Hrvatska Poštanska Banka d.d.

Interim / Quarterly Report • Dec 21, 2021

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, dioničko društvo

Nerevidirane financijske informacije za međurazdoblje od 01.01. do 30.06.2021. godine

Zagreb, prosinac 2021.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Sadržaj

Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje financijskih informacija za razdoblje koje završava 30. lipnja 2021. godine
neovisnog revizora o uvidu u nerevidirane financijske informacije Izviešće međurazdoblja	5
Skraćene financijske informacije:
Izvještaj o financijskom položaju	7
Račun dobiti i gubitka	8
Bilješke uz financijske informacije	$9 - 34$

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Odgovornost Uprave za pripremu i odobravanje financijskih informacija za razdoblje koje završava 30. lipnja 2021. godine

Uprava Banke dužna je pripremiti financijske informacije za razdoblje koje završava 30. lipnja 2021. koje daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te rezultata njenog poslovanja, u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku s prihvatljivom točnošću odražavaju financijski položaj i rezultate poslovanja, kao i njihovu usklađenost s važećim računovodstvenim standardima. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprječavanje i otkrivanje prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih informacija temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru financijske informacije za razdoblje koje završava 30. lipnja 2021. Ukoliko Nadzorni odbor izrazi suglasnost na financijske informacije za razdoblje koje završava 30. lipnja 2021. time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke. Financijske informacije međurazdoblja koje su prikazane na stranicama 7 do 34 odobrene su od strane Uprave Banke 21. prosinca 2021. godine.

U znak potvrde, financijske informacije su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku: Potpisano u ime Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo:

$K$ c/ Ucles

Marko Badurina Predsjednik Uprave

Ivan Soldo

Član Uprave

Anto Mihaljević Član Uprave

3

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

$\mathcal Q$

$\overline{4}$

Izvješće o uvidu u financijske informacije međurazdoblja

Vlasniku društva Hrvatska poštanska banka d.d.

Uvod

Obavili smo uvid u priložene financijske informacije za polugodišnje razdoblje završeno 30. lipnja 2021. Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb (dalje u tekstu: Banka) koji čine Izvještaj o financijskom položaju na 30. lipnja 2021. i Račun dobiti i gubitka, za tada završeno polugodišnje razdoblje, kao i bilješke uz financijske informacije, koji zajedno čine financijske informacije međurazdoblja Banke.

Uprava Banke je odgovorna za pripremanje i fer prezentaciju tih financijskih informacija međurazdoblja u skladu s osnovom za pripremu opisanoj u bilješkama 1a) "Izjava o usklađenosti" i 1b) "Osnova za pripremu financijskih informacija".

Naša je odgovornost izraziti zaključak o tim skraćenim financijskim informacijama međurazdoblja temeljen na našem uvidu.

Djelokrug uvida

Obavili smo naš uvid u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane uvida 2410, "Uvid u financijske informacije međurazdoblja kojeg je obavio neovisni revizor subjekta". Uvid u financijske informacije međurazdoblja se sastoji od postavljanja upita, prvenstveno osobama odgovornim za financijsku i računovodstvenu problematiku, te primjenjivanja analitičkih i drugih postupaka uvida. Uvid je značajno manji u djelokrugu od revizije obavljene u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i posljedično tom nam ne omogućava dobivanje uvjerenja da bismo postali svjesni svih značajnih pitanja koja bi se mogla uočiti u reviziji. U skladu s tim, ne izražavamo revizijsko mišljenje.

Zaključak

Temeljeno na našem uvidu, ništa nam nije skrenulo pozornost što bi uzrokovalo da povjerujemo kako priložene financijske informacije međurazdoblja Banke, u svim značajnim odrednicama, nisu pripremljene u skladu s osnovom za pripremu opisanoj u bilješkama 1a) "Izjava o usklađenosti" i 1b) "Osnova za pripremu financijskih informacija".

Osnova pripreme i ograničenja korištenja

Bez modificiranja našeg zaključka, skrećemo pozornost na bilješke 1a) "Izjava o usklađenosti" i 1b) "Osnova za pripremu financijskih informacija" koje opisuju osnovu pripreme priloženih financijskih informacija međurazdoblja. Financijske informacije međurazdoblja godine pripremljene u svrhu podrške - zadovoljavanju uvjeta Hrvatske narodne banke za izračun kapitalnog zahtjeva. Posljedično tome, financijske informacije međurazdoblja nisu pripremljene za bilo koju drugu svrhu. Naš izvještaj namijenjen je isključivo za Hrvatsku narodnu banku i Banku i ne smije se korisiti od trećih strana izuzev Banke i Hrvatske narodne banke.

U Zagrebu, 21. prosinac 2021. godine

BDO Croatia d.o.o. Radnička cesta 180 10000 Zagreb

član

BDO Croatia d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 180

OIB: 76394522236

Ivan Čajko, revizor

$\overline{\mathbf{3}}$

Uprave i ovlašteni

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

$\sim 50$

Izvještaj o financijskom položaju
na dan 30. lipnja 2021.

$\bar{\sigma}$

u '000 kn	Bilješke	30.06.2021.	31.12.2020.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka		5.562.940	3.684.902
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke		1.274.718	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka		319.726	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		737.414 4.383.831	758.106 4.158.035
Financijska imovina po amortiziranom trošku		2.854	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	$\overline{2}$	14.635.226	14.722.770
Ulaganja u ovisna društva		9.761	9.761
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe		259.116	258,356
Ulaganja u nekretnine		65.993	65,993
Nematerijalna imovina		96.350	91.039
Pretplaćeni porez na dobit		1.477	2.639
Ostala imovina		115.726	111.635
UKUPNO IMOVINA		27.465.133	25.463.766
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		73	21
Depoziti banaka		94.761	96.635
Depoziti komitenata	3	22.376.396	21.118.434
Uzeti krediti		1.758.682	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove		371.774	116.424
Neto odgođena porezna obveza		52.029	23.483
Ostale obveze		207.409	169.023
UKUPNO OBVEZE		24.861.124	22.990.662
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital		1.214.775	1.214.775
Vlastite dionice		(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice		4.477	4.477
Zakonska rezerva		40.010	30.907
Ostale rezerve		657.992	576.064
Rezerva fer vrijednosti		226.917	242.231
Revalorizacijska rezerva		22.286	22.744
Zadržana dobit		438.029	382.384
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.604.010	2.473.104
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		27.465.133	25.463.766

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama 9-34 čine sastavni dio ovih financijskih informacija.

Račun dobiti i gubitka
za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2021.

	$01.01 -$ 30.06.2021.	$01.01 -$ 30.06.2020.
	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	285.692	293.899
Rashod od kamata i slični rashodi	(17.602)	(25.837)
Neto prihod od kamata	268.090	268.062
Prihod od naknada i provizija	218.466	213.554
Rashod od naknada i provizija	(130.051)	(130.906)
Neto prihod od naknada i provizija	88.414	82.648
Neto (gubici)/dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	33.387	(17.387)
kroz ostalu Dobici od vrijednosnica koje se vrednuju sveobuhvatnu dobit		35.036
Neto dobici od trgovanja stranim valutama	25.135	25.201
Ostali prihodi iz poslovanja	2.034	(270)
Prihod od trgovanja i ostali prihodi	60.555	42.581
Prihod iz poslovanja	417.060	393.291
Opći i administrativni troškovi	(204.641)	(209.537)
Amortizacija	(33.724)	(40.343)
Gubioi od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	21.905	(63.976)
Rezerviranja za obveze i troškove	(22.474)	57.354
Troškovi poslovanja	(238.934)	(256.503)
DOBIT PRIJE POREZA	178.126	136.788
(Trošak)poreza na dobit	(31.450)	(21.814)
DOBIT ZA GODINU	146.676	114.974

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama 9-34 čine sastavni dio ovih financijskih informacija,

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo ("Grupa").

Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:

			Vlasništvo na dan 30. lipnja 2021. godine
	Industrija	Država	%
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100.00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100.00

Navedene financijske informacije pripremljene su u svrhu zadovoljavaja zahtjeva Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, i zadovoljavanju uvjeta Hrvatske narodne banke za izračun kapitalnog zahtjeva te stoga ne predstavljaju potpun opseg izvještaja, odnosno ne obuhvaćaju i konoslidirane financijske informacije obzirom da ovisna društva nisu materijalna za potrebe bonitetnih zahtjeva. Iz tog razloga, ove financijske informacije obuhvaćaju odvojeni financijski izvještaj Banke kao što je zahtijevano Međunarodnim računovodstvenim standardom 27 "Odvojeni financijski izvještaji".

Ove financijske informacije odobrene su od strane Uprave dana 21. prosinca 2021. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih informacija sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Banke, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 30. lipnja 2021. godine.

Priložene financijske informacije sastavljene su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjene ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)

a) Izjava o usklađenosti

Financijske informacije za razdoblje tijekom godine odnose se na nerevidirano financijsko izvješće za razdoblje tijekom godine Hrvatske poštanske banke dioničko društvo za razdoblje od 6 mjeseci koje je završilo 30. lipnja 2021, zajedno s opisom značajnih računovodstvenih politika i značajnih bilješki (u daljnjem tekstu "Financijske informacije"). Financijske informacije pripremljene su u skladu s računovodstvenim politikama Banke te u skladu s propisima HNBa. U skladu s propisima HNB-a financijski izvještaji banaka i ostalih kreditnih institucija pripremaju se u skladu s računovodstvenim propisima za banke u Republici Hrvatskoj koji se temelje na načelima utvrđenim Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije ("MSFI usvojeni od EU") koji su bili u primjeni na dan 30. lipnja 2021. Ove financijske informacije izrađene su sukladno navedenim propisima za banke.

Uprava smatra da navedene financijske informacije zadovoljavaju zahtjeve Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 te stoga financijske informacije ne predstavljaju potpun opseg izvještaja kakav bi bio rađen u skladu s MRS-om 34 Financijsko izvještavanje za razdoblje tijekom godine. Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su sljedeće:

• Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato $\bullet$ pojedinačno umanjenje vrijednosti. Za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine, Banka provode puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Navedeno nije u skladu sa MSFI 9 "Financijski instrumenti" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope
• Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine ("Odluka o klasifikaciji izloženosti"), HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitko od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalne faktore umanjenja i rokove naplate pojedinih vrsta instrumenata osiguranja za potrebe procjene budućih novčanih tokova s osnove naplate putem instrumenata osiguranja. Navedeni budući novčani tokovi mogu biti različiti od budućih novčanih tokova izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) a) Izjava o usklađenosti (nastavak)

Odluka HNB-a koja je na snagu stupila 1. siječnja 2020. godine utjecala je na izmjenu računovodstvenog okvira. Sukladno članku 21 (2) Odluke o klasifikaciji plasmana u rizične kategorije i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka HNBa ("Odluka") ne propisuje se minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI-evima. Banka je utvrdila da druge gore navedene razlike u metodologiji i dalje postoje, ali da vrijednosti imovine i obveza na 31. prosinca 2020. ne odstupaju materijalno značajno od vrijednosti utvrđenih primjenom MSFI-eva (odstupanje na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi približno 15 milijuna kuna).

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih informacija sažete su u nastavku.

b) Osnova za pripremu financijskih informacija

Financijske informacije međurazdoblja godine pripremljene su u svrhu podrške - zadovoljavanju uvjeta Hrvatske narodne banke za izračun kapitalnog zahtjeva. Izvještaj o financijskom položaju na 30. lipnja 2021., Račun dobiti i gubitka, za tada završeno polugodišnje razdoblje, kao i bilješke uz financijske informacije, zajedno čine financijske informacije međurazdoblja Banke.

Ovi izvještaji predstavljaju financijske informacije Banke koje nisu opće namjene. Financijske informacije su pripremljene za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2021. godine, i sukladne su važećim računovodstvenim propisima primjenjivim za banke u Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MSFI-a 16 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno $\bullet$ identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) b) Osnova za pripremu financijskih informacija (nastavak)

Sastavljanje financijskih informacija zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih informacija, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih informacija, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) Osnove za izradu izvještaja (nastavak) b)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

(I) Novi i dopunjeni standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Računovodstvene politike primijenjene prilikom pripreme ovih financijskih informacija su konzistentne onima primijenjenim prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Banke na dan 31. prosinca 2020. godine, osim usvajanja novih standarda primjenjivih od 1. siječnja 2021. godine. Banka nije ranije usvojila niti jedan drugi standard, izmjenu ili interpretaciju koja je objavljena, ali nije još na snazi.

lako su ove izmjene primjenjive prvi put za 2020. godinu iste nemaju značajan utjecaj na godišnje financijske izvještaje Banke.

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi je sljedeća izmjena postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila Europska unija:

Reforma IBOR-a i njezini učinci na financijske izvještaje - faza 2 - na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021

Uz iznad navedeno, Odbor za tumačenje MSFI-ja donio je niz odluka dnevnog reda u proteklih 12 mjeseci. Ove odluke dnevnog reda ne predstavljaju mjerodavne smjernice. Međutim, oni navode obrazloženje Odbora za tumačenja da se pitanje ne stavlja na njegov dnevni red (ili upućuje IASB-u) i kako bi se trebali primjenjivati zahtjevi primjenjivih MSFIjeva. Na web-stranici Zaklade MSFI navodi se da ih 'treba promatrati kao korisne, informativne i uvjerljive'. U praksi se očekuje da će subjekti koji izvještavaju u skladu s MSFI-jem uzeti u obzir i slijediti odluke dnevnog reda, a to je pristup koji slijede regulatori vrijednosnih papira diljem svijeta.

Od 30. lipnja 2020. dovršene su odluke dnevnog reda o sljedećim temama:

• MRS 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" Financijski aranžmani lanca nabave obrnuti faktoring
• MRS 38 "Nematerijalna imovina" Troškovi konfiguracije ili prilagodbe aranžmana računarstva u oblaku $\bullet$
• MSFI 9 "Financijski instrumenti" Varijabilnost hedginga u novčanim tokovima zbog realnih kamatnih stopa
• MRS 19 "Primanja zaposlenih" Razgraničavanje primanja po razdobljima rada
• MRS 10 "Događaji nakon izvještajnog razdoblja" Pripremanje financijskih izvještaja kada subjekt ne posluje na pretpostavci vremenske neograničenosti poslovanja
• MRS 2 "Zalihe" Troškovi prodaje zaliha

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)

(II) Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja bile su objavljene, ali ne i na snazi, sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji:

• izmjene MSFI-ja 16 "Najmovi" Koncesije za najam vezane za Covid-19 nakon 30. lipnja 2021 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. travnja 2021)
• izmjene raznih standarda zbog "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2018. 2020.)", na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022
• · izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" Prihodi prije namjeravane uporabe (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
• izmjene MRS-a 37 "Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina" Štetni ugovori Troškovi ispunjenja ugovornih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
• izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" Upućivanja na Konceptualni okvir s izmjenama MSFI-ja 3 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
• MSFI 17 "Ugovori o osiguranju", uključujući izmjene MSFI-ja 17 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine)
• izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" Klasifikacija kratkoročnih i dugoročnih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. slječnja 2023.)
• izmjene MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške" -Definicija računovodstvene procjene (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja $2023.$
• izmjene MRS-a 12 "Porez na dobiť" Odgođeni porezi vezano za imovinu i obveze koje proizlaze iz pojedinačnih transakcija (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)

Banka očekuje da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke u razdoblju prve primjene standarda.

Računovodstvo zaštite za portfelj financijske imovine i obveza čija načela Europska unija još uvijek nije usvojila i dalje nije regulirano.

Prema procjenama Banke, primjena računovodstva zaštite na portfelj financijske imovine ili obveza u skladu s MRSom 39: "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" ne bi dovela do značajnih promjena u financijskim izvještajima ako se primijeni na datum bilance.

Funkcionalna i prezentacijska valuta $c)$

Financijski informacije Banke prezentirane su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

d) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:

• (a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik:
• (b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primjenjuje efektivnu kamatnu stopu.

Modifikacija ugovorenih novčanih tokova

Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske imovine, Banka ponovno obračunava bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u računu dobiti i gubitka priznaje promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugovornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amortiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek.

e) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge. Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Banka ne zadržava niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija (nastavak)

Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

h) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i $\eta$ vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanieni za gubitke od vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Financijska imovina koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit preispituje se na kraju svakog izvieštajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili $\bullet$
• kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili $\bullet$
• izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili $\bullet$
• nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća. $\bullet$

Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire klasificirane na datum izvještaja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama j)

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

k) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

Službeni srednji tečaj na dan 30. lipnja 2021. bio je: 7,491244= 1 EUR; 6,290406= 1 USD; 6,835700= 1 CHF.

Službeni srednji tečaj na dan 30. lipnja 2020. bio je: 7,558818= 1 EUR; 6,707621= 1 USD; 6,094817= 1 CHF.

I) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Banka klasificira svu financijsku imovine temeljem poslovnih modela upravljanja imovinom, koja se mjeri kako slijedi:

• $\bullet$ Amortizirani trošak
• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (skraćeno FVOSD)
• Fer vrijednost kroz račun dobiti ili gubitka (skraćeno FVDG).

Financijske obveze, osim obveza temeljem zajma uz kamatne stope niže od tržišnih kamatnih stopa, financijskih garancija i financijskih obveza određenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, se mjere po amortiziranom trošku.

Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Procjena poslovnih modela

Banka određuje poslovne modele na način da oni najbolje reflektiraju upravljanje grupama financijske imovine kako bi se postigla poslovna svrha.

Poslovni modeli Banke se ne određuju na razini pojedinog instrumenta već na razini agregiranih grupa financijske imovine.

Procjena poslovnog modela se temelji na razumno očekivanih scenarija. Ako se novčani tijekovi nakon inicijalnog priznavanja realiziraju na način koji je drugačiji od inicijalno očekivanog, Banka ne mijenja klasifikaciju preostale financijske imovine koja se drži u tom poslovnom modelu, već ubuduće uključuje nove informacije u procjenu novo odobrene ili kupljene financijske imovine.

Financijski instrumenti (nastavak) $\boldsymbol{D}$

i) Klasifikacija (nastavak)

Procjena poslovnih modela (nastavak)

Prema MSFI-u 9, Banka klasificira svoju financijsku imovinu sukladno sljedećim poslovnim modelima:

Poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

Financijskom imovinom koja se drži u okviru ovog poslovnog modela upravlja se radi ostvarenja novčanih tokova prikupljanjem ugovornih plaćanja rijekom vijeka trajanja instrumenta. Banka upravlja imovinom u portfelju radi prikupljanja određenih ugovornih novčanih tokova (umjesto upravljanja ukupnim prinosom portfelja koji je ostvaren i držanjem i prodajom imovine).

Poslovni model čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine

U okviru ovog poslovnog modela Banka drži financijsku imovinu čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. U okviru ovog poslovnog modela ključno rukovodeće osoblje donosi odluku da se cilj poslovnog modela ostvaruje i prikupljanjem novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Jedan od ciljeva ovog poslovnog modela je upravljanje svakodnevnim potrebama povezanima s likvidnošću radi održanja određenog profila prinosa od kamata ili kako bi trajanje financijske imovine odgovaralo trajanju obveza koje se tom imovinom financiraju.

Ostali poslovni modeli $\bullet$

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se ne drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova ili u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Poslovni model je koji za posljedicu ima mjerenje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka onaj u okviru kojeg Banka upravlja financijskom imovinom u cilju ostvarenja novčanih tokova prodajom imovine. Banka donosi odluku na temelju fer vrijednosti imovine i upravljaju njome kako bi ostvarili te fer vrijednosti.

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo stjecanje nije jednoznačna. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivom i pasivom donosi odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem upravljanja likvidnosti generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza i propisanih omjera ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima.

I) Financijski instrumenti (nastavak)

i) Klasifikacija (nastavak)

Test plaćanja glavnice i kamata (tzv. SPPI test)

Kao sljedeći korak kod procesa klasifikacije Banka procjenjuje ugovorene uvjete financijske imovine kako bi se zaključilo da li navedena imovina ima ugovorene novčane tokove koji su samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Za potrebe primjene ovog testa, "glavnica" je fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju međutim taj se iznos glavnice može mijenjati tijekom vijeka trajanja financijske imovine (npr. U slučaju otplate glavnice). Kamata obuhvaća naknadu za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremena te ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Kako bi procijenila rezultat SPPI testa, Banka primjenjuje procjenu i uzima u obzir bitne faktore kao što je valuta financijske imovine.

Međutim, ukoliko ugovoreni novčani tokovi financijske imovine nisu samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, takva financijska imovina se naknadno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ili koje se moraju priznavati po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka sukladno zahtjevima MSFI-a 9. Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

• imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti, $\bullet$
• priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili $\bullet$
• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz $\bullet$ ugovora.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja odnosi se na imovinu koja je kupljena ili izdana prvenstveno za transakcije koje kratkoročno ostvaruju dobit.

Promjene u fer vrijednosti ove imovine priznaje se u neto prihodu od trgovanja.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Banka mjeri financijsku imovinu po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi $\bullet$ prikupljanja ugovornih novčanih tokova
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume, nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku Banke nastaje kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuje kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke i dužničke vrijednosnice.

Financijski instrumenti (nastavak) $\boldsymbol{D}$

i) Klasifikacija (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako su ispunjena oba uvjeta u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih $\bullet$ novčanih tokova i prodajom financijske imovine
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo $\bullet$ plaćanie glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dobit ili gubitak po financijskoj imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku dobiti ili gubitaka od umanjenja vrijednosti i dobiti i gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje.

Kamate izračunane metodom efektivne kamate priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke vrijednosnice.

Ulaganja u vlasničke vrijednosnice koje se ne drže radi trgovanja i koja nisu nepredviđeni iznosi koje je Banka priznala u okviru poslovnog spajanja sukladno MSFI-ju 3, Banka može pri početnom priznavanju neopozivo razvrstati u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav izbor moguć je za svako zasebno ulaganje. Naknadne promjene fer vrijednosti bit će dio ostale sveobuhvatne dobiti bez mogućnosti recikliranja u računu dobiti i gubitka.

Za ove vlasničke vrijednosnice Banka će u računu dobiti i gubitka priznati dividende od ulaganja ako je utvrđeno pravo Banke na isplatu dividendi, ako je vjerojatno da će Banka ostvariti ekonomske koristi povezane s dividendom i ako se njihov iznos može pouzdano izmjeriti.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum podmirenja.

Banka prestaje priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) isključivo kada isteknu ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili kada prenesu ili izgube kontrolu nad ugovornim pravima te financijske imovine.

Navedeno se događa kada Banka suštinski prenese sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Pri prestanku priznavanja financijske imovine u cijelosti, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (određene na datum prestanka priznavanja) i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka.

I) Financijski instrumenti (nastavak)

Banka prestaje priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene ili podmirene, odnosno kada su poništene ili su istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Banka će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka vrednuje financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka imala u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

v) Reklasifikacija

Reklasifikacije financijske imovine dozvoljene su samo i isključivo ako subjekt mijenja svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom. Banka ne reklasificira financijske obveze.

Premještanje između kategorija zavisi od toga u koju je kategoriju financijski instrument početno raspoređen.

Ako Banka reklasificira imovinu, reklasifikacija se primjenjuje od datuma reklasifikacije. Banka ne prepravlja prethodno priznatu dobit, gubitke (uključujući dobit ili gubitke uslijed umanjenja vrijednosti) ni kamate.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, njezina fer vrijednost na datum reklasifikacije postaje njezina nova bruto knjigovodstvena vrijednost.

Financijski instrumenti (nastavak) $\mathbf{D}$

v) Reklasifikacija (nastavak)

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, financijska se imovina reklasificira po njezinoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije. Međutim, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti brišu se iz vlasničkog kapitala i usklađuju s fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije. Slijedom toga, financijska se Imovina mjeri na datum reklasifikacije kao da je uvijek mjerena po amortiziranom trošku. To usklađenje utječe na ostalu sveobuhvatnu dobit, ali ne utječe na račun dobiti i gubitka te stoga nije reklasifikacijsko usklađenje. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije. Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti. Kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje na datum reklasifikacije.

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

m) Specifični financijski instrumenti

Derivativni financijski instrumenti

Banka koristi derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka ne drži niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer

m) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti ne mogu pouzdano mjeriti

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka posjeduje u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao krediti i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Banka ulazi u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

n) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka na kraju izvještajnog razdoblja očekuje ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

o) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost nekretnine utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

	30. lipnja 2021.	2020.
Građevinski objekti	40 godina	40 godina
Računala	3 godine	3 godine
Namještaj i oprema	2-4 godine	2-4 godine
Motorna vozila	5 godina	5 godina
Ostala imovina*	10 godina	10 godina

*Ostala imovina odnosi se na uređaje za klimatizaciju i grijanje

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

p) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom prodaje istih i/ili zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualni dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaju u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem su nastali. Ulaganje u nekretnine prestaje se priznavati prilikom otuđenja ili kad se ulaganje u nekretnine trajno povuče iz uporabe i od njegovog se otuđenja ne očekuju ikoje buduće gospodarske koristi.

q) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Banka kapitalizira interne troškove djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	30. lipnja 2021.	2020.
Ulaganja na tudoj imovini	4-10 godina*	4-10 godina*
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

*Ulaganja na tuđoj imovini amortiziraju se na period trajanja najma, prosječni period amortizacije je 5-7 godina.

$r$ ) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Vrijednost imovine smatra se umanjenom ako njezina knjigovodstvena vrijednost premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac je njezina fer vrijednost umanjenja za troškove prodaje ili njezina vrijednost pri uporabi, ovisno o tome što je više. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Banka početno priznaje (klasificira) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje.

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i ako postoje dokazi da će Banka i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka prestaje priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.

Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Bilieške uz financijske informacije za razdoblje od 01.01. do 30.06.2021.

Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja $\boldsymbol{t}$

Banka će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40 "Ulaganja u nekretnine" te vrednovati kako je opisano u dijelu Ulaganje u nekretnine. U slučaju da će preuzeta imovina biti namijenjena prodaji, te zadovoljava kriterije relevantnog standarda MSFI-ja 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji" imovina će biti priznata i vrednovana kao dugotrajna materijalna imovina namijenjena prodaji.

Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Banke, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s MRS-om 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema", kako je opisano u dijelu materijalna imovina.

Kod početnog priznavanja imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja troškom nabave smatrat će se niži iznos između neto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine pri čemu se ovršenu imovinu ili imovinu primljenu u svrhu plaćanja duga i fer vrijednosti preuzete imovine umanjene za troškove prodaje.

u) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Banka ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

v) Najmovi

Ugovor je, ili sadrži, najam ako prenosi pravo kontrole nad upotrebom identificirane imovine tijekom određenog razdoblja u zamjenu za određenu naknadu. Za takve ugovore Banka priznaje pravo na upotrebu imovine i obvezu po najmu.

Najam kod kojeg Banka kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod na isti način kao i prihode od najma. Banka za vrijeme trajanja poslovnog najma provodi amortizaciju i testiranje umanjenja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke.

Kod ugovora o najmu gdje je banka najmoprimac, Banka mjeri obvezu po najmu po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova plaćanja najma, uz diskont primjenom inkrementalne kamatne stope primatelja najma na datum početnog priznavanja. Obveza po najmu se priznaje u ugovorenoj valuti.

v) Najmovi (nastavak)

S druge strane, Banka kao najmoprimac priznaje Imovinu s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na datum početnog priznavanja ugovora o najmu kojim se mjeri ta Imovina s pravom upotrebe u iznosu koji je jednak obvezi po najmu uz usklađenje za bilo koji iznos unaprijed plaćenih ili obračunatih plaćanja najma koji se odnose na taj najam priznat u izvješću o financijskom položaju neposredno prije datuma početnog priznavanja. Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Nakon početnog priznavanja, obveza najma povećava se za obračunatu kamatu i umanjuje za izvršena plaćanja.

Banka koristi opcionalnu primjenu zahtjeva iz MSFI 16 "Najmovi" (tj. priznavanje obveze po najmu i imovine s pravom upotrebe) u sljedećim slučajevima:

• Kratkoročni najam; i
• Najam u kojem je unajmljena imovina niže vrijednosti.

U ovim slučajevima plaćanja najma povezana s takvim najmom priznaju se kao rashod na proporcionalnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Banka je odlučila primijeniti izuzeće imovine male vrijednosti i identificirala je, temeljeno na mišljenju Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) sadržanog u Osnovama za zaključke, prag vrijednosti od USD 5.000 (vrijednost nove imovine koja se daje u najam).

Banka je odlučila primijeniti izuzeće i na najmove nematerijalne imovine.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Obveza po najmu mjeri se diskontiranjem budućih novčanih tokova plaćanja najma (koji nisu plaćeni na taj datum), služeći se implicitnom kamatnom stopom za najam, ako se ona može odmah utvrditi. U protivnom, Banka upotrebljava svoju inkrementalnu kamatnu stopu.

Inkrementalna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu koju bi primatelj najma trebao platiti kod posudbe:

• potrebnih sredstava za stjecanje imovine slične vrijednosti;
• tijekom sličnog razdoblja;
• sa sličnim kolateralom;
• u sličnom gospodarskom okruženju.

Banka informacije o najmovima u kojima je najmoprimac objavljuje zasebno u financijskim izvještajima što uključuje sljedeće iznose:

(a) iznos amortizacije za imovinu s pravom uporabe prema razredu odnosne imovine;

(b) kamatne rashode po obvezi po najmu;

(c) troškove povezane s kratkoročnim najmovima; (ti troškovi ne moraju uključivati troškove povezane s najmovima čije je razdoblje najma mjesec dana ili kraće);

(d) troškove povezane s najmovima imovine niske vrijednosti.

w) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka uplaćuje doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka nema drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka diskontira očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca. Aktuarski dobici ili gubici priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a trošak kamate i trošak tekućeg rada priznaju se u računu dobiti i gubitka,

x) Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

y) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Banka sklapa ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

z) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banke te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka obračunava naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

2. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

	30.06.2021. '000 kn	31.12.2020. '000 kn
Kratkoročni krediti
Pravnim osobama	1.417.311	1.700.285
Stanovništvu	949.812	950.314
Ukupno kratkoročni krediti	2.367.123	2.650.600
Dugoročni krediti
Pravnim osobama	6.415.729	6.588.130
Stanovništvu	7.284.992	6.937.989
Ukupno dugoročni krediti	13.700.721	13.526.119
Obračunata bruto dospjela kamata	109.999	111.729
Obračunata bruto nedospjela kamata	9.150	15.285
Ukupno bruto krediti	16.186.993	16.303.732
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.328.498)	(1.328.007)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi za očekivane/ identificirane gubitke	(223.270)	(252.955)
Ukupno	14.635.226	14.722.770
Postotni udio rezervacija za umanjenje vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima	9,59%	9,77%

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:

			30.06.2021. '000 kn			31.12.2020. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani qubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani qubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje gubitaka	1.328.007	252.955	1.580.962	1.338.102	198.147	1.536.249
od umanjenja vrijednosti	6.046	(28.951)	(22.905)	86.878	54.200	141.079
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	2.356	(735)	1.621	1.487	608	2.095
Otpisi	(12.259)	ŝ	(12.259)	(103.035)	$\bullet$	(103.035)
Ostalo	4.347	ü	4.347	4.575	ŵ,	4.575
Na dan 30. lipnja / 31. prosinca	1.328.498	223.269	1.551.767	1.328.007	252.955	1.580.962

2. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Analiza bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka za Banku za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021 godine je, kako slijedi:

HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	13.412.294	763.209	2.128.229	16.303.732
Nastala ili kupljena nova imovina	1.829.130	93.721	61.923	1.984.775
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(1.776.196)	(159.554)	(152.045)	(2.087.795)
Prijenos u stupanj 1	60.197	(58.247)	(1.949)
Prijenos u stupanj 2	(617.583)	633.283	(15.699)
Prijenos u stupanj 3 Promjene uzrokovane modifikacijom	(84.447)	(95.450)	179.897
(ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(207)	(174)	(1.078)	(1.458)
Otpisani iznosi			(12.259)	(12.259)
Stanje na dan 30. lipnja 2021	12.823.187	1.176.787	2.187.020	16.186.994
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2021. Nastala ili kupljena nova imovina -	(172.023)	(80.513)	(1.328.426)	(1.580.962)
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(19.139)	(2.459)	(6.149)	(27.746)
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	37.515	8.172	31.438	77.125
Prijenos u stupanj 1	(5.521)	3.575	1.946
Prijenos u stupanj 2	21.017	(22.400)	1.384
Prijenos u stupanj 3	1.501	11.495	(12.996)
Promjena očekivanih kreditnih gubitaka	14.916	(19.405)	(27.954)	(32.443)
Otpisani iznosi			12.259	12.259
Stanje na dan 30. lipnja 2021.	(121.734)	(101.536)	(1.328.498)	(1.551.767)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Banku kako slijedi:

HRK'000	POCI
Neto stanje na dan 1. siječnja 2021.	176.014
Nastala ili kupljena nova imovina	794
Isknijžena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(11.867)
Neto stanje na dan 30. lipnja 2021.	164.941

2. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Analiza bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka za Banku u 2020. godini je, kako slijedi:

HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2020	12.185.916	717.261	1.972.093	14.875.271
Nastala ili kupljena nova imovina Isknjižena ili otplaćena imovina	3.964.983	96.120	284.714	4.345.818
(isključujući otpis)	(2.458.640)	(123.525)	(206.077)	(2.788.242)
Prijenos u stupanj 1	216.072	(190.405)	(25.667)
Prijenos u stupanj 2	(295.938)	352.279	(56.341)
Prijenos u stupanj 3 Promjene uzrokovane modifikacijom	(194.719)	(88.238)	282.956
(ne rezultiraju prestankom
priznavanja)	(4.883)	397	1.099	(3.386)
Otpisani iznosi	(498)	(682)	(124.549)	(125.729)
Stanje na dan 31. prosinca 2020	13.412.293	763.209	2.128.229	16.303.732
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2020.	(130.939)	(66.894)	(1.338.416)	(1.536.249)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena
imovina (isključujući otpis) Isknjižena ili otplaćena imovina	(45.860)	(5.443)	(40.870)	(92.174)
(isključujući otpis)	16.897	2.594	35.954	55.445
Prijenos u stupanj 1	(12.102)	10.714	1.388
Prijenos u stupanj 2	8.144	(9.970)	1.827
Prijenos u stupanj 3 Promjena očekivanih kreditnih	3.144	9.657	(12.801)
gubitaka	(11.306)	(21.172)	(78.542)	(111.020)
Otpisani iznosi			103.035	103.035
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(172.023)	(80.513)	(1.328.426)	(1.580.962)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Banku kako slijedit

HRK'000	POCI
Neto stanje na dan 1. siječnja 2020.	95.653
Nastala ili kupljena nova imovina	114.768
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(34.407)
Neto stanje na dan 31. prosinca 2020.	176.014

3. DEPOZITI KOMITENATA

Banka			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	5.154.219	2.648.339	7.802.558	4.874.332	2.573.118	7.447.449
Prayne osobe	5.150.878	1.252.133	6.403.011	4.569.046	981.423	5.550.470
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	7.035	6.006	13.041	8.893	6.503	15.396
Prayne osobe	1.544.787	1.558.586	3.103.373	1.380.480	1.137.133	2.517.614
	11.856.919	5.465.064	17.321.983	10.832.751	4.698.177	15.530.929
Oročeni depoziti
Stanovništvo	1.513.094	2.453.031	3.966.124	1.712.785	2.633.743	4.346.528
Prayne osobe	791.377	286.470	1.077.846	941.615	290.491	1.232.105
	2.304.470	2.739.500	5.043.971	2.654.400	2.924.234	5.578.634
Obveze po kamatama - nedospjele	4.590	5.853	10.442	3.727	5.144	8.872
Ukupno tekući računi i depoziti komitenata 14.165.978		8.210.417	22.376.396	13.490.879	7.627.556	21.118.434

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po naiogu suda.

$\mathbf{1}$