Hrvatska Poštanska Banka d.d.

Annual Report • Jun 18, 2021

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, dioničko društvo

Godišnje izvješće za 2019. godinu

Zagreb, ožujak 2020.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Sadržaj

Uvod	3
Vizija, misija i korporativne vrijednosti	4
Osnovni financijski pokazatelji	5
Izvješće Uprave o stanju	6
Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo	9
Makroekonomski pregled	11
Poslovno okruženje	15
Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo	18
Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije	45
Plan razvoja Hrvatske poštanske banke	52
Društvena odgovornost	57
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja	59
Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke	61
Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci	65
Opis poslovanja ovisnih društava	67
Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja	69
Izvješće neovisnog revizora	71
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju	77
Konsolidirani račun dobiti i gubitka	78
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	79
Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama	80
Konsolidirani izvještaj o novčanom toku	81
Odvojeni izvještaj o financijskom položaju	82
Odvojeni račun dobiti i gubitka	83
Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	84
Odvojeni izvještaj o novčanom toku	86
Bilješke uz financijske izvještaje	87
Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	213

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Uvod

Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine na hrvatskom jeziku.

Pravni status

Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima

Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b, propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe.

Skraćenice

U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo spominje se kao «Banka» ili «HPB», Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao «HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».

Tečajna lista

U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:

31. prosinca 2019.	1 EUR = 7,442580 KN	1 USD = 6,649911 KN
31. prosinca 2018.	1 EUR = 7,417575 KN	1 USD = 6,469192 KN

Osnovni financijski pokazatelji

u milijunima kuna

Grupa	2019.	2018.	2017.	2016.	2015.
Osnovni pokazatelji
Dobit za godinu	147	156	8	183	125
Operativna dobit	344	308	373	383	322
Ukupna aktiva	23.773	23.082	20.048	19.686	18.014
Zajmovi komitentima	13.334	11.529	11.141	11.554	10.298
Primljeni depoziti	20.063	20.143	17.208	16.534	14.851
Dionički kapital i rezerve	2.377	2.016	1.911	1.893	1.779
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	12,09%	12,84%	0,65%	15,68%	7,01%
Prinos na aktivu	0,62%	0,68%	0,04%	0,97%	0,69%
Omjer troškova poslovanja1u prihodu iz poslovanja	61,36%	61,98%	55,19%	53,74%	59,50%

Banka	2019.	2018.	2017.	2016.	2015.
Osnovni pokazatelji
Dobit za godinu	144	152	8	181	123
Operativna dobit	323	303	372	379	321
Ukupna aktiva	23.773	21.233	19.777	19.286	17.691
Zajmovi komitentima	13.339	11.062	10.979	11.398	10.185
Primljeni depoziti	20.071	18.371	16.952	16.282	14.649
Dionički kapital i rezerve	2.370	2.003	1.905	1.887	1.779
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	11,84%	12,50%	0,69%	14,92%	10,14%
Prinos na aktivu	0,60%	0,72%	0,04%	0,94%	0,70%
Omjer troškova poslovanja1 u prihodu iz poslovanja	61,27%	60,14%	54,37%	53,72%	58,88%
Regulatorni / Jamstveni kapital	2.209	1.777	1.654	1.520	1.534
Adekvatnost kapitala	20,17%	17,86%	18,10%	15,66%	15,85%

1 opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi

Izvješće Uprave o stanju

Pismo predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Poštovani dioničari i klijenti, dragi zaposlenici HPB Grupe,

iako sam tek odnedavno, od rujna 2019. godine, na funkciji predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, čast mi je predstaviti Vam ostvarene rezultate Banke i Grupe u vrlo izazovnoj 2019. godini, koja je bila obilježena velikim projektima, konsolidacijom poslovanja i promjenom korporativne kulture temeljeno na inkluzivnosti svih zaposlenika, otvorenoj komunikaciji, motivaciji i osjećaju pripadnosti Banci. Iznimno sam ponosan na HPB tim koji je uspješno proveo dva postupka pripajanja i migracije podružnica u ovoj godini, kao i na vrijedne kolegice i kolege koji su pridonijeli snažnoj participaciji HPB-a u APN programu subvencioniranih stambenih kredita, čime je mladim obiteljima omogućeno da na povoljniji način riješe svoje stambeno pitanje. Podjednako bitan proces koji smo pokrenuli odmah po stupanju na funkciju je poboljšanje sustava upravljanja rizicima, što će nam biti prioritet i u 2020. godini. Na taj način nastavljamo živjeti našu misiju stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, uz cilj ostvarivanja dugoročno održivog povrata za naše dioničare.

Komentar financijskih rezultata Hrvatske poštanske banke

Kao rezultat povećanja plasmana i broja klijenata, ubrzanja kreditnog procesa, te poboljšanja kreditnog rejtinga RH što se reflektiralo na cijene vrijednosnica koje Banka drži u portfelju, u 2019. godini ostvarena je rekordna razina operativnih prihoda u korporativnoj povijesti od 834 milijuna kuna, uz međugodišnji porast od 9,7 posto. Time je neutraliziran neizbježni skok operativnih troškova za 11,8 posto, do kojeg je došlo zbog povećanja opsega poslovanja radi pripojenih podružnica i posljedično većeg broja zaposlenih, kao i radi novih ulaganja u poslovne jedinice. Kao kombinacija ovakvih kretanja, operativna dobit iznosi 322,9 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 6,6 posto.

Međutim, poboljšanjem operativnih rezultata ipak nisu mogli biti nadoknađeni značajno povećani ispravci vrijednosti plasmana i rezerviranja za obveze, koji su gotovo udvostručeni. Porast rezerviranja proizlazi najvećim dijelom iz određenih pogoršanja u konjunkturi na glavnim tržištima Republike Hrvatske, što se reflektiralo na izračun mogućih gubitaka kod plasmana klijentima Banke sukladno Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9. Značajna rezerviranja za obveze odnose se pak na izdvojena sredstva za sudske sporove koji se vode protiv Banke, sukladno podzakonskim aktima HNB i Međunarodnom računovodstvenom standardu 37, te prosudbi izloženosti prema vjerojatnosti gubitka spora.

Unatoč tim gubicima, ostvarena je bruto dobit u iznosu 95,068 milijuna kuna, što je za 48,7 posto manje nego u prethodnoj godini. Međutim, priznavanjem odgođene porezne imovine u iznosu 79,8 milijuna kuna temeljem neiskorištenih akumuliranih poreznih gubitaka iz pripojene Jadranske banke, neto dobit 2019. godine iznosi 143,8 milijuna kuna, čime je potvrđen položaj HPB kao profitabilnog poduzeća iz portfelja trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH.

Komentar financijskog položaja Hrvatske poštanske banke

Imovina Banke krajem 2019. godine iznosi 23,8 milijardi kuna, pri čemu je međugodišnji porast od 2,5 milijardi kuna ili 11,9% najveći od 2007. godine, čime je HPB učvrstila šestu poziciju na rang listi banaka u Republici Hrvatskoj. Ovaj porast ostvaren je parcijalno kroz pripajanje Jadranske banke i HPB-stambene štedionice, što je uspješno realizirano tijekom 2019. godine, a djelomično kroz nastavak organskog rasta, ali po umjerenijim stopama nego u prošlosti.

Tako su krediti komitentima porasli za 2,3 milijarde kuna, čim je njihov udio u bilanci porastao s izrazito niskih 52% koliko je iznosio krajem 2018., na trenutnih 56 posto. Osim toga, dio prekomjerno akumulirane likvidnosti je tijekom godine uložen i u vrijednosne papire, koji su porasli za 1,2 milijarde kuna. Na taj način je struktura imovine značajno promijenjena s ciljem optimizacije prinosa i kapitaliziranosti, pri čemu Banka i dalje raspolaže više nego dovoljnim rezervama likvidnosti, što se reflektira u indikatorima LCR (koeficijent likvidnosne pokrivenosti) i NSFR (koeficijent stabilnih izvora financiranja), koji iznose 175% odnosno 141% respektivno.

Pritom bih se želio zahvaliti na ukazanom povjerenju našim deponentima i ostalim vjerovnicima, što uključuje i klijente naših nekadašnjih podružnica koje su pripojene. Kvalitetnom uslugom i fokusom na potrebe klijenata postigli smo da je naša depozitna baza nastavila s ekspanzijom čak i u okruženju permanentno niskih kamatnih stopa, uz međugodišnji porast za 9,3 posto.

Kapital Banke iznosi 2,4 milijarde kuna, a u 2019. je ojačan za 179 kuna po dionici, najvećim dijelom zbog porasta cijena i povezanih dobitaka od vrijednosnih papira u portfelju koji se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te zbog ostvarene dobiti tekućeg razdoblja, ali i zbog pozitivnih učinaka pripajanja Jadranske banke i HPB-Stambene štedionice na kapital, što je detaljnije opisano u Izvještaju o promjenama u kapitalu i rezervama te bilješci 13 Ulaganja u ovisna društva uz financijske izvještaje.

Snažnija kapitalna baza i mjere optimizacije izloženosti rizicima pokrenute tijekom četvrtog tromjesečja 2019. rezultirale su stopom adekvatnosti kapitala od 20,17 posto, što je najviša godišnja kapitaliziranost zabilježena od 2004. godine. Na taj način uspješno je apsorbiran efekt pripajanja Jadranske banke i HPB-Stambene štedionice, utjecaj primjene većeg pondera na EUR izloženosti prema RH, kao i organski rast.

Komentar poslovanja HPB Grupe i ovisnih društva Hrvatske poštanske banke

Nakon provedenih postupaka pripajanja podružnica u 2019. HPB Grupu, osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke, čine HPB Invest d.o.o. (društvo za upravljanje investicijskim fondovima) i HPB-nekretnine d.o.o. (društvo specijalizirano za promet nekretninama).

Uslijed ovakve – jednostavne – strukture, financijski rezultati Grupe su gotovo u potpunosti determinirani rezultatima matice. U skladu s tim, Grupa je ostvarila neto dobit iznosu od 147 milijuna kuna, pri čemu su u financijske rezultate uključeni efekti poslovanja Jadranske banke do 31.03.2019. (gubitak 3.317 tisuća kuna) i HPB-Stambene štedionice (dobit 4.765 tisuća kuna) do 30.11.2019. godine, dok je društvo HPB Invest ostvarilo neto dobit u iznosu 1.004 tisuća kuna, a HPB-nekretnine neto dobit u iznosu 691 tisuća kuna.

Poslovanje Hrvatske poštanske banke u 2020. godini

Naredna godina neće biti nimalo lagana zbog ranjivosti EU ekonomije na egzogene šokove. Međutim, Uprava kojoj imam čast biti na čelu u potpunosti je posvećena transformiranju HPB-a u modernu i otpornu financijsku instituciju. Odmah po stupanju na funkciju smo pristupili detaljnoj analizi procesa i poslovanja s jedne strane, ali i tržišnog položaja i potencijala Banke s druge. Spremni smo pokrenuti nužne mjere kako bismo uspješno odgovorili na izazove digitalnog doba i okruženja koje karakteriziraju nepovoljni demografski trendovi i padajuće kamatne marže. Pritom ćemo rukovoditi primjerom temeljeno na kombinaciji agilnosti, znanja, iskustva i konstruktivnog dijaloga, jer naše ciljeve ne možemo postići bez motiviranih zaposlenika, kojima želimo pružiti osjećaj zadovoljstva što pripadaju HPB-u.

Uz brigu za zaposlenike i organizacijsku kulturu, posebno bih istaknuo da ćemo maksimalne napore uložiti kako bismo optimalno strukturirali ponudu za naše klijente i one koji će to postati, te pozicionirali HPB među vodećima u segmentima gdje možemo biti najbolji – u poslovanju sa stanovništvom i malim poduzetništvom, pri čemu nećemo zanemariti poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom u mjeri u kojoj to kapitalni položaj Banke dopušta.

U ime svog tima zahvaljujem se svim kolegicama i kolegama u HPB na predanom radu, klijentima na vjernosti Banci, a članovima Nadzornog odbora na povjerenju i podršci koju nam pružaju u stvaranju snažne HPB.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Uprava	Marko Badurina Predsjednik Uprave	Anto Mihaljević Član Uprave	Ivan Soldo Član Uprave
Nadležnost	Sektor upravljanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Sektor financijskih tržišta Ured unutarnje revizije Ured za usklađenost i podršku Upravi Ured za upravljanje ljudskim resursima Ured za pravne poslove Ured za korporativne komunikacije Ured za strateški razvoj	Sektor poslovanja sa stanovništvom Sektor direktnih kanala Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima Ured za organizaciju i upravljanje projektima Ured za marketing Ured za upravljanje kvalitetom usluge Ured za suradnju s Hrvatskom poštom Sektor podrške poslovanju Sektor informatike Ured za korporativnu sigurnost Ured za nabavu i opće poslove	Sektor upravljanja rizicima Sektor upravljanja naplatom Sektor upravljanja financijama Ured za upravljanje aktivom i pasivom
Iskustvo	2019 - HPB d.d. predsjednik Uprave 2017 - Sberbank d.d. savjetnik Uprave za strategiju poslovanja za područja financijska tržišta, investicijsko bankarstvo, financijske institucije 2013 - Sberbank d.d. zamjenik direktora Sektora financijskih tržišta 2012 - Volksbank d.d. zamjenik direktora Sektora financijskih tržišta. 2007 - Volksbank - upravljanje likvidnošću i trgovanjem	2019 - HPB d.d. član Uprave 2019 - Kentbank d.d. direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom 2017 - Allianz Zagreb d.d. direktor Sektora za podršku prodaji 2015 - Zagrebačka banka d.d. direktor upravljanja prodajom za klijente individualnog bankarstva 2010 - Zagrebačka banka d.d. Direktor regije Grad Zagreb 2005 - Zagrebačka banka d.d. Direktor regije Sjeverozapadna Hrvatska 2003 - Zagrebačka banka d.d. Voditelj prodaje leasinga 2001 - Zagrebačka banka d.d. Voditelj prodajnog kontrolinga 1999 - Fer count d.o.o. Revizor pripravnik	2019 - HPB d.d. član Uprave 2018 - Raiffeisen Bank International AG, Izvršni direktor, Upravljanje rizicima financijskih institucija i država 2015 - Raiffeisen Bank International AG, Direktor, Upravljanje rizicima financijskih institucija i država 2013 - Raiffeisen Bank International AG, Risk Manager, Stariji Risk Manager 2011 - Raiffeisen Bank International AG Analitičar, stariji Analitičar banaka i financijskih institucija 2010 - Ipreo Ltd Analitičar Global Markets 2005 - FIMA Fas d.o.o. Pomoćnik direktora 2005 - KPMG Croatia d.o.o. mlađi suradnik

Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Napomena: organizacijska nadležnost sa stanjem na dan 31. prosinca 2019. godine

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Makroekonomski pregled

Bruto domaći proizvod

Dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sastavnicama

	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.1	2019. ytd2
BDP - realna stopa rasta BDP - nominalna stopa rasta BDP deflator	+1,8% +7,4% 5,7 pp	(7,4%) (4,6%) 2,8 pp	(1,5%) (0,6%) 0,9 pp	(0,3%) +1,3% 1,6 pp	(2,2%) (0,8%) 1,4 pp	(0,5%) +0,2% 0,8 pp	(0,1%) - 0,1 pp	+2,4% +2,5% 0,1 pp	+3,5% +3,4% (0,1 pp)	+3,1% +4,3% 1,2 pp	+2,7% +4,5% 1,8 pp	+3,1% +4,5% 1,5 pp
Doprinos rastu realnog BDP
- potrošnja kućanstava - potrošnja države - bruto investicije u fiksni kapital - neto izvoz - promjena zaliha i ostalo Međugodišnji rast sastavnica realnog BDP	1,9 pp (0,1 pp) 2,2 pp (2,6 pp) 0,4 pp	(5,5 pp) 0,4 pp (3,6 pp) 4,3 pp (2,9 pp)	(0,9 pp) (0,1 pp) (3,6 pp) 3,9 pp (0,8 pp)	0,7 pp 0,1 pp (0,5 pp) (0,4 pp) (0,1 pp)	(1,5 pp) (0,3 pp) (0,6 pp) 0,6 pp (0,4 pp)	(1,0 pp) (0,0 pp) 0,3 pp (0,4 pp) 0,5 pp	(1,5 pp) 0,4 pp (0,5 pp) 1,6 pp (0,0 pp)	0,2 pp (0,2 pp) 0,7 pp 0,4 pp 1,3 pp	1,9 pp 0,1 pp 1,3 pp 0,3 pp 0,0 pp	1,8 pp 0,4 pp 1,0 pp (0,7 pp) 0,5 pp	1,9 pp 0,3 pp 0,8 pp (1,9 pp) 1,6 pp	2,0 pp 0,6 pp 1,7 pp (0,5 pp) (0,6 pp)
- potrošnja kućanstava - potrošnja države	+3,0% (0,8%)	(8,8%) +2,4%	(1,5%) (0,5%)	+1,1% +0,5%	(2,4%) (1,4%)	(1,5%) (0,1%)	(2,4%) +1,8%	+0,4% (0,9%)	+3,1% +0,5%	+3,1% +2,2%	+3,2% +1,3%	+3,4% +3,3%
- bruto investicije u fiksni kapital - izvoz roba i usluga	+9,2% (2,1%)	(14,4%) (13,8%)	(15,2%) +7,8%	(2,7%) +2,3%	(3,3%) (1,5%)	+1,4% +2,5%	(2,8%) +7,4%	+3,8% +10,3%	+6,5% +7,0%	+5,1% +6,8%	+4,1% +3,7%	+8,1% +4,1%
- uvoz roba i usluga	+3,8%	(20,3%)	(3,0%)	+3,2%	(2,9%)	+3,3%	+3,2%	+9,4%	+6,5%	+8,4%	+7,5%	+5,3%

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI Bruto domaći proizvod, obrazac 12.1.1.4.), obrada HPB

BDP je nakon šest godina recesije ušao u petu godinu uzastopnog rasta, pri čemu se rast BDP-a nakon usporavanja u 2018., u prvih devet mjeseci 2019. dinamizirao sa stopom rasta od 3,1 posto. Najveći doprinos rastu i dalje daje osobna potrošnja (2,0 pp) temeljem poboljšanja pouzdanja potrošača čak i iznad razina koje su posljednji put zabilježene u pretkriznom razdoblju. Nadalje, bruto investicije u fiksni kapital s rastom od 8,1% dale su najveći doprinos BDP u posljednjih deset godina, dok je dio zaliha akumuliranih u 2018. (pozitivna stavka BDP) iskorišteno u 2019. (odbitna stavka BDP), što se uglavnom odnosi na zalihe izrađenih objekata. Doprinos državne potrošnje u 2019. iznosio je 0,6 p.p., što je također najviše u posljednjem desetljeću. Nasuprot tome, rastom domaće potrošnje volumen uvoza raste po ubrzanim stopama, te je doprinos neto izvoza BDP-a negativan već treću godinu zaredom.

¹ Podaci za 2018. i 2019. nisu revidirani od strane DZS.

² Podatak za 2019. odnosi se na razdoblje siječanj – rujan 2019.

Cijene

Indeks potrošačkih cijena (međugodišnje stope promjene u %)³

Međugodišnja stopa promjene cijena odabranih komponenti indeksa potrošačkih cijena

	2016.	2017.	2018.	2019. ytd
Hrana i bezalkoholna pića	(0,5%)	+2,9%	+1,0%	(0,4%)
Alkoholna pića i duhan	+0,4%	+2,4%	+2,8%	+4,8%
Stanovanje, voda, struja, plin i slično	(2,5%)	(2,7%)	+2,7%	+3,4%
Zdravlje	+1,8%	+1,1%	+1,4%	(0,9%)
Prijevoz	(4,1%)	+3,3%	+3,5%	(0,3%)
Komunikacija	(2,4%)	(1,6%)	(0,2%)	(0,3%)
Restorani i hoteli	+1,3%	+5,1%	+3,0%	+3,0%

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI CIJENE, obrazac 13.1.1.), obrada HPB

Izvor: HNB, www.hnb.hr (standardni prezentacijski format, obrazac h-rs_10), obrada HPB

Nakon što je ostvarenjem pozitivne stope inflacije u 2018. potvrđen je završetak razdoblja deflatornih pritisaka, što je karakteriziralo period od 2015. do 2017., u dosadašnjem dijelu 2019. nastavljen je trend rasta cijena.

Pritom se uz rast cijena stanovanja, vode, struje i slično drugu godinu uzastopno (+3,4%) izdvaja i višegodišnji rast cijena restorana i hotela (+3,0%), čime te usluge postaju sve manje priuštive domicilnom stanovništvu. Uz navedeno, cijene alkoholnih pića i duhana ubrzale su rast (+4,8%).

Nasuprot tome, u 2019. došlo je do blagog pada cijena hrane i bezalkoholnih pića (-0,4%), zdravstvenih usluga (-0,9%) i prijevoza (-0,3%). Isto tako, cijene komunikacijskih usluga nastavljaju padati radi izrazito jake konukrencije na tom tržištu.

³ Podatak za 2019. odnosi se na razdoblje siječanj – rujan 2019.

Zaposlenost i plaće

Usporedno kretanje broja i bruto primanja zaposlenih

Zaposlenost u Hrvatskoj je nakon izbijanja krize 2008. godine opadala sve do početka 2014. godine. Tijekom tog razdoblja broj se zaposlenih smanjio s najviših 1,64 milijuna (srpanj 2008.) do 1,39 milijuna (veljača 2014.). Međutim, početkom gospodarskog oporavka povećava se i broj zaposlenih, koji kontinuirano i linearno raste, ali je još uvijek niži nego što je bio na vrhuncu (1,60 milijuna u srpnju 2019.).

Ipak, ono po čemu se gospodarstvo Hrvatske bitno razlikuje u odnosu na pretkrizno razdoblje je manji broj nezaposlenih uslijed izlaska iz radne snage i emigracije nezaposlenog i podzaposlenog stanovništva u zemlje EU i druge razvijene zemlje s potrebom za radnom snagom. U skladu s tim, prosječna je stopa nezaposlenosti u razdoblju siječanj – rujan 2019. iznosila 7,8 posto, što je bitno manje od 13,3 posto koliko je iznosila u 2008. kao zadnjoj pretkriznoj godini.

Emigracija u kombinaciji s perzistentnim gospodarskim oporavkom uzrokovala je stezanje na tržištu radu, što je kao posljedicu imalo i rast nominalnih bruto plaća od 2016. godine do danas, nakon što su godinama bile u stagnaciji. Na taj način, prosječna nominalna bruto plaća za razdoblje siječanj - rujan 2019. iznosila je 8,7 tisuća kuna što je za 17,2% više u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Međutim, realne bruto plaće nisu pratile taj trend, te je zbog rasta cijena kupovna moć građana marginalno viša nego što je bila prije krize (+3,3% mjereno prosječnom realnom plaćom).

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Bilten, sezonski prilagođene i dodatne vremenske serije), obrada HPB

Javne financije

U prvoj polovici 2019. godine prihodi konsolidirane opće države iznosili su 91,0 milijardu kuna, što je 7,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Glavni razlog za bolje prihode jest nastavak rasta ekonomske aktivnosti i optimizmom potrošača inducirane potrošnje, što je dovelo do rasta prihoda od direktnih poreza (npr. porez na dohodak i sl.) za 9,8%, indirektnih poreza (uglavnom PDV) za 6,6%, te socijalnih doprinosa za 3,1 posto. I prvi i drugi kvartal 2019. godine su pritom sezonski rekordni po visini ostvarenih prihoda, dok je u Q2 postavljen apsolutni rekord što je sezonski atipično (treći i četvrti kvartal su uobičajeno najbolji kvartali po prihodima).

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane opće države (u milijunima kuna)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (nefinancijski računi opće države, obrazac h-i_1), obrada HPB

Rashodi konsolidirane opće države su u prvoj polovici 2019. iznosili 90,8 milijardi kuna što je 7,2% više nego u istom razdoblju 2018. godine, kada su rashodi bili nešto manji nego godinu ranije. Razlozi povećanja ukupnih rashoda je rast socijalnih naknada (+4,9%) i naknada za zaposlene (+5,4%), koje su dvije najrelevantnije kategorije tekućih rashoda, a u porastu je i kapitalna potrošnja za ukupno 33,4 posto. U skladu s općim trendom pada kamatnih stopa, teret kamata na proračunske rashode se kontiuirano smanjuje (-5,5% u prvoj polovici 2019.) i sada je najmanji od 2010. godine.

Kombinacijom ovakvih kretanja koje karakteriziraju prihodi koji rastu brže od proračunskih rashoda, u prva dva kvartala 2019. godine ostvaren je suficit konsolidirane opće države u visini 200 milijuna kuna, što je nastavak dobrih fiskalnih trendova iz 2017. i 2018., ali ujedno predstavlja i neočekivano dobar sezonski pozitivan efekt koji nije tipičan za prvu polovicu godine.

Promatrajući dugoročno, konsolidirani saldo opće države je u posljednje četiri godine u potpunosti uravnotežen.

Poslovno okruženje

Bilanca kreditnih institucija

Broj kreditnih institucija na hrvatskom tržištu se uslijed konsolidacije tržišta i prestanka poslovanja manjih banaka kontinuirano smanjuje, pa je tako sa stanjem na dan 31.12.2019. na tržištu poslovalo 20 poslovnih banaka i 3 stambene štedionice.

Najbitnije transakcije unatrag nekoliko godina odnose se na pripajanje Jadranske banke d.d. Šibenik i HPB-Stambene štedionice d.d. HPB-u, OTP Splitske banke d.d. OTP banci Hrvatska d.d., čime je ta institucija skočila na četvrto mjesto po visini imovine na domaćem tržištu, pripajanje Prve stambene štedionice d.d. Zagrebačkoj banci d.d. i pripajanje Veneto banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d. Na ovaj način je koncentracija sektora, mjerena tržišnim udjelom najvećih 5 banaka, porasla s već visokih 74% u 2017. na preko 80% krajem 2019. godine. Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije imovine kreditnih institucija je nakon višegodišnjeg kontinuiranog blagog rasta, a zbog realiziranih poslovnih kombinacija u 2018. i 2019., prešao preko razine od 1.600 bodova, a što označava umjereno koncentrirano tržište.

Broj kreditnih institucija i Herfindahl-Hirchmanov indeks (HHI) koncentracije za imovinu banaka

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija od 2008. do 2018., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na dan 31.12.2019.), obrada: HPB

Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako banke i stambene štedionice u inozemnom vlasništvu čine 91 posto ukupne imovine sektora kreditnih institucija, a među njima dominiraju banke s područja Europske Unije, u talijanskom, austrijskom i mađarskom vlasništvu.

HPB je jedna od dvije preostale državne banke, te je na dan 31.12.2019. zauzimala šesto mjesto među kreditnim institucijama u RH po veličini aktive, nakon uspješnog pripajanja Jadranske banke d.d. Šibenik i HPB-Stambene štedionice d.d., s tržišnim udjelom 5,53 posto. Preostala državna banka - CROATIA BANKA d.d. čini 0,46% imovine sustava.

Ukupna imovina sektora bila je u porastu od 1999. do 2012. godine. Zbog stalnih negativnih pritisaka na tržištu i značajnog porasta loših kredita, ukupna imovina sektora se u 2012. po prvi put smanjila od 1999. godine, a pad je nastavljen u narednim godinama sve do 2017., kada dolazi do blagog porasta od 0,7%, čime je prekinut trend smanjenja imovine. Nakon što je s porastom od 3,7% u 2018. potvrđen pozitivan trend i ostvaren najveći rast imovine u posljednjih 10 godina, imovina sektora porasla je i u 2019. godini (+4,1%). Rast bilance proizlazi iz priljeva sredstava iz inozemstva (doznake, europski kohezijski fondovi, turizam), uslijed čega su depoziti porasli za 6,3 posto (2018.), nakon čega je njihova stopa usporila na +3,8% u 2019. godini.

S druge strane, nakon nekoliko godina uzastopnog pada (radi razduživanja države i prodaje dospjelih nenaplaćenih potraživanja nebankovnim specijalističkim društvima, i slabe sklonosti preuzimanju rizika nakon šest godina recesije), u 2018. je zaustavljen pad bruto kredita koji su porasli za 2,9 posto, što je blago

usporeno u 2019. godini na +2,3 posto uslijed prodaje dospjelih nenaplaćenih kredita i čišćenja bilanci banaka. Pritom banke nastavljaju dominantno financirati stanovništvo, gdje je došlo do ubrzanja stopa rasta na +6,9% u 2019. godini, nakon +5,7% u 2018. i +1,1% u 2017. godini. Nasuprot tome, krediti nefinancijskim trgovačkim društvima smanjeni su za blagih 0,8% u 2019. čime je usporen njihov pad u odnosu na prethodne godine (2018.: -1,0%; 2017.: -1,9%).

U milijunima kuna	31.12.2017	31.12.2018	31.12.2019	Δ 3y%	Trž. udio	Adekvatnost kapitala
Zagrebačka banka	102.188	113.243	117.634	+11,9%	27,29%	26,3%
Privredna banka Zagreb	75.881	83.023	87.498	+20,8%	20,30%	26,1%
Erste & Steiermärkische Bank	57.206	61.435	63.942	+13,9%	14,83%	21,5%
OTP Banka Hrvatska	19.647	42.149	44.009	+178,7%	10,21%	21,1%
Splitska banka	26.892	-	-	-	-	-
Raiffeisenbank Austria	31.386	32.625	34.076	+8,4%	7,91%	20,8%
Hrvatska Poštanska Banka	19.798	21.255	23.840	23,15%	5,53%	20,3%
Addiko Bank	21.199	18.381	17.969	(14,8%)	4,17%	24,8%
Sberbank	8.897	9.639	11.048	+19,2%	2,56%	19,8%
Agram banka	3.383	3.447	3.721	+4,8%	0,86%	16,8%
Istarska kreditna banka Umag	izvan top10	3.533	3.662	+8,9%	0,85%	17,1%
Prvih 10	366.477	388.730	407.398	+12,8%	94,52%	23,5%
Ostale kreditne institucije	32.776	25.391	23.639	(33,1%)	5,48%	18,4%
Ukupno	399.253	414.121	431.037	+4,1%		23,2%

Kreditne institucije – pregled kretanja odabranih bilančnih pokazatelja 2017. – 2019.

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija za 2017. – 2018., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2019.); obrada: HPB

*NAPOMENA: prikazana promjena imovine od 01.01.2017. – 31.12.2019.

Iako se adekvatnost kapitala u 2018. blago smanjila zbog prelaska na MSFI 9, hrvatski bankarski sektor ostaje jedan od najbolje kapitaliziranih u Europi s adekvatnošću osnovnog kapitala od 23% (konsolidirana stopa osnovnog kapitala od 20,2% za 2018. - prikazano na dijagramu usporedbe sa zemljama EU 28), što je ostalo stabilno u 2019. unatoč povećanju RWA uslijed rasta kreditnog volumena.

Usporedba stope osnovnog kapitala (tier-1 ratio) konsolidiranih bankarskih sustava – EU28 (2018.)

Izvor: ECB Statistical Data Warehouse, https://sdw.ecb.europa.eu/ (Consolidated Banking Data/Capital/Tier-1 ratio),Obrada: HPB

Profitabilnost kreditnih institucija

Unatoč stagnantnoj bilanci, banke su do 2015. ostvarivale pozitivne i visoke stope profita/povrata, te su financijsku krizu prošle relativno neokrznute, zahvaljujući regulatoru i monetarnoj politici koja je zahtijevala visoku razinu kapitaliziranosti banaka prije početka krize.

Nakon gubitka u 2015., induciranog konverzijom kredita uz valutnu klauzulu, i povezanim otpisima, banke su nastavile s profitabilnim poslovanjem u 2016. godini, dok je 2017. bila obilježena negativnim efektima zbog pogoršanja boniteta Agrokora, unatoč čemu je ostvareno i dalje respektabilnih 4,0 milijardu HRK bruto dobiti. 2018. godinu obilježila je primjena nove regulative (npr. MSFI 9, MIFID-2, GDPR itd.), kao i nastavak smanjenja kamatnih marži (zbog brže rastuće ponude od potražnje za novcem) i ostalih tarifa banaka, što nije usporilo rast dobiti. Dobri trendovi nastavili su se i u 2019. godini kada je ostvareno 6,6 milijardi kuna bruto dobiti sektora nastavno na pozitivne trendove na strani prihoda od kamata i naknada kao i na priljeve od dividendi.

U skladu s tim prethodno navedenim okolnostima, ukupni (neto) prihodi iz poslovanja sektora kreditnih institucija porasli su za 10,7 posto, pri čemu je neto kamatni prihod povećan za 6,7 posto, a neto prihod od provizija i naknada za 9,4 posto. Prihodi od dividendi su se više nego udvostručili tijekom 2019. i iznose 1,2 milijarde kuna. S druge strane, uz već dobru pokrivenost loših plasmana rezerviranjima, manji prirast novih NPL-ova, kao i izostanak jednokratnih efekata kakvi su bili zabilježeni u 2017. (Agrokor), troškovi rezerviranja su u 2018. bili prepolovljeni, dok su u 2019. godini porasli za blagih 2,7% primarno kao rezultat većih rezerviranja za obveze i troškove, dok su kreditni gubici smanjeni s 1,6 milijardi kuna u 2018. na 775 milijuna kuna koliko su iznosili u 2019. godini.

		Dobit prije poreza	ROAE
U milijunima HRK	2017	2018	2019	2017	2018	2019
Zagrebačka Banka	1.006	2.111	1.829	7,0%	14,7%	12,7%
Privredna Banka Zagreb	1.673	1.475	2.146	13,3%	11,3%	16,5%
Erste & Steiermärkische Bank	812	1.025	919	10,7%	12,7%	10,7%
OTP Banka Hrvatska	65	214	714	3,8%	4,1%	12,8%
Splitska banka	(98)	-	-	-	-	-
Raiffeisenbank Austria	475	239	436	10,8%	5,7%	10,5%
Hrvatska poštanska
banka	12	185	91	0,8%	10,8%	4,4%
- udio u ukupnoj dobiti	0,30%	3,30%	1,37%	-	-	-
Addiko Bank	153	188	160	4,4%	5,8%	5,3%
Sberbank	(158)	83	109	(14,3%)	7,5%	8,9%
Agram banka Istarska kreditna banka	26	33	46	7,8%	9,5%	12,1%
Umag	izvan top10	29	37	izvan top 10	9,3%	11,7%
Prvih 10	3.966	5.582	6.486	8,0%	10,8%	12,5%
Ostale kreditne institucije	(7)	29	137	n/p	1,1%	5,6%
Ukupno	3.959	5.611	6.622	7,4%	10,3%	12,2%

Kreditne institucije – pregled kretanja odabranih pokazatelja profitabilnosti 2016. – 2019.

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija za 2016. – 2018., nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija na 31.12.2019.); obrada: HPB

*NAPOMENA: prikazan povrat prije poreza na prosječni regulatorni kapital. Indikatori za OTP Banku Hrvatska za 2018. prikazani pro-forma s uključenim rezultatom OTP Splitske banke radi usporedivosti.

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Osnivanje Hrvatske poštanske banke početkom devedesetih godina rezultat je višemjesečnog rada tima stručnjaka Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) koji su, poznavajući dobre prakse poslovanja poštanskih banaka u Europi, u novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.

Banka je osnovana u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj ulici 7. Dionice Banke upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao prostor i prve kadrove za rad. Kao univerzalna bankarska organizacija, Banka je registrirana za "sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa" te je krajem listopada 1991. upisana u sudski registar.

Polazeći od potreba građana i gospodarstvenika za bankarskim uslugama, osobito u sredinama gdje nema poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od gotovo tisuću poštanskih ureda, Banka je započela s prikupljanjem depozita građana, privatnih poduzetnika i pravnih osoba.

U svibnju 1992. Banka počinje obavljati devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine prednosti novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu Banke.

Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92), Banka je imenovana pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju njenih potencijala i poslova (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).

Prve godine rada Banke u ratnim okolnostima obilježio je pad ukupne gospodarske i investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina te povećanje fiskalnih davanja. Ove okolnosti su okončane donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. Banka je tijekom tih godina prvenstveno obavljala poslove sa stanovništvom, prikupljala dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivala plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirala na tržište novca i kratkoročno kreditirala obrtne potrebe gospodarskih subjekata, prvenstveno HPT-a, njegovih poslovnih partnera i osnivača Banke. Čak i u tim složenim okolnostima poslovanja, Banka je bilježila stalni rast bilančne sume i ostvarivala dobit te vodila stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.

Godine 1995. kupljena je zgrada u Jurišićevoj 4 pa sjedište Banke seli na tu poslovnu adresu. Iste godine usklađeni su i akti banke sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Prva podružnica otvorena je u Splitu u travnju 2003. godine. U srpnju 2005. Banka je osnovala HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, čime je formirana HPB Grupa. Razvoj Grupe nastavljen je 2006. godine osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničkog društva za stambenu štednju, koje je uspješno pripojeno matičnom društvu dana 02. prosinca 2019. kao rezultat racionalizacije i optimizacije poslovanja. Osim navedenih društava kćeri u kojima je osnivač i stopostotni vlasnik, Banka je od srpnja 2018. godine do njenog uspješnog pripajanja 01. travnja 2019. godine bila 100% vlasnik JADRANSKE BANKE d.d. ŠIBENIK. Također, između 2015. i 2017. Banka je imala kontrolni vlasnički udio (58,2%) u H1 TELEKOM-u, dioničko društvo.

Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi, investicijski fondovi i ostali privatni investitori koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna putem čega stječu vlasnički udio u temeljnom kapitalu od 25,5%. Republika Hrvatska uplatila je 244,1 milijuna kuna pa se vlasnički udio Republike Hrvatske i povezanih osoba smanjio s 99% na 74,5%. Na ovaj način Banka postaje kreditna institucija s najdiverzificiranijom dioničarskom strukturom među velikim bankama u Hrvatskoj.

Danas poslovnu mrežu HPB-a čini 12 regionalnih centara za gospodarstvo (dva u Zagrebu, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin, Osijek, Rijeka, Čakovec, Zadar, Bjelovar i Šibenik), 9 regionalnih centara za stanovništvo (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin, Osijek, Rijeka, Zadar i Šibenik), 52 poslovnice i 6 ispostava rasprostranjenih na cijelom teritoriju RH.

Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana, Hrvatska poštanska banka kao najveća banka u domaćem vlasništvu, omogućuje potpunu financijsku uslugu građanima, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te podršku hrvatskom gospodarstvu, osobito segmentu malog i srednjeg poduzetništva. U suradnji s HP-Hrvatskom poštom d.d., dostupnost proizvoda i usluga Banke osigurana je i kroz mrežu poštanskih ureda i u najmanjim mjestima u državi. Strateške odrednice razvoja HPB-a usmjerene su na povećanje tržišnog udjela na bankarskom tržištu te razvoj organizacije i poslovnih procesa u skladu s najboljom svjetskom praksom.

Pregled ključnih događaja u korporativnoj povijesti HPB d.d

banke kao jedan od najbržih procesa poslovnih kombinacija u Hrvatskoj

Projekt pripajanja HPB-Stambene štedionice d.d.

U cilju izgradnje održivog poslovnog modela i unapređenja poslovanja ne samo matičnog društva, nego i aktivnog upravljanja vlasničkim udjelima u subsidijarima, što je ujedno dio strateškog pozicioniranja i strukturiranja bilance Banke, Banka je donijela odluku o pripajanju HPB-Stambene Štedionice d.d. (dalje: Štedionica) matici. Aktivnosti na projektu pripajanja započele su 03.06.2019. godine. Nakon provedbe svih potrebnih priprema za poslovnu integraciju poslovanja Štedionice u okvire Banke, te pripreme i uspješne provedbe migracije sa IT sustava Štedionice na IT sustave Banke, Štedionica je sa danom 02.12.2019. godine i formalno pripojena Banci. Formalno-pravnim pripajanjem Banka je preuzela sva prava i obveze Štedionice u pogledu 28 tisuća postojećih ugovora o stambenoj štednji kao i svih ugovora o stambenom kreditu.

Projekt stjecanja i pripajanja Jadranske banke d.d. Šibenik

Banka je u suradnji s financijskim i pravnim savjetnicima provela dubinsko snimanje društva Jadranska banka d.d. Šibenik u sanaciji, te izradila poslovni plan i procjenu vrijednosti JABA-e. Temeljem navedenoga Banka je DAB-u uputila Ponudu za kupnju i prijenos dionica JABA-e koju je DAB prihvatio dana 04. svibnja 2018. godine kao i Memorandum o razumijevanju od 04. svibnja 2018. godine kojim se nadopunjuje navedena Ponuda. Nakon potrebnih regulatornih odobrenja, kao i odobrenja transakcije od strane Glavne skupštine, dana 04. srpnja 2018. godine potpisan je Ugovor o prijenosu dionica JABA-e s DAB-om čime je stečeno 100% dionica JABA-e od strane Banke. Prijenos dionica proveden je s danom 14. srpnja 2018. godine

Odmah po stjecanju JABA-e provedena je dokapitalizacija JABA-e u iznosu HRK 110.000.000,00 kako bi se osiguralo nesmetano i usklađeno poslovanje, te je započet i u najkraćem objektivnom mogućem roku – s danom 01. travnja 2019. godine – uspješno proveden postupak pripajanja JABA-e Banci, što je osim pravno-formalnih radnji uključivalo i informatičku migraciju podataka, zbrinjavanje radnika, te obnovu i rebranding poslovnih prostora.

Na području poslovanje nekadašnje JABA-e otvoren je regionalni centar koji opslužuje preko 33 tisuće novih klijenata Banke, te su ostvareni sinergijski efekti što se očituje i u pozitivnom efektu pripajanja JABA-e na kapital Banke.

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:

• sve vrste depozitnih i kreditnih proizvoda i usluga za pravne i fizičke osobe u domaćoj i stranoj valuti,
• usluge transakcijskog poslovanja (kunski i devizni platni promet),
• usluge izdavanja garancija, avala i drugih oblika jamstava,
• usluge factoringa, financijskog najma (leasing),
• usluge kupoprodaje i druge usluge vezane za vrijednosne papire,
• usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
• obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje,
• izdavanje elektroničkog novca,
• izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom,
• ostali bankovni proizvodi i usluge (sefovi, Western Union usluge).

Zakonodavni okvir

Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018, 70/2019) i Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 152/2011, 111/2012, 68/2013, 110/2015, 40/2019).

Pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala ("Narodne novine" broj 65/2018), podzakonskim propisima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kao i EU regulativom kojom se izravno ili implementacijom u hrvatski zakonodavni okvir jedinstveno uređuje tržište kapitala na području cijele Europske unije, a pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu ("Narodne novine" broj 66/2018), uključujući i pripadajuće podzakonske propise. Za poslovanje Banke osobito su relevantni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost.

Hrvatska narodna banka, osim navedene normativne aktivnosti, nadležna je i za nadzor kreditnih institucija, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kontrolira ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o osiguranju depozita ("Narodne novine" 82/2015), dok u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih institucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" broj 19/2015, 16/2019). Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzire ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka temeljem kojih se Banci utvrđuju obveze i odgovornosti u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ("Službeni list" EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija, kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca, plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

Banka kao obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizama (NN broj 108/2017, 39/2019) u svojem poslovanju poduzima mjere, radnje i postupanja propisana ovim Zakonom radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te provođenja preventivnih mjera u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

S obzirom da je Republika Hrvatska, izravno ili putem društava u njenom vlasništvu, većinski vlasnik dionica Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu zakonsku/podzakonsku regulativu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim institucijama i stopostotni je član u sljedećim društvima, s kojima čini HPB Grupu:

	Industrija	Država	Vlasništvo u %
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo nije članica koncerna u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

Dionica HPB-R-A

Dionica HPB uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem izvještajnog razdoblja 2019. godine iznosila je 600,00 kuna (trgovinski dan 30.12.2019.), što predstavlja porast od 33,33 posto u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2018. godini (=450,00 kuna na trgovinski dan 28.12.2018.).

Trgovanje dionicom HPB-R-A tijekom izvještajnog razdoblja bilo je kako slijedi:

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Na dan 31. prosinca 2019. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

Izvor: SKDD

Republika Hrvatska, putem Ministarstva državne imovine i ostalih državnih institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 74,6% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva na datum 31.12.2019. godine.

Pregled poslovanja i financijski pregled

Neto dobit/(gubitak)

Operativna dobit prije rezerviranja iznosi 322,9 milijuna kuna. Rezerviranja za gubitke po zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 163,1 milijuna kuna, dok rezerviranja za obveze i troškove iznose 64,8 milijuna kuna.

Operativna dobit (prije rezerviranja)

Neto prihod od kamata u iznosu od 536,0 milijuna kuna generira udio od 70,5 posto u ukupnim prihodima iz poslovanja.

Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 1.1.- 31.12.2019.

Kontinuirana optimizacija troškova djelomično je nadoknadila porast administrativnih troškova 2019. godine uzrokovan pripajanjem Jadranske banke i Štedionice, što je rezultiralo porastom troškova od 10,55%, što se najvećim dijelom odnosi na troškove zaposlenika. Troškovi osiguranja pasive su porasli za 5,44% sukladno porastu depozita. Banka će nastaviti ulagati napore kako bi se troškovima upravljalo što efikasnije.

Upravljanje troškovima 2015. – 2019.

Troškovi rezerviranja za gubitke

Imovina i RWA

Krajem 2019. godine aktiva Banke iznosila je 23.773 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 2.540 milijuna kuna (+11,9 posto) u odnosu na 2018. godinu. Sa 52,1 posto krediti i potraživanja od komitenata čine najznačajniji dio u strukturi aktive.

Struktura aktive

Ukupni depoziti rasli su za 9,7%. Stanovništvo i gospodarstvo su u porastu, uz primjetno prelijevanje iz oročenja (-9,2%) na a vista račune (+21,8%), što ima povoljan utjecaj na prosječni trošak izvora.

Struktura pasive

Opis poslovanja poslovnih segmenata

Poslovanje sa stanovništvom

573 tisuća

26 tisuća

ukupno klijenata

novih klijenata

Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 9 regionalnih centara, 52 poslovnice i 6 ispostava, te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte više od 1.000 poštanskih ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U ukupnoj strukturi glavnice depozita, depoziti stanovništva čine 57,2 posto. U prošloj godini porasli su 20% te su na dan 31. prosinca 2019. godine iznosili 11,5 milijardi kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznosili su 6,3 milijardi kuna te su u godini porasli 40%, a oročeni depoziti iznose 5,1 milijardu kuna i porasli su 2 posto.

Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2019. godine iznosio je 7,2 milijardi kuna. U strukturi ukupnih bruto kredita komitentima, krediti stanovništvu čine 48,7 posto. Rast je ostvaren i u portfelju stambenih i ostalih kredita. Ukupno je 2019. plasirano 2 milijardi kuna novog kreditnog volumena, uz vrlo uspješno sudjelovanje u programu subvencioniranih stambenih kredita te jačanje volumena predodobrenih kredita bančinim klijentima.

Rast depozitnog i kreditnog portfelja rezultat je vrlo kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata, vrhunske promidžbe i prepoznavanje banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske.

Ostvarenja u 2019.:

Prodaja/razvoj

HPB je u 2019. nastavila rast tržišnog udjela u kreditima zbog značajnog povećanja plasmana kroz cijelu godinu.

Rastu je pripomoglo sudjelovanje u APN-ov program subvencioniranih kredita gdje je HPB kao društveno odgovorna institucija nastavila s potporom programa te na taj način olakšala klijentima rješavanje stambenog pitanja ali i poduprla demografske mjere Vlade da zadrži mlađe ljude u Domovini. Obzirom na važnost ovog programa ove godine je Banka značajno ranije krenula u pripremu za APN-ov program i komunikaciju prema klijentima što se je na kraju očitovalo kroz odobrenje kredita 627 klijenta u iznosu 393,2 mil.HRK što je 15% svih klijenta koji su sudjelovali u ovogodišnjem APN-ovom programu.

Osim APN-ovog programa subvencioniranih kredita sličnu liniju proizvoda Banka nudi i tvrtkama koje djelatnicima podmiruju dio kamate, kao mjeru zadržavanja ključnog kadra i povećanja zadovoljstva. Na ovaj način postiže se i sinergija s gospodarstvom jer se tvrtkama prezentiraju dvije ponude, jedna za nju i druga za njene djelatnike.

Banka prepoznaje i važnost drugih sličnih inicijativa na nacionalnoj razini te sudjeluje i u programima kreditiranja koje razvija u suradnji s državnim institucijama poput primjerice kreditiranja iznajmljivača u suradnji s Ministarstvom turizma i HBOR-om te je klijentima ponudila kredite za podizanje kategorizacije smještajnih kapaciteta kod iznajmljivača, fizičkih osoba.

Činjenica da je na tržištu prepoznata kao Banka za stambeno kreditiranje u kunama čini dobru priliku za akviziranjem i građenjem baze mlađih radno aktivnih klijenata čime se diverzificira klijentska struktura te se dobivaju klijenti s većim primanjima. HPB, uz snažnu i stabilnu bazu klijenata umirovljenika, čini jake iskorake prema mlađim skupinama ljudi za koje kreira posebne ponude i unapređuje svoje proizvode i usluge kako bi bila u korak, ali i ispred konkurencije, te pratila digitalne trendove u bankarstvu.

U 2019. godini razvijen je i novi inovativni proizvod HPB-a; Rođendanski kredit. Radi se o prvom proizvodu takve vrste na hrvatskom tržištu a glavne karakteristike su fiksna kamatna stopa u kunama i benefit koji smo pripremili za klijente; a to je da Banka podmiruje cijeli anuitet u mjesecu kad je klijentu rođendan, ukoliko je uredan po svim obvezama te zadovolji ostale uvjete Banke.

Osim razvoja novih inovativnih proizvoda značajne su bile aktivnosti i na ubrzanju kreditnog procesa, te je dodatno unaprijeđen "brzi" kredit za koji se odluka o odobrenju donosi unutar jednog dana. Na ovaj način banka naglašava težnju izvrsnosti usluge i zadovoljstva klijenata.

Osim unapređenja portfelja postojećih proizvoda i kanala te osiguranja organskog rasta fokus Banke u 2019. godini bio je u anorganskom rastu. HPB je u 2019. godini uspješno pripojila Jadransku banku kojom je povećala svoj tržišni udio i pokazala ozbiljnost i spremnost da brzo 'pripoji' manje banke. Također krajem godine matici je pripojena i Stambena štedionica Hrvatske poštanske banke čije pripajanje je logičan slijed optimizacije poslovanja.

Pripajanjem Jadranske banke d.d. povećana je baza novih klijenata za 25.500. Aktiva se povećala za 174 mil.HRK a pasiva za 1.320 mil.HRK. Ovim pripajanjem značajno je ojačana pozicija Banke kako u Šibensko – kninskoj županiji tako i u dalmatinskoj regiji općenito. Prilikom pripajanja osnovan je novi Regionalni centar za stanovništvo Šibenik koji je uz dvije postojeće HPB-ove poslovnice u pripajanju dobio nove tri poslovnice i jednu ispostavu. 42% stanovnika Šibensko-Kninske županije koji su sada klijenti Banke svoje usluge koriste pruža kroz pet poslovnica i jednu ispostavu.

Pripajanjem HPB Stambene štedionice, osim optimizacije poslovanja, Banka je dobila 2.400 klijenata te je portfelj povećan za 182 mil.HRK aktive i 311 mil.HRK

Kako bi proizvodi i usluge Banke bili što dostupniji Banka je počela poslovati i s kreditnim posrednicima te je plan u budućem razdoblju tu suradnju još unaprijediti.

Kartično poslovanje

553 bankomata 17 različitih kartičnih proizvoda

793 tisuće validnih kartica 2.404 EFT-POS terminala

Banka je krajem 2019. godine u svojem portfelju kartičnih proizvoda imala 792.771 validnih kartica, što je porast od 7,03% u odnosu na 2018. godinu. Od ukupnog broja validnih kartica 98,6% odnosi se na kartice izdane fizičkim osobama, a 1,4% izdano je poslovnim subjektima.

Ostvareno je ukupno 27 milijuna transakcija od čega 24 milijuna karticama Banke. Porast broja transakcija karticama Banke je 16,31% u odnosu na 2018. godinu. Porast broja transakcija karticama drugih banaka u prihvatnoj mreži Banke iznosi 11,53% u odnosu na 2018. godinu. Volumen transakcija u 2019. godini porastao je 12,76% u odnosu na 2018. godinu.

U procesu spajanja sa Jadranskom bankom, izdali smo 37.500 kartica, od kojih je 528 kartica izdano poslovnim subjektima. Tijekom cijelog prijelaznog perioda migracije, kartice su jedine bile funkcionalne te su klijenti mogli nesmetano obavljati transakcije putem Bančine mreže bankomata i EFTPOS-ova tako i u mreži svih ostalih banaka i kartičnih kuća u zemlji i inozemstvu. Na taj način je bio omogućen neprekidan kontinuitet poslovanja za klijente Jadranske banke.

U istom periodu, ostvaren je porast naše bankomatske mreže za 6% u odnosu na 2018. godinu dok je porast broja EFTPOS uređaja u trgovačkoj mreži veći za 26% u odnosu na 2018. godinu.

Volumen transakcija putem eGotovine (podizanje gotovine na bankomatima bez kartice, putem mobilnog bankarstva) porastao je 70,20% u odnosu na prethodnu godinu.

Kako bi osigurali što bolju uslugu klijentima, Banka je započela suradnju sa AKD tvrtkom u segmentu proizvodnje, personalizacije i distribucije kartica kao i PIN omotnica. Time je omogućen znatno kraći rok izdavanja i distribucije kartica, a pogotovo za hitnu personalizaciju i isporuku koja klijentu može biti omogućena u roku manje od jednog sata.

Osim toga, prateći regulatorne zahtjeve sigurnosti plaćanja na internetu, Banka je započela proces prema PSD2, 3DS 2.0 regulativi, SCA "Strong Customer Autentification", svim klijentima koji to žele i mogu, plaćati na internetu uz korištenje biometrije. Time se podiže nivo sigurnosti plaćanja na internetu na viši nivo što našim klijentima omogućuje sigurniji nivo usluge te poboljšano korisničko iskustvo.

Osim toga, Banka je započela proces izdavanja kreditnih kartica koje danas imaju autentifikaciju potpisom, zamjenom sa Chip & Pin autentifikacijom, a u svrhu usklađenosti sa SCA regulativom.

Digitalno bankarstvo

Krajem 2019. godine, broj korisnika Internetskog bankarstva za fizičke osobe iznosi 70 tisuća što je povećanje za gotovo 2% u odnosu na 2018. godinu.

Broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internetskog bankarstva je veći od 7 tisuća što je povećanje od 17% u odnosu na prošlu godinu. Također, velik porast bilježi i broj poslovnih subjekata s ugovorenim mobilnim bankarstvom koji je čak 56% veći u odnosu na 2018. godinu.

Krajem 2019. godine, broj korisnika mobilnog bankarstva je 89 tisuća što je povećanje za 15% u odnosu na 2018. godinu. Broj transakcija je 51%, a volumen 76% veći u odnosu na 2018. godinu.

Najznačajniji projekti su bili:

• Uvertira u rekordnom roku i s iznimnim rezultatima završeno je pripajanje Jadranske banke Hrvatskoj poštanskoj banci gdje je bio značajan angažman Direkcije digitalnog bankarstva,
• PSD2 uspostavljanje API produkcijskog sučelja do roka 14. rujna 2019. godine; od strane HNB-a 14. rujna 2019. godine dobiveno je odobrenje Zahtjeva za izuzeće od mehanizma za izvanredne situacije; preko API sučelja omogućavanja korištenje novih usluga iniciranja plaćanja i usluga informiranja o računu na API sučelju za FO i PO klijente Internetskog i mobilnog bankarstva te prilagodba autorizacijskih uređaja za korištenje usluga digitalnog bankarstva,
• Sepa Instant plaćanja intenzivan rad na projektu SEPA Instant plaćanja, gdje se produkcija planira u 2021. godini.

SEPA instant plaćanje je kreditni transfer, odnosno plaćanje, koje inicira platitelj – potrošač (fizička osoba) ili poslovni subjekt. Ono što razlikuje instant kreditni transfer od običnog kreditnog transfera su dostupnost usluge 24/7/365 te izvršenje transakcija i raspoloživost sredstava primatelju u roku od svega nekoliko sekundi (10 sekundi).

Kontakt centar

U 2019. godini prema Kontakt centru upućeno je ukupno 256 tis. poziva, a prema govornom automatu HPBa 1,1 mil poziva.

U travnju 2019. ustrojen je Kontakt centar u Šibeniku sa 13 zaposlenika bivše JABA-e.

S ciljem unapređenja sigurnosti klijentskih podataka u listopadu 2019. ukinuta je mogućnost provjere stanja računa i kartica poslovnih subjekata, a u studenom 2019. i mogućnost provjere stanja računa fizičkih osoba na govornom automatu 072 472 472.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
		Tekući račun
		Osnovni račun
		Prebacivanje računa za plaćanje
		Žiro račun
	Računi	Devizni račun
		Dječji račun
		Escrow račun
		SuperSmart HPB račun
		Štednja po viđenju
		Motiv Plus štednja
		Oročena kunska štednja
	Štednja	Oročena devizna štednja
		Oročena štednja s višekratnim uplatama
		Dječja štednja (HPB Kockica)
		Rentna štednja
		Stambeni krediti
		Stambeni potrošački kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope
Proizvodi i usluge u poslovanju sa stanovništvom		Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope
		stambeni potrošački kredit u kunama
		stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR
		stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke
		stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke uz valutnu klauzulu EUR
		stambeni potrošački kredit u kunama na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih
		kredita
		stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita
		stambeni potrošački kredit u kunama za kupnju stanova na temelju Programa
		Društveno poticane stanogradnje program A
		stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR za kupnju stanova na
		temelju Programa Društveno poticane stanogradnje program A
		stambeni potrošački kredit u kunama na temelju stambene štednje HPB-stambene
		štedionice
		stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju stambene štednje HPB-stambene štedionice
	Krediti	Namjenski krediti
		Turistički kredit u kunama
		Turistički kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR
		Kredit u kunama za financiranje privatnih iznajmljivača putem HBOR-a uz subvenciju
		kamatne stope od strane Ministarstva Turizma.
		Kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR za financiranje privatnih iznajmljivača putem
		HBOR-a uz subvenciju kamatne stope od strane Ministarstva Turizma.
		Kredit za troškove upisa u privatnu srednju školu ili gimnaziju, na preddiplomski,
		diplomski i/ili poslijediplomski studij. Kredit za podmirenje dopuštenog prekoračenja po tekućem računu u Banci
		Nenamjenski krediti
		gotovinski nenamjenski kredit u kunama
		gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR
		gotovinski nenamjenski kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne
		stope
		gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom
		fiksne i promjenjive kamatne stope gotovinski nenamjenski kredit za umirovljenike u kunama
		Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita
		gotovinski nenamjenski hipotekarni kredit u kunama
		gotovinski nenamjenski hipotekarni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR
		gotovinski nenamjenski kredit u kunama s fiksnom kamatnom stopom

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom (nastavak):

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
Proizvodi i usluge u poslovanju sa stanovništvom	Kartice	Debit MasterCard beskontaktna kartica Pošta & HPB MasterCard kartica Maestro kartica tekućeg računa Maestro kartica žiro računa VISA Electron kartica tekućeg računa VISA Prepaid kartica s nadoplatom VISA Prepaid kartica za mlade VISA kartica na rate MasterCard kreditna kartica (revolving) MasterCard kartica s odgodom plaćanja (charge) Zlatna MasterCard kartica
	Elektroničko bankarstvo	Internetsko bankarstvo mHPB mobilno bankarstvo (eGotovina) Sms/e-mail usluga e-Građani eRačun
	Ostalo	HPB Kombinacija (Aktiv/Senior/Diplomac) Dinamička konverzija valute na bankomatima HPB usluge u HP-u i FINA-i Sefovi Trajni nalozi Izravno terećenje SEPA Direct Debit – SEPA izravno terećenje Western Union

Poslovanje s pravnim osobama

Poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

1277 ukupno klijenata

5,3 mlrd volumen kredita

647 jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih društava

6,9 mlrd volumen depozita

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom pruža bankovne usluge za više od 1.270 klijenata, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata. 2019. godinu karakterizira daljnji rast klijenata, osobito u segmentu poslovanja s jedinicama lokalne samouprave, na što ima utjecaj i pripajanje Jadranske banke.

Razina bruto kredita pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom iznosi 5,3 milijardi kuna. U strukturi bruto kredita pravnim osobama dominantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.

Ukupni depoziti pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom (bez depozita banaka) na 31.12.2019. godine iznosili su 6,9 milijardi kuna, od čega depoziti po viđenju iznose 5,8 milijardi kuna i primarno se odnose na klijente iz segmenta Središnje države. Zabilježeni porast depozita proizlazi i iz značajnije akvizicije klijenata u lokalnoj upravi.

Tijekom 2019. godine nastavio se trend smanjenja kamatnih stopa na tržištu, na što je Banka odgovorila kvalitetnim upravljanjem kamatnim troškovima u dijelu depozita. Postojeći kratkoročni izvori ograničavaju dugoročno financiranje, pogotovo kod volumenom značajnih pojedinačnih transakcija.

Situacija visoke likvidnosti ukupnog financijskog sustava, snažne međubankarske konkurencije, blagog ali nedostatnog porasta potražnje za investicijskim kreditima te razduživanje središnje države, predstavljalo je veliki izazov za Banku. Pad volumena kredita i garancija u prvoj polovici 2019. godine proizlazi iz značajnih naplata, od kojih je veći dio vezan na povrat izloženosti po naplaćenim državnim jamstvima. Takva kretanja Sektor velikih i javnih poduzeća je kompenzirao kroz akvizicije bonitetnih klijenata te nove plasmane kvalitetnim privatnim i javnim poduzećima. Uz to, Sektor se usmjerio na podizanju razine kvalitete usluge formiranjem prodajnih timova te na uvođenje novih proizvoda i ulazak u nove tržišne niše koje zahtijevaju specijalistička znanja.

Nastavljeno je s razvojem novih proizvoda i jačanjem specijalizacije Banke osobito u segmentu sufinanciranja projekata iz ESIF fondova kroz uspostavljeni EU desk u cilju pružanja ekspertize i postizanja izvrsnosti u praćenju klijenata kako javnog tako i privatnog sektora u financiranju i provedbi projekata iz ESIF fondova. Također je uspostavljeno i projektno financiranje s ciljem praćenja velikih projekata u infrastrukturi, energetici, turizmu i sl., kako bi bili u korak s porastom potražnja za investicijskim kreditima.

Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima, kao i suradnja s EBRDom i EIB-om nastavlja se i dalje.

Kao i do sada, Sektor će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu velikim gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave. Fokus će biti na disperziji kreditnog portfelja u korist velikih poduzeća u privatnom vlasništvu i jedinica lokalne samouprave te na porastu nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.

U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte, redizajn Internet bankarstva za poslovne subjekte te unaprjeđenje platno-prometnih rješenja.

Poslovanje s malim i srednjim poduzećima

11.126 ukupno klijenata 12 regionalnih centara

2,5 mlrd* volumen kredita 1,3 mlrd volumen depozita

*uključeni obrtnici

U cilju uspješnog prilagođavanja specifičnim potrebama klijenata, HPB se kontinuirano bavi kreiranjem cjelovitih financijskih rješenja za male i srednje poduzetnike. Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima pruža bankovne usluge za više od 11 tisuća klijenata poslovnih subjekata, pri čemu se stavlja naglasak na inovativnost u poslovanju te neprestano unaprjeđenje mogućnosti financiranja, ali i refinanciranja postojećih obveza.

U 2019. godini Banka je i u ovom sektoru bila suočena sa velikim izazovom smanjenja kamatnih stopa na tržištu, što je nadoknadila akvizicijom novih volumena i kvalitetnim upravljanjem postojećim kreditnim portfeljem (rast kredita za 19,4% na godišnjoj razini) te optimiziranjem depozitnih kamatnih stopa.

Na dan 31. prosinca 2019. godine bruto plasmani poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 2,5 milijarde kuna, dok se na ispravke vrijednosti odnosi 563,2 milijuna kuna. Ukupni depoziti poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 1,29 milijardi kuna, pri čemu depoziti po viđenju iznose 1,06 milijardi kuna, a oročeni depoziti 234,6 milijuna kuna.

Kako bismo osigurali adekvatnu regionalnu pokrivenost na tržištu, osim 12 Regionalnih centara za male i srednje poduzetnike koji se nalaze u svim većim hrvatskim gradovima, tijekom 2019. godine osnovana su tri nova poduzetnička centra za gospodarstvo malih i srednjih poduzetnika. U sklopu Regionalnog centra Zagreb-Istok osnovan je poduzetnički centar za gospodarstvo Velika Gorica i Sesvete, a u sklopu Regionalnog centra Zagreb – Zapad osnovan je poduzetnički centar za gospodarstvo HOTO, Strmec Samoborski.

Novosti u 2019.

• Uspješno pripajanje Jadranske banke i otvaranje RCG-a Šibenik
• Program Horizont
• Nove suradnje – HAMAG, HBOR, Ministarstvo branitelja

Jadranska banka uspješno je pripojena Hrvatskoj poštanskoj banci u travnju 2019. godine. Tim u kojem su radili zaposlenici HPB-a i Jadranske banke za osam mjeseci završio je jednu od najbrže provedenih bankarskih integracija u Hrvatskoj. Nastavno na pripajanje, otvoren je i Regionalni centar Šibenik, jedan od najvećih regionalnih centara HPB-a koji vodi poslovanje u Šibensko-kninskoj županiji.

Strateški cilj Banke je unaprjeđenje i uspostava novog poslovnog i operativnog modela za male i srednje poduzetnike, sukladno čemu je Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima pokrenuo Program Horizont. Osim osnivanja 3 nova poduzetnička centra, ključni iskoraci su uvođenje novog radnog mjesta Voditelj računa te aktivnosti ubrzavanja kreditnog procesa kroz Credit scoring i Predodobrene kredite.

Novim poslovnim modelom za male i srednje poduzetnike planira se ostvariti ključni cilj za povećanje zadovoljstva klijenata malih i srednjih poduzetnika kroz pružanje izvrsnog korisničkog iskustva u prodajnoj mreži i putem kanala distribucije s ciljem održavanja dugoročne lojalnosti klijenata.

Stvaranje okruženja za jednostavnije i jeftinije poslovanje, poticanje investicija i inovacija te digitalizacija trendovi su koje je Banka već prigrlila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu.

U cilju poticanja i razvoja kvalitetnije poduzetničke inicijative, kontinuirano se radi na poboljšavanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća u svim fazama njihovog razvoja te uspostavljanju modela financiranja i poslovanja koji odgovaraju na suvremene poslovne potrebe poduzetnika.

HPB aktivno surađuje s HAMAG BICRO-om, te na temelju navedene suradnje imamo u ponudi jamstvene programe s ciljem poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a sudjelujemo i u provedbi financijskog

instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" (ESIF pojedinačna jamstva i ESIF ograničena portfeljna jamstva).

Osim HAMAG-a, HPB također surađuje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR-om) te ministarstvima i jedinicama lokalne i područne samouprave kroz različite posebne programe kreditiranja kako bi našim klijentima omogućili što povoljnije uvjete financiranja.

U cilju poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, HPB koristi sinergiju svih poslovnih područja unutar Banke, ali i eksternih strateških partnera i ostalih institucija - pristupačnost naših usluga ostvarujemo putem Regionalnih centara te kroz suradnju s partnerima, Hrvatskom poštom i Finom, kako bi bili na raspolaganju klijentima diljem Hrvatske.

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2019
		Transakcijski račun
		Poduzetnički paketi
		Cash pooling
		Escrow račun
		Gotovinski platni promet
	Platni promet	Bezgotovinski platni promet
		Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu
		Podaci o solventnosti (BON2)
		SEPA izravno terećenje
		SEPA kreditni transferi
		Platni promet s inozemstvom
		EFTPOS
		E-commerce
		Kratkoročno financiranje
		Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu
		Kredit za obrtna sredstva
ma		Revolving kredit
		Kredit za refinanciranje obveza
		Kredit za međufinanciranje
m subjekti		Margin kredit Kredit uz namjenski oročene depozite
		Kredit za pripremu turističke sezone
		Kredit za financiranje zaliha pšenice, šećera ili druge robe temeljem zaloga na zalihama
		Poljoprivredni (Agro) kredit
		Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva
		Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja
		Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom državnih
		institucija
Proizvodi i usluge u poslovanju s poslovni		Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji
		Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija
		Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring)
		Otkup potraživanja državnih institucija (factoring) Dugoročno financiranje
		Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva
	Kreditiranje malog poduzetništva	Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije
		Kredit za refinanciranje obveza
		Kredit uz namjenski oročene depozite
		Kredit za pripremu turističke sezone
		Poljoprivredni (Agro) kredit
		Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava
		Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije
		Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade
		Kredit za kupnju opreme ECO MOBILE
		Okviri za financijsko praćenje
		Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije, akreditivi) Okvir za otkup potraživanja
		Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om (napomena: do 30.04.2019. godine
		Banka je s HBOR-oma imala zaključeno 23 programa, a od 01.05.2019. godine ugovoreno
		je nižih 6 programa kreditiranja)
		Program kreditiranja: Poduzetništvo mladih, žena i početnika
		Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora
		Program kreditiranja: EU projekti
		Program kreditiranja: Priprema izvoza
		Program kreditiranja: Obrtna sredstva
		Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje
		Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava
		Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja
		Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja s poslovnim subjektima:

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2019
		Posebni kreditni programi – u suradnji s HAMAG-BICRO
		Program ESIF (pojedinačna jamstva sufinancirana iz EU strukturnih i investicijskih fondova)
		Program ESIF (ograničena portfeljna jamstva)
		HAMAG pojedinačna jamstva za ruralni razvoj
		Jamstveni program 'PLUS'
		Posebni kreditni programi – krediti u suradnji s MINPO, gradom Zagrebom i
		županijama
		Program "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 1 - Kreditom do konkurentnosti" s
		Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama
		Program "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 2 - Kreditom do uspješnog poslovanja" s
	Kreditiranje malog poduzetništva	Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama
		Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om
		Kredit malim i srednje velikim poduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim (Mid-Cap) poduzećima
		Posebni kreditni programi – u suradnji s EBRD-om
		Kredit za mikro, male i srednje poduzetnike
		Kredit za žene poduzetnice
ma		Kredit za financiranje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada
		Kredit za financiranje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata
m subjekti		Posebni kreditni programi – ostali
		Kreditne linije u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba
		Kreditne linije za članove Hrvatske odvjetničke komore
		Kreditne linije u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja za poslovne subjekte mikro,
		malog i srednjeg poduzetništva hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja Kratkoročno financiranje
		Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu
		Kredit za obrtna sredstva
		Revolving kredit
		Kredit za refinanciranje obveza
		Kredit za međufinanciranje
		Margin kredit
		Kredit uz namjenski oročene depozite
		Kredit za pripremu turističke sezone
		Kredit za financiranje zaliha pšenice, šećera ili druge robe temeljem zaloga na zalihama
		Poljoprivredni (Agro) kredit
		Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva
		Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja
Proizvodi i usluge u poslovanju s poslovni	Kreditiranje velikih tvrtki	Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom državnih
		institucija
		Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji
		Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija
		Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring) Otkup potraživanja državnih institucija (factoring)
		Dugoročno financiranje
		Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva
		Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije
		Kredit za refinanciranje obveza
		Kredit uz namjenski oročene depozite
		Kredit za pripremu turističke sezone
		Poljoprivredni (Agro) kredit
		Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava
		Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije
		Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade
		Kredit za kupnju opreme ECO MOBILE
		Projektno financiranje
		Okviri za financijsko praćenje
		Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije, akreditivi)
		Okvir za otkup potraživanja

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2019
		Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om (napomena: do 30.04.2019. godine Banka je s HBOR-oma imala zaključeno 23 programa, a od 01.05.2019. godine ugovoreno je nižih 6 programa kreditiranja)
		Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora
		Program kreditiranja: investicije javnog sektora
		Program kreditiranja: EU projekti
		Program kreditiranja: Priprema izvoza
		Program kreditiranja: Obrtna sredstva
		Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje
	Kreditiranje velikih tvrtki	Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava
		Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja
		Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija br. OG-2/2018
		Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om Kredit srednje kapitaliziranim (Mid-Cap) poduzećima i za subjekte javnog sektora
ma		Kredit za subjekte javnog sektora
		Kredit za subjekte privatnog sektora
		Posebni kreditni programi – u suradnji s EBRD-om
m subjekti		Kredit za žene poduzetnice
		Kredit za financiranje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada
		Kredit za financiranje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata
		Činidbene garancije
		Platežne garancije
	mentarni Garancije i poslovi doku	Kontragarancije i supergarancije
		Nostro (uvozni) akreditivi/Stand by akreditivi
		Loro (izvozni) akreditivi//Stand by akreditivi
		Dokumentarne naplate
	Kartice	VISA Business debit
		VISA Bonus plus
		VISA Prepaid business kartica VISA Business s odgodom plaćanja
Proizvodi i usluge u poslovanju s poslovni		mHPB
	Elektroničko bankarstvo
		mToken
		Internet bankarstvo
		SMS usluga
	Depoziti	Oročeni depoziti u kunama i valuti
		Depoziti po viđenju u kunama i valuti
	namjere Pisma	Neobvezujuće pismo namjere
		Obvezujuće pismo namjere
		Croatia osiguranje Paket Croatia poduzetnik
	Ostalo	Proizvodi HPB Investa
		Usluge koje pružaju HPB Nekretnine

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

Visoka likvidnost na europskom i hrvatskom tržištu obilježila je i 2019. godinu. ECB je krajem godine ponovo pokrenuo program otkupa obveznica, ovaj puta u nešto manjem obujmu, kako bi pokrenuo inflaciju prema ciljanih 2%. Tako su prinosi na dužničke vrijednosne papire i kamate na novčanom tržištu i tijekom većeg dijela godine bili blizu povijesno najnižih razina, a sličnu situaciju možemo očekivati i u 2020. godini. Također, u SAD je FED (Federal Reserve System) u tri navrata smanjio referentnu kamatnu stopu za ukupno 75 baznih bodova, nezadovoljan trenutnim makroekonomskim podacima, a sve u cilju jačeg pokretanja gospodarstva. Na domaćem tržištu višak likvidnosti u sustavu bilježi nove najviše razine, a glavni izazov i dalje je predstavljalo upravljanje rezervama likvidnosti u smislu kreiranja adekvatnog portfelja likvidnih instrumenata sa odgovarajućom razinom prinosa.

Obzirom na povijesno niske prinose na aukcijama trezorskih zapisa kao i prinose novčanih fondova ulaganja su usmjerena najvećim dijelom u dužničke instrumente s fiksnim prinosom čiji iznos dostiže nove rekordne razine u portfelju Banke.

Iako je Banka i dalje jedan od najznačajnijih sudionika na domaćem novčanom tržištu, u uvjetima izrazito visoke likvidnosti sustava koja se očituje i kroz pad ZIBOR stopa, značajniju aktivnost Banka je imala uglavnom na strani plasmana viškova u ograničenim razdobljima sezonski nešto izraženije potražnje za kunama.

Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama koje je HNB održavao tijekom 2019. godine te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti. Omjer likvidnosne pokrivenosti na kraju godine iznosi visokih 175%.

Banka je u dijelu trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika u 2019. godini ostvarila poboljšan rezultat uz povećanje volumena iako je trgovanje i dalje obilježeno sužavanjem spreadova te vrlo uskim kretanjem valutnog para EUR/HRK tijekom godine.

U dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je povećala aktivnost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza.

U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu poslovnica i povećanje broja ovlaštenih mjenjača Banke nakon pripajanja Jadranske banke, kroz suradnju s FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu u trgovanju i opskrbi gotovim novcem.

Investicijsko bankarstvo

Poslovanje u dijelu investicijskog bankarstva bilo je obilježeno primjenom zahtjeva iz "Markets in Financial Instruments Directive" 2014/65/EU, "Markets in Financial Instruments Regulation" No 600/2014 (MiFIR), zajedno sa pripadajućim provedbenim i regulatornim Tehničkim standardima (sve zajedno MiFID II regulativom), te novim Zakonom o tržištu kapitala, u primjeni od siječnja 2019., kojim su u hrvatski pravni sustav prenesene odredbe iz MiFID II regulative. Dodatno, u dijelu brokerskog poslovanja 2019.-u godinu obilježio je prelazak na novu trgovinsku platformu Xetra u sklopu Bečke burze te prilagodba novom sustavu trgovanja i novitetima koji su kao posljedica njegove primjene uslijedili.

Na tržištu kapitala, 2019. godina je završila sa osjetno većim kumulativnim ukupnim prometom, a naročito je povećanje prometa bilo izraženo kod dioničkog prometa. Velik doprinos tom povećanju dalo je preuzimanje naše najveće konditorske kompanije, a čemu je prethodio pokušaj drugog "igrača" da stekne što veći udio kupovinom dionica na Zagrebačkoj burzi. Sve navedeno dovelo je do velikog rasta cijene dionice, a samim time i prometa navedenom dionicom sa ukupnim tržišnim doprinosom od gotovo pola milijarde kuna, a spomenuta likvidnost prelila se i na druge dionice te dovela do rasta Crobexa i pozitivnog sentimenta koji traje sve do kraja 2019. godine. U skladu sa takvim kretanjima i promet HPB brokera u rujnu je značajno porastao u odnosu na prethodne mjesece, što svjedoči o važnosti pozitivnog tržišnog sentimenta za promet i prihode u tom dijelu poslovanja.

Banka je i tijekom 2019. godine sudjelovala kao suaranžer u izdanjima obveznica Ministarstva financija RH na domaćem tržištu. U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka unaprjeđuje i usklađuje usluge s brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi kontinuirani rast imovine pod uslugom skrbništva i depozitara.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:

	Proizvodi	Opis proizvoda
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	Trgovanje na domaćem tržištu	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na regionalnim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na svjetskim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim tržištima kapitala Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Upravljanje portfeljem	Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava
	Investicijske usluge	Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima, te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva
	Izdavanje vrijednosnih papira	Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente: a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i dugoročne (obveznice) b) vlasničke financijske instrumente - dionice Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje, pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate

Proizvodi		Opis proizvoda
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	Skrbništvo nad vrijednosnim papirima	Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje svoju imovinu ulažu u financijske instrumente Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o izmjenama zakonskih propisa
	Usluga depozitara UCITS/AIF investicijskog i mirovinskog fonda	Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne institucije druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, a kojoj su povjereni : - kontrolni poslovi fonda - praćenje tijeka novca fonda - poslovi pohrane imovine fonda Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama, pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava.
	Moj broker - Web Trader	Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera Banke Mogućnosti: - zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE - otkazivanje ili mijenjanje naloga - provjera stanja vlastitog portfelja - uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa - pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom vremenu - sigurnost razmjene podataka
	Kratkoročni kunski krediti za kupnju financijskih instrumenata (Margin krediti)	Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni na Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno utvrđenim limitima ulaganja za pojedini financijski instrument Rok otplate kredita do 12 mjeseci Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn
	Kupoprodaja deviza - spot	Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske institucije Namjena proizvoda: - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta
	Kupoprodaja deviza - forward	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta

	Proizvodi	Opis proizvoda
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	FX Swap	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog predznaka. - SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se ponovno razmjenjuju
	Trgovanje efektivnim novcem	Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke, dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na optimalnoj razini
	Dani depoziti	Korisnici proizvoda: Banke Namjena: kratkoročno financiranje Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća ugovorenog depozita
	Primljeni depoziti	Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom do godinu dana Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva; Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o prijevremenom razročenju
	Repo krediti/Obrnuti repo krediti	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: - Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna transakcija. - Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni - Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih sredstava drugoj - Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku - Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu ugovoru Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period
	Trgovanje vrijednosnim papirima (obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, dionice)	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili poduzeća Rokovi: - Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana - Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu dana

Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije

Upravljanje rizicima

HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen. Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih obaveza). Bitno je napomenuti da unatoč uspostavljenom sustavu upravljanja rizicima HPB (a niti jedna druga kreditna institucija) nije u mogućnosti u potpunosti ukloniti niti jedan rizik kojem je izložen. Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne komponente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:

• Definiranje prihvatljivih razina izloženosti rizicima u poslovanju na osnovi utvrđivanja i propisivanja internih limita izloženosti pojedinačnim rizicima, uključujući usklađenost s regulatornim ograničenjima,
• Kontinuirano poboljšanje postupaka i procedura utvrđivanja, mjerenja, procjene, ovladavanja i praćenja rizika kojima je HPB izložen u poslovanju,
• Kontinuirani razvoj metoda i postupaka mjerenja i praćenja izloženosti rizicima, u skladu s razvojem funkcije kontrole rizika i razvojem odgovarajuće informatičke podrške.

HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:

• Osiguravanje stabilnog i sigurnog rasta primjenom učinkovitog sustava upravljanja rizicima,
• Poboljšanje profila rizičnosti,
• Osiguravanje primjene sveobuhvatnog sustava upravljanja na osnovi primjene usklađenih postupaka i procedura na razini Banke.

S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:

• Kreditni rizik,
• Tržišni rizici,
• Likvidnosni rizik,
• Kamatni rizik u knjizi banke,
• Operativni rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve kreditne institucije).

Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane politike, procedure i ostale interne akte Banke.

Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksimalizaciju stope povrata s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni izvora sredstava.

Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• ovlaštena tijela (Kreditni odbor) i osobe,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova u okviru kreditnog procesa,
• Sektor upravljanja rizicima.

Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku.

U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost dužnika, urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regulatornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).

S ovim rizikom su usko povezani rizik koncentracije te valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani kreditni rizik te ih HPB smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.

Tržišni rizik

• Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.
• Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.
• Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.
• Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova riznice u poslovima trgovanja,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Sektor upravljanja rizicima.

Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također, uspostavljeni su i stop-loss limiti po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina namijenjena trgovanju.

Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), trajanju i PV01 (interni model).

Likvidnosni rizik

• Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:
• Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liquidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
• Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liquidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.

Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (Pododbor za likvidnost),
• Sektor upravljanja rizicima,
• Sektor financijskih tržišta.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR), izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti uključujući praćenje i izvještavanje o stabilnim izvorima financiranja (NSFR) te dodatnim nadzornim parametrima za izvješćivanje o likvidnosti (ALMM).

Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent likvidnosti te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.

Kamatni rizik u knjizi banke

Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Sektor upravljanja rizicima,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom.

Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke temelji se na internom sustavu mjerenja promjene ekonomske vrijednosti izračunate kao 99 percentil pripisanih jednodnevnih promjena kamatnih stopa tijekom razdoblja od 5 godina skaliranih na godinu od 240 dana, (uvažavajući pritom donju granicu simulacije paralelnih promjena kamatnih stopa od 2 postotna boda) za sve valute koje čine 5% ili više bilančne imovine Banke, dok za ostale valute Banka koristi pojednostavljeni izračun procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisan HNB-ovom Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Također se izračunava izloženost kamatnom riziku iz perspektive zarade.

S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje) neto kamatnih prihoda.

Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.

• Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:
• Upravu,
• strukturu upravljanja operativnim rizikom (Menadžer operativnog rizika, Osobe za podršku upravljanju operativnim rizikom, Osobe za vezu),
• Odbor za upravljanje operativnim rizikom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za usklađenje poslovanja,
• Sektor upravljanja rizicima.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslovanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti.

S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Ostali rizici

Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila rizičnosti.

Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.

Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti obveze prema vjerovnicima izvan te države.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili "CVA" znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izvedene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu. Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.

Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.

Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.

Sustav unutarnjih kontrola i unutarnja revizija

Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za postavke, implementaciju, provedbu i operacionalizaciju sastavnica sustava unutarnjih kontrola. Komponente i elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja, a jasno opisane kontrolne aktivnosti imaju značajnu ulogu uspješnosti sustava. Prevencija i ran otkrivanju slabosti i nedostataka značajno određuju funkcionalnost sustava nutarnjih kontrola.

Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti unutarnjih kontrola svakog revidiranog područja i sastavni je dio izvješćima o radu kod svake revizije.

Unutarnje kontrole predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative. Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa menadžmenta i svih zaposlenika Banke.

Osnova načela sustava unutarnjih kontrola koja se odražavaju kroz:

• jasne linije odgovornosti,
• razdvajanje dužnosti i poslova,
• specifične kontrolne postupke i
• funkciju unutarnje revizije.

Unutarnja revizija

Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan neovisan organizacijski dio koji se temelji na strukovnim načelima unutarnjeg revidiranja uz pripadajuću zakonsku regulativu. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativno odgovara Upravi, a funkcionalno Nadzornom odboru odnosno Revizorskom odboru.

Ured unutarnje revizije organiziran je po područjima te se za svako područje potiču specijalizirani timovi i vještine. Stoga postoje timovi za Informacijski sustav, Financijska tržišta, Upravljanje rizicima, Poslovi sa stanovništvom i Opća revizija.

Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije.

Pristup podacima, informacijama osobama i prostorima je izravan i neograničen. Eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije provodi se sukladno standardima internog revidiranja, a posljednje je provedeno u 2016. godini. U skladu s općim standardima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje, provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.

Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.

Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja poslovanja sa stanovništvom, područje upravljanja rizicima, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te reviziju područja financijskih tržišta.

Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera.

Revizorski odbor prima pojedinačna izvješća unutarnje reviziji na sjednicama revizorskog odbora putem Ureda uprave u okviru redovne dostave dokumentacije.

Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi, revizorskom odboru i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.

Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, sažetak najznačajnijih činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, preporuke te status izvršenja i otklanjanja preporuka i mjera utvrđenih tijekom obavljanja revizije

Funkcija praćenja usklađenosti

Funkcija praćenja usklađenosti organizirana je unutar Ureda za usklađenost i podršku Upravi.

Direktor Ureda za usklađenost i podršku Upravi je osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije praćenja usklađenosti, te uz dužnosti i odgovornosti propisane internim aktima Banke, osobito

• odgovara za koordiniranje upravljanja rizikom usklađenosti;
• dužan je jednom godišnje identificirati i procijeniti rizik usklađenosti;
• odgovoran je za godišnji plan rada, operativne planove i metodologiju rada, te proračun Ureda za usklađenost i podršku Upravi;
• dužan je najmanje polugodišnje podnijeti izvješće o radu Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru Banke;
• dužan je jednom godišnje donijeti opću ocjenu usklađenosti Banke sa propisima koji reguliraju pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti;
• dužan je najmanje godišnje podnijeti izvješće o radu u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru.

Direktor i zaposlenici Ureda, koji obavljaju poslove praćenja usklađenosti i koji organizacijski pripadaju Odjelu za usklađenost (dalje u tekstu: Funkcija praćenja usklađenosti) djeluju neovisno o poslovnim područjima, procesima i aktivnostima u kojima nastaje rizik usklađenosti i ne obavljaju poslove u kojima bi mogli doći u sukob interesa. Nadalje, ovlašteni su tražiti i dobiti pristup svim informacijama, podacima i dokumentaciji potrebnim za obavljanje zadataka iz svoje nadležnosti, a ostale organizacijske jedinice Banke dužne su surađivati u pružanju traženih informacija.

Poslovi, opseg i način rada, odnosno metodologija rada te sustav izvještavanja Funkcije praćenja usklađenosti Upravi odnosno Nadzornom odboru Banke uređeni su slijedećim internim aktima:

• 1. Politika usklađenosti poslovanja;
• 1. Pravilnik o usklađenju poslovanja;
• 1. Metodologija usklađenosti poslovanja.

Poslovi Funkcije praćenja usklađenosti uključuju najmanje:

1) utvrđivanje i procjenu rizika usklađenosti kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena,

2) savjetovanje uprave i drugih odgovornih osoba o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila uključujući i informiranje o aktualnostima iz tih područja,

3) procjenu učinaka koje će na poslovanje kreditne institucije imati izmjene relevantnih propisa,

4) provjeru usklađenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim zakonima i propisima kao i s izmjenama propisa, u suradnji s funkcijom kontrole rizika,

5) nadzor i provjera postupanja s povlaštenim informacijama u smislu propisa o tržištu kapitala te vođenje propisanih evidencija i registara,

6) izvješćivanje Uprave, Nadzornog odbora i Odbora za rizike te ostalih kontrolnih funkcija o riziku usklađenosti,

7) suradnja i razmjena informacija s funkcijom kontrole rizika vezano uz rizik usklađenosti i upravljanje tim rizikom,

8) poslove savjetovanja u dijelu pripreme obrazovnih programa vezanih za usklađenost poslovanja,

9) poslove nadzora i provjere usklađenosti poslovanja s relevantnim propisima te izvještavanje o provedenom nadzoru,

10) poslove praćenja i kontrole usklađenosti poslovanja Banke sa profesionalnim i etičkim standardima utvrđenim u Etičkom kodeksu te izvješćivanje Uprave o provedenim kontrolama,

11) poslove praćenja i kontrole u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, a što obuhvaća najmanje kontrolu evidentiranja telefonskih razgovora i elektroničke komunikacije, upravljanja sustavom rješavanja pritužbi klijenta, upravljanja investicijskim proizvodima, kvalifikacija i kadrovskih uvjeta zaposlenika koji pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti.

Funkcija praćenja usklađenosti kontinuirano surađuje s rukovoditeljima i zaposlenicima organizacijskih jedinica Banke osobito u dijelu koji se odnosi na savjetovanje u svezi primjene relevantnih propisa na pojedinačne obveze i odgovornosti u poslovnim domena te sudjeluje u aktivnostima usklađenja i implementacije s regulatornim zahtjevima, kako bi se u ranoj fazi prepoznao rizik usklađenosti i njime adekvatno upravljalo. Pri tome je nužno osigurati da suradnja Funkcije praćenja usklađenosti s drugim organizacijskim jedinicama ni na koji način ne dovede u pitanje njezinu objektivnost i neovisnost.

Na početku poslovne godine, a najkasnije do 31. siječnja svake godine Direktor Ureda dostavlja Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru godišnji plan rada Ureda, koji Uprava Banke usvaja uz prethodnu suglasnost Odbora za rizike i Nadzornog odbora.

Nadalje, Direktor Ureda jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu, obavlja identifikaciju i procjenu rizika usklađenosti sukladno kategorijama prioriteta usklađenosti poslovanja utvrđenim Politikom usklađenosti poslovanja te daje ocjenu usklađenosti Banke s relevantnim propisima.

Godišnje izvješće dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Funkcija praćenja usklađenosti surađuje i sa druge dvije kontrolne funkcije – Uredom unutarnje revizije i Sektorom upravljanja rizicima - osobito u dijelu koji se odnosi na praćenje implementacije preporuka nadzorno regulatornih tijela. Suradnja je usmjerena k cilju da sve tri kontrolne funkcije zajednički uspostave djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja, a da se pri tome izbjegne preklapanje i sukob nadležnosti.

Nadzor nad radom Funkcije praćenja usklađenosti obavlja Ured unutarnje revizije u sklopu stalnog i cjelovitog nadzora nad poslovanjem Banke.

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke

Bankarski sektor u svijetu i Hrvatskoj je još uvijek snažan, ali na njega sve jače utječu i slabe ga novi izazivači, a sve stroža regulativa generira povećane troškove. Banke odgovaraju povećanjem efikasnosti, smanjivanjem troškova, većom brigom o klijentu i regulativi, te značajnim investicijama u digitalno, suradnjom sa novim tehnološkim kompanijama.

Izazovi i opasnosti koji prijete Banci u konkurentskom okruženju su nedovoljno ulaganje u nove tehnologije i budućnost, viša cijena izvora financiranja, neefikasnost, nedostatak kontinuiteta, nemogućnost adekvatnog nagrađivanja najboljih, nedostatak razmjene znanja (uobičajeno u grupacijama) i ograničenost kapitala.

Strategija koja je prezentirana u ovom dokumentu temelji se na dostizanju ciljanog željenog stanja u dugom roku ("vizija") uz ostvarenje svrhe poslovanja HPB ("misiju"). Da bi odgovorila na izazove budućnosti, Banka je uvažavajući svoj specifični položaj najveće poslovne banke o domaćem vlasništvu definirala viziju i misiju kako slijedi:

Kanal Hrvatske pošte je najbitniji razlikovni element Banke. Ugovorna, informatička i vlasnička povezanost temelj su najveće mreže poslovnica u Hrvatskoj, a koja se koristi za ugovaranje prodaju dijela financijskih proizvoda iz palete HPB. Uvođenje novih proizvoda u mrežu HP doprinijet će rezultatima oba strateška partnera i koristiti klijentima.

Optimizacija operativnog modela reflektira se u fokusu Banke na potrebi smanjenja troškova u uvjetima padajućih marži, što će se reflektirati u unapređenju C/I indikatora i njegovoj konvergenciji prosjeku sektora.

Digitalizacija predstavlja fokus Banke na praćenju trendova u bankarskom poslovanju i nebankovnoj konkurenciji s jedne strane, te pravovremenom prepoznavanju sve rafiniranijih potreba klijenata s druge. Digitalizacija za kreditne institucije više nije prednost, nego preduvjet opstanka, te će se provoditi iz dva aspekta: (i) aspekt klijenta, koji se odnosi na funkcionalnosti proizvoda i usluga, i (ii) interni aspekt, koji se odnosi na automatizaciju i procesnu efikasnost.

U ostvarenju poslovnih i financijskih ciljeva, rukovodstvo Banke će inicirati potrebne projektne i operativne aktivnosti kako bi se osiguralo stvaranje vrijednosti za dioničare, klijente i gospodarstvo u cjelini, vodeći se sa sljedećim smjernicama koje će se promicati u poslovnoj kulturi Banke:

Efikasnost	korištenju Banka i njeno rukovodstvo pojednostavljenju procesa i racionalnom resursa, da se uz manje streme troškove stvori veća vrijednost
Profitabilnost	održivog padajućih marži Ostvarenje adekvatnog i na kapital u uvjetima i demografskog pada jedan je o d povrata najbitnijih prioriteta pri rukovođenju Bankom
Kapitaliziranost	Odgovorno raspolaganje kapitalom , održavanje primjerene razine kapitaliziranosti , uz težnju prema što manjoj potrošnji kapitala po jedinici plasmana
Jednostavnost	se u značajnom poboljšanju Nove metode rada jednostavnost organizacije i poslovnih procesa očitovat će , pokazatelja produktivnosti u srednjem roku
Upravljanje rizicima	Baziranje poslovanja diverzifikaciji kreditnog portfelja Preferencija ka manjim izloženostima na , standardiziranim proizvodima i kvalitetnim instrumentima osiguranja , u skladu s pravilima za odobravanje kredita i matricama odlučivanja
Usklađenost	Pridržavanje pravila , regulatornih propisa i najboljih praksi u poslovanju je preduvjet koji obvezuje sve zaposlenike HPB Grupe

Segment poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom

Strateški fokus Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom ("Sektor") je na intenzivnom širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima. Sektor je postavio tri strateška stupa na kojima će temeljiti daljnji razvoj poslovanja:

Strateška odrednica HPB d.d. je postati jedna od tri vodeće banke u sufinanciranju i pred-financiranju projekata iz ESIF fondova. Sukladno tome, cilj Sektora je u narednom razdoblju osigurati rast kroz akvizicije i kreditno-garantno praćenje jedinca lokalne samouprave i povezanih poduzeća, kao i niza srednje velikih pravnih subjekata u pretežitom vlasništvu RH u realizaciji projekata sufinanciranih iz ESIF fondova.

Drugi stup razvoja poslovanja počiva na povećanju baze aktivnih velikih klijenata u privatnom domaćem i stranom vlasništvu kroz osiguranje kreditnih linija za investicije i obrtni kapital, dokumentarno poslovanje u zemlji i inozemstvu te široku lepezu platno prometnih usluga.

Treći stup razvoja temelji se na razvoju sofisticiranih usluga financijskog praćenja "greenfield" investicija u segmentu energetike, vodnog i komunalnog gospodarenja, stanogradnje i turizma, vodeći se pri tom načelom da podržavamo najkvalitetnije projekte koji su primjereno kapitalizirani i za koje se sa visokim stupnjem pouzdanosti može procijeniti dostatnost budućih novčanih tokova iz poslovanja projekta.

Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata. Time će doći do izražaja sposobnost Banke da kreira optimalne kombinacije komercijalnih funkcionalnosti u sprezi s rizičnim profilom za svaku pojedinu segmentiranu skupinu klijenata.

Dodatno, nikako se neće zanemariti pristup klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim granama, a što će dovesti do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. Pri tome će se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.

Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni odnos u drugim bankama - veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmentacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko potrebne razine sigurnosti u dijelu upravljanja rizicima.

Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, pred selekciju, prodajne akcije i sl. - omogućit će se pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladiti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata te ponudu produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je Banka već usvojila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu. Razvojni procesi su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.

Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospodarskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva - proizvodne djelatnosti, izvoznici, prerađivačke industrije i proizvodnje energije. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor će jačati suradnju s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom, pogotovo u dijelu povećanja broja klijenata iz sfere Jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih tvrtki. Značajan potencijal distributivnih kanala Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. U pripremi su aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom, povećanja broja dnevno-noćnih trezora te manipulacije gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu deponiranja iste na njihovim lokacijama. Posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s velikim poduzećima i korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška i potreba Banke za likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. U tom kontekstu, visoke kamatne stope po depozitima kontinuirano se snižavaju bez štetnih posljedica po ukupnu depozitnu sferu Sektora i Banke. Banka je u dijelu poslovanja s gospodarstvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih i a-vista depozita.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.

Segment poslovanja s malim i srednjim poduzećima

Naše su strateške smjernice unaprjeđenje i optimizacija poslovne mreže, proizvoda i usluga, razvoj digitalnih kanala, kao i strateško partnerstvo s Hrvatskom poštom.

Kao najveća banka u hrvatskom vlasništvu HPB sve snažnije podržava poduzetnike koji mogu pridonijeti bržem gospodarskom razvoju i rastu zapošljavanja. Priliku za napredak vidimo u financiranju inovativnih i izvoznih poduzeća koja su zbog fleksibilnosti i dinamičnosti prepoznata kao značajan izvor inovacija u gospodarstvu. Prioritet nam je razvoj ciljane ponude proizvoda i usluga namijenjenih prerađivačkoj industriji, turizmu, poljoprivredi, trgovini te IT sektoru kao ključnim nositeljima rasta hrvatskog gospodarstva.

Sukladno razvojnoj strategiji HPB-a i situaciji na tržištu, u narednim godinama očekujemo rast potražnje za investicijskim kreditima. Rastom plasmana i regionalnim širenjem, HPB će i dalje aktivno pridonositi ujednačenom razvoju svih regija Hrvatske pretvarajući ih u regije snažnog poduzetništva. Tendencija za naredno razdoblje je snažna diversifikacija portfelja u smislu povećanja udjela malih i srednjih društava te mikro klijenata.

Hrvatska poštanska banka također aktivno radi na optimizaciji poslovnih procesa i uvođenju digitalnih tehnoloških rješenja. Tehnološka rješenja integrirana su u proizvode banke te generiraju dodanu vrijednost klijentima kojima Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje.

Stalnim uvođenjem inovacija, brzih i jednostavnih usluga, HPB se razvija u smjeru digitalne banke. Nove digitalne usluge uvedene u 2018. i 2019. godini dostupne su putem internetske stranice www.hpb.hr.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiziranja prihoda, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će iskoristiti priliku za daljnji razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom u prvom redu u dijelu platnog prometa i ugovaranja dijela proizvoda koristeći distributivni kanal Hrvatske pošte d.d..

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s Finom kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu koji ova poslovna suradnja generira, a posebna pažnja posvetit će se daljnjem unaprjeđenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem Fine i kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama Fine.

Suradnja na području upravljanja gotovinom povjerena je partneru FINA gotovinski servisi d.o.o. koji osim prijevoza vrijednosnih pošiljaka za Banku obavlja i usluge zaprimanja, obrade, pohrane i izdavanja gotovog novca za Banku, ali i u ime i za račun Banke za klijente Banke, a u narednom periodu u planu je dodano intenziviranje suradnje.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s mikro, malim i srednjim poduzećima. Banka je u dijelu poslovanja s malim i srednjim poduzećima prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih depozita i depozita po viđenju.

Ambicija Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima je postizanje poslovne i operativne izvrsnosti kako bismo pružili što bržu, efikasniju i konkurentniju uslugu klijentima te pridonijeli razvoju HPB-a u vodeću banku za SME.

Segment poslovanja sa stanovništvom

U narednom razdoblju cilj je povećanje broja radno aktivnih klijenata. Nastavljamo s akvizicijskim ponudama i suradnjom s odabranim poslodavcima i strateškim partnerima. Banka će nastaviti s razvojem novih te unapređenjem postojećih usluga kako bi ostvarila planiranu dinamiku.

Svjesni smo da jedino stalnim unapređenjem razine usluge možemo ostvariti planirane akvizicije i rast, stoga provodimo kontinuirane edukacije djelatnika te mjerenja kvalitete usluge.

Osim ponude jednostavnih i brzih proizvoda u narednom razdoblju planiran je rad na pojednostavljenju i ubrzanju procesa rada u poslovnicama. Kreiranje nove šalterske aplikacije nužno je iz više razloga. Prvenstveno jer proces za klijenta postaje brži čime se postiže njegovo zadovoljstvo. Zbog jednostavnih unosnih formi user friendly aplikacije, s uvijek dostupnim uputama za rad na samim ekranima, broj grešaka u radu djelatnika smanjuje se te se Banka na taj način štiti od rizika ali i postiže da proces osposobljavanja novih djelatnika za rad bude brži, što zbog trenutnih trendova tržišta nije zanemariva prednost.

Banka je kroz projekt ubrzanja kreditnog procesa u proteklom razdoblju maksimalno radila na automatizaciji poslova nužnih za odobrenje kredita. Ono što još predstoji je u suradnji sa Sektorom upravljanja rizicima razviti kredit scoring sustav za još brže odobravanje kredita. Također u aplikativno odobravanje planira se uključiti i odobravanje kartica i dopuštenih prekoračenja.

Segment financijskih tržišta

Osiguranje likvidnosti i upravljanje portfeljima u cilju osiguranja podrške stabilnom poslovanju Banke i njenih klijenata je najvažniji dio aktivnosti financijskih tržišta. U uvjetima visoke likvidnosti na domaćem tržištu izazov predstavlja održavanje odgovarajuće razine likvidnih dužničkih papira sa odgovarajućim prinosima i s tim povezano ostvarenje kamatnih prihoda po portfelju.

Na domaćem novčanom tržištu očekujemo i dalje visoku razinu likvidnosti kroz 2019. godinu uz niske kamatne stope te nešto intenzivnije trgovanje u razdoblju sezonski izraženije potražnje za kunama.

Očekujemo daljnji rast BDP-a i povećanje izvoza te stabilne priljeve od turizma te priljeve sredstava iz fondova EU što bi trebalo održati ukupne volumene trgovanja devizama sa korporativnim klijentima na prošlogodišnjim razinama uz daljnje sužavanje spreadova.

Najavljeni nastavak programa otkupa obveznica od strane ECB-a trebao bi zadržati i dalje visoku likvidnost u eurozoni te očekujemo da će u većem dijelu godine euribor stope i dalje biti u negativnom teritoriju što stavlja pritisak na maksimalnu usmjerenost prema ulaganjima u likvidne dužničke vrijednosne papire, a u cilju smanjenja troškova koje banka ima na sredstva u devizama kod ino banaka i na računu kod HNB-a.

Očekujemo blagi rast prinosa na dužničke vrijednosne papire krajem godine, ali obzirom na poboljšane makroekonomske pokazatelje i investicijski rejting Republike Hrvatske te visoku likvidnost na domaćem tržištu ne očekujemo značajniji rast prinosa na hrvatska izdanja.

Obzirom na nešto povećani broj ovlaštenih mjenjača i široku mrežu bankomata očekujemo stabilne prihode od mjenjačkih i usluga konverzije na bankomatima, osobito tijekom ljetnih mjeseci.

Na tržištu kapitala očekujemo da se optimizam zabilježen u posljednjem kvartalu prošle godine u kombinaciji sa očekivanim dobrim poslovnim rezultatima kompanija prelije u povećanje volumena trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i rast prihoda po osnovu naknada od investicijskih usluga i skrbništva.

Društvena odgovornost

Hrvatska poštanska banka kao najveća banka u domaćem vlasništvu svojim društveno odgovornim poslovanjem doprinosi održivom razvoju te potiče i druge za opću dobrobit hrvatskog društva.

HPB je sve aktivniji sudionik u brojnim aktivnostima i projektima koji uključuju brigu za zaposlenike i ulaganje u njihov razvoj, transparentno poslovanje i povećanje dostupnosti, očuvanje okoliša i potporu zajednici u kojoj posluje putem donacija i projekata važnih za društveni napredak. Vrijednosti koje u tom pogledu zagovaramo uvjet su naše dugoročne poslovne uspješnosti, snažnijeg gospodarstva i boljeg društva u cjelini.

Ulaganje u razvoj zaposlenika

Stručnost i edukacija zaposlenika te podrška cjeloživotnom obrazovanju za dodanu vrijednost kompaniji i djelatnicima jedan su od prioriteta HPB-a.

Tijekom 2019. HPB je provodila edukacije zaposlenika putem stručnih savjetovanja, radionica, seminara, kongresa i specijalizacija te jezičnih i kompjuterskih tečajeva u raznim edukacijskim tvrtkama. I sustav internih edukacija koje provode interni treneri omogućava da novi, ali i postojeći zaposlenici steknu potrebna nova znanja. Interne edukacije uključuju i program putem portala za edukacije e-Učionica.

Nastavljene su i edukacije programski i sadržajno prilagođene novim zaposlenicima – pripravnicima koji po završetku tog programa polažu pripravnički ispit na osnovu kojeg se definira radni status te ih se usmjerava prema poslovnim područjima gdje mogu postići najbolje rezultate.

Tijekom 2018. i prve polovice 2019. proveden je transformacijski program HPB 2.0 kojim je povećan organizacijski kapacitet za promjene, unaprijeđeno upravljanje razvojem talenata i osnažene kompetencije ključnih zaposlenika u iniciranju promjena. Za više od 70 zaposlenika koji su prepoznati kao potencijalni nositelji promjena u Banci organizirano je osam različitih edukacija i radionica. Razvoj karijere, vještina vođenja projekata, liderstvo, razvojni plan i rad s mentorom neki su od najznačajnijih benefita za zaposlenike, dok je Banka realizacijom ovog programa spremnija za brže promjene, kvalitetne projekte i međusobni prijenos znanja.

Transparentna interna komunikacija

Zaposlenici Banke redovito su informirani o svim novostima iz poslovanja Banke putem internog portala te internog glasila Moja HPBanka. Glasilo izlazi u elektronskom formatu četiri puta godišnje, a prati i prenosi važna događanja unutar HPB Grupe, intervjue, informacije o novim zaposlenicima, akcijama i novim proizvodima Banke, priloge o humanitarnom djelovanju zaposlenika, ali i zanimljive ležernije teme.

Na internom portalu Intranetu se redovito objavljuju svi akti Banke, kao i novosti relevantne za kvalitetan rad zaposlenika. Intranet je mjesto na kojem zaposlenici mogu dobiti sve važne informacije i upute vezane uz poslovanje Banke, interne projekte, o stručnom usavršavanju, pogodnostima. Svaka organizacijska jedinica na ovom portalu ima zajednički prostor (timsku stranicu) za dijeljenje sadržaja i materijala potrebnih u svakodnevnom radu. Cilj internih kanala je poboljšati vertikalnu i horizontalnu komunikaciju, omogućiti zaposlenicima diljem Hrvatske da upoznaju kolege i promovirati vrijednosti za koje se Banka zalaže. Intranet i interno glasilo stalno se unapređuju i razvijaju kako bi zaposlenicima pružili važan i koristan sadržaj uz nove funkcionalnosti.

Potpora mladim umjetnicima

Nakon što je 2018. godine inicirala prvu prodajnu izložbu studentskih radova 'Plati i nosi', Hrvatska poštanska banka u suradnji s HDLU-om te zagrebačkom ALU-om, 2019. nastavila je tradiciju i još jednom uspješno spojila umjetnost i financije. Ove je godine svoja djela predstavilo 90 studenata likovnih akademija iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita koji su u manje od jednog tjedna koliko je trajala izložba prodali čak 500 radova u vrijednosti 325 tisuća kuna.

Cilj projekta 'Plati i nosi' je mladim umjetnicima iz raznih krajeva zemlje dati priliku da svoje radove prezentiraju i prodaju široj publici i pripreme se za tržište. S druge strane, posjetiteljima izložbe omogućena je kupnja kvalitetnih umjetničkih djela po prihvatljivim cijenama.

Financijska pismenost

Hrvatska poštanska banka smatra da je financijska i digitalna pismenost iznimno važna te nastavlja ulagati u različite programe za klijente, studente i školarce, poduzetnike, umirovljenike. Riječ je o organizaciji konferencija i edukacija, provođenju studentskih praksi i predavanja za mlade kao i suradnji sa školama, vrtićima, fakultetima i studentskim udrugama.

Odgovornost za okoliš

Hrvatska poštanska banka svojim poslovanjem i ponašanjem pomaže i promovira zdrav okoliš i održiv razvoj. Banka smatra da je okolišna i društvena održivost temeljni aspekt za ostvarivanje rezultata koji su u skladu s njenim ciljevima te da se projekti u kojima se potiče okolišna i društvena održivost na vrhu prioriteta.

Pokretanjem inicijative Zelenog ureda 2012. godine, Hrvatska poštanska banka opredijelila se biti institucija koja pametno i racionalno gospodari energijom i otpadom potičući ekološki odgovorno ponašanje kod zaposlenika, poslovnih partnera i zajednice. U aktivnostima Zelenog ureda važno mjesto pripada edukaciji zaposlenika s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš te povećanja efikasnosti korištenja resursa u svakodnevnom uredskom poslovanju. Edukacijom se podiže svijest i motivacija za promjenu ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Provođenjem takvih mjera, osim smanjenja troškova i negativnog utjecaja na okoliš, povećava se kvaliteta rada zaposlenika. Hrvatska poštanska banka nabavlja najsuvremeniju tehnološku opremu u smislu ekološke učinkovitosti.

Jedan od strateških ciljeva HPB-a je digitalno bankarstvo kojim Banka omogućava sve veći opseg financijskog poslovanja kroz nove kanale. Virtualna poslovnica HPB-a, ePoslovnica, nudi najveći opseg bankarskih usluga na hrvatskom tržištu, besplatna je i dostupna korisnicima internetskog i mobilnog bankarstva. ePoslovnica oslanja se na udaljenu komunikaciju s klijentima, digitalnu dokumentaciju i kvalificirano digitalno potpisivanje dokumenata. Ovaj način poslovanja povećava vremensku dostupnost proizvoda i usluga klijentima, a ujedno ima pozitivan utjecaj na okoliš. Banka također kontinuirano unapređuje svoje internetske stranice kako bi klijentima ponudila nove suvremene funkcionalnosti kroz digitalni način komunikacije.

Potpora zajednici

Hrvatska poštanska banka društveno je odgovorna institucija svjesna svog utjecaja na okruženje, kao i činjenice da poslovanje svakog subjekta podrazumijeva i konstantnu brigu i poštovanje prema društvu. Jedan od načina djelovanja kojim Banka iskazuje društvenu odgovornost je pružanje potpore zajednici putem donacija i različitih projekata potpore.

Podržavamo projekte na lokalnoj i nacionalnoj razini koji potiču stvaranje novih vrijednosti u cilju promoviranja znanja, sporta, izvrsnosti te čuvanja kulturnog nasljeđa naše domovine. Posebna briga se posvećuje humanitarnim udrugama i akcijama.

HPB sve više brine o najmlađima pa je s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku 2019. sklopila suradnju koja klijentima omogućava jednostavno sudjelovanje u UNICEF-ov programu Čuvari djetinjstva. Klijenti putem redovitih mjesečnih donacija stvaraju bolje uvijete za djecu koja su u teškim socijalnim prilikama i kojima svi možemo pomoći. Prvi put 2019. HPB je obilježila Međunarodni dan djeteta pokazujući svijest o važnosti prava djece.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Primjena kodeksa korporativnog upravljanja

Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza. Korporativno upravljanje ne predstavlja samo odgovornost koju društvo ima prema svojim dioničarima nego i na odgovornost prema drugim dionicima i cjelokupnom društvu. Kodeks predstavlja poticaj svim društvima čije su dionice uvrštene na Zagrebačkoj burzi da ga prepoznaju kao priliku za poboljšanje dugoročnih rezultata te da pokažu investitorima i drugim sudionicima da su kao društvo predani visokim standardima korporativnog upravljanja.

Također, Banka primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 132/2017) krajem 2017. godine.

Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, aktivno se radi na stalnom unaprjeđivanju korporativnog upravljanja u Banci, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje nalazi se u opisu poslovanja Banke u bilješci 2.

Značajni imatelji dionica i ograničenja prava iz dionica

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke sa 42,43% dionica Banke te zajedno sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, HP - Hrvatskom poštom d.d., Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fondom NEK drži preko 74% temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.

U skladu sa Statutom Banke, pravo glasa nije ograničeno niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave odlukom imenuje Nadzorni odbor za najviše pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja. Članom Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke. Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovalo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.

Sastav i djelovanje Nadzornog odbora

Nadzorni odbor ima najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna skupština. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Banke. Kao svoja pomoćna tijela Nadzorni odbor osnovao je Revizorski odbor, Odbor za primitke, Odbor za imenovanja i Odbor za rizike.

U razdoblju od 01.01.2019. do 31.12.2019. godine, Nadzorni odbor Banke djelovao je u sastavu:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
• dr.sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika
• mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, član

Članovi Nadzornog odbora Banke su imenovani na Glavnoj skupštini održanoj dana 29.05.2017. godine na mandatno razdoblje od 4 godine, a mandat im je započeo 12.08.2017. godine po dobivanju prethodne suglasnosti HNB-a sukladno uvjetima iz ZOKI-a.

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke.

Sastav i djelovanje Uprave

Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke. Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

Od 01. siječnja do 10. rujna 2019. godine Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:

• Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
• Mladen Mrvelj, član Uprave
• Domagoj Karadjole, član Uprave.

Uslijed isteka mandata prethodnim članovima Uprave, Odlukom Nadzornog odbora Banke od 08. kolovoza 2019. godine, utvrđeno je da se Uprava u novom mandatnom razdoblju sastoji od tri člana, koji su uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke imenovani na mandat od 2 (dvije) godine, tako da je u razdoblju od 11. rujna do 31. prosinca 2019. godine, Uprava djelovala u sljedećem sastavu:

• Marko Badurina, predsjednik Uprave
• Ivan Soldo, član Uprave
• Anto Mihaljević, član Uprave.

Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke.

Opis politike raznolikosti

Sukladno Etičkom kodeksu, Banka cijeni i poštuje prirodne i kulturalne razlike među ljudima. Svi zaposlenici su ravnopravni bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, jezik, socijalni i ekonomski status.

Svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh u Banci, a njihov položaj ovisi isključivo o radnim rezultatima i uspješnosti svakog pojedinca.

Prilikom odabira članova Uprave, Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog poslovodstva ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovodstvom, a također i osobe različitih dobnih skupina, obrazovnih usmjerenja, znanja i vještina te specifičnih radnih iskustava. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne, dobne i profesionalne raznolikosti.

Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.

Struktura ključnog poslovodstva po spolu	broj tijekom 2017.	broj tijekom 2018.	broj tijekom 2019.	udio tijekom 2017.	udio tijekom 2018.	udio tijekom 2019.
Muškarci	24	30	19	55,81%	50,84%	47,50%
Žene	19	29	21	44,19%	49,15%	52,50%

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 23 organizacijske jedinice - 10 sektora i 13 ureda, kako je prikazano u nastavku:

Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:

• 1. područje stručne podrške Upravi,
• 1. prihodovno područje,
• 1. područje operativne podrške poslovanju,
• 1. područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama. Poslovno područje funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.

Područje stručne podrške Upravi u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.

Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:

• Ured unutarnje revizije,
• Ured za usklađenost i podršku Upravi,
• Ured za korporativne komunikacije,
• Ured za organizaciju i upravljanje projektima,
• Ured za upravljanje ljudskim resursom,
• Ured za marketing,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za upravljanje kvalitetom usluge,
• Ured za pravne poslove,
• Ured za nabavu i opće poslove,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom i
• Ured za strateški razvoj
• Ured za suradnju s Hrvatskom poštom.

Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.

Ured za usklađenost i podršku Upravi je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu tijelima Banke, prati regulativu, brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom, upravlja sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci, upravlja sustavom sprječavanja prijevara te upravlja sustavom zaštite osobnih podataka i zaštite privatnosti.

Ured za korporativne komunikacije je organizacijska jedinica koja upravlja korporativnim komunikacijama Banke.

Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organizaciju i poslovne procese te upravlja projektima.

Ured za upravljanje ljudskim resursom je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem, razvojem i nagrađivanjem zaposlenika Banke te regulira radno-pravne odnose sa zaposlenicima i državnim tijelima.

Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivnosti za Banku.

Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog sustava Banke, ljudi i imovine Banke.

Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.

Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organizacijskim jedinicama Banke.

Ured za nabavu i opće poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove nabave, upravlja imovinom Banke te obavlja ostale opće poslove.

Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.

Ured za strateški razvoj je organizacijska jedinica Banke zadužena za poslovni razvoj Banke i HPB Grupe, proces strateškog planiranja te poslove kontrole provođenja strateškog plana Banke i HPB Grupe.

Ured za suradnju s Hrvatskom poštom je organizacijska jedinica Banke zadužena za centralizirano upravljanje, razvoj i unaprjeđenje prodajnog kanala proizvoda i usluga Banke putem Hrvatske pošte d.d. te za izvještavanje o cjelokupnoj poslovnoj suradnji s Hrvatskom poštom.

Prihodovno područje u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.

Prihodovno područje obuhvaća:

• Sektor poslovanja sa stanovništvom,
• Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima,
• Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom,
• Sektor financijskih tržišta
• Sektor direktnih kanala.

Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge, koordinira rad regionalnih centara za stanovništvo i poslovnica Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. kao kanala distribucije.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s malim i srednjim poduzećima.

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom.

Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instrumentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za račun klijenta

Sektor direktnih kanala je organizacijska jedinica Banke koja nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke/Grupe te kartično poslovanje (ATM, POS, WEB, mBanking i eBanking).

Područje podrške poslovanju u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.

Područje podrške poslovanju obuhvaća:

• Sektor podrške poslovanju,
• Sektor informatike,

Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovinom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i Hrvatske pošte gotovinom.

Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim dijelovima Banke.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i upravljanja financijama.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:

• Sektor upravljanja rizicima,
• Sektor upravljanja naplatom,
• Sektor upravljanja financijama.

Sektor upravljanja rizicima je organizacijska jedinica Banke koja identificira, mjeri odnosno procjenjuje, prati i kontrolira sve rizike kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju smanjenja potencijalne izloženosti svim oblicima rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.

Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživanja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.

Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.

Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci

Tijekom 2019. godine Banka je nastavila razvijati pozitivne prakse u upravljanju ljudskim resursom u skladu sa strategijom i korporativnim vrijednostima Banke.

Razvoj inovativnih digitalnih kanala poslovanja podržan je odabirom i zapošljavanjem novih kadrova sa specifičnim kompetencijama i iskustvima te razvojem kompetencija postojećih zaposlenika koji mogu uspešno slijediti trendove digitalizacije u bankarstvu te utjecati na razvoj digitalne kulture u Banci.

Razvojni programi usmjereni su na podizanje razine stručnosti i vještina zaposlenika, osobito prihodovnih područja s ciljem podizanja kvalitete usluge, zaštite potrošača i primjerenog upravljanja rizicima.

Ulaganjem u razvoj mentorstva i internog trenerstva značajno se podigla kvaliteta i intenzitet internih edukacija.

U 2019. godini uspješno su implementirani moduli HRIS aplikacije koji podržavaju proces evidentiranja edukacija i praćenje budžeta edukacija koji između ostalog omogućava praćenje točnog broja sati edukacija za pojedinog zaposlenika ili organizacijsku jedinicu. Također je u finalnoj fazi implementacija novog alata za e-učenje čime će se dodatno unaprijediti interno educiranje i praćenje procesa educiranja zaposlenika.

Implementacijom Talentlyft aplikacije omogućili smo digitalizaciju procesa upravljanja prijava kandidata u selekcijskom procesu te smo time ubrzali i digitalizirali selekciji proces.

U fokusu su i programi razvoja rukovoditeljskih vještina za sve razine rukovoditelja, proces identificiranja i razvoja nasljednika za ključne pozicije u Banci.

Banka je u tijeku s obnovom certifikata "Poslodavac Partner" te nastavlja s daljnjim unapređenjem procesa upravljanja ljudskim resursima.

Tijekom 2019. implementiran je program dodjele kvartalnog priznanja zaposlenicima koji u svojem svakodnevnom radu "žive" korporativne vrijednosti Banke čime je podržana izgradnja kulture izvrsnosti kroz javno isticanje naših najboljih zaposlenika.

Pregled kretanja broja zaposlenih u Banci 2015. – 2019.

Broj zaposlenika	31.12.2015.	31.12.2016.	31.12.2017.	31.12.2018.	31.12.2019.
Broj na temelju sati rada	823	833	842	1.036	1.063
Broj na kraju razdoblja	1.067	1.067	1.122	1.118	1.252

Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.

Struktura zaposlenika u Hrvatskoj poštanskoj banci po spolu, na 31.12.2019.:

Kvalifikacijska struktura zaposlenika u Banci 2015. – 2019.

U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o složenosti posla i radnog mjesta.

Stručna sprema	31.12.2015.	31.12.2016.	31.12.2017.	31.12.2018.	31.12.2019.
MR.SC./DR.SC.	15	16	14	12	19
VSS	445	446	475	473	539
VŠS	169	169	187	193	203
SSS	436	435	444	439	490
PKV/KV/VKV	2	1	1	1	1
Ukupno	1.067	1.067	1.122	1.118	1.252

Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31.12.2019:

Opis poslovanja ovisnih društava

HPB Invest d.o.o.

HPB Invest d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo osnovano sa svrhom osnivanja i upravljanja UCITS fondovima. HPB Invest d.o.o. na dan 31.12.2019. upravlja sa 6 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, HPB Obveznički fond, HPB Bond plus fond, HPB Global fond i HPB Dionički fond).

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem HPB Investa d.o.o. na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 1.023 milijuna kuna (2018: 982 milijuna kuna). Prosječna imovina u 2019. je iznosila 961 milijun kuna, a u godini prije je bila 947 milijuna kuna. Najveći rast imovine zabilježio je HPB Obveznički fond.

Struktura imovine fondova pod upravljanjem je kako slijedi:

Fond	Imovina pod upravljanjem ' 000 kn	Prinos na dan 31.12.2019. u %
HPB Dionički fond	26.766	12,59%
HPB Global fond	84.935	11,52%
HPB Kratkoročni obveznički kunski fond	341.896	0,20%
HPB Obveznički fond	511.192	4,43%
HPB Kratkoročni obveznički eurski fond	14.952	0,34%
HPB Bond Plus fond	43.060	5,50%

Neto dobit Društva u 2019. godini je iznosila 1.003.674 kn.

Ukupna bilanca na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 9,3 milijuna kuna.

Tržišni udio HPB Investa na dan 31.12.2019. iznosi 4,53%

Na kraju 2019. godine Društvo je zapošljavalo 13 djelatnika, što predstavlja povećanje za jednog djelatnika u odnosu na prethodnu godinu.

Društvo je u 2019. u svim kategorijama fondova ostvarilo više prinose u odnosu na 2018. godinu.

Plan razvoja

HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i dalje će biti posvećeno profesionalnom upravljanju imovinom te visokoj kvaliteti usluge, kako bi svojim klijentima osiguralo očuvanje te održivi rast vrijednosti njihove financijske imovine. Uz kontinuirano ulaganje u razvojnu politiku Društva, koja podrazumijeva kontinuirana profesionalna, kadrovska, organizacijska i tehnološka unapređenja, uz sve zahtjevnije pravno i regulativno usklađivanje poslovanja, HPB Invest d.o.o. će dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih proizvoda, koji uz profesionalno upravljanje te primjerene prinose mogu zadovoljiti sve potrebe ulagača, ovisno o njihovim investicijskim ciljevima, horizontu ulaganja te sklonostima riziku.

Izloženost rizicima

Društvo posebno prati i mjeri sljedeće rizike: kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik, rizik sukoba interesa i reputacijski rizik. Navedeni rizici čine ukupni profil rizičnosti Društva.

Društvo je zauzelo konzervativan stav kod upravljanja svojom imovinom ulažući je isključivo u bankovne depozite, dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i novčane fondove. Iz tog je razloga profil rizičnosti Društva nisko rizičan, odnosno 1.

Na datum izvještaja Društvo nije bilo izloženo značajnom tržišnom riziku i riziku likvidnosti. Glavnina izloženosti Društva kreditnom riziku na datum izvještaja o financijskom položaju proizlazi iz fer vrijednosti instrumenta čija je pozitivna vrijednost na taj dan izvještavanja prikazana u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svoje redovno poslovanje. Društvo upravlja operativnim rizikom na način da se kvartalno izvještava Upravu Društva o događajima koji se mogu kvalificirati kao operativni rizik za Društvo.

Rizici koji mogu utjecati na redovno poslovanje Društva su rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed povlačenja sredstava klijenata i rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed pada vrijednosti imovine.

Društvo posebnu važnost pridaje unutarnjem sustavu kontrole kako bi se mogla pratiti učinkovitost poslovanja, usklađenost sa zakonskom regulativom, praćenje i otkrivanje rizika kojima je Društvo izloženo.

HPB-nekretnine d.o.o.

HPB-nekretnine d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo specijalizirano za poslovanje nekretninama koje je osnovano u kolovozu 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu HPB d.d.. Temeljni kapital Društva iznosi 0,49 milijuna kuna.

Osnovne poslovne aktivnosti Društva su (1) procjena vrijednosti nekretnina te srodne inženjerske usluge kao što je financijski nadzor, (2) usluge savjetovanja i posredovanja u prometu nekretnina te (3) poslovanje i upravljanje nekretninama.

Bilanca HPB-nekretnina d.o.o. na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 10,0 milijuna kuna, a neto dobit ostvarena u protekloj godini je 691 tisuća kuna. Na kraju 2019. godine Društvo je imalo 16 zaposlenika.

Plan razvoja

U idućem razdoblju naglasak će biti na daljnjem podizanju brzine i kvalitete usluge za klijente Banke i Banku. Društvo će graditi svoju razvojnu i poslovnu politiku na očekivanom tržišnom porastu potražnje za njegovim specifičnim uslugama, kao i ispitivanju tržišnog potencijala za nove savjetodavne i inženjerske usluge za koje je Društvo stručno ekipirano, pridonoseći tako prepoznatljivosti i sinergijskom efektu poslovanja HPB Grupe.

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Društvo izloženo su tržišni rizik i rizik likvidnosti. Tržišni rizik podrazumijeva teško predvidivi volumen potražnje za specifičnim uslugama Društva, prvenstveno za uslugama procjene vrijednosti nekretnina, a s time je povezan i rizik likvidnosti radi visokog udjela usluga u proizvodima Društva. Društvo upravlja rizicima u skladu s propisanim politikama i procedurama Hrvatske poštanske banke d.d. opisanim u bilješci 2.

Društvo je vlasnik dvije nekretnine, jedne u Osijeku, a druge u Vinkovcima. Vlasništvo nekretnine u Vinkovcima predstavlja rizik u poslovanju jer se radi o udjelu vlasništva 322/900 u poslovnoj zgradi ukupne površine oko 10.000 m² koja je u lošem građevinskom stanju. Moguće je očekivati u narednom razdoblju potrebu za cjelovitom rekonstrukcijom što podrazumijeva značajnu investiciju s obzirom na ukupni volumen poslovanja Društva. Također, usmeno je najavljen raskid ugovora o zakupu za nekretninu u Osijeku, te će biti potrebno pronaći novog zakupnika ili kupca ove nekretnine.

Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost je Uprave pripremiti konsolidirane i odvojene financijske izvještaje Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo (u nastavku "Banka") za svaku poslovnu godinu koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Grupe i Banke te rezultata njihovog poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremu tih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava je također odgovorna za cjelokupno godišnje izvješće Grupe, kao i obrasce financijskih izvještaja sastavljenih sukladno Odluci Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 30/17, 44/17 i 42/18), prikazanih u dodatku. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke i Grupe i te sprječavanje i otkrivanje prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru Godišnje izvješće, koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko Nadzorni odbor izrazi suglasnost na financijske izvještaje time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj godišnjeg izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, NN 134/15, NN 120/16, NN 116/18).

Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji prikazani na stranicama od 77 do 212, kao i Obrasci izrađeni u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke od 26. travnja 2018. godine (NN 42/18) prikazani na stranicama 213 do 226, odobreni su od strane Uprave Banke 30. ožujka 2020. i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje. U znak potvrde, financijske izvještaje su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku:

Potpisano u ime Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo:

Predsjednik Uprave

Marko Badurina

Ivan Soldo Član Uprave

Anto Mihaljević

Član Uprave

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Izvješ e neovisnog revizora

Dioni arima društva Hrvatska poštanska banka d.d.

Izvješ e o reviziji godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih odvojenih financijskih izvještaja društva Hrvatska poštanska banka d.d. (Banka) i konsolidiranih financijskih izvještaja društva Hrvatske poštanske banke d.d. i njemu ovisnih društava (zajedno – "Grupa"), koji obuhva aju odvojeni i konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2019., odvojeni i konsolidirani ra un dobiti i gubitka, odvojeni i konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, odvojeni i konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, odvojeni i konsolidirani izvještaj o nov anom toku za tada završenu godinu te bilješke uz odvojene i konsolidirane financijske izvještaje, uklju uju i i sažetak zna ajnih ra unovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji istinito i fer prikazuju odvojeni i konsolidirani financijski položaj Banke i Grupe na 31. prosinca 2019., njihovu odvojenu i konsolidiranu financijsku uspješnost i odvojene i konsolidirane nov ane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskom ra unovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu s Me unarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješ u neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja.

Neovisni smo od Banke i Grupe u skladu s Kodeksom etike za profesionalne ra unovo e (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale eti ke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Klju na revizijska pitanja

Klju na revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najve e važnosti za našu reviziju godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja teku eg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Za svako pitanje u nastavku, opis o tome kako se naša revizija bavila tim pitanjima, pripremljen je u tom kontekstu.

Ispunili smo obveze opisane u Odgovornosti revizora za reviziju odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, uklju uju i i ta pitanja. Sukladno tome, naša revizija uklju uje obavljanje postupaka dizajniranih da odgovore na našu procjenu rizika pogrešnog prikaza u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima. Rezultati naših revizijskih postupaka, uklju uju i provedene postupke za rješavanje pitanja u nastavku, daju osnovu za izražavanje našeg mišljenja o ovim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima.

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Opis klju nog revizijskog pitanja	Odgovor:
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata (odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji)
Umanjenje vrijednosti kredita je visoko subjektivno podru je zbog razine prosudbe primijenjene od strane uprave prilikom odre ivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanjima od komitenata. Umanjenje	Naši revizijski postupci obuhvatili su podru je umanjenja vrijednosti Kredita i potraživanja od pravnih osoba i Kredita i potraživanja od stanovništva Banke i Grupe. Ocijenili smo dizajn kontrola nad izra unom
vrijednosti kredita i potraživanja predstavlja najbolju procjenu rukovodstva o o ekivanim kreditnim gubicima kreditnog portfelja na datum izvještavanja.	pojedina nih umanjenja vrijednosti te smo testirali operativnu u inkovitost kontrola nad izra unom pojedina nih umanjenja vrijednosti portfelja Banke i Grupe, uklju uju i kvalitetu ishodišnih podataka i sustava.
Identifikacija umanjenja vrijednosti i odre ivanje nadoknadivog iznosa su inherentno nesigurni procesi koji uklju uju razli ite pretpostavke i faktore, uklju uju i financijsko stanje druge strane, o ekivane budu e nov ane tokove i o ekivanu neto prodajnu cijenu instrumenata osiguranja. Korištenje razli itih tehnika modeliranja i pretpostavki bi moglo proizvesti zna ajno razli ite procjene umanjenja vrijednosti kredita i potraživanjima od komitenata.	Ocijenili smo metodologiju razvijenu za izra un umanjenja vrijednosti po kreditima sukladno zahtjevima MSFI-ja 9 uz pomo stru njaka za kreditni rizik, koncentriraju i se na imbenike za utvr ivanje "zna ajnog pove anja kreditnog rizika", alokaciju kredita po razinama i procjene klju nih parametara umanjenja vrijednosti. Testirali smo matrice korištene u izra unu vjerojatnosti nastanka doga aja neispunjenja obveze ("PD") i gubitka u slu aju neispunjenja obveze ("LGD") s naglaskom na matemati ku to nost. Tako er smo testirali na uzorku raspodjelu kredita u ispravnu
Naši revizijski postupci odnosili su se na umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od stanovništva kao i od pravnih osoba. Portfelji koji kreiraju najzna ajniju nesigurnost su tipi no oni gdje umanjenja vrijednosti proizlaze iz procjena budu ih nov anih tokova i ostvarive vrijednosti instrumenata osiguranja, oni koji su neosigurani ili oni koji su podložni potencijalnoj nedostatnosti instrumenata osiguranja. Prikladni parametri i pretpostavke koji se koriste za izra un umanjenja vrijednosti utvr uju se prosudbom.	razinu kako je definirano u metodologiji koju su razvile Banka i Grupa. Na uzorku smo testirali izloženosti i proveli postupke za procjenu adekvatnosti i primjenu zna ajnih parametara za zna ajno pove anje kreditnog rizika, mogu nosti Banke i Grupe da koriste alternativne okida e na temelju dostupnosti povijesnih podataka, pravovremenu identifikaciju izloženosti sa zna ajnim pogoršanjem kreditne kvalitete i razvrstavanje instrumenata u razine prema MSFI-u 9 (prera un kreditne sposobnosti klijenata, pregled ulaznih parametara poput vjerojatnosti nepla anja, dana kašnjenja u pla anju, popis posebnog pra enja, restrukturiranja).
Nadalje, alociranje kreditne izloženosti u prikladnu razinu u skladu s Me unarodnim standardima financijskog izvještavanja 9: Financijski instrumenti ("MSFI 9") ovisi o prosudbi Banke i Grupe i pretpostavkama o	Naši dodatni revizijski postupci za procjenu skupnih umanjenja vrijednosti uklju ivali su analiti ke postupke ukupnih umanjenja vrijednosti po stupnju 1 i stupnju 2 po svakom segmentu Banke i Grupe.
pravilnom odabiru pokazatelja za identifikaciju zna ajnog porasta kreditnog rizika komitenata. Zbog zna ajnosti kredita i potraživanja od komitenata (predstavljanju 56% ukupne imovine Banke i 56% ukupne imovine Grupe) i nesigurnosti vezanih procjena, navedeno smatramo klju nim revizijskim pitanjem.	Naši revizijski postupci za pojedina no zna ajne izloženosti fokusirali su se na mjerenje umanjenja vrijednosti pojedina no zna ajnih kreditnih izloženosti, uklju uju i ocjenu da li su povijesna iskustva prikladna za procjenu iznosa kreditnih gubitaka portfelja. Dodatno, fokusirali smo se i na pojedina no zna ajne izloženosti koje nisu pojedina no umanjenje, no, ili nastavljaju biti ili su bile izložene riziku da su pojedina no umanjene.
	Na uzorku pojedina no umanjenih kreditnih izloženosti unutar portfelja pojedina no zna ajnih izloženosti testirali smo pretpostavke korištene prilikom identifikacije umanjenja vrijednosti i kvantifikacije

A member firm of Ernst & Young Global Limited

	Ernst & Young d.o.o. Radni ka cesta 50, 10 000 Zagreb Hrvatska / Croatia MBS: 080435407 OIB: 58960122779 PDV br. / VAT no.: HR58960122779		Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr	Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22	51000 Rijeka
Pripajanje Jadranske banke Stambene štedionice d.d. odvojeni financijski izvještaji) Tijekom godine Banka je pripojila dva svoja ovisna društva u 100%-om Jadransku banku d.d., ("JABA", pripojena 1 travnja 2019.) i HPB Stambenu Štedionicu d.d. ("HPB SŠ", pripojena 2 prosinca 2019.). Nakon procesa pripajanja ovisna društva prestala su djelovati kao neovisni pravni subjekti i nastavili su s radom kroz Banku, pravnog nasljednika svih prava i obveza obaju ovisnih društava. Pripajanje ovisnih društava bilo je zna ajno za našu reviziju zbog složenosti transakcije i složenosti pri odre ivanju ra unovodstvenog tretmana transakcije. Oba pripajanja uklju ivala su prijenos operativnih i ra unovodstvenih podataka pripojenih društava u IT sustave Banke. U skladu s Me unarodnim financijskog izvještavanja kombinacije Banka je izmjerila ste enu imovinu koja se može identificirati i obveze preuzete po fer vrijednosti. Uprava Banke procijenila je fer vrijednost imovine i obveza JABA-e ste enih kao prijenos do datuma pripajanja alokacije kupovne cijene izvršene tijekom neovisne tre e strane. Pripajanje HPB SŠ smatralo se transakcijom pod zajedni kom kontrolom, a pripajanje je izvršeno na temelju knjigovodstvenih vrijednosti na dan pripajanja. Priznavanje poslovne kombinacije i odre ivanje fer vrijednosti ste ene imovine i preuzetih obveza izvršeno je primjenom pretpostavki koje su uklju ivale zna ajan stupanj prosudbe. Nadalje, budu i da je pripojena imovina na dan pripajanja predstavljala oko 2% imovine Banke i radilo se o pojedina no zna ajnim transakcijama, dodatno smo testirali transakcije. U skladu s smatramo klju nim revizijskim pitanjem.	d.d. i HPB (konsolidirani I vlasništvu – odgovaraju eg iz sustava standardima 3: Poslovne 2018. uz pomo pristupa i navedenim, isto	poslovanja dužnika. konsolidiranim uskla ene regulativom rizik. tretman transakcije. odredili ra unovodstvenim izvršenih izra una. dobiti u	uklju uju i procjene budu ih nov anih tokova, procjene vezanih instrumenata osiguranja i procjene oporavka nakon neizvršenja obveze. Navedeno uklju uje uzimanje u obzir utjecaja preuzimanja kao i trenutni razvoj Tako er smo ocijenili da li objave u odvojenim i izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku te da li su sa zakonskom primjenjivom na Hrvatskoj. Za više detalja pogledati Bilješku 2.1 Kreditni Kao dio naših revizijskih procedura kod oba pripajanja, pro itali smo ugovore o pripajanju kako bismo stekli razumijevanje o transakcijama i klju nim uvjetima te ocijenili da li je primijenjen prikladan ra unovodstveni Kao dio revizijskih postupaka za JABA-u, pribavili smo bruto bilancu na dan 31. ožujka 2019. kako bismo razumnost zna ajnih vrijednosti imovine i obveza u usporedbi s revidiranim financijskim izvještajem za godinu koja je završila na 31. prosinca 2018. Kako bismo odredili razumnost proveli smo testove detalja i analiti ke postupke s ciljem utvr ivanja ukupne imovine, ukupnih obveza te dobiti za prva tri mjeseca 2019. godine. Usporedili smo bruto bilancu JABA-e na dan 31. ožujka 2019. s pripojenim vrijednostima na 1.4.2019. u evidencijama pregledali smo kretanje od trenutka nastanka na dan akvizicije u uskladama fer vrijednosti priznatima kao rezultat alokacije kupovne cijene s obzirom da su ta knjiženja izvršena ru no, na postoje a ra unovodstvena salda JABA-e. Ocijenili smo adekvatnost pristupa koji se koristio za odre ivanje fer vrijednosti pripojene imovine i obveza, temeljne pretpostavke i matemati ku to nost Kao dio revizijskih postupaka za HPB SŠ, proveli smo testove detalja i analiti ke postupke na dan 2. prosinca 2019. za izvještaj o financijskom položaju i za razdoblje izme u 1. srpnja 2019. do 2. prosinca 2019. za ra un dobiti i gubitka te izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj usporedbi s revidiranim izvještajima na dan 30. lipnja 2019. Ocijenili smo razumnost knjigovodstvenih vrijednosti objavljenih na dan pripajanja i testirali da li je pripajanje provedeno sukladno knjigovodstvenim vrijednostima. Uklju ili smo porezne stru njake u pregled porezne	financijskim izvještajima odražavaju ra unovodstvenom banke u Republici knjigovodstvenih Banke. Nadalje, financijskim
		gubitaka društava.	prijave, uklju uju i pregled razine prenesenih poreznih ste enih pripajanjem	obaju pripojenih

A member firm of Ernst & Young Global Limited

Mjerodavan sud: Trgova ki sud u Zagrebu; Temeljni kapital: 20.000,00 kuna, upla en u cijelosti;

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Prilikom testiranja prijenosa podataka JABA-e i HPB SŠ u sustave Banke nakon pripajanja, testirali smo, na uzorku, klju ne kontrole nad potpunoš u i to noš u prenesenih podataka. U testiranju tih kontrola uklju ili smo naše IT stru njake da ocijene cjelokupni projekt migracije podataka i Ban inu dokumentaciju o testiranju podatkovne migracije i rezultatima iste.
Analizirali smo relevantnost podatkovnih polja koje je Banka odabrala za migraciju podataka, da li je rješavanje neuskla enosti u slu aju identifikacije razlika nakon uskla ivanja bilo primjereno te smo ocijenili kvantitativne i kvalitativne rezultate procesa uskla ivanja Banke, kako iz operativne tako i financijske perspektive.
Ocijenili smo adekvatnost povezanih objava u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima u vezi s pripajanjima u bilješki 13 Ulaganje u ovisna društva.

Ostale informacije u Godišnjem izvješ u Banke i Grupe za 2019. godinu

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Osim odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja i izvješ a neovisnog revizora, Ostale informacije sadrže informacije uklju ene u Godišnje izvješ e koje sadrži Izvješ e poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. Naše mišljenje o odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ne obuhva a ostale informacije, niti Izvješ e poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

U vezi s našom revizijom godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pro itati ostale informacije i, u provo enju toga, razmotriti jesu li ostale informacije zna ajno proturje ne godišnjim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ili našim saznanjima ste enim u reviziji ili se druga ije ini da su zna ajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješ a poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o ra unovodstvu. Ti postupci uklju uju provjeru da li Izvješ e poslovodstva uklju uje potrebne objave iz lanka 21. Zakona o ra unovodstvu te da li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sadrži podatke iz lanka 22. Zakona o ra unovodstvu.

Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogu nosti to procijeniti, izvještavamo da:

1. su informacije u priloženom Izvješ u poslovodstva za 2019. godinu uskla ene, u svim bitnim odrednicama, s priloženim godišnjim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima;

2. je priloženo izvješ e poslovodstva za 2019. godinu sastavljeno u skladu sa lankom 21. Zakona o ra unovodstvu;

3. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, uklju ena u Godišnje izvješ e Banke i Grupe za 2018. godinu, uklju uje informacije iz lanka 22. stavka 1. to aka 2., 5., 6. i 7. Zakona o ra unovodstvu; te

4. su dijelovi izjave o primjeni korporativnog upravljanja koji sadržavaju informacije iz lanka 22. stavka 1. to aka 3. i 4. Zakona o ra unovodstvu, uklju enih u Godišnje izvješ e Banke i Grupe za 2019. godinu, pripremljeni u skladu sa zahtjevima Zakona o ra unovodstvu i dosljedni su, u svim zna ajnim odrednicama, priloženim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima.

Dodatno, na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Banke i Grupe i njihovog okruženja ste enog u okviru revizije odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje zna ajni pogrešni prikazi u priloženom Izvješ u poslovodstva, Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i Godišnjem izvješ u. U tom smislu nemamo što izvijestiti.

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Odgovornosti uprave i Revizorskog odbora za godišnje odvojene i konsolidirane financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa zakonskom ra unovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogu avanje sastavljanja godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez zna ajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke i Grupe da nastave s vremenski neograni enim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograni enim poslovanjem i korištenjem ra unovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograni enosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Banku i Grupu ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to u ini.

Revizorski odbor je odgovoran za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka i Grupa.

Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su ste i razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji kao cjelina bez zna ajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješ e neovisnog revizora koje uklju uje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da e revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti zna ajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se zna ajni ako se razumno može o ekivati da, pojedina no ili u zbroju, utje u na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi tako er:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike zna ajnog pogrešnog prikaza godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja zna ajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je ve i od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uklju iti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stje emo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o u inkovitosti internih kontrola Banke i Grupe.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih ra unovodstvenih politika i razumnost ra unovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.
• Zaklju ujemo o primjerenosti korištene ra unovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograni enosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaklju ujemo o tome postoji li zna ajna neizvjesnost u vezi s doga ajima ili okolnostima koji mogu stvarati zna ajnu sumnju u sposobnost Banke i Grupe da nastavi s vremenski neograni enim poslovanjem. Ako zaklju imo da postoji zna ajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješ u neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovaraju e, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaklju ci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješ a neovisnog revizora. Me utim, budu i doga aji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka i Grupa ne budu u mogu nosti nastaviti s vremenski neograni enim poslovanjem.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih odvojenih konsolidiranih financijskih izvještaja, uklju uju i i objave, kao i odražavaju li godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji transakcije i doga aje na kojima su zasnovani na na in kojim se postiže fer prezentacija.
• Pribavljamo dovoljno odgovaraju ih revizijskih dokaza u vezi financijskih informacija subjekata ili poslovnih aktivnosti unutar grupe za izražavanje mišljenja o konsolidiranim financijskim izvještajima. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadzor i izvedbu grupne revizije. Jedini smo odgovorni za izražavanje našeg mišljenja.

Mi komuniciramo s Revizorskim odborom u vezi s, izme u ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uklju uju i i u vezi sa zna ajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi tako er dajemo izjavu Revizorskom odboru da smo postupili u skladu s relevantnim eti kim zahtjevima u vezi s neovisnoš u i da emo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utje u na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

A member firm of Ernst & Young Global Limited

Tel: +385 1 5800 800 Fax: +385 1 5800 888 www.ey.com/hr

Banka / Bank: Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Hrvatska / Croatia IBAN: HR3324020061100280716 SWIFT: ESBCHR22

Izme u pitanja o kojima se komunicira s Revizorskim odborom, mi odre ujemo ona pitanja koja su od najve e važnosti u reviziji godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja teku eg razdoblja i stoga su klju na revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješ u neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprje ava javno objavljivanje pitanja ili kada odlu imo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba objaviti u našem izvješ u neovisnog revizora jer se razumno može o ekivati da bi negativne posljedice objave nadmašile dobrobiti javnog interesa od takve objave.

Izvješ e o ostalim pravnim i regulatornim zahtjevima

U skladu s lankom 10. stavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vije a, u našem Izvješ u neovisnog revizora dajemo sljede e informacije koje su potrebne nastavno na zahtjeve MRevS:

Imenovanje revizora i razdoblje angažmana

Inicijalno smo imenovani revizorom Banke 29. svibnja 2017. Naš angažman obnavljan je jednom godišnje od strane Glavne skupštine dioni ara, pri emu je zadnje imenovanje na 28. lipnja 2019., što predstavlja neprekidan angažman od 3 godina.

Dosljednost s Dodatnim izvještajem Revizorskom odboru

Potvr ujemo da je naše revizorsko mišljenje o odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima u skladu s dodatnim izvješ em Revizorskom odboru Banke koji smo izdali 12. ožujka 2020. u skladu s lankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog Parlamenta i Vije a.

Pružanje nerevizijskih usluga

Izjavljujemo da Banci i njezinim kontroliranim tvrtkama u Europskoj Uniji nismo pružali zabranjene nerevizijske usluge navedene u lanku 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vije a. Nadalje, nismo pružili ni ostale nerevizijske usluge Banci i njezinim kontroliranim tvrtkama koje nisu objavljene u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima.

Izvještaj o regulatornim izvještajima

Na temelju Odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (Narodne Novine 42/2018, dalje u tekstu "Odluka") Uprava Banke sastavila je obrasce koji su prikazani na stranicama (213 do 226), a sadrže izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2019. godine, ra un dobiti i gubitka, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama kapitala i izvještaj o nov anim tokovima za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama obrasca "Bilanca" i obrasca "Ra un dobiti i gubitka" s odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima Banke i Grupe ("financijske informacije"). Za ove financijske informacije odgovara Uprava Banke, te sukladno zakonskoj ra unovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Republici Hrvatskoj, ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvještaja, ve su propisani Odlukom.

Naša odgovornost odnosi se na provo enje procedura koje smatramo potrebnim za donošenje zaklju ka o tome da li su ove financijske informacije ispravno izvedene iz revidiranih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja. Po našem mišljenju, sukladno provedenim procedurama financijske informacije u obrascima ispravno su izvedene, u svim zna ajnim odrednicama, iz revidiranih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja koji su pripremljeni u skladu sa zakonskom ra unovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj i koji su prikazani na stranicama od 77 do 212 i iz poslovnih knjiga Banke i Grupe.

Angažirani partner u reviziji koja ima za posljedicu ovo izvješ e neovisnog revizora je Zvonimir Maduni .

Zvonimir Maduni Ovlašteni revizor i lan Uprave Ernst & Young d.o.o. Radni ka cesta 50, Zagreb

A member firm of Ernst & Young Global Limited

u '000 kn	Bilješke	31.12.2019.	31.12.2018.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	2.771.242	4.177.071
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.558.207	1.526.838
Krediti i potraživanja od banaka	7	247.640	404.855
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	8	634.070	841.146
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	9	4.640.205	4.060.147
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	4.300	75.250
Krediti i potraživanja od komitenata	11	13.334.456	11.529.074
Imovina namijenjena prodaji	12	20.000	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	14	259.600	146.182
Ulaganja u nekretnine	15	72.759	55.278
Nematerijalna imovina	16	110.130	115.633
Neto odgođena porezna imovina		3.839	-
Pretplaćeni porez na dobit		2.558	994
Ostala imovina	18	114.454	129.746
UKUPNO IMOVINA		23.773.460	23.082.212
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	19	863	445
Depoziti banaka	20	11.216	64.292
Depoziti komitenata	21	20.051.324	20.079.048
Uzeti krediti	22	981.175	633.281
Rezervacije za obveze i troškove	23	182.595	107.681
Neto odgođena porezna obveza		-	2.134
Obveza za porez na dobit		-	35
Ostale obveze	24	169.567	179.533
UKUPNO OBVEZE		21.396.741	21.066.450
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775
Kapitalni dobitak	25	-	-
Vlastite dionice	25	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477
Zakonska rezerva	25	23.718	16.126
Ostale rezerve	25	511.366	443.030
Rezerva za fer vrijednosti	25	314.658	100.548
Revalorizacijska rezerva	25	659	719
Zadržana dobit	25	307.542	236.564
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.376.719	2.015.762
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		23.773.460	23.082.212

		2019.	2018.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	26	619.280	643.257
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(73.824)	(104.527)
Neto prihod od kamata		545.456	538.730
Prihod od naknada i provizija	28	539.380	534.310
Rashod od naknada i provizija	29	(329.853)	(322.395)
Neto prihod od naknada i provizija		209.527	211.916
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica Koje se vrednuju kroz ostalu sveobuhvatnu	30	48.413	(7.298)
dobit Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja	31	5.158	4.637
stranim valutama		50.872	48.955
Ostali prihodi iz poslovanja	32	29.840	12.299
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		134.283	58.593
Prihod iz poslovanja		889.266	809.239
Opći i administrativni troškovi	33	(467.625)	(454.927)
Amortizacija	14,15,16	(78.050)	(46.620)
Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine		(162.918)	(122.647)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	(81.995)	2.854
Troškovi poslovanja		(790.588)	(621.340)
DOBIT PRIJE POREZA		98.678	187.899
Porezni (trošak)	35	48.238	(31.952)
DOBIT ZA GODINU		146.916	155.947

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

'u 000 kuna	01.01. – 31.12. 2019.	01.01. – 31.12. 2018.
Neto dobit za godinu	146.916	155.947
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	(73)	(73)
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti
reklasificirane	13	13
	(60)	(60)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka Nerealizirani dobitak od imovine koja se vrednuje kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	265.899	8.784
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	(3.118)	(5.056)
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	(48.671)	(4.810)
	214.110	(1.082)
Neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak za godinu	214.050	(1.142)
Ukupna sveobuhvatna dobit, neto od poreza	360.967	154.805

u '000 kn

	01.01. – 31.12. 2019.	01.01. – 31.12. 2018.
Dobit tekuće godine	146.916	155.947
Vlasnicima Društva	146.916	155.947
Zarada po dionici Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:	72,59 kn	77,06 kn
Osnovna (u HRK po dionici) Razrijeđena (u HRK po dionici)	72,59 kn 72,59 kn	77,06 kn 77,06 kn

			Rezerve za
	Dionički	Vlastite	vlastite	Ostale	Rezerva za	Revalorizacijska	Zadržana
Grupa	kapital	dionice	dionice	rezerve	fer vrijednost	rezerva	dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Primjena MSFI 9					7.373		(57.233)	(49.860)
Stanje na dan 01. siječnja 2018.	1.214.775	(477)	4.477	458.739	101.630	779	81.034	1.860.957
Revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu	-	-	-	-	-	(73)	-	(73)
dobit	-	-	-	-	8.784	-	-	8.784
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(5.056)	-	-	(5.056)
Odgođeni porez	-	-	-	-	(4.810)	13	-	(4.797)
Ostale promjene	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto gubitak za razdoblje od 01.01. - 31.12.2018.	-	-	-	-	-	-	155.947	155.947
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2018. godinu	-	-	-	-	(1.082)	(60)	155.947	154.805
Raspodjela dobiti iz 2017.	-	-	-	-	-	-	-	-
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	417	-	-	(417)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	1.214.775	(477)	4.477	459.156	100.548	719	236.564	2.015.763
Stanje na dan 01. siječnja 2019.	1.214.775	(477)	4.477	459.156	100.548	719	236.555	2.015.763
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	(73)	-	(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	265.899	-	-	265.899
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(3.118)	-	-	(3.118)
Odgođeni porez	-	-	-	-	(48.671)	13	-	(48.658)
Ostale promjene	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto dobit za razdoblje od 01.01. - 31.12.2019.	-	-	-	-	-	-	146.916	146.916
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2019. godinu					214.110	(60)	146.916	360.967
Raspodjela dobiti iz 2018.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	75.929	-	-	(75.929)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	1.214.775	(477)	4.477	535.085	314.658	659	307.543	2.376.720

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

u '000 kn	Bilješke	01.01. – 31.12.2019.	01.01. – 31.12.2018.
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		98.678	187.899
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	75.880	46.620
- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	32	3.398	3.649
- gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i
ostale imovine		173.420	122.647
- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove	23	64.758	(2.854)
- (dobit) od povoljne kupnje preuzimanjem JABE		-	(3.332)
- neto nerealizirani gubici/(dobici) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	30	(93.488)	10.568
- neto prihod od kamata		(535.969)	-
- prihod od dividendi		(3.646)	-
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Krediti i potraživanja od banaka		1.405.829	1.660
Obvezna pričuva kod HNB-a		(31.369)	(123.160)
Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		305.895	57.073
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku		71.925	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(233.279)	-
Krediti i potraživanja od komitenata		(1.453.275)	(205.592)
Ostala imovina		(21.997)	(5.840)
DepozitI banaka		(53.094)	(335.498)
DepozitI komitenata Ostale obveze		214.858 49	1.771.951 (45.178)
Naplaćena kamata		509.500	-
Plaćena kamata		(48.068)	-
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja		450.005	1.480.614
Plaćeni porez na dobit		(4.165)	(736)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti		445.840	1.479.878
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Ulaganje u podružnice		-	(11.265)
Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine		(57.643)	(37.892)
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit		75.013	430.416
Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(1.852.669)	(1.199.928)
Dospijeće financijskih ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku		-	(8.048)
Prva konsolidacija novca i ekvivalenata JABA-e		-	492.094
Primici od dividende		3.646	982
Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti		(1.831.653)	(333.641)
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Povećanje uzetih kredita		670.006	156.383
Otplata uzetih kredita		(440.709)	(314.865)
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(20.493)	-
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		229.297	(158.482)
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		-	4.546
Neto povećanje novca i ekvivalenata novca		(1.156.516)	992.301
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	4.193.835	3.632.222
Novac i ekvivalenti novca na kraju izvještajnog razdoblja	38	3.037.319	4.624.523

Odvojeni izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2019.

u '000 kn	Bilješke	31.12.2019.	31.12.2018.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	2.771.207	3.738.476
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.558.207	1.419.940
Krediti i potraživanja od banaka	7	247.640	351.323
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	8	634.070	671.464
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	9	4.640.205	3.342.819
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	4.300	75.250
Krediti i potraživanja od komitenata	11	13.339.021	11.062.253
Imovina namijenjena prodaji	12	20.000	20.000
Ulaganja u ovisna društva	13	5.490	166.755
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	14	259.531	131.473
Ulaganja u nekretnine	15	64.899	46.906
Nematerijalna imovina	16	109.096	112.881
Neto odgođena porezna imovina	17	3.839	23
Pretplaćeni porez na dobit		2.514	538
Ostala imovina	18	113.139	93.092
UKUPNO IMOVINA		23.773.157	21.233.193
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Depoziti banaka Depoziti komitenata Uzeti krediti Rezervacije za obveze i troškove Ostale obveze	19 20 21 22 23 24	863 11.216 20.059.494 981.175 182.595 167.602	445 64.292 18.306.381 633.281 77.435 148.826
UKUPNO OBVEZE		21.402.946	19.230.660
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775
Vlastite dionice	25	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477
Zakonska rezerva	25	23.718	15.992
Ostale rezerve	25	511.366	443.030
Rezerva fer vrijednosti	25	318.746	96.935
Revalorizacijska rezerva	25	659	719
Zadržana dobit	25	296.947	227.082
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.370.212	2.002.533
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		23.773.157	21.233.193

Odvojeni račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

		2019.	2018.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	26	600.840	606.625
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(64.871)	(92.239)
Neto prihod od kamata		535.969	514.386
Prihod od naknada i provizija	28	527.494	513.501
Rashod od naknada i provizija	29	(327.852)	(321.386)
Neto prihod od naknada i provizija		199.642	192.115
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po FV kroz	30	38.096	(2.537)
ostatalu sveobuhvatnu dobit/raspoloživih za prodaju Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja	31a	5.158	4.637
stranim valutama	31b	50.234	46.406
Ostali prihodi iz poslovanja	32	4.748	4.818
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		98.235	53.324
Prihod iz poslovanja		833.846	759.825
Opći i administrativni troškovi	33	(435.031)	(411.719)
Amortizacija	14,15,16	(75.880)	(45.271)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	(163.110)	(128.775)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	(64.758)	11.251
Troškovi poslovanja		(738.778)	(574.514)
DOBIT PRIJE POREZA		95.068	185.311
Porezni (trošak)	35	48.704	(33.452)
DOBIT ZA GODINU		143.773	151.859

Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

	2019.	2018.
	000 kn	000 kn
Neto dobit za godinu	143.773	151.859
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka Revalorizacijske rezerve Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti	(73)	(73)
reklasificirane	13	13
	(60)	(60)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka Nerealizirani dobitak od imovine FV kroz ostalu sveobuhvatnu dobit/raspoložive za prodaju Prodaja financijske imovine FV kroz ostalu sveobuhvatnu dobit/raspoložive za prodaju	234.071 (3.118)	874 (5.056)
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	(48.671)	(513)
	182.282	(4.695)
Neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobit za godinu	182.223	(4.755)
Ukupna sveobuhvatna dobit, neto od poreza	325.995	147.104

	2019.	2018.
	000 kn	000 kn
Dobit tekuće godine	143.773	151.859
Vlasnicima Društva	143.773	151.859

Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

u '000 kuna	Dionički kapital	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite dionice	Ostale rezerve	Rezerva za fer vrijednost	Revalorizacijs ka rezerva	Zadržana dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Primjena MSFI 9					7.373		(57.233)	(49.860)
Stanje na dan 01. siječnja 2018.	1.214.775	(477)	4.477	458.605	101.630	779	75.641	1.855.430
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	(73)	-	(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer	-	-	-	-	874	-	-	874
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz	-	-	-	-	(5.056)	-	-	(5.056)
ostalu sveobuhvatnu dobit
Odgođeni porez	-	-	-	-	(513)	13	-	(500)
Ostale promjene	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto dobit za 2018.	-	-	-	-	-	-	151.859	151.859
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2018. godinu	-	-	-	-	(4.695)	(60)	151.859	147.104
Raspodjela dobiti iz 2017.	-	-	-	-	-	-	-	-
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	417	-	-	(417)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	1.214.775	(477)	4.477	459.022	96.935	719	227.082	2.002.533
Stanje na dan 01. siječnja 2019.	1.214.775	(477)	4.477	459.022	96.935	719	227.082	2.002.533
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-		(73)	-	(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer	-	-	-	-	234.071	-	-	234.071
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz	-	-	-	-	(3.118)	-	-	(3.118)
ostalu sveobuhvatnu dobit
Odgođeni porez	-	-	-	-	(48.671)	13	-	(48.658)
Neto učinak pripajanja JABA-e	-	-	-	-	39.528	-	(2.496)	37.032
Neto učinak pripajanja HPBSŠ	-	-	-	134	-	-	4.518	4.652
Ostale promjene	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto dobit za 2019.	-	-	-	-	-	-	143.773	143.773
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2019. godinu				134	221.810	(60)	145.795	367.679
Raspodjela dobiti iz 2018.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	75.929	-	-	(75.929)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019 .	1.214.775	(477)	4.477	535.084	318.746	659	296.947	2.370.212

Odvojeni izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine

	Bilješke	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		95.068	185.311
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	75.880	45.271
- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika - gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine	32	3.398 173.420	3.745 128.775
- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove - neto nerealizirani gubici/(dobici) od financijske imovine po fer vrijednosti	23	64.758	(11.251)
kroz RDG	30	(93.488)	5.872
- neto prihod od kamata		(535.969)	-
- prihod od dividendi		(3.646)	-
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Krediti i potraživanja od banaka		1.385.724	1.660
Obvezna pričuva kod HNB-a		(138.267)	(119.671)
Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		247.708	86.407
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku		95.017	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(173.125)	-
Krediti i potraživanja od komitenata		(1.196.321)	(267.143)
Ostala imovina		(50.820)	1.641
DepozitI banaka		(53.094)	(335.498)
DepozitI komitenata		(472.553)	1.753.927
Ostale obveze		(2.104)	(29.003)
Naplaćena kamata		509.500	-
Plaćena kamata		(48.068)	-
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja		(116.982)	1.450.043
Plaćeni porez na dobit		(3.686)	(78)
Neto priljev novca iz poslovnih aktivnosti		(120.667)	1.449.965
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Ulaganje u podružnice		-	(121.265)
Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(48.409) 553.964	(27.189) 430.416
Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit		(1.692.449)	(1.191.010)
Dospijeće financijskih ulaganja koja vrednuju po amortiziranom trošku		-	(7.990)
Primici od dividendi Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti		3.646 (1.183.248)	982 (916.056)
Izdaci za dividendu
Povećanje uzetih kredita		649.513	156.383
Otplata uzetih kredita		(420.216)	(195.985)
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(20.493)	-
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		208.804	(39.602)
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		-	5.866
Neto povećanje novca i ekvivalenata novca		(1.095.111)	500.173
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	4.132.395	3.632.222
Novac i ekvivalenti novca na kraju godine	38	3.037.284	4.132.395

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo ("Grupa").

Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:

			Vlasništvo na dan 31. prosinca 2019. godine
	Industrija	Država	%
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00

Na dan 1. travnja 2019. godine uspješno je završeno pripajanje Jadranske banke d.d. te na dan 2. prosinca 2019. godine uspješno je završeno pripajanje HPB stambene štedionice d.d.

Više informacija o pripajanju Jadranske banke d.d. i HPB stambene štedionice d.d. prikazano je u bilješci 13.

Pregled ulaganja u HPB ovisna društva prikazan je u bilješci 13., dok je osnova za konsolidaciju opisana u bilješci 1., točka d).

Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju odvojene i konsolidirane financijske izvještaje Banke kao što je definirano MSFI 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i Međunarodnim računovodstvenim standardom 27 "Odvojeni financijski izvještaji".

Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 30. ožujka 2020. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Grupe, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2019. godine.

Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj. Financijsko izvještavanje Banke i Grupe propisuje Hrvatska narodna banka ("HNB") koja predstavlja središnju nadzornu instituciju banaka u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su sukladno navedenim propisima za banke.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su sljedeće:

• Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. Za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine, Banka i Grupa provode puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Navedeno nije u skladu sa MSFI 9 "Financijski instrumenti" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope.
• Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine ("Odluka o klasifikaciji izloženosti"), HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalne faktore umanjenja i rokove naplate pojedinih vrsta instrumenata osiguranja za potrebe procjene budućih novčanih tokova s osnove naplate putem instrumenata osiguranja. Navedeni budući novčani tokovi mogu biti različiti od budućih novčanih tokova izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci HNB o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

b) Osnove za izradu izvještaja

Ovi izvještaji predstavljaju financijsko izvješće Banke i Grupe koje je opće namjene. Financijski izvještaji su bili pripremljeni za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2019. godine, i sukladni su važećim računovodstvenim propisima primjenjivim u Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MSFI-a 16 od 1. siječnja 2019. (do 1. siječnja MRS 17) i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

MSFI 16 zamjenjuje MRS 17 Najmovi i povezana tumačenja. Standard eliminira postojeći model dvojnog računovodstva za najmoprimce i umjesto toga zahtjeva od poslovnih subjekata da prikazuju većinu najmova u bilanci po jedinstvenom modelu, čime se eliminira razlika između operativnih i financijskih najmova.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 3.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

(I) Novi i dopunjeni standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju:

Računovodstvene politike primijenjene prilikom pripreme ovih financijskih izvještaja su konzistentne onima primijenjenim prilikom pripreme godišnjih konsolidiranih i odvojenih financijskih izvještaja Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2018., osim usvajanja novih standarda primjenjivih od 1. siječnja 2019. godine. Grupa i Banka nisu ranije usvojili niti jedan drugi standard, izmjenu ili interpretaciju koja je objavljena, ali nije još na snazi.

Iako su ove izmjene primjenjive prvi put za 2019. godinu iste nemaju značajan utjecaj na konsolidirane i odvojene polugodišnje financijske izvještaje Grupe i Banke. Priroda i utjecaj ovih promjena objavljeni su u nastavku.

MSFI 16: Najmovi

MSFI 16 postavlja osnove priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objavljivanja najmova za obje strane u ugovoru o najmu, odnosno za kupca (najmoprimca) i dobavljača (najmodavca). Novi standard zahtjeva da najmoprimci većinu najmova priznaju u financijskim izvještajima. Najmoprimci imaju jedinstven računovodstveni model za sve najmove, uz određene iznimke. Računovodstveni tretman najmova kod najmodavca nije bitno promijenjen.

MSFI 9: Značajke predujmova s negativnom naknadom (Izmjene i dopune)

Izmjenama i dopunama dozvoljava se mjerenje financijske imovine sa značajkama predujmova kojima se strankama dozvoljava ili brani plaćanje ili primanje naknade za prijevremeni raskid ugovora (iz perspektive vlasnika financijske imovine to može biti i negativna naknada) po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ove izmjene i dopune nemaju utjecaja na financijske izvještaje Banke i Grupe.

MRS 28: Dugotrajni interesi u pridružena društva i zajedničke pothvate (Izmjene i dopune)

Izmjenama i dopunama se razmatra treba li se mjerenje dugotrajnih interesa u pridružena društva i zajedničke pothvate koji čine dio neto ulaganja u pridružena društva i zajedničke pothvate, prvenstveno zahtjevi za umanjenjem vrijednosti, bazirati na odredbama MSFI-ja 9, MRS-a 28 ili njihovom kombinacijom.. Izmjene i dopune pojašnjavaju kako društvo primjenjuje MSFI 9 Financijski instrumenti prije MRS-a 28 za takve dugotrajne interese za čije se priznavanje koristi metoda udjela. Prilikom primjene MSFI-ja 9, Društvo ne uzima u obzir usklade knjigovodstvene vrijednosti dugotrajnih interesa koja proizlaze iz primjene MRS-a 28. Budući da Grupa i Banka nemaju takve dugoročne udjele u pridruženom društvu i zajedničkom pothvatu, izmjene neće imati utjecaja na financijske izvještaje.

IFRIC Tumačenje 23: Nesigurnost u pogledu postupanja s porezom na dohodak

Tumačenje adresi računovodstveni tretman poreza na dobit kada porezne transakcije uključuju neizvjesnost koja utječe na primjenu MRS-a 12. Tumačenje daje smjernice za razmatranje neizvjesnih poreznih transakcija pojedinačno i skupno, za nadzore od strane poreznih vlasti te odgovarajuću metodu za odražavanje neizvjesnosti i računovodstveni tretman promjena u činjenicama i okolnostima. Budući da Grupa i Banka nemaju nesigurnost u pogledu postupanja s porezom na dohodak, izmjene neće imati utjecaja na financijske izvještaje.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(I) Novi i dopunjeni standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju (nastavak):

MRS 19: Dopune planova, skraćivanje i isplata (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune od Društva zahtijevaju korištenje ažuriranih aktuarskih pretpostavki za utvrđivanje trenutnih troškova rada zaposlenika i neto kamata za ostatak godišnjeg izvještajnog razdoblja, nakon što je došlo do dopune, skraćivanja ili isplate planova Izmjenama i dopunama se također pojašnjava kako računovodstveni tretman dopune, skraćivanja ili isplate planova utječe na primjenu ograničenja u iznosu priznate imovine. Budući da Grupa i Banka ne koriste aktuarske pretpostavkeza gore navedeno, izmjene neće imati utjecaja na financijske izvještaje.

• Odbor za MSFI-jeve je izdao Godišnja poboljšanja MSFI-ja ciklus 2015-2017,a koja predstavljaju skup izmjena i promjena MSFI-ja.
• MSFI 3: Poslovna spajanja i MSFI 11: Zajednički poslovi: Izmjene i dopune MSFI-ja 3 pojašnjavaju da prilikom preuzimanja kontrole nad poslovanjem u kojem Društvo ima zajedničko upravljanje, Društvo ponovo vrednuje prethodne udjele u tom poslovanju. Izmjene i dopune MSFI-ja 11 pojašnjavaju da Društvo prilikom stjecanja zajedničke kontrole nad poslovanjem koje je zajedničko upravljanje ne radi ponovno vrednovanje prethodnih udjela u tom poslovanju.
• MRS 12: Porez na dobit: Izmjene i dopune pojašnjavaju da se posljedice plaćanja poreza na dobit na financijske instrumente klasificirane kao vlasnički instrumenti trebaju priznati na poziciji na kojoj su priznate prošle transakcije ili događaji koji su generirali dobit raspoloživu za raspodjelu.
• MRS 23: Troškovi posudbe: Izmjene i dopune pojašnjavaju stavak 14. standarda. Kada je kvalificirana imovina spremna za uporabu ili prodaju a neki specifični troškovi posudbe povezani s imovinom ostaju nepodmireni u tom trenutku, troškovi posudbe se trebaju uključuju u iznos novčanih sredstva koja Društvo općenito posuđuje.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II)Standardi koji su izdani, ali još nisu na snazi i nisu ranije usvojeni

MSFI 17: Ugovori o osiguranju

Standard stupa na snagu za godišnja razdoblja koja počinju na ili poslije 1. siječnja 2021. s dozvoljenom ranijom primjenom ako su već usvojeni MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima i MSFI 9 Financijski instrumenti. MSFI 17 Ugovori o osiguranju uspostavlja principe priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objavljivanja izdanih ugovora o osiguranju. Osim toga, standard zahtjeva primjenu sličnih principa na ugovore o re-osiguranju i izdane investicijske ugovore diskrecijskim značajkama sudjelovanja. Cilj je osigurati da Društva iskažu sve bitne informacije kako bi se takvi ugovori vjerno prikazali. Takve informacije korisnicima financijskih izvještaja pružaju osnove za procjenu utjecaja ugovora o osiguranju, unutar opsega MSFI-ja 17, na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tijekove Društva. Ovaj se standard ne odnosi na Grupu i Banku.

Izmjene i dopune u MSFI-ja 10 Konsolidirani financijski izvještaji i MRS-a 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima: Prodaja ili doprinos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata

Izmjene i dopune se odnose na ispravak utvrđene nedosljednosti između zahtjeva standarda MSFI-ja 10 i MRS-a 28 vezane uz prodaju ili doprinos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata. Kao glavni rezultat izmjena i dopuna, ukupna dobit ili gubitak se priznaju kada transakcija uključuje poslovanje (neovisno o tome odnosi li se poslovanje na ovisno društvo ili ne). Djelomična dobit ili gubitak se priznaje kada transakcija uključuje imovinu koja ne predstavlja poslovanje društva, čak i onda kada se ta imovina nalazi u ovisnom društvu. U prosincu 2015. godine, Odbor za MSFI-jeve je odgodio datum primjene ovih izmjena i dopuna na neodređeno vrijeme, ovisno o rezultatu projekta istraživanja računovodstvene metode udjela. Grupa i Banka će primijeniti ove izmjene i dopune kada stupe na snagu.

Konceptualni okvir MSFI-jeva

Odbor za MSFI-jeve izdao je revidirani Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje 29. ožujka 2018. godine. Konceptualni okvir donosi sveobuhvatan set načela i koncepata financijskog izvještavanja, objave standarda, uputa za definiranje konzistentnih računovodstvenih politika i pomoć u razumijevanju i tumačenju standarda. Odbor je izdao zaseban popratni dokument, Izmjene i dopune referenci na Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje, koji utvrđuje izmjene i dopune u standardima u svrhu ažuriranja referenci u Konceptualnom okviru za financijsko izvještavanje. Cilj popratnog dokumenta je popratiti i podržati prijelaz na izmijenjeni Konceptualni okvir financijskog izvještavanja, društvima koja svoje računovodstvene politike pripremaju prema Konceptualnom okviru za financijsko izvještavanje, a kada niti jedan MSFI standard nije primjenjiv na određenu transakciju. Popratni dokument je na snazi od 1. siječnja 2020. za društva koja svoja računovodstvene politike pišu prema Konceptualnom okviru za financijsko izvještavanje.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II)Standardi koji su izdani, ali još nisu na snazi i nisu ranije usvojeni (nastavak)

MSFI 3: Poslovne kombinacije (Izmjene i dopune)

Odbor za MSFI-jeve je izdao izmjene i dopune definicije poslovanja (izmjene i dopune MSFI-ja 3) usmjerenu na rješavanje poteškoća koje nastaju kada društvo utvrđuje je li preuzelo poslovanje ili je samo steklo imovinu. Izmjene i dopune se odnose samo na poslovne kombinacije čiji je datum stjecanja u prvom godišnjem izvještajnom razdoblju koje počinje 1. siječnja 2020. godine ili nakon toga i na akvizicije imovine koje nastaju nakon početka tog razdoblja, s dozvoljenom ranijom primjenom. Grupa i Banka će primijeniti ove izmjene i dopune kada stupe na snagu.

MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja i MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške: Definicija "značajnosti'' (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune se primjenjuju za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2020. ili nakon toga, s dozvoljenom ranijom primjenom. Izmjene i dopune pojašnjavaju definiciju značajnosti i njenu primjenu. Nova definicija navodi da je "informacija značajna ako razumno može očekivati da će njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje utjecati na odluke koje korisnici financijskih izvještaja donose na osnovi tih financijskih izvještaja, a koji pružaju financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu". Dodatno, objašnjenja popratnih definicija su poboljšana. Izmjenama i dopunama se osigurava konzistentnost definicije značajnosti kroz sve MSFI standarde. Grupa i Banka će primijeniti ove izmjene i dopune kada stupe na snagu.

Reforma ujednačavanja kamatne stope - MSFI 9, MRS 39 i MSFI 7 (Izmjene i dopune)

Izmjene su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. te se moraju primjenjivati retrospektivno. Ranija primjena je dopuštena. U rujnu 2019. godine Odbor za MSFI-jeve je donio izmjene i dopune MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7, čime je završio prvu fazu svog rada na projektu definiranja učinaka reforme međubankarskih ponuđenih stopa (IBOR) na financijsko izvještavanje. Druga faza bit će usredotočena na pitanja koja bi mogla utjecati na financijsko izvještavanje, kada se postojeća referentna kamatna stopa zamijeni nerizičnom kamatnom stopom (RFR). Objavljene Izmjene i dopune bave se pitanjima koja utječu na način financijskog izvještavanja u razdoblju prije zamjene postojećih referentnih kamatnih stopa s alternativnim kamatnim stopama. Objavljene Izmjene i dopune se bave implikacijama vezanim uz posebne zahtjeve za računovodstvo zaštite (hedge) zbog progresivne analize koju zahtijevaju MSFI 9 Financijski instrumenti i MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Izmjene i dopune osigurale su privremene olakšice primjenjive na sve odnose računovodstva zaštite koji su izravno pod utjecajem reforme međubankarskih kamatnih stopa, čime se omogućio nastavak primjene računovodstva zaštite tijekom razdoblja neizvjesnosti prije zamjene postojećih kamatnih stopa s alternativnom kamatnom stopom koja je gotovo bez rizika. neizvjestan. Donesene su i izmjene i dopune MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: Objave koje se odnose se na dodatne objave neizvjesnosti koja proizlazi iz reforme ujednačavanja referentnih kamatnih stopa. Grupa i Banka će primijeniti ove izmjene i dopune kada stupe na snagu.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

(II)Standardi koji su izdani, ali još nisu na snazi i nisu ranije usvojeni (nastavak)

MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja: Klasifikacija kratkoročnih i dugoročnih obveza (Izmjene i dopune)

Izmjene i dopune se primjenjuju za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2022. ili nakon toga, s dopuštenom ranijom primjenom. Cilj izmjena i dopuna je potaknuti dosljednost u primjeni zahtjeva standarda na način da se društvima pomogne utvrditi trebaju li se dugovanja i ostale obveze s neizvjesnim datumom podmirenja, u izvještaju o financijskom položaju klasificirati kao dugoročne ili kratkoročne obveze. Izmjene i dopune utječu na prezentaciju obveza u izvještaju o financijskom položaju, ali ne mijenjaju postojeće zahtjeve oko mjerenja ili trenutka priznavanja imovine, obveza, prihoda ili rashoda, niti informacija koje društvo objavljuje u bilješkama vezanih uz te pozicije. Osim navedenog, izmjene i dopune pojašnjavaju zahtjeve za klasifikaciju dugovanja koja društvo može podmiriti izdavanjem vlastitih kapitalnih instrumenata. Grupa i Banka će primijeniti ove izmjene i dopune kada stupe na snagu.

c) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Banke i Grupe prezentirani su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja

Banka je u 2019. godini napravile reklasifikaciju u određenim pozicijama financijskih izvještaja vezano za povijesna razdoblja.

Reklasificirani su krediti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobii i gubitka iz pozicije Krediti i potraživanja od komitenata u poziciju Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u razdoblju od 01.01.2018. – 31.12.2018. godine.

Efekti ispravka prikazani su u nastavku:

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2018.:

(u tisućama kuna)

			Banka
	Stanje 31.12.2018.		Stanje 31.12.2018.
Stavka		Učinci	- nakon
	- prije prepravljanja	prepravljanja	prepravljanja
IMOVINA
Krediti i zajmovi komitentima	11.082.824	(20.573)	11.062.251
Imovina po fer vrijednosti kroz RDG	650.891	20.573	671.464
			Grupa
IMOVINA
Krediti i zajmovi komitentima	11.553.783	(24.711)	11.529.072
Imovina po fer vrijednosti kroz RDG	816.435	24.711	841.146

e) Osnova za konsolidaciju

Financijski izvještaji prikazani su za Banku i Grupu. Financijski izvještaji Grupe sastoje se od konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva i njenih ovisnih društava nad kojima ima kontrolu: HPB Nekretnina d.o.o., društva za promet nekretninama i HPB Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima. Sva ovisna društva su u 100% tnom vlasništvu matičnog društva, te su sva osnovana i sa sjedištem u Hrvatskoj.

Do 31. ožujka Grupu je sačinjavala i Jadranska banka d.d., kreditna institucija, a do 30. studenog i HPB stambena štedionica d.d., specijalizirana financijska institucija, koja se bavi prikupljanjem depozita od domaćih fizičkih osoba i odobravanjem subvencioniranih stambenih kredita hrvatskim državljanima na području Republike Hrvatske kada su pripojene Banci.

Prilikom konsolidacije, imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi među članovima Grupe eliminiraju se u cijelosti.

Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva kojima upravlja Banka. Ovisna društva se konsolidiraju, odnosno prestaju se konsolidirati od trenutka u kojem Banka stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njima. Prihodi i rashodi ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti ili gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je Banka stekla kontrolu do datuma prestanka kontrole. Prihodi i rashodi JABA-e uključeni su u konsolidirani račun dobiti ili gubitka od datuma stjecanja. U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku stjecanja, umanjenom za eventualno umanjenje vrijednosti.

Računovodstvene politike podružnica mijenjaju se prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost s politikama Grupe.

Poslovne kombinacije

Metoda troška ulaganja koristi se za evidentiranje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe. Trošak stjecanja ovisnih društava mjeri se po fer vrijednosti dane imovine, izdanih vlasničkih instrumenata i nastalih ili preuzetih obveza na datum razmjene. Stečena prepoznatljiva imovina i obveze i preuzete potencijalne obveze u poslovnim kombinacijama početno se vrednuju po fer vrijednosti na datum stjecanja, neovisno o veličini manjinskog interesa. Veći troškovi stjecanja od fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini, uključujući i nematerijalnu imovinu, rezultiraju nastankom goodwilla.

Ukoliko su troškovi stjecanja manji od fer vrijednosti neto imovne stečenog ovisnog društva, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka.

Datum stjecanja definira se kao datum na koji stjecatelj dobiva kontrolu nad stečenikom.

Pravna pripajanja

U slučaju pravnih pripajanja društava u Grupi, primjenjuje se metoda udruživanja interesa, stanja društva koje se pripaja prenosi se po neto knjigovodstvenim vrijednostima iz konsolidiranih financijskih izvještaja u društvo koje je zakonski sljedbenik te prema tome nije potrebno provoditi usklade prijašnjih razdoblja.

f) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:

• (a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik;
• (b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primjenjuje efektivnu kamatnu stopu.

Modifikacija ugovorenih novčanih tokova

Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske imovine, Banka i Grupa ponovno obračunavaju bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u računu dobiti i gubitka priznaju promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugovornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amortiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke i Grupe. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge.

Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod

g) Prihod i rashod od naknada i provizija (nastavak)

kada je sindiciranje okončano i kada Banka i Grupa ne zadržavaju niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge. Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

h) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

i) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Financijska imovina koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit , značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili
• kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili
• izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
• nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Grupa u izvještajnom razdoblju nije imala umanjenja vrijednosti po vlasničkim papirima. Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire klasificirane na datum izvještaja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (prethodno u portfelju raspoloživom za prodaju), umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.

j) Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

k) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2019. bio je: 7,442580= 1 EUR; 6,649911= 1 USD; 6,838721= 1 CHF.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2018. bio je: 7,395322 = 1 EUR; 6,449784= 1 USD; 6,568365 = 1 CHF.

l) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Banka klasificira svu financijsku imovine temeljem poslovnih modela upravljanja imovinom, koja se mjeri kako slijedi:

• Amortizirani trošak
• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (skraćeno FVOSD)
• Fer vrijednost kroz račun dobiti ili gubitka (skraćeno FVDG).

Financijske obveze, osim obveza temeljem zajma i financijskih garancija se mjere po amortiziranom trošku.

Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Procjena poslovnih modela

Banka i Grupa određuju poslovne modele na način da oni najbolje reflektiraju upravljanje grupama financijske imovine kako bi se postigla poslovna svrha.

Poslovni modeli Banke i Grupe se ne određuju na razini pojedinog instrumenta već na razini agregiranih grupa financijske imovine.

Procjena poslovnog modela se temelji na razumno očekivanih scenarija. Ako se novčani tijekovi nakon inicijalnog priznavanja realiziraju na način koji je drugačiji od inicijalno očekivanog, Banka i Grupa ne mijenjaju klasifikaciju preostale financijske imovine koja se drži u tom poslovnom modelu, već ubuduće uključuje nove informacije u procjenu novo odobrene ili kupljene financijske imovine.

i) Klasifikacija (nastavak)

Procjena poslovnih modela (nastavak)

Prema MSFI-u 9, Banka i Grupa klasificiraju svoju financijsku imovinu sukladno sljedećim poslovnim modelima:

Poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

Financijskom imovinom koja se drži u okviru ovog poslovnog modela upravlja se radi ostvarenja novčanih tokova prikupljanjem ugovornih plaćanja rijekom vijeka trajanja instrumenta. Banka i Grupa upravljaju imovinom u portfelju radi prikupljanja određenih ugovornih novčanih tokova (umjesto upravljanja ukupnim prinosom portfelja koji je ostvaren i držanjem i prodajom imovine).

Poslovni model čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine

U okviru ovog poslovnog modela Banka i Grupa drže financijsku imovinu čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. U okviru ovog poslovnog modela ključno rukovodeće osoblje donosi odluku da se cilj poslovnog modela ostvaruje i prikupljanjem novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Jedan od ciljeva ovog poslovnog modela je upravljanje svakodnevnim potrebama povezanima s likvidnošću radi održanja određenog profila prinosa od kamata ili kako bi trajanje financijske imovine odgovaralo trajanju obveza koje se tom imovinom financiraju.

Ostali poslovni modeli

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se ne drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova ili u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Poslovni model je koji za posljedicu ima mjerenje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka onaj u okviru kojeg Banka i Grupa upravljaju financijskom imovinom u cilju ostvarenja novčanih tokova prodajom imovine. Banka i Grupa donose odluku na temelju fer vrijednosti imovine i upravljaju njome kako bi ostvarili te fer vrijednosti.

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo stjecanje nije jednoznačna. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivom i pasivom donosi odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem upravljanja likvidnosti – generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza i propisanih omjera ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima.

i) Klasifikacija (nastavak)

Test plaćanja glavnice i kamata (tzv. SPPI test)

Kao sljedeći korak kod procesa klasifikacije Banka i Grupa procjenjuju ugovorene uvjete financijske imovine kako bi se zaključilo da li navedena imovina ima ugovorene novčane tokove koji su samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Za potrebe primjene ovog testa, ''glavnica'' je fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju međutim taj se iznos glavnice može mijenjati tijekom vijeka trajanja financijske imovine (npr. u slučaju otplate glavnice). Kamata obuhvaća naknadu za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremena te ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Kako bi procijenila rezultat SPPI testa, Banka i Grupa primjenjuju procjenu i uzimaju u obzir bitne faktore kao što je valuta financijske imovine.

Međutim, ukoliko ugovoreni novčani tokovi financijske imovine nisu samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, takva financijska imovina se naknadno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina i financijske obveze

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ili koje se moraju priznavati po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka sukladno zahtjevima MSFI-a 9 . Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

• imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,
• priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili
• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz ugovora.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja odnosi se na imovinu koja je kupljena ili izdana prvenstveno za transakcije koje kratkoročno ostvaruju dobit.

Promjene u fer vrijednosti ove imovine priznaje se u neto prihodu od trgovanja.

i) Klasifikacija (nastavak)

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Banka i Grupa mjere financijsku imovinu po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume, nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku Banke i Grupe nastaje kada Banka i Grupa odobravaju novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke i dužničke vrijednosnice.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako su ispunjena oba uvjeta u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dobit ili gubitak po financijskih imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku dobiti ili gubitaka od umanjenja vrijednosti i dobiti i gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje. Ako se financijska imovina resklasificira iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, Banka i Grupa obračunavaju kumulativnu dobit ili gubitke prethodno priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti brišu se iz vlasničkog kapitala i usklađuju s fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije kao da je uvijek mjerena po amortiziranom trošku. To usklađenje utječe na ostalu sveoubuhvatnu dobit, ali ne utječe na račun dobiti i gubitka te stoga nije reklasifiakcijsko usklađenje. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako se financijska imovina iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveoubhvatnu dobit reklasificira u kategoriju merenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijska imovine se i dalje mjeri po fer vrijednosti. Kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveoubuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje na datum reklasifikacije.

Kamate izračunane metodom efektivne kamate priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveoubhvatnu dobit obuhvaća dužničke vrijednosnice.

i) Klasifikacija (nastavak)

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum podmirenja.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) isključivo kada isteknu ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili kada prenesu ili izgube kontrolu nad ugovornim pravima te financijske imovine.

Navedeno se događa kada Banka i Grupa suštinski prenesu sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Pri prestanku priznavanja financijske imovine u cijelosti, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (određene na datum prestanka priznavanja) i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene ili podmirene, odnosno kada su poništene ili su istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Banka i Grupa će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka i Grupa vrednuju financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata (nastavak)

financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka i Grupa imale u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

v) Reklasifikacija

Banka i Grupa imaju mogućnost reklasifikacije određenih financijskih instrumenata iz financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili portfelj koji se vrednuje po amortiziranom trošku, u skladu s odredbama MSFI-a.

Na 31.12.2019. napravljena je reklasifikacija

m) Specifični financijski instrumenti

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

Derivativni financijski instrumenti

Banka i Grupa koriste derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka i Grupa ne drže niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se

m) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka i Grupa posjeduju u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao krediti i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Banka i Grupa imaju namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Banka i Grupa ulaze u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

n) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka i Grupa na kraju izvještajnog razdoblja očekuju ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka i Grupa ponovno procjenjuju nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

o) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost zemljišta utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

	2019.	2018.
Građevinski objekti	40 godina	40 godina
Kompjutori	3 godine	3 godine
Namještaj i oprema*	2-4 godine	3-4 godine
Motorna vozila	5 godina	5 godina
Ostala imovina	10 godina	10 godina

* Banka je, u sklopu sveobuhvatnog snimanja procesa, preispitala životni vijek mobitela. Slijedom toga, utvrđeno je da postoji značajna promjena očekivanog okvira trošenja ekonomskih koristi u navedenoj imovini, te da je treba promijeniti kako bi odražavala promjene okvira. Utvrđeno je da je životni vijek mobitela bio 3 godine. Novi životni vijek je utvrđen na 2 godine. Da nije došlo do promjene navedene amortizacijske stope, trošak amortizacije u 2018. godini bio bi manji za 75.396,75 kuna.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

p) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom prodaje istih i/ili zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualni gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka. Dobici u računu dobiti i gubitka povrh prethodno priznatih umanjenja vrijednosti se iskazuju po prestanku priznavanja.

q) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Banka i Grupa imaju namjeru u budućnosti započeti s kapitalizacijom internih troškova djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Tokom 2016. godine započete su pripremne aktivnosti povezane s realizacijom navedenog. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	2019.	2018.
Ulaganja na tuđoj imovini	raspon*	raspon*
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

r) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Nadoknadiva vrijednost nekretnina i opreme, ulaganja u nekretnine te nematerijalne imovine je vrijednost veća od fer vrijednosti imovine umanjenje za troškove prodaje i vrijednosti imovine u upotrebi. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Banka i Grupa će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao imovinu namijenjenu prodaji u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 5 (MSFI 5) i njegovim odredbama. Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Banke i Grupe, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 16. Za nekretnine kod kojih je utvrđeno da više ne ispunjavaju uvjete za priznavanje prema MSFI 5, iste će se reklasificirati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 40.

Banka i Grupa početno priznaju (klasificiraju) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje.

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i Grupe i ako postoje dokazi da će Banka i Grupa i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Banka i Grupa ne provode amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka i Grupa priznaju u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka i Grupa prestaju priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.

Banka i Grupa prestaju priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

t) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Banka i Grupa ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

u) Operativni najam

Najam kod kojeg Banka i Grupa kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma.

Banka i Grupa unajmljuju poslovni prostor za obavljanje poslovanja. Plaćanja po operativnom najmu priznaju se u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom trajanja najma. Poticaji kod najma priznaju se u računu dobiti i gubitka kao sastavni dio ukupnog troška najma. Banka i Grupa nemaju ugovora o operativnom najmu s otkaznim rokom duljim od 1 godine.

Od 01.01.2019 stupio je na snagu MSFI 16 koji propisuje način priznavanja, mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova za subjekte koji izvješćuju prema MSFI-jevima. Standard definira jedinstveni model za računovodstvo najmova kod korisnika najma, propisuje obvezu korisnika najma da po svim najmovima iskazuju imovinu i obveze, osim kod najmova kroz razdoblje od 12 mjeseci ili kraće ili predmeta najma male vrijednosti.

Prema MSFI-u 16, ugovorom o najmu prenosi se pravo korištenja određene imovine na najmoprimca ako su zadovoljena slijedeća dva uvjeta; najmoprimcu će pritjecati stvarne ekonomske koristi od upotrebe imovine tijekom razdoblja uporabe (najmoprimac ima isključivo pravo korištenja imovine) i najmoprimac ima pravo donošenja odluka u vezi s načinom uporabe imovine tijekom razdoblja najma.

Banka i Grupa je na datum početka najma priznala imovinu s pravom korištenja te obveze po najmu. Imovina s pravom upotrebe, odnosno imovina iz ugovora o najmu, početno se mjeri po trošku, a obveze po najmu mjere se po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja najma (diskontirana vrijednost) koja nisu plaćena do tog datuma.

Imovina u najmu i naknadno se mjeri primjenom modela troška, na koju se obračunava amortizacija i evidentiraju se gubici od umanjenja vrijednosti. Naknadno mjerenje obveze po najmu obuhvaća povećanje knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala kamate na obveze po najmu te smanjenje vrijednosti koje odražava izvršena plaćanja najma.

v) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka i Grupa uplaćuju doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka i Grupa nemaju drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca.

Plan naknada u vlasničkim instrumentima

Banka i Grupa ima propisanu politiku dodjele vlasničkih instrumenata, ali da ne vodi plan naknada iz vlasničkih instrumenata jer se preduvjeti za isplatu takvih naknada za poslovnu 2019. godinu, tekuće razdoblje ili naredne periode još nisu ispunili.

w) Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

x) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Banka i Grupa sklapaju ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka i Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

y) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka i Grupa upravljaju sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banke i Grupe te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka i Grupa obračunavaju naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

Ovisno društvo Banke također upravlja sa šest otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom: (kratkoročni obveznički: HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, obveznički: HPB Obveznički fond, mješoviti: HPB Global fond, HPB Bond plus fond i dionički fond: HPB Dionički fond).

Imovina investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo nije dio konsolidiranih financijskih izvješća Grupe.

Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

z) Izvještavanje po segmentu

Segment je jedinstvena komponenta Grupe i Banke čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga (poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim dijelovima Grupe i Banke. Grupa u ovim financijskim izvještajima nije primjenjivala interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti segmenata, što je alat koji primjenjuje u upravljačkom izvještavanju.

Grupa je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama – koje se dijeli na dva podsegmenta (poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom, poslovanje s malim i srednjim poduzećima), bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 4. ovih financijskih izvještaja.

Poslovanje Grupe, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi banke, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.

Na razini Banke postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima definiran internim aktima i postavljenim limitima za Banci prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku. Razvijaju se također interne metode i modeli za upravljanje drugim vrstama rizika.

Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Banke u nadležnosti je Uprave Banke koja ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

2.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno dokumentarnih poslova.

Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Banke kreditnom riziku derivativnih financijskih instrumenata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja pozitivna fer vrijednost tih instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama niti se njima mjeri izloženost Banke kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na uvjetima derivativnih ugovora.

Primarna izloženost Banke kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica predstavlja knjigovodstvenu vrijednost imovine u bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 39.

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje Uprave Banke.

Tablice prikazane u ovoj bilješci za 2018. godinu prikazuju knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine bez obračunate kamate.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:

• dužnikova kreditna sposobnost,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza,
• kvaliteta instrumenata osiguranja.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

2.1.2. Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Banka klasificira plasmane u rizične skupine ovisno o visini očekivanog gubitka u iznosu glavnice plasmana, a sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Tako Banka plasmane koji u skladu s Odlukom nisu u statusu neispunjenja obveza klasificira u rizičnu skupinu A. U skladu s odredbama MSFI 9 Banka osim toga raspoređuje u rizičnu podskupinu A-1 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao, te u rizičnu podskupinu A-2 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao. Banka za takve izloženosti provodi odgovarajuća umanjenja vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1, odnosno očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana

Procjenu umanjenja vrijednosti Banka temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja 9 (MSFI 9) pri čemu analizira kvantitativne i kvalitativne informacije.

Analiza kreditnog rizika sveobuhvatna je i temelji se na višestrukim pokazateljima, npr. je li određeni pokazatelj važan te može li se njegova važnost usporediti s ostalim pokazateljima ovisi o vrsti proizvoda, obilježjima financijskih instrumenata, dužniku i sl. Međutim, neke pokazatelje nije moguće utvrditi na razini pojedinih instrumenata te u tom slučaju Banka procjenjuje pokazatelje za odgovarajuće dijelove portfelja financijskih instrumenata.

Nadalje, analiza kreditne kvalitete predviđa za svaki datum izvješćivanja usporedbu kreditne kvalitete financijskog instrumenta u trenutku vrednovanja i u trenutku početnog priznavanja ili stjecanja, a sve kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni kriteriji za klasifikaciju u ''Stage 2''.

Banka razlikuje kriterije kako bi označila značajno povećanje kreditnog rizika sukladno različitim portfeljima izloženosti:

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

• a) Portfelj izloženosti prema stanovništvu
• o Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
• o Blokada klijenta duže od 10 dana
• o Ostala izloženost (ukupno < 20% ukupne izloženosti prema klijentu) u statusu neispunjenja obveza
• b) Portfelj izloženosti prema pravnim osobama
• o Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
• o Blokada klijenta duže od 15 dana
• o Smanjenje financijske pozicije
• c) Portfelj izloženosti prema središnjim državama i bankovnim financijskim institucijama
• o Promjena (pad) kreditnog rejtinga klijenta

Isto tako, pri procjeni očekivanih gubitaka važan element jest uključivanje budućih čimbenika kroz makroekonomske scenarije.

Ključni podaci za mjerenje očekivanog kreditnog gubitka su sljedeće varijable:

• o vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD)
• o gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD)
• o izloženost u trenutku neispunjavanja obveze (EAD).

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stage 1'' računaju se kao umnožak 12-mjesečnog PD-a, LGD-a i EAD-a.

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stage 2'', odnosno cjeloživotni očekivani kreditni gubici računaju se kao umnožak cjeloživotnog PD-a, LGD-a i EAD-a diskontiranog na izvještajni datum.

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Banka plasmane dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze prema jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 1.000.000,00 kuna.

Banka u pravilu nadoknadivost plasmana fizičkim osobama procjenjuje sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita, a nadoknadivost plasmana pravnim osobama sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Banka PD rizični parametar modelira temeljem migracijskih matrica za izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Vrijednost cjeloživotnog PD-a predstavlja kumulativna vrijednost graničnih vrijednosti rizičnog parametra PD ovisno o tenoru izloženosti. Istovremeno za izloženosti prema financijskim institucijama i središnjim državama koristi se pristup temeljen na vanjskom investicijskom rejtingu.

Rizični parametar LGD modelira se temeljem transakcija nastalih nakon datuma nastanaka statusa neispunjenja obveza putem vintage analize za izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Vintage intervali definirani su na godišnjoj razini. Modeliranje rizičnog parametra LGD za izloženosti prema središnjim državama i financijskim institucijama temeljen je na povijesnim stopama naplate objavljenim od strane kreditnih rejting agencija.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Modeliranje rizičnog parametra EAD, odnosno izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza ovisi o načinu otplate. Izračun izloženosti u trenutku nastanaka statusa neispunjenja obveza generira se na mjesečnoj razini te sumira na godišnjoj gdje je to potrebno.

Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne stavke primjenjuje se konverzijski faktor 1.

Na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na pojedinačnoj osnovi temeljem sljedećih kriterija:

• kreditna sposobnosti dužnika,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza i
• kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Banka uzimaj u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, uključujući i indikatore povećanog kreditnog rizika, Banka provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući očekivane kreditne gubitke, odnosno buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.

Na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine te raspodjelu pripadajućih ispravaka vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3 Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Grupa

%	od komitenata potraživanja Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od banaka Krediti i	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	po naknadama Potraživanja	vrijednosti Ispravak
2019. Stupanj 1	81,91	8,53	99,80	59,01	57,89	34,63	100,00	-	49,99	-
Stupanj 2	4,82	4,36	-	-	9,38	15,64	-	-	5,05	-
Stupanj 3	13,26	87,12	0,20	40,99	32,72	49,74	-	-	44,96	100,00
% 2018.	od komitenata potraživanja Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od banaka Krediti i	vrijednosti Ispravak	amortiziranom ulaganja koja se vrednuju Financijska po	vrijednosti Ispravak trošku	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	po naknadama Potraživanja	vrijednosti Ispravak
Stupanj 1	78,87	0,92	96,96	1,37	6,92	-	100,00	-	55,62	-
Stupanj 2	5,13	7,45	-	-	-	-	-	-	1,61	-
Stupanj 3	16,01	66,28	3,04	100,00	93,08	77,48	-	-	42,77	93,70
Banka
%	potraživanja od komitenata Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	Potraživanja po naknadama	vrijednosti Ispravak
2019. Stupanj 1	81,92	8,53	99,80	59,01	57,89	34,63	100,00	-	47,90	-
Stupanj 2	4,82	4,36	-	-	9,38	15,64	-	-	5,26	-
Stupanj 3	13,26	87,12	0,20	40,99	32,72	49,74	-	-	46,83	100,00
% 2018.	potraživanja od komitenata Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	Potraživanja po naknadama	vrijednosti Ispravak
Stupanj 1	79,04	0,90	96,47	0,62	6,92	-	100,00	-	52,95	-
Stupanj 2	5,28	7,48	-	-	-	-	-	-	1,71	-
Stupanj 3	15,67	67,40	3,53	100,00	93,08		-	-		93,70

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala

U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2019. godine i 31. prosinca 2018. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja. Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja.

Maksimalna izloženost			Grupa		Banka
		2019.	2018.	2019.	2018.
	Bilješka		'000 kn		'000 kn
Žiro račun kod HNB-a i banaka	5	2.771.242	4.177.071	2.771.207	3.738.476
Obvezna pričuva kod HNB-a	6	1.558.207	1.526.838	1.558.207	1.419.940
Krediti i potraživanja od banaka	7	247.640	404.855	247.640	351.323
Ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom	10
trošku		4.300	75.250	4.300	75.250
Krediti i potraživanja od komitenata	11	13.334.456	11.529.074	13.339.021	11.062.252
Potraživanja po naknadama	18	13.230	13.358	12.295	12.093
Izvanbilančne potencijalne obveze	39	2.133.541	2.077.171	2.133.893	1.930.745
Neiskorišteni okvirni krediti		1.741.140	1.478.313	1.741.492	1.345.151
Garancije		388.803	581.381	388.803	568.117
Ostale potencijalne obveze		3.598	17.477	3.598	17.477
Ukupna kreditna izloženost		20.062.616	19.803.616	20.066.563	18.590.079

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku

Grupa

2019.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	12.180.888	248.360	2.665	2.572.770	11.669
Stupanj 2	717.261	-	432	-	1.179
Stupanj 3	1.972.093	500	1.506	-	10.494
Ukupno bruto plasmani	14.870.243	248.860	4.603	2.572.770	23.342
Očekivani gubici Očekivani gubici na skupnoj osnovi	(1.337.953) (197.833)	(500) (720)	(151) (152)	- -	(10.112) -
Ukupno očekivani gubici	(1.535.786)	(1.220)	(303)	-	(10.112)
Ukupno	13.334.457	247.640	4.300	2.572.770	13.230

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2019. godini za Grupu i Banku iznosi 95.653 tisuća kuna.

2018.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	10.321.678	410.307	18.672	4.297.286	12.398
Stupanj 2	670.969	-	-	-	360
Stupanj 3	2.094.641	500	251.244	-	9.534
Ukupno bruto plasmani	13.087.288	410.807	269.916	4.297.286	22.292
Očekivani gubici	(1.388.351)	(5.952)	(194.665)	-	(8.934)
Očekivani gubici na skupnoj osnovi	(145.154)	-	-	-	-
Ukupno očekivani gubici	(1.533.504)	(5.952)	(194.665)	-	(8.934)
Ukupno	11.553.783	404.855	75.251	4.297.286	13.358

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka

2019.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	12.185.453	248.360	2.665	2.572.770	10.734
Stupanj 2	717.261	-	432	-	1.179
Stupanj 3	1.972.093	500	1.506	-	10.494
Ukupno bruto plasmani	14.874.808	248.860	4.603	2.572.770	22.407
Očekivani gubici Očekivani gubici na skupnoj	(1.337.953)	(500)	(151)	-	(10.112)
osnovi	(197.833)	(720)	(152)	-	-
Ukupno očekivani gubici	(1.535.786)	(1.220)	(303)	-	(10.112)
Ukupno	13.339.022	247.640	4.300	2.572.770	12.295

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2019. godini za Grupu i Banku iznosi 95.653 tisuća kuna.

2018.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	9.917.468	353.430	18.672	3.889.081	11.133
Stupanj 2	663.063	-	-	-	360
Stupanj 3	1.966.520	500	251.244	-	9.534
Ukupno bruto plasmani	12.547.051	353.930	269.916	3.889.081	21.027
Očekivani gubici Očekivani gubici na skupnoj	(1.325.486)	(2.607)	(194.665)	-	(8.934)
osnovi	(138.740)	-	-	-	-
Ukupno očekivani gubici	(1.464.226)	(2.607)	(194.665)	-	(8.934)
Ukupno	11.082.826	351.323	75.251	3.889.081	12.093

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Sukladno važećim aktima, Banka za osiguranje plasmana koriste uobičajene kolaterale; bankarske garancije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država), zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja; mjenice i zadužnice.

Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom odnosno kretanjima na tržištu, kao i s Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju procjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.

			Grupa	Banka
Vrsta imovine	Vrsta kolaterala	2019.	2018.	2019.	2018.
		'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Krediti i potraživanja od komitenata
	Depoziti	145.748	110.999	145.748	110.999
	Dužnički vrijednosni papiri	44.369	44.356	44.369	44.356
	Garancije i jamstva RH	1.125.445	998.867	1.125.445	998.867
	Nekretnine neposlovne namjene	3.043.748	2.291.710	3.043.748	2.115.500
	Nekretnine poslovne namjene	1.796.456	1.274.676	1.796.456	1.274.676
	Pokretnine (oprema, zalihe, vozila,
	brodovi….)	170.761	165.947	170.761	165.947
	Udjeli u vlasničkim vrijednosnim
	papirima i fondovima	179.865	224.933	179.865	224.933
	Zemljišta	214.789	202.641	214.789	202.641
Ukupno		6.721.182	5.314.129	6.721.182	5.137.919

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici zajmova prema danima kašnjenja dan je u nastavku:

Grupa u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2019.
Država	2.214.862	2.207.222	7.394	-	-	-	245
Ostale pravne osobe	5.322.046	4.425.880	12.895	2.558	12.707	14.683	853.324
Stanovništvo	7.204.883	6.767.018	8.822	6.368	22.885	6.578	393.213
Ukupno	14.741.791	13.400.120	29.111	8.926	35.591	21.261	1.246.782
31. prosinca 2018.
Država Ostale pravne	2.095.870	2.095.814	48	-	-	-	8
osobe	4.858.105	3.576.156	41.915	4.988	15.541	9.335	1.210.169
Stanovništvo	6.059.186	5.689.500	11.473	2.960	3.243	9.095	342.916
Ukupno	13.013.161	11.361.471	53.437	7.947	18.784	18.430	1.553.092

Banka u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2019.
Država	2.214.862	2.207.222	7.394	-	-	-	245
Ostale pravne osobe	5.326.611	4.430.445	12.895	2.558	12.707	14.683	853.324
Stanovništvo	7.204.883	6.767.018	8.822	6.368	22.885	6.578	393.213
Ukupno	14.746.356	13.404.685	29.111	8.926	35.591	21.261	1.246.782
31. prosinca 2018.
Država Ostale pravne	2.095.537	2.095.481	48	-	-	-	8
osobe	4.525.216	3.476.861	40.112	2.405	15.468	8.595	981.775
Stanovništvo	5.856.094	5.501.611	9.990	2.851	3.129	7.566	330.947
Ukupno	12.476.847	11.073.953	50.150	5.256	18.597	16.161	1.312.730

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana i ne provodi se umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

Grupa 2019. '000 kn	Državne jedinice	institucije (bez Financijske banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	potraživanja od Krediti i banaka	trošku dospijeća amortiziranom Financijska imovina po	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani Ukupno očekivani gubici na skupnoj	2.820.717	-	2.630.217	2.864.683	33.374	110.015	3.721.882	12.180.888	248.360	2.665	2.572.770	11.669
osnovi	(30.310)	-	(28.312)	(30.782)	(359)	(1.182)	(39.994)	(130.939)	(720)	(105)	-	-
Neto plasmani	2.790.407	-	2.601.905	2.833.901	33.015	108.833	3.681.888	12.049.949	247.640	2.560	2.572.770	11.669
Vrijednost kolaterala	608.386	-	1.575.037	2.648.520	33.374	26	467.113	5.332.456	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	21,80	-	60,53	93,46	101,09	0,02	12,69	44,25	-	-	-	-
Grupa 2018. '000 kn	Državne jedinice	institucije (bez Financijske banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	potraživanja od Krediti i banaka	trošku dospijeća amortiziranom Financijska imovina po	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	2.687.621 (24.089)	6 -	2.113.629 (21.787)	2.281.042 (19.754)	20.673 (185)	112.444 (1.007)	3.065.372 (28.278)	10.280.787 (95.100)	398.312 (5.452)	18.672 -	4.297.286 -	12.398 -
Neto plasmani	2.663.532	6	2.091.842	2.261.288	20.488	111.437	3.037.094	10.185.687	392.860	18.672	4.297.286	12.398
Vrijednost kolaterala	534.092	-	1.323.791	1.990.979	18.423	-	307.167	4.174.452	-	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

Banka 2019. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	2.820.717	-	2.634.782	2.864.683	33.374	110.015	3.721.882	12.185.453	248.360	2.665	2.572.770	10.734
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi Neto plasmani Vrijednost kolaterala	(30.310) 2.790.407 608.386	- - -	(28.312) 2.606.470 1.575.037	(30.782) 2.833.901 2.648.520	(359) 33.015 33.374	(1.182) 108.833 26	(39.994) 3.681.888 467.113	(130.939) 12.054.514 5.332.456	(720) 247.640 -	(105) 2.560 -	- 2.572.770 -	- 10.734 -
% pokrivenosti kolateralom	21,80	-	60,43	93,46	101,09	-	12,69	44,24	-	-	-	-
Banka 2018. '000 kn
	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	2.687.024 (24.089)	6 -	2.056.939 (18.440)	2.047.828 (18.359)	20.673 (185)	111.665 (1.001)	2.993.333 (27.101)	9.917.469 (89.175)	341.435 (2.107)	18.672 -	3.889.081 -	11.133 -
Neto plasmani Vrijednost kolaterala	2.662.935 534.092	6 -	2.038.499 1.315.333	2.029.469 1.772.440	20.488 18.423	110.664 -	2.966.232 300.652	9.828.294 3.940.940	339.328 -	18.672 -	3.889.081 -	11.133 -

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Stupanj 2 –očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja (rizična skupina A2)

Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

Grupa	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Financijska imovina po amortizirano m trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi	333.366	97.744	1.389	2.683	282.079	717.261	432	1.179
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi Neto zajmovi Vrijednost	(31.091) 302.275	(9.116) 88.628	(130) 1.259	(250) 2.433	(26.308) 255.771	(66.894) 650.367	(47) 385	- 1.179
kolaterala	312.456	92.810	1.079	-	75.907	482.252	-	-
% pokrivenosti kolateralom	103,37	104,72	85,67	-		29,68 74,15	-	-
Grupa 2018. '000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti		Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi	198.244	58.490		2.953	4.673	406.609	670.969	360
Ukupno očekivani gubici na skupnoj	(14.996)	(4.100)		(221)	(349)	(30.330)	(49.997)	-
osnovi Neto zajmovi	183.248	54.390		2.732	4.324	376.279	620.973	360
Vrijednost kolaterala	186.793	89.609		2.465	4	103.144	382.015	-
% pokrivenosti
kolateralom	101,93	164,75		90,22	0,09	27,41	61,52	-
Banka 2019. '000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Financijska imovina po amortizirano m trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi	333.366	97.744	1.389	2.683	282.079	717.261	432	1.179
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi Neto zajmovi Vrijednost	(31.091) 302.275	(9.116) 88.628	(130) 1.259	(250) 2.433	(26.308) 255.771	(66.894) 650.367	(47) 385	- 1.179
kolaterala	312.456	92.810	1.079	-	75.907	482.252	-	-
% pokrivenosti kolateralom	103,37	104,72	85,67	-		74,15 29,68	-	-
Banka 2018. '000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti		Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi Ukupno očekivani gubici na skupnoj	196.280	54.606		2.953	4.673	404.551	663.063	360
osnovi Neto zajmovi Vrijednost	(14.672) 181.608	(4.082) 50.524		(221) 2.732	(349) 4.324	(30.241) 374.310	(49.566) 613.497	- 360
kolaterala	178.674	43.558		2.465	4	98.094	322.795	-
% pokrivenosti kolateralom	98,38	86,21		90,22	-	26,21	52,62	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Stupanj 3 – status neispunjenja obveza (rizična skupina B i C)

Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s umanjenjima vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, kao i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane je kako slijedi:

Grupa 2019.				Krediti komitentima			Financijska Krediti i imovina po potraživanja amortizirano od banaka		Potraživanja po
'000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekar ni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno		m trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.191.932	57.484	81.467	14.823	626.387	1.972.093	500	1.506	10.494
Ukupno očekivani gubici	(795.170)	(14.869)	(72.408)	(12.833)	(442.673)	(1.337.953)	(500)	(151)	(10.112)
Neto plasmani	396.762	42.615	9.059	1.990	183.714	634.140	-	1.355	382
Vrijednost kolaterala	663.196	52.362	35.601	-	135.235	886.394	-	-	-
% pokrivenos ti kolateralo
m	167,15	122,87	392,99	-	73,61	139,78	-	-	-

Grupa 2018. '000 kn				Krediti komitentima			Financijska Krediti i imovina po potraživanja amortizirano od banaka		Potraživanja po
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno		m trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.412.278	55.333	98.194	13.345	515.491	2.094.641	12.495	251.244	9.534
Ukupno očekivani gubici	(923.951)	(15.485)	(72.472)	(11.267)	(365.176)	(1.388.351)	(500)	(194.665)	(8.934)
Neto plasmani	488.327	39.848	25.722	2.078	150.315	706.290	11.995	56.579	600
Vrijednost kolaterala	633.144	45.194	43.474	-	130.639	852.451	-	-	-
% pokrivenos ti kolateralo
m	129,66	113,42	169,01	-	86,91	120,69	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(c) Stupanj 3 – status neispunjenja obveza (rizična skupina B i C)

Banka 2019.			Krediti komitentima	Krediti i potraživanja	Financijska imovina po amortiziran	Potraživanja po
'000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	od banaka	om trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.191.932	57.484	81.467	14.823	626.387	1.972.093	500	1.506	10.494
Ukupno očekivani gubici	(795.170)	(14.869)	(72.408)	(12.833)	(442.673)	(1.337.953)	(500)	(151)	(10.112)
Neto plasmani	396.762	42.615	9.059	1.990	183.714	634.140	-	1.355	382
Vrijednost kolaterala	663.196	52.362	35.601	-	135.235	886.394	-	-	-
% pokrivenosti
kolateralom	167,15	122,87	392,99	-	73,61	139,78	-	-	-

Banka 2018.	Krediti komitentima						Krediti i potraživanja	Financijsk a imovina po amortizira	Potraživanja po
'000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	od banaka	nom trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.317.859	49.212	98.194	13.345	487.910	1.966.520	12.495	251.244	9.534
Ukupno očekivani gubici	(886.895)	(14.014)	(72.472)	(11.267)	(340.838)	(1.325.486)	(500)	(194.665)	(8.934)
Neto plasmani Vrijednost	430.964	35.198	25.722	2.078	147.072	641.034	11.995	56.579	600
kolaterala	618.008	41.845	43.474	-	126.004	829.331	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	143,40	118,88	169,01	-	85,68	129,37	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(d) Obnovljeni i restrukturirani krediti komitentima

Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih aktivnosti. Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju, pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.

	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
Bruto krediti komitentima
Pravne osobe	619.551	536.856
Stanovništvo	113.931	95.176
Ukupno	733.482	632.032

2.1.5. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti

Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:

		Grupa
	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	2.152.138	2.090.576
Prerađivačka industrija	1.130.326	955.483
Građevinarstvo	1.104.932	1.006.687
Prijevoz i skladištenje	591.545	496.760
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	772.066	610.819
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	181.206	80.127
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	451.771	365.539
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	218.525	203.407
Informacije i komunikacije	190.984	199.562
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	296.928	145.569
Umjetnost, zabava i rekreacija	67.778	95.405
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	69.398	76.487
Ostalo	338.390	413.379
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.565.988	6.739.801
Bruto krediti stanovništvu	7.175.803	6.220.415
Pokriveni kolateralom	6.701.102	5.269.288
Obračunata kamata	43.340	69.173
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.450.675)	(1.500.315)
Ukupno	13.334.456	11.529.074

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.5. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti (nastavak)

		Banka
	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	2.152.138	2.090.576
Prerađivačka industrija	1.130.326	955.483
Građevinarstvo	1.104.932	1.006.687
Prijevoz i skladištenje	591.545	496.760
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	772.066	610.819
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	181.206	80.127
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	451.771	365.539
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	218.525	203.407
Informacije i komunikacije	190.984	199.562
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	296.928	145.569
Umjetnost, zabava i rekreacija	67.778	95.405
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	69.398	76.487
Ostalo	342.955	267.205
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.570.553	6.593.627
Krediti stanovništvu (bruto)	7.175.803	5.838.063
Pokriveni kolateralom	6.701.102	5.093.078
Obračunata kamata	43.340	65.247
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.450.675)	(1.434.685)
Ukupno	13.339.021	11.062.252

2.2. Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Banke i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije rizika likvidnosti kojima je Banka izložena su:

• rizik financiranja likvidnosti (rizik strukturne likvidnosti): rizik da Banka neće biti u stanju efikasno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat,
• rizik tržišne likvidnosti: rizik koji proizlazi iz nemogućnosti Banke da jednostavno napravi prijeboj pozicija ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni zbog tržišnog poremećaja ili nedovoljne dubine tržišta.

Banka upravlja rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:

• Politikom upravljanja rizicima,
• Pravilnikom o upravljanju likvidnosnim rizikom.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima obuhvaća:

• procjenu i mjerenje izloženosti riziku likvidnosti,
• postavljanje limita izloženosti riziku likvidnosti,
• izvještavanje i nadzor iskorištenosti limita,
• mehanizam raspodjele likvidnosnih troškova i koristi,
• kontrolnu funkciju.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:

• operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću,
• operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću,
• upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:

održavanjem, planiranjem i projekcijom koeficijenta pokrivenosti (LCR-a) unutar propisanog limita

Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti,
• održavanjem koeficijenta stabilnih izvora financiranja (NSFR) unutar propisanog limita
• diversifikacijom izvora financiranja.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Sektor upravljanja rizicima priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasivom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.

Banka mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja regulatorno izvješće o likvidnosnoj pokrivenosti. Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže: iznos likvidne imovine (C72), iznos potencijalnih odljeva (C73), iznos potencijalnih priljeva (C74) te izračun likvidnosne pokrivenosti (C76).

Banka jesve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2019. godine održavala u okvirima propisanih regulatornih limita. Banka održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.

Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.

Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.

Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u situaciji krize likvidnosti.

Banka propisuje i provodi izradu stress testova svoje likvidnosti. Sektor upravljanja rizicima provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Banku (unutarnje faktore) i tržišne faktore (vanjske faktore). Testovi otpornosti na stres provode se nad koeficijentom likvidnosne pokrivenosti.

Omjer neto stabilnih izvora financiranja, koji je indikator strukturne likvidnosti Banke, sa stanjem na dan 31.12.2019. iznosi 141.

Upravljanje dugoročnom likvidnošću ostvaruje se održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti, diversifikacijom izvora financiranja i praćenjem i izvještavanjem o stabilnim izvorima financiranja.

2.2.1. Analiza ročnosti

Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Banke i Grupe po preostalom ugovornom dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri Banke i Grupe da njome trguju, na dan 31. prosinca 2019. godine i 31. prosinca 2018. godine prikazano je u tablicama u nastavku.

Iako je u prvim analiziranim razdobljima iskazana značajna negativna ročna neusklađenost, Banka sukladno vlastitom povijesnom iskustvu i poznavanju komitenata ne očekuje odljev depozita u ugovornim rokovima.

Imovina koja nema dospijeće, a odnosi se na ulaganja u ovisna društva, nekretnine i opremu, ulaganja u nekretnine i nematerijalna imovinu, je prikazana u kategoriji dospijeća preko 3 godine. Dok je financijska imovina koja se odnosi na ulaganja u dionice i investicijske fondove, također bez dospijeća, prikazana u kategoriji dospijeća do 30 dana.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Grupa 2019. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	2.771.242	-	-	-	-	2.771.242
narodne banke	1.558.207	-	-	-	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	246.870	34	-	50	686	247.640
gubitka Financijska imovina po FV kroz	626.789	7.281	-	-	-	634.070
OSD	-	44.971	561.126	1.584.085	2.450.023	4.640.205
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku Krediti i i potraživanja od	2.361	-	1.939	-	-	4.300
komitenata	1.172.087	405.413	1.720.248	3.107.728	6.928.980	13.334.456
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	259.600	259.600
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	72.759	72.759
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna	-	-	-	-	110.130	110.130
imovina	-	-	-	-	3.839	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.558	-	-	2.558
Ostala imovina	106.975	2.231	5.223	25	-	114.454
UKUPNO IMOVINA	6.504.531	459.930	2.291.094	4.691.888	9.826.017	23.773.460
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	863	-	-	-	863
Depoziti banaka	11.211	5	-	-	-	11.216
Depoziti komitenata	14.204.916	1.346.117	2.979.481	1.163.494	357.316	20.051.324
Uzeti krediti	71.869	6.235	78.976	196.644	627.451	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	32.723	12.270	108.101	25.766	3.735	182.595
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	-	-
Obveza za porez na dobit	-	-	-	-	-	-
Ostale obveze	20.510	27.114	32.221	51.426	38.296	169.567
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.376.719	2.376.719
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	14.341.229	1.392.604	3.198.779	1.437.330	3.403.517	23.773.460
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(7.836.698)	(932.674)	(907.685)	3.254.558	6.422.500	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(7.836.698)	(8.769.372)	(9.677.057)	(6.422.500)	-	-
IZVANBILANCA	426.507	570.895	1.036.076	88.674	269.494	2.391.647
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	426.507	313.141	1.036.076	88.674	269.494	2.133.893

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2018. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	4.177.071	-	-	-	-	4.177.071
narodne banke	1.526.838	-	-	-	-	1.526.838
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	356.142	48.596	-	117	-	404.855
gubitka Financijska imovina po FV kroz	672.209	5.984	9.379	85.962	67.612	841.146
OSD Financijska ulaganja po	61.595	797.226	297.925	808.037	2.095.364	4.060.147
amortiziranom trošku Krediti i i potraživanja od	60.397	73	14.780	-	-	75.250
komitenata	1.313.939	341.730	1.457.338	2.801.539	5.614.528	11.529.074
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	146.182	146.182
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	55.278	55.278
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	115.633	115.633
Neto odgođena porezna imovina	-	-	-	-	-	-
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	994	-	-	994
Ostala imovina	112.693	47	7.275	4.702	5.029	129.746
UKUPNO IMOVINA	8.300.884	1.193.656	1.787.691	3.700.357	8.099.626	23.082.214
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	445	-	-	-	445
Depoziti banaka	38.620	13	25.659	-	-	64.292
Depoziti komitenata	12.541.503	1.528.270	4.503.243	1.260.944	245.088	20.079.048
Uzeti krediti	61.876	17.158	68.455	166.356	319.436	633.281
Neto odgođena porezna obveza	-	-	2.134	-	-	2.134
Rezervacije za obveze i troškove	47.926	14.811	34.700	7.045	3.199	107.681
Obveza za porez na dobit	-	-	35	-	-	35
Ostale obveze	137.871	17.317	14.891	3.326	6.130	179.533
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.015.763	2.015.763
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	12.827.796	1.578.014	4.649.117	1.437.671	2.589.616	23.082.214
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(4.526.912)	(384.358)	(2.861.426)	2.262.686	5.510.010	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(4.526.912)	(4.911.270)	(7.772.696)	(5.510.010)	-	-
IZVANBILANCA	606.326	402.618	905.879	118.806	143.576	2.177.206
Derivativi	-	99.683	-	-	-	99.683

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Banka 2019. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	2.771.207 1.558.207	- -	- -	- -	- -	2.771.207 1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	246.870 626.789	34 7.281	- -	50 -	686 -	247.640 634.070
Financijska imovina po FV kroz OSD Financijska ulaganja po amortiziranom	-	44.971	561.126	1.584.085	2.450.023	4.640.205
trošku	2.361	-	1.939	-	-	4.300
Krediti i i potraživanja od komitenata	1.172.136	405.511	1.720.696	3.109.657	6.931.021	13.339.021
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	5.490	5.490
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	259.531	259.531
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	64.899	64.899
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	109.096	109.096
Neto odgođena porezna imovina	-	-	-	-	3.839	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.514	-	-	2.514
Ostala imovina	105.980	2.070	5.088	-	-	113.138
UKUPNO IMOVINA	6.503.550	459.867	2.291.363	4.693.792	9.824.585	23.773.157
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	863	-	-	-	863
Depoziti banaka	11.211	5	-	-	-	11.216
Depoziti komitenata	14.213.085	1.346.118	2.979.481	1.163.494	357.316	20.059.494
Uzeti krediti	71.869	6.235	78.976	196.644	627.451	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	32.723	12.270	108.101	25.766	3.735	182.595
Ostale obveze	19.317	27.066	32.008	51.044	38.167	167.602
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.370.212	2.370.212
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	14.348.205	1.392.557	3.198.566	1.436.948	3.396.881	23.773.157
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(7.844.655)	(932.690)	(907.203)	3.256.844	6.427.704	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(7.844.655)	(8.777.345)	(9.684.548)	(6.427.704)	-	-
IZVANBILANCA	426.507	570.895	1.036.076	88.674	269.494	2.391.647
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	426.507	313.141	1.036.076	88.674	269.494	2.133.893

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Banka 2018. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	3.738.476	-	-	-	-	3.738.476
narodne banke	1.419.940	-	-	-	-	1.419.940
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	331.111 667.168	20.095 4.296	- -	117 -	- -	351.323 671.464
Financijska imovina po FV kroz OSD Financijska ulaganja po amortiziranom	50.025	767.557	297.925	808.037	1.419.275	3.342.819
trošku	60.399	73	14.780	-	-	75.250
Krediti i i potraživanja od komitenata	1.246.617	328.810	1.404.361	2.693.212	5.389.255	11.062.255
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	166.755	166.755
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	131.473	131.473
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	46.906	46.906
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	112.881	112.881
Neto odgođena porezna imovina	-	-	-	-	23	23
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	538	-	-	538
Ostala imovina	87.179	-	5.909	-	-	93.088
UKUPNO IMOVINA	7.620.915	1.120.831	1.723.513	3.501.366	7.266.568	21.233.193
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	445	-	-	-	445
Depoziti banaka	38.620	13	25.659	-	-	64.292
Depoziti komitenata	11.717.837	1.389.885	4.094.023	979.275	125.361	18.306.381
Uzeti krediti	61.876	17.158	68.455	166.356	319.436	633.281
Rezervacije za obveze i troškove	21.146	12.458	34.523	6.792	2.516	77.435
Ostale obveze	112.766	15.613	13.166	2.976	4.305	148.826
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.002.533	2.002.533
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	11.952.245	1.435.572	4.235.826	1.155.399	2.454.151	21.233.193
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(4.331.330)	(314.741)	(2.512.313)	2.345.967	4.812.417	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(4.331.330)	(4.646.071)	(7.158.384)	(4.812.417)	-	-
IZVANBILANCA	477.359	398.857	895.262	115.810	143.140	2.030.429
Derivativi	-	99.683	-	-	-	99.683
Klasične izvanbilančne stavke	477.359	299.174	895.262	115.810	143.140	1.930.746

2.3. Tržišni rizik

Izloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po tržišnoj (fer) vrijednosti:

• financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
• financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,
• pozicije iskazane u stranoj valuti (uključujući i pozicije koje se odnose na plasmane i obveze ugovorene s valutnom klauzulom).

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisanim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.

Upravljanje tržišnim rizicima Banke provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor upravljanja rizicima redovito revidira.

Sektor upravljanja rizicima dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima te iskorištenost limita izloženosti tržišnim rizicima.

U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Banka se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:

• kapitalni zahtjev izračunat standardnom metodom u skladu s UREDBOM (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
• rizičnu vrijednost (VaR) koja predstavlja maksimalni potencijalni gubitak koji bi Banka mogla pretrpjeti uslijed promjena faktora rizika na tržištu (kamatnih stopa, tečajeva i cijena dionica) za period držanja pozicije 10 dana uz statističku pouzdanost od 99%. VaR se izračunava na kraju dana i ne uključuje unutardnevne izloženosti proizašle iz promjena pozicija. Za izračun VaR-a koristi se baza od 250 povijesnih podataka,

Banka također koristi sljedeće interno propisane mjere kod mjerenja izloženosti pozicijskim rizicima dužničkih instrumenata:

• Duracija (mjera osjetljivosti cijene dužničkih vrijednosnih papira na promjenu kamatnih stopa),
• PV01 koja predstavlja smanjenje vrijednosti portfelja kod scenarija paralelnog porasta kamatnih stopa za 0,01%.

Sektor upravljanja rizicima izvještava dnevno o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima Upravu, Sektor financijskih tržišta, Sektor upravljanja financijama i Ured za upravljanje aktivom i pasivom te mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

a) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2019. godine te 31. prosinca 2018. godine.

2019.	Pozicija	VaR
	'000 kn
Rizik promjene tečaja	46.327	(231)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	515.940	(6.209)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	24.212	(1.393)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim
fondovima	71.867	(923)
Utjecaj korelacije	-	3.718
Tržišni rizik		(12.474)
2018.	Pozicija	VaR
	'000 kn
Rizik promjene tečaja	31.953	(374)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	516.054	(3.157)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	27.167	(1.436)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim
fondovima	105.515	(899)
Utjecaj korelacije	-	1.858
Tržišni rizik

b) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira.

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira u financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dužničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2019.	4.582.928	(42.344)
2018.	3.325.079	(19.519)
	Tržišna vrijednost	VaR
Vlasničke vrijednosnice	'000 kn	'000 kn
2019.	57.269	(10.286)

2.4. Kamatni rizik u knjizi banke

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje može imati negativan utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i neto kamatni prihod Banke zbog promjene kamatnih stopa na tržištu. Izloženost kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nastaje kao posljedica:

• neusklađenosti stavki aktive i pasive Banke i Grupe raspodijeljenih prema kriteriju mogućnosti promjene kamatnih stopa (eng. repricing gaps),
• različite prirode kamatnih stopa (referentnih kamatnih stopa) uz koje Banka ugovara plasmane, odnosno izvore financiranja.

Sukladno tome, kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje izložene su sve kamatno osjetljive stavke knjige Banke.

Banka upravljaj kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom o sustavu upravljanja Hrvatske narodne banke, Banka je dužna kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje propisano je:

• Politikom upravljanja rizicima te
• Pravilnikom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke.

Pravilnikom je definiran proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja o izloženosti Banke kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje Banka procjenjuje promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:

• Perspektiva ekonomske vrijednosti: potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti knjige Banke uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu,
• Perspektiva zarade: potencijalno smanjenje neto kamatnih prihoda uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu.

Perspektiva ekonomske vrijednosti kapitala

Prilikom procjene izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje iz perspektive ekonomske vrijednosti kapitala, Banka koristi 2 metode izračuna:

• pojednostavljeni izračun temeljen na standardnom kamatnom šoku od 200 bb kako je propisano Odlukom regulatora
• interni model koji se temelji na kamatnom šoku izračunatom kao 1. i 99. percentil jednodnevnih promjena kamatnih stopa tijekom razdoblja od 5 godina i skaliranih na godinu od 240 dana

Nadalje, Banka kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspoređuje u 15 vremenskih zona razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) te procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke uslijed simulirane promjene kamatnih stopa. Banka izračunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava takvog da ne bude veći od 15% (regulatorni omjer iznosi 20%). Promjena ekonomske vrijednosti knjige banke na 31. prosinac 2019. godine za Banku je iznosila 18.643 tisuća kuna ili 0,84% regulatornog kapitala.

2.4. Kamatni rizik u knjizi banke (nastavak)

Perspektiva zarade

Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade Banka primjenjuje simulaciju promjena kamatnih stopa promatrano za vremenski period od 12 mjeseci te potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata održava unutar limita od 12% ostvarenih neto prihoda od kamata za promatrano razdoblje (od početka godine) projiciranih na godišnju razinu. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2019. godine iznosi 24.398 tisuća kuna.

Isto tako, Banka jednom godišnje provodi stres test temeljen na značajnijem intenzitetu promjene kamatne stope.

Sektor upravljanja rizicima mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

2.5. Valutni rizik

Banka je izložena riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.

Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti.

Banka upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.

Banka je izložena riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca 2019. iznos aktive Grupe denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio je 7.288.931 tisuća kuna (2018.:6.910.807 tisuća kuna), dok je taj iznos kod Banke 7.288.931 tisuća kuna (2018.:5.766.307 tisuća kuna). Obveze Grupe denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile su 7.487.868 tisuća kuna (2018.:7.502.185 tisuća kuna), a iznos obveza Banke denominiranih u eurima ili valutama vezanim uz euro bio je 7.487.868 tisuća kuna (2018.: 6.386.735 tisuća kuna). Stoga bi pad tečaja kuna/euro za 1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat Grupe u iznosu od 1.989 tisuća kuna prihoda (2018: 5.914 tisuća kuna prihoda), dok bi taj iznos kod Banke iznosio 1.989 tisuća kuna prihoda (2018.: 6.204 tisuća kuna prihoda).

Iznosi ukupne imovine i obveza Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. godine u kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro), prikazani su u tablicama u nastavku.

Grupa 2019. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	1.425.166	-	1.095.682	250.394	2.771.242
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.558.207	-	0	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun	16	-	2.645	244.979	247.640
dobiti i gubitka	440.396	189.547	3.275	852	634.070
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	2.777.864	1.465.841	343.091	53.409	4.640.205
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	4.300	-	-	-	4.300
Krediti i i potraživanja od komitenata	9.096.151	3.853.167	330.472	54.666	13.334.456
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	259.600	-	-	-	259.600
Ulaganja u nekretnine	72.759	-	-	-	72.759
Nematerijalna imovina	110.130	-	-	-	110.130
Neto odgođena porezna imovina	3.839	-	-	-	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	2.558	-	-	-	2.558
Ostala imovina	109.240	-	5.211	3	114.454
UKUPNO IMOVINA	15.880.226	5.508.555	1.780.376	604.303	23.773.460
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka	49	-	-	814	863
Depoziti banaka	3.402	-	1.579	6.235	11.216
Depoziti komitenata	12.506.374	241.373	6.748.151	555.426	20.051.324
Uzeti krediti	496.118	368.797	116.260	-	981.175
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	-
Rezervacije za obveze i troškove	182.595	-	-	-	182.595
Obveza za porez na dobit	-	-	-	-	-
Ostale obveze	157.737	1	11.642	187	169.567
Ukupno kapital i rezerve	2.376.719	-	-	-	2.376.719
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	15.722.994	610.171	6.877.632	562.662	23.773.460
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	157.232	4.898.384	(5.097.256)	41.641	-

Grupa 2018.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn IMOVINA	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
Novac i računi kod banaka	3.013.711	-	893.759	269.601	4.177.071
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.526.838	-	-	-	1.526.838
Krediti i potraživanja od banaka	108.013	-	190.208	106.634	404.855
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	490.630	197.603	148.297	478	837.008
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.334.379	199.355	1.480.745	45.668	4.060.147
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	60.397	14.853	-	-	75.250
Krediti i i potraživanja od komitenata	7.702.447	3.357.354	407.880	65.531	11.533.212
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	146.182	-	-	-	146.182
Ulaganja u nekretnine	55.278	-	-	-	55.278
Nematerijalna imovina	115.633	-	-	-	115.633
Neto odgođena porezna imovina	-	-	-	-	-
Pretplaćeni porez na dobit	994	-	-	-	994
Ostala imovina	103.051	4.673	15.991	6.031	129.746
UKUPNO IMOVINA	15.677.553	3.773.838	3.136.880	493.943	23.082.212
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	445	445
Depoziti banaka	21.830	-	34.089	8.373	64.292
Depoziti komitenata	12.525.943	248.886	6.832.143	472.076	20.079.048
Uzeti krediti	254.759	341.363	37.159	-	633.281
Neto odgođena porezna obveza	2.134	-	-	-	2.134
Rezervacije za obveze i troškove	107.681	-	-	-	107.681
Obveza za porez na dobit	35	-	-	-	35
Ostale obveze	170.455	1.070	7.475	533	179.533
Ukupno kapital i rezerve	2.015.763	-	-	-	2.015.763
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	15.098.600	591.319	6.910.866	481.427	23.082.212
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	578.953	3.182.519	(3.773.986)	12.516	-

Banka
2019.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	1.425.131	-	1.095.682	250.394	2.771.207
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.558.207	-	-	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka	16	-	2.645	244.979	247.640
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	440.396	189.547	3.275	852	634.070
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.777.864	1.465.841	343.091	53.409	4.640.205
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	4.300	-	-	-	4.300
Krediti i potraživanja od komitenata	9.100.716	3.853.167	330.472	54.666	13.339.021
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	5.490	-	-	-	5.490
Nekretnine, postrojenja i oprema	259.531	-	-	-	259.531
Ulaganja u nekretnine	64.899	-	-	-	64.899
Nematerijalna imovina	109.096	-	-	-	109.096
Neto odgođena porezna imovina	3.839	-	-	-	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	2.514	-	-	-	2.514
Ostala imovina	107.924	-	5.211	3	113.139
UKUPNO IMOVINA	15.879.923	5.508.555	1.780.376	604.303	23.773.157
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	49	-	-	814	863
Depoziti banaka	3.402	-	1.579	6.235	11.216
Depoziti komitenata	12.514.478	241.373	6.748.216	555.427	20.059.494
Uzeti krediti	496.118	368.797	116.260	-	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	182.595	-	-	-	182.595
Ostale obveze	155.772	1	11.642	187	167.602
Ukupno kapital i rezerve	2.370.212	-	-	-	2.370.212
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	15.722.626 157.297	610.171 4.898.384	6.877.697 (5.097.321)	562.663 41.640	23.773.157 -

Banka		Kune s		Ostale
2018. u '000 kn	Kune	valutnom klauzulom	Euro	strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.823.232	-	676.999	238.245	3.738.476
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.419.940	-	-	-	1.419.940
Krediti i potraživanja od banaka	108.013	-	186.078	57.232	351.323
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	465.151	57.538	148.297	478	671.464
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.103.418	199.355	1.028.747	11.299	3.342.819
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	60.397	14.853	-	-	75.250
Krediti i potraživanja od komitenata	7.558.273	3.030.569	407.880	65.531	11.062.253
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	166.755	-	-	-	166.755
Nekretnine, postrojenja i oprema	131.473	-	-	-	131.473
Ulaganja u nekretnine	46.906	-	-	-	46.906
Nematerijalna imovina	112.881	-	-	-	112.881
Neto odgođena porezna imovina	23	-	-	-	23
Pretplaćeni porez na dobit	538	-	-	-	538
Ostala imovina	71.069	-	15.991	6.031	93.091
UKUPNO IMOVINA	15.088.070	3.302.315	2.463.992	378.816	21.233.193
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka	-	-	-	445	445
Depoziti banaka	21.830	-	34.089	8.373	64.292
Depoziti komitenata	11.989.845	18.694	5.947.955	349.887	18.306.381
Uzeti krediti	254.759	341.363	37.159	-	633.281
Rezervacije za obveze i troškove	77.435	-	-	-	77.435
Ostale obveze	140.818	-	7.475	533	148.826
Ukupno kapital i rezerve	2.002.533	-	-	-	2.002.533
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	14.487.220	360.057	6.026.678	359.238	21.233.193
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	600.850	2.942.258	(3.562.686)	19.578	-

2.6. Upravljanje operativnim rizikom

Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Banke. Primjereno upravljanje operativnim rizikom Banka osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgovornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz odgovarajuća tijela Banke i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.

Banka definira operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Banku ima gubitak, a uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima značajan gubitak zbog operativnog rizika.

S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Banka primjenjuje:

• prikupljanje i analizu unutarnjih podataka o događajima uslijed operativnog rizika,
• samoprocjenu rizika i kontrola,
• procjenu rizika informacijskog sustava i
• analizu utjecaja nedostupnosti ključnih poslovnih procesa na poslovanje.

Banka procjenjuje izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim značajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Banka ne obavljaje same već ih obavlja pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke.

Banka procjenjuje utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Banke obuhvaćajući pri tome izloženost svim značajnim rizicima.

Banka je u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke operativnom riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izloženošću operativnom riziku. Banka primjenjuje standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

2.7. Upravljanje kapitalom

Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane kategorije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izloženost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana, utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.

Banka kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni) kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapital

2.7.Upravljanje kapitalom (nastavak)

U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapitala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i operativnom riziku. Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31.12.2019. godine iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto te zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto. Uz navedeno, Banci je određen supervizorski zaštitni sloj kapitala u ukupnom iznosu od 3,62 posto. Prema tome, ukupni regulatorni zahtjevi na dan 31.12.2019. godine iznose 15,62%. U nastavku je naveden pregled kretanja regulatornog kapitala za Banku:

Banka	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
REGULATORNI KAPITAL (nerevidirani)
Osnovni kapital	2.209.224	1.777.233
Redovni osnovni kapital	2.209.224	1.777.233
Dopunski kapital	-	-
Ukupno regulatorni kapital	2.209.224	1.777.233
Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu	9.159.696	8.117.102
Izloženost valutnom i pozicijskom riziku	404.600	440.884
Izloženost operativnom riziku	1.389.243	1.394.551
Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju	804	349
Ukupno iznos izloženost riziku	10.954.343	9.952.886
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	20,17%	17,86%

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Grupa radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja

Grupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, procjenjuje se tromjesečno za velike izloženosti, odnosno mjesečno za portfelj izloženosti manjih od 700 tisuća kuna. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neiskorištenih kredita (prikazano u bilješkama 23. i 39.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja vrijednosti nije kreditni rizik. Politika umanjenja vrijednosti plasmana objašnjenja je u bilješci 2.1.3.

Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata, kao i rezerviranja za izvanbilančne izloženosti:

Grupa	Bilješke	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata	11	1.535.786	1.500.315
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	40.571	31.942
Ukupno		1.576.356	1.532.258
		2019.	2018.
Banka	Bilješke	'000 kn	'000 kn

		'000 kn	'000 kn
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata	11	1.535.786	1.434.685
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	40.571	29.897
Ukupno		1.576.356	1.464.582

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku

Grupa procjenjuje kreditnu sposobnost svojih dužnika, te sukladno tome procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti po bilančnim izloženostima i rezervacije za obveze koje se odnose na izvanbilančne potencijalne obveze, bilo da se radi o izloženostima koje su u statusu ispunjenja obveza, bilo da se radi o izloženostima koje su statusu neispunjenja obveza, pri čemu se u obzir uzima relevantna HNB regulativa koja propisuje kreditne gubitke, a koja se temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9.

Detaljni opis politike umanjenja vrijednosti prezentiran je u bilješci 2.1.3. Politika umanjenja vrijednosti plasmana.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjene imovine raspoređene u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:

Grupa	2019.	2018.
Bruto izloženost (u '000 kn)	1.984.593	2.486.805
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.348.715	1.652.813
Stopa umanjenja	67,96%	66,46%
Banka	2019.	2018.
Bruto izloženost (u '000 kn)	1.984.593	2.358.683
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.348.715	1.589.948
Stopa umanjenja	67,96%	67,41%

Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2019. godine, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjena vrijednosti za Banku i Grupu u iznosu od 19.846 tisuća kuna (2018.: Grupa 23.679 tisuća kuna; Banka.: 22.398 tisuća kuna).

Tržišna vrijednost nekretnina u zalogu

Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.4.(c)), krediti i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigovodstvenom vrijednošću od 1.884.115 tisuća kuna (2018.: 2.094.641 286 tisuća kuna) klasificiranih od strane Grupe, odnosno 1.884.115 tisuća kuna (2017.: 1.966.520 tisuća kuna) klasificiranih od strane Banke, kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekretninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a.

Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine

Nadalje, kao što je objavljeno u bilješci 15., ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2019. uključuju nekretnine, postrojenja i opremu bruto knjigovodstvene vrijednosti od 236.693 tisuća kuna koji predstavljaju imovinu stečenu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenjitelja, te se eventualni gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka. Dobici u računu dobiti i gubitka povrh prethodno priznatih umanjenja vrijednosti se iskazuju po prestanku priznavanja. Grupa je u promatranom razdoblju priznala gubitak od umanjenja vrijednosti po predmetnim nekretninama u iznosu 9.073 tisuća kuna (2018.: 18.591 tisuće kuna). Neto knjigovodstvena vrijednost preuzete imovine unutar Ulaganja u nekretnine Grupe na dan 31. prosinca 2019.

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine (nastavak)

godine iznosi 68.415 tisuća kuna (2018.: 55.278 tisuća kuna), odnosno 60.555 tisuća kuna (2018.: 46.906 tisuća kuna) kod Banke.

Banka i Grupa aktivno prodaju nekretnine preuzete za nenaplaćena potraživanja (klasificirano kao ulaganja u nekretnine) te su u 2019. godini prodale objekte i zemljišta u ukupnom neto iznosu 54 tisuće kuna (2018.: 16.268 tisuća kuna). Banka i Grupa tijekom izvještajnog razdoblja iskazale su gubitke po predmetnim nekretninama u iznosu od 9.073 tisuća kuna (2018.: 18.591 tisuća kuna).

Nastavno na prodaju nekretnina Banka je tijekom izvještajnog razdoblja ostvarila 1.019 tisuća kuna prihoda od prodaje preuzete materijalne imovine (2018.: 2.058 tisuća kuna prihoda), dok je Grupa ostvarila 1.719 tisuća kuna prihoda (2018.: 2.058 tisuća kuna prihoda).

Informacije o nekretninama preuzetim u zamjenu za nenaplaćena potraživanja Banke i Grupe, koja su klasificirana unutar Ulaganja u nekretnine, te o hijerarhiji mjera fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. godine dane su u bilješci 15. Ulaganja u nekretnine.

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine Banke utvrđena je temeljem procjene vrijednosti iz druge polovice 2019. godine, uz primjenu diskontnog faktora utrživosti. Procjene vrijednosti nekretnina u 2019. godini obavilo je društvo M7 Real Estate Hrvatska d.o.o.. Procjenitelji društva M7 Real Estate Hrvatska d.o.o. su prilikom procjene nekretnina djelovali kao neovisni sudski vještaci, koji posjeduju potrebne stručne kvalifikacije i novije iskustvo u procjeni fer vrijednosti nekretnina, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine na relevantnim lokacijama. Fer vrijednost procjenjuje se sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se osim navedenih akata u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene tržišne vrijednosti i utrživosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Fer vrijednost derivativa

Fer vrijednost OTC derivativa koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj ostvarenoj cijeni na burzi. Ukoliko se derivativnim instrumentima ne trguje na uređenim tržištima, Banka određuje vrijednost ugovora primjenom interno razvijenih modela za procjenu fer vrijednosti.

Fer vrijednost trezorskih zapisa

Grupa određuje fer vrijednost trezorskih zapisa koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske primjenom internog modela koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i zadnje raspoložive aukcijske cijene sličnih instrumenata. Na dan 31. prosinca 2019. godine Grupa i Banka nije imala trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (2018.: 148.297 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz svobuhvatnu dobit na dan 31. prosinca 2019. godine iznosila je za Banku i Grupu 129.998 tisuća kuna (Banka 2018.: 791.477 tisuću kuna, Grupa 2018.: 821.146 tisuća kuna).

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Banke i Grupe

Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.

Oporezivanje

Banka i Grupa priznaju obveze poreza na dobit sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezna prijava podložna je pregledu i odobrenju od strane Porezne uprave koja ima pravo izvršiti naknadnu provjeru knjigovodstvenih evidencija poreznih obveznika.

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Grupe. Primarni format poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Grupa ne raspoređuje administrativne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.

Poslovni segmenti

Grupa ima sljedeće poslovne segmente:

Poslovanje s pravnim osobama uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s pravnim osobama, Poslovanje s pravnim osobama dijeli se na dva podsegmenta: - poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom - poslovanje s malim i srednjim poduzećima Poslovanje s građanstvom uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje, izravno (kartično) poslovanje, ostale transakcije s građanstvom te neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke Financijska tržišta operacije financiranja Grupe te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom kroz uzete kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama, korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu. Također uključuje aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i

brokerske usluge. Grupa ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata u ovim financijskim izvještajima. Interne transferne cijene su alat koji Grupa koristi u upravljačkom izvještavanju.

Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.

Tijekom 2019. godine poslovi kartičnog i izravnog bankarstva izdvojeni su iz Sektora poslovanja sa stanovništvom u Sektor direktnih kanala.

Grupa						2019. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od naknada i	153.905	288.633	102.928	-	(10)	545.456
provizija Prihod od trgovanja i	66.470	94.405	3.966	27.387	17.298	209.527
ulaganja	-	-	94.130	-	10.313	104.443
Ostali prihod	3.893	603	240	-	25.105	29.840
Prihod iz poslovanja	224.267	383.642	201.264	27.387	52.706	889.266
Opći i administrativni troškovi Amortizacija	(33.220) -	(177.763) -	(6.756) -	(123.349) -	(126.536) (78.050)	(467.625) (78.050)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove Troškovi	(132.581) -	(18.919) -	(74) -	- -	(11.344) (81.995)	(162.918) (81.995)
poslovanja	(165.801)	(196.682)	(6.830)	(123.349)	(297.925)	(790.588)
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit	58.466 -	186.960 -	194.433 -	(95.962) -	(245.219) 48.238	98.678 48.238
Dobit za godinu	58.466	186.960	194.433	(95.962)	(196.980)	146.917
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	6.895.684 -	7.605.050 -	8.864.337 -	292 -	4.832 403.265	23.370.195 403.265
Ukupna imovina	6.895.684	7.605.050	8.864.337	292	408.097	23.773.460
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i	9.086.229	11.419.428	412.014	25.235	3.687	20.946.593
obveze Ukupno	-	-	-	-	2.826.866	2.826.866
kapital i rezerve i obveze	9.086.229	11.419.428	412.014	25.235	2.830.553	23.773.460

2018.

					'000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata	200.918	240.609	94.214	2.990	538.731
Neto prihod od naknada i provizija	60.310	121.249	4.435	25.922	211.916
Prihod od trgovanja i ulaganja	-	-	51.050	(4.755)	46.295
Ostali prihod	6.682	964	(2.827)	7.480	12.299
Prihod iz poslovanja	267.910	362.822	146.871	31.636	809.239
Opći i administrativni troškovi	(30.558)	(210.034)	(7.269)	(207.066)	(454.927)
Amortizacija	-	-	-	(46.620)	(46.620)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	(57.738)	(52.604)	158	(12.464)	(122.648)
Rezerviranja za obveze i troškove	-	-	-	2.854	2.854
Troškovi poslovanja	(88.296)	(262.638)	(7.111)	(263.296)	(621.340)
Dobit prije oporezivanja					187.899
Porez na dobit	-	-	-	(31.952)	(31.952)
Dobit za godinu	-	-	-	(31.952)	155.947
Imovina segmenta	5.992.545	6.235.149	10.727.143	(199.495)	22.755.342
Neraspoređena imovina	-	-	-	326.870	326.870
Ukupna imovina	5.992.545	6.235.149	10.727.143	127.375	23.082.212
Obveze segmenta	9.154.341	11.235.407	454.470	67.644	20.911.862
Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	-	-	-	2.170.350	2.170.350
Ukupno kapital i rezerve i obveze	9.154.341	11.235.407	454.470	2.237.994	23.082.212

Banka						2019. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	152.704	288.313	94.957	-	(5)	535.969
naknada i provizija Prihod od	66.319	91.553	3.966	27.387	10.417	199.642
trgovanja i ulaganja	-	-	93.488	-	-	93.488
Ostali prihod	3.893	603	240	-	13	4.748
Prihod iz poslovanja	222.915	380.469	192.651	27.387	10.425	833.847
Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti	(33.220) -	(177.763) -	(6.756) -	(123.349) -	(93.942) (75.880)	(435.031) (75.880)
zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove	(132.581)	(18.919)	(74)	-	(11.536) (64.758)	(163.110) (64.758)
Troškovi poslovanja	(165.801)	(196.682)	(6.830)	(123.349)	(246.115)	(738.778)
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit	57.114	183.787	185.820	(95.962)	(235.690) 48.704	95.069 48.704
Dobit za godinu	57.114	183.787	185.820	(95.962)	(186.986)	143.773
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	6.907.122 -	7.605.050 -	8.857.429 -	292 -	- 403.264	23.369.893 403.264
Ukupna imovina	6.907.122	7.605.050	8.857.429	292	403.264	23.773.157
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	9.086.229 -	11.419.428 -	420.184 -	25.235 -	- 2.822.081	20.951.076 2.822.081
Ukupno kapital i rezerve i obveze	9.086.229	11.419.428	420.184	25.235	2.822.081	23.773.157

2018.

					'000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata	198.614	239.069	76.703	-	514.386
Neto prihod od naknada i provizija	60.310	112.994	4.435	14.376	192.115
Prihod od trgovanja i ulaganja	-	-	48.505	-	48.505
Ostali prihod	6.682	964	(2.827)	-	4.819
Prihod iz poslovanja	265.606	353.027	126.816	14.376	759.825
Opći i administrativni troškovi	(30.558)	(210.034)	(7.269)	(163.857)	(411.718)
Amortizacija		-	-	(45.271)	(45.271)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	(57.738)	(52.604)	158	(18.591)	(128.775)
Rezerviranja za obveze i troškove		-	-	11.251	11.251
Troškovi poslovanja	(88.296)	(262.638)	(7.111)	(216.469)	(574.514)
Dobit prije oporezivanja	-	-	-	-	185.311
Porez na dobit	-	-	-	(33.452)	(33.452)
Dobit za godinu	-	-	-	(33.452)	151.859
Imovina segmenta	5.844.431	5.854.263	9.214.304	-	20.912.998
Neraspoređena imovina	-	-	-	320.195	320.195
Ukupna imovina	5.844.431	5.854.263	9.214.304	320.195	21.233.193
Obveze segmenta	9.020.976	9.549.635	477.313	-	19.047.924
Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	-	-	-	2.185.269	2.185.269
Ukupno kapital i rezerve i obveze	9.020.976	9.549.635	477.313	2.185.269	21.233.193

5. NOVAC I RAČUNI KOD BANAKA

Grupa			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Grupi	292.010	551.255	843.265	232.372	123.034	355.406
Kod drugih osoba	118.558	-	118.558	152.957	81	153.038
Čekovi u postupku naplate	-	4	4	-	11	11
	410.568	551.259	961.827	385.329	123.126	508.455
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	35	659	694	34	65.093	65.127
Računi kod stranih banaka	-	794.157	794.157	-	833.041	833.041
Transakcijski račun kod HNB-a	999.201	15.362	1.014.563	2.080.002	690.446	2.770.448
	999.236	810.179	1.809.415	2.080.036	1.588.580	3.668.616
Ukupno	1.409.804	1.361.438	2.771.242	2.465.365	1.711.706	4.177.071

Banka			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Banci	292.010	551.255	843.265	217.325	121.505	338.830
Kod drugih osoba	118.558	-	118.558	136.766	-	136.766
Čekovi u postupku naplate	-	4	4	-	11	11
	410.568	551.259	961.827	354.091	121.516	475.607
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	-	659	659	-	3.889	3.889
Računi kod stranih banaka	-	794.157	794.157	-	789.839	789.839
Transakcijski račun kod HNB-a	999.201	15.362	1.014.563	1.898.870	570.271	2.469.141
	999.201	810.179	1.809.380	1.898.870	1.363.999	3.262.869
Ukupno	1.409.769	1.361.438	2.771.207	2.252.961	1.485.515	3.738.476

6. OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

Grupa			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Obvezna pričuva	1.558.207	-	1.558.207	1.526.838	-	1.526.838
Ukupno	1.558.207	-	1.558.207	1.526.838	-	1.526.838
Banka			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Obvezna pričuva	1.558.207	-	1.558.207	1.419.940	-	1.419.940
Ukupno	1.558.207	-	1.558.207	1.419.940	-	1.419.940

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavlja iznose koji se održavaju kod HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.

Stopa obvezne pričuve iznosi 12 posto kunskih i deviznih depozita, kredita i izdanih dužničkih vrijednosnica (31. prosinca 2018.: 12,0%).

Stopa izdvajanja obračunatog potrebnog minimalnog kunskog dijela obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2019. iznosila je 70 (2018.: 70%), dok se preostalih 30 (2018.: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja.

Odlukom Savjeta HNB-a (u primjeni od 13. siječnja 2016.) ukinuta je obveza izdvajanja deviznog dijela pričuve.

Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

7. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA

		Grupa	Banka
	2019.	2018.	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Kratkoročni plasmani bankama u zemlji	-	209.643	-	205.439
Kratkoročni plasmani kod stranih banaka	234.756	187.956	234.756	135.284
Ukupno kratkoročni plasmani i krediti kod banaka	234.756	397.599	234.756	340.723
Jamstveni depoziti kod stranih banaka	12.833	12.495	12.833	12.495
Ukupno dugoročni plasmani i krediti kod banaka	12.833	12.495	12.833	12.495
Kratkoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji Dugoročni plasmani nebankovnim financijskim	500	500	500	500
institucijama u zemlji	736	117	736	117
Ukupno plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	1.236	617	1.236	617
Posebna rezerviranja za plasmane kod nebankovnih financijskih institucija	(1.220)	(5.952)	(1.220)	(2.607)
Obračunata nedospjela kamata	34	96	34	95
Ukupno potraživanja za kamatu	34	96	34	95
Ukupno	247.640	404.855	247.640	351.323

Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	5.952	500	2.607	500
Efekt primjene MSFI 9	-	2.865	-	2.865
Efekt migracije JABA-e Povećanje/(smanjenje) umanjenja po zajmovima i	(3.345)	-	-	-
potraživanjima od banaka	(1.387)	2.587	(1.387)	(758)
Stanje na dan 31. prosinca	1.220	5.952	1.220	2.607

Svi plasmani i zajmovi drugim banaka od Grupe i Banke nalaze se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva, osim potraživanja prema Bankama u iznosu od 500 tisuća kuna koji se nalazi u Stupnju 3 te je u prethodnim razdobljima provedeno stopostotno umanjenje vrijednosti.

8. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa		Banka
	2019.	2018.	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Instrumenti koji se drže radi trgovanja
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	-	148.297	-	148.297
Obveznice Ministarstva financija	511.840	526.742	511.840	363.940
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	511.840	675.039	511.840	512.237
Ulaganja u investicijske fondove, kotiraju na aktivnim tržištima	71.867	105.515	71.867	105.515
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na
aktivnim tržištima	24.212	27.246	24.212	27.167
	607.919	807.800	607.919	644.919
Fer vrijednost terminskih ugovora	852	480	852	480
Krediti i potraživanja od komitenata
- pravnih osoba	6.676	10.701	6.676	6.563
- stanovništvo	13.085	14.781	13.085	14.781
	19.760	25.482	19.760	21.344
Obračunata dospjela kamata	(891)	(854)	(891)	(855)
Obračunata nedospjela kamata	6.429	8.237	6.429	5.575
Ukupno	634.070	841.146	634.070	671.464

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

		Grupa		Banka
	2019.	2018.	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	4.318.350	2.847.000	4.318.350	2.172.313
Korporativne obveznice	89.617	150.104	89.617	150.104
Vrijednosnice stranih država	0	185.120	-	185.120
Dužničke vrijednosnice, koje ne kotiraju na aktivnim tržištima	4.407.967	3.182.224	4.407.967	2.507.537
Trezorski zapisi Ministarstva financija	129.998	821.146	129.998	791.477
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	21.284	10.696	21.284	9.434
	21.284	10.696	21.284	9.434
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	54.427	14.118	54.427	13.977
- nebankovnih financijskih institucija Rezervacije za umanjenje vrijednosti po vlasničkim	3.352	2.141	3.352	2.141
vrijednosnicama	(21.793)	(7.853)	(21.793)	(7.853)
	35.986	8.406	35.986	8.265
Obračunata nedospjela kamata	44.971	37.675	44.971	26.106
Ukupno	4.640.205	4.060.147	4.640.205	3.342.819

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (NASTAVAK)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Grupa	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	2019. '000 kn Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	2018. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje gubitka od umanjenja vrijednosti	7.853 -	- -	7.853 -	7.853 -	- -	7.853 -
Donos JABAe	13.940	-	13.940	-	-	-
Na dan 31. prosinca	21.793	-	21.793	7.853	-	7.853

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Banka	Očekivani	Očekivani gubici na skupnoj	2019. '000 kn	Očekivani	Očekivani gubici na skupnoj	2018. '000 kn
	gubici	osnovi	Ukupno	gubici	osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje gubitka od umanjenja vrijednosti	7.853 -	- -	7.853 -	7.853 -	- -	7.853 -
Donos JABAe	13.940	-	13.940	-	-	-
Na dan 31.
prosinca	21.793	-	21.793	7.853	-	7.853

Sva financijska imovina Grupe i Banke koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nalazi se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva.

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Obveznice Ministarstva financija	-	14.780	-	14.780
Korporativne obveznice	1.500	2.100	1.500	2.100
Mjenice	3.103	252.963	3.103	252.963
	4.603	269.843	4.603	269.843
Obračunata nedospjela kamata	(1)	72	(1)	72
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(302)	(194.665)	(302)	(194.665)
Ukupno	4.300	75.250	4.300	75.250

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijskih ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku

Grupa i Banka		Očekivani	2019. '000 kn		Očekivani	2018. '000 kn
	Očekivani gubici	gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	194.665	-	194.665	191.532	-	191.532
Efekt primjene MSFI 9 Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	-	-	-	25	-	25
vrijednosti	-	-	-	5.132	-	5.132
Efekt pripajanja JABA-e	28.829	-	28.829	-	-	-
Otpisi i ostalo	(223.193)	-	(223.193)	(2.024)	-	(2.024)
Na dan 31. prosinca	302	-	302	194.665	-	194.665

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (NASTAVAK)

Grupa i Banka

HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	18.672	-	286.029	304.702
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(16.008)	432	(80.780)	(96.356)
Prijenosi između stupnjeva	-	-	-	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	-	-	-	-
Otpisani iznosi	-	-	(255.982)	(255.982)
Donos iz JABA-e 1. travnja 2019.	-	-	52.239	52.239
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	2.665	432	1.506	4.603
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2019.	(143)	-	(229.307)	(229.450)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	38	(47)	29.209	29.200
Prijenosi između supnjeva	-	-	-	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	-	-	-	-
Otpisani iznosi	-	-	229.097	229.097
Donos JABA-e 1. travnja 2019.	-	-	(29.150)	(29.150)
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2019.	(105)	(47)	(151)	(303)

Grupa i Banka

HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	14.989	-	248.961	263.950
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	3.684	-	37.068	40.751
Prijenosi između stupnjeva	-	-	-	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	-	-	-	-
Otpisani iznosi	-	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	18.672	-	286.029	304.702
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2018.	(25)	-	(191.356)	(191.381)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(117)	-	(37.952)	(38.069)
Prijenosi između supnjeva	-	-	-	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	-	-	-	-
Otpisani iznosi	-	-	-	-
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2018.	(143)	-	(229.307)	(229.450)

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Kratkoročni krediti
Pravnim osobama	1.533.789	1.528.850	1.534.384	1.460.626
Stanovništvu	966.005	893.634	966.005	842.477
Ukupno kratkoročni krediti	2.499.794	2.422.484	2.500.389	2.303.103
Dugoročni krediti
Pravnim osobama	6.032.199	5.210.952	6.036.169	5.133.000
Stanovništvu	6.209.798	5.326.781	6.209.798	4.995.586
Ukupno dugoročni krediti	12.241.997	10.537.733	12.245.967	10.128.587
Ukupno bruto krediti	14.741.791	12.960.217	14.746.356	12.431.691
Obračunata dospjela kamata	6.971	32.939	6.971	29.576
Obračunata nedospjela kamata	36.369	36.232	36.369	35.671
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.252.528)	(1.355.161)	(1.252.528)	(1.295.944)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi za očekivane/ identificirane gubitke	(198.147)	(145.154)	(198.147)	(138.740)
Ukupno	13.334.456	11.529.072	13.339.021	11.062.253
Postotni udio rezervacija za umanjenje vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima	9,84%	11,58%	9,84%	11,54%

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:

Grupa			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.355.161	145.154	1.500.315	1.263.301	118.980	1.382.281
Efekt primjene MSFI 9 Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	-	-	-	-	25.301	25.301
vrijednosti	74.068	54.468	128.536	146.755	874	147.629
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	(1.309)	(680)	(1.989)	(2.699)	-	(2.699)
Efekt pripajanja JABAe	(30.354)	(746)	(31.100)	-	-	-
Efekt pripajanja HPBSŠ	2.184	(49)	2.135	-	-	-
Otpisi	(147.222)	-	(147.222)	(52.196)	-	(52.196)
Ostalo	-	-	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca	1.252.528	198.147	1.450.675	1.355.161	145.154	1.500.315

Analiza očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu u 2018. godini je, kako slijedi:

Grupa
HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2018. Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena	9.509.379	1.209.574	2.380.176	13.099.129
ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	476.192	-	(6.068)	470.124
Prijenos u stupanj 1	137.648	(102.643)	(35.005)	-
Prijenos u stupanj 2	(194.507)	210.911	(16.404)	-
Prijenos u stupanj 3	(56.690)	(106.266)	162.955	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(7.611)	(281)	4.694	(3.197)
Naplaćeno	416.410	(534.090)	(304.892)	(422.571)
Otpisani iznosi	-	-	(52.196)	(52.196)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	10.280.821	677.206	2.133.261	13.091.288
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja
2018. Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(79.057) (23.910)	(75.697) (476)	(1.428.088) (18.151)	(1.582.842) (42.537)
Prijenos u stupanj 1	962	(821)	(142)	-
Prijenos u stupanj 2	(17.418)	18.119	(702)	-
Prijenos u stupanj 3	(10.546)	(28.376)	38.922	-
Naplaćeno	34.873	36.978	(60.886)	10.965
Otpisani iznosi	-	-	52.196	52.196
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	(95.095)	(50.272)	(1.416.850)	(1.562.217)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Grupu kako slijedi: HRK'000 POCI

Neto stanje na dan 1. siječnja 2018.	217.237
Nastala ili kupljena nova imovina - isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(46.959)
Naplaćeno	-
Otpisani iznosi	-
Neto stanje na dan 31. prosinca 2018.	170.278

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti (nastavak)

Banka			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.295.944	138.740	1.434.684	1.263.046	117.385	1.380.431
Efekt primjene MSFI 9 Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	-	-	-	-	26.402	26.402
vrijednosti	72.196	54.468	126.664	87.794	(5.047)	82.747
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	(1.309)	(680)	(1.989)	(2.699)	-	(2.699)
Efekt pripajanja JABAe	31.623	4.493	36.116	-	-	-
Efekt pripajanja HPBSŠ	1.296	1.126	2.422	-	-	-
Otpisi	(147.222)	-	(147.222)	(52.196)	-	(52.196)
Ostalo	-	-	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca	1.252.528	198.147	1.450.675	1.295.944	138.740	1.434.684

Analiza očekivanih kreditnih gubitaka za Banku u 2018. godini je, kako slijedi:

Banka HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	9.040.780	1.200.526	2.174.121	12.415.427
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	408.258	-	(6.250)	402.007
Prijenos u stupanj 1	134.271	(99.485)	(34.786)	-
Prijenos u stupanj 2	(187.790)	203.700	(15.910)	-
Prijenos u stupanj 3	(53.800)	(105.055)	158.854	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(7.611)	8	4.747	(2.855)
Naplaćeno	540.755	(530.421)	(215.684)	(205.350)
Otpisani iznosi	-	-	(52.196)	(52.196)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	9.874.862	669.274	2.012.896	12.557.032
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2018.	(70.128)	(74.819)	(1.324.730)	(1.469.677)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(4.632)	-	(7.581)	(12.213)
Prijenos u stupanj 1	1.519	(1.403)	(117)	-
Prijenos u stupanj 2	(17.179)	17.839	(661)	-
Prijenos u stupanj 3	(10.198)	(28.137)	38.335	-
Naplaćeno	11.713	36.978	(113.780)	(65.089)
Otpisani iznosi	-	-	52.196	52.196
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	(88.904)	(49.541)	(1.356.337)	(1.494.782)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Grupu i Banku kako slijedi: HRK'000 POCI

Neto stanje na dan 1. siječnja 2018.	115.222
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(4.162)
Naplaćeno	-
Otpisani iznosi	-
Neto stanje na dan 31. prosinca 2018.	111.060

Analiza očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2019. godini je, kako slijedi:

Grupa i Banka HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	9.874.865	669.274	2.012.896	12.557.035
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	2.445.038	85.034	(181.819)	2.348.254
Prijenos u stupanj 1	240.520	(223.742)	(16.779)	-
Prijenos u stupanj 2	(381.887)	396.728	(14.841)	-
Prijenos u stupanj 3	(65.486)	(140.692)	206.178	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(10.674)	22	(5.105)	(15.756)
Naplaćeno	(317.731)	(74.638)	59.317	(333.053)
Otpisani iznosi	-	-	(151.445)	(151.445)
Donos iz JABE 1. travnja 2019.	219.912	1.667	62.792	284.371
Donos iz Stambene štedionice 1.prosinca.2019.	180.895	3.607	899	185.401
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	12.185.453	717.261	1.972.093	14.874.808
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2019.	(88.904)	(49.541)	(1.356.337)	(1.494.782)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(23.887)	(44.312)	37.341	(30.859)
Prijenos u stupanj 1
	(3.482)	3.109	374	-
Prijenos u stupanj 2	46.036	(46.918)	882	-
Prijenos u stupanj 3
Naplaćeno	11.478 (64.815)	13.813 57.990	(25.291) (114.037)	- (120.862)
Otpisani iznosi	-	-	151.445	151.445
Donos iz JABE 1. travnja 2019.	(5.543)	(743)	(31.986)	(38.272)
Donos iz Stambene štedionice 1.prosinca.2019.	(1.820)	(293)	(343)	(2.456)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Banku kako slijedi: HRK'000 POCI

Neto stanje na dan 1. siječnja 2019.	111.060
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(1.838)
Naplaćeno	(22.233)
Otpisani iznosi	(27.102)
Donos JABA-e 1.travnja 2019.	35.766
Neto stanje na dan 31. prosinca 2019.	95.653

Razlika u stanju na poziciji krediti i potraživanja od komitenata između Grupe i Banke u 2019. godini, odnosi se na interno odobren kredit članici Grupe HPB nekretninama u iznosu 4.565 tisuće kuna i nalazi se u stupnju 1 te nije bilo prijenosa između stupnjeva.

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

a) Imovinu namijenjenu prodaji čini:

	Industrija	Država	Vlasništvo na dan 31. prosinca 2019.
Drvna Industrija Spačva d.d.	Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata	Hrvatska	18,95

Grupa namjerava svoja ulaganja u navedena društva nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik udjela. Navedena ulaganja su trenutno dostupna za prodaju te je Banka sukladno strategiji poduzela aktivne mjere kako bi je prodala u vremenskom periodu koji je uobičajen za slične transakcije.

U izvještajnom razdoblju nije bilo vrijednosnog usklađenja imovine namijenjene prodaji (2018.: -).

b) Ulaganje u imovinu namijenjenu prodaji po vrstama imovine je kako slijedi:

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Vlasnički udjeli – neto	20.000	20.000	20.000	20.000
Ukupno na dan 31. prosinca	20.000	20.000	20.000	20.000

c) U 2019. godini nije bilo promjena u kretanju po imovini namijenjenoj prodaji.

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

a) Ovisna društva Banke su:

			Vlasništvo na dan 31.
	Industrija Upravljanje investicijskim	Država	prosinca 2019.
HPB Invest d.o.o.	fondovima	Hrvatska	100%
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100%

b) Ulaganja u ovisna društva koja se u potpunosti konsolidiraju u financijskim izvještajima Grupe su kako slijedi:

	2019. '000 kn	2018. '000 kn
HPB Invest d.o.o.	5.000	5.000
HPB Nekretnine d.o.o.	490	490
HPB Stambena štedionica d.d.	-	40.000
JABA – Jadranska banka d.d.	-	121.265
Ukupno	5.490	166.755

Sljedeća tablica prikazuje zbirne financijske podatke o ovisnim društvima:

	2019.* u '000 kn	2018. u '000 kn
Kratkotrajna imovina	10.316	856.030
Dugotrajna imovina	8.988	1.204.428
Kratkotrajne obveze	(2.853)	(1.478.555)
Dugotrajne obveze	(4.481)	(406.921)
Neto imovina, knjigovodstvena vrijednost ovisnih društava	11.970	174.983
Udjel u prihodima i dobiti ovisnih društava	100%	100%
Prihod	71.812	74.978
Neto dobit	3.144	(8.967)

* Podaci o imovini, obvezama i neto imovini uključuju HPB Invest i HPB Nekretnine, dok podatak o prihodima i neto dobit uključuje i Jadransku banku d.d. te HPB Stambenu štedionicu do trenutka pripajanja.

c) Kretanje po ulaganju u ovisna društva bilo je kako slijedi:

Na dan 14. srpnja 2018. godini Banka je stekla 100% udjela u Jadranskoj banci d.d., kao što je već opisano u bilješci 1 (2017.: nije bilo promjena knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u ovisna društva). Ukupni troškovi stjecanja iznose 122.750 tisuće kuna, koji se sastoje od osnovne naknade za stjecanje uplaćene u novcu u iznosu od 12.750 tisuća kuna, te dokapitalizacije u iznosu od 110.000 tisuća kuna. Tijekom 2019.godine izvršena je uplata preostalih 1.485 tisuća kuna naknade za stjecanje. Preuzimanje Jadranske banke značajno doprinosi povećanju prisutnosti na području srednje Dalmacije, a čije će pripajanje završiti tijekom prve polovice 2019. godine. Na ovaj način, HPB osim organski, svoju bazu klijenata širi i akvizicijskim rastom.

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (NASTAVAK)

d) Stečena imovina i preuzete obveze na datum preuzimanja

Tijekom prošle godine, odnosno na dan 14. srpnja 2018. godini Banka je stekla 100% udjela u Jadranskoj banci d.d. Ukupni troškovi stjecanja iznose 122.750 tisuće kuna, koji se sastoje od osnovne naknade za stjecanje uplaćene u novcu u iznosu od 12.750 tisuća kuna, te dokapitalizacije u iznosu od 110.000 tisuća kuna. Tijekom 2019. godine izvršena je uplata preostalih 1.485 tisuća kuna naknade za stjecanje.

Novac i sredstva kod HNB-a 244.110 Potraživanja od drugih financijskih institucija Financijska imovina po amortiziranom trošku 568.486 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 809.325 Ostala imovina 8.310 Nekretnine i oprema 18.813 Nematerijalna imovina 8.231 Ukupna imovina 1.657.359 Obveze prema klijentima 1.439.555	- 83
Ostala pozajmljena sredstva	-
Rezerviranja 49.174
Ostale obveze 8.482
Ukupno obveze 1.497.211
Neto imovina i obveze 160.148

Rezultat Jadranske banke d.d. uključen je u rezultat grupe do datuma pripajanja te gubitak za taj period (01.01.- 31.03.2019.) iznosi 3,3 milijuna kuna.

Na dan 02. prosinca 2019. godine Banka je također pripojila HPB Stambenu Štedionicu d.d. po knjigovodstvenoj vrijednosti. Neto imovina koja je pripojena banci je kao u nastavku:

	30.11.2019.
Novac i potraživanja od banaka	69.242
Plasmani i zajmovi drugim bankama	-
Plasmani stanovništvu	182.945
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	111.412
Nekretnine, postrojenja i oprema	75
Nematerijalna imovina	236
Neto odgođena porezna imovina	154
Pretplaćeni porez na dobit	479
Ostala imovina	627
Ukupna imovina	365.169
Depoziti komitenata	318.121
Rezervacije za obveze i troškove	4
Ostale obveze	3.479
Ukupno obveze	321.604
Neto imovina i obveze	43.564

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE

Grupa					IFRS 16
2019.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	Računala , oprema i motorna vozila	Ukupno
Troš2.1.4ak nabave
Stanje na dan 1. siječnja 2019. Povećanje migracija	196.852	262.027	3.169	97.146	21.193	580.387
JABA	21.876	14.313	4.914	-	- -	41.102
Povećanje migracija HPBSŠ	-	529	-	-	- -	529
Povećanje /Revalorizacija Povećanja/Revalorizac	-	27	(4.914)	27	-	(4.860)
ija JABA	5.912	-	(4.717)	0	-	1.195
Povećanja	-	(136)	30.510	3.197	4.573	38.144
Otpisi i ostala smanjenja	(16)	(44.551)	-	(2)	(16)	(44.585)
Prijenos u upotrebu	10.670	21.710	(32.380)	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	235.293	253.919	(3.418)	100.368	25.750	611.912
Akumulirana amortizacija Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(84.380)	(231.485)	-	-	-	(315.865)
Trošak amortizacije	(3.415)	(15.161)	-	(17.657)	(4.457)	(40.690)
Povećanja/Migracija JABA	(16.260)	(13.398)	-	-	-	(29.659)
Povećanja/Migracija HPBSŠ	-	(455)	-	-	-	(455)
Otpisi	(6)	34.363	-	-	-	34.357
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	(104.061)	(226.136)	-	(17.657)	(4.457)	(352.312)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	112.472	30.542	3.169	97.146	21.193	264.522
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	131.232	27.782	(3.418)	82.711	21.293	259.600

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (NASTAVAK)

Grupa	Zgrade i	Računala, oprema i motorna	Imovina u
2018.	zemljišta '000 kn	vozila '000 kn	pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2018. Prva konsolidacija imovine Jadranske	168.741	273.446	2.801	444.988
banke d.d. Šibenik	31.836	25.413	10	57.260
Ukidanje gubitka od umanjenja	-	-	306	306
Revalorizacija zgrada i zemljišta	34	-	-	34
Povećanja	5.912	216	11.868	17.996
Otpisi	(11.327)	(47.089)	-	(58.416)
Prijenos u upotrebu	1.656	10.041	(11.816)	(119)
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	196.852	262.027	3.169	462.048
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2018. Prva konsolidacija imovine Jadranske
banke d.d. Šibenik	(66.496)	(242.660)	-	(309.157)
Trošak amortizacije	(20.556)	(22.084)	-	(42.640)
Revalorizacija zgrada i zemljišta	(3.743)	(14.574)	-	(18.317)
Otpisi	6.415	47.833	-	54.248
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	(84.380)	(231.485)	-	(315.866)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	102.245	30.785	2.801	135.831
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	112.472	30.542	3.169	146.182

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2019. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 1.123 tisuća kuna (2018.: 3.169 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Grupe na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 45.941 tisuća kuna (2018.: 45.941 tisuća kuna).

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (NASTAVAK)

Banka					IFRS 16
2019.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Ukupno
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	169.263	239.354	2.936	97.146	21.193	529.892
Ukidanje gubitka od umanjenja	-	-	-	-	-	-
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-	-	-
Povećanje migracija JABA	21.876	14.313	4.914	-	-	41.102
Povećanje migracija HPBSŠ	-	529	-	-	-	529
Povećanje /Revalorizacija	-	-	(4.914)	-	-	(4.914)
Povećanja/Revalorizacija JABA	5.912	-		-	-	5.912
Povećanja	-	-	30.510	3.333	4.573	38.416
Otpisi i ostala smanjenja	-	(40.625)		-	-	(40.625)
Prijenos u upotrebu	10.670	21.710	(32.380)	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	207.720	235.282	1.065	100.479	25.766	570.312
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(68.505)	(211.575)	-	-	-	(280.080)
Trošak amortizacije	(3.501)	(15.587)	-	(17.657)	(4.457)	(41.202)
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-	-	-
Povećanja/Migracija JABA	(16.260)	(13.398)	-	-	-	(29.659)
Povećanja/Migracija HPBSŠ	-	(455)	-	-	-	(455)
Otpisi	-	40.615	-	-	-	40.615
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	(88.267)	(200.400)	-	(17.657)	(4.457)	(310.781)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	100.758	27.780	2.936	97.146	21.193	249.812
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	119.453	34.882	1.065	82.822	21.309	259.531

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (NASTAVAK)

Banka		Računala,
	Zgrade i zemljišta '000 kn	oprema i motorna vozila '000 kn	Imovina u pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Nabavna ili procijenjena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	168.688	272.879	2.701	444.268
Ukidanje gubitka od umanjenja	-	-	-	-
Povećanja	-	-	11.868	11.868
Otpisi i ostala smanjenja	-	(43.565)	-	(43.565)
Prijenos u upotrebu	1.656	10.041	(11.697)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	170.344	239.355	2.872	412.571
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	(66.455)	(242.237)	-	(308.692)
Trošak amortizacije	(3.068)	(12.882)	-	(15.950)
Otpisi	-	43.544	-	43.544
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	(69.523)	(211.575)	-	(281.098)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	102.233	30.642	2.701	135.576
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	100.821	27.780	2.872	131.473

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2019. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 1.065 tisuće kuna (2018.: 2.872 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Banke na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 45.941 tisuća kuna (2018.: 45.941 tisuća kuna).

Na nekretninama u vlasništvu Banke nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.

Imovina s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 104.130 tisuća kuna (na datum početnog priznavanja ugovora o najmu iznosila je 118.339 tisuća kuna). Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

15. ULAGANJA U NEKRETNINE

Grupa		2019.	2018.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		170.299	196.005
Povećanja		22.667	10.129
Otkaz financijskog leasinga	18	-	400
Prodaja		55.017	(36.235)
Stanje na kraju razdoblja		247.983	170.299
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja		(2.918)	(2.694)
Trošak amortizacije za razdoblje (ovisno društvo)		(512)	(224)
Stanje na kraju razdoblja		(3.430)	(2.918)
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(112.103)	(113.479)
Umanjenje vrijednosti		(11.536)	(18.591)
Prodaja		(48.155)	19.967
Stanje na kraju razdoblja	18	(171.794)	(112.103)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		55.278	79.832
Stanje na kraju razdoblja		72.759	55.278
Banka		2019.	2018.
		'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		159.009	184.227
Povećanja (uključuje pripajanje JABA-e)*		22.667	10.617
Otkaz financijskog leasinga		-	400
Prodaja		55.017	(36.235)
Stanje na kraju razdoblja		236.693	159.009
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(112.103)	(113.479)
Umanjenje vrijednosti		(11.536)	(18.591)
Prodaja		(48.155)	19.967
Stanje na kraju razdoblja		(171.794)	(112.103)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		46.906	70.748
Stanje na kraju razdoblja		64.899	46.906

*Povećanja uključuju imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja od pripajanja Jadranske banke d.d., kako je opisano u bilješci 18. Ostala imovina. Ukupna neto knjigovodstvena vrijednost pripojene imovine je 4.703 tisuće kuna.

15. ULAGANJA U NEKRETNINE (NASTAVAK)

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja klasificirana kao ulaganja u nekretnine na dan 31.12.2019. ima bruto knjigovodstvenu vrijednost 236.693 tisuća kuna. Usklađenje vrijednosti temeljem procjene vrijednosti uz primjenu diskontnog faktora utrživosti koje se odnosi na ulaganje u nekretnine iznosi 176.139 (2018.: 112.102 tisuća kuna), pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 60.555 tisuća kuna (2018: 46.906 tisuća kuna).

Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. je kako slijedi:

31.12.2019.: Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2019.
- zemljišta	-	-	40.320	40.320
- zgrade	-	-	30.701	30.701
- oprema	-	-	1.737	1.737
UKUPNO	-	-	72.759	72.759
31.12.2018.:				Fer vrijednost na
Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	dan 31.12.2018.
		-
- zemljišta	-		21.648	21.648
- zgrade	-	-	31.028	31.028
- oprema	- -	- -	2.602	2.602
UKUPNO			55.278	55.278
31.12.2019.:				Fer vrijednost na
Banka	1. razina	2. razina	3. razina	dan 31.12.2019.
			39.655	39.655
- zemljišta	-	-	23.506	23.506
- zgrade	-	-	1.737	1.737
- oprema	- -	- -	64.899	64.899
UKUPNO
31.12.2018.:				Fer vrijednost na
Banka	1. razina	2. razina	3. razina	dan 31.12.2018.
- zemljišta	-	-	20.304	20.304
- zgrade	-	-	24.000	24.000
- oprema	-	-	2.602	2.602
UKUPNO	-	-	46.906	46.906

Opis vrednovanja ulaganja u nekretnine prikazan je u bilješci 3. Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA

Grupa	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence i brend	Imovina u pripremi	Ukupno
2019.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	265.288	92.466	70.767	28.975	457.496
Povećanja	9.094	-	-	31.711	40.805
Povećanja/Migracija Jaba	18.426	4.359	-	7.534	30.319
Povećanja/Migracija HPBSŠ	384	112	-	236	732
Prijenos u upotrebu	15.189	10.255	12.705	(50.230)	(12.080)
Otpisi	399	(11.125)	-	69	(10.657)
Stanje na dan 31. prosinca	308.780	96.067	83.472	18.297	506.616
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(217.782)	(61.325)	(62.757)	-	(341.864)
Trošak amortizacije	(31.412)	(5.842)	(5.359)	-	(42.613)
Povećanje Jaba	(18.273)	(4.121)	-	-	(22.394)
Povećanje HPBSŠ	(384)	(112)	-	-	(496)
Otpisi	(279)	11.161	-	-	10.882
Stanje na dan 31. prosinca	(268.130)	(60.240)	(68.116)	-	(396.486)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	47.506	31.141	8.010	28.975	115.632
Stanje na dan 31. prosinca	40.650	35.827	15.356	18.297	110.130

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (NASTAVAK)

Grupa	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence i brend	Imovina u pripremi	Ukupno
2018.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja Prva konsolidacija imovine	252.739	83.476	71.100	15.220	422.535
Jadranske banke d.d. Šibenik	18.819	5.969	-	145	24.933
Povećanja	370	384	484	31.534	32.773
Prijenos u upotrebu	4.486	13.070	382	(17.924)	14
Otpisi	(11.126)	(10.433)	(1.199)	-	(22.758)
Stanje na dan 31. prosinca	265.288	92.466	70.767	28.975	457.496
Akumulirana amortizacija Stanje na dan 1. siječnja	(189.414)	(62.233)	(60.027)	-	(311.674)
Prva konsolidacija imovine
Jadranske banke d.d. Šibenik	(14.615)	(4.540)	-	-	(19.155)
Trošak amortizacije	(24.964)	(3.869)	(3.929)	-	(32.762)
Otpisi	11.211	9.317	1.199	-	21.728
Stanje na dan 31. prosinca	(217.782)	(61.325)	(62.757)	-	(341.863)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	63.325	21.243	11.073	15.220	110.861
Stanje na dan 31. prosinca	47.506	31.141	8.011	28.975	115.633

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2019. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 18.297 tisuća kuna (2018.: 28.975 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Grupe.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (NASTAVAK)

Banka		Ulaganja na		Imovina u
2019.	Software '000 kn	tuđoj imovini '000 kn	Licence '000 kn	pripremi '000 kn	Ukupno '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	244.975	87.118	70.283	28.653	431.028
Povećanja	-	-	-	34.907	34.907
Povećanja/Migracija Jaba	18.426	4.359	-	7.534	30.319
Povećanja/Migracija HPBSŠ	384	112	-	236	732
Prijenos u upotrebu	15.189	10.255	12.705	(50.244)	(12.094)
Otpisi	(222)	(11.161)	-	-	(11.382)
Stanje na dan 31. prosinca	278.752	90.683	82.988	21.087	473.510
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(198.634)	(57.072)	(62.442)	-	(318.147)
Trošak amortizacije	(23.193)	(6.208)	(5.359)	-	(34.759)
Povećanja/Migracija Jaba	(18.273)	(4.121)	-	-	(22.394)
Povećanja/Migracija HPBSŠ	(384)	(112)	-	-	(496)
Otpisi	222	11.161	-	-	11.382
Stanje na dan 31. prosinca	(240.262)	(56.352)	(67.801)	-	(364.414)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	46.342	30.046	7.841	28.652	112.881
Stanje na dan 31. prosinca	38.491	34.331	15.188	21.087	109.096

Banka		Ulaganja na		Imovina u
	Software	tuđoj imovini	Licence	pripremi	Ukupno
2018.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	251.701	83.365	71.100	14.980	421.146
Povećanja	-	-	-	31.610	31.610
Prijenos u upotrebu	4.486	13.070	382	(17.938)	-
Otpisi	(11.212)	(9.317)	(1.199)	-	(21.728)
Stanje na dan 31. prosinca	244.975	87.118	70.283	28.652	431.028
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(188.334)	(62.119)	(60.029)	-	(310.482)
Trošak amortizacije	(21.511)	(4.270)	(3.612)	-	(29.393)
Otpisi	11.212	9.317	1.199	-	21.728
Stanje na dan 31. prosinca	(198.633)	(57.072)	(62.442)	-	(318.147)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	63.367	21.246	11.071	14.980	110.664
Stanje na dan 31. prosinca	46.342	30.046	7.841	28.652	112.881

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2019. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 21.087 tisuća kuna (2018.: 28.652 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Banke.

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE

a) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Grupa)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2019. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa		Prihod/ (rashod) u računu dobiti			Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
2019.	2019. '000 kn	i gubitka '000 kn	Pripajanje JABA	Pripajanje HPBSŠ	dobit '000 kn	2018. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.950	(562)	(23)	208	-	5.625
Troškovi restrukturiranja	-	-	(2.971)	-	-	2.971
Ostale rezervacije	1.907	-	1.907	(298)	-	3
Financijska imovina Odgođena porezna imovina	13.556	(1.975)	-	-	-	15.531
- IFRS 16	329	329	-	-	-	-
Priznati porezni gubitak	53.798	52.532	-	-	-	1.266
Odgođena porezna obveza
Materijalna imovina	-	-	1.064	-	-	(1.064)
Nematerijalna imovina	-	-	30	-	-	(30)
Uzeti krediti Odgođena porezna obveza -	(587)	35	-	-	-	(622)
pripajanje HPBSŠ	-	55	-	3	-	-
Revalorizacijska rezerva	(145)	-		-	13	(158)
Rezerva za fer vrijednost Plaćeni troškovi budućeg	(69.968)	-	4.297	-	(48.670)	(25.595)
razdoblja Neto odgođena porezna	-	-	-	-	-	(61)
imovina	3.839	50.413	4.304	(87)	(48.657)	(2.134)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2018. godini

prikazane su kako slijedi:

			Prihod kroz
		Prihod/ (rashod)	ostalu
Grupa	2018.	u računu dobiti i gubitka	sveobuhvatnu dobit	2017.
2018.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	5.625	(1.765)	-	7.390
Troškovi restrukturiranja	2.971	2.971	-	-
Ostale rezervacije	3	-	-	3
Financijska imovina	15.531	1.362	-	14.169
Priznati porezni gubitak	1.266	(33.334)	-	34.600
Odgođena porezna obveza
Materijalna imovina	(1.064)	(1.064)	-	-
Nematerijalna imovina	(30)	(30)	-	-
Uzeti krediti	(622)	139	-	(761)
Revalorizacijska rezerva	(158)	-	13	(171)
Rezerva za fer vrijednost	(25.595)	-	(4.810)	(20.785)
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	(61)	19	-	(80)
Neto odgođena porezna imovina	(2.134)	(31.702)	(4.797)	34.365

17. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA (NASTAVAK)

b) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Banka)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2019. godini prikazane su kako slijedi

Banka		Prihod/ (rashod) u računu dobiti			Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
2019.	2019. '000 kn	i gubitka '000 kn	Pripajanje JABA	Pripajanje HPBSŠ	dobit '000 kn	2018. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.950	(562)	-	208	-	5.304
Ostale rezervacije	1.907	-	1.907	-	-	-
Financijska imovina Odgođena porezna imovina	13.556	(1.975)	-	-	-	15.531
- IFRS 16	329	329	-	-	-	-
Priznati porezni gubitak	53.798	52.532	-	-	-	1.266
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti Odgođena porezna obveza -	(587)	35	-	-	-	(622)
pripajanje HPBSŠ	-	55	-	(55)	-	-
Revalorizacijska rezerva	(145)	-	-	-	13	(158)
Rezerva za fer vrijednost	(69.968)	-	-	-	(48.670)	(21.298)
Neto odgođena porezna imovina	3.839	50.413	1.907	153	(48.657)	23

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2018. godini prikazane su kako slijedi:

Banka		Prihod/ (rashod) u računu dobiti i	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
2018.	2018. '000 kn	gubitka '000 kn	dobit '000 kn	2017. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	5.304	(1.618)	-	6.922
Ostale rezervacije	-	-	-	-
Financijska imovina	15.531	1.362	-	14.169
Priznati porezni gubitak	1.266	(33.334)	-	34.600
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(622)	139	-	(761)
Revalorizacijska rezerva	(158)	-	13	(171)
Rezerva za fer vrijednost	(21.298)	-	(513)	(20.785)
Neto odgođena porezna imovina	23	(33.451)	(500)	33.974

18. OSTALA IMOVINA

		Grupa		Banka
u '000 kn	31.12.2019.	31.12.2018.	31.12.2019.	31.12.2018.
Potraživanja po naknadama	23.341	22.292	22.406	21.027
Imovina preuzeta za nenaplaćena potraživanja**	-	98.397	-	-
Instrumenti u postupku naplate*	31.286	53.101	31.286	53.099
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	12.483	11.810	12.339	11.398
Ostala potraživanja	70.314	59.857	70.079	22.267
Ukupna ostala imovina - bruto	137.424	245.456	136.110	107.791
Gubitak od umanjenja vrijednosti	(22.971)	(115.711)	(22.971)	(14.699)
Ukupno ostala imovina	114.453	129.746	113.139	93.092
Obustavljeni dijelovi poslovanja	-	-	-	-
Ukupno	114.453	129.746	113.139	93.092

*Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu za kupoprodaju efektive u iznosu 20.842 tisuća kuna (2017.: 17.884 tisuća kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).

** Banka je ispravila prikaz imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja za 2018. godinu koja se odnose na imovinu Grupe, odnosno imovinu Jadranske banke d.d.. U 2018. godini je navedena imovina prikazana na neto osnovi, a ispravkom je prikazano na bruto principu. Neto knjigovodstvena vrijednost od 4.703 tisuće kuna ostaje nepromijenjena.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:

	Grupa			Banka
	2019.	2018.	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	115.710	13.390	14.699	13.390
(Smanjenje)/ povećanje umanjenja
vrijednosti	4.996	(2.153)	4.988	(2.153)
Prva konsolidacija imovine Jadranske banke
d.d. Šibenik	-	101.012	-	-
Reklasifikacija preuzete imovine iz JABA-e u
bilješku 15. Ulaganja u nekretnine	(93.694)	-	-	-
Efekt pripajanja JABA-e	-	-	7.269
Efekt pripajanja HPBSŠ	-	-	56	-
Tečajne razlike	220	(131)	220	(131)
Iskorištena umanjenja i ostalo	(4.262)	3.593	(4.262)	3.593
Stanje na dan 31. prosinca	22.971	115.710	22.971	14.699

Banka je kod pripajanja JABA-e tijekom 2019. godine reklasificirala imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja kao Ulaganja u nekretnine sukladno računovodstvenim politikama i zahtjevima MSFI-eva. Neto knjigovodstvenoa vrijednost imovine reklasificirane u bilješku 15. iznosi 4.703 tisuće kuna (ispravak vrijednosti predmetne imovine iznosi 93.694 tisuće kuna).

19. FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Negativna fer vrijednost terminskih valutnih ugovora	814	445	814	445
Negativna fer vrijednost "swap" - ova	49	-	49	-
Stanje na dan 31. prosinca	863	445	863	445

20. DEPOZITI BANAKA

Grupa			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju	3.396	7.815	11.211	4.318	34.302	38.620
Oročeni depoziti	-	-	-	17.500	8.159	25.659
Obveze po kamatama - nedospjele	5	-	5	12	1	13
UKUPNO	3.401	7.815	11.216	21.830	42.462	64.292
Banka			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju	3.396	7.815	11.211	4.318	34.302	38.620
Oročeni depoziti	-	-	-	17.500	8.159	25.659
Obveze po kamatama - nedospjele	5	-	5	12	1	13
UKUPNO	3.401	7.815	11.216	21.830	42.462	64.292

21. DEPOZITI KOMITENATA

Grupa			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	4.135.922	2.200.298	6.336.221	3.419.188	1.755.437	5.174.625
Pravne osobe	4.118.385	547.616	4.666.001	3.973.104	641.083	4.614.187
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	6.673	5.284	11.957	8.784	5.246	14.030
Pravne osobe	1.527.646	989.083	2.516.729	1.633.255	409.781	2.043.036
	9.788.626	3.742.281	13.530.907	9.034.331	2.811.547	11.845.878
Oročeni depoziti
Stanovništvo	2.092.790	3.033.031	5.125.821	2.340.781	3.717.244	6.058.025
Pravne osobe	858.298	522.561	1.380.859	1.405.358	737.331	2.142.689
	2.951.087	3.555.593	6.506.680	3.746.139	4.454.575	8.200.714
Obveze po kamatama - dospjele	-	-	-	54	20	74
Obveze po kamatama - nedospjele	8.035	5.702	13.737	19.411	12.971	32.382
Ukupno tekući računi i depoziti komitenata	12.747.748	7.303.576	20.051.324	12.799.935	7.279.114	20.079.048

Banka			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	4.135.922	2.200.298	6.336.221	3.164.893	1.354.589	4.519.482
Pravne osobe	4.126.489	547.682	4.674.171	3.879.819	658.559	4.538.378
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	6.673	5.284	11.957	8.783	5.245	14.028
Pravne osobe	1.527.646	989.083	2.516.729	1.633.255	407.160	2.040.415
	9.796.730	3.742.347	13.539.077	8.686.750	2.425.552	11.112.302
Oročeni depoziti
Stanovništvo	2.092.790	3.033.031	5.125.821	1.903.242	3.124.627	5.027.869
Pravne osobe	858.298	522.561	1.380.859	1.400.868	734.826	2.135.694
	2.951.087	3.555.593	6.506.680	3.304.110	3.859.453	7.163.563
Obveze po kamatama - dospjele	-	-	-	-	-	-
Obveze po kamatama - nedospjele	8.035	5.702	13.737	17.679	12.836	30.515
Ukupno tekući računi i depoziti komitenata	12.755.852	7.303.642	20.059.494	12.008.539	6.297.842	18.306.381

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po nalogu suda.

22. UZETI KREDITI

Grupa			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Kratkorocni krediti od domacih banaka i HBOR-a	-	-	-	3.207	-	3.207
Dugoročni zajmovi od banaka	-	116.198	116.198	-	37.088	37.088
Dugorocni kediti HBOR-a -kune i valutna klauzula	758.458	-	758.458	592.583	-	592.583
Ostale dugorocne obveze - leasing	13.505	92.454	105.959	-	-	-
Dospjele kamate	2	-	2	77	-	77
Nedospjele kamate	496	62	558	255	71	326
Ukupno	772.461	208.714	981.175	596.122	37.159	633.281
Banka			2019. '000 kn			2018. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Kratkorocni krediti od domacih banaka i HBOR-a	-	-	-	3.207	-	3.207
Dugoročni zajmovi od banaka	-	116.198	116.198	-	37.088	37.088
Dugorocni kediti HBOR-a -kune i valutna klauzula	758.458	-	758.458	592.583	-	592.583
Ostale dugorocne obveze - leasing	13.505	92.454	105.959	-	-	-
Dospjele kamate	2	-	2	77	-	77
Nedospjele kamate	496	62	558	255	71	326
Ukupno	772.461	208.714	981.175	596.122	37.159	633.281

Banka je primijenila modificirani retrospektivni pristup te, sukladno odredbama MSFI 16 i računovodstvenim politikama, kao najmoprimac koristi izuzetke u priznavanju za najam imovine "male vrijednosti" (EFTPOS uređaji) te kratkoročni najam, odnosno najam s periodom od 12 mjeseci ili kraćim.

Banka je tijekom razdoblja najma u 2019. godini priznala kao rashod na proporcionalnoj osnovi 1.178 tisuća kuna za najmove imovine male vrijednosti odnosno 724 tisuća kuna za kratkoročne najmove.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Prosječna ponderirana inkrementalna stopa zaduživanja na datum inicijalne primjene MSFI 16 iznosi 5,02 posto.

Promjene po obvezama po najmovima

		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	118.339	-
Novi ugovori	7.910	-
Plaćanja po najmovima	20.493	-
Tečajne razlike	203	-
Stanje na dan 31. prosinca	105.959	-

Buduća minimalna plaćanja po najmovima

		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn
do jedne godine	22.008	-
od jedne do pet godina	57.833	-
preko pet godina	26.118	-
ukupno	105.959	-

23. REZERVACIJE ZA OBVEZE I TROŠKOVE

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Rezervacije za sudske sporove	116.488	61.370	116.488	41.316
Rezervacije za potencijalne obveze	2.293	3.307	2.293	3.255
Rezervacije za ostale obveze	25.537	13.522	25.537	6.222
Rezervacije za izvanbilančne izloženosti	38.278	28.636	38.278	26.642
Ostale rezervacije	-	846	-	-
Ukupno	182.595	107.681	182.595	77.435

Promjene u rezervacijama za obveze i troškove

Promjene na rezervacijama za obveze i troškove prikazane su u nastavku:

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Stanje 1. siječnja	107.681	73.427	77.435	72.955
Donos rezervacija konsolidacijom JABA-e Povećanje/(smanjenje) rezerviranja u računu	-	16.531	-	-
dobiti i gubitka	76.320	2.241	64.758	(11.251)
Efekt pripajanja JABA-e	-	-	39.727	-
Efekt pripajanja HPBSŠ	-	-	1.900	-
Rezervacije iskorištene tijekom godine	-	(4.800)	-	(4.551)
Ostalo	(1.405)	20.282	(1.225)	20.282
Stanje 31. prosinca	182.595	107.681	182.595	77.435

24. OSTALE OBVEZE

		Grupa		Banka
	2019.	2018.	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Obveze prema dobavljačima Obveze za plaće, obustave iz plaća,	9.871	13.348	9.369	11.467
poreze i doprinose Obveze za mirovine, otpremnine	19.133	16.137	18.640	13.678
i ostale obveze	8.752	15.167	8.752	7.472
Obveze za naknade	6.930	7.548	6.517	7.444
Sredstva u postupku plaćanja	56.609	66.520	56.609	56.312
Odgođeni prihod budućeg razdoblja	5.475	6.534	5.475	5.093
Ostale obveze	58.081	54.279	57.523	47.360
Rezerviranje za nagrade zaposlenicima	4.716		4.716	-
Ukupno aktivni dijelovi poslovanja	169.567	179.533	167.602	148.826
Obustavljeni dijelovi poslovanja		-	-	-
Ukupno	169.567	179.533	167.602	148.826

25. KAPITAL I REZERVE

a) Dionički kapital i rezerve za vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2019., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital matičnog društva Grupe iznosio je 1.214.755 tisuća kuna (2018. 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2018.: 2.024.625) odobrenih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2019. Banka je imala 795 vlastitih dionica (2018.: 795) u ukupnom iznosu od 477 tisuće kuna (2018.: 477 tisuća kuna). Rezerva za vlastite dionice na dan 31.12.2019. iznosi 4.477 tisuća kuna (2018.: 4.477 tisuća kuna).

Struktura vlasništva je sljedeća:

		2019.		2018.
	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %
Republika Hrvatska (Ministarstvo državne imovine)	515.421	42,43%	515.421	42,43%
Hrvatska pošta d.d.	144.966	11,93%	144.966	11,93%
DAB	109.091	8,98%	109.091	8,98%
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo državne imovine)	106.387	8,76%	106.387	8,76%
Fond NEK	28.727	2,36%	28.727	2,36%
Ostali	310.183	25,54%	310.183	25,54%
Ukupno	1.214.775	100,00%	1.214.775	100,00%

25. KAPITAL I REZERVE (NASTAVAK)

b) Kapitalni dobitak

Kapitalni dobitak predstavlja višak uplaćenog iznosa u odnosu na nominalnu vrijednost dionica pri izdavanju novih dionica. Banka na dan 31.12.2019. nije imala kapitalnog dobitaka od emisije novih dionica (2018.: 0).

c) Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjene za pripadajući porez.

Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2019. i 2018. godine je kako slijedi:

Grupa	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
Primjena MSFI 9	-	7.373
Stanje na 01. siječnja	100.548	101.630
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	265.899	8.784
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u račun dobiti i gubitka	(3.118)	(5.056)
Odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(48.671)	(4.810)
Ostale promjene	-	-
Stanje na 31. prosinca	314.658	100.548
Banka	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Primjena MSFI 9	-	7.373
Stanje na 01. siječnja	96.935	101.630
Neto nerealizirana dobit od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	234.071	874
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u račun dobiti i gubitka	(3.118)	(5.056)
Odgođeni porez koji se odnosi na dobit ostvarenu revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(48.671)	(513)
Ostale promjene	39.528	-
Stanje na 31. prosinca	318.746	96.935

25.KAPITAL I REZERVE (NASTAVAK)

d) Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 659 tisuća kuna (2018.:719 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Banke. U 2019. godini smanjenje na revalorizacijskoj rezervi iznosi 60 tisuća kuna (2018.: smanjenje 60 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja 2019. i 2018. godine je kako slijedi:

Grupa i Banka	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	719	779
Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine	(73)	(73)
Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu	13	13
Stanje na 31. prosinca	659	719

e) Predložena dividenda

Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2019. godini nije bilo isplate dividendi (2018.: nije bilo isplate dividendi).

f) Zakonske i ostale rezerve

Banka je dužna formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu 5% dioničkog kapitala.

Stanje zakonskih rezervi iznosi 23.718 tisuća kuna za Grupu i Banku (2018: 15.991 tisuća kuna Banka; 16.125 tisuća kuna Grupa), prethodno rasporedu rezultata ostvarenog u 2019. godini koji je izvještajno iskazan u poziciji zadržane dobiti.

Ostale rezerve za Banku i Grupu na dan 31. prosinca 2019. iznose 511.366 tisuća kuna (2018.: 443.030 kuna).

g) Zadržana dobit

Glavna skupština Banke je u lipnju 2019. godine donijela Odluku da se dio dobiti iz 2018. godine u iznosu 75.929 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi (2018.: 7.917 tisuća kuna).

Smanjenje zadržane dobiti u 2018. godini proizlazi iz prve primjene Međunarodnog računovodstvenog standarda 9, što se odnosi na umanjenja vrijednosti koja su iskazana na teret rezervi kapitala u iznosu 57.233 tisuće kuna.

h) Omjer financijske poluge

Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije. Omjer financijske poluge prikazan za Banku izražen u postocima je kako slijedi:

	2019.	2018.
Omjer financijske poluge	8,96	7,88

26. PRIHOD OD KAMATA I SLIČNI PRIHODI

a) Analiza po proizvodu

		Grupa		Banka
	2019.	2018.	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Krediti komitentima
- pravnim osobama	182.334	235.698	181.133	229.484
- građanstvu	333.740	307.020	324.553	294.221
	516.074	542.718	505.686	523.705
Zajmovi i plasmani bankama	1.454	2.208	1.419	2.045
Dužničke vrijednosnice	101.625	93.452	93.608	75.996
Mjenice	127	4.879	127	4.879
Ukupno	619.280	643.257	600.840	606.625

b) Analiza po izvoru

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Pravne osobe	120.108	153.865	118.987	147.855
Stanovništvo	333.740	307.020	324.553	294.221
Država i javni sektor	160.774	178.481	152.683	160.842
Banke i ostale financijske institucije	3.227	2.658	3.192	2.495
Ostale organizacije	1.432	1.233	1.425	1.212
Ukupno	619.280	643.257	600.840	606.625

27. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI

a) Analiza po proizvodu

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Uzeti krediti	12.846	13.736	12.846	12.843
Depoziti komitenata	677
- pravne osobe	21.028	26.423	21.024	26.425
- stanovništvo	39.290	61.730	30.424	50.471
	60.319	88.153	51.448	76.896
Depoziti banaka	95	2.394	18	2.258
Ostalo	564	244	559	242
Ukupno	73.824	104.527	64.871	92.239

b) Analiza po davatelju

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Pravne osobe	13.722	15.346	13.722	15.370
Stanovništvo	39.290	61.730	30.424	50.471
Država i javni sektor	4.531	6.601	4.527	6.591
Banke i ostale financijske institucije	14.936	19.242	14.857	18.212
Ostale organizacije	1.344	1.608	1.341	1.595
Ukupno	73.824	104.527	64.871	92.239

Unutar stavke Pravne osobe, 5.247 tisuća kuna odnosi se na rashode od kamata sukladno MSFI16.

28. PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Gotovinski platni promet	259.775	261.911	259.775	261.911
Bezgotovinski platni promet	55.633	52.597	54.969	51.452
Stanovništvo i kartično poslovanje	174.862	168.707	171.793	160.114
Akreditivi, garancije i devizni platni promet	20.057	21.338	19.906	21.020
Ostali prihodi od naknada i provizija	29.052	29.757	21.051	19.004
Ukupno	539.380	534.310	527.494	513.501

29. RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Gotovinski platni promet	226.058	230.353	225.984	230.104
Bezgotovinski platni promet	14.333	13.653	13.912	12.825
Kartično poslovanje	75.218	66.902	75.001	66.564
Ostali rashodi od naknada i provizija	14.244	11.487	12.955	11.893
Ukupno	329.853	322.395	327.852	321.386

30. DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Dobici umanjeni za gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Realizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	53	1.429	217	1.493
- Vlasničke vrijednosnice	8.027	-	8.027	-
- Investicijski fondovi	24	-	24	-
- Valutni terminski ugovori – OTC	58	1.842	58	1.842
	8.162	3.271	8.326	3.335
Nerealizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	31.318	(3.271)	20.841	1.426
- Vlasničke vrijednosnice	6.661	(973)	6.661	(973)
- Investicijski fondovi	2.317	(6.360)	2.313	(6.360)
- Ročnice	-	-	-	-
- Valutni terminski ugovori – OTC	(45)	35	(45)	35
	40.251	(10.569)	29.770	(5.872)
Ukupno	48.413	(7.298)	38.096	(2.537)

31. a) DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Realizirani dobici od prodaje dužničkih vrijednosnica
po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	5.158	4.637	5.158	4.637
Ukupno	5.158	4.637	5.158	4.637

31. b) DOBICI UMANJENI ZA GUBTIKE OD TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA
-----------------------------------------------------------------

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Dobit od kupoprodaje deviza	47.019	46.641	46.725	44.092
Ostala kupoprodaja stranih valuta	3.852	2.314	3.509	2.314
Ukupno	50.872	48.955	50.234	46.406

32. OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Prihod od dividendi Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije	3.646	982	3.646	982
monetarne imovine i obveza	(3.325)	(3.649)	(3.398)	(3.745)
Prihodi po neaktivnim računima	79	111	16	25
Prihod od povoljne kupnje Jadranske banke d.d.	-	3.332	-	-
Ostali prihodi	29.441	11.523	4.484	7.556
Ukupno	29.840	12.299	4.748	4.818

33. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Materijal i usluge	124.931	132.452	116.195	122.310
Administracija i marketing	17.554	20.480	15.784	19.574
Pošta i telekomunikacija	24.116	22.567	22.661	20.686
Troškovi zaposlenika	237.276	219.168	221.897	190.584
Troškovi osiguranja štednih uloga	39.348	38.137	36.790	34.916
Ostali opći i administrativni troškovi	24.400	22.123	21.703	23.649
Ukupno	467.625	454.927	435.031	411.719

a) Troškovi zaposlenika

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Neto plaće i ostali troškovi	123.680	114.461	114.990	103.172
Porezi i doprinosi (uključujući doprinose poslodavca) Rezervacije za otpremnine, jub. nagrade, god.	97.000	85.185	91.270	76.632
odmore zaposlenika	(413)	-	(413)	-
Ostale naknade zaposlenima	16.476	12.141	15.931	10.661
Rezerviranja za nagrade zaposlenicima	-	6.785	-	-
Naknade članovima Nadzornog odbora	533	596	119	119
Ukupno	237.277	219.168	221.897	190.584

Na dan 31. prosinca 2019. godine Banka je imala 1.252 zaposlenih (2018.: 1.118 ), a Grupa 1.281 zaposlenog (2018.: 1.343 zaposlenih).

34. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI KREDITA I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA I OSTALE IMOVINE

		Grupa			Banka
		2019.	2018.	2019.	2018.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Očekivani/ identificirani gubici na pojedinačnoj
osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata	11	(95.053)	(97.185)	(95.712)	(101.879)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	9	(3.437)	(2.587)	(3.401)	(3.451)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	(31)	(5.213)	(31)	(5.213)
Ostala imovina	18	(5.268)	(4.663)	(4.988)	(2.153)
Ulaganja u nekretnine		(4.730)	(18.591)	(4.730)	(18.591)
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim
godinama		219	265	219	265
Ukupan trošak		(108.300)	(127.974)	(108.642)	(131.022)
Očekivani/ identificirani gubici na skupnoj osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata	11	(54.618)	5.329	(54.468)	2.247
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	-	(2)	-	-
Ukupan prihod		(54.618)	5.327	(54.468)	2.247
Ukupno očekivani/ identificirani gubici na
pojedinačnoj i skupnoj osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata	11	(149.671)	(91.857)	(150.180)	(99.632)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	9	(3.437)	(2.587)	(3.401)	(3.451)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	(31)	(5.215)	(31)	(5.213)
Ostala imovina	18	(5.268)	(4.663)	(4.988)	(2.153)
Ulaganje u nekretnine		(4.730)	(18.591)	(4.730)	(18.591)
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim
godinama		219	265	219	265
Ukupan trošak		(162.918)	(122.647)	(163.110)	(128.775)

35. POREZ NA DOBIT

Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obračunatog po stopi od 18% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama, kao što slijedi:

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

	Grupa			Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Trošak poreza na dobit tekuće godine Priznata/ (iskorištena) neto odgođena porezna	(466)	(507)	-	-
imovina	50.413	(31.445)	50.413	(33.452)
Ostali porezni (trošak)	(1.709)	-	(1.709)	-
Ukupan trošak poreza na dobit u računu dobiti i gubitka	48.238	(31.952)	48.704	(33.452)

Kretanje odgođene porezne imovine i obveza sa efektima priznavanja u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i računu dobiti i gubitka nalazi se u bilješci 17. Neto odgođena porezna imovina/obveze.

Usklada poreza na dobit

Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:

		Grupa		Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Dobit prije poreza	98.678	184.035	95.068	185.311
Porez na dobit po stopi od 18%	(18.359)	(33.105)	(17.112)	(33.335)
Porezno nepriznati troškovi	(14.674)	(1.158)	(16.504)	(256)
Neoporezivi prihod	4.642	153	5.691	139
Priznata odgođena porezna imovina	76.629	2.158	76.629	-
	48.238	(31.952)	48.704	(33.452)
Efektivna stopa poreza na dobit	(48,9%)	17,4%	(51,2%)	18,1%

Priznat odgođeni porez po poreznim gubicima raspoloživim za buduća razdoblja

Banka, kao matično društvo Grupe, je na 31. prosinca 2019. godine imala 298.880 tisuća kuna akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje može iskoristiti do 31. prosinca 2024. godine. Dobit prije poreza nakon uvećanja i umanjenja porezne osnovice iznosila je 145.643 tisuća kuna. Banka je priznala odgođenu poreznu imovinu po osnovi preostalog neiskorištenog poreznog gubitka za prijenos po stopi od 18 posto, sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12 ''Porez na dobit'', članak 34. (NN 136/09): "Odgođena porezna imovina treba se priznati za prenesive neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit, za koju neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu biti upotrijebljeni, biti raspoloživa".

36. ZARADA PO DIONICI

Za potrebe izračunavanja zarade po dionici, zarada se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten prilikom izračunavanja osnovne zarade po dionici bio je 2.023.830 (2018.:2.023.830). Obzirom da nema utjecaja opcija, konvertibilnih obveznica ili sličnih utjecaja, ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten za izračun smanjene/razrijeđene zarade po dionici bio bi isti kao i broj korišten prilikom izračuna osnovne zarade po dionici, odnosno 2.023.830 (2018.: 2.023.830), kako je prikazano u nastavku:

a) Osnovna zarada po dionici

Dobit i prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišteni u izračunavanju osnovne zarade po dionici:

	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke	143.773	151.859
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	143.773	151.859
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne
zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Osnovna zarada po dionici	71,04	75,04

b) Razrijeđena zarada po dionici

Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:

	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	143.773	151.859
Prilagodbe	-	-
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici	143.773	151.859

Usklađenje prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica za izračunavanje razrijeđene zarade po dionici u odnosu

na prosječni ponderirani broj redovnih dionica korištenih u izračunu osnovne zarade po dionici:

	2019.	2018.
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Dionice koje se smatraju izdanima bez naknade temeljem:
- opcija za zaposlene	-	-
- djelomice plaćenih redovnih dionica	-	-
- konvertibilne zadužnice	-	-
- ostalo	-	-
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:	2.023.830	2.023.830
Razrijeđena zarada po dionici	71,04	75,04

37. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:

		Grupa			Banka
	Bilješke	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Žiro račun kod HNB-a Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne	5	1.014.563	2.770.448	1.014.563	2.469.141
banke	6	1.558.207	1.526.838	1.558.207	1.419.940
Obveznice Republike Hrvatske		4.877.781	3.419.221	4.877.781	2.579.071
Trezorski zapisi Ministarstva financija		129.998	969.443	129.998	939.774
Dani krediti Republici Hrvatskoj		2.026.916	2.044.501	2.026.916	2.043.501
Depoziti Republike Hrvatske		(2.887.228)	(2.470.402)	(2.887.228)	(2.443.366)
Ukupno		6.720.236	8.260.049	6.720.236	7.008.061

Izloženost Banke prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:

		Grupa	Banka
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Krediti	745.405	603.917	745.405	602.917
Depoziti	(515.712)	(545.755)	(515.712)	(545.057)
Ukupno	229.693	58.162	229.693	57.860

38. NOVAC I EKVIVALENTI NOVCA

u '000 kn			Grupa		Banka
	Bilje ška	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Novac i računi kod banaka Plasmani bankama s izvornim dospijećem	5	2.771.242	4.177.071	2.771.207	3.738.476
do 90 dana		234.791	394.351	234.791	340.820
Instrumenti u postupku naplate	18	31.286	53.101	31.286	53.099
Ukupno		3.037.319	4.624.523	3.037.284	4.132.395

39. POTENCIJALNE OBVEZE

		Grupa
	2019. '000 kn	2018. '000 kn	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Garancije u kunama	323.803	324.908	323.803	311.644
Garancije u devizama	65.000	256.473	65.000	256.473
Akreditivi	3.598	17.477	3.598	17.477
Neiskorišteni okvirni krediti	1.741.140	1.478.313	1.741.492	1.345.151
Ukupno	2.133.541	2.077.171	2.133.893	1.930.745

Na dan 31. prosinca 2019 godine Grupa i Banka su priznale rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, u iznosu od 38.278 tisuća kuna (2018: Banka 26.642 tisuća kuna; Grupa 28.636 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i troškove (Bilješka 23).

40. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

Na kraju 2019. godine Banka i Grupa imale su derivativne ugovore, klasificirane kao instrumenti kojima se trguje:

Grupa	Ugovoreni iznos, preostala ročnost				Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2019.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn '000 kn		'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC	109.647	-	-	-	109.647	852	814
Međuvalutni "swap" ugovori - OTC	148.107	-	-	-	148.107	-	49
Ukupno	257.754	-	-	-	257.754	852	863

Banka	Ugovoreni iznos, preostala ročnost				Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2019.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC	109.647	-	-	-	109.647	852	814
Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	148.107	-	-	-	148.107	-	49
Ukupno	257.754	-	-	-	257.754	852	863

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.

Ključni dioničari Banke su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 42,43 posto, te Hrvatska pošta d.d. ("HP") s vlasničkim udjelom 11,93 posto.

Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ("DAB"), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ("HZMO") te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško ("Fond NEK"). Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 74,46 posto dionica Banke, dok se s preostalih 25,54 posto (2018.: 25,54 posto) dionica javno trguje.

a) Ključne transakcije s povezanim osobama

HP u ime i za račun Banke obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime i za račun Banke, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između Banke i Hrvatske pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.

Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 37. Koncentracija imovine i obveza.

Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje Banke u njihov temeljni kapital. Banka obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo.

Ključno poslovodstvo nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2018.: -).

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. godine za Banku, proizlaze iz transakcije s povezanim osobama kako slijedi:

Grupa

2019.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska
Hrvatska pošta d.d.	213.888	263.467	268.044	254.802
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Jadranska banka d.d.	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	942	1.921	16	22.956
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	8.438	137	443	285
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	276	563	-
Ukupno	243.269	265.801	269.066	278.043
	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
2018. Ključni dioničari	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	158.468	280.296	270.204	264.066
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Jadranska banka d.d.	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	422	2.634	18	19.917
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	16.142	7	380	174
Društva pod značajnim utjecajem	28.916	1.223	954	2
Ukupno	203.948	284.160	271.556	284.159

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 18.315 tisuće kuna (2018.: 53.018 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama (nastavak)

Banka
2019.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska
Hrvatska pošta d.d.	213.888	263.467	268.044	254.802
Ovisna društva
HPB Invest	5.075	6.973	3.508	-
HPB Nekretnine	4.800	6636	1.216	2.122
HPB Stambena štedionica	-	-	618	-
Jadranska banka d.d.	-	-	89	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	953	1.878	13	18.874
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	7.640	400	397	244
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	276	563	-
Ukupno	252.356	279.629	274.447	276.042
2018.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	158.468	280.296	270.204	264.066
Ovisna društva
HPB Invest	5.355	5.881	3.026	4
HPB Nekretnine	6.066	712	1.372	1.757
HPB Stambena štedionica	40.077	16.587	747	25
Jadranska banka d.d.	121.299	25.101	72	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	248	2.507	14	17.044
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	14.021	7	315	141
Društva pod značajnim utjecajem	28.916	1.223	954	2
Ukupno	374.450	332.314	276.704	283.039

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 18.363 tisuća kuna (2018.: 53.370 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke. Prihodi i rashodi JABA-e uključeni su u konsolidirani račun dobiti ili gubitka od datuma stjecanja.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

c) Društva u vlasništvu države

Glavni dioničari Banke, koji zajedno posjeduju 74,46 posto dionica su državne agencije, državni uredi ili društva u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstavljaju odnose sa povezanim osobama. Banka ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano u bilješci 37.

42. UGOVORI O REOTKUPU I PONOVNOJ PRODAJI

Grupa prikuplja sredstva tako da prodaje financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za kamate po unaprijed određenoj stopi.

Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje prikazuju se kao obveza za uzeti kredit. Na kraju godine Grupa nije imala ugovore o reotkupu.

Povezane transakcije, u skladu s MSFI 9: Financijski instrumenti, priznate su kao ugovori o reotkupu.

Grupa također kupuje financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno prodaju ("ugovor o ponovnoj prodaji"). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugovoreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat.

	Knjigovodstvena vrijednost potraživanja '000 kn	Fer vrijednost kolaterala '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Krediti komitentima –
obrnuti repo ugovori
2019.	42.554	44.369	siječanj 2020.	42.559
2018.	42.456	44.356	siječanj 2019.	42.460

43. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA

Grupa upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (uključujući i investicijske fondove Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, Banka dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina Grupe te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju. Grupa nije izložena kreditnim rizicima iz takvih plasmana, niti garantira za investicije.

Na dan 31. prosinca 2019. godine ukupna imovina u skrbništvu Banke, uključujući fondove HPB Grupe, iznosila je 6,07 milijardi kuna (2018.: 5,78 milijardi kuna).

Nadalje, na dan 31. prosinca 2019. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje Banka obavlja poslove depozitara, iznosila je 5,97 milijardi kuna (2018.: 5,27 milijardi kuna).

Banka također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:

	2019.	2018.
	'000 kn	'000 kn
Imovina
Pravne osobe	55.366	55.794
Građanstvo	495.655	512.374
Sredstva na žiro računu	579.655	519.285
Ukupno imovina	1.130.676	1.087.453
Obveze	65.204
Hrvatski zavod za zapošljavanje	8.889	70.830
Županije	1.043.149	11.866
Vlada Republike Hrvatske	8.464	998.019
HBOR	0	3.881
Ostale obveze	4.970	2.857
Ukupno obveze	1.130.676	1.087.453

44. PROSJEČNE KAMATNE STOPE

Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju kamatonosne imovine i obveza.

stope stope Imovina 2019. 2018.
Novac i računi kod banaka (0,16%) (0,22%)
Krediti i potraživanja od banaka 1,34% 1,74%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 2,05% 2,72%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD 2,10% 2,18%
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku 2,53% 7,95%
Krediti i potraživanja od komitenata 4,16% 4,73%
Obveze
Depoziti banaka (0,05%) 0,97%
Depoziti komitenata (0,27%) 0,39%
Uzeti krediti (1,59%) 1,97%

Banka	Prosječne kamatne	Prosječne kamatne
Imovina	stope 2019.	stope 2018.
Novac i računi kod banaka	(0,16%)	(0,22%)
Krediti i potraživanja od banaka	1,34%	1,74%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	2,05%	2,02%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	2,10%	2,18%
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	2,53%	7,95%
Krediti i potraživanja od komitenata	4,16%	4,75%
Obveze
Depoziti banaka	(0,05%)	0,97%
Depoziti komitenata	(0,27%)	0,44%
Uzeti krediti	(1,59%)	1,97%

45. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit vrednuju se po fer vrijednosti. Krediti i potraživanja te ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata. Krediti

Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Banka ima ograničeni portfelj kredita koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.

Ulaganja koja se iskazuju po trošku stjecanja

Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na datum pripreme financijskih izvještaja. U slučajevima kada tehnike diskontiranog gotovinskog toka ne pružaju dovoljno pouzdanu procjenu vrijednosti obzirom na brojne neizvjesnosti koje se odnose na procjene budućih gotovinskih tokova, ulaganja se iskazuju po trošku stjecanja neto od umanjenja vrijednosti.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na diskontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti.

Uzeti krediti

Za dugoročne uzete kredite Banke, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Banci na datum pripreme financijskih izvještaja, za novi uzeti kredit sličnog tipa i preostale ročnosti.

Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. godine.

Grupa 31.12.2019.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	2.771.242	1. razina		2.771.242	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske	1.558.207	1. razina	novčani ekvivalent	1.558.207	-
narodne banke Zajmovi i potraživanja od banaka	247.640	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih	247.640	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	634.070		tokova	634.070	-
gubitka - trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	511.840	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	511.840	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	71.867	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	71.867	-
- vlasničke vrijednosnice	24.212	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.212	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	852	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	852	-
- krediti i potraživanja od komitenata	19.760	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	19.760	-
- nedospjela potraživanja po	5.538	nije primjenjivo	nije primjenjivo	5.538	-
kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.640.205			4.640.205	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	129.998	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	129.998	-
- obveznice Ministarstva financija	4.318.350	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	4.318.350	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	89.617	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	89.617	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova		-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	21.284	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	21.284	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	35.986	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	35.986	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	44.971	nije primjenjivo	nije primjenjivo	44.971	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	4.300	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	4.300	-
Zajmovi i potraživanja od komitenata	13.045.974	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	13.334.456	(288.482)
Ukupno financijska imovina	22.901.637			23.190.119	(288.482)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	863	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	863	-
Depoziti banaka	11.216	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	11.216	-
Depoziti komitenata	20.063.185	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	20.051.324	(11.861)
Uzeti krediti	1.004.720	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	981.175	(23.545)
Ukupno financijske obveze	21.079.984			21.044.579	(35.406)
UKUPNO					(323.888)

Grupa 2018.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	4.177.071	1. razina	novac i novčani ekvivalent	4.177.071	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.526.838	1. razina	novčani ekvivalent	1.526.838	-
Krediti i potraživanja od banaka	404.770	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz	404.855	(85)
			fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	841.146			841.146	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	148.297	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	148.297	-
- obveznice Ministarstva financija	526.742	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	526.742	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	105.515	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	105.515	-
- vlasničke vrijednosnice	27.246	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	27.246	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	480	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	480	-
- krediti i potraživanja od komitenata	25.482	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	25.482	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	7.384	nije primjenjivo	nije primjenjivo	7.384	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	4.060.147			4.060.147	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	821.146	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	821.146	-
- obveznice Ministarstva financija	2.847.000	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	2.847.000	-
- vrijednosnice stranih država	185.120	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	185.120	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	150.104	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	150.104	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	10.696	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	10.696	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	8.406	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	8.406	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	37.675	nije primjenjivo	nije primjenjivo	37.675	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	75.250	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	75.250	-
Krediti i potraživanja od komitenata	11.363.231	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	11.529.074	(165.844)
Ukupno financijska imovina	22.448.452			22.614.381	(165.929)
FINANCIJSKE OBVEZE
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	445	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	445	-
Depoziti banaka	64.170	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	64.292	122
Depoziti komitenata	20.063.924	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	20.079.048	15.124
Uzeti krediti	622.142	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	633.281	11.139
Ukupno financijske obveze	20.750.681			20.777.066	26.385
UKUPNO					(139.544)

Banka 2019.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstve na vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	2.771.207 1.558.207	1. razina 1. razina	Novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	2.771.207 1.558.207	- -
Zajmovi i potraživanja od banaka	247.640	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih	247.640	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	634.070		tokova Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	634.070	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija - obveznice Ministarstva financija	- 511.840	2. razina 1. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija mark-to-market prema cijenama koje	- 511.840	- -
- ulaganja u otvorene investicijske	71.867	1. razina	kotiraju na aktivnom tržištu vrijednost pojedinačnog udjela na	71.867	-
fondove - vlasničke vrijednosnice	24.212	1. razina	dan vrednovanja mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.212	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	852	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	852	-
- krediti i potraživanja od komitenata	19.760	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	19.760	-
- nedospjela potraživanja po	5.538	nije primjenjivo	nije primjenjivo	5.538	-
kamatama Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	4.640.205		Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.640.205	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	129.998	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	129.998	-
- obveznice Ministarstva financija	4.318.350	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	4.318.350	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	89.617	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	89.617	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	21.284	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	21.284	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	35.986	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	35.986	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	44.971	nije primjenjivo	nije primjenjivo	44.971	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	4.300	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	4.300	-
Krediti i potraživanja od komitenata	13.050.539	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	13.339.021	(288.482)
Ukupno financijska imovina	22.906.167			23.194.649	(288.482)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	863	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	863	-
Depoziti banaka	11.216	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	11.216	-
Depoziti komitenata	20.071.355	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	20.059.494	(11.861)
Uzeti krediti	1.004.720	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	981.175	(23.545)
Ukupno financijske obveze	21.088.154			21.052.749	(35.406)
UKUPNO					(323.888)

Banka 2018.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstv ena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	3.738.476 1.419.940	1. razina 1. razina	novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	3.738.476 1.419.940	- -
Krediti i potraživanja od banaka	351.238	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost	351.323	(85)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	671.464		diskontiranih novčanih tokova Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	671.464	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija - obveznice Ministarstva financija	148.297 363.940	2 razina 1. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	148.297 363.940	- -
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	105.515	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	105.515	-
- vlasničke vrijednosnice	27.167	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	27.167	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	480	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	480	-
- krediti i potraživanja od komitenata	21.344	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	21.344	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	4.721	nije primjenjivo	nije primjenjivo	4.721	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	3.342.819		Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	3.342.819	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	791.477	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	791.477	-
- obveznice Ministarstva financija	2.172.313	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	2.172.313	-
- vrijednosnice stranih država	185.120	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	185.120	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	150.104	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	150.104	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	9.434	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	9.434	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	8.265	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	8.265	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	26.106	nije primjenjivo	nije primjenjivo	26.106	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	75.250	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	75.250	-
Krediti i potraživanja od komitenata	10.895.944	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	11.062.253	(166.309)
Ukupno financijska imovina	20.495.131			20.661.525	(166.394)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	445	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	445	-
Depoziti banaka	64.170	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno	64.292	122
Depoziti komitenata	18.289.201	3. razina	važećim kamatnim stopama sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno	18.306.381	17.180
Uzeti krediti	622.142	3. razina	važećim kamatnim stopama sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	633.281	11.139
Ukupno financijske obveze	18.975.958			19.004.399	28.441
UKUPNO					(137.953)

46. OPTEREĆENA IMOVINA KREDITNE INSTITUCIJE

Banka pod pojmom opterećena imovina podrazumijeva imovinu koja je založena, dana je kao kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom imovinom.

Sa stanjem na dan 31.12.2019.g. iskazani su izvještaji samo za Banku s obzirom da su Jadranska banka d.d. i HPB Stambena štedionica d.d. tijekom 2019 godine pripojene matici Banci dok su iste prethodne godine sačinjavale Grupu kreditnih institucija.

U strukturi imovine, Banka ima evidentiranu opterećenu imovinu u iznosu 2.752.502 tisuća kuna (2018.: 2.415.768 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine Banke u odnosu na bilančnu svotu Banke iznosi 11,55 posto imovine Banke.

U opterećenu imovinu Banke uključena je ukupno obračunata kunska i devizna obvezna pričuva, u koju se uključuju sredstva izdvojena na računima kod HNB kao i sredstva na računima održavanja obvezne pričuve u sveukupnom iznosu od 2.445.894 tisuća kuna (2018.:2.399.144 tisuća kuna). Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na založeni kredit u iznosu od 293.128 tisuća kuna kao zalog za primljeni devizni kredit od Europske investicijske banke te jamstveni depoziti u iznosu od 12.833 tisuća kuna.

		31.12.2019.	31.12.2018.
Grupa KI (u 000 kn)	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost
Vlasnički
instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni
papiri	-	-	-	-
Obračunata
obvezna pričuva i
računi održavanja	2.445.894	2.445.894	2.399.143	2.399.143
Krediti komitentima
i ostala imovina	305.961	305.961	16.625	16.625
Ukupno	2.752.502	2.752.502	2.415.769	2.415.769

Tablični prikaz opterećene imovine Grupe i Banke sa stanjem na 31.12.2019.

		31.12.2019.	31.12.2018.
Banka	Knjigovodstvena	Fer	Knjigovodstvena	Fer
(u 000 kn)	vrijednost	vrijednost	vrijednost	vrijednost
Vlasnički
instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni
papiri	-	-	-	-
Obračunata
obvezna pričuva i
računi održavanja	2.445.894	2.445.894	2.215.401	2.215.401
Krediti komitentima
i ostala imovina	305.961	305.961	12.495	12.495
Ukupno	2.752.502	2.752.502	2.227.896	2.227.896

47. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

S obzirom na novonastale okolnosti i trenutnu situaciju u Republici Hrvatskoj povezanu s bolesti COVID-19 nedvojbena je činjenica da će se učinak kojeg trenutna globalna situacija s korona virusom ima tna ljude i gospodarstva odraziti i na Republiku Hrvatsku te da će posljedično virus imati određeni kratkoročni efekt i na poslovanje Banke u 2020. godini. U ovom trenutku Banka nije u mogućnosti procijeniti potencijalne financijske efekte koje će bolest COVID-19 imati na financijske izvještaje. Navedeno bi se moglo reflektirati u manjim prihodima ili većim kreditnim gubicima Banke nego što je prethodno projicirano. Međutim, Uprava smatra da je Banka značajno snažnija i bolje kapitalizirana nego u prošlosti te raspolaže s više nego adekvatnim rezervama likvidnosti.

Također, prije odobravanja ovih financijskih izvještaja, Grad Zagreb pogođen je potresom u kojem je nanesena određena šteta na materijalnoj imovini Banke. U ovom trenutku Banka nije u mogućnosti procijeniti financijske efekte u 2020. godini koji su posljedica štete od potresa, ali se ne očekuje da efekt bude materijalan.

Osim navedenog, nije bilo značajnih događaja nakon datuma bilance do objave ovih financijskih izvještaja.

Bilanca na dan 31.12.2019. godine

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto)
1	2	3	4	5
Imovina
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)	001		3.738.694.683	2.772.746.813
1.1. Novac u blagajni	002		475.613.032	961.912.026
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka	003		2.469.141.407	1.014.563.142
1.3. Ostali depoziti po viđenju	004		793.940.244	796.271.645
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009)	005		649.215.941	612.871.552
2.1. Izvedenice	006		479.860	852.203
2.2. Vlasnički instrumenti	007		132.682.086	96.079.539
2.3. Dužnički vrijednosni papiri	008		516.053.995	515.939.810
2.4. Krediti i predujmovi	009		0	0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)	010		1.676.288	21.199.086
3.1. Vlasnički instrumenti	011		0	0
3.2. Dužnički vrijednosni papiri	012		0	0
3.3. Krediti i predujmovi	013		1.676.288	21.199.086
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak(AOP 015 + 016)	014		0	0
4.2. Dužnički vrijednosni papiri	015		0	0
4.3. Krediti i predujmovi	016		0	0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	017		3.342.777.926	4.640.197.866
5.1. Vlasnički instrumenti	018		17.699.255	57.269.384
5.1. Dužnički vrijednosni papiri	019		3.325.078.671	4.582.928.482
5.2. Krediti i predujmovi	020		0	0
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023)	021		12.950.774.595	15.217.710.292
6.1. Dužnički vrijednosni papiri	022		75.259.611	4.305.695
6.2. Krediti i predujmovi	023		12.875.514.984	15.213.404.597
7. Izvedenice − računovodstvo zaštite	024		0	0
8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025		0	0
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026		166.755.000	5.490.000
10. Materijalna imovina	027		137.734.108	324.429.807
11. Nematerijalna imovina	028		112.881.244	109.095.746
12. Porezna imovina	029		22.742.269	77.154.110
13. Ostala imovina	030		64.648.565	43.734.032
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031		66.906.127	20.000.000
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	032		21.254.806.746	23.844.629.304

Bilanca na dan 31.12.2019. godine (nastavak)

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto)
1	2	3	4	5
Obveze
16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038)	033		445.274	863.025
16.1. Izvedenice	034		445.274	863.025
16.2. Kratke pozicije	035		0	0
16.3. Depoziti	036		0	0
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri	037		0	0
16.5. Ostale financijske obveze	038		0	0
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 040 do 042)	039		0	0
17.1. Depoziti	040		0	0
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	041		0	0
17.3. Ostale financijske obveze	042		0	0
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (AOP 044 do 046)	043		19.005.058.008	21.056.875.186
18.1. Depoziti	044		18.997.667.591	20.944.398.925
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	045		0	0
18.3. Ostale financijske obveze	046		7.390.417	112.476.261
19. Izvedenice − računovodstvo zaštite	047		0	0
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zaštite portfelja od kamatnog rizika	048		0	0
21. Rezervacije	049		84.909.385	196.063.323
22. Porezne obveze	050		23.088.365	72.429.129
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051		0	0
24. Ostale obveze	052		138.804.902	148.186.715
25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053		0	0
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	054		19.252.305.934	21.474.417.378
Kapital
27. Temeljni kapital	055		1.214.775.000	1.214.775.000
28. Premija na dionice	056		0	0
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057		0	0
30. Ostali vlasnički instrumenti	058		0	0
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059		97.622.566	319.405.173
32. Zadržana dobit	060		132.457.010	153.174.469
33. Revalorizacijske rezerve	061		0	0
34. Ostale rezerve	062		406.265.672	539.561.769
35. Trezorske dionice	063		-477.000	-477.000
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064		151.857.564	143.772.514
37. Dividende tijekom poslovne godine	065		0	0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)	066		0	0
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	067		2.002.500.812	2.370.211.925
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	068		19.798.152.715	23.844.629.304

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. – 31.12.2019.

Naziv pozicije	AOP	Rbr.	Prethodna	Tekuća
	oznaka	bilješke	godina	godina
1	2	3	4	5
1. Kamatni prihodi	069		612.186.823	603.977.673
2. Kamatni rashodi	070		97.802.469	68.008.691
3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev	071		0	0
4. Prihodi od dividende	072		982.314	3.645.670
5. Prihodi od naknada i provizija	073		513.500.629	527.494.435
6. Rashodi od naknada i provizija	074		321.386.033	327.852.440
7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i
financijskih obveza nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili	075		4.637.141	5.158.277
gubitak, neto
8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama	076		43.868.945	87.516.168
koje se drže radi trgovanja, neto
9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se	077		0	813.430
mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto
10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po	078		0	0
fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto
11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto	079		0	0
12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	080		-3.745.368	-3.398.215
13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine,	081		0	0
neto
14. Ostali prihodi iz poslovanja	082		7.903.686	4.500.059
15. Ostali rashodi iz poslovanja	083		43.909.670	43.512.701
16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO	084		716.235.998	790.333.665
(AOP 069 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 075 do 082 - 083)
17. Administrativni rashodi	085		368.284.449	391.518.366
18. Amortizacija	086		45.270.615	75.879.820
19. Dobici ili gubici zbog promjena, neto	087		-2.855.440	-15.756.307
20. Rezervacije ili ukidanje rezervacija	088		-11.403.829	64.757.476
21. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti
financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	089		107.328.532	135.818.040
22. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja
u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	090		0	0
23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti
nefinancijske imovine	091		18.591.491	15.879.260
24. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku	092		0	0
25. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke
pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	093		0	0
26. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje
klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao	094		0	0
poslovanje koje se neće nastaviti
27. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ
POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI	095		185.309.300	95.068.139
(AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094)
28. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz
poslovanja koje će se nastaviti	096		33.451.736	-48.704.376
29. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ
POSLOVANJA KOJE ĆE SE	097		151.857.564	143.772.515
NASTAVITI (AOP 095 - 096)
30. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se	098		0	0
neće nastaviti (AOP 099 - 100)
30.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se	099		0	0
neće nastaviti
30.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se	100		0	0
neće nastaviti
31. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 +	101		151.857.564	143.772.515
103)
32. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli)	102 103		0	0
33. Pripada vlasnicima matičnog društva			0	0

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 01.01. - 31.12.2019.

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101)	104		151.857.564	143.772.515
2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 106 + 118)	105		97.622.566	319.405.173
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (AOP 107 do 113 + 116 + 117)	106		720.788	661.142
2.1.1. Materijalna imovina	107		879.010	806.271
2.1.2. Nematerijalna imovina	108		0	0
2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvomposlodavca	109		0	0
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	110		0	0
2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	111		0	0
2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	112		0	0
2.1.7. Dobici ili gubici od računovodastva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	113		0	0
2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)	114		0	0
2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)	115		0	0
2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	116		0	0
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	117		-158.222	-145.129
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (AOP 119 do 126)	118		96.901.778	318.744.031
2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)	119		0	0
2.2.2. Preračunavanje stranih valuta	120		0	0
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	121		0	0
2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)	122		0	0
2.2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	123		118.199.093	388.712.233
2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	124		0	0
2.2.7. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	125		0	0
2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	126		-21.297.315	-69.968.202
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (AOP 104 + 105 i AOP 128 + 129)	127		249.480.130	463.177.688
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)	128		0	0
5. Pripada vlasnicima matičnog društva	129		0	0

Promjene u kapitalu i rezervama 2019.

								Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Manjinski udjel
Opis pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Kapital	Premija na dionice	Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	Ostali vlasnički udjeli	Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti		Zadržane dobiti Revalorizacijske rezerve	Ostale rezerve	Trezorske dionice	Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva	Dividende tijekom poslovne godine	Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti	Ostale stavke	Ukupno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17 (4 do 16)
1. Početno stanje (prije prepravljanja)	01		1.214.775.000		0 0	0	97.622.566	75.223.884		0 463.498.673	-477.000	151.857.564	0	0	0	2.002.500.687
2. Učinak ispravaka pogrešaka	02		0		0 0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
3. Učinci promjena računovodstvenih politika	03		0		0 0	0	0		0	0 0	0	0	0	0	0	0
4. Početno stanje (tekuće razdoblje) (AOP 01 do 03)	04		1.214.775.000		0 0	0	97.622.566	75.223.884		0 463.498.673	-477.000	151.857.564	0	0	0	2.002.500.687
5. Izdavanje redovnih dionica	05		0		0				0	0 0					0	0
6. Izdavanje povlaštenih dionica	06		0		0 0				0	0 0					0	0
7. Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	07				0				0	0 0					0	0
8. Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata	08				0				0	0 0					0	0
9. Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	09		0		0 0	0			0	0 0					0	0
10. Redukcija kapitala	10		0		0				0	0 0	0	0			0	0
11. Dividende	11		0		0 0	0			0	0 0	0		0		0	0
12. Kupnja trezorskih dionica	12								0	0 0	0			0	0	0
13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	13								0	0 0	0			0	0	0
14. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze	14		0		0 0	0									0	0
15. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	15		0		0 0	0									0	0
16. Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	16				0	0	0		0	0 0		0	0	0	0	0
17. Povećanje ili smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija	17		0		0 0	0	0		0	0 0	0				0	0
18. Plaćanja temeljena na dionicama	18		0		0	0					0				0	0
19. Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih instrumenata	19				0	0	221.782.607	77.950.585		0 76.063.096	0	-151.857.564	0	0	0	223.938.724
20. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	20						0		0	0 0		143.772.515		0	0	143.772.515
21. Završna (tekuće razdoblje) (AOP 04 do 20)	21		1.214.775.000		0 0	0	319.405.173	153.174.469		0 539.561.769	-477.000	143.772.515	0	0	0	2.370.211.926

Novčani tok za 2019. godinu

	2019. '000 kn	2018. '000 kn
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	95.068	185.309
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	227.868	117.524
3. Amortizacija	75.880	45.271
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(29.769)	5.872
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(1.059)	(2.061)
6. Ostale nenovčane stavke	3.398	3.745
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	(138.267)	(119.671)
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	55.529	(15.631)
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(2.522.582)	(249.104)
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit	(1.027.334)	(765.887)
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	66.113	88.084
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se
prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka
gubitka	(19.523)	(1.676)
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	-	-
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	19.377	50.937
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	113.290	(49.873)
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	929.778	1.385.455
18. Štedni depoziti ostalih komitenata	1.333.782	919.869
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	(659.126)	(822.605)
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	418	445
21. Ostale obveze	131.098	(51.224)
22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	1.538	(25.961)
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	3.646	982
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	(16.630)	(10.289)
25. Plaćeni porez na dobit	(1.977)	(78)
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	(1.359.484)	689.433
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	(48.409)	(26.977)
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i
pridružena društva	-	(121.265)
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih
instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	70.954	5.247
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	-	-
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	-	-
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	22.545	(142.995)
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	244.986	(42.587)
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	-	-
4. Povećanje dioničkoga kapitala	-	-
5. Isplaćena dividenda	-	-
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	-	-
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	244.986	(42.587)
D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata	(1.091.953)	503.851
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	4.132.395	3.632.222
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	(3.158)	(3.678)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	3.037.284	4.132.395

Usklada bilance na 31. prosinac 2019.

IMOVINA

										Temeljni financijski izvještaji
	u 000 kn	Propisani izvještaji	Novac i računi kod banaka	Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	Zajmovi i potraživanja od banaka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Krediti i potraživanja od komitenata	Imovina namijenjena prodaji	Ulaganja u ovisna društva	Nekretnine, postrojenja i oprema	Ulaganja u nekretnine	Nematerijalna imovina	Neto odgođena porezna imovina	Pretplaćeni porez na dobit	Ostala imovina	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
	Novac u blagajni	961.912	(961.827)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	85
	Novčana potraživanja od
	središnjih banaka		1.014.563 (1.014.563)		-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(0)
	Ostali depoziti po viđenju	796.272	(794.817)	-		-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-		1.455
	Financijska imovina koja se
	drži radi trgovanja	612.871	-	-	-	(612.871)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(0)
Propisani financijski izvještaji	Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	21.199																0
			-	-	-	(21.199)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
	Financijska imovina po fer
	vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	4.640.198					- (4.640.205)											(7)
	Financijska imovina po		-	-	-			-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
	amortiziranom trošku
	dužnički vrijednosni papiri	4.306	-	-	-	-	-	(4.300)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	6
	Financijska imovina po
	amortiziranom trošku krediti	15.213.405		- (1.558.207)	(247.640)	-	-		- (13.361.428)	-	-	-	-	-	-	-	-	46.130
	Ulaganja u društva kćeri, zajedničke poduhvate i	5.490
	pridružena društva		-	-	-	-	-	-	-	-	(5.490)	-	-	-	-	-	-	-
	Materijalna imovina (minus amortizacija)	324.430	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(259.531)	(64.899)	-	-	-	0	(1)
	Nematerijalna imovina	109.096	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(109.096)	-	-	-	-
	Porezna imovina	77.154	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(3.839)	(2.514)	-	70.801
	Ostala imovina	43.736	-	-	-	-	-	-	22.406	-	-	-	-	-	-	-	(113.139)	(46.997)
	Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao
	namijenjene prodaji	20.000	-	-	-	-	-	-	-	(20.000)	-	-	-	-	-	-	-	-
	UKUPNO IMOVINA		23.844.630 (2.771.207) (1.558.207)		(247.640)		(634.070) (4.640.205)		(4.300) (13.339.021)	(20.000)	(5.490)	(259.531)	(64.899)	(109.096)	(3.839)	(2.514)	(113.139)	71.472

219 1. Stavka Novac u blagajni u iznosu 961.912 tisuća kuna, Ostali depoziti po viđenju u iznosu 796.272 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 4.640.198 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Dužnički vrijednosni papiri u iznosu 4.306 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Krediti i predujmovi u iznosu 15.213.405 tisuća kuna, Porezna imovina u iznosu 77.154 tisuća kuna, Ostala imovina u iznosu 43.736 tisuća kuna, Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku u iznosu 21.056.875 tisuća kuna, Rezervacije u iznosu 196.063 tisuća kuna, Porezne obveze u iznosu 72.429 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 148.187 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavaka Novac i računi kod banaka u iznosu 2.771.207 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 4.640.205 tisuća kuna, Financijska ulaganja po amortiziranom trošku u iznosu 4.300 tisuća

kuna, Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke u iznosu 1.558.207 tisuća kuna, Plasmani i depoziti drugim bankama u iznosu 247.640 tisuća kuna, Krediti i predujmovi komitentima u iznosu 13.361.428 tisuća kuna, Imovina namijenjena prodaji u iznosu 20.000 tisuća kuna, Nekretnine, postrojenja i oprema u iznosu 259.531 tisuće kuna, Ulaganje u nekretnine u iznosu 64.899 tisuća kuna, Ostala imovina u iznosu 113.139 tisuća kuna, Depoziti banaka u iznosu 11.216 tisuće kuna, Depoziti komitenata u iznosu 20.059.494 tisuća kuna, Uzeti krediti u iznosu 981.175 tisuća kuna, Rezervacije za obveze i troškove 182.595 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 167.602 tisuća kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

• 1. Iznos od 5.490 tisuća kuna iskazan na stavci Ulaganja u društva kćeri, zajedničke poduhvate i pridružena društva u Propisanim financijskim izvještajima, iskazan je na stavci Ulaganja u ovisna društva u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 72.429 odgođene porezne obveze je u Propisanim financijskim izvještajima iskazan na stavci Porezne obveze unutar obveza, dok je u Temeljnim financijskim izvještajima netiran na stavci Neto odgođene porezne imovine.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između bilance za 2019. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Posebni financijski izvještaji		Propisani izvještaji	Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Depoziti banaka	Depoziti komitenata	Uzeti krediti	Rezervacije za obveze i troškove	Tekuća obveza za porez na dobit	Ostale obveze	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
	Financijske obveze koje se
	drže radi trgovanja	863	(863)	-	-	-	-	-	-	(0)
	Financijske obveze koje
	mjerene po amortiziranom
	trošku	21.056.875	-	(11.216)	(20.059.494)	(981.175)	-	-	-	4.989
	Rezervacije	196.063	-	-	-	-	(182.595)	-	-	13.468
	Porezne obveze	72.429	-	-	-	-	-	-		72.429
	Ostale obveze	148.187	-	-	-	-	-	-	(167.602)	(19.415)
	UKUPNO OBVEZE	21.474.417	(863)	(11.216)	(20.059.494)	(981.175)	(182.595)	-	(167.602)	71.472

Temeljni financijski izvještaji

KAPITAL

			Propisani izvještaji		Dionički kapital Kapitalni dobitak Vlastite dionice		Rezerve za vlastite dionice	Zakonske rezerve	Ostale rezerve	Rezerva fer vrijednosti	Revalorizacijska rezerva	Zadržana dobit/(nepokriveni gubitak)	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
		Kapital	1.214.775	(1.214.775)									-
		Premija na dionice											-
		Izdani vlasnički
		instrumenti osim kapitala
		Ostali vlasnički											-
		udjeli											-
	Raspodjeljivo imateljima kapitala matice	Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	319.405							(318.746)	(659)		0
		Zadržana dobit	153.174									(153.175)	(0)
		Revalorizacijske rezerve	-										-
		Ostale rezerve	539.562				(4.477)	(23.718)	(511.366)				0
		Trezorske dionice	(477)			477							-
Posebni financijski izvještaji		Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva	143.773									(143.773)	(0)
		Dividende tijekom
		poslovne godine											-
	Manjinski udjel	Akumulirana ostala sveobuhvatna dobiti											-
		Ostale stavke											-
		UKUPNO KAPITAL	2.370.212	(1.214.775)	-	477	(4.477)	(23.718)	(511.366)	(318.746)	(659)	(296.947)	0

Temeljni financijski izvještaji

Usklada izvještaja o promjenama u kapitalu i rezervama za 2019. godinu

Osim razlika u terminologiji stavki između Propisanih i Temeljnih financijskih izvještaja, usklađenje se odnosi na:

• - Ostale rezerve iz Propisanih financijskih izvještaja sadržane su u stavkama rezerve za vlastite dionice, zakonske rezerve i ostale rezerve u Temeljnim financijskim izvještajima,
• - Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit iz Propisanih financijskih izvještaja sadržana je u stavkama Rezerva za fer vrijednost i Revalorizacijska rezerva u Temeljnim financijskim izvještajima,
• - Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva iz Propisanih financijskih izvještaja iskazana je na stavci Zadržana dobit / (nepokriveni gubitak) u Temeljnim financijskim izvještajima

Usklada računa dobiti i gubitka za 2019. godinu

									Temeljni financijski izvještaji
u 000 kn	Total Propisani izvještaji	Prihod od kamata i slični prihodi	Rashod od kamata i slični rashodi	Prihod od naknada i prov izija	Rashod od naknada i prov izija	Dobici umanjeni za gubitke od v rijednosnica po f er v rijednosti kroz račun	Dobici umanjeni za gubitke od v rijednosnica raspoloživ ih za prodaju	Dobici umanjeni za gubitke od trgov anja stranim v alutama	Ostali prihodi iz poslov anja	Opći i administrativ n i troškov i	Amortizacija	Gubici od umanjenja v rijednosti zajmov a i potraživ anja od komitenata i ostale	Rezerv iranja za obv eze i troškov e	DOBIT PRIJE POREZA	Porezni (trošak)/prihod	DOBIT ZA GODINU	Total Temeljni financijski izvještaji	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
Kamatni prihodi	603.978	600.840															600.840	(3.138)
Kamatni rashodi	(68.009)		(64.871)														(64.871)	3.138
Prihodi od div idende	3.646								3.646								3.646	(0)
Prihodi od naknada i prov izija	527.494			527.494													527.494	0
Rashodi od naknada i prov izija	(327.852)				(327.852)												(327.852)	(0)
Dobici ili gubici po prestanku priznav anja f inancijske imov ine i f inancijskih obv eza koje nisu mjerene po f er v rijednosti kroz dobit ili gubitak, neto Dobici ili gubici po f inancijskoj imov ini i f inancijskim obv ezama koje se drže radi trgov anja, neto	5.158 88.330					38.096	5.158	50.234									5.158 88.330	- (0)
Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	(3.398)								(3.398)								(3.398)	(0)
Ostali prihodi iz poslov anja	4.500								4.500								4.500	0
Ostali rashodi iz poslov anja	(43.513)									(37.487)							(37.487)	6.026
Administrativ ni rashodi	(391.518)									(397.543)							(397.543)	(6.025)
Amortizacija	(75.880)										(75.880)						(75.880)	0
Dobici ili gubici zbog promjena, neto	(15.756)											(3.401)					(3.401)	12.355
Rezerv acije ili ukidanje rezerv acija	(64.758)												(64.758)				(64.758)	0
Umanjenje v rijednosti ili ukidanje umanjenja v rijednosti f inancijske imov ine koja nije mjerena po f er v rijednosti kroz dobit ili gubitak	(135.818)											(154.980)					(154.980)	(19.162)
Umanjenje v rijednosti ili ukidanje umanjenja v rijednosti nef inancijske imov ine	(11.536)											(4.730)					(4.730)	6.806
Negativ an goodwill priznat u dobiti ili gubitku DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094)	95.068													95.068			- 95.068	- 0
Porezni rashodi ili prihodi pov ezani s dobiti ili gubitkom iz poslov anja koje će se nastav iti	48.704														48.704		48.704	0
DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096)	143.773															143.773	143.773	(0)
Dobit ili gubitak nakon oporeziv anja iz poslov anja koje se neće nastav iti (AOP 099 - 100) - Dobit ili gubitak prije oporeziv anja iz poslov anja koje se neće nastav iti - Porezni rashodi ili prihodi pov ezani s poslov anjem koje se neće nastav iti																	- - -	- - -
DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103)	143.773															143.773	143.773	(0)

Usklada izvještaja o promjenama u računu dobiti i gubitka za 2019. godinu

• 1. Iznos od 3.138 tisuća kuna sadržan u stavci Kamatni rashodi iz Propisanih financijskih izvještaja, sadržan je u stavci Prihodi od kamata i slični prihodi u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 4.500 tisuća kuna na stavci Ostali prihodi iz poslovanja, iznos od 43.513 tisuća kuna na stavci Ostali rashodi iz poslovanja, iznos od 391.518 tisuća kuna na stavci Administrativni rashodi, te iznos od 64.758 tisuća kuna iskazan na stavci Rezervacije ili ukidanje rezervacija iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazani su na stavkama Ostali prihodi iz poslovanja u iznosu 4.748 tisuća kuna, Opći i administrativni troškovi u iznosu 435.031 tisuća kuna, kao i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu 64.758 tisuća kuna unutar Temeljnih financijskih izvještaja.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između računa dobiti i gubitka za 2019. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja

Usklada novčanog toka za 2019. godinu POSLOVNE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	95.068	95.068	-
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	227.868		227.868
- gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine		173.420	(173.420)
- gubici od rezerviranja za obveze i troškove		64.758	(64.758)
3. Amortizacija	75.880	75.880	-
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(29.769)	(93.488)	63.719
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(1.059)		(1.059)
6. Ostale nenovčane stavke	3.398	(536.216)	539.614
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	(138.267)		(138.267)
Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB		(138.267)	138.267
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	55.529		55.529
Povećanje plasmana i zajmova drugim bankama		1.385.724	(1.385.724)
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(2.522.582)		(2.522.582)
Neto (povećanje)/smanjenje kredita i potraživanja od komitenata		(1.196.321)	1.196.321
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu	(1.027.334)		(1.027.334)
sveobuhvatnu dobit		(173.125)	173.125
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	66.113		66.113
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i
gubitka 12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a		247.708	(247.708)
vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG	-		-
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti
kroz RDG	(19.523)		(19.523)
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	-		-
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku		95.017	(95.017)
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	19.377		19.377
Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine		(50.820)	50.820
Naplaćena kamata		509.500	(509.500)
Plaćena kamata		(48.068)	48.068
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	113.290		113.290
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	929.778		929.778
18. Štedni depoziti ostalih komitenata	1.333.782		1.333.782
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	(659.126)		(659.126)
Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka		(53.094)	53.094
Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata		(472.553)	472.553
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	418		418
21. Ostale obveze	131.098		131.098
Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza		(2.104)	2.104
22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	1.538		1.538
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	3.646		3.646
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	(16.630)		(16.630)
25. Plaćeni porez na dobit	(1.977)	(3.686)	1.709
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	(1.359.484)	(120.667)	(1.238.817)
		224

Usklada novčanog toka za 2019. godinu (nastavak) ULAGAČKE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Ulagačke aktivnosti 1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine 2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	(48.409) -	(48.409) -	- -
Prodaja financijske imovine koje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Stjecanje financijske imovine koja po fer vrijednosti kroz		553.964	(553.964)
ostalu sveobuhvatnu dobit 3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti Neto prodaja/(stjecanje) financijskih ulaganja po amortiziranom trošku	70.954	(1.692.449) -	1.692.449 70.954 -
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti Primici od dividendi	-	3.646	- (3.646)
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	- 22.545	(1.183.248)	- 1.205.793

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

	244.986
649.513	(649.513)
(420.216) (20.493) -	420.216 20.493 -
-	-
-	-
-	-
-	-
-	-
208.804	36.182
	244.986 244.986

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane	4.132.395	4.132.395	-
ekvivalente	(3.158)	-	(3.158)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	3.037.284	3.037.284	-

Usklada novčanog toka za 2019. godinu (nastavak)

• 1. Iznos od 227.868 tisuća kuna na stavci Umanjenja vrijednosti i rezerviranja iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazan je na stavci Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine u iznosu od 173.420 tisuća kuna i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu od 64.758 tisuća kuna u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 3.398 tisuća kuna na stavci Ostale nenovčane stavke iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci (dobit)/gubitak od tečajnih razlika u Temeljnim financijskim izvještajima
• 1. Iznos od 138.267 tisuću kuna na stavci Sredstva kod HNB-a iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 3.646 tisuća kuna na stavci Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci Primici od dividendi (Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti) u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Stavka Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine u 1.059 tisuća kuna, Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama u iznosu 55.529 tisuća kuna, Krediti i predujmovi ostalim klijentima u iznosu 2.522.582 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 1.027.334 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u iznosu 66.113 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u iznosu 19.523 tisuća kuna, Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti u iznosu 19.377 tisuća kuna, Depoziti od financijskih institucija u iznosu 113.290 tisuća kuna, Transakcijski računi ostalih komitenata u iznosu 929.778 tisuća kuna, Štedni depoziti ostalih komitenata u iznosu 1.333.782 tisuća kuna, Oročeni depoziti u iznosu 659.126 tisuća kuna, Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje u iznosu 418 tisuća kuna, Ostale obveze u iznosu 131.098 tisuća kuna, Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 1.538 tisuća kuna, Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 16.630 tisuća kuna, Primici od naplate vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti u iznosu 70.954 tisuća kuna, te Neto smanjenje primljenih kredita iz financijskih aktivnosti u iznosu 244.986 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavaka Povećanje plasmana i zajmova drugim bankama u iznosu 1.385.724 tisuća kuna, Neto povećanje kredita i predujmova komitentima u iznosu 1.196.321 tisuće kuna, Neto smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u iznosu 247.708 tisuća kuna, Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 173.125 tisuća kuna, Neto smanjenje financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku u iznosu 95.017 tisuća kuna, Neto smanjenje ostale imovine u iznosu 410.612 tisuća kuna, Neto smanjenje depozita od banaka u iznosu 53.094 tisuća kuna, Neto smanjenje depozita komitenata u iznosu 472.553 tisuća kuna, Neto smanjenje ostalih obveza u iznosu 2.104 tisuća kuna, te na stavkama Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 553.964 tisuća kuna i Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 1.692.449 tisuća kuna, Neto stjecanje financijskih ulaganja po amortiziranom trošku u iznosu 70.954 tisuća kuna, kao i na Povećanje uzetih kredita u iznosu 649.513 kuna, Otplatu uzetih kredita u iznosu 420.216 tisuća kuna i Otplatu zakupa sukladno MSFi16 u iznosu 20.493 tisuća kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između izvještaja o novčanom toku za 2019. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo

SJEDIŠTE
Adresa:	Jurišićeva 4
tel.:	10 000 Zagreb 072 472 472 0800 472 472 01 4890 365
fax: e-mail: SWIFT: web site:	01 4810 773 hpb@hpb.hr HPBZHR2X www.hpb.hr
POSLOVNICA ZAGREB - JURIŠIĆEVA Adresa:	Jurišićeva 4
tel.: fax:	10 000 Zagreb 01 4888 356 / 300 01 4804 522
POSLOVNICA ZAGREB - BRITANSKI TRG Adresa:	Ilica 81
tel.: fax:	10 000 Zagreb 01 4686 001 01 4686 009
POSLOVNICA ZAGREB - DUBRAVA Adresa:	Avenija Dubrava 47
tel.: fax:	10 040 Zagreb 01 2908 971 01 2908 978
POSLOVNICA VMD Adresa:	Strojarska cesta 16
tel.: fax:	10 000 Zagreb 01 6323 550 01 6323 569
POSLOVNICA GAJNICE Adresa:	Argetinska 4
tel.: fax:	10 000 Zagreb 01 3466 930 01 3466 947
POSLOVNICA ZAGREB - SESVETE Adresa:	Trg D. Domjanića 8 10 360 Zagreb
tel.: fax:	01 2019 270 01 2019 287

POSLOVNICA ZAGREB - MAKSIMIRSKA
Adresa:	Maksimirska 105
	10 000 Zagreb
tel.:	01 2383 782
fax:	01 2383 789
POSLOVNICA ZAGREB - SAVSKA
Adresa:	Savska 58
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 501
fax:	01 5553 506
POSLOVNICA ZAGREB - ŠPANSKO
Adresa:	Trg Ivana Kukuljevića 5
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5551 958 / 962
fax:	01 5551 967
POSLOVNICA SREDIŠĆE
Adresa:	Ivana Šibla 15
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5550 971
POSLOVNICA ZAPREŠIĆ
Adresa:	Trg žrtava fašizma 810 290 Zaprešić
tel.:	01 3340 271
fax:	01 3340 278
POSLOVNICA VELIKA GORICA
Adresa:	Trg kralja Tomislava 37
	10 410 Velika Gorica
tel.:	01 6238 600
fax:	01 6238 614
POSLOVNICA STRMEC, Hoto-centar
Adresa:	Ulica dr. Franje Tuđmana 4
	10 434 Strmec
tel.:	01 3369 650
fax:	01 3369 660
POSLOVNICA SISAK
Adresa:	Stjepana i Antuna Radića 34
	44 000 Sisak
tel.:	044 556 012
fax:	044 556 019
POSLOVNICA KARLOVAC
Adresa:	Ivana Gorana Kovačića 4
	47 000 Karlovac
tel.:	047 555 040
fax:	047 555 049

E-POSLOVNICA	Strojarska 20
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 4888 389
fax:	01 4888 374
POSLOVNICA VARAŽDIN	Ivana Kukuljevića 9a
Adresa:	42 000 Varaždin
tel.:	042 215 320
fax:	042 215 330
POSLOVNICA ČAKOVEC	Masarykova 28
Adresa:	40 000 Čakovec
tel.:	040 555 010
fax:	040 555 019
POSLOVNICA GOSPIĆ	Trg S. Radića bb
Adresa:	53 000 Gospić
tel.:	053 617 101
fax:	053 617 109
POSLOVNICA BJELOVAR	Eugena Kvaternika 1
Adresa:	43 000 Bjelovar
tel.:	043 555 095
fax:	043 555 099
POSLOVNICA KOPRIVNICA	Florijanski trg 13
Adresa:	48 000 Koprivnica
tel.:	048 555 090
fax:	048 555 099
POSLOVNICA SLAVONSKI BROD Adresa:	Kralja Petra Krešimira IV br.3
tel.: fax:	35 000 Slavonski Brod 035 212 530 035 212 539
POSLOVNICA POŽEGA	Cehovska 8
Adresa:	34 000 Požega
tel.:	034 410 130 / 133
fax:	034 410 139
POSLOVNICA VIROVITICA	Trg kralja Zvonimira 3
Adresa:	33 000 Virovitica
tel.:	033 740 060
fax:	033 740 068

POSLOVNICA VINKOVCI
Adresa:	Trg dr. Franje Tuđmana 2
tel.:	32 100 Vinkovci 032 455 502
fax:	032 455 508
POSLOVNICA VUKOVAR
Adresa:	J.J. Strossmayerova 16
tel.:	32 000 Vukovar 032 451 000
fax:	032 451 019
POSLOVNICA OSIJEK
Adresa:	Trg Ante Starčevića 7
tel.:	31 000 Osijek 031 284 887
fax:	031 284 888
POSLOVNICA OSIJEK 2
Adresa:	Prolaz J. Benešića 2
tel.:	31 000 Osijek 031 555 262
fax:	031 555 269
POSLOVNICA VALPOVO
Adresa:	Trg Kralja Tomislava 17
tel.:	31 550 Valpovo 031 654 041
fax:	031 654 042
ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC
Adresa:	Vukovarska 4 31 540 Donji Miholjac
tel.:	031 620 040
fax:	031 620 041
POSLOVNICA ĐAKOVO
Adresa:	Bana J. Jelačića 8 31 400 Đakovo
tel.:	031 815 156
fax:	031 815 158
ISPOSTAVA NAŠICE
Adresa:	J.J. Strossmayera 2 31 500 Našice
tel.:	031 615 162
fax:	031 615 173
ISPOSTAVA BELI MANASTIR Adresa:
	Trg Slobode 38 31 300 Beli Manastir
tel.:	031 701 412
fax:	031 701 414

POSLOVNICA PULA	Anticova 9
Adresa:	52 100 Pula
tel.:	052 300 602
fax:	052 300 609
POSLOVNICA POREČ	Trg slobode 14
Adresa:	52 440 Poreč
tel.:	052 703 222
fax:	052 703 229
POSLOVNICA RIJEKA	Trpimirova 3b
Adresa:	51 000 Rijeka
tel.:	051 301 280
fax:	051 301 288
POSLOVNICA RIJEKA - ULJARSKA	Uljarska 4A
Adresa:	51 000 Rijeka
tel.:	051 555 570 / 571
fax:	051 555 589
POSLOVNICA ZADAR	Zrinsko - Frankopanska 8
Adresa:	23 000 Zadar
tel.:	023 350 000
fax:	023 350 018
POSLOVNICA ZADAR 2	Ulica Andrije Hebranga2
Adresa:Adresa:	23 000 Zadar
tel.:	023 411 900
ISPOSTAVA GRAD	Kralja Držislava bb
Adresa:	22 000 Šibenik22 000 Šibenik
tel.:	022 201 204
POSLOVNICA VIDICI	Stjepana Radića 137
Adresa:	22 000 Šibenik
tel.:	022 556 010
POSLOVNICA ŠIBENIK	Ante Starčevića 4
Adresa:	22 000 Šibenik
tel.:	022 556 012
fax:	022 556 019
POSLOVNICA DALMARE	Velimira Škorpika 23
Adresa:	22 000 Šibenik
tel.:	022 242 252

POSLOVNICA KNIN	Ulica Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta 9
Adresa:	22 300 Knin
tel.:	022 556 000
fax:	022 556 009
POSLOVNICA SPLIT Adresa:	Domovinskog rata 49
tel.: fax:	21 000 Split 021 340 626 021 340 629
POSLOVNICA SPLIT - DUBROVAČKA Adresa: Dubrovačka 31
tel.: fax:	21 000 Split 021 401 620/626 021 401 639
POSLOVNICA SPLIT – III Adresa:	Ruđera Boškovića 18a
tel.: fax:	21 000 Split 021 555 854 021 555 873
POSLOVNICA KAŠTEL STARI Adresa: Ivana Danila 12
tel.: fax:	21 216 Kaštel Stari 021 246 184 021 246 199
POSLOVNICA TROGIR	Kardinala Alojzija Stepinca 42
Adresa:	21 220 Trogir
tel.:	021 555 728
fax:	021 555 743
POSLOVNICA SINJ	Trg kralja Tomislava 1
Adresa:	21 230 Sinj
tel.:	021 708 080
fax:	021 708 097
ISPOSTAVA TRILJ	Bana Josipa Jelačića 8
Adresa:	21 240 Trilj
tel.:	021 830 410
fax:	021 830 427
POSLOVNICA IMOTSKI	Šetalište S. Radića 19
Adresa:	21 260 Imotski
tel.:	021 555 280
fax:	021 555 289

POSLOVNICA MAKARSKA	Trg 4. svibnja 533 br.1
Adresa:	21 300 Makarska
tel.:	021 695 760
fax:	021 695 768
POSLOVNICA SOLIN	Kralja Zvonimira 87a
Adresa:	21 210 Solin
tel.:	021 555 751
fax:	021 555 756
POSLOVNICA DUBROVNIK	Dr. Ante Starčevića 24
Adresa:	20 000 Dubrovnik
tel.:	020 362 045
fax:	020 362 048
POSLOVNICA KONAVLE	Gruda 43
Adresa:	20 215 Gruda
tel.:	020 450 800
fax:	020 450 802
ISPOSTAVA CAVTAT	Trumbićeva 10
Adresa:	20 210 Cavtat
tel.:	020 450 810
fax:	020 450 811
Članice HPB Grupe:
HPB INVEST d.o.o.
Adresa:	Strojarska cesta 20 10 000 Zagreb
tel.:	01 4804 516 0800 472 472
fax:	01 4804 599
e-mail:	hpb.invest@hpb.hr
web site:	www.hpb-invest.hr
HPB-nekretnine d.o.o.
Adresa:	Amruševa 8 10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 920

fax: 01 4839 235 e-mail: hpb.nekretnine@hpb.hr web site: www.hpb-nekretnine.hr