Environmental & Social Information • Jun 27, 2025
Environmental & Social Information
Open in ViewerOpens in native device viewer

lipanj, 2025. godina

JANAF d.d. objavljuje od 2022. godine Izvještaj o održivosti s ciljem jačanja doprinosa održivom poslovanju unatoč tome što još nije zakonski obveznik objave navedenog Izvještaja. Izvještaj o održivosti pripremljen je na pojedinačnoj osnovi za Jadranski naftovod, dioničko društvo (dalje u tekstu: JANAF ili Društvo). Izvještaj o održivosti pripremljen je na istoj osnovi kao i financijski izvještaj za 2024. godinu i odnosi se na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine. Pregledala ga je i odobrila Uprava Društva, a izradio ga je Tim za izradu Izvještaja o održivosti sastavljen od predstavnika sektora JANAF-a i specifičnih područja obrađenih pod materijalnim temama, a koji je imenovala Uprava Društva. Izvještaj je napravljen u skladu s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Dvostruka procjena materijalnosti koja je opisana u poglavlju 1 Opće informacije uključuje identifikaciju učinaka, rizika i prilika uzvodno i nizvodno u lancu vrijednosti, odnosno od izvora do krajnje potrošnje. Opseg u kojem se politike, mjere, ciljevi i pokazatelji odnose na lanac vrijednosti opisan je specifično za svaku temu.
Nijedna informacija koja odgovara intelektualnom vlasništvu, znanju ili rezultatima inovacija, a koja je vezana za materijalne teme i može objektivno utjecati na razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti, nije izostavljena iz Izvještaja o održivosti. JANAF nije primijenio mogućnost izuzeća objave informacija o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora, a koja su vezana za materijalne teme.
| Razdoblja | U izvještaju su primijenjene definicije kratkoročnog (<1 god), srednjoročnog (1-5 god) i dugoročnog (>5 god) razdoblja iz ESRS 1. |
|
|---|---|---|
| Procjena lanca vrijednosti | U slučaju da su podaci procijenjeni na temelju neizravnih izvora, isto će biti objašnjeno u opisu korištene metodologije za svaki pokazatelj. |
|
| Izvori procjene i neizvjesnost ishoda |
U slučaju da je mjerenje za neki pokazatelj ili novčani iznos neizvjesno, isto će biti navedeno u opisu metodologije predmetnog pokazatelja/iznosa. |
|
| Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti |
Nije primjenjivo. Ovo je prvi izvještaj o održivosti prema ESRS-u. | |
| Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja |
Nije primjenjivo. Ovo je prvi izvještaj o održivosti prema ESRS-u. |
Tablica: objave u posebnim okolnostima

| Objave koje proizlaze iz drugih propisa ili općeprihvaćenih izjava u okviru izvještavanja o održivosti |
U okolišnom poglavlju prikazane su informacije koje proizlaze iz zahtjeva Uredbe o EU Taksonomiji. U izvještaj nisu uključene informacije koje proizlaze iz drugih propisa kojima se Društvu nalaže objava informacije o održivosti ili iz općeprihvaćenih standarda i okvira izvještavanja o održivosti. |
|---|---|
| Uključivanje upućivanjem | Društvo ne uključuje informacije upućivanjem kako je objašnjeno u ESRS 1, odjeljku 9.1. |
| Primjena odredaba o postupnom uvođenju u skladu s Dodatkom C ESRS-a 1 |
Društvo je odlučilo ne primijeniti mogućnost da se izostave informacije propisane standardima ESRS E4, ESRS S1, ESRS S2, ESRS S3 ili ESRS S4 u skladu s Dodatkom C ESRS-u 1. |
Informacije o održivosti prikupio je Tim za izradu Izvještaja o održivosti koji je imenovala Uprava, a koji je uključio predstavnike organizacijskih jedinica nadležnih za upravljanje materijalnim učincima, rizicima i prilikama.
Izvještaj pripremljen u tiskanom i PDF obliku dostupan je na internetskim stranicama Društva (www.janaf.hr) i Zagrebačke burze te je dostavljen i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Informacije ili pitanja o izvještaju dionici mogu uputiti na adresu elektroničke pošte: [email protected].

| 1. O JANAF-u | 5 |
|---|---|
| Poslovanje Društva u 2024. godini | 7 |
| 1.1. Upravljanje | 9 |
| 1.1.1. Upravljačka struktura | 9 |
| 1.2. Upravljanje održivošću | 11 |
| 1.3. Strategija održivosti, poslovni model i lanac vrijednosti | 17 |
| 1.3.1. Poslovni model | 17 |
| 1.3.2. Lanac vrijednosti | 21 |
| 1.3.3. Strategija održivosti | 21 |
| 1.3.4. Interesi i stajališta dionika | 26 |
| 1.4. Procjena materijalnosti i materijalni čimbenici održivosti | 28 |
| 2. OKOLIŠ | 36 |
| 2.1. EU Taksonomija | 36 |
| 2.2. Klimatske promjene i energija | 44 |
| 2.2.1. Ublažavanje klimatskih promjena | 45 |
| 2.2.2. Prilagodba klimatskim promjenama | 46 |
| 2.3. Energija | 47 |
| 2.4. Ugljični otisak | 49 |
| 2.5. Onečišćenje | 53 |
| 2.6. Voda | 57 |
| 2.7. Biološka raznolikost | 58 |
| 2.8. Kružno gospodarstvo | 62 |
| 3. DRUŠTVO | 67 |
| 3.1. Vlastita radna snaga | 67 |
| 3.1.1. Radni uvjeti i ravnoteža života | 74 |
| 3.1.2. Zdravlje i sigurnost | 76 |
| 3.1.3. Jednake prilike i osposobljavanje | 80 |
| 3.2. Izvođači radova | 84 |
| 3.2.1. Zdravlje i sigurnost | 85 |
| 3.3. Pogođena zajednica | 87 |
| 3.3.2. Doprinos razvoju zajednice | 89 |
| 4. UPRAVLJANJE | 92 |
| 4.1. Poslovno ponašanje | 92 |
| 4.1.1. Korporativna kultura | 97 |
| 4.1.2. Upravljanje odnosima s dobavljačima | 100 |
| 4.1.3. Korupcija i podmićivanje | 101 |
| 4.1.4. Informacijska sigurnost | 102 |
| ESRS Indeks | 104 |
| Prilog 1. Tablica sa svim podacima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a navedenih u Dodatku B ESRS-a | 108 |

Jadranski naftovod, dioničko društvo (JANAF d.d.) strateški je energetski i istaknuti gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj. Društvo je u mješovitom vlasništvu, s većinskim udjelom državnog kapitala. Temeljne djelatnosti JANAF-a uključuju transport sirove nafte, skladištenje nafte i naftnih derivata te prekrcaj tekućih tereta.
JANAF upravlja naftovodnim sustavom koji omogućuje transport nafte prema domaćim i inozemnim rafinerijama u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Njegov naftovodno-skladišni sustav predstavlja ključnu nacionalnu energetsku infrastrukturu te ima status pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Prepoznajući njegovu stratešku važnost, Europska komisija proglasila je JANAF strateškim naftovodom Europske unije, čime je Društvo pozicionirano kao važno energetsko čvorište u ovom dijelu Europe.
Kao pouzdan i siguran partner, JANAF osigurava svojim korisnicima stabilnu i neprekinutu opskrbu energentima, pridonoseći energetskoj sigurnosti i neovisnosti Republike Hrvatske, Europske unije i zemalja u okruženju. Korisnici usluga JANAF-a uključuju domaće i inozemne naftne kompanije i trgovce naftom, kojima JANAF omogućuje stabilno poslovno okruženje.
Zahvaljujući izvrsnim poslovnim rezultatima ostvarenim u 2024. godini, JANAF se svrstava među najuspješnije poslovne subjekte u Republici Hrvatskoj.
Društvo posluje na šest lokacija: u sjedištu u Zagrebu te na terminalima u Omišlju, Sisku, Virju, Slavonskom Brodu i na Žitnjaku (Zagreb).
Kontinuirano poboljšavanje sigurnosti i učinkovitosti transporta sirove nafte te skladištenja sirove nafte i naftnih derivata primjenom najviših svjetskih tehnoloških standarda, uz brigu za očuvanje i zaštitu okoliša, sigurnost te razvoj ljudskih potencijala.
Razvoj intenzivnom tranzicijom iz naftne transportno-skladišne kompanije u održivu niskougljičnu energetsku kompaniju, sa značajnom pozicijom na hrvatskom i europskom tržištu zelene energije.
Temeljni kapital iznosi 391.978.962,00 EUR te je podijeljen u 1.007.658 redovnih dionica vrijednosti 389,00 EUR.
U strukturi dioničara Društva većinski posredni imatelj dionica je Republika Hrvatska (dionicama upravlja Ministarstvo financija), putem izvanproračunskih fondova (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – dionicama također upravlja Ministarstvo financija), dioničkog društva (HEP - Hrvatska elektroprivreda d.d. i od 28. siječnja 2014. godine Centra za restrukturiranje i prodaju – CERP). Republika Hrvatska je imatelj

neizravnog udjela od preko 83,9% temeljnog kapitala i glasačkih prava na Glavnoj skupštini temeljem kojeg u cijelosti kontrolira Društvo. Sve dionice uplaćene su u cijelosti i ne postoje ograničenja prava iz dionica.


Izvor: Središnje klirinško depozitarno društvo

JANAF d.d. kao operater naftovodnog sustava ima ključnu ulogu u energetskom sektoru Republike Hrvatske i Europske unije. Društvo je, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.), razvrstano u djelatnost "Cjevovodni transport" (razred 4950), a svoju osnovnu djelatnost obavlja pružanjem usluga transporta i skladištenja nafte te skladištenja naftnih derivata, u skladu sa zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske, regulativom Europske unije te međunarodnim obvezama.
U 2024. godini JANAF je nastavio s pouzdanim i sigurnim transportom nafte i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Korisnici sustava nabavljali su naftu s globalnog tržišta, uključujući Norvešku, Azerbajdžan, Kazahstan, Irak, Siriju, Libiju, Saudijsku Arabiju, Nigeriju i Gvajanu.
U uvjetima složenih globalnih geopolitičkih kretanja, JANAF je održao stabilnost poslovanja te dodatno učvrstio odnose s postojećim korisnicima, uz kontinuirani proaktivan pristup u razvoju novih partnerstava. Prateći tržišne trendove i prilagođavajući se promjenjivim okolnostima, Društvo je osiguralo visoku razinu sigurnosti i pouzdanosti u opskrbi energentima. Poseban naglasak stavljen je na kontinuirana ulaganja u održavanje i modernizaciju sustava i infrastrukture, s ciljem očuvanja sigurnosti, zaštite zdravlja i okoliša te unapređenja kvalitete usluga.
Ključni operativni pokazatelji za 2024. godinu:
Usluge su pružene domaćim i inozemnim partnerima, uključujući: NIS a.d., MOL Grupu, BP, Litasco, Petraco, INA d.d., Agenciju za ugljikovodike, Petrol, Lukoil Croatia, Rijeka trans i Adria Oil.
Ukupni prihodi JANAF-a u 2024. godini iznosili su 136,1 milijuna eura, a ostvarena bruto dobit iznosila je 59 milijuna eura, dok je neto dobit dosegnula 48,3 milijuna eura. Prihodi iz osnovne djelatnosti – transporta i skladištenja nafte i derivata – iznosili su 124,7 milijuna eura, od čega je gotovo 70 % ostvareno poslovanjem s inozemnim partnerima, što znatno doprinosi izvoznom potencijalu Hrvatske.
Cijene usluga određene su kroz pregovaračke postupke, u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom. Financijski pokazatelji i nadalje nadmašuju prosjeke nacionalnog gospodarstva, potvrđujući stabilnost i uspješnost poslovnog modela.
Kapitalna ulaganja iznosila su 18,7 milijuna eura te su financirana isključivo vlastitim sredstvima. Investicije su uključivale modernizaciju cjevovoda, skladišnih kapaciteta, nadzornih i sigurnosnih sustava, elektroenergetske infrastrukture i digitalne transformacije poslovanja.
JANAF bilježi visoku iskorištenost skladišno-transportnog sustava, što uz ostvarene rezultate potvrđuje status Društva kao pouzdanog i strateški važnog energetskog partnera za Hrvatsku, EU i zemlje u okruženju. S obzirom na visoki iskazani interes za JANAF-ovim skladišnim kapacitetima, kreće se u proširenje i nadogradnju skladišnih prostora te je 2024. godini izgradnja dva spremnika za naftu na Terminalu Omišalj nominirana od strane nadležnog ministarstva na popis strateških projekata Republike Hrvatske.
U skladu sa Strategijom tranzicije i razvoja JANAF-a za razdoblje od 2022. do 2030. s vizijom do 2050., usklađenom sa Zelenim planom EU i nacionalnim strateškim dokumentima, JANAF se u 2024. godini nastavio usmjeravati prema zelenoj transformaciji i diverzifikaciji poslovanja. Nastavljeni su projekti za izgradnju neintegriranih sunčanih elektrana na lokacijama u Slavonskom Brodu, Omišlju i na Žitnjaku.

Tijekom izvještajnog razdoblja značajno se dinamiziralo tržište obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, pa je JANAF putem tvrtke kćeri JANAF OIE d.o.o. akvizirao dva projekta sunčanih elektrana: SE Vođinci 1 (u razvoju, instalirane snage 14,29 MW) i SE Bulinac (u pogonu, instalirane snage 5,18 MW).
JANAF kontinuirano nastoji primjenjivati načela održivog razvoja, usklađujući upravljačke, gospodarske, društvene i okolišne čimbenike u svakodnevnom poslovanju. Društvena odgovornost očituje se kroz upravljanje ljudskim potencijalima, kontinuirano obrazovanje zaposlenika, socijalni dijalog, poštivanje etičkih načela i ulaganja u lokalne zajednice. Okolišna odgovornost uključuje zaštitu zdravlja i sigurnosti, energetsku učinkovitost, smanjenje emisija stakleničkih plinova, upravljanje rizicima vezanim uz klimatske promjene te sprječavanje onečišćenja, uključujući zaštitu voda, upravljanje otpadom i prevenciju izlijevanja u okoliš. Gospodarski čimbenici očitovali su se kroz stabilne prihode i dobiti, učinkovito upravljanje resursima te daljnju diverzifikaciju poslovanja s naglaskom na ulaganja u obnovljive izvore energije. Istovremeno, upravljački čimbenici bili su usmjereni na transparentno korporativno upravljanje, odgovorno upravljanje rizicima te dosljednu primjenu etičkih i regulatornih standarda. Održivost je i dalje sastavni dio strateškog planiranja i donošenja poslovnih odluka, čime JANAF potvrđuje svoju odgovornost prema dionicima i zajednici u kojoj djeluje.
JANAF i dalje ostaje predan svojoj ulozi sigurnog, odgovornog i strateški važnog partnera u energetskom lancu opskrbe, dok istovremeno gradi temelje za održivu budućnost.

Upravljačka struktura JANAF-a sastoji se od tri obvezna organa: Uprave, Nadzornog odbora i Glavne skupštine.
Sukladno Statutu, Uprava Društva sastoji se od jednog do tri člana. Upravu Društva u 2024. godini čine predsjednik i član Uprave. Nadzorni odbor imenuje Upravu na razdoblje od četiri godine nakon provedenog postupka izbora kandidata za članove Uprave putem javnog natječaja kojeg provodi nadležno ministarstvo sukladno Uredbi o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Imenovan je predsjednikom Uprave 21. listopada 2021. godine na četverogodišnji mandat.
Imenovan je članom Uprave 8. veljače 2024. godine na novo mandatno razdoblje od četiri godine.
Predsjednik Uprave mr.sc. Stjepan Adanić i član Uprave Vladislav Veselica stručnjaci su s kompetencijama i dugogodišnjim iskustvom za upravljanje i strateško vođenje Društva. Tijekom karijera članovi Uprave razvijali su znanja i vještine prilagođene složenim sustavima u privatnom i javnom sektoru te obnašali brojne rukovodeće funkcije u izvršnoj vlasti, poslovnim subjektima, financijskim institucijama i regulatornim tijelima. Njihova stručnost obuhvaća široki spektar područja, uključujući pravne i ekonomske znanosti, upravljanje, tržište nafte i naftnih derivata te primjenu međunarodnih standarda i regulativa. Kombinacija različitih područja stručnosti unutar Uprave temelj je učinkovitog upravljanja i vođenja JANAF-a prema dugoročno održivom i odgovornom razvoju.
Operativno rukovođenje segmentima poslovanja Društva provodi se sukladno zaduženjima po funkcionalnim područjima. Predsjednik Uprave zadužen je za funkcionalno područje Sektora pravnih poslova i ljudskih resursa, Tehničkog sektora, Sektora sigurnosti i zaštite, Ureda Uprave, Ureda upravitelja terminala, Ureda za praćenje usklađenosti poslovanja i upravljanje rizicima i Ureda za strateško planiranje i razvoj i Ureda korporativnih komunikacija. Član Uprave zadužen je za funkcionalno područje Sektora prodaje, Sektora transporta nafte, Sektora nabave, Sektora ekonomsko-financijskih poslova, Ureda upravljanja kvalitetom i Ureda razvoja poslovanja OIE.

Nadzorni odbora Društva provodi nadzor nad vođenjem poslova Društva te provodi imenovanje i opoziv predsjednika i članova Uprave, a sve u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Statutom Društva. Nadzorni odbor sastoji se od sedam članova, od kojih četiri člana bira i opoziva Glavna skupština, dva člana neposredno imenuje i opoziva dioničar CERP, a jedan član je predstavnik radnika, kojeg imenuje i opoziva Radničko vijeće. Sastavljen je od stručnjaka iz područja prava, ekonomije i tehničkih znanosti, s iskustvom u javnom i privatnom sektoru. Kompetencije Nadzornog odbora omogućuju učinkovit nadzor poslovanja, s naglaskom na korporativno upravljanje, upravljanje rizicima, transparentnost i usklađenost s ESG načelima. Nadzorni odbor doprinosi ostvarenju strateških ciljeva Društva i održivom razvoju u skladu s regulatornim i društvenim očekivanjima.
Članovi Nadzornog odbora JANAF-a d.d. u izvještajnom razdoblju:
Nina Ban Glasnović, predsjednik Ivica Nuić, zamjenik predsjednika Melita Madžo, član do 18.12.2024. godine Marijo Rođak, član Božica Makar, član Jadranka Čengija Šarić, član
| Uprava | Nadzorni odbor | |
|---|---|---|
| Broj članova | 2 | 6 |
| Broj izvršnih članova | nije primjenjivo | |
| Zastupljenost zaposlenika | 3 | 1 |
| Udio žena | 0 % | 57,1 % |
Tablica: Sastav i raznolikost članova Uprave i Nadzornog odbora
U Upravi i Nadzornom odboru nema neovisnih članova.
Revizijski odbor sastoji se od tri člana koje imenuje Nadzorni odbor iz reda svojih članova. Revizijski odbor obavlja poslove propisane odredbama Zakona o reviziji i Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i internim Poslovnikom o radu Revizijskog odbora, te je obvezan pratiti postupak financijskog izvještavanja i dostavljati preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegovog integriteta, nadgledati provođenje revizije godišnjih i konsolidiranih izvještaja, pratiti učinkovitost unutarnjih sustava kontrole kvalitete i upravljanja

rizicima Društva u pogledu financijskog izvještavanja, ispitivati i pratiti neovisnost samostalnih revizora i obavljati druge poslove.
Glavnu skupštinu Društva čine dioničari koji na radu Skupštine sudjeluju osobno ili putem punomoćnika. Glavna skupština Društva može donositi valjane odluke ako su na sjednici nazočni ili zastupljeni dioničari koji zajedno raspolažu s najmanje 50 % plus jedan glas od ukupnog broja glasova. Jedna dionica daje pravo na jedan glas. Poziv i dnevni red za Skupštinu objavljuju se na internetskim stranicama Društva, internetskim stranicama na kojima se nalazi Sudski registar te na web stranicama Zagrebačke burze, najkasnije 36 dana prije dana njezina održavanja, ne računajući dan objave poziva i dan održavanja Skupštine. Glavnu skupštinu vodi predsjednik Glavne skupštine, a u njegovoj odsutnosti predsjednik Nadzornog odbora.
Svi sektori i uredi pri Upravi JANAF-a obvezni su redovito izvještavati Upravu, kao i međusobno razmjenjivati informacije o aktivnostima iz svojih funkcionalnih područja putem kolegija i pisanih izvješća. Premda održivost nije formalno dodijeljena kao zasebna odgovornost pojedinom članu Uprave, Uprava JANAF-a, uz potporu sektora i ureda, kolektivno je odgovorna za uspostavu, održavanje i unapređenje sustava upravljanja održivošću u skladu s ESG načelima.
U skladu s Politikom integriranog sustava upravljanja, Uprava najmanje jednom godišnje provodi sveobuhvatnu procjenu učinkovitosti postojećih sustava upravljanja te procjenjuje utjecaj poslovnih aktivnosti JANAF-a na gospodarstvo, okoliš i društvo. Ove procjene temelje se na izvješćima koja pripremaju sektori i uredi prema vlastitim područjima nadležnosti, a koja sadrže analize operativnog poslovanja, identificirane rizike i prijedloge poboljšanja.
Kao podrška ovim procesima, predstavnik Tima za održivost redovito sudjeluje na kolegijima Uprave i izvještava o aktualnim temama iz područja održivog razvoja, regulatornim zahtjevima te inicijativama koje se odnose na okolišne, društvene i upravljačke aspekte poslovanja.
Na temelju dostavljenih podataka i analiza, Uprava razmatra i usvaja relevantne politike, strategije i akcijske planove za jačanje održivosti, uključujući mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i društvo, povećanje energetske učinkovitosti, jačanje odgovornosti prema dionicima te unapređenje korporativnog upravljanja.
Uprava kao najviše upravljačko tijelo odgovorna je za organizaciju, nadzor i provedbu ESG ciljeva, uključujući upravljanje rizicima i donošenje korektivnih mjera. Svi menadžeri i zaposlenici JANAF-a dužni su se pridržavati važećih politika i mjera održivosti te aktivno doprinositi ciljevima smanjenja utjecaja na okoliš i povećanja pozitivnog društvenog učinka.

| Materijalna tema | Odgovorni odjel/osoba | |
|---|---|---|
| Utjecaj na klimu | Uprava | |
| Onečišćenje | Sektor sigurnosti i zaštite | |
| Upravljanje vodom | Sektor sigurnosti i zaštite i Tehnički sektor | |
| Bioraznolikost | Sektor sigurnosti i zaštite i Tehnički sektor | |
| Upravljanje otpadom | Sektor sigurnosti i zaštite | |
| Upravljanje ljudskim resursima (radni uvjeti, zdravlje i sigurnost, razvoj, raznolikost) |
Sektor pravnih poslova i ljudskih resursa i Sektor sigurnosti i zaštite |
|
| Doprinos zajednici | Ured korporativnih komunikacija | |
| Upravljanje kvalitetom i sigurnosti | Ured upravljanja kvalitetom, Sektor prodaje i Sektor transporta nafte |
|
| Etika i poslovno ponašanje | Koordinator praćenja usklađenosti i upravljanja rizicima |
|
| Informacijska sigurnost | Tehnički sektor i Koordinator informacijske i kibernetičke sigurnosti |
Odgovornosti Uprave i pojedinaca za materijalne učinke, rizike i prilike definirane su internim politikama i pravilnicima.


Uprava se u izvještajnom razdoblju bavila sljedećim temama održivosti:
Društvo ima usvojenu Politiku primitaka članova Uprave i Nadzornog odbora Jadranskog naftovoda, dioničkog društva, Zagreb, za razdoblje 2024.-2027. godine kojom se određuje okvir za utvrđivanje

primitaka članova Uprave i Nadzornog odbora. Primjenom Politike primitaka potiče se održivo poslovanje koje akceptira sve rizike, uključujući i ESG rizike. Strategija tranzicije i razvoja JANAF-a u razdoblju od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. kaskadira se kroz trogodišnje (taktičke) i godišnje (operativne) ciljeve koji uključuju i ESG ciljeve temeljem kojih Uprava i zaposlenici teže pozitivnom učinku svojih aktivnosti, odnosno, smanjivanju negativnog utjecaja relevantnih pokretača ESG rizika. U skladu s navedenim, ocjena uspješnosti realizacije ciljeva, uključujući i ESG ciljeve, može utjecati na primitke. JANAF ne dodjeljuje dionice članovima Uprave niti postoji bilo kakav oblik dugoročnog varijabilnog nagrađivanja, čime se osigurava usklađenost s načelima odgovornog korporativnog upravljanja i izbjegavanje sukoba interesa.
Uprava potvrđuje da je pri izradi ovog Izvješća o održivosti primijenjena dužna pažnja kako bi informacije bile točne, potpune i vjerodostojne, u skladu s važećim regulatornim zahtjevima i prepoznatim standardima izvještavanja o održivosti.
U procesu prikupljanja i analize podataka uključeni su relevantni interni stručnjaci i vanjski savjetnici, a izvještaj odražava aktualno stanje i učinke poslovanja u pogledu ekonomskih, okolišnih i društvenih čimbenika. Posebna pažnja posvećena je identifikaciji i upravljanju materijalnim temama te povezanim rizicima i prilikama.
Uprava stoji iza objavljenih informacija i posvećena je daljnjem unapređenju transparentnosti, odgovornog upravljanja i održivog razvoja.
| ELEMENTI DUŽNE PAŽNJE | STRANICA |
|---|---|
| Ugradnja dužne pažnje u upravljanje, strategiju i poslovni model |
14, 17-19, 21-22, 28 |
| Uključivanje dionika pod utjecajem u svim ključnim koracima analize |
26-28 |
| Identificiranje i procjena negativnih učinaka | 28-31 |
| Poduzimanje mjera za minimiziranje negativnih učinaka | 49-50, 54-55, 58-60, 63-64, 74-75, 77-81, 85-86, 89-90, 98-102 |
| Praćenje učinkovitosti napora i komuniciranje | 47-48, 50-52, 56, 58, 61-62, 64-66, 75-76, 80, 82, 91, 101, 103 |
Tablica: elementi dužne pažnje u Izvještaju o održivosti

Sustav upravljanja rizicima integralni je dio sustava upravljanja Društvom i uključen je u sve politike, procedure i poslovne planove Društva, a služi pravovremenom prepoznavanju okolnosti i događaja koji mogu imati utjecaj na poslovanje, osiguranju transparentnih procedura za njihovo vrednovanje i izvještavanje te postizanju balansa u izbjegavanju neželjenih događaja kojima Društvo može biti izloženo i iskorištavanju poslovnih prilika koje se mogu pojaviti, uz istodobno maksimalno uvažavanje interesa drugih dionika.
Uprava Društva je u 2024. godini donijela Pravilnik o upravljanju rizicima kao okvir za djelotvorno upravljanje rizicima koji sadrži metodologiju za identifikaciju i procjenu strateških i operativnih rizika vezanih uz poslovanje Društva, uzimajući u obzir njihov učinak na poslovanje (posljedice) i stupanj vjerojatnosti njihove pojave.
Društvo je uspostavilo sustav "tri linije obrane". Prva razina je na nositeljima (vlasnicima) rizika, odnosno, na odgovornim osobama funkcionalnog područja ili imenovanim funkcijama, koji prepoznaju, utvrđuju/identificiraju i procjenjuju pojedinačne rizike u okviru funkcionalnog područja ili organizacijske jedinice te predlažu i provode mjere i aktivnosti u svrhu učinkovitog postupanja s rizicima koji su iznad prihvatljive razine za Društvo. Na drugoj razini Društvo je imenovalo nositelja funkcije mjerodavne za upravljanje rizicima koji planira, organizira i nadzire implementaciju procesa upravljanja rizicima. Uspostavljeni su Registar rizika i Akcijski plan za rješavanje rizika, koji se ažuriraju najmanje jednom godišnje te se ažurirane verzije dostavljaju Upravi i Nadzornom odboru Društva. Treću razinu obrane u Društvu predstavlja koordinator interne revizije koji kroz svoj plan godišnjih revizija i ad hoc revizije osigurava neovisni nadzor sustava upravljanja rizicima i provjerava njegovu učinkovitost. Društvo je u svojem poslovanju izloženo geopolitičkim i valutnim strateškim rizicima te rizicima iz grupe operativnih rizika među kojima su sljedeći rizici identificirani kao ključni od strane Društva te mogu imati značajniji utjecaj na poslovni i financijski položaj Društva: tehnološki rizici vezani uz kritičnu infrastrukturu, pripremu i izvođenje radova te razvoj djelatnosti obnovljivih izvora energije, rizici informacijske i kibernetičke sigurnosti, rizici ublažavanja klimatskih promjena, rizici vezani uz profesionalizam i kompetencije zaposlenika, financije, rizici nepravilnosti i prijevara, eksterno i interno informiranje, reputacijski i regulatorni rizici.
Rizike povezane s izvještavanjem o održivosti identificirao je ESG tim za izvještavanje u suradnji s pravnom službom, koordinatorom interne revizije i koordinatorom praćenja usklađenosti poslovanja i upravljanja rizicima, pri čemu su korištene postojeće interne analize i relevantna stručna znanja iz područja upravljanja rizicima.
Rizik netočnosti i nepotpunosti kvantitativnih ESG podataka smanjuje se decentraliziranim prikupljanjem informacija, pri čemu su jasno dodijeljene odgovornosti za pojedine skupove podataka u skladu s relevantnim čimbenicima održivosti. Istovremeno, tim zadužen za izvještavanje provodi kontrolu i validaciju dostavljenih podataka, osiguravajući njihovu točnost i usklađenost.

Rizik usklađenosti izvještaja s regulatornim zahtjevima ublažava se kontinuiranom edukacijom zaposlenika o relevantnoj regulativi i ESRS standardima te kroz suradnju s vanjskim stručnjacima.
Koordinator interne revizije odgovoran je za djelotvorno upravljanje funkcijom interne revizije u skladu s Pravilnikom interne revizije i Međunarodnim okvirom profesionalnog djelovanja te Globalnim standardima interne revizije, kao njegovim najznačajnijim dijelom. Funkcija Interne revizije pridonosi sveukupnoj stabilnosti i održivosti Društva pružanjem uvjerenja o operativnoj učinkovitosti, pouzdanosti izvješćivanja, usklađenosti sa zakonima i ostalim propisima, zaštiti imovine i etičkoj kulturi.
Tijekom 2024. godine koordinator interne revizije kontrolirao je i procjenjivao postojeći sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima i korporativno upravljanje te stručnim mišljenjem i prijedlozima nastojao pomoći menadžmentu u obnašanju dužnosti s ciljem kontinuiranog poboljšanja poslovanja Društva. U sklopu provedenih revizijskih angažmana koordinator interne revizije izvještavao je o utvrđenim činjenicama, nedostacima, kao i danim preporukama za otklanjanje nedostataka. Izvješća za svaki pojedinačni angažman interne revizije podnesena su rukovoditeljima nadležnima za revidirana područja i Upravi Društva.
Podnesena su periodična izvješća Upravi društva i Revizijskom odboru, koja sadržavaju sveobuhvatno mišljenje interne revizije temeljeno na provedenim revizijskim angažmanima. Predmetna izvješća potvrđuju da se upravlja rizicima te da su interne kontrole i sustav upravljanja zadovoljavajući, uz određene nedostatke i potrebna unapređenja. Navedeno podrazumijeva da je nadležno rukovodstvo uspostavilo procese korporativnog upravljanja, upravljanja rizicima i unutarnje kontrole u Društvu, međutim, Interna revizija je identificirala nedostatke određenih segmenata u kojima su potrebna poboljšanja. Za otklanjanje uočenih nedostataka, Interna revizija dala je 25 preporuka koje trebaju provesti nadležni rukovoditelji, a čija se provedba učinkovito prati putem aplikacije interne revizije. Osim za preporuke dane u izvještajnom razdoblju, Društvo je vodilo brigu o preporukama iz prethodnog razdoblja i poduzimalo aktivnosti radi smanjivanja opće razine rizika Društva.
Tijekom narednog razdoblja koordinator interne revizije planira aktivnije uključivanje u proces upravljanja rizicima, kao član Tima za evidenciju i izvještavanje o upravljanju rizicima, prioritetno u dijelu podrške nositeljima (vlasnicima) rizika.

Dioničko društvo JANAF, sa sjedištem u Zagrebu, Republika Hrvatska, upravlja naftovodno-skladišnim sustavom kao suvremenim, učinkovitim i ekonomičnim sustavom transporta sirove nafte i skladištenja sirove nafte i naftnih derivata. Izgradnjom i puštanjem u rad naftovodno-skladišnog sustava (1979.) JANAF je postao strateški značajan čimbenik sigurnosti opskrbe rafinerija u šest država jugoistočne i srednje Europe te je danas prepoznat i kao strateški naftovod Europske unije.
Uz transport nafte, osnovne djelatnosti JANAF-a uključuju skladištenje nafte i naftnih derivata te prekrcaj tekućih tereta.
U izvještajnom razdoblju JANAF je zapošljavao ukupno 441 zaposlenika, od čega su svi zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske te je ostvario ukupne prihode u iznosu od 136,1 mil EUR.
Društvo posluje u sektoru naftne industrije, s ukupnim povezanim prihodom od tih djelatnosti, a koje se odnose na transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata, u iznosu od 124,7 mil EUR. Društvo ne posluje u sektoru proizvodnje kemikalija, kontroverznog oružja ili duhana.
JANAF pruža usluge transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata putem infrastrukture koja obuhvaća 631 kilometar kopnenog i 7 kilometara podmorskog naftovoda. JANAF također pruža usluge skladištenja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata za Republiku Hrvatsku.
Skladišni kapaciteti raspoređeni su na terminalima u Omišlju, Sisku, Virju i na lokaciji Žitnjak-Zagreb uz sjedište Društva u Zagrebu, a dio transportnog sustava su i Terminal Slavonski Brod, PS Melnice, OS Dobra i MS Sotin. Infrastruktura uključuje ukupno 87 spremnika za skladištenje sirove nafte, naftnih derivata, aditiva i biogoriva s pratećim objektima (trafostanice, pumpaone, vatrogasne postaje, skladišta i dr.).


Društvo raspolaže vagonpretakalištem i autopunilištem na terminalu Žitnjak-Zagreb te autopunilištem na Teminalu Omišalj, čime se omogućuje fleksibilna i sigurna distribucija goriva različitim prijevoznim sredstvima. Na Terminalu Omišalj nalaze se i dva veza za prihvat i otpremu tankera, što omogućuje međunarodni pomorski transport sirove nafte i naftnih derivata.
U skladu s nastojanjima za smanjenje utjecaja na okoliš i povećanje energetske učinkovitosti, Društvo koristi integrirane fotonaponske sustave na terminalima Omišalj, Sisak i Žitnjak-Zagreb, a osim toga u vlasništvu Društva su solarne elektrane na lokacijama Vođinci i Bulinac.
U svom poslovanju Društvo koristi različite resurse, uključujući gorivo kao glavni energent, te prirodne resurse poput vode, plina i električne energije. Ključnu ulogu u uspješnom poslovanju imaju i zaposlenici, čiji je angažman i stručnost temelj pouzdanosti i sigurnosti operacija.
| Za kupce/krajnje korisnike |
- sigurna opskrba naftom rafinerija na trasi naftovoda i opskrba derivatima korisnika |
|---|---|
| Za zaposlenike | - poticajno poslovno okruženje za balans između poslovnog i privatnog života - kontinuirane edukacije za osobni i profesionalni razvoj zaposlenika - financijska sigurnost i nagrađivanje izvrsnosti - podrška zaposlenicima u ključnim životnim situacijama - briga o zdravlju i dobrobiti zaposlenika |
| Za vlasnike | - značajan rast poslovnih prihoda - diverzifikacija poslovanja - dividende |
| Za zajednicu | - donacije i sponzorstva - ulaganje u infrastrukturne projekte u zajednici gdje Društvo djeluje - doprinos u financijskim proračunima lokalne samouprave |
Tablica: Vrijednost koju Društvo stvara
JANAF ostvaruje svoju konkurentsku prednost zahvaljujući povoljnom geostrateškom položaju i infrastrukturi za transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata. Smješteno na sjecištu važnih regionalnih i međunarodnih pravaca, Društvo ima ključnu ulogu u sigurnosti i stabilnosti opskrbe energentima za više tržišta srednje i jugoistočne Europe.
Tržišta opskrbe obuhvaćaju Hrvatsku, Srbiju, Mađarsku, Češku i Slovačku, dok JANAF uspješno surađuje i s globalno integriranim naftnim kompanijama, čime potvrđuje svoju važnost kao pouzdan partner u međunarodnom lancu opskrbe energentima.

U cilju očuvanja kontinuiteta u ispunjavanju očekivanja i zahtjeva svih zainteresiranih strana, JANAF svoje poslovanje i upravljanje kvalitetom temelji na načelima trajnog unapređenja. Ova načela provode se kroz implementirane i certificirane sustave upravljanja, usklađene sa zahtjevima relevantnih međunarodnih normi, čime se osigurava održivost i dugoročna odgovornost u svim segmentima poslovanja:
ISO 9001:2015 – sustavi upravljanja kvalitetom,
ISO 29001:2020 – posebni sustavi upravljanja kvalitetom – zahtjevi za industriju nafte, petrokemije i prirodnog plina,
Osim certificiranih sustava upravljanja, JANAF za svoje društveno odgovorno poslovanje ima potvrdu usklađenosti s ISO 26000 – smjernice za društveno odgovorno poslovanje. Ovi sustavi upravljanja kvalitetom zajedno čine temelj za dosljedno upravljanje operativnim, okolišnim i društvenim aspektima poslovanja te ujedno jačaju usklađenost s regulatornim zahtjevima i potiču kulturu kontinuiranog poboljšanja.
Tijekom 2024. godine Društvo je uspješno provelo recertifikaciju sustava upravljanja za suzbijanje podmićivanja prema normi ISO 37001:2016, čime potvrđuje svoju predanost zakonitom i etičkom poslovanju. Sustav obuhvaća jasne procedure za identifikaciju i procjenu rizika od podmićivanja, obuku zaposlenika, dubinsku analizu poslovnih partnera, uspostavu mehanizama prijave sumnjivih aktivnosti te redoviti interni nadzor i imperativ kontinuiranog poboljšanja. U cilju stalnog nadzora i poboljšanja sustava na svim lokacijama i u svim procesima JANAF-a proveden je ukupno 61 interni audit tijekom 2024. godine.
| Lokacija/sustav | ISO 9001 | ISO 29001 | ISO 14001 | ISO 37001 | ISO 45001 | ISO 50001 | ISO 26000 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| vrijedi do | vrijedi do | vrijedi do | vrijedi do | vrijedi do | vrijedi do | vrijedi do | |
| Sjedište Zagreb | 06.12.2026. | 25.10.2026. | 06.12.2026. | 27.07.2027. | 19.11.2026. | 05.03.2026. | 21.12.2026. |
| Terminal Omišalj | |||||||
| Terminal Sisak | |||||||
| Terminal Virje | |||||||
| Terminal | |||||||
| Slavonski Brod | |||||||
| Terminal Žitnjak |
Izvor: JANAF, Ured upravljanja kvalitetom

JANAF je član u sljedećim udruženjima:

JANAF ima ključnu infrastrukturnu i operativnu ulogu u lancu vrijednosti nafte i naftnih derivata, djelujući kao pružatelj usluga transporta i skladištenja te kao poveznica između dobavnog i potrošačkog dijela tržišta. Društvo djeluje na šest strateških lokacija – u Zagrebu (sjedište), te na terminalima Omišalj, Sisak, Virje, Žitnjak-Zagreb i Slavonski Brod – s pripadajućom infrastrukturom za prihvat, skladištenje i otpremu nafte i derivata.
Dobavni lanac JANAF-a uključuje širok spektar dionika. Među direktnim dobavljačima su korisnici usluga, dobavljači energenata (struje i plina), dobavljači tehničkih i logističkih usluga, izvođači radova, Lučka uprava i proizvođači opreme. U širem smislu, dobavljači dobavljača uključuju proizvođače nafte iz brojnih zemalja (poput SAD-a, Norveške, Azerbajdžana, Kazahstana, Iraka, Omana, Libije, Saudijske Arabije, Sirije, Konga, Nigerije i Egipta), špeditere, brodarske kompanije, vlasnike autocisterni i operatere željezničkog transporta, kao i lučke i carinske vlasti.
JANAF surađuje s brojnim kupcima nafte i derivata koji su vlasnici robe u transportu i skladištenju. Na kraju lanca vrijednosti nalaze se rafinerije koje prerađuju sirovu naftu te trgovačka društva koja distribuiraju derivate prema krajnjim korisnicima, odnosno industrijskim i privatnim potrošačima na domaćem i međunarodnom tržištu.
JANAF-ova operativna pouzdanost, sigurnost infrastrukture i usklađenost s regulatornim zahtjevima imaju presudnu ulogu u osiguravanju stabilnosti opskrbe energentima.
JANAF prepoznaje održivost kao sastavni dio dugoročne poslovne strategije i otpornosti poslovnog modela. Kao strateška energetska infrastruktura kako za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, tako i za zemlje u okruženju, Društvo je svjesno svoje odgovornosti u prijelazu prema niskougljičnom gospodarstvu te aktivno razvija pristupe koji povezuju sigurnost opskrbe, zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. Strategija održivosti temelji se na integraciji ESG načela u sve aspekte poslovanja, uz stalna nastojanja za povećanjem energetske učinkovitosti, smanjenjem utjecaja na okoliš i jačanjem odnosa s dionicima. Strategija je razvijena na temelju dosadašnjih aktivnosti održivog razvoja, dvostrukoj procjeni materijalnosti, konzultaciji s dionicima i ambicijama za doprinos održivom razvoju u budućnosti.
U nadolazećem razdoblju JANAF je usmjeren na jačanje svoje tržišne pozicije kroz povećanje prihoda od usluga skladištenja nafte i naftnih derivata i transporta nafte te postupnu diverzifikaciju poslovanja u smjeru obnovljivih izvora energije.
Planirane investicije uključuju:

Osim toga, Društvo intenzivno radi na digitalizaciji poslovnih procesa radi unapređenja učinkovitosti, transparentnosti i sigurnosti operacija.
U skladu s europskim klimatskim ciljevima i nacionalnim politikama energetske tranzicije, JANAF je usmjeren na dugoročni cilj postizanja niskougljične neutralnosti do 2050. godine.
| Strategija održivosti | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Područje | Ciljevi | Mjere | Pokazatelji | SDG | ||
| Klimatske promjene |
> Povećati ulaganja u razvoj obnovljivih izvora energije > Nabaviti vozila s nižim faktorom emisije CO2e > Omogućiti punjenje električnih vozila na lokacijama Društva |
● Izgradnja vlastitih kapaciteta za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora i postavljanje malih solarnih elektrana ● Izračun vrijednosti emisija g CO2/km za aktualni vozni park i u sljedećim postupcima nabave definiranje dodatnog kriterija vezano za smanjenje budućih emisija ● Izgradnja solarnih punionica za električna vozila na lokacijama Društva |
● Instalirana snaga solarnih elektrana (MW) ● Ulaganja u istraživanje i razvoj obnovljivih izvora energije (mil EUR) ● Broj vozila na hibridni i električni pogon ● Broj i snaga solarnih punionica na lokacijama |
|||
| Onečišćenje | > Održati emisije onečišćujućih tvari unutar graničnih vrijednosti > Modernizirati tehničko-tehnološka rješenja za prevenciju i/ili smanjenje utjecaja |
● Kontinuirani monitoring emisija ● Kontinuirano održavanje naftovodno-skladišnog sustava i opreme |
● Emisije (zrak, voda) ● Praćenje ulaganja u održavanje i modernizaciju opreme i infrastrukture (mil EUR) |
|||
| Voda i morski resursi |
> Smanjiti utjecaj na recipijente |
● Praćenje kvalitete voda duž trase naftovoda i morske vode ● Edukacija zaposlenika o procedurama za sprečavanje onečišćenja ● Održavanje sustava za obradu i ispuštanje voda |
● Broj i rezultati mjerenja kakvoće kvalitete recipijenata ● Broj incidenata s posljedičnim onečišćenjem |

| Bioraznolikost | > Očuvati bioraznolikost duž trase sustava |
● Održavanje naftovodnog sustava i trase naftovoda |
● Izvještaji o incidentima duž trase ● Izvještaji nadzornika trase i dobrovoljnih vatrogasnih društva s obilaska trase |
|
|---|---|---|---|---|
| Kružno gospodarstvo |
> Povećati oporabu i reciklažu otpada > Nadzor procesa sa ciljem smanjenja mogućnosti iznenadnih događaja |
● Implementiran sustav upravljanja otpadom na svim lokacijama ● Digitalizacija nadzora i održavanja cjevovoda |
● Udio recikliranog i oporabljenog otpada (%) ● Broj/udio vremena kada je sustav bio izvan funkcije, praćenje broja incidenata i njihovih ishoda, broj intervencija po lokaciji i vrsti opreme i dr. |
|
| Upravljanje ljudskim potencijalima |
> Identificirati ključne zaposlenike i radna mjesta u svrhu njihova razvoja i osiguranja nasljednika > Privlačiti vrhunske talente > Unaprijediti sustav upravljanja izvedbom zaposlenika > Poticati proaktivno radno okruženje > Unaprijediti internu komunikaciju diskriminacije |
● Procjena rizika odlaska ključnih zaposlenika ● Uspostavljanje strateških partnerstava s vodećim akademskim institucijama i stručnim asocijacijama ● Jačanje kapaciteta procjenjivača za učinkovito davanje povratnih informacija ● Edukacijski programi liderskih vještina, tehničkih kompetencija i strateškog upravljanja ● Digitalne publikacije - bilteni i obavijesti ● Redoviti obilazak lokacija menadžmenta Društva ● Različita okupljanja zaposlenika ● Edukacije iz područja interne komunikacije i korporativne kulture |
● Broj zaposlenika uključenih u plan razvoja talenata ● Broj sudjelovanja na akademskim događanjima ● Provedba ispitivanja među zaposlenicima kako bi se ocijenila kvaliteta i korisnost povratnih informacija dobivenih od strane nadređenih ● Broj tematskih edukacija ● Broj objavljenih publikacija ● Broj obilazaka lokacija ● Organizacija Obiteljskog dana po lokacijama Društva ● Organizacija obilježavanja Dana JANAF-a ● Organizacija Skupa radnika ● Broj edukacija iz interne komunikacije i korporativne kulture |
|
| Sigurnost i zdravlje vanjskih izvođača |
> Manje od 5 ozljeda na 1.000.000 sati rada > Izraditi bazu podataka za vanjske izvođače na |
● Nadzor sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću ● Obuka i informiranje vanjskih izvođača o sigurnosti i zaštiti ● Nadzor i kontrola vanjskih izvođača |
● Uspostavljena baza podataka o evidentiranim ozljedama vanjskih izvođača |

| lokacijama Društva > Kontinuirano educirati i povećavati svijest i odgovornost vanjskih izvođača o sigurnosnim i zaštitnim procedurama |
● Broj evidentiranih ozljeda na 1.000.000 sati rada ● Broj vanjskih izvođača koji su prošli obuku (%) ● Broj nepridržavanja sigurnosnih i zaštitnih procedura |
|||
|---|---|---|---|---|
| Doprinos zajednici |
> Doprinijeti razvoju lokalne zajednice > Provoditi edukacije o naftovodno skladišnom sustavu > Podizati ekološku svijest u zajednici > Surađivati s obrazovnim i akademskim institucijama > Podupirati obrazovanje mladih |
● Financijska potpora projektima, programima i aktivnostima lokalne zajednice ● Organizacija posjeta lokacijama Društva ● Ulaganje u infrastrukturalne projekte lokalne zajednice ● Organizacija eko akcija ● Organizacija i provedba edukativnih modela od strane zaposlenika za obrazovne i akademske institucije ● Stipendiranje učenika i studenata |
● Iznos donacija i sponzorstava na godišnjoj razini ● Broj posjeta lokacijama Društva ● Broj eko akcija ● Broj edukacija i ostvarenih suradnji ● Broj dodijeljenih stipendija |
|
| Poslovna etika |
> Uskladiti poslovanje s etičkim normama i zakonodavnim okvirom > Podizati svijest zaposlenika o etičkom ponašanju i mehanizmima prijave neetičnog ponašanja > Jačati mehanizme za prijavu neetičnog ponašanja > Sprječavati sukobe interesa |
● Uspostavljeni sustavi interne kontrole i revizije za praćenje i osiguravanje usklađenosti ● Provedba edukacije o etici i mehanizmima prijave neetičnog ponašanja za zaposlenike ● Edukacije za Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo, Osobe za nepravilnosti i Povjerljive osobe ● Potpisivanje Izjava o nepostojanju sukoba interesa |
● Revizija i ažuriranje internih akata Društva s ciljem usklađenosti s aktualnim zakonskim okvirom (broj) ● Broj edukacija o etici i mehanizmima prijave i broj osoba koje su prošle edukaciju ● Broj edukacija za Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo, Osobe za nepravilnosti i Povjerljive osobe ● Broj zaposlenika koji su potpisali Izjavu (%) |

| Odnosi s dobavljačima |
> Povećati standarde održivosti i evaluacije dobavljača > Uskladiti dobavljače s etičkim i održivim standardima > Jačati odnose s dobavljačima > Unaprijediti digitalne procese nabave u cilju optimizacije digitalnih procesa i kvalitetnih izvještavanja |
● Provjera dobavljača po ESG kriterijima ● Upoznavanje dobavljača s Kodeksom poslovnog ponašanja za poslovne partnere ● Komunikacijski kanal za dobavljače za prijavu nepravilnosti tijekom poslovanja s Društvom ● Implementacija unaprijeđenih digitalnih rješenja u proces nabave |
● Broj dobavljača provjerenih po ESG kriterijima ● Broj dobavljača upoznatih s Kodeksom poslovnog ponašanja za poslovne partnere (%) ● Broj prijava i pritužbi ● Postotak realizacije unaprijeđenih digitalnih procesa nabave |
|
|---|---|---|---|---|
| Korupcija i podmićivanje |
> Zadržati postojeće stanje u sklopu uspostavljenih antikorupcijskih sustava u Društvu |
● Uspostavljeni sustavi interne kontrole i revizije za praćenje i osiguravanje usklađenosti ● Interni auditi prema normi ISO 37001 ● Ažurirana procjena rizika radnih mjesta od podmićivanja ● Uspostavljanje komunikacijskih kanala za prijavu sumnje u korupciju ● Edukacije za zaposlenike o korupciji, internim aktima Društva i mehanizmima prijave |
● Potvrđeni slučajevi korupcije i podmićivanja ● Broj internih audita ● Broj prijava ● Broj edukacija i broj zaposlenika koji su prošli edukaciju |
|
| Informacijska sigurnost |
> Kontinuirano unaprijeđivati i održavati sigurnost IT infrastrukture > Povećanje svijesti zaposlenika o važnosti informacijske sigurnosti > Zaštita povjerljivih informacija i sustava |
● Korištenje inovativne tehnologije za suzbijanje kibernetičkih napada ● Edukacije zaposlenika o informacijskoj sigurnosti ● Provođenje phishing provjera zaposlenika ● Izrada i provedba politika informatičke sigurnosti |
● Potvrđeni slučajevi curenja, krađe ili gubitka povjerljivih podataka (%) ● Uspostavljeni procesi za prijavu i obradu incidenata ● Broj provjera i broj zaposlenika koji se "ulovio" (%) ● Usvojeni interni akti |

Zbog svoje geografske rasprostranjenosti, specifične djelatnosti i važnog položaja u poslovnoj i društvenoj zajednici, JANAF surađuje i komunicira s različitim skupinama dionika, među koje se ubrajaju zaposlenici JANAF-a i sindikati te korisnici usluga (kupci), poslovni partneri (dobavljači i izvođači radova), dioničari, Nadzorni odbor, Radničko vijeće, tijela državne uprave, udruge civilnog društva, lokalne zajednice, vlasnici i posjednici zemljišta duž trase naftovoda, obrazovne i znanstvene institucije, stručna i strukovna udruženja, vanjski stručnjaci te mediji.
JANAF potiče komunikaciju sa svojim dionicima te ih upoznaje sa svojim poslovanjem i uvažava dobivene informacije. Kanali za objavu relevantnih dokumenata i informacija prilagođeni su svim dionicima, čime se omogućava direktnija i transparentnija komunikacija. Razmjena informacija odvija se putem web stranica, društvene mreže, medija, Zagrebačke burze i HANFA-e te kanalima interne komunikacije.
Najbitnija skupina dionika su zaposlenici JANAF-a te ih se pravovremeno informira o odlukama, novostima i poslovnim procesima putem mail obavijesti, oglasne ploče na terminalima i lokacijama, biltena, elektroničkih letaka i intraneta. U komunikaciji sa zaposlenicima koriste se kao alati i interne radionice, elektronički ili fizički upitnici te sastanci kako bi se prikupilo mišljenja, preporuke i stavove zaposlenika te utvrdilo koliko su zaposlenici upoznati sa svojim pravima, pogodnostima i poslovanjem JANAF-a. Dobiveni se podaci analiziraju te koriste s ciljem poboljšanja uvjeta rada i poslovanja JANAF-a. Zaposlenici također imaju mogućnost anonimne komunikacije i izražavanja mišljenja te u tu svrhu unutar tvrtke djeluju Povjerljiva osoba, Povjerljivi savjetnik/ca za dostojanstvo i Osoba za nepravilnosti.
Unutar JANAF-a djeluju četiri sindikata: Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN), Sindikat gospodarstva (SING), Sindikat Jadranskog naftovoda (SJN) i Nezavisni sindikat radnika Hrvatske, koji održavaju redovite sastanke i komunikaciju s Radničkim vijećem i Upravom Društva.
Komunikaciju s korisnicima usluga Jadranskog naftovoda te partnerima (dobavljačima i izvođačima radova ili usluga) provode nadležne organizacijske jedinice unutar kompanije putem digitalnih komunikacijskih kanala te sastanaka.
Komunikacija s dioničarima JANAF-a uređena je važećim zakonodavnim i podzakonodavnim okvirom i Poslovnikom o radu Glavne skupštine te se komunikacija s ovom skupinom dionika odvija pisanim putem i putem sudjelovanja na Glavnoj skupštini, na kojoj se usvajaju odluke vezane uz poslovanje i politike, izvješća i dokumenti JANAF-a iz nadležnosti Glavne skupštine sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Statutu Društva.
Komunikacija s Nadzornim odborom JANAF-a uređena je Statutom Društva i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora te se odvija putem redovnih sjednica koje se održavaju minimalno četiri puta godišnje te putem izvanrednih ili tematskih sjednica čije sazivanje je u nadležnosti predsjednika Nadzornog odbora, a na kojima redovito sudjeluju članovi Uprave. Komunikacija se također odvija s Upravom ili drugim ključnim funkcijama unutar Društva, ovisno o tematici i potrebi.

Unutar JANAF-a djeluje Radničko vijeće, sa čijim predstavnicima Uprava JANAF-a održava redovitu komunikaciju. Održavaju se Skupovi radnika na kojima sudjeluje Uprava te odgovara na pitanja zaposlenika i podnosi izvještaj o stanju Društva, a zapisnici s navedenih skupova svim su zaposlenicima dostupni putem intraneta.
Društvo redovito komunicira s predstavnicima tijela državne uprave kroz sastanke ili pisanu korespondenciju s nadležnim organizacijskim jedinicama JANAF-a.
JANAF također održava redovitu komunikaciju s predstavnicima udruga civilnog društva kroz redovni program dodjele potpora i financijskih sredstava te tematske natječaje, putem digitalnih kanala te terenskih provjera.
Suradnja s lokalnim zajednicama kroz koje prolazi trasa naftovoda od velike je važnosti za JANAF. Predstavnici JANAF-a redovito posjećuju predstavnike lokalnih zajednica i vlasnike zemljišta kroz koja prolazi trasa naftovoda, a lokalne poslovne jedinice Društva surađuju i komuniciraju s mjesnim dobrovoljnim vatrogasnim društvima ili lovačkim društvima, koja redovito pregledavaju trasu naftovoda.
Za informiranje navedenih skupina dionika također služi Informativna brošura za poljoprivrednike, vlasnike i posjednike zemljišta uz trasu naftovoda koja se dijeli relevantnim dionicima tijekom obilaska te je dostupna putem web stranice Društva, a u kojoj su sadržane informacije i kontakti za komunikaciju. Također u jedinicama lokalne samouprave kroz koje prolazi trasa naftovoda postavljene su obavijesti s informacijama o radovima i aktivnostima koje je moguće provoditi u koridoru naftovoda. U sklopu obavijesti navedeni su radovi za koje je potrebno obavijestiti predstavnike Društva te je navedena mail adresa na koju se mogu uputiti pitanja vezana uz trasu naftovoda – [email protected].
| Dionici | Interesi i očekivanja dionika | Ishod za poslovni model i strategiju | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Zaposlenici | ● Zaštita na radu ● Briga o zdravlju ● Edukacija ● Usklađivanje plaća u skladu s kretanjima na tržištu, zaštita zviždača |
● Ulaganje u opremu za zaštitu na rad, edukaciju, sustav zaštite zdravlja ● Osiguravanje materijalnih i nematerijalnih pogodnosti za zaposlenike |
|||||||
| Dobavljači | ● Transparentni postupci nabave i tržišna utakmica |
● Transparentnost ● Digitalizacija procesa ● Materijalne pogodnosti |
|||||||
| Kupci | ● Isporuka na vrijeme ● Kvaliteta usluga ● Prihvatljiva cijena ● Sigurnost opskrbe |
● Vjernost i zadovoljstvo kupaca ● Visoki stupanj iskoristivosti skladišno transportnih kapaciteta |
|||||||
| Lokalna zajednica |
● Dobra kvaliteta zraka ● Niska razina buke |
● Posvećenost brizi za okoliš ● Donacije i sponzorstva |
Tablica: Interesi i očekivanja dionika i ishod za poslovni model i strategiju

| ● Čisto more ● Zaštita okoliša |
● | Riješeni imovinsko-pravni odnosi |
|---|---|---|
| ● Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ● Financijske potpore za projekte |
Komunikacija i suradnja sa zainteresiranim predstavnicima obrazovnih i znanstvenih institucija odvijaju se putem digitalnih komunikacijskih kanala te kroz organizaciju obilazaka lokacija JANAF-a, tijekom kojih se posjetiteljima predstavljaju karakteristike transportno-skladišnog sustava te poslovanje. JANAF u redovnom poslovanju također angažira predstavnike relevantnih stručnih i strukovnih udruženja, konzultantske tvrtke te obrazovne i znanstvene institucije u savjetodavnim funkcijama, a u cilju doprinosa razvoju poslovanja uz maksimalnu sigurnost za okoliš i lokalne zajednice kroz koje prolazi trasa naftovoda ili u kojima su smješteni terminali.
Izmjena informacija i iskustava također se odvija kroz konferencije i skupove na kojima sudjeluju predstavnici JANAF-a ili događanja i radne sastanke u organizaciji JANAF-a.
U cilju jednostavne i neposredne komunikacije s medijima te zainteresiranom javnošću, javno su dostupni kontakt podaci putem kojih je moguće postaviti upite te u najbržem mogućem roku primiti odgovore nadležnih službi unutar kompanije.
Dvostruka procjena materijalnosti temelj je za izradu izvještaja o održivosti i zahtjev Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). To je proces kojom se utvrđuju područja unutar kojih postoje materijalni učinci, rizici i prilike, što definira sadržaj izvještaja o održivosti i određuje prioritetna područja strategije održivosti.
JANAF je za potrebe izrade ovog izvještaja proveo dvostruku procjenu materijalnosti u skladu s metodologijom Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) i Priručnikom o procjeni materijalnosti koju je izdao EFRAG, neovisno tijelo zaduženo za razvoj ESRS standarda.
U svrhu izrade Izvještaja o održivosti za 2024. godinu od strane Uprave imenovan je tim stručnih osoba iz funkcionalnih područja djelovanja JANAF-a, koji je evaluirao materijalnost učinaka i financijsku materijalnost JANAF-a prema temama propisanim ESRS-om. Procjena materijalnosti uključivala je predstavnike sektora, ureda i službi stručne za određena područja. U procjenu materijalnosti bili su uključeni predstavnici nadležnih funkcionalnih područja za okoliš, održavanje, ljudske resurse, kvalitetu, nabavu, pravne poslove, informacijsku sigurnost, financije, usklađenost (compliance) i rizike, reviziju, pravna pitanja, korporativne komunikacije, sigurnost i zaštitu na radu, transport i skladištenje te integritet naftovoda. Članovi tima educirani su o dvostrukoj procjeni materijalnosti, kao i o izvještavanju o održivosti, a pritom posjeduju sveobuhvatan pregled specifičnosti poslovanja i saznanja o interesima i

očekivanjima dionika te uvid u financijske aspekte poslovanja, na temelju čega je procijenjeno da imaju dovoljno znanja, informacija i svijesti o održivosti kako bi mogli identificirati i procijeniti učinke, rizike i prilike. U odnosu na vlastito poslovanje identificirani su i procijenjeni učinci na ljude i okoliš te rizici i prilike koji proizlaze iz učinaka, ovisnosti o resursima, odnosno, neovisnih čimbenika iz okruženja.
U procjenu materijalnosti uključen je i lanac vrijednosti. Identifikacija i procjena učinaka, rizika i prilika u lancu vrijednosti temeljila se na internom znanju i bila je usmjerena na izravne odnose. U procesu određivanja materijalnih tema razmatrana su očekivanja ključnih dionika po pitanju utjecaja JANAF-a na ekonomiju, društvo i okoliš. Identificirani su ključni dionici s kojima JANAF ima kontinuiranu suradnju kroz kanale komunikacije, kako je prikazano u tablici analiza dionika na stranicama 27 i 28.
Shema: Proces dvostruke procjene materijalnosti

Analiza konteksta: Kako bi se utvrdio okvir za identifikaciju učinaka, rizika i prilika, analiziran je poslovni model, definiran je položaj u lancu vrijednosti, utvrđen sektor unutar kojeg JANAF djeluje te su identificirani ključni dionici. Kako bi se utvrdili čimbenici održivosti relevantni za detaljniju procjenu, analizirani su stručni izvori (SASB, MSCI, S&P) za sektor nafte i plina.
Identifikacija učinaka, rizika i prilika: Prema popisu čimbenika održivosti iz ESRS-a 1 AR 16, na temelju pregleda interne dokumentacije, stručnih publikacija, usporedbe s GRI standardima za naftu i plin i analize industrijske prakse izvještavanja napravljen je inicijalni popis ključnih okolišnih, društvenih i upravljačkih učinaka, rizika i prilika. Svi su učinci analizirani u odnosu na poslovni model, strategiju i poslovne odnose te prema njihovom utjecaju na okoliš i društvo. Također je određeno jesu li učinci pozitivni ili negativni, stvarni ili potencijalni te odnose li se na vlastite operacije ili lanac vrijednosti. Negativni učinci, zajedno s ovisnostima o resursima, poslužili su kao osnova za identifikaciju rizika. Za svaki identificirani rizik i priliku analiziran je njihov mogući financijski utjecaj na poslovanje te vremenski okvir u kojem bi se mogli ostvariti. Procjena je obuhvatila isključivo rizike povezane s održivošću, bez usporedbe i prioritizacije u odnosu na druge poslovne rizike. U ovom izvještajnom razdoblju proces procjene materijalnosti rizika i prilika provodio se odvojeno od sustava upravljanja rizicima.
U sklopu procjene materijalnosti prethodnog izvještajnog razdoblja, provedena je anketa, kao i ispitivanje dionika o materijalima temama. Rezultati te ankete, odnosno, interesi i stajališta dionika uzeti su u obzir prilikom procesa procjene materijalnosti za ovo izvještajno razdoblje.
Procjena učinaka, rizika i prilika: Na tri moderirane radionice članovi radne skupine detaljno su analizirali identificirane učinke, rizike i prilike te proveli procjenu njihove ozbiljnosti i vjerojatnosti. Svaki pozitivan učinak procijenjen je na temelju razmjera i opsega, dok je kod negativnih učinaka još procijenjena i nepopravljivost. Za potencijalne učinke, procijenjena je i vjerojatnost njihovog nastanka. Rizici i prilike procijenjeni su na temelju razmjera financijskih posljedica u slučaju njihove realizacije te vjerojatnosti

nastanka. Svaka ocjena za učinke, rizike i prilike rezultat je internih konzultacija tima. Pritom su primijenjene metodologija u skladu s ESRS standardima te predefinirani kriteriji ocjenjivanja, čime se osigurala jednakost u pristupu. Svaki učinak, rizik i prilika dokumentirani su zajedno s opisom osnova za njihovu materijalnost. U procjeni materijalnosti korišteni su interni izvori informacija. Pri procjeni dvostruke materijalnosti, primijenjeni su vremenski intervali utvrđeni ESRS-om 1.
Čimbenici održivosti unutar kojih postoje učinci, rizici i prilike koji su prešli prag (ocjena >8) uključeni su na matricu materijalnosti. Za financijsku materijalnost ocjena je rezultat umnoška ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ako je s nekim čimbenikom održivosti povezan samo materijalni učinak, onda je taj čimbenik materijalan samo s aspekta učinka. Ako su s nekim čimbenikom održivosti povezani samo materijalni rizici i prilike, isti čimbenik materijalan je samo s financijskog aspekta. Ako su s nekim čimbenikom održivosti povezani materijalni učinci, rizici i prilike, radi se o dvostruko materijalnom čimbeniku. U slučaju kada unutar nekog čimbenika održivosti nisu identificirani učinak, rizik ili prilika i/ili su svi učinci, rizici i prilike ocijenjeni ispod praga materijalnosti, isti se smatra nematerijalnim.
Validacija Uprave Društva: Rezultati su konsolidirani te predstavljeni članovima Uprave Društva, koji su potom odobrili rezultate dvostruke procjene materijalnosti.
Proces dvostruke procjene materijalnosti rezultirao je matricom materijalnosti koja vizualno prikazuje čimbenike održivosti o kojima će JANAF izvještavati u svom Izvještaju o održivosti.

Shema: Matrica dvostruke materijalnosti

Procjena materijalnosti prema metodologiji ESRS-a prvi je puta provedena u 2025. godini te je za te potrebe uspostavljen proces. Rezultati će biti revidirani u budućim izvještajnim razdobljima kako bi se uzele u obzir promjene u okruženju i poslovanju.
U sljedećim tablicama je popis materijalnih učinaka, rizika i prilika prema temama. Detaljnije informacije o učincima, rizicima i prilikama razrađene su po poglavljima prema temama.

| ESRS tema | Čimbenik održivosti |
Materijalan učinak, rizik ili prilika | Kategorija | Uzvodno | Vlastite operacije |
Nizvodno | Kratkoročno | Srednjoročno | Dugoročno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| OKOLIŠ | |||||||||
| Prilagodba klimatskim promjenama |
Širenje na tržište alternativnih goriva i energije iz OIE |
Prilika | X | X | |||||
| Ublažavanje klimatskih promjena |
Emisije stakleničkih plinova - direktne i indirektne |
Stvaran negativan učinak |
X | X | X | X | X | X | |
| E1 Klimatske | Značajan utjecaj na klimu u lancu vrijednosti |
Stvaran negativan učinak |
X | X | X | X | X | ||
| promjene | Proširenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora |
Prilika | X | X | X | ||||
| Energija | Potrošnja energije iz neobnovljivih izvora |
Stvaran negativan učinak |
X | X | X | X | |||
| Potrošnja energije iz OIE | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Rast cijene energije | Rizik | X | X | X | X | ||||
| Onečišćenje vode | Emisije onečišćujućih tvari u vodu | Stvaran negativan učinak |
X | X | X | ||||
| E2 Onečišćenje | Izljevi nafte i naftnih derivata u iznenadnim događajima |
Rizik | X | X | X | X | X | X | |
| Onečišćenje tla | Izljevi nafte i naftnih derivata u iznenadnim događajima |
Rizik | X | X | X | X | X | X | |
| E3 Voda i morski resursi |
Povlačenje vode | Korištenje vode u vlastitim operacijama |
Stvaran negativan učinak |
X | X | X | X |

| E4 Bioraznolikost i ekosustavi |
Izravni pokretači gubitka bioraznolikosti |
Utjecaj na ekosustave prilikom izgradnje i održavanja naftovodnog sustava |
Stvaran negativan učinak |
X | X | X | X | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| E5 Kružno gospodarstvo |
Otpad | Otpad koji nastaje u poslovanju | Stvaran negativan učinak |
X | X | X |
| ESRS tema | Čimbenik održivosti |
Materijalan učinak, rizik ili prilika | Kategorija | Uzvodno | Vlastite operacije |
Nizvodno | Kratkoročno | Srednjoročno | Dugoročno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| DRUŠTVO | |||||||||
| Dostojanstveni uvjeti rada | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Nedostatak radne snage na tržištu | Rizik | X | X | X | X | ||||
| Radni uvjeti | Poštivanje prava na kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |||
| Narušena ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Stvaran negativan učinak |
X | X | X | X | ||||
| S1 Vlastita radna snaga |
Mjere za usklađivanje privatnog i poslovnog života |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |||
| Poštivanje prava na obiteljski dopust | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Zaštita zdravlja i sigurnosti zaposlenika | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Podizanje svijesti o zdravlju i poticanje dobrobiti zaposlenika |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Jednako postupanje i mogućnosti za sve |
Rad jednake vrijednosti se vrednuje jednako |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X |

| Razvoj znanja, kompetencija i potencijala zaposlenika |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Prilike za stručne prakse i studentske poslove |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |||
| Inkluzivno radno okruženje i zaštita od diskriminacije |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |||
| S2 Radnici u lancu vrijednosti |
Radni uvjeti | Zdravlje i sigurnost izvođača radova | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |
| S3 Pogođena zajednica |
Gospodarska, socijalna i kulturna prava zajednica |
Prava lokalne zajednice nad zemljištem | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | |
| Doprinos gospodarskoj stabilnosti lokalnih zajednica |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | X | ||
| Specifične teme | Dodjela financijske potpore | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | X | |
| Suradnja s institucijama i udruženjima | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X |

Tablica: Popis upravljačkih materijalnih učinaka, rizika i prilika
| ESRS tema | Čimbenik održivosti | Materijalan učinak, rizik ili prilika | Kategorija | Uzvodno | Vlastite operacije |
Nizvodno | Kratkoročno | Srednjoročno | Dugoročno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| UPRAVLJANJE | |||||||||
| Odgovornost i etičnost u poslovanju | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Diverzifikacija i održivost poslovanja | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Korporativna kultura | Dijalog i suradnja s dionicima | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | X | X | |
| Sprječavanje velikih nesreća | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| G1 Poslovno ponašanje |
Zaštita zviždača | Uspostavljen sustav za prijavu nepravilnosti |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | X | X |
| Upravljanje odnosima s dobavljačima, uključujući plaćanje |
Plaćanje dobavljača na vrijeme | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | X | ||
| Korupcija i podmićivanje | Stroge mjere i sustav za sprječavanje bilo kojeg oblika korupcije |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | X | ||
| Održavanje visoke informacijske sigurnosti |
Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X | ||||
| Informacijska sigurnost | Kibernetički napadi | Stvaran pozitivan učinak |
X | X | X | X |

Za JANAF, zaštita okoliša neraskidivo je povezana sa sigurnim i pouzdanim upravljanjem sustavom transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata. Načelo "Brigom o sustavu brinemo o okolišu" odražava svakodnevni pristup Društva u sprječavanju štetnih utjecaja na okoliš i očuvanju prirodnih resursa.
Naftovodni sustav zatvoren je industrijski objekt koji nema krutih, tekućih ni plinovitih emisija i u normalnim uvjetima rada, uz stručno utemeljene, planirane i provedene mjere zaštite, ne onečišćuje okoliš. Tijekom projektiranja i izgradnje naftovodno-skladišnog sustava JANAF-a poduzete su sve aktivnosti za osiguranje sigurnosti sustava, zdravlja ljudi te siguran i čist okoliš u svim fazama rada i postojanja sustava. Odabirom najboljih raspoloživih tehnika i kvalitetnih materijala, uporabom mjera u funkciji zaštite tla, voda i mora te kontinuiranim nadzorom sustava tijekom eksploatacije redovnim i investicijskim održavanjem postignuta je najviša razina sigurnosti sustava.
Trasa naftovoda prolazi kroz područja različitih karakteristika, od mora, šuma, ravnica, naseljenih i nenaseljenih područja, vodoopskrbnih zona do prijelaza ispod cesta, rijeka i željeznica. Sukladno svojstvima okoline, primijenjeni su najstroži standardi mjera zaštite okoliša. Prepoznavanje i procjena potencijalnih opasnosti, pripremljenost i uvježbanost zaposlenika JANAF-a za postupanje u slučaju nesreće ili iznenadnog događaja te korektivne radnje stalnog poboljšanja sustava upravljanja sigurnošću najbolja su jamstva sigurnog i održivog naftovodno-skladišnog sustava.
Sigurnost sustava temelji se na načelu i vjerovanju da je iznenadne događaje u velikoj mjeri moguće spriječiti. Izgradnje, rekonstrukcije, dogradnje, odnosno općenito, modernizacija sustava ima jasnu svrhu poboljšanja sustava transporta nafte i pružanja usluga skladištenja nafte i naftnih derivata.
Na temelju članka 8. Uredbe o EU taksonomiji, poduzetnici koji podliježu obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija ili konsolidiranog izvješća o nefinancijskim informacijama sukladno članku 19.a ili članku 29.a Direktive 2013/342 EU Europskog parlamenta i Vijeća moraju u svoje nefinancijsko izvješće ili konsolidirano nefinancijsko izvješće informacije uključiti kako su i u kojoj mjeri njihove djelatnosti povezane s gospodarskim djelatnostima koje se kvalificiraju kao ekološki održive prema člancima 3. i 9. Uredbe o taksonomiji. U sklopu toga, JANAF će objaviti KPU-ove (ključne pokazatelje uspješnosti) o udjelu prihoda, kapitalnih rashoda (CapEx) i operativnih rashoda (OpEx) svojih djelatnosti vezano uz imovinu ili procese povezane s ekološki održivim gospodarskim djelatnostima.
JANAF je identificirao aktivnosti u skladu s više okolišnih ciljeva u slučaju prihvatljivosti prema EU taksonomiji, no u slučaju usklađenosti s EU taksonomijom samo u području ublažavanja klimatskih promjena. Isto je napravljeno temeljem objave Delegirane uredbe (EU) 2023/2486 od 27. lipnja 2023. (u daljnjem tekstu: Okolišna delegirana uredba), koja utvrđuje kriterije za određivanje uvjeta pod kojima se

za ekonomsku aktivnost smatra da ima značajan doprinos okolišnim ciljevima održive uporabe i zaštite voda i morskih resursa; prijelaz na kružno gospodarstvo; prevenciju i kontrolu onečišćenja; ili zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i ekosustava. JANAF je u ovom izvještaju obuhvatio okolišne ciljeve ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Dodatna četiri okolišna cilja prijavljena su samo na razini prihvatljivosti i bit će prijavljena na prvoj razini usklađenosti tijekom financijske godine 2025.
Provjera prihvatljivosti napravljena je na temelju Delegirane uredbe komisije (EU) 2021/2139, uz pomoć različitih poslovnih jedinica unutar kompanije.
Kod provjere usklađenosti najprije je procijenjena usklađenost s Kriterijima tehničke provjere (TSC), a zatim provjera Nenanošenja bitne štete (DNSH) te usklađenost s Minimalnim socijalnim mjerama (MSS).
Kriteriji tehničke provjere (TSC) specifične su karakteristike koje se koriste kako bi se utvrdilo pruža li ekonomska aktivnost značajan doprinos jednom od okolišnih ciljeva. Prethodno odabrane prihvatljive aktivnosti bile su podvrgnute praćenju TSC-a kao prvom koraku u dokazivanju njihove usklađenosti. Za provjeru TSC-a kontaktirani su odgovorni projektni menadžeri i poslovni odjeli s unutarnjim obrascima za procjenu. Provjera Nenanošenja bitne štete (DNSH) testirana je prema zahtjevima DNSH za preostalih 5 okolišnih ciljeva. Kako bi se dokazala usklađenost aktivnosti s kriterijima DNSH, provedena je detaljna procjena.
Prihod je prikazan prema članku 2. točki 5. Direktive 2013/34/EU, kao neto prihod od prodaje usluga. Prikazani prihod uključuje prihod od prodaje (transport nafte, skladištenje nafte i naftnih derivata), zaračunate naknade za korištenje raznih usluga u Luci Omišalj i na drugim lokacijama Društva, prihod od zakupnina i prodaje imovine te u izračunu KPU-a čini nazivnik. Izračun brojnika KPU-a za prihode izvršen je na temelju prihoda identificiranih prihvatljivih djelatnosti.
Udio prihvatljivog prihoda u 2024. godini iznosi 0,65 % (2023. godina: 0,1%).
Prihvatljiva usklađena djelatnost odnosi na prihod od proizvodnje električne energije tehnologijom koncentrirane solarne energije, dok se neusklađena djelatnost odnosi se na aktivnost 7.7. Kupnja i vlasništvo nad zgradama, odnosno, prihod od najma.

Tablica: Udio prihoda usklađenih s EU Taksonomijom
| Kriteriji značajnog doprinosa | DNSH kriteriji ("Nenanošenja bitne štete") | |||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ekonomska djelatnost (1) | (2) | e ত |
(4) | je .(ડ) દર્યા હતા. તે તે પ્રાપ્ય |
(9) ธนบนาง ธน | = വട്ടി സ |
0 图 |
(01) เคยารทรงวัลอาจารย์เลื้อ เวริ่งพระราชอาต | (İTI) edəl mənin əlaqəsində (İ | (צבנפעווא שע | (ET) projectoru | cifica (144) | (15) | losstavi 1868 taski 116) — | njere (17) | Udio prihoda, uskladen s taksonomijom, godina N (18) ** |
Udio prihoda, usklađen s taksonomijom, godina N-1 (19) |
Kategorija (Omogućujuća djelatnost) (20) |
Kategorija (Prijelazna djelatnost (21) |
|
| Text | Millions, local CCY |
రిశ్ | % | જેવ | ਹਵ | రిక్ | రిక్ | જેર | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | તેને | જિર | E | ||
| A. TAKSONOMSKI-PRIHVATLJIVE DJELATNOSTI | 0,65% | |||||||||||||||||||
| A.1. Okolišno održive djelatnosti (usklađene s taksonomijom) | ||||||||||||||||||||
| Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije |
CCM 4.2. | 623,00 | 0,496% | 100% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | y | Y | Y | Y | Y | Y | 0% | ||||
| Prihod od okolišno održive djelatnosti (usklađene s taksonomijom) (A.1) |
623,00 | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | Y | Y | y | y | Y | Y | Y | 0% | 0% | 0% | ||
| A.2 Taksonomski prihvatljive, ali okolišno neodržive djelatnosti (neusklađene s taksonomijom) | ||||||||||||||||||||
| Kupnja i vlasništvo nad zgradama | CCM 7.7. | 194,00 | 0,2% | |||||||||||||||||
| Obnova sustava za skupljanje i pročišćavanje | ||||||||||||||||||||
| otpadnih voda | CCM 5.4. | 0,00 | 0% | |||||||||||||||||
| Postavljanje, održavanje i popravak opreme za energetsku učinkovitost (CapEx C) |
CCM 7.3. | 0,00 | 0% | |||||||||||||||||
| Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i | ||||||||||||||||||||
| lakim gospodarskim vozilim | PPC 6.5. | 0,00 | 0% | |||||||||||||||||
| Prihod od taksonomski prihvatljive, ali okolišno neodržive djelatnosti (neusklađene s taksonomijom) (A.2) |
194,00 | 0,2% | ||||||||||||||||||
| Ukupno (A.1+A.2) | 817,00 | 0,65% | ||||||||||||||||||
| B. TAKSONOMSKI NEPRIHVATLJIVE DJELATNOSTI | ||||||||||||||||||||
| Prihod od taksonomski neprihvatljive djelatnosti | 125.721,00 | 99,35% | ||||||||||||||||||
| Ukupno (A+B) | 126.538,00 | 100% |

Kapitalna ulaganja su prikazana u skladu s člankom 8. stavkom 2. točke (b) Uredbe (EU) 2020/852 i točkama 1.1.2.1. i 1.1.2.2. Priloga I. Delegirane uredbe komisije (EU) 2021/2178. Iskazana su kao povećanja materijalne i nematerijalne imovine u financijskoj godini, prije njezine amortizacije i ponovnih mjerenja, uključujući povećanja koja su rezultat revalorizacije i umanjenja vrijednosti i isključujući promjene fer vrijednosti.
Prikazano je povećanje materijalne i nematerijalne imovine, kao i ulaganje u ovisna društva i dugotrajnu financijsku imovinu, što označava nazivnik pri računanju KPU. Brojnik je izračunat kao iznos kapitalnih ulaganja povezan s prihvatljivim aktivnostima.
Udio prihvatljivih kapitalnih ulaganja iznosi 41,98 % (2023. godina: 2,6%). Udio usklađenih kapitalnih troškova iznosi 40,45% (2023. godina: 1,1%) te se odnosi na 4.2. Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije (39,88%) i 7.3. Postavljanje, održavanje i popravak opreme za energetsku učinkovitost (poboljšanje energetske učinkovitosti kroz zamjenu rasvjetnih tijela).
U 2024. godini ovisno društvo JANAF OIE d.o.o. sklopilo je Ugovor o kupoprodaji 100% udjela u društvu Solar Energy Vođinci d.o.o. (ulaganje u sunčanu elektranu u Vođincima) i društvu PRUDENS CONSILIUM d.o.o. (sunčana elektrana Bulinac kod Bjelovara).
Neusklađene prihvatljive djelatnosti se odnose na 5.4. Obnova sustava za skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda (Čišćenje i ispitivanje interne odvodnje te čišćenje i snimanje kanalizacije i 6.5. Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima (nabavka novih vozila).

| Kriteriji značajnog doprinosa | DNSH kriteriji ('Nenanošenja bitne štete') | |||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ekonomska djelatnost (1) | 0 ka (2) |
d (3) |
(4) | je ie ma |
ons | O ଞା |
(01) ivelausonia | (III) ലേഖപ്പെടുന്നു. (III) ബല്ലബ്രശേഷം | xs38ային eqpoßell | kenni | (14) | ប្រជា | osustavi tustavi (16) - |
117) | Udio CapEx-a, uskladen s taksonomijom, godina N (18)** |
Udio CapEx-a, usklad en s taksonomijom, godina N-1 (19) |
Kategorija (Omogućujuća djelatnost) (20) |
Kategorija (Prijelazna djelatnost) (21) |
||
| Text | Millions, local CCY |
તેરે | તેરે | જુર | રેસ | જેવ | నికి | 96 | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | న్నారు. నిర్మించి | % | E | T | |
| A. TAKSONOMSKI-PRIHVATLJIVE DJELATNOSTI | 42% | |||||||||||||||||||
| A.1. Okolišno održive djelatnosti (usklađene s taksonomijom) | ||||||||||||||||||||
| Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije |
CCM 4.2. | 12.689,00 | 39,88% | 100% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | Y | Y | Y | Y | Y | Y | 39.88% | ||||
| Postavljanje, održavanje i popravak opreme za energetsku učinkovitost (CapEx C) |
CCM 7.3. | 181,00 | 0,57% | 100% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | Y | Y | Y | Y | Y | Y | 0,57% | ||||
| CapEx od okolišno održive djelatnosti (usklađene s taksonomijom) (A.1) |
12.870,00 | 40,45% | 40% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | y | Y | Y | Y | Y | Y | 40,45% | 0% | 0% | |||
| A.2 Taksonomski prihvatljive, ali okolišno neodržive djelatnosti (neusklađene s taksonomijom) | ||||||||||||||||||||
| Obnova sustava za skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda (CapEx A) |
CCM 5.4. | 86,00 | 0,27% | |||||||||||||||||
| Kupnja i vlasništvo nad zgradama | CCM 7.7. | 0,00 | 0,00% | |||||||||||||||||
| Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilim (CapEx B) |
PPC 6.5 | 401,00 | 1,26% | |||||||||||||||||
| CapEx od taksonomski prihvatljive, ali okolišno neodržive dje latnosti (neusklađene s taksonomijom) (A.2) |
487,00 | 1,53% | ||||||||||||||||||
| Ukupno (A.1+A.2) | 13.357,00 | 41,98% | ||||||||||||||||||
| B. TAKSONOMSKI NEPRIHVATLJIVE DJELATNOSTI | ||||||||||||||||||||
| CapEx od taksonomski neprihvatljive djelatnosti | ||||||||||||||||||||
| Ukupno (A+B) | 31.817.00 | 100.00% |

Operativni rashodi prikazani su sukladno članku 8. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2020/852 te točkama 1.1.3.1. i 1.1.3.2. Priloga I Delegirane uredbe komisije (EU) 2021/2178.
Prikazuju izravne nekapitalizirane troškove koji se odnose na istraživanje i razvoj, mjere obnove zgrada, kratkoročni najam, održavanje i popravak te sve druge izravne rashode za svakodnevno servisiranje nekretnina, postrojenja i opreme koje obavlja poduzeće ili treća strana kojoj su navedeni poslovi povjereni, a koji su potrebni za dobro funkcioniranje te imovine. U izračun nije uključena utrošena električna energija za pogon strojeva koja je neophodna za rad pogona, s obzirom da se prema definiciji prikazuju samo operativni troškovi servisiranja postrojenja.
Navedeni operativni troškovi ujedno čine i nazivnik pri računanja KPU. Brojnik je izračunat kao operativni trošak nastao vezan za prihvatljive aktivnosti.
Udio prihvatljivih operativnih troškova u 2024. godini iznosi 2,83% (2023. godina: 3,9%). Udio usklađenih operativnih troškova iznosi 0%. Prihvatljive aktivnosti odnose se na 6.5. Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima (održavanje vozila) i 5.4. Obnova sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda (analiza otpadnih voda i tla, ispitivanje i snimanje kanalizacije, zbrinjavanje otpada).
Trošak održavanja u funkciji zaštite okoliša u 2024. godini iznosi 1.751 tisuću eura (2023. godina: 1.162 tisuće eura), ali s obzirom da se održavanje provodi na objektima koji omogućuju transport i skladištenje nafte, isto nije identificirano kao prihvatljiva aktivnost.

Tablica 3: Udio operativnih troškova (OpEx) usklađenih s EU taksonomijom
| Kriteriji značajnog doprinosa | DNSH kriteriji ('Nenanošenja bitne štete') | |||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ekonomska djelatnost (1) | (z) | (3) | (4) | ih pr | (9) emeually eq | ก ที่ต้อง การแกรม | (8) | (9) | ോഗിക് (OI) Meast |
(I I) (աɑւմ Վթյո | (ZT) eweualju eqpo | ni i m Reusl (13) | cisio | (ST) dso8 | matsusox (a.t.) (a.t.) | mine (17) | Udio OpEx-a, usklađen s taksonomijom godina N (18)** |
Udio OpEx-a, uskladen s taksonomijom, godina N-1 (19) |
Kategorija (Omogućujuća djelatnost) (20) |
Kategorija (Prijelazna djelatnost) (21) |
| Text | Millions, local CCY |
ళ్ళా | તેમ | જિલ્લામાં આવેલા ગુજરાત રાજ્યના ઉત્તર પાકની ખેત | તુર | જે | તુર | જર | Y/N | Y/N | V/N | Y/N | Y/N | Y/N | Y/N | ୍ତର୍ଭ | ર્ટ્રિ | E | 7 | |
| A. TAKSONOMSKI-PRIHVATLJIVE DJELATNOSTI | 2,83% | |||||||||||||||||||
| A.1. Okolišno održive djelatnosti (usklađene s taksonomijom) | ||||||||||||||||||||
| Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije |
CCM 4.2. | 0,00 | 0,00% | 100% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | Y | Y | Y | Y | Y | Y | 0,00% | 0,00% | |||
| Postavljanje, održavanje i popravak opreme za energetsku učinkovitost (OpEx C) |
CCM 7.3. | 0,00 | 0,00% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | Y | Y | Y | Y | Y | Y | 0,00% | 0,00% | |||
| OpEx od okolišno održive djelatnosti (usklađene s taksonomijom) (A.1) | 0,00 | 0,00% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | Y | Y | Y | Y | Y | Y | Y | 0,00% | 0,00% | 0% | 0% | |
| A.2 Taksonomski prihvatljive, ali okolišno neodržive djelatnosti (neuskladene s taksonomijom) | ||||||||||||||||||||
| Obnova sustava za skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda (CapEx A) |
CCM 5.4. | 105,00 | 1,67% | |||||||||||||||||
| Kupnja i vlasništvo nad zgradama | CCM 7.7. | 0,00 | 0,00% | |||||||||||||||||
| Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilim (OpEx B) |
PPC 6.5. | 73,00 | 1,16% | |||||||||||||||||
| OpEx od taksonomski prihvatljive, ali okolišno neodržive djelatnosti (neusklađene s taksonomijom) (A.2) |
178,00 | 2,83% | ||||||||||||||||||
| Ukupno (A.1+A.2) | 178,00 | 2,83% | ||||||||||||||||||
| B. TAKSONOMSKI NEPRIHVATLJIVE DJELATNOSTI | ||||||||||||||||||||
| OpEx od taksonomski neprihvatljive djelatnosti | 6.120,00 | 97,17% | ||||||||||||||||||
| Ukupno(A+B) | 6.298,00 | 100% |

Prihvatljive djelatnosti prema EU taksonomiji u prihodima iznose 0,65% (2023. godina: 0,1%), u operativnim troškovima 2,83% (2023. godina: 3,9%) te u kapitalnim ulaganjima 41,98% (2023. godina: 2,6 %).
Djelatnosti usklađene s EU taksonomijom u prihodima iznose 0,5% (2023. godina: 0%), u operativnim troškovima 0% (2023. godina: 0%) te u kapitalnim ulaganjima 40,45% (2023. godina: 1,1 %).
Značajno povećanje usklađenih kapitalnih ulaganja u 2024. godini vezano je za stjecanje 100% udjela u društvu Solar Energy Vođinci d.o.o. (ulaganje u sunčanu elektranu u Vođincima) i društva PRUDENS CONSILIUM - d.o.o. (sunčana elektrana Bulinac kod Bjelovara).
Rizici Društva vezani uz klimatske promjene odnose se na okolišne politike koje će rezultirati smanjenjem potrošnje nafte i naftnih derivata, što će dugoročno utjecati na smanjenje potražnje za transportom i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Okolišne politike odnose se na proces globalne dekarbonizacije gospodarstva, usvojenih međunarodnih ciljeva zaštite i očuvanja okoliša te težnju za ostvarivanjem neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Europski parlament je u lipnju 2022. godine usvojio prijedlog Europske komisije o nultim emisijama CO2 iz novih automobila i kombija od 2035. godine.
Nadzorni odbor JANAF-a je u siječnju 2022. godine usvojio Strategiju tranzicije i razvoja JANAF-a u razdoblju od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. Strategija se temelji na energetsko-klimatskoj politici i regulatornom okviru Europske unije i Republike Hrvatske, sigurnosti opskrbe energijom, trendovima potrošnje nafte i obnovljivih izvora energije u svijetu i Europskoj uniji te posljedicama zdravstvenogospodarske krize iz 2020. godine. Uz očekivani pad potrošnje nafte i naftnih derivata u svijetu, Europskoj uniji i državama za čije rafinerije JANAF transportira i skladišti naftu, Strategija se temelji na novoj viziji: razvoju intenzivnom tranzicijom iz naftne transportno-skladišne kompanije u održivu niskougljičnu energetsku kompaniju, sa značajnom pozicijom na hrvatskom i europskom tržištu zelene energije. Protekla godina poslužila je za pripreme za realizaciju nove vizije JANAF-a,koja se namjerava ostvariti investicijama u nove niskougljične djelatnosti i tehnologije, odnosno, ulaskom na tržište obnovljivih izvora energije, a u prvom redu putem vlastitog razvoja ili akvizicija projekata vjetroelektrana, sunčanih i geotermalnih elektrana.
Društvo temeljito i sveobuhvatno razmatra projekte nenaftnih djelatnosti te energetske učinkovitosti kojima bi se osigurao dugoročni razvoj te doprinijelo smanjenju emisija CO2 i povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, ali i ostvarivanju novih prihoda i vrijednosti. Cilj realizacije zelene tranzicije je prerastanje Društva iz transportno-skladišne naftne kompanije u energetsku kompaniju na kraju razvojno-tranzicijskog razdoblja.

Kao dionik energetskog sektora, JANAF prepoznaje svoju odgovornost u ublažavanju klimatskih promjena te važnost učinkovitog upravljanja potrošnjom energije i emisijama stakleničkih plinova.
Materijalni učinci, rizici i prilike u području klimatskih promjena određeni su na temelju utjecaja emisija stakleničkih plinova iz vlastitog poslovanja i šireg lanca vrijednosti, kao i povratnih informacija prikupljenih kroz anketu dionika o materijalnim temama. U obzir su uzete sve lokacije JANAF-a te relevantni segmenti uzvodnog i nizvodnog dijela lanca vrijednosti.
U okviru svojih operacija, JANAF koristi značajne količine električne energije, goriva za vozila, lož ulje i prirodni plin, što rezultira emisijama stakleničkih plinova koje pridonose klimatskim promjenama. Izravne emisije (Opseg 1) nastaju izravno iz potrošnje goriva u postrojenjima i voznom parku, dok neizravne emisije iz potrošnje kupljene energije (Opseg 2) proizlaze iz potrošnje električne energije i toplinske energije potrebne za rad sustava.
Emisije u Opsegu 3, koje obuhvaćaju ostale neizravne emisije iz vrijednosnog lanca, uključuju emisije povezane s proizvodnjom kupljenih proizvoda i usluga, emisije od proizvodnje goriva koje JANAF koristi, emisije povezane s otpadom nastalim u poslovanju, putovanjima zaposlenika na posao i poslovnim putovanjima te korištenjem iznajmljene imovine.
JANAF je kroz vlastitu djelatnost transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata povezan s negativnim učincima fosilnih goriva na klimatske promjene u lancu vrijednosti, što podrazumijeva proizvodnju, transport i korištenje fosilnih goriva (emisije koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva).
U svom poslovanju JANAF koristi energiju iz neobnovljivih izvora, poput električne energije iz energetskog miksa, gorivo za vozila, lož ulje i prirodni plin. Neobnovljivi prirodni resursi ne mogu se obnoviti ili se obnavljaju vrlo sporo u ljudskom vremenskom okviru, a njihova količina na Zemlji je ograničena.
1
(-) negativan učinak
2 (+) pozitivan učinak

U svom poslovanju JANAF koristi električnu energiju iz obnovljivih izvora koji sam proizvodi pomoću fotonaponskih elektrana na vlastitim lokacijama. Obnovljivi izvori energije prirodno se obnavljaju u kratkom vremenskom razdoblju, što omogućuje njihovo korištenje bez trajnog iscrpljivanja resursa.
Rast troškova energije uzrokovan geopolitičkom situacijom, promjenama u ponudi i potražnji, problemima u opskrbnom lancu i dr., može utjecati na rast operativnih troškova poslovanja. Povećanje cijene energije može biti značajan rizik za JANAF. U kontekstu procijenjene teme održivosti, financijski učinak rizika procijenjen je na 8, s obzirom na to da predstavlja 1,00% godišnjeg prihoda.
JANAF na nekoliko svojih lokacija ima instalirane sustave za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na to da električna energija čini najveći udio u ukupnoj potrošnji energije, značajnu priliku za unaprjeđenje predstavlja proširenje postojećih sustava na lokacijama gdje je to primjenjivo.
Teme zaštite okoliša u JANAF-u obuhvaćene su Politikom integriranog sustava upravljanja, Kodeksom poslovnog ponašanja i Politikom upravljanja energijom. Društvo je usmjereno na stalno unapređenje sigurnosti i učinkovitosti svojih usluga kroz primjenu suvremenih tehnoloških rješenja, uz poseban naglasak na očuvanje okoliša i održivo korištenje resursa.
U tom kontekstu, JANAF primjenjuje sustav upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2015, čime se osiguravaju sustavno prepoznavanje, kontrola i smanjenje utjecaja poslovnih aktivnosti na okoliš. Integrirani sustav upravljanja i pripadajuće politike postavljaju okvir za eliminaciju ili smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, dok Politika upravljanja energijom definira temeljna načela i ciljeve za odgovorno upravljanje energijom – uključujući smanjenje potrošnje, povećanje energetske učinkovitosti i stalno unapređenje u svim poslovnim procesima.
Naftna industrija ima značajan utjecaj na klimatske promjene zbog visokih emisija stakleničkih plinova koje nastaju tijekom proizvodnje, transporta, skladištenja i krajnje potrošnje fosilnih goriva. U tom kontekstu, kompanije koje posluju u ovom sektoru, uključujući JANAF, imaju ključnu odgovornost u ublažavanju klimatskih rizika i tranziciji prema održivim energetskim modelima.
Europska unija jasno je definirala smjer klimatske politike kroz Europski zeleni plan, Uredbu o klimatskoj neutralnosti i Fit for 55 paket, postavljajući cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, uz međucilj smanjenja neto emisija za najmanje 55% do 2030. godine. JANAF prepoznaje važnost prilagodbe ovom okviru te nastoji aktivno doprinositi ciljevima kroz učinkovitije upravljanje potrošnjom energije, povećanje udjela obnovljivih izvora i smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim segmentima poslovanja te diverzifikacijom portfelja.

Nadzorni odbor JANAF-a je u siječnju 2022. godine usvojio Strategiju tranzicije i razvoja JANAF-a u razdoblju od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. Strategija se oslanja na energetsko-klimatsku politiku i regulatorni okvir Europske unije i Republike Hrvatske. U središtu strategije nalazi se nova vizija razvoja koja podrazumijeva transformaciju JANAF-a iz naftne transportno-skladišne kompanije u održivu, niskougljičnu energetsku tvrtku s istaknutom ulogom na hrvatskom tržištu električne energije. Realizacija ove vizije započela je 2024. godine prvim akvizicijama na području obnovljivih izvora energije. Plan je nastavak ulaganja u niskougljične djelatnosti i tehnologije, ponajprije ulaskom na tržište obnovljivih izvora energije, a fokus je stavljen na vlastiti razvoj na području OIE te akvizicije projekata vjetroelektrana, sunčanih i geotermalnih elektrana.
JANAF trenutno revidira i usklađuje donesenu niskougljičnu strategiju u cilju učinkovitije diverzifikacije poslovanja prema obnovljivim izvorima energije. Završetkom usklađivanja donijet će se tranzicijski plan koji će omogućiti planiranu i kontroliranu provedbu ciljeva uspostavljenih niskougljičnom strategijom. S obzirom da JANAF ostvaruje 50% ili više prihoda od distribucije naftnih goriva, isključen je iz referentnih vrijednosti EU usklađenih s Pariškim sporazumom.
Klimatske promjene sve više utječu na društvene i gospodarske sustave, uključujući i poslovanje kompanija. Uz potrebu za ublažavanjem emisija stakleničkih plinova, jednako je važno proaktivno se prilagođavati novim klimatskim uvjetima koji već sada donose sve učestalije i intenzivnije vremenske ekstreme. Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva sustavno prepoznavanje i upravljanje rizicima, kako onima koji proizlaze iz samih klimatskih promjena (fizički rizici), tako i onima vezanima uz regulativne, tržišne i tehnološke promjene tijekom tranzicije prema ugljično neutralnom gospodarstvu (tranzicijski rizici).
Požari, jaki vjetrovi i olujna nevremena identificirani su kao fizički klimatski rizici koji potencijalno mogu utjecati na infrastrukturu i operativne aktivnosti JANAF-a. Međutim, zbog njihove niske učestalosti i dosad zabilježenog ograničenog utjecaja na imovinu i poslovanje, ovi rizici trenutačno nisu ocijenjeni kao materijalni.
Rizici Društva vezani uz klimatske promjene odnose se na okolišne politike koje će rezultirati smanjenjem potrošnje nafte i naftnih derivata, što će dugoročno utjecati na smanjenje potražnje za transportom i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Okolišne politike odnose se na proces globalne dekarbonizacije gospodarstva, usvojene međunarodne ciljeve zaštite i očuvanja okoliša te težnju za ostvarivanjem neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Europski parlament je u lipnju 2022. godine usvojio prijedlog Europske komisije o nultim emisijama CO2 iz novih automobila i kombija od 2035. godine.

Društvo temeljito i sveobuhvatno razmatra projekte nenaftnih djelatnosti te energetske učinkovitosti kojima bi se osigurao dugoročni razvoj te doprinijelo smanjenju emisija CO2 i povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, ali i ostvarivanju novih prihoda i vrijednosti. Cilj realizacije zelene tranzicije je transformacija JANAF-a iz transportno-skladišne naftne kompanije u zelenu energetsku kompaniju na kraju razvojno-tranzicijskog razdoblja. Iz tog razloga JANAF je donio strategiju i prilagođava poslovni model kako bi odgovorio na zahtjeve regulative i tržišta.
JANAF za obavljanje temeljne djelatnosti, transporta i skladištenja koristi značajne količine električne energije. Osim električne energije, koja je najznačajniji energent po udjelu u ukupnoj potrošnji energije i u 2024. godini je činila 90,8% ukupne potrošnje energenata, Društvo troši i gorivo s udjelom od 8,4% te prirodni plin 0,8%.
JANAF za grijanje na većini lokacija koristi lož ulje i plin. U 2024. godini potrošeno je ukupno 255 MWh plina. Za službene automobile, radne strojeve i radna vozila te grijanje na lož ulje u 2024. godini je potrošeno 2.619 MWh.
Električna energija proizvedena u fotonaponskim elektranama na terminalima ne prodaje se jer je sva proizvedena količina potrošena za vlastite potrebe, dok se proizvedena električna energija iz solarne elektrane Bulinac prodaje.
U 2024. godini potrošeno je ukupno 31.344 MWh električne energije (112.838 GJ), što je 11,8% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupno potrošene električne energije, 174 MWh (626 GJ) proizvedeno je u JANAF-ovim fotonaponskim elektranama na lokacijama Terminal Žitnjak, Terminal Sisak i Terminal Omišalj.
| Potrošnja energije i kombinacija izvora energije | 2024 |
|---|---|
| (1) Potrošnja goriva iz ugljena i proizvoda od ugljena (MWh) | 0.00 |
| (2) Potrošnja goriva iz sirove nafte i naftnih derivata (MWh) | 2,619.00 |
| (3) Potrošnja goriva iz prirodnog plina (MWh) | 255.00 |
| (4) Potrošnja goriva iz drugih fosilnih izvora (MWh) | 0.00 |
| (5) Potrošnja nabavljene ili stečene električne energije, energije za grijanje, pare i energije | |
| za hlađenje iz fosilnih izvora (MWh) | 28,296.00 |
| (6) Ukupna potrošnja energije iz neobnovljivih izvora | 31,170.00 |
| Udio energije iz fosilnih izvora u ukupnoj potrošnji energije (%) | 99% |

| (7) Potrošnja iz nuklearnih izvora (MWh) | 0.00 |
|---|---|
| Udio energije iz nuklearnih izvora u ukupnoj potrošnji energije (%) | 0% |
| (8) Potrošnja goriva za obnovljive izvore uključujući biomasu (koja uključuje i industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla, bioplin, vodik iz obnovljivih izvora itd.) (MWh) |
0.00 |
| (9) Potrošnja nabavljene ili stečene električne energije, energije za grijanje, pare i energije za hlađenje iz obnovljivih izvora (MWh) |
0.00 |
| (10) Potrošnja energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje osim goriva (MWh) | 174.00 |
| (11) Ukupna potrošnja energije iz obnovljivih izvora | 174.00 |
| Udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije (%) | 1% |
| Ukupna potrošnja energije | 31,344.00 |
JANAF je u 2024. godini realizirao planirane ciljeve svog sustava upravljanja energijom te su 2024. godine zabilježene i direktne uštede potrošnje električne energije na Terminalima Sisak, Virje i Žitnjak, gdje je, nakon realizacije djelomične zamjene rasvjete, zbog smanjene instalirane snage (LED rasvjeta), potrošnja električne energije na vanjsku rasvjetu pala za više od 550 MWh.
Terminal Žitnjak je sa svojom fotonaponskom elektranom u 2024. godini proizveo 11,85% ukupno potrošene električne energije na lokaciji, dok je Terminal Omišalj proizveo 0,21% ukupno potrošene električne energije na lokaciji.
Na terminalima Sisak i Virje zamijenjeni su elektroenergetski transformatori modernijim i učinkovitijim transformatorima, čime je postignuta ušteda na Terminalu Sisak od 38.4 MWh/god, odnosno ušteda CO2 od 8,98 t/god, a na Terminalu Virje od 22.2 MWh/god, odnosno ušteda CO2 od 5,22 t/god.
Dosad je JANAF energetski intenzitet pratio kroz pokazatelj potrošnje električne energije po toni transportirane nafte. U skladu s novim zahtjevima ESRS-a, energetski intenzitet se iskazuje kao ukupna potrošnja energije u odnosu na neto prihod u sektorima sa značajnim utjecajem na klimu.
| Energetski intenzitet | 2023. | 2024. | %2024./2023. |
|---|---|---|---|
| Ukupna potrošnja energije po neto prihodu | 0,00024165 | 0,00023024 | - 4,73 % |
Ukupna potrošnja energije po neto prihodu bilježi smanjenje u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, što upućuje na povećanje energetske učinkovitosti u ostvarivanju poslovnih prihoda. Ovaj rezultat odražava učinke provedbe mjera za optimizaciju potrošnje energije i racionalizaciju internih procesa.

S obzirom na djelatnost JANAF-a, transport nafte i skladištenje nafte i naftnih derivata, emisije stakleničkih plinova povezane su izravno uz procese ukrcaja i iskrcaja te neizravno uz transport, uslijed utrošene energije za pogon elektromotornih pumpi koje se koriste za transport.
JANAF je kompanija koja kontinuirano ulaže u svoj naftovodno-skladišni sustav i infrastrukturu te stoga povremeno, prilikom većih investicijskih projekata, postoje i značajne neizravne emisije koje su povezane s emisijama prilikom proizvodnje ugrađenih materijala. Svi navedeni poslovni procesi odvijaju se u sklopu sustava upravljanja zaštitom okoliša uz obvezne zakonom utvrđene zahtjeve. Društvo također samoinicijativno uvodi i nove aktivnosti s ambicijom postavljanja viših kriterija zaštite okoliša u svakodnevnom poslovanju, a u tom sustavu važan dio predstavlja i nadziranje te upravljanje emisijama plinova u atmosferu.
JANAF kontinuirano radi na modernizaciji elektroenergetske opreme te se zamjenom stare opreme modernijom opremom veće učinkovitosti postiže ušteda potrošnje električne energije, a time posljedično i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
JANAF na punilištima autocisterni na Terminalu Omišalj i Terminalu Žitnjak ima ugrađene VRU (Vapour Recovery Unit) jedinice za ukapljivanje plinova, a na Terminalu Omišalj ima ugrađenu jedinicu VCU (Vapour Combustion Unit) za prihvat i bezdimno spaljivanje plinova koji nastaju prilikom ukrcaja u tankere. VRU (Vapour Recovery Unit) jedinice za prihvat i ukapljivanje te vraćanje u sustav lakohlapivih ugljikovodika, koji nastaju tijekom punjenja kamionskih autocisterni, instalirane su na terminalima Omišalj i Žitnjak s ciljem smanjenja emisija.
Na JANAF-ovim terminalima za transport unutar kruga terminala zaposlenici koriste obične i električne bicikle te su na taj način uključeni i doprinose smanjenju emisija.
U 2024. godini, zamjenom rasvjetnih tijela na Terminalima Sisak, Virje i Žitnjak postignute su uštede u potrošnji električne energije u iznosu od oko 569 MWh, odnosno izbjegnute su emisije iz indirektnih izvora u Opsegu 2 za ekvivalent od 75,68 tCO2e.
Elektroenergetski transformatori na terminalima Sisak i Virje zamijenjeni su modernijim i učinkovitijim te su zamijenjeni elektromotori na Pumpnoj stanici Melnice. Također, u tijeku su i pripremni radovi za izgradnju neintegriranih fotonaponskih elektrana na terminalima Omišalj, Slavonski Brod i Žitnjak.
Kako bi se smanjile i neizravne emisije koje su povezane s proizvodnjom kupljene električne energije, JANAF iz godine u godinu povećava vlastitu proizvodnju električne energije putem solarnih panela. Fotonaponske elektrane postavljene su na terminalima Omišalj, Žitnjak i Sisak, a u 2024. godini proizvedeno je ukupno 174 MWh energije, čime su izbjegnute emisije od 23,14 tCO2e.

JANAF doprinosi svojoj niskougljičnoj tranziciji kombinacijom mjera energetskih ušteda s mjerama povećanja udjela obnovljive energije te ove mjere planira provesti na svim svojim lokacijama. Služba zaštite okoliša analizira i sve poslovne procese s ciljem uvođenja poboljšanja kojima bi se postiglo smanjenje ugljičnog otiska.
JANAF je identificirao sljedeće mjere za smanjenje CO2 koje će se u sklopu održivog razvoja primjenjivati u budućnosti:
Tablica: Ukupne emisije stakleničkih plinova
| 2023. | 2024. | %2024./2023. | ||
|---|---|---|---|---|
| Emisije stakleničkih plinova iz opsega 1 | ||||
| Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1 (tCO2e) | 1.167,56 | 1.024,95 | -12,21 % | |
| Postotak emisija stakleničkih plinova iz opsega 1 iz reguliranih programa trgovanja emisijama (%) |
0 % | 0 % | 0 % | |
| Emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 | ||||
| Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 koje se temelje na lokaciji (tCO2e) |
4.299,48 | 3.751,20 | ||
| Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 koje se temelje na tržištu (tCO2e) |
4.299,48 | 3.751,20 | -12,75 % | |
| Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 | ||||
| Ukupne bruto neizravne Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 (tCO2e) |
2.215,89 | 1.854,43 | -16,31 % |

| 1. Nabavljena roba i usluge |
9,19 | 10,67 | 16,08 % |
|---|---|---|---|
| 2. Kapitalna dobra |
272,59 | 62,08 | - 77,23 % |
| 3. Aktivnosti povezane s gorivom i energijom |
1.127,30 | 989,59 | - 12,22 % |
| 4. Prijevoz i distribucija na višoj razini |
NA | NA | NA |
| 5. Otpad nastao tijekom poslovanja |
140,54 | 144,14 | 2,56 % |
| 6. Poslovna putovanja |
8,72 | 3,10 | - 64,46 % |
| 7. Putovanje zaposlenika na posao |
657,56 | 644,86 | - 1,93 % |
| 8. Zakupljena imovina na višoj razini lanca vrijednosti |
NM | NM | / |
| 9. Prijevoz na nižoj razini |
NM | NM | / |
| 10. Prerada prodanih proizvoda | NM | NM | / |
| 11. Korištenje prodanih proizvoda | NM | NM | / |
| 12. Obrada na kraju vijeka trajanja prodanih proizvoda |
NM | NM | / |
| 13. Zakupljena imovina na nižoj razini lanca vrijednosti |
NA | NA | / |
| 14. Franšize | NM | NM | / |
| 15. Ulaganja | NM | NM | / |
| Ukupne emisije stakleničkih plinova | |||
| Ukupne emisije stakleničkih plinova (na temelju lokacije) (tCO2e) |
7.682,92 | 6.630,59 | -13,70 % |
| Ukupne emisije stakleničkih plinova (na temelju tržišta) (tCO2e) |
7.682,92 | 6.630,59 | -13,70 % |
Metodologija izračuna emisija GHG (CO2, CH4, N2O, PFC-i, HFC-i, SF6 i NF3 ) JANAF-a provedena je sukladno GHG Protokolu i standardima ISO 14064-1:2018 i ISO/TR 14069:2013.

Emisije stakleničkih plinova proračunate su u cijelosti za Opseg 1 i Opseg 2, a proračunom za Opseg 3 obuhvaćene su aktivnosti za koje su dostupni podaci, za svaku lokaciju u sastavu JANAF-a i za Društvo ukupno. Vrijednosti su svedene na ekvivalentnu emisiju CO2 (CO2e) uz korištenje potencijala globalnog zatopljenja (GWP) svakog pojedinačnog stakleničkog plina.
U Opsegu 3 JANAF-a identificirane su kao primjenjive sljedeće kategorije: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 13 te je proveden izračun za sve dostupne podatke. Kategorija 4 Uzvodni prijevoz i distribucija i Kategorija 13 Nizvodni najam imovine primjenjive su za JANAF, ali nisu uključene u izračun zbog nedostupnosti podataka.
Emisije stakleničkih plinova u svim opsezima (1, 2 i 3) smanjene su u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su ukupne emisije smanjene za 13,70%, dok su emisije iz Opsega 1 smanjene za 12,21%, iz Opsega 2 za 12,75%, a iz Opsega 3 za 16,31%, što ukazuje na pozitivan trend u smanjenju ugljičnog otiska Društva. Emisije Opsega 1 smanjene su na VCU jedinici uslijed manje otpreme nafte brodskim putem i smanjene potrošnje dizelskog goriva na dizel agregatima te smanjenom potrošnjom lož ulja na Terminalu Omišalj. Emisije Opsega 2 smanjene su uslijed porasta proizvodnje električne energije iz vlastitih izvora i smanjenjem potrošnje električne energije. Emisije iz Opsega 3 smanjene su u kategoriji kapitalnih dobara jer su tijekom 2024. godine izvršeni samo manji remonti.
| Intenzitet stakleničkih plinova po neto prihodu | 2023. | 2024. | %2024./2023. |
|---|---|---|---|
| Ukupne emisije stakleničkih plinova (na temelju lokacije) po neto prihodu (tCO2e/EUR) |
0,00005222 | 0,00004871 | - 6,73 % |
| Ukupne emisije stakleničkih plinova (na temelju tržišta) po neto prihodu (tCO2e/EUR) |
0,00005222 | 0,00004871 | - 6,73 % |
Intenzitet stakleničkih plinova po neto prihodu je u odnosu na 2023. godinu smanjen u 2024. godini za 6,73%. Detaljnije informacije o ugljičnom otisku mogu se pronaći u sažetku izvještaja o ugljičnom otisku objavljenom na web stranici JANAF-a - https://janaf.hr/izvjestaji-o-odrzivosti.

Onečišćenje okoliša jedan je od ključnih aspekata kojim se JANAF sustavno bavi u sklopu svojih operacija, s ciljem sprječavanja emisija u zrak, vodu i tlo.
Materijalni učinci, rizici i prilike u području onečišćenja određeni su temeljem dosadašnjih operativnih iskustava, rezultata ispitivanja i analiza, učestalosti incidenata te povratnih informacija dobivenih anketom dionika o materijalnim temama. U analizu su uključene sve lokacije JANAF-a, kao i relevantni segmenti viših i nižih dijelova lanca vrijednosti.
U poslovanju JANAF-a, sanitarne i zauljene vode nastaju kao nusprodukt operacija skladištenja i transporta. Otpadne vode obrađuju se kroz sustave obrade prije ispuštanja u prirodni recipijent, a analize se provode sukladno dozvolama. No, ipak postoji potencijalan negativan učinak ispuštanja onečišćujućih tvari u vodu u slučaju kvara sustava ili odstupanja od propisanih graničnih vrijednosti.
Tijekom transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata postoji rizik od izlijevanja uslijed kvara na opremi i oštećenja cjevovoda. U slučaju izlijevanja u okoliš, osobito na vodene površine zbog brzog širenja, mogu nastati značajne ekološke štete, kao i znatni financijski troškovi povezani s hitnim sanacijama, naknadama za štetu i gubitkom reputacije.
Kontinuirani nadzor i održavanje, stroga kontrola procesa i postupaka te primjena naprednih tehnologija ključni su za minimiziranje rizika od negativnog utjecaja JANAF-a na okoliš i očuvanje prirodnih resursa.
Emisije u zrak na lokacijama JANAF-a nastaju izgaranjem goriva (loživog ulja, UNP-a, prirodnog plina) koje se koristi za potrebe grijanja objekata te manjim dijelom u procesu spaljivanja povratnih para ugljikovodika prilikom ukrcaja u tankere. Spremnici za naftu opremljeni su plivajućim krovovima, a spremnici naftnih derivata fiksnim krovovima i membranama, čime se smanjuju ispuštanja u okoliš.
Monitoring onečišćujućih tvari provodi se sukladno propisima (jednom u dvije godine) i odnosi se na mjerenje emisija sumpornog dioksida, dušikovih oksida i ugljičnog monoksida na kotlovnicama te monitoring emisija hlapivih organskih spojeva na jedinicama za prikupljanje para (jednom godišnje). JANAF-ove ukupne emisije navedenih tvari su u količinama nižim od propisanog praga ispuštanja te nisu u skupini značajnih emisija.

Teme zaštite okoliša u JANAF-u obuhvaćene su Politikom integriranog sustava upravljanja, Kodeksom korporativnog ponašanja i Politikom upravljanja energijom, a Društvo nema zasebnu politiku koja se bavi pitanjima onečišćenja.
U fazi projektiranja primjenjuju se najviši svjetski standardi, normativi i zakonski propisi te najbolja raspoloživa tehnika i tehnologija, procjene utjecaja te potrebnih mjera i dr.
U fazi izgradnje ugrađuju se kvalitetni materijali i oprema, cijevi optimalnih debljina stijenki, blok ventili duž trase u funkciji zatvaranja određene sekcije naftovoda, grade se zaštitne tankvane oko spremnika, odušnih uređaja, sustav odvodnje i uređaji za pročišćavanje onečišćenih otpadnih voda, sustav za zaštitu mora (zračne zavjese, uređaji za detekciju ugljikovodika), pasivna i aktivna antikorozivna zaštita i druge ugrađene mjere zaštite.
Mjere za smanjenje i sprečavanje onečišćenja u fazi korištenja su preventivno i interventno održavanje opreme i instalacija, provedba kontrole integriteta cjevovoda inteligentnim pig-om i sanacije temeljem dobivenih rezultata, sustava nadzora i upravljanja te sustava detekcije propuštanja, provjerama funkcionalnosti interventne opreme i sustava te edukacije i provjere osposobljenosti kadrova. Naftovod je položen podzemno, dubina ukopavanja naftovoda iznosi od 1,2 do 1,5 m do vrha cijevi.
Koridor naftovoda za trasu iznosi 5 metara od osi cijevi na svaku stranu te predstavlja područje na kojemu je zabranjena gradnja objekata, sadnja duboko korijenskog bilja te izvođenje radova bez suglasnosti JANAF-a.
Služba zaštite okoliša nadzire emisije u atmosferu iz nepokretnih izvora te o tome podnosi izvještaje sukladno sa zakonskim propisima iz domene zaštite zraka. Također, redovito se provodi emisijski monitoring onečišćujućih tvari (SO2, NOX, CO, čestice) na nepokretnim izvorima radi provjere usklađenosti s graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari koje su definirane okolišnim dozvolama.
Redovitom provedbom mjerenja emisija i servisiranjem kotlovnica i sustava grijanja postignuta je potpuna usklađenost sa zakonskom regulativom.
U 2024. godini provedena su sljedeća mjerenja:

Rezultati mjerenja ne odstupaju od graničnih vrijednosti emisija propisanih Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 32/2021).
JANAF u redovnom radu transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata ne onečišćuje okoliš. Redovito održavanje je ključno za očuvanje tehničkog integriteta i sigurnosti sustava. Kako bi se smanjio rizik od izvanrednih i iznenadnih događaja od samog starta, prilikom projektiranja sustava uzeti su u obzir svi relevantni čimbenici koji mogu utjecati na sigurnost i integritet sustava i ugrađeni su materijali i oprema koji svode rizik od onečišćenja na minimum.
Sustav JANAF-a ima potencijalni utjecaj na okoliš u slučaju izvanrednih događaja ili pojedinačnih incidenata koji mogu rezultirati negativnim posljedicama na lokalnoj razini na različite komponente okoliša, uključujući more, tlo, površinske i podzemne vode, biljne i životinjske zajednice, zrak, poljoprivredno tlo, šume i sl.
Glavni naglasak stavljen je na niz mjera kako bi se osigurala zaštita okoliša, uključujući održavanje magistralnog i manipulativnih cjevovoda, održavanje spremničkog prostora, antikorozivnu zaštitu, kontrolu integriteta cjevovoda inteligentnim uređajima, plansko održavanje sustava, obilazak i vizualni pregled trase magistralnog naftovoda, itd.
Za terminale Omišalj, Sisak, Virje i Žitnjak te pripadajuće trase, uzimajući u obzir specifičnosti i složenosti svake od tih lokacija, izrađeni su dokumentacija i planovi koji osiguravaju sigurnost i zaštitu okoliša.
Neki ključni dokumenti su:
Svi dokumenti i planovi dio su cjelokupnog sustava upravljanja sigurnošću i zaštitom okoliša JANAF-a. Njihova svrha je osigurati sigurnu provedbu u slučaju izvanrednih ili iznenadnih događaja, uz minimalni utjecaj na okoliš.

Ispuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent provodi se u skladu s uvjetima vodopravne dozvole. Kvaliteta ispuštenih voda redovito se prati kroz laboratorijske analize, a rezultati se dostavljaju nadležnim tijelima državne uprave. U tablici su prikazani rezultati ispitivanja otpadnih voda za 2024. godinu, pri čemu su na svim lokacijama zabilježene vrijednosti ispod zakonom propisanih graničnih vrijednosti, osim na Terminalu Virje, gdje je od ukupno četiri uzorka otpadne vode uzeta tijekom 2024. godine, drugi uzorak (iz lipnja) pokazao povišenu biološku potrošnju kisika (BPK) u odnosu na granične vrijednosti propisane važećom vodopravnom dozvolom. Odmah nakon utvrđivanja odstupanja, kontaktiran je proizvođač biorotora radi izlaska na teren i pregleda uređaja. Pregledom je utvrđeno da je došlo do smanjenja broja mikroorganizama u sustavu, uzrokovanog obilnim proljetnim oborinama. Dio oborinske kanalizacije (s krova vatrogasnice i glave zgrade) spojen je na sustav sanitarne odvodnje, velika količina oborinske vode isprala je mikroorganizme iz ulazne komore biorotora, čime je smanjena učinkovitost biološke obrade.
Nakon pregleda provedeno je temeljito čišćenje uređaja te su u sustav ubačeni novi mikroorganizmi. Nakon čišćenja biorotora uzeta su dva uzorka, rezultati analize pokazali su da su svi ispitivani parametri, uključujući BPK, unutar dozvoljenih granica, što ukazuje na ponovni stabilan rad uređaja.
Kao dodatna preventivna mjera, u planu za 2025. godinu predviđeno je razdvajanje dijela oborinske kanalizacije od sanitarne, kako bi se spriječilo buduće razrjeđivanje i preopterećenje sustava za biološku obradu.
| LOKACIJA | VRSTA | 2024. | |||
|---|---|---|---|---|---|
| KPK (mgO2/l) | BPK (mgO2/l) | ||||
| Granična vrijednost |
Rezultat mjerenja |
Granična vrijednost |
Rezultat mjerenja |
||
| Terminal Omišalj |
Oborinska | 125,00 | 30 | 25,00 | 3,5 |
| Sanitarna | 125,00 | 30 | 25,00 | 3 | |
| Terminal Virje | Oborinska | 125,00 | 11,7 | 25,00 | 2 |
| Sanitarna | 125,00 | 75,5 | 25,00 | 26,5 |
Tablica: Rezultati analiza otpadnih voda na lokacijama JANAF-a za 2024. godinu
Sustavi interne odvodnje kontroliraju se sukladno zakonskim obvezama i internim dokumentima.
Tijekom 2024. godine obavljeno je ispitivanje sustava interne oborinske i sanitarne odvodnje na novom dijelu Terminala Omišalj te na terminalima Sisak, Virje i Slavonski Brod.

Cilj JANAF-a je održavati poslovne procese bez incidenata onečišćenja u okoliš. Budući da su sve emisije unutar zakonom dopuštenih granica, u ovom trenutku nisu definirane posebne ciljne vrijednosti za emisije onečišćujućih tvari.
Voda je ključna za sigurno i učinkovito funkcioniranje sustava JANAF-a te se koristi u nizu tehničkih i operativnih procesa, od hlađenja i ispitivanja sustava do sanitarnih i protupožarnih potreba. Iako je dostupnost vode trenutačno zadovoljavajuća, JANAF je svjestan važnosti odgovornog i učinkovitog upravljanja ovim resursom. Održivo korištenje vode sastavni je dio poslovne prakse, s ciljem očuvanja okoliša i dugoročne sigurnosti poslovanja.
Materijalni učinci, rizici i prilike u području korištenja vode određeni su na temelju procjene važnosti vode za sigurnost i nesmetano odvijanje poslovnih aktivnosti, analize regulatornih zahtjeva te povratnih informacija dobivenih kroz anketu dionika o materijalnim temama. U obzir su uzete sve lokacije JANAF-a, kao i relevantni uzvodni i nizvodni segmenti lanca vrijednosti, uključujući potencijalne utjecaje na lokalne vodne resurse i zajednice.
U svom poslovanju JANAF koristi vodu za različite tehničke, sigurnosne i sanitarne svrhe, uključujući ispitivanje sustava za zaštitu od požara, provedbu vatrogasnih vježbi, hlađenje spremnika, provjeru vodonepropusnosti, pranje vatrogasnih vozila, zalijevanje zelenih površina, rekonstrukciju ili dogradnju sustava, kao i za piće i sanitarne potrebe.
Na terminalima u sustavu JANAF-a, ovisno o lokaciji i namjeni, voda se koristi iz različitih izvora. Tijekom 2024. godine najviše su se koristile vode iz vodoopskrbe, zatim iz zdenaca na terminalima Virje i Žitnjak te iz rijeke Kupe opskrbom preko crpne stanice Rafinerije u Sisku za Terminal Sisak.
Kod generalnog remonta spremnika prilikom hidroprobe spremnika zahvaćaju se i ispuštaju najveće količine vode. Tijekom 2024. godine obavljen je po jedan generalni remont spremnika na terminalima Sisak i Omišalj. Ukupno je zahvaćeno 20.000 m3 vode iz rijeke Kupe i 80.000 m3 vode iz mora. Nakon hidroprobe spremnika voda je ispuštena natrag u rijeku/more.
Teme zaštite okoliša u JANAF-u obuhvaćene su Politikom integriranog sustava upravljanja, Kodeksom poslovnog ponašanja i Politikom upravljanja energijom, a Društvo nema zasebnu politiku koja se bavi pitanjima potrošnje vode.
Kako bi se smanjila potrošnja vode i negativan utjecaj na okoliš, s vodom se postupa štedljivo. Prilikom ispitivanja sustava korištena voda se vraća natrag u rijeku ili more. Sustavi vodoopskrbe ispituju se i održavaju prema nalazima. Zahvaćene vode koje se koriste po terminalima nemaju utjecaj na okolna najbliža vodocrpilišta (na Terminalu Žitnjak oko 3.5 km, a na Terminalu Virje oko 4 km).
U tablici su prikazani podaci o korištenju vode u JANAF-u.
| Korištenje vode | 2024 |
|---|---|
| Povlačenje vode (u m3 )* |
161,390.00 |
| Ispuštanje vode (u m3 )** |
112,027.00 |
| Ukupna potrošnja vode (u m3 ) |
49,363 |
| Ukupna potrošnja vode u m3 u područjima izloženima riziku voda, uključujući područja s velikim nedostatkom vode |
0.00 |
| Ukupna količina reciklirane i oporabljene vode u m3 | 0.00 |
| Ukupna količinu pohranjene vode i promjene u skladištenju u m3 | 5,600 |
| Intenzitet potrošnje (u m3 na milijun EUR neto prihoda) | 567 |
Povlačenje (zahvat) vode mjeri se pomoću vodomjera, a sva povučena voda ispušta se ili u prirodni recipijent ili u vodovod, kao i sakupljene oborinske vode sa zauljenih površina, koje se prije ispuštanja pročišćavaju.
S obzirom na to da je voda ključna za osiguranje sigurnosti i pouzdanosti poslovnih operacija, u području potrošnje vode nisu postavljene ciljne vrijednosti.
Očuvanje bioraznolikosti sastavni je dio odgovornog upravljanja okolišem, osobito za djelatnosti koje obuhvaćaju velike infrastrukturne sustave i prostorno širenje. JANAF je svjestan da njegove aktivnosti, kontrolirane i usklađene s propisima, mogu imati potencijalne utjecaje na prirodna staništa i lokalne ekosustave. Stoga se posebna pažnja posvećuje praćenju, prevenciji i ublažavanju negativnih učinaka, uz poštivanje zakonskih obveza i primjenu dobrih praksi zaštite prirode.

Materijalni učinci, rizici i prilike u području bioraznolikosti procijenjeni su na temelju dosadašnjih operativnih iskustava, regulatornih zahtjeva, obilježja lokacija na kojima JANAF posluje te stručnih analiza potencijalnog utjecaja na okoliš. U obzir su uzete i povratne informacije dobivene kroz anketu dionika o materijalnim temama. Analiza je obuhvatila sve lokacije JANAF-a, kao i relevantne uzvodne i nizvodne segmente lanca vrijednosti.
Izgradnja i održavanje naftovodnog sustava može imati negativan utjecaj na ekosustave, ali ponajviše tijekom građevinskih zahvata polaganja naftovoda koji uključuju izmjene tla, uklanjanje vegetacije i privremeno narušavanje staništa. Takve aktivnosti mogu dovesti do fragmentacije staništa, poremetiti lokalnu floru i faunu te povećati osjetljivost ekosustava na invazivne vrste. Mogući utjecaj na ekosustave razmatra se kroz dokumente Procjene utjecaja na okoliš u fazi planiranja i ishođenja zakonski propisanih dokumenata. JANAF sve radove provodi sukladno propisanim mjerama kako bi se utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću razinu.
Tijekom redovnog rada naftovodnog sustava nema značajnog kontinuiranog utjecaja, a kod radova na naftovodu i trasi ili tijekom preventivnih i interventnih održavanja opreme i instalacija utjecaj je privremen i kratkotrajan.
Utjecaj na bioraznolikost vezan je i uz emisije stakleničkih plinova i izljeve nafte i naftnih derivata u okoliš, a te su teme detaljnije obrađene u poglavljima 2.2. Klimatske promjene i energija i 2.5. Onečišćenje.
Teme zaštite okoliša u JANAF-u obuhvaćene su Politikom integriranog sustava upravljanja, Kodeksom korporativnog ponašanja i Politikom upravljanja energijom, a Društvo nema zasebnu politiku koja se bavi pitanjima bioraznolikosti.
Osim u razdoblju izgradnje i dogradnje naftovoda, utjecaj na bioraznolikost održava se niskim. Stalni čisti pojas naftovoda, koridor, 5 je metara od osi naftovoda na obje strane te ne uzrokuje značajnu fragmentaciju staništa.
Izgradnja naftovoda predstavljala je najveći utjecaj na biološku raznolikost – staništa, floru i faunu. Naftovod je izgrađen u razdoblju od 1975. do 1979. godine, ukupna dužina naftovoda iznosi 631 km, a trasa prolazi dijelovima područja devet županija: Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačkomoslavačke, Karlovačke, Primorsko-goranske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske.
Tijekom izgradnje sustava ugrađivani su kvalitetni materijali i oprema te su u sve faze životnog ciklusa naftovoda ugrađene mjere za sprečavanje nastajanja iznenadnog zagađenja koje se smatraju najboljom

garancijom za sigurnost. Naftovod je položen podzemno, dubina ukopavanja naftovoda iznosi od 1,2 do 1,5 m do vrha cijevi i prolazi kroz naseljena i nenaseljena područja, kroz vodoopskrbne zone, zaštićena područja, prijelaze ispod cesta, rijeka, željeznica i dr.
Nadzor instalacija naftovoda provodi se redovitim obilascima zaposlenika terminala, lokalnih vatrogasnih postrojbi ili lovačkih društava s kojima JANAF ima sklopljene godišnje ugovore. Blok stanice su pod stalnim video nadzorom. Koridor naftovoda predstavlja područje na kojem je zabranjena gradnja objekata, sadnja duboko korijenskog bilja te izvođenje radova bez suglasnosti JANAF-a.
Utjecaj na okoliš javlja se u slučaju iznenadnog događaja, a značajnost događaja ovisi o lokaciji, veličini i uvjetima samog događaja.
JANAF uvažava okoliš u svim fazama poslovnih aktivnosti, svjestan važnosti očuvanja ekosustava i suživota s divljim vrstama koje nastanjuju područja uz infrastrukturu Društva.
Pri radovima na sustavu, JANAF uzima u obzir prirodne procese i životinjske vrste koje se zateknu na lokacijama. Tako su radovi na jednom dijelu naftovoda morali biti privremeno obustavljeni zbog dabrova koji su na tom području započeli gradnju brane. Sličan pristup primijenjen je i prilikom uočavanja gniježđenja lastavica na jednom od spremnika, gdje su poduzete mjere opreza kako bi se očuvala njihova gnijezda i omogućio nesmetan razvoj ptića. JANAF također ima sklopljen ugovor s ovlaštenim pružateljem usluga za humano preseljenje zmija s područja terminala, čime se dodatno potvrđuje odgovoran odnos prema prirodi i sigurnosti zaposlenika.
Takvim postupcima JANAF potvrđuje kako očuvanje bioraznolikosti nije samo zakonska obveza, već i sastavni dio kulture odgovornog poslovanja.
Trasa Jadranskog naftovoda prolazi kroz više geografskih cjelina različitih karakteristika i osjetljivosti, uključujući i zaštićena područja različitih kategorija.
| Naziv zaštićenog područja |
Kategorija zaštićenog područja | Duljina (m) | IUCN3 | Ramsar4 | Natura 20005 |
IBA6 | MaB7 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Golubinjak | Park šuma | 205 | x | ||||
| Lonjsko polje | Park prirode | 35630 | x | x | x | x | |
| 18943 | x | x | x | ||||
| Jelas polje | Značajni krajobraz | 8855* | |||||
| Regionalni park Mura-Drava Gornji tok Drave |
Regionalni park Područje značajno za očuvanje ptica |
11049 | x | x | x | x | |
| Kotar - Stari gaj | Značajni krajobraz | 8423 |
*dio trase u dužini 8.855 m se više ne koristi
| Broja vrsta | Zabrinjavajuće ugrožene |
Kritično ugrožene |
Ugrožene | Osjetljive | Gotovo ugrožene |
Najmanje zabrinjavajuće |
||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Jelas polje | ||||||||
| Vodozemci | 12 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 11 | |
| Ptice | 166 | 3 | 0 | 0 | 3 | 4 | 159 | |
| Sisavci | 60 | 1 | 0 | 0 | 1 | 4 | 55 | |
| Lonjsko polje | ||||||||
| Vodozemci | 15 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 14 | |
| Ptice | 169 | 3 | 0 | 0 | 3 | 4 | 162 | |
| Sisavci | 66 | 1 | 0 | 0 | 1 | 5 | 60 | |
| Gornji tok Drave | ||||||||
| Vodozemci | 11 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 10 | |
| Ptice | 169 | 5 | 0 | 1 | 4 | 3 | 161 | |
| Sisavci | 64 | 0 | 0 | 0 | 1 | 5 | 58 |
3 IUCN (International Union for the Protection of Nature) – Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstva
4 Ramsar (Convention on Wetlands - Ramsar) - Konvencija o zaštiti vlažnih staništa
5 Natura 2000 - Ekološka mreža
6 IBA Important Bird Area - Globalno važno stanište za očuvanje ptica
7 MaB (Man and Biosphere), čovjek i biosfera

Informacije o uporabi zemljišta
Ukupno površina zemljišta pod uporabom JANAF-a u 2024. godini iznosila je 192 ha. Površina prekrivena izgrađenim objektima i asfaltom, betonom i sličnim materijalima iznosila je 81 ha.
| 2023. | 2024. | |
|---|---|---|
| Ukupna uporaba zemljišta (ha) | 192 | 192 |
| Ukupno prekriveno područje (ha) | 81 | 81 |
| Ukupno područje usmjereno na prirodu na lokaciji (ha) |
0 | 0 |
| Ukupno područje usmjereno na prirodu izvan lokacije (ha) |
0 | 0 |
U 2024. godini nije bilo prenamjene pokrova zemljišta.
Kružno gospodarstvo temelji se na učinkovitom korištenju resursa, produljenju vijeka trajanja materijala te smanjenju i ponovnoj upotrebi otpada. JANAF načela kružnog gospodarstva primjenjuje kroz ugradnju visokokvalitetnih materijala s ciljem produljenja vijeka trajanja naftovoda i ostale ključne infrastrukture, odgovorno upravljanje resursima, redovito održavanje, te sustavno odvajanjem, recikliranjem i zbrinjavanjem otpada u skladu s propisima.
Materijalni učinci, rizici i prilike u području kružnog gospodarstva procijenjeni su na temelju količine i vrste nastalog otpada, postojećih regulatornih zahtjeva za zbrinjavanje i gospodarenje otpadom, kao i povratnih informacija dobivenih kroz anketu dionika o materijalnim temama. U analizi su uzete u obzir sve lokacije JANAF-a te relevantni dijelovi lanca vrijednosti.
Otpad nastaje tijekom redovitog rada i održavanja sustava, kao i u slučaju izvanrednih događaja na svim lokacijama JANAF-a. Redovne poslovne aktivnosti generiraju različite vrste otpada, uključujući komunalni otpad, papir, tonere, elektronički otpad, plastiku i glomazni otpad. Tijekom održavanja sustava nastaje i specifičan otpad poput zauljenih krpa i ambalaže, izolacijskih traka i sličnog materijala. U slučaju izvanrednih događaja, može doći do nastanka dodatnog otpada, poput onečišćene zemlje i vode.

Teme zaštite okoliša u JANAF-u obuhvaćene su Politikom integriranog sustava upravljanja, Kodeksom poslovnog ponašanja i Politikom upravljanja energijom, a Društvo nema zasebnu politiku koja se bavi pitanjima kružnog gospodarstva.
Tijekom redovitog rada sustava i održavanja te u slučaju iznenadnih događaja, na svim lokacijama JANAFa nastaje otpad. Produkcija otpada na lokacijama JANAF-a i na lokacijama prikupljanja otpada predstavljala bi potencijalno negativan utjecaj na okoliš u slučaju da otpad nije pravilno razvrstan, odložen i zbrinut putem ovlaštenih tvrtki. U svrhu poduzimanja mjera za smanjenje potencijalnog negativnog utjecaja osigurani su adekvatni spremnici za odvajanje opasnog otpada, provodi se edukacija zaposlenika sukladno strukama (strojarsko održavanje, građevinsko održavanje i dr.) i angažirane su ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje otpada.
Otpad nastao na trasi zbrinjavanja se putem ovlaštenih tvrtki. Putem aplikacije BAGOT je uvijek poznato stanje otpada predanog na zbrinjavanje ovlaštenim tvrtkama sa svih lokacija JANAF-a. Sukladno zakonskim propisima, navedeni podaci dostavljaju se u Registar onečišćavanja okoliša.
Sklapanjem ugovora i narudžbi se, temeljem iskustva, propisuju vrste otpada koje mogu nastati ovisno o radovima koji se provode te njihove planirane količine i način zbrinjavanja putem ovlaštenih tvrtki. Za vrijeme trajanja ugovora/narudžbe, provodi se nadzor postupanja s otpadom izvođača, a po završetku ugovora, JANAF-u se dostavljaju dokazi o načinu zbrinjavanja otpada.
Zaposlenici JANAF-a upoznati su s donesenom Politikom kvalitete, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti, a svi vanjski izvođači imaju obvezu pridržavanja propisanih mjera postupanja s otpadom u ugovorima i prolaze edukacije prije početka izvođenja radova te se tijekom izvođenja radova i prije potpisivanja zapisnika i preuzimanja radova provode kontrole postupanja s otpadom od strane zaposlenika JANAF-a.
JANAF raspolaže certifikatom ISO norme 14001 kojim usklađuje jedinstveno postupanje s otpadom te periodički provjerava ispravnost dokumentacije i postupaka vezanih uz postupanje s otpadom internim i vanjskim auditima.
Služba zaštite okoliša osigurava usklađenost sa zakonskom regulativom, nadzire radove i organizira zbrinjavanje svih vrsta otpada.
Za kruti neopasan otpad na terminalima su raspoređeni spremnici i kante za papir, plastiku i biootpad, dok se otpadno drvo, EE otpad, glomazni otpad i sl. odlažu na posebno određena mjesta na lokaciji. Tekući neopasan otpad (mješavina vode i jestivih ulja iz restorana) sakuplja se u mastolovcima koji se po potrebi prazne i čiste. Otpadne sanitarne vode obrađuju se na uređajima za pročišćavanje (terminali Virje i Žitnjak) koji se održavaju i prazne po potrebi. Muljevi iz sabirnih jama terminala Omišalj, Slavonski Brod i Sisak odvoze se i zbrinjavaju putem ovlaštenih tvrtki. Periodički se provode snimanja, pregled i ispitivanja kanalizacije, tijekom čega nastaje i otpad od čišćenja kanalizacije. Opasan otpad nastao čišćenjem

cjevovoda i održavanjem spremnika zbrinjava se putem ovlaštenih tvrtki. Izolacijski materijal i pijesak od pjeskarenja od održavanja sustava privremeno se odlažu u posebne vreće te se zbrinjavaju putem ovlaštenih tvrtki. Opasan otpad nastao održavanjem opreme i dijelova sustava odvaja se u specijalne nepropusne kontejnere s dvostrukim dnom i poklopcem (ambalaža i tkanine koje sadrže opasne tvari, baterije i otpadna ulja). U slučaju iznenadnog događaja, otpad se na mjestu akcidenta odvaja po vrstama u kontejnere ili na plastične folije da se spriječi onečišćenje okolnog tla te se zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki.
JANAF je u sklopu uvođenja digitalizacije svojih redovnih poslovnih procesa također smanjio produkciju otpadnog papira, a u čajnim kuhinjama se ne upotrebljavaju plastične čaše i žlice.
Nafta i derivati odvojeni na separatorima vraćaju se u sustav te se na taj način smanjuje produkcija otpada i negativan utjecaj na okoliš.
Vrste i količine otpada na lokacijama JANAF-a u 2024. godini nastale su tijekom redovnog rada (komunalni, glomazni i EE otpad i sl.) i održavanja sustava (zauljene krpe i ambalaža, izolacijske trake i sl.) Ukupno je proizvedeno 677,2 t otpada, od čega je 631,46 t opasnog i 45,75 t neopasnog otpada. U tablice su navedene ukupne količine prikupljenog opasnog i neopasnog otpada nastale na lokacijama JANAF-a tijekom 2024. godine.
| Otpad | 2023. | 2024. | |
|---|---|---|---|
| Neopasni otpad | 44,41 | 45,75 | |
| Opasni otpad | 1.078,52 | 631,46 | |
| Ukupna količina stvorenog otpada | 1.122,93 | 677,21 |
Tablica: Ukupne količine otpada
U usporedbi s 2023. godinom, količina nastalog otpada u 2024. godini značajno je manja. Naime, tijekom 2023. godine nastala je neuobičajeno visoka količina otpada zbog nastavka sanacije izvanrednog događaja na PS Melnice, pri čemu je zbrinuta veća količina zauljene zemlje i vode. Udio opasnog otpada u ukupnoj količini otpada JANAF-a je 93,24 %, dok je udio neopasnog otpada 6,76 %.
Tablica: Količine neopasnog otpada po vrsti otpada
| Neopasni otpad | 2024. |
|---|---|
| Papir, karton (t) 20 01 01 i 15 01 01 | 1,55 |
| Plastika i plastična ambalaža (t) 20 01 39 i 15 01 02 | 0,305 |
| Toneri (t) 16 02 16 | 0,075 |
| Glomazni otpad (t) 20 03 07 | 3,56 |
| Otpadne sanitarne vode (t) 20 03 06 | 19,96 |
| Muljevi iz septičkih jama (t) 20 03 04 | 14 |
| Jestive masti iz mastolova (t) 19 08 09 | 6,33 |

Otpadni papir iz upravne zgrade u Zagrebu, kao i ambalažna plastika, predaje se ovlaštenoj tvrtki na zbrinjavanje zajedno sa svim istim otpadom za cijelu zgradu te JANAF nema podatke o količini preuzetog otpada.
Otpad koji nastaje na terminalima i trasi odvaja se u odgovarajuće kontejnere/mjesta, ovisno o tome je li otpad opasan ili neopasan. Privremena odlagališta otpada se po terminalima nalaze na mjestima gdje određene vrste otpada najčešće i nastaju. Sav otpad zbrinjava se putem ovlaštenih tvrtki.
Značajnije količine otpada su tijekom 2024. godine nastale kao posljedica sljedećih aktivnosti:
| Opasni otpad | 2024. |
|---|---|
| Talog nafte (t) 05 01 03* | 225,15 |
| Otpadna ulja (t) 13 02 08 * | 2,44 |
| Muljevi iz separatora (t) 13 05 02* | 48,48 |
| Zauljena voda iz separatora (t) 13 05 07* | 46,42 |
| Benzin (t) 13 07 02* | 41,24 |
| Ostala goriva (t) 13 07 03* | 27,55 |
| Otpad koji nije specificiran na drugi način (t) 13 08 99* | 4,68 |
| Zauljena ambalaža (t) 15 01 10* | 0,62 |
| Zauljene krpe i apsorbensi (t) 15 02 02* | 3,41 |
| Otpadne baterije (t) 16 05 06 i 16 06 01 | 0,352 |
| Otpad koji sadrži ulja (t) 16 07 08* | 191,67 |
| Otpad koji sadrži druge opasne tvari (t) 16 07 09* | 3,08 |
| Tekući vodeni otpad koji sadrži opasne tvari (t) 16 01 10* | 9,98 |
| Izolacijski materijali koji sadrže opasne tvari (t) 17 06 03* | 26,22 |
| Fluorescentne cijevi (t) 20 01 21* | 0,14 |
| EE oprema koja sadrži opasne tvari (t) 20 01 35* | 0,03 |
| Opasni otpad (ukupno) | 631,46 |
Metode zbrinjavanja opasnog otpada razlikuju se ovisno o ovlaštenoj tvrtki koja ga obrađuje, a variraju od skladištenja prije finalne obrade, preko fizikalno-kemijske obrade, spaljivanja na kopnu, izvoza i slično.

Svaka ovlaštena tvrtka može imati dva ili više postupka obrade iste vrste opasnog otpada, ovisno o njihovim raspoloživim kapacitetima za odlaganje, fizikalno-kemijsku obradu ili spaljivanje.
| Otpad | 2024. |
|---|---|
| Otpad predan na recikliranje (t) | 22,27 |
| Opasni (t) | 0,382 |
| Neopasni (t) | 21,89 |
| Otpad predan na energetsku oporabu (t) | 12,18 |
| Opasni (t) | 5,85 |
| Neopasni (t) | 6,33 |
| Otpad predan na odlaganje (t) | 642,79 |
| Opasni (t) | 625,23 |
| Neopasni (t) | 17,56 |
| Udio nerecikliranog otpada (%) | 96,72 % |
Tablica: Količine otpada prema načinu zbrinjavanja
Iako JANAF nije postavio kvantitativne ciljeve za smanjenje količine otpada, sustavno provodi mjere usmjerene na njegovo smanjenje. Pravodobnim održavanjem naftovodno-skladišne infrastrukture nastoji se spriječiti incidente koji bi mogli uzrokovati onečišćenje, a time i dodatno generiranje otpada, što bi imalo negativan utjecaj na okoliš, zajednicu i samo Društvo.

JANAF kroz svoje poslovanje ističe važnost koju pridaje društvenoj odgovornosti investiranjem u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost zaposlenika, poslovnih partnera i same zajednice.
Poslovni procesi usklađuju se s normom ISO 26000 – smjernicama za društveno odgovorno poslovanje, koja se temelji na načelima niza drugih međunarodnih normi na području ljudskih prava, sadržanih u konvencijama Međunarodne organizacije rada, Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i Općoj deklaraciji o pravima čovjeka.
Kontinuirano se podržava društvena zajednica sustavnom dodjelom sponzorstava i donacija, čime JANAF nastavlja provoditi filozofiju održivog razvoja i bitan dio njegova poslovanja čini uspostavljanje dobrog odnosa na svim područjima duž trase naftovoda, gdje se teži prepoznatljivosti JANAF-a kao važnog gospodarskog čimbenika i dobrog lokalnog partnera.
JANAF kroz ulaganja u razvoj zaposlenika, pružanje sigurnog radnog okruženja i doprinosa zajednici prihvaća koncept društveno odgovornog poslovanja kako bi profit vratio zajednici, odnosno, uložio u razvoj zajednice u kojoj djeluje. Izvrsni poslovni rezultati omogućuju da uz rad na investicijskim projektima JANAF pruža financijsku potporu koja pridonosi boljem društvu, posebno kada se surađuje s lokalnom zajednicom.
Pruža se otvorena suradnja s obrazovnim institucijama i akademskom zajednicom, kao i stručnom javnošću putem organiziranih obilazaka terminala te edukativnih posjeta i predavanja zaposlenika u obrazovnim ustanovama, strukovnim i stručnim udruženjima. Na taj način JANAF širi svoje znanje i iskustvo skupljeno godinama uspješnog rada, a sudjelovanjem u domaćim i međunarodnim stručnim udruženjima osigurava rasprostranjenost vlastitog utjecaja.
Zaposlenici čine ključne dionike u provedbi poslovnih djelatnosti, zbog čega upravljanje ljudskim potencijalima predstavlja veliku odgovornost, posebno prilikom ostvarivanja dugoročne održivosti. U skladu s tim, JANAF je prepoznao važnost ulaganja u ljudski kapital te kontinuirano osnažuje vještine, znanja, kompetencije i potencijale svojih zaposlenika, odnosno, omogućuje profesionalni i osobni razvoj koji doprinosi rastu i napretku Društva. Potiče se otvorena komunikacija i razvija okruženje u kojem se osigurava radna učinkovitost i zadovoljstvo i među zaposlenicima u sjedištu i na terminalima.
JANAF osigurava pošteno i pravedno postupanje prema zaposlenicima u skladu s nacionalnim zakonima i konvencijama ILO-a. JANAF svojim zaposlenicima osigurava odgovarajuća primanja, socijalnu zaštitu u

skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, paket benefita (bonusi i nagrade, dodatni benefiti poput godišnjih sistematskih pregleda, trećeg mirovinskog stupa, paketa osiguranja i dr.), sklapa ugovore na neodređeno i puno radno vrijeme te poštuje sve smjernice, što doprinosi sigurnosti zaposlenja i kvaliteti života zaposlenika. Zaposlenicima raspoređenim na uredskim poslovima omogućeno je klizno i fleksibilno radno vrijeme, kao i rad od kuće uz suglasnost nadređenog zaposlenika. Također, u slučajevima predviđenim Zakonom o radu, a u cilju uspostave ravnoteže poslovnog i privatnog života, zaposlenicima se u slučaju potrebe omogućuje i privremeni rad na izdvojenom mjestu rada u slučajevima u kojima radne aktivnosti zaposlenika i potrebe radnih procesa navedeno omogućuju. Zaposlenici terminala rade u smjenskom radu koji je podijeljen na tri radne smjene, s rasporedima koji se pripremaju unaprijed na razini godine.
JANAF poštuje pravo zaposlenika na udruživanje i kolektivno pregovaranje. Na snazi je kolektivni ugovor kojim se detaljnije utvrđuju prava i obveze svake strane. Uspostavljeni su mehanizmi sudjelovanja i dijaloga na radnom mjestu. Jačanje socijalnog dijaloga dovodi do konstruktivnijih odnosa s predstavnicima zaposlenika, čime se olakšava upravljanje promjenama u organizaciji rada i smanjuje otpor prema novim strategijama. U sklopu Društva djeluju četiri sindikata, od kojih su dva reprezentativna za pregovaranje. Uprava redovito komunicira s njihovim predstavnicima i predstavnicima Radničkog vijeća.
Zaposlenici na terminalima i terenu ponekad se susreću s izazovima u usklađivanju poslovnih obaveza i privatnog života, zbog potrebe kontinuiranog praćenja sustava i projekata koji zahtijevaju njihovu predanost. Rad u smjenama i duži radni sati mogu povremeno utjecati na vrijeme za obitelj, društvene aktivnosti i osobne interese. Društvo vodi računa da se radnicima osigura dnevni i tjedni odmor sukladno Zakonu o radu.
JANAF nastoji pružiti potporu svojim zaposlenicima u uspostavljanju ravnoteže poslovnog i privatnog života provođenjem mjera koje su certificirane prema MAMFORCE standardu. Sukladno MAMFORCE akcijskom planu usvojene su brojne mjere koje zaposlenicima JANAF-a olakšavaju usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza, osiguravaju uvjete za razvoj karijere i bolju kvalitetu svakodnevnog života te stvaraju poticajno poslovno okruženje.
Politika JANAF-a jest omogućiti svim zaposlenicama i zaposlenicima da koriste rodiljni i/ili roditeljski dopust i da se vrate na posao na isto ili usporedivo radno mjesto. Dobro uspostavljene politike odgovornosti prema zaposlenima i obitelji potvrđuju se rezultatom od stopostotnog povratka na posao nakon isteka roditeljskog dopusta te stopostotnog zadržavanja zaposlenika koji su koristili rodiljni i roditeljski dopust 12 i više mjeseci nakon povratka na posao.

Sve lokacije na kojima se obavlja rad imaju sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti koji je certificiran prema ISO 45001:2018. Na svakoj se lokaciji procjenjuje rizik, odnosno opasnosti, štetnosti i napori za nastanak ozljeda i/ili bolesti. Zaposlenici se osposobljavaju za rad na siguran način putem stručnih predavanja, literature, a u godišnjem planu osposobljavanja provode se osposobljavanja i usavršavanja ovlaštenika i povjerenika za zaštitu na radu, osposobljavanja za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, osposobljavanja za provedbu evakuacije i spašavanja, kao i osposobljavanja za pružanje prve pomoći. Na terminalima postoje tehničke i osobne mjere zaštite, personalizirane sigurnosne brošure s bitnim informacijama o pravilnom ponašanju. Zaposlenici na poslovima s posebnim uvjetima rada prolaze provjere prije početka rada, a zatim i periodičke provjere.
JANAF brine za zdravlje vlastitih zaposlenika kroz pružanje raznih well-being programa osobnog rasta i razvoja putem digitalne platforme. Podiže se svijest o važnosti zdravlja te se potiče zaposlenike na rekreacijsko bavljenje različitim sportovima. Također,za zaposlenike su svake godine osigurani sistematski pregledi, organiziraju se cijepljenja protiv gripe i na pojedinim lokacijama se u suradnji s lokalnim udrugama organiziraju mjerenja šećera i tlaka.
U JANAF-u se zapošljavanje, nagrađivanje i unapređivanje temelji isključivo na iskustvu, dosadašnjim rezultatima i usklađenosti s korporativnim vrijednostima. Nema razlike u vrednovanju rada jednake vrijednosti među muškarcima i ženama na jednakim pozicijama.
Prilike za razvoj znanja i vještina imaju pozitivan učinak na zaposlenike i njihove karijere. JANAF osnažuje kompetencije i potencijal vlastitih zaposlenika kroz omogućeni profesionalni i osobni razvoj. Ulaže se u njihovu edukaciju i napredovanje te je uspostavljen i mentorski sustav. Tako se zaposlenicima izgrađuju i nadograđuju specifična znanja i postojeće kompetencije. Također je omogućeno sudjelovanje na internim i eksternim edukacijama, seminarima, konferencijama uz ostalo. Sa zaposlenicima se održava dvosmjerna komunikacija, odnosno, procjene radnog učinka s osvrtom na postignuća i mogućnostima napredovanja.
Njegovanje inkluzivnosti i raznolikosti važan su temelj za izgradnju bolje budućnosti, zbog čega JANAF nastoji stvoriti radno okruženje u kojem se zaposlenici osjećaju cijenjeni i motivirani. Potiču se međusobno razumijevanje i poštovanje bez obzira na kulturu, podrijetlo ili druge različitosti, a takvo poticajno poslovno okruženje dovodi do inovativnijeg pristupa poslovanju. Zaposlenici su zaštićeni od diskriminacije u skladu s internim politikama, aktima i pravilnicima.
Suočavanje s nedostatkom radne snage i odljevom stručnih kadrova nastaje uslijed otvorenosti tržišta rada. U slučaju ostvarenja rizika i gubitka stabilnosti kadrovske baze, poremetio bi se kontinuitet

poslovanja i narušila učinkovitost, kao i kvaliteta ponuđene usluge, što bi moglo negativno utjecati na JANAF-ove prihode i rashode. Smanjenje utjecaja zahtijevalo bi povećanje troškova zapošljavanja i osposobljavanja.
Teme vlastite radne snage u JANAF-u obuhvaćene su Kodeksom poslovnog ponašanja (Kodeks), Politikom integriranog sustava upravljanja i Politikom društvene odgovornosti, koja slijedi smjernice društveno odgovornog poslovanja prema ISO 26000:2010. Pokazatelji naknade za nadležne pozicije definirani su Politikom primitaka Uprave i Nadzornog odbora.
U pogledu vlastite radne snage, prema Kodeksu, Društvo je usredotočeno na omogućavanje rada u zdravoj, sigurnoj i ugodnoj radnoj okolini, kao i na poštivanje prirodne i kulturne razlike među ljudima. Promiče se jednakost i zabranjuje diskriminacija na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, političkog ili drugog uvjerenja, dobi, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, vjere, jezika, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Kodeksom se nalaže da svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh te da se različitost prihvaća, a fizičko i emocionalno zlostavljanje izričito je zabranjeno. Poštivanje obveza Kodeksa odgovornost je svakog zaposlenika, koji su dužni prijaviti radnje koje spadaju među njegove povrede.
Radni uvjeti i sigurnost dodatno su definirani Pravilnikom o radu kojeg je Kodeks sastavni dio, Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o posebnim uvjetima rada. Uz navedene pravilnike, JANAF je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, njegovim provedbenim propisima i međunarodnoj normi ISO 45001:2018 uspostavio sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, minimizirajući ostvarivanje potencijalnih negativnih učinaka na zaposlenike u radnom okruženju.
Politika integriranog sustava upravljanja zajedno sa sustavom upravljanja osigurava JANAF-ovo ispunjavanje obveza prema zaposlenicima, eliminaciju ili smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje i sigurnost te razvoj kompetencija, motivacije zaposlenika, razvijanje komunikacije i sudjelovanje zaposlenika s poticanjem stalnog osobnog razvoja.
Politikom društvene odgovornosti JANAF iskazuje svjesnost vlastite odgovornosti i utjecaja na radnu okolinu, ali i zajednicu, zbog čega održava sustav upravljanja društvenom odgovornošću, poštujući interese zaposlenika uz ostalo. Politikom JANAF potvrđuje da u svom poslovanju prepoznaje važnost poštivanja ljudskih prava te da se pridržava međunarodno priznatih normi i instrumenata, poput vodećih načela UN-a o poslovanju. U skladu s ciljevima Europske unije, JANAF poštuje važeće norme koje se vežu uz trgovinu ljudima, prisilni i dječji rad.
Društvo ima usvojenu Politiku primitaka članova Uprave i Nadzornog odbora JANAF-a za razdoblje 2024.- 2027. Primjenom Politike primitaka potiče se održivo poslovanje koje akceptira sve rizike, uključujući i ESG rizike, u odnosu na koje Uprava i zaposlenici teže pozitivnom učinku svojih aktivnosti. Ocjena uspješnosti realizacije ciljeva, uključujući i ESG ciljeve, može utjecati na primitke.

U cilju osiguravanja transparentnosti i odgovornog upravljanja, Društvo svake godine objavljuje Izvješće o primicima članova Uprave i Nadzornog odbora. Sustav nagrađivanja temelji se na zakonskim propisima i odlukama Vlade Republike Hrvatske, a fiksna i varijabilna primanja članova Uprave definiraju se u skladu s kriterijima koji odražavaju prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Fiksni dio primitaka članova Uprave predstavlja plaću izraženu u bruto I. iznosu, a varijabilni se dio može odobriti kao godišnja nagrada isključivo u slučaju ostvarene dobiti Društva, sukladno kriterijima za stimulativno nagrađivanje koje utvrđuje Nadzorni odbor.
Za provedbu Kodeksa i Politika zadužena je Uprava.
JANAF drži do komunikacije i socijalnog dijaloga sa zaposlenicima, kao i uvažavanja njihovih očekivanja pri donošenju odluka, u skladu s čime Uprava otvoreno pristupa suradnji s predstavnicima sindikata i Radničkog vijeća s kojim održava redovitu komunikaciju.
Uprava sudjeluje na skupovima Radničkog vijeća te odgovara na pitanja zaposlenika i podnosi izvještaj o stanju Društva, čijim zapisnicima zaposlenici mogu pristupiti putem intraneta.
U pogledu sindikata, Samostalni sindikat radnika energetike, kemije i nemetala Hrvatske i Sindikat naftnog gospodarstva reprezentativni su za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora na razini poslodavca, u skladu s Rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti.
Sindikati i Radničko vijeće aktivno su uključeni u dijalog o temama kao što su prava zaposlenika, plaće, naknade za zaposlenike, radno vrijeme, organizacijski ustroj te raznolikost i jednake prilike. Prate se znatne promjene koje se odvijaju unutar i izvan JANAF-a, s fokusom na gospodarsku situaciju, stopu zaposlenosti i druge gospodarske, ekonomske i geopolitičke pokazatelje, sve u svrhu djelovanja po interesu zaposlenika kroz partnersku suradnju s poslodavcem.
Društvo se za sva pitanja, prije donošenja odluke važne za položaj zaposlenika, dužno savjetovati s Radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te Radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj zaposlenika, sve sukladno Zakonu o radu. Sindikati su Statutom Društva ovlašteni podnositi primjedbe ili prijedloge Upravi Društva vezane uz ostvarivanje i zaštitu prava zaposlenih.
Kolektivni ugovor na snazi, potpisan u prethodnom izvještajnom razdoblju, poboljšao je materijalna i ostala prava zaposlenika te se njime JANAF obvezuje pravodobno, a najmanje jednom u tri mjeseca, obavijestiti sindikate o broju i razlozima sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme i ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada. Sindikati i Radničko vijeće također su redovno obaviješteni o rezultatima procjene uspješnosti, nagradama, napredovanjima i priznanjima s rezultatima prikazanim na grupnoj razini po skupinama zaposlenika na kraju svakog procjenjivačkog razdoblja, od strane Sektora pravnih poslova i ljudskih resursa koji obrađuje i analizira individualne rezultate zaposlenika.

Posebna se pažnja pridaje suradnji sa zaposlenicima i njihovim predstavnicima na području zdravlja i sigurnosti na radu, odnosno informiranju i savjetovanju u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i općim propisima o radu.
Zaposlenici međusobno biraju vlastite predstavnike, odnosno povjerenike za zaštitu na radu, koji zatim biraju svog koordinatora. Povjerenik sudjeluje u svim aktivnostima koje se provode u JANAF-u s ciljem zaštite života i zdravlja zaposlenika, sa zaduženošću zaštite interesa zaposlenika na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te nadzire primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
Na sjednicama Povjereništva radnika za zaštitu na radu komunicira se o svim aktivnostima i mjerama o zaštiti zdravlja zaposlenika i sigurnosti na radu u JANAF-u, na kojima mogu sudjelovati i predstavnici poslodavca. Zapisnici sa sjednica javno su dostupni svim zaposlenicima na intranet stranici te se zaposlenicima redovito i putem e-mail obavijesti dostavljaju informacije o sjednicama Povjereništva.
Odlukama Uprave JANAF-a djeluje Odbor za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo poslodavca za unapređenje zaštite na radu. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu, informiranje i osposobljavanje u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost zaposlenika. Odbor čine ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, stručnjak zaštite na radu, izabrani specijalist medicine rada i koordinator povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Poštivanje obveza u vezi s radnim odnosom osobna je i profesionalna odgovornost svih zaposlenika, koji su se dužni pridržavati svih pravila i prijaviti radnje koje spadaju u povrede. Tijekom 2024. godine doneseni su Poslovnik o radu Povjerenstva za utvrđivanje povreda Kodeksa poslovnog ponašanja i povreda obveza iz radnog odnosa, Pravilnik o ovlastima i postupanju povjerljivog savjetnika za dostojanstvo i Pravilnik o ovlastima i postupanju Osobe za nepravilnosti kojima se mogu izraziti zabrinutosti. Prijave se mogu podnijeti nadležnim funkcijama u Društvu, nadređenim zaposlenicima ili Sektoru pravnih poslova i ljudskih resursa, ovisno o vrsti povrede.
Stupanjem na snagu Pravilnika o ovlastima i postupanju Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo, zaposlenici JANAF-a imenovani kao Povjerenici za etiku postali su Povjerljivi savjetnici za dostojanstvo.
Sektor Pravnih poslova i ljudskih resursa nadležan je za pokretanje postupka utvrđivanja povreda Kodeksa poslovnog ponašanja Društva ili obveza iz radnog odnosa, a direktor navedenog Sektora po primitku prijave, osim u slučaju blažih povreda obveza iz radnog odnosa glede kojih nadređeni radnik izriče pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa, saziva Povjerenstvo radi utvrđivanja činjeničnog stanja. Povjerenstvo svoje odluke donosi većinom glasova svih članova te je dužno u primjerenom roku, ne dužem od 30 dana od zaprimanja prijave, donijeti mišljenje o utemeljenosti prijave te Upravi predložiti izricanje odgovarajuće stegovne mjere ili odbaciti prijavu. Na temelju dostavljenog mišljenja Povjerenstva o utemeljenosti prijave, Uprava svojom odlukom određuje i izriče mjeru, odnosno, pokreće odgovarajući

postupak utvrđen zakonom, drugim propisom ili internim aktom Društva. Vrste stegovnih mjera ovise o okolnostima pojedinog slučaja.
Pravilnikom o ovlastima i postupanju povjerljivog savjetnika za dostojanstvo uređuje se način postupanja povodom pritužbi u vezi zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja i drugih povreda dostojanstva proizašlih iz nepoštivanja Kodeksa poslovnog ponašanja Društva. Područje nadležnosti povjerljivog savjetnika za dostojanstvo obuhvaća ispitivanje i rješavanje svake pritužbe koja se odnosi na ponašanje koje predstavlja povredu dostojanstva radnika, diskriminaciju, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, segregaciju i ponašanje koje nije u skladu s glavom IV. Kodeksa poslovnog ponašanja Društva (svi oblici fizičkog i emocionalnog zlostavljanja i nasilnog ponašanja). Zaposlenik JANAFa može podnijeti pritužbu Povjerljivom savjetniku za dostojanstvo ili Poslodavcu. Podnositelju pritužbe Društvo će osigurati anonimnost i zaštitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja. Pravilnikom se predviđa da će Povjerljivi savjetnik za dostojanstvo bez odgode, a najkasnije u roku od četiri dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu, donijeti zaključak kojim će utvrditi osnovanost pritužbe, odnosno, postojanje povrede te predložiti Upravi mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka povrede, ako utvrdi da ona postoji, a sve u skladu sa Zakonom o radu.
Način rada Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo i postupak ispitivanja pritužbe propisani su internim aktom o ovlastima i postupanju povjerljivog savjetnika za dostojanstvo, a postupak prijave nepravilnosti i žalbi definiran je Pravilnikom o ovlastima i postupanju Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika strogo su povjerljivi i svatko tko u dobroj vjeri prijavi bilo kakav oblik nepravilnosti u poslovanju Društva bit će zaštićen u skladu s Kodeksom poslovnog ponašanja.
Zaposlenicima su otvoreni kanali za pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja te pritužbe vezane za zaštitu od diskriminacije, koje se mogu podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Pisani oblik uključuje svaki oblik komunikacije koji osigurava pisani zapis, kao što je putem elektroničke pošte ([email protected], etika\[email protected], etika\[email protected]) ili putem poštanske pošiljke na adresu sjedišta Društva, uz naznaku "Za Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo - ne otvarati" o kojima su svi zaposlenici obaviješteni.
U izvještajnom razdoblju Društvo je sukladno primjenjivim zakonskim propisima imenovalo Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo muškog i ženskog spola te je prijavitelj slobodan izabrati kojoj osobi će se obratiti. Povjerenik ocjenjuje osnovanost prijava i pritužbi te o njima postupa sukladno internim Pravilnicima i odredbama Kodeksa poslovnog ponašanja Društva te o poduzetim radnjama izvješćuje Upravu Društva.
Djelotvornost mehanizma procjenjuje se pravovremenošću postupanja, zaštitom prijavitelja i konkretnosti poduzetih mjera. Analiziraju se broj i vrsta zaprimljenih prijava, vrijeme odgovora te ishod svakog slučaja, uključujući poduzete mjere. Povjerljivi savjetnik i ostali definirani mehanizmi osiguravaju i podržavaju dostupnost kanala na radnom mjestu.

Svi zaposlenici JANAF-a ostvaruju istu razinu prava iz Kolektivnog ugovora. Zaposlenici koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju ista prava kao i zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu glede odmora između uzastopna dva radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Zaposlenici koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju materijalna prava iz radnog odnosa u obujmu koji odgovara fondu sati punog radnog vremena, osim prava na plaću, naknadu plaće te nagrade po osnovi sustava nagrađivanja individualnog doprinosa zaposlenika ostvarenom uspjehu u poslovanju Društva. Ustupljeni zaposlenici ostvaruju istu razinu prava kao i zaposlenici JANAF-a.
Sukladno Pravilniku o radu, ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Zaposlenici koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme imaju sva prava i obveze kao i zaposlenici s istim ili sličnim kompetencijama koji obavljaju iste ili slične poslove, a koji su sklopili ugovor na neodređeno vrijeme. Prema odredbama Zakona o radu, ugovor o radu zaposlenika prestaje kada zaposlenik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore.
U Društvu aktivno djeluju četiri sindikata, uz kontinuirano jačanje socijalnog dijaloga. Redovito se održavaju sastanci s predstavnicima radnika te su osigurani dodatni resursi za rad radničkih vijeća i sindikalnih predstavnika, čime se osnažuje institucionalna podrška organiziranju zaposlenika i kolektivnom pregovaranju.
Svi zaposlenici rade unutar ugovorenog radnog vremena. Zaposlenici s uredskim poslovima imaju omogućeno fleksibilno i klizno radno vrijeme te rad od kuće u suglasnosti s nadređenim osobama, kojima se dopušta prilagodba individualnim potrebama zaposlenika, posebno u slučajevima obiteljskih obveza, prijevoza ili zdravstvenih razloga. Zaposlenici također imaju mogućnost nadoknade radnog vremena tijekom tekućeg mjeseca. Zaposlenici na terminalima rade u smjenskom radu podijeljenom na tri radne smjene. Zaposlenici imaju dogovorene rasporede na razini godine, o kojima su unaprijed obaviješteni te kojim se omogućuje pravovremeno planiranje za privatni život. Uvjeti osiguravanja ravnoteže poslovnog i privatnog života za smjenske zaposlenike ograničeni su uz poštivanje svih obveza definiranih materijalnim i nematerijalnim pravima smjenskog rada.
Povezano s ravnotežom života, JANAF se pozicionirao kao jedna od vodećih kompanija u Hrvatskoj u provedbi obiteljski i socijalno odgovornih politika. Budući da JANAF kroz različite mjere i aktivnosti pruža potporu u uspostavljanju ravnoteže poslovnog i privatnog života, nositelj je naprednog MAMFORCE Company Standard u kategoriji CHANGE (posvećenost promjenama). Sukladno MAMFORCE akcijskom planu, usvojene su mjere koje zaposlenicima JANAF-a olakšavaju usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza, osiguravaju uvjete za razvoj karijere i poboljšanje kvalitete svakodnevnog života te doprinose stvaranju poticajnog poslovnog okruženja. Poseban naglasak stavljen je na razvoj i interno napredovanje kroz mentorske i coaching programe, s ciljem osnaživanja srednjeg menadžmenta za uvođenje promjena

u području osvještavanja obiteljske odgovornosti i promicanja rodne jednakosti. Dokaz tome su obiteljski dopusti, odnosno roditeljske naknade koje JANAF pruža zaposlenicima povrh obveza uspostavljenih zakonskom regulativom.
S trendom težeg pronalaska zaposlenika sa specifičnim kompetencijama, odnosno, određenih struka i kvalifikacija JANAF upravlja putem projekta employer brandinga. Projekt cilja pozicionirati JANAF kao poželjnog poslodavca kako bi se privukla nova radna snaga s vrhunskim talentima, ali i zadržali trenutni ključni zaposlenici. JANAF stvara poticajno okruženje koje pruža benefite, kontinuirano unapređuje internu komunikaciju sa zaposlenicima i radi na njihovom razvoju. Osim internim mjerama, JANAF se promovira na tržištu rada sudjelovanjem na različitim sajmovima karijera, sve u svrhu unapređenja ljudskih potencijala koje posljedično dovodi i do boljih poslovnih rezultata.
Ukupan broj zaposlenih u JANAF-u na 31.12.2024. godine bio je 441, što je za 6 više u odnosu na godinu prije, odnosno, 1,36%. Od ukupnog broja 77,1% su zaposlenici, a 22,9% zaposlenice.
| Zaposlenici po ugovoru o radu | Muškarci | Žene | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Stalno zaposleni | 339 | 101 | 440 |
| Privremeno zaposleni | 1 | 0 | 1 |
| Zaposleni s nezajamnčenim brojem radnih sati | 0 | 0 | 0 |
| Ukupan broj zaposlenika | 340 | 101 | 441 |
| Zaposlenici po radnom vremenu | Muškarci | Žene | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Zaposleni na puno radno vrijeme | 338 | 98 | 436 |
| Zaposleni na nepuno radno vrijeme | 2 | 3 | 5 |
| Radnici koji nisu u radnom odnosu poduzeća | Muškarci | Žene | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Broj agencijskih radnika | 4 | 3 | 7 |
| Broj samozaposlenih osoba | 0 | 0 | 0 |
Sukladno godišnjem planu zapošljavanja, tijekom 2024. godine zaposleno je 19 zaposlenika, a otišlo je 14 zaposlenika. Od zaposlenika koji su napustili JANAF, 5 ih je dobrovoljno napustilo Društvo, a 9 zbog umirovljenja, smrti ili zbog otkaza. Prema tome, stopa fluktuacije u 2024. godini iznosila je 3% te predstavlja smanjenje u odnosu na 2023. godinu, kada je iznosila 4,8%. Stopa fluktuacije izračunata je podjelom zaposlenika koji su napustili JANAF u 2024. godini s ukupnim brojem zaposlenika.

Svi su zaposlenici obuhvaćeni kolektivnim ugovorom te ostvaruju istu razinu prava. Također, svi zaposlenici imaju pravo na obiteljski dopust, kojeg je u 2024. godini iskoristilo 5% zaposlenica i 4% zaposlenika. Dobro uspostavljene politike odgovornosti prema zaposlenicima i obitelji potvrđuju se rezultatom od stopostotnog povratka na posao nakon isteka obiteljskog dopusta te stopostotnog zadržavanja zaposlenika koji su koristili dopust 12 i više mjeseci nakon povratka na posao.
| Obiteljski dopust | Muškarci | Žene |
|---|---|---|
| Postotak zaposlenika koji su iskoristili obiteljski dopust |
4% | 5% |
| Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena |
1 | 1 |
| Dopust zbog njege djeteta | 2 | 2 |
JANAF cilja održati visoku razinu stalnih zaposlenika, privući nove talente u svoju radnu snagu, ali i zadržati postojeće ključne zaposlenike pružanjem zadovoljavajućih i motivirajućih uvjeta.
Jedan od JANAF-ovih prioriteta je kontinuirana provedba mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, čime se smanjuje izloženost zaposlenika opasnostima, štetnostima i naporima te sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom.
Poslovanje se održava u skladu s regulativom Republike Hrvatske koja uređuje područje zaštite na radu, sve s ciljem zaštite zdravlja zaposlenika i sigurnosti na radu. Svi su zaposlenici, u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu, dužni sudjelovati u provedbi zaštite na radu te prijaviti svaku pojavu za koju smatraju da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu. JANAF je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, njegovim provedbenim propisima i međunarodnoj normi ISO 45001:2018 implementirao sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu za sve lokacije na kojima obavlja rad te je u 2024. godini obavljena recertifikacija sustava.
JANAF je osigurao sigurne i zdrave uvjete rada, procijenjeni su rizici u radu i propisane su mjere njihove eliminacije i smanjenja kao i prevencije ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom, putem nadzora, zaštite, mjerenja, izvještavanja i analiziranja. Od svih poslovnih partnera, korisnika usluga, dobavljača roba i usluga te izvođača radova traži se zadovoljavanje kriterija osiguranja kvalitete, zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti koje je postavio JANAF.
Prevencija rizika primjenjuje se na sve zaposlenike JANAF-a. Uzimaju se u obzir poslovi i njihove specifičnosti te se za sva radna mjesta u JANAF-u provodi postupak procjenjivanja rizika, u skladu s

matricom procjene rizika prema dva temeljna opća kriterija za utvrđivanje razine rizika (vjerojatnost, posljedica). Procjena je ključni instrument za provođenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Postupak izrade procjene rizika zakonski je reguliran, a obuhvaća utvrđivanje razine opasnosti, štetnosti i napora za nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti povezanih s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika. Procjenjivanje rizika je kontinuirana aktivnost inženjerskog kadra na lokacijama i ima za cilj trajno usuglašavanje poduzetih mjera sa zahtjevima vezanim uz očuvanje sigurnosti i zdravlja na radu.
Ovisno o razini procijenjenog rizika na radnom mjestu, planiraju se i provode preventivne mjere, čiji je cilj eliminirati ili minimalizirati postojeći rizik, a u isto vrijeme ne stvarati nove opasnosti. Određivanje preventivnih mjera obuhvaća tehničke mjere koje eliminiraju ili smanjuju opasnost na njihovom izvoru (automatizacija i mehanizacija radnih procesa), kolektivnu zaštitnu opremu, organizacijske mjere, osobnu zaštitnu opremu. U fazi primjene planiranih mjera određuje se osoba odgovorna za nadzor pravilne primjene odabranih mjera, provedbe obuke za primjenu planiranih mjera i stalnog provođenja mjera, kako bi se osigurala prihvatljiva razina rizika.
U postupak procjene rizika uključeni su ovlaštenici za provođenje mjera zaštite na radu, povjerenici zaposlenika i sami zaposlenici. Takav kolektivan pristup cilja utvrditi rizik povezan s mjestom rada, vrstom poslova i mogućim promjenama koje mogu utjecati na sigurnost i zdravlje, uz zaštitne i preventivne mjere i aktivnosti u svakom radnom postupku. Svi su zaposlenici JANAF-a na temelju procjene rizika osposobljeni za rad na siguran način. Svoje poslove obavljaju s dužnom pažnjom, vodeći računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i o sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih zaposlenika. Pravo svakog zaposlenika je odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje te za takvo postupanje ne smije trpjeti štetne posljedice.
Prevencija i procjenjivanje rizika uključeni su u politiku JANAF-a, ne samo radi sprečavanja ozljeda na radu i izbjegavanja sankcije zbog zapostavljanja zaštite na radu, nego prvenstveno zbog bolje radne motivacije zaposlenika, njihove veće sigurnosti i dobrobiti (well-being) na poslu.
U cilju zaštite zaposlenika JANAF-a na terminalima, koji su izloženi mogućim utjecajima nafte i naftnih derivata, primjenjuju se najbolje tehničke i osobne mjere zaštite kako bi se utjecaj smanjio na najmanji mogući minimum.
Direktan kontakt s naftom ograničen je zbog sustava zatvorenog tipa kojim upravlja JANAF, a najveću opasnost na lokacijama poslovanja predstavljaju zapaljive tekućine. Kako bi se opasnost svela na minimalnu moguću razinu, zaposlenici na terminalima prolaze godišnju provjeru sposobnosti rukovanjem zapaljivim tekućinama uz izvršavanje vatrogasnih vježbi. Uzročno tome, također se provode periodične provjere sustava gašenja požara i njihovo održavanje. Dodatne sigurnosne mjere uključuju kontrolu ulaza i izlaza s terminala, osiguravanje osobne zaštitne opreme, smanjivanje izloženosti radnika i vođenje registra potencijalno opasnih situacija kako bi se rizici prepoznali i problemi mogli sustavno riješiti. Ako je

riječ o riziku koji se ne može u potpunosti eliminirati, provodi se kombinacija mjera u svrhu ograničavanja rizika.
Nadalje, spremnici za skladištenje nafte i naftnih derivata, oprema i cjevovodi opremljeni su tehničkim mjerama koji minimaliziraju emisije. Na Terminalu Omišalj i Terminalu Žitnjak provodi se aditiviranje derivata sukladno recepturama vlasnika, koje se obavlja automatiziranim inline sustavom, a zaposlenici koji postupaju s kemikalijama educirani su sukladno zakonskim obvezama. Vlasnici aditiva i derivata dostavljaju ovjerene i ažurirane sigurnosno-tehničke listove svih kemikalija koje se koriste na terminalima u svrhu aditiviranja derivata, s tim da su također dostupni svim zaposlenicima na intranetu.
JANAF je sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada definirao sve poslove s posebnim uvjetima rada na lokacijama Društva, kao i posebne uvjete koje moraju ispunjavati zaposlenici raspoređeni na te poslove te rokove za ponovnu provjeru zdravstvene sposobnosti. Poslove s posebnim uvjetima rada, zbog sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje zaposlenika, mogu obavljati samo osobe koje, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu životne dobi, spola, stručne spreme, zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti.
Sposobnost zaposlenika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada u pogledu zdravstvenog stanja ili psihičke sposobnosti utvrđuje se prije početka rada na tim poslovima (prethodni pregled), a ponovo se provjerava prije isteka propisanog roka (periodični pregled), odnosno kada to zatraži poslodavac ili ocijeni odabrani specijalista medicine rada (izvanredni pregled).
Zaposlenici se, sukladno propisima, upućuju na pregled izabranom specijalistu medicine rada, s napomenom o naravi ili vrsti poslova koje obavljaju, mogućem utjecaju štetnosti s mjesta rada i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njihovih sposobnosti za obavljanje tih poslova, a sve sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (prema točkama predmetnog Pravilnika).
Zaposlenici koji pri obavljanju poslova koriste računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana upućuju se specijalistu medicine rada na pregled vida.
JANAF također kontinuirano provodi kampanju o štetnosti alkohola i drugih sredstava ovisnosti te stresu na radu ili u svezi s radom s ciljem podizanja svijesti zaposlenika o važnosti zdravlja. Zaposlenicima, ali i vanjskim izvođačima radova, poslovnim partnerima i ostalim suradnicima dostupne su brošure, leci i plakati s važnim informacijama o:
U izvještajnom razdoblju, zaposlenici JANAF-ova odjela Tjelesno tehničke zaštite i pripadnici Vatrogasne postrojbe JANAF-a sudjelovali su na 18. Općoj vježbi sigurnosne zaštite Luke Rijeka i Lučkog operativnog područja Omišalj – JANAF za provjeru sposobnosti primjene mjera i postupaka utvrđenih planom

sigurnosne zaštite od različitih prijetnji. Svi su sudionici iskazali pravodobnu reakciju i primjenu sigurnosnih mjera, što potvrđuje učinkovito upravljanje sigurnošću. Također, tijekom 2024. godine na svim su se terminalima održavale redovite vatrogasne vježbe i zajedničke vježbe pripravnosti za iznenadne događaje.
U cilju očuvanja zdravlja i povećanja zadovoljstva zaposlenika, JANAF osigurava sistematske preglede i dodatno zdravstveno osiguranje koje pokriva širi spektar zdravstvenih usluga. Organiziraju se radionice i praktične vježbe vezane uz zdravu prehranu i zdrav stil života, a zaposlenicima je na raspolaganju i psihološka pomoć kroz savjetovanja i stručnu podršku, čime se doprinosi prevenciji stresa i očuvanju dobrobiti zaposlenika.
JANAF dulji niz godina potiče i svim zainteresiranim zaposlenicima organizira rekreacijsko bavljenje različitim sportovima. Razne sportske aktivnosti putem MULTISPORT programa u 2024. godini koristilo je 116 zaposlenika.
Obuka o zdravlju i sigurnosti na radu provodi se u JANAF-u putem stručnih predavanja, distribucijom stručne literature, upućivanjem radnika na stručne edukacije te provođenjem osposobljavanja zaposlenika za praktičnu primjenu mjera zaštite koje su dužni primjenjivati tijekom rada.
Osposobljavanja se provode u skladu s godišnjim planom i programom osposobljavanja koji se izrađuje na temelju procjene rizika i obuhvaća sve opasnosti, štetnosti, odnosno, napore utvrđene procjenom, a uključuje i načine otklanjanja, odnosno, umanjivanja svih tih rizika.
U JANAF-u se provode sljedeće vrste obuka zaposlenika: osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje i usavršavanje ovlaštenika i povjerenika za zaštitu na radu, osposobljavanje za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, osposobljavanje za provedbu evakuacije i spašavanja, osposobljavanje za pružanje prve pomoći zaposlenicima na radu te različita stručna osposobljavanja.
JANAF s vlastitim inženjerskim kadrom provodi osposobljavanja za rad na siguran način i osposobljavanja za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, što uključuje gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom sukladno Programu osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način i Priručniku za osposobljavanje radnika za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara.
Stjecanje stručnih sposobnosti i polaganje stručnih ispita (stručna osposobljavanja) regulirani su nacionalnim propisima Republike Hrvatske.
Sustavom upravljanja zdravljem i sigurnošću JANAF-a, koji je razvijen u skladu sa zakonskim propisima, obuhvaćeno je 1,56% zaposlenika. Ozljede u poslovnim procesima su minimalne, od kojih su se one evidentirane u 2024. godini odnosile na ozljede povezane s putovanjem na posao i s posla ili je bila riječ o blagim porezotinama. JANAF kontinuirano procjenjuje rizike povezane s radnim procesom i provodi korektivne mjere u slučaju definiranja rizika, čime se osigurava stanje bez oboljenja povezanih s radom. Prikupljanje i obrada podataka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za sve zaposlenike evidentira se putem aplikacije WEB ZNR.
| Zdravlje i sigurnost na radu | 2024. |
|---|---|
| Broj smrtnih slučajeva | 0 |
| Broj ozljeda na radu o kojima se vodi evidencija | 4 |
| Stopa ozljeda na radu | 4,62 |
| Broj slučajeva oboljenja povezanih s radom o kojima se vodi evidencija |
0 |
| Broj izgubljenih dana | 134 |
JANAF kontinuirano radi na unapređenju sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu i minimiziranju broja ozljeda na radu.
JANAF brine o razvoju i napredovanju svojih zaposlenika, što pokazuje ulaganjem u edukaciju usmjerenu na osobni i profesionalni razvoj. U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, kontinuirana edukacija zaposlenika ključna je za održavanje konkurentnosti na tržištu, osiguranje performansi, povećanje motivacije i angažiranosti te postizanje poslovnih ciljeva. Radi se na reviziji postojećih vještina te osposobljavanju zaposlenika za stjecanje onih koje im nedostaju.
Kontinuirana edukacija zaposlenika kao ključna poslovna inicijativa Društva ostvaruje se putem digitalne platforme za upravljanje promjenama i razvoj kompetencija. Glavni fokus ove platforme je maksimalno iskorištavanje internog intelektualnog potencijala, izgradnja specifičnih znanja, nadogradnja postojećih kompetencija novim vještinama te primjena stečenih znanja. Istovremeno, platforma ima za cilj poboljšanje organizacijske kulture i međuljudskih odnosa te poticanje proaktivne odgovornosti za stručni i osobni razvoj zaposlenika.
U izvještajnom razdoblju, zaposlenici su iskoristili širok izbor edukacija za osobni i poslovni razvoj. Provodili su se leadership programi s fokusom na upravljačku edukaciju za rukovodeće pozicije, različiti programi tehničkih kompetencija i strateškog upravljanja koji su u trenutnim uvjetima sve važniji za održavanje uspješnosti Društva. Edukacijski programi pruženi zaposlenicima odnose se na projektni menadžment, internu komunikaciju, upravljanje, korporativnu kulturu i opće administrativne edukacije. Usmjerenost održivosti i odgovornog poslovanja poticana je edukacijama na temu zaštite okoliša, održavanjem wellbeing radionica osobnog rasta i razvoja zaposlenika te zdravlja na poslu kojom se ističe JANAF-ova briga

za dobrobit zaposlenika. Provedene su edukacije vezane uz antikorupciju i compliance kojima se dostiže visoka razina etičnosti u poslovanju. Osim navedenih područja, zaposlenicima su pružene obuke za korištenje različitih digitalnih alata i digitalnu transformaciju, nadogradnju jezičnih vještina putem tečajeva stranih jezika i specijalizirane interne teme vezane uz specifične poslovne procese poput financija i inženjerske stručne edukacije s ciljem održavanja i nadogradnje kompetencija zaposlenika.
Otvoreno se pristupa odnosu i mišljenju zaposlenika te se zaprimaju povratne informacije o provedbi promjena i uočavanju problema. Sredstva za edukacije planiraju se po sektorima po godišnjoj razini.
U svom poslovanju JANAF jednako postupa prema svima i nastoji stvoriti otvoreno i inkluzivno radno okruženje na kojem je svakom zaposleniku omogućeno raditi i razvijati svoje vještine, stjecati znanja i iskustva bez obzira kojoj skupini pripada. Načela ovih vrijednosti sastavnica su Kodeksa poslovnog ponašanja JANAF-a, čija je primarna svrha uputiti zaposlenike u način ponašanja koji je prikladan radnom okruženju i usklađen s moralnim i profesionalnim normama i vrijednostima.
Dokaz o uspješnosti upravljanja raznolikošću u poslovanju predstavlja nagrada za najbolju kompaniju u državnom vlasništvu za raznolikost i uključivost u sklopu Inc.Q BEST Inclusive Employer nagrade. Ona se odnosi na kompaniju u kojoj zaposlenici imaju osjećaj pripadanja te gdje svi imaju jednake prilike bez obzira na različitosti i gdje postoji međusobno razumijevanje i poštovanje bez obzira na kulturu i podrijetlo. Navedene smjernice omogućuju rast, razvoj, inovativniji pristup poslovanju i stvaraju poticajno poslovno okruženje. Predanost razvoju zaposlenika potvrđuje se nagradom Milenijalci, također u sklopu Inc.Q BEST Inclusive Employer nagrade, koja se dodjeljuje kompanijama koje osiguravaju profesionalni izazov uz zanimljive poslove, daljnji stručni i profesionalni razvoj, dobre kolegijalne odnose te odgovarajuću kompenzaciju i benefite.
U cilju sprječavanja nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu provode se mjere koje uključuju poboljšanje mehanizama za prijavu pritužbi, osposobljavanje rukovodstva za prepoznavanje i prevenciju neželjenih ponašanja te aktivnu ulogu Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo. Ove aktivnosti podržane su Pravilnikom o radu, internim aktima Društva, primjenom ISO standarda, redovitim edukacijama te jasno definiranim kanalima za prijavu i učinkovito rješavanje slučajeva.
U izvještajnom razdoblju 39% zaposlenika i 71% zaposlenica sudjelovalo je u redovitim pregledima uspješnosti i profesionalnog razvoja. Ukupno je odrađeno 12.581,3 sati edukacija, s prosječnim brojem od 105 sati po zaposleniku.
| Osposobljavanje | Žene | Muškarci | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Broj sati osposobljavanja po zaposleniku | 4665,8 | 7915,5 | 12581,3 |
| Prosječan broj sati osposobljavanja po zaposleniku | 46 | 60 | 105,0 |

Razvojnih i/ili obveznih edukacija, koje su održane preko digitalne platforme, u 2024. godini je bilo 13, što je pad u odnosu na prethodnu godinu s 52 edukacije.
U pogledu raznolikosti, zastupljenost žena na rukovodećoj razini JANAF-a iznosila je 45%, pri čemu je najviše rukovodstvo definirano kao jedna i dvije razine ispod administrativnih i nadzornih tijela.
| Rodna raspodjela na najvišoj rukovodećoj razini | ||
|---|---|---|
| Žene | 5 | |
| Muškarci | 6 | |
| Ukupno | 11 | |
| % Ž | 45% |
Omjer ukupne godišnje naknade za najbolje plaćenog pojedinca i prosjek godišnje ukupne naknade za sve zaposlenike (isključujući plaćenog pojedinca) je 4,93%. U izračun prosječnog bruto i godišnjeg primitka po zaposleniku uključeni su svi fiksni i varijabilni dijelovi plaće zaposlenih (osnovna plaća, dodaci na plaću za minuli rad, smjenski rad i drugi dodaci prema Kolektivnom ugovoru te nagrade prema programima nagrađivanja i aktima Društva), prigodni primici i primici u naravi te sve ostale isplate zaposlenicima temeljem akata Društva (naknade troškova prijevoza, jubilarne nagrade, potpore, dar djeci i sl.). Prosječni broj zaposlenika za pojedinu godinu izračunat je na temelju ukupnog broja sati u odnosu na maksimalno mogući broj sati rada pojedine godine po zaposlenom. U prosječni bruto i godišnji primitak najbolje plaćenog pojedinca uključeni su svi fiksni, varijabilni i neoporezivi primici. Razlika u plaći na temelju spola iznosila je 12% u 2024. godini.
Prema dobnim skupinama 56,46% zaposlenika spada u skupinu od 30 do 50 godina, 41,27% u starije od 50 te 2,27% u skupinu mlađih od 30.
| Podjela po dobi | ||
|---|---|---|
| Mlađi od 30 godina | 10 | |
| 30-50 godina | 249 | |
| Stariji od 50 godina | 182 |
Svi JANAF-ovi zaposlenici obuhvaćeni su socijalnom zaštitom u okviru javnih programa u odnosu na gubitak prihoda zbog velikih životnih događaja kao što su bolesti, ozljede na radu, roditeljski dopust ili umirovljenja. Zaposlenici primaju plaće veće od zakonski propisane minimalne plaće, koje su uređene prema sistematizaciji radnih mjesta podijeljenih prema četrnaest bodovnih grupa, kojima se definira postupno nagrađivanje, odnosno napredovanje.

Udio osoba s invaliditetom u 2024. godini iznosio je 2,7%.
U izvještajnom razdoblju Povjerljivi savjetnik za dostojanstvo zaprimio je dvije prijave, a Povjerljiva osoba zaprimila je osam prijava i postupala po tri prijave, dok je pet prijava odbacila. Povjerenstvo za utvrđivanje povreda Kodeksa poslovnog ponašanja i povreda obveza iz radnog odnosa u 2024. godini zaprimilo je 16 prijava te je postupalo po 11 prijava. Osoba za nepravilnosti u izvještajnom razdoblju zaprimila je dvije prijave.
U izvještajnom razdoblju nije bilo slučajeva diskriminacije, kao ni slučajeva kršenja ljudskih prava zaposlenika ili povreda međunarodno priznatih načela.
JANAF će raditi na tome da nastavi s razvojem internog napredovanja, obiteljske odgovornosti i važnosti rodne jednakosti.

U sklopu JANAF-ovih operacija, od terminala do naftovoda, postoje poslovi koje ne mogu obavljati vlastiti zaposlenici. Zbog toga su potrebni radnici koji nisu zaposlenici JANAF-a, ali doprinose operacijama Društva kao vanjski izvođači radova – građevinski radnici, zaštitari i dr. Specifične poslovne aktivnosti mogu predstavljati rizik po zdravlje i sigurnost te JANAF kontinuirano ulaže u mjere zaštite i sigurnosti izvođača radova.
Sustavno se upravlja sigurnošću na radu, poštuju radna prava te se odgovorno ponaša prema vanjskim izvođačima i poslovnim partnerima. Osiguran je rad u sigurnim uvjetima u skladu sa zakonskim propisima i internim pravilnicima koji postavljaju jasne zahtjeve i pravila ponašanja na JANAF-ovim gradilištima i terminalima. JANAF-ovi inženjeri sigurnosti nadziru gradilišta, izvođačima se daju sigurnosne upute prevedene na više jezika te se nadziru i kontroliraju uvjeti rada i dosljednost u poštivanju i provedbi pravila sigurnosti i zaštite.
Tema izvođača radova u JANAF-u obuhvaćena je Kodeksom poslovnog ponašanja za poslovne partnere (Kodeks) i Politikom društvene odgovornosti, koja slijedi upute društveno odgovornog poslovanja prema ISO 26000:2010.
Kodeks se zasniva na poštivanju temeljnih ljudskih prava i načela etičnosti, humanosti, odgovornosti i transparentnosti. Izričito se zabranjuju ponašanja koja se mogu okarakterizirati kao kazneno djelo, odnosno promiče se važnost pridržavanja relevantnih zakona i propisa iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša. Poslovni partneri dužni su poštivati ljudska prava i temeljne slobode, pridržavati se načela ravnopravnosti svih ljudi, postupati u skladu sa zakonskim odredbama i ostalim pozitivnim pravnim propisima te upoznati svoje radnike s odredbama Kodeksa.
U slučaju nepravilnosti ili povreda Kodeksa, JANAF treba biti obaviješten u što kraćem roku, a primjedbe vezane za etička pitanja, prijavu neetičnog ponašanja ili nepravilnosti tijekom poslovanja s JANAF-om mogu se dostaviti poštom ili elektroničkom poštom ([email protected]) Sektoru nabave. Osim izvođača radova, Kodeks u sklopu svojih odredbi obuhvaća i dobavljače koji moraju postupati u skladu s njime.
Zaštita i sigurnost na radu izvođača radova također se reguliraju Pravilnikom o zaštiti na radu, čija se kakvoća očituje Sustavom upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu, uspostavljenim u skladu s ISO 45001:2018 prema Zakonu o zaštiti na radu.
Prema Politici društvene odgovornosti JANAF poštuje interese svojih poslovnih partnera, to jest izvođača radova. Društvo potvrđuje da uzdržava važnost poštivanja ljudskih prava u poslovnim odnosima, odnosno

da očekuje od partnera da se pridržavaju međunarodno priznatih normi i instrumenata, kao što bi bila vodeća načela UN-a o poslovanju i važeće norme koje se vežu uz trgovinu ljudima, prisilni i dječji rad.
Za provedbu Kodeksa poslovnog ponašanja za poslovne partnere i Politike zadužena je Uprava.
Nadležne organizacijske jedinice komuniciraju izravno s poslovnim partnerima, konkretnije, izvođačima radova, preko elektroničke pošte i sastanaka. Izravno se surađuje s radnicima, bez posrednika ili zastupnika, čime se osigurava jasnoća u prenošenju zahtjeva. Prilikom sklapanja ugovora navode se osobe za kontakt s izvođačima radova ili pružateljima usluga, a za ostvarivanje suradnje nerijetko je zaduženo više osoba, odnosno direktor ili osoba iz sektora za radove ili usluge koje traži pojedini sektor.
U kontekstu izvođača radova, suradnja započinje u fazi planiranja i ugovaranja usluga/radova, nastavlja se tijekom izvedbe radova ili pružanja usluga, a završava nakon isporuke ili dovršetka radova i pružanja usluga kroz evaluaciju ispunjenja ugovornih obveza. Učestalost komunikacije varira ovisno o vrsti suradnje, no u pravilu je riječ o kontinuiranom kontaktu, osobito tijekom aktivnih faza projekta, s redovitim tjednim ili mjesečnim izvještajima, sastancima i koordinacijama koje služe za praćenje napretka, rješavanje operativnih pitanja te osiguravanje usklađenosti s propisanim standardima kvalitete, sigurnosti i održivosti.
Postupak prijave nepravilnosti vrijedi za izvođače radova, kao i za vlastite zaposlenike, što je opisano u poglavlju 3.1. Vlastita radna snaga.
Odnos s poslovnim partnerima definiran je Kodeksom poslovnog ponašanja za poslovne partnere te se sve njegove stavke i odredbe također odnose na izvođače radova. Zbog toga JANAF osigurava njegovu dostupnost i pristupačnost na službenoj stranici, intranetu i oglasnim pločama s prijevodima na hrvatskom i engleskom jeziku. Kodeksom se poziva na poštivanje ljudskih prava, a u ugovorima i dokumentaciji propisano je sve čega se radnici trebaju pridržavati. Ugovorom se definiraju odnosi iz radnih prava te pokrivaju elementi kojim se izvođačima radova stavlja obveza poštivanja uvjeta za rad na siguran način i uvjeta na terminalima. Od poslovnih se partnera zahtijeva da su radnici prijavljeni, da imaju osiguranu plaću, da se poštuju ljudska prava i temeljne slobode.
Predanost održavanju visoke razine zaštite na radu JANAF jamči postupcima i procedurama koje se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za potrebu stranih radnika sigurnosne su upute prevedene na pet jezika, a svako gradilište ima ovlaštenike koji te upute moraju primjenjivati. Sigurnosne brošure su personalizirane i prilagođene za svaki terminal posebno, a služe kao sredstvo za djelotvorno obavješćivanje radnika vanjskih izvođača radova, vanjskih korisnika i svih posjetitelja Društva koji ulaze u

krug lokacija Društva. Na brošuri su navedeni rizici, opasnosti na radu, kao i svi izvori fizikalnih, kemijskih i drugih štetnosti. Brošure na jasan i informativan način daju pregled svih bitnih informacija vezanih uz terminal kako bi se korisnik upoznao s bitnim pravilima ponašanja tijekom boravka na terminalu.
U slučajevima kada se na bilo kojem gradilištu nalazi više od dva izvođača, JANAF ima dužnost osiguravanja prisutnosti koordinatora, odnosno inženjera sigurnosti koji provodi propisane aktivnosti. Vrše se nadzori i kontrole i rade provjere nad vanjskim izvođačima radova. Od radnika se traži da zadovoljavaju uvjete, poštuju zakonske propise i da predaju dokaze o radu na siguran način, posebno u fazi izrade projekta kada se uključuju pitanja sigurnosti. Tijekom navedene faze izvođači radova ne mogu započeti s radom prije nego li ispune zahtjeve, dostave potrebnu dokumentaciju vezanu za liječničke preglede, obuci o zaštiti od požara i ostalo.
Prije početka obavljanja radnih aktivnosti inženjer sigurnosti i zaštite na radu na lokacijama provodi osposobljavanje vanjskih radnika, koji se tom prilikom upoznaju s pravilima sigurnosti i načinom ponašanja na terminalima Društva, kao i sa svim potencijalnim opasnostima i štetnostima kojima mogu biti izloženi kod obavljanja radnih operacija na terminalima. Nakon provedenog osposobljavanja vanjskih izvođača radova izrađuje se i Zapisnik o osposobljenosti vanjskih izvođača radova.
Nadzire se rad vanjskih izvođača, primjedbe se dokumentiraju te se zahtijeva usklađivanje s propisanim mjerama zaštite. JANAF kontinuirano provodi edukacije i povećanja svijesti i odgovornosti vanjskih izvođača radova o sigurnosnim i zaštitnim procedurama.
U 2024. godini nije bilo smrtnih slučajeva koji se odnose na izvođače radova, a zabilježene su 4 ozljede na radu o kojima se vodi evidencija. JANAF cilja broj ozljeda izvođača radova i dalje održati na manje od 5 na 1.000.000 sati rada i kontinuirano educirati i povećavati odgovornost o zaštitnim procedurama.
Nije bilo slučajeva kršenja ljudskih prava u vezi s izvođačima radova, niti povezanih sankcija i kazni.

JANAF kao infrastrukturna građevina, koja se linijski proteže u dužni 631 km kroz Republiku Hrvatsku, uspostavlja odnose s raznim dionicima lokalne zajednice. Transportno-skladišni sustav JANAF-a obuhvaća terminale smještene na 5 lokacija u Hrvatskoj, trasu naftovoda koja prolazi kroz 9 županija te sjedište u Zagrebu te utječe na lokalne zajednice. Poslovne aktivnosti vezane su uz sva navedena područja te JANAF s lokalnim zajednicama surađuje kroz različite aktivnosti, projekte i komunikaciju temeljenu na zakonskim obvezama, primjenjujući pritom načela društvene odgovornosti. Provodi se direktna suradnja s vlasnicima i posjednicima zemljišta gdje prolaze trase naftovoda, pogotovo tijekom sanacije samih cjevovoda zbog čega se JANAF dosljedno pridržava prava služnosti. U svrhu ostvarivanja pozitivnih učinaka na okruženje unutar kojeg djeluje, JANAF također održava stručnu suradnju s obrazovnim i znanstvenim institucijama.
JANAF kontinuiranim procjenama vlastitog učinka i utjecaja nastoji prilagoditi vlastite politike i prakse te se na što adekvatniji način prilagoditi stvarnim potrebama lokalnih zajednica.
JANAF s vlasnicima, odnosno, posjednicima zemljišta sklapa sporazume o naknadi štete prilikom radova na trasi/sanaciji cjevovoda. Sporazumi se sklapaju temeljem procjene ovlaštenog sudskog vještaka poljoprivredne struke. Izvanknjižna stvarna prava upisuju se u zemljišne knjige kako bi zajedno s katastrom odražavale činjenično stanje na terenu. Pravo stvarne služnosti uspostavljeno je duž trase.
JANAF s lokalnim zajednicama surađuje kroz različite aktivnosti, projekte i komunikaciju, koje uz ulaganje i davanja u proračune lokalne zajednice doprinose gospodarskoj stabilnosti lokalnih zajednica. Zapošljavanjem lokalnog stanovništva pridonosi se integraciji u okruženje te reputaciji ''dobrog susjeda'' duž trase naftovoda na lokacijama na kojima posluje.
JANAF dio ostvarenih prihoda ulaže u sponzorstva i donacije koje se dodjeljuju za kulturne, obrazovne, sportske, infrastrukturne, humanitarne te druge projekte koji su od interesa za lokalnu i širu zajednicu. Pri dodjeli financijskih potpora posebna se pažnja pridaje projektima namijenjenima djeci, mladima, osobama s poteškoćama, osobama s invaliditetom, braniteljima te nacionalnim manjinama.
JANAF surađuje s obrazovnim i znanstvenim institucijama te stručnim i strukovnim udruženjima kojima se, na njihovu zamolbu, omogućuje obilazak JANAF-ovih lokacija uz stručnu pratnju i predstavljanje transportno-skladišnog sustava. Predstavnici JANAF-a također posjećuju navedene organizacije u svrhu boljeg upoznavanja s njihovim strukturama, načinima rada i potrebama.

JANAF omogućava učenicima i studentima da teoretska znanja obogate praktičnim znanjem kroz programe stručne prakse, što JANAF-u kao poslodavcu služi za upoznavanje i razvoj budućih stručnjaka.
Odnos s vlasnicima i posjednicima zemljišta duž trase naftovoda, kao i odnos s obrazovnim i znanstvenim institucijama, definiran je Politikom društvene odgovornosti, s ciljem praćenja smjernica društveno odgovornog poslovanja prema ISO 26000:2010, dok se druge teme provode u skladu s važećim internim aktima i zakonskim regulativama.
JANAF je Politikom društvene odgovornosti uspostavio te održava i trajno poboljšava sustav upravljanja društvenom odgovornošću koji se temelji na načelima transparentnosti svih aktivnosti koje imaju utjecaj na društvo, etično ponašanje, poštivanje interesa dionika, poštivanje vladavine prava i ostalih međunarodnih normi ponašanja i ljudskih prava. Politika je javni dokument JANAF-a te kao takva dostupna svim dionicima.
Donacije i sponzorstva kao financijska potpora zajednici određuju se kriterijima i uvjetima postavljenim Pravilnikom o donacijama i sponzorstvima, koji je dostupan na JANAF-ovoj službenoj stranici zajedno s Informacijama o dodjeli financijskih potpora, potrebnom dokumentacijom i kontakt podacima za informacije i pojašnjenja o procesu dodjele potpora. Pravilnikom se izričito navodi i da JANAF ne podupire političke stranke ili organizacije koje podupiru diskriminaciju, kao ni pojedince i organizacije koje svojim djelovanjem mogu na bilo koji način štetiti ugledu ili poslovnim interesima. JANAF pruža podršku humanitarnim projektima, projektima zaštite ljudskih prava, zaštite okoliša, obrazovanja, znanosti, odgoja, sporta, kulture, kulturne baštine i umjetnosti. Na taj način JANAF iskazuje namjeru podupiranja održivosti i društvene odgovornosti.
Za provedbu Politike zadužena je Uprava.
Razvoj i održivost zajednice i dionika od važnosti su za JANAF, zbog čega se održavaju redoviti kontakti s predstavnicima lokalnih zajednica, vlasnicima zemljišta kojima prolazi trase naftovoda i organizacijama civilnog društva. Tijekom izvođenja radova redovito se razmatraju mogući utjecaji, potrebe ili pritužbe zajednice. Najčešće je riječ o savjetovanjima, zajedničkim sastancima kojima se održava povremeni kontakt u skladu s potrebama i interesom zajednice. Za ostvarivanje suradnje zadužen je Sektor pravnih poslova i ljudskih resursa.
JANAF kontinuiranim procjenama vlastitog učinka i utjecaja nastoji prilagoditi vlastite politike i prakse te na što adekvatniji način odgovoriti na stvarne potrebe lokalnih zajednica.
Razmatraju se svi upiti zainteresiranih građana, čime se stvara odnos temeljen na transparentnosti i povjerenju. JANAF osigurava pristup svim relevantnim informacijama na službenim stranicama Društva.

Dostupni su kontakt podaci putem elektroničke pošte i telefona kroz koje građani mogu uputiti svoja pitanja i dobiti informacije koje im trebaju.
U skladu s usmjerenjem prema održivosti, JANAF javno objavljuje izvještaje o poslovanju i relevantne dokumente kojima svi zainteresirani dionici mogu pristupiti.
S obzirom na dosadašnje situacije i procjene prema kojima nisu utvrđeni značajni negativni učinci na zajednicu, prijava nepravilnosti i osiguravanje pravnog lijeka omogućeni su putem postojećih komunikacijskih kanala na službenim stranicama JANAF-a, bez potrebe uspostavljanja zasebnog mehanizma namijenjenog isključivo zajednici, pri čemu se postupa sukladno propisanim zakonima.
Zbog provedbe poslovnih aktivnosti JANAF-a ne dolazi do promjena na trasi naftovoda. Pravo stvarne služnosti je uspostavljeno, a cjevovod, radi kojega je služnost zasnovana, položen je (ukopan) još 1977. godine, odnosno, konzumira se kroz period dulji od 40 godina.
JANAF kontinuirano provodi detaljnu analizu usklađenosti zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem, koje se odnosi na upisani broj stvarnih prava (služnosti) koje postoje na česticama kojima prolazi trasa naftovoda. JANAF usklađuje stanje u zemljišnim knjigama sa stvarnim stanjem izvanknjižnih prava s namjerom da sva izvanknjižna stvarna prava budu upisana u zemljišne knjige i da zajedno s katastrom odražavaju činjenično stanje na terenu. Od ukupno 14.616 zemljišnoknjižnih čestica kojima prolazi trasa naftovoda, u zemljišne knjige su upisana stvarna prava na njih 10.527, odnosno 72%.
JANAF prilikom radova na trasi s vlasnicima, odnosno, posjednicima zemljišta sklapa sporazume o naknadi štete temeljem procjene ovlaštenog sudskog vještaka poljoprivredne struke.
U izvještajnom razdoblju JANAF nije bilježio sporove s vlasnicima, odnosno, posjednicima zemljišta i cilj je održati postojeće stanje sa zainteresiranim stranama.
Program dodjele financijskih potpora bitna je stavka načela društvene odgovornosti JANAF-a. Dio ostvarenih prihoda ulaže se za potrebe sredina duž trase JANAF-a. te se na taj način nastoji podržati projekte značajne za razvoj lokalne zajednice.
JANAF je tijekom 2024. godine dodijelio financijske potpore za različite programe i projekte na području cijele Hrvatske kroz dodjele sponzorstava i donacija. U 2024. godini proveden je i javni Natječaj za donacije koji je za cilj imao dodjelu potpora za projekte iz područja zaštite okoliša usmjerene na aktivnosti vezane uz čišćenje priobalja i podmorja Jadranskog mora te korita rijeka i jezera.

U okviru društveno odgovornog poslovanja, Društvo sustavno ulaže u projekte koji doprinose održivom razvoju zajednice. Sponzorstva i donacije usmjeravaju se prvenstveno na inicijative iz područja kulture, obrazovanja, sporta, infrastrukture i humanitarnog djelovanja, s ciljem jačanja društvene kohezije i kvalitete života. Poseban fokus usmjeren je na projekte koji promiču inkluzivnost i pružaju podršku osjetljivim društvenim skupinama – djeci i mladima, osobama s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, braniteljima te pripadnicima nacionalnih manjina. Kroz ove aktivnosti Društvo aktivno doprinosi stvaranju ravnopravnijeg i otpornijeg društva, u skladu s načelima i dugoročnim ciljevima održivosti.
Jedan od humanitarnih projekata koje je JANAF podržao u 2024. godini je "Ponos Hrvatske", kojim se nagrađuju pojedinci za njihovu hrabrost, humanitarni rad i doprinos u zajednici.
JANAF također ulaže u infrastrukturu, odnosno, financira infrastrukturne projekte u zajednici, poput pristupnih cesta kojima se različiti dionici mogu koristiti. Jedan od takvih primjera je cesta Križišće-Melnice u Primorsko-goranskoj županiji koja vodi do JANAF-ove Pumpne stanice Melnice. Sanacija ceste rješava problem odvodnje i prohodnosti te pridonosi dobrobiti zajednice kao još jedna turistička atrakcija kojom se otvara pogled na kvarnersko otočje. JANAF potvrđuje da se u svom poslovanju vodi načelima društvene odgovornosti, nastojeći prepoznati potrebe i aktivnosti lokalne zajednice u kojoj djeluje.
JANAF je tijekom 2024. godine nastavio intenzivnu suradnju s obrazovnim i znanstvenim institucijama te stručnim i strukovnim udruženjima. Na njihov zahtjev, omogućeni su organizirani posjeti JANAF-ovim lokacijama uz stručnu pratnju i predstavljanje ključnih dijelova transportno-skladišnog sustava. Ovi posjeti predstavljaju važan doprinos društvenoj održivosti kroz edukaciju i razvoj kapaciteta budućih stručnjaka, kao i jačanje dijaloga između industrije i akademske zajednice. Sudionici imaju priliku neposredno se upoznati s operativnim procesima, infrastrukturom i ulogom JANAF-a u energetskom sustavu. Uz to, predstavnici JANAF-a posjećuju navedene institucije i udruženja kako bi bolje razumjeli njihove strukture, načine rada i specifične potrebe, čime se doprinosi razvoju međusektorske suradnje i stvaranju održivih partnerstava temeljenih na znanju i povjerenju.
U sferi obrazovanja JANAF pozitivno pridonosi omogućavanjem sudjelovanja studenata na stručnim praksama i povezanim studentskim poslovima. Studentima se pruža prilika skupljanja potrebnog iskustva za razvoj ključnih vještina, a JANAF dobiva izravan pristup potencijalnim talentima koji u budućnosti mogu doprinijeti razvoju poslovanja te odnosa s javnošću.
JANAF je u sklopu javnog Natječaja za donacije dodijelio ukupno 120.000,00 EUR za ukupno 20 projekata. Tijekom 2024. godine u sponzorstva je uloženo ukupno 1.988.200,77 EUR, a u donacije 179.667,87 EUR. JANAF je sveukupno podržao 382 projekta u zajednici, a mogućnost stručne prakse iskoristilo je 5 učenika, odnosno studenata.

| Financijska potpora | 2024. | 2023. |
|---|---|---|
| Donacije (EUR) | 179.667,87 | 100.547,07 |
| Sponzorstva (EUR) | 1.988.200,77 | 1.632.060,00 |
Nije bilo prijava uz kršenje ljudskih prava i slučajeva povezanih s lokalnim zajednicama.
JANAF kao cilj postavlja kontinuitet u razvoju i unapređenju suradnje sa zajednicom.

Upravljanje predstavlja ključni element uspješnog poslovanja, usmjeravajući sve procese prema ostvarivanju strateških ciljeva, učinkovitosti i održivosti. Kvalitetno upravljanje podrazumijeva jasno definirane odgovornosti, transparentno donošenje odluka te primjenu najboljih praksi i standarda. U suvremenom poslovnom okruženju, učinkoviti sustavi upravljanja omogućuju JANAF-u da pravovremeno odgovori na izazove tržišta, istovremeno osiguravajući usklađenost s regulatornim zahtjevima, zaštitu dionika i dugoročnu stabilnost.
JANAF prepoznaje važnost integracije poslovne etike u sve segmente djelovanja, oslanjajući se na jasno definirana etička načela, vrijednosti i standarde koji čine temelj njegovog poslovanja. Putem dosljedne primjene Kodeksa poslovnog ponašanja, usvojenih politika te internih akata usklađenih sa zakonima, europskim standardima i vrijednostima građanskog društva, JANAF dosljedno primjenjuje načela odgovornog i etičkog poslovanja.
Snažna korporativna kultura odgovornosti i etičnosti u poslovanju podrazumijeva usvajanje principa koji naglašavaju transparentnost, integritet i poštovanje prema dionicima, čime se stvara sigurno i pravedno okruženje koje doprinosi održivom razvoju i reputaciji Društva. Poslovanje u zakonskim okvirima JANAF-u služi za ostvarenje ciljeva održivosti.
Strateški razvoj JANAF-a usmjeren je prema diverzifikaciji poslovanja u smjeru transformacije u zelenu energetsku kompaniju. Usmjerava razvoj u održive projekte i tehnologije budućnosti s ciljem osnaživanja Društva, ulaže u održivost poslovanja te osigurava daljnju dugoročnu profitabilnosti i stabilnost poslovanja kroz postojeće djelatnosti, ali i stvara nove prihode iz projekata obnovljivih izvora energije.
Zbog svoje geografske rasprostranjenosti, specifične djelatnosti i važnog položaja u poslovnoj i društvenoj zajednici, JANAF surađuje i komunicira s različitim skupinama dionika, među koje se ubrajaju zaposlenici JANAF-a i sindikati te korisnici usluga (kupci), poslovni partneri (dobavljači i izvođači radova), dioničari, Nadzorni odbor, Radničko vijeće, tijela državne uprave, udruge civilnog društva, lokalne zajednice, vlasnici i posjednici zemljišta duž trase naftovoda, obrazovne i znanstvene institucije, stručna i strukovna udruženja, vanjski stručnjaci te mediji. Kanali za objavu relevantnih dokumenata i informacija prilagođeni su svim dionicima, čime se omogućava direktnija i transparentnija komunikacija.

Prema zakonskoj obvezi, JANAF-ovo je poslovanje organizirano prema načelu sprječavanja nesreća. JANAF kontinuirano ulaže značajna sredstva u modernizaciju transportno-skladišnog sustava u cilju održavanja maksimalne pouzdanosti i sigurnosti te očuvanja i zaštite okoliša. Kontinuirano se prate i kontroliraju svi segmenti transportno-skladišnog sustava te se moguće povrede njegovog integriteta uočavaju i saniraju prije nego što uopće dođe do negativnog utjecaja na okoliš. Također, u cilju sprječavanja velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, za lokacije Terminal Omišalj, Terminal Sisak, Terminal Virje i Terminal Žitnjak izrađena su Izvješća o sigurnosti (IOS) i Unutarnji planovi (UP) te niz internih dokumenata.
JANAF putem sustava za prijavu nepravilnosti potiče zaposlenike da prijave sve nepravilnosti ili sumnje na počinjenje istih, bez obzira na veličinu i značaj nepravilnosti, njeguje kulturu otvorenog komuniciranja te jamči zaštitu identiteta prijavitelja nepravilnosti i podataka iz prijave. U svrhu anonimne komunikacije unutar JANAF-a djeluju Povjerljiva osoba, Povjerljivi/a savjetnik/ca za dostojanstvo i Osoba za nepravilnosti.
JANAF svojim dobavljačima plaća u rokovima koji su dogovoreni ugovorom i u skladu sa zakonom. Računi se plaćaju u roku do 30 dana od zaprimanja računa uz eventualno dogovorene iznimke. Na taj način djeluje se pozitivno na poslovanje dobavljača, posebice malih i srednjih poduzeća.
JANAF stvara poslovno okruženje za zaposlenike i partnere koje ima nultu stopu tolerancije na korupciju te je nositelj međunarodnog standarda ISO 37001 – Sustav upravljanja za suzbijanje podmićivanja. Implementirani su antikorupcijski mehanizmi kroz interne dokumente i kontinuirano se provodi edukacija svih zaposlenika o etici i antikorupcijskim praksama.
JANAF kontinuirano ulaže u jačanje informacijske sigurnosti kroz redovite edukacije, simulacije kibernetičkih napada i interaktivne radionice namijenjene svim zaposlenicima. Kroz jasno definiranu sigurnosnu politiku i praktične primjere, zaposlenicima se omogućuje prepoznavanje potencijalnih prijetnji i pravovremeno reagiranje. Tako JANAF povećava ukupnu otpornost organizacije na kibernetičke rizike, čime se štite podaci, osigurava kontinuitet poslovanja i uspostavlja usklađenost s relevantnim regulatornim okvirima.
JANAF upravlja strateškom energetskom infrastrukturom, što znači da su sigurnosni izazovi veliki. Osim financijskih gubitaka, potencijalni napadi mogu ugroziti sigurnost infrastrukture te nacionalnu sigurnost. Najčešće ugroze uključuju napade na industrijske sustave (ICS), ransomware napade te zloupotrebu osjetljivih podataka.

Teme poslovnog ponašanja obuhvaćene su Politikom integriranog sustava upravljanja, Politikom za suzbijanje podmićivanja, Kodeksom poslovnog ponašanja i Politikama sprječavanja velikih nesreća. Svi se zaposlenici upoznaju s navedenim politikama s pruženim osposobljavanjem po pitanju poslovnog ponašanja.
Kao dioničko društvo čije su dionice uvrštene u redovito tržište Zagrebačke burze, JANAF od 2007. godine postupa sukladno preporukama Kodeksa korporativnog upravljanja, kojeg su izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza d.d., uz odstupanje od nekih preporuka i smjernica Kodeksa.
Osim navedenog Kodeksa, JANAF se, kao društvo u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, dužan pridržavati i odredbi iz Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske.
Kontinuirano se razvija visoka svijest o štetnosti i zabrani svakog oblika mita i korupcije, sukladno Pravilniku o radu, Kodeksu poslovnog ponašanja, Kodeksu poslovnog ponašanja za poslovne partnere, Pravilniku o darovima i reprezentaciji te Politici za suzbijanje podmićivanja.
Politika za suzbijanje podmićivanja predstavlja okvir za pravila sadržana u kodeksima poslovnog ponašanja kojima se definiraju mjere i postupci usmjereni na sprječavanje korupcije, odnosno promicanje antikoruptivnog djelovanja. Politika također predstavlja okvir za mjere sustava upravljanja za suzbijanje podmićivanja koji se trajno poboljšava u svrhu održavanja sukladnosti s primjenjivim zakonima i zahtjevima međunarodne norme ISO 37001:2016. Također, implementacijom ISO 37001 Društvo smanjuje operativne i reputacijske rizike te gradi kulturu transparentnosti i nulte tolerancije na podmićivanje u svim segmentima poslovanja. Certificiranjem prema normi, Društvo se također usklađuje s temeljnim načelima Konvencije UN-a protiv korupcije. Politika sama po sebi služi kao temelj za postavljanje i ostvarivanje ciljeva za suzbijanje podmićivanja, a odnosi se na zaposlenike i sve poslovne partnere s pristupom nulte tolerancije na koruptivna djela.
Politikom je definirana neovisna funkcija za suzbijanje podmićivanja s odgovornostima nadzora i primjenom sustava upravljanja za suzbijanje podmićivanja, zadužena za savjetovanje zaposlenika, osiguravanje sukladnosti sustava sa zahtjevima ISO 37001:2016 i za izvještavanje nadležnih tijela i funkcija o performansama sustava. Primjerenost sustava redovito ocjenjuje dioničko društvo putem ocjene Uprave i na taj način osigurava sukladnost s regulatornim zahtjevima i normom. Za provedbu politike te dosljedno i redovito nadziranje poslovnih aktivnosti odgovoran je Koordinator praćenja usklađenosti poslovanja i upravljanja rizicima.
Periodično se provode analiza i procjena rizika radnih mjesta, od kojih ona koja se ocijene razinom višom od niskog stupnja rizika za korupciju moraju potpisati izjavu o povjerljivosti i nepristranosti. Procjena rizika od podmićivanja radnih mjesta provodi se prema Metodologiji za procjenu rizika podložnosti podmićivanju radnih mjesta, funkcija i timova, koju je izradio Ured upravljanja kvalitetom. Ova

metodologija obuhvaća poslovne procese koji su prepoznati kao najosjetljiviji na rizik podmićivanja te analizira ulogu pojedinih radnih mjesta u tim procesima. U skladu s izmjenama sistematizacije, uvođenjem novih radnih mjesta ili funkcija, kao i reorganizacijom postojećih timova, provode se nove procjene rizika, a iste se usuglašavaju s nositeljima organizacijskih jedinica. U izvještajnom razdoblju kao visoko rizične funkcije u Društvu ocijenjene su sljedeće funkcije - predsjednik i članovi Uprave, direktori, voditelji Ureda pri Upravi, predstojnik Ureda Uprave, pomoćnici direktora i rukovoditelji Službi.
Kodeksom se dodatno definira odnos prema dobavljačima te se nalaže održavanje visokog standarda točnosti financijske evidencije koja mora biti točna, pravovremena i u skladu sa zakonom, odnosno, sve poslovne transakcije moraju se provesti prema uspostavljenim procedurama.
JANAF uspostavlja Politiku integriranog sustava upravljanja kojom se opredjeljuje za trajno poboljšanje kvalitete usluge, zaštitu okoliša, zdravlja i sigurnosti pri radu, koje usklađuje sa zahtjevima međunarodnih normi. Svrha integriranog sustava upravljanja koji se odražava Politikom je ispunjavanje obveza prema zaposlenicima, usklađivanje sa zahtjevima Zakona, normi i internih akata, eliminiranje ili smanjenje negativnih utjecaja. Politika čini okvir za postavljanje ciljeva kvalitete, zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti pri radu, za čiju je provedbu zadužena Uprava koja njenu primjerenost redovito ocjenjuje.
Politika sprječavanja sukoba interesa kod članova Nadzornog odbora regulirana je Kodeksom poslovnog ponašanja Društva, Smjernicama za rad nadzornih odbora u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i u drugim pravnim osobama čijim dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima, u svojstvu zakonskog zastupnika, upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju te Kodeksom korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele. Nadzorni odbor može se obratiti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa za provjeru potencijalnog sukoba interesa, a zainteresirani dionici u slučaju sumnje na potencijalni sukob interesa mogu podnijeti prijavu navedenom Povjerenstvu za sukob interesa.
Sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari donesene su Politike sprječavanja velikih nesreća koje uključuju opasne tvari za Terminal Žitnjak, Terminal Virje, Terminal Sisak i Terminal Omišalj. JANAF Politikama iskazuje opredjeljenje za prepoznavanje i smanjenje rizika povezanog uz nastajanje velike nesreće i ograničavanje posljedica na najmanju mjeru provedbom organizacije i osposobljavanjem zaposlenika i vanjskih izvođača, procjenom značajnih opasnosti i identifikacijom rizika, nadzorom rada i planiranjem za slučajeve opasnosti. Učinkovitost procedura provjerava se internim auditima, kao i sama Politika i sustav upravljanja sigurnošću, a sustav također podliježe inspekcijskim nadzorima koji se provode na godišnjoj razini, čime se unaprjeđuju sigurnost i prevencija na svim lokacijama. Za provedbu Politika zadužen je Sektor sigurnosti i zaštite.
JANAF potiče zaposlenike da prijave sve nepravilnosti ili sumnje na počinjenje istih, bez obzira na veličinu i značaj nepravilnosti, njeguje kulturu otvorenog komuniciranja te jamči zaštitu identiteta prijavitelja nepravilnosti i podataka iz prijave. Mehanizam zaprimanja i rješavanja prijava, odnosno, zabrinutosti, definiran je internim aktima, Pravilnikom o ovlastima i postupanju osobe za nepravilnosti, Pravilnikom o

ovlastima i postupanju Povjerljivog savjetnika za dostojanstvo, Poslovnikom o radu Povjerenstva za utvrđivanje povreda obveza iz radnog odnosa te ostalim relevantnim propisima.
Pravilnikom o ovlastima i postupanju Osobe za nepravilnosti propisani su način postupanja po prijavljenim nepravilnostima u poslovanju Društva, imenovanje osobe za nepravilnosti, način evidentiranja i ispitivanja prijava, postupanje s prikupljenom dokumentacijom proizašlom iz prijave nepravilnosti te načini izvještavanja Uprave Društva i drugih institucija o evidentiranim prijavama o nepravilnostima, provedenim radnjama i utvrđenim nepravilnostima.
Osoba za nepravilnosti obvezna je sukladno Pravilniku zaprimiti prijavu o nepravilnostima od zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja te za svaku zaprimljenu prijavu popuniti obrazac Podaci o prijavljenoj nepravilnosti. Osoba za nepravilnosti bez odgode poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu podnositelja prijave i obavještava Upravu o zaprimljenoj prijavi o nepravilnosti. Procjenjuje se osnovanost zaprimljene prijave, pri čemu je zadužena osoba u mogućnosti tražiti objašnjenja, smjernice ili stručno mišljenje organizacijskih jedinica JANAF-a. Zatim se određuje vrsta nepravilnosti koristeći klasifikaciju u skladu s odredbama Pravilnika te se Upravi predlažu odgovarajuće mjere i aktivnosti za otklanjanje nepravilnosti. Osoba za nepravilnosti prati tijek postupanja po utvrđenim nepravilnostima te na godišnjoj razini izrađuje izvješća o nepravilnostima koje dostavlja Upravi.
Povjerljiva osoba prima pismene ili usmene prijave i dužna je u roku od sedam dana od primitka, bez odgode, poduzeti radnje iz svoje nadležnosti. Prijave koje nisu u nadležnosti Povjerljive osobe prosljeđuju se, ovisno o sadržaju, Povjerljivom savjetniku za dostojanstvo ili direktoru Sektora pravnih poslova i ljudskih resursa. Kada postoje okolnosti koje ukazuju na nepravilnost, Povjerljiva osoba obavještava Upravu i predlaže provedbene aktivnosti. Dokazi se štite prema procjeni Povjerljive osobe, dok disciplinske postupke provodi direktor Sektora pravnih poslova i ljudskih resursa. Prijavitelji se obavještavaju o ishodu postupka odmah nakon njegovog završetka.
Svi su zaposlenici JANAF-a dužni o nepravilnostima obavijestiti Osobu za nepravilnosti. Izričito se zabranjuje utjecaj poslodavca na postupanje Povjerljive osobe, kao i pokušaji osvete ili prijetnje prijaviteljima nepravilnosti. U cijelosti se poštuje Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno jamči se zaštita prijavitelja od bilo kakvog kažnjavanja ili odmazde.
U Društvu je dostupno više kanala za prijavu nepravilnosti:

Zaposlenicima su otvoreni kanali za pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja te pritužbe vezane za zaštitu od diskriminacije i to:
Utvrđivanje povreda Kodeksa poslovnog ponašanja i povreda obveza iz radnog odnosa provodi Povjerenstvo za utvrđivanje povreda obveza iz radnog odnosa, na čijem je čelu direktor Sektora pravnih poslova i ljudskih resursa.
Prijava se podnosi:
U svrhu transparentnog poslovanja otvoren je kanal za poslovne partnere te su svi poslovni partneri dužni o povredama odredbi Kodeksa poslovnog ponašanja za poslovne partnere, kao i o bilo kojim nepravilnostima koje su saznali tijekom poslovanja s Društvom, prijaviti na e-mail adresu [email protected].
Kroz kontinuiranu edukaciju zaposlenika JANAF potiče otvoren dijalog i međusobnu suradnju. Implementacijom internih politika i operativnih praksi koje podržavaju te principe, kultura postaje sastavni dio svakodnevnog poslovnog okruženja. Ona se aktivno gradi putem internog informiranja, primjerom koji postavljaju rukovoditelji te angažmanom u inicijativama društvene odgovornosti.
JANAF provodi niz mjera usmjerenih na jačanje i održavanje korporativne kulture temeljene na etici, integritetu i održivosti, koja se oblikuje jasno definiranim vrijednostima i standardima ponašanja. Primjenjuje se na svim razinama poslovanja, čime se JANAF usmjerava na odgovorno upravljanje, poštivanje ljudskih prava, jednakost, uključivost i transparentnost.
Jedan od ključnih elemenata je postojanje Kodeksa poslovnog ponašanja (i za poslovne partnere) koji propisuje pravila etičkog ponašanja zaposlenika i poslovnih partnera, uz redovitu edukaciju o temama kao što su antikorupcija, sprječavanje sukoba interesa i zaštita dostojanstva na radu. Dodatno, uspostavljeni interni mehanizmi za prijavu nepravilnosti zaposlenicima i suradnicima omogućuju sigurno i povjerljivo prijavljivanje bilo kakvih oblika neetičnog ponašanja, uz zaštitu prijavitelja.
U procesima zapošljavanja, napredovanja i nagrađivanja JANAF potiče ravnopravnost, raznolikost i jednak pristup, čime se dodatno jača pozitivna i uključiva organizacijska kultura.

Navedene mjere redovito se preispituju i unaprjeđuju, u skladu s promjenama regulatornog okvira i očekivanjima dionika, kako bi JANAF osigurao usklađeno, odgovorno i dugoročno održivo poslovanje. Razvoj korporativne kulture prati se kroz sustavno prikupljanje povratnih informacija, čime se omogućuje njezino stalno usklađivanje s potrebama zaposlenika, organizacije i tržišta.
JANAF kontinuirano ulaže značajna sredstva u modernizaciju svojeg transportno-skladišnog sustava u cilju održavanja maksimalne pouzdanosti i sigurnosti te očuvanja i zaštite okoliša u skladu sa zakonskim zahtjevima. Poslovanje je u tom smislu organizirano prema načelu sprječavanja većih nesreća. Kontinuirano se prate i kontroliraju svi segmenti transportno-skladišnog sustava te se moguće povrede njegovog integriteta uočavaju i saniraju prije nego što uopće dođe do negativnog utjecaja na okoliš. Provedba aktivnosti poput redovnih terenskih provjera, mjerenja i ispitivanja odvija se uz koordinaciju i suradnju s predstavnicima lokalne vlasti.
Izvješća o sigurnosti i Unutarnji planovi dostavljeni su Ravnateljstvu civilne zaštite, lokalnim upravama i županijama u svrhu izrade vanjskih planova.
Tijekom 2024. godine nastavljena je implementacija digitalnih poslovnih procesa i reinženjering procesa za razvoj sustava izvještavanja za menadžment i funkcionalna područja te bolje upravljanje jedinstvenim podacima o poslovanju.
Integrirani digitalni ECM i ERP sustavi, DocuWare, Pantheon i aplikacije za specifične poslovne funkcije (HCM HRNet, Signator, Moj E-Račun, WMS, aplikacija za procese interne revizije) unaprijeđeni su dodatnim funkcionalnostima s ciljem što veće iskorištenosti tehničkih mogućnosti i boljeg korisničkog iskustva.
Nastavljena je integracija sustava u smislu daljnjeg razvoja ERP Pantheon i ECM DocuWare uz optimiziranje poslovnih aktivnosti i procesa prema potrebama krajnjih korisnika, naročito uslijed dezintegracije postojećih sustava Orgman i EBA DMS te migracije podataka i funkcionalnosti u sustave DocuWare i Pantheon, u procesima financijskog planiranja te procesa povezanih s planom (godišnji plan nabave, procesi i postprocesi nabave, likvidacija računa u nabavi i izvan nabave).
Provodi se optimizacija digitalnih procesa sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade i otpremnine u integraciji HCM HRNet – Pantheon, funkcionalnog područja voznog parka i službenih putovanja u modulu putnog radnog lista u integraciji HRNET i ProTrack Web Manager u svrhu preuzimanja kilometraže vozila u realnom vremenu u digitalni sustav HRNET, kao i optimizacija autorizacije edukacije prema funkcionalnim područjima Uprave u HRNET-u i uvođenje usluge merBankinga u financijskom području.

U izvještajnom razdoblju za zaposlenike implementirani su sljedeći digitalni procesi:
Tijekom 2024. godine nastavljene su aktivnosti na pripremnim projektima konsolidacije i migracije podataka iz ERP Orgman u dijelu upravljanja opremom (Asset Management) u svrhu implementacije novog CMMS/EAM softverskog rješenja za upravljanje opremom/imovinom Društva, programa održavanja i Radnih naloga. Od ostalih aktivnosti izdvaja se priprema primjene modula Onboarding u HRNET-u, priprema za proširenje integracije skladišnog poslovanja WMS – ERP Pantheon te aktivnosti na implementaciji procesa ostale dokumentacije Društva pristigle na ulazne točke u papirnatom obliku (ECM DocuWare).
Nastavljena je i digitalizacija arhive u svrhu očuvanja i omogućavanja lakše dostupnosti i pretraživanja gradiva za interne korisnike, s naglaskom na tehničku dokumentaciju.
Društvo posjeduje certifikat HDA koji jamči istovjetnost konvencionalnih dokumenata s njihovim digitalnim primjercima, koji je recertifikacijom nanovo potvrđen.
S obzirom na sve veći broj integracija i digitalnih poslovnih procesa, posebna pažnja u digitalnoj transformaciji Društva usmjerena je na integritet i zaštitu podataka i zaštitu privatnosti. Redovito se ažuriraju sigurnosni sustavi, provodi edukacija zaposlenika o sigurnosnim praksama, revidiraju i testiraju tehničke i organizacijske mjere zaštite. Odgovorno upravljanje podacima interno i u odnosu na vanjske dionike ključno je za održavanje potrebnog povjerenja između zaposlenika, poslovnih partnera, dobavljača i vlasnika te za očuvanje integriteta poslovanja.
Maksimiziranje predanosti načelima minimalne obrade podataka i ograničenja pohrane, zamjena fizičkih podatkovnih centara za pohranu u digitalno okruženje kad god je to moguće i namjerno korištenje energetski učinkovitih tehnologija, imperativ je kojim se vodi i JANAF.
Svi su zaposlenici sudjelovali u osposobljavanju po pitanju poslovne etike. U izvještajnom razdoblju zaprimljene su dvije prijave neetičnog ponašanja.
Cilja se održati usklađenost poslovanja JANAF-a s etičkim normama i zakonodavnim okvirom te podizati svijesti zaposlenika o etičkom ponašanju i mehanizmima prijave neetičnog ponašanja.

JANAF provodi postupke nabave sukladno Pravilniku o postupku nabave roba, usluga i ustupanju radova kojim se definiraju načela nabave, planiranje nabave, pokretanje postupka nabave roba, usluga i ustupanja radova, odabir vrste postupka nabave, osnivanje i način rada Stručnog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave, odabir ponude u postupku nabave, zaključivanje ugovora o nabavi, realizacija ugovora, obveze i odgovornosti svih sudionika postupka nabave koje provodi JANAF te sa nabavom povezanih postupaka i aktivnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na postupak provedbe dubinske analize dobavljača, obveza davanja i prikupljanja izjava o integritetu kako od strane ponuditelja, tako i od strane radnika Društva.
Sudionici postupka nabave dužni su postupati u skladu s odredbama Pravilnika o postupku nabave roba, usluga i ustupanju radova, internih akata Društva i važećih propisa kada u okviru svoga djelokruga rada sudjeluju u postupku nabave, primjenjujući sljedeća načela:
Dubinska analiza koju provodi Sektor nabave dodatna je ciljana kontrola u sustavu Društva za sprječavanja korupcije te se provodi u odnosu na svakog poslovnog partnera za kojeg Društvo procijeni da predstavlja više nego niski inherentni rizik korupcije. Prikupljanjem dodatnih informacija o poslovnim partnerima postiže se bolje razumijevanje rizika i temeljem toga postavljanje odgovarajućih antikoruptivnih mjera ili se odlučuje kako poslovna suradnja s određenim poslovnim partnerom nije prihvatljiva za Društvo.
Dubinska analiza provodi se prije sklapanja ugovora ili drugog obvezujućeg dogovora (npr. odabir o ponuditelju). Sektor nabave na temelju rezultata priprema izvještaj s mišljenjem (Monitoring) o prihvatljivosti suradnje s poslovnim partnerom. Rezultati dubinske analize ažuriraju se minimalno jednom godišnje.

Svi postupci nabave provode se sukladno važećim zakonima i internim pravilnicima. Na službenim internetskim stranicama Društvo objavljuje Godišnji plan nabave sa svim pripadajućim revizijama te postupke nabave koji se provode putem javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda kroz sustav Ensolva, čime se dodatno povećava transparentnost, učinkovitost i dostupnost procesa nabave.
Informacija o sklopljenim ugovorima za objavljene natječaje koji se provode putem javnog nadmetanja i javnog prikupljanja također se javno objavljuje u sustavu Ensolva.
Digitalizacija postupaka nabave za komunikaciju s dobavljačima i zaprimanje ponuda u digitalnom obliku nužna je iz sljedećih razloga:
U planu je uvođenje upitnika za dobavljače prema socijalnim i okolišnim kriterijima.
Prosječno vrijeme koje je JANAF-u potrebno za plaćanje računa od datuma početka računanja ugovornog ili zakonskog roka plaćanja u 2024. godini iznosilo je 30 dana. Sva plaćanja usklađena su sa standardnim uvjetima te nije bilo zakašnjelih plaćanja niti neriješenih sudskih postupaka povezanih s njima.
JANAF nastavlja s ispunjavanjem pravovremenih obveza prema dobavljačima.
JANAF dosljedno primjenjuje načela etičkog poslovanja te vjerodostojno provodi politiku netolerancije prema korupciji, pri čemu ista etička očekivanja postavlja i pred sve svoje dionike – dobavljače i ostale poslovne partnere.
Prilikom stupanja u poslovni odnos s Društvom, svi poslovni partneri i njihovi podugovaratelji dužni su se upoznati sa sadržajem Kodeksa poslovnog ponašanja za poslovne partnere te ih nepoznavanje odredaba ne oslobađa odgovornosti u vezi kršenja njegovih odredbi. Poslovni partneri obvezni su potpisati i Izjavu o integritetu sukladno Kodeksu poslovnog ponašanja, kojom jamče korektnost u postupku nabave i pri izvršenju ugovora o nabavi.

Svi JANAF-ovi zaposlenici prolaze osposobljavanje o antikorupciji u trajanju od 3 sata jednom godišnje, na kojem proučavaju pisane materijale (Sustav za upravljanja za suzbijanje podmićivanja, Politiku za suzbijanje podmićivanja, Registar rizika podmićivanja) nakon čega se provodi provjera znanja. Jednom godišnje provodi se revizija procjene rizičnosti radnih mjesta, od kojih je u 2024. godini 137 procijenjeno visoko i srednje rizičnim, a 234 nisko rizičnim.
U izvještajnom razdoblju JANAF nije bio pod osuđujućim presudama koje se tiču korupcije i podmićivanja, niti je bilo isplaćenih novčanih kazni zbog navedenog. Također nije bilo financijskih i političkih doprinosa, kao ni onih povezanih s lobiranjem jer Društvo nije upisano u registar lobista. Nije bilo postupaka, kao ni novčanih gubitaka uslijed pravnih postupaka povezanih s pranjem novca.
JANAF namjerava zadržati postojeće stanje u sklopu uspostavljenih antikorupcijskih sustava u Društvu.
Informacijska sigurnost u JANAF-u obuhvaća zaštitu podataka kako bi se osigurala njihova povjerljivost, integritet i dostupnost, u skladu sa zakonskim obvezama i internim standardima. Ključni elementi uključuju kontrolu pristupa, upravljanje identitetima, enkripciju podataka te provedbu sigurnosnih politika. Kibernetička sigurnost usmjerena je na zaštitu računalnih sustava, mreža i podataka od prijetnji poput zlonamjernih softvera, neovlaštenih pristupa, napada na infrastrukturu, phishing pokušaja i drugih oblika digitalnih napada.
Na razini Europske unije u siječnju 2023. godine usvojena je direktiva NIS 2 (Network and Information Security Directive), koja postavlja okvire i zahtjeve za podizanje razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. JANAF aktivno prati i usklađuje se s ovom regulativom.
Uvođenjem naprednih tehnologija, uključujući alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, znatno su unaprijeđene mogućnosti za pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i odgovor na sigurnosne prijetnje. Provedena su tri penetracijska testiranja, a svaka tri mjeseca provode se simulacije phishing napada, nakon kojih slijede ciljane edukacije zaposlenika. Zaposlenici se kontinuirano educiraju putem internog portala Performa365, a posebna pažnja posvećuje se temama poput sigurnog korištenja interneta, prepoznavanja lažnih poruka te zaštite osobnih i poslovnih podataka.
JANAF je također uspostavio strategiju brzog odgovora na kibernetičke incidente, čime se osiguravaju pravovremena reakcija i smanjenje mogućih posljedica u slučaju sigurnosnih izazova.

U pogledu informacijske sigurnosti, u 2024. godini nije bilo zabilježenih sigurnosnih proboja u informacijski sustav, sukladno čemu ni kazni zbog curenja, krađe ili gubitka povjerljivih podataka. U svrhu održavanja visoke razine informacijske sigurnosti, JANAF je uložio 270.000,00 EUR u njeno poboljšanje.
JANAF cilja kontinuirano unaprjeđivati i održavati sigurnost IT infrastrukture, štititi povjerljive informacije i sustave i podizati svijest zaposlenika o važnosti informacijske sigurnosti.

| Stranica | ||
|---|---|---|
| DR BP-1 – Opća osnova za sastavljanje izjava o održivosti | 2 | |
| DR BP-2 – Objave u posebnim okolnostima | 3 | |
| DR GOV-1 – Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela | 9-11 | |
| DR GOV-2 – Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i | ||
| nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela | 11-12 | |
| DR GOV-3 - Uključivanje rezultata povezanih s održivošću u programe poticaja | 13-14 | |
| DR GOV-4 - Izvještaj o dužnoj pažnji | 14 | |
| ESRS 2 OPĆE OBJAVE |
DR GOV-5 - Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti | 15-16 |
| DR SBM-1 – Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti | 17-26 | |
| DR SBM-2 – Interesi i stajališta dionika | 26-28 | |
| DR SBM-3 - Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i | ||
| poslovnim modelom | 32-35 | |
| DR IRO-1 - Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika | 28-31 | |
| DR IRO-2 – Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti | ||
| poduzeća | 104-107 | |
| Objava povezana s ESRS 2 GOV-3 Uključivanje rezultata u području održivosti u | ||
| programe poticaja | 13-14 | |
| DR E1-1 – Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena | 46 | |
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija | ||
| sa strategijom i poslovnim modelom | 44-45 | |
| Objava povezana s ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih | ||
| učinaka, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama | 28-31 | |
| DR E1-2 – Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama |
45 | |
| ESRS E1 | DR E1-3 – Mjere i resursi povezani s klimatskim politikama | 49-50 |
| KLIMATSKE | DR E1-4 – Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i | |
| PROMJENE | prilagodbom tim promjenama | NA |
| DR E1-5 – Potrošnja energije i kombinacija izvora energije | 47-48 | |
| DR E1-6 – Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2, 3 i ukupne emisije | ||
| stakleničkih plinova | 50-52 | |
| DR E1-7 – Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih | ||
| plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima | NA | |
| DR E1-8– Interno utvrđivanje cijene ugljika | NA | |
| DR E1-9 – Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te | ||
| potencijalnih prilika povezanih s klimom | NA | |
| Objava povezana s ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih | ||
| ESRS E2 | učinaka, rizika i prilika koje proizlaze iz onečišćenja | 28-31 |
| ONEČIŠĆENJE | DR E2-1 – Politike povezane s onečišćenjem | 54 |
| DR E2-2 – Mjere i resursi povezani s onečišćenjem | 54-55 |

| DR E2-3 – Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem | |||
|---|---|---|---|
| DR E2-4 – Onečišćenje zraka, vode i tla | |||
| DR E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari | NM | ||
| DR E2-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem |
|||
| Objava povezana s ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih | |||
| učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima | |||
| DR E3-1 – Politike za vodne i morske resurse | |||
| ESRS E3 VODA | DR E3-2– Mjere i resursi povezani s vodnim i morskim resursima | ||
| I MORSKI | DR E3-3– Ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima | 58 | |
| RESURSI | DR E3-4 – Potrošnja vode | 58 | |
| DR E3-5 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim | |||
| i | |||
| morskim resursima | NA | ||
| DR E4-1 – Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i | |||
| poslovnom modelu | NA | ||
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija | |||
| sa strategijom i poslovnim modelom | 58-59 | ||
| ESRS E4 | Objava povezana s ESRS 2 IRO-1 – – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima |
||
| BIORAZNOLIK | DR E4-2 – Politike za bioraznolikost i ekosustave | 28-31 59 |
|
| OST I | 59-60 | ||
| EKOSUSTAVI | DR E4-3 – Mjere i resursi za bioraznolikost i ekosustave | ||
| DR E4-4 – Ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima | NA | ||
| DR E4-5 – Pokazatelji učinka povezani s promjenom bioraznolikosti i ekosustavâ | 61-62 | ||
| DR E4-6 – Očekivane financijske posljedice rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i | |||
| ekosustavima | NA | ||
| Objava povezana s ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih | |||
| ESRS E5 | učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom | 28-31; 62 | |
| KORIŠTENJE | DR E5-1 – Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom | 63 | |
| RESURSA I | DR E5-2 – Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom | 63-64 | |
| KRUŽNO | DR E5-3 – Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom | 66 | |
| GOSPODARST | DR E5-4 – Priljev resursa | NM | |
| VO | DR E5-5 – Odljev resursa | NM | |
| DR E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s | |||
| korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom | NA | ||
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika | 26-28 | ||
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
33-34; 67- 70 |
||
| ESRS S1 VLASTITA |
DR S1-1 – Politike povezane s vlastitom radnom snagom | 70-71 | |
| RADNA SNAGA | DR S1-2 – Postupci za suradnju s vlastitim radnicima i predstavnicima radnika u vezi s | ||
| učincima | 71-72 |

| izraziti zabrinutost | ||
|---|---|---|
| DR S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi | ||
| ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom | 74-75; 76- | |
| radnom snagom te djelotvornost tih mjera | 79; 80-81 | |
| DR S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, | ||
| poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama | 76; 80; 83 | |
| DR S1-6 – Obilježja zaposlenika poduzeća | 75-76 | |
| DR S1-7 – Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu | 75 | |
| DR S1-8 – Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog | 76 | |
| DR S1-9 – Pokazatelji raznolikosti | 82 | |
| DR S1-10 – Odgovarajuće plaće | 82 | |
| DR S1-11 – Socijalna zaštita | 82-83 | |
| DR S1-12 – Osobe s invaliditetom | 83 | |
| DR S1-13 – Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina | 81-82 | |
| DR S1-14 – Pokazatelji zdravlja i sigurnosti | 80 | |
| DR S1-15 – Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života | 76 | |
| DR S1-16 – Pokazatelji naknade | 82 | |
| DR S1-17 – Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima | 83 | |
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika | 26-28 | |
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija | ||
| sa strategijom i poslovnim modelom | 34; 84 | |
| DR S2-1 – Politike povezane s radnicima u lancu vrijednosti | 84-85 | |
| ESRS S2 | DR S2-2 – Postupci za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti u vezi s učincima | 85 |
| RADNICI U | DR S2-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima radnici u lancu | |
| LANCU | vrijednosti mogu izraziti zabrinutost | 85 |
| VRIJEDNOSTI | DR S2-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na radnike u lancu vrijednosti, | |
| pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanjem značajnih prilika povezanih s | ||
| radnicima u lancu vrijednosti te djelotvornost te mjere | 85-86 | |
| DR S2-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje | ||
| pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama | 86 | |
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika | 26-28 | |
| Objava povezana s ESRS 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija | ||
| sa strategijom i poslovnim modelom | 87-88 | |
| DR S3-1 – Politike za pogođene zajednice | 88 | |
| ESRS S3 | DR S3-2 – Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima | 88 |
| POGOĐENE | DR S3-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima pogođene zajednice | |
| ZAJEDNICE | mogu izraziti zabrinutost | 88-89 |
| DR S3-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na pogođene zajednice, pristupi | ||
| upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim | ||
| zajednicama te djelotvornost tih mjera | 89-90 | |
| DR S3-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje | ||
| pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama | 89; 91 |

| ESRS G1 POSLOVNO PONAŠANJE |
Objava povezana s ESRS 2 GOV-1 – Uloga administrativnih, nadzornih i upravljačkih | ||
|---|---|---|---|
| tijela | 10-12 | ||
| Objava povezana s ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih | |||
| učinaka, rizika i prilika | |||
| DR G1-1– Politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura | 94-95 | ||
| DR G1-2 – Upravljanje odnosima s dobavljačima | 100-101 | ||
| DR G1-3 – Sprečavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja | 101-102 | ||
| DR G1-4 – Potvrđeni slučajevi korupcije ili podmićivanja | 102 | ||
| DR G1-5 – Politički utjecaj i lobiranje | 102 | ||
| DR G1-6 – Prakse plaćanja | 101 |
NM - nije materijalno
NA - nije dostupno

| Zahtjev za objavljivanje i povezana točka podataka |
Upućivanje na SFDR |
Upućivanje na treći stup |
Upućivanje na propise o referentnim vrijednostima |
Upućivanje na Europski zakon o klimi |
Stranica |
|---|---|---|---|---|---|
| ESRS 2 GOV-1 Rodna raznolikost u upravi točka 21. podtočka (d) Pokazatelj br. 13 iz tablice 1 iz Priloga I. |
Pokazatelj br. 13 iz tablice 1 iz Priloga I. |
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816, Prilog II. |
82 | ||
| ESRS 2 GOV-1 Postotak članova uprave koji su neovisni točka 21. podtočka (e) |
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
10 | |||
| ESRS 2 GOV-4 Izjava o dužnoj pažnji točka 30. |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 3 iz Priloga I. |
14 | |||
| ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s fosilnim i energijom točka 40. podtočka (d) podpodtočka i. |
Pokazatelj br. 4 iz tablice 1 Priloga I. |
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, tablica 1: Kvalitativne informacije o okolišnom riziku i tablica 2: Kvalitativne informacije o socijalnom riziku |
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
17 | |
| ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s proizvodnjom kemikalija točka 40. podtočka (d) ii. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 2 iz Priloga I. |
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|||
| ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s kontroverznim oružjem točka 40. podtočka (d) iii. |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 1 iz Priloga I. Delegirana |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Delegirana uredba (EU) 2020/1816, članak 12. stavak 1., Prilog II. |
NM |

| ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s uzgojem i proizvodnjom duhana točka 40. podtočka (d) iv. |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Delegirana uredba (EU) 2020/1816, članak 12. stavak 1., Prilog II. |
||||
|---|---|---|---|---|---|
| ESRS E1-1 Tranzicijski plan za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. točka 14. |
Uredba (EU) 2021/1119, članak 2. stavak 1. |
46 | |||
| ESRS E1-1 Poduzeća isključena iz referentnih vrijednosti Pariškog sporazuma točka 16. podtočka (g) |
Članak 449.a Uredba (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 1.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Kreditna kvaliteta izloženosti po sektoru, emisijama i preostalom roku dospijeća |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 12. stavak 1. točke od (d) do (g) i članak 12. stavak 2. |
46 | ||
| ESRS E1-4 Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova točka 34. |
Pokazatelj br. 4 iz tablice 2 Priloga I. |
Članak 449.a Uredba (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 3.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Pokazatelji usklađenosti |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 6. |
NA | |
| ESRS E1-5 Potrošnja energije iz fosilnih izvora raščlanjeni prema izvorima (samo sektori koji znatno utječu na klimu) točka 38. |
Pokazatelj br. 5 iz tablice 1 i pokazatelj br. 5 iz tablice 2 Priloga I. |
47-48 | |||
| ESRS E1-5 Potrošnja energije i kombinacija izvora energije, točka 37. |
Pokazatelj br. 5 iz tablice 1 iz Priloga I. |
47-48 | |||
| ESRS E1-5 Energetski intenzitet povezan s djelatnostima u sektorima koji znatno utječu na klimu točke od 40. do 43. |
Pokazatelj br. 6 iz tablice 1 iz Priloga I. |
48 |

| ESRS E1-6 Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2, 3 i ukupne emisije stakleničkih plinova točka 44. |
Pokazatelji br. 1 i 2 iz tablice 1 Priloga I |
Članak 449.a Uredba (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 1.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Kreditna kvaliteta izloženosti po sektoru, emisijama i preostalom roku dospijeća |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 5. stavak 1., članak 6. i članak 8. stavak 1. |
50-51 | |
|---|---|---|---|---|---|
| ESRS E1-6 Intenzitet bruto emisija stakleničkih plinova točke od 53. do 55. |
Pokazatelj br. 3 iz tablice 1 Priloga I. |
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 3.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Pokazatelji usklađenosti |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 8. stavak 1. |
52 | |
| ESRS E1-7 Uklanjanje stakleničkih plinova i ugljični krediti točka 56. |
Uredba (EU) 2021/1119, članak 2. stavak 1. |
NM | |||
| ESRS E1-9 Izloženost referentnog portfelja fizičkim rizicima povezanima s klimatskim promjenama točka 66. |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
NA | |||
| ESRS E1-9 Raščlamba novčanih iznosa prema akutnom i kroničnom fizičkom riziku, točka 66. podtočka (a) ESRS E1-9 Lokacija značajne imovine izložene značajnom fizičkom riziku točka 66. podtočka (c) |
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, točke 46. i 47. Obrazac 5: Knjiga pozicija – Fizički rizik klimatskih promjena: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku. |
NA |

| ESRS E1-9 Raščlamba knjigovodstvene vrijednosti nekretnina poduzeća prema razredima energetske učinkovitosti točka 67. podtočka (c). |
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, točka 34., obrazac 2: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Krediti s nekretninom kao kolateralom – Energetska učinkovitost kolaterala |
NA | ||
|---|---|---|---|---|
| ESRS E1-9 Stupanj izloženosti portfelja prilikama povezanima s klimatskim promjenama točka 69. |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Prilog II. |
NA | ||
| ESRS E2-4 Količina svake onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. Uredbi o E-PRTR-u (Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari) ispuštene u zrak, vodu i tlo, točka 28. |
Prilog I. pokazatelj br. 8 tablica 1, Prilog I. pokazatelj br. 2 tablica 2, Prilog I. pokazatelj br. 1 tablica 2, Prilog I. pokazatelj br. 3 tablica 2 |
56 | ||
| ESRS E3-1 Vodni i morski resursi, točka 9. |
Pokazatelj br. 7 iz tablice 2 Priloga I. |
57 | ||
| ESRS E3-1 Posebna politika, točka 13. |
Pokazatelj br. 8 iz tablice 2 Priloga I. |
57 | ||
| ESRS E3-1 Održivi oceani i mora točka 14. |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 2 iz Priloga I. |
NM | ||
| ESRS E3-4 Ukupna količina reciklirane i ponovno upotrijebljene vode, točka 28. podtočka (c) |
Pokazatelj br. 6.2. iz tablice 2 Priloga I. |
59 | ||
| ESRS E3-4 Ukupna potrošnja vode u m3 po neto prihodu od vlastita poslovanja točka 29. |
Pokazatelj br. 6.1. iz tablice 2 Priloga I. |
59 | ||
| ESRS 2- IRO 1 – E4 točka 16. podtočka (a) podpodtočka i. |
Pokazatelj br. 7 iz tablice 1 Priloga |
61 |

| I. | |||
|---|---|---|---|
| ESRS 2 - IRO 1 – E4 to čka 16. podto čka (b) |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 2 Priloga I. |
62 | |
| ESRS 2 - IRO 1 – E4 to čka 16. podto čka (c) |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 2 Priloga I. |
61 -62 |
|
| ESRS E4 -2 Odr žive zemlji šne/poljoprivredne prakse ili politike to čka 24. podto čka (b) |
Pokazatelj br. 11 iz tablice 2 Priloga I. |
NM | |
| ESRS E4 -2 Odr žive prakse ili politike za oceane/mora to čka 24. podto čka (c) |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 2 Priloga I. |
NM | |
| ESRS E4 -2 Politike za rje šavanje problema kr čenja šuma, to čka 24. podto čka (d) |
Pokazatelj br. 15 iz tablice 2 Priloga I. |
NM | |
| ESRS E5 -5 Nereciklirani otpad, to čka 37. podto čka (d) |
Pokazatelj br. 13 iz tablice 2 Priloga I. |
6 6 |
|
| ESRS E5 -5 Opasni otpad i radioaktivni otpad, to čka 39. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 1 Priloga I. |
6 5 - 6 6 |
|
| ESRS 2 – SBM3 – S1 Rizik od prisilnog rada, to čka 14. podto čka (f) |
Pokazatelj br. 13 iz tablice 3 Priloga I. |
70 | |
| ESRS 2 – SBM3 – S1 Rizik od dje čjeg rada to čka 14. podto čka (g) |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 3 Priloga I. |
70 | |
| ESRS S1 -1 Obveze u podru čju politike ljudskih prava to čka 20. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 3 i pokazatelj br. 11 iz tablice 1 Priloga I. |
70 | |
| ESRS S1 -1 Politike du žne pa žnje o pitanjima obuhva ćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada, to čka 21. |
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
70 -71 |
|
| ESRS S1 -1 Postupci i mjere za spre čavanje trgovanja ljudima to čka 22. |
Pokazatelj br. 11 iz tablice 3 Priloga I. |
NM | |
| ESRS S1 -1 Politika spre čavanja nezgoda na radu ili sustav upravljanja, to čka 23. |
Pokazatelj br. 1 iz tablice 3 Priloga I. |
70; 77 |

| ESRS S1 -3 Mehanizam za |
Pokazatelj br. 5 iz | ||
|---|---|---|---|
| rje šavanje pritu žbi, to čka 32. |
tablice 3 Priloga | 72 -73 |
|
| podto čka (c) |
I. | ||
| ESRS S1 -14 Broj smrtnih slu čajeva |
Pokazatelj br. 2 iz | Delegirana uredba | |
| te broj i stopa nezgoda na radu, | tablice 3 Priloga | (EU) 2020/1816, | 80 |
| to čka 88. podto čke (b) i (c) |
I. | Prilog II. | |
| ESRS S1 -14 Broj dana izgubljenih |
|||
| zbog ozljeda, nezgoda, smrtnih | Pokazatelj br. 3 iz | ||
| slu čajeva ili bolesti to čka 88. |
tablice 3 Priloga | 80 | |
| podto čka (e) |
I. | ||
| ESRS S1 -16 Neusklađena razlika u |
Pokazatelj br. 12 | Delegirana uredba | |
| pla ćama na temelju spola stavak |
iz tablice 1 | (EU) 2020/1816, | 82 |
| 97. to čka (a) |
Priloga I. | Prilog II. | |
| ESRS S1 -16 Prekomjerna razlika u |
Pokazatelj br. 8 iz | ||
| pla ći direktora i zaposlenika to čka |
tablice 3 Priloga | 82 | |
| 97. podto čka (b) |
I. | ||
| ESRS S1 -17 Slu čajevi |
Pokazatelj br. 7 iz | ||
| diskriminacije, to čka 103. |
tablice 3 Priloga | 83 | |
| podto čka (a) |
I. | ||
| Delegirana uredba | |||
| ESRS S1 -17 Nepridr žavanje UN - |
Pokazatelj br. 10 | (EU) 2020/1816, | |
| ovih vode ćih na čela o poslovanju |
iz tablice 1 i | Delegirana uredba | |
| i ljudskim pravima i smjernica | pokazatelj br. 14 | (EU) 2020/1818, | 83 |
| OECD -a to čka 104. podto čka (a) |
iz tablice 3 | Prilog II. članak 12. |
|
| Priloga I. | stavak 1. | ||
| Visoki rizik od | |||
| dje čjeg rada ili |
|||
| prisilnog rada u | |||
| ESRS 2 – SBM3 – S2 Visoki rizik od |
lancu vrijednosti, | ||
| dje čjeg rada ili prisilnog rada u |
to čka 11. |
84 -85 |
|
| lancu vrijednosti, to čka 11. |
podto čka (b) |
||
| podto čka (b) |
Pokazatelji br. 12 | ||
| i 13 iz tablice 3 | |||
| Priloga I. | |||
| ESRS S2 -1 Obveze u podru čju |
Pokazatelj br. 9 iz | ||
| tablice 3 i | |||
| pokazatelj br. 11 | 84 -85 |
||
| politike ljudskih prava to čka 17. |
iz tablice 1 | ||
| Priloga I. | |||
| ESRS S2 -1 Politike koje se odnose |
Pokazatelji br. 11 | ||
| na radnike u lancu vrijednosti | i 4 iz tablice3. | 84 -85 |
|
| to čka 18. |
Priloga I. | ||
| ESRS S2 -1 Nepridr žavanje UN - |
Pokazatelj br. 10 | Delegirana uredba | |
| ovih vode ćih na čela o poslovanju |
iz tablice 1 | (EU) 2020/1816, | 86 |
| i ljudskim pravima i smjernica | Priloga I. | Delegirana uredba |

| OECD -a to čka 19. |
(EU) 2020/1818, Prilog II. članak 12. |
||
|---|---|---|---|
| stavak 1. | |||
| ESRS S2 -1 Politike du žne pa žnje o |
|||
| pitanjima obuhva ćenima |
Delegirana uredba | ||
| temeljnim konvencijama od 1 do | (EU) 2020/1816, | 84 -85 |
|
| 8 Međunarodne organizacije | Prilog II. | ||
| rada, to čka 19. |
|||
| ESRS S2 -4 Pitanja ljudskih prava i |
|||
| incidenti povezani s vi šim i ni žim |
Pokazatelj br. 14 | ||
| razinama lanca vrijednosti to čka |
iz tablice 3 | 86 | |
| 36. | Priloga I. | ||
| Pokazatelj br. 9 iz | |||
| ESRS S3 -1 Obveze u podru čju |
tablice 3 Priloga | ||
| politike za štite ljudskih prava, |
I. i pokazatelj br. | 88 -89 |
|
| to čka 16. |
11 iz tablice 1 | ||
| Priloga I. | |||
| Delegirana uredba | |||
| ESRS S3 -1 Nepridr žavanje UN - |
(EU) 2020/1816, | ||
| ovih vode ćih na čela o poslovanju |
Pokazatelj br. 10 | Delegirana uredba | |
| i ljudskim pravima, na čela ILO -a i |
iz tablice 1 | (EU) 2020/1818, | 91 |
| smjernica OECD -a to čka 17. |
Priloga I. | Prilog II. članak 12. |
|
| stavak 1. | |||
| ESRS S3 -4 Pitanja i incidenti |
Pokazatelj br. 14 | ||
| povezani s ljudskim pravima, | iz tablice 3 | 91 | |
| to čka 36. |
Priloga I. | ||
| Pokazatelj br. 9 iz | |||
| ESRS S4 -1 Politike koje se odnose |
tablice 3 i | ||
| na potro š a če i krajnje korisnike, |
pokazatelj br. 11 | NM | |
| to čka 16. |
iz tablice 1 | ||
| Priloga I. | |||
| Delegirana uredba | |||
| ESRS S4 -1 Nepridr žavanje UN - |
(EU) 2020/1816, | ||
| ovih vode ćih na čela o poslovanju |
Pokazatelj br. 10 | Delegirana uredba | |
| i ljudskim pravima i smjernica | iz tablice 1 | (EU) 2020/1818, | NM |
| OECD -a to čka 17. |
Priloga I. | Prilog II. članak 12. |
|
| stavak 1. | |||
| ESRS S4 -4 Pitanja i incidenti |
Pokazatelj br. 14 | ||
| povezani s ljudskim pravima, | iz tablice 3 | NM | |
| to čka 35. |
Priloga I. | ||
| ESRS G1 -1 Konvencija Ujedinjenih |
Pokazatelj br. 15 | ||
| naroda protiv korupcije, to čka 10. |
iz tablice 3 | 94 -95 |
|
| podto čka (b) |
Priloga I. | ||
| ESRS G1 -1 Za štita zvi žda ča to čka |
Pokazatelj br. 6 iz | 95 -97 |
|
| 10. podto čka (d) |
tablice 3 Priloga |

| I. | |||
|---|---|---|---|
| ESRS G1-4 Novčane kazne zbog kršenja propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja, točka 24. podtočka (a) |
Pokazatelj br. 17 iz tablice 3 Priloga I. |
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816, Prilog II. |
102 |
| ESRS G1-4 Standardi suzbijanja korupcije i podmićivanja točka 24. podtočka (b) |
Pokazatelj br. 16 iz tablice 3 Priloga I. |
102 |
NM - nije materijalno
NA - nije dostupno

10000 Zagreb, Miramarska cesta 24
Izvjštaj izradio: Tim za izradu Izvještaja o održivosti
Michaela Julijana Vranješ, Lucijana Strnad, Sonja Štiglić, Darko Marasović, Nina Faber, Ivana Kukec, Nataša Adanić Novak, Domagoj Tonković, Tomislav Kunovec, Dragana Oljača, Vlatka Koščićarić-Jerabek, Andrea Hlad, Helena Šintić, Maja Dujmović, Dražen Primorac, Antonio Peleski
©JANAF d.d. 2025. Sva su prava pridržana. Tekstovi i grafikoni zaštićeni su autorskim pravima. Za korištenje podataka potrebna je prethodna suglasnost Jadranskog naftovoda, dioničkog društva
Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.