AI Terminal

MODULE: AI_ANALYST
Interactive Q&A, Risk Assessment, Summarization
MODULE: DATA_EXTRACT
Excel Export, XBRL Parsing, Table Digitization
MODULE: PEER_COMP
Sector Benchmarking, Sentiment Analysis
SYSTEM ACCESS LOCKED
Authenticate / Register Log In

Koestlin d.d.

Annual / Quarterly Financial Statement Jun 3, 2011

2138_rns_2011-06-03_8d3b328b-139e-4953-b530-24b3e12d4c65.pdf

Annual / Quarterly Financial Statement

Open in Viewer

Opens in native device viewer

Koestlin d.d., Bjelovar

Financijski izvje5taj i za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2A10. zajedno sa lzvje5tajem neovisnog revizora

SadrZaj

Stranica
Od govornosti U prave za fi nancijske izvje5taje I
lzvje5taj neovisnog revizora 2
lzvje5taj o sveobuhvatnoj dobiti 4
lzvjeStaj o financijskom poloZaju 5
lzvjeStaj o promjenama u vlasnidkoj glavnici 7
lzvjeStaj o tijeku novca 8
Bilje5ke uz financijske izvje5taje I

Temeljem hrvatskog Zakona o racunovodstvu, Uprava je duZna osigurati da financijski izvje5taji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja ("MSFl,,), tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Koestlina d.d. za to razdoblje.

Nakon provedenih istraZivanja, Uprava razumno ocekuje da Dru5tvo ima odgovaraju6a sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budu6nosti. lz navedenog razloga, Uprava i dalje prihva6a nacelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvjeitaja.

Pri izradi financijskih izvje5taja Uprava je odgovorna:

  • . da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuie radunovodstvene politike;
  • da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;
  • da se primjenjuju vaZe6i racunovodstveni standardi, a svako materijalno znadajno odstupanje obznani i objasni u financijskim izvje5tajima; te
  • da se financijski izvjeStaji pripreme po nacelu nastavka poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da 6e DruStvo nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vodenje ispravnih racunovodstvenih evidencija, koje ie u bilo koje doba s prihvailjivom tocno5cu odraZavati financijski poloZaj Dru5tva, kao i njihovu uskladenost s hrvatskim Zakonom o radunovodstvu. Uprava je takoder odgovorna za cuvanje imovine Dru5tva, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se sprijedile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti.

Potpisano u ime Uprave Dru5tva:

KreSimir Paji6

Predsjednik uprave

/7/,- ,1

KOESTLIN d.d., Bjelovar Slavonska cesta 2a 43000 Bjelovar Republika Hrvatska

KOESTLNoo. I TVORNICA KEKSA IVAFIA BJELOVAR. Siavonska cesla 2a

  1. travnja 201 1. godine

Deloitte. Deloitte d.o.o.

ZagrebTower Radniika cesta 80 10 000 Zagreb Hrvatska OIB:116B6457780

Tel; +385 (0) I 2351 900 Fax: +385 (0) 1 2351 999 www.deloitte.com/hr

lzvjeitaj neovisnog revizora

Dionidarlma dru5tva Koestlin d.d.:

Obavili smo reviziju financijskih izvjeStaja dru5tva Koestlin d.d. ( "Dru5tvo"), koji se sastoje od izvje5taja o financijskom poloZaju na dan 31. prosinca 2010. godine, izvje5taja o sveobuhvatnoj dobiti, izvje5taja o promjenama u vlasnidkoj glavnici i izvje5taja o tijeku novca za godinu koja je tada zavr5ila, te saZetog prlkaza znadajnih radunovodstvenih politika i biljeZaka uz financijske izvjeStaje.

Odgov o rn o st i U p rav e z a f i n a n c ij s ke i zvj e Staj e

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvje5taja u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvjeStavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaca: ustrojavanje, uspostavljanje i odrZavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvje5taja bez materijalno znacajnih pogre5aka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili pogre5ke, odabir i primjenu odgovaraju6ih radunovodstvenih politika te davanje radunovodstvenih procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

NaSa je odgovornost izraziti neovisno mi5ljenje o financijskim izvjeStajima na temelju na5e revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Medunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi nalaZu da postupamo u skladu s etidkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvjeStaji ne sadrZe materijalno znadajne pogreSke u prikazu.

Revizija ukljuduje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u financijskim izvje5tajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, ukljuduju6i i procjenu rizika materijalno zna6ajnog pogre5nog prikaza financijskih izvje5taja, bilo kao posljedica prijevare ili pogre5ke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvje5taja kako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mi5ljenje o udinkovitosti internih kontrola u Dru5tvu. Revizija takoder ukljuduje i ocjenjivanje primjerenosti radunovodstvenih politika koje su primijenjene te znadajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvje5taja u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova zaizraZavanje na5eg mi5ljenja.

Deloitte se odnosi na tvrtku Deloitte Touche Tohmatsu, osnovanu u skladu sa Svicarskim pravom (Swiss Verein) i mrezu njegovih tvrtki 6lanica, od kojih je svaka pravno odvojena i samostalna osoba. Molimo posjetite www.deloitte.com/hr/o-nama za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu i njegovih tvrtki 6lanica.

Member of Deloitte Touche Tohmatsu

Drustvo upisano u sudski registar Trgovadkog suda u Zagrebu: MBS 030022053; uplaoen temeljni kapital: 44.900,00 kuna; dlanovi uprave: Branislav Vrtaonik i Paul Trinder; poslovna banka: Zagrebadka banka d.d., Paromlinska 2, 1 0 000 Zagreb, Z. raeun/bank account no. 2360000-1 1 01 89631 3; devizni "adun: 2100312441 SWI FT Code: ZABAHR2X IBAN: HR27 2360 0001 1 01 8 9631 3; Privredna banka Zagreb d.d., Rackoga 6, 10 000 Zagreb, Z. racun/bank account no. 2340009-1 110098294; devizni raeun: 70010-519758 SWIFT Code: PBZGHR2X IBAN: HR38 2340 0091 11 00 9829 4; Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, 10 000 Zagreb, Z. raeun/bank account no. 2484008-1100240905: devizni ra6un:2100002537 SWIFT Code: RZBHHR2X IBAN: HR48 2484OO82 '1000 0253 7

lzvje5taj neovisnog revizora (nastavak)

einjenice koje utjeiu na miStjenje

Fe r v red n ov anje d ion ica

Dru5tvo na dan 31. prosinca 2010. godine nije napravilo uskladenje vrijednosti svojih dionica na fer vrijednost za svoju imovinu raspoloZivu za prodaju. Sukladno radunovodstvenim politikama Dru5tva te u skladu sa Medunarodnim radunovodstvenim standardom 39, ,,Financijski instrumenti - priznavanje i mjerenje" fer vrijednost imovine je trebala biti utvrdena na osnovu vrijednosti koje kotiraju na relevantnim trZiStima kapitala jer to predstavlja najrelevantniju osnovu za utvrdivanje fer vrijednosti. Zbog ne vrednovanja svoje imovine raspoloZive za prodaju Dru5tvo je precijenilo svoju imovinu raspoloZivu za prodaju 2a3.417 tisu6a kuna (2009.: 16.782 tisuca kuna),leza isti iznos podcijenilo svoje revalorizacijske rezerve.

Vrednovanje zaliha

Dru5tvo je u 2008. godini promijenilo metodu vrednovanja zaliha gotove robe sa vrednovanja sukladno planskim cijenama na vrednovanje sukladno prosjednim cijenama. DruStvo raduna jedinstvenu stvarnu cijenu za sve proizvode na nadin da ukupnu prodaju dijeli s prodanim kolidinama. Dru5tvo je sukladno promijeni utvrdilo negativno odstupanje od 1.859 tisu6a kuna (2009.: pozitivno odstupanje od 1.499 tisu6a kuna) Sto je provedeno kroz radun dobiti i gubitka. Nismo bili u mogucnosti utvrditi da li su za ovaj iznos materijalno pogre5no iskazane zalihe i tro5kovi za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca 20'10. godine.

TroSkov i odobren ih popusta

Dru5tvo u 2010. godini nije ukalkuliralo popuste ibonuse odobrene svojim kupcima u visini od 601 tisu6a kuna. Odobreni popusti i bonusi se odnose na 2010. godinu zbog dega je DruStvo precijenilo svoje prihode za 489 tisuce kuna, te potraZivanja prema kupcima za 601 tisucu kuna i obvezu za PDV u iznosu od 112 tisuia kuna.

MiSljenje

Po na5em mi5ljenju, izuzev udinka dinjenica opisanih u prethodnim odlomcima, priloZeni financijski izvjeStaji prikazuju istinito i objektivno, u svim materijalno znadajnim stavkama, financijski polo2aj Dru5tva na dan 31. prosinca 2010. godine u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvje5tavanja.

'.-1.,. :: I I']::-+, --ri- - '' r-tr \ :ii:ii I

!i '.,1: i; '----'' --/:'"'

r.i detAitib a.o.o. 7l-l-"[-- n , ti l [ ' t rij"Aq.lG I IJ V + F

Bran islav Vrta6n ik, ovlaSten i revizbi:,,

Zagreb, Republika Hrvatska 30. travnja 201 1. godine

lzvje5taj o sveobuhvatnoj dobiti

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

BiljeSka 2010. 2009.
Prihodi od prodaje 4 167.035 163.919
Tro5kovi materijala, energije i usluga o (121.949) (108.402)
Promjena zaliha (1.537) (784)
Nabavna vrijednost robe prodane u tranzitu (4.673) (1.6e7)
38.876 53.036
Ostali poslovni prihodi 5 13.970 11.392
TroSkovi amortizacije 12,13 (7.640) (7.108)
TroSkovi osoblja 7 (33.213) (33.464)
Ostali tro5kovi poslovanja 8 (25.549) (22.eel)
(Gubitak)/ dobit iz poslovanja (13.556) 865
Financijski prihodi I 4.577 4.735
Financijski rashodi 10 (4.923) (4.1 00)
(Gubitak) / dobit prije oporezivanja (13.s02) 1.500
Porez na dobit 11 (319)
Neto (gubitak) / dobit (13.902) 1.181
Ostali sveobu hvatni qubitak
Neto gubitak od financijske imovine raspoloZive za prodaju 10 (15.054)
Ukupni sveobuhvatni (gubitak) I dobit teku6e godine (28.956) 1.181

PriloZene bilje5ke dine sastavni dio ovih financijskih izvje5taja.

Potpisao u ime Uprave Dru5tva dana 30. travnja 2011. godine:

KOESTLIN A O I TVOFNICA KEKSA IVAFLA BJELOVAB, Slavonska cesla 2a

lzvje5taj o financijskom poloZaju

Na dan 31. prosinca2010. godine

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

BiljeSka 2010. 2009.
IMOVINA
Dugotrajna imovina
Nekretnine. postroienia i oprema 12 73.533 77.337
Nematerijalna imovina 13 135 100
Predujmovi za materijalnu imovinu 14 '19 469
lmovina raspoloZiva za prodaju 15 5.796 39.964
PotraZivanja za dane depozite i jamcevine 93 o2
PotraZivanje za dane kredite 16 12.665 12.665
92.241 130.628
Kratkotrajna imovina
Zalihe 17 27.410 26.923
PotraZivanja od kupaca 18 62.123 43.715
PotraZivanja za dane pozajmice 19 29.247 25.225
PotraZivanja za dane depozite 20 '1.500 1.500
Ostala potraZivanja 21 11 .611 7.710
Novac i novdani ekvivalenti 22 189 7.449
132.080 112.522
UKUPNA IMOVINA 224.321 243.150

PriloZene bilje5ke dine sastavni dio ovih financijskih izvjeStaja

Potpisao u ime Uprave Dru5tva dana 30. travnja 2011. godine:

Kre5imir Paji6

Predsjednik uprave

IVORNICA KEKSA IVAFLA 3JELOVAR, Slavonska cesta 2a

lzvje5taj o financijskom poloZaju (nastavak)

Na dan 31. prosinca2010. godine

(Svi iznosi izraZeni su u tisu6ama kuna)

BiljeSka 2010. 2009.
GLAVNICA IOBVEZE
Kapital i rezerve
Temeljni kapital 23 91 .1 93 91 .1 93
Revalorizacijske rezerve 24 3.785 3.808
ZadrZana dobit 17.134 46.090
112.112 141.091
Rezerviranja 25
260
Dugorodne obveze
Dugorodni krediti 26 37.238 29.591
Obveze po najmu 27 1.398 2.324
38.636 31.915
Kratkorodne obveze
Kratkorodni krediti 28 15.701 22.863
Tekude dospijece dugorocnih kredita 26 10.264 9.310
Tekuce dospijece obveza po najmu 27 1.005 1. 366
Obveze prema dobavljadima 29 37.670 28.808
Obveze prema povezanim stranama 30 2.072 2.643
Ostale kratkorodne obveze 31 6.601 5.154
73.313 70.144
UKUPNA GLAVNICA I OBVEZE 224.321 243.150

PriloZene bilje5ke dine sastavni dio ovih financijskih izvjeStaja.

Potpisao u ime Uprave DruStva dana 30. travnja 20'11. godine:

Kre5imir Paji6 /./ Predsjednikuprave / / , /,- //

_l{OESTLfn-oo t ,"Prui.f,[i[:aiy##

lzvje5taj o promjenama u vlasnidkoj glavnici

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Sviiznosiizraleni su u tisuiama kuna)

kapital Revalorizacijske Revalorizacijske
rezerve po
nekretninama, imovini
Temeljni postrojenjima i
opremi
rezerve po
raspolo2ivoj za
prodaju
Zadrlana
dobit
Ukupno
Stanje 1. sijednja
2009. godine
91.193 3.838 (30) 44.909 139.910
Dobit tekuce godine
Ukupna sveobuhvatna
dobit tekuie godine
1 .181 1,181
Stanje 31. prosinca
2009. godine
91.193 3.838 (30) 46.090 141.091
Gubitak tekude godine - (13.e02) (1s.e02)
Ostali sveobuhvatni
gubitak
Ukupni sveobuhvatni
gubitak teku6e godine
- (28 e56) (28 e56)
Smanjenje
revalorizacijske rezerve
kod prodaje imovine
raspoloZive za prodaju
Stanje 31. prosinca
2010. godine
91.193 3.838 (53) 17.134 112.112

PriloZene bilje5ke cine sastavni dio ovih financijskih izvje5taja

Potpisao u ime Uprave Dru5tva dana 30. travnja 201'1. godine:

Kre5imir Paji6

Predsjednik uprave

tu/ /z _I{OESTLN o o I

'JPffi.d,fi[:fliyffH

lzvje5taj o tijeku novca

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisuiama kuna)

2010. 2009.
NOVCANI TIJEK IZ REDOVITIH AKTIVNOSTI
(Gubitak) / dobit (28.956) 1.181
Gubitak od prodaje imovine raspoloZive za prodaju 15.054
Amortizacija 7.640 7.108
Vrijednosno uskladenje kratkotrajne i movine 968
Rashodovanje dugotrajne imovine 78 I
Promjene dugorocni h rezerviranja 260
(5.e24) 9.258
Povecanje zaliha (487) (1.042)
Pove6anje potraZivanja od kupaca (18.408) (3.680)
(Pove6anje) / smanjenje ostalih potraZivanja (5.247) 5.270
Povecanje obveze prema dobavljacima 8.862 7.801
(Smanjenje) / pove6anje obveza prema povezanim dru5tvima (571) 1.539
Povecanje / (smanjenje) ostalih obveza 1.447 (13.021)
Neto novdanitijek iz redovnih aktivnosti (20.328) 6.125
Novdani tijek iz investicijskih djelatnosti
Nabava dugotrajne imovine (3 e4e) (1 3.1 8e)
Smanjenje / (pove6anje) predujmova za dugotrajnu imovinu 450 (314)
(Pove6anje) / smanjenje depozita, danih kredita i pozajmica (4.022) 13.290
Kupnja imovine raspoloZive za prodaju (46)
Neto novdani tijek iz investicijskih djelatnosti (7.5211 (25e)
Noviani tijek iz financijskih djelatnosti
Promjena primljenih dugoro6nih kredita i financijskog najma,
neto 7.314 (8.150)
Promjena primljenih kratkorodnih kredita (7.162) 9.264
Primici od prodaje imovine raspoloZive za prodaju 19.091
Dividenda 1.346
Neto novdani tijek iz financijskih djelatnosti 20.589 1.114
(Smanjenje) / pove6anje novca i novdanih ekvivalenata (7.260) 6.980
NOVAC I NOVEANI EKVIVALENTI NA POEETKU GODINE 7.449 469
NOVAC I NOVEANI EKVIVALENTI NA KRAJU GODINE 189 7.449

PriloZene bilje5ke dine sastavni dio ovih financijskih izvjeStaja.

Potpisao u ime Uprave Dru5tva dana 30. travnja2

KreSimir Paji6

Predsjednik uprave

,,f-on!,lrT,[Noo. I ,nl,i,,, . i:,i i(SA IVAFLA weLLV!/\;;. cio,"nSka Cesta 2a

Koestlin d.d., Bjelovar

Bilje5ke uz financijske izvje5taje

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraleni su u tisucama kuna)

1. OPCENITO

Osnutak

Poduze6e Koestlin d.d. utemeljeno je 1905. godine u Bjelovaru pod imenom Braca Wolf. Poduzeie je 1935. godine spojeno s madarskom firmom Koestlin, i pod tim imenom posluje do danas. Privatizacijom je, godine 1995., registrirano kao dionidko druStvo.

Dru5tvo kotira na Zagrebadkoj burzi.

Osnovna djelatnost

Koestlin d.d., Bjelovar, Slavonska cesta 2a ("Dru5tvo") se bavi proizvodnjom keksa i vafla, te trgovinom na veliko i malo i posredovanjem u trgovini.

Dru5tvo je dana 23. svibnja 1995. godine upisano u registar Trgovackog suda u Bjelovaru.

Broj zaposlenika na dan 31 . prosinca 2010. godine iznosio je 554 (2009.: 622 zaposlenika).

Tijela Dru5tva

Popis dioni6ara Mepas d.o.o. Malidionicari Hrvatski fond za privatizaciju

Nadzorni odbor

Zdravko Pavic Predsjednik Nadzornog odbora
Slavica Kranjec Clan Nadzornog odbora
Mirko Grbe5ii elan Nadzornog odbora
Stanko Pavkovic elan Nadzornog odbora
Tondo Zovko Clan Nadzornog odbora

Uprava

KreSimir Pajii Predsjednik Uprave

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisudama kuna)

2. SNZeTaxTEMELJNIHRAEUNOVODSTVENIHPOLITIKA

a) llava o uskladenosti

Financijski izvje5taji sastavljeni su sukladno sa Zakonom o racunovodstvu Republike Hrvatske i Medunarodnim standard i ma fi nancijskog izvj e5tavanj a (MS F I ).

Sastavljanje financijskih izvje5taja sukladno sa Zakonom o racunovodstvu Republike Hrvatske i Medunarodnim standardima financijskog izvje5tavanja (MSFI) zahtijeva od Uprave da daje procjene i izvodi pretpostavke koje utjedu na iskazane iznose imovine i obveza te objavu nepredvidene imovine i nepredvidenih obveza na datum financijskih izvje5taja, kao i na iskazane prihode i rashode tijekom izvjeStajnog razdoblja. Procjene se temelje na informacijama koje su bile dostupne na datum sastavljanja financijskih izvje5taja, te se stvarni iznosi mogu razlikovati od procijenjenih.

Financijski izvjeStaji Dru5tva predstavljaju zbirne iznose imovine, obveza, kapitala irezervi Dru5tva na dan 31. prosinca 2010. godine te rezultate poslovanja za godinu koja je tada zavrSila.

b) Osnova financijskog prikaza

Financijski izvje5taji su sastavljeni po nadelu povijesnog tro5ka, izuzev odredenih financijskih instrumenata i dugotrajne materijalne imovine, koji su iskazani u revaloriziranim iznosima kao i pod pretpostavkom vremenske neograni6enosti poslovanja.

c) lzvje5tajna valuta

Na temelju ekonomske su5tine dogadaja i okolnosti koji su relevantni za Dru5tvo, mjerna valuta Dru5tva je hrvatska kuna. Sukladno tomu, financijski izvjeStaji druitva sastavljeni su u hrvatskim kunama. Na dan 31. prosinca20l0.godine,sluZbeni feealza 1USDbioje5,568252,za1EURbio jeHRK7,385173 tezal CHF bio je 5,929961 (31. prosinca 2009.9.: 1 USD = 5,089300 HRK; 1 EUR = 7,306199 HRK; 1 CHF = 4,909420).

d) Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje priznaju se prilikom isporuke robe i prijenosa vlasniStva u iznosima koji su iskazani u radunima, umanjenima za eventualne poreze i popuste.

Prihodi od kamata priznaju se po nadelu obradunanih kamata na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni.

Prihodi od dividendi se priznaju u trenutku kad su utvrdena prava dionidara na primitak dividende.

Za godinu koja je zavr5ila 31 . prosin ca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisuiama kuna)

2. SAZETAK TEM ELJ N I H RACU NOVODSTVENI H POLrr KA (NASTAVAK)

e) Najmovi

Najmovi se svrstavaju u financijske najmove kad god se gotovo svi rizici i nagrade povezani s vlasni5tvom nad sredstvom prenose na najmoprimca tijekom trajanja najma. Svi drugi najmovi svrstani su u poslovne najmove.

DruStvo kao davatelj najma

PotraZivanja temeljem financijskih najmova se knjiZe kao potraZivanja u iznosu neto ulaganja grupe u najam. Prihodi od financijskog najma se rasporeduju na obradunska razdoblja kako bi odraZavali konstantnu periodidku stopu povrata na otvoreno stanje neto ulaganja grupe temeljem najmova.

Prihodi od poslovnog najma se priznaju pravocftno tijekom razdoblja najma. Podetni direktni tro5kovi nastali u fazi pregovaranja i ugovaranja uvjeta poslovnog najma se pripisuju knjigovodstvenom iznosu predmeta najma i priznaju pravocrtno tijekom razdoblja najma.

Dru\tvo kao korisnik najma

lmovina koja je predmetom financijskog najma priznaje se kao imovina dru5tva po fer vrijednosti na podetku najma ili po sada5njoj vrijednosti minimalnih pla6anja najma ako je niZa. Povezana obveza prema najmodavcu iskazuje se u izvje5taju o financijskom poloZaju kao obveza za financijski najam.

Pla6anja temeljem najma se rasporeduju izmedu financijskih tro5kova i umanjenja obveze za nalam kako bi se ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obveze. Financijski tro5kovi izravno terete radun dobiti i gubitka. Nepredvidene najamnine se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem nastaju.

Naknade za nalam koje se pla6aju u okviru poslovnih najmova priznaju se kao rashod pravocrtno tijekom trajanja najma, osim ako neka druga sustavna osnova ne bi kvalitetnije odraZavala vremensku dinamiku konzumiranja ekonomskih koristi od sredstva koje se drZi u najmu. Nepredvidene najamnine temeljem poslovnih najmova se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem nastaju.

U sludaju stimulacije primljene s ciljem zakljudenja poslovnog najma, stimulacija se priznaje kao obveza. Ukupna korist stimulacije priznaje se kao smanjenje tro5ka najma na pravocrtnoj osnovi, osim ako neka druga sustavna osnova ne bi kvalitetnije odraZavala vremensku dinamiku konzumiranja ekonomskih koristi od sredstva koje se drZi u najmu.

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisudama kuna)

2. SAZETAK TEM ELJ Nr H RAeu NovoDsrvEN r H poLlfl KA (NASTAVAK)

Preradunavanje stranih sredstava pla6anja i radunovodstvenitretman tedajnih razlika

Sva sredstva i obveze u stranim sredstvima pla6anja preracunate su po srednjem tecaju Hrvatske narodne banke vaZe6em na datum izvje5tavanja.

Negativne tedajne razlike odnosno pozitivne tecajne razlike nastale preradunom svih obveza i potraZivanja u stranim sredstvima pla6anja na protuvrijednost u kunama iskazuju se u racunu dobiti i gubitka.

s) Oporezivanje

Porez na dobit za tekudu godinu odreduje se na temelju rezultata za godinu uskladenog za stavke koje nisu oporezive ili ne predstavljaju porezno priznati tro5ak. Porez na dobit izradunava se primjenom stopa utvrdenih do kraja izvje5tajnog razdoblja. Po potrebi se utvrduju rezerviranja za porez na dobit. Odgodeni porezi nastaju temeljem privremene razllke u neto poreznom ucinku izmedu knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza za potrebe financijskog izvjeStavanja i njihovih iznosa za potrebe oporezivanja.

Odgodena porezna imovina i obveze utvrduju se primjenom poreznih stopa za koje se ocekuje da ie biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se odekuje povrat ili podmirenje privremenih razlika. Odgodena porezna imovina priznaje se za prijenos u idu6e porezno razdoblje kao neiskori5teni porezni gubitak, odnosno porezni kredit u onoj mjeri u kojoj je izvjesno da ie biti ostvarena oporeziva dobit u budu6em razdoblju koja 6e omogu6iti kori5tenje neiskori5tenih poreznih gubitaka i poreznih kredita.

Obveza poreza na dobit utvrduje se na temelju iznosa poreza koji se placaju u skladu s poreznim zakonima i propisima na ostvareni rezultat dru5tva.

h) Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po tro5ku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti.

Nekretnine, postrojenja i oprema u izgradnji iskazuju se po tro5ku umanjenom za priznate gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizacija ove imovine podinje u trenutku u kojem je imovina spremna za uporabu.

Za godinu koja je zavrSila 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisu6ama kuna)

2. SAZETAK TEMELJ Nr H RAeu NovoDsrvENr H polrr KA (NASTAVAK)

h) Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)

Amortizacija se obradunava tako da se nabavna ili procijenjena vrijednost imovine, osim zemlji5ta i zgrada u izgradnji, otpisuje tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanje imovine primjenom pravocrtne metode, kako je prikazano:

2010. 2009.
Nematerijalna imovina 2 godine 2 godine
Gradevinski objekti 10-20 godina 10-20 godina
Postrojenja ioprema 2-10 godina 2-10 godina

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina i skupine za prodaju se svrstavaju kao imovina namijenjena prodaji ako 6e njihov knjigovodstveni iznos biti nadoknaden prvenstveno prodajom a ne kontinuiranom uporabom. Spomenuti uvjet smatra se ispunjenim samo ako postoji velika vjerojatnost prodaje i ako je sredstvo (ili skupina za prodaju) raspoloZivo za trenutadnu prodaju u svom postoje6em stanju. Rukovodstvo mora pokazati svoju cvrstu obvezu za prodajom, kroz odekivanje da 6e prodaja ste6iuvjete zapriznavanje kao okondana prodaja u roku od godinu dana od datuma klasifikacije u tu skupinu.

Dugotrajna imovina (i skupine za prodaju) svrstana u skupinu imovine namijenjene prodaji se mjeri po njezinoj prethodnoj knjigovodstvenoj vrijednosti ili njezinoj fer vrijednosti umanjenoj za tro5kove prodaje, ovisno koja je niZa.

Umanjenja

Na svaki kraj izvje5tajnog razdoblja, Dru5tvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine kako bi utvrdila da li postoje naznaka da je do5lo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije mogu6e procijeniti, DruStvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada" Ako je moguie odrediti realnu i dosljednu osnovu za rasporedivanje, imovina dru5tava se takoder rasporeduje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije mogu6e, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je mogu6e odrediti realnu i konzistentnu osnovu rasporedivanja.

Nematerijalna imovina neodredenog vijeka uporabe i nematerijalna imovina koja jo5 nije raspoloZiva za uporabu se testira na umanjenje jednom godi5nje te svaki puta kad postoji naznaka o mogucem umanjenju imovine.

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izra2eni su u tisu6ama kuna)

2. SAZETAK TEMELJN r H RAeuNovoDsrvENl H PoLlfl KA (NASTAVAK)

i) Umanjenja (nastavak)

Nadoknadivi iznos je vedi iznos usporeduju6i fer vrijednost umanjenu za tro5kove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budu6i novdani tokovi diskontiraju se do sadaSnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odraZava sada5nju trZi5nu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifidneza to sredstvo zakoje procjene buduiih novdanih tokova nisu bile uskladene.

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niZi od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (edinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim kod sredstva iskazanog u revaloriziranom iznosu, u kojem slucaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijed nosti proiza5l o iz rev alorizacije sredstva.

Kod naknadnog poniStenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (.ledinice koja generira novac) pove6ava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na nadin da uveiana knjigovodstvena vrijednost ne premaSuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrdena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poni5tenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje u revaloriziranom iznosu, u kom slucaju se poniStenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povecanje uslijed revalorizacije.

k) Zalihe

Zalihe se iskazuju po troSku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome Sto je niZe. Tro5ak se utvrduje primjenom metode prosjednog ponderiranog tro5ka. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu umanjenu za sve procijenjene troSkove dovrienja i tro5kove marketinga, prodaje i distribucije.

Zalihe sitnog inventara se vode po nabavnoj cijeni. Sitan inventar se otpisuje 100% prilikom stavljanja u uporabu.

Zalihe trgovacke robe iskazuju se po tro5kovima nabave sve dok su tro5kovi nabave niZi ili jednaki neto prodajnoj vrijednosti. Tro5kove nabave cini neto fakturna vrijednost robe uvecana za zavisne troSkove.

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

2. SAZETAKTEMELJNtHRACUNoVoDSTVENTHpoltTlKA(NASTAVAK)

l) PotraZivanja po osnovi prodaje (potraZivanja od kupaca)

PotraZivanja od kupaca iskazuju se po amortiziranom tro5ku umanjenom za ispravak vrijednosti po osnovi procijenjenih iznosa za koje se odekuje da nece biti naplaceni.

m) Novac i novdaniekvivalenti

Novac i novcani ekvivalenti sastoje se od stanja na radunima kod banaka i novca u blagajni te ulaganja i depozita s dospije6em do tri mjeseca.

n) Obveze prema dobavljadima

Obveze prema dobavljacima iskazuju se po amortiziranom tro5ku.

o) Ulaganja u ovisna dru5tva

Ovisna dru5tva su dru5tva u kojem Dru5tvo (matica) ima kontrolu odnosno moc upravljanja financijskim i poslovnim politikama sudjelovanjem u dono5enju odluka o financijskim i poslovnim politikama u ovisnom dru5tvu. Ulaganja u ovisna dru5tva iskazuju se u izvjeStaju o financijskom poloZaju po tro5ku ulaganja uskladenom za eventualna umanjenja vrijednosti pojedinacnih ulaganja.

Za godinu koja je zavrSila 31 . prosinca 2010.

(Svi iznosi izraleni su u tisucama kuna)

SAZETAK TEMELJ Nt H RAeu NovoDsrvENrH poltT KA (NASTAVAK)

p) Ulaganja

Ulaganja se priznaju i prestaju priznavati na datum trgovanja, a to je datum na koji je ulaganje kupuje ili prodaje temeljem ugovora diji uvjeti nala2u isporuku ulaganja u roku utvrdenom na predmetnom trZi5tu i pocetno se mjere po fer vrijednosti uve6anoj za tro5kove transakcije, osim one financijske imovine koja je svrstana u kategoriju kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju u radunu dobiti i gubitka, koja se podetno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina je razvrstana u sljedeie kategorije: financijska imovina "po fer vrijednosti kroz radun dobiti i gubitka", "ulaganja koja se drZe do dospijeca", "financijska imovina raspoloZiva za prodaju" te "dani zajmovi i potraZivanja". Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijskog sredstva i odreduje se kod prvog priznavanja.

DruStvo je svoje dionice i ulaganja u fondove klasificiralo kao raspoloZive za prodaju jer namjera Dru5tva nije da ostvaruje dobit iz trgovanja sa vrijednosnim papirima. Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti se priznaju izravno u glavnici u sklopu revalorizacijske priduve za ulaganja, izuzev gubitaka zbog umanjenja vrijednosti, kamata koje se izradunavaju metodom efektivne kamate i tecajnih razlika po monetarnoj imovini, koji se svi priznaju izravno u radunu dobiti i gubitka. Kod prodaje ili utvrdenog umanjenja vrijednosti ulaganja, kumulativna dobit ili kumulativni gubitak prethodno priznat u sklopu revalorizacijske pricuve za ulaganja se ukljuduje u radun dobiti i gubitka razdoblja.

Dividende na glavnicke instrumente svrstane u portfelj imovine raspoloZive za prodaju se priznaju u ra6unu dobiti i gubitka kad je utvrdeno pravo grupe na primitak dividende.

Fer vrijednost monetarne imovine raspoloZive za prodaju koja je denominirana u stranoj valuti se odreduje u valuti u kojoj je imovina denominirana i zatim preradunava po spot tedaju na kraju svakog izvjeStajnog razdoblja. Promjena fer vrijednosti koja je povezana s tedajnim razlikama koje su posljedica promjene amortiziranog troSka sredstva se priznaje u radunu dobiti i gubitka, a druge promjene se priznaju u glavnici.

PotraZivanja po danim zajmovima i druga potraZivanja s fiksnim ili odredivim plaianjima koja ne kotiraju na aktivnom trZiStu su svrstana u dane zajmove i potraZivanja. Zajmovi i potraZivanja se mjere po amortiziranom tro5ku koriste6i metodu efektivne kamate, umanjenom za eventualne gubitke zbog umanjenja. Prihodi od kamata se priznaju primjenom efektivne kamatne stope, izuzev kod kratkorodnih potraZivanja, kod kojih priznavanje kamata ne bi bilo materijalno znadajno.

Za godinu koja je zavr5ila 31 . prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisucama kuna)

2. SMETAK TEM ELJ N r H RACU NOVODSTVEN I H pOLtTt KA (NASTAVAK)

q) Umanjenja vrijednosti financijske imovine

Na kraju svakog izvjeStajnog razdoblja pregledava se financijska imovina, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih razloga za umanjenje vrijednosti. Ukoliko postoje takve indicije, procjenjuje se nadoknadivi iznos te imovine.

Dani zajmovi iskazani su na neto principu, umanjeni za vrijednosna uskladenja formirana zbog nenaplativosti.

Vrijednosna uskladenja se formiraju zbog umanjenja vrijednosti zajmova temeljem redovnih pregleda stanja, kako bi se smanjila knjigovodstvena vrijednost danih zajmova do nadoknadivog iznosa. Odekivani novcani primici i izdaci za portfelj slicnih kredita procjenjuju se temeljem postojeceg iskustva uzimajuci u obzir kreditni rejting komitenata kojima su odobreni zajmovi i ka5njenja u naplati redovnih ili zateznih kamata. Vrijednosna uskladenja priznaju se u radunu dobiti i gubitka.

Ukoliko je zalam nenaplativ, a sve pravne procedure su dovrSene, te je poznat kona6ni iznos gubitka, zajam se direktno otpisuje. Ako se u sljedeiem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno moZe povezati s dogadajem koji se dogodio nakon otpisa, iznos smanjenja umanjenja vrijednosti se tada prihoduje u radunu dobiti i gubitka.

r) Rezerviranja

Rezerviranje se priznaje onda i samo onda ako DruStvo ima sadaSnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat pro5log dogadaja i ako je vjerojatno da 6e podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom moZe utvrditi iznos obveze.

Rezerviranja se preispituju na svakom kraju izvje5tajnog razdoblja i uskladuju prema najnovijim najboljim procjenama. Gdje je ucinak vremenske vrijednosti novca znadajan, iznos rezerviranja jest sada5nja vrijednost tro5kova za koje se o6ekuje da 6e biti potrebni radi podmirenja obveze. U slu6aju diskontiranja, pove6anje u rezerviranjima koje odraZava protek vremena priznaje se kao tro5ak kamata.

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisu6ama kuna)

2. SAZETAK TEM ELJ Nt H RACU NOVODSTVENT H pOLlTt KA (NASTAVAK)

s) Kori5tenje procjena pri sastavljanj u fi nancijski h izvjeStaja

Kod primjene radunovodstvenih politika Dru5tva Uprava treba davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje nisu vidljive iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke se temelje na iskustvu u proteklim razdobljima i drugim relevantnim dimbenicima. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od procjena.

Procjene i pretpostavke na temelju kojih su procjene izvedene se kontinuirano preispituju. lzmjene radunovodstvenih procjena se priznaju u razdoblju revidiranja procjene ako izmjena utjede samo na to razdoblje ili u razdoblju revidiranja procjene i u buduiim razdobljima ako izmjena utjede i na teku6e i na budu6a razdoblja.

Procjene su koriStene, ali ne i ogranidene na razdoblja amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, ispravke vrijednosti zaliha i umanjenja vrijednosti potraZivanja i rezerviranja za sudske sporove.

Objava segmentalne analize

DruStvo je napravilo segmentalnu analizu svoga poslovanja te utvrdilo kako postoji samo jedan segment koji ostvaruje preko 99% ukupnih prihoda. Dru5tvo je u bilje5ci 4 prikazalo segmentnu analizu svojih prihoda izmedu prodaje u zemlji iinozemstvu.Zbog povezanosti proizvodnje, ne postoji segmentna analiza tro5kova, imovine iobveza.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisudama kuna)

3. USVAJANJE NOVIH IIZMJENJENIH STANDARDA

Standardi i tumadenja koji su na snazi za tekuCe razdoblje

Sljedece izmjene i dopune postoje6ih standarda koje je objavio Odbor za Medunarodne radunovodstvene standarde (izvorno IASB) te tumadenja koje je izdao Odbor za tumadenje medunarodnog financijskog izvje5tavanja (izvorno IFRIC)su na snaziu Republici Hrvatskojs 1. sijednja 2010. godine:

  • . MSFI 1 (preraden) ,,Prva primjena MSFI-jeva" (na snazi za godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009"),
  • . MSFI 3 (preraden) ,,Poslovna spajanja" (na snazi za godiSnja razdoblja koja zapocinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
  • . lzmjene i dopune MSFI-ja 1 ,,Prva primjena MSFI-jeva" dodatna izuzeca kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve (na snaziza godi5nja razdoblja koja zapocinju na dan ili nakon 1. sijeinja 2010.),
  • . lzmjene idopune MSFI-ja 2,,Pheanja temeljena na dionicama" transakcije temeljene na dionicama koje Grupa pla6a novcem (na snazi za godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. sijecnja 2010.),
  • . lzmjene i dopune MRS-a 27 ,,Konsolidirani i odvojeni financijski izvjeStaji" (na snazi za godiSnja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
  • . lzmjene i dopune MSFI-ja 39 ,,Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" prihvatljive zaSticene stavke (na snazi za godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
  • . lzmjene i dopune raznih standarda i tumadenja pod nazivom ,,Dorada MSFI-jeva u 2009." proizaSle iz projekta godi5nje dorade MSF|-jeva, objavljene 16. travnja 2009. (MSFI 2, MSFI 5, MSFI 8, MRS 1, MRS 7, MRS 17, MRS 18, MRS 36, MRS 38, MRS 39, IFRIC I ilFRlC 16), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojaSnjenja teksta (ve6ina primjenjiva na godiSnja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. sijednja 2010.),
  • . IFRIG lT,,Raspodjela nenovdane imovine vlasnicima"(na snazi za godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.),
  • o IFRIC 18,,Prijenos imovine s kupaca" (na snazi za imovinu prenesenu s kupaca iprimljenu na dan ili nakon '1. srpnja 2009.)

Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postoje6ih standarda i tumadenja nije dovelo do promjena radunovodstvenih pol itika DruStva.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisucama kuna)

3. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH STANDARDA (nastavak)

lzdanistandardiod strane Odbora, a jo5 ne usvojenistandardi ituma6enja u Republici Hrvatskoj

Na datum odobrenja financijskih izvje5taja bili su objavljeni sljedeci standardi, prerade i tumacenja koji joS nisu na snazi:

  • . MSFI 9,,Financijski instrumenti" (na snazi za godiSnja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. sijednja 2013.),
  • . lzmjene i dopune MSFI-ja 1 ,,Prva primjena MSFI-jeva" ogranideno izuzece iz usporednog MSFI-ja 7 Objavljivanje kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve" (na snazi za godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.),
  • . lzmjene i dopune MSFI-ja 1 ,,Prva primjena MSFI-jeva" ozbiljna hiperinflacija i ukidanje utvrdenih datuma kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSF|-jeve" (na snaziza godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011.),
  • . lzmjene i dopune MSFI-ja 7 ,,Financijski instrumenti: objavljivanje" prijenos financijske imovine (na snaziza godi5nja razdoblja koja zapocinju na dan ili nakon'1. srpnja 2011.),
  • o lzmjene i dopune MRS-a 12 ,,Porezi na dobit"- Odgodeni porezi: nadoknada povezane imovine (na snaziza godi5nja razdoblja koja zapocinju na dan ili nakon 1. sijednja 2012.),
  • . lzmjene i dopune MRS-a 24 ,,Objavljivanje povezanih strana" pojednostavljeni zahtlevi za objavljivanje kod subjekata povezanih s vladom i poja5njenje definicije povezane strane (na snazi za godiSnja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. sijecnja 2011.),
  • . lzmjene i dopune MRS-a 32 ,,Financijski instrumenti: prezentiranje" obradunavanje danih prava (na snaziza godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. veljace 2010.),
  • o lzmjene i dopune raznih standarda i tumadenja pod nazivom ,,Dorada MSFI-jeva u 2009." proiza5le iz Projekta godisnje dorade MSFI-jeva, objavljene 6. svibnja 2010. (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 7, MRS 1, MRS 27, MRS 34, IFRIC 13), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti ipojaSnjenja teksta (ve6ina primjenjiva na godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. sijednja 2011.),
  • . lzmjene i dopune IFRIG-a 14 ,,MRS 19 - Ogranidenje sredstva iz definiranih primanja, minimalna potrebna sredstva financiranja i njihova interakcija" - predujmovi minimalnih potrebnih financijskih sredstava (na snaziza godiSnja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. sijednja 2011.),
  • . IFRIC 19 ,,Zatvaranje financijskih obveza glavnidkim instrumentima" (na snazi za godi5nja razdoblja koja zapodinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.)

DruStvo je odlucilo da spomenute standarde, prerade i tumadenja ne primjenjuju prije njihovog datuma stupanja na snagu. Dru5tvo predvida da njihovo usvajanje ne6e zna6ajno utjecati na financijske izvje5taje u razdoblju njihove prve primjene.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

4. PRIHODIOD PRODAJE

Prihodi od prodaje u zemlji
Prihodi od prodaje u inozemstvu
Prihodi od prodaje u zemlji su kako slijedi:
Prihod
86.424
80.611
167.035
2010.
45.040
92.517
71.402
163.919
2009.
Vafli 44.291
Slatki keksi 35.662 35.827
Slano trajno pecivo 29.549 29.651
Vafli preliveni 16.238 11.123
Slatki keksi preliveni 9.515 9.791
Punjeni keksi 8.857 8.654
Ekstrudirani proizvodi 1.728 2.975
146.589 142.312
Rabati
Vafli (15.683) (13 870)
Slatki keksi (10.340) (e 557)
Slano trajno pecivo (8.15e) (8.020)
Vafli preliveni (4.584) (1.6e4)
Slatki keksi preliveni (2 860) (2.648)
Punjeni keksi (3.72s) (3.424)
Ekstrudirani proizvodi (382) (610)
Prodaja gotovih proizvoda (14.428) (e.e72)
(60.165) (49.795)
86.424 92.517

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisuCama kuna)

4. PRIHOD|OD PRODAJE (NASTAVAK)

Prihodi od prodaje u inozemstvu su kako slijedi:

2010. 2009.
Prihod
Slatki keksi 31.806 26.615
Vafli 24.498 22.976
Slano trajno pecivo 11.770 9.1 86
Vafli preliveni 7.637 7.382
Punjeni keksi 6.755 6.733
Slatki keksi preliveni 1.324 1.461
MjeSavine 351
Ekstrudirani proizvodi 132 162
83.922 74.866
Rabati
Slatki keksi (366) (287)
Vafli (38e) (438)
Slano trajno pecivo (4e) (78)
Vafli preliveni (133) (6e)
Punjeni keksi (122) (105)
Slatki keksi preliveni (20) (1 e)
Prodaja gotovih proizvoda (2.232) (2.468)
(3.311) (3.464)
80.611 71.402

Dru5tvo u 20'10. godini nije ukalkuliralo popuste i bonuse odobrene svojim kupcima u visiniod 601 tisuiu kuna. Odobreni popusti i bonusi se odnose na 2010. godinu zbog cega je DruStvo precijenilo svoje prihode za 489 tisu6a kuna (2009.: 441 tisu6u kuna), te potraZivanja prema kupcima za 601 tisu6u kuna (2009.: 543 tisuce kuna) i obvezu za PDV u iznosu od 112 tisuca kuna (2009.: 102 tisuie kuna).

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31 . prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisu1ama kuna)

5. OSTALI POSLOVNI PRIHODI

2010. 2009.
Prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda 6.034 6.373
Prihodi od prodaje trgovadke robe 3.075 986
Prihodi od prodaje robe, sirovina i materijala 1.296 81
Prihodi od naplate Stete 1.016 906
Naknadno odobreni popusti 1.007 237
Prihodi od dotacija, pomoci i darovanja 400 1.255
Prihodi od prodaje robne marke 365 594
ViSkovizaliha 26 38
Prihodi od prodaje imovine 22
Ostali prihodi 729 922
13.970 11.392

6. TROSKOVIMATERIJALA, ENERGIJE I USLUGA

2010. 2009.
TroSkovi materijala 103.064 92.713
TroSkovi energije 9.748 7.571
Tro5kovi prijevoza 4.345 3.136
Usluge odrZavanja 1.409 1.486
Ostalitro5kovi 3.383 3.496
121.949 108.402

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisudama kuna)

7. TROSKOVI OSOBLJA

2010. 2009.
Bruto plaia 27.117 27.163
Doprinosi na pla6e 4.677 4.706
Otpremnine 574 299
Ostalitro5kovi 845 1.296
33.213 33.464

Na dan 31. prosinca 2010. godine Dru5tvo je imalo 554 zaposlenih (31. prosinca 2009.'.622).

Struktura zaposlenih na kraju izvje5tajnog razdoblja je kako slijedi:

2010. 2009.
Proizvodnja 404 457
Prodaja 104 115
Nabava 24 28
Financije i radunovodstvo 12 12
Administracija I I
Uprava 1 1
554 622

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisudama kuna)

8. OSTALI TROSKOVI POSLOVANJA

20' '0. 2009.
TroSkovi propagande 8.115 8.491
Naknade tro5kova zaposlenicima 5.402 5.662
Diskont pri prodaji potraZivanja 3.376
Neproizvodni tro5kovi 1.959 1.945
Tro5kovi najma '1.9'10 1.905
Premije osiguranja 1.215 1.371
Naknadno utvrdeni rashodi 1.096 305
Porezi i doprinosi koje ne ovise o rezultatu 790 833
Za5tita okoliSa 477 467
Reprezentacija 400 781
Rezerviranja za sudske sporove 260
Usluge posredovanja 129 220
Tro5kovi obrazovanja 110 74
Neotpisana vrijednost otudene imovine 78 I
Manjkovizaliha 24 20
Vrijednosno uskladenje sirovina 349
Vrijednosno uskladenje potraZivanja od kupaca 215
OstalitroSkovi 208 352
25.549 22.991

9. FINANCIJSKIPRIHODI

2010. 2009.
Prihodiod kamata 2.861 2.987
Prihodi od dividendi 1.346 1.236
Pozitivne tecajne razlike 370 512
4.577 4.735

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisucama kuna)

10. FINANCIJSKI RASHODI

2010. 2009.
Gubitak od prodaje dionica 15.054
Tro5ak kamata 3.259 3.114
Negativne tecajne razlike 1.105 806
Rashodi od zateznih kamata 457 173
Brokerska provizija 48
Ostali financijski rashodi 54 7
'19.977 4.100

11. POREZ NA DOBIT

Porez na dobit u zemlji obradunava se po stopi od 20 o/o (2009.: 20oh) kqa se primjenjuje na oporezivu dobit za godinu.

Uskladenje poreza na dobit za godinu s (gubitkom) / dobiti iskazanom u radunu dobiti i gubitka je kako slijedi:

2010. 2009.
Racunovodstveni (gubitak) / dobit prije oporezivanja (28.e56) 1.500
Porezno nepriznati tro5kovi 844 1.466
Neoporezivi prihod (2.154) (1.372)
Dobit nakon uskladenja (30.266) 1.594
Porezni rashod (20%) 319

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31 . prosin ca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

12. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Zemlji5te i
zgrade
Postrojenja i
oprema
Vozila i
uredska
oprema
lnvesticije
u tijeku
Ukupno
NABAVNA
VRIJEDNOST
Na dan 1. sijednja
2009. godine
90.314 134.246 11.849 2.582 238.991
Pove6anja 8.739 5.497 485 13.137 27.858
Transfer sa
investicija u tijeku
(14.721) (14.721)
Otudenja (53) (1 02) J- (155)
Na dan 31. prosinca
2009. godine
99.053 139.590 12.232 998 251.973
Pove6anja '180 4.153 97 3.875 8.305
Transfer sa
investicija u tijeku
(4.431) (4.431)
Otudenja (86e) (1 07) (e76)
Na dan 31. prosinca
2010. godine
99.233 142.974 12.222 442 254.871
ISPRAVAK
VRIJEDNOSTI
Na dan 1. sijednja
2009. godine
48.705 108.701 10.299 167.705
Tro5ak amortizacije
za godinu
2.130 4.415 540 7.085
lsknjiZeno otudenjem (53) (1 01) (1 54)
Na dan 31. prosinca
2009. godine
50.835 1 13.063 10.738 174.636
Tro5ak amortizacije
za godinu
2.339 4.910 351 7.600
lsknjiZeno otudenjem (868) (30) (898)
Na dan 31. prosinca
2010. godine
53.174 117.105 11.059 181.338
KNJIGOVODSTVENI
IZNOS
Na dan 31. prosinca
2010. godine
46.059 25.869 1.163 442 73.533
Na dan 31. prosinca
2009. godine
48.2'18 26.627 1.494 998 77.337

Na dan 31. prosinca 2010. godine sada5nja vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme pod hipotekom iznosila je 16.286 tisuda kuna (2009: 19.937 tisu6e kuna).

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinea 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisuCama kuna)

12. NEKRETNTNE, POSTROJENJA I OPREMA (NASTAVAK)

Dru5tvo je dana 1. sijednja 2008. godine promijenilo amortizacijske stope, temeljem odluke Uprave Dru5tva. Amortizacijske stope su vraiene na stope prije 1. sijednja 2007. godine. U 2009. i2010. godini dru5tvo nije mijenjalo amortizacijske stope.

13. NEMATERIJALNA IMOVINA

Software Patenti Ukupno
NABAVNA VRIJEDNOST
Na dan 1. sijednja 2009. godine 914 438 1.352
Povecanja 52 52
Na dan 31. prosinca 2009. godine 966 438 1.404
Pove6anja 75 75
Otudenja (1 0) (1 0)
Na dan 31. prosinca 2010. godine 1.031 438 1.469
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI
Na dan 1. sijednja 2009. godine 886 395 1.281
Tro5ak amortizacije za godinu 16 23
Na dan 31. prosinca 2009. godine 902 402 1.304
Tro5ak amoftizacije za godinu 32 40
Otudenja (1 0) (1 0)
Na dan 31. prosinca 2010. godine 924 410 1.334
KNJIGOVODSTVENI IZNOS
Na dan 31. prosinca 2010. godine 99 36 135
Na dan 31. prosinca 2009. godine 64 36 100

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisu1ama kuna)

14. PREDUJMOVIZAMATERIJALNUIMOVINU

2010. 2009.
Globex 19 294
Werner Pfleiderer GmbH 155
UTILIS 20
19 469

Dani predujmovi odnose se na predujmove dobavljacima za proizvodnih linija. dugotrajnu materijalnu imovinu za nabavku novih

15. IMOVINA RASPOLOZIVA ZA PRODAJU

Struktura portfelja na dan 3'1. prosinca 20'10. godine je kako slijedi:

Naziv dionice Nabavna
vrijednost
Nerealizirani
gubici na
31.12.2010.
Fer
vrijednost na
31.12.201A.
LKPC (Luka Ploce) 3.410 (347) 3.063
ERNT (Ericsson Nikola Tesla) 1.329 1.329
ADRS (Adris grupa) 777 777
KOEI (Kondar) 650 (40) 610
Udio u povezanim druStvima - Kondin Rusija 17 17
6.183 (387) 5.796

Za godinu koja je zavr5ila na dan 3'1. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisu1ama kuna)

15. IMOVINA RASPOLOZIVA ZA PRODAJU (NASTAVAK)

Struktura portfelja na dan 31 prosinca 2009. godine je kako slijedi:

Naziv dionice Nabavna
vrijednost
Nerealizirani
gubici na
31.12.2009.
Fer
vrijednost na
31.12,2009.
IPKK (lPK Kandit) 2.742 7 770 10.512
HT (Hrvatske Telekomunikacije) 13.060 (4.377) 8.683
DLKV (Dalekovod) 6.350 6.350
IGH (lnstitut Gradevinarstva Hrvatske) 3.496 23 3.5'19
LKPC (Luka Plode) 3.410 (347) 3.063
ERNT (Ericsson Nikola Tesla) 2.355 2.355
VIRO (Viro tvornica Secera) 2.349 2.349
ATPL (Atlanska plovidba) 1.555 (4) 1.551
ADRS (Adris grupa) 777 777
KOEI (Koncar) 650 (40) 610
CROS (Croatia Osiguranje) 109 69 178
Udio u povezanim dru5tvima - Kondin Rusija 17 17
35.870 3.094 39.964

Promjene vrijednosnica prikazane su u daljnjoj tablici kako slijedi:

20' '0. 2009.
Fer vrijednost na dan 01. sije6nja 39.964 39.918
Pove6anje vrijednosti ulaganja 46
Prodaja 34.1 68
Fer vrijednost na dan 31. prosinca 5.796 39.964

Dru5tvo na dan 3'1. prosinca 2010. godine nije napravilo uskladenje vrijednosti svojih dionica na fervrijednost za svoju imovinu raspoloZivu za prodaju. Sukladno radunovodstvenim politikama Dru5tva te u skladu sa Medunarodnim radunovodstvenim standardom 39, ,,Financijski instrumenti - priznavanje i mjerenje" fer vrijednost imovine je trebala biti utvrdena na osnovu vrijednosti koje kotiraju na relevantnim trZiStima kapitala jer to predstavlja najrelevantniju osnovu za utvrdivanje fer vrijednosti. Zbog ne vrednovanja svoje imovine raspoloZive za prodaju Dru5tvo je precijenilo svoju imovinu raspoloZivu za prodaju 2a3.417 tisuca kuna (2009.: 16.782 tisu6a kuna), te za isti iznos podcijenilo svoje revalorizacijske rezerve.

Bilje5ke uz financijske izvje5taje (nastavak) Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010. (Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

15. tMOVtNA RASPOLOZTVA ZA PRODAJU (NASTAVAK)

U razdoblju od 20. srpnja 20'10. do 30. srpnja 2010. godine prodane su dionice sljede6ih poduze6a: Croatia osiguranje, Atlantska plovidba, Dalekovod, HrvatskiTelekom, lnstitut Gradevinarstva Hrvatske, Ericsson Nikola Tesla, Viro tvornica 5e6era. Dana 23. rujna 2010. godine prodane su dionice IPK Kandita.

Knjigovodstvena vrijednost dionica iznosila je34.167 tisu6a kuna, prihod od prodaje dionica iznosio je 19.113 tisu6e kuna, a ostatak u iznosu od 15.054 tisu6e kuna proknjiZen je na gubitak od financijske imovine (vidi bilje5ku 10).

16. POTRAZIVANJA ZA DANE KREDITE

2010. 2009.
PotraZivanja od povezanih strana
Maraska d.d., Zadar 11.365 1'1.365
Brodomerkur d.d.,Split 1.300 1.300
12.665 12.665

Maraska d.d., Zadar

Ugovor je potpisan dana 23. srpnja 2007. godine u iznosu od 10.000 tisuia kuna. Kamata se obra6unava mjesedno, a iznosi 7% godi5nje. Rok povrata je 23. srpnja 2009. godine. Kao osiguranje naplate dru5tvo je primilo dvije bianco mjenice. Maraska je pozajmicu djelomidno vratila tako da ona iznosi 8.365 tisuia kuna. Dana 1. studenog 2010.godine potpisan je anex ugovora s rokom vraianja 31. prosinca 2012. godine.

Ugovorom o pozajmici od22. srpnja 2009. godine odobrena je nova pozajmica dru5tvu Maraska d.d., Zadar u iznosu od 3.000 tisuie kuna s rokom povrata 21. srpnja 2010. Godine. Kao osiguranje povrata pozajmice primljene su dvije bianco mjenice. Dana 22.srpnja 2010.9od. potpisan je aneks ugovora s rokom vra6anja 31. prosinca 2012. godine.

Ugovorom o pozajmici od24. oZujka 2010. godine odobrena je nova pozajmica dru5tvu Maraska d.d.,Zadaru iznosu od 3.000 tisuie kuna s rokom povrata 31. prosinca 2010. godine. Kao osiguranje povrata pozajmice primljene su dvije bianco mjenice. Dana 1. sjednja 2011. godine, sklopljen je aneks ugovoru na 3.000 tisuie kuna s rokom povrata 30. lipnja 201 1. godine.

Brodomerkur d.d., Split

Ugovor je potpisan dana23. srpnja 2007. godine u iznosu od 50.000 tisu6a kuna. Kamata iznosiTo/o godi5nje. Rok povrata je 23. srpnja 2009. godine. Kao osiguranje naplate dru5tvo je primilo dvije bianco mjenice.

Tijekom 2008. i 2009. godine tvrtka Brodomerkur d.d., Split vratila je dio pozajmice.

Dana24. srpnja 2009. godine predloZen je Aneks ugovora o pozajmici na iznos od 1.300 tisuca kuna s rokom povrata 24. sijednja 2010. godine koji nije potpisan od strane Brodomerkura d.d., Split.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010

(Svi iznosi izraieni su u tisudama kuna)

17. ZALIHE

2010. 2009.
Sirovine i materijal 19.498 17.498
Gotovi proizvodi 5.795 8.689
Proizvodnja u tijeku 2.055 709
Trgovadka roba 62 27
27.410 26.923

Na dan 3'l . prosinca starosna struktura zaliha je kako slijedi:

2010. 2009.
0 - 30 dana 933 840
30 - 60 dana 754 532
Preko 60 dana 25.723 25.551
27.410 26.923

Uprava Dru5tva smatra kako ne postoji potreba za ispravkom vrijednosti zaltha.

Dru5tvo je u 2008. godini promijenilo metodu vrednovanja zaliha gotove robe sa vrednovanja sukladno planskim cijenama na vrednovanje sukladno prosjednim cijenama. Dru5tvo raduna jedinstvenu stvarnu cijenu za sve proizvode na na6in da ukupnu prodaju dijeli s prodanim kolicinama. Dru5tvo je sukladno promijeni utvrdilo negativno odstupanje od 1.859 tisu6a kuna (2009.: pozitivno odstupanje od '1.499 tisuia kuna) Sto je provedeno kroz radun dobiti i gubitka.

18. POTRMIVANJA OD KUPACA

2010. 2009.
PotraZivanja od kupaca u zemlji 33.651 27.113
PotraZivanja od kupaca u inozemstvu 34.120 22.250
lspravak vrijednosti potraZivanja od kupaca (5 648) (5.648)
62.123 43.715

Kretanje ispravka vrijednosti u tijeku godine prikazano je kako slijedi:

2010. 2009.
Stanje na dan 01. sijecnja 5.648 5.433
lspravljeno 215
Stanje na dan 31. prosinca 5.648 5.648

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisuCama kuna)

18. POTRAZTVANJA OD KUPACA (NASTAVAK)

Starosna struktura umanjenih potraZivanja od kupaca na dan 31. prosinca je kako slijedi:

2010. 2009.
Preko 360 dana 5.648 5.648
Stanje na dan 31. prosinca 5.648 5.648

Prosjecan broj dana naplate potraZivanja u godini koja je zavr5ila 31. prosinca 2010. iznosio 1e 124 dana, dok je u godini koja je zavr5ila 31. prosinca 2009. iznosio 85 dana.

,I9. POTRAZIVANJA ZA DANE POZAJMICE

2010. 2009.
Eksedra d.d. 16.315 15.725
Vizija Gradnja d.o.o 9.932 9.500
Maraska d.d. 3.000
29.247 25.225

Dana 16. studenog 2007. godine dru5tvo je odobrilo pozajmicu dru5tvu Eksedra d.o.o., Donja Bistra u iznosu od 4.000 tisu6e kuna uz kamatnu stopu od 7% is rokom povrata 16. svibnja 2008.godine. Kao instrument osiguranja naplate dru5tvo je primilo 2 bianco mjenice. Dana'16. svibnja 2008. godine sklopljen je Aneks ugovora na dodatnih 867 tisuda kuna s rokom povrata '16. svibnja 2009. godine.

Dana 16. svibnja 2009. godine sklopljen je Aneks ugovora sa dru5tvom Eksedra d.o.o., Donja Bistra na iznos 5.510 tisuca kuna sa rokom povrata 31. svibnja2010. godine. Dana 01. lipnja 2010. godine sklopljen je Aneks ugovora sa dru5tvom Eksedra d.o.o., Donja Bistra na iznos 5.729 tisuia kuna sa rokom povrata 31. prosinca 2010. godine. Dana l.sijednja 2011. godine sklopljen je Aneks ugovora sa dru5tvom Eksedra d.o.o. na iznos od 5.964 tisu6e kuna sa rokom povrata 30. lipnja 2011. godine.

Dana 29. svibnja 2008. godine dru5tvo je odobrilo pozajmicu druStvu Eksedra d.o.o., Donja Bistra u iznosu od 9.000 tisuca kuna uz kamatnu stopu od 7o/o.Dana 29. studenog 2008. godine sklopljen je Aneks ugovora na dodatnih 388 tisu6a kuna s novim rokom povrata pozajmice 31. svibnja 2009. godine.

Dana 1. prosinca 2009. godine sklopljen je Aneks ugovora o zajmu sa pripisom kamata na iznos od 10.2'15 tisuia kuna s rokom povrata 31. svibnja 2010. Dana 1. lipnja 2010. sklopljen je Aneks ugovora o zajmu sa pripisom kamata na iznos od 10.586 tisuda kuna s rokom povrata 3'l.prosinca 2010.godine. Dana'l.sijecnja 201 1. godine sklopljen je Aneks ugovora o zajmu sa pripisom kamata na iznos od 1 '1.020 tisu6a kuna s rokom povrata 30. lipnja 2011. godine.

19. POTRAZVANJA ZA DANE POZAJMTGE (NASTAVAK)

Dana 11. rujna 2009. godine druStvo je odobrilo pozajmicu dru5tvu Vizija Gradnja d.o.o., Rijeka u iznosu od 9.500 tisu6a kuna s rokom povrata 28. veljace 2010. godine. Za osiguranje povrata pozajmice primljene su tri bianco mjenice.

Dana 1. oZujka 2010. godine sklopljen je Aneks ugovora sa dru5tvom Vizija Gradnja d.o.o., Rijeka na iznos 9-7O4 tisuca kuna sa rokom povrata 30. rujna 2010. godine. Dana 1. listopada 2O1O. godine sklopljen je Aneks ugovora sa druStvom Vizija Gradnja d.o.o., Rijeka na iznos 9.932 tisuca kuna sa rokom povrata 31. oZujka 2011. godine.

Dana 24. sjednja 2010. godine sklopljen je ugovor sa povezanim dru5tvom Maraska d.d., Zadar na iznos 3.000 tisude kuna sa rokom povrata 3'1. prosinca 2010. godine, uz kamatnu stopu od 7o/o. Dana 1. sjednja 2011. godine sklopljen ie Aneks ugovora sa dru5tvom Maraska d.d, na iznos 3.704 tisuce kuna sa rokom povrata 30. lipnja 2011. godine. Za osiguranje povrata pozajmice primljene su dvije bianco mjenice.

20. POTRAZIVANJA ZA DANE DEPOZITE

Dana 8. travnja 2008. godine DruStvo je sklopilo ugovor o orodenom kunskom depozitu sa Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Rijeka u iznosu od 1.500 tisuca kuna s danom isteka orocenja 9. svibnja 2009. godine. Dana 20. travnja 2009. godine Dru5tvo je sklopilo novi ugovor o orocenom kunskom depozitu sa Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Rijeka u istom iznosu, s danom isteka orodenja 21. svibnja 2010. godine.

21. OSTALAPOTRAZIVANJA

2010. 2009.
PotraZivanja za fakturiranu, ali neisporudenu robu 8.050 107
PotraZivanja za PDV 2.263 2.281
PlaienitroSkovi budu6eg razdoblja i nedospjela naplata prihoda ooz 4.578
PotraZivanja od zaposlenih 173 274
Ostalo 463 470
11.611 7.710

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31 . prosin ca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisucama kuna)

22. NOVAC I NOVEANI EKVIVALENTI

2010. 2009.
Devizni radun 97 7.364
9.
zrro racun
66 50
Blagajna 26 35
189 7.449

Dru5tvo ima otvorene Ziro racune i devizni radun u Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Croatia Banka d.d., Zagrebadka banka d.d., Kreditna Banka d.d., Centar Banka d.d., Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. iRaiffeisenbank d.d.

23. TEMELJNI KAPITAL

Temeljni kapital Dru5tva u iznosu od 91.193 tisuce kuna podijeljen je u 130.276 redovnih dionica svaka nominalne vrijednosti 700 kuna. Struktura vlasniStva prikazana je kako slijedi:

Dionidar Udio(%) 2010. Udio(%) 2009.
MEPAS d.o.o. Siroki Brijeg, BiH 87,99% 80.240 87,990/o 80.240
Hrvatski fond za privatizaciju 3,07% 2.800 3,07% 2.800
Malidionicari 8,940/o 8.153 8,940/o 8.1 53
100,00% 91.193 100,00% 91.193

24. REVALORIZACIJSKA REZERVA

Revalorizacijske rezerve druStva sadrZe revalorizacijske rezerve s osnova revalorizacije dugotrajne materijalne inematerijalne imovine u iznosu od 3.838 tisuca kuna (2009.: 3.838 tisuca kuna) i revalorizacijske rezerve s osnove promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoloZive za prodaju u iznosu od 53 tisuce kuna (2009.: 30 tisu6a kuna).

25. REZERVIRANJA

U 2010. godini pokrenuta su dva radna spora, te su izvrsena rezerviranja sredstava u ukupnom iznosu od 260 tisuca kuna (2009.: 0 kuna).

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosin ca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisudama kuna)

26. DUGOROENI KREDITI

2010. 2009.
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka 16.247
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. 15.272 20.159
Croatia banka d.d. 6.990 9.029
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka 4.431 4.384
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Zagreb 3.758 5.329
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka 804
47.502 38.901
Kreditidospijevaju na naplatu kako slijedi:
Na zahtjev ili u roku od godine dana 10.264 9.3'10
U drugoj godini 9.546 1 0.1 86
Od trece do ukljucivo petu godinu 27.692 19.405
Nakon pet godina
Ukupno 47.502 38.901
Manje: iznosikojidospijevaju na naplatu u roku od 12 mjeseci (10.264) (9.310)
lznosi kojidospijevaju na naplatu nakon 12 mjeseci 37.238 29.591

Osnovne informacije o primljenim kreditima su kako slijedi:

Dana 17 " svibnja 2002. godine Dru5tvo je zakljudilo ugovor o dugorodnom kreditu s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Zagreb na iznos od 2.035 tisu6a EUR-a na rok od 120 mjeseci uz podek od 24 mjeseca. Otptata kredita je u '16 polugodiSnjih rata nakon isteka poceka. Kamatna stopa je promjenjiva i iznosi 3% godisnje. Kamata se obradunava tromjesedno. lnstrumenti osiguranja pla6anja su 5 bjanko mjenica, ugovor o solidarnom jamstvu sklopljen izmedu banke isolidarnog jamca Saponia d.d., Osijek, te zalog na nekretninama solidarnog jamca.

Dana 6. kolovoza 2002. godine Dru5tvo je zakljudilo ugovor o dugorodnom kreditu s Croatia bankom d.d., podruZnlca Bjelovar, na iznos od 19.570 tisuca kuna, odnosno 2.644 tisu6e EUR-a. Namjena kredita je investicijski program uvodenja novih linija u proizvodnju. Krajnji rok kori5tenja kredita je do 31. srpnja 2013. godine. Otplata kredita je u 32 tromjesedne rate od kojih prva dospijeva 31. listopada 2005., a zadnja 31. listopada 2013. godine. Kamatna stopa iznosi 3% godi5nje, a obradunava se i napla6uje tromjesedno. Podek kredita je 2 godine. lnstrumenti osiguranja pla6anja su 20 vlastitih mjenica, solidarno jamstvo tvrtke "Saponia" d.d., Osijek,20 bjanko zaduZnica Tvrtke isolidarnog jamca, upiszaloZnog prava na nekretninama izgradenim na dkbr. 2319,2320,232711,141811,141812, 141813,141814, 141815, 141816 upisanim u z.k.ul.br.4988 k.o. Grad Bjelovar i polica osiguranja nekretnine vinkulirana u korist banke.

Br))eSXe uz lnanc)jsXe )zv)eStaje [nastavaX)

Za godinu koja je zavr5ila na dan 3'1. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisucama kuna)

26. DUGOROCNT KREDTTT (NASTAVAK)

Dana 16. travnja 2009. godine Dru5tvo je zaklju6ilo ugovor o dugorodnom kreditu s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, na iznos od 600 tisuca eura na rok od 84 mjeseci. Otplata kredita izvr5it ie se u dvadest tromjesednih rata nakon isteka podeka od 24 mjeseca. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s tromjesednim EURIBOROM uve6anim za 5 postotnih poena. Kamata se obradunava tromjesecno. lnstrumenti osiguranja pla6anja su 5 bjanko akceptiranih mjenica.

Dana 3. srpnja 2006 godine Dru5tvo je zakljucilo ugovor o dugorodnom kreditu sa Slavonskom Bankom d.d., Osijek, na iznos od 25.000 tisu6a kuna na rok od 7 godina sa rokom od dvije godine podeka. Kredit ie se vracati u 20 jednakih tromjesednih rata. Kamatna stopa iznosi 4% godiSnje. lnstrumenti osiguranja povrata kredita su 3 bjanko mjenice, zaloZno pravo na pokretninama, polica osiguranja pokretnina. U 2009. godini Slavonska Banka d.d., Osijek pripojena je Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb.

Dana 25. sijednja 20'10. godine Dru5tvo je zakljucilo ugovor o dugorocnom kreditu s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, na iznos od 128 tisuda eura na rok od 60 mjeseci. Otplata kredita izvr5it ie se u dvadeset tromjesecnih rata. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s tromjesednim EURIBOROM uve6anim za 6,5 postotnih poena. Kamata se obradunava tromjesedno. lnstrumenti osiguranja plaianja su 5 bjanko akceptiranih mjenica ijedna zaduZnica, te hipoteka na nekretnini.

Dana '15. travnja 20'10. godine Dru5tvo je zakljudilo ugovor o dugorocnom kreditu s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, na iznos od 2.20A tisuca eura na rok od 59 mjeseci. Kredit je iz programa kreditiranja izvoznika. Otplata kredita izvrSit ce se u cetiri nepravilne rate . Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s Sestomjesednim LIBOROM za EUR uve6anim za 4,4 postotna poena. Kamata se obracunava tromjesedno. lnstrumentiosiguranja pla6anja su 5 bjanko akceptiranih mjenica ijedna zadulnica, te hipoteka na nekretninl i depozit u visini od 1.500 tisuca kuna.

Kretanje kredita tijekom razdoblja prikazano je kako slijedi:

2010. 2009.
Stanje na dan 1. sijednja 38.901 48.649
Otplaceno (8.e60) (14.131)
Nova povladenja 16.881 4.445
Tedajne razlika 680 (62)
Stanje na dan 31. prosinca 47.502 38.901

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisu1ama kuna)

27. OBVEZE PO NAJMU

Minimalna pla6anja najma
3l.prosinca
2010.
3l.prosinca
2009.
Obveze najam:
- s dospijeiem u roku od godine dana 1.005 '1.366
- od druge do ukljudivo pete godine 1.398 2.324
Ukupno obveze za najam 2.403 3.690
Manje: iznosikojidospijevaju na naplatu u roku od 12 mjeseci(iskazani
u okviru kratkotrajnih obveza)
(1 005) (1 366)
lznosi kojidospijevaju na naplatu nakon 12 mjeseci 1.398 2.324

Sada5nja vrijednost ugovora o najmu na 31. prosinca201Q. i2009. godine nije materijalno razlicita od njihove knji govodstvene vrijednosti.

28. KRATKOROC]II XReOtfl

2010. 2009.
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka 11.704 22.863
Raiffeisen bank 2.000
Hypo Alpe Adria Bank 1.997
15.701 22.863

Dana2. oZujka 2010. godine Dru5tvo je sklopilo Aneks ugovoru o okvirnom zaduZenju po poslovnom radunu broj 1100000125 s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka na iznos od 3.000 tisuia kuna. Namjena kredita je podmirivanje obaveza korisnika kada na radunu nema dovoljno sredstava. Kamatna stopa je promjenjiva i jednaka je zbroju kamatne stope na Trezorske zapise i marZe od 4 postotna poena. Kamata se obradunava mjesedno. Kredit je na dan 31 . prosinca 2010. godine iznosio 2.755 tisuce kuna.

Dana 28. svibnja 2010. godine Dru5tvo je sklopilo ugovor 51012008-5301968782 s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka o revolving kreditu u iznosu od 400 tisu6a EUR. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s 3 mjesednim EURIBOR plus 7,36 postotnih poena. Datum dospijeca kredita je 28. svibnja 201 1. godine. Kredit je na dan 31. prosinca 2010. godine iznosio 382 tisuce EUR ili u kunskojprotuvrijednosti2.S23 tisuca kuna.

Bilje5ke uz financijske izvje5taje (nastavak) Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010. (Svi iznosi izraZeni su u tisuCama kuna)

28. KRATKOROCNI XneOlI (NASTAVAK)

Dana 29. lipnja 2010. godine Dru5tvo je sklopilo aneks ugovora 51012005-5001605917 s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka o kratkorocnom kreditu u iznosu od 138 tisuca EUR, sa svrhom nabave obrtnih sredstava. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s 3 mjesednim EURIBOR plus 7,36 postotnih poena. Datum dospijeca kredita je 29. prosinac2011. godine. Kredit je na dan 31. prosinca 2010. godine iznosio 138 tisu6e EUR ili u kunskoj protuvrijednosti 1.019 tisu6a kuna.

Dana 5. srpnja 2010. godine Dru5tvo je sklopilo ugovor br.10718010014 s Raiffeisenbank d.d. o kunskom kreditu za obrtna sredstva u iznosu od 2.000 tisude kuna. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s 1 mjesednim ZIBOROM plus 4,5 postotnih poena. Datum dospijeca kredita je '15. sijedanj 2011 . godine.

Dana 31. srpnja 2010.godine Dru5tvo je sklopilo ugovor o okvirnom zadulenju po poslovnom radunu broj 1102153545 s Hypo Alpe-Adria bankom na iznos od 2.000 tisu6e kuna. Kamatna stopa je 9 % dekurzivno godiSnje. Kamata se obracunava tromjesecno. Kredit je na dan 31. prosinca 20'10. godine iznosio'1.996 tisude kuna.

Dana 30. listopada 2010. godine Dru5tvo je sklopilo ugovor51012005-5001624854 s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka o kratkorodnom kreditu u iznosu od322 tisu6e EUR, sa svrhom nabave obrtnih sredstava te zatvaranja kredita 5001546292 (1.250 tisuca kuna) i kredita 5001449222. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s 3 mjese6nim EURIBOR plus 7,36 postotnih poena. Datum dospije6a kredita je 30. listopada20l1. godine. Kredit je na dan 3'1. prosinca 2010. godine iznosio 322 tisu6e EUR ili u kunskoj protuvrijednosti2.3T4 tisuca kuna.

Dana'16. studenog 2010. godine Dru5tvo je sklopilo ugovor51012005-5001640724 s Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka o kratkorodnom kreditu u iznosu od 370 tisuca EUR, sa svrhom otplate kredita br. 51012005- 5001557684 uzetog tijekom 2009. godine. Kamatna stopa je promjenjiva u skladu s 6 mjesednim EURIBOR plus 6,50 postotnih poena. Kredit je na dan 31. prosinca 2010. godine iznosio 2.732 tisu6e kuna

Kretanje kratkorodnih kredita u toku razdoblja prikazano je kako slijedi:

13.599
(15.00e)
24.273
22.863

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisudama kuna)

OBVEZE PREMA DOBAVLJACIMA

2010. 2009.
Dobavljadi u zemlji 34.395 24.926
Dobavljadi u inozemstvu 5.347 6.525
Manje: obveze prema povezanim stranama (Bilje5ka 29) (2.072) (2.643)
37.670 28.808

30. OBVEZE PREMA POVEZANIM STRANAMA

2010. 2009.
Saponia d.d., Osijek 1.448 1.093
Maraska d.d., Zadar 383 '15
Brodomerkur d.d., Split 241 1.535
2.072 2.643

31. OSTALE KRATKOROENC OEVEZC

2010. 2009.
Obveze za izdane mjenice 3.1 50 1.250
Obveze prema zaposlenima 2.006 2.233
Obveze za kamate 669 624
Odgodeno pla6anja tro5kova i prihod budu6eg razdoblja 538 320
Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 238 727
6.601 5.154

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izra2eni su u tisudama kuna)

31. OSTALE KRATKOROCNE OBVEZE (NASTAVAK)

Mjenice dospijevaju kako slijedi:

Primatelj mjenice lznos
mjenice
Dospije6e
Zito d.o.o., osijek 200 sijecanj 2011.
Zito d.o.o., osijek 200 sije6anj 20'1 1.
Zito d.o.o., osijek 200 sijedanj 201 1.
Zito d.o.o., Osijek 200 sijedanj 2011.
Rotoplast d.o.o., Sveta Nedelja 200 sije6anj 2011.
Rotoplast d.o.o., Sveta Nedelja 200 sijedanj 2011.
Rotoplast d.o.o., Sveta Nedelja 200 sijedanj 20'1'1.
Studio DA d.o.o., Bjelovar 50 veljada 2011.
Studio DA d.o.o., Bjelovar 50 veljada 2011.
Studio DA d.o.o., Bjelovar 50 veljad,a 2011.
Bakrotisak d.d., Gare5nica 200 veljada 201 1.
Bakrotisak d.d., Gare5nica 200 veljada 201 '1.
Bakrotisak d.d., Gare5nica 200 veljada 2011.
Baktotisak d.d., GareSnica 200 oZujak2011.
Bakrotisak d.d., GareSnica 200 oZujak2011.
Bakrotisak d.d., Gare5nica 200 oZujak2011.
Bakrotisak d.d., Gare5nica 200 o2ujak2011.
Rotoplast d.o.o., Sveta Nedelja 200 olujak2011.
3.150

Za godinu koja je zavr5ila na dan 3'1 . prosin ca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

32. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Kao povezane stranke navode se poduze6a koja izravno ili neizravno preko jednoga ili vi5e posrednika kontroliraju ili su kontrolirana, ili su pod zajednidkom kontrolom s izvjeStajnim poduze6em.

Transakcije s povezanim strankama predstavljaju prijenos resursa ili obveza izmedu povezanih stranaka, bez obzira na to da li se zaradunava cijena.

Pregled transakcija s povezanim strankama prikazujemo kako slijedi:

2010. 2009. 2010. 2009.
Dru5tvo PotraZivanja PotraZivanja Obveze Obveze
Maraska d.d., Zadar 1 1.365 1 1.365 383 15
Brodomerkur d.d.,Split 1.300 1.300 241 1.535
Saponia d.d., Osijek 1.448 1.093
12.665 12.665 2.072 2.643
2010. 2009. 2010. 2009.
DruStvo Prihodi Prihodi Rashodi Rashodi
Mepas d.o.o., Siroki Brijeg, BiH 24.140 23.681 28
Maraska d.d., Zadar 992 1.122 396 310
Brodomerkur d.d., Split 111 654 7.155
Saponia d.d., Osijek '109 9 800 829
25.241 24.923 1.850 8.322

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisu6ama kuna)

33. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

Koeficijent financiranja

Koeficijent financiranja na kraju godine:

2010. 2009.
65.606 65.454
(1 8e) (7.44e)
65.417 58.005
112.112 141.091
58,35% 41,110/o

Kategorije fi nancijskih instrumenata

2010. 2009.
Financijska imovina
Novac i novcani ekvivalenti 189 7.449
UtrZive vrijednosnice 5.796 39.964
Dani krediti 12.665 12.665
Danizajmovi 29.247 25.225
Dani depoziti 1.500 1.500
PotraZivanja od kupaca 62.123 43.715
Financijske obveze
Obveze po dugorodnim kreditima 47.502 38.901
Obveze po najmovima 2.403 3.690
Obveze po kratkorodnim kreditima 15.701 22.863
Obveze prema dobavljacima 37.670 28.808
Obveze prema povezanim poduzecima 2.072 2.643
Obveze za mjenice 3.'1 50 1.250

Na izvje5tajni datum nije bilo znacajnih koncentracija kreditnog rizika po zajmovima i potraZivanjima odredenima za iskazivanje po fer vrijednosti kroz radun dobiti i gubitka. Gore naveden knjigovodstveni iznos predstavlja najvecu izloZenost dru5tva kreditnom riziku po danim zajmovima i potraZivanjima.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisudama kuna)

33. FtNANCTJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA (NASTAVAK)

Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

U sklopu redovnog poslovanja, dru5tvo moZe biti izloleno raznim financijskim rizicima, medu kojima su najznacajniji cjenovni rizik, valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i tr2i5ni rizik. Stoga je upravljanje rizicima opcenito usmjereno na prognoziranje rezultata u odredenim sferama financijskih trZi5ta, kako bi se moguci negativni udinci, koji bi mogli utjecati na financijske rezultate, bili svedeni na najmanju mogu6u razinu.

Financijski rizici se kontinuirano identificiraju te mjere i prate razlicitim mehanizmima kontrole kako bi se odredile adekvatne cijene usluga koje Dru5tvo pruZa. Radi izbjegavanja koncentracije odredenog rizika, koriste se primjereni oblici slobodnih likvidnih sredstava.

Upravljanje rizicima se odvija u skladu s politikom koju je odobrila Uprava, koja je postavila osnovna nadela op6eg upravljanja financijskim rizikom iz kojih su izvedene procedure za upravljanje pojedinih rizika, kao Sto je cjenovni rizik, valutni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti, trZi5ni rizik te upravljanje rizicima u koriStenju nederivacijskih i nstrumenata.

Upravljanje cjenovnim rizikom

Najveie trZiite na kojem Dru5tvo prodaje svoje proizvode je trZiSte Republike Hrvatske, ali aktivno sudjeluje i na ostalim europskim i svjetskim trZistima. Dru5tvo je izloZeno cjenovnom riziku, a uskladenje cijena vr5i se kroz mehanizme redovnog pra6enja cijena konkurencije, tro5kova sirovine, cijene rada i ostalih faktora koji utjecu na formiranje cijene.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisudama kuna)

33. FtNANC|JSK| TNSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RtZtCtMA (NASTAVAK)

Upravljanje kamatnim rizikom

Kamatni rizik je rizik da ce se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene trZi5nih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjlve na financijske instrumente. Rizik kamatnih stopa kod tijeka novca je rizik da ce tro5kovi kamata na financijske instrumente biti promjenjivi tijekom razdoblja. Dru5tvo ima znacajne dugorodne obveze po kreditima, te je znacajno izloZeno kamatnom riziku. Sve financijske obveze dru5tva povezane su sa tromjesednim EURIBOR-om, te stoga fluktuacije EURIBOR-a znadajno utjede na fi nancijske instrumente.

Analiza osjetljivosti na kamatne stope

Analiza je izradena pod pretpostavkom da je nepodmireni iznos dugorodnih kredita po promjenljivoj kamatnoj stopi na datum izvje5taja bio nepodmiren ditavu godinu. Prosjedne kamatne stope koje su vaZile u 2010. i 2009. godini uvedane su ili umanjene za 50 baznih poena (b.p.).

31. prosinca 2010. godine Kamata
uve6ana za
50 b.p.
Razlika Kamata
umanjena
za 50 b.p.
Razlika
Krediti 2.021 z.zoo 245 1.776 245
Neto udinak 245 (245't
31. prosinca 2009. godine Kamata
uve6ana za
50 b.p.
Razlika Kamata
umanjena
za 50 b.p.
Razlika
Krediti 1 .619 1 .970 351 1.268 351

Ucinak utjecaja promjene kamatne stope za 50 b.p. i ne bi imao znadajniji je materijalno neznadajan iznos utjecaj na dobit DruStva ukoliko bi kamatna stopa porasla ili se smanjila za 50 b.p.

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izra2eni su u tisucama kuna)

33. FtNANC|JSK! TNSTRUMENTI I UPRAVLJANJE R|Z|CIMA (NASTAVAK)

Upravljanje kreditnim rizikom

Dru5tvo nema znadajnije koncentracije kreditnog rizika ni sa kojom drugom stranom ili grupama drugih strana koje imaju slicna obiljeZja.

Dru5tvo primjenjuje procedure kojima permanentno osigurava prodaju kupcima s kojima ima odgovarajude iskustvo u kreditiranju iz prethodnih razdoblja i koji ne prema5uju prihvatljive granice kreditnog rizika.

Financijska imovina koja potencijalno moZe dovesti Dru5tvo u kreditni rizik je uglavnom gotovina. Dru5tvo je usvojilo politiku poslovanja iskljudivo s kreditno sposobnim stranama.

Financijska imovina Dru5tva je koncentrirana u dvije skupine: novac i potraZivanja od kupaca.

DruStvo drZi svoj novac i svoje radune vodi kod prvoklasnih poslovnih banaka (Erste & Steiermaerkische Banka, Croatia Banka, ZABA, Kreditna Banka, Raiffeisenbank i Hypo Banka), odnosno uglednih banaka sa stabilnom likvidno56u, Sto ogranidavarizik povezan s novcem i novdanim ekvivalentima.

Najve6a kreditna izloZenost je iskazana u izvje5taju o financijskom poloZaju u knjigovodstvenom iznosu svakog financijskog sredstva prikazanog u izvje5taju o financijskom poloZaju. Prema mi5ljenju Uprave, maksimalna izloZenost odraZava iznos potraZivanja i druge kratkotrajne imovine umanjen za iznos priznatih umanjenja vrijednosti na kraju izvje5tajnog razdoblja.

Upravljanje valutnim rizikom

Valutni rizik je rizik da 6e se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tedaja. Dru5tvo je najvi5e izloZeno promjenama vrijednosti EUR-a , jer je zna6,a1an dio potraZivanja i inozemnih prihoda iskazan u EUR-ima.

Uz to su neka sredstva i obveze, uglavnom obveze po dugorodnim zajmovima , denominirane u inozemnim valutama koje se preradunavaju u kune primjenom vaZe6eg tecaja na kraju izvjeStajnog razdoblja.

Nastale tecajne razlike terete rashode poslovanja ili se knjiZe u korist racuna dobitka i gubitka , ali ne utjedu na tijek novca.

Dru5tvo ne koristi nikakve zaStitne mogu6nosti u svrhu za5tite od utjecaja promjena tedajeva doma6e valute.

Prethodne stope osjetljivosti su stope koje se koriste u internim izvjeStajima kljucnim rukovoditeljima o valutnom riziku i predstavljaju procjenu rukovodstva o realno mogucim promjenama valutnih tecajeva. Analiza osjetljivosti ukljuduje samo otvorene novdane stavke u stranoj valuti i njihovo preracunavanje na kraju razdoblja uskladuje temeljem postotne promjene valutnih tedajeva. Analiza osjetljivosti ukljucuje monetarnu imovinu i monetarne obveze u valuti. Pozitivan broj pokazuje pove6anje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu promijenila za gore navedene postotke. U sludaju obrnuto proporcionalne promjene vrijednosti hrvatske kune u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bijednak i suprotan.

U iducoj tablici je analizirana osjetljivost Dru5tva na smanjenje kune od 5 % u 2010. godini, odnosno povecanje od 5 o/o u 2010" godini u odnosu na relevantne strane valute.

Za godinu koja je zavr5ila 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisucama kuna)

33. FTNANCIJSK! TNSTRUMENTT r UPRAVLJANJE RIZICTMA (NASTAVAK)

Upravljanje valutnim rizikom

An al iza v al utne osjetlj ivosti

lmovina Obveze
31. prosinca
2410.
31. prosinca
2009.
2010. 31. prosinca 31. prosinca
2009.
EUR 3.960 2.892 6.683 5.433
CHF 94 248
HRK 29.244 21j29 49.911 40.911
Utjecaj pove6anja tedaja od 5% lmovina Obveze
3{. prosinca
2010.
31. prosinca
2009.
2010. 31. prosinca 31. prosinca
2009.
HRK 30.706 22.185 52.407 42.957
Razlika 1.462 1.056 (2.496) (2.046)
Neto udinak (1.034) (ee0)
Utjecaj smanjenja tedaja od 5% lmovina
Obveze
31. prosinca
2010.
31. prosinca
2009.
2010. 31. prosinca 31. prosinca
2009.
HRK 27.782 20.073 47.415 38.865
Razlika (1.462) (1.056) 2.496 2.046
Neto udinak 1.034 990

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisu6ama kuna)

33. FtNANC|JSK| TNSTRUMENTT r UPRAVLJANJE RtZtCtMA (NASTAVAK)

Upravljanje rizikom likvidnosti

Odgovornost za upravljanje kreditnim rizikom snosi Uprava. DruStvo upravlja svojom likvidno5cu kontinuiranim pra6enjem planiranih i ostvarenih novdanih tokova, te uskladenjem financijske imovine i financijskih obveza. Rizik likvidnosti se odnosi na nemogucnost Dru5tva da podmiri svoje obveze o dospije6u.

Dru5tvo je usvojilo aktivnu politiku upravljanja likvidnoScu, Sto znadi da kontinuirano odrZava optimalan iznos raspoloZivog gotovog novca te svoju sposobnost da financira svoje poslovanje. Dru5tvo upravlja likvidno5iu svojih sredstava iizvora sredstava temeljitom analizom njihove strukture idinamikete prognoziranjem budu6ih novdanih priljeva i odljeva.

U iduioj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeca nederivacijskih financijskih obveza Dru5tva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih nov6anih odljeva po financijskim obvezama po najranijem datumu na koji se od Dru5tva moZe zatralili pla6anje.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisudama kuna)

33. FTNANC|JSKI INSTRUMENTT I UPRAVLJANJE RIZ|CIMA (NASTAVAK)

Upravljanje rizikom likvid nosti (nastavak)

Prosjedna
ponderirana
efektivna Do 1
kamatna stopa
mj. Od 1 do 3
mj.
Od 3 mj. do Od 1 do S
19.
g. Ukupno
cftn
31. prosinca 2010. godine
Obveze za mjenice
Obveze prema
1.400 1.750 3.1 50
dobavljadima
Obveza po dugorodnom
27.543 6.452 3.612 63 37.670
kreditu
Obveza po kratkorocnom
4,8 610 1.320 8.334 37 .238 47 .502
kreditu 7,7 - 2.755 12.946 - 15.701
Obveza temeljem najma
Obveza prema povezanim
140 280 585 1.398 2.403
poduzecima 967 1.105 - 2.072
30.660 13.856 25.477 38.699 108.498
31. prosinca 2009. godine
Obveze za mjenice
Obveze prema
- 1.250 1.250
dobavljadima
Obveza po dugorodnom
- 17.623 7.606 3.579 _ 28.808
kreditu
Obveza po kratkorocnom
3,7 604 1.863 6.843 29.591 38.901
kreditu 6,8 - '15.563 7.300 - 22.863
Obveza temeljem najma
Obveza prema povezanim
- 140 419 807 2.324 3.690
poduze6ima
19.617 27.203 19.420 31.915 98.155

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31. prosinca2010.

(Svi iznosi izraZeni su u tisucama kuna)

33. FtNANC|JSK| INSTRUMENTT I UPRAVLJANJE RtZtCtMA (NASTAVAK)

Upravljanje rizikom likvid nosti (nastavak)

U iduioj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeca nederivacijskih financijske imovine DruStva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novcanih priljeva po financijskoj imovini po najranijem datumu na koji Dru5tvo mole zalraZiti plaianje.

Prosjedna
ponderirana
efektivna
Od 3 mj.
kamatna Od1do3 do OdldoS
stopa Do 1 mj. mj. 19. g. Ukupno
otto
31. prosinca 2010.
godine
PotraZivanja od 59.910 1.267 3.735 1.211 62.123
kupaca
PotraZivanja po
zajmovima 7,0 9.932 19.315 29.247
Dani krediti 1.300 11.365 12.665
PotraZivanjaza
depozite
1.500 1.500
Novac i novdani
ekvivalenti
UtrZive
189 189
vrijednosnice 5.796 5.796
67.195 1 1.199 23.050 14.076 111.520
31. prosinca 2009.
godine
PotraZivanja od
kupaca
33.872 4.111 5.294 438 43.715
PotraZivanja po
zajmovima
7,0 37.890 37.890
PotraZivanla za
depozite
'1.500 1.500
Novac i nov6ani
ekvivalenti
7.449 7.449
UtrZive
vrijednosnice
39.964 39.964
81.285 4.111 44.684 438 130.518

Zalmovi i potraZivanja (ukljuduju6i novac i novcane ekvivalente) su beskamatna financijska imovina.

Za godinu koja je zavr5ila na dan 31 . prosin ca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisudama kuna)

33. FTNANC|JSK| TNSTRUMENTT I UPRAVLJANJE RIZtCtMA (NASTAVAK)

Fer vrijednost financijskih instrumenata

Financijski instrumenti koji se drZe do dospije6a u normalnom poslovanju su knjiZeni po tro5ku nabave ili neto iznosu smanjenom za otpladeni dio.

Fer vrijednost je odredena kao iznos po kojem se financijski instrument moZe prodati trgovanjem izmedu dobrovoljnih poznatih stranaka po trZi5nim uvjetima, osim u sludaju prodaje pod prlsilom ili radi likvidacije. Fer vrijednost financijskog instrumenta je ona koja je objavljena na trZi5tu vrijednosnica ili dobivena metodom diskontiranog tijeka novca.

Na dan 31. prosinca 2010. iskazani iznosi novca, potraZivanja od kupaca, kratkorodnih obveza iostalih financijskih instrumenata odgovaraju njihovoj trZi5noj vrijednosti, zbog kratkorodne prirode ovih sredstava i obveza.

Fer vrijednost je odredena kao iznos u kojem obavije5tene i spremne strane mogu razmijeniti sredstvo ili podmiriti obvezu po trZi5nim uvjetima. Politika Dru5tva je da informacije o fer vrijednostima financijske imovine i financijskih obveza objavljuje u svojim financijskim izvje5tajima, osobito zaonu imovinu ione obveze dija cijena kotira na trZi5tu.

Koncept fer vrijednosti pretpostavlja realizaciju financijskog instrumenta prodajom. Medutim, u ve6ini sludajeva, osobito kod potraZivanja od kupaca i obveza prema dobavljacima, zatim zajmova i depozita, Dru5tvo ocekuje da ie financijsko sredstvo realizirati u trenutku naplate, odnosno pla6anja cijelog iznosa. Stoga su ti iznosi iskazani po amoftiziranom tro5ku.

Uprava Dru5tva smatra da su iznosi u kojima su financijska imovina i financijske obveze procijenjene u izvjeStaju o financijskom poloZaju najpouzdanije, najprimjerenije i najobjektivnije u danim okolnostima.

34. PRIMANJA KLJUENIH ZAPOSLENIKA

Na dan 31. prosinca 2010. i 2009. godine kljudne zaposlenike dinio je jedan dtan. Kako se kljucni zaposlenici smatraju uprava i direktori tablica prikazuje primanja kljudnih zaposlenika dru5tva.

2010. 2009.
Bruto pla6a 1.643 1.560
Doprinosi na plaie (283) (312)
1.926 1.248

Za godinu koja je zavrSila na dan 31 . prosinca 2010.

(Svi iznosi izraieni su u tisuCama kuna)

35. ODOBRENJEFINANCIJSKIHIZVJESTAU

Financijske izvje5taje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 30. travnja 2011. godine.

Potpisao u ime Uprave Dru5tva dana 30. travnja 2011. godine:

Kre5imir Paji6

Predsjednik Uprave -] /'r/ /,/=' fu, '/ KOESTLII o o. I WOnr.rrCn KEKSA I VAF^LA BJELOVAR, Slavonska cesla za

Talk to a Data Expert

Have a question? We'll get back to you promptly.