno povećao od inicijalnog priznavanja i prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka, Grupa (Društvo) razmatra razumne i potkrijepljive informacije koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize, temeljene na povijesnom iskustvu Grupe (Društva) i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti, uključujući informacije koje se odnose na budućnost.
Grupa (Društvo) smatra da je kreditni rizik financijske imovine znatno porastao ako je proteklo više od 60 dana od dana njenog dospijeća. Grupa (Društvo) smatra da financijska imovina nije nadoknadiva ako nije vjerojatno da će dužnik platiti svoje obveze prema Grupi (Društvu) u potpunosti bez da Grupa (Društvo) treba pokrenuti radnje poput iskorištenja sredstva osiguranja (ako postoje). Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene očekivanog kreditnog gubitka je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Grupa (Društvo) izloženo kreditnom riziku.
Očekivani kreditni gubici procjena su ponderiranih vjerojatnosti kreditnih gubitaka. Kreditni gubici mjere se kao sadašnja vrijednost svih novčanih manjkova (tj. razlika između novčanih tijekova na koje Grupa (Društvo) ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Grupa (Društvo) očekuje da će stvarno primiti). Očekivani kreditni gubitci diskontiraju se po efektivnoj kamatnoj stopi predmetne financijske imovine.
Na svaki datum izvještavanja Grupa (Društvo) procjenjuje ukoliko je financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku umanjene vrijednosti. Financijska imovina umanjene je vrijednosti kada nastane jedan ili više događaja koji imaju štetan utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove od te financijske imovine.
Dokaz da je potrebno umanjenje financijske imovine uključuje sljedeće:
Na svaki datum izvještavanja, Grupa (Društvo) pregledava knjigovodstvene iznose nefinancijske imovine (osim zaliha i odgođene porezne imovine) kako bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja (ukoliko bi ih bilo). Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Grupa (Društvo) procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina Grupe (Društva) se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja.
Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope nakon oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.
Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod.
Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se relevantna imovina iskazuje po revaloriziranom iznosu, u kojem se slučaju poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti tretira kao povećanje revalorizacije.
Zalihe sirovina, gotovih proizvoda i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Trošak se određuje po metodi ponderiranih prosječnih cijena.
Novac i novčane ekvivalente čini novac u banci i blagajni, depozite po viđenju kod banaka s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće.
Prilikom sklapanja ugovora, Grupa (Društvo) procjenjuje da li ugovor je, ili sadrži, najam. Ugovor je, ili sadrži, najam ako se ugovorom prenosi pravo upravljanja nad korištenjem odnosne imovine u određenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Kako bi procijenila sadrži li ugovor prijenos prava upravljanja nad upotrebom odnosne imovine, Grupa (Društvo) koristi definicije najmova iz MSFI-a 16.
Prilikom sklapanja ili izmjene ugovora koji sadrže komponente najma, Grupa (Društvo) raspoređuje naknade iz ugovora na svaku komponentu najma na temelju njegove relativne samostalne cijene.
Grupa (Društvo) prepoznaje imovinu s pravom upotrebe i obvezu za najmove na datum početka najma. Imovina s pravom upotrebe se početno mjeri po trošku, koji se sastoji od početnog iznosa mjerenja obveze po najmu prilagođenog za sva plaćanja najma izvršena na datum početka najma ili prije, uvećana za sve izravne početne troškove koji su nastali i procijenjene troškove rastavljanja i uklanjanja odnosne imovine ili obnove mjesta na kojem se imovina nalazi ili vraćanja odnosne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta najma, umanjeno za sva primljena odobrenja za najam.
Imovina s pravom upotrebe se naknadno amortizira koristeći linearnu metodu od datuma početka najma do isteka perioda najma, osim ako se do kraja razdoblja najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese na Grupu (Društvo) ili ako trošak imovine s pravom upotrebe odražava da će Grupa (Društvo) iskoristiti mogućnost kupnje. U tom slučaju imovina s pravom upotrebe će se amortizirati od datuma početka najma do kraja njezina korisnog vijeka korištenja, koji se utvrđuje na istoj osnovi kao i za slične nekretnine ili opremu.
Obveza za najmove se početno mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najmova koja nisu plaćena do tog datuma, diskontirano primjenjujući kamatnu stopu koja proizlazi iz najma ili, ako se ta stopa ne može izravno utvrditi, granična kamatna stopa zaduživanja Grupe (Društva). Općenito, Grupa (Društvo) koristi svoju graničnu stopa zaduživanja kao diskontnu stopu.
Grupa (Društvo) utvrđuje svoju graničnu stopu posuđivanja koristeći kamatnu stopu od raznih eksternih izvora financiranja i radi određene prilagodbe koje odražavaju uvjete iz najma i vrste unajmljene imovine.
Obveza za najmove se mjeri po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne stope. Ona se ponovo mjeri kada nastanu promjene u budućim plaćanjima najma zbog promjena indeksa ili stopa, ako postoji promjena u procjeni očekivanog iznosa plaćanja na temelju jamstava za ostatak vrijednosti, ako Grupa (Društvo) promjeni svoje procjene da li će koristiti mogućnost kupovine, produljenja ili raskida ili ako nastanu promjene plaćanjima najma koja su fiksna.
Kada se obveza za najam ponovo mjeri na navedeni način, odgovarajuće izmjene se rade i na knjigovodstvenoj vrijednosti imovine s pravom upotrebe, ili se evidentiraju u računu dobiti ili gubitka ukoliko je knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom upotrebe svedena na nulu. Grupa (Društvo) prikazuje imovinu s pravom korištenja, koja ne udovoljava definiciji investicijske imovine, u zasebnim stavkama u izvještaju o financijskom položaju.
Grupa (Društvo) je odabralo da neće primjenjivati navedeni standard na imovinu s pravom upotrebe i obveze za najmove za imovinu koja je niske vrijednosti i kratkoročne najmove, uključujući informatičku opremu. Grupa (Društvo) prepoznaje plaćanja najmova povezanih s takvim najmovima kao trošak po linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma.
Prilikom sklapanja ili izmjene ugovora koji sadrže komponente najma, Grupa (Društvo) raspodjeljuje naknade u okviru ugovora na svaku komponentu najma na temelju njegove relativne samostalne cijene.
Kada Grupa (Društvo) djeluje kao najmodavac, ono utvrđuje na početku je li svaki od najmova financijski ili poslovni najam.
Da bi klasificirali svaki najam, Grupa (Društvo) radi sveukupnu procjenu o tome prenose li se najmom gotovo svi rizici i koristi povezane s vlasništvom odnosne imovine. Ukoliko je to slučaj, onda je to financijski najam; a ukoliko to nije slučaj, onda je to poslovni najam. Kao dio procjene, Grupa (Društvo) razmatra određene indikatore poput toga da li je najam sklopljen za većinski dio korisnog vijeka trajanja odnosne imovine.
Grupa (Društvo) priznaje primljena plaćanja najmova kao prihod od poslovnih najmova na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma kao sastavni dio 'ostalih prihoda'.
Dionički kapital sastoji se od redovnih i povlaštenih dionica. Povlaštene dionice nose pravo na povlaštenu fiksnu dividendu u iznosu od 0,03 eura po dionici godišnje (2023.: 0,03 eura), te redovnu dividendu u visini dividende koja se isplaćuje po svakoj redovnoj dionici. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije, umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Grupe (Društva) sve do povlačenja dionica ili njihovog ponovnog izdavanja. Kada se takve dionice kasnije ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima (Grupe) Društva.
Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Naknade koje se plaćaju pri ugovaranju kredita priznaju se kao troškovi transakcije zajma do mjere u kojoj je vjerojatno da će dio zajma ili cjelokupan zajam biti povučen.
Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa (Društvo) ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.
Obveze prema dobavljačima su iznosi koji se odnose na kupljenu robu i usluge u redovnom poslovanju. Ako se plaćanje očekuje unutar 1 godine dana, obveza se prikazuje unutar kratkoročnih obveza, a ako ne, onda se prikazuje unutar dugoročnih obveza.
Obveze prema dobavljačima se početno priznaju po fer vrijednosti, a u budućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Rezerviranja se odnose na rezerviranja za sudske sporove te rezerviranja za jubilarne nagrade i otpremnine.
Rezerviranja se priznaju ako Grupa (Društvo) ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezerviranja se ne priznaju za buduće gubitke iz poslovanja.
Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifičniza navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.
Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se unutar dobiti ili gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.
Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene temeljene na zakonima koji su važeći na datum izvještavanja. Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.
Odgođena porezna imovina predstavlja iznos poreza na dobit koji se može nadoknaditi budućim odbitcima od oporezive dobiti i izražava se u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se u visini porezne olakšice koja je vjerojatno ostvarena. Tijekom određivanja buduće oporezive dobiti i iznosa poreznih pogodnosti koje će se vjerojatno stvoriti u budućnosti, Uprava Grupe (Društva) donosi prosudbe i primjenjuje procjene na temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i očekivanja budućeg dohotka za koji se vjeruje da razumno pod postojećim okolnostima.
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Grupa (Društvo) u ime svojih zaposlenika koji su članovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Grupa (Društvo) nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Grupa (Društvo) nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa (Društvo) prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja. Grupa (Društvo) priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.
Grupa (Društvo) priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Grupa (Društvo) priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora i sati preraspodjele na dan bilance.
Grupa (Društvo) priznaje rezerviranje za jubilarne nagrade kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza.
Turističke usluge uključuju noćenja, konzumaciju hrane i pića, korištenje wellnessa i ostale usluge tijekom smještaja gostiju. Grupa (Društvo) pruža turističke usluge na temelju cijena ugovora na određeno vrijeme kod kojih su dogovoreni cjenici sastavni dio svakog ugovora. Cjenici uključuju količine i vrste smještajnih jedinica i ostalih usluga i definiraju se razdobljem na koje se usluga odnosi. Svi popusti obračunati u cjeniku predstavljaju smanjenje prodajne cijene. Nadalje, Društvo dodjeljuje bodove lojalnosti kupcima. Dio ostvarenog prihoda od turističkih usluga se alocira na bodove lojalnosti (odgođeni prihodi) koji se realizira u trenutku iskorištenja dodijeljenih bodova. Dodijeljeni bodovi se mjere po fer vrijednosti u trenutku izdavanja te na temelju procjene iskoristivosti dodijeljenih bodova.
Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom turističkih usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge pružene razmjerno ukupnoj ugovorenoj usluzi, s obzirom na to da kupci dobivaju uslugu i pogodnosti korištenja usluge ravnomjerno tijekom razdoblja korištenja usluge, odnosno trajanja ugovora (kroz vrijeme).Prosječno razdoblje trajanja usluge je nekoliko dana, a ukupno priznavanje prihoda ograničeno je na razdoblje kad su smještajne jedinice otvorene za primanje gostiju tijekom turističke sezone, a sve u roku jedne kalendarske godine. Iznos prihoda koji treba priznati određuje se osnovi stvarne popunjenosti smještajnih jedinica i potrošnji ostalih usluga koje gosti koriste i dogovorene cijene u trenutku korištenja. Grupa (Društvo) osigurava hranu i pića u hotelskim sobama kao i u hotelskim restoranima koji se priznaju kao prihod u trenutku kada je usluga pružena.
Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kada je vrijednost potraživanja umanjena, Grupa (Društvo) umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraživanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, što predstavlja procijenjenu vrijednost očekivanih novčanih priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta. Ravnomjerno ukidanje diskonta u budućim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata. Prihodi od kamata od zajmova čija je naplata upitna, priznaju se koristeći metodu originalne efektivne kamatne stope.
Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.
Zarada po dionici se obračunava dijeljenjem dobiti ili gubitka koji pripada dioničarima Grupe s prosječnim ponderiranim brojem redovitih dionica u izdanju tijekom godine.
Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.
Ulaganja u nekretnine iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Amortizacija ulaganja u nekretnine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka od 10 do 25 godina.
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Sljedeći izmijenjeni standardi u primjeni su od 1. siječnja 2024. godine, usvojeni su u EU, ali nisu imali značajnog utjecaja na Društvo i Grupu:
Novi standardi i tumačenja koji još nisu usvojeni
• Dodaci MRS-u 21 Nedostatak zamjenjivosti (objavljeni 15. kolovoza 2023. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine). Društvo ne očekuje značajan utjecaj dodataka na svoje financijske izvještaje.
Objavljeno je nekoliko novih standarda i tumačenja koji su obvezni za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine ili kasnije, koja nisu usvojena u EU i koje Društvo i Grupa nisu ranije usvojili:
Osim ako gore nije drugačije navedeno, ne očekuje se da će novi standardi i tumačenja značajno utjecati na financijske izvještaje Društva i Grupe.
Aktivnosti koje Grupa (Društvo) obavlja izlažu ga raznim financijskim rizicima: tržišnom riziku (uključuje valutni rizik, kamatni rizik novčanog toka i fer vrijednosti i cjenovni rizik), kreditnom riziku i riziku likvidnosti. Upravljanje rizicima u odnosu na navedene rizike provodi Uprava Grupe (Društva).
Računovodstvene politike primjenjuju se na financijske instrumente kako slijedi:
| Financijska | ||||
|---|---|---|---|---|
| Financijska | imovina po fer | Financijska | ||
| imovina po | vrijednosti kroz | imovina po fer | ||
| amortiziranom | sveobuhvatnu | vrijednosti kroz | ||
| trošku | dobit | RDG | Ukupno | |
| 31. prosinca 2024. | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur |
| Ulaganja u dionice domaćih poduzeća | - | 470 | - | 470 |
| Kupci i ostala potraživanja | 2.321 | - | - | 2.321 |
| Dani depoziti i krediti | 31.795 | - | - | 31.795 |
| Udjeli u investicijskom fondu | - | - | 58.899 | 58.899 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 699 | - | - | 699 |
| Ukupno | 34.815 | 470 | 58.899 | 94.184 |
| _ | _ | _ | _ |
| Financijska | ||||
|---|---|---|---|---|
| Financijska | imovina po fer | Financijska | ||
| imovina po | vrijednosti kroz | imovina po fer | ||
| amortiziranom | sveobuhvatnu | vrijednosti kroz | ||
| trošku | dobit | RDG | Ukupno | |
| 31. prosinca 2023. | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur |
| Ulaganja u dionice domaćih poduzeća | - | 2.876 | - | 2.876 |
| Kupci i ostala potraživanja | 2.189 | - | - | 2.189 |
| Dani depoziti i krediti | 57.672 | - | - | 57.672 |
| Udjeli u investicijskom fondu | - | - | 56.691 | 56.691 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 1.308 | - | - | 1.308 |
| Ukupno | 61.169 | 2.876 | 56.691 | 120.736 |
| _ | _ | _ | _ |
| Financijska | ||||
|---|---|---|---|---|
| Financijska | imovina po fer | Financijska | ||
| imovina po | vrijednosti kroz | imovina po fer | ||
| amortiziranom | sveobuhvatnu | vrijednosti kroz | ||
| trošku | dobit | RDG | Ukupno | |
| 31. prosinca 2024. | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur |
| Ulaganja u dionice domaćih poduzeća | - | 385 | - | 385 |
| Kupci i ostala potraživanja | 2.112 | - | - | 2.112 |
| Dani depoziti i krediti | 22.716 | - | - | 22.716 |
| Udjeli u investicijskom fondu | - | - | 52.123 | 52.123 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 157 | - | - | 157 |
| Ukupno | 24.985 | 385 | 52.123 | 77.493 |
| _ | _ | _ | _ |
| Ukupno | 50.678 | 2.828 | 50.169 | 103.675 |
|---|---|---|---|---|
| Novac i novčani ekvivalenti | 609 | - | - | 609 |
| Udjeli u investicijskom fondu | - | - | 50.169 | 50.169 |
| Dani depoziti i krediti | 48.208 | - | - | 48.208 |
| Kupci i ostala potraživanja | 1.861 | - | - | 1.861 |
| Ulaganja u dionice domaćih poduzeća | - | 2.828 | - | 2.828 |
| 31. prosinca 2023. | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur |
| trošku | dobit | RDG | Ukupno | |
| imovina po amortiziranom |
vrijednosti kroz sveobuhvatnu |
imovina po fer vrijednosti kroz |
||
| Financijska | imovina po fer | Financijska | ||
| Financijska |
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
|
| Posudbe | 73.677 | 85.636 | 67.256 | 85.636 |
| Dobavljači i ostale obveze | 24.402 | 31.907 | 23.299 | 31.139 |
| Ukupno | 98.079 | 117.543 | 90.555 | 116.775 |
| _ | _ | _ | _ |
(i) Valutni rizik
Valutni rizik proizlazi iz budućih komercijalnih transakcija, te priznate imovine i obveza koja je denominirana u stranim valutama. Grupa i Društvo nisu značajno izloženo valutnom riziku obzirom da je većina prihoda od prodaje, dugoročnog duga i oročenih depozita iskazana u eurima. Republika Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao službenu novčanu jedinicu i zakonsko sredstvo plaćanja. Ovim prestaju valutni rizici u odnosu na transakcije Grupe i Društva denominirane u eurima. Ostale valute se odnose na američki dolar i britanske funte. Valutna struktura financijskih instrumenata iz djelokruga MSFI-ja 9 za Grupu (Društvo) na dan 31. prosinca 2024. i 2023. godine prikazana je u nastavku:
Grupa
| 31. prosinca 2024. | EUR | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Financijska imovina Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja |
2.320 | 1 | 2.321 |
| Dani krediti i depoziti | 30.186 | 1.609 | 31.795 |
| Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 470 | 470 | |
| Udjeli u investicijskom fondu | 58.899 | - | 58.899 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 660 | 39 | 699 |
| Ukupno | 92.535 _ |
1.649 _ |
94.184 _ |
| Financijske obveze - po amortiziranom trošku | |||
| Posudbe | 73.677 | - | 73.677 |
| Dobavljači i ostale obveze | 24.402 | - | 24.402 |
| Ukupno | 98.079 | - | 98.079 |
| Neto izloženost | _ (5.544) |
_ 1.649 |
_ (3.895) |
| _ | _ | _ | |
| 31. prosinca 2023. | EUR | Ostalo | Ukupno |
| Financijska imovina | |||
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 2.176 | 13 | 2.189 |
| Dani krediti i depoziti | 56.084 | 1.588 | 57.672 |
| Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 2.876 | - | 2.876 |
| Udjeli u investicijskom fondu | 56.691 | - | 56.691 |
| Novac i novčani ekvivalenti | 1.222 | 86 | 1.308 |
| Ukupno | 119.049 | 1.687 | 120.736 |
| Financijske obveze - po amortiziranom trošku | _ | _ | _ |
| Posudbe | 85.636 | - | 85.636 |
| Dobavljači i ostale obveze | 31.906 | 1 | 31.907 |
| Ukupno | 117.542 | 1 | 117.543 |
| Neto izloženost | _ 1.507 |
_ 1.686 |
_ 3.193 |
| _ | _ | _ |
(i) Valutni rizik (nastavak)
| 31. prosinca 2024. | EUR | Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Financijska imovina | |||
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 2.111 | 1 | 2.112 |
| Dani krediti i depoziti | 21.921 | 795 | 22.716 |
| Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 385 | - | 385 |
| Udjeli u investicijskom fondu | 52.123 | 52.123 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 129 | 28 | 157 |
| Ukupno | 76.669 _ |
824 _ |
77.493 _ |
| Financijske obveze - po amortiziranom trošku | |||
| Posudbe | 67.256 | - | 67.256 |
| Dobavljači i ostale obveze | 23.299 | - | 23.299 |
| Ukupno | 90.555 | - | 90.555 |
| Neto izloženost | (13.886) |
824 |
(13.062) |
| 31. prosinca 2023. | EUR | Ostalo | Ukupno |
| Financijska imovina | |||
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 1.857 | 4 | 1.861 |
| Dani krediti i depoziti | 47.584 | 624 | 48.208 |
| Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 2.828 | - | 2.828 |
| Udjeli u investicijskom fondu Novac i novčani ekvivalenti |
50.169 537 |
72 | 50.169 609 |
| Ukupno | 102.975 | 700 | 103.675 |
| _ | _ | _ | |
| Financijske obveze - po amortiziranom trošku | |||
| Posudbe | 85.636 | - | 85.636 |
| Dobavljači i ostale obveze | 31.138 | 1 | 31.139 |
| Ukupno | 116.774 | 1 | 116.775 |
| Neto izloženost | _ (13.799) |
_ 699 |
_ (13.100) |
| _ | _ | _ |
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
(a) Tržišni rizik (nastavak)
Portfelj utrživih vlasničkih vrijednosnica Grupe (Društva), koje se u bilanci vode po fer vrijednosti, čini Grupu (Društvo) podložnom cjenovnom riziku. Cjenovni rizik je rizik da će se vrijednost financijskog instrumenta mijenjati kao rezultat promjena tržišnih cijena, bez obzira jesu li promjene nastale kao rezultat faktora specifičnih za određeni instrument ili njegova izdavatelja ili faktora koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Grupa (Društvo) nije značajno izloženo cjenovnom riziku obzirom da ima samo ograničen broj kotiranih vlasničkih ulaganja.
Većina financijske imovine Grupe (Društva) je beskamatna. Grupa (Društvo) je izložena kamatnom riziku novčanog toka po depozitima kod banaka koji su ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu. Kamatni rizik nije značajan jer su rokovi dospijeća ovih depozita kratkoročni. Kamatne stope na depozite kretale su se u 2024. i 2023. godini u rasponu od 2,85% do 3,86%.
Dugovi Grupe (Društva) ugovoreni su po fiksnoj kamatnoj stopi, što smanjuje izloženost Grupe (Društva) kamatnim rizicima novčanog toka. Rizik fer vrijednosti kamatnih stopa ovih zaduženja ne smatra se značajnim obzirom da se posudbe ugovaraju po tržišnim kamatnom stopama.
Na dan bilance Grupa (Društvo) je izložena kreditnom riziku uglavnom kroz depozite kod banaka. Financijske institucije čine domaće banke koje nemaju kreditni rejting, međutim njihove matične banke u inozemstvu imaju visoki rejting u rasponu od A do BBB+ (2023.: A do BBB+) (Standard & Poor`s).
Novčane transakcije provode se putem visoko kvalitetnih hrvatskih banaka. Grupa (Društvo) ima samo kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće.
Grupa (Društvo) je izložena kreditnom riziku kroz poslovanje s kupcima. Grupa (Društvo) ima uspostavljene politike koje osiguravaju da je prodaja odvija uglavnom s kupcima koji plaćaju unaprijed (zakupnine), u gotovini ili putem značajnijih kreditnih kartica (individualni kupci, tj. fizičke osobe), te klijentima s odgovarajućom kreditnom poviješću (uglavnom agencije).
Očekivani kreditni gubici potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja napravljeni su na osnovi procjene kreditnog rizika. Uprava prati naplativost potraživanja putem tjednih izvještaja o pojedinačnim stanjima potraživanja. Vrijednost svih potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja svedena je na nadoknadivu vrijednost. Kreditni rizik koji se odnosi na potraživanja po kreditima sveden je na minimum. Grupa (Društvo) primjenjuje politike koje ograničavaju visinu izloženosti kreditnom riziku prema bilo kojoj financijskoj ustanovi.
Maksimalna izloženost kreditnom riziku na datum izvještavanja proizlazi iz financijske imovine klasificirane u kredite i potraživanja kako slijedi:
| Grupa | Društvo | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | ||
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | ||
| Potraživanja od kupaca | 475 | 1.215 | 270 | 941 | |
| Potraživanja od zakupca | 1.400 | 158 | 1.394 | 104 | |
| Ostala potraživanja | 446 | 816 | 448 | 816 | |
| Dani depoziti i krediti | 31.795 | 57.672 | 22.716 | 48.208 | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 699 | 1.308 | 157 | 609 | |
| Ukupno | 34.815 _ |
61.169 _ |
24.985 _ |
50.678 _ |
|
Društvo
| (u tisućama eura) | Nedospjela | 1-90 dana kašnjenja |
91-180 dana kašnjenja |
Preko 180 dana kašnjenja |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| 2023. | |||||
| Očekivani kreditni gubici (%) | -13,5% | -2,5% | -20,5% | -69,3% | -30,8% |
| Knjigovodstvena vrijednost | 562 | 280 | 166 | 502 | 1.510 |
| Očekivani kreditni gubici | (76) | (7) | (34) | (348) | (465) |
| Potraživanja od kupaca- neto | 486 _ |
273 _ |
132 _ |
154 _ |
1.045 _ |
| 2024. | |||||
| Očekivani kreditni gubici (%) | -0,5% | -11,7% | -66,8% | -98,8% | -28,3% |
| Knjigovodstvena vrijednost | 1.308 | 334 | 187 | 492 | 2.321 |
| Očekivani kreditni gubici | (7) | (39) | (125) | (486) | (657) |
| Potraživanja od kupaca- neto | 1.301 _ |
295 _ |
62 _ |
6 _ |
1.664 _ |
b) Kreditni rizik (nastavak)
Grupa
| (u tisućama eura) | Nedospjela | 1-90 dana kašnjenja |
91-180 dana kašnjenja |
Preko 180 dana kašnjenja |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| 2023. | |||||
| Očekivani kreditni gubici (%) | -11,8% | -5,1% | -13,7% | -81,6% | -39,8% |
| Knjigovodstvena vrijednost | 645 | 430 | 256 | 950 | 2.281 |
| Očekivani kreditni gubici | (76) | (22) | (35) | (775) | (908) |
| Potraživanja od kupaca- neto | 569 _ |
408 _ |
221 _ |
175 _ |
1.373 _ |
| 2024. | |||||
| Očekivani kreditni gubici (%) | -0,5% | -9,7% | -51,4% | -97,7% | -29,2% |
| Knjigovodstvena vrijednost | 1.361 | 431 | 243 | 612 | 2.647 |
| Očekivani kreditni gubici | (7) | (42) | (125) | (598) | (772) |
| Potraživanja od kupaca- neto | 1.354 _ |
389 _ |
118 _ |
14 _ |
1.875 _ |
| Grupa | Društvo |
|---|---|
| 1.102 | 672 |
| 106 | 92 |
| (300) | (299) |
| 908 | 465 _ |
| 310 | 308 |
| (446) | (116) |
| 772 | 657 _ |
Razborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca, osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava adekvatnim iznosom ugovorenih kreditnih linija i sposobnost podmirenja svih obveza. Uprava dnevno prati razinu dostupnih izvora novčanih sredstava putem izvještaja o stanju novčanih sredstava i obveza.
Uprava svakodnevno nadgleda priljev i odljev na temelju mjesečnih projekcija novčanog toka. Grupa (Društvo) sve svoje obveze podmiruje po dospijeću. Društvo višak likvidnosti ulaže u investicijske fondove koji imaju nizak rizik.
Tablica u nastavku prikazuje financijske obveze Grupe (Društva) na datum bilance prema ugovorenim dospijećima. Iznosi iskazani u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove. Budući da je dospijeće većine zajmova dogovoreno najkasnije do 2029. godine, stvarne buduće isplate mogu varirati od prikazanih.
Grupa
| Do 1 | Preko 5 | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| godine | 1-2 godine | 2-5 godina | godina | Ukupno | |
| 31. prosinca 2024. | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur |
| Posudbe | 19.721 | 17.073 | 37.600 | 2.538 | 76.932 |
| Obveze za najam | 4.451 | 4.365 | 12.746 | 172.666 | 194.228 |
| Dobavljači i ostale obveze | 24.402 | - | - | - | 24.402 |
| Ukupno obveze | 48.574 | 21.438 | 50.346 | 175.204 | 295.562 |
| 31. prosinca 2023. | _ | _ | _ | _ | _ |
| Posudbe | 19.799 | 18.726 | 41.320 | 9.622 | 89.467 |
| Obveze za najam | 468 | 548 | 1.208 | 1.255 | 3.479 |
| Dobavljači i ostale obveze | 31.907 | - | - | - | 31.907 |
| Ukupno obveze | 52.174 | 19.274 | 42.528 | 10.877 | 124.853 |
| _ | _ | _ | _ | _ |
| Do 1 | Preko 5 | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| godine | 1-2 godine | 2-5 godina | godina | Ukupno | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| 31. prosinca 2024. | |||||
| Posudbe | 18.726 | 16.103 | 34.839 | - | 69.668 |
| Obveze za najam | 4.451 | 4.365 | 12.746 | 172.666 | 194.228 |
| Dobavljači i ostale obveze | 23.299 | - | - | - | 23.299 |
| Ukupno obveze | 46.476 | 20.468 | 47.585 | 172.666 | 287.195 |
| 31. prosinca 2023. | _ | _ | _ | _ | _ |
| Posudbe | 19.799 | 18.726 | 41.320 | 9.622 | 89.467 |
| Obveze za najam | 468 | 548 | 1.208 | 1.255 | 3.479 |
| Dobavljači i ostale obveze | 31.139 | - | - | - | 31.139 |
| Ukupno obveze | 51.406 | 19.274 | 42.528 | 10.877 | 124.085 |
| _ | _ | _ | _ | _ |
Ciljevi Grupe (Društva) prilikom upravljanja kapitalom su očuvanje sposobnosti Grupe (Društva) da nastavi poslovanje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti kako bi omogućilo povrat ulaganja vlasniku te da održi optimalnu strukturu kapitala kako bi umanjilo trošak kapitala. Društvo i Grupa nadziru kapital u skladu sa zakonskim propisima koji zahtijevaju minimalni uplaćeni kapital od 25 tisuća eura za dionička društva.
Grupa (Društvo) razmatra optimalnu strukturu kapitala u kontekstu omjera dug/EBITDA, kako bi se očuvala sposobnost Grupe da nastavi poslovanje pod pretpostavkom vremenske neograničenosti. Grupa i Društvo nisu podložni vanjskim zahtjevima drugih ugovornih klauzula (dug/kapital).
Određene računovodstvene politike i objavljivanja Grupe (Društva) zahtijevaju mjerenje fer vrijednosti, kako za financijsku tako i za nefinancijsku imovinu i obveze. Grupa (Društvo) ima uspostavljen sustav kontrola u okviru mjerenja fer vrijednosti koji podrazumijeva cjelokupnu odgovornost Uprave i funkcije financija vezanu uz nadziranje svih značajnijih mjerenja fer vrijednosti te konzultiranje s vanjskim stručnjacima i ima odgovornost izvještavanja, u vezi gore navedenog, onih koji su zaduženi za korporativni nadzor.
Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju Uprava i odjel financija ocjenjuju osiguravaju li dokazi prikupljeni od trećih strana da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, uključujući i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.
Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koji se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:
• Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.
• Razina 2 - ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene) bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).
• Razina 3 - ulazne varijable za imovinu ili obveze koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan izvještavanja. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim uvjetima.
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer, OTC derivativi) utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguće, a oslanjaju se što je manje moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ukoliko su sve značajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2. Ako se jedna ili više značajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima, procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3.
Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti je bila:
| Grupa | Društvo | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
||
| Razina 2 | 59.369 | 59.567 | 52.508 | 52.997 | |
| Ukupno | 59.369 | 59.567 | 52.508 | 52.997 | |
| _ | _ | _ | _ |
Tijekom 2024. i 2023. godine nije bilo reklasifikacija u druge razine.
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Grupa (Društvo) korištenjem nekog sredstva troši ekonomske koristi sadržane u tom sredstvu, a koje se intenzivnije smanjuju uslijed ekonomskog i tehnološkog starenja. Stoga je prilikom utvrđivanja korisnog vijeka uporabe sredstva, pored razmatranja očekivane upotrebe temeljem fizičkog korištenja, potrebno uvažiti promjene potražnje na turističkom tržištu koje će potencirati bržu ekonomsku zastarjelost kao i brži intenzitet razvoja novih tehnologija. S te osnove suvremeno poslovanje u hotelskoj industriji nameće potrebu za sve učestalijim ulaganjima te ova okolnost doprinosi činjenici da se korisni vijek uporabe sredstva smanjuje.
Rukovodeći se povijesnim činjenicama, a sukladno mišljenjima tehničkog odjela, za građevinske objekte usuglašen je stav menadžmenta o preostalom korisnom vijeku upotrebe od 10-25 godina. Korisni vijek upotrebe preispitan je i za opremu i ostala sredstva. Korisni vijek uporabe nekretnine, postrojenja i opreme bit će periodično preispitan kako bi se utvrdilo postoje promjene u okolnostima u odnosu na prethodnu procjenu. Promjene u procjeni, ako ih bude, prikazat će se u budućim razdobljima kroz promijenjeni trošak amortizacije tijekom preostalog, promijenjenog korisnog vijeka uporabe.
Kada bi korisni vijek uporabe nekretnina, postrojenja i opreme bio 5 % duži, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za godinu bila bi viša za 1.275 tisuće eura za Grupu, odnosno 1.183 tisuće eura viša za Društvo, a neto knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme bila bi viša za 1.555 tisuća eura za Grupu, odnosno 1.443 tisuća eura viša za Društvo.
Kada bi korisni vijek uporabe nekretnina, postrojenja i opreme bio 5 % kraći, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za godinu bila bi niža za 1.275 tisuća eura za Grupu, odnosno 1.183 tisuće eura niža za Društvo, a neto knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme bila bi niža za 1.555 tisuću eura za Grupu, odnosno 1.443 tisuća eura niža za Društvo.
Zasebno iskazan goodwill godišnje se testira na umanjenje vrijednosti ili kad god postoje pretpostavke za umanjenje te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne ukidaju. Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca za koje se očekuje da će imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao goodwill.
Jedinica koja stvara novac odnosi se na nekretnine kojima je ranije upravljalo Društvo Istraturist d.d. Nekretnine se nalaze u Istri, Umagu. Na temelju analize budućeg novčanog toka, nije identificirano umanjenje vrijednosti goodwilla. Ključne pretpostavke korištene za procjenu nadoknadivog iznosa su diskontna stopa od 8,48% i stopa rasta od 1,5%. Korišteni kapitalni izdaci baziraju se na projekcijama do 2035. godine. Kada bi se ključne pretpostavke promijenile za 1 pp navedeno nebi dovelo do potrebe za umanjenjem vrijednosti goodwilla.
Trošak definiranih planiranih naknada je utvrđen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene uključuju pretpostavke o diskontiranim stopama, budućim povećanjima plaća i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode navedenih planova, te procjene sadržavaju element neizvjesnosti. Ključne korištene pretpostavke su diskontna stopa od 3% i stopa fluktuacije za jubilarne nagrade od 3,9% za muškarce i 4% za žene.
Odgođena porezna imovina predstavlja iznose poreza na dobit koji su nadoknadivi na temelju budućih odbitaka oporezive dobiti te se iskazuje u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se do visine poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni. Prilikom utvrđivanja buduće oporezive dobiti i iznosa poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni u budućnosti, Uprava donosi prosudbe i izrađuje procjene na temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i očekivanja budućih prihoda za koje se smatra da su razumni u postojećim okolnostima. Društvo je, sukladno Zakonu o poticanju ulaganja, podnijelo prijavu za stjecanje statusa nositelja potpore za projekt ulaganja za razdoblje od 2022. do 2025. godine. Na temelju realiziranih ulaganja do 31. prosinca 2024., Društvo je steklo pravo na porezni poticaj u visini od 7,3 milijuna eura, od čega je 7,0 milijuna eura iskoristilo za umanjenje obveze poreza na dobit za 2024. godinu.
U skladu s odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("ZOTZ") koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2010. godine obračunavala se koncesijska naknada za korištenja turističkog zemljišta površine 4,13 milijuna m2 za Društvo i Grupu.
Stupanjem na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("ZNGZ") 2. svibnja 2020. godine prestao je važiti ZOTZ. ZNGZ propisuje obavezu da se u predviđenim rokovima utvrde i formiraju nekretnine na procijenjenim dijelovima kampa, hotela, turističkih naselja i ostalog građevinskog zemljišta kao predmet prava vlasništva Društva i Grupe te nekretnine na neprocijenjenim dijelovima kampa, hotela, turističkih naselja i ostalog građevinskog zemljišta kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne samouprave. Za dijelove zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne samouprave Društvo i Uprava će sklopiti ugovore o zakupu na rok od 50 godina. Od stupanja na snagu ZNGZ-a do dana sklapanja ugovora o zakupu, zakupnina će se plaćati prema površini turističkog zemljišta za koju je obračunavana koncesijska naknada na temelju ZOTZ-a i to u visini 50% naknade do konačnog rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Jedinični iznos zakupnine te način i rokove plaćanja propisati će Vlada uredbama.
Vlada Republike Hrvatske je dana 8. veljače 2024. godine donijela dvije uredbe kojima se uređuju turistička zemljišta: (1) Uredbu o načinu određivanja jediničnog iznosa zakupnine za turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel i turističko naselje, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu i (2) Uredbu o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište u kampu, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu (dalje u tekstu: Uredbe). Društvo i Grupa su nakon donesenih Uredbi revidirali površine turističkog zemljišta te procijenili 3,6 milijuna m².
Nakon donošenja Uredbi, Društvo i Grupa su u 2023. godini iskazali iznos troška zakupnine po novim površinama i cijenama sukladno odredbama iz Uredbi te korigirali prethodno iskazanu obvezu za koncesije za razdoblje od svibnja 2020.- do 31. prosinca 2023. godine. Ukupni efekt obračuna zakupnina po novodonesenim Uredbama iskazan u 2023. godini prikazan je u Bilješci 9 Ostali poslovni rashodi.
Obračunati godišnji iznos zakupnine za turističko zemljište za 2024. godinu primjenom odredbi ZNGZ i Uredbi te nakon donošenja jediničnog iznosa zakupnine od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iznosi 6.562 tisuće eura za Društvo i Grupu što uključuje fiksna plaćanja i varijabilna plaćanja zakupnine, koja su ograničena na visinu od 4% prihoda hotela, turističkog naselja ili kampa godišnje.
Varijabilna plaćanja za 2024. godinu u visini od 2.840 tisuća eur priznata su u račun dobiti i gubitka kroz troškove zakupa (bilješka 9.), dok je za fiksna plaćanja u visini od 3.722 tisuća eur Društvo i Grupa su postupili sukladno zahtjevima MSFI 16, primjenom diskontne stope od 5,14% i iskazalo vrijednost imovine s pravom korištenja i obveza u iznosu od 70.065 tisuća eura.
Kada bi se diskontna stopa povećala za 1 pp, uz nepromijenjenost ostalih varijabli, neto dobit za godinu bila bi za 190 tisuće eura manja, a knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja bila bi za 9,5 milijuna eura manja za Društvo i Grupu.
Kada bi se diskontna stopa smanjila za 1 pp, uz nepromijenjenost ostalih varijabli, neto dobit za godinu bila bi za 255 tisuće eura veća, a knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja bila bi za 12 milijuna eura veća za Društvo i Grupu.
Grupa i Društvo minimalno jednom godišnje provjeravaju knjigovodstvene iznose nefinancijske imovine kako bi utvrdili postoje li naznake umanjenja vrijednosti. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najnižu razinu kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja novca). U 2024. i 2023. godini nije bilo indikatora umanjenja vrijednosti.
Globalni rizici proizlaze iz događaja nad kojima Društvo i Grupa nemaju kontrolu kao što su pandemije, prirodne katastrofe poput zagađenja mora i zraka, pogoršanja kvalitete zraka i mora zbog neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, građanskih nemira i ratova, ekonomskog usporavanja i globalne financijske krize koji utječu na smanjenje kupovne moći gostiju i porasta sigurnosnih rizika prilikom putovanja.
Grupa i Društvo prate okolnosti vezane uz aktualnu geopolitičku situaciju i sukobe na relaciji Ukrajina – Rusija i Izrael – Palestina. Prema dostupnim informacijama, obje situacije ne bi se značajno trebale odraziti na poslovanje Grupe i Društva.
Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Grupe (Društva) čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka te je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.
Grupa (Društvo) prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u tri glavna poslovna segmenta: hoteli i apartmani, kampovi te ostali poslovni segmenti. Ostali segmenti obuhvaćaju usluge turističke agencije, marine, usluge najamnina, organizacija sportskih i zabavnih događaja (ATP turnir) i ostale slične usluge.
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2024. su kako slijedi:
2024
| Ukupno | Ostali | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Hoteli i | poslovni | poslovni | |||
| apartmani | Kampovi | segmenti | segmenti | Ukupno | |
| 000'eur | |||||
| Ukupni prihodi od prodaje | 186.209 | 54.591 | 240.800 | 7.321 | 248.121 |
| Poslovni rashodi | (124.911) | (26.002) | (150.913) | (5.480) | (156.393) |
| Dobit/(gubitak) prije oporezivanja | 36.341 | 22.441 | 58.782 | 939 | 59.721 |
| Amortizacija (bilješka 15 i 16) | (25.119) | (7.587) | (32.706) | (1.023) | (33.729) |
| Porez na dobit | - | - | - | - | (3.579) |
| Ukupno imovina | 242.210 | 71.640 | 313.850 | 10.442 | 324.292 |
| Kapitalna ulaganja | 28.271 | 16.454 | 44.725 | 280 | 45.005 |
| Ukupno obveze | 4.285 | 1.517 | 5.802 | 104 | 5.906 |
Informacije o pojedinim poslovnim segmentima za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. su kako slijedi:
| Hoteli i apartmani |
Kampovi | Ukupno poslovni segmenti |
Ostali poslovni segmenti |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| 241.711 | ||||
| (125.512) | (24.915) | (150.427) | (4.853) | (155.280) |
| 36.938 | 18.680 | 55.618 | 527 | 56.145 |
| (32.410) | ||||
| (8.962) | ||||
| 324.573 | ||||
| 28.225 | ||||
| 3.013 | 895 | 3.908 | 134 | 4.042 |
| 185.329 (24.549) - 246.726 17.050 |
50.019 (6.845) - 66.626 10.570 |
235.348 (31.394) - 313.352 27.620 |
6.363 (1.016) - 11.221 605 |
| 2024 000'eur |
2023 000'eur |
|
|---|---|---|
| Ukupni prihodi od prodaje po poslovnim segmentima | 240.800 | 235.348 |
| Ukupni prihodi od prodaje po ostalim poslovnim segmentima | 7.321 | 6.363 |
| Inter-segmentalni prihodi po poslovnim segmentima | (8.718) | (8.734) |
| Prihodi od prodaje vanjskih kupaca | 239.403 | 232.977 |
| Dobit/(gubitak) prije poreza po poslovnim segmentima | 58.782 | 55.618 |
| Dobit/(gubitak) prije poreza po ostalim segmentima | 939 | 527 |
| Dobit/(gubitak) prije poreza | 59.721 | 56.145 |
Usklađenje imovine i obveza po segmentima s imovinom i obvezama Grupe kako slijedi:
| 2024 | 2023 | |||
|---|---|---|---|---|
| Imovina | Obveze | Imovina | Obveze | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Imovina/Obveze po poslovnim segmentima | 313.850 | 5.802 | 313.352 | 3.908 |
| Imovina/Obveze po ostalim segmentima | 10.442 | 104 | 11.221 | 134 |
| Nealocirano: | 215.602 | 194.907 | 151.903 | 148.952 |
| Financijska imovina raspoloživa za prodaju | 59.369 | - | 59.567 | - |
| Dani krediti i depoziti | 31.795 | - | 57.672 | - |
| Novac i novčani ekvivalenti | 699 | - | 1.308 | - |
| Odgođena porezna imovina | 1.104 | - | 844 | - |
| Rezerviranje | - | 2.139 | - | 2.168 |
| Posudbe | - | 73.677 | - | 88.257 |
| Odgođena porezna obveza | - | 4.962 | - | 5.421 |
| Obveze za najam | 72.597 | 2.621 | ||
| Ostala imovina/obveze | 122.007 | 40.904 | 32.512 | 50.485 |
| Ukupno | 539.266 | 200.185 | 476.476 | 152.994 |
Ostala neraspoređena imovina odnosi se na imovinu u izgradnji, pravo korištenja imovine, potraživanja od kupaca i predujmove prema dobavljačima. Ostale neraspoređene obveze odnose se na predujmove kupaca, obveze prema zaposlenima i neraspoređene obveze prema dobavljačima.
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Prihod smještaja | 204.336 | 198.266 | 187.607 | 183.511 |
| Prihodi hrane i pića a la carte | 11.467 | 11.145 | 8.452 | 8.440 |
| Ostali prihodi od prodaje usluga | 14.726 | 12.411 | 9.908 | 8.066 |
| Prihodi od ugovora s kupcima | 230.529 | 221.822 | 205.967 | 200.017 |
| Prihod od najma | 7.836 | 5.795 | 7.651 | 5.631 |
| Ostali prihod | 519 | 204 | 511 | 186 |
| Ukupni prihodi | 238.884 | 227.821 | 214.129 | 205.834 |
| _ | _ | _ | _ |
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Sirovine i materijal | ||||
| Utrošena energija i voda | 14.875 | 14.698 | 13.996 | 13.892 |
| Utrošene sirovine i materijal | 20.416 | 20.810 | 18.176 | 18.745 |
| Trošak sitnog inventara | 1.693 | 1.745 | 1.484 | 1.574 |
| Ukupno | 36.984 | 37.253 | 33.656 | 34.211 |
| Vanjske usluge | ||||
| Usluge održavanja | 6.160 | 5.904 | 5.825 | 5.520 |
| Provizije agencija | 8.536 | 9.219 | 8.536 | 9.219 |
| Usluge pranja i čišćenja | 4.145 | 3.469 | 3.887 | 3.223 |
| Usluge zaštite na čuvanju imovine i osoba |
2.541 | 2.149 | 2.359 | 1.988 |
| Komunalne usluge | 2.980 | 2.839 | 2.897 | 2.765 |
| Reklama i propaganda | 1.948 | 1.877 | 1.678 | 1.585 |
| Usluge zabave i animacije | 2.474 | 2.296 | 2.355 | 2.203 |
| Prijevozne usluge i telekomunikacija |
828 | 897 | 603 | 613 |
| Usluge student servisa | 819 | 868 | 653 | 696 |
| Najamnine | 528 | 525 | 192 | 198 |
| Usluge ATP -tenis turnira | 784 | 687 | - | - |
| Ostale usluge | 1.594 | 1.369 | 1.423 | 1.212 |
| Ukupno | 33.337 | 32.099 | 30.408 | 29.222 |
| Ukupno | _ 70.321 |
_ 69.352 |
_ 64.064 |
_ 63.433 |
| _ | _ | _ | _ |
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Neto plaće | 29.663 | 27.687 | 26.671 | 24.995 |
| Doprinosi za mirovinsko osiguranje | 7.800 | 7.674 | 6.982 | 6.922 |
| Doprinosi za zdravstveno osiguranje | 6.577 | 6.206 | 5.893 | 5.589 |
| Ostali doprinosi i porezi na plaće | 4.092 | 3.760 | 3.761 | 3.455 |
| Ostali troškovi zaposlenih | 9.578 | 8.865 | 8.505 | 7.877 |
| Ukupno | 57.710 | 54.192 | 51.812 | 48.838 |
| _ | _ | _ | _ | |
| Broj zaposlenih na dan 31. prosinca | 1.601 | 1.700 | 1.440 | 1.529 |
U 2024. godini je ukupno 7.792 tisuće eura (2023: 7.506 tisuća eura) uplaćeno u sustav mirovinskog osiguranja na razini Grupe te 6.996 tisuća eura na razini Društva (2023: 6.747 tisuća eura).
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 000'eur |
2023 000'eur |
2024 000'eur |
2023 000'eur |
|
| Zakup turističkog zemljišta /i/ | 2.840 | 8.499 | 2.840 | 8.499 |
| Komunalne i slične naknade, porezi i | ||||
| doprinosi | 4.548 | 4.024 | 4.199 | 3.687 |
| Intelektualne usluge /ii/ | 5.036 | 4.422 | 1.890 | 1.770 |
| Premije osiguranja | 721 | 717 | 654 | 658 |
| Bankarske usluge i članarine udruženjima | 1.593 | 1.467 | 1.023 | 950 |
| Putovanja i reprezentacija | 313 | 258 | 193 | 163 |
| Povećanje rezerviranja za sudske sporove | 15 | 47 | 15 | 47 |
| Ostalo | 2.641 | 3.123 | 2.210 | 2.267 |
| Ukupno | 17.707 | 22.557 | 13.024 | 18.041 |
| _ | _ | _ | _ |
/i/ Kao što je objašnjeno u Bilješci 5 e), Grupa i Društvo su u 2023. godini trošak zakupa iskazali sukladno Uredbama koje su stupile na snagu 17. veljače 2024. godine.
/ii/ U intelektualnim uslugama iskazane su naknade revizorima za reviziju financijskih izvješća Grupe za 2024. godinu iznosile su 90 tisuću eura (2023. godina: 91 tisuća eura) te ostale dopuštene revizijske usluge vezane za izvješće o primicima i izvješće o održivosti iznosile su 10 tisuća eur.
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
|
| Neto dobici (gubici) od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | (1.780) | 4.373 | (1.140) | 4.372 |
| Ostali dobici / (gubici) - neto | (1.780) | 4.373 | (1.140) | 4.372 |
| _ | _ | _ | _ |
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Financijski prihodi | ||||
| Prihodi od dividendi - povezana društva | - | - | 5.000 | 225 |
| Prihodi od dividendi - nepovezana društva | 124 | 108 | 120 | 103 |
| Prihodi od kamata na novčane depozite i | ||||
| kredite | 2.277 | 3.557 | 1.888 | 3.224 |
| Neto pozitivne tečajne razlike iz financijskih aktivnosti | 90 | - | 43 | - |
| Dobit od prodaje udjela | 1.915 | - | 1.915 | - |
| Ostali financijski prihodi | 2.245 | 195 | 1.991 | 195 |
| Ukupni financijski prihodi | 6.651 | 3.860 | 10.957 | 3.747 |
| Financijski rashodi | ||||
| Trošak kamata | 1.435 | 1.593 | 1.271 | 1.593 |
| Trošak kamata - Najmovi MSFI16 | 3.478 | 52 | 3.478 | 52 |
| Ostali financijski rashodi | 16 | 91 | 16 | 61 |
| Ukupni financijski rashodi | 4.929 | 1.736 | 4.765 | 1.706 |
| Neto financijski prihodi | 1.722 | 2.124 | 6.192 | 2.041 |
| _ | _ | _ | _ |
Porez na dobit Grupe (Društva) prije oporezivanja razlikuje se od teoretskog iznosa koji bi se izračunao po poreznoj stopi od 18% kako slijedi:
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Trošak tekućeg poreza na dobit | 4.314 | 9.358 | 3.263 | 8.953 |
| Odgođeni porezni trošak/(prihod) | (735) | (396) | (572) | (675) |
| Porez na dobit | 3.579 | 8.962 | 2.691 | 8.278 |
| Grupa | Društvo | |||
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Dobit prije poreza | 59.721 | 56.145 | 59.940 | 52.709 |
| Porez na dobit po stopi od 18% | 10.750 | 10.106 | 10.789 | 9.488 |
| Učinak neoporezivih prihoda | (138) | (65) | (1.028) | (96) |
| Učinak porezno nepriznatih rashoda | 288 | 99 | 251 | 64 |
| Učinak poreznog poticaja | (7.321) | (1.178) | (7.321) | (1.178) |
| Trošak poreza na dobit | 3.579 | 8.962 | 2.691 | 8.278 |
| Efektivna porezna stopa | ||||
| 5,99% | 15,96% | 4,49% | 15,71% |
Društva Plava laguna d.d. je temeljem Zakona o poticanju ulaganja podnijelo prijavu i steklo status korisnika potpore za projekt ulaganja u periodu od 2022. do 2025. godine. Temeljem realiziranih ulaganja do 31.12.2024. stečeno je pravo za porezni poticaj u visini od 7,3 milijuna eura, te je iznos od 7,0 milijuna eura iskorišten za umanjenje porezne osnovice poreza na dobit za 2024. godinu
Iskorišteni iznos poticaja iskazan u 2023. godini u visini od 1.178 tisuća eura odnosi se na projekte ulaganja za period od 2017. do 2022. godine.
U skladu s lokalnim propisima, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Grupe u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te može uvesti dodatne porezne procjene i kazne.
Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit koja pripada dioničarima Društva podijeli s ponderiranim prosječnim brojem dionica (redovnih i povlaštenih), bez redovnih i povlaštenih dionica koje su kupljene od strane Društva i drže se kao vlastite dionice (bilješka 24). Ukupni broj redovnih dionica tijekom 2024. i 2023. godine iznosio je 2.197.772, a broj trezorskih dionica za obje godine bio je 2.346, dakle prosječno ponderirani broj redovnih dionica u oba razdoblja bio je 2.195.426 dionica. Broj izdanih povlaštenih dionica i ponderirani prosječni broj povlaštenih dionica je u oba razdoblja iznosio 420.000 dionica.
Razrijeđena zarada po dionici za 2024. i 2023. godinu jednaka je osnovnoj zaradi po dionici, budući da Grupa nije imala konvertibilnih instrumenata i opcijskih dionica tijekom obje godine.
| 2024. | Redovne i povlaštene dionice |
|---|---|
| Ukupan broj izdanih dionica | 2.617.772 |
| 000'eur | |
| Dobit za godinu koja pripada dioničarima | 56.142 |
| Fiksna dividenda za povlaštene dioničare | (13) |
| Dobit za godinu koja pripada dioničarima | 56.129 |
| Prosječni ponderirani broj dionica bez vlastitih dionica | 2.615.426 |
| Osnovna i razrijeđena zarada po dionici (EUR) | 21,46 |
| 2023. | Redovne i povlaštene dionice |
| Ukupan broj izdanih dionica | 2.617.772 |
| 000'eur | |
| Dobit za godinu koja pripada dioničarima | 47.125 |
| Fiksna dividenda za povlaštene dionice | (13) |
| Dobit za godinu koja pripada dioničarima | |
| 47.112 | |
| Dobit za godinu koja pripada dioničarima | |
| Prosječni ponderirani broj dionica bez vlastitih dionica | 2.615.426 |
| Osnovna i razrijeđena zarada po dionici (EUR) | 18,01 |
Dividenda će biti računovodstveno iskazana sukladno odluci dioničara na svojoj redovnoj godišnjoj Skupštini. Neisplaćena dividenda za Grupu za razdoblje od 2005. do 2023. godine u iznosu od 1.375 tisuće eura prikazana je kao obveza za dividendu u okviru stavke "dobavljači i ostale obveze" (2023: 1.271 tisuća eura) (Društvo za 2024: 1.334 tisuća eura te 2023: 1.230 tisuća eura).
| (u tisućama eura) | Zemljište i građevinski objekti |
Postrojenja i oprema |
Ostala sredstva |
Imovina u izgradnji |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023 | |||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku | 327.975 | 13.595 | 5.834 | 4.110 | 351.514 |
| godine | |||||
| Povećanja | - | - | - | 28.011 | 28.011 |
| Prijenosi | 16.144 | 4.525 | 941 | (21.610) | - |
| Prodaja | (3.959) | (130) | (108) | - | (4.197) |
| Otpisi | (9) | (30) | - | - | (39) |
| Transfer u Ulaganja u nekretnine | (674) | - | - | - | (674) |
| Amortizacija | (25.852) | (4.339) | (1.281) | - | (31.472) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine |
313.625 | 13.621 | 5.386 | 10.511 | 343.143 |
| Stanje 31. prosinca 2023. | |||||
| Nabavna vrijednost | 751.101 | 91.216 | 20.030 | 10.511 | 872.858 |
| Akumulirana amortizacija | (437.476) | (77.595) | (14.644) | - | (529.715) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 313.625 | 13.621 | 5.386 | 10.511 | 343.143 |
| Za godinu koja je završila 31.prosinca 2024. | |||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine |
313.625 | 13.621 | 5.386 | 10.511 | 343.143 |
| Povećanja | - | - | - | 44.270 | 44.270 |
| Prijenosi | 22.595 | 5.499 | 2.170 | (30.264) | - |
| Prodaja | - | (30) | (7) | - | (37) |
| Otpis | (1.748) | (48) | (15) | - | (1.811) |
| Transfer u Ulaganja u nekretnine | (1.209) | - | - | - | (1.209) |
| Amortizacija | (25.541) | (4.494) | (1.389) | - | (31.424) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine |
307.722 | 14.548 | 6.145 | 24.517 | 352.932 |
| Stanje 31. prosinca 2024. | |||||
| Nabavna vrijednost | 766.032 | 92.045 | 22.178 | 24.517 | 904.772 |
| Akumulirana amortizacija | (458.310) | (77.497) | (16.033) | - | (551.840) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 307.722 | 14.548 | 6.145 | 24.517 | 352.932 |
| Društvo | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama eura) | Zemljište i građevinski objekti |
Postrojenja i oprema |
Ostala sredstva |
Imovina u izgradnji |
Ukupno |
| Za godinu koja je završila 31.prosinca 2023. | |||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine |
277.305 | 12.437 | 5.737 | 4.091 | 299.570 |
| Povećanja | - | - | - | 27.408 | 27.408 |
| Transferi | 16.098 | 4.269 | 941 | (21.308) | - |
| Prodaja | (3.477) | (99) | (103) | - | (3.679) |
| Otpisi | (8) | (30) | - | - | (38) |
| Transfer iz/(u) ulaganja u nekretnine | (674) | - | - | - | (674) |
| Amortizacija | (23.202) | (4.039) | (1.280) | - | (28.521) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine Stanje 31. prosinca 2023. |
266.042 | 12.538 | 5.295 | 10.191 | 294.066 |
| Nabavna vrijednost | 675.899 | 83.349 | 19.897 | 10.191 | 789.336 |
| Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti |
(409.857) | (70.811) | (14.602) | - | (495.270) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 266.042 | 12.538 | 5.295 | 10.191 | 294.066 |
| Za godinu koja je završila 31.prosinca 2024. | |||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine |
266.042 | 12.538 | 5.295 | 10.191 | 294.066 |
| Povećanja | - | - | - | 36.251 | 36.251 |
| Prijenos | 20.082 | 2.813 | 2.170 | (25.065) | - |
| Prodaja | - | (1) | - | - | (1) |
| Otpisi | (1.134) | (30) | (15) | - | (1.179) |
| Transfer u Ulaganja u nekretnine | (1.209) | - | - | - | (1.209) |
| Amortizacija | (22.874) | (4.013) | (1.387) | - | (28.274) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine |
260.907 | 11.307 | 6.063 | 21.377 | 299.654 |
| Stanje 31. prosinca 2024. | |||||
| Nabavna vrijednost | 690.381 | 82.646 | 22.052 | 21.377 | 816.456 |
| Akumulirana amortizacija | (429.474) | (71.339) | (15.989) | - | (516.802) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 260.907 | 11.307 | 6.063 | 21.377 | 299.654 |
Na dan 31. prosinca 2024. neto knjigovodstvena vrijednost zemljišta i zgrada Grupe koje su založene kao osiguranje otplate dugoročnih posudbi iznosila je 91.560 tisuća eura (2023: EUR 94.856 tisuća eura). Imovina u izgradnji se odnosi na ulaganja u turističke objekte.
Knjigovodstvena vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme Grupe, koja je klasificirana prema MRS-u 40 Ulaganje u nekretnine kao ulaganje u nekretnine, zakupljena po operativnom najmu je kako slijedi:
| (u tisućama eura) | Grupa | Društvo |
|---|---|---|
| Stanje na dan 1. siječnja 2023. | ||
| Nabavna vrijednost | 16.871 | 16.871 |
| Akumulirana amortizacija | (13.585) | (13.585) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.286 | 3.286 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023 | ||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku razdoblja | 3.286 | 3.286 |
| Transfer sa nekretnina, postrojenja i opreme | 683 | 683 |
| Transfer akumulirane amortizacije sa nekretnina, postrojenja i opreme |
(9) | (9) |
| Trošak amortizacije za godinu | (379) | (379) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 3.581 | 3.581 |
| Stanje na dan 31. prosinac 2023. | ||
| Nabavna vrijednost | 17.554 | 17.554 |
| Akumulirana amortizacija | (13.973) | (13.973) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 3.581 | 3.581 |
| Za godinu koja je završila 31.prosinca 2024. | ||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 3.581 | 3.581 |
| Povećanje | 1.209 | 1.209 |
| Trošak amortizacije za godinu | (325) | (325) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 4.465 | 4.465 |
| Stanje na dan 31. prosinac 2024. | ||
| Nabavna vrijednost | 18.144 | 18.144 |
| Akumulirana amortizacija | (13.679) | (13.679) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 4.465 | 4.465 |
Operativni najam se odnosi na najam poslovnih prostora i ugostiteljskih objekta.
Na dan 31. prosinca 2024. godine, prema procjeni Uprave, procijenjena fer vrijednost Ulaganja u nekretnine bila je 33.624 tisuće eura (2023: 33.834 tisuća eura).
Tijekom 2024. godine Grupa je ostvarila prihod od najma iz navedene imovine u iznosu od 3.844 tisuća eura (2023.: 2.406 tisuća eura). Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine osim troška amortizacije.
Minimalni budući primici od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:
| Grupa | Društvo | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | ||
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | ||
| Do 1 godine | 3.969 | 2.817 | 3.969 | 2.817 | |
| Od 2-5 godina | 16.907 | 11.842 | 16.907 | 11.842 | |
| Ukupno | 20.876 | 14.659 | 20.876 | 14.659 | |
| _ | _ | _ | _ |
| (u tisućama eura) | Softver | Goodwill | Imovina u pripremi |
Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Stanje 1. siječanj 2023 | ||||
| Nabavna vrijednost | 4.881 | 1.656 | - | 6.537 |
| Akumulirana amortizacija | (4.366) | - | - | (4.366) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 515 | 1.656 | - | 2.171 |
| Za godinu koja je završila 31.prosinca 2023. | ||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 515 | 1.656 | - | 2.171 |
| Povećanja | - | - | 191 | 191 |
| Transferi | 191 | - | (191) | - |
| Amortizacija | (218) | - | - | (218) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 488 | 1.656 | - | 2.144 |
| Stanje 31. prosinac 2023. | ||||
| Nabavna vrijednost | 5.045 | 1.656 | - | 6.701 |
| Akumulirana amortizacija | (4.557) | - | - | (4.557) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 488 | 1.656 | - | 2.144 |
| Za godinu koja je završila 31.prosinca 2024. | ||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 488 | 1.656 | - | 2.144 |
| Povećanja | - | - | 734 | 734 |
| Transferi | 734 | - | (734) | - |
| Amortizacija | (267) | - | - | (267) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 955 | 1.656 | - | 2.611 |
| Stanje 31. prosinac 2024. | ||||
| Nabavna vrijednost | 5.742 | 1.656 | - | 7.398 |
| Akumulirana amortizacija | (4.787) | - | - | (4.787) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 955 | 1.656 | - | 2.611 |
| Društvo | ||||
|---|---|---|---|---|
| (u tisućama eura) | Softver | Goodwill | Imovina u pripremi |
Ukupno |
| Stanje 1. siječanj 2023. | ||||
| Nabavna vrijednost | 3.897 | 1.656 | - | 5.553 |
| Akumulirana amortizacija | (3.391) | - | - | (3.391) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 506 | 1.656 | - | 2.162 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. | ||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 506 | 1.656 | - | 2.162 |
| Povećanja | - | - | 189 | 189 |
| Transferi | 189 | - | (189) | - |
| Amortizacija | (212) | - | - | (212) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 483 | 1.656 | - | 2.139 |
| Stanje 31. prosinca 2023. | ||||
| Nabavna vrijednost | 4.062 | 1.656 | - | 5.718 |
| Akumulirana amortizacija | (3.579) | - | - | (3.579) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 483 | 1.656 | - | 2.139 |
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2024. | ||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 483 | 1.656 | - | 2.139 |
| Povećanja | - | - | 734 | 734 |
| Transferi | 734 | - | (734) | - |
| Amortizacija | (263) | - | - | (263) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 954 | 1.656 | - | 2.610 |
| Stanje 31. prosinca 2024. | ||||
| Nabavna vrijednost | 4.756 | 1.656 | - | 6.412 |
| Akumulirana amortizacija | (3.802) | - | - | (3.802) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost | 954 | 1.656 | - | 2.610 |
Goodwill se alocira na jedinice koje stvaraju novac za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca ("JKSN") za koje se očekuje da će imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao goodwill.
Jedinica koja stvara novac odnosi se na nekretnine kojima je ranije upravljalo Društvo Istraturist d.d. Nekretnine se nalaze u Istri, Umagu. Temeljem analize budućih novčanih tokova, nije identificirano umanjenje vrijednosti goodwilla.
Grupa (Društvo) u najmu ima poslovne prostore i pripadajuća zemljišta te područja pred hotelima i kampovima a koja se odnose na pomorsko dobro.
Varijabilni dio koncesije na pomorsko dobro koji nije iskazan unutar Imovine s pravom korištenja se obračunava kao postotak prihoda ostvarenih na pomorskom dobru.
U donjoj tablici nalazi se pregled informacija vezanih za najmove gdje je Grupa (Društvo) najmoprimac.
Izvještaj o financijskom položaju prikazuje iznose za najmove kako slijedi:
| (u tisućama eura) | Pomorsko dobro |
Poslovni prostori |
Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. | ||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 2.375 | 447 | 43 | 2.865 |
| Povećanja | - | 25 | 5 | 30 |
| Amortizacija | (224) | (116) | - | (340) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.151 | 356 | 48 | 2.555 |
| (u tisućama eura) | Pomorsko dobro |
Poslovni prostori |
Turističko zemljište |
Ostalo | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
| Za godinu koja je završila 31. prosinca 2024. | |||||
| Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine | 2.151 | 356 | - | 48 | 2.555 |
| Povećanja | 106 | 633 | 70.065 | - | 70.804 |
| Amortizacija | (235) | (208) | (1.269) | - | (1.713) |
| Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine | 2.022 | 780 | 68.796 | 48 | 71.646 |
| (u tisućama eura) | 31. prosinca 2024. | 31. prosinca 2023. |
|---|---|---|
| Obveze za najmove | ||
| Kratkoročni dio | 825 | 328 |
| Dugoročni dio | 71.772 | 2.293 |
| 72.597 | 2.621 | |
| _ | _ |
| (u tisućama eura) | Grupa i Društvo 2024 |
Grupa i Društvo 2023 |
|---|---|---|
| Od 1 do 2 godine | 766 | 332 |
| Od 2 do 5 godina | 1.428 | 1.032 |
| Preko 5 godina | 69.578 | 929 |
| Ukupno | 71.772 | 2.293 |
| _ | _ |
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti prikazuje iznose za najmove kako slijedi:
| (u tisućama eura) | Grupa i Društvo | Grupa i Društvo |
|---|---|---|
| 2024 | 2023 | |
| Amortizacija imovine s pravom korištenja | ||
| Pomorsko dobro | 235 | 224 |
| Poslovni prostori | 208 | 116 |
| Turističko zemljište | 1.269 | - |
| 1.713 | 340 | |
| Trošak kamata (uključeno u financijske troškove) | 3.478 | 52 |
| _ | _ |
U 2024. godini je ukupno otplaćeno 3.027 tisuća eura kamate i glavnice za najmove (2023: 391 tisuća eura).
Prikaz transakcija povezanih s turističkim zemljištem:
| (u tisućama eura) | Imovina s pravom korištenja |
Obveze za najam |
Priznato u računu dobiti i gubitka |
Plaćeno | Obveze za koncesiju/ zakup turističko zemljište /i/ |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| Bilješka | ||||||
| Stanje 1. siječnja 2024. godine |
27 | - | - | - | (20.921) | |
| Povećanje | 17 | 70.065 | (70.065) | - | - | |
| Amortizacija | 17 | (1.269) | - | 1.269 | - | - |
| Zakup turističkog zemljišta bilješka 9 |
9 | - | - | 2.840 | (2.304) | (536) |
| Trošak kamate- bilješka 11 | 11 | - | (3.428) | 3.428 | - | - |
| Plaćena glavnica | 26 | - | 294 | - | (294) | - |
| Plaćene kamate | - | 2.264 | - | (2.264) | - | |
| Reklasifikacija | - | 1.164 | - | - | (1.164) | |
| Plaćanja obveze za koncesiju/ zakup turističko zemljište za prijelazno razdoblje |
- | - | - | (11.562) | 11.562 | |
| Stanje 31.prosinca 2024. godine |
68.796 _ |
(69.771) _ |
7.537 _ |
(16.424) _ |
(11.059) _ |
/i/ Odnosi se na prijelazno razdoblje (bilješka 9 i bilješka 5e)
Obračunati godišnji iznos zakupnine za turističko zemljište za 2024. godinu primjenom odredbi ZNGZ i Uredbi te nakon donošenja jediničnog iznosa zakupnine od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iznosi 6.562 tisuće eura za Društvo i Grupu što uključuje fiksna plaćanja i varijabilna plaćanja zakupnine, koja su ograničena na visinu od 4% prihoda hotela, turističkog naselja ili kampa godišnje (vidjeti bilješku 5e)
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
| Društvo | |||
|---|---|---|---|
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
||
| Ovisna društva | 47.007 | 47.007 | |
| Ukupno | 47.007 | 47.007 |
| Zemlja | Vlasništvo % | ||
|---|---|---|---|
| Ovisna društva | 31.12.2024. | 31.12.2023. | |
| Travel d.o.o., Poreč | Hrvatska | 100,00 | 100,00 |
| Istra DMC d.o.o., Umag | Hrvatska | 100,00 | 100,00 |
| Istraturist j.d.o.o. /i/ | Hrvatska | 100,00 | 100,00 |
| Hotel Croatia d.d. | Hrvatska | 100,00 | 100,00 |
/i/ Društvo Istraturist j.d.o.o. nema operativnog poslovanja u 2023. i 2024. godini.
Promjene ulaganja u ovisna društva su kako slijedi:
| _ | _ | |
|---|---|---|
| Na kraju godine | 47.007 | 47.007 |
| Stjecanje nekontrolirajućeg interesa | - | 1.223 |
| Na početku godine | 47.007 | 45.784 |
| 000'eur | 000'eur | |
| 2024. | 2023. |
Ulaganje u društvo Hotel Croatia d.d. nastalo je podjelom društva Jadranski luksuzni hoteli d.d. Glavna skupština je u lipnju 2023. godine donijela odluku o prijenosu dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara, Plava Laguna d.d.
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Ulaganja u banke | 85 | 2.544 | - | 2.496 |
| Ulaganja u trgovačka društva | 385 | 332 | 385 | 332 |
| Ukupno | 470 | 2.876 | 385 | 2.828 |
/i/ Ulaganja su manja od 1% u vlasničkoj glavnici pojedinih društava.
| Na kraju godine | 470 | 2.876 | 385 | 2.828 |
|---|---|---|---|---|
| Promjena fer vrijednosti | 539 | 475 | 502 | 454 |
| Prodaja | (2.945) | - | (2.945) | - |
| Na početku godine | 2.876 | 2.401 | 2.828 | 2.374 |
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
|
Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuje sljedeće:
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
|
|---|---|---|---|---|
| Vlasničke vrijednosnice -Kotirane |
470 | 2.876 | 385 | 2.828 |
| Ukupno | 470 | 2.876 | 385 | 2.828 |
Ulaganja u vrijednosnice iskazana su po fer vrijednosti primjenom kotiranih cijena na domaćem tržištu kapitala.
b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
|
| Ulaganja u investicijske fondove | 58.899 | 56.691 | 52.123 | 50.169 |
| Ukupno | 58.899 | 56.691 | 52.123 | 50.169 |
| _ | _ | _ | _ |
| Grupa | Imovina Obveze |
Neto | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| (u tisućama eura) | ||||||
| Nekretnine, postrojenja i oprema |
- | - | (4.954) | (5.170) | (4.954) | (5.170) |
| Financijska imovina | - | - | (8) | (251) | (8) | (251) |
| Potraživanja | 15 | 23 | - | - | 15 | 23 |
| Porezni poticaji | 321 | - | - | - | 321 | - |
| Obveze | 585 | 630 | - | - | 585 | 630 |
| Jubilarne i otpremnine | 183 | 191 | - | - | 183 | 191 |
| Ukupno | 1.104 | 844 | (4.962) | (5.421) | (3.858) | (4.577) |
Na dan 31. prosinca 2024. godine odgođena porezna imovina proizašla iz obaveza iz ugovora o najmu i odgođena porezna obveza iz imovine s pravom korištenja iznose 12.846 tisuća eura za Društvo i Grupu (2023: 460 tisuća eura). Budući da se navedena odgođena imovina i obaveze prikazuju u financijskim izvještajima u neto iznosu, navedeno nema utjecaja na financijske izvještaje Društva i Grupe.
Promjene u odgođenoj poreznoj imovini i obvezama:
| Grupa | 1.1.2023 | Priznato u dobiti ili gubitku |
Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
31.12.2023 | Priznato u dobiti ili gubitku |
Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
31.12.2024 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama eura) | |||||||
| Nekretnine, postrojenja i oprema |
(5.385) | 215 | - | (5.170) | 216 | - | (4.954) |
| Financijska imovina | (169) | - | (82) | (251) | 252 | (9) | (8) |
| Potraživanja | 28 | (5) | - | 23 | (8) | - | 15 |
| Porezni poticaji | - | - | 321 | 321 | |||
| Porezni gubici | 443 | (443) | - | - | - | - | - |
| Obveze | - | 630 | - | 630 | (45) | - | 585 |
| Jubilarne i otpremnine | 203 | (1) | (11) | 191 | (1) | (7) | 183 |
| Ukupno | (4.880) | 396 | (93) | (4.577) | 735 | (16) | (3.858) |
Društvo planira realizirati odgođenu poreznu imovinu iz poreznih poticaja u 2025. godini.
| (u tisućama eura) | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Nekretnine, postrojenja i oprema |
- | - | (1.087) | (1.140) | (1.087) | (1.140) |
| Financijska imovina | - | - | (8) | (251) | (8) | (251) |
| Potraživanja | 15 | 23 | - | - | 15 | 23 |
| Porezni poticaj | 321 | - | - | - | 321 | - |
| Obveze | 585 | 630 | - | - | 585 | 630 |
| Jubilarne i otpremnine | 161 | 168 | - | - | 161 | 168 |
| Ukupno | 1.082 | 821 | (1.095) | (1.391) | (13) | (570) |
| Društvo | 1.1.2023 | Priznato u dobiti ili gubitku |
Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
31.12.2023 | Priznato u dobiti ili gubitku |
Priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti |
31.12.2024 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| (u tisućama eura) | |||||||
| Nekretnine, postrojenja i oprema |
(1.193) | 53 | - | (1.140) | 53 | - | (1.087) |
| Financijska imovina | (169) | - | (82) | (251) | 252 | (9) | (8) |
| Potraživanja | 28 | (5) | - | 23 | (8) | - | 15 |
| Porezni poticaji | - | - | - | - | 321 | - | .321 |
| Obveze | - | 630 | - | 630 | (45) | - | 585 |
| Jubilarne i otpremnine | 182 | (3) | (11) | 168 | (1) | (6) | 161 |
| Ukupno | (1.152) | 675 | (93) | (570) | 572 | (15) | (13) |
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Dugoročno: | ||||
| Dani zajmovi | - | 7 | - | 7 |
| - | 7 | - | 7 | |
| Kratkoročno: | ||||
| Dani zajmovi | 70 | 155 | 70 | 155 |
| Umanjenje vrijednosti danih zajmova | (59) | (78) | (59) | (78) |
| 11 | 77 | 11 | 77 | |
| Ukupno dani zajmovi | 11 | 84 | 11 | 84 |
| _ | _ | _ | _ |
Dospijeće dugoročnih danih zajmova je kako slijedi:
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Od 1 do 2 godine | - | 7 | - | 7 |
| Ukupno | - | 7 | - | 7 |
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 000'eur |
2023 000'eur |
2024 000'eur |
2023 000'eur |
|
| Potraživanja od kupaca u zemlji | 2.149 | 1.367 | 2.009 | 1.172 |
| Potraživanja od kupaca u inozemstvu | 498 | 914 | 312 | 338 |
| Očekivani kreditni gubici | (772) | (908) | (657) | (465) |
| Potraživanja od kupaca - neto | 1.875 | 1.373 | 1.664 | 1.045 |
| Obračunati nefakturirani prihodi | 446 | 816 | 448 | 816 |
| Ukupno | 2.321 _ |
2.189 _ |
2.112 _ |
1.861 _ |
| Potraživanja od državnih institucija | 84 | 111 | 59 | 71 |
| Potraživanja za više plaćeni PDV | 1.057 | 605 | 907 | 458 |
| Predujmovi dobavljačima | 2.879 | 573 | 599 | 541 |
| Unaprijed plaćeni troškovi | 671 | 913 | 671 | 913 |
| Ostala kratkoročna potraživanja | 289 | 550 | 222 | 484 |
| Umanjenje vrijednosti ostalih potraživanja | (172) | (314) | (172) | (314) |
| Ukupno | 7.129 _ |
4.627 _ |
4.398 _ |
4.014 _ |
Promjene umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca i ostala potraživanja:
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 000'eur |
2023 000'eur |
2024 000'eur |
2023 000'eur |
|
| Stanje 1. siječnja Nova umanjenja, neto |
1.222 | 1.104 | 779 | 674 |
| Otpis | 314 (342) |
433 (13) |
312 (22) |
420 (13) |
| Naplaćena prethodno otpisana potraživanja | (250) | (302) | (240) | (302) |
| Stanje 31. prosinca | 944 | 1.222 | 829 | 779 |
Većina potraživanja od kupaca za koji postoji ispravak vrijednosti, te kod kojih postoji opravdanost troškova pravnih postupaka, su utužena, ili su pokrenuti procesi naplate odnosno sklopljeni sporazum o podmirenju duga (nakon datuma bilance). Ishod postupka vezanog za utužena potraživanja ne može se sa sigurnošću predvidjeti, niti se može predvidjeti u kojoj mjeri će ista biti naplaćena.
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 000'eur |
2023 000'eur |
2024 000'eur |
2023 000'eur |
|
| Novac na računu u banci Novac u blagajni |
686 13 |
1.297 11 |
146 11 |
599 10 |
| 699 | 1.308 | 157 | 609 | |
| _ | _ | _ | _ |
Struktura vlasništva kapitala na 31. prosinca 2024. i 2023. godine je kako slijedi:
| Udio u | |||
|---|---|---|---|
| temeljnom | Ukupan broj | Ukupan iznos | |
| Dioničar | kapitalu % | dionica | (eur) |
| Vlasništvo nad redovnim dionicama: | |||
| Adriatic Investment Group, Luxembourg | 84,24 | 1.851.352 | 149.762.951 |
| Trezorske dionice | 0,11 | 2.346 | 189.777 |
| Ostale pravne i fizičke osobe | 15,65 | 344.074 | 27.833.463 |
| 100,00 | 2.197.772 | 177.786.191 | |
| Vlasništvo nad povlaštenim dionicama: | |||
| Adriatic Investment Group, Luxembourg | 100,00 | 420.000 | 13.860.000 |
| 100,00 | 420.000 | 13.860.000 | |
| Ukupno | 191.646.191 | ||
| _ |
Sve dionice su u cijelosti uplaćene. U 2024. godini Društvo je objavilo dividendu u iznosu od 39.244 tisuća eura (2023: 82.359 tisuća eura). Društvo je u kolovozu 2023. godine izvršilo konverziju redovnih i povlaštenih dionica u eure nakon kojeg procesa ukupni kapital iznosi EUR 191.646 tisuća te je razlika od EUR 76 tisuća nastala zbog zaokruživanja prenesena u rezerve društva.
Uz redovnu dividendu koja je objavljena i plaćena na redovne dionice, povlaštene dionice nose pravo na fiksnu godišnju povlaštenu dividendu u iznosu od 0,03 eur po dionici i nemaju pravo glasa. Fiksna godišnja dividenda se objavljuje i isplaćuje istovremeno s dividendom na redovne dionice.
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
2024. 000'eur |
2023. 000'eur |
|
| Zakonske rezerve /i/ Ostale rezerve/ii/ |
7.037 9.486 |
7.037 10.785 |
7.037 9.486 |
7.037 10.785 |
| Ukupno | 16.523 | 17.822 | 16.523 | 17.822 |
| _ | _ | _ | _ |
Ostale rezerve
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Rezerve kapitala | 4.001 | 4.001 | 4.001 | 4.001 |
| Rezerve nastale iz pripajanja | 5.117 | 5.117 | 5.117 | 5.117 |
| Rezerve za vlastite dionice | 98 | 98 | 98 | 98 |
| Rezerve-fer vrijednosti financijske imovine | 244 | 1.573 | 244 | 1.573 |
| Aktuarski dobici/(gubici) | 26 | (4) | 26 | (4) |
| Ukupno | 9.486 | 10.785 | 9.486 | 10.785 |
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| Zakonske rezerve | 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur |
| Na početku godine | 7.037 | 7.037 | 7.037 | 7.037 |
| Na kraju godine | 7.037 | 7.037 | 7.037 | 7.037 |
| Ostale rezerve | ||||
| Na početku godine | 10.785 | 10.286 | 10.785 | 10.286 |
| Vrednovanje definiranih plaćanja zaposlenicima | 30 | 51 | 30 | 51 |
| Fer vrijednost financijske imovine kroz sveobuhvatnu dobit | 44 | 372 | 44 | 372 |
| Prijenos u račun dobiti i gubitka | (1.373) | - | (1.373) | - |
| Smanjenje dioničkog kapitala | - | 76 | - | 76 |
| Na kraju godine | 9.486 | 10.785 | 9.486 | 10.785 |
i/ Zakonske rezerve formiraju se sukladno hrvatskim propisima koji propisuju da je Grupa (Društvo) dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio (5%) dobiti tekuće godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala ne dosegnu visinu od pet posto (5%) temeljnog kapitala Društva. Ova rezerva nije raspodjeljiva.
ii/ Na dan 31. prosinca 2024. godine i 31. prosinca 2023. godine, zakonske rezerve iznose 7.037 tisuća eura ili 3,67% dioničkog kapitala, dok udio zakonskih rezervi zajedno s rezervama kapitala koje nisu raspodjeljive 4.001 tisuća eura, a koje su formirane denominacijom vrijednosti dionica 2001. godine (od 247 na 239 eura po dionici prije podjele) čine udio od 5,76% (2023.: 5,76%) u temeljnom kapitalu Društva. Rezerve iz pripajanja su nastale pripajanjem društva Istraturist d.d. dana 1. siječnja 2018. godine.
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Dugoročno: | ||||
| Posudbe od banaka | 55.012 | 66.929 | 49.394 | 66.929 |
| 55.012 | 66.929 | 49.394 | 66.929 | |
| Kratkoročno: | ||||
| Kratkoročni dio posudbi od banaka | 18.514 | 18.490 | 17.711 | 18.490 |
| Obračunate kamate i naknade | 151 | 217 | 151 | 217 |
| 18.665 | 18.707 | 17.862 | 18.707 | |
| Ukupno posudbe | 73.677 | 85.636 | 67.256 | 85.636 |
| _ | _ | _ | _ |
Dugoročni krediti od banaka denominirani su u eurima uz kamatne stope u rasponu od 1,3%-1,6% godišnje. Krediti se vraćaju u jednakim godišnjim ratama te jedan kredit dospijeva u 2025. godini, a ostali u 2027. godini i u 2029. godini. Krediti su osigurani hipotekama na zemljištima i zgradama (Bilješka 15). Ugovori o kreditima sadrže obvezu ispunjenja sljedećih financijskih pokazatelja: koeficijent pokrivenosti otplate duga (DSCR) i omjer neto financijskog duga i EBITDA. Društvo je zadovoljilo navedene pokazatelje.
Društvo je tijekom 2024. godine sklopilo Ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 14.000 tisuća EUR, čije korištenje je započelo početkom 2025.godine. Ovisno društvo Hotel Croatia d.d. sklopilo je dugoročni kredit s rokom dospijeća u 2032.godini uz fiksnu kamatnu stopu od 3,09%.
Dospijeće dugoročnih posudbi je kako slijedi:
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Od 1 do 2 godine | 16.178 | 17.711 | 15.375 | 17.711 |
| Od 2 do 5 godina | 36.428 | 39.843 | 34.019 | 39.843 |
| Preko 5 godina | 2.406 | 9.375 | - | 9.375 |
| Ukupno | 55.012 | 66.929 | 49.394 | 66.929 |
| _ | _ | _ | _ |
Tablica u nastavku prikazuje neto dug na 31. prosinca:
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Novac i novčani ekvivalenti | 699 | 1.308 | 157 | 609 |
| Depoziti kod banaka i dani zajmovi | 31.795 | 57.665 | 22.716 | 48.201 |
| Dionice koje kotiraju | 470 | 2.876 | 385 | 2.828 |
| Udjeli u investicijskom fondu | 58.899 | 56.691 | 52.123 | 50.169 |
| Posudbe-dospijevaju u roku od 1 godine | (18.665) | (18.707) | (17.862) | (18.707) |
| Posudbe- dospijevaju nakon godinu dana | (55.012) | (66.929) | (49.394) | (66.929) |
| Obveze za najmove | (72.597) | (2.621) | (72.597) | (2.621) |
| Neto dug | (54.411) _ |
30.283 _ |
(64.472) _ |
13.550 _ |
| Novac i likvidna imovina | 91.863 | 118.540 | 75.381 | 101.807 |
| Posudbe-uz fiksnu kamatnu stopu | (73.677) | (85.636) | (67.256) | (85.636) |
| Obveze za najmove | (72.597) | (2.621) | (72.597) | (2.621) |
| Neto dug | (54.411) | 30.283 | (64.472) | 13.550 |
| _ | _ | _ | _ |
Tablica u nastavku prikazuje kretanje duga (uključujući najmove):
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Stanje 1. siječnja 2024. godine | 88.257 | 109.769 | 88.257 | 109.769 |
| Povećanje obveza po najmu - MSFI 16 | 70.688 | 30 | 70.688 | 30 |
| Primici od posudbi | 7.224 | - | - | - |
| Otplate posudbi i kompenzacije | (19.293) | (21.382) | (18.490) | (21.382) |
| Otplate najmovi -glavnica | (712) | (335) | (712) | (335) |
| Plaćene kamate po kreditima | (1.430) | (1.644) | (1.266) | (1.644) |
| Plaćene kamate najmovi MSFI 16 | (2.315) | (52) | (2.315) | (52) |
| Obračunate kamate | 1.435 | 1.593 | 1.271 | 1.593 |
| Obračunate kamate najmovi MSFI16 | 3.478 | 52 | 3.478 | 52 |
| Reklasifikacija na obvezu po koncesijama | (1.164) | - | (1.164) | - |
| Odgođeni prihod- kamata | 106 | 226 | 106 | 226 |
| Stanje 31.prosinca 2024. godine | 146.274 | 88.257 | 139.853 | 88.257 |
| _ | _ | _ | _ |
BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE I KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Obveze prema dobavljačima | 11.049 | 8.607 | 10.183 | 7.950 |
| Obveze prema povezanim društvima (bilješka 30) | - | - | 20 | 23 |
| Obveze za dividende (bilješka 14) | 1.375 | 1.271 | 1.334 | 1.230 |
| Obveze za nefakturirane troškove Obveze za koncesiju/zakup turističkog zemljišta – |
919 | 1.108 | 703 | 1.015 |
| obračunato, a nefakturirano | 11.059 | 20.921 | 11.059 | 20.921 |
| Financijske obveze | 24.402 | 31.907 | 23.299 | 31.139 |
| Obveze za neto plaću zaposlenima | 5.791 | 5.808 | 5.433 | 5.533 |
| Obveze za poreze i doprinose | 3.445 | 3.515 | 3.271 | 3.368 |
| Obveze za predujmove | 5.755 | 4.311 | 5.481 | 4.119 |
| Ostale kratkoročne obveze | 1.503 | 1.200 | 1.488 | 1.178 |
| Nefinancijske obveze | 16.494 | 14.834 | 15.673 | 14.198 |
| Ukupno | 40.896 _ |
46.741 _ |
38.972 _ |
45.337 _ |
| Grupa | Sudski sporovi 000'eur |
Rezerviranja za jubilarne nagrade i otpremnine 000'eur |
Ukupno 000'eur |
|---|---|---|---|
| Na dan 1. siječnja 2023. | 1.057 | 1.127 | 2.184 |
| Povećanje rezerviranja | 47 | 112 | 159 |
| Smanjenje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | - | (62) | (62) |
| Iskorišteno tijekom godine | - | (113) | (113) |
| Na dan 31. prosinca 2023. | 1.104 | 1.064 | 2.168 |
| Dugoročna | 1.095 | 933 | 2.028 |
| Kratkoročna | 9 | 131 | 140 |
| Na dan 1. siječnja 2024. | 1.104 | 1.064 | 2.168 |
| Povećanje rezerviranja | 17 | 110 | 127 |
| Smanjenje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | - | (43) | (43) |
| Iskorišteno tijekom godine | - | (113) | (113) |
| Na dan 31. prosinca 2024. | 1.121 | 1.018 | 2.139 |
| Dugoročna | 1.110 | 891 | 2.001 |
| Kratkoročna | 11 | 127 | 138 |
| Društvo | Sudski sporovi |
Rezerviranja za jubilarne nagrade i otpremnine |
Ukupno |
|---|---|---|---|
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Na dan 1. siječnja 2023. | 1.048 | 1.012 | 2.060 |
| Povećanje rezerviranja | 47 | 83 | 130 |
| Smanjenje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | - | (62) | (62) |
| Iskorišteno tijekom godine | - | (98) | (98) |
| Na dan 31. prosinca 2023. | 1.095 | 935 | 2.030 |
| Dugoročna | 1.095 | 820 | 1.915 |
| Kratkoročna | - | 115 | 115 |
| Na dan 1. siječnja 2024. | 1.095 | 935 | 2.030 |
| Povećanje rezerviranja | 15 | 103 | 118 |
| Smanjenje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | - | (37) | (37) |
| Iskorišteno tijekom godine | - | (108) | (108) |
| Na dan 31. prosinca 2024. | 1.110 | 893 | 2.003 |
| Dugoročna | 1.110 | 782 | 1.892 |
| Kratkoročna | - | 111 | 111 |
Sukladno kolektivnom ugovoru, postoji obveza isplaćivanja jubilarnih nagrada i otpremnina zaposlenicima. Zaposlenici imaju pravo na otpremninu za odlazak u redovitu mirovinu u iznosu od 1.400 eura. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema. Jubilarne nagrade se isplaćuju u skladu s duljinom neprekinutog trajanja zaposlenja u Društvu.
Trošak definiranih planiranih naknada je utvrđen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene uključuju pretpostavke o diskontiranim stopama, stopi smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode navedenih planova, te procjene sadržavaju element neizvjesnosti. Ključne korištene pretpostavke su diskontna stopa od 3,00% i stopa fluktuacije od 3,9% za muškarce i 4,0% za žene.
Rezervacije se odnose na određene sudske sporove koji su pokrenuti protiv Grupe (Društva).
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | 2024 | 2023 | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Do 1 godine | 2.560 | 1.968 | 2.560 | 1.968 |
| Od 2 do 5 godina | 2.593 | 3.248 | 2.593 | 3.248 |
| Preko 5 godina | - | 45 | - | 45 |
| Ukupno | 5.153 | 5.261 | 5.153 | 5.261 |
Rezervacije za sudske sporove procijenjene su na svaki datum izvještavanja, uzimajući u obzir vjerojatnost budućeg odljeva novčanih sredstava i uzimajući u obzir rizik i nesigurnosti oko obveze. Grupa (Društvo) se savjetuje sa svojim pravnim savjetnicima vezano za vjerojatnost odljeva sredstava kako bi podmirila takve obveze i procijenila položaj Grupe (Društva) u takvim zahtjevima.
Preuzete obveze za ugovorene investicije u turističke objekte, a za koje rezervacija nije iskazana, na 31. prosinca 2024. godine za Grupu iznose 73,4 milijuna eura (31. prosinca 2023: 19,3 milijuna eura).
Grupa (Društvo) smatra da je neposredno povezana osoba sa svojim vlasnikom i njihovim ovisnim društvima, svojim ovisnim i pridruženim društvima i ostalim društvima pod kontrolom Vallum Foundation, Vaduz, Liechtenstein, zatim sa članovima Nadzornog odbora, članovima Uprave, članovima uže obitelji Uprave, zajednički kontroliranim društvima, društvima pod značajnim utjecajem ključnog rukovodstva i njihovih užih obitelji, u skladu s definicijom navedenom u Međunarodnom računovodstvenom standardu 24 "Objavljivanje povezanih stranaka" (MRS 24).
Krajnje kontrolno društvo je Vallum Foundation, registrirano u Vaduzu, Liechtenstein.
Tijekom redovitog poslovanja Grupa (Društvo) ostvaruje transakcije s povezanim strankama. Povezane stranke su ovisna društva, većinsko vlasničko društvo, krajnje vlasničko društvo i društva pod zajedničkom kontrolom krajnjeg vlasnika.
Transakcije Društva s povezanim društvima unutar Grupe su kako slijede:
| 2024. | 2023. | |
|---|---|---|
| 000'eur | 000'eur | |
| Kupci i ostala potraživanja | 62 | 188 |
| Prihodi od prodaje | 1.248 | 995 |
| Dobavljači i ostale obveze | 62 | 188 |
| Poslovni rashodi | 1.248 | 995 |
| Financijski prihodi | 5.000 | 225 |
Tijekom 2024. godine temeljem Odluke Glavne skupštine Društva o isplati ukupne dividende u iznosu od 39.244 tisuća eura, isplaćena je dividenda većinskom vlasničkom društvu u bruto iznosu 34.083 tisuća eura. (2023: 71.527 tisuća eura u bruto iznosu).
U 2024. godini s većinskim vlasničkim društvom nije bilo transakcija (2023: nije bilo transakcija).
U 2023. godini s ostalim povezanim društvom sklopljen je Ugovor o prodaji umjetnina u iznosu od 77,5 tisuća eura.
Tijekom 2024. godine Društvu Plava laguna d.d. isplaćena dividenda od ovisnih društava u iznosu od 5.000 tisuća eura (2023: 225 tisuća eura).
Na dan bilance nema potraživanja i obveza prema vlasničkom društvu.
Transakcije Društva s povezanim društvima izvan Grupe su kako slijede:
| 2024 | 2023. | |
|---|---|---|
| 000'eur | 000'eur | |
| Kupci i ostala potraživanja | 9 | 14 |
| Obveze prema dobavljačima | 194 | 349 |
| Prihodi od prodaje | 54 | 67 |
| Ostali troškovi | 2.025 | 1.799 |
| Grupa | Društvo | |||
|---|---|---|---|---|
| 2024. | 2023. | 2024. | 2023. | |
| 000'eur | 000'eur | 000'eur | 000'eur | |
| Neto plaće | 1.638 | 1.514 | 1.638 | 1.514 |
| Doprinosi za mirovinsko osiguranje | 433 | 402 | 433 | 402 |
| Doprinosi za zdravstveno osiguranje | 415 | 383 | 415 | 383 |
| Ostali troškovi (doprinosi i porezi) | 444 | 406 | 444 | 406 |
| 2.930 | 2.705 | 2.930 | 2.705 | |
| Nagrada Nadzornom odboru | 235 | 252 | 235 | 252 |
| Ukupno | 3.165 | 2.957 | 3.165 | 2.957 |
| _ | _ | _ | _ |
Ključni management čine 22 zaposlenika (2023: 23 zaposlenika). Nadzorni odbor ima 7 članova (2023: 7 članova).
Nema događaja nakon datuma bilance koji zahtijevaju objavljivanje u financijskim izvještajima.
NADZORNI ODBOR Broj: 01/02/2025/4 Urbroj: 01-01-2025-2 Poreč, 25. travnja 2025.
Sukladno člancima 462. i 463. Zakona o tržištu kapitala, a na temelju članka 263. i 300.e Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor Društva izvan sjednice dana 25. travnja 2025. godine, donosi
Nadzorni odbor i Uprava Društva izražavaju suglasnost u odnosu na godišnje financijske izvještaje Društva i Grupe za 2024. godinu, s time da utvrđivanje odnosno usvajanje istih prepuštaju na nadležno postupanje Glavnoj skupštini Društva.
Godišnji financijski izvještaji Društva i Grupe za 2024. godinu prileže ovoj odluci i čine njen sastavni dio.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK Davor Luksic Lederer, v. r. NADZORNI ODBOR Broj: 01/02/2025/4 Urbroj: 01-01-2025-3 Poreč, 25. travnja 2025.
Sukladno članku 463. Zakona o tržištu kapitala, a na temelju članka 263. i 300.c Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor Društva izvan sjednice dana 25. travnja 2025. godine, donosi
PLAVA LAGUNA d.d. ostvarila je u 2024. godini neto dobit u visini 57.248.734,90 EUR.
Neto dobit Društva iz članka 1. ove odluke u visini od 57.248.734,90 EUR raspoređuje se kako slijedi:
Temeljem gore navedenih odrednica, dividenda će iznositi 15,00 EUR po redovnoj dionici, te 15,03 EUR po povlaštenoj dionici (bruto).
Društvo će u odnosu na dividendu koja se isplaćuje izvršiti obračun i uplatu poreza sukladno važećim propisima.
Dividenda će se isplatiti u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke o isplati dividende.
Pravo na isplatu dividende imaju oni dioničari koji su upisani u središnjem depozitoriju kao dioničari sedam (7) dana nakon donošenja odluke o isplati dividende.
Nadzorni odbor Društva, prihvaćajući istovjetan prijedlog Uprave o upotrebi dobiti ostvarene u 2024. godini, upućuje ovaj prijedlog uporabe dobiti Glavnoj skupštini Društva na usvajanje.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK Davor Luksic Lederer, v. r.
| OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Razdoblje izvještavanja: | 1.1.2024 | do | 31.12.2024 | ||
| Godina: | 2024 | ||||
| Godišnji financijski izvještaji | |||||
| Matični broj (MB): | 03474780 | Oznaka matične države članice izdavatelja: |
HR | ||
| Matični broj subjekta (MBS): |
040020834 | ||||
| Osobni identifikacijski broj (OIB): |
57444289760 | LEI: 7478000010W8OJ3ZWL79 | |||
| Šifra ustanove: | 433 | ||||
| Tvrtka izdavatelja: PLAVA LAGUNA d.d. | |||||
| Poštanski broj i mjesto: | 52440 | POREČ | |||
| Ulica i kućni broj: RADE KONČARA 12 | |||||
| Adresa e-pošte: [email protected] | |||||
| Internet adresa: www.plavalaguna.com | |||||
| Broj zaposlenih (krajem izvještajnog razdoblja): |
1440 | ||||
| Konsolidirani izvještaj: | KN | (KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano) | KD KN |
||
| Revidirano: | RD | (RN-nije revidirano/RD-revidirano) | RD RN |
||
| Tvrtke ovisnih subjekata (prema MSFI): | Sjedište: | MB: | |||
| Da Ne |
|||||
| Knjigovodstveni servis: | Ne | (Da/Ne) | (tvrtka knjigovodstvenog servisa) | ||
| Osoba za kontakt: KOCIJANČIĆ SUZANA | |||||
| (unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefon: 052410224 |
|||||
| Adresa e-pošte: [email protected] | |||||
| Revizorsko društvo: PRICEWATERHOUSECOOPERS d.o.o. | |||||
| (tvrtka revizorskog društva) | |||||
| Ovlašteni revizor: JOHN MATHIAS GASPARAC (ime i prezime) |
u eurima
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Zadnji dan prethodne poslovne godine |
Na izvještajni datum tekućeg razdoblja |
|
| 1 | 2 | 3 | 4 | |
| A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL | 001 | 0 | 0 | |
| B) DUGOTRAJNA IMOVINA (AOP 003+010+020+031+036) | 002 | 353.001.200 | 426.848.207 | |
| I. NEMATERIJALNA IMOVINA (AOP 004 do 009) | 003 | 4.692.635 | 74.256.652 | |
| 1. Izdaci za razvoj | 004 | 0 | 0 | |
| 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava |
005 | 3.010.312 | 72.410.183 | |
| 3. Goodwill | 006 | 1.656.430 | 1.656.430 | |
| 4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine | 007 | 0 | 0 | |
| 5. Nematerijalna imovina u pripremi | 008 | 0 | 0 | |
| 6. Ostala nematerijalna imovina | 009 | 25.893 | 190.039 | |
| II. MATERIJALNA IMOVINA (AOP 011 do 019) | 010 | 297.645.958 | 304.118.363 | |
| 1. Zemljište | 011 | 37.635.852 | 37.635.852 | |
| 2. Građevinski objekti | 012 | 228.723.805 | 223.346.408 | |
| 3. Postrojenja i oprema | 013 | 4.416.118 | 3.850.342 | |
| 4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina | 014 | 8.122.735 | 7.457.312 | |
| 5. Biološka imovina | 015 | 0 | 0 | |
| 6. Predujmovi za materijalnu imovinu | 016 | 0 | 0 | |
| 7. Materijalna imovina u pripremi | 017 | 9.963.702 | 21.376.777 | |
| 8. Ostala materijalna imovina | 018 | 5.202.958 | 5.987.255 | |
| 9. Ulaganje u nekretnine | 019 | 3.580.788 | 4.464.417 | |
| III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (AOP 021 do 030) | 020 | 49.841.708 | 47.391.600 | |
| 1. Ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe | 021 | 47.006.970 | 47.006.970 | |
| 2. Ulaganja u ostale vrijednosne papire poduzetnika unutar grupe | 022 | 0 | 0 | |
| 3. Dani zajmovi, depoziti i slično poduzetnicima unutar grupe 4.Ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih sudjelujućim |
023 | 0 | 0 | |
| interesom | 024 | 0 | 0 | |
| 5. Ulaganja u ostale vrijednosne papire društava povezanih sudjelujućim interesom |
025 | 0 | 0 | |
| 6. Dani zajmovi, depoziti i slično društvima povezanim sudjelujućim interesom |
026 | 0 | 0 | |
| 7. Ulaganja u vrijednosne papire | ||||
| 8. Dani zajmovi, depoziti i slično | 027 028 |
2.827.692 7.046 |
384.630 0 |
|
| 9. Ostala ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela | 029 | 0 | 0 | |
| 10. Ostala dugotrajna financijska imovina | 030 | 0 | 0 | |
| IV. POTRAŽIVANJA (AOP 032 do 035) | 031 | 0 | 0 | |
| 1. Potraživanja od poduzetnika unutar grupe | 032 | 0 | 0 | |
| 2. Potraživanja od društava povezanih sudjelujućim interesom | 033 | 0 | 0 | |
| 3. Potraživanja od kupaca | 034 | 0 | 0 | |
| 4. Ostala potraživanja | 035 | 0 | 0 | |
| V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA | 036 | 820.899 | 1.081.592 | |
| C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (AOP 038+046+053+063) | 037 | 103.838.777 | 86.709.097 | |
| I. ZALIHE (AOP 039 do 045) | 038 | 845.890 | 942.814 | |
| 1. Sirovine i materijal | 039 | 788.716 | 876.781 | |
| 2. Proizvodnja u tijeku | 040 | 0 | 0 | |
| 3. Gotovi proizvodi | 041 | 0 | 0 | |
| 4. Trgovačka roba | 042 | 57.174 | 66.033 | |
| 5. Predujmovi za zalihe | 043 | 0 | 0 | |
| 6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 044 | 0 | 0 | |
| 7. Biološka imovina | 045 | 0 | 0 | |
| II. POTRAŽIVANJA (AOP 047 do 052) | 046 | 4.014.827 | 10.770.148 | |
| 1. Potraživanja od poduzetnika unutar grupe | 047 | 58.074 | 41.830 | |
| 2. Potraživanja od društava povezanih sudjelujućim interesom | 048 | 0 | 0 | |
| 3. Potraživanja od kupaca 4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika |
049 050 |
987.569 21.124 |
1.622.038 19.058 |
|
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Zadnji dan prethodne poslovne godine |
Na izvještajni datum tekućeg razdoblja |
|
| 1 | 2 | 3 | 4 | |
| 5. Potraživanja od države i drugih institucija | 051 | 529.531 | 7.337.106 | |
| 6. Ostala potraživanja | 052 | 2.418.529 | 1.750.116 | |
| III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (AOP 054 do 062) | 053 | 98.369.962 | 74.839.043 | |
| 1. Ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe | 054 | 0 | 0 | |
| 2. Ulaganja u ostale vrijednosne papire poduzetnika unutar grupe | 055 | 0 | 0 | |
| 3. Dani zajmovi, depoziti i slično poduzetnicima unutar grupe 4. Ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih |
056 | 0 | 0 | |
| sudjelujućim interesom | 057 | 0 | 0 | |
| 5. Ulaganja u ostale vrijednosne papire društava povezanih | ||||
| sudjelujućim interesom | 058 | 0 | 0 | |
| 6. Dani zajmovi, depoziti i slično društvima povezanim | 059 | 0 | 0 | |
| sudjelujućim interesom 7. Ulaganja u vrijednosne papire |
||||
| 8. Dani zajmovi, depoziti i slično | 060 061 |
0 48.201.198 |
0 22.715.913 |
|
| 9. Ostala financijska imovina | 062 | 50.168.764 | 52.123.130 | |
| IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI | 063 | 608.098 | 157.092 | |
| D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI | 064 | 0 | 0 | |
| E) UKUPNO AKTIVA (AOP 001+002+037+064) | 065 | 456.839.977 | 513.557.304 | |
| F) IZVANBILANČNI ZAPISI | 066 | 3.207 | 4.799 | |
| PASIVA | ||||
| A) KAPITAL I REZERVE (AOP 068 do 070+076+077+083+086+089) | 067 | 309.776.585 | 326.481.994 | |
| I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL | 068 | 191.646.191 | 191.646.191 | |
| II. KAPITALNE REZERVE | 069 | 0 | 0 | |
| III. REZERVE IZ DOBITI (AOP 071+072-073+074+075) | 070 | 16.151.086 | 16.181.333 | |
| 1. Zakonske rezerve | 071 | 7.037.143 | 7.037.143 | |
| 2. Rezerve za vlastite dionice | 072 | 97.790 | 97.790 | |
| 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) | 073 | -97.790 | -97.790 | |
| 4. Statutarne rezerve | 074 | 0 | 0 | |
| 5. Ostale rezerve | 075 | 9.113.943 | 9.144.190 | |
| IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE | 076 | 0 | 0 | |
| V. REZERVE FER VRIJEDNOSTI I OSTALO (AOP 078 do 082) | 077 | 1.572.715 | 243.132 | |
| 1. Fer vrijednost financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit | 078 | 1.572.715 | 243.132 | |
| (odnosno raspoložive za prodaju) | ||||
| 2. Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova | 079 | 0 | 0 | |
| 3. Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvu 4. Ostale rezerve fer vrijednosti |
080 | 0 | 0 | |
| 081 | 0 | 0 | ||
| 5. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja (konsolidacija) | 082 | 0 | 0 | |
| VI. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (AOP 084-085) | 083 | 55.975.318 | 61.162.603 | |
| 1. Zadržana dobit | 084 | 55.975.318 | 61.162.603 | |
| 2. Preneseni gubitak | 085 | 0 | 0 | |
| VII. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (AOP 087-088) | 086 | 44.431.275 | 57.248.735 | |
| 1. Dobit poslovne godine | 087 | 44.431.275 | 57.248.735 | |
| 2. Gubitak poslovne godine | 088 | 0 | 0 | |
| VIII. MANJINSKI (NEKONTROLIRAJUĆI) INTERES | 089 | 0 | 0 | |
| B) REZERVIRANJA (AOP 091 do 096) | 090 | 1.914.506 | 1.892.220 | |
| 1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze | 091 | 819.742 | 782.320 | |
| 2. Rezerviranja za porezne obveze | 092 | 0 | 0 | |
| 3. Rezerviranja za započete sudske sporove | 093 | 1.094.764 | 1.109.900 | |
| 4. Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava | 094 | 0 | 0 | |
| 5. Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima | 095 | 0 | 0 | |
| 6. Druga rezerviranja | 096 | 0 | 0 | |
| C) DUGOROČNE OBVEZE (AOP 098 do 108) | 097 | 70.611.714 | 124.852.874 | |
| 1. Obveze prema poduzetnicima unutar grupe | 098 | 0 | 0 | |
| 2. Obveze za zajmove, depozite i slično poduzetnika unutar grupe | 099 | 0 | 0 | |
| 3. Obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom | 100 | 0 | 0 | |
| 4. Obveze za zajmove, depozite i slično društava povezanih sudjelujućim interesom |
101 | 0 | 0 | |
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | |||
|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Zadnji dan prethodne poslovne godine |
Na izvještajni datum tekućeg razdoblja |
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| 5. Obveze za zajmove, depozite i slično | 102 | 0 | 0 |
| 6. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama | 103 | 66.929.085 | 49.393.710 |
| 7. Obveze za predujmove | 104 | 0 | 0 |
| 8. Obveze prema dobavljačima | 105 | 0 | 0 |
| 9. Obveze po vrijednosnim papirima | 106 | 0 | 0 |
| 10. Ostale dugoročne obveze | 107 | 2.292.150 | 74.364.966 |
| 11. Odgođena porezna obveza | 108 | 1.390.479 | 1.094.198 |
| D) KRATKOROČNE OBVEZE (AOP 110 do 123) | 109 | 74.537.172 | 60.330.216 |
| 1. Obveze prema poduzetnicima unutar grupe | 110 | 22.575 | 19.935 |
| 2. Obveze za zajmove, depozite i slično poduzetnika unutar grupe | 111 | 0 | 0 |
| 3. Obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom | 112 | 0 | 0 |
| 4. Obveze za zajmove, depozite i slično društava povezanih sudjelujućim interesom |
113 | 0 | 0 |
| 5. Obveze za zajmove, depozite i slično | 114 | 0 | 0 |
| 6. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama | 115 | 18.706.624 | 17.862.073 |
| 7. Obveze za predujmove | 116 | 4.117.373 | 5.480.899 |
| 8. Obveze prema dobavljačima | 117 | 7.950.157 | 10.183.380 |
| 9. Obveze po vrijednosnim papirima | 118 | 0 | 0 |
| 10. Obveze prema zaposlenicima | 119 | 5.533.289 | 5.433.070 |
| 11. Obveze za poreze, doprinose i sličana davanja | 120 | 8.159.286 | 3.271.242 |
| 12. Obveze s osnove udjela u rezultatu | 121 | 1.229.343 | 1.334.101 |
| 13. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji | 122 | 0 | 0 |
| 14. Ostale kratkoročne obveze | 123 | 28.818.525 | 16.745.516 |
| E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA |
124 | 0 | 0 |
| F) UKUPNO – PASIVA (AOP 067+090+097+109+124) | 125 | 456.839.977 | 513.557.304 |
| G) IZVANBILANČNI ZAPISI | 126 | 3.207 | 4.799 |
u razdoblju 01.01.2024. do 31.12.2024.
| u eurima | |||
|---|---|---|---|
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. Naziv pozicije |
AOP oznaka |
Isto razdoblje prethodne godine |
Tekuće razdoblje |
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| I. POSLOVNI PRIHODI (AOP 002 do 006) | 001 | 210.864.254 | 214.518.511 |
| 1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe | 002 | 278.864 | 429.988 |
| 2. Prihodi od prodaje (izvan grupe) | 003 | 205.559.344 | 213.701.444 |
| 3. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga | 004 | 0 | 0 |
| 4. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe | 005 | 0 | 0 |
| 5. Ostali poslovni prihodi (izvan grupe) | 006 | 5.026.046 | 387.079 |
| II. POSLOVNI RASHODI (AOP 08+009+013+017+018+019+022+029) | 007 | 160.194.896 | 160.770.375 |
| 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda | 008 | 0 | 0 |
| 2. Materijalni troškovi (AOP 010 do 011) | 009 | 63.433.753 | 64.063.947 |
| a) Troškovi sirovina i materijala | 010 | 34.210.583 | 33.655.483 |
| b) Troškovi prodane robe | 011 | 0 | 0 |
| c) Ostali vanjski troškovi | 012 | 29.223.170 | 30.408.464 |
| 3. Troškovi osoblja (AOP 014 do 016) | 013 | 48.838.209 | 51.811.977 |
| a) Neto plaće i nadnice | 014 | 32.870.189 | 35.178.872 |
| b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća | 015 | 10.379.521 | 10.740.345 |
| c) Doprinosi na plaće | 016 | 5.588.499 | 5.892.760 |
| 4. Amortizacija | 017 | 29.452.199 | 30.574.696 |
| 5. Ostali troškovi | 018 | 0 | 0 |
| 6. Vrijednosna usklađenja (AOP 020+021) | 019 | 431.449 | 155.790 |
| a) dugotrajne imovine osim financijske imovine | 020 | 0 | 0 |
| b) kratkotrajne imovine osim financijske imovine | 021 | 431.449 | 155.790 |
| 7. Rezerviranja (AOP 023 do 028) | 022 | 46.783 | 15.136 |
| a) Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze | 023 | 0 | 0 |
| b) Rezerviranja za porezne obveze | 024 | 0 | 0 |
| c) Rezerviranja za započete sudske sporove | 025 | 46.783 | 15.136 |
| d) Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava | 026 | 0 | 0 |
| e) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima | 027 | 0 | 0 |
| f) Druga rezerviranja | 028 | 0 | 0 |
| 8. Ostali poslovni rashodi | 029 | 17.992.503 | 14.148.829 |
| III. FINANCIJSKI PRIHODI (AOP 031 do 040) | 030 | 3.746.143 | 10.957.586 |
| 1. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe | 031 | 225.000 | 5.000.000 |
| 2. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih | |||
| sudjelujućim interesima | 032 | 0 | 0 |
| 3. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova | |||
| poduzetnicima unutar grupe | 033 | 0 | 0 |
| 4. Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa s poduzetnicima unutar | 034 | 0 | 0 |
| grupe | |||
| 5. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi iz odnosa s | 035 | 0 | 0 |
| poduzetnicima unutar grupe | |||
| 6. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova | 036 | 335.851 | 299.162 |
| 7. Ostali prihodi s osnove kamata | 037 | 2.990.781 | 1.709.485 |
| 8. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi | 038 | 0 | 43.096 |
| 9. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine | 039 | 0 | 0 |
| 10. Ostali financijski prihodi | 040 | 194.511 | 3.905.843 |
| IV. FINANCIJSKI RASHODI (AOP 042 do 048) | 041 | 1.706.174 | 4.765.475 |
| 1. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi s poduzetnicima unutar | 042 | 0 | 0 |
| grupe | |||
| 2. Tečajne razlike i drugi rashodi s poduzetnicima unutar grupe | 043 | 0 | 0 |
| 3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi | 044 | 1.670.962 | 4.732.854 |
| 4. Tečajne razlike i drugi rashodi | 045 | 19.911 | 0 |
| 5. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine | 046 | 0 | 0 |
| 6. Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto) | 047 | 0 | 0 |
| 7. Ostali financijski rashodi | 048 | 15.301 | 32.621 |
| V. UDIO U DOBITI OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM |
049 | 0 | 0 |
| VI. UDIO U DOBITI OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA | 050 | 0 | 0 |
| VII. UDIO U GUBITKU OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM |
051 | 0 | 0 |
| VIII. UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA | 052 | 0 | 0 |
| IX. UKUPNI PRIHODI (AOP 001+030+049 +050) | 053 | 214.610.397 | 225.476.097 |
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | |||
|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Isto razdoblje prethodne godine |
Tekuće razdoblje |
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| X. UKUPNI RASHODI (AOP 007+041+051 + 052) |
054 | 161.901.070 | 165.535.850 |
| XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 053-054) | 055 | 52.709.327 | 59.940.247 |
| 1. Dobit prije oporezivanja (AOP 053-054) | 056 | 52.709.327 | 59.940.247 |
| 2. Gubitak prije oporezivanja (AOP 054-053) | 057 | 0 | 0 |
| XII. POREZ NA DOBIT | 058 | 8.278.052 | 2.691.512 |
| XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 055-059) | 059 | 44.431.275 | 57.248.735 |
| 1. Dobit razdoblja (AOP 055-059) | 060 | 44.431.275 | 57.248.735 |
| 2. Gubitak razdoblja (AOP 059-055) | 061 | 0 | 0 |
| PREKINUTO POSLOVANJE (popunjava poduzetnik obveznika MSFI-a samo ako ima prekinuto poslovanje) | |||
| XIV. DOBIT ILI GUBITAK PREKINUTOG POSLOVANJA PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 063-064) |
062 | 0 | 0 |
| 1. Dobit prekinutog poslovanja prije oporezivanja | 063 | 0 | 0 |
| 2. Gubitak prekinutog poslovanja prije oporezivanja | 064 | 0 | 0 |
| XV. POREZ NA DOBIT PREKINUTOG POSLOVANJA | 065 | 0 | 0 |
| 1. Dobit prekinutog poslovanja za razdoblje (AOP 062-065) | 066 | 0 | 0 |
| 2. Gubitak prekinutog poslovanja za razdoblje (AOP 065-062) | 067 | 0 | 0 |
| UKUPNO POSLOVANJE (popunjava samo poduzetnik obveznik MSFI-a koji ima prekinuto poslovanje) | |||
| XVI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (AOP 055+062) | 068 | 0 | 0 |
| 1. Dobit prije oporezivanja (AOP 068) | 069 | 0 | 0 |
| 2. Gubitak prije oporezivanja (AOP 068) | 070 | 0 | 0 |
| XVII. POREZ NA DOBIT (AOP 058+065) | 071 | 0 | 0 |
| XVIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 068-071) | 072 | 0 | 0 |
| 1. Dobit razdoblja (AOP 068-071) | 073 | 0 | 0 |
| 2. Gubitak razdoblja (AOP 071-068) | 074 | 0 | 0 |
| DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) | |||
| XIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 076+077) | 075 | 0 | 0 |
| 1. Pripisana imateljima kapitala matice | 076 | 0 | 0 |
| 2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu | 077 | 0 | 0 |
| IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) | |||
| I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA | 078 | 44.431.275 | 57.248.735 |
| II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (AOP 80 + 87) |
079 | 504.624 | 83.498 |
| III. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (AOP 081 do 085) |
080 | 504.624 | 83.498 |
| 1. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
081 | 0 | 0 |
| 2. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja vlasničkih vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
082 | 454.062 | 53.251 |
| 3. Promjene fer vrijednosti financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja se može pripisati promjenama kreditnog rizika obveze |
083 | 0 | 0 |
| 4. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja | 084 | 50.562 | 30.247 |
| 5. Ostale stavke koje neće biti reklasificirane | 085 | 0 | 0 |
| 6. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane | 086 | 81.731 | 9.585 |
| IV. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (AOP 088 do 095) |
087 | 0 | 0 |
| 1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja | 088 | 0 | 0 |
| 2. Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja dužničkih vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit |
089 | 0 | 0 |
| 3. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanih tokova | 090 | 0 | 0 |
| 4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu | 091 | 0 | 0 |
| 5. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom |
092 | 0 | 0 |
| 6. Promjene fer vrijednosti vremenske vrijednosti opcije | 093 | 0 | 0 |
| 7. Promjene fer vrijednosti terminskih elemenata terminskih ugovora 8. Ostale stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak |
094 | 0 | 0 |
| 095 | 0 | 0 |
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | |||
|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Isto razdoblje prethodne godine |
Tekuće razdoblje |
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| 9. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak |
096 | 0 | 0 |
| V. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK (AOP 080+087 - 086 - 096) |
097 | 422.893 | 73.913 |
| VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 078+097) | 098 | 44.854.168 | 57.322.648 |
| DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani izvještaj) | |||
| VII. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (AOP 100+101) | 099 | 0 | 0 |
| 1. Pripisana imateljima kapitala matice | 100 | 0 | 0 |
| 2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu | 101 | 0 | 0 |
| u eurima | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | AOP | Isto razdoblje | |||
| Naziv pozicije | oznaka | prethodne godine | Tekuće razdoblje | ||
| 1 | 2 | 3 | 4 | ||
| Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti | |||||
| 1. Dobit prije oporezivanja | 001 | 52.709.327 | 59.940.247 | ||
| 2. Usklađenja (AOP 003 do 010): | 002 | 23.115.242 | 25.576.281 | ||
| a) Amortizacija | 003 | 29.452.199 | 30.574.696 | ||
| b) Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
004 | -4.419.598 | -39.958 | ||
| c) Dobici i gubici od prodaje i nerealizirani dobici i gubici i vrijednosno usklađenje financijske imovine |
005 | 0 | -3.869.800 | ||
| d) Prihodi od kamata i dividendi | 006 | -327.805 | -5.120.189 | ||
| e) Rashodi od kamata | 007 | 1.686.263 | 1.271.081 | ||
| f) Rezerviranja | 008 | 0 | 0 | ||
| g) Tečajne razlike (nerealizirane) | 009 | 19.911 | -43.096 | ||
| h) Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke i gubitke |
010 | -3.295.728 | 2.803.547 | ||
| I. Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu (AOP 001+002) |
011 | 75.824.569 | 85.516.528 | ||
| 3. Promjene u radnom kapitalu (AOP 013 do 016) | 012 | 15.681.048 | -11.821.097 | ||
| a) Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza | 013 | 20.858.261 | -11.980.029 | ||
| b) Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja | 014 | 4.284.383 | -383.307 | ||
| c) Povećanje ili smanjenje zaliha | 015 | 84.104 | -96.924 | ||
| d) Ostala povećanja ili smanjenja radnog kapitala | 016 | -9.545.700 | 639.163 | ||
| II. Novac iz poslovanja (AOP 011+012) | 017 | 91.505.617 | 73.695.431 | ||
| 4. Novčani izdaci za kamate | 018 | -1.696.431 | -3.579.803 | ||
| 5. Plaćeni porez na dobit | 019 | -13.553.421 | -14.175.044 | ||
| A) NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (AOP 017 do 019) |
020 | 76.255.765 | 55.940.584 | ||
| Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti | |||||
| 1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
021 | 8.100.000 | 39.958 | ||
| 2. Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata | 022 | 0 | 2.734.056 | ||
| 3. Novčani primici od kamata | 023 | 3.394.728 | 1.712.558 | ||
| 4. Novčani primici od dividendi | 024 | 327.805 | 5.120.189 | ||
| 5. Novačani primici s osnove povrata danih zajmova i štednih uloga | 025 | 312.182 | 91.487 | ||
| 6. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti | 026 | 86.862.367 | 25.419.720 | ||
| III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (AOP 021 do 026) |
027 | 98.997.082 | 35.117.968 | ||
| 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
028 | -27.148.795 | -33.063.550 | ||
| 2. Novčani izdaci za stjecanje financijskih instrumenata | 029 | 0 | 0 | ||
| 3. Novačani izdaci s osnove danih zajmova i štednih uloga za razdoblje | 030 | 0 | 0 | ||
| 4. Stjecanje ovisnog društva, umanjeno za stečeni novac | 031 | 0 | 0 | ||
| 5. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti | 032 | -51.391.878 | 0 | ||
| IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (AOP 028 do 032) |
033 | -78.540.673 | -33.063.550 | ||
| B) NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (AOP 027+033) |
034 | 20.456.409 | 2.054.418 | ||
| Novčani tokovi od financijskih aktivnosti | |||||
| 1. Novčani primici od povećanja temeljnog (upisanog) kapitala | 035 | 0 | 0 | ||
| 2. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata |
036 | 0 | 0 | ||
| 3. Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi | 037 | 0 | 0 | ||
| 4. Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti | 038 | 0 | 0 | ||
| V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (AOP 035 do 038) | 039 | 0 | 0 |
| Obveznik: PLAVA LAGUNA d.d. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Isto razdoblje prethodne godine |
Tekuće razdoblje | |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |
| 1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i dužničkih financijskih instrumenata |
040 | -21.377.105 | -18.490.034 | |
| 2. Novčani izdaci za isplatu dividendi | 041 | -82.030.060 | -39.243.990 | |
| 3. Novčani izdaci za financijski najam | 042 | -338.703 | -711.984 | |
| 4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica i smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala |
043 | 0 | 0 | |
| 5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti | 044 | 0 | 0 | |
| VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (AOP 040 do 044) | 045 | -103.745.868 | -58.446.008 | |
| C) NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (AOP 039+045) |
046 | -103.745.868 | -58.446.008 | |
| 1. Nerealizirane tečajne razlike po novcu i novčanim ekvivalentima | 047 | 0 | 0 | |
| D) NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANNIH TOKOVA (AOP 020+034+046+047) |
048 | -7.033.694 | -451.006 | |
| E) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA | 049 | 7.641.792 | 608.098 | |
| F) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA (AOP 048+049) |
050 | 608.098 | 157.092 |
| zdob lje od 1.1.20 24 do za ra |
31.12 .2024 |
ima u eur |
|||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Raspo djeljiv o imat |
eljima kapita la mat ice |
||||||||||||||||||
| AOP | Fer vri jednos t financ ijske im ovine |
Učinko viti dio |
Tečajn e razli ke iz |
Ukupn o |
Manjin ski |
Ukupn o kapi tal i |
|||||||||||||
| Opis p ozicije |
oznaka | Temel jni (up isani) kapita l |
Kapita lne rez erve |
Zakon ske re zerve |
Rezerv astite dionic e za vl e |
Vlastit ice i udjeli e dion (odbitn a stavka ) |
Statut arne re zerve |
Ostale rezerv e |
Revalo ke rezerv rizacijs e |
kroz o stalu sveob uhvatn u |
Učinko viti dio zaštite novča nih tokova |
zaštite neto ulagan ja u |
Ostale e fer rezerv vrijedn osti |
prerač una inozem nog |
Zadrža na dob it / eni gu bitak prenes |
Dobit / gubita k poslov ne god ine |
raspod jeljivo imatelj ima ka pitala |
(nekon troliraj ući) intere s |
rezerv e |
| dobit ( raspol oživa daju) za pro |
inozem stvo |
poslov anja |
matice | ||||||||||||||||
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 (3 d o 6 - 7 + 8 do 17) |
19 | 20 (18 +19) |
| Pretho dno ra zdoblj e 1. Sta očetka odne ine |
|||||||||||||||||||
| nje na dan p preth poslov ne god 2. Prom jene ra čunovo dstven ih polit ika |
01 02 |
191.72 2.086 0 |
0 7.037. 143 0 0 |
97.790 0 |
97.790 0 |
0 0 |
8.987.4 86 0 |
0 1.200.3 84 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 138.33 4.128 0 0 |
0 0 |
347.28 1.227 0 |
0 0 |
347.28 1.227 0 |
|||
| 3. Ispra vak po greški |
03 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 4. Stan je na d an poč etka p rethod lovne godine (prep ravljen o) (AO P 01 d ne pos o 03) |
04 | 191.72 2.086 |
0 7.037. 143 |
97.790 | 97.790 | 0 | 8.987.4 86 |
0 1.200.3 84 |
0 | 0 | 0 | 0 138.33 4.128 |
0 | 347.28 1.227 |
0 | 347.28 1.227 |
|||
| 5. Dob it/gubit ak razd oblja |
05 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
44.431 .275 |
44.431 .275 |
0 | 44.431 .275 |
|||
| 6. Teča jne raz like iz p reraču na inoz poslov anja emnog |
06 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 7. Prom jene re valoriz acijskih i dugot rajne m aterijal ne i rezerv aterijal ne imo vine nem |
07 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 8. Dob itak ili g ubitak ve nak nadnog vredn ovanja financ ijske im ovine p rema fe s osno r vrijedn osti kro z ostal buhvat nu dob it (rasp oloživa daju) u sveo za pro |
08 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 372.33 1 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 372.33 1 |
0 | 372.33 1 |
|||
| 9. Dob itak ili g ubitak ve učin kovite zaštite novča nog tok s osno a |
09 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 10. Do ove uč zaštite bitak il i gubita k s osn inkovite neto u laganja u in tvu ozems |
10 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 11. Ud io u os taloj sv eobuhv atnoj d obiti/gu bitku d ruštava ezanih sudjel ujućim interes pov om |
11 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 12. Akt uarski dobici/ gubici po plan ovima definira nih prim anja |
12 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 50.562 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 50.562 | 0 | 50.562 | |||
| 13. Os tale ne vlasnič ke prom jene ka pitala |
13 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 14. Po transa kcije p riznate direktn o u kap italu rez na |
14 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 15. Sm anjenje temelj nog (u pisano g) kap itala (o sim u p ostupk u preds tečajne nagod be i nastalo g reinv estiran jem do biti) |
15 | -75.89 5 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 75.895 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 16. Sm anjenje temelj nog (u pisano g) kap itala u ku pred stečajn dbe postup e nago |
16 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 17. Sm anjenje temelj nog (u pisano g) kap itala na stalog reinves tiranjem dobiti |
17 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 18. Otk up vlas titih dio nica/ud jela |
18 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 19. Up late čla nova/d ioničar a |
19 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 10. Isp lata ud jela u d obiti/di vidend e 21. Os te član ovima/ dioniča tale ras rima |
20 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 -82.35 8.810 |
0 | -82.35 8.810 |
0 | -82.35 8.810 |
|||
| podjele i ispla 22. Pri jenos u pozicij vi po g odišnje oredu e rezer m rasp |
21 22 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
|||
| 23. Po većanj vi u po stupku predst ečajne nagod be e rezer |
23 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 24. Sta nje na zadnj i dan i zvješta jnog r azdob lja pre thodne poslo dine (0 4 do vne go |
24 | 191.64 6.191 |
0 7.037. 143 |
97.790 | 97.790 | 0 | 9.113.9 43 |
0 1.572.7 15 |
0 | 0 | 0 | 0 55.975 .318 |
44.431 .275 |
309.77 6.585 |
0 | 309.77 6.585 |
|||
| 23) VJEŠT DODA AJU O PROM (popu TAK IZ JENAM A KAP ITALA njava poduz etnik o bvezn |
ik prim jene M |
SFI-a) | |||||||||||||||||
| I. OS TALA SVEO BUHVA TNA D OBIT P RETHO DNOG |
|||||||||||||||||||
| RA ZDOB LJA, U MANJ ENO Z A POR EZE (A OP 06 do 14) |
25 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 50.562 | 0 372.33 1 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 422.89 3 |
0 | 422.89 3 |
|||
| II. SV EOBU HVATN A DOB IT ILI G UBITA K PRE THOD NOG RA ZDOB LJA (A OP 05 +25) |
26 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 50.562 | 0 372.33 1 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
44.431 .275 |
44.854 .168 |
0 | 44.854 .168 |
|||
| III. TRA NSAKC IJE S V LASNI CIMA PRETH ODNO G RAZ DOBLJ A PR IZNAT E DIRE KTNO U KAP ITALU (AOP 15 do 2 3) |
27 | -75.89 5 |
0 0 |
0 | 0 | 0 | 75.895 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 -82.35 8.810 |
0 | -82.35 8.810 |
0 | -82.35 8.810 |
|||
| Tekuć e razd oblje |
|||||||||||||||||||
| 1. Stan je na d an poč etka te kuće p oslovn e godi ne 2. Prom jene ra čunovo dstven ih polit ika |
28 29 |
191.64 6.191 0 |
0 7.037. 143 0 0 |
97.790 0 |
97.790 0 |
0 0 |
9.113.9 43 0 |
0 1.572.7 15 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 100.40 6.593 0 0 |
0 0 |
309.77 6.585 0 |
0 0 |
309.77 6.585 0 |
|||
| 3. Ispra vak po greški |
30 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 4. Stan je na d an poč etka t ekuće poslov ne god ine (pr epravl jeno) ( AOP 2 8 do 30 ) |
31 | 191.64 6.191 |
0 7.037. 143 |
97.790 | 97.790 | 0 | 9.113.9 43 |
0 1.572.7 15 |
0 | 0 | 0 | 0 100.40 6.593 |
0 | 309.77 6.585 |
0 | 309.77 6.585 |
|||
| 5. Dob it/gubit ak razd oblja |
32 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
57.248 .735 |
57.248 .735 |
0 | 57.248 .735 |
|||
| 6. Teča jne raz like iz p reraču na inoz poslov anja emnog |
33 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 7. Prom jene re valoriz acijskih i dugot rajne m aterijal ne i rezerv aterijal ne imo vine nem |
34 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 8. Dob itak ili g ubitak ve nak nadnog vredn ovanja financ ijske im ovine p rema fe s osno r |
35 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 43.666 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 43.666 | 0 | 43.666 | |||
| vrijedn osti kro z ostal buhvat nu dob it (rasp oloživa daju) u sveo za pro 9. Dob ubitak ve učin kovite zaštite novča |
|||||||||||||||||||
| itak ili g nog tok s osno a 10. Do bitak il k s osn ove uč inkovite zaštite neto u |
36 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| i gubita laganja u in tvu ozems |
37 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 11. Ud io u os taloj sv eobuhv atnoj d obiti/gu bitku d ruštava ezanih sudjel ujućim interes pov om |
38 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 12. Akt uarski dobici/ gubici po plan ovima definira nih prim anja |
39 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 30.247 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 30.247 | 0 | 30.247 | |||
| 13. Os tale ne vlasnič ke prom jene ka pitala 14. Po transa kcije p riznate direktn o u kap italu rez na |
40 41 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
|||
| 15. Sm anjenje temelj nog (u pisano g) kap itala (o sim u p ostupk u preds tečajne nagod be i nastalo g reinv estiran jem do biti) |
42 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 16. Sm anjenje temelj nog (u pisano g) kap itala u postup ku pred stečajn dbe e nago |
43 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 17. Sm anjenje temelj nog (u pisano g) kap itala na stalog reinves tiranjem dobiti |
44 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 18. Otk up vlas titih dio nica/ud jela |
45 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 19. Up late čla nova/d ioničar a |
46 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 20. Isp lata ud jela u d obiti/di vidend e 21. Os tale ras podjele i ispla te član ovima/ dioniča rima |
47 48 |
0 0 |
0 0 0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 0 0 -1.373 .249 |
0 0 |
0 0 |
0 0 |
0 -39.24 3.990 0 0 |
0 0 |
-39.24 3.990 -1.373 .249 |
0 0 |
-39.24 3.990 -1.373 .249 |
|||
| 22. Pri jenos p o godiš njem ra spored u |
49 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 23. Po većanj vi u po stupku predst ečajne nagod be e rezer |
50 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | |||
| 24. Sta nje na zadnj i dan i zvješta jnog r azdob lja tek uće po slovne godin e (AOP 31 do 50) |
51 | 191.64 6.191 |
0 7.037. 143 |
97.790 | 97.790 | 0 | 9.144. 190 |
0 243.13 2 |
0 | 0 | 0 | 0 61.162 .603 |
57.248 .735 |
326.48 1.994 |
0 | 326.48 1.994 |
|||
| VJEŠT DODA TAK IZ AJU O PROM JENAM A KAP ITALA (popu njava poduz etnik o bvezn |
ik prim jene M |
SFI-a) | |||||||||||||||||
| EKUĆ I. OS TALA SVEO BUHVA TNA D OBIT T EG RA ZDOB LJA, U MANJ ENO Z A POR EZE (A OP 33 do 41) |
52 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 30.247 | 0 43.666 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
0 | 73.913 | 0 | 73.913 | |||
| UĆEG II. SV EOBU HVATN A DOB IT ILI G UBITA K TEK RA ZDOB LJA (A OP 32 + 52) |
53 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 30.247 | 0 43.666 |
0 | 0 | 0 | 0 0 |
57.248 .735 |
57.322 .648 |
0 | 57.322 .648 |
|||
| EKUĆ III. TRA NSAKC IJE S V LASNI CIMA T EG RA ZDOB LJA |
54 | 0 | 0 0 |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 -1.373 .249 |
0 | 0 | 0 | 0 -39.24 3.990 |
0 | -40.61 7.239 |
0 | -40.61 7.239 |
PRIZNATE DIREKTNO U KAPITALU (AOP 42 do 50)
U bilješkama uz Godišnje financijske izvještaje objavljene su informacije koje nisu prezentirane u revidiranim financijskim izvještajima. U nastavku su navedene dodatne informacije koje nisu prethodno obuhvaćene, te usporedba financijskih izvještaja i pripadajućih kategorija iz GFI-POD obrasca.
Financijski izvještaji dostupni su u objavljenom pdf dokumentu "Godišnji izvještaj 2024. godina" na korporativnim stranicama Izdavatelja biz.plavalaguna.com, Zagrebačke burze i HANFA-e.
U nastavku je prikazan prosječan broj zaposlenih na osnovu sati rada.
| Opis | 2024. | 2023. | Indeks 24/23 |
|---|---|---|---|
| Stalni radnici | 949 | 949 | 100 |
| Sezonci | 1.168 | 1.153 | 101 |
| Ukupno | 2.117 | 2.102 | 101 |
| Opis | 2024. | 2023. | Indeks 24/23 |
|---|---|---|---|
| Usluge revizije godišnjih financijskih izvještaja | 79.263 | 72.654 | 109 |
| Usluge poreznog savjetovanja | 21.700 | 18.874 | 115 |
| Ostale usluge savjetovanja | 183.278 | 56.154 | 326 |
| Ukupno | 284.241 | 147.682 | 192 |
Društvo nije ostvarilo izdatke za istraživanje i razvoj koji su osnova za dodjelu državne potpore.
U nastavku je prikazana usporedba izvještaja iz GFI-POD obrasca i revidiranog financijskog izvještaja za 2024. godinu. Prema istoj klasifikaciji prikazuju se i podaci za prethodnu godinu.
| Opis | GFI POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidirani izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| DUGOTRAJNA IMOVINA |
002 | 426.849 | 426.849 | ||
| I. Nematerijalna imovina |
003 | 16+17 | 74.256 | 74.256 | Nematerijalna imovina u revidiranom izvještaju iskazana je na stavkama "Nematerijalna imovina" (2.610) i "Imovina s pravom korištenja" (71.646), odnosno ukupno 74.256. |
| II. Materijalna imovina |
010 | 15+15a | 304.119 | 304.119 | Materijalna imovina je u revidiranom izvještaju iskazana u stavkama "Nekretnine, postrojenje i oprema" i "Ulaganje u nekretnine" (299.654+4.465). |
| III. Dugotrajna financijska imovina |
020 | 18+19+21 | 47.392 | 47.392 | Financijska imovina je u revidiranom izvještaju iskazana u stavkama "Ulaganja u ovisna društva i pridruženo društvo" (47.007) i "Financijska imovina" (385). |
| IV. Potraživanja | 031 | 0 | 0 | ||
| V. Odgođena porezna imovina |
036 | 20 | 1.082 | 1.082 | Ova imovina je u revidiranom izvještaju prikazana u stavci "Odgođena porezna imovina". |
| KRATKOTRAJNA IMOVINA |
037 | 86.709 | 86.709 |
| Opis | GFI POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidirani izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| I. Zalihe | 038 | 943 | 943 | Ova imovina je u revidiranom izvještaju prikazana u stavci "Zalihe". |
|
| II. Potraživanja | 046 | 22 | 4.398 | 4.398 | Potraživanja su u revidiranom izvještaju iskazana u stavci "Kupci i ostala potraživanja". |
| 1.Potraživanja od poduzetnika untuar grupe + 3. Potraživanja od kupaca |
047+049 | 22 | 1.664 | 1.664 | Potraživanja od poduzetnika unutar grupe i Potraživanja od kupaca prikazana su u stavki "Potraživanja od kupaca-neto". |
| 5. Potraživanja od države i dr.institucija |
051 | 22 | 7.338 | 7.338 | Potraživanja od državnih institucija su u revidiranom izvještaju prikazana u stavkama "Potraživanja od državnih institucija" (59), "Potraživanja za više plaćeni PDV" (907) i "Potraživanja za više plaćeni porez na dobit" (6.372), ukupno 7.338. |
| 4. Potraživanja od zaposlenika + 6. Ostala potraživanja |
050+052 | 22 | 1.768 | 1.768 | Potraživanja od zaposlenika i Ostala potraživanja prikazana su u stavkama "Obračunati nefakturirani prihodi" (448), "Predujmovi dobavljačima" (599), "Unaprijed plaćeni troškovi" (671), "Ostala kratkoročna potraživanja" (222) i "Umanjenje vrijednosti ostalih kratk.potraživanja" (-172). |
| III. Kratkotrajna financijska imovina |
053 | 21 | 74.839 | 74.839 | Kratkotrajna financijska imovina je u revidiranom izvještaju iskazana u stavci "Dani zajmovi" (11), "Depoziti kod banaka" (22.705) i "Financijska imovina" (52.123). |
| IV. Novac u banci i blagajni |
063 | 23 | 157 | 157 | Novac u banci i blagajni je u revidiranom izvještaju iskazan u stavci "Novac i novčani ekvivalenti". |
| UKUPNO AKTIVA |
065 | 513.558 | 513.558 |
| Opis | GFI-POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidirani izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| KAPITAL I REZERVE |
067 | 24,25 | 326.482 | 326.482 | |
| I. Temeljni (upisani) kapital |
068 | 24 | 191.646 | 191.646 | Temeljni (upisani) kapital prikazan je u revidiranom izvještaju u stavci "Dionički kapital" |
| III. Rezerve iz dobiti (osim stavke Vlastite dionice) |
071+072 +075+077 |
25 | 16.523 | 16.523 | Rezerve iz dobiti (osim stavke Vlastite dionice) prikazane su u revidiranom izvještaju u stavci "Rezerve". |
| III. Rezerve iz dobiti (stavka Vlastite dionice) |
073 | 25 | -98 | -98 | Vlastite dionice prikazane su u revidiranom izvještaju u stavkama "Kapitalne rezerve" (92) i "Trezorske dionice" (-190), odnosno u neto iznosu -98. |
| VI. Zadržana dobit ili preneseni gubitak + VII. Dobit ili gubitak poslovne godine |
083+086 | 61.162 +57.249 118.411 |
118.411 | Zadržana dobit i preneseni gubitak u revidiranom izvještaju prikazani su u stavci "Zadržana dobit", u neto iznosu (118.411). |
|
| REZERVIRANJA | 090 | 28 | 1.892 | 1.892 | Rezerviranja su u revidiranom izvještaju prikazana u stavkama "Sudski sporovi" i "Rezerviranja za jubilarne nagrade" – Dugoročna rezerviranja. |
| DUGOROČNE OBVEZE |
095 | 26,20 | 124.854 | 124.854 | Dugoročne obveze su u revidiranom izvještaju prikazane u stavkama "Posudbe" (49.394), "Odgođena porezna obveza" (1.095), "Obveze za najam" (71.772) i "Odgođeni prihod" (2.593), ukupno 124.854. |
| 6. Obveze prema bankama i dr. financ. instituc. |
103 | 26 | 49.394 | 49.394 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Posudbe od banaka Dugoročno". |
| 10. Ostale dugoročne obveze |
107 | 17 | 74.365 | 74.365 | Ove obveze prikazane su u revidiranom izvještaju u stavci "Obveze za najmove Dugoročni dio" (71.772) i "Odgođeni prihod" (2.593). |
| 11. Odgođena porezna obveza |
108 | 20 | 1.095 | 1.095 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Odgođena porezna obveza", u dugoročnim obvezama. |
| KRATKOROČNE OBVEZE |
109 | 17,26,27,28 | 60.330 | 60.330 | Kratkoročne obveze u revidiranom izvještaju prikazane su u stavkama "Posudbe", "Dobavljači i ostale obveze", "Odgođeni prihod", "Obveze za najam", "Obveza poreza na dobit" i "Rezerviranja", ukupno 60.330. |
| 1. Obveze prema poduzetnicima unutar grupe |
110 | 27 | 20 | 20 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Dobavljači i ostale obveze", te u analitici bilješke u stavci " Obveze prema povezanim društvima". |
| Opis | GFI-POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidirani izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| 6. Obveze prema bankama |
115 | 26 | 17.862 | 17.862 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Posudbe-Kratkoročno" (Posudbe 17.711+Kamate 151=17.862). |
| 7. Obveze za predujmove |
116 | 27 | 5.481 | 5.481 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Dobavljači i ostale obveze", te u analitici bilješke u stavci "Obveze za predujmove". |
| 8. Obveze prema dobavljačima |
117 | 27 | 10.183 | 10.183 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Dobavljači i ostale obveze", te u analitici bilješke u stavci "Obveze prema dobavljačima". |
| 10. Obveze prema zaposlenicima |
119 | 27 | 5.433 | 5.433 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Dobavljači i ostale obveze", te u analitici bilješke u stavci "Obveze za neto plaću zaposlenima". |
| 11. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja |
120 | 27 | 3.271 | 3.271 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Dobavljači i ostale obveze", te u analitici bilješke u stavci "Obveze za poreze i doprinose" (3.271). |
| 12. Obveze s osnove udjela u rezultatu |
121 | 27 | 1.334 | 1.334 | Ova obveza u revidiranom izvještaju prikazana je u stavci "Dobavljači i ostale obveze", te u analitici bilješke u stavci "Obveze za dividende". |
| 14. Ostale kratkoročne obveze |
123 | 17,dio 27,28 |
16.746 | 16.746 | Ove obveze u revidiranom izvještaju prikazane su u stavci "Dobavljači i ostale obveze"- u analitici bilješke u stavkama: "Obveze za nefakturirane troškove" (703), "Obveze za koncesiju" (11.059) i "Ostale kratkoročne obveze" (1.488). Osim toga, dio obveza prikazan je u stavci "Odgođeni prihod" (2.560), "Obveze za najam-Kratkoročno" (825) i "Rezerviranja Kratkoročno" (111). Navedene pozicije ukupno iznose 16.746. |
| UKUPNO PASIVA |
513.558 | 513.558 |
| Opis | GFI-POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidiran i izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| I.POSLOVNI PRIHODI |
001 | 6,6a,10 | 214.519 | 214.519 | |
| 1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe |
002 | 6 | 429 | 429 | Ovi prihodi su u revidiranom izvještaju uključeni u stavku "Prihodi od prodaje usluga" (429+213.700=214.129). |
| 2.Prihodi od prodaje izvan grupe |
003 | 6 | 213.700 | 213.700 | Ovi prihodi su u revidiranom izvještaju uključeni u stavku "Prihodi od prodaje usluga" (429+213.700=214.129). |
| 5. Ostali poslovni prihodi |
006 | 6a,10 | 390 | 390 | Ovi prihodi su u revidiranom izvještaju prikazani u stavci "Ostali operativni prihodi" (390). |
| POSLOVNI RASHODI |
007 | 7,8,9 | 160.770 | 160.770 | |
| 2.Materijalni troškovi |
009 | 7 | 64.064 | 64.064 | Ovi troškovi su u revidiranom izvještaju prikazani u stavci "Trošak materijala i usluga". |
| 3.Troškovi osoblja | 013 | 8 | 51.812 | 51.812 | Ovi troškovi su u revidiranom izvještaju prikazani u stavci "Troškovi osoblja". |
| 6. Vrijednosna usklađenja |
021 | 9 | 156 | 156 | Ovi troškovi su u revidiranom izvještaju uključeni u stavku "Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca". |
| 7. Rezerviranja | 025 | 9 | 15 | 15 | Ovi troškovi su u revidiranom izvještaju uključeni u stavku "Ostali poslovni rashodi" (13.024) – u poziciju "Povećanje rezerviranja za sudske sporove" (15). |
| 8. Ostali poslovni rashodi |
029 | 9 | 14.149 | 14.149 | Ovi troškovi su u revidiranom izvještaju uključeni u stavke "Ostali poslovni rashodi" (13.024) i "Ostali dobici/gubici neto " (1.140), ukupno 14.164. |
| FINANCIJSKI PRIHODI |
030 | 11 | 10.957 | 10.957 | Ovi prihodi su u revidiranom izvještaju prikazani u stavci "Financijski prihodi". |
| FINANCIJSKI RASHODI |
041 | 11 | 4.765 | 4.765 | Ovi rashodi su u revidiranom izvještaju prikazani u stavci "Financijski rashodi". |
| UKUPNI PRIHODI, UKUPNI RASHODI, DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA |
053,054,055 | 225.476 -165.536 59.940 |
59.940 | Ukupni prihodi i ukupni rashodi prikazani su u revidiranom izvještaju u neto iznosu, u stavci "Dobit prije oporezivanja" (59.940). |
| Opis | GFI-POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidiran i izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| POREZ NA DOBIT |
058 | 12 | 2.691 | 2.691 | Ova stavka prikazana je u revidiranom izvještaju na stavci "Porez na dobit". |
| DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA |
059 | 57.249 | 57.249 | Ova stavka prikazana je u revidiranom izvještaju na stavci "Dobit za godinu". |
|
| SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA |
098 | 57.323 | 57.323 | Ova stavka prikazana je u revidiranom izvještaju na stavci "Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu". |
Izvještaj o novčanom tijeku usklađen je u neto novcu po svim aktivnostima. Postoji razlika u stavkama unutar aktivnosti radi različitog modela izvještaja.
| Opis | GFI-POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidiran i izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| A) NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI |
020 | 55.940 | 55.940 | Pozicije novčanih tokova iz poslovne aktivnosti i neto novčani tok usklađen. |
|
| B) NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI |
034 | 2.054 | 2.054 | Pozicije novčanih tokova iz investicijske aktivnosti i neto novčani tok usklađen. |
|
| C) NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI |
046 | -58.446 | -58.446 | Pozicije novčanih tokova iz financijske aktivnosti i neto novčani tok usklađen. |
|
| D) NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA |
048 | -452 | -452 | ||
| E) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA |
049 | 609 | 609 | ||
| F) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA |
050 | 157 | 157 |
Radi opsežnosti izvještaja, prikazana je usporedba kretanja ukupne pozicije kapitala, za tekuću godinu.
U GFI POD obrascu prikazane su sastavne pozicije kapitala analitički odnosno prema tome kako su iste obuhvaćene u bilanci, dok su u revidiranom izvještaju pojedine pozicije kapitala agregirane (rezerve i zadržana dobit). Kretanje stavke "Vlastite dionice" iz GFI-POD odgovara kretanju stavki "Kapitalne rezerve" i "Trezorske dionice", gledajući sumarno. Kretanje svih rezervi iz GFI-POD odgovara kretanju stavke "Rezerve", dok je kretanje "Zadržane dobiti" i "Dobiti" iz GFI-POD prikazano u kretanju stavke "Zadržana dobit".
u 000 kuna
| Opis | GFI-POD AOP oznaka |
Revidirani izvještaj Bilješka |
GFI-POD | Revidirani izvještaj |
Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| 1.Stanje na dan početka tekuće poslovne godine |
31 | 309.776 | 309.776 | ||
| 5.Dobit/gubitak razdoblja |
32 | 57.249 | 57.249 | ||
| 8. Dobit/gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
35 | 44 | 44 | U revidiranom izvještaju uključeno u stavku "Ostali sveobuhvatni dobici". 44 +30 74 |
|
| 12. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja |
39 | 30 | 30 | U revidiranom izvještaju uključeno u stavku "Ostali sveobuhvatni dobici". 44 +30 74 |
|
| 20. Isplata udjela u dobiti/dividende |
47 | -39.244 | -39.244 | U revidiranom izvještaju prikazano u stavci "Isplaćena dividenda". |
|
| 21. Ostale raspodjele |
48 | -1.373 | -1.373 | U revidiranom izvještaju prikazano u stavci "Priznavanje u računu dobiti i gubitka". |
|
| 24. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja tekuće poslovne godine |
51 | 326.482 | 326.482 |
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.