Annual Report • Apr 30, 2025
Annual Report
Open in ViewerOpens in native device viewer



| IZJAVA ODGOVORNOSTI UPRAVE ZA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE | 4 | |
|---|---|---|
| IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA | ||
| NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI | ||
| Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti | 12 | |
| Nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju | 13 | |
| Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku | 14 | |
| Nekonsolidirani izvještaj o promjenama kapitala | 15 | |
| Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje | 16 | |
| IZVJEŠTAJ POSLOVODSTVA | 48 |



Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka, Martinšćica 8, Kostrena Hrvatska (Društvo) koji obuhvaćaju nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu 31. prosinca 2024., nekonsolidirani izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2024. godine, nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku, nekonsolidirani izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje, uključujući i značajne informacije o računovodstvenim politikama (dalje Godišnji financijski izvještaji).
Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na 31. prosinca 2024. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenima od strane Europske unije (MSFI).
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih financijskih izvještaja.
Neovisni smo od Društva u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koje je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA) (IESBA Kodeks), kao i u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja u Republici Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.
Skrećemo pozornost na Bilješke 15. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina i 28. Upravljanje rizicima – Tržišni i operativni rizici u kojima su objavljene informacije o ulaganju u obnovu Doka 11 i izgradnju dva nova pontona. Zamjena i instalacija prvog pontona na dok izvršena je u srpnju 2024. godine nakon čega je Društvo nastavilo operativno koristiti Dok 11 za dokovanje brodova manjih težina. Zamjena drugog pontona očekuje se tijekom proljetnih mjeseci 2025. godine.
Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja.
Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
Za računovodstvene politike vidjeti Osnovne računovodstvene politike, bilješke 2.3.a i 30. Za dodatne informacije vezane uz identificirano ključno revizijsko pitanje, vidjeti bilješku 4 financijskih izvještaja.
| Ključno revizijsko pitanje |
Kako smo pristupili ključnom revizijskom pitanju tijekom naše revizije |
|---|---|
| Posebna se | Dokazni postupci koje smo primijenili u reviziji sastojali su se od ispitivanja ustroja i učinkovitosti |
| pozornost sukladno | djelovanja automatskih i manualnih internih kontrola u Društvu, kao i testiranje detalja kako bismo se |
| zahtjevima | uvjerili u točnost obračunavanja prihoda i transakcija prihoda. |
| Međunarodnih | |
| revizijskih | Glavna interna automatska kontrola na koju se Društvo oslanja da bi se uvjerilo u točnost obračunavanja |
| standarda | prihoda je povezivanje radnih naloga s dnevnikom knjiženja. |
| posvećuje | |
| iskazivanju prihoda | Testiranje internih kontrola |
| prema kojima | Testirali smo ustroj i učinkovitost djelovanja glavnih internih kontrola nad procesom prodaje i remonta. |
| prihodi uvijek | Postupci testiranja na odabranom uzorku obuhvatili su: |
| predstavljaju | |
| značajan rizik | - Provjeru postojanja - postojanje radnih naloga i njihova usporedba sa ponudama i ugovorima te |
| pogrešnog | izlaznim fakturama |
| prikazivanja. Zato | |
| smo kao ključno | - Provjeru potpunosti - postojanja svih ulaznih i izlaznih računa u obračunu radnog naloga |
| revizijsko pitanje | - Provjeru vrednovanja - usporedba cijena i uvjeta prodaje na izlaznim fakturama s prihvaćenim |
| adresirali točnost i sveobuhvatnost |
ponudama |
| prihoda iz poslovnih | |
| aktivnosti Društva. | - Provjeru razgraničenja – utvrđivanje stupnja dovršenosti i provjera da li su prihodi knjiženi u ispravno |
| razdoblje | |
| Uz navedeno, testirali smo i da li su obračuni proizvodnje zaključani, odobreni te preneseni u financijsko knjigovodstvo te uistinu i knjiženi i kontrolirani u službi računovodstva i financija. |
|
| Na temelju rezultata ispitivanja internih kontrola, odredili smo opseg i vrstu testova radi provjere točnosti | |
| obračunavanja prihoda te smo tome pridodali testiranje detalja iz internih dokumenata na način da smo | |
| ih povezivali s obračunanim prihodima od prodaje i pripadajućim platnim transakcijama. | |
| Nismo identificirali značajna odstupanja prilikom provedbe naših testova kao niti značajne manjkavosti internih kontrola. |
|
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvještaj poslovodstva i Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju godišnje financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima. Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.
U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane
U pogledu Izvještaja poslovodstva i Izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru je li Izvještaj poslovodstva sastavljen u skladu s člankom 24. Zakona o računovodstvu i sadrži li Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja podatke iz članka 25. Zakona o računovodstvu.
Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:
su informacije u priloženom Izvještaju poslovodstva i Izvještaju o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s priloženim godišnjim financijskim izvještajima;
je priloženi Izvještaj poslovodstva sastavljen u skladu sa člankom 24. Zakona o računovodstvu; te
priloženi Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 25. Zakona o računovodstvu.
Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije godišnjih financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u priloženom Izvještaju poslovodstva i Izvještaju o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U tom smislu nemamo što izvijestiti.
Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u skladu s MSFI-ima i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, lažna predstavljanja ili zaobilaženje internih kontrola.
stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.
ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.
Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti, te povezanim zaštitama.
Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.
U skladu s člankom 10 stavak 2 uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, u našem Izvješću neovisnog revizora dajemo sljedeće informacije koje su potrebna nastavno na zahtjeve MRevS.
Izvješće o uvjerenju revizora o usklađenosti godišnjih financijskih izvještaja, sastavljenih temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20, 83/21,151/22 i 85/24) primjenom zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 kojom se za izdavatelje određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje (Uredba o ESEF-u).
Proveli smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja o tome jesu li godišnji financijski izvještaji pripremljeni za potrebe objavljivanja javnosti temeljem članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala, koji su sadržani u priloženoj elektroničkoj datoteci [74780060BA4DPK8V1P23-2024-12-31-0-hr], u svim materijalno značajnim aspektima pripremljeni u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.
Uprava Društva odgovorna je za pripremu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja u skladu s Uredbom o ESEF-u.
Osim toga, Uprava Društva odgovorna je održavati sustav unutarnjih kontrola koji u razumnoj mjeri osigurava pripremu godišnjih financijskih izvještaja bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima izvještavanja iz Uredbe o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške.
Uprava Društva također je odgovorna za:
Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadzor pripreme godišnjih financijskih izvještaja u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja.
Izvješće temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (nastavak)
Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li godišnji financijski izvještaji bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija.
Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će opseg testiranja otkriti svaku značajnu neusklađenost s Uredbom o ESEF-u.
U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:
pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u,
stekli smo razumijevanje internih kontrola Društva relevantnih za primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u,
identificirali smo i procijenili rizike značajne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u zbog prijevare ili pogreške; i
na temelju toga, osmislili i oblikovali postupke za odgovor na procijenjene rizike i za dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka.
Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li:
godišnji financijski izvještaji, koji su uključeni u godišnje izvještaje, izrađeni u važećem XHTML formatu,
podaci, sadržani u godišnjim financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u, označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
korišten je XBRL jezik za označavanje,
korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,
oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi o ESEF-u.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i prikladni da pruže osnovu za naš zaključak.
| u eurima | |||
|---|---|---|---|
| Bilješke | 2023 | 2024 | |
| PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA | 86.741.118 | 88.846.033 | |
| Prihodi od prodaje | 4 | 70.750.800 | 67.375.740 |
| Ostali prihodi | 5 | 15.990.318 | 21.470.293 |
| TROŠKOVI IZ REDOVNOG POSLOVANJA | 80.610.390 | 82.794.388 | |
| Materijalni troškovi | 6 | 63.155.741 | 63.813.783 |
| Troškovi osoblja | 7 | 9.103.942 | 10.393.180 |
| Amortizacija | 8 | 6.479.918 | 6.779.328 |
| Vrijednosno usklađivanje | 9 | 131 | 52.654 |
| Rezerviranja | 10 | 597.774 | 366.076 |
| Ostali troškovi | 11 | 1.208.154 | 1.158.548 |
| Ostali poslovni rashodi | 11 | 64.730 | 230.819 |
| REZULTAT IZ POSLOVANJA | 6.130.728 | 6.051.645 | |
| NETO FINANCIJSKI (TROŠKOVI)/PRIHODI | (359.413) | 574.374 | |
| Financijski prihodi | 12 | 95.051 | 599.819 |
| Financijski troškovi | 12 | 454.464 | 25.445 |
| DOBIT / (GUBITAK) IZ REDOVNOG POSLOVANJA | |||
| PRIJE POREZA | 5.771.315 | 6.626.019 | |
| POREZ NA DOBIT | 13 | 1.055.130 | 1.210.946 |
| DOBIT / (GUBITAK) RAZDOBLJA | 13,14 | 4.716.185 | 5.415.073 |
| Zarada po dionici | 0,29 | 0,34 | |
| NETO DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA | 4.716.185 | 5.415.073 | |
| Dobit/(gubitak) s osnova ponovnog vrednovanja | |||
| financijske imovine raspoložive za prodaju | 2.499 | 1.934 | |
| Ostale stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak | (10.750) | 0 | |
| Odgođena porezna imovina | (450) | (347) | |
| SVEOBUHVATNA DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA | 4.707.484 | 5.416.660 |

| u eurima | |||
|---|---|---|---|
| Bilješka | 2023 | 2024 | |
| IMOVINA | |||
| Dugotrajna imovina | 36.132.439 | 47.230.972 | |
| Nematerijalna imovina | 15 | 476.730 | 497.657 |
| Nekretnine, postrojenja i oprema | 15 | 35.335.893 | 46.418.351 |
| Ulaganje u nekretnine | 15 | 266.406 | 266.406 |
| Ulaganja u ovisno društvo | 16 | 1.991 | 1.991 |
| Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - ulaganja u vrijednosne papire |
17 | 17.558 | 19.493 |
| Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku - depoziti | 18 | 19.386 | 13.000 |
| Odgođena porezna imovina | 14.475 14.074 |
||
| Kratkotrajna imovina | 34.722.670 | 30.471.934 | |
| Zalihe | 19 | 6.419.312 | 4.697.906 |
| Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja | 20 | 14.979.605 | 14.778.100 |
| Novac u banci i blagajni | 21 | 13.323.753 | 10.995.928 |
| Ukupna imovina | 70.855.109 | 77.702.906 | |
| GLAVNICA I OBVEZE | |||
| Glavnica i rezerve | 22 | 49.877.750 | 55.294.410 |
| Dionički kapital | 22 | 22.315.014 | 22.315.014 |
| Rezerve | 22.846.551 | 27.564.323 | |
| Neto dobit/gubitak razdoblja | 22 | 4.716.185 | 5.415.073 |
| 0 | |||
| Dugoročne obveze | 2.728.483 | 2.397.089 | |
| Zaduženja na koja se obračunavaju kamate | 23 | 263.337 | 150.151 |
| Rezerviranja | 26 | 1.909.247 | 1.690.691 |
| Odgođena porezna obveza | 2.272 | 2.620 | |
| Ostale dugoročne obveze | 27 | 553.627 | 553.627 |
| 0 | |||
| Kratkoročne obveze | 18.248.876 | 20.011.407 | |
| Zaduženja na koja se obračunavaju kamate | 23 | 224.015 | 666.751 |
| Tekuće obveze poreza na dobit | 13 | 191.936 | 288.270 |
| Obveze prema dobavljačima i ostale obveze | 24 | 17.488.934 | 18.690.310 |
| Rezerviranja | 26 | 343.991 366.076 |
|
| 0 | |||
| Ukupno obveze | 20.977.359 | 22.408.496 | |
| Ukupno glavnica i obveze | 70.855.109 | 77.702.906 |

(ZA GODINU ZAVRŠENU 31. PROSINCA 2024.)
| u eurima | |||
|---|---|---|---|
| Bilješka | 2023 | 2024 | |
| POSLOVNE AKTIVNOSTI | |||
| Dobit prije poreza | 13,14 | 5.771.315 | 6.626.019 |
| Usklađenje za: | |||
| Amortizacija nekretnina, postrojenja, opreme | 6.479.918 | 6.779.328 | |
| Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne | 5, 15 | (6.855) | (7.053) |
| materijalne i nematerijalne imovine, neto | |||
| Dobici i gubici od prodaje i nerealizirani gubici i vrijednosno usklađenje | 9 | (2.369) | 50.000 |
| financijske imovine, neto Manjak, višak i rashod zaliha materijala, neto |
5, 11 | 969 | 3.640 |
| Prihodi od kamata | 12 | (95.051) | (140.224) |
| Rashodi od kamata | 12 | 47.817 | 25.445 |
| Rezerviranja | 5, 10 | 295.654 | 344.464 |
| Tečajne razlike - nerealizirane | 12 | (394.986) | 400.316 |
| Trošak poreza na dobit | 13 | (1.055.130) | (1.210.946) |
| Povećanje obračunatih prihoda i troškova | 20, 24 | 10.447.145 | 2.696.594 |
| Dobit od poslovanja prije promjena radnog kapitala | 21.488.427 | 15.567.583 | |
| Smanjenje / (povećanje) zaliha | (235.805) | 1.721.406 | |
| Smanjenje / (povećanje) kratkotrajnih potraživanja | (1.005.764) | (1.399.664) | |
| Povećanje / (smanjenje) obveza | (4.182.933) | 991.882 | |
| Plaćeni porez na dobit | (3.045.877) | (1.114.211) | |
| Plaćene kamate | (71.817) | (35.595) | |
| NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI | 12.946.231 | 15.731.401 | |
| INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI | |||
| Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine | 15 | (15.651.483) | (17.886.353) |
| Primici od prodaje dugotrajne imovine | 5 | 6.855 | 7.053 |
| Ulaganje u financijsku imovinu | (49.424) | 0 | |
| Primljene dividende | 744 | 818 | |
| Dani zajmovi | (65.000) | (100.000) | |
| Naplata danih zajmova | 21.600 | 143.400 | |
| NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI | (15.736.708) | (17.835.082) | |
| FINANCIJSKE AKTIVNOSTI | |||
| Otplate zaduženja na koja se obračunavaju kamate | (1.321.060) | (224.144) | |
| NOVČANI TOK OD FINANCIJKIH AKTIVNOSTI | (1.321.060) | (224.144) | |
| UKUPNO (SMANJENJE) / POVEĆANJE NOVCA ( I+II+III) | (4.111.537) | (2.327.825) | |
| STANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA 01.SIJEČNJA | 17.435.290 | 13.323.753 | |
| STANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA 31.PROSINCA | 21 | 13.323.753 | 10.995.928 |
| u eurima | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Temeljni kapital |
Zakonske rezerve |
Rezerve za vlastite dionice |
Vlastite dionice |
Ostale rezerve |
Neto dobit/gubitak razdoblja |
Ukupno | |
| Stanje na dan 1. siječnja 2023. | 22.315.014 | 1.115.751 | 1.664.344 | (1.069.185) | 15.801.960 | 5.342.382 | 45.170.266 |
| Dobit razdoblja | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 4.716.185 | 4.716.185 |
| Promjene rezervi fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju |
0 | 0 | 0 | 0 | 2.049 | 0 | 2.049 |
| Ostale nevlasničke promjene kapitala | 0 | 0 | 0 | 0 | (10.750) | 0 | (10.750) |
| Ukupno sveobuhvatna dobit/gubitak za 2023. |
0 | 0 | 0 | 0 | (8.701) | 4.716.185 | 4.707.484 |
| Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu dobiti iz 2022. |
0 | 0 | 0 | 0 | 5.342.382 | (5.342.382) | 0 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2023. | 22.315.014 | 1.115.751 | 1.664.344 | (1.069.185) | 21.135.641 | 4.716.185 | 49.877.750 |
| Dobit razdoblja | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 5.415.073 | 5.415.073 |
| Promjene rezervi fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju |
0 | 0 | 0 | 0 | 1.587 | 0 | 1.587 |
| Ukupno sveobuhvatna dobit/gubitak za 2024. |
0 | 0 | 0 | 0 | 1.587 | 5.415.073 | 5.416.660 |
| Prijenos u pozicije rezervi po godišnjem rasporedu dobiti iz 2023. |
0 | 0 | 0 | 0 | 4.716.185 | (4.716.185) | 0 |
| Stanje na dan 31. prosinca 2024. | 22.315.014 | 1.115.751 | 1.664.344 | (1.069.185) | 25.853.413 | 5.415.073 | 55.294.410 |

Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u Rijeci, na adresi Martinšćica 8, Kostrena. Društvo je upisano u registarski uložak s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 040000358 kod Trgovačkog suda u Rijeci.
Temeljni kapital Društva iznosi 22.315.014 eura i podijeljen je na 16.813.247 nematerijaliziranih, redovnih dionica na ime, bez nominalne vrijednosti dionice, od čega je na dan bilanciranja Društvo posjedovalo 825.187 vlastitih dionica.
Temeljem Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku Zagreb, Društvo ima brojčanu oznaku podrazreda 3011 – gradnja brodova i plutajućih objekata, matični broj poslovnog subjekta je 03333710, a OIB 27531244647.
Osnovna djelatnost Društva je remont, popravci, preinake i ostale usluge vezane uz brodove i ostale plovne objekte. Društvo je registrirano i za ostale djelatnosti: izradu čeličnih konstrukcija, organizaciju građenja brodova, trgovinu, inženjering te za razne ostale usluge.
Dionice Društva kotiraju na Redovitom tržištu Zagrebačke burze. LEI oznaka Društva je 74780060BA4DPK8V1P23, matična država članica je Republika Hrvatska, ISIN oznaka vrijednosnog papira je HRVLENRB0001, dok je oznaka vrijednosnice VLEN.
Na dan 31. prosinca 2024. godine Društvo je imalo 301 zaposlenika (2023: 317 zaposlenika).
Nadzorni odbor Društva tijekom 2024. godine činili su: Antonio Palumbo, Francesco Ciaramella i Antonietta Capodanno te Damir Amić kao predstavnik radnika. Funkciju predsjednika Nadzornog odbora obnaša Antonio Palumbo.
U 2024. godini u Društvu je djelovao Revizijski odbor u sastavu Francesco Ciaramella, Antonio Palumbo i Antonietta Capodanno. U Društvu djeluju i Odbor za imenovanje i Odbor za primitke u sastavu: Antonio Palumbo, Francesco Ciaramella, Antonietta Capodanno.
Upravu Društva na dan 31.12.2024. godine činila su dva člana: predsjednik Uprave Sandra Uzelac i član Uprave Luka Hrboka koji su imenovani na trogodišnje razdoblje počevši od 1.ožujka 2024. godine.
Sukladno odredbama članka 5. Zakona o računovodstvu Društvo objavljuje pokazatelje za razvrstavanje poduzetnika za tekuću i prethodnu godinu:
| Opis | 2023 | 2024 |
|---|---|---|
| (pokazatelji za 2022.) | (pokazatelji za 2023.) | |
| Iznos ukupne aktive (EUR) | 71.916.774 | 70.855.109 |
| Iznos neto prihoda (EUR) | 85.580.572 | 86.836.170 |
| Prosječan broj radnika tijekom poslovne godine | 321 | 302 |

Vlasnička struktura Društva na dan 31. prosinca 2024. godine bila je :
| Red. br. |
Naziv računa | Broj dionica | Vlasnički udio % |
|---|---|---|---|
| 1 | INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI PAPIRI D.O.O./ PALUMBO GROUP S.P.A. (1/1) |
13.781.460 | 81,97 |
| 2 | BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. (1/1) | 825.187 | 4,91 |
| 3 | JADROAGENT D.D. (1/1) | 324.766 | 1,93 |
| 4 | RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D./ZBIRNI SKRBNIČKI RAČUN ZA DF | 74.560 | 0,44 |
| 5 | LIST GMBH AUSTRIA (1/1) | 45.992 | 0,27 |
| 6 | BAKIĆ NENAD (1/1) | 40.000 | 0,24 |
| 7 | OTP BANKA D.D./ OTP INDEKSNI FOND - OIF S JAVNOM PONUDOM (1/1) |
38.721 | 0,23 |
| 8 | PEČAR IVAN (1/1) | 37.803 | 0,22 |
| 9 | KOTOLENKO JOSIP (1/1) | 35.000 | 0,21 |
| 10 | Ostali | 1.609.758 | 9,58 |
| Ukupno | 16.813.247 | 100 |
Konsolidirani financijski izvještaji Društva i njegovog ovisnog društva, koje Društvo također priprema u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i hrvatskim zakonom, izdat će se kao poseban dokument. Nekonsolidirane financijske izvještaje odobrila je Uprava dana 28. travnja 2025. godine za izdavanje Nadzornom odboru.
Financijski izvještaji Društva izdaju se na hrvatskom jeziku kao službenom jeziku. Stranim dionicima Financijski izvještaji Društva dostupni su i u engleskom prijevodu.
Računovodstvene politike iznesene u nastavku, primijenjene su dosljedno za sva razdoblja prezentirana u ovim financijskim izvještajima.
Osnovne računovodstvene politike primijenjene na sastavljanje financijskih izvještaja obrazložene su u nastavku. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim ako nije drugačije navedeno.
Financijski izvještaji Društva za 2024. godinu sastavljeni su u skladu sa zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji.
Nekonsolidirani financijski izvještaji Društva sastavljeni su uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog događaja, po kojem se učinci transakcija priznaju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnose, te uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija ("MSFI"), za društvo Brodogradilište Viktor Lenac d.d. i ovisno društvo kojim upravlja ("Grupa") i objavljeni su dana 28. travnja 2025. godine. Radi boljeg razumijevanja Grupe u cjelini, korisnici bi trebali čitati konsolidirane financijske izvještaje povezano s ovim nekonsolidiranim financijskim izvještajima.
Primijenjene računovodstvene politike su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu. Financijski izvještaji su pripremljeni po načelu povijesnog troška, izuzev određenih financijskih instrumenata koji su iskazani po fer vrijednosti.
Stavke uključene u financijski izvještaj Društva iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem Društvo posluje (funkcijska valuta).
Financijski izvještaji Društva sastavljeni su u eurima (EUR), kao mjernoj odnosno izvještajnoj valuti Društva.
Društvo je sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja sva devizna potraživanja i obveze, kao i potraživanja i obveze s valutnom klauzulom uskladilo na srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2024. godine i to:
| 1 USD = EUR |
0,95748755 | (31.12.2023. godine 1 USD | = 0,90497738 EUR) |
|---|---|---|---|
| 1 GBP = EUR | 1,20554551 | (31.12.2023. godine 1 GBP | = 1,15068178 EUR) |
| 1 NOK = EUR | 0,08442024 | (31.12.2023. godine 1 NOK | = 0,08896401 EUR) |
| 1 CHF = EUR |
1,05988341 | (31.12.2023. godine 1 CHF | = 1,07991361 EUR) |
U tekućem razdoblju na snazi su sljedeći standardi, izmjene i dopune postojećih standarda te tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS ") i usvojila ih je Europska unija:
Usvajanje navedenih standarda i tumačenja nije imalo značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva.
• Izmjene i dopune MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta: Nedostatak razmjenjivosti, izdan 15. kolovoza 2023. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine).

Na dan izdavanja ovih financijskih izvještaja, sljedeći standardi, prerade i tumačenja koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde nisu usvojeni u Europskoj uniji:
Društvo ne očekuje da će usvajanje spomenutih standarda i tumačenja imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva
Pri izradi nekonsolidiranih financijskih izvještaja, u procesu primjene računovodstvenih politika Društva, Uprava Društva koristila je određene prosudbe i procjene koje utječu na knjigovodstvenu vrijednost imovine i obveza Društva, objavljivanje potencijalnih stavaka na datum bilance, objavljene prihode i rashode tada završenog razdoblja.
Procjene su korištene, ali ne i ograničene na: obračun i razdoblje amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, procjene umanjenja vrijednosti, ispravke vrijednosti zaliha i sumnjivih i spornih potraživanja, rezerviranja za primanja zaposlenih i sudske sporove. Više detalja o računovodstvenim politikama za ove procjene nalazi se u ostalim dijelovima ove bilješke, kao i ostalim bilješkama uz financijska izvješća. Budući događaji i njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnošću. Zato računovodstvene procjene zahtijevaju prosudbu, a one korištene pri izradi financijskih izvještaja su podložne promjenama nastankom novih događaja, stjecanjem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i promjenom okruženja u kojemu Društvo posluje. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih.
Društvo priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Društvo imati buduće ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Društva.
Prihodi s naslova prodaje proizvoda i usluga priznaju se ukoliko su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

Za obveze iz ugovora koje Društvo izvršava tijekom vremena, Društvo prihode priznaje u mjeri u kojoj su izvršeni pod sljedećim uvjetima:
Za mjerenje napretka Društva prema potpunom ispunjenju obveze izvršenja koja se ispunjava tijekom vremena, Društvo može koristiti:
Prihodi s osnova državnih potpora priznaju se u prihode onog razdoblja u kojem će nastati s njima povezani troškovi, pod uvjetom da:
Financijski prihodi uključuju prihode od kamata na uložena sredstva, pozitivne tečajne razlike, prihode od dividendi i druge prihode od financiranja.
Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi, uzimajući u obzir stvarni prinos na ustupljena sredstva, sukladno potpisanim ugovorima.
Politika rashoda vodi se na način da se obračunskim sustavom računovodstva utvrđuju rashodi koji su primjenjivi za priznavanje u obračunu financijskog rezultata tekuće godine.
U politici priznavanja rashoda Društvo se pridržava sljedećih kriterija:

Gubici koji udovoljavaju pojmu rashoda u obračunu se izjednačuju s rashodima. U tom slučaju gubici se ne moraju povezivati s nastalim prihodima. Gubici se pokrivaju prihodima obračunskog razdoblja.
Financijski troškovi uključuju rashode za kamate po kreditima i zajmovima, diskonte pri prodaji vrijednosnih papira i potraživanja prije njihovog dospijeća, kamate zbog odgode plaćanja obveza, negativne tečajne razlike, gubitke od prodaje dionica i poslovnih udjela i druge troškove financiranja.
Troškovi financiranja priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi, tj. u razdoblju u kojem su nastali. Negativne tečajne razlike se ne kapitaliziraju, već se uključuju u rashode razdoblja.
Dobit/gubitak prije oporezivanja utvrđuje se na način da se od ukupno ostvarenih računovodstvenih prihoda oduzmu računovodstveni rashodi.
Obveza poreza na dobit (tekući porez) utvrđuje se u skladu s važećim odredbama Zakona o porezu na dobit.
Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze priznaju se u slučaju promjena u vrednovanju financijske i druge imovine Društva, koje nisu rezultirale realiziranim dobicima ili gubicima, radi kojih nastaje privremena razlika između računovodstvenog i oporezivog dobitka. Odgođena porezna imovina odnosi se na prenesene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice te odbitne privremene razlike, a nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima kada se ispune uvjeti priznavanja ranijih privremeno nepriznatih nerealiziranih gubitaka, odnosno predstavlja ranije plaćeni porez na dobit za povrat u idućim razdobljima. Odgođene porezne obveze predstavljaju buduću obvezu plaćanja poreza na dobit slijedom postojećih nerealiziranih dobitaka.
Društvo ponovno ocjenjuje odgođenu poreznu imovinu za svako izvještajno razdoblje, u visini u kojoj postaje vjerojatno da će buduća oporeziva dobit omogućiti odgodu poreznog sredstva koje treba nadoknaditi. Odgođena porezna imovina mjeri se poreznom stopom koju se očekuje primjenjivati na razdoblje kada se sredstvo realizira ili obveza podmiri, na temelju poreznih stopa (i poreznih zakona) koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju za izvještajno razdoblje.
Mjerenje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice, koje bi mogle nastati iz načina na koji Društvo, za izvještajno razdoblje očekuje nadoknaditi ili podmiriti knjigovodstveni iznos imovine ili obveza.
Društvo vrši prijeboj odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza samo ako ima zakonsko pravo obaviti prijeboj tekuće imovine s tekućim obvezama i ako se odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze odnose se na porez na dobit postavljen od iste porezne vlasti za Društvo ili drugog poreznog obveznika koji namjerava podmiriti tekuću poreznu obvezu i imovinu na neto osnovi.
Prilikom prodaje dugotrajne financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, efekti se priznaju u računu dobiti i gubitka.
Dugotrajna nematerijalna imovina obuhvaća nenovčana sredstva koja se mogu identificirati i bez fizičkog obilježja. Sredstva dugotrajne nematerijalne imovine priznaju se ukoliko je:

• trošak nabave te imovine moguće pouzdano utvrditi, te
• pojedinačna nabavna vrijednost sredstva je veća od 665 eura.
U suprotnom se izdaci evidentiraju kao rashodi tekućeg razdoblja.
Nakon početnog priznavanja, nematerijalno sredstvo evidentira se po njegovu trošku nabave, umanjenom za ispravak vrijednosti (akumuliranu amortizaciju) i za akumulirane gubitke od umanjenja.
Sredstva nematerijalne imovine isključuju se iz bilance u slučaju prestanka korištenja (prodaje ili rashodovanja) ili kada se od njih više ne očekuje pritjecanje budućih ekonomskih koristi. Dobitci ili gubitci od otuđenja ili povlačenja nematerijalne imovine priznaju se kao prihod ili rashod tekućeg razdoblja.
Sredstva nematerijalne imovine amortiziraju se za svako sredstvo pojedinačno primjenom linearne (ravnomjerne) metode po stopi od 5 - 50% godišnje.
Trošak amortizacije evidentira se od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je sredstvo dugotrajne nematerijalne imovine stavljeno u upotrebu.
Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu nematerijalnu imovinu priznaje se kao rashod do kraja mjeseca u kojem su sredstva dugotrajne nematerijalne imovine bila u upotrebi.
Dugotrajnu materijalnu imovinu čine nekretnine, postrojenja i oprema koju Društvo:
Sredstva dugotrajne materijalne imovine priznaju se kao imovina ako je:
Iznimno, ako je pojedinačna vrijednost sredstva manja od 665 eura, a nedvojbeno se ocijeni da je rok upotrebe sredstva duži od godine dana, smatra se dugotrajnom materijalnom imovinom, ali se jednokratno otpisuje na teret troška razdoblja.
Sredstva dugotrajne materijalne imovine manja od 665 eura i s vijekom upotrebe kraćim od godine dana evidentiraju se kao sitan inventar te jednokratno otpisuju prilikom stavljanja sredstva u upotrebu.
Dugotrajna materijalna imovina se prilikom nabave u poslovnim knjigama iskazuje po trošku nabave.
Za predmete i usluge izrađene u vlastitoj režiji i uključene u korištenje kao predmete materijalne imovine, utvrđuju se njihovi troškovi nabave u visini cijene proizvodnje, uz uvjet sa ona ne prelazi neto tržišnu vrijednost. U ovu vrijednost ne uključuju se interni profiti te neuobičajene vrijednosti otpada materijala, rada i drugih sredstava. Cijena proizvodnje utvrđuje se sukladno odrednicama MRS-a 2 – Zalihe. Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Društvo imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti.
Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine, postrojenja i oprema se iskazuju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Osnovicu za obračun amortizacije čini trošak nabave (bruto knjigovodstvena vrijednost) pojedinačnog sredstva.
Predmet postrojenja i opreme povlači se iz uporabe i rashoduje se kad se od njega više ne očekuju koristi, a nema tržnu upotrebnu vrijednost.

Ako je u tijeku uporabe predmet stalne imovine oštećen ili povučen iz aktivne uporabe, sredstvo se amortizira do kraja mjeseca u kojem je povučeno iz aktivne uporabe. Ako je njegova neto knjigovodstvena vrijednost veća od svote koja se može postići prodajom predmeta, u tom slučaju se s razlikom terete troškovi u trenutku prodaje imovine (evidentiranje po neto principu). U slučaju da je ostvarena prodajna cijena veća od knjigovodstvene vrijednosti, razlika se evidentira kao prihod tekućeg razdoblja (evidentiranje po neto principu).
Obračun amortizacije provodi se za svako sredstvo pojedinačno, prema linearnoj metodi po stopama prikladnim za otpis nabavne vrijednosti s obzirom na procijenjeni korisni vijek trajanja imovine. Zemljište i sredstva u izgradnji se ne amortiziraju.
Za obračun amortizacije koriste se stope kako slijedi:
| • | građevinski objekti | 2,5 - 10% |
|---|---|---|
| • | plovni objekti | 5 - 10% |
| • | dizalice i postrojenja | 6,67 - 25% |
| • | proizvodna oprema | 4 - 25% |
| • | prijevozna sredstva | 20% |
| • | uredska, informatička i srodna oprema | 20 - 50% |
Društvo redovno procjenjuje korisni vijek upotrebe dugotrajne materijalne imovine te na temelju donesene odluke Uprave koristi i zakonsku mogućnost primjene ubrzanih stopa amortizacije.
Obveza obračuna amortizacija i priznavanje troška amortizacije započinje od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je sredstvo dugotrajne materijalne imovine stavljeno u upotrebu.
Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu materijalnu imovinu priznaje se kao rashod do kraja mjeseca u kojem su sredstva dugotrajne materijalne imovine bila u upotrebi. Dugotrajna se imovina, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.
Ulaganja u nekretnine odnose se na nekretnine (zemljište, zgrade ili dio zgrade ili oboje) koje se drže u svrhu stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti ili oboje. Ulaganje u nekretnine mjeri se po fer vrijednosti.
Na svaki izvještajni dan, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine (osim zaliha i odgođenih poreza) kako bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada.
Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina Društva se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja. Nematerijalna imovina neograničenog vijeka uporabe testira se na umanjenje jednom godišnje te ostala nematerijalna imovina ukoliko postoji naznaka o mogućem umanjenju imovine.
Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi.

Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope nakon oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.
Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod.
Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod.
Dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganje novca, stvari i ustup prava s ciljem stjecanja prihoda, a čije se vraćanje očekuje u razdoblju dužem od jedne godine.
Računovodstvena politika i postupci razlikuju se ovisno o tome jesu li ulaganja proizašla iz:
Početno ulaganje u pridružena društva evidentira se u visini troškova nabave uvećano za transakcijske troškove. Na dan izrade financijskih izvještaja ova se ulaganja evidentiraju zavisno od visine udjela u pridruženim / povezanim društvima.
Dugotrajna financijska ulaganja u pridružena društva (udjeli 20% - 50%) iskazuju se u poslovnim knjigama metodom troška umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti, dok se metoda udjela koristi u konsolidiranim financijskim izvještajima.
Ulaganja u financijsku imovinu koje se ne odnosi na ulaganja u povezana i pridružena društva, mjeri se po amortiziranom trošku i imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
Financijska imovina koja se naknadno mjeri po amortiziranom trošku predstavlja nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem, koja ne kotira na aktivnom tržištu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijećem dužim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna financijska imovina. Potraživanja se iskazuju po amortiziranom trošku korištenjem metode efektivne kamatne stope.
Politika umanjenja vrijednosti nalazi se u bilješci 2.3.j i 2.3.k.
/ii/ Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Nakon početnog mjerenja, za financijsku imovinu koja kotira na aktivnom tržištu, koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, dobit ili gubitak od promjene fer vrijednosti se priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Dobit ili gubitak od tečajnih razlika se priznaje kroz dobiti ili gubitak u računu dobiti i gubitka. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz ostale sveobuhvatne dobiti u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje.

Ulaganja u ovisno društvo predstavlja ulaganje novca, stvari i ustup prava s ciljem stjecanja prihoda putem većinskog udjela u drugom društvu, odnosno udjela većeg od 50%, a čije se vraćanje očekuje u razdoblju dužem od jedne godine.
Dugotrajna ulaganja u ovisno društvo evidentiraju se primjenom metode troška.
Zalihe sirovina i potrošnog materijala vrednuju se prema nabavnoj vrijednosti (po principu prosječne ponderirane cijene) ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tomu koja je niža.
Smanjenje vrijednosti zaliha provodi se na teret rashoda tekućeg razdoblja i to na osnovi procjene stručnih službi o oštećenosti, dotrajalosti zaliha, te u slučajevima kada je nadoknadiva vrijednost (vrijednost koja se može realizirati prodajom ili uporabom tih zaliha) manja od nabavne vrijednosti.
Ukoliko stručne službe procijene da je neizvjesna uporaba nekih zaliha u budućim ugovorima, odnosno da se neki proizvodi na zalihama neće moći utrošiti u proizvodnji, vrši se otpis zaliha na teret rashoda tekućeg razdoblja.
Kada i ukoliko više ne postoje okolnosti koje su uvjetovale ranije smanjenje vrijednosti tj. otpisivanje zaliha, vrijednost zaliha treba se povećati najviše do troška nabave, odnosno do vrijednosti koja se može realizirati i kao takva troši u redovnoj proizvodnji.
Sitan inventar i alat Društvo otpisuje u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu.
Zalihe koje se pri manipulaciji i skladištenju oštete, kao i zalihe koje izgube uporabnu vrijednost, utvrđuju se putem inventurnih postupaka ili posebnih povjerenstava te uz odobrenje odgovorne osobe i u skladu s poreznim propisima otpisuju na teret redovnih troškova poslovanja.
Potraživanja od kupaca, države, zaposlenih i drugih pravnih i fizičkih osoba iskazuju se u poslovnim knjigama na temelju uredne isprave o nastanku poslovnog događaja i podatka o njegovoj vrijednosti.
Potraživanja od kupaca iz inozemstva, izražena u ispravi u inozemnim sredstvima plaćanja, iskazuju se i u hrvatskoj valutnoj jedinici preračunatoj po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan evidentiranja potraživanja. Prilikom naplate potraživanja nastale razlike s naslova tečajnih razlika knjiže se u korist financijskih prihoda ili na teret financijskih rashoda Društva.
Otvorena potraživanja od kupaca iz inozemstva na dan bilance, svode se po srednjem tečaju HNB-a na bilančnu vrijednost, a nastale razlike knjiže se u korist financijskih prihoda ili terete financijske rashode Društva.
Potraživanja se u poslovnim knjigama Društva početno priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku.
Povećanje potraživanja za kamatu utemeljuje se na ugovoru i obračunima zateznih kamata po zakonskoj stopi. Usklađivanje vrijednosti potraživanja obavlja se temeljem saznanja da potraživanje nije u roku naplaćeno, odnosno da je nenaplativo i da je utuženo. Odluku o usklađivanju vrijednosti potraživanja donosi Uprava.
Usklađivanje vrijednosti potraživanja iskazuju se u računu dobiti i gubitka Društva (Bilješka 30), a kako je navedeno u bilješci 2.3 k) u dijelu Umanjenje vrijednosti kratkotrajne financijske imovine, uključujući potraživanja.

Kratkotrajnu financijsku imovinu čine ulaganja novca, stvari, ustupljenih prava i odobrenih robnih kredita s ciljem stjecanja prihoda, a čije se vraćanje očekuje najduže do jedne godine.
Kratkotrajna financijska ulaganja do jedne godine iskazuju se u poslovnim knjigama po trošku ulaganja. Vrijednost se utvrđuje za pojedina ulaganja. Naknadno mjerenje kratkotrajnih financijskih ulaganja priznaje se po amortiziranom trošku.
Procjena budućih očekivanih kreditnih gubitaka provodi se temeljem prosječne stope otpisa u prethodnim godinama i njezine primjene na neispravljenu kratkotrajnu financijsku imovinu na datum izvještavanja (Bilješka 30). Društvo koristi pojednostavljeni pristup alokacije potraživanja u Stupanj 2 i Stupanj 3 prema zahtjevima MSFIja 9. Potraživanja dospjela preko 365 dana alocirana su u Stupanj 3.
Nakon saznanja o većem riziku vraćanja ove imovine i nakon utuženja, pri čemu postoje objektivni dokazi o umanjenu provodi se usklađenje vrijednosti kratkotrajne financijske imovine u iznosu koji reflektira navedene parametre. Odluku o usklađenju donosi Uprava Društva.
Novac i novčani ekvivalenti uključuju sredstva na računima banaka, novac u blagajnama te kratkotrajne depozite kod banaka. Stanje novca na računima kod banaka i u blagajni iskazuje se u nominalnoj vrijednosti izraženoj u hrvatskoj valutnoj jedinici. Devizna sredstva na računima i u blagajni preračunavaju se na srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan bilance.
Tečajne razlike proizašle s naslova usklade deviznih sredstava sa srednjim tečajem HNB-a evidentiraju se kao prihodi/rashodi tekućeg razdoblja.
Izdaci kojima su plaćeni troškovi što se odnose na buduća razdoblja iskazuju se prema visini svote navedene u urednoj ispravi o nastalom poslovnom događaju. Nepodudarnost razdoblja obračuna unaprijed plaćenih troškova na kraju godine stvara saldo koji se kao bilančna pozicija prenosi u sljedeće obračunsko razdoblje.
Ostvareni prihodi za koje nema elemenata da se evidentiraju kao potraživanja, iskazuju se prema obračunskoj svoti navedenoj u ispravi koja dokazuje nastali poslovni događaj, te se prenose kao bilančna pozicija u sljedeće obračunsko razdoblje u kojem se prenose na račune potraživanja kada se za to steknu uvjeti.
Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine.
Upisani kapital iskazuje se u svoti koja je upisana u sudski registar prilikom osnivanja, odnosno promjene upisa vrijednosti kapitala u trgovačkom registru.
Politika iskazivanja pričuva ostvaruje se zavisno od temelja njihova oblikovanja i politike Društva (zakonske, statutarne i sl.).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo u ime svojih zaposlenika koji su članovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Društvo nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.
Društvo priznaje rezerviranje za godišnje odmore i ostale naknade kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Kratkoročne obveze za otpremnine se priznaju kad Društvo prekine radni odnos zaposlenika prije očekivanog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Društvo priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Društvo priznaje obvezu za jubilarne nagrade u razdoblju u kojem je nagrada ostvarena, na temelju stvarnog broja godina staža.
Rezerviranja se priznaju samo onda ako Društvo ima sadašnju obvezu kao rezultat prošlog događaja i ako je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, te ako se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na svaki datum bilance i usklađuju prema najnovijim najboljim procjenama.
Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja uvjetovana ugovorima kao što su rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima.
Dugoročne obveze iskazuju se u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne promjene dokazane urednom ispravom ili ugovorom o stvaranju obveza.
Pod dugoročnim se obvezama podrazumijevaju obveze s rokom podmirenja dužim od 12 mjeseci od datuma izrade financijskih izvještaja. Klasifikacija dugoročnih i kratkoročnih obveza provodi se na svaki dan bilance.
Kratkoročne obveze iskazuju se u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne promjene dokazane urednom ispravom i ugovorom o stvaranju obveza.
Kratkoročne obveze predstavljaju obveze s rokom dospijeća kraćim od 12 mjeseci.
Klasifikacija dugoročnih i kratkoročnih obveza provodi se na svaki dan bilance.
Kratkoročne obveze iskazane u inozemnim sredstvima, te uz deviznu klauzulu plaćanja iskazuju se i u hrvatskoj valutnoj jedinici preračunatoj po srednjem tečaju HNB na dan evidentiranja obveza. Prilikom podmirenja ovih obveza, nastale razlike s naslova tečajnih razlika knjiže se u korist prihoda ili na teret rashoda Društva.
Otvorene obveze iskazane u stranoj valuti, na dan bilance svode se po srednjem tečaju HNB-a na bilančnu vrijednost, a nastale razlike knjiže se u korist prihoda ili terete rashode Društva.

Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Društvo troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Društvo nabavi, izgradi ili na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu, se priznaju u izvještaju o financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u prihode sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine.
Potraživanja temeljem državnih potpora, s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne financijske potpore Društvu bez budućih povezanih troškova, se priznaju u dobit i gubitak razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.
Nastali troškovi tekućeg razdoblja za koje Društvu nisu ispostavljeni računi, ili nedostaje dokumentacija za njihovo knjiženje, a moguće je utvrditi njihovu visinu (npr. zakupnina, troškovi revizije na osnovu ugovora) iskazuju se u bilanci kao odgođena plaćanja troškova, budući da će obveza njihovog plaćanja nastati u budućem obračunskom razdoblju.
Ostvareni troškovi za koje nema elemenata da se evidentiraju kao obveza, iskazuju se prema obračunskoj svoti navedenoj u ispravi koja predviđa poslovni događaj, te se prenose kao bilančna pozicija u sljedeće obračunsko razdoblje u kojem se prenose na račune obveza kada se za to steknu uvjeti.
Naplaćeni prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekućem razdoblju, odgađaju se za buduća razdoblja.
Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, Društvo svoje poslovanje prati samo u jednom segmentu, a sukladno specifičnostima same djelatnosti. Popravci i preinake brodova kao osnovna djelatnost Društva čini gotovo u cijelosti prihod od prodaje, odnosno 76% svih poslovnih prihoda. Sve aktivnosti u sklopu osnovne djelatnosti Društva međusobno su povezane matričnom organizacijom, koja povezuje funkcionalne dijelove Društva koji predstavljaju resurse potrebne za realizaciju većeg broja istovremenih projekata. Pri tom u svim aktivnostima Društvo koristi indirektne proizvodne resurse i infrastrukturu koja se podjednako koristi za sve projekte remontne djelatnosti. Resursi, i to posebno radni resursi, kombiniraju se u ovisnosti o stupnju opće zaposlenosti kapaciteta, pa profitabilnost pojedinog projekta varira ovisno o njihovoj raspoloživosti. Svaki projekt remonta ili preinake ima svoje specifičnosti, koje su često puta ovisne o načinu postavljanja upita od strane klijenata i nuđenja takvih poslova, pri čemu se različiti proizvodni zanati mogu, ali i ne moraju kombinirati u cilju izvršenja ugovorenih poslova, što uvelike otežava segmentiranje poslovanja u smislu funkcijskih cjelina.
Društvo prati svoje poslovanje po projektima koji objedinjavaju različite zanate u proizvodnoj aktivnosti u različitim omjerima ovisno o specifikacijama traženih radova po svakom projektu. Društvo koristi interna menadžerska izvješća za cijeli segment poslovanja gdje pokazatelj uspješnosti poslovanja predstavlja bruto marža (odnos prihoda i izravnih troškova) te EBITDA (zarada prije poreza, kamata i amortizacije).
U osnovnoj djelatnosti Društva sudjeluje i ovisno društvo VL Steel d.o.o. čija je djelatnost usko povezana s djelatnosti Društva, pa se ne može govoriti o drugim segmentima poslovanja. U poslovnom modelu Društva, ovisno društva djeluje kao podugovarač Društva u njegovim proizvodnim aktivnostima, pri čemu se usluge podugovarača koriste u fazama veće zaposlenosti ili za poslove za koje samo Društvo nema ili nema dovoljan broj svojih radnika. Manji dio prihoda ovisno Društvo ostvaruje pružanjem usluga trećima, čime bolje iskorištava vlastite kapacitete. Pri tom je za napomenuti da utjecaj ovisnog društava na ukupne konsolidirane izvještaje Grupe tek oko 1%.

| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Prihod od pruženih usluga na domaćem tržištu | 4.648.695 | 12.273.412 |
| Prihod od pruženih usluga na inozemnom tržištu | 65.992.875 | 55.045.733 |
| Prihod od prodaje usluga – ovisno društvo | 109.180 | 6.710 |
| Prihod od prodaje usluga – povezane strane | 50 | 49.885 |
| Ukupno | 70.750.800 | 67.375.740 |
Prihodi od prodaje koje je Društvo ostvarilo do 31.12.2024. godine uključuju sve prihode fakturirane tijekom razdoblja, umanjene za onaj dio realizacije koji se odnosi na prethodnu godinu za koju su prihodi bili priznati i obračunati temeljem stupnja dovršenosti, te uvećane za prihode projekata koji su na dan 31.12.2024. godine još u tijeku, pa ih je Društvo djelomično priznalo kao prihode tekućeg razdoblja sukladno obračunatom stupnju dovršenosti (primjena MSFI-15), neovisno o tome da li je za taj dio kupcima račun ispostavljen ili ne.
Obračun prihoda prema MSFI-15 "Prihodi po ugovorima s kupcima", odnosno obračun prihoda prema stupnju dovršenosti, Društvo je na dan 31.12.2024. godine primijenilo za iskazivanje prihoda po svim projektima koji su koncem prosinca 2024. godine i dalje u tijeku, i to za onaj dio prihoda za koji se još nisu bili stekli uvjeti za njihovo fakturiranje klijentima. Kod takvog priznavanja, prihodi se utvrđuju i u skladu s računovodstveno obuhvaćenim troškovima pojedinih projekata, na način da se i očekivana bruto marža ravnomjerno rasporedi u pojedinim obračunskim razdobljima.
Prihod od prodaje usluga - ovisno Društvo odnosi se na prihode ostvarene od ovisnog društva VL Steel d.o.o, dok se prihodi od prodaje usluga - povezane strane odnosi na prihode ostvarene od društva PALUMBO SHIPYARD LTD.
u eurima Domaće tržište Strano tržište Ukupno Popravci brodova 10.756.749 55.042.475 65.799.224 Ostale usluge 1.516.663 3.258 1.519.921 Ostale usluge – ovisno društvo 6.710 0 6.710 Ostale usluge – povezane strane 0 49.885 49.885 Ukupno 12.280.122 55.095.618 67.375.740
Po vrsti pruženih usluga prihodi od prodaje usluga sastoje se od:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga | 14.371.509 | 16.879.937 |
| Prihodi od prodaje materijala i otpada | 578.665 | 637.097 |
| Prihodi od prodaje materijala i otpada – ovisno društvo | 3.919 | 4.407 |
| Prihodi od najma | 191.096 | 187.880 |
| Prihodi od najma – ovisno društvo | 5.884 | 5.733 |
| Prihod od ukidanja dugoročnih rezerviranja (bilješka 26) | 295.654 | 344.464 |
| Prihodi od naplaćenih šteta | 8.020 | 7.765 |
| Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja | 406.337 | 2.416.600 |
| Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme | 6.855 | 7.053 |
| Naknadno utvrđeni prihodi proteklih godina | 13.532 | 0 |
| Višak zaliha materijala | 3.466 | 5.706 |
| Prihodi od usklađenja očekivanih kreditnih gubitaka (MSFI 9) | 1.929 | 30.086 |
| Prihodi od otpisanih obveza | 0 | 25.453 |
| Ostali prihodi | 102.989 | 917.954 |
| Ostali prihodi – ovisno društvo | 463 | 158 |
| Ukupno | 15.990.318 | 21.470.293 |
Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga odnose se na investicije u vlastitu proizvodnu opremu i značajnije su veći u odnosu na isto razdoblje lani, a najvećim dijelom zbog radova na projektu obnove Doka 11 i izgradnje dva nova pontona toga doka te projektu za prijelaz elektroenergetskih postrojenja s 10 kV na 20kV naponsku razinu.
Prihodi od prodaje materijala i otpada u najvećem se dijelu odnose na prodaju sekundarnih sirovina nastalih u proizvodnom procesu Društva u visini 536.522 eura (2023: 444.697 eura). Prihodi od prodaje otpada kreću se u pravilu u skladu s rastom ili padom zaposlenosti, kao i obnove strukture vlastitih plutajućih dokova, budući se većina takvih prihoda odnosi na prodaju otpadnog čelika. Preostali iznos od 100.575 eura (2023: 133.968 eura) odnosi se na prodaju materijala podugovaračima, koji putem ugovora na pogodbu ili po količini obavljenog posla, te materijale ugrađuju u projekte iz djelatnosti Društva, pri čemu Društvo kontrolira kvalitetu nabavljenog i ugrađenog materijala.
Prihodi od najma odnose se na prihode slijedom ustupanja poslovnih prostora i druge proizvodne opreme podugovaračima, koji sudjeluju u proizvodnoj aktivnosti Društva.
Prihodi od naplaćenih sumnjivih i spornih potraživanja odnosi se na naplatu potraživanja, prijavljenih u postupku insolventnosti nad jednim stranim klijentom, pokrenutom još u 2015. godini, kada je Društvo tada nenaplaćena potraživanja bilo u cijelosti ispravilo.
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Troškovi sirovina i materijala | ||
| Utrošene sirovine i materijal | 15.639.580 | 10.862.129 |
| Utrošena energija | 3.279.083 | 3.264.925 |
| Trošak sitnog inventara i rezervnih dijelova | 93.248 | 65.940 |
| Ukupno sirovine i materijal | 19.011.911 | 14.192.994 |
| Ostali vanjski troškovi | ||
| Usluge na izradi proizvoda | 15.385.696 | 15.916.938 |
| Usluge na izradi proizvoda – ovisno društvo | 953.085 | 1.252.058 |
| Usluge subliferacije | 24.823.806 | 27.404.767 |
| Usluga subliferacije – ovisno Društvo | 4.214 | 637.594 |
| Usluge subliferacije – povezane strane | 5.802 | 0 |
| Usluge održavanja | 1.743.588 | 2.561.277 |
| Usluge održavanja – ovisno društvo | 137.087 | 139.660 |
| Troškovi zakupnina | 523.098 | 670.777 |
| Troškovi zakupnina – ovisno društvo | 574 | 0 |
| Intelektualne usluge | 269.367 | 686.843 |
| Intelektualne usluge – povezane strane | 108.002 | 108.000 |
| Prijevozne usluge, telefonski i internet troškovi | 61.177 | 60.593 |
| Ostale usluge | 128.334 | 182.282 |
| Ukupno ostali vanjski troškovi | 44.143.830 | 49.620.789 |
| Sveukupno materijalni troškovi | 63.155.741 | 63.813.783 |
Usluge na izradi proizvoda predstavljaju troškove podugovarača (kooperanata) u proizvodnim aktivnostima Društva. Usluge subliferacije predstavljaju usluge trećih koje se u pravilu odvijaju izvan lokacije Društva ili se obavljaju sredstvima pružatelja usluga. U promatranom izvještajnom razdoblju izraženije su povećani troškovi subliferacije, odnosno vanjskih specijaliziranih usluga, a čiji je rast rezultat aktivnosti na gradnji pontona Doka 11 izvan samog Viktora Lenca.
Troškovi kratkoročnih zakupnina odnose se na varijabilne troškove najma opreme za proizvodne potrebe, u ovisnosti o specifičnosti i potrebama projekata osnovne djelatnosti te je riječ u pravilu o jednokratnim troškovima čija ukupna visina varira u ovisnosti o zaposlenosti kapaciteta i proizvodnim potrebama.
Troškovi ostvareni u transakcijama s ovisnim društvom u 2024. godini odnose se na društvo VL Steel d.o.o., dok su troškovi ostvareni u transakcijama s povezanim stranama odnose na društva u sastavu Palumbo Grupe.
Intelektualne usluge odnose se na razne usluge odvjetnika, javnih bilježnika, institucija na provedbi monitoringa utjecaja na okoliš, razne stručne tehničke i poslovne usluge, u kojima su uključene i financijske usluge revizije i usluge poreznog savjetovanja.
Troškovi pravnog zastupanja Društva u 2024. godini iznosili su 65.180 eura (2023: 58.572 eura). Navedeni iznos većim se dijelom odnosi na usluge domaćih odvjetničkih društava, dok se 20.320 euro (2023:2.301 eura) odnosi na pravno zastupanje stranih odvjetnika. Društvo nema u radnom odnosu zaposlenog pravnika koji obavlja pravne i odvjetničke poslove pa stoga koristi usluge vanjskih odvjetnika.
U 2024. godini troškovi revizije financijskih izvještaja iznosili su 26.500 eura (2023: 23.000 eura), a troškovi usluga poreznog savjetovanja iznosili su 9.600 eura (2023: 9.600 eura). Društvo je u 2024. godini angažiralo vanjskog

pružatelja usluga za pomoć u pripremi i prilagodbi Društva za izradu izvještaja o održivosti, a troškovi tog angažmana iznosili su 48.664 eura, te pronalasku novog ERP rješenja u iznosu od 54.726 eura.
Društvo koristi usluge tehničkog, tržišnog i drugih oblika savjetovanja od povezane strane, odnosno od strane društva u sastavu Palumbo Grupe, koja predstavlja najvećeg pojedinačnog dioničara Društva, troškovi kojih su u 2024. godini iznosili 108.000 eura (2023: 108.002 eura).
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Neto plaće i nadnice | 4.998.879 | 5.723.523 |
| Porezi i doprinosi iz plaća | 2.138.407 | 2.500.155 |
| Doprinosi na plaće | 1.254.063 | 1.443.898 |
| Otpremnine | 8.494 | 22.010 |
| Naknade radnicima (troškovi prijevoza, dnevnice, prigodne nagrade | ||
| i druge naknade) | 704.099 | 703.594 |
| Ukupno | 9.103.942 | 10.393.180 |
U ukupno iskazanim troškovima osoblja u stavci naknada zaposlenicima iskazani su troškovi koje Društvo isplaćuje temeljem Kolektivnog ugovora, a odnose se na otpremnine, jubilarne nagrade, putne troškove te prigodne nagrade. Iskazani troškovi odnose se na prosječan broj od 302 radnika za 2024. godinu, odnosno 321 radnika prosječno za 2023. godinu.
Društvo je procijenilo potencijalne obveze s osnova isplata otpremnina za mirovinu i jubilarnih nagrada za sve radnike Društva na dan 31.12.2024. godine, uz pretpostavku njihove nepromjenjivosti i nepromjenjivosti postojećih obveza sukladno postojećem Pravilniku o radu, te je tako procijenjene buduće obveze diskontiralo na sadašnju vrijednost primjenom diskontne stope od 4,45%, koja proizlazi iz osnovne referentne stope određene od strane Europske komisije za Republiku Hrvatsku, važeće na dan 31.12.2024., uvećane za 100 baznih bodova.
Primjenom diskontne stope od 4,45%, sadašnja vrijednost svih budućih potencijalnih obveza s osnova otpremnina za mirovinu na dan 31.12.2024. godine iznosili bi 231.173 eura, a s osnova jubilarnih nagrada 245.566 eura.
Navedene potencijalne obveze Društvo nije iskazalo u poslovnim knjigama.
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Amortizacija nematerijalne imovine, nekretnina, | ||
| postrojenja i opreme | 6.479.918 | 6.779.328 |
| Ukupno | 6.479.918 | 6.779.328 |

Društvo je u 2024. godini izvršilo vrijednosno usklađivanje imovine u ukupnom iznosu od 52.654 eura (2023: 131 eura), od čega se iznos od 50.000 eura odnosi na vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca za koje je Društvo pokrenulo prisilnu naplatu potraživanja, te otpis imovine za koju je izvršeno zbrinjavanje (veza bilješka 20).
Društvo je za 2024. godinu izvršilo rezerviranja u ukupnom iznosu od 366.076 eura (2023: 343.991 euro) i u cijelosti se odnose na troškove rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore radnika. U 2024. godini nije bilo rezerviranja za sudske sporove (2023: 253.783 eura).
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Premije osiguranja | 435.126 | 421.013 |
| Komunalne, koncesijske i ostale javne naknade | 399.055 | 402.565 |
| Reprezentacija i darovanja | 114.443 | 108.661 |
| Bankarske usluge | 110.145 | 78.963 |
| Ostali troškovi | 149.385 | 147.346 |
| Ukupno ostali troškovi | 1.208.154 | 1.158.548 |
Komunalne, koncesijske i ostale naknade uključuju komunalnu naknadu koju Društvo plaća u korist Općine Kostrena, naknadu za uporabu pomorskog dobra, naknade za zaštitu voda, korištenje tehnološke vode, za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknadu HGK i druge naknade.
Ostali troškovi odnose se na troškove obrazovanja, zaštitne odjeće i obuće i drugih troškova vezanih uz zaštitu na radu te naknade članovima Nadzornog odbora.
Društvo je u 2024. godini ostvarilo ostale poslovne rashode u iznosu od 230.819 euro (2023: 64.730 eura), a koji se odnose na rashod i manjak zaliha materijala, neotpisanu vrijednost rashodovane materijalne imovine, te ostale razne poslovne rashode, kako slijedi:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Rashod dugotrajne materijalne imovine | 968 | 499 |
| Ostali poslovni i izvanredni rashodi | 63.762 | 230.320 |
| Ukupno ostali poslovni rashodi | 64.730 | 230.819 |
Ostali poslovni i izvanredni rashodi odnose se na naknadno utvrđene troškove prethodne poslovne godine, zahtjeve Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za refundaciju isplaćenih invalidskih mirovina za koje Zavod tereti Društvo, te otpisi vrijednosti raznih potraživanja iz poslovnih odnosa, a koja se ne odnose na potraživanja od kupaca iz djelatnosti Društva.
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Financijski prihodi | ||
| Kamate | 94.307 | 139.406 |
| Prihodi od primljenih dividendi | 744 | 818 |
| Neto dobici od tečajnih razlika | 0 | 459.595 |
| Ukupno financijski prihodi | 95.051 | 599.819 |
| Financijski rashodi | ||
| Kamate | 47.817 | 25.445 |
| Neto gubici od tečajnih razlika | 406.647 | 0 |
| Ukupno financijski rashodi | 454.464 | 25.445 |
| Neto financijski troškovi | (359.413) | 574.374 |
Društvo je u 2024. godini ostvarilo pozitivne tečajne razlike u visini 1.005.206 eura (2023: 626.942 eura), te negativne tečajne razlike u visini 545.611 eura (2023: 1.033.589 eura), slijedom čega neto dobici tečajnih razlika iznose 459.595 eura (2023: 406.647 eura neto gubitaka).
Društvo je za razdoblje od 1.1.2024. do 31.12.2024. godine ostvarilo razliku prihoda i rashoda koja rezultira dobitkom u visini 6.626.019 eura (2023: 5.771.315 eura). Nakon uračunavanja uvećanja i umanjenja porezne osnovice, obveza poreza na dobit iznosi 1.210.946 eura (2023: 1.055.130 eura). Društvo je tijekom 2024. godine uplatilo 922.275 eura (2023: 827.002 eura) predujmova poreza dobit, koje ima pravo povećati za dodatnih 84.912 eura (2023: 80.994 eura) predujmova poreza na dobit plaćenih u siječnju 2025. godine, pa preostaje obveza za uplatu razlike poreza na dobit u iznosu 203.358 eura (2023: 110.942 eura).
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Računovodstveni dobitak prije oporezivanja | 5.771.315 | 6.626.019 |
| Porez na dobit po stopi od 18 % | 1.038.837 | 1.192.683 |
| Učinak porezno nepriznatih rashoda | 18.314 | 21.484 |
| Učinak neoporezivih prihoda | (2.021) | (3.221) |
| Ukupno porez na dobit | 1.055.130 | 1.210.946 |
| Učinak nepriznate odgođene porezne imovine ranijeg razdoblja | (36.192) | (401) |
| Trošak poreza na dobit | 1.018.938 | 1.210.545 |
| Efektivna stopa poreza na dobit | 17,66% | 18,27% |
Od ukupno iskazanog troška poreza na dobit u iznosu od 1.210.545 eura za 2024. godinu, 1.210.946 eura se odnosi na trošak tekućeg poreza za razdoblje, a preostalih 401 eura odnosi se na priznavanje odgođene porezne imovine iz ranijeg razdoblja.
U skladu s poreznim propisima, porezna uprava može u svakom trenutku pregledati knjige i evidencije Društva u razdoblju od šest godina nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te u slučaju nepravilnosti nametnuti dodatne porezne obveze i kazne. Uprava Društva nije upoznata ni s kakvim okolnostima, koje bi mogle dovesti do nepravilnosti u iskazanim poreznim obvezama, a time ni do potencijalnih značajnih obveza temeljem mogućih nadzora.

| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Neto dobit razdoblja | 4.716.185 | 5.415.073 |
| Ukupni broj dionica | 16.813.247 | 16.813.247 |
| Dionice isključujući vlastite dionice | 15.988.060 | 15.988.060 |
| Osnovna zarada po dionici | 0,29 | 0,34 |
| Razrijeđena zarada po dionici | 0,28 | 0,32 |
| u eurima | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| OPIS | Zemljište | Građevinski objekti |
Postrojenja i oprema |
Alati, pogonski inventar i transportna imovina |
Ulaganja u nekretnine |
Materijalna imovina u pripremi |
Predujmovi za materijalnu imovinu |
Ukupno materijalna imovina |
Nematerijalna imovina |
Nematerijalna imovina u pripremi |
UKUPNO |
| NABAVNA VRIJEDNOST |
|||||||||||
| STANJE 1.1.2023. | 1.659.594 | 8.907.681 | 97.059.797 | 10.858.532 | 416.298 | 84.787 | 237.343 | 119.224.032 | 2.524.626 | 0 | 121.748.658 |
| Aktiviranje MI u pripremi i predujmova |
0 | 0 | 705.873 | 303.093 | 0 | (1.008.966) | 0 | 0 | 0 | 0 | |
| Nabavke tijekom godine |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 15.621.192 | 30.291 | 15.651.483 | 0 | 0 | 15.651.483 |
| Prodaja i rashodovanje |
0 | 0 | (633.783) | (214.326) | 0 | 0 | 0 | (848.109) | (72.393) | 0 | (920.502) |
| STANJE 31.12.2023. |
1.659.594 | 8.907.681 | 97.131.887 | 10.947.299 | 416.298 | 14.697.013 | 267.634 | 134.027.406 | 2.452.233 | 0 | 136.479.639 |
| Aktiviranje MI u pripremi i predujmova |
0 | 376.145 | 21.079.810 | 212.975 | 0 | (21.726.674) | (57.744) | 83.124 | (25.380) | 0 | |
| Nabavke tijekom godine |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 18.128.607 | (267.634) | 17.860.973 | 0 | 25.380 | 17.886.353 |
| Prodaja i rashodovanje |
0 | 0 | (795.763) | (1.431.363) | 0 | (2.654) | 0 | (2.229.780) | 0 | 0 | (2.229.780) |
| STANJE 31.12.2024. |
1.659.594 | 9.283.826 | 117.415.934 | 9.728.911 | 416.298 | 11.096.292 | 0 | 149.600.855 | 2.535.357 | 0 | 152.136.212 |
| ISPRAVAK VRIJEDNOSTI |
|||||||||||
| STANJE 1.1.2023 | 923.555 | 8.709.346 | 72.689.030 | 10.379.449 | 149.892 | 0 | 0 | 92.851.272 | 1.988.953 | 0 | 94.840.225 |
| Amortizacije tijekom godine |
0 | 18.549 | 6.057.194 | 345.232 | 0 | 0 | 0 | 6.420.975 | 58.943 | 0 | 6.479.918 |
| Prodaja i rashodovanje tijekom godine |
0 | 0 | (632.815) | (214.325) | 0 | 0 | 0 | (847.140) | (72.393) | 0 | (919.533) |
| STANJE 31.12.2023. |
923.555 | 8.727.895 | 78.113.409 | 10.510.356 | 149.892 | 0 | 0 | 98.425.107 | 1.975.503 | 0 | 100.400.610 |
| Amortizacije tijekom godine |
0 | 18.549 | 6.443.441 | 255.141 | 0 | 0 | 0 | 6.717.131 | 62.197 | 0 | 6.779.328 |
| Prodaja i rashodovanje tijekom godine |
0 | 0 | (794.867) | (1.431.273) | 0 | 0 | 0 | (2.226.140) | 0 | 0 | (2.226.140) |
| STANJE 31.12.2024 |
923.555 | 8.746.444 | 83.761.983 | 9.334.224 | 149.892 | 0 | 0 | 102.916.098 | 2.037.700 | 0 | 104.953.798 |
| SADAŠNJA VRIJEDNOST 31.12.2023. |
736.039 | 179.786 | 19.018.478 | 436.943 | 266.406 | 14.697.013 | 267.634 | 35.602.299 | 476.730 | 0 | 36.079.029 |
| SADAŠNJA VRIJEDNOST 31.12.2024 |
736.039 | 537.382 | 33.653.951 | 394.687 | 266.406 | 11.096.292 | 0 | 46.684.757 | 497.657 | 0 | 47.182.414 |
Tijekom 2024. godine ulaganja u dugotrajnu imovinu odnosila su se na vlastita ulaganja u dokove te na nabavu druge proizvodne i poslovne imovine. Najznačajnije ulaganje Viktora Lenca odnosi se na obnovu plutajućeg Doka 11, izgradnjom dva nova zamjenska pontona, radi zamjene postojećih dotrajalih pontona. Izgradnja pontona povjerena je u 2023. godini Brodogradilištu 3.maj, koji je prvi ponton isporučio Viktoru Lencu u lipnju, a drugi ponton u rujnu 2024.

godine. Zamjena prvog pontona i njegova instalacija na dok izvršena je u srpnju 2024. godine, nakon čega je Viktor Lenac nastavio operativno koristiti Dok 11, za dokovanje brodova manjih težina. Zamjena drugog pontona još nije izvršena, budući je, nakon dovršetka pripremnih radova, nastupio zimski period tijekom kojeg vremenske prilike nisu dozvolile provedbu složene operacije zamjene pontona, već se ista planira tijekom proljetnih mjeseci, ovisno o raspoloživosti doka.
Ulaganja u nastavak obnove Doka 11 tijekom 2024. godine iznosila su 16,9 milijuna eura, od kojih se veći dio odnosio na izgradnju novih pontona. Ovim ulaganjima dovršena je ova faza obnove Doka 11, nakon koje Viktor Lenac planira nastaviti sustavnu obnovu i popravak starih (zamijenjenih) pontona.
Dio dugotrajne materijalne imovine Društva služi kao osiguranje financijskih kredita (Bilješka 32). Neto knjigovodstvena vrijednost te imovine na dan 31.12.2024. godine iznosi 5.521.659 eura (2023: 6.024.767 eura).
Poslovni prostor veličine 190 m2 , u centru Grada Rijeka, kojeg je Društvo vlasnik, od svibnja 2021. godine iznajmljen je na razdoblje od 5 godina.
Stupanj otpisanosti nekretnina, postrojenja i opreme u upotrebi na dan 31.12.2024. iznosi 75% (2023: 83%).
Neto knjigovodstvena vrijednost ulaganja u ovisno društvo, iskazana na dan 31.12.2024. godine odnosi se na povezano društvo VL Steel d.o.o. u kojem Društvo ima udio vrijednosti 1.991 eura, što predstavlja 75% vlasničkog udjela.
Društvo je vlasnik 3.720 dionica Valamar Riviera d.d. nominalne vrijednosti 6.550 eura, a koje je u skladu s obavijesti Središnjeg klirinškog depozitnog društva d.d. Zagreb na dan 31.12.2024. godine svedeno na tržišnu vrijednost dionica u iznosu od 19.493 eura (2023: 17.558 eura).
Dugotrajna financijska imovina u iznosu od 13.000 eura odnosi na depozit kod poslovne banke kojeg je Društvo položilo u 2024. godini u svrhu osiguranja izvršenja ugovornih obveza. Iznos depozita iskazan za 2023. godinu u visini od 19.386 eura odnosio se za osiguranje dugoročnih obveza prema HEP ESCO-u, a koje su obveze u cijelosti podmirene, čime je i depozit vraćen Društvu.
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Materijal | 6.419.312 | 4.697.906 |
| Sitni inventar | 931.314 | 911.549 |
| Ispravak vrijednosti sitnog inventara | (931.314) | (911.549) |
| Ukupno | 6.419.312 | 4.697.906 |
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Potraživanja od kupaca – bruto | 7.002.419 | 5.534.232 |
| Potraživanja od kupaca – umanjenje vrijednosti | 3.078.107 | 410.885 |
| Potraživanje od kupaca – neto | 3.890.861 | 5.087.301 |
| Potraživanje od kupaca – ovisno društvo | 33.451 | 5.145 |
| Potraživanje od zaposlenika | 46.921 | 42.165 |
| Potraživanje od države | 2.185.643 | 1.173.005 |
| Unaprijed plaćeni troškovi i obračunati prihodi | 3.948.253 | 2.692.644 |
| Dani predujmovi | 4.830.173 | 5.703.464 |
| Dani predujmovi – ovisno društvo | 0 | 73.796 |
| Ostala potraživanja | 44.303 | 580 |
| Ukupno | 14.979.605 | 14.778.100 |
Kretanje vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 2023 | 2024 | |
| Stanje 1.1. | 3.520.814 | 3.078.107 |
| Vrijednosno usklađenje u tekućoj godini | 131 | 0 |
| Naplata ranije otpisanih potraživanja | (440.909) | (2.637.137) |
| Usklada očekivanih kreditnih gubitaka (MSFI 9) | (1.929) | (30.085) |
| Stanje 31.12. | 3.078.107 | 410.885 |
Potraživanja od države u iznosu od 1.173.005 eura (2023: 2.185.643 eura) odnose se na potraživanje s osnove povrata poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 1.112.068 eura (2023: 2.112.142 eura), potraživanje od države po osnovu ovrhe 46.725 eura (2023: 46.725 eura) te na potraživanje s osnove bolovanja na teret HZZO-a u iznosu od 14.212 eura (2023: 26.758 eura) i potraživanje po osnovi više plaćenih prireza porezu na dohodak za naknado priznata bolovanja radnika s osnove ozljede na radu u iznosu od 18 eura u 2023. godini, kojih u 2024. godini nije bilo.
Društvo je sukladno zahtjevu standarda MSFI 9 izvršilo vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca za godine od 2018. do 2024. godine.

| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| 1-90 dana | 3.645.641 | 4.640.910 |
| 91-180 dana | 187.622 | 420.100 |
| 181-365 dana | 112.627 | 18.654 |
| Preko 365 dana | 39.409 | 43.684 |
| Vrijednosno usklađenje potraživanja (MSFI 9) | (60.987) | (30.902) |
| Ukupno | 3.924.312 | 5.092.446 |
Starosna struktura umanjenja vrijednosti potraživanja:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| 1-90 dana | 0 | 0 |
| 91-180 dana | 0 | 0 |
| 181-365 dana | 2.910 | 0 |
| Preko 365 dana | 3.014.210 | 379.983 |
| Vrijednosno usklađivanje potraživanja (MSFI 9) | 60.987 | 30.902 |
| Ukupno | 3.078.107 | 410.885 |
Struktura potraživanja od kupaca prema valuti:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| EUR | 3.900.851 | 4.250.295 |
| USD | 84.448 | 873.053 |
| Vrijednosno usklađivanje potraživanja (MSFI 9) | (60.987) | (30.902) |
| Ukupno | 3.924.312 | 5.092.446 |
Struktura potraživanja od kupaca prema zemljama:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Nizozemska | 0 | 1.986.532 |
| Italija | 300.410 | 1.104.321 |
| Malta | 999.099 | 0 |
| SAD | 87.268 | 873.053 |
| Hrvatska | 1.276.922 | 858.619 |
| Cipar | 0 | 217.186 |
| Njemačka | 43.643 | 78.557 |
| Meksiko | 1.092.350 | 0 |
| Ostale zemlje | 185.607 | 5.080 |
| Vrijednosno usklađivanje potraživanja (MSFI 9) | (60.987) | (30.902) |
| Ukupno | 3.924.312 | 5.092.446 |

Struktura potraživanja od kupaca prema tržištima:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Nizozemska | 0 | 2.203.718 |
| Italija | 1.299.509 | 1.104.321 |
| USA | 87.268 | 873.053 |
| Hrvatska | 1.276.922 | 858.619 |
| Meksiko | 1.092.350 | 0 |
| Njemačka | 43.643 | 78.557 |
| Ostale zemlje | 185.607 | 5.080 |
| Vrijednosno usklađivanje potraživanja (MSFI 9) | (60.987) | (30.902) |
| Ukupno | 3.924.312 | 5.092.446 |
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Novac u banci | 8.526.837 | 6.622.885 |
| Novac u blagajni | 537 | 580 |
| Depoziti | 4.796.379 | 4.372.463 |
| Ukupno | 13.323.753 | 10.995.928 |
Na dan 31. prosinca 2024. godine dionički kapital iznosio je 22.315.014 eura i podijeljen je na 16.813.247 nematerijaliziranih redovnih dionica na ime, bez nominalne vrijednosti dionice.
U postupku pretvaranja kunskih iznosa temeljnog kapitala i nominalne vrijednosti dionica u eure, a sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, na Glavnoj skupštini Društva koja je održana 29.6.2023. godine donesena je odluka o zamjeni dionica s nominalnim iznosom u dionice bez nominalnog iznosa, uz zaokruženje temeljnog kapitala za iznos od svega 40 centi.
Zamjena dionica kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva provedena je u rujnu 2023. godine temeljem provedenog upisa u sudskom registru Trgovačkog suda, slijedom čega temeljni kapital Društva iznosi 22.315.014 eura i podijeljen je na 16.813.247 redovnih dionica oznake VLEN-R-B koje glase na ime bez nominalnog iznosa.
Vlasnici redovnih dionica imaju pravo na dividendu te na jedan glas po dionici na Skupštini Društva.
Na dan 31. prosinca 2024. godine, Društvo je imalo u vlasništvu 825.187 vlastitih dionica (31. prosinca 2023: 825.187). Vlastite dionice predstavljaju 4,91% temeljnog kapitala Društva.
Na dan 31. prosinca 2024. godine zakonske rezerve iznose 1.115.751 euro (2023: 1.115.751 euro). Zakonska rezerva je nastala u skladu sa hrvatskim zakonima koji zahtijevaju da se 5% dobiti za godinu prenese u ovu poziciju, sve dok ona ne dosegne 5% temeljnog kapitala.
Zakonske rezerve, koje iznose 5% temeljnog kapitala, kao ni rezerve za vlastite dionice sve u ukupnom iznosu od 2.780.095 eura (2023: 2.780.095 eura) ne mogu se koristiti za raspodjelu dioničarima.

Kretanje zaduženja na koja se obračunavaju kamate prema dinamici otplate na dan 31. prosinca 2024., odnosno 2023. godine bilo je kako slijedi:
| u eurima | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 31.12.2023. | 31.12.2024. | |||||||||
| Ukupno | 1 godina ili manje |
2-5 godina | Više od 5 godina |
Ukupno dugoročni dio |
Ukupno | 1 godina ili manje |
2-5 godina |
Više od 5 godina |
Ukupno dugoročni dio |
|
| Dugoročni kredit za nabavku opreme |
308.207 | 149.189 | 159.018 | 0 | 159.018 | 159.018 | 79.509 | 79.509 | 0 | 79.509 |
| Financijski najam |
179.145 | 74.826 | 104.319 | 104.319 | 104.319 | 104.190 | 33.548 | 70.642 | 0 | 70.642 |
| Kredit za obrtna sredstva |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 553.694 | 553.694 | 0 | 0 | 0 |
| Ukupno | 487.352 | 224.015 | 263.337 | 104.319 | 263.337 | 816.902 | 666.751 | 150.151 | 0 | 150.151 |
Dugoročni kredit za nabavku opreme odnosi se na dva kredita uzeta kod dvije poslovne banke za nabavku štedne rasvjete, koji je isplaćen u 2024. godine (ukupna obveza na dan 31.12.2023: 69.679 eura) i kredit za nadogradnju učinkovitog energetskog napajanja brodova, a koji ističe koncem 2026. godine.
Financijski najam uglavnom se odnosi na nabavku proizvodne opreme.
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| Obveze prema dobavljačima | 8.879.564 | 8.308.426 |
| Obveze prema dobavljačima – ovisno društvo | 0 | 0 |
| Obveze prema dobavljačima – povezane strane | 59.802 | 9.000 |
| Obveze prema zaposlenicima | 488.924 | 537.580 |
| Doprinosi i porezi | 785.286 | 323.171 |
| Primljeni predujmovi | 0 | 436.946 |
| Ostale obveze | 267.749 | 626.593 |
| Obračunati troškovi i prihodi budućeg razdoblja | 7.007.609 | 8.448.594 |
| Ukupno | 17.488.934 | 18.690.310 |
Obveze prema dobavljačima- povezane strane odnosi se na obveze prema društvima u sastavu Palumbo grupe (bilješka 25).
Obračunati troškovi za koje postoji odgoda plaćanja, u visini 253.704 eura (2023: 206.859 eura) i odgođeni prihodi za koje još nisu stečeni uvjeti njihovog priznavanja u tekućem razdoblju u iznosu od 8.194.890 eura (2023: 6.800.750 eura), ukupno čine 8.448.594 eura pasivnih vremenskih razgraničenja na dan 31.12.2024. godine (2023: 7.007.609 eura).

Struktura obveza prema dobavljačima prema valuti:
| u eurima | ||
|---|---|---|
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
| EUR | 8.793.982 | 8.285.944 |
| USD | 137.403 | 31.482 |
| GBP | 7.981 | 0 |
| Ukupno | 8.939.366 | 8.317.426 |
Transakcije između povezanih društava obavljaju se po uobičajenim tržišnim uvjetima.
| u eurima | ||
|---|---|---|
| Ovisno društvo i ključni dioničari | 2023 | 2024 |
| Prodaja povezanim društvima | ||
| Prodaja ovisnom društvu | 120.299 | 17.008 |
| VL Steel d.o.o. | 120.299 | 17.008 |
| Prodaja ključnim dioničarima | 50 | 49.885 |
| Palumbo Shipyard LTD (u sastavu Palumbo Grupe) | 50 | 49.885 |
| Kupnja od povezanih društava | ||
| Kupnja od ovisnih društava | 1.104.795 | 2.029.312 |
| VL Steel d.o.o. | 1.104.795 | 2.029.312 |
| Kupnja od ključnih dioničara | 113.804 | 108.000 |
| PALUMBO GROUP S.p.A. | 108.002 | 108.000 |
| Palumbo S.p.A.(u sastavu Palumbo Grupe) | 5.802 | 0 |
| Potraživanja od povezanih društava | ||
| Potraživanja od ovisnih društava | 33.451 | 78.941 |
| VL Steel d.o.o. | 33.451 | 78.941 |
| Potraživanja od ključnih dioničara | 0 | 0 |
| PALUMBO GROUP S.p.A. | 0 | 0 |
| Obveze prema povezanim društvima | ||
| Obveze prema ovisnom društvu | 0 | 0 |
| VL Steel d.o.o. | 0 | 0 |
| Obveze prema povezanim stranama | 59.802 | 9.000 |
| PALUMBO GROUP S.p.A. | 54.000 | 9.000 |
| Palumbo S.p.A. (u sastavu Palumbo Grupe) | 5.802 | 0 |
Upravu Društva na dan 31.12.2024. godine činili su dva člana: predsjednik Uprave Sandra Uzelac, te član Uprave Luka Hrboka koji je imenovan 1. ožujka 2024. godine u upravu Društva. Oba člana Uprave zastupaju Društvo samostalno i pojedinačno.

Bruto trošak plaća Upravi Društva za 2024. godinu iznosi ukupno 206.460 eura (2023: 115.270 eura za jednog člana). Tijekom godine članovi Nadzornog odbora ostvarili su naknade u ukupnom bruto iznosu od 29.680 eura (2023: 20.809 eura).
Društvo nije dalo kredite članovima Nadzornog odbora, niti članu Uprave.
Dugoročna rezerviranja iznose 1.690.691 euro (2023: 1.909.247 eura) i odnose se na rezerviranja za započete sudske sporove.
Kratkoročna rezerviranja u iznosu od 366.076 eura (2023:343.991 eura) odnose se na rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore radnika za 2024. godinu.
| Sudski sporovi | Godišnji odmori | Ukupno | |
|---|---|---|---|
| Stanje 1.1.2023. | 1.666.454 | 295.207 | 1.961.661 |
| Ukidanje rezerviranja | (447) | (295.207) | (295.654) |
| Realizacija | (10.543) | 0 | (10.543) |
| Nova rezerviranja | 253.783 | 343.991 | 597.774 |
| Stanje 31.12.2023. | 1.909.247 | 343.991 | 2.253.238 |
| Ukidanje rezerviranja | (474) | (343.991) | (344.465) |
| Realizacija | (218.082) | 0 | (218.082) |
| Nova rezerviranja | 0 | 366.076 | 366.076 |
| Stanje 31.12.2024. | 1.690.691 | 366.076 | 2.056.767 |
Ostale obveze na dan 31.12.2024. godine u iznosu od 553.627 eura (2023: 553.627 eura) odnose se na potencijalne obveze za osporene tražbine stečajnih vjerovnika i pripadajuće parnične troškove (nastalih u 2004. godini, neposredno nakon otvaranja stečajnog postupka, okončanog 2008. godine) u iznosu od 552.322 eura (2023: 552.322 eura) za koje tražbine parnice još nisu okončane, te na primljeni depozit temeljem najma poslovnog prostora u visini od 1.305 eura (2023: 1.305 eura).
Aktivnosti kojima se Društvo bavi izlažu ga raznim financijskim rizicima, uključujući učinke promjene tržišnih cijena, promjene deviznog tečaja, rizik likvidnosti te kreditni rizik. Društvo ne koristi derivativne financijske instrumente kao aktivnu zaštitu od izloženosti financijskom riziku.
Primarni cilj upravljanja kapitalom Društva je osigurati potporu poslovanju i maksimalizirati vrijednost dioničarima. Društvo upravlja kapitalom i radi prilagodbe promjenama ekonomskih uvjeta. Da bi zadržalo ili prilagodilo strukturu kapitala, Društvo može prilagoditi isplate dividendi dioničarima, povrat kapitala dioničarima ili izdati novu emisiju dionica. Nije bilo promjena u ciljevima, politikama i procesima tijekom godina završenih 31. prosinca 2024. godine i 31. prosinca 2023. godine.

Pokazatelji zaduženosti Društva su iskazani u nižoj tablici.
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |
|---|---|---|
| Ukupna zaduženja na koja se obračunavaju kamate (dugoročni i kratkoročni krediti) (bilješka 23) |
487.352 | 816.902 |
| Umanjeno: Novac i novčani ekvivalenti (bilješka 21) | 13.323.753 | 10.995.928 |
| Neto dug | (12.836.401) | (10.179.026) |
| Kapital i pričuve | 49.877.750 | 55.294.410 |
| Ukupno kapital i pričuve i neto dug | 37.041.349 | 45.115.384 |
Stanje novca i novčanih ekvivalenata značajno premašuje zaduženost Društva, pa iskazani pokazatelj ima negativan predznak.
Na poslovanje Viktora Lenca mogu utjecati poremećaji na tržištu na kojem se ostvaruju njegovi prihodi, prvenstveno u smislu oscilacija u zaposlenosti, kao posljedica globalnih tržišnih kretanja na svjetskom pomorskom tržištu. Tržišna kretanja pod utjecajem su čimbenika koji utječu na globalnu svjetsku ekonomiju, a koja određuju odnos ponude i potražnje za brodskim prostorom, ali i razine cijena, poput pogonskih goriva. To sve utječe i na vozarine i financijsku snagu brodara te njihove potrebe za brodograđevnim i remontnim aktivnostima, a u konačnici i na remontno tržište u okruženju Viktora Lenca.
S druge strane, operativni i tržišni rizici prisutni su i na strani resursa za realizaciju osnovne djelatnosti, najviše kod njihove raspoloživosti i cijena. Kad je riječ o radnoj snazi - resursu koji za Viktor Lenac ima najveći značaj, rast cijena i nedostatnost kvalitetnih stručnih radnika prisutni su već niz godina, dovodeći do sve veće potrebe za uvozom radne snage. Dodatno, inflatorni pritisci i krizna zbivanja u okruženju i dalje utječu na cijene rada i pritiske za njen rast. Poremećaji cijena i opskrbnih lanaca, koji mogu biti prisutni kod energenata, sirovina, materijala i razne opreme potrebne za ugradnju u brodove, mogu imati manji te zbog nižeg udjela u strukturi resursa, ograničeni utjecaj na izvršenje ugovornih obveza Viktora Lenca, a k tome, budući su uglavnom globalnog karaktera, slično utječu i kod konkurenata.
Operativni rizik za poslovanje Viktora Lenca u narednom razdoblju predstavlja i status Doka 11 u smislu ishođenja svjedodžbi za njegovo korištenje do granice određene nosivosti, što može imati utjecaj na obuhvat različitih tipova i težina brodova, a time i na prilike i posljedično na visinu mogućih prihoda.
Najveći dio prihoda od prodaje usluga Viktor Lenac ostvaruje na inozemnom tržištu i to uglavnom u eurima, koji od 1. siječnja 2023. godine predstavljaju i nacionalnu valutu. U odnosima s poslovima za US Navy poslovi se uglavnom ugovaraju u USD, pa kretanje u tečaju USD u odnosu na eure može imati utjecaj na rezultate poslovanja. Ipak, zbog relativno brzog obrtaja potraživanja i stranog novca, valutni rizik nije materijalno značajan, pa Viktor Lenac ne provodi aktivnu zaštitu od rizika tečajnih razlika. S druge strane, obveze koje Viktor Lenac ima nisu izložene značajnom valutnom riziku, budući je većina tih obveza izražena u eurima. U slučaju procjene većeg rizika, primarno zbog odnosa USD prema domaćoj valuti, Viktor Lenac će razmotriti korištenje instrumenata zaštite od negativnih tečajnih rizika.
Valutna struktura potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima, kao stavki imovine i obveza koje su umjereno izložene valutnom riziku, iskazana je u bilješkama 20 i 24.

| 31.12.2023 | 31.12.2024 | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| EUR | EUR/USD u EUR |
Ukupno | EUR | USD ili druge valute u EUR |
Ukupno | |
| Kratkotrajna imovina | 20.799.756 | 13.922.914 | 34.722.670 | 26.707.070 | 3.764.864 | 30.471.934 |
| Dugotrajna imovina | 36.132.439 | 0 | 36.132.439 | 47.230.972 | 0 | 47.230.972 |
| Ukupno imovina | 56.932.195 | 13.922.914 | 70.855.109 | 73.938.042 | 3.764.864 | 77.702.906 |
| Kratkoročne obveze | 18.103.492 | 145.384 | 18.248.876 | 19.979.925 | 31.482 | 20.011.407 |
| Dugoročne obveze | 2.728.483 | 0 | 2.728.483 | 2.397.089 | 0 | 2.397.089 |
| Ukupno obveze | 20.831.975 | 145.384 | 20.977.359 | 22.377.014 | 31.482 | 22.408.496 |
| Kapital – Neto imovina |
36.100.220 | 13.777.530 | 49.877.750 | 51.561.028 | 3.733.382 | 55.294.410 |
Stanje imovine, obveza i kapitala po valutama donosimo u nastavku:
Analizom osjetljivosti prema navedenim varijablama, pod pretpostavkom promjene tečaja +/- 1% iskazuju se sljedeći efekti:
| 31.12.2023 | 31.12.2024 | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Opis | Efekt promjene tečaja +1% u mil EUR |
Efekt promjene tečaja -1% u mil EUR |
Efekt promjene tečaja +1% u mil EUR |
Efekt promjene tečaja -1% u mil EUR |
|
| Efekt promjene na poziciji aktive | 0,1 | -0,1 | 0,0 | 0,0 | |
| Efekt promjene na poziciji pasive | 0,0 | 0,0 | 0,0 | 0,0 | |
| Neto efekt u Bilanci | 0,1 | -0,1 | 0,0 | 0,0 |
Od 1.1.2023. godine u Republici Hrvatskoj euro je postao nacionalna valuta pa promjene tečaja mogu utjecati isključivo na poslovne transakcije vezane uz druge valute u kojima je Društvo u 2024. godini obavljalo transakcije, ali su stanja imovine i obveza u tim drugim valutama koncem 2024. godine bez većeg materijalnog značaja.
U odnosu na iskazano stanje na dan izvještavanja, ako bi se tečaj nacionalne valute prema USD/GBP/CHF povećao (ili oslabio) za 1%, uz pretpostavku da su ostali pokazatelji nepromijenjeni, prema procjeni Društva takva promjena, kao rezultat dobitaka i gubitaka od tečajnih razlika iz odnosa s dobavljačima, kupcima, danim i primljenim avansima i novcu na poslovnim računima, ne bi imala značajniji utjecaj na stanja ukupne imovine i neto dobit izvještajnog razdoblja. U tom slučaju utjecaj na neto rezultat iznosio bi oko 37 tisuća eura (2023: 140 tisuća eura).
Viktor Lenac, osim manje razine povremeno slobodnih novčanih sredstava raspoloživih za oročenja na kraće rokove, nema značajne kamatonosne imovine pa time niti imovine podložne utjecaju izmjene kamatnih stopa. Na strani obveza, kreditne obveze su gotovo u cijelosti otplaćene, pa je stoga rizik promjene kamatnih stopa na preostale obveze po financijskom leasingu i manjem dugoročnom kreditu materijalno bez značaja. Kratkoročni krediti i pozajmice poslovnih banaka imaju brzi obrtaj, te se plasmani dogovaraju prema konkretnoj poslovnoj potrebi, te stoga ne nose značajniji rizik promjene kamatnih stopa. Provedena ulaganja u dugotrajnu imovinu realizirana su vlastitim obrtnim sredstvima, a očekuje se da će akumulirana sredstva tekućeg poslovanja, kao i poslovanja u narednim razdobljima biti dovoljna da se ulaganja nastave bez potrebe za zaduživanjem.
Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja ugovornih obveza drugih ugovornih strana koja bi mogli proizvesti financijski gubitak, prvenstveno kod potraživanja od kupaca. Kod ugovaranja poslova Viktor Lenac primjenjuje različite

uvjete plaćanja ovisno o procjeni financijske sposobnosti klijenata. Kod većeg rizika naplate potraživanja za izvršene radove, s klijentima se nastoji ugovoriti plaćanje u cijelosti prije primopredaje posla. Garancije i drugi instrumenti osiguranja plaćanja nisu uobičajeni kod standardnih remontnih poslova, no Viktoru Lencu za naplatu potraživanja stoji na raspolaganju zaustavljanje broda u bilo kojoj luci sukladno pomorskoj regulativi. Potraživanja od kupaca odnose se na veći broj kupaca, pa je time i rizik ne naplate disperziran. Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca čini manje od 1% ukupnog prometa, što kreditni rizik čini niskim. Druge značajnije koncentracije kreditnog rizika Društvo nema.
Rizik likvidnosti i rizik novčanog tijeka, osim s kreditnim rizikom povezani su i s rizikom tržišta, odnosno oscilacijama u zaposlenosti kapaciteta Viktora Lenca. Viktor Lenac upravlja rizikom likvidnosti neprekidnim praćenjem predviđenih i stvarnih novčanih tokova. Za veće projekte koji mogu imati značajniji utjecaj na odljeve, posebno u pripremnoj fazi projekata kada izostaju priljevi klijenata, Viktor Lenac poseže za projektnim financiranjem putem kratkoročnih kredita.
U nastavku je prikazana analiza preostalog razdoblja do očekivanog dospijeća neunovčene financijske imovine i potraživanja te ugovornog dospijeća nepodmirenih financijskih obveza Društva, a koja omogućava bolje razumijevanje načina na koji Društvo upravlja rizikom likvidnosti temeljem neto iznosa financijske imovine i obveza.
| u tisućama EUR | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| struktura po razdobljima dospijeća | ||||||
| do 1 mj. | 1 – 3 mj. | 3 mj. - 1 god |
1 – 5 god. | preko 5 god. |
Ukupno | |
| Imovina, stanje na dan 31.12.2024. |
||||||
| Kamatna | 10.996 | 1 | 3 | 19 | 18 | 11.037 |
| Beskamatna | 5.842 | 2.281 | 5.398 | 44 | 0 | 13.564 |
| UKUPNO | 16.838 | 2.282 | 5.400 | 63 | 18 | 24.601 |
| Obveze, stanje na dan | ||||||
| 31.12.2024. | ||||||
| Kamatne | 1.114 | 45 | 123 | 263 | 0 | 1.545 |
| Beskamatne | 4.411 | 4.173 | 8.503 | 117 | 81 | 17.285 |
| UKUPNO | 5.525 | 4.218 | 8.626 | 380 | 81 | 18.830 |
| Neto obveze | 11.313 | (1.936) | (3.226) | (317) | (63) | 5.771 |
Fer vrijednost
Društvo vrši procjene fer vrijednosti financijske imovine i obveza, slijedom čega prema potrebi provodi vrijednosna usklađenja, te utvrđuje da fer vrijednost ne odstupa od knjigovodstvenih vrijednosti u iznosu koji bi se smatrao materijalno značajnim.
Fer vrijednost financijske imovine i obveza temelji se na kotiranoj tržišnoj cijeni na datum bilance, ukoliko je ista raspoloživa. Gdje tržišna cijena nije raspoloživa, Društvo procjenjuje fer vrijednost na osnovi javno raspoloživih informacija iz vanjskih izvora ili na osnovi metode diskontiranih novčanih tokova gdje je primjenjivo.
Za potraživanja/obveze koje imaju preostali vijek do dospijeća kraći od jedne godine smatra se da vrijednost odgovara fer vrijednosti.

Na dan 31. prosinca 2024. godine, Društvo je bilo uključeno u nekoliko radnih sporova i sporova vezanih uz poslovanje. Društvo je izvršilo rezervacije novčanih sredstava za rizik od gubitka parnica (Bilješka 10 i 26).
Na dan 31. prosinca 2024. godine Društvo je kao tuženik vodilo 8 sporova temeljem kojih je rezerviran iznos od 1.690.691 euro (2023: 1.909.247 eura za 10 sporova).
Najznačajniji spor odnosi se na spor za naknadu izgubljene zarade za razdoblje od četiri poslovne godine u ukupnoj vrijednosti 1,18 milijuna eura za koji spor je izvršena rezervacija još u 2022. godini. Riječ je o sporu pokrenutom od strane pružatelja usluge racionalnijeg upravljanja vodnim resursima, nakon što je Društvo odlučilo ne nastaviti ugovor nakon njegovog inicijalnog sedmogodišnjeg trajanja.
Društvo na dan 31.12.2024. bilježi potencijalne obveze po osnovi garancija za dobro izvršenje posla, u ukupnom iznosu od 4.079.634 eura, izdanih u korist klijenata Društva od strane poslovnih banaka. Garancije imaju rok važenja do konca 2025. godine, no očekuje se da će iste biti produljene zbog nastavka poslovnih odnosa s klijentima u čiju korist su izdane.
U procesu primjene računovodstvenih politika Društva, Uprava Društva je napravila sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvještajima:
Prihod se priznaje u trenutku kada su dobra otpremljena odnosno izvršena usluga, te kada je značajni dio rizika i koristi vlasništva nad dobrima prenesen na kupca. U slučaju djelomičnog izvršenja usluge odnosno ugovora s kupcem, prihodi se priznaju sukladno stupnju dovršenosti koji se nedvojbeno može povezati s pravom na naknadu za izvršenje ugovora. Procjena očekivanih reklamacija za izvršene usluge umanjuju prihod od prodaje i evidentiraju se kao ukalkulirane obveze ili rezerviranja. Procjene ostalih popusta umanjuju prihod od prodaje. Takve procjene rađene su na bazi analize postojećih ugovornih ili zakonskih obveza, povijesnog kretanja i iskustva Društva.
Društvo je u 2024. godini ostvarilo pozitivan financijski rezultat. Obveza poreza na dobit iznosi 1.210.545 eura (2023: 1.018.938 euro). Društvo je kroz plaćanje predujmova poreza na dobit tijekom 2024. godine već uplatilo 922.275 eura, te u siječnju 2025. godine 84.912 eura odnosno ukupno 1.007.187 eura (2023: 907.996 eura) iz čega proizlazi obveza za uplatu razlike poreza na dobit za 2024. godinu u iznosu od 203.358 eura (2023: 110.942 eura) (Bilješka 13).
Procjena očekivanog kreditnog gubitka od prodaje roba i usluga radi se na dan bilance (i mjesečno) prema procijenjenoj vjerojatnosti naplate sumnjivih potraživanja. Svaki klijent procjenjuje se zasebno obzirom na svoj status (npr. klijent je blokiran, pravni postupak je započet, konkurentna pozicija klijenata), potraživanja koja su dospjela na naplatu, fazu u kojoj je pravni spor, te obzirom na moguća sredstva osiguranja plaćanja.



| Uvod | 50 |
|---|---|
| Obraćanje Uprave | 51 |
| Ključni financijski pokazatelji | 52 |
| Tržište, klijenti, konkurencija | 53 |
| Prihodi od prodaje | 54 |
| Proizvodni radni resursi | 56 |
| Prostor i ključna imovina za obavljanje djelatnosti | 57 |
| Materijali i energenti | 59 |
| Organizacija i informacijski sustavi | 60 |
| Sigurnost, zaštita na radu i zaštita okoliša | 61 |
| Radnici i materijalna prava | 63 |
| Financijski rezultati poslovanja | 64 |
| Korporativno upravljanje i odnosi s investitorima | 66 |
| Informacije | 67 |
IZVJEŠTAJ O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Uprava Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. Rijeka (dalje u tekstu "Društvo") podnosi ovo Godišnje izvješće Društva za 2024. godinu svim zainteresiranim stranama kao javno objavljeni dokument, koji obuhvaća pregled poslovanja, financijskih rezultata i stanja Društva, revidirane konsolidirane i nekonsolidirane financijske izvještaje i pripadajuće izvješće revizora. U izvješću su uključene i nefinancijske informacije s aspekta društvene odgovornosti Društva. Društvo nije u obvezi izrađivati nefinancijsko izvješće kao zasebno izvješće. Uz ovo Izvješće su priložena i pravila korporativnog upravljanja koje Društvo primjenjuje.
Za određene podatke, zbog čuvanja poslovne tajne, Društvo iskazuje samo trend ili prikaz kretanja bez navođenja detaljnijih brojčanih ili financijskih podataka.
Godišnje izvješće Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. sa svim prilozima izdaje se na hrvatskom jeziku, a stranim osobama dostupan je i engleski prijevod. Godišnje izvješće se podnosi dioničarima Društva na Glavnoj skupštini te se objavljuje na stranicama Društva, odnosno podliježe javnoj objavi sukladno članku 47. Zakona o računovodstvu.
Ovim dokumentom Glavnoj skupštini se podnose godišnji financijski izvještaji i izvješće poslovodstva o stanju Društva, sukladno odredbi članka 250.a i 250.b Zakona o trgovačkim društvima, dok se izvješće Nadzornog odbora Glavnoj skupštini podnosi kao zaseban dokument.
Financijski izvještaji i konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu i primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja te su revidirani u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.
Ovo izvješće poslovodstva o stanju Društva sukladno je odredbama članaka 21. i 24. Zakona o računovodstvu te obuhvaća objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Društva, kao i druge obavijesti i informacije od značaja za poslovanje i budući razvoj Društva. Društvo nije obveznik izdavanja nefinancijskog izvješća sukladno članku 29. Zakona o računovodstvu za 2024. godinu, no ovo izvješće uključuje i značajnije nefinancijske informacije koje pridonose razumijevanju stanja i razvoja Društva.
Brodogradilište Viktor Lenac d.d. koncem godine drži 75% udjela u ovisnom društvu VL Steel d.o.o. Rijeka, koje je tijekom 2024. ostvarivalo poslovne aktivnosti. Sastavni dio ovog Izvješća čine konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji. Razlika između konsolidiranih i nekonsolidiranih izvještaja nije od većeg materijalnog značaja, obzirom da se većina prihoda ovisnog društva ostvaruje u Društvu kao matici, a također ni imovina ovisnog društva nije materijalno značajna. Stoga je u opisu stanja i poslovnih rezultata u ovom Godišnjem izvješću naglasak stavljen na matično društvo Brodogradilište Viktor Lenac d.d.
U ovom Godišnjem izvješću Brodogradilište Viktor Lenac d.d. naziva se "Brodogradilište" ili "Viktor Lenac" ili "Društvo", a zajedno s ovisnim društvom koristi se naziv "Grupa".
Kod preračunavanja iznosa ostvarenih u HRK za 2022. i ranije godine u valutu euro, korišten je tečaj 7,5345.

Poštovani dioničari, klijenti, zaposlenici, poslovni partneri i svi drugi dionici,
zadovoljstvo nam je predstaviti Vam godišnje izvješće o rezultatima još jedne uspješne poslovne godine. Svoje poslovne, komercijalne, proizvodne, a posebno investicijske ciljeve koje smo zadali za 2024. godinu, uspješno smo ostvarili, mnoge od njih i izvan ranijih očekivanja.
U okruženju obilježenom izazovima kao što su opći rast troškova i cijena, koji posebno pogađa naš najvažniji resurs – rad, daljnjeg manje izraženog, ali ipak prisutnog rasta cijena materijala i energenata, potrebama za nalaženjem ravnoteže između raspoložive radne snage i oscilacija u zaposlenosti, i sve to u uvjetima ograničenog, nama najvažnijeg dokovskog kapaciteta, uspješno smo obavili remonte i razne servisne usluge na 68 različitih projekata, od kojih su se neki opsežniji protegnuli i u 2025. godinu. Vjerujemo da smo našim klijentima ponovno pokazali kvalitetu, predanost i fleksibilnost, te koristimo i ovu priliku da se svima zahvalimo na povjerenju i nadasve izvrsnoj suradnji. Buduće odnose sa svim svojim klijentima i dalje ćemo graditi uvažavajući njihove potrebe, nudeći pouzdanost, kvalitetu i proaktivnost, sve na zajedničku dobrobit.
Ponosni smo da smo opsežna planirana ulaganja u prvu fazu obnove našeg najvećeg Doka 11 izvršili gotovo u planiranom roku i u cijelosti vlastitim sredstvima, uz zadržavanje visoke razine financijske stabilnosti, obrtnog kapitala i solventnosti. Očuvanje tog kapaciteta omogućit će nam prihode na koje i nismo mogli računati tijekom 2023. i 2024. godine, s obzirom da je većinu vremena u te dvije godine Dok 11 bio izvan operativne funkcije. Prvi novoizgrađeni ponton dovršen je i njegova je zamjena izvršena koncem srpnja 2024. godine, nakon čega smo počeli u Dok 11 primati brodove manjih težina. Drugi ponton je spreman za zamjenu, nakon čega se stvaraju uvjeti i za prihvat nešto težih brodova, ali i za početak druge faze ulaganja, u kojoj se planira obnova zamijenjenih pontona, a time i daljnja obnova i vraćanje nosivog kapaciteta toga doka.
Viktor Lenac posluje u skladu s međunarodno priznatim ISO standardima koji se odnose na sustav upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću, sustav upravljanja energijom te sustav upravljanja informacijskom sigurnošću, te poštuje norme i zahtjeve društveno odgovornog poslovanja. Posebno se to odnosi na brigu o okolišu i brigu o radu na siguran način, pa su, unatoč većim rizicima koje nosi sama brodoremontna djelatnost, incidenti i ozljede na radu iz godine u godinu niži, kako po broju incidenata tako i prema težini posljedica, a tako je bilo i u 2024. godini.
Prihodi koje je Viktor Lenac u 2024. godini ostvario od svoje osnovne djelatnosti iznosili su 66 milijuna eura, čime su, iako niži od onih u prethodne dvije godine, ipak jedni od najviših u protekla dva desetljeća. Pribrajanjem prihoda od ulaganja u vlastitu imovinu i ostalih poslovnih prihoda, ukupno ostvareni prihodi dostigli su gotovo 89 milijuna eura. Unatoč pritiscima na cijene radnih resursa, briga o učinkovitosti i troškovima, rezultirali su ostvarenom EBITDA-om od 12,8 milijuna eura, a neto dobit po odbitku svih rashoda i poreza na dobit, iznosila je 5,4 milijuna eura.
Kao pretežito radno intenzivna djelatnost, ne očekujemo značajnije direktne posljedice od novih okolnosti vezanih uz globalnu svjetsku trgovinu, iako dio nabave jest vezan uz uvoz iz SAD-a. Međutim, oprezni smo kada je riječ o globalnim indirektnim posljedicama, koje bi mogle utjecati na svjetsku trgovinu i posebno s tim u vezi pomorski prijevoz, ali i na dodatne pritiske na opći rast cijena i dodatno narušavanje životnog standarda. Ipak, vjerujemo da ćemo se i u takvim okolnostima izdići i savladati izazove tržišta i nastaviti nizati dobre poslovne rezultate, čuvajući našu okolinu i ljude i ostati razboriti u korištenju vrijednih i ograničenih resursa.
Odgovornim poslovanjem Viktor Lenac ostaje na putu zacrtanog cilja, a to je usklađenost interesa svih naših dionika, dioničara, klijenata, dobavljača i podugovarača, zaposlenika, banaka, državnih institucija i lokalne zajednice.

Sandra Uzelac, predsjednik Uprave

Luka Hrboka, član Uprave

| Konsolidirani financijski pokazatelji | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| 000 eura | ||||||
| 2024 | 2023 | Indeks | ||||
| Ukupan prihod | 90.330 | 87.779 | 1,03 | |||
| Ukupni rashodi | 83.690 | 81.992 | 1,02 | |||
| Poslovni prihodi | 89.729 | 87.683 | 1,02 | |||
| Poslovni rashodi | 83.663 | 81.537 | 1,03 | |||
| Dobit iz poslovanja | 6.066 | 6.146 | 0,99 | |||
| Dobit prije | ||||||
| oporezivanja | 6.640 | 5.787 | 1,15 | |||
| Neto dobit | 5.427 | 4.729 | 1,15 | |||
| Ukupna imovina | 78.269 | 71.184 | 1,10 | |||
| Kapital i rezerve | 55.437 | 50.009 | 1,11 |
Ovisno društvo VL Steel d.o.o. ostvarilo je neto dobitak u visini 12 tisuća eura (koji se u visini 75% pripisuje Grupi, a 25% se odnosi na manjinski interes treće osobe), slijedom čega rezultat tog ovisnog društava nije značajno utjecao na rezultat Matice, odnosno Grupe u cjelini.
| 000 eura | |||
|---|---|---|---|
| 2024 | 2023 | Indeks | |
| Ukupan prihod | 89.446 | 86.836 | 1,03 |
| Ukupni rashodi | 82.820 | 81.065 | 1,02 |
| Poslovni prihodi | 88.846 | 86.741 | 1,02 |
| Poslovni rashodi | 82.794 | 80.610 | 1,03 |
| Dobit iz poslovanja | 6.052 | 6.131 | 0,99 |
| Dobit prije | |||
| oporezivanja | 6.626 | 5.771 | 1,15 |
| Neto dobit | 5.415 | 4.716 | 1,15 |
| Ukupna imovina | 77.703 | 70.855 | 1,10 |
| Kapital i rezerve | 55.294 | 49.878 | 1,11 |
Budući da ovisno društvo svoje usluge u najvećoj mjeri pruža matičnom društvu, nema bitne razlike u prihodima matičnog društva ili Grupe, kao niti na pozicijama bilance, budući imovina gotovo u cijelosti pripada matici.
Stoga se u nastavku ovog Izvješća, naglasak stavlja na financijske rezultate te stanje imovine, kapitala i obveza matičnog društva.

U konsolidaciju računa dobiti i gubitka i financijskog rezultata uključeno je ovisno društvo VL Steel d.o.o. Rijeka u kojem matično društvo ima vlasnički udjel od 75%. Ovisno društvo je tijekom čitave 2024. godine obavljalo svoju redovnu djelatnost pružanja usluga u brodogradnji i srodnim metaloprerađivačkim granama.

.

Većinu svojih remontnih usluga Viktor Lenac nudi i ostvaruje od klijenata čije su plovidbene rute u Mediteranu. Iako udaljen od glavnih pomorskih puteva, što ga zbog troškova devijacije koje klijenti mogu imati, stavlja u manje povoljnu poziciju u odnosu na konkurente u Mediteranu i Crnom moru, Viktor Lenac je i tijekom 2024. godine ostvario standardno dobru zaposlenost svojih remontnih kapaciteta. Interes brodara ostao je visok tijekom čitave poslovne godine.
Vozarine su tijekom 2024. godine zadržale sličnu razinu kao i proteklih godina, bez nekih većih oscilacija tijekom godine, što je očuvalo financijsku snagu brodara. Potrebe i mogućnosti brodara za obnovom i održavanjem flota, rezultirali su standardnim brojem upita za dokovanjima brodova tijekom čitave godine. Problematika vezana za područje oko Crvenog mora nastavila se i u 2024. godini. Napadi na trgovačke flote i s tim povezane odluke brodara da umjesto Sueskim kanalom svoje plovidbe usmjere oko Rta dobre nade uz zapadnu obalu Afrike, rezultirali su smanjenjem broja brodova koji prolaze Mediteranom, odnosno smanjenjem prilika na tržištu dohvata Viktora Lenca, no to nije imalo veći utjecaj na cjelokupnu zaposlenost Viktora Lenca.
Zaposlenost Viktora Lenca dijelom je osigurana i rastom opsega radova i broja projekata za domaće naručitelje, a time što je u sastavu velike mediteranske remontne grupe Palumbo Grupe, jedini veći preostali konkurenti Viktoru Lencu su zapravo samo turska brodogradilišta.
Tradicionalno, Viktor Lenac svoje usluge ostvaruje od većeg broja klijenata i pojedinačnim remontnih poslova, zbog čega ima relativno visoku tržišnu disperziju, a širenje baze klijenta novima, donosi nove prilike i smanjuju se smanjuju tržišni i financijski rizici.
Tijekom 2024. godine ostvarena je suradnja s gotovo trideset različitih klijenata iz deset zemalja, što je otprilike na razini prethodnih godina. No, u 2024. godini ukupno je ugovoreno više projekata, a slijedom strukture radova na njima, prosječno ostvaren opseg radova po projektu je bio niži, a slijedom toga su ostvarene i niže prosječne vrijednosti ostvarenih radova.
| 2023 | 2024 | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj projekat a |
Broj klijena ta |
Broj zemalj a |
Broj projekata |
Broj klijena ta |
Broj zemalj a |
||
| Ukupno | 55 | 28 | 11 | 68 | 29 | 10 | |
| Domaće tržište |
20 | 7 | 1 | 24 | 7 | 1 | |
| Strana tržišta | 23 | 20 | 9 | 34 | 21 | 9 | |
| US Navy | 12 | 1 | 1 | 10 | 1 | (1) |

Ostvarenje prihoda Viktora Lenca podložno je utjecaju globalnih kretanja na svjetskom tržištu, a time i na svjetskom pomorskom tržištu, što posljedično određuje ponudu i potražnju brodskog prostora određenih tipova brodova, time i vozarine, a time i financijsku snagu brodara, njihove mogućnosti i potrebe za održavanje flota i/ili prenamjene brodova. Cikličke promjene brodarskog tržišta i njegova volatilnost, a koja se prelijeva i na tržište remonta, teško su predvidive, no dosadašnja iskustva u uvjetima gospodarskih kriza ukazuju da uvijek ostaje dovoljan broj brodova u području dohvata koji trebaju usluge remonta.
Geopolitička kretanja mogu utjecati na izmještanje plovidbenih ruta, kao primjerice već dugotrajnija zbivanja na području oko Crvenog mora, a to onda može imati utjecaj na opseg željenih remontnih aktivnosti u okruženju bližem Viktoru Lencu.
U svakom slučaju, geografska pozicija, udaljena od glavnih pomorskih ruta na Sredozemlju Viktoru Lencu predstavlja otežavajući čimbenik, a turska brodogradilišta predstavljaju najveće konkurente, kako cjenovno tako i svojom geografskom pozicijom.
Povećanje plovidbenih aktivnosti u bližem okruženju Viktora Lenca, povezanih s obližnjim LNG terminalom i budućim novim kontejnerskim terminalom u riječkoj luci, povećava potencijale Viktoru Lencu, za čije je iskorištenje nužno ulaganje u plutajući dok adekvatne veličine i nosivosti.
Prihodi koje Viktor Lenac ostvaruje disperzirani su na veći broj različitih klijenata iz različitih zemalja, pa time ne postoji niti značajnija koncentracija rizika da bi prestanak suradnje s nekim od klijenata doveo do većeg negativnog utjecaja na poslovanje Viktora Lenca i njegove ukupne prihode od remonta. To ne vrijedi u slučaju suradnje s američkom ratnom mornaricom, koja čini značajan udio u poslovnim prihodima Viktora Lenca.

Prihodi od prodaje projekata u osnovnoj djelatnosti koje je Viktor Lenac ostvario tijekom 2024. godine, iako po vrsti projekata u radu slični onima iz prethodne dvije godine, niži su nego u 2023. i 2022. godini, unatoč većem broju realiziranih projekata. Ipak, ukupni prihodi osnovne djelatnosti, ostvareni u visini od preko 65 milijuna eura, četvrti su po visini u posljednjem desetogodišnjem razdoblju. Jedan od razloga jest i nastavak opsežnije obnove putničke jahte, zbog čega su, kao posljedica opsežnije ugradnje materijala, opreme i izvođenja specijaliziranih usluga uređenja, i prihodi i rashodi tog projekta povećali ukupne prihode (ali i rashode) od prodaje Viktora Lenca, kako u 2024. godini, tako i u prethodne dvije godine.
U ukupnim prihodima od prodaje ostvarenim za 2024. godine, već standardno visoki udio od oko 30% imali su i prihodi ostvareni remontnima brodova američke ratne mornarice, pri čemu je nekoliko manjih projekata obavljeno na lokacijama na kojima su se ti brodovi nalazili.
Od ukupnih 68 projekata s osnove kojih su ostvareni prihodi od prodaje u 2024. godini, osim obnove putničke jahte, sedam je projekata ugovoreno i započeto u prethodnoj godini, a novih 60 projekata ugovoreno za 2024. godinu, od kojih je njih pet nastavljeno u 2025. godini.
U 2024. godini značajno je povećan udio prodaje i prihoda na domaćem tržištu, kao rezultat povećanja opsega radova na brodovima za domaće naručitelje, iako je i dalje Viktor Lenac dominantni izvoznik svojih usluga.
Prihod od osnovne djelatnosti (000 EUR) i broj projekata

Prihodi na domaćem i stranim tržištima
Domaće tržište Strana tržišta

Veća disperzija u broju klijenata od kojih se ostvaruju prihodi od prodaje, kao i veći broj zemalja iz kojih ti klijenti i poslovi dolaze, uvelike smanjuju kreditne rizike Viktora Lenca, odnosno rizik nenaplate potraživanja.
Projekti remontne djelatnosti, njihovo ugovaranje, realizacija i naplata imaju značajno brži obrtaj nego je to slučaj kod novogradnji. Iako se neki projekti preinaka i preuređenja brodova mogu protezati na više godina, u pravilu njihovu djelomičnu realizaciju prati i parcijalna ili fazna naplata, čime se također utječe na smanjenje kreditnih rizika.




Proizvodni radni resursi Djelatnost Viktora Lenca pripada skupini radno intenzivnih proizvodnih procesa, pa slijedom toga ključni proizvodni resurs predstavlja rad, i to vlastitih radnika i angažiranih podugovarača. Dio podugovaračkog rada ostvaruje se i izvan samog Viktora Lenca, pri čemu je riječ o vanjskim uslugama trećih, a koje se većinom odnose također na specijalizirani rad, a kod izrade po narudžbi takve usluge mogu uključivati i određeni udio materijala i/ili opreme.
Zbog projekata preinaka i uređenja i obnove putničke jahte, kao i usluge izgradnje pontona za vlastiti plutajući Dok 11, povjerene susjednom brodogradilištu 3.maj, kako u 2024. godini, tako i u godini prije, značajan udio resursa upravo se odnosi na trošak vanjskih usluga. U 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu, udio vanjskih usluga bio je veći, a udio izravnog materijala za izravne radne naloge niži, dok je izravni proizvodni rad zadržao sličan udio kao i lani.

U proizvodnoj aktivnosti Viktora Lenca, osim vlastitih proizvodnih radnika, ovisno o intenzitetu zaposlenosti i potrebama projekata osnovne djelatnosti za određenim radnim kapacitetima pojedinih zanata, sudjeluju i podugovarači, što je standardna praksa organizacije rada u brodograđevnoj djelatnosti.
Radnici podugovarača angažiraju se prvenstveno na domaćem tržištu u bližem okruženju Brodogradilišta, a prema potrebi i radnici odnosno podugovaračke tvrtke iz drugih europskih zemalja. U proizvodnim aktivnostima posljednjih godina sve je veći broj i radnika iz trećih zemalja, no Viktor Lenac nije izravni uvoznik stranih radnika, već iste koristi putem podugovaračkih tvrtki.
Inflatorna kretanja u Republici Hrvatskoj i u ostalim zemljama Europske unije, uz nedostatak radne snage i uvoz stranih radnika, rezultiraju u posljednje tri godine značajnijim rastom cijene rada. U odnosu na predinflacijsku 2021. godinu, današnja cijena radne snage je u prosjeku za preko 50% viša i ima tendenciju rasta. Posebno je to primjetno kod stručnih zanatskih brodograđevnih radnika ili specijalističkih zanimanja, no rast je očit i kod drugih pomoćnih zanimanja i zanimanja nižih kvalifikacija.
Rast jedinične cijene rada, posebno primjetan u 2024. godini, osim što je posljedično uzrokovan inflacijom, rezultat je i nešto drugačije strukture poslovnih aktivnosti, s višim udjelom radne snage viših kvalifikacija, kao i rasta udjela rada po sistemu "ključ u ruke" u odnosu na prethodne godine.
Odnos vlastitih sati i sati rada podugovarača

Radno intenzivna proizvodna aktivnost Viktora Lenca pod utjecajem je čimbenika u bližem okruženju i u Republici Hrvatskoj, a koji se prvenstveno odnose na raspoloživost kvalitetne radne snage, a s time u vezi i na cijenu rada. Inflatorna kretanja, najviša tijekom 2022. godine, ali koja su nastavljena i u 2023. i u 2024. godini, vrše dodatni pritisak na cijene, zbog čega neminovno dolazi do porasta troškova rada. Takvi pritisci predstavljaju cjenovne rizike i u budućem poslovanju, budući nisu svi konkurenti Viktora Lenca pod jednakim inflatornim pritiscima, posebno kada se imaju u vidu visina i primanja radnika, kao i struktura potrošnje u Republici Hrvatskoj s utjecajem na životni standard radnika. Rastom cijene rada Viktor Lenac može gubiti svoju cjenovnu prednost pred konkurentima iz drugih mediteranskih zemalja Europske unije, a bez korigiranja cijene rada može biti suočen i s rizicima daljnjeg odljeva kvalitetnije radne snage u zemlje Europske unije.
U obavljanju svoje djelatnosti Viktor Lenac zauzima 220 tisuća metara kvadratnih kopnenog prostora te 440 tisuća metara kvadratnih akvatorija, a koje koristi temeljem ugovora o koncesiji pomorskog dobra. Prostor obuhvaća ukupno 1500 metara obale, na kojoj je smješteno 9 vezova, a za privez i rad s brodovima u remontu glavni vezovi su vezovi 1-3 koji se protežu uz opremne radionice.
Vlastitu najznačajniju imovinu za obavljanje remonta i preinaka brodova predstavljaju tri plutajuća doka, od kojih je veličinom i podiznim kapacitetom najznačajniji Dok 11.
Sredinom 2023. godine započela je temeljita obnova Doka 11, kojoj je cilj vraćanje u operativnu funkciju doka s nosivosti do 40.000 tona, koja je protekom vremena i istrošenjem čelične strukture izgubljena. Ulaganja u ovoj fazi, koja se odvijala u razdoblju 2023- 2024 godine sastojala su se od izgradnje dva nova zamjenska pontona sa svrhom zamjene dva postojeća te popravka dijelova čelične strukture tornjeva i nekih pontona Doka 11, koji nisu bili predviđeni za cjelovitu zamjenu. Gradnja novih pontona bila je povjerena brodogradilištu 3.maj, a preostale radove izvodio je Viktor Lenac sa svojim redovnim raspoloživim kapacitetima. Gradnja prvog pontona dovršena je u lipnju 2024. godine, nakon čega je u srpnju prvi postojeći ponton zamijenjen novoizgrađenim. Drugi ponton je dovršen i isporučen u rujnu 2024. godine, no zbog operativnog rada i zauzetosti samog Doka 11, ali i manje povoljnih vremenskih uvjeta pred kraj 2024. godine, zamjena drugog pontona odgođena je za proljeće 2025. godine.
Po zamjeni pontona novoizgrađenim, planira se nastavak radova obnove zamijenjenih pontona, sukcesivno, s ciljem daljnje obnove i povećanja nosivosti doka i mogućnost prihvata i težih brodova u budućnosti. Iako je riječ o značajnim ulaganjima, ona su nužna za održavanje konkurentske pozicije i stabilne zaposlenosti, a alternativa ulaganjima Viktora Lenca u obnovu doka zapravo i ne postoji. Izgradnja potpuno novog doka financijski bi bila vrlo zahtjevna i teško ostvariva, a polovnih takvih dokova na tržištu i nema, što bi također zahtijevalo značajnije ulaganja i to u vrlo kratkoj vremenskoj dinamici. Stoga je za Društvo ovakav, postupan način obnove Doka 11 s ciljem produljenja vijeka njegove uporabe optimalan u datim okolnostima. Sva planirana ulaganja su u 2024. i izvršena i to vlastitim sredstvima bez financijskih zaduženja.
U tome je od najveće pomoći i podrške bila odluka većinskog dioničara Palumbo Grupe da svu dobit koju je Viktor Lenac ostvarivao u prethodnim godinama ostavi za potrebe razvoja i daljnje održivosti poslovanja.

Ukupna ulaganja tijekom 2024. godine iznosila su 17,86 milijuna eura, od kojeg se iznosa na ulaganja u Dok 11 odnosilo ukupno 16,84 milijuna eura, uključujući gradnju pontona i radove na obnovi postojeće strukture.
Preostalih milijun eura utrošeno je za redovna ulaganja u raznu proizvodnu i poslovnu opremu i alate, od čega je za istaknuti nabava novih pumpi balasta za Dok 5, opreme za bravarsku radionu, dopunu brzomontirajuće skele te aparata za zavarivanje.
I u 2025. godini, osim nastavku ulaganja u Dok 11, posvetit će se pažnja ulaganju u proizvodne alate kojima je cilj povećanje učinkovitosti rada, a jedan od značajnijih projekata za Viktor Lenac bit će i uvođenje novog ERP sustava za upravljanje poslovnim funkcijama, nakon što je tijekom 2024. godine Viktor Lenac proveo natječaj za odabir optimalnog softvera i ponuđača.

Budući da prihodi od brodova koji se mogu dokovati u Doku 11 mogu činiti i oko trećine standardnih prihoda odnosno bruto marže ostvarene remontnom djelatnosti, eventualna nemogućnost nastavka ulaganja zbog nedostatka financiranja ili drugih razloga, odnosno neoperativnost Doka 11 ili nemogućnost daljnjeg povećanja nosivosti tog doka, predstavlja rizik smanjene konkurentnosti, što bi moglo utjecati na visinu prihoda te financijskih i poslovnih rezultata. U slučaju smanjene konkurentnosti zbog smanjene fleksibilnosti dokovskih kapaciteta, te posljedično smanjenja prihoda i zaposlenosti, postojao bi rizik daljnjeg smanjenja prvenstveno radnih kapaciteta, budući neproizvodni i neiskoristivi rad predstavlja najznačajniji fiksni trošak.


Materijali i energenti Kako djelatnost Viktora Lenca pripada skupini radno intenzivnih proizvodnih procesa, udio materijala (kao ni energenata) u ukupnim resursima nije primaran. Troškovi materijala u prihodima projekata osnovne djelatnosti, odnosno u vrijednosti proizvodnih naloga koji generiraju troškove materijala kreće se oko 15%, kako je otprilike bilo i u 2024. godini. Najveće smanjenje u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je kod crne metalurgije, što je rezultat promjene u samoj strukturi remontnih radova, budući su svi veći radovi u čeliku, kao i isporuka materijala za pontone vlastitog Doka 11, uglavnom bili odrađeni u prethodnoj godini. Ostale skupine materijala i u 2024. godini bilježe sličnu razinu kakva je bila i u prethodnim godinama.
Materijali i oprema potrebni za remontnu i ostalu djelatnost uglavnom se nabavljaju na domaćem tržištu. Kod uvoznog materijala i opreme riječ je o specifičnoj robi koje na domaćem tržištu nema, ili je riječ o narudžbama većih količina, kako je to primjerice bio slučaj s nabavom čelika za potrebe Doka 11 u 2023. godini. U 2024. godini nije bilo značajnijih potreba za stranim materijalima, pa se udio materijala nabavljenog izvan Hrvatske vratio na uobičajenih oko 30%, za razliku od lani, kada je uvoz činio čak 58% ukupne nabave materijala, opreme i rezervnih dijelova za potrebe proizvodnih radnih naloga.
Pritom, uvoz iz trećih zemalja, kod kojih prednjače Velika Britanija i SAD, činio je manje od 20% ukupnih nabavki materijala u 2024. godini.
| 18% | 19% | 14% |
|---|---|---|
| 2022 | 2023 | 2024 |
| Ostali materijali | ||
| Ventili, armatura, lukovi | ||
| Kemijski proizvodi (boje, plinovi i dr.) | ||
| Namjenski materijali i oprema | ||
| Count an a partie li comment and answere and |

Najznačajniji energenti koje Viktor Lenac troši u proizvodnom procesu su električna energija i voda, čiji utrošak varira ovisno o opsegu i vrsti proizvodnih aktivnosti, te broju brodova i duljini njihovog boravka u Viktoru Lencu. Oko polovine utroška električne energije troše sami brodovi za potrebe svojih sustava, priključeni na sustav električne energije u Brodogradilištu, što ovisi i o samim brodovima i njihovim potrebama. U 2024. godini je na opskrbu brodova utrošeno 6,2 milijuna kWh, ili oko 47% ukupno utrošene električne energije, što je u odnosu na prethodnu godinu bez značajnijih odstupanja.
Električna energija je u 2024. godini imala udio od 85% u troškovima energenata, koje osim struje čine i pitka voda, tehnološka voda, acetilen i kisik te loživo ulje. Trošak energenata kao resursa u ukupnoj vrijednosti proizvodnih naloga ima udio oko 4%.
Briga o energentima ugrađena je i provodi se putem sustava energetske učinkovitosti, kojeg je Viktor Lenac certificirao sukladno normi ISO 50001.
| 2022 | 2023 | 2024 | ||
|---|---|---|---|---|
| Električna energija |
kWh | 15.335.316 | 13.580.637 | 13.122.345 |
| Električna energija (bez opskrbe brodova) |
kWh | 7.271.715 | 6.799.103 | |
| Voda | m3 | 64.303 | 76.904 | 60.561 |
| Tehnološka voda |
m3 | 265.233 | 186.309 | 94.332 |
| Kisik i acetilen | kg | 456.610 | 450.132 | 359.452 |
| Gorivo LUL | kg | 162.020 | 130.040 | 160.015 |
Budući materijal i energija čine manji udio u strukturi resursa potrebnih za obavljanje djelatnosti, financijski rizici promjena cijena ne ocjenjuju se značajnijima za ukupno poslovanje, a pored toga, slično djeluju i na konkurenciju. U remontu kao djelatnosti s relativno brzim obrtajem, trajniji poremećaji u cijenama mogu se ugraditi u cijene prema klijentima. Nedostatak materijala na tržištu također ne vodi većem riziku poremećaja u realizaciji projekata, budući da određenu količinu standardno potrebnih materijala Viktor Lenac drži kao skladišnu zalihu, a specifični potrošni materijali ili rezervni dijelovi za brodove često se isporučuju odnosno opskrbljuju od strane samih klijenata.

Organizacija i informacijski sustavi Kontinuirana analiza i optimizacija poslovnih procesa Viktora Lenca ima za cilj povećanje operativne učinkovitosti, eliminaciju suvišnih koraka, mogućih nesporazuma između linijskog i projektnog upravljanja te ubrzanje poslovanja Viktora Lenca. Organizacijska struktura Viktora Lenca sastoji se od četiri stožerna sektora koje čine Marketing i prodaja, Tehnika i proizvodnja, Ekonomski, opći i pravni poslovi te ICT usluge, sustavi upravljanja i korporativna sigurnost. Navedeni sektori se dalje granaju na manje organizacijske dijelove.
Nadzor performansi svojih poslovnih procesa Viktor Lenac provodi kontinuirano sustavnim internim prosudbama, a sve uočene nesukladnosti se bilježe, analiziraju i korigiraju putem dokumentiranog i digitaliziranog sustava koji pokriva sustave upravljanja kvalitetom (ISO 9001), informacijskom sigurnosti (ISO/IEC 27001), zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (ISO 45001) te energetskom učinkovitosti (ISO 50001). Sustavi upravljanja se redovito ocjenjuju internim auditima, a zatim potvrđuju i vanjskim prosudbama od strane certifikacijskih tijela, ali i od strane klijenata. Međunarodno priznati ISO certifikati potvrđuju usmjerenost Viktora Lenca na sustavan i strukturiran pristup poslovanju, osiguranje visoke standarde kvalitete i pouzdanosti u poslovanju, što je iznimno važno za početak bilo kakvih pregovora o poslovnoj suradnji s klijentima.
Digitalizacija poslovnih procesa i ubrzani razvoj informacijskog sustava povećavaju rizika od cyber prijetnji i povrede sigurnosti podataka. Za sprečavanje takvih rizika od važnosti je adekvatna edukacija korisnika za pravilno korištenje informacijskih sustava i podizanje svjesnosti korisnika o cyber prijetnjama, kako bi se greške u korištenju ICT resursa, a time i sigurnosni propusti sveli na najmanju moguću mjeru.
Proces zamjene postojećeg ERP sustava te nabavka ICT opreme i platformi, mogli bi biti podložni kašnjenjima ili nedovoljno brzom integracijom s postjećim poslovnim procesima, što bi imalo negativan utjecaj na kontinuitet informacijskog poslovanja. No, ti rizici ne ocjenjuju se visokima u smislu njihovog utjecaja na kontinuitet i održivost cjelokupnog poslovanja Viktora Lenca.


Razvoj informacijskog sustava usko je povezan s razvojem organizacije te predstavlja ključni alat za automatizaciju poslovnih aktivnosti i procesa. U fokusu Viktora Lenca su aktivnosti i planovi digitalizacije poslovnih procesa, zamjene dotrajale informacijske infrastrukture novom, unapređenja ERP sustava suvremenijim rješenjem te sigurnost cjelokupnog ICT sustava Viktora Lenca.
Ključan projekt digitalne transformacije Brodogradilišta Viktor Lenac predstavlja sveobuhvatna zamjena postojećeg ERP sustava, pokrenuta koncem 2023. godine. Tijekom 2024. godine izvršeno je detaljno mapiranje poslovnih potreba, definiranje funkcionalnosti novog sustava i pokrenut natječaj za odabir optimalnog ERP rješenja baziranog na novim tehnologijama i cloud rješenjima koje će dugoročno podržavati sve poslovne aktivnosti Viktora Lenca, uključujući financije, upravljanje projektima, nabavu, prodaju i proizvodnju. Projektom je provedena i analiza integracije novog ERP rješenja s ostalim aplikativnim rješenjima u funkciji. Nakon provedenog postupka evaluacije potencijalnih rješenja, odabir dobavljača i implementatora sustava je uspješno završen početkom 2025. godine, čime su stvoreni preduvjeti za prelazak u fazu implementacije. Implementacija novog ERP sustava odvijat će se fazama tijekom 2025. i 2026. godine, ovisno o složenosti cjelokupnog projekta, funkcionalnosti postojećeg i novog sustava i potrebi integracije dijelova ERP sustava, omogućavajući nesmetan prelazak sa starog na novi sustav bez neželjenih komplikacija za upravljanje poslovanjem.
U 2024. godini izvršena je i nabava novih servera i mrežne opreme, čime je omogućena veća sigurnost, kapacitet obrade i pohrane podataka, kao i veća propusnost u komunikaciji između korisnika.
Djelatnost Viktora Lenca po prirodi je rizična kada je riječ o ozljedama na radu, no raznim obrazovnim i regulatornim mjerama te preventivnim i korektivnim aktivnostima cilj je smanjiti rizike za ozljeđivanje radnika, a sve aktivnosti i mjere uključene su u organizaciju Viktora Lenca putem certificiranog sustava upravljanja sigurnosti i zaštitom na radu prema normi ISO 45001, obveznom u primjeni za vlastite radnike i podugovarače.
U 2024. godini ukupno je bilo pet ozljeda na radu, odnosno tri manje nego lani, od kojih nije bilo težih ozljeda, što je rezultiralo smanjenjem i indeksa težine i indeksa frekvencije ozljeđivanja, čime je nastavljen pozitivan, silazni trend u broju i težini ozljeda u nizu posljednjih godina.
U pravilu, a tako je bilo i u 2024. godini, najčešći uzroci ozljeđivanja radnika leže u izvođenju radnih operacija na način protivan pravilima zaštite na radu te uslijed neispravnosti, klizavosti i zakrčenosti prolaza i površina rada. Stoga će se posebna pažnja posvetiti upravo tim i takvim uzrocima, uz dodatno osposobljavanje radnika i rukovoditelja u svezi učestalijih opasnosti s ciljem povećanja svijesti o radu na siguran način.
Briga o okolišu je u fokusu poslovanja Viktor Lenca već dugi niz godina i temelji se na načelima održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Svjestan svog utjecaja na okoliš, Viktor Lenac usmjerava svoje poslovanje prema modelu koji osigurava ravnotežu između gospodarskih ciljeva, društvene odgovornosti i zaštite okoliša. Integrirani sustav upravljanja okolišem omogućava identifikaciju, kontrolu i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš u svim fazama poslovnog procesa ali i pri ulaganjima.
Ulaganjima u modernizaciju i optimizaciju proizvodnih procesa, značajno je smanjena potrošnja energenata, a posljedično su i emisije štetnih plinova dovedene ispod razine dozvoljenih graničnih vrijednosti za ispuštanje. To uključuje korištenje alternativnih izvora energije, iskorištenje otpadne energije od rada strojeva, uvođenje energetski učinkovitih postrojenja, strojeva i uređaja, ali i osiguranje infrastrukture za smanjenje emisija brodova koji borave u Viktoru Lencu.
Gospodarenje otpadom, osim otpada iz proizvodnog procesa, obuhvaća i otpad koji se prihvaća s brodova, a koji po vrsti i količini nije predvidiv. Unatoč tom izazovu, Viktor Lenac uvijek prvo razmatra ponovnu upotrebu materijala i recikliranje te potiče rješenja koja proizlaze iz kružnog gospodarstva.
U 2024. godini ukupno je nastalo ili sa brodova preuzeto, te putem ovlaštenih tvrtki zbrinuto oko 5780 tona otpada, od koje se količine oko 22% odnosi na otpad koji se klasificira kao opasan, kojeg u najvećoj mjeri čini otpad koji sadrži ulja.


Zaseban segment sigurnosti Viktora Lenca čini i zaštita od požara, organizirana u skladu s relevantnom regulativom koja sukladno procjeni ugroženosti od požara, propisuje kadrovske i tehničke zahtjeve kod aktivnosti preventivnog djelovanja i operativnu spremnost za vatrogasne intervencije. Tako Viktor Lenac zapošljava profesionalne vatrogasce organizirane u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu, opremljenoj vozilima i opremom za zaštitu od požara, u skladu s pravilima i podložno nadzoru od strane Civilne zaštite i Hrvatske vatrogasne zajednice.
Kod svih radova koji se izvode otvorenim plamenom, kao što su zavarivanje, rezanje, brušenje i drugi slični radovi, obveza je izvođenja prethodnih preventivnim pregleda mjesta rada radi izdavanja dozvola za izvođenje toplih radova, kojih je tijekom 2024. godine bilo više od 11.000, a za ulaske u tankove tankera i druge uske i opasne zatvorene prostore izdano je 250 tzv. "gas free" certifikata. U 2024. godini zabilježeno je nekoliko manjih incidenata, svojstvenih operativnim aktivnostima, kako bez materijalne štete, tako i bez ikakvih ozljeda.
Rizici sigurnosti i zaštite na radu predstavljaju značajnije rizike u operativnom poslovanju Viktora Lenca, budući se značajan udio proizvodnih aktivnosti odvija na otvorenom prostoru, visini i drugim brodskim i radioničkim prostorima gdje postoji opasnost od ozljeđivanja radnika. Rizici ozljeđivanja povećavaju se s fluktuacijom radnika, posebno uz sve veći priljev strane radne snage, pri čemu prvenstveno jezične barijere i različiti odnosi prema mjerama zaštite na radu dodatno zahtijevaju povećani angažman radi zaštite života i zdravlja svih osoba koje sudjeluju u proizvodnim aktivnostima. Nedostatak kvalificiranih i osposobljenih radnika u posljednje je vrijeme izrazit i u aktivnostima zaštite od požara, pri čemu zbog domaćih propisa nedostajuću radnu snagu nije moguće nadoknaditi na druge načine osim zapošljavanjem profesionalnih vatrogasaca hrvatskih državljana, u nedostatku kojih postoji rizik nesukladnosti sa zakonskom regulativom.



BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC d.d. član Palumbo grupe 62

Koncem 2024. godine Viktor Lenac zapošljava 301 vlastitog radnika, a ovisno društvo VL Steel 61 radnika. U odnosu na konac 2023. godine u Viktoru Lencu je 16 radnika manje, a u ovisnom društvu 7 radnika više.
Od ukupnog broja radnika Viktora Lenca, 123 čine izravni proizvodni radnici, a 110 radnika su vezni uz indirektne i zajedničke proizvodne funkcije. Preostalih 68 radnika čine rukovoditelji svih razina te stručno osoblje u svim poslovnim funkcijama vezanim za proizvodnju, prodaju, nabavu i ostale poslovne procese. U ovisnom društvu VL Steel je 57 izravnih proizvodnih radnika, a svega četiri radnika su radnici proizvodne i poslovne režije.
U Viktoru Lencu zaposlene su 22 žene, a u ovisnom društvu tek jedna, što nije neuobičajeno s obzirom na metaloprerađivačku djelatnost. Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u Viktoru Lencu se to podrazumijeva već izrazito dugi niz godina. Sustav plaća je određen sistematizacijom radnih mjesta, a što se tiče rukovodnih pozicija, od ukupnog broja muškaraca njih 10% obavlja rukovodeće poslove svih razina, dok je kod žena taj udio višestruko veći.

Od ukupnog raspoloživog radnog vremena, redovni efektivni rad je u 2024. godini činio 78% redovnog fonda sati, dok su sati godišnjih odmora i državnih blagdana imali udio od gotovo 14% redovnog fonda sati. Sati bolovanja ukupno su činili nešto više od 6% redovnog fonda sati, od kojih se polovina odnosi na bolovanja na teret sredstava HZZO-a, najviše radi nekoliko slučajeva dugotrajnih bolovanja i sati porodiljnog i roditeljskih dopusta. Prekovremenih sati je, promatrano u odnosu na redovni mogući fond sati, bilo 7,5%.
Kretanje primitaka i prosječnog broja radnika

Za plaće i ostale neoporezive isplate Viktor Lenac je tijekom 2024. godine izdvojio 10,4 milijuna eura, što je za 13% više nego u prethodnoj 2023. godini. Sagledavajući smanjenje broja radnika u samom Viktoru Lencu, odnosno stavljanjem u odnos isplaćene plaće s brojem plaćenih sati, proizlazi da je neto plaća po isplaćenom satu bila za 14,5% veća u 2024. godini u odnosu na prethodnu godinu. Time je realni rast plaća iznad rasta indeksa potrošačkih cijena, čime je radnicima nadoknađen pad kupovne moći izazvan globalnim kretanjima. Prosječna neto plaća isplaćena u Viktoru Lencu iznosila je u 2024. godini 1.605 eura, što je za gotovo 300 eura iznad prosjeka u Republici Hrvatskoj koji je iznosio 1.317 eura. Ukupan trošak plaća i neoporezivih isplata koje je u 2024. godini isplatila Grupa iznosio je 12,6 milijuna eura.
Sva važna pitanja vezana uz radnike, njihova radna i materijalna prava rješavaju se socijalnim partnerstvom između Uprave i rukovoditelja Viktora Lenca i radnika, a koji su putem svojih predstavnika organizirani kroz Radničko vijeće i dvije sindikalne organizacije koje djeluju u Brodogradilištu. Socijalni dijalog u Viktoru Lencu je dugi niz godina na vrlo visokoj razini, a uz razumijevanje okolnosti te obostranu volju i spremnost na dijalog socijalni partneri se sporazumijevaju i pronalaze optimalna i kompromisna rješenja u interesu svih strana, imajući pred sobom zajednički cilj rasta i stabilnost Viktora Lenca te boljitak radnika.
I u 2024. godini sva prava i obveze svih socijalnih partnera regulirana Kolektivnim ugovorom u Viktoru Lencu su ispoštovana u cijelosti. Kolektivnim ugovorom uređena su pitanja radnog vremena, odmora, dopusta, plaća i dodataka plaći, neoporezivih naknada i prigodnih isplata, sloboda udruživanja i druge teme važne za položaj radnika.
Odabir optimalnog broja i strukture vlastitih radnika znači balansiranje između potreba često oscilirajuće djelatnosti i potreba smanjenja fiksnih troškova rada, koji nastaju kada ne postoji dovoljna zaposlenost ljudskih resursa u poslovnim funkcijama. Rizik daljnjih migracija visokokvalificiranih i stručnih radnika u konkurentne inozemne sredine, a u posljednje vrijeme i u domaćem industrijskom okruženju, može negativno utjecati na kvalitetu obavljanja zadataka u Viktoru Lencu, pa će glavno sredstvo za umanjenje tog rizika i ublažavanje negativnih posljedica odljeva stručnih kadrova morati biti daljnji rast plaća i drugih materijalnih, pa i nematerijalnih benefita radnicima, uz brigu da sredstva za sprečavanja tog rizika ne povećaju značajno rizik nastanka prekomjernih troškova.

| iznosi u tisućama eura | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Matica | Grupa | utjecaj ovisnog |
|||||
| 2023 | 2024 | 2024/23 | 2023 | 2024 | 2024/23 | društva na rezultate Grupe (2024.) |
|
| Prihodi od prodaje | 70.751 | 67.376 | 95,2% | 71.694 | 68.264 | 95,2% | 1,3% |
| Prihodi od ulaganja | 14.372 | 16.880 | 117,5% | 14.372 | 16.880 | 117,5% | 0,0% |
| Ostali poslovni prihodi | 1.618 | 4.590 | 283,7% | 1.617 | 4.585 | 283,5% | 0,1% |
| Ukupno poslovni prihodi | 86.741 | 88.846 | 102,4% | 87.683 | 89.729 | 102,3% | 1,0% |
| Financijski prihodi | 95 | 600 | 631,6% | 96 | 601 | 626,0% | 0,2% |
| Ukupni prihodi | 86.836 | 89.446 | 103,0% | 87.779 | 90.330 | 102,9% | 1,0% |
| Materijalni troškovi | 63.156 | 63.814 | 101,0% | 62.195 | 62.354 | 100,3% | 2,3% |
| Troškovi plaća | 8.391 | 9.668 | 115,2% | 9.901 | 11.468 | 115,8% | 15,7% |
| Amortizacija | 6.480 | 6.779 | 104,6% | 6.497 | 6.800 | 104,7% | 0,3% |
| Ostali troškovi i rashodi | 2.583 | 2.534 | 98,1% | 2.944 | 3.041 | 103,3% | 16,7% |
| Ukupno poslovni rashodi | 80.610 | 82.795 | 102,7% | 81.537 | 83.663 | 102,6% | 1,0% |
| Financijski rashodi | 455 | 25 | 5,5% | 455 | 27 | 5,9% | 7,4% |
| Ukupni rashodi | 81.065 | 82.820 | 102,2% | 81.992 | 83.690 | 102,1% | 1,0% |
| Dobit prije oporezivanja | 5.771 | 6.626 | 114,8% | 5.787 | 6.640 | 114,7% | 0,2% |
| Porez na dobit | 1.055 | 1.211 | 114,8% | 1.058 | 1.213 | 114,7% | 0,2% |
| Neto rezultat | 4.716 | 5.415 | 114,8% | 4.729 | 5.427 | 114,8% | 0,2% |
Usporedni prikaz ostvarenih prihoda i rashoda koje je ostvarila Grupa, odnosno sama Matica, ukazuje da je utjecaj jedinog ovisnog društva VL Steel d.o.o. na rezultate Grupe materijalno bez većeg značaja, budući prihodi i troškovi ovisnog društva, osim kad je riječ o troškovima povezanim s radnicima imaju utjecaj na rezultate Grupe tek oko 1%. To ukazuje na činjenicu da ovisno društvo svoje usluge na tržištu pruža uglavnom putem matičnog društva, a troškovi radnika, odnosno s radom povezani troškovi imaju nešto veći utjecaj s obzirom da radnici ovisnog društva čine 16% svih radnika Grupe.
Ukupni prihodi koje je Matica ostvarila tijekom 2024. godine iznosili su 89,4 milijuna eura, dok su konsolidirani prihodi bili za oko 0,9 milijuna eura viši. Iako su ukupno ostvareni prihodi nešto viši od prihoda ostvarenih u 2023. godini, bilježi se pad prihoda od osnovne djelatnosti za oko 5%, dok su prihodi od ulaganja u vlastitu imovinu (Dok 11) iznad prošlogodišnjih. Rastu ostalih prihoda u 2024. godini doprinijela je i naplata ranije ispravljenih potraživanja od jednog stranog klijenta u visini od preko 2 milijuna eura.
Iako su u remontnoj djelatnosti manje oscilacije u zaposlenosti i prihodima uobičajene, razlog padu prihoda od prodaje u odnosu na 2023., ali i 2022. godinu, dijelom leži i u smanjenom kapacitetu Doka 11, koji od sredine 2023. do kolovoza 2024. godine nije bio u upotrebi za osnovnu djelatnost. Unatoč tome, Viktor Lenac i u 2024. godini bilježi zadovoljavajuću razinu prihoda, koja je omogućila, kako ostvarenje pozitivnih rezultata poslovanja, tako i akumulaciju sredstava za ulaganje u obnovu Doka 11, radi osiguranja održivosti kapaciteta za buduće poslovne prihode.
Od ukupnih materijalnih troškova, troškova plaća i ostalih troškova, tijekom 2024. godine 78% odnosilo se na izravne proizvodne troškove, a 22% poslovnih rashoda predstavljali su relativno fiksni indirektni troškovi i opći i zajednički troškovi. Inače je udio takvih općih i indirektnih troškova viši, no zbog njihovog relativno fiksnog karaktera, te visoke zaposlenosti i izravnih, posebno vanjskih troškova, razina tzv. "overheada" predstavljala je tek nešto više od jedne petine novčanih rashoda. Prihodi od prodaje i


Resursi utrošeni u proizvodnoj aktivnosti tijekom 2024. godine imali su, kao i u godini prije, a slijedom slične strukture proizvodnih aktivnosti, veće učešće na strani troškova nabavljenog materijala i opreme, te vanjskih specijaliziranih usluga, pa je opterećenje kapaciteta samog Brodogradilišta bilo ipak niže nego u prethodnim godinama. Obračunata amortizacija je tek oko 5% viša nego u 2023. godini, i to kao rezultat nešto više amortizacije plutajućeg Doka 11, zbog izvršenih aktiviranih ulaganja u drugom polugodištu 2024. godine.
| iznosi u tisućama eura | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Matica | Grupa | utjecaj ovisnog |
|||||
| 2023 | 2024 | 2024/23 | 2023 | 2024 | 2024/23 | društva na Bilancu Grupe (2024.) |
|
| Dugotrajna imovina | 36.132 | 47.231 | 130,7% | 36.182 | 47.296 | 130,7% | 0,1% |
| Kratkotrajna imovina | 34.723 | 30.472 | 87,8% | 35.002 | 30.973 | 88,5% | 1,6% |
| Dugoročne obveze | 2.728 | 2.397 | 87,9% | 2.747 | 2.411 | 87,8% | 0,6% |
| Kratkoročne obveze | 18.249 | 20.012 | 109,7% | 18.428 | 20.421 | 110,8% | 2,0% |
| Kapital i rezerve | 49.878 | 55.294 | 110,9% | 50.009 | 55.437 | 110,8% | 0,3% |
| Ukupno imovina/izvori | 70.855 | 77.703 | 109,7% | 71.184 | 78.269 | 110,0% | 0,7% |
Imovina Viktora Lenca koncem 2024. godine iznosi oko 78 milijuna eura, a utjecaj ovisnog društva na ukupnu visinu bilance Grupe nije od materijalnog značaja.
U odnosu na prethodnu godinu povećana je vrijednost dugotrajne imovine, što je rezultat nastavka ulaganja u Dok 11, a na strani kratkotrajne imovine došlo je do njenog smanjenja. Poslovne aktivnosti i ulaganja do konca 2024. godine rezultirali su smanjenjem zaliha materijala i za projekte namjenske opreme te novčanih sredstava, a nešto su povećana potraživanja od kupaca. Na strani pasive, osim povećanja vlastitih izvora zadržavanjem dobiti u kapitalu, povećana su pasivna vremenska razgraničenja s osnova fakturiranih, ali odgođenih prihoda za koje još nisu stečeni uvjeti za njihovo priznavanje.
Neto dobit koju je Viktor Lenac ostvario u 2024. godini, uvećana za nenovčane rashode amortizacije, osigurala je vlastite izvore sredstava za ulaganje u obnovu Doka 11, koja se od početka u cijelosti financira vlastitim sredstvima. To je prvenstveno omogućeno odlukom najvećeg dioničara Palumbo Grupe, da odlukama o neisplati dividendi dodatno ojača rezerve kapitala, upravo kako bi Viktor Lenac mogao ta sredstva usmjeriti u razvoj i dugoročnu održivost svojih proizvodnih i poslovnih kapaciteta.
Time je očuvan i obrtni kapital, unatoč njegovom prelijevanju u dugotrajnu imovinu. Koncem 2024. godine ukupna kratkotrajna imovina je u odnosu na ukupne kratkoročne obveze (uključivo stavke vremenskih razgraničenja koja su usko povezana s projektima u tijeku) bila veća za 10 milijuna eura, odnosno bila je veća od kratkoročnih obveza za 50%.
Vlastiti kapital je koncem 2024. godine nadmašivao 2,5 puta ukupne obveze. Time je unatoč visokim ulaganjima Viktor Lenac očuvao visoku razinu financijske stabilnosti, osiguravajući sredstva i za buduća ulaganja, prvenstveno u dokovske kapacitete kao najvažniju kapitalnu opremu.
Viktor Lenac može biti izložen valutnom riziku kada dio svojih prihoda ostvaruje u valuti USD, no zbog relativno brzog obrtaja od ugovaranja do realizacije i naplate takvih poslova, taj rizik ne predstavlja veći materijalni značaj.
Rizik likvidnosti i rizik novčanog tijeka povezani su s kreditnim rizikom i rizikom tržišta, odnosno s oscilacijama u zaposlenosti kapaciteta. Kreditni rizik je minimalan obzirom na disperziranost poslovanja na veći broj klijenata, a smanjenjem fiksnih troškova, uz neprekidno praćenje predviđenih i stvarnih novčanih tokova, unaprijed se ocjenjuje i poduzimaju mjere za minimiziranje rizika likvidnosti. Za veće projekte koji mogu imati značajniji utjecaj na odljeve, posebno u pripremnoj fazi projekata kada izostaju priljevi klijenata, Viktor Lenac poseže za projektnim financiranjem putem kratkoročnih kredita.
Značajnih kamatnih rizika Viktor Lenac nema, budući nema niti značajne kamatonosne imovine, kao niti značajnih obveza. U slučaju većih zaduženja u skoroj budućnosti, u uvjetima i dalje visokih kamatnih stopa, Viktor Lenac će nastojati ugovoriti i mehanizme zaštite od promjena kamatnih stopa.


U skladu s temeljnom svrhom svoga poslovanja osiguravanje rasta i uspješnog poslovanja te rasta vrijednosti za dioničare, Uprava i Nadzorni odbor Viktora Lenca kroz svoje djelovanje poštuju i načela korporativnog upravljanja, kojima se osigurava zaštita prava i jednak tretman dioničara, transparentnost poslovanja i odgovornost prema svim interesnim skupinama.
Viktor Lenac je javno dioničko društvo čije su dionice 2008. godine uključene u redovito tržište Zagrebačke burze. Od trenutka uvrštenja dionica u kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze, Viktor Lenac primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajednički izradile HANFA i Zagrebačka burza d.d. Zagreb. Preporuke utvrđene Kodeksom Viktor Lenac u bitnome primjenjuje, objavljujući sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima i koje su informacije u interesu dioničara Viktora Lenca.
| Struktura dioničara na dan 31.12.2024. | Broj dionica |
Udio |
|---|---|---|
| INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI PAPIRI D.O.O./ PALUMBO GROUP S.P.A. |
13.781.460 | 81,97 |
| BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. | 825.187 | 4,91 |
| JADROAGENT D.D. | 324.766 | 1,93 |
| OSTALI DIONIČARI (udjeli manji od 0,5%) | 1.881.834 | 11,19 |
| UKUPNO | 16.813.247 | 100,00 |
Temeljni kapital Društva, podijeljen na 16.813.247 nematerijaliziranih redovnih dionica na ime, bez nominalne vrijednosti dionice, ukupno iznosi 22.315.014 eura.
Najveći pojedinačni dioničar Viktora Lenca je talijanska brodograđevna grupa Palumbo Group S.p.A. iz Napulja koja je udjele u temeljnom kapitalu Viktora Lenca stekla u 2018. godini.
U odnosu na konac 2023. godine, struktura dioničara nije se u bitnome promijenila. Malih dioničara, s udjelima manjim od 0,5%, koncem 2024. godine bilo je čak 865.
Sve dionice nose oznaku VLEN-R-B i uvrštene su na redovitom tržištu Zagrebačke burze.
71,62 mil. eura
CROBEX CROBEXtr CROBEXplus CROBEXindustrija
Nadzorni odbor Društva tijekom 2024. godine činili su Antonio Palumbo, Francesco Ciaramella, Antonietta Capodanno te Damir Amić kao predstavnik radnika. Funkciju predsjednika Nadzornog odbora obnaša Antonio Palumbo.
Nadzorni odbor redovito se sastaje, najmanje jedan put tromjesečno, kada raspravljaju o financijskim rezultatima poslovanja, poziciji koju Viktor Lenac ima na tržištu na kojem pruža svoje usluge, poslovnim i razvojnim planovima, ključnim projektima i o drugim pitanjima važnijim za poslovanje i razvoj Viktora Lenca. Članovi Nadzornog odbora, ujedno i članovi Revizijskog odbora, redovito osobno nadziru upravljanje Društvom od strane Uprave i užeg poslovodstva, poslovnu dokumentaciju i vođenje poslovanja, te su pravovremeno informirani o tijeku poslovanja i svim bitnim planovima.
Društvo ima dvočlanu Upravu, koju čine Sandra Uzelac, kao predsjednik te Luka Hrboka kao član Uprave i u tom sastavu djeluju od 1.3.2024. godine, nakon što je prethodno Sandra Uzelac bila jedini član Uprave.
Član Uprave Sandra Uzelac vlasnik je 1.038 dionica Društva, stečenih 2008. godine, a članovi Nadzornog odbora, kao niti novoimenovani član Uprave nemaju vlasnički interes u Društvu.
Naknadu za rad članovima Nadzornog odbora određuje Glavna skupština, a primanja članova Uprave odobrava Nadzorni odbor sukladno ugovorima o radu koje zaključuje s pojedinim članovima Uprave.



Sandra Uzelac, predsjednik Uprave Luka Hrboka, član Uprave
Bojan Kavazović, direktor Sektora Marketinga i prodaje Filip Gajski, direktor Sektora Tehnike i proizvodnje Alen Karnjuš, direktor Sektora ICT usluga, sustava upravljanja i korporativne sigurnosti
Karmen Vlastelica Nimčević
Iris nova d.o.o. Rijeka
Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Martinšćica 8, Kostrena 51000 Rijeka
telefon: +385 51 40 55 55 telefax: +385 51 21 71 75 email: [email protected] http: //www.lenac.hr
Rijeka, travanj 2025.



Temeljem članka 272.p, a u vezi s člankom 250.a Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 i 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24, dalje u tekstu: ZTD) te sukladno članku 25. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 85/24 i 145/24, dalje u tekstu: ZOR), Uprava Brodogradilišta Viktor Lenac d.d., Kostrena, Martinšćica 8 (dalje u tekstu: Društvo), dana 28. travnja 2025. godine daje sljedeću:
Dionice Društva su od rujna 2008. godine uvrštene na redovno tržište Zagrebačke burze.
Od trenutka uvrštenja dionica u kotaciju redovnog tržišta Zagrebačke burze, Društvo primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajednički izradile HANFA i Zagrebačka burza d.d. Zagreb, koji kodeks je usvojen Odlukom HANFE od 26. travnja 2007. godine, kl: 011-02/07-04/28, ur. br.: 326-01-07-2 (Narodne novine broj 46/07, dalje u tekstu: Kodeks), a integralni tekst Kodeksa objavljen je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.
Društvo je tijekom 2024. godine u bitnome primjenjivalo preporuke utvrđene Kodeksom, objavljujući sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima i objava kojih informacija je prvenstveno u interesu dioničara Društva.
Društvo je tijekom prethodne godine sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima objavljivalo putem stranica Zagrebačke burze te na vlastitim Internet stranicama, a obavještavanje javnosti o dostupnosti informacija provodilo se objavom putem HINA-inog OTS servisa.
Društvo se pridržava preporuka Kodeksa, uz iznimku onih odredbi čija primjena u danom trenutku nije praktična ili predviđena obzirom na primjenjivi pravni okvir. Spomenute iznimke su:
Društvo još uvijek nije ustanovilo formalne mehanizme koji manjinskim dioničarima osiguravaju mogućnost postavljanja pitanja izravno predsjedniku Uprave ili predsjedniku Nadzornog odbora (čl. 76. Kodeksa) jer postoji mogućnost izravnog postavljanja pitanja Upravi i Nadzornom odboru na Glavnoj skupštini, a Društvo će dodatno uspostaviti mehanizam za postavljanje pitanja dioničara putem e-adrese za investitore.
Nadzor nad vođenjem poslova Društva provodi Nadzorni odbor u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Uloga Nadzornog odbora također je regulirana Statutom Društva. Članovi Nadzornog odbora redovito dobivaju detaljne informacije o upravljanju i radu Društva kako bi mogli učinkovito ispunjavati svoju nadzornu

ulogu. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova dio je Godišnjeg izvješća Društva koje se podnosi glavnoj Skupštini.
Revizor Društva Iris Nova d.o.o. iz Rijeke imenovan je za revizora za 2024. godinu na redovnoj sjednici glavne Skupštine 27.06.2024. godine.
Društvo ima ustrojena i primjenjuje pravila i procedure zaprimanja, evidentiranja, odobrenja i kolanja financijske i druge poslovne dokumentacije, čime je osiguran višestruki nadzor i transparentnost u priznavanju prihoda i rashoda Društva. Društvo još nije osnovalo korporativnu internu reviziju koja bi izvršavala funkciju neovisne revizije i kontrole te informirala Upravu kroz izvješća o provedenoj reviziji u formi nalaza i prijedloga poboljšanja jer se ocjenjuje da dosadašnji sustav dobro funkcionira. Uprava osobno nadzire sve procese priznavanja prihoda i rashoda Društva te sudjeluje u izradi tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih financijskih izvještaja Društva.
Članovi upravnih tijela, zaposlenici i poslovni partneri upoznati su s antikorupcijskom politikom Društva i postupcima te poštuju načela Etičkog kodeksa u svom poslovanju i svakodnevnim aktivnostima. Antikorupcijski dokumenti objavljeni su na službenoj stranici Društva.
Na međunarodnom tržištu, Društvo uživa ugled lojalnog i korektnog poslovnog partnera te na razini Grupe nema zabilježenih slučajeva korupcije. Društvo nije dalo nikakav financijski ili nenovčani prilog za političke ciljeve, izravno ili neizravno, državi ili korisniku.
Društvo promovira i provodi korektne i transparentne odnose tržišnog natjecanja u svim poslovima, sa svim subjektima i na svim mjestima. U Grupi nije zabilježeno ponašanje suprotno načelu slobode tržišnog natjecanja te antitrustovskih ili monopolističkih praksi.
| Red. br. |
Naziv računa | Broj dionica | Vlasnički udio % |
|---|---|---|---|
| 1 | INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI PAPIRI D.O.O./ PALUMBO GROUP S.P.A. (1/1) |
13.781.460 | 81,97 |
| 2 | BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. (1/1) | 825.187 | 4,91 |
| 3 | JADROAGENT D.D. (1/1) | 324.766 | 1,93 |
| 4 | RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D./ZBIRNI SKRBNIČKI RAČUN ZA DF | 74.560 | 0,44 |
| 5 | LIST GMBH AUSTRIA (1/1) | 45.992 | 0,27 |
| 6 | BAKIĆ NENAD (1/1) | 40.000 | 0,24 |
| 7 | OTP BANKA D.D./ OTP INDEKSNI FOND - OIF S JAVNOM PONUDOM (1/1) |
38.721 | 0,23 |
| 8 | PEČAR IVAN (1/1) | 37.803 | 0,22 |
| 9 | KOTOLENKO JOSIP (1/1) | 35.000 | 0,21 |
| 10 | Ostali | 1.609.758 | 9,58 |
| Ukupno | 16.813.247 | 100 |
Struktura korporativnog upravljanja Društva temelji se na dualističkom sustavu, koji se sastoji od Uprave i Nadzornog odbora te zajedno sa glavnom skupštinom predstavljaju tri temeljna organa Društva.

Glavna skupština Društva redovito se saziva i održava sukladno zakonskim propisima i Statutom Društva. Svi dioničari mogu sudjelovati u radu glavne Skupštine osobno ili putem opunomoćenika. Na glavnoj Skupštini odluke se donose običnom većinom glasova prisutnih dioničara odnosno dvotrećinskom većinom za zakonom propisane odluke. Glavnom skupštinom predsjedava predsjednik glavne skupštine, kojega imenuje Nadzorni odbor Društva. Glavna skupština ima ovlaštenja odnosno donosi odluke sukladno odredbama ZTD-a te Statuta Društva.
Pravo glasa dioničara Društva nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova. Prava dioničara Društva priznaju se dioničarima prema broju dionica koje se nalaze na računu dioničara u Središnjem klirinško depozitarnom društvu. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini. Društvo je ovlašteno izdavati redovite dionice na ime u skladu sa pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Statutom Društva. Odluku o izdavanju dionica, sukladno članku 172. ZTD-a, donosi Glavna skupština, a u skladu sa Statutom Društva. Prava i obveze Društva koja proizlaze iz stjecanja vlastitih dionica ostvaruju se u skladu s odredbama ZTD-a te sukladno tome Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti Glavne skupštine za njihovo stjecanje.
Dioničar koji želi sudjelovati i ostvarivati svoja prava na Glavnoj skupštini mora: prijaviti svoje sudjelovanje na Glavnoj Skupštini u pisanom obliku (uključivo i elektroničkom poštom na [email protected]), pri čemu prijava mora prispjeti u Društvo najkasnije šest dana prije dana održavanja Glavne skupštine, pri čemu se dan prispijeća prijave u Društvo ne uračunava u taj rok te biti upisan u registru dionica Središnjeg klirinškog depozitarnog društva zaključno s posljednjim danom za prijavu za sudjelovanje na Glavnoj skupštini.
Izmjene i dopune Statuta Društva donose se na način utvrđen Zakonom o trgovačkim društvima.
Uprava još nije provela samoocjenjivanje članova uprave. Međutim, članovi uprave djeluju u optimalnom broju i posjeduju znanje, sposobnosti i stručno iskustvo potrebno za pravilno obavljanje svojih zadataka. Svaki član uprave daje učinkovit doprinos, pri čemu pokazuje predanost svojoj ulozi i posvećuje vrijeme obavljanju te dužnosti.
Pojedine poslove, određene Statutom Društva (stjecanje, otuđenje ili opterećenje nekretnina, izdavanje, otuđenje i stjecanje obveznica, davanje jamstava osim za obveze ovisnog društva, uzimanje zajmova i kredita izvan redovitog poslovanja Društva i dr.) te u drugim slučajevima, kada je to propisano zakonom, Statutom Društva ili odlukom Nadzornoga odbora, Uprava je ovlaštena poduzimati samo uz prethodnu suglasnost Nadzornoga odbora. Upravu imenuje i opoziva Nadzorni odbor na vrijeme do pet godina.
Nadzorni odbor Društva na kraju godine bio je sastavljen od četiri člana. Glavna skupština vrši izbor i razrješenje četiri člana Nadzornog odbora dok jednog člana biraju, imenuju i opozivaju radnici Društva na način utvrđen pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Nadzorni odbor Društva tijekom 2024. godine činili su: Antonio Palumbo kao predsjednik Nadzornog odbora, Francesco Ciaramella kao zamjenik predsjednika Nadzornog odbora te članovi Antonietta Capodanno i Damir Amić kao predstavnik radnika u Nadzornom odboru.
Nadzorni odbor djeluje kao kolegijalno tijelo na sjednicama koje se održavaju najmanje jednom tromjesečno, a na kojima raspravlja i odlučuje o svim pitanjima iz svoje nadležnosti propisane ZTD-om i Statutom Društva. Odluke Nadzornog odbora donose se većinom glasova prisutnih članova. U 2024. godini održano je 4 sjednice Nadzornog odbora.
Revizijski odbor je tijelo koje je osnovano u prosincu 2014. godine. To tijelo osnovano je s ciljem pružanja podrške Upravi i Nadzornom odboru u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, financijskom izvješćivanju i kontroli Društva. U 2024. godini tijelo je održalo 4 sjednice na kojima je raspravljalo o financijskim rezultatima Društva. Članovi Revizijskog odbora su: Antonio Palumbo, Francesco Ciaramella i Antonietta Capodanno.
Revizijski odbor detaljno analizira financijske izvještaje, pruža podršku računovodstvu Društva te uspostavlja dobre i kvalitetne interne kontrole u Društvu. Prati integritet financijskih informacija, a osobito ispravnost i


Building tools?
Free accounts include 100 API calls/year for testing.
Have a question? We'll get back to you promptly.