Annual Report • Apr 30, 2011
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer
JELSA D.D.
JELSA, Mala banda b.b.
OIB: 51177655549
OD 01.01. DO 31.12.2010.
Direktor/
$\frac{Direktor}{\sqrt{2\pi}}$
SADRŽAJ:
IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU I POSLOVANJU DRUŠTVA U 2010. GODINI
GFI - POD 2010 (Bilanca, Račun dobiti gubitka, Izvještaj o novčanom
tijeku, Izvještaj o promjenama kapitala)
REVIZORSKO IZVJEŠĆE
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKO IZVJEŠĆE
IZJAVA
Uprava društva JELSA d.d. ovim izvještajem predstavlja rezultate poslovanja za 2010. godinu, te pregled rezultata poslovanja u 2010 godini.
Ovaj izvještaj daje se sukladno čl. 410 Zakona o tržištu kapitala, a podnosi se javnosti putem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), putem internetskih stranica Zagrebačke burze te internetskih stranica Društva.
Izvještaji su revidirani.
Jelsa d.d. je dioničko društvo sa sjedištem u Jelsi, Mala banda bb. Društvo je registrirano kod Trgovačkog suda u Splitu.
Osnovna djelatnost društva je pružanje hotelijerskih usluga. Tijekom 2009.g. društvo je restrukturiralo svoje poslovanje na način da je djelatnost operativnog hotel managementa prenijelo na svoja društva - kćeri Fontana hotel apartmani d.o.o., Jelsa, Vitarnja bb i Hotel Hvar d.o.o., Jelsa, Mala banda bb, putem kojih i dalje nastavlja obavljati svoju djelatnost.
Šifra djelatnosti: 55110
Matični(porezni) broj društva: 3517292
MBS: 060004761
OIB: 51177655549
Organi društva:
Uprava: Laszlo Attila Kerekes, predsjednik uprave i Lovorko Stipišić, član uprave Nadzorni odbor: Tamas Vitezy (Predsjednik NO) ,Andras Hegedus (zamjenik predsjednika NO) i Lidia Deme Deže (član NO)
Glavna skupština: čine ju svi dioničari društva
Revizorska tvrtka koja revidira poslovanje društva je: ŠIBENSKI REVICON d.o.o. Šibenik.
Osnovna djelatnost Jelsa d.d. grupe koncentrirana je u Jelsi, gdje su smješteni hotel Hvar i turistički kompleks Fontana.
Ukupni smještajni kapacitet broji 112 apartmana, te 439 soba u hotelskom smještaju. Pojedini apartmani u potpunosti su renovirani 2006 godine. Hoteli su kategorizirani sa tri zvjezdice.
Poslovanje Društva je pretežno sezonskog karaktera, pri čemu hotelsko-apartmanski kapaciteti posluju u razdoblju od početka travnja do listopada.
Društvo u 2010 godine ne bilježi nove investicije u hotelske kapacitete, već se obavljaju samo tekući radovi i nabavke potrebne za održavanje smještajnih kapaciteta i pripremu za narednu turističku sezonu.
Za proteklu 2010. godinu u temeljnim financijskim izvješćima društva utvrđena je bilanca sa zbrojem aktive odnosno pasive u iznosu od 157.399.288 kn, a račun dobiti i gubitka utvrđen je za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2010. s ukupnim prihodima od 10.004.451, ukupnim rashodima od 13.745.983 i gubitkom nakon oporezivanja u iznosu od 3.741.532 kn.
U konsolidiranom računu dobitka i gubitka za 2010. godinu iskazani su ukupni prihodi u iznosu od 21.099.318 kn, ukupni rashodi u iznosu od 32.123.389 kn, i gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 11.024.071 kn. Konsolidirana bilanca na dan 31.12.2010. godine iskazuje zbroj aktive odnosno zbroj pasive u svoti od 155.157.042 kn.
U društvu Jelsa d.d. izvršeno je reimenovanje g. Lovorka Stipišića kao člana uprave, dok je za revizora u 2010. Godini na glavnoj skupštini od 28.06.2010. izabrana Revizija Finkont d.o.o. Zagreb, međutim navedena odluka je izmijenjena odlukom Nadzornog odbora u prosincu 2010., te je za revizora izabran Šibenski Revicon d.o.o. Šibenik.
U društvu Fontana hotel apartmani d.o.o. došlo je do promjene u sastavu uprave na način da je g. Jozsef Attila Lukacs napustio upravu, a umiesto niega je imenovan g. Tomislav Škrabal, za kojeg vjerujemo da će svojim bogatim iskustvom znatno doprinijeti uspješnom poslovanju društva.
Tijekom 2010. godine intenzivno se radilo na ostvarivanju što boljih rezultata prodaje hotelskih smještajnih kapaciteta, te ostvarivanju što većih novčanih priljeva i bolje likvidnosti grupe. Ostvareni poslovni rezultati su u skladu s teškim gospodarskim uvjetima i smanjenom potrošačkom moći u 2010.g..
Vlasnička struktura kapitala Jelse d.d. iskazana je niže, na dan 31.12.2010. godine. Temeljni kapital čini 1.343.473 dionica nominalne vrijednosti 70,00 kn.
Društvo nema vlastitih dionica. U izvještajnom razdoblju nije bilo stjecanja vlastitih dionica niti ih društvo ima otprije. Društvo u izvještajnom razdoblju nije izdavalo financiiske instrumente. Članovi uprave i članovi nadzornog odbora nisu imatelji bilo kakvih financijskih instrumenata koje je izdalo društvo, osim g-dina Lovorka Stipišića, člana uprave, koji je do 13.04.2010. bio imatelj 1880 dionica Društva, a od tada nema više nijednu dionicu Društva, međutim promjena nije još provedena u SKDD-u.
| 1. AQUAMARINE D.O.O. | 1.231.494 91,66 | Osnovni ZAGREB, račun HRVATSKA |
|
|---|---|---|---|
| 2. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU | 67.279 5,01 | Osnovni ZAGREB, račun HRVATSKA |
|
| 6. Ostali dioničari | 44.700 0.05 | ||
| Ukupno: | 1.343.473 100% |
lako Društvo, odnosno Jelsa d.d. - Grupa, većinu prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu, te je izloženo valutnom riziku. Cijene smještajnih usluga vezane su za strane valute, pretežno euro, te promjena vrijednosti valute može značajno utjecati na rezultate poslovania.
Kratkotrajna imovina društva, koja može dovesti do kreditnog rizika, sastoji se od novčanih sredstva, potraživanja od kupaca, potraživanja za date pozajmice, te ostalih potraživanja. Potraživanja od dijela kupaca mogu sadržavati kreditni rizik, obzirom na visinu prometa s pojedinim kupcima i stanje opće likvidnosti uzemlji.
Uprava društva kontinuirano radi na poboljšanju općeg stanja i likvidnosti društva, a sve u uvjetima recesije, teške gospodarske klime u zemlji te smanjenje potrošačke moći.
U tekućem izvještajnom razdoblju odvijale su se uobičajene transakcije usluga između članica Grupe.
JELSA d.d. $\rightarrow$ J $ELSA \ll d.d.$ Laszlo Attila Kerekes, Piedsjednik uprave
| PRILOG 1. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Razdoblje izvještavanja: | 01.01.2010 | do | 31.12.2010 | |
| Tromjesečni financijski izvještaj poduzetnika-TFI-POD | ||||
| Matični broj (MB): 03517292 |
||||
| Matični broj subjekta (MBS): 060004761 |
||||
| Osobni identifikacijski broj 51177655549 |
||||
| $(OIB)$ : Tvrtka izdavatelja: JELSA D.D. |
||||
| Poštanski broj i mjesto: 21465 |
JELSA | |||
| Ulica i kućni broj: MALA BANDA B.B. | ||||
| Adresa e-pošte: [email protected] | ||||
| Internet adresa: www.jelsa-hotels.com | ||||
| Šifra i naziv općine/grada: JELSA 171 |
||||
| Šifra i naziv županije: 17 |
Broj zaposlenih: | $\vert$ | ||
| Konsolidirani izvještaj: NE |
(krajem tromjesečja) Šifra NKD-a: |
5510 | ||
| Tvrtke subjekata konsolidacije (prema MSFI): | Sjedište: | MB: | ||
| Knjigovodstveni servis: | ||||
| Osoba za kontakt: FRLJUŽEC KRISTIJAN | (unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) | |||
| Telefon: 01 6176 800 | Telefaks: 01 6176 800 | |||
| Adresa e-pošte: [email protected] | ||||
| Prezime i ime: Kerekes Attila Laszlo (osoba ovlaštene za zastupanje) |
||||
| Dokumentacija za objavu: 1. Financijski izvjštaji (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama |
||||
| kapitala i bilješke uz financijske izvještaje | ||||
| 2. Izjava osoba odgovornih za sastavljanje financijskih izvještaja 3. Izvješće uprave o stanju društva |
Obrazac POD-BIL
$\overline{\phantom{a}}$
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Rbr. bilješke |
Prethodna godina (neto) |
Tekuća godina (neto) |
|---|---|---|---|---|
| п | $\overline{2}$ | $\overline{\mathbf{3}}$ | $\ddot{4}$ | $\overline{\mathbf{5}}$ |
| AKTIVA | ||||
| A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL | 001 | |||
| B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) | 002 | 143.555.995 | 141.240.460 | |
| I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) | 003 | 7.527.308 | 7.527.308 | |
| 1. Izdaci za razvoj | 004 | |||
| 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava | 005 | |||
| 3. Goodwill | 006 | 7.527.308 | 7.527.308 | |
| 4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine | 007 | |||
| 5. Nematerijalna imovina u pripremi | 008 | |||
| 6. Ostala nematerijalna imovina | 009 | |||
| II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) | 010 | 135.949.852 | 133.654.317 | |
| 1. Zemljište | 011 | 8.217.383 | 8.217.383 | |
| 2. Građevinski objekti | 012 | 2.688.696 | 2.660.451 | |
| 3. Postrojenja i oprema | 013 | 2.205.493 | 1.679.238 | |
| 4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina | 014 | 1.716.750 | 1.342.697 | |
| 5. Biološka imovina | 015 | |||
| 6. Predujmovi za materijalnu imovinu | 016 | 38.374 | 38.374 | |
| 7. Materijalna imovina u pripremi | 017 | 36 | 36 | |
| 8. Ostala materijalna imovina | 018 | |||
| 9. Ulaganje u nekretnine | 019 | 121.083.120 | 119.716.138 | |
| III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) | 020 | 78.835 | 58.835 | |
| 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika | 021 | 78.800 | 58.835 | |
| 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima | 022 | |||
| 3. Sudjelujući interesi (udjeli) | 023 | |||
| 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi | 024 | |||
| 5. Ulaganja u vrijednosne papire | 025 | |||
| 6. Dani zajmovi, depoziti i slično | 026 | 35 | ||
| 7. Ostala dugotrajna financijska imovina | 027 | |||
| 8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela | 028 | |||
| IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) | 029 | $\mathbf{0}$ | $\mathbf 0$ | |
| 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika | 030 | |||
| 2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit | 031 | |||
| 3. Ostala potraživanja | 032 | |||
| V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA | 033 | |||
| C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) | 034 | 9.417.520 | 16.158.828 | |
| I. ZALIHE (036 do 042) | 035 | 62.272 | 62.272 | |
| 1. Sirovine i materijal | 036 | 42.255 | 42.255 | |
| 2. Proizvodnja u tijeku | 037 | |||
| 3. Gotovi proizvodi | 038 | |||
| 4. Trgovačka roba | 039 | |||
| 5. Predujmovi za zalihe | 040 | 20.017 | 20.017 | |
| 6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji | 041 | |||
| 7. Biološka imovina | 042 | |||
| II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) | 043 | 6.398.080 | 13.306.632 | |
| 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika | 044 | 2.428.116 | 7.136.493 | |
| 2. Potraživanja od kupaca | 045 | 3.448.138 | 5.706.237 | |
| 3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika | 046 | |||
| 4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika | 047 | 31.726 | 58.391 | |
| 5. Potraživanja od države i drugih institucija | 048 | 233.133 | 364.268 | |
| 6. Ostala potraživanja | 049 | 256.967 | 41.243 | |
| III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) | 050 | 2.940.928 | 2.785.206 | |
| 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika | 051 | |||
| 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima | 052 | 2.940.928 | 2.785.206 | |
| 3. Sudjelujući interesi (udjeli) | 053 | |||
| 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi | 054 |
stanje na dan 31.12.2010.
Obrazac POD-BIL
| Obveznik: 51177655549; JELSA d.d. za hotelijerstvo |
|---|
| $\blacksquare$ $\overline{2}$ $\overline{4}$ $\overline{5}$ $\overline{\mathbf{3}}$ 5. Ulaganja u vrijednosne papire 055 6. Dani zajmovi, depoziti i slično 056 7. Ostala financijska imovina 057 IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 16.240 4.718 D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 059 E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 152.973.515 157.399.288 F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061 PASIVA A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 062 54.009.373 49.204.329 I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 94.043.110 94.043.110 II. KAPITALNE REZERVE 064 III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 14.854 14.854 1. Zakonske rezerve 066 2. Rezerve za vlastite dionice 067 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068 4. Statutarne rezerve 069 5. Ostale rezerve 070 14.854 14.854 071 V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 072 $-29.915.136$ $-41.112.103$ 1. Zadržana dobit 073 9.463.546 2. Preneseni gubitak 074 39.378.682 41.112.103 075 $-10.133.455$ $-3.741.532$ 1. Dobit poslovne godine 076 2. Gubitak poslovne godine 077 10.133.455 3.741.532 VII. MANJINSKI INTERES 078 B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 $\overline{0}$ $\mathbf{0}$ 1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 080 2. Rezerviranja za porezne obveze 081 3. Druga rezerviranja 082 $\Omega$ C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 083 59.253.274 79.353.952 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 084 2. Obveze za zajmove, depozite i slično 085 59.253.274 79.353.952 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 086 4. Obveze za predujmove 087 5. Obveze prema dobavljačima 088 6. Obveze po vrijednosnim papirima 089 7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 090 8. Ostale dugoročne obveze 091 9. Odgođena porezna obveza 092 093 32.326.937 20.077.730 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 094 16.035.248 1.386.578 2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095 1.022.285 606.588 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 096 1.275.272 1.330.260 4. Obveze za predujmove 097 137.312 98.133 5. Obveze prema dobavljačima 098 6.692.403 3.884.892 6. Obveze po vrijednosnim papirima 099 7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 100 8. Obveze prema zaposlenicima 101 1.383.174 1.213.621 9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 102 5.476.317 11.492.235 10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 103 11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 104 12. Ostale kratkoročne obveze 105 304.926 65.423 106 7.383.931 8.763.277 107 152.973.515 157.399.288 108 |
Naziv pozicije | AOP oznaka |
Rbr. bilješke |
Prethodna godina (neto) |
Tekuća godina (neto) |
|---|---|---|---|---|---|
| IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE | |||||
| VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) | |||||
| D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) | |||||
| E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA | |||||
| F) UKUPNO - PASIVA (062+079+083+093+106) | |||||
| G) IZVANBILANČNI ZAPISI |
| BILANCA stanje na dan 31.12.2010. |
Obrazac POD-BIL |
|||
|---|---|---|---|---|
| Obveznik: 51177655549; JELSA d.d. za hotelijerstvo | ||||
| Rbr. Prethodna godina AOP Naziv pozicije bilješke (neto) oznaka |
Tekuća godina (neto) |
|||
| $\overline{\mathbf{3}}$ $2^{\circ}$ л |
$\overline{5}$ | |||
| DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) | ||||
| A) KAPITAL I REZERVE | ||||
| 1. Pripisano imateljima kapitala matice 109 |
||||
| 2. Pripisano manjinskom interesu | 110 |
Г
Obrazac POD-RDG
Obveznik: 51177655549; JELSA d.d. za hotelijerstvo
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Rbr. bilješke |
Prethodna godina | Tekuća godina |
|---|---|---|---|---|
| $\mathbf{1}$ I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) |
$\overline{2}$ 111 |
$\mathbf{3}$ | $\overline{4}$ 6.508.747 |
5 8.611.413 |
| 1. Prihodi od prodaje | 112 | 6.447.802 | 8.016.933 | |
| 2. Ostali poslovni prihodi | 113 | 60.945 | 594.480 | |
| II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) | 114 | 11.608.528 | 6.324.717 | |
| 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda | 115 | |||
| 2. Materijalni troškovi (117 do 119) | 116 | 3.361.099 | 1.506.823 | |
| a) Troškovi sirovina i materijala b) Troškovi prodane robe |
117 118 |
436.088 346.634 |
186.925 | |
| c) Ostali vanjski troškovi | 119 | 2.578.377 | 1.319.898 | |
| 3. Troškovi osoblja (121 do 123) | 120 | 2.824.750 | 740.704 | |
| a) Neto plaće i nadnice | 121 | 1.671.612 | 372.981 | |
| b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća | 122 | 738.584 | 256.955 | |
| c) Doprinosi na plaće | 123 | 414.554 | 110.768 | |
| 4. Amortizacija | 124 | 2.301.922 | 2.295.536 | |
| 5. Ostali troškovi | 125 | 2.816.847 | 1.616.075 | |
| 6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) | 126 | 185.052 | 165.579 | |
| a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) | 127 | |||
| b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) | 128 | 185.052 | 165.579 | |
| 7. Rezerviranja | 129 | |||
| 8. Ostali poslovni rashodi | 130 | 118.858 | ||
| III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) | 131 | 533.979 | 774.540 | |
| 1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima |
132 | 259.886 | 233.186 | |
| 2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama |
133 | 228.930 | 541.354 | |
| 3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa | 134 | |||
| 4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine | 135 | |||
| 5. Ostali financijski prihodi | 136 | 45.163 | ||
| IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) | 137 | 5.567.653 | 7.421.266 | |
| 1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima | 138 | 5.125.532 | 544.819 | |
| 2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama |
139 | 442.121 | 6.876.447 | |
| 3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine | 140 | |||
| 4. Ostali financijski rashodi | 141 | |||
| V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA | 142 | |||
| VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA | 143 | |||
| VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI | 144 | 618.498 | ||
| VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI | 145 | |||
| IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) |
146 147 |
7.042.726 17.176.181 |
10.004.451 13.745.983 |
|
| XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) | 148 | $-10.133.455$ | $-3.741.532$ | |
| 1. Dobit prije oporezivanja (146-147) | 149 | $\mathbf 0$ | 0 | |
| 2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) | 150 | 10.133.455 | 3.741.532 | |
| XII. POREZ NA DOBIT | 151 | |||
| XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) | 152 | $-10.133.455$ | $-3.741.532$ | |
| 1. Dobit razdoblja (149-151) | 153 | $\pmb{0}$ | 0 | |
| 2. Gubitak razdoblja (151-148) | 154 | 10.133.455 | 3.741.532 | |
| DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) | ||||
| XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 1. Pripisana imateljima kapitala matice |
155 | |||
| 2. Pripisana manjinskom interesu | 156 | |||
| IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) | ||||
| I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152) | 157 | |||
| II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165) | 158 | $\mathbf 0$ | $\circ$ | |
| 1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovania | 159 | |||
| 2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine |
160 | |||
| 3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju |
161 | |||
| 4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka | 162 | |||
| 5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu | 163 | |||
| 6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika | 164 | |||
| 7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja | 165 | |||
| III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA | 166 | |||
| IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (158-166) |
167 | 0 | 0 | |
| V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167) | 168 | $\mathbf 0$ | O | |
| DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA |
||||
| 1. Pripisana imateljima kapitala matice | 169 | |||
| 2. Pripisana manjinskom interesu | 170 | |||
u razdoblju 01.01.2010. do 31.12.2010.
Obrazac POD-NTI
| Obveznik: 51177655549; JELSA d.d. za hotelijerstvo | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv pozicije | AOP oznaka |
Rbr. bilješke |
Prethodna godina | Tekuća godina |
| $\overline{2}$ | 3 | $\overline{4}$ | $5\phantom{.0}$ | |
| NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI | ||||
| 1. Dobit prije poreza | 001 | $-10.133.455$ | $-3.741.532$ | |
| 2. Amortizacija | 002 | 2.301.922 | 2.295.536 | |
| 3. Povećanje kratkoročnih obveza | 003 | 7.162.465 | $-12.249.207$ | |
| 4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 5. Smanjenje zaliha |
004 | |||
| 6. Ostalo povećanje novčanog tijeka | 005 | 210.405 | ||
| I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) | 006 | |||
| 1. Smanjenje kratkoročnih obveza | 007 | -458.663 | $-13.695.203$ | |
| 2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja | 008 009 |
1.971.002 | 6.908.552 | |
| 3. Povećanje zaliha | 010 | |||
| 4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka | 011 | |||
| II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011) | 012 | 1.971.002 | 6.908.552 | |
| A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH | ||||
| AKTIVNOSTI (007-012) | 013 | 0 | 0 | |
| A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (012-007) |
014 | 2.429.665 | 20.603.755 | |
| NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI | ||||
| 1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine | 015 | |||
| 2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata | 016 | 20.000 | ||
| 3. Novčani primici od kamata | 017 | |||
| 4. Novčani primici od dividendi | 018 | |||
| 5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti | 019 | |||
| III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) | 020 | 0 | 20.000 | |
| 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine | 021 | 20.725 | ||
| 2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata | 022 | 252.518 | 607.914 | |
| 3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti | 023 | 149.593 | 203.039 | |
| IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) | 024 | 422.836 | 810.953 | |
| B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (020-024) |
025 | |||
| B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (024-020) |
026 | 422.836 | 790.953 | |
| NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI | ||||
| 1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata | 027 | 4.269.436 | 2.169.136 | |
| 2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi | 028 | 336.649 | 677.300 | |
| 3. Ostali primici od financijskih aktivnosti | 029 | |||
| V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) | 030 | 4.606.085 | 2.846.436 | |
| 1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica | 031 | 1.761.163 | 901.809 | |
| 2. Novčani izdaci za isplatu dividendi | 032 | |||
| 3. Novčani izdaci za financijski najam | 033 | |||
| 4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica | 034 | |||
| 5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti | 035 | |||
| VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) | 036 | 1.761.163 | 901.809 | |
| C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (030-036) |
037 | 2.844.922 | 1.944.627 | |
| C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (036-030) |
038 | 0 | 0 | |
| Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 - 014 + 025 - 026 + 037 - 038) | 039 | |||
| Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 - 013 + 026 - 025 + 038 - 037) | 040 | 7.579 | 19.450.081 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja | 041 | 23.819 | 16.240 | |
| Povećanje novca i novčanih ekvivalenata | 042 | 0 | ||
| Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata | 043 | 7.579 | 11.522 | |
| Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja | 044 | 16.240 | 4.718 |
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA
za razdobije od
| Naziv pozicije | AOP | Prethodna | Tekuća |
|---|---|---|---|
| oznaka | godina | godina | |
| $\hat{\mathbf{z}}$ | $\overline{\phantom{0}}$ | ||
| 1. Upisani kapital | 001 | 94.043.110 | 94.043.110 |
| 2. Kapitalne rezerve | 002 | 14.854 | 14.854 |
| 3. Rezerve iz dobiti | 003 | ||
| gubitak 4. Zadržana dobit ili preneseni |
004 | $-29.915.136$ | -41.112.103 |
| 5. Dobit ili gubitak tekuće godine | 005 | $-10.133.455$ | $-3.741.532$ |
| 6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine | 006 | ||
| 7. Revalorizacija nematerijalne imovine | 007 | ||
| 8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju | 008 | ||
| 9. Ostala revalorizacija | 009 | ||
| 10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) | 010 | 54.009.373 | 49.204.329 |
| 1. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje | 011 | ||
| 12. Tekući i odgođeni porezi (dio) | 012 | ||
| 13. Zaštita novčanog tijeka | 013 | ||
| politika 14. Promjene računovodstvenih |
014 | ||
| ka prethodnog razdoblja 5. Ispravak značajnih pogrešal |
015 | ||
| 16. Ostale promjene kapitala | 016 | ||
| njenje kapitala (AOP 011 do 016) 17. Ukupno povećanje ili sma |
017 | $\circ$ | $\circ$ |
| 17 a. Pripisano imateljima kapitala matice | 018 | ||
| 17 b. Pripisano manjinskom interesu | 019 |
Stavke koje umanjuju kapital upisuju se s negativnim predznakom
Podaci pod AOP oznakama 001 do 009 upisuju se kao stanje na datum bilance
Zagreb, 31.12.2010.
Financijski izvještaji JELSA d.d. sastavljeni za period 01.01. - 31.12.2010. godine prikazani su fer i istinito u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, koji su konzistentno primjenjeni u odnosu na prethodne godine.
značajne transakcije su odgovarajuće evidentirane u materijalno Sve računovodstvenim evidencijama, na kojima se temelje financijski izvještaji. Pružaju istinit i potpun pregled imovine i obveza, financijskog položaja i poslovanja društva JELSA d.d.
Član uprave:
Laszlo Attila Kerekes
» JELS
JELSA D.D. JELSA, MALA BANDA BB, MB: 3517292 ŽIRO RAČUN: 23400009-1100020126 KOD PRIVREDNE BANKE D.D. ZAGREB TRGOVAČKI SUD U SPLITU; MBS 0600004761; TEMELJNI KAPITAL: 94,043,110.00 KN, UPLAĆEN U CIJELOSTI; BROJ IZDANIH DIONICA: 1.343.473; NOMINALNI IZNOS JEDNE DIONICE: 70,00 KN; ČLANOVI UPRAVE: LÁSZLÓ ATTILA KEREKES, LOVORKO STIPIŠIĆ, THOMAS LAUSE PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: TAMÁS VITÉZY
JELSA D.D.
JELSA, Mala banda b.b.
OIB: 51177655549
BILJEŠKE UZ
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE
ZA RAZDOBLJE
OD 01.01. DO 31.12.2010.
Direktor:
Dioničko društvo "Jelsa" (u nastavku; Društvo), sa sjedištem u Jelsi, Mala banda b.b., bavi se ugostiteljskim uslugama smještaja, prehrane i točenja pića kao osnovnom djelatnošću. Od sporednih djelatnost Društvo se bavi trgovinom i uslugama popravka i održavanja ugostiteljskih objekata.
Društvo je registrirano s dioničkim kapitalom od 94.043.110 kuna.
Društvo je u vlasništvu jedan hotela - Hotel Hvar i apartmamansko naselje FONTANA. U 2008. i 2009 godini Društvo je osnovalo društva sa ograničenom odgovornošću Hotel Hvar d.o.o., Hotel Fontana Resort d.o.o. U toku 2009 godine društvima kćerima su dani hoteli i apartmansko naselje na upravljanje uz plaćanje najamnine, Društvo posluje sa teškoćama i ima blokiran žiro račun. Uprava smatra da će uskoro izvršiti deblokadu žiro računa i da nije upitan nastavak poslovanja Društva.
Društvo je u većinskom vlasništvu društva Aguamarine d.o.o., Zagreb, a u svom 100%-tnom vlasništvu na dan 31. prosnica 2010. godine ima dva ovisna društva:
HOTEL HVAR d.o.o., Jelsa
FONTANA HOTEL APARTMANI d.o.o., Jelsa
Skupština dioničara
Tamas Vitezy Predsjednik Skupštine dioničara
Nadzorni odbor
| Tamas Vitezy | Predsjednik Nadzornog odbora |
|---|---|
| Andras Hegedus | Član Nadzornog odbora |
| Lidia Deme Deže | Član Nadzornog odbora |
Uprava
| Laszlo Attila Kerekes | Predsjednik Uprave |
|---|---|
| Lovorko Stipišić | Član Uprave |
Financijski izvještaji Društva su sastavljeni sukladno zakonskim zahtjevima okvira financijskog izvještavanja primjenjivog u Republici Hrvatskoj na velike poduzetnike i poduzetnike čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira, koji se do dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji temelji na Međunarodnim standardima izvještavanja, niihovim dopunama i povezanim tumačenjima i Međunarodnim financijskog računovodstvenim standardima, njihovim dopunama i povezanim tumačenjima, koje utvrdi Odbor za standarde financijskog izvještavanja (nadalje: "Odbor"), a koji su objavljeni u "Narodnim novinama".
Do datuma bilance, Odbor je utvrdio, i u "Narodnim novinama" objavio Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije br 1126/2008, bez objave Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja utvrđenih od Europske komisije, objavljenih u službenim listovima Europske unije br. 1293/09, 1171/09, 1165/09, 1164/09, 1142/09, 1136/09, 839/09, 824/09, 636/09, 495/09, 494/09, 460/09, 254/09, 70/09, 69/09, 53/09, 1274/08, 1263/08, 1262/08, 1261/08, 1260/08 kojima su prihvaćene promjene, izmjene i dopune standarda temeljem projekta Odbora za međunarodne računovodstvene standarde iz svibnja 2008. godine. Ove promjene objavljene su i na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2010. godine te će biti primijenjene na sastavljanje financijskih izvještaja za razdoblja koja započinju s danom 1. siječnjem 2010. godine. Posljedično, osnovne razlike između okvira financijskog izvještavanja za velike poduzetnike i MSFI utvrđenih od Europske komisije za 2009. godinu su sljedeće:
MSFI 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja
MRS 1/MSFI 7 Reklasifikacija financijske imovine (na snazi za godinu zaključno s 31. prosincem $2008.$
Financijski izvještaji su pripremljeni primjenom konvencije povijesnog troška.
Sastavljanje financijskih izvješća zahtijeva od Uprave da daje procjene i izvodi pretpostavke koje utječu na iskazane iznose imovine i obveza te objavu nepredviđene imovine i nepredviđenih obveza na datum financijskih izvješća, kao i na iskazane prihode i rashode tijekom izvještajnog razdoblja. Procjene se temelje na informacijama koje su bile dostupne na datum sastavljanja financijskih izvješća, te se stvarni iznosi mogu razlikovati od procijenjenih.
Financijski izvještaji sastavljeni su na konzistentnoj osnovi prezentacije i klasifikaciji. U slučaju izmjene prikaza i klasifikacije stavki u financijskim izvještajima, usporedni iznosi se također reklasificiraju osim ako to nije izvedivo.
Financijski izvještaji Društva pripremljeni su u kunama. Na dan 31. prosinca 2010. godine službeni tečaj kune u odnosu na 1 euro bio je 7,385173 kuna i za 1 američki dolar 5,568252 kuna (na dan 31. prosinca 2009. godine: 1 EUR = 7,306199 HRK i 1 USD = 5,089300 HRK).
Financijski izvještaji Društva predstavljaju zbir imovine, obveza, kapitala i pričuva na dan 31. prosinca 2010. godine te rezultate poslovanja za 2010. godinu..
Prihodi se priznaju kad je vjerojatno da će u društvo pritjecati ekonomske koristi povezane s transakcijom i kad je iznos prihoda moguće pouzdano odrediti. Prihodi od prodaje priznaju se umanjeni za poreze i popuste, nakon isporuke robe, odnosno nakon što je pružena usluga te nakon prijenosa rizika i koristi. Prihodi od kamata priznaju se po načelu nastanka.
Potraživanja od kupaca iskazuju se u iznosima utvrđenim u računima ispostavljenim kupcima u skladu s ugovorom, narudžbom, otpremnicom i drugim dokumentima koji su služili kao temelj za ispostavljanje računa, smanjenom za ispravak vrijednosti nenaplativih potraživanja.
Potraživanja od kupaca početno se mjere po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Uprava provodi ispravak sumnjivih i spornih potraživanja na temelju pregleda ukupne starosne strukture svih potraživanja, te na temelju pregleda značajnih, pojedinačnih iznosa uključenih u potraživanja. Ispravak vrijednosti za procijenjene nenaplative iznose priznaje se u računu dobiti i gubitka ako postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja.
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac u blagajni i depozite po viđenju te druga kratkoročna likvidna ulaganja koja se mogu trenutno konvertirati u poznate iznose novca i kod kojih je rizik promjene vrijednosti beznačajan.
U financijskim izvještajima, transakcije izražene u stranim valutama, preračunate su u funkcijsku valutu Društva po tečaju važećem na dan transakcije. Monetarne stavke izražene u stranoj valuti preračunate su u funkcijsku valutu po tečaju važećem na dan bilance. Nemonetarne stavke iskazane po fer vrijednosti u stranoj valuti preračunavaju se primjenom tečajeva važećih na dan procjene fer vrijednosti. Nemonetarne stavke iskazane u stranoj valuti u visini povijesnog troška se ne preračunavaju.
Tečajne razlike nastale podmirenjem novčanih stavki i njihovim ponovnim preračunavanjem iskazuju se u računu dobiti i gubitka za razdoblje. Tečajne razlike nastale preračunavanjem nemonetarnih stavki iskazane po fer vrijednosti iskazuju se u računu dobiti i gubitka razdoblja kao financijski trošak, osim tečajnih razlika koje su nastale ponovnim preračunavanjem nemonetarnih stavki raspoložive za prodaju kod koje se gubici i dobici priznaju izravno u glavnicu, u okviru koje se također iskazuje i svaka komponenta tih gubitaka i dobitaka koja se odnosi na stranu valutu.
Ovisna društva su društva u kojima Društvo, posredno ili neposredno, posjeduje više od pola glasačkih prava ili na neki drugi način ima kontrolu nad poslovanjem. Društvo ima ovisna društva koja nisu konsolidirana u financijskom izvještaju Društva jer se pripremaju posebni konsolidirani financijski izvještaji za Grupu.
Ulaganja u nekonsolidirana ovisna društva vrednuju se u odvojenim financijskim izvještajima po trošku.
Porezni rashod s temelja poreza na dobit jest zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.
Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Društva izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na datum bilance.
Odgođeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat temeljem razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne
osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti a obračunava se metodom bilančne obveze. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina se priznaje u mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti odbitne privremene razlike. Odgođene porezne obveze i porezna imovina ne priznaju se po privremenim razlikama koje proizlaze iz goodwilla ili početnim priznavanjem druge imovine i obveza, osim kod poslovnog spajanja, u transakcijama koje ne utječu ni na poreznu ni na računovodstvenu dobit.
Knijgovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum bilance i umanjuje u mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela porezne imovine.
Odgođena porezna imovina i obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će se primijeniti u razdoblju u kojem su obveze podmirene ili imovina realizirana, a koje se temelje na poreznim stopama (poreznim propisima) koje su na snazi ili u postupku donošenja na dan bilance. Vrednovanje odgođenih poreznih obveza i imovine odražava porezne konsekvence načina na koji Društvo očekuje povratiti ili podmiriti knjigovodstveni iznos svoje imovine i svojih obveza na izvještajni datum.
Odgođena porezna imovina i obveze se prebijaju ako postoji zakonsko pravo prijeboja tekuće porezne imovine s tekućom poreznom obvezom i ako je riječ o porezima koje nameće ista porezna uprava te ako Društvo namjerava svoju tekuću poreznu imovinu i svoje tekuće porezne obveze podmiriti u neto iznosu.
Tekući i odgođeni porezi priznaju se kao prihod ili rashod u računu dobiti i gubitka, osim poreza koji se odnose na stavke koje se iskazuju izravno u glavnici, u kom slučaju se i porez također iskazuje u glavnici, ili ako porezi proizlaze iz prvog iskazivanja poslovnog spajanja, u kom slučaju se porezni učinak uzima u obzir prilikom izračunavanja goodwilla ili utvrđivanja viška udjela stjecatelja u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obveza i potencijalnih obveza stečenika iznad troška stjecanja.
Nekretnine, postrojenja i oprema početno se iskazuju po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode na temelju procijenjenog vijeka uporabe sredstva po godišnjim stopama kako slijede:
| 2010. | 2009. | |
|---|---|---|
| Građevinski objekti | 2.00% | 2.00% |
| Postrojenja i oprema | 5,00%-20,00% | 5,00%-20,00% |
| Namještaj, alati i ostala oprema | 10,00%-20,00% | 10,00%-20,00% |
Inicijalni trošak nabave nekretnina, postrojenja i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući uvozne carine i nepovratne poreze, kao i sve druge troškove koji se mogu izravno pripisati dovođenju sredstva u radno stanje i lokaciju za njegovu namjeravanu uporabu.
Troškovi nastali nakon stavljanja nekretnina, postrojenja i opreme u uporabu, kao što su popravci i održavanje, priznaju se kao rashod u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.
U situacijama gdje je jasno vidljivo da su troškovi rezultirali povećanjem budućih očekivanih ekonomskih koristi, koje će se ostvariti uporabom nekretnina, postrojenja i opreme iznad njihovih inicijalno procijenjenih mogućnosti, se kapitaliziraju kao dodatni trošak nekretnina, postrojenja i opreme. Kapitalizirati se trebaju troškovi periodičnih, unaprijed planiranih većih, značajnijih provjera nužnih za daljnje poslovanje.
Oprema se kapitalizira kad je njezin vijek uporabe duži od godine dana i kad je trošak nabave pojedinačnog predmeta veći od 2 tisuće kuna. Alat se kapitalizira bez obzira na trošak nabave. Nekretnine, postrojenja i oprema se eliminiraju iz financijskih izvještaja prodajom ili kad se više ne očekuje ostvarivanje korist njihovom uporabom ili otuđenjem.
Dobit ostvarena prodajom nekretnina, postrojenja i opreme je direktno priznata kao prihod. Neto knjigovodstvena vrijednost rashodovanih nekretnina, postrojenja i opreme su uključeni u troškove.
Povećanje knjigovodstvene vrijednosti nastalo revalorizacijom povećava revalorizacijske rezerve. Smanjenja koja prebijaju prethodna povećanja vrijednosti iskazuju se kao smanjenja revalorizacijskih rezervi; sva ostala smanjenja terete račun dobiti i gubitka.
Nematerijalna imovina nabavlja se odvojeno i iskazuje po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode na temelju procijenjenog vijeka uporabe sredstva. Vijek uporabe i metoda amortizacije preispituju se na kraju svake godine, pri čemu se učinak promjene procjene obračunava prospektivno.
Troškovi investicijskog i tekućeg održavanje terete razdoblje u kojem su nastali, osim ako se takvim ulaganjem produžuje korisni vijek trajanja, mijenja kapacitet ili namjena nekretnina, postrojenja i opreme. Takvi izdaci imaju obilježje investicije i predstavljaju povećanje vrijednosti materijalne imovine.
Na svaki datum bilance Društvo preispituju knjigovodstvene iznose svoje materijalne i nematerijalne imovine da bi utvrdila postoje li naznake da je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem. Ako je procijenjen nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja generira novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, onda se knjigovodstveni iznos tog sredstva umanjuje do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod. Ispravljanje gubitka od umanjenja vrijednosti se prihoduje ukoliko je došlo do promjena u procjenama koje su bile korištene za određivanje nadoknadivog iznosa. Ispravljanje gubitka od umanjenja vrijednosti se prihoduje samo do iznosa knjigovodstvene vrijednosti sredstva, umanjeno za amortizaciju, kakva bi bila da nije priznat gubitak od umanjenja vrijednosti.
Dugotrajna imovina i skupine za prodaju svrstani su u portfelj imovine namijenjene prodaji ako će njihov knjigovodstveni iznos biti naknađen prvenstveno prodajnom transakcijom a ne trajnom uporabom. Ovaj uvjet smatra se ispunjenim samo ako je prodaja vrlo vjerojatna i ako je sredstvo ili skupina za prodaju trenutačno raspoloživo, odnosno raspoloživa za prodaju za koju se očekuje da će biti priznata kao okončana prodajna transakcija u roku od godinu dana od datuma razvrstavanja u taj portfelj. Dugotrajna imovina i skupine za prodaju iz portfelja imovine namijenjene prodaji mjere se po prethodno iskazanoj knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ako je niža.
Troškovi kamata na posuđena sredstva za financiranje izgradnje nekretnina, postrojenja i opreme se iskazuju kao troškovi razdoblja u kojem su nastali.
Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po prosječnim nabavnim cijenama ili neto tržišnoj vrijednosti, ovisno koja je niža.
Zalihe trgovačke robe iskazuju se po prodajnoj cijeni umanjenoj za ukalkulirani porez na dodanu vrijednost i maržu.
Sitan inventar i alat otpisuje se u roku 5 godina od dana stavljanja u upotrebu.
Rezerviranje se priznaje samo ako Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog događaja i ako je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na svaki datum bilance i usklađuju prema najnovijim najboljim procjenama. Gdje je učinak vremenske vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja jest sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će biti potrebni radi podmirenja obveze. U slučaju diskontiranja, povećanje u rezerviranjima koje odražava protek vremena priznaje se kao trošak kamata.
Financijska imovina je svrstana u kategoriju zajmova i potraživanja, kategoriju financijske imovine koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i kategoriju imovine raspoložive za prodaju. Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijskog sredstva i određuje se prilikom prvog priznavanja.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak nabave nekog financijskog sredstva i prihod od kamata raspoređuje na predmetno razdoblje. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi izravno diskontiraju tijekom očekivanog trajanja financijskog sredstva ili nekog drugog kraćeg razdoblja ako je primjenjivo. Prihod po dužničkim instrumentima priznaje se po osnovi efektivne kamate.
Potraživanja od kupaca, po zajmovima i ostala potraživanja s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom tržištu razvrstana su kao zajmovi i potraživanja i početno se vrednuju po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope ispravljenom za umanjenje vrijednosti. Prihodi od kamata priznaju se primjenom efektivne kamatne stope, osim u slučaju kratkoročnih potraživanja, kod kojih priznavanje kamata ne bi bilo materijalno značajno.
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje udjele u investicijskim fondovima. Iskazana je po fer vrijednosti, pri čemu se dobici i gubici utvrđeni ponovnim mjerenjem po fer vrijednosti priznaju u računu dobiti i gubitka. Neto dobit ili gubitak priznat u računu dobiti i gubitka obuhvaća kamatu zarađenu na financijskoj imovini. Fer vrijednost utvrđuje se na način opisan u bilješci 27.
Imovina raspoloživa za prodaju je financijska imovina koja nije iskazana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka niti do datuma dospijeća. Imovina raspoloživa za prodaju uključuje određene vlasničke instrumente. Priznaje se na datum trgovanja, a to je datum na koji se Društvo obvezalo na kupnju sredstva, i početno iskazuje po trošku, koji uključuje troškove transakcije. Financijska imovina raspoloživa za prodaju se kasnije mjeri i iskazuje po fer vrijednosti, izuzev financijske imovine čija cijena ne kotira na aktivnom tržištu i čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano procijeniti. Takva financijska imovina iskazana je po povijesnom trošku umanjenom za gubitke uslijed umanjenja vrijednosti. Dobici i gubici proizašli iz promjena fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju knjiže se u korist, odnosno na teret pričuva Društva.
Na svaki dan bilance, financijska imovina se podvrgava provjeri postojanja pokazatelja da je došlo do umanjenja njezine vrijednosti. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz o tome da je jedan događaj ili više njih u razdoblju nakon početnog priznavanja financijskog sredstva utjecao na procijenjene buduće novčane tijekove po predmetnom ulaganju. Kod financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku, iznos umanjenja je razlika između knjigovodstvenog iznosa sredstva i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope važeće na početku.
Knjigovodstveni iznos financijskog sredstva ispravlja se izravno za gubitke od umanjenja kod sve financijske imovine, izuzev potraživanja od kupaca, čija knjigovodstvena vrijednost se umanjuje kroz konto ispravka vrijednosti. Nenaplativa potraživanja se otpisuju kroz konto ispravka vrijednosti. Naplata prethodno otpisanih iznosa knjiži se u korist konta ispravka vrijednosti. Promjene ispravka vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka.
Uz iznimku glavničkih instrumenata raspoloživih za prodaju, ako postoje, gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum
poništenja gubitka ne smije biti veći od iznosa amortiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.
Vezano za vlasničke instrumente iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, svako povećanje fer vrijednosti nakon priznatog gubitka od umanjenja vrijednosti priznaje se izravno u glavnici.
Financijske obveze svrstane su u ostale financijske obveze.
Ostale financijske obveze, uključujući obveze po kreditima, početno se iskazuju po fer vrijednosti umanjenoj za troškove transakcije.
Ostale financijske obveze kasnije se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, pri čemu se rashodi od kamata priznaju po načelu efektivnog prinosa.
Metoda efektivne kamatne stope je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijske obveze i rashod od kamata raspoređuje na predmetno razdoblje. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se procijenjeni budući novčani odljevi izravno diskontiraju tijekom očekivanog trajanja financijske obveze ili nekog drugog kraćeg razdoblja ako je primjenjivo.
Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, osim onih koji proizlaze iz poslovnih kombinacija, odbijaju se od vlasničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze.
Dividende na redovne dionice priznaju se u okviru vlasničke glavnice u razdoblju u kojem su objavljene.
Kada Društvo ili njegova povezana društva kupe dionički kapital Društva ili steknu pravo na kupnju njegovog dioničkog kapitala, plaćena naknada, uključujući sve troškove transakcije umanjeno za poreze, prikazuje se kao odbitak od ukupne vlasničke glavnice. Dobici i gubici od prodaje vlastitih dionica terete ili se knjiže u korist računa premija/diskonta na izdane dionice, u okviru vlasničke glavnice.
Društvo nema definirane planove za svoje zaposlene ili rukovoditelje, bilo u zemlji ili u inozemstvu, za isplatu primanja nakon odlaska u mirovinu. Sukladno tomu, Društvo nema nikakve nepodmirene obveze prema svojim postojećim i bivšim zaposlenicima temeljem isplata nakon odlaska u mirovinu.
Društvo svojim zaposlenima isplaćuje otpremnine i jubilarne nagrade u skladu s kolektivnim ugovorom zaključenim između poslodavca i radnika. Otpremnine su određene u paušalnom iznosu od 8.000 kuna po zaposlenom. Zaposleni imaju pravo na jubilarne nagrade koje se isplaćuju pod sljedećim uvjetima:
za 30 godina neprekinutog radnog staža kod istog poslodavca 3.500 kuna
za 35 godina neprekinutog radnog staža kod istog poslodavca 4.000 kuna a.
U primjeni računovodstvenih politika, Uprava je dužna davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje ne moraju biti očigledne iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke se temelje na prošlom iskustvu i drugim čimbenicima koji se smatraju relevantnim. Ostvareni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih.
Procjene i pretpostavke na temelju kojih su izvedene se kontinuirano revidiraju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju promjene ako promjena utječe samo na to razdoblje, odnosno i u razdoblju promjene i budućim razdobljima ako promjena utječe i na tekuće i na buduća razdoblja.
| UKUPNI POSLOVNI PRIHODI | 8.611.413 | 100,00% |
|---|---|---|
| Ostali prihodi | 594.480 | 7,00% |
| Prihod od najamnine povezanim poduzećima | 8.016.933 | 93,00% |
| 2010. | $\%$ |
Društvo je u 2009. godini smanjilo poslovne aktivnosti vezane za prodaju hotelijerskih usluga jer je dalo u najam hotel i apartmansko naselje, tako da se društvo izravno ne bavi upravljanjem hotela, nego samo ostvaruje prihode od iznajmljivanja hotela povezanim društvima kćerima, tako da prihod od najma čine 93,02 % poslovnih prihoda, te održava neke dugoročno ugovorene hotelske usluge.
Financijski prihodi u iznosu od 774.540 kuna čine 0,07% ukupnih prihoda.
| 2010. | $\frac{0}{0}$ | |
|---|---|---|
| Sirovine, materijal i energija | ||
| Sirovine i materijal | 186.925 | 100,00% |
| 186.925 | 100,00% | |
| Vanjske usluge | ||
| Intelektualne usluge | 421.851 | 57,11% |
| Komunalne usluge | 32.541 | 15,40% |
| Prijevoz, telefon, poštarina | 10.925 | 8,68% |
| Popravci i održavanje | 2.651 | 4,20% |
| Troškovi reklame i propagande | 120.356 | 14,10% |
| Ostale usluge | 731.574 | 0,55% |
| 1.319.898 | 100,00% | |
| 2010. | ||
|---|---|---|
| Neto plaće | 372.981 | 50,30% |
| Porezi i doprinosi iz i na plaće | 367.723 | 49.70% |
| 740.704 | 100,00% |
Jelsa d.d. na dan 31. prosinca 2010. godine zapošljavalo je 4 djelatnika. Davanjem u najam hotela i aprtmanskog naselja i djelatnici su prešli u društva kćeri.
| 2010. | $\frac{0}{0}$ | |
|---|---|---|
| Rashodi od kamata od povezanih društava | 544.819 | 99,93 |
| Rashodi od od kamata od nepovezanih društava | 6.876.447 | 0,07 |
| Rashodi od zateznih kamata od nepovezanih društava | ||
| Ukupni financijski rashodi | 7.421.266 | 100,00 |
U 2010. godini Društvo je ostvarilo ukupan gubitak od 3.741.532 kuna.
Društvo u 2010. godini nije nabavljalo niti otuđivalo dugotrajnu materijalnu imovinu.
| POTRAŽIVANJA | 31.12.2010. | ||
|---|---|---|---|
| Potraživanje od povezanih društava | 7.136.493 | 62,94% | |
| Kupci u inozemstvu | 1.206.312 | 29,24% | |
| Kupci u zemlji | 4.500.181 | 2,59% | |
| Potraživanja od države | 364.268 | 0,82% | |
| Ukupno ostala potraživanja | 99.378 | 4,41% | |
| UKUPNO POTRAŽIVANJA | 13.306.632 | 100,00% |
Društvo ima kratkoročne pozajmice za likvidnost povezanim društvima uz kamatnu stopu 9% godišnje u ukupnom iznosu od 2.875.206 kuna.
| 31.12.2010. | ||
|---|---|---|
| Žiro račun i blagajna | 4.718,00 | |
| 4.718,00 |
Društvo ima račune kod Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb i Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb.
| Dionički kapital |
||
|---|---|---|
| Stanje 1. siječnja 2010. | 94.043.110 | |
| Stanje 31. prosinca 2010. | 94.043.110 |
Temeljni kapital Društva iznosi 94.043.110,00 kuna. Ukupan broj redovnih dionica na kraju godine je 1.343.437 svaka nominalne vrijednosti 70,00 kuna.
Na dan Bilance struktura vlasništva je bila slijedeća:
| 30.12.2010. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Dioničar | Broj dionica |
$\frac{0}{0}$ | ||
| Aquamarine d.o.o., Zagreb | 1.231.494 | 91,67 | ||
| Hrvatski fond za privatizaciju, Zagreb | 62.279 | 5,01 | ||
| Ostali dioničari (ukupno) | 49.664 | 3,32 | ||
| 1.343.437 | 100 | |||
Ukupne rezerve društva iznose 14.854 kuna, a gubitak iz prethodnih godina 41.112.103 kuna.
Društvo ima kratkoročne kredite od povezanih društava uz kamatnu stopu od 9% u ukupnom iznosu od 1.386.578 kuna.
Društvo ima dugoročni kredit od društva Port Investment Company Itd u iznosu od 59.893.753 kuna.
| 31.12.2010. | $\frac{0}{0}$ | |
|---|---|---|
| Obveze prema dobavljačima u zemlji | 3.884.892 | 65,00% |
| Obveze prema dobavljačima - povezana društva | 1.386.578 | 23,00% |
| Obveze za kratkoročne zajmove | 606.588 | 10,00% |
| Ostale obveze prema dobavljačima | 98.133 | 2,00% |
| 5.976.191 | 100,00% | |
| Obveze za poreze i doprinose | 11.492.235 | 89,00% |
| Obveze prema zaposlenicima | 1.213.621 | 9,00% |
| Ostale tekuće obveze | 65.423 | 2,00% |
| 12.771.279 | 100,00% |
Obračunati prihodi budućeg razdoblja u iznosu od 8.763.277 kuna odnosi se na time share ugovore koji su zaključeni na 30 godina.
Transakcije s povezanim društvima odnose se na transakcije sa društvom matica Aquamarinom d.o.o, kao i osnovanim društvima kćerima Hotelom Hvar i Fontana hotel apartmani te ostalim povezanim društvima na temelju vlasničke povezanosti i kontrole.
.Nisu stvorena rezerviranja za sudske sporove jer je, prema mišljenju stručne službe u Društvu, vrlo malo vjerojatno da će doći do materijalno značajnih gubitaka.
Poslovni najmovi se odnose na nekretnine u vlasništvu Društva koje su pozajmljene ovisnim društvima s neodređenim rokom najma.
Upravljanje rizikom kapitala
Društvo upravlja svojim kapitalom kako bi osiguralo da subjektima u sklopu Društva bude omogućen vremenski neograničen nastavak poslovanja, uz istovremenu realizaciju najvećeg mogućeg povrata za interesne strane kroz optimiranje stanja između dužničkog i vlasničkog kapitala.
Struktura kapitala Društva se sastoji od dužničkog dijela, koji uključuje primljene zajmove, novca i novčanih ekvivalenata te glavnice koju drže dioničari, pričuva.
Uprava Društva pregledava strukturu kapitala svake godine. U sklopu pregleda, Uprava promatra troškove kapitala i rizike povezane sa svakom klasom kapitala.
Društvo ima ograničene transakcije koje izvršava u stranoj valuti, te po tom pitanju će biti izloženo rizicima promjene valutnih tečajeva. Društvo je uglavnom izloženo valuti EUR i uglavnom kod dobivanja vanjskih kredita.
Aktivnosti Društva su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim razdobljima ili u različitim iznosima. Kod varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze Društva podložni su i baznom riziku, koji predstavlja razliku u načinu određivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.
Društvo je izloženo kamatnom riziku koji proizlazi iz uzetih zajmova.
Krajnju odgovornost za upravljanje kreditnim rizikom snosi uprava, koja je postavila okvir za upravljanje rizikom likvidnosti po kratkim, srednjim i dugim pozicijama Društva i definirala zahtjeve koji se odnose na upravljanje likvidnošću. Društvo upravlja svojom likvidnošću korištenjem odgovarajućih bankovnih kreditnih proizvoda te usklađivanjem dospijeća financijske imovine i financijskih obveza.
Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza se određuju kako slijedi:
fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza (isključujući derivacijske $\bullet$ instrumente) se određuje u skladu s općeprihvaćenim modelima za određivanje cijena a na temelju analize diskontiranih novčanih tokova koristeći cijene iz zapaženih transakcija na tržištu i cijene koje dileri nude za slične instrumente;
fer vrijednost derivacijskih instrumenata se izračunava koristeći kotirane cijene. Ako one nisu $\bullet$ dostupne, koristi se analiza diskontiranog novčanog toka primjenom važeće krivulje prinosa za razdoblje valjanosti instrumenata kod neopcijskih derivativa, dok se za opcijske derivative koriste modeli za utvrđivanje cijena opcija i
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.