Luka RIJEKA d. d.

Annual Report • Apr 29, 2025

LUKA RIJEKA D.D.

Do 24. travnja 2025. godine nije održan sastanak Nadzornog odbora Luke Rijeka d.d., te iz tog razloga set izvještaja za objavu na tržištu kapitala nije mogao biti odobren od strane Nadzornog odbora. Investicijska javnost biti će pravovremeno obavještena o sastanku Nadzornog odbora, te potvrdi izvještaje.

.

LUKA RIJEKA D.D. RIJEKA

GODIŠNJI IZVEŠTAJ ZA 2024.GODINU

SADRŽAJ

Stranica

Izvještaj poslovodstva za 2024. godinu……………………………….…………………………….4
Izvještaj o održivosti……………….………………………………………………………24
Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja ……………………….86
Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja………………….…………………….94
Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji za 2024. godinu…………………………….99
Izjava o odgovornosti Uprave…………………………………………………….……100
Izvještaj neovisnog revizora………………………………………….………………101
Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti………………….114
Izvještaj o financijskom položaju….……………………………………………………115
Izvještaj o promjenama glavnice…………………………………………………….…117
Izvještaj o novčanom toku - indirektna metoda………….……………….…………….119
Bilješke uz financijske izvještaje………………………………………………121-197

IZVJEŠTAJ POSLOVODSTVA ZA 2024. GODINU

1

LUKA RIJEKA d.d. Riva 1, HR-51 000 RIJEKA OIB: 92590920313

Rijeka, Travanj 2025.

Ključni pokazatelji poslovanja za društvo Luka Rijeka d.d. za 2024. godinu

milijuna eura milijuna eura milijuna eura poslovnih prihoda dobit nakon oporezivanja novca

30,4 1,79 7,76

milijuna eura milijuna eura EBITDA marže kapitalnih ulaganja EBITDA

15 4,58 15 %

614 1.767 33,33 % zaposlenih eura prosječna žena u upravi bruto plaća Društva

2.090 402

milijuna tona broda prometa tereta

Osnovne informacije o Društvu i Grupi

LUKA RIJEKA d.d. (Društvo) nastalo je privatizacijom nekadašnjeg društvenog poduzeća registrirano kao dioničko društvo 1994. godine. Društvo je najveći koncesionar za prekrcaj suhih tereta na području riječke luke, a osnovne aktivnosti Društva obuhvaćaju pružanje usluga u pomorskom prometu, lučkih usluga ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja roba te priveza i odveza brodova. Društvo ima sjedište na adresi Riva 1, Rijeka, Hrvatska.

Na dan 31. prosinca 2024. dionički kapital društva LUKE RIJEKA d.d. iznosio je 67.402.375 eura te je raspodijeljen na 13.480.475 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od 5 eura. Sve izdane dionice registrirane su i uplaćene u cijelosti. Dionice Društva kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze pod oznakom LKRI-A-A (www.zse.hr).

Društvo i njegova ovisna i pridružena društva zajedno se nazivaju Grupom. Društvo je 100 % vlasnik udjela u slijedećim ovisnim društvima: Stanovi d.o.o, Rijeka, Dubrovačka 4, čija je osnovna djelatnost upravljanje ulaganjima u nekretnine, Luka Prijevoz d.o.o., Bakar, Kukuljanovo 460, čija je osnovna djelatnost cestovni prijevoz tereta, Luka Rijeka Container Depo d.o.o., Bakar, Kukuljanovo 460, čija je osnovna djelatnost upravljanje kontejnerskim terminalom. Društvo/Grupa nema osnovanih podružnica.

Luka Rijeka d.d. vlasnik je 49% udjela u društvu JADRANSKA VRATA d.d., Rijeka. Dobit/gubitak ovog društva pripisuje se Luci Rijeka d.d. po metodi udjela.

34,34%
25,02%
15,02%
7,60%
6,81%
1,60%
0,91%
0,85%
0,71%
0,30%
6,84%

Struktura dioničara na dan 31. prosinca 2024. godine

Ukupan broj izdanih dionica iznosi 13.480.475.

Društvo PORT ACQUSITIONS A.S. sa sjedištem u Pragu, Republika Češka, dana 14. ožujka 2023. godine kupilo je dionice od društva Rubicon Partners Ventures ASI SP Z.O.O. i OT Logistics S.A., te je time steklo 34,34% redovnih dionica, i postalo najveći pojedinačni dioničar..

Udio institucija Republike Hrvatske: CERP-a, u vlasničkoj strukturi Društva na 31. prosinca 2024. godine iznosi 25,02%.

Društvo/Grupa u svom portfelju nema vlastitih dionica niti provodi kupnju i prodaju istih.

Struktura korporativnog upravljanja

Društvo/Grupa primjenjuju Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajednički izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza d.d., te redovito godišnje donosi Izvještaj o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja. Izvještaj i Kodeks korporativnog upravljanja dostupni su na internetskim stranicama Društva (www.lukarijeka.hr), te na internetskim stranicama HANFE (www.hanfa.hr) i Zagrebačke burze (www.zse.hr).

Grupa Luka Rijeka djeluje u skladu sa dobrom praksom korporativnog upravljanja, te putem svoje poslovne politike doprinosi transparentnom i učinkovitom poslovanju, uz nastojanje da se poveže sa poslovnom sredinom te da prati svjetske kretanja i trendove.

Struktura korporativnog upravljanja temelji se na dualističkom principu, koji podrazumijeva Nadzorni odbor i Upravu Društva, te zajedno sa Glavnom skupštinom predstavljaju tri temeljna organa Društva.

Glavna skupština je organ u kojem dioničari ostvaruju svoja prava, a njezin rad je reguliran Statutom Društva koji je dostupan na internetskim stranicama Društva (www.lukarijeka.hr). Glavna skupština Društva donosi odluke koje su od bitnog utjecaja na stanje imovine, financijski položaj, rezultate poslovanja, vlasničku strukturu i upravljanje Društvom, propisanom većinom glasova. U 2024. godini održana je redovna godišnja Glavna skupština dana 29. kolovoza 2024. godine. Na njoj su usvojene odluke o rasporedu dobiti za pokriće gubitaka iz prethodnih godina, dane razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, odluke o izboru revizora za 2024. godinu, odluke o Politici primitaka članova Uprave i Nadzornog odbora, te Izvješće o primitcima Uprave i Nadzornog odbora za 2023. godinu, te je imenovan i novi član Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor LUKE RIJEKA d.d. broji 5 članova. Tijekom 2024. godine Nadzorni odbor održao je četiri sjednice.

Članovi Nadzornog odbora tijekom 2024. godine su :

Alen Jugović	Predsjednik Nadzornog odbora imenovan 27. prosinca 2017., ponovno imenovan 10. veljače 2021. g.
Dragica Varljen	Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora imenovana 28. veljače 2020.g. ponovno imenovana 13. srpnja 2022. g.
Hrvoje Pauković	Član, imenovan 28. veljače 2022.
Jesper Kjaedegaard 2024.	Član, imenovan 25. kolovoza 2023., razriješen 29. kolovoza
Ondrej Jašek	Član, imenovan 25. kolovoza 2023.
Martin Vozar	Član, imenovan 29. kolovoza 2024.

Revizijski odbor je osnovan, sukladno Statutu Društva, od strane Nadzornog odbora. Revizijski odbor je tijelo koje pruža podršku Upravi i Nadzornom odboru u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, financijskog izvješćivanja i kontrole Društva. Revizijski odbor radio je u protekloj godini u sastavu od 3 člana. Tijekom 2024. godine održane su dvije sjednice Odbora za reviziju.

Članovi Revizorskog odbora tijekom 2024. godine su:

Alen Host	Član od 31. kolovoza 2022.
Vesna Buterin	Član od 31. kolovoza 2022.
Marin Mijolović	Član od 31. kolovoza 2022. (Predsjednik od 28. travnja 2023.)

Izvještaj poslovodstva za 2024. godinu

Uprava Društva vodi poslove Društva sukladno Statutu Društva i zakonskim propisima. Društvo zastupa uprava Društva skupno, predsjednik s još dva člana Uprave. Uprava kontinuirano vodi i nadgleda sve poslovne procese koji se odvijaju u društvu, kako bi osigurala stabilnost poslovanja, omogućila rast prometa tereta, omogućila veću učinkovitost poslovanja, a također i odgovorno pristupa strategiji održivog razvoja. Uprava Društva zadužena je za provedbu strategije razvoja i poslovnih planova Društva, sa naglaskom na utjecaj predloženih aktivnosti na sve dionike, društvo, održivo poslovanje i okoliš. Uprava Društva podnosi izvještaje Nadzornom odboru o bitnim činjenicama za poslovanje Društva, financijski položaj i stanje imovine Društva. Osim financijskih aspekata poslovanja, sve više se vodi računa o održivom poslovanju, utjecaju na okoliš i društvo, te promovira etičko ponašanje, uz poštivanja sustava vrijednosti i ljudskih prava.

Članovi Uprave tijekom 2024. godine su:

Duško Grabovac	Predsjednik uprave od 1. svibnja 2020.g.
Marina Cesarac Dorčić	Član od 01. prosinca 2022.
Marko Mišković	Član od 01. studenog 2024.

Uprava Društva dobila je još jednog člana tijekom 2024.godine, g. Marka Miškovića, čije primarno djelovanje je usmjereno na komercijalno-operativne poslove. Navedena funkcija bila je upražnjena gotovo dvije godine, a u narednom razdoblju očekujemo bolje praćenje i napredak u dijelu komercijalnih poslova, te reorganizaciju u dijelu operativnog poslovanja, što će se odraziti i u boljim financijskim rezultatima Društva.

Misija, vizija i strategija Grupe i Društva

MISIJA

Pružanje visokokvalitetne lučke usluge, koju Luka neprestano usklađuje sa zahtjevima svjetskog tržišta osnova je lučke poslovne politike. Na tome se temelji očuvanje sadašnje i širenje buduće pozicije Luke Rijeka na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i njene uloge kao važne tranzitne luke zemljama srednje i srednjoistočne Europe.

VIZIJA

d.d.

U lokalnom, regionalnom i globalnom okruženju biti prepoznatljiva kao dobro uređen gospodarski subjekt, okrenut budućnosti i poslovnoj izvrsnosti.

STRATEGIJA

Kroz strateško partnerstvo sa svjetskim liderima u pomorstvu osigurati nove investicijske projekte u funkciji daljnjeg jačanja tržišne pozicije riječke luke. Modernizacijom procesa rada smanjiti poslovne rashode, a većim prometom povećati poslovne prihode i maksimalizirati efekte poslovanja. Povećanom profitabilnošću poslovanja osigurati rast vrijednosti dionica i daljnji razvoj dioničkog društva Luka Rijeka.

Navedeno je objavljeno na web stranici Društva: https://lukarijeka.hr/

Terminali Luke Rijeka d.d.

Bazen Rijeka

Terminal Rijeka

Poslovna jedinica Generalni teret

Smještena na zapadnom dijelu lučkog bazena, spada pod Terminal Rijeka

Dubina mora 12 m

Mogućnost manipulacije i skladištenja raznih vrsta generalnog tereta: proizvodi od čelika i željeza, razni strojevi i konstrukcije, mramorni i granitni blokovi, sol, cement, papir, karton i drugo

Raspolaže s 9 vezova, brojnim obalnim i mobilnim dizalicama, te ostalom prekrcajnom mehanizacijom Maksimalni godišnji kapacitet cca 2.000.000 t

Terminal Rijeka

Poslovna jedinica Drvo Smještena je u istočnom dijelu lučkog bazena, spada pod Terminal Rijeka Godišnji kapacitet: 80.000-100.000 m³ Priprema rezane građe za: sortiranje, impregnaciju, obilježavanje pakiranja i vezivanje

Terminal za žitarice Silos

d.d.

Smješten u zapadnom dijelu lučkog Bazena Rijeka Pretovar i skladištenje žitarica i uljarica Posjeduje željezničku vezu Dubina mora 14 m Maksimalni godišnji kapacitet 1.000.000 t Mogućnost jednokratnog uskladištenja cca 56.000 t žitarica Oprema: brodoprekrcivač za operacije utovara/istovara žitarica

Pozadinsko skladišni terminal Škrljevo

Terminal Škrljevo

Udaljenost od Riječkog bazena 10 km, a od Bakra 3 km Pozadinski terminal - višenamjenski logistički centar namijenjen za rukovanje i skladištenje kontejnera, generalnih i rasutih tereta, te drva Vlasništvo Luke Rijeka d.d., terminal ima status slobodne carinske zone Pružanje usluga dodane vrijednosti na robi Izravna povezanost sa željeznicom, autocestom i prometnicama na VB koridoru Željeznička infrastruktura: 6 kolosijeka duljine 3.500 m Ukupne površine 450.000 m2, od toga: 54.965,34 m2 zatvorenih skladišta 35.553,43 m2 nadstrešnica 125.813 m2 otvorenih skladišta

Poslovna jedinica Frigo

Smještena na Terminalu Škrljevo Služi za prekrcaj hlađenih tereta Ukupna površina kondicioniranog skladišta 4.400 m2

Jednokratni kapacitet skladišta 4.000 t Maksimalni godišnji kapacitet: 100.000 t

Terminal Kontejner Depo

Smješten na Terminalu Škrljevo Terminal za rukovanje i skladištenje kontejnera Ukupna površina :11.415 m2 Uređuje se novih površina: 66.600 m2 Jednokratni kapacitet: 8.500 TEU Maksimalni godišnji kapacitet 150.000 TEU

Bazen Bakar

Terminal za rasute terete Bakar-Pristanište Podbok

Smješten u Bakarskom bazenu, 13 km od Rijeke Namijenjen je za manipulaciju i skladištenje željezne rudače i ugljena, te za rasute i sipke terete Ima željezničku vezu sa zaleđem Dubina mora 18 m (prihvaća Panamax i Capesize brodove) Ključna oprema terminala: obalna portalna dizalica s grabilicom, kontinuirani brodoiskrcavač, kontinuirani brodoukrcavač, pokretni skladišni most, transportne trake Godišnji kapacitet: 4.000.000 t Jednokratni skladišni kapacitet: fina željezna rudača 300.000 t; peleti željezne rudače 250.000 t; ugljen 120.000 t

Terminal Bakar za generalni teret - Pristanište Goranin

Smješten u Bakarskom bazenu, 13 km od Rijeke Namijenjen je za manipulaciju i skladištenje generalnog tereta Ima željezničku vezu sa zaleđem Dubina mora 9 m Ključna oprema: 2 obalna portalne dizalice Skladišna površina pristaništa cca 2.500 m2

Bazen Raša

Terminal Bršica

d.d.

Smješten je u lučkom Bazenu Raša, višenamjenski terminal za smještaj i prekrcaj žive stoke, prekrcaj drva generalnih i rasutih tereta Dubina mora uz pristanište 8 m Opremljen vezom za dva broda, mogućnost uskladištenja cca. 1.000 grla krupne stoke Maksimalan godišnji kapacitet iznosi 600.000 t Kontinuirani veterinarski nadzor stoke Posebna pažnja posvećuje se očuvanju čovjekove okoline Ukupna površina skladišta: 510,383 m2 Natkrivena površina: 35.500 m2

KLJUČNI DOGAĐAJI tijekom 2024. godine

Luka Rijeka d.d je u kapitalne projekte tijekom 2024. godine uložila 15 milijuna eura.

CEF (Connecting Europe Facility) projekti

Višegodišnje investicijsko ulaganje (2017-2024) putem CEF projekta na Terminalu Rijeka završeno je 29. srpnja 2024. godine. Ukupna vrijednost uloženih sredstava na CEF projektu (2017.g.-2024.g) na Terminalu Rijeka iznosi 32,3 milijuna eura.

U 2024. godini izvedeni su završni radovi na crpnoj stanici na De Franceschijevom gatu– sjever, završni radovi na Bečkom pristaništu, Orlandovom gatu, Terminalu Silos-jug, Visinovom gatu-jug, te završni radovi na Budimpeštanskom pristaništu (kranska staza, kolosjeci). Tijekom godine odrađeni su armiranobetonski radovi na skladišno-manipulativnim površinama, rekonstruirani su željeznički kolosijeci, i sve podzemne instalacije na Praškoj obali, Visinovom gatu sjever i Metropolisu. Vrijednost ulaganja na CEF projektu Rijeka u 2024. godini iznosila je 6,93 milijuna eura. Uporabna dozvola za projekt dobivena je 31. siječnja 2025. godine. S obnovljenom infrastrukturom povećat će se kapaciteti skladištenja tereta, očuvati tehnička sredstva i tereti, čime će se povećati sigurnost manipulacija u luci, a kvaliteta pružene usluge biti će poboljšana. Tijekom 2024. godini Društvo je dobilo povrat dijela novčanih sredstava, (razlike između ukupno subvencioniranih sredstava umanjene za sredstva dobivena putem predfinanciranja projekta) od strane Europske agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš – CINEA, odnosno Europske Komisije u iznosu od 10,5 milijuna eura. Preostali iznos povrata očekujemo tijekom 2025. godine.

Terminal Kontejner depo

U srpnju 2024. godine započeli su radovi na projektu "Rekonstrukcije složene građevine lučkog pozadinskog skladišta -gradnja servisnih cesta i površina Kontejner depoa Škrljevo". Projekt se odnosi na proširenje depoa za kontejnere, te uređenje nove skladišno operativne površine, odnosno na izvedbu 9 dodatnih platoa za smještaj kontejnera na površini od 66.615 m2, te na uređenje unutarnjih prometnica na istom, sa potrebnom oborinskom odvodnjom i vanjskom rasvjetom, uz asfaltiranje skladišnih površina i izvedbu dodatnih električnih priključaka. Ukupna vrijednost projekta je 5,7 milijuna eura, a do kraja 2024. godine izvedeni su radovi u vrijednosti od 1,4 milijuna eura. Planirani rok završetka radova je kraj mjeseca srpnja 2025. godine.

Terminal Škrljevo

Sukladno usvojenoj poslovnoj strategiji, Društvo/Grupa je realiziralo zamjenu dotrajalih sredstava za rad i nabavilo 2 nova elektro viličara nosivosti do 4 t u vrijednosti od 134 tisuće eura. Na Terminalu Škrljevo krajem listopada 2023. godine započela je rekonstrukcija ulaznog platoa, a završena je u trećem kvartalu 2024 godine. Ukupna vrijednost izvedenih radova unutar dvije godine iznosi 132 tisuće eura. Zbog bolje kontrole ulaza na terminal i povećanja sigurnosti na ulazu u terminal postavljena je rampa u vrijednosti od 29 tisuća eura.

Terminal Bakar

d.d.

Projekt obnove pretovarnog mosta na terminalu za rasute terete u Bakru, ukupne vrijednosti 1,23 milijuna eura, završen je tijekom četvrtog kvartala 2024. godine. U 2024. godini nastavili smo sukcesivno ulagati u zamjenu strojeva, te za potrebe prekrcaja tereta Terminala Bakar nabavili utovarivač nosivosti do 35 t u vrijednosti od 412 tisuća eura, kojim ćemo omogućiti bolju produktivnost operativnog rada. Za potrebe svakodnevnog operativnog poslovanja Terminala Bakar nabavljen je kamion nosivosti do 3,5 tone u vrijednosti od 45,7 tisuća eura.

Također, za potrebe prekrcaja tereta na obali Goranin, nabavljene su rabljene portalne dizalice iz Luke Split ugovorne vrijednosti 48 tisuća eura.

Terminal Bršica

Na Terminalu Bršica realiziran je Ugovor za kupnju hidraulične portalne dizalice nosivosti do 20 t u vrijednosti od 2,5 milijuna eura, te je dizalica isporučena 08. travnja 2024. godine i nakon provedene obuke zaposlenika započela sa radom krajem svibnja. Nabavka dizalice, omogućila je da se istovremeno može prekrcavati teret sa dva broda i tako povećati rentabilnost posla.

Terminal Rijeka

Početkom 2024. godine završeni su radovi na preuređenju skladišta br. 9 u radionice raznih namjena za potrebe servisa održavanja, i to automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske, bravarske, mehaničarske i tokarske radionice, u sklopu kojih se održavaju sredstva rada koje koristimo u svakodnevnom poslovanju za obavljanje lučkih djelatnosti. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 871 tisuću eura. U okviru modernizacije radionice Servisa održavanje nabavljene su i 3 mosne dizalice vrijednosti 56 tisuća eura.

Postupak sanacije i modernizacije obalne dizalice nosivosti 32 t na Terminalu Rijeka, koji je pokrenut 2023. godine, završen je do kraja 2024.godine, a vrijednost izvedenih radova iznosi 365 tisuća eura.

Kako bi se omogućilo brže i jednostavnije poslovanje, te poboljšalo i olakšalo pretovar tereta nabavljen je radni stroj lokotraktor u vrijednosti od 559 tisuća eura.

Parkiralište Srednja Delta

Dobivanjem nove koncesije za pružanje usluga parkiranja na lokaciji srednja Delta bilo je potrebno urediti prostor prije stavljanja u funkciju, u smislu asfaltiranja površina, njihovog označavanja, ograđivanje prostora, i dr. Radovi na uređenju navedenog prostora započeli su početkom 2024. godine i trajali su do kolovoza 2024. godine, te je prostor kompletno uređen i stavljen u funkciju. Vrijednost ukupno izvedenih radova iznosi 672 tisuće eura.

Godišnji promet prekrcaja tereta Luke Rijeka d.d.

Ukupni godišnji promet u 2024. godini iznosio je 2.090.564 tone, što ukazuje na pad od 14% u odnosu na 2023. godinu (2.423.422 tone).

Promet tereta (u tonama)	2024. godina	2023. godina	Indeks
Generalni teret	660.348	759.286	87
Rasuti teret	1.269.274	1.392.682	91
Kontejneri	160.942	271.454	59
UKUPNO	2.090.564	2.423.422	86

Struktura prema vrsti tereta za 2024. godinu

GENERALNI TERET

• Generalni teret čini 31 % prometa, a u 2024. smanjio se za 13 % u odnosu na prethodnu godinu
• U strukturi generalnog tereta prevladava prekrcaj drva i metalurških proizvoda
• u okviru generalnog tereta najveći pad zabilježen je u okviru metalnih proizvoda (čeličnih proizvoda), zbog smanjenja proizvodnje istih na europskom tržištu, te izvoza na svjetsko tržište

RASUTI TERET

• Rasuti teret prevladava u strukturi prekrcaja tijekom 2024. i čini 61% od ukupnog tereta
• Najveći udio prometa rasutog tereta čini ugljen, kameni agregat i staro željezo
• U prometu rasutog tereta zabilježen je pad prometa od 9% u odnosu na 2023. godinu, i to prvenstveno zbog pada prometa žitarica i starog željeza
• Pad prometa žitarica dogodio se zbog nepovoljnih klimatskih promjena, smanjenja cijena žitarica na svjetskim burzama i promjenama u logističkim pravcima
• Pad prometa starog željeza uslijed pada cijene ove kategorije tereta na svjetskom tržištu, te smanjene operativne površine za prekrcaj

KONTEJNERI

d.d.

• Kontejnerski promet čini 8 % ukupno prekrcanog tereta

Kretanje prometa tereta po mjesecima tijekom 2024 godine pokazuje prosječno uzlaznu putanju, dok je u 2023. godini, unatoč većem volumenu prometa, prekrcaj imao silazni trend. Kretanje prometa prekrcaja tereta kroz godinu uvijek je vrlo volatilno, a na njega utječe puno čimbenika sa globalnog tržišta, od ponude i potražnje za robom, cijene robe, geopolitičkih prilika koje utječu na transport za pojedinu robu, do klimatskih faktora vremena i klimatskih promjena u proizvodnji roba, i sl.

Grupa Luka Rijeka kroz realizaciju pridruženog društva Jadranska vrata d.d. koje najvećem dijelu obavlja usluge prekrcaja kontejnera sa kontejnerskih brodova na kamione i vagone, ostvaruje značajan kontejnerski promet.

JADRANSKA VRATA d.d.	2024. godina	2023. godina	Indeks
Kontejneri (TEU)	409.415	385.794	106
Kontejneri (tone)	4.037.336	3.816.194	106

Promet kontejnera Grupe Luke Rijeka po mjesecima (u TEU)

Financijski pokazatelji poslovanja

Financijski pokazatelji poslovanja	31.12. 2024. Grupa	31.12. 2023. Grupa	31.12. 2024. Društvo	31.12. 2023. Društvo
Pokazatelji likvidnosti
Radni kapital (u 000 eur)	4.282	(5.114)	3.408	(5.792)
Tekuća likvidnost	1,41	0,71	1,31	0,68
Pokazatelji zaduženosti
Kratkoročne obveze/kapital	0,13	0,24	0,20	0,35
Dugoročne obveze/kapital	0,39	0,42	0,59	0,59
Obveze po kreditima/kapital	0,22	0,21	0,34	0,30
Ukupne obveze/imovina	0,27	0,34	0,35	0,40
Pokazatelji profitabilnosti
EBIT (u 000 eur)	1.449	4.099	1.257	3.712
EBITDA (u 000 eur)	4.880	7.313	4.577	6.834
EBITDA margin	16,0%	21,7%	15,0%	20,4%
EBIT margin	4,7%	12,0%	4,1%	10,9%
NETmargin	29,7%	24,9%	5,5%	2,9%
Pokazatelji produktivnosti
Prosječan broj zaposlenih	648	655	629	635
Poslovni prihod po zaposlenom (u 000 eur)	47	52	48	53

Ključni pokazatelji poslovanja Grupe i Društva Luka Rijeka d.d.

Za poslovnu 2024. godinu Društvo je ostvarilo pozitivne rezultate poslovanja. EBIT Društva je u 2024. godini iznosio je 1.257 tisuća eura (Grupa: 1.449 tisuću eura) dok je ostvarena EBITDA Društva iznosila 4.577 tisuće eura (Grupa: 4.880 tisuća eura), što predstavlja smanjenje EBITDA od 33% (Grupa: 33%) u odnosu na prethodnu godinu kad je ostvarena EBITDA u iznosu od 6.834 tisuća eura (Grupa: 7.313 tisuća eura). Unatoč navedenom smanjenju, ostvareni rezultati odražavaju stabilnost poslovanja, s obzirom na poslovne izazove koji su obilježili 2024. godinu, kao što su nestabilne svjetske geopolitičke prilike, više cijene roba i usluga, blagi rast BDP-a, značajno povećanje troškova osoblja s obzirom na inflaciju i kretanja na tržištu rada.

Tekuća likvidnost Grupe i Društva značajno je poboljšana obzirom je Društvo tijekom 2024. godine primilo povrat uloženih sredstva u investicijsku aktivnost iz nepovratno subvencioniranih sredstava Europske komisije u iznosu od 10,5 milijuna eura (85% uloženog novaca u CEF RIJEKA), što će u narednom razdoblju omogućiti efikasnije i produktivnije poslovanje.

Također, pokazatelji zaduženosti bolji su u 2024. godini u odnosu na prethodnu 2023. godinu, što također pokazuje uspješnije i efikasnije poslovanje Grupe i Društva.

Prihodi Grupe i Društva Luke Rijeka d.d.

U promatranom razdoblju ukupni prihodi Društva iznose 32.897 tisuća eura (Grupe: 40.117 tisuća eura), te su za 3,5% manji, (Grupa: 2,4%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U strukturi ukupnih prihoda, najveći dio zauzimaju poslovni prihodi sa 30.420 tisuće eura (Grupa: 30.522 tisuće eura), koji su se smanjili za 10,69 %, u odnosu na 2023. godinu, što prati trend smanjenja prekrcaja tereta u 2024. u odnosu na 2023. godinu. U okviru financijskih prihoda došlo je do značajnog povećanja jer je tijekom 2024. godine isplaćena dividenda od strane pridruženog društva Jadranska Vrata d.d. u iznosu od 2.450 tisuća eura.

Naturalni promet generira ključne poslovne prihode iz osnovne djelatnosti - prihode od prodaje usluga u zemlji i inozemstvu koji iznose 27.414 tisuća eura (Grupa: 27.519 tisuća eura), koje čine 90% poslovnih prihoda. Prihodi od prodaje manji su za 6,2% (Grupa: 6,3%) u odnosu na ostvarene prihode od prodaje u prethodnoj godini.

Rashodi Grupe i Društva Luke Rijeka d.d.

Ukupni rashodi za razdoblje 2024. godine iznose 31.097 tisuća eura (Grupa: 31.013 tisuća eura), što predstavlja smanjenje od 5,1% (Grupa:4,8%) u odnosu na 2023. godinu. Značajno su se smanjili rashodi za električnu energiju (28%) zbog smanjenja cijene u 2024. godini u najvećem dijelu, te zbog smanjenja prekrcaja tereta u manjem dijelu. Rashodi su se smanjili nešto više nego prihodi, što je s obzirom na povećanje cijena proizvoda i usluga pozitivan trend, a i pokazatelj da Društvo racionalno upravlja rashodima i smanjuje ih. Neto dobit društva iznosila je 1.796 tisuća eura (Grupe: 9.065 tisuća eura).

Poslovni rashodi za navedeno razdoblje iznose 29.163 tisuća eura (Grupa: 29.073 tisuća eura) što predstavlja pad od 3,9% (Grupa: 3,5%) u odnosu na prethodnu godinu.

Kadrovi

Prema kadrovskoj evidenciji na dan 31. prosinca 2024. g., Luka Rijeka d.d. ima 614 zaposlenih radnika odnosno 24 (3,76 %) radnika manje nego na dan 31. prosinca 2023. (638 radnika). Obzirom da je tijekom prethodne godine Društvo/Grupa kontinuirano zapošljavalo radnike u najvećem broju rukovatelje tehničkim sredstvima i lučko transportne radnike kojih nedostaje, dok je smanjen broj administrativnih radnika. Na smanjenje broja radnika utječe i prirodnim odljevom (odlazak u mirovinu), što je sukladno trenutnim kretanjima (smanjenju) prometa tereta prihvatljiv trend. Prosječna bruto plaća u 2024. godini iznosi 1.767 eura, dok je u 2023. godini iznosila 1.550 eura. Društvo/Grupa provodi kadrovsku politiku zapošljavanja vlastitih radnika, te minimalno unajmljuje radnu snagu, i to u okviru Servisa održavanja u lučkoj vatrogasnoj postrojbi, zbog pomanjkanja kvalificiranih radnika za ta specifična radna mjesta na tržištu rada. Posebnu pažnju posvećujemo i zadržavanju postojeće kvalitetne radne snage. Smatramo da je za uspješno poslovanje ključno razvijati profesionalne kompetencije zaposlenika, njihove vještina i znanja. Svaki zaposlenik ima pravo na obrazovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje, koja se provode u skladu sa zahtjevima radnog mjesta.

Upravljanje rizicima

Tržišni rizik

Luka Rijeka je dugi niz godina važna tranzitna luka zemljama zaleđa, uglavnom zemljama srednje i srednjoistočne Europe. Na tom velikom području strateški cilja dvije grupacije zemalja u grupi prioritetnih i sekundarnih tržišta, a potom treća tržišta i šire gravitacijsko zaleđe.

Dio je svjetske mreže pomorskog trgovinskog prometa i točka promjene modaliteta transporta iz pomorskog u kopneni i obratno. Kompleksni dobavljački lanci koji tu točku dodiruju su vrlo dinamični jer reagiraju na promjene u globalnoj ekonomiji, kao i kretanju ekonomija pojedinih regija. Stoga je važno strateško planiranje kako bi se procijenili potencijalni rizici i ostvarili postavljeni planovi. Poslovanje uključuje različite rizike zbog prirode pomorske industrije i ovisnosti o globalnim ekonomskim, ekološkim i regulatornim čimbenicima, stoga je potrebno biti prilagodljiv potrebama i promjenama koje diktira tržište.

Destinacijska tržišta

Vrlo važna destinacijska (emitivna) tržišta, koja s gravitacijskim zaleđem ostvaruju trgovinsku razmjenu, su tržišta Sjeverne Afrike i Istočni Mediteran-Levant. Važna tržišta su i ona koja s gravitacijskim zaleđem ostvaruju trgovinsku razmjenu preko Sueskog kanala (linijski kontejnerski promet).

Tržišna konkurencija

d.d.

Najužu konkurenciju čine luke sjevernojadranskog klastera (luka Koper i luka Trst), te ostale luke sjeverne Italije. Prednost sjevernojadranskih luka u odnosu na luke u Sjevernom moru ili Baltiku proizlazi iz najkraće pomorske veze između Europe i Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka. Budući da je Jadransko more najrazvedeniji dio europskog kontinenta, sjeverni Jadran je dio Europe koji srednjoeuropskim zemljama omogućava najbliži pristup svjetskim morima.

Luka Rijeka se nalazi na strateškom prometnom pravcu EU – Mediteranskom koridoru, a uključivanje u, također strateški koridor, Baltičko-jadranski je od važnosti za daljnji razvoj luke, te jačanje njene pozicije s obzirom da isti prolazi kroz važno tržište EU kojem je luka Rijeka dugi niz godina važna tranzitna luka. Također, daljnji razvoj željezničke povezanosti prema gravitacijskom zaleđu značajno bi ojačao tržišnu poziciju luke na navedenom koridoru, i omogućio njezin rast i razvoj. Luke sjevernojadranskog klastera imaju jake konkurente u ostalim klasterima: najjači europski klaster sjevernoeuropskih luka (Rotterdam, Amsterdam, Antwerpen, Gent, Hamburg, Bremen, itd.) koji je povezan sa lukom Constanza iz crnomorskog klastera kanalom Rajna-Majna-Dunav, koji prolazi kroz samo srce gravitacijskog područja luke Rijeka. Na to područje (pogotovo na tržište Poljske i Češke) cilja i konkurentski baltički klaster (Rostock, Gdansk, Gdynia, itd.). Prisutni su i marginalni klasteri južnog Jadrana i Egejskog mora, koji također ciljaju na južni dio gravitacijskog područja luke Rijeka. To je prije svega luka Ploče koja je orijentirana na Bosnu i Hercegovinu, luka Bar na Crnu Goru i Srbiju, luka Drač na Albaniju i Kosovo, te luka Solun i druge egejske luke koje osim Grčke ciljaju i na tržište Sjeverne Makedonije i Srbije, no riječ je o sekundarnoj zoni konkurentskog interesa luke Rijeka.

Nakon udara koji je pretrpjela globalna ekonomija uslijed pandemije COVID-a, početkom 2022. godine sukob Rusije i Ukrajine utječe na promjene na neke od glavnih svjetskih trgovinskih tokova.

Kriza u Crvenom moru i njen utjecaj na poslovanje u najvećoj mjeri imati će utjecaj na kontejnerski linijski promet zbog produženja trgovinske rute iz Azije prema Europi što uzrokuje znatno veće cijene vozarina , a prolaz Sueskim kanalom povećanje cijene premija osiguranja.

Teško je predvidjeti u kojoj mjeri će kriza utjecati na poslovanje, to će svakako ovisiti o dužini trajanja ograničenja plovidbe i spremnosti svih brodara da održe postojeće linije na lukama ticanja. Uprava Društva djeluje na minimaliziranje tržišnih rizika kroz prilagodbu cijena-tarifa, kontinuirano ulaganje u tehnologiju kako bi se ubrzao protok robe u dobavljačkom lancu i povećala atraktivnost luke, razvoj kapaciteta i kroz mjere na povećanju produktivnosti rada. Društvo kontinuirano prati stanje na globalnom tržištu, te u skladu s tim planira investicije i projekte kako bi zadržali konkurentnost i povećali atraktivnost pravca. Prema najavama i planovima očekuje se zadržavanje istog obujma prekrcaja tereta unutar Luke Rijeka d.d.

Kreditni rizik

Društvo/Grupa se koristi sa nekoliko metoda kontrole kreditnog rizika, prije svega provjerom boniteta u suradnji sa bonitetnim kućama, te dodatnim instrumentima osiguranja. Rizik je veći kod ugovaranja sa novim kupcima, gdje se može desiti da se lučka usluga ugovori s nepouzdanim klijentom (u smislu dinamičkog neispunjavanja ugovora, u smislu neplaćanja usluga i slično). To može uzrokovati različite probleme (ispunjenost skladišta sa robom za koju nije plaćena skladišnina, a zauzima dragocjeno mjesto, kašnjenje na dogovorene ukrcaje linijskih i drugih brodara ili vagona i kamiona, što rezultira dangubama i drugim štetama, itd.). Ovaj se rizik minimalizira kroz ažuriranje izgrađene baze postojećih klijenata gdje se akumuliraju svi njihovi podaci kroz godine, tako da se prije svakog ugovora može donijeti ocjena da li je i koliko, taj kupac prihvatljiv.

Valutni rizik

Izloženost valutnom riziku u valuti USD očituje se u činjenici da su cijene usluga u zanemarivom dijelu izražene u USD, te se manji dio potraživanja naplaćuje u toj valuti, pa se procjenjuje da ne postoji povećani rizik naplate potraživanja u navedenoj valuti, a i potraživanja se redovito naplaćuju.

Kamatni rizik

Društvo/Grupa je izloženo kamatnom riziku budući se zadužuje i po promjenjivim kamatnim stopama. Društvo/Grupa je povećalo svoju kreditnu izloženost i to u dijelu kredita sa promjenjivom kamatnom stopom, te se procjenjuje da moguće povećanje promjenjivih kamatnih stopa u skorije vrijeme neće biti toliko značajno da bi zahtijevalo posebne zaštitne mehanizme od kamatnog rizika.

Rizik likvidnosti

d.d.

Rizikom likvidnosti upravlja se kroz aktivnosti održavanja adekvatne ročne strukture aktive i pasive, te kroz planiranje i upravljanje priljevima i odljevima novčanih sredstava i osiguravanje adekvatnog iznosa likvidnih sredstava za podmirivanje obveza prema dinamici njihova dospijeća. Redovito se prate financijski pokazatelji tekuće likvidnosti, te pokazatelj radnog kapitala. Postojeći deficit kratkoročnog novčanog toka odnosi se na realizirana kapitalna ulaganja u koncesijsku imovinu, za koje je odobreno 85 % financiranje od Europske komisije (agencije INEA), pa smatramo da dugoročna likvidnost nije upitna (vidi bilješku 28. financijskih izvještaja Društva).

Tehnološki rizik

Tehnološki rizik se ogledava u zastarjelosti postojeće lučke tehnologije, zbog čega se povećavaju troškovi održavanja, smanjuje produktivnost lučkih manipulacija, odnosno profitabilnost procesa, te smanjuje konkurentnost. Umanjenje tehnološkog rizika Društvo/Grupa rješava preventivnim održavanjem s jedne strane, a s druge strane kapitalnim ulaganjima u novu opremu i tehnologiju koja omogućuje veću brzinu, pouzdanost i efikasnost pretovara i drugih lučkih manipulacija.

Povećanjem kapaciteta kroz pozadinski Terminal Škrljevo omogućeno je i ostvareno dugoročno povećanje prometa koje je nužno za poslovni rast i razvoj Društva. Slabija je povezanost sa zaleđem putem željezničke mreže, koja zahtjeva restrukturiranje i modernizaciju, kako bi se omogućilo brži i kvantitativno veći željeznički promet, čime bi se povećala efikasnost obrtaja prekrcaja tereta.

Tehnološki je izrazito bitna dobra kopnena povezanost prema gravitacijskom zaleđu sa dobrom željezničkom i cestovnom mrežom. U slučaju luke Rijeka, cestovna povezanost sa zaleđem je vrlo dobra.

Tehnološki procesi koji se temelje na tehnologiji i kadrovima, a usmjereni su prema ispunjenju komercijalnih ciljeva Društva, također su podložni rizicima. Rizik se minimalizira kontinuiranim praćenjem i prilagođavanjem radnog procesa kojeg diktira određena roba i usluga i implementacijom promjena kroz pisane procedura rada.

Kadrovski rizik

Lučka industrija ima izrazito radno intenzivni karakter. U operativnom smislu dominira radna snaga koja radi na specifičnim poslovima vezanim za ukrcaj/iskrcaj i prekrcaj tereta. (rukovatelji tehničkim sredstvima i lučki transportni radnici), te njihova uslužna podrška (održavanje, osiguranje tereta, privez i odvez). U vrijeme kada se svi suočavamo s manjkom radne snage, još je teže pronalaženje kvalitetnih stručnih kadrova koji imaju radnog iskustva za rad na specifičnim lučkim operativnim poslovima. Manjak vanjskih stručnih kadrova nastojimo riješiti u okviru Društva, slanjem na stručno osposobljavane postojeći kadar. Već sam njihov broj predstavlja značajan faktor u poslovanju Društva.

Ekološki rizik

d.d.

Osnovni ekološki rizik za Društvo/Grupu definiran je samom vrstom tereta i načinom njegove manipulacije. Tu se prvenstveno misli na rasute terete, koji u svojoj manipulaciji mogu emitirati prašinu, i na taj način onečistiti zrak, more i tlo u okruženju mjesta manipulacije. Taj rizik se reducira ugradnjom tehnologije koja to reducira ili sprječava. Primjerice, na terminalu u Bakru su uvedene posebne plutajuće brane za prijem svakog broda, koje povećavaju sigurnost iskrcaja tereta i u funkciji su sprječavanja širenja eventualnog onečišćenja, kao i uvođenjem sustava stvaranja pokorice na uskladištenom teretu radi sprječavanja dizanja prašine.

Društvo/Grupa je na Terminalu Bakar ugradilo sustav zaprašivanja vodenim topovima prilikom manipulacija rasutih tereta što reducira i sprječava zagađenje zraka. Rizik postoji i kod održavanja vozila i drugih manipulativnih sredstava (otpadna ulja, otpadne vode od čišćenja, stari akumulatori, stare gume, itd.), a koji je kontroliran ugradnjom separatora ulja u garažama i radionicama, kao i standardiziranim procedurama i kontrolama prikupljanja tekućeg i krutog otpada. Ekološki rizici, kao i drugi rizici se posebno razmatraju, prate i evidentiraju u Odjelu sustava upravljanja kvalitetom i energijom u sklopu uvedenih sustava upravljanja, a prati ih i Odjel unutarnje kontrole i revizije.

U svrhu postizanja trajnog poboljšanja, Luka ulaže u kontinuirano održavanje i poboljšanje sustava upravljanja. U budućoj perspektivi, u planu je uvođenje sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2015, što će doprinijeti upravljanju ekološkim rizicima. Također, udovoljavanje zahtjevima za održivo poslovanje, gdje se postavlja poseban naglasak na upravljanju rizicima, kao jedan od ključnih početnih koraka za održivost, ekološki rizici se posebno obrađuju. Razmatra se mogućnost korištenja posebne platforme za praćenje ekoloških rizika na točnim lokacijama, koja daje različita rješenja za provedbu aktivnosti za smanjenje rizika.

Sustav kontrole rizika

Luka Rijeka d.d. ima implementirane sustave upravljanja putem kojih se vrši unutarnji nadzor i kontrola rizika kojima su Društvo i Grupa izloženi, i to:

• Sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015, kojeg održava i pravovremeno recertificira u definiranim planovima i rokovima. Zadnja vanjska prosudba je bila u siječnju 2024. godine, slijedi recertifikacija krajem godine. Putem sustava upravljanja kvalitetom vrše se kontrole poslovnih procesa društva.
• Sustav upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018, koji se također održava, a novi Certifikat je dobiven u ožujku 2024. godine. Potrebno je nastaviti poboljšavati sustav kontrole potrošnje energije , i fokus usmjeriti na zelenu energiju, odnosno na obnovljive izvore energije
• Kontrolu poslovnih/financijskih transakcija i financijskih izvješća kroz računovodstveni sustav i Odjel kontrolinga.
• U okviru Odjela kontrolinga izrađuje se i prati godišnje i višegodišnje planiranje poslovanja na razini Društva i svih njenih poslovnih jedinica, te mjesečno, kvartalno i godišnje praćenje realizacije plana kroz Odjel kontrolinga. Praćenje realizacije godišnjeg plana radi se interno na mjesečnom nivou putem praćenja naturalne realizacije po kategorijama tereta i terminalima, praćenje financijske realizacije na nivou pojedinih organizacijskih jedinica i društva u cjelini u formatu računa dobiti i gubitka, predviđanju konačnog rezultata kombinacijom trenutne realizacije i preostalog planskog perioda (forecasting),te prema potrebi analize realizacije po definiranim kriterijima.
• U odjelu unutarnje revizije i kontrole provode se analize i kontrole usklađenosti poslovnih procesa sa ciljevima poslovne politike Društva, pozitivnim zakonskim propisima i postavljenim internim procedurama. Tijekom 2024. godini provedene su tri velike revizije iz područja operativnog sektora, skladišnog poslovanja i područja upravljanja ljudskim resursima. Također, odjel unutarnje kontrole i revizije aktivno je sudjelovao u procesu pripreme, provedbe i nadzora godišnjeg popisa imovine za 2024. godinu. Nakon završetka revizija nastavljen je proces praćenja preporuka

Poslovna očekivanja

CEF (Connecting Europe Facillity) projekt Rijeka

Na projektu CEF Rijeka Završena je rekonstrukcija postojeće kolničke i skladišne površine, kolosijeka, staza za dizalice i prateće komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda), sukladno odredbama ugovora sklopljenog sa Europskom komisijom, putem Europske agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš - CINEA i Lučkom upravom Rijeka, kao partnerima, čime se je osigurala kvalitetna infrastruktura potrebna za operativno poslovanje prekrcaja tereta. Stoga u narednim razdobljima planiramo koristiti cjelokupnu operativnu površinuTerminala Rijeka, čime će prestati ograničenja u svakodnevnom operativnim aktivnostima, koja Grupa ima zbog izvođenja radova, te se očekuje jednostavniji i brži manipulativni prekrcaj tereta, što otvara mogućnost rasta i povećanja pretovarene količine tereta, čiji će se puni efekti vidjeti u 2025. godini.

Uklanjanjem postojeće dotrajale i operativno neprikladne željezničke infrastrukture želi se postići poboljšanje povezanosti cjelokupnog bazena Rijeka sa željezničkom mrežom u zaleđu te posredno prema europskim koridorima.

Terminal Rijeka

Jedan od postavljenih ciljeva razvoja Društva je da se sredstva za rad sukcesivno mijenjaju kako bi svojom kvalitetom i kvantitetom omogućila nesmetano odvijanje poslovnih procesa, i odnosno brži i efikasniji prekrcaj tereta. Stoga se tijekom 2025. godine planira krenuti sa nabavkom šest novih viličara (motornih i električnih) različitih nosivosti (4,6,15 t), dva utovarivača nosivosti do 3 t, jednog terminalnog traktora sa prikolicom, samohodne podizne platforme, nekoliko alata za dizalice, i dr. u vrijednosti od 1.460 tisuća eura. Također, planira se nabavka jednog kamiona nosivosti do 3,5 t te nabavka jednog teretnog kombi vozila i jednog putničkog kombi vozila.

U okviru građevinskih investicija na području Terminala Rijeka planirano je uređenje poda u postojećem skladištu br. 9. za potrebe smještaja tereta koji zahtijeva zatvoreni prostor.

Unutar Servisa priveza i odveza planira se nabavka dva motora za barke, te dva vozila, kao bi se omogućila dalje širenje odjela i preuzimanje novih poslova.

Terminal kontejner Depo

d.d.

Investicija ulaganja u proširenje Kontejner Depo-a na Škrljevu u ukupnoj vrijednosti od 5,7 milijuna eura, planira se završiti do kraja srpnja 2025. godini. Projekt se odnosi na proširenje depoa za kontejnere, te uređenje nove skladišno operativne površine, odnosno na izvedbu 7- 9 dodatnih platoa za smještaj kontejnera na površini od 66.615 m2, te na uređenje unutarnjih prometnica na istom, sa potrebnom oborinskom odvodnjom i vanjskom rasvjetom, zatim asfaltiranje skladišnih površina i izvedbu dodatnih električnih priključaka. Realizacijom projekta očekuje se povećanje prometa, u dijelu manipulacije i skladištenja praznih kontejnera, a otvara se i mogućnost pružanje nove usluge, manipulacije punih kontejnera koja se sada događa u vrlo skromnom obimu. Također, tijekom siječnja 2025. g. prijavili smo se na pozivni natječaj koji je raspisala Europska komisija za bespovratno financiranje multimodalnih teretnih terminala pod nazivom " CEF 2 Transport -Projects on the Core Network -Cohesion envelope" kako bi pokušali na taj način financirati drugu fazu projekta uređenja Terminala Kontejner depo, a to je izgradnja željezničkog kolosijeka od željezničkog ulaza u Škrljevo do Kontejner depoa. Nadalje, za potrebe premještanja i slaganja punih i praznih kontejnera planiramo nabaviti dva terminalna traktora sa prikolicom u vrijednosti 300 tisuća eura.

Terminal Škrljevo

U dijelu ulaganja u informatičku opremu i software planira se ulaganje u IT opremu i software automatskog prepoznavanja na kontrolnoj kućici i rampi na ulazu u Terminal Kontejner Depo, te ugradnja video nadzora, čime se omogućuje kvalitetnija kontrola ulaska vanjskih korisnika na terminal, povećava sigurnost, te sprečava mogućnost neovlaštenog ulaska na terminal. Također, planira se razvoj PCM sustava za praćenje kretanja i smještaja punih kontejnera, te integracija sa svim korisnicima PCM sustava. Planirana je integracija sa EEIR Maersk sustavom koji je naš najveći brodar za kontejnerski promet, čime će klijent imati pregled svojih kontejnera na našem terminalu, što je za uspostavu sustava modernog poslovanja potrebno. Nastavljaju se planirane investicije iz 2024. godine, i to, rekonstrukcija postojećih kupatila za naše djelatnike kako bi im se poboljšali uvjeti za rad, a unutar istog projekta namijeniti i odvojeni sanitarni prostor koji će koristiti klijenti. Krenuli smo u izradu projektne dokumentacije za izgradnju fotonaponske elektrane, kao jedne od imperativa zelene tranzicije na području energetike, i naravno na taj način smanjiti troškova električne energije.

Terminal Bršica

Na Terminalu Bršica tijekom 2025. godine nastaviti će se ulaganja potrebna kako bi se povećala produktivnost prekrcaja drva, i to kupnjom jednog motornog viličara nosivosti 6 tona. Također, u prethodnog godini planirani radovi na izgradnji kupatila sa garderobom kako bi se poboljšali uvjeti rada za zaposlenike, kao i izgradnje mehaničarske radionice, jer je postojeća radionica dotrajala i dislocirana, te kupnja jednog motornog viličara nosivosti do 6 t prolongiraju se u 2025. godinu.

Terminal Bakar

d.d.

U 2025. godini, za Terminal Bakar, planira se nabavka dva motorna viličara, jedan nosivosti do 4 t i jedan nosivosti do 6 t koji su potrebni za obavljanje svakodnevnih operativnih aktivnosti prekrcaja tereta na Obali Goranin.

Luka Rijeka d.d. realizirala je značajna investicijska ulaganja tijekom 2024. godine, a planira ih provoditi i u budućim razdobljima. Investicije će omogućiti bolju konkurentnost Društva na tržištu, te postići bolju efikasnost poslovanja i povećati prekrcaj tereta kako kratkoročno, tako u za duže vremensko razdoblje. U tijeku su pregovori za produženje trajanja koncesijskog ugovora, koji je sklopljen do 2042. godine, kako bi navedena investicijska ulaganja, kao i ona planirana u narednom razdoblju bila ekonomski opravdana i isplativa.

Odgovornost za konsolidirani Izvještaj o održivosti

Sukladno odredbama članaka 32. i 36. Zakona o računovodstvu (NN 135/24), Uprava je odgovorna za pripremu konsolidiranog Izvještaja o održivosti u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), te za:

• pripremu objava u konsolidiranom Izvještaja o održivosti u skladu sa zahtjevima izvještavanja iz članka 8. Uredbe EU 2020/852 (EU Uredba o taksonomiji);
• dizajn, implementaciju i održavanje sustava unutarnjih kontrola koje Uprava odredi da su potrebne kako bi se omogućila priprema konsolidiranog Izvještaja o održivosti, bez značajnih pogrešaka uslijed prijevare ili pogreške;
• odabir i primjenu odgovarajućih metoda izvještavanja o održivosti te formiranje odgovarajućih procjena i prosudbi o pojedinačnim objavama o održivosti koje su razumne u danim okolnostima.

Uprava je također odgovorna za dizajn i implementaciju procesa za identifikaciju informacija objavljenih u konsolidiranom Izvještaju o održivosti u skladu s ESRS-om, te za objavu ovog procesa u odjeljku ESRS 2 IRO-1 u konsolidiranom Izvještaju o održivosti. Ta odgovornost uključuje:

• razumijevanje konteksta u kojem se odvijaju aktivnosti i poslovni odnosi Grupe te razumijevanje pogođenih dionika;
• identifikaciju stvarnih i potencijalnih učinaka (i negativnih i pozitivnih) povezanih s pitanjima održivosti, kao i rizika i prilika koji utječu ili za koje bi se razumno moglo očekivati da će utjecati na financijski položaj Grupe, financijske rezultate/financijsku uspješnost, novčane tokove, pristup financiranju ili troškove kapitala u kratkom, srednjem ili dugom roku;
• procjenu značajnosti identificiranih učinaka, rizika i prilika povezanih s pitanjima održivosti odabirom i primjenom odgovarajućih pragova značajnosti;
• donošenje pretpostavki koje su razumne u okolnostima.

Konsolidirani Izvještaj o održivosti odobren je od strane Uprave dana 24. travnja 2025. godine.

Duško Grabovac	Marina Cesarac Dorčić	Marko Mišković	24. travnja 2025.
Predsjednik Uprave	Član Uprave	Član Uprave	Riva 1
			51000 Rijeka
			Hrvatska

1

Date: 2025.04.28 15:08:14 +02'00'

IZVJEŠTAJ O ODRŽIVOSTI ZA 2024. GODINU

Izvještaj o održivosti usklađen je sa Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (engl. Corporate Sustainability Reporting Directive, skraćenica – CSRD), te prati smjernice Europskim standardima izvještavanja o održivosti (engl. European Sustainability Reporting Standards, skraćenica – ESRS) i Uredbu o taksonomiji, te uključuje relevantne informacije o utjecajima, rizicima i prilikama, koji se smatraju materijalnima s gledišta značajnosti utjecaja i/ili značajnosti financijskog aspekta.

Luka Rijeka d.d. postaje obveznik objave Izvještaja o održivosti u 2025. godini za 2024. godinu. S ciljem transparentnog poslovanja, ranijih je godina Luka Rijeka d.d. izvještavala objavljivanjem Nefinancijskih izvještaja.

Izvještaj o održivosti za Luka Rijeka d.d. je pripremljen na konsolidiranom nivou, s jednakim opsegom kao i financijski izvještaj. U izjavi su obuhvaćene relevantne informacije koje se odnose na strategiju održivosti i model poslovanja, na lanac vrijednosti i metode identifikacije utjecaja, rizika i prilika, na rezultat analize dvostruke materijalnosti, te konačno na informacije o pojedinim okolišnim (engl. Environmental, skraćenica – E), društvenim (engl. Social, skraćenica S) i upravljačkim (engl. Governance, skraćenica G) temama.

Izvještaj o održivosti za izvještajnu poslovnu 2024. godinu obuhvaća razmatranje ESG čimbenika u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. u Grupi Luka Rijeka. U Izvještaju je obrađena procjena stvarnih i potencijalnih utjecaja lučkog poslovanja na ljude i okoliš, kao i rizika i prilika proizašlih izvana na poslovanje Luke Rijeka.

Informacije koje su obuhvaćene u Izvještaju o održivosti vjerno su prikazane, neutralne, potpune i točne, razumljive te jasne i sažete. Mogu se usporediti s određenim informacijama koje su ranije objavljivane, a mogu se usporediti i s objavljenim informacijama drugih tvrtki, posebice onih u istom sektoru poslovanja.

Ovom Izjavom, iskazana je Strategija održivog razvoja i ciljevi koje Grupa i društvo Luka Rijeka d.d. planiraju ostvariti u budućem razdoblju. Ciljevi i planirane aktivnosti, postavljeni su prema trenutnim saznanjima o tržišnim uvjetima poslovanja uzimajući u obzir postojeći regulatorni okvir, tehnička rješenja i trendove održivosti u lučkom sektoru. Odstupanja od planiranih rezultata u budućem razdoblju su moguća, uslijed neizvjesnostima i nepoznanicama, koje su izvan kontrole Luke Rijeka ili zbog potencijalno netočnih pretpostavka. Ukoliko dođe do odstupanja, u budućim će se izjavama provesti korekcije ciljeva i metrika.

Održivost se ubraja u dugoročni cilj poslovnog razvoja Luke Rijeka, te je ugrađena u sve poslovne procese i aktivnosti Grupe. S obzirom na to da lučke aktivnosti ovise o interakciji brojnih dionika, u svim ESG temama postoji prostor za napredak, koji se može ostvariti kroz zajedničku suradnju. Stoga, provedena je analiza utjecaja, rizika i prilika duž lanca vrijednosti, te su opisane aktivnosti u području održivog i odgovornog poslovanja.

ESRS 2 - OPĆE OBJAVE

Osnovni podaci

Adresa: Riva 1, 51000 Rijeka, Hrvatska

Telefon: +385 51 496 000

e-mail: info@lukarijeka.hr

OIB: 92590920313

MB: 3330494

MBS: 040141664

632

Temeljni kapital

67.402.375,00 €

Tvrtke kćeri

Luka prijevoz d.o.o. Stanovi d.o.o

Luka Rijeka Container Depot d.o.o.

Pridruženo društvo

Jadranska vrata d.d. (Adriatic Gate Cointainer Terminal)

Koncesionar na kontejnerskom terminalu luke Rijeka Vlasnički udio u povezanom društvu 49%

Dionica

Oznaka dionice LKRI-R-A Zagrebačka burza - Službeno tržište Broj redovnih izdanih i uvrštenih dionica 13.480.475

Luka Rijeka d.d. ( 45°19.8' N - 14°25.4' E )

Smještena je u Kvarnerskom zaljevu, zaštićenom prirodnom dobru, te preko doline Kupe postoji povezni potencijal sa Zagrebom i Panonskom nizinom, te dunavskom regijom i Srednjom Europom.

Prednost sjevernojadranskih luka pred sjevernomorskim ili baltičkim lukama proizlazi iz najkraće pomorske veze između Europe i Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka. Budući da je Jadransko more najdublje uvučeni dio europskog kopna, upravo je Sjeverni Jadran dio Europe koji srednjeeuropskim zemljama omogućuje najbliži pristup svjetskom moru.

Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj. Dubina gaza veća od 16 m (18 m) omogućuje prihvat najvećih brodova, te će se gradnjom novih prostora povećati na 20 m.

Luka Rijeka d.d. dioničko društvo (dalje: Društvo/ Luka Rijeka) za usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, skladištenje roba i špediciju je najveći koncesionar za prekrcaj suhih tereta u Republici Hrvatskoj koji gospodarsku djelatnost obavlja u luci Rijeka na specijaliziranim terminalima u tri lučka bazena: Rijeka, Bakar i Raša.

Tvrtka je specijalizirana za otpremu i prekrcaj suhog tereta, s primarnim djelatnostima utovara, istovara, skladištenja i prijevoza generalnog tereta, drvene građe, rasutog tereta, stoke, tropskih i drugih plodova, žitarica i uljarica. Nositelj je koncesije do 2042. godine i vlasnik pozadinskog lučkog terminala Škrljevo.

Članovi Uprave

Članovi Nadzornog Odbora

Duško Grabovac PREDSJEDNIK UPRAVE

Marina Cesarac Dorčić ČLAN UPRAVE

Marko Mišković ČLAN UPRAVE

dr. sc. Alen Jugović PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Dragica Varljen ZAMJENICA PREDSJEDNIKA NADZORNOG ODBORA

26

Hrvoje Pauković ČLAN NADZORNOG ODBORA

Martin Vozar ČLAN NADZORNOG ODBORA

Jašek Ondřej ČLAN NADZORNOG ODBORA

Korporativno upravljanje i upravljačka struktura

Luka Rijeka d.d. je izdavatelj dionica na domaćem tržištu kapitala, te primjenjuje zakonom propisane mjere korporativnog upravljanja. O navedenom se detaljno očituje u godišnjem upitniku koji se, sukladno propisima, objavljuje na internet stranicama Zagrebačke burze dostupnim na https://zse.hr/

Luka Rijeka d.d. razvija se i posluje u skladu s visokim standardima korporativnog upravljanja. Sukladno pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o trgovačkim društvima, Statuta dioničkog društva Luke Rijeka, te Kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Nadzorni odbor Luke Rijeka je donio interni Kodeks korporativnog upravljanja. Ovaj Kodeks ima snagu preporuke koja obvezuje organe Društva i zaposlenike u Društvu da pri donošenju svih vrsta odluka poštuju propisana i razrađena načela u Kodeksu.

Cilj Kodeksa je uspostava visokih standarda korporativnog upravljanja i transparentnost poslovanja. Kodeksom se definira procedura korporativnog upravljanja temeljena na prepoznatljivim međunarodnim standardima, kako bi se odgovornim upravljanjem, te nadziranjem poslovnih i upravljačkih funkcija Društva, zaštitili dioničari, zaposlenici, izabrani i imenovani nositelji odgovornih funkcija u Društvu, kao i svi ostali nositelji interesa.

Načela korporativnog upravljanja izvode se iz principa poslovanja u skladu s važećim propisima i iz standarda poslovanja i priznatih međunarodnih praksi te ugradnjom istih u poslovnu praksu i procedure.

Tvrtke kćeri nemaju vlastiti Kodeks, već primjenjuju načela Kodeksa korporativnog upravljanja Društva.

Način prijava i postupanja s prijavama nepravilnosti u radu, nepoštivanja kodeksa te neetičnog ponašanja uređeno je Pravilnikom o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe. Tijekom 2024. godine nije bilo prijava niti postupaka zbog povreda Kodeksa ili neetičnog ponašanja.

GOV-1 Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela

Struktura korporativnog upravljanja definirana je Zakonom o trgovačkim društvima i Statutom dioničkog društva Luke Rijeka. Organi Društva su Glavna skupština, Nadzorni odbor, Uprava Društva i Revizijski odbor. Tvrtkama kćeri upravljaju direktori tih tvrtki, čiji rad nadzire Uprava Društva.

Glavna skupština
	Nadležnost:
Glavna skupština Društva je organ u kojem	odlučivanje o izboru i opozivu članova →
dioničari ostvaruju svoja upravljačka prava u	Nadzornog odbora,
Društvu. Dioničar ima pravo sudjelovati u radu	o upotrebi dobiti, →
Glavne skupštine i to pravo može ostvariti	o davanju razrješnice članovima Uprave →
osobno, putem zastupnika i putem punomoćnika.	Društva i Nadzornog odbora,
	o imenovanju revizora Društva, →
Sastaje se najmanje jedanput godišnje (u prvih	o izmjenama i dopunama Statuta, →
osam mjeseci poslovne godine), prema	o povećanju i smanjenju temeljnog →
zakonskim odredbama, odredbama Statuta i	kapitala Društva,
kada to zahtijevaju interesi Društva. Glavnu	o prestanku poslovanja Društva, →
skupštinu saziva Uprava Društva na način	o donošenju poslovnika o radu Glavne →
propisan zakonom i Poslovniku o radu Glavne	skupštine,
skupštine. Nadzorni odbor je također ovlašten	o izdavanju nove emisije dionica, →
sazvati Glavnu skupštinu, s obvezom sazivanja u	o statusnim promjenama Društva. →
slučaju kada to zahtjeva dobrobit Društva.	može odlučivati o vođenju poslova →
Glavna skupština održava se u Rijeci, na lokaciji	Društva samo na temelju zahtjeva
određenoj u pozivu od strane sazivača.	Uprave Društva.

Uprava Društva
	Glavne poslove koje obavlja:
Uprava Društva ovlaštena je voditi poslove Društva u skladu sa Statutom Društva, uputama Nadzornog odbora te uputama i odlukama Glavne skupštine. Vodi operativno poslovanje i utvrđuje poslovnu politiku Društva. Donosi poslovni model, planove rada, te akte i odluke iz područja poslovanja Društva. Odlučuje o svim pitanjima iz radnih odnosa, poduzima mjere za otklanjanje i ograničenje rizika iz poslovanja Društva, ovlaštena je utvrđivati poslovne knjige Društva te obavlja i druge poslove predviđene Zakonom i Statutom, odredbama ugovora o radu i Poslovnika o radu Uprave Društva. Članovi Uprave ne obavljaju funkcije u drugim upravljačkim ili nadzornim organima u drugim društvima. Uz svakodnevnu komunikaciju o značajnim temama za poslovanje Društva, Uprava održava i redovne kolegije s direktorima rukovoditeljima organizacijskih jedinica i ključnim nositeljima procesa u Društvu, na kojima se razmatraju informacije od značajne važnosti za poslovanje, kao i sve ostale informacije iz tekućeg poslovanja. Uprava Društva sastoji se od tri člana, od kojih je jedan predsjednik Uprave a ostalo dvoje su članovi. Mandat traje do tri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Članove i predsjednika Uprave imenuje i opoziva Nadzorni odbor običnom većinom glasova. Članovi Uprave su izvršni članovi koji su neovisni, te zastupaju Društvo pojedinačno i samostalno. Najviše upravljačko tijelo je funkcija predsjednika, koji je	organizacija i rukovođenje procesa rada i → poslovanja Društva, zastupanje Društva i odgovornost za → zakonitost rada Društva, pripremu prijedloga za Glavnu skupštinu, → pripremu odluka i općih akata čije je → donošenje nadležnost Glavne skupštine, izvršavanje odluka Glavne skupštine i → Nadzornog odbora, donošenje planova i programa rada → Društva, utvrđivanje poslovne politike Društva, → vođenje operativnog poslovanja Društva, → pripremu ugovora koji se sklapaju uz → suglasnost Glavne skupštine i Nadzornog odbora, sazivanje Glavne skupštine u slučajevima → određenim zakonom i Statutom, donošenje akata i odluka iz područja → poslovanja Društva, podnošenje izvještaja o poslovanju i → izvještaja o drugim pitanjima značajnih za poslovanje i stanje Društva koje zatraži Nadzorni odbor, brigu o izradi godišnjih financijskih i → drugih izvještaja o poslovanju, sklapanje kolektivnog ugovora, → odlučivanje o svim pitanjima iz radnih → odluka, poduzimanje mjera za otklanjanje i → ograničavanje svih rizika iz poslovanja i rizika na poslovanje Društva, utvrđivanje unutarnje organizacije →
ujedno i najviši izvršni direktor u Društvu. Nadležnosti po poslovnim područjima između članova Uprave utvrđuje se Poslovnikom o radu Uprave, a svaki je član pritom odgovoran za predlaganje odluka iz svoje nadležnosti. Odluke o vođenju poslova Društva donose se većinom glasova članova Uprave, a u slučaju podijeljenih glasova odlučujući je glas predsjednika Uprave.	Društva, vođenje brige o likvidnosti Društva, → osnivanje radnih grupa i komisija, → obavljanje svih poslova predviđenim → zakonom i Statutom i odredbama ugovora o radu.

Revizijski odbor
	Nadležnost:
Revizijski odbor Društva kao samostalan odbor ima tri člana koje imenuje i opoziva Glavna skupština na prijedlog Nadzornog odbora običnom većinom glasova na razdoblje od tri godine. Članovi revizijskog odbora mogu biti opozvani i prije isteka razdoblja imenovanja, a mogu biti ponovno imenovani po isteku. Glavna skupština može imenovati i zamjenike članova Revizijskog odbora. Članovi izabiru predsjednika Revizijskog odbora.	samostalan u svojem radu, → nadležan obavljati poslove propisane → Zakonom o reviziji i drugim važećim propisima.
Najmanje jedan član Revizijskog odbora mora biti stručan u području računovodstva i/ili revizije, a članovi kao cjelina moraju imati znanja o sektoru u kojem posluje Društvo.

GOV-2 Upravljanje temama održivosti

Upravljanje temama održivosti definirano je kroz interne politike, pravilnike i procedure, te je obuhvaćeno u svim upravljačkim procesima. Sustav upravljanja sastoji se od zahtjeva i pravila poslovanja Luke Rijeka, koje obuhvaćaju specifične procese rada, te daju smjernice i upute za rad.

Sustav upravljanja temelji se na integriranom sustavu koji obuhvaća sustav upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001:2015 i sustav upravljanja energijom prema međunarodnoj normi ISO 50001:2018, te je zamišljen kao dinamičan sustav, prilagodljiv promjenjivim zahtjevima i očekivanjima klijenata, koji doprinosi većem boljitku za Luku i za sve dionike, a ujedno pomaže u održivom razvoju u svim segmentima poslovanja Luke Rijeka. U fazi je implementiranje zahtjeva za sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2015.

Certifikati
Certifikat ISO 9001:2015 Sustav upravljanja kvalitetom	Naš sustav upravljanja kvalitetom je certifiiciran prema međunarodnoj normi ISO 9001:2015 od strane Bureau Veritasa.
	Certifikacija je započela 2006. godine, nakon čega svake su se godine redovito provodili vanjski auditi certifikacijske kuće sa svrhom praćenja i održavanja Certifikata. U prosincu 2024. godine uspješno je provedena recertifikacija sustava upravljanja kvalitetom na trogodišnje razdoblje. Certifikacija je provedena sa strane dviju certifikacijskih kuća: Bureau Veritas Hrvatska i Hrvatskog registra brodova.
Certifikat ISO 50001:2018 Sustav upravljanja energijom	Naš sustav upravljanja energijom je certifiiciran prema međunarodnoj normi ISO 50001:2018 od strane Bureau Veritasa.
	Certifikacija je prvi put provedena 2018. godine, nakon čega se uspješno i redovito održava certifikat. Početkom 2024. godine je uspješno provedena recertifikacija na trogodišnje razdoblje sa strane certifikacijske kuće Bureau Veritas Hrvatska.

Upravljanje je usklađeno sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2015, što osigurava djelotvoran i učinkovit sustav upravljanja kvalitetom koji počiva na jasnim i mjerljivim ciljevima, te na kontinuiranom poboljšanju procesa. U sklopu sustava upravljanja kvalitetom, upravlja se rizicima i prilikama kroz Registar rizika, u skladu s internom procedurom Upravljanja rizicima. Sustav upravljanja kvalitetom obuhvaća i praćenje usklađenosti sa zakonskom regulativom, praćenje zadovoljstva naših klijenata i naših zaposlenika, definiranje relevantnih investicija i planova održavanja.

Vrlo bitna odrednica za poslovanje Luke Rijeka je i energetska učinkovitost, te se sustavom upravljanja energijom može postići efikasna kontrola nad svojim emisijama i uvid u potrošnju, što omogućuje bolje planiranje i određivanje ciljeva.

Na uspostavljanju i održavanju integriranog sustava upravljanja kontinuirano radi Odjel upravljanja kvalitetom i energijom, uz suradnju svih ostalih organizacijskih jedinica. Težište se postavlja na stalnome poboljšavanju i unaprjeđivanju sustava, procesima rada, provedbi usvojenih politika i realizaciji postavljenih ciljeva. U Luci Rijeka djeluje i tim internih revizora za unutarnju kontrolu procesa i aktivnosti, a formiran je i tim za energiju za rješavanje problematike energetske učinkovitosti. Interni revizori timova su educirani i imaju važeće certifikate za provođenje internih revizija.

Kontinuirano se prate definirani ciljevi kroz sustave upravljanja, a na kraju godine se provodi završna analiza i izrađuju se godišnji izvještaj u obliku ocjene Uprave, kako za kvalitetu tako i za energiju, složene prema zahtjevima normi ISO 9001:2015 i ISO 50001:2018, koje obuhvaćaju rezultate praćenih ciljeva i osvrt Uprave prema postignućima relevantne poslovne godine, što je dodatan alat koristan za daljnja planiranja i postavljanja ciljeva.

Sektor razvoja i upravljanja imovinom Za planiranje i provedbu preventivnog i investicijskog plana, za kontrolu potrošnje električne energije i vode. Direktor izravno odgovara Upravi.	Sektor prodaje Za odnose s klijentima i za ugovaranje poslova, a direktorica odgovara Upravi.	Sektor upravljanja ljudskim resursima Za sva društvena pitanja, prava rada, edukacije i kadrove, a direktorica izravno odgovara Upravi.	Odjel sigurnosti Za provedbu mjera zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša, voditelj odjela odgovara direktorici Sektora upravljanja ljudskim resursima.
Sektor operative Za kontrolu i provedbu operativnog dijela poslovanja i tehnologiji rada. Direktor i njegov zamjenik odgovaraju Upravi, a njima izravno odgovaraju rukovoditelji svih Terminala Luke Rijeka.	Sektor financija i računovodstva Za financijsko poslovanje. Direktorica izravno odgovara Upravi.	Odjel nabave Za odnose s dobavljačima. Rukovoditeljica odgovara direktno Upravi.	Odjel pravnih poslova Za sva pravna pitanja i za upravljačka pitanja poslovanja. Rukovoditeljica izravno odgovara Upravi.
Odjel kontrolinga Za planiranje i analiziranje poslovanja te izradu raznih izvješća o poslovanju. Rukovoditeljica odgovara izravno Upravi.	Odjel upravljanja kvalitetom i energijom Sustavima upravljanja kvalitetom i energijom zadužena je rukovoditeljica Odjela, koja za svoj rad izravno odgovara Upravi. Voditelj je internih timova (revizorski i energetski).	Odjel unutarnje kontrole i revizije Za kontrolu nad financijama i rizicima odgovorna je rukovoditeljica Odjela, koja odgovara Upravi.	Servis mehanizacije Nadzornici Servisa su odgovorni za prikupljanje podataka o utrošcima goriva koja troše sredstva mehanizacije i vozila, a rukovoditelj odgovara Upravi.
Servis održavanja Bitan za održavanje tehničkih sredstava i opreme, igra bitnu ulogu u upravljanju energijom.	Servis priveza i odveza Za usluge privez i odvez plovnih objekata, prijevoza putnika i robe na sidrište i obratno, za opskrbu brodova vodom. Rukovoditelj i operativni planer su i interni revizori za sustave upravljanja.	Luka prijevoz d.o.o. Tvrtka kćer za koju je odgovoran direktor koji je uključen u upravljanje energijom. Tvrtka za prijevoz tereta tegljačima i kamionima sa i do Terminala Škrljeva, na kojem se tvrtka nalazi.	Odjel informatike Za digitalizaciju poslovanja, za čuvanje i sigurnost podataka. Direktor izravno odgovara Upravi.

Svaka organizacijska jedinica je upoznata i uključena u praćenje i provedbu prema svojoj nadležnosti. Zaposlenici su upoznati sa sustavima upravljanja i održivosti putem interne mreže na kojoj se postavlja sva relevantna dokumentacija, posebice politike, procedure i skupne evidencije koje se prate. Također, s obzirom na transparentno poslovanje, sva bitna dokumentacija, postavlja se i na web stranice Luke Rijeka (https://lukarijeka.hr/).

U 2024. godini odgovorne osobe su se kontinuirano educirale kroz eksterne radionice i edukacije po temi ESG i održivosti, a rukovoditeljica Odjela upravljanja kvalitetom i energijom, pohađanjem cjelogodišnjeg online ESG tečaja u organizaciji Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (engl. International Institute for Climate Action, skraćenica IICA), te polaganjem svih potrebnih ispita i zahtjeva, stekla je zvanje Specijalista za održivost (engl. Sustainability Officer). U 2025. godini, plan je povećati ESG tim i nastaviti kontinuiranu edukaciju po ESG pitanjima, kako eksterno tako i interno. Interne edukacije će provesti rukovoditeljica Odjela upravljanja kvalitetom i energijom, koja već redovito svake godine provodi interne edukacije po pitanjima upravljanja kvalitetom i energijom. Također, redovito izrađuje brošure po pitanjima uštede energije, pravilnog ponašanja s energijom, ESG i održivosti i politikama Luke Rijeka, koje se dalje uručuju zaposlenicima Luke Rijeka, a dostupne su i za vanjske posjetitelje.

U ovoj godini biti će imenovan i tim za ESG i održivost koji će se sastajati jedanput mjesečno, te razmatrati sva ESG pitanja.

U fazi je donošenje odluke i odabira ključnih odgovornih osoba za sastav tima za ESG i održivost, koja će biti donesena u prvom kvartalu 2025. godine. Glavni razlog zašto tim nije bio imenovan je što se kroz cijelu 2024. godinu radilo na novoj organizacijskoj strukturi i sistematizaciji radnih mjesta, što je veoma zahtjevan posao, koji nije bio završen u 2024. godini. Trenutno je u finalnoj fazi, nakon čega će se odabrati najbolji kandidati koji će biti imenovani u tim.

Svjesni smo ozbiljnosti integriranja ESG čimbenika i složenosti navedenih radnji, te da moramo djelovati svi zajedno kako bi mogli postići realizaciju ciljeva. Smatramo da je od izrazite važnosti da se uključe odgovorne osobe iz svih organizacijskih jedinica, te da se prvenstveno educiraju po ESG pitanjima i da steknu svijest o ovoj zahtjevnoj tematici. U narednom periodu ćemo uložiti napore kako bi realizirali zaostatke koje nismo uspjeli provesti u 2024. godini, koja je za nas bila godina puna izazova.

GOV-5 Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti

Identifikacija i upravljanje rizicima ključni su procesi za poslovanje jer omogućuju prepoznavanje potencijalnih prijetnji i prilika, što omogućuje uspješno upravljanje i postizanje poslovnih ciljeva. Važno je prepoznati značaj rizika i uspostaviti sustav upravljanja rizicima, kako bi se smanjile negativne posljedice i iskoristile mogućnosti za razvoj. Kroz ovaj proces identificiraju se interni i eksterni čimbenici koji bi mogli ugroziti poslovanje, te se razvijaju alati za njihovo suzbijanje ili umanjenje učinka.

Upravljanje rizicima uključuje periodičnu godišnju procjenu svih rizika koji imaju utjecaj na poslovanje. To se vodi u Odjelu unutarnje kontrole i revizije i u Odjelu upravljanja kvalitetom i energijom u sklopu održavanja sustava upravljanja kvalitetom prema ISO normi 9001:2015 i sustava upravljanja energijom prema ISO normi 50001:2018. Rizici se razmatraju u skladu s internom procedurom Upravljanje rizicima, te se vode u lučkom Registru rizika. Rizici se identificiraju po metodi razmatranja vjerojatnosti njihovog pojavljivanja i ozbiljnosti utjecaja na poslovanje. Svi identificirani rizici, te procedure i upute procesa rada nalaze se u svakoj organizacijskoj jedinici na koju se navedeno odnosi, a dostupne su i svim odgovornim osobama (direktorima i rukovoditeljima) organizacijskih jedinica putem unutarnje interne mreže. Pridržavanje zahtjeva iz donesenih procedura je najvažniji oblik eliminacije glavnih unutarnjih rizika poslovanja. Uz financijske i tržišne rizike, istaknuli bi upravljanje s operativnim i tehnološkim rizicima, posebno onim koji su vezani za nabavu i zamjenu dotrajalih sredstva mehanizacije i tehnologije rada s energetski učinkovitijom i okolišno prihvatljivijom opcijom. Aktivno se upravlja i rizikom ljudskih resursa, s naglaskom nad brigom o primjerenim radnim uvjetima, zdravlju i sigurnosti na radu, stručnom osposobljavanju i usavršavanju, te ostalim pravima zaposlenika.

Pregled rezultata provodi se na godišnjoj razini, a po potrebi i češće, a to uključuje analizu postignutih rezultata u odnosu na postavljene ciljeve.

Pregled se vrši i redovito kroz godinu u obliku internih revizija, gdje naši interni revizori objektivno kontroliraju postizanje rezultata, prema Planu godišnjih internih revizija, a o tome izvještavaju direktno Upravu, putem pisanih izvješća. U 2024. godini proširio se tim internih revizora, a u planu je i daljnji pronalazak prikladnog kadra za uključivanje u tim.

Izvještaji koji se izrađuju, pregledavaju se u Odjelu kontrolinga, u Odjelu unutarnje kontrole i revizije i u Odjelu upravljanja kvalitetom i energijom, te sa strane internih revizora. Relevantni izvještaji se prikupljaju do kraja poslovne godine i služe kao ulazni podaci za donošenje ocjena od strane Uprave, kao konačnog osvrta mjere postignuća ciljeva koje smo postavili.

Glavni izvještaji koji se periodično izrađuju u sklopu praćenja planiranih aktivnosti i postizanja ciljeva uključuju:

Izvještaj o poslovanju tromjesečno, polugodišnje, godišnje	Izvješće operativnog prometa mjesečno	Analitika poslovanja kroz račun dobiti i gubitka mjesečno	Izvještaj o investicijama u dugotrajnu imovinu godišnje
Izvještaj investicijskog i redovnog održavanja godišnje	Lista ključnih klijenata mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje	Izvještaj o neprihvaćenim ponudama godišnje	Analiza reklamacija godišnje
Analiza zadovoljstva klijenata godišnje	Brodske uštede i dangube godišnje	Izvještaj o neprihvaćenim manipulacijama mjesečno, godišnje	Brodske štete mjesečno, godišnje
Analiza o štetama, reklamacijama i nesukladnostima tromjesečno, godišnje	Analiza novih i bivših zaposlenika mjesečno, godišnje	Izvještaj o osposobljavanju i usavršavanj zaposlenika godišnje	Analiza zadovoljstva zaposlenika godišnje
Izvještaj o ozljedama na radu polugodišnje	Lista ključnih dobavljača godišnje	Ocjena vanjskih dobavljača materijala i usluga godišnje	Ocjena vanjskih dobavljača kooperanata godišnje
Sudski sporovi: potraživanja i dugovanja mjesečno	Izvještaj o inspekcijskom nadzoru godišnje	Analiza neispravnosti tehničkih sredstava mjesečno	Izvještaj ispitivanja sredstva za rad, opreme i uređaja mjesečno
Energetski pregled godišnje	Izvještaj o provedenim internim revizijama godišnje	Izvještaj o postignuću ciljeva godišnje	Ocjene Uprave godišnje

Strategija poslovanja

Luka Rijeka je dioničko društvo, koje već dugi niz godina uspješno posluje na domaćem, EU i na međunarodnom tržištu. Koncesionar je za prekrcaj suhih tereta i pruža usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, te usluge skladištenja koje u maniri pouzdanog poslovnog partnera kontinuirano prilagođava potrebama svojih klijenata i ostalih zainteresiranih strana.

Primarna lučka djelatnost uključuje: prekrcaj (iskrcaj i ukrcaj), prijevoz i skladištenje tereta, te privez i odvez brodova, brodica i drugih plovnih objekata. Lučka djelatnost obavlja se na specijaliziranim terminalima: Rijeka, Škrljevo, Bakar i Bršica.

Prirodne prednosti, kvaliteta usluge i dobri partnerski odnosi, bitne su vrijednosti na temelju kojih je izgrađena stabilna tržišna pozicija Luke Rijeka u zemlji i inozemstvu.

Luka Rijeka nalazi se na strateškom EU prometnom pravcu (TEN–T Mediteranskom koridoru) i nadovezuje se na pravac "Baltic – Adriatic".

• ➢ Zbog svog povoljnog položaja Luka Rijeka omogućuje najkraću pomorsku vezu između zemalja srednje i istočne Europe i prekomorskih zemalja.
• ➢ Kao sastavni dio TEN–T prometne mreže i koridora, Luka Rijeka ima poseban značaj za pomorski zatvorene zemlje (Mađarska, Austrija, Slovačka, Češka, Srbija i BiH), te je u izvrsnoj poziciji iskoristiti tu svoju lokaciju.
• ➢ EU i Hrvatska strateški i operativno podržavaju ulaganja u lučku i željezničku infrastrukturu, koje podižu prometni kapacitet tog pravca i otklanjaju uska grla na njemu. Strukturni i kohezijski fondovi EU, djelovat će kao značajna potpora investicijskom ciklusu i lučkog i željezničkog sektora
• ➢ Liberalizacijom tržišta željezničkih operatera, kao i ulaskom privatnog kapitala u lučke operacije, podiže se njihova efikasnost, kao i konkurentnost riječkog prometnog pravca.

Izvještaj poslovodstva za 2024. godinu

Luka Rijeka je dugi niz godina važna tranzitna luka zemljama zaleđa, uglavnom zemljama srednje, srednjoistočne i istočne Europe. Na tom velikom području strateški cilja dvije grupacije zemalja u grupi prioritetnih i sekundarnih tržišta, a potom treća tržišta i šire gravitacijsko zaleđe.
U odnosu na sjevernomorski, sjevernojadranski pomorski pravac ima veliku nautičku prednost za promet roba preko Sueskog kanala iz pravca Srednjeg i Dalekog Istoka. Za brodove s Dalekog Istoka pravac je kraći za 2.000 Nm i skraćuje prijevoz tereta za cca. 6 dana plovidbe.	Glede destinacijskih (emitivnih) tržišta koja s gravitacijskim zaleđem luke Rijeka ostvaruju trgovinsku razmjenu najznačajnija su ona preko Sueskog kanala: ➢ Sjeverna Afrika (Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sudan) ➢ Istočni Mediteran-Levant (Turska, Sirija, Libanon, Jordan i Izrael) ➢ Srednji Istok (Saudijska Arabija, Bahrein, katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen, Kuvajt, Irak, Iran i Afganistan) ➢ Daleki Istok (Kina, Hong Kong, Tajvan, Japan i Južna Koreja)
Uz kraće vrijeme i niže troškove transporta, sjevernojadranski pravac pridonosi i značajnim uštedama u emisiji CO2.	➢ Indijski potkontinent (Indija, Pakistan, Bangladeš i Šri Lanka) ➢ JI Azija (Indonezija, Filipini, Tajland, Vijetnam, Malezija i Singapur) ➢ Istočna Afrika (Etiopija, Kenija, Tanzanija, Mozambik i njima konvergirajuće 'Land-Locked' afričke zemlje)
Terminali i prometna povezanost	Riječka luka najveća je luka u Hrvatskoj i početna je točka sredozemnog koridora. Jedna od najvećih prednosti je njena intermodalnost. Osim pomorskog prometa, odlično je povezana s cestovnim i željezničkim prometom.
Luka Rijeka se sastoji od terminala: Terminal Rijeka generalni teret (metalni proizvodi, oprema i konstrukcije, kamen i građevinski materijal, drvo) i rasuti teret (sol, staro željezo) Terminal Silos rasuti teret (žitarice) Terminal Škrljevo generalni teret (metalni proizvodi, kamen i građevinski materijal, drvo, frigo tereti, kemijski proizvodi) i rasuti teret (cement) Terminal Depo kontejnerski teret Terminal Bakar generalni teret (drvo) i rasuti teret (ugljen) Terminal Bršica generalni teret (stoka, drvo)	Prometna veza luke s drugim prometnim granama i važnim cestovnim vezama uključuje: ➢ Autocesta A6 (Sredozemni koridor) – Rijeka – Zagreb ➢ Autocesta A8/A9 – Rijeka – Istarski Y ➢ Riječka zaobilaznica ➢ Željeznica (sredozemni koridor) Šapjane – Rijeka – Zagreb – Koprivnica – Botovo ➢ Željeznička linija M502: Rijeka – Pivka ➢ Riječka zračna luka – Krk: 17 kilometara zračne udaljenosti, 25 kilometara cestovne udaljenosti ➢ Naftovod, povezuje rafinerije u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, BiH, Srbiji, Češkoj i Slovačkoj ➢ Veza s koridorom Rajna – Dunav TEN-T mreže i X koridorom, koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku ➢ Baltičko-jadranski koridor – Venecija – Trst – Kopar – Ljubljana – Budimpešta: 115 km

SBM-1 Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti

Suvremeni brz ekonomski, društveni i tehnološki razvoj postavlja izazovne zahtjeve na koje nastojimo djelovati aktivnim upravljanjem svojim utjecajima. Pravovremeno nastojimo identificirati sve utjecaje, rizike i prilike za poslovanje, kako bi ispravno mogli njima upravljati i na taj način doprinijeti gospodarstvu i društvu te zaštiti okoliša.

Održivi razvoj temelji se na načelu da održivost treba biti sastavni dio svakodnevnog poslovanja. To podrazumijeva da su mjere održivosti integrirane u poslovne aktivnosti i prepoznate kao normalan dio procesa rada.

Luka Rijeka d.d. odražava stratešku opredijeljenost održivom razvoju i postizanju standarda održivosti. Fokus poslovnog modela je na održivosti i upravljanju utjecajima, rizicima i prilikama. Teme održivosti uključene su u sve poslovne odluke i u svim aspektima poslovanja, što pozitivno doprinosi stvaranju sigurnih i učinkovitih poslovnih vrijednosti.

Pružanje visokokvalitetne i učinkovite lučke usluge, koju Luka neprestano usklađuje sa zahtjevima svjetskog tržišta po principima održivog razvoja na zadovoljstvo svih klijenata i zajednice u kojoj posluje, osnova je lučke poslovne politike. Na tome se temelji očuvanje sadašnje i širenje buduće pozicije Luke Rijeka d.d. na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i njene uloge kao važne tranzitne luke zemljama srednje i srednjoistočne Europe.
U lokalnom, regionalnom i globalnom okruženju biti prepoznatljiv kao dobro uređen gospodarski subjekt, okrenut budućnosti i poslovnoj izvrsnosti. Transformirati se u održivu luku koja predstavlja prvi izbor za zaposlenike i partnere.
Omogućiti razvoj održive luke, uz zaštitu ljudskih i prirodnih resursa, te primjenu načela odgovornog upravljanja. Odražavati stratešku opredijeljenost održivom razvoju i postizanje standarda održivosti. Osigurati nove investicijske projekte u funkciji održivog razvoja i daljnjeg jačanja tržišne pozicije. Modernizacijom procesa rada smanjiti poslovne rashode, a većim prometom povećati poslovne prihode i maksimalizirati efekte poslovanja, pritom uzimajući u obzir svoje utjecaje, rizike i prilike. Povećanom profitabilnošću poslovanja osigurati rast vrijednosti dionica i daljnji razvoj dioničkog društva Luka Rijeka. Model poslovanja obuhvaća provođenje lučkih djelatnosti s fokusom na upravljanje utjecajima na okoliš, društvo i gospodarstvo.

Luka Rijeka izravno ili putem predstavnika tj. špeditera/agenata sklapa ugovore o lučkim uslugama za potrebe određenih klijenata.

Dolazak i odlazak broda u Luci Rijeka obuhvaća iduće osnovne korake i pravila, kako bi se obavezali svi sigurnosni i operativni zahtjevi.

•Obavještavanje luke: Brodar obavještava Lučku kapetaniju Rijeka i operativne službe o dolasku broda u luku, obično 48 sati unaprijed, a najkasnije 24 sata prije planiranog dolaska. Obavijest sadrži informacije o vrsti tereta, brodu, posadi i planiranoj ruti.

•Prijava broda: Na dan dolaska brod mora biti prijavljen u Lučkoj kapetaniji Rijeka, kao i svim relevantnim tijelima, uključujući carinsku službu i sanitarnu inspekciju. Prijava uključuje informacije o teretu, brodu i posadi.

PRISTAJANJE BRODA

PRIPREMA ZA DOLAZAK

•Kontrola broda: Prilikom dolaska u luku, brod će biti podvrgnut inspekciji od strane Lučke kapetanije, carinske službe, sanitarne inspekcije i drugih relevantnih tijela. To uključuje provjeru sigurnosnih mjera na brodu, inspekciju tereta, dokumenata posade, i slično.

•Pristanak i ukrcaj/iskrcaj tereta: Nakon dozvole inspekcija, brod može pristati na određeni vez u Luci Rijeka. Za vrijeme boravka u luci, brod obavlja ukrcaj ili iskrcaj tereta u skladu s operativnim planom.

Brod mora posjedovati svu potrebnu dokumentaciju, uključujući:

• → poslovne papire o teretu (teretni listovi, deklaracije, fakture, i sl.),
• → sigurnosne i okolišne certifikate,
• → brodsku dokumentaciju (posada, registracija broda, pomorske dozvole).

Tijekom boravka u Luci Rijeka, brod se mora pridržavati svih sigurnosnih smjernica i propisa koji uključuju zaštitu od požara, zaštitu od onečišćenja, zaštitu brodske posade i druge relevantne smjernice.

Brod je također odgovoran za pravilno odlaganje otpada, otpadnih voda i drugih štetnih tvari u skladu s pravilnicima o zaštiti okoliša.

•Završetak operacija u luci: Kada se ukrcaj/iskrcaj tereta završi, brod mora obavijestiti nadležne službe da je spreman za odlazak. To obuhvaća obavijest Lučkoj kapetaniji i carinskoj službi. •Kontrola odlaska: Prije nego brod napusti luku, izvršava se još jedan pregled od strane nadležnih inspekcija kako bi se osigurao usklađenost sa svim sigurnosnim i okolišnim standardima. •Odlazak: Nakon kontrole, brod može dobiti dozvolu za izlazak iz luke. To uključuje obavještavanje Lučke kapetanije i uzimanje plovidbene dozvole za izlazak.

Proces obavljanja lučkih djelatnosti uključuje suradnju raznih sudionika, od kojih svaki ima jasno određeni zadatak, stoga je važno da svi sudionici međusobno usklađeno djeluju, kako bi se postigli adekvatni učinci provedenih aktivnosti.

•Primarne lučke djelatnosti: Vezane su uz manipulaciju raznih vrsta tereta u luci, odnosno iskrcaj, prekrcaj, ukrcaj i skladištenje tereta, privez i odvez plovnih objekata, prijevoz putnika i robe sa i na sidrišta, opskrbu brodova pitkom vodom te ostale povezane usluge.

•Osnovno postupanje s teretom: Istovar robe iz transportnog sredstva uz ulaznu kontrolu (kvaliteta, kvantiteta, dokumentacija), i ulaz robe u skladište ili direktna manipulacija za otpremu.

Kvalitetna lučka usluga ovisi poglavito o:

Zaposlenicima, koji održavaju luku i opskrbni lanac operativnim)

Pružateljima usluga, koji pružaju brojne usluge, kako bi se olakšalo rukovanje teretom, osigurali sigurni uvjeti rada, te omogućilo nesmetano obavljanje radnih zadataka. Ovdje ubrajamo dobavljače usluga i materijala, dobavljače kooperanata, izvođače građevinskih radova, ovlaštene tvrtke za umjeravanje i održavanje tehničkih sredstava, medicina rada, NZZJZ-PGŽ, ovlaštene tvrtke za provođenje edukacija, razne kontrolne kuće za kontrolu tereta. Luka prijevoz d.o.o. pruža usluge prijevoza tereta tegljačima i kamionima između Terminal Škrljevo i Terminala Rijeka.

U otpremi bitnu ulogu imaju špediteri, koji ju organiziraju putem željezničkog, cestovnog ili pomorskog prometa, ovisno o kojem prijevoznom sredstvu se radi, vrsti i značajkama tereta i uvjetima otpreme, te zahtjevima klijenata odnosno primatelja tereta.

• •Osnovna funkcija izdavanja tereta: Izlaz robe iz skladišta i ukrcaj tereta u transportno sredstvo, uz kontrolu tereta i prateće dokumentacije. Špediter je ključan u ovom koraku, a za daljnji transport je odgovoran vozač.
• •Isporuka: Uz nalog za daljnji prijevoz, potrebna je i dokumentaciju za carinjenje. Špediter ju predaje carinskoj službi, koja ju pregledava i ovjerava. Dokumenti se zatim predaju vozaču. Nakon predaje tereta s popratnom dokumentacijom, klijent se obavještava o navedenome. U slučaju bilo kakvog nastalog problema (npr. kašnjenje), o navedenome se obavještava klijent, a daljnje akcije se poduzimaju u skladu s mogućnostima i dobivenim dodatnim instrukcijama.

SBM-2 Interesi i stajališta dionika

Suradnja s dionicima je od velike važnosti za postizanje ciljeva održivosti. Interesi i mišljenja dionika razmatraju se i uzimaju u obzir kod planiranja svakog budućeg smjera strategije i poslovnog modela. Uključujemo naše dionike kroz redovitu komunikaciju, povratne informacije, profesionalni razvoj i inicijative za održivost, kako bismo osigurali uzajamnu vrijednost, te potaknuli povjerenje i održivi razvoj.

Svaka skupina dionika ima jedinstvene i specifične potrebe, stoga kroz redovitu i kontinuiranu komunikaciju nastojimo biti informirani i pratiti njihove interese, kako bi usmjerili naše strateške odluke i svakodnevno poslovanje na najbolji način, izbjegavajući negativne učinke. Razmatrajući i uzimajući u obzir interese naših dionika, kako vanjskih tako i unutarnjih, pratimo naše utjecaje, rizike i prilike.

Komunikacija s dionicima provodi se neformalnim i formalnim metodama, uglavnom usmeno i telefonski, putem elektroničke pošte, anketiranjem i putem sastanaka. U odnosu na održivost razmatramo okolišna i društvena pitanja vezana uz naš poslovni model. Očekivanja naših dionika je da poslujemo uvažavajući visoke standarde u skladu s etičkim zahtjevima, bez negativnih utjecaja na okoliš i društvo. Naši klijenti očekuju najbolje kompetencije u sektoru našeg poslovanja, a naši zaposlenici zdravlje i sigurnost na radu, mogućnost razvoja i napredovanja te adekvatne kompenzacije.

Opis angažmana s ključnim dionicima
Dionici	Suradnja
Vlasnici dionica	→ osigurati točnu komunikaciju i vrijednost za dioničare → osigurati adekvatan i pouzdan protok informacija → službeni angažman kroz godišnju Glavnu skupštinu → pravo na odlučivanje na Glavnoj skupštini
Zaposlenici	→ osigurati profesionalni razvoj → osjećaj uključenosti, zadovoljstva poslom i blagostanja → educiranje, osposobljavanje i usavršavanje → zdravlje i sigurno radno okruženje → redovitu i jasnu komunikaciju → društvena događanja
Vlasnici tereta Klijenti Njihovi predstavnici Brodari Agenti brodara Špediteri	→ stvaranje vrijednosti i povjerenja → formalni i neformalni angažman tijekom cijelog odnosa → osigurati ugovorne obveze i održavati pozitivne odnose → poboljšati operativnu učinkovitost i osigurati kvalitetu lučkih usluga
Lučka Uprava Rijeka	→ državna ustanova koja je davatelj koncesije → rješavanje problema održavanja lučke infrastrukture
Predstavnici državnih službi: Lučka kapetanija Rijeka Carinska služba Granična policija Sanitarna inspekcija Veterinarska inspekcija	→ službene kontrole → ishodovanje dozvola → rješavanje zakonskih zahtijeva → primjena propisa kako bi luka bila sigurna, pouzdana i učinkovita
Lokalna samouprava Gradonačelnik	→ rješavanja problema i otklanjanja prijepora kroz suradnju, otvorenu komunikaciju i razmjenu ideja
Pružatelji usluga	→ pružaju široku lepezu usluga koje olakšavaju rukovanje teretom → razvoj kratkoročnih i dugoročnih strategija za omogućavanje fluidnog kretanja tereta → promicanje učinkovite i pouzdane usluge → rješavanje izazova u lancu vrijednosti
Dobavljači	→ formalni angažman putem ugovora i dužne pažnje → osigurati prakse nabave uz stabilnu isporuku materijala i usluga → procjena i odabir uz ispunjavanje zahtjeva održivosti
Obrazovne ustanove NZZJZ-PGŽ	→ stjecanje znanja → suradnja na pitanjima od zajedničkog interesa
Lokalna zajednica	→ uključuje širu javnost i društvene organizacije u Gradu Rijeka, Bakar i ostale gradove u okruženju, te u općini Raša → cilj suradnje je bolje razumijevanje stavova lokalne zajednice → doprinos lokalnim manifestacijama i aktivnostima od lokalnog značaja

SBM-3	Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim
	modelom

Identificirani učinci, rizici i prilike (IRO) opisani su u nastavku prema svakoj ESG temi odnosno okolišnoj, društvenoj i upravljačkoj temi. Općenito, odnose se na aktivnosti našeg poslovnog modela i koncentrirani su na našu osnovnu djelatnost, koja uključuje operacije iskrcaja, prekrcaja i ukrcaja tereta, skladištenje i prijevoz tereta, te prijevoz plovila i putnika brodicama.

Utjecaji našeg poslovanja i rizici za naše poslovanje ocijenjeni su prema ozbiljnosti i vjerojatnosti njihove pojave. Upravljanje nad učincima, rizicima i prilikama, kontinuirano se provodi kroz naše aktivnosti, te izravnim poduzimanjem akcija. Rizici su razmatrani prema našem lancu vrijednosti, te su uključeni u Registar rizika, koji je implementiran kao dio sustava upravljanja kvalitetom.

Procjena materijalnosti odnosno značajnosti uključila je analizu našeg konteksta i odnose sa dionicima u našem lancu vrijednosti, te identifikaciju i procjenu stvarnih i potencijalnih utjecaja, rizika i prilika, što je doprinijelo prilagodbi naše strategije i poslovnog modela.

Utjecaji mogu biti negativni ili pozitivni. Imamo definirane korake i akcije za ublažavanje potencijalnih negativnih utjecaja na naše dionike, kroz naše interne procedure koje su izrađene za sve procese i organizacijske jedinice prema zahtjevima sustava upravljanja. Također, možemo generirati i određene pozitivne učinke, kao što je stvaranje vrijednosti za naše zaposlenike u obliku razvoja njihovih vještina kroz obuke, osposobljavanja i usavršavanja.

Naš fokus u 2024. godini bio je na uspostavi metodologije usklađene s pristupom i kriterijima navedenim u Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). Ubuduće ćemo nastaviti s radom na daljnjem usavršavanju i razvoju pristupa u skladu s najboljom praksom i smjernicama koje budu dostupne. Cilj nam je uspostaviti inicijative koje će poboljšati prilike i ublažiti naše utjecaje i rizike.

Glavni utjecaji na naše poslovanje:

Vremenski ekstremni događaji

Olujno nevrijeme usporava ili onemogućuje rad mehanizacijskih sredstava. Toplinski valovi usporavaju rad jer utječu na zdravlje i sposobnost zaposlenika, prema kojima se mora promijeniti dinamika izvođenja radnih zaduženja.

Ugovorene usluge s klijentima

Moguća su odstupanja od ugovorenih vremenski planiranih aktivnosti našeg poslovnih procesa i aktivnosti zbog ekstremnih vremenskih događaja, kvarova i ostalih nepredvidivih događaja.

Mogućnost nabave materijala i usluga

Pravodobna nabava materijala i usluga može odrediti dinamiku i tempo odrađivanja lučkih operacija.

Geopolitička usmjerenja

Na naše poslovanje izrazito utječu izmjene državnih politika, trgovačkih pravaca, tržišta materijalima, zakonskih propisa i direktiva. Stoga, potrebna je prilagodba poslovanja u skladu s tržišnim trendovima.

Glavni utjecaji našeg poslovanja:

Okoliš

Imamo stvaran i potencijalan utjecaj na okoliš koji proizlazi iz naše primarne djelatnosti i povezanih poslovnih odnosa. Nad ovim utjecajima upravlja se s ciljem sprječavanja ili ublažavanja utjecaja.

Zaposlenici

Lučko okruženje i priroda rada u luci predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost operativnih radnika. Ovim rizicima se upravlja provedbom zakonskih odredbi i pravila definiranim unutarnjim pravilnicima, procedurama i uputa.

Klijenti

Promjene u našim operativnim mogućnostima, u željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi i povezanosti, te u cijenama naših usluga mogu se odraziti i utjecati na poslovanje naših klijenata.

Lokalna zajednica

Provođenje naše djelatnosti može utjecati na građane u smislu ekologije i u smislu odvijanja poslovanja u gradu.

IRO-1 Opis postupka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika

Analiza značajnosti je obuhvatila tematska pitanja, odnosno čimbenike održivosti navedene u Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). Razmotreno je 10 tema s pripadajućim pod-temama i pod-podtemama. Pitanje održivosti smatra se značajnim ukoliko ispunjava kriterije definirane za značaj utjecaja i/ili financijski značaj.

Financijska značajnost

• → proizlazi iz fizičkih i tranzicijskih rizika koji u smislu održivosti mogu utjecati na naš razvoj, položaj i uspješnost,
• → iz navedenih rizika proizlaze ostali rizici poslovanja, poput kreditnog, tržišnog i operativnog rizika

Značajnost naših utjecaja

• → odnosi se na naše učinke na okoliš i društvo proizašli iz naših aktivnosti, uzimajući u obzir interese naših dionika,
• → ujedno može potencijalno dovesti do značajnog izravnog ili neizravnog utjecaja na naše financijsko poslovanje

Kartom značajnosti pružamo vizualni prikaz rezultata naše analize i naš trenutni pogled na relativnu značajnost određenih ekoloških, društvenih i upravljačkih čimbenika, kako iz perspektive naših utjecaja na dionike, tako i iz financijske perspektive.

Objašnjenje karte značajnosti
os X: prikazuje značajnost utjecaja odnosno našu procjenu relativnih razina naših utjecaja na okoliš i	Rangiranje značajnosti:
ljude	Temeljem metode ocjenjivanja (rang ocjena: 1-5)
os Y: prikazuje financijsku značajnost, odnosno našu procjenu razine potencijalnih i stvarnih financijskih učinaka na naše poslovanje	vjerojatnosti pojave i ozbiljnosti utjecaja, te njihovim međusobnim umnoškom, rangirana su pojedina pitanja održivosti.
Sagledavajući ove dvije dimenzije zajedno, dobili smo prikazane dinamičke interakcije između njih.	Prag značajnosti je definiran na 4 razine: primjetna značajnost (1-4), umjerena (5-8), snažna (9-12) i vrlo snažna (15-25).
Gornji desni kvadrant prikazuje najznačajnije teme, kako iz perspektive utjecaja na dionike, tako i iz financijske perspektive.
Donji desni kvadrant predstavlja teme koji su značajnije iz perspektive naših utjecaja na dionike, nego iz financijske perspektive. Međutim, ove teme mogu postati i značajnije iz financijske perspektive.

Donji lijevi kvadrant prikazuje faktore koji su manje materijalni i za naše utjecaje i za naše poslovanje. Njihova materijalnost može se razvijati tijekom vremena i ta dinamika ne mora biti linearna.

Najvažnije materijalne teme uključuju klimatske i okolišne fizičke rizike, tranzicijske rizike, potrošnju energije, onečišćenje, zdravlje i sigurnost na radu, sigurno zapošljavanje i uvjete rada, te odnos s dobavljačima.

E – OKOLIŠNE TEME

U nastavku smo obradili okolišne teme, koje uključuju:

• → ESRS E1 Klimatske promjene
• → ESRS E2 Onečišćenje
• → ESRS E3 Vodni i morski resursi
• → ESRS E4 Bioraznolikost i ekosustavi
• → ESRS E5 Kružno gospodarstvo

E-1 Klimatske promjene

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. nastoji pružiti svoj doprinos u dekarbonizaciji logistike kako bi održivo poslovala i sudjelovala u ostvarivanju klimatskih ciljeva duž lanca vrijednosti. Cilj nam je napredovati smanjenjem naših utjecaja na klimu i na okoliš, poduzimanjem mjera za ublažavanje klimatskih promjena, smanjenjem potrošnje energije i investiranjem u obnovljive izvore energije s mogućnosti proizvodnje vlastite energije. Dugoročni cilj je postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine uz smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Politika i upravljanje

Politikom kvalitete, energije, okoliša i održivosti, definirana je opredijeljenost za smanjenje potrošnje energije i prelaska na obnovljive izvore energije.

Implementiran sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015 je bitan sustav putem kojeg se prate razni pokazatelji koji su važni i za pitanja održivosti. Energija je ključan resurs za provođenje lučkih aktivnosti, stoga je implementiran sustav upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018, pomoću kojeg se prati potrošnja energije i odlučuje o daljnjim planovima i radnjama.

Opis učinaka, rizika i prilika

Klimatski i okolišni rizici imaju posebne značajke kojima treba posvetiti posebnu pozornost. Te značajke uključuju njihov dalekosežni utjecaj u pogledu širine i veličine njihovih učinaka, neizvjesnost i dugoročnije trajanje. Klimatske promjene i degradacija okoliša izvori su strukturnih promjena koje utječu na poslovanje, a obuhvaćaju dva glavna pokretača rizika:

Fizički rizik odnosi se na potencijalno negativne utjecaje klimatskih promjena na poslovanje i financijsku stabilnost. U ovu grupu rizika uključeni su češći ekstremni vremenski događaji i postupne promjene temperature i klime, kao i degradacija okoliša, poput onečišćenja zraka, vode i tla, vodni stres, gubitak bioraznolikosti i deforestacija. Fizički rizik stoga se svrstava u kategoriju ''akutnog'' kada proizlazi iz ekstremnih vremenskih događaja, poput suša, poplava, požara i olujnih nevremena, te u kategoriju ''kroničnog'' kada proizlazi iz progresivnih pomaka, poput porasta temperature i razine mora, vodnog stresa, gubitka bioraznolikosti, uništavanja staništa i pomanjkanja resursa. Utjecaj može biti ''izravan'' kada dovodi do šteta na imovini ili do smanjene produktivnosti, te ''neizravan'' kada dovodi do prekida u lancu vrijednosti. Tijekom vremena, i akutni i kronični rizici, mogu skratiti vijek trajanja infrastrukture i tehničkih sredstva. U obzir su uzeta trenutna saznanja o projekciji klimatskih promjena na području Republike Hrvatske (Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, Narodne novine br. 46/20).

Tranzicijski rizik odnosi se na financijsku održivost proizašlu, izravno ili neizravno, iz procesa usklađivanja prema niskougljičnom i okolišno održivijem gospodarstvu. Ovo je prijelazni rizik do kojeg može doći uslijed relativno naglog donošenja klimatskih i okolišnih politika, pravnih mjera, tehnološkog napretka i promjena u raspoloženju i preferencijama na tržištu. S vremenom očekujemo veće kapitalne izdatke i stalna ulaganja u mjere prilagodbe. Rizik tranzicije značajan je i iz perspektive dionika, razmatrajući emisije u cijelom lancu vrijednosti. Dizajn i stanje infrastrukture i tehničkih sredstava, mogu utjecati na emisije stakleničkih plinova (električna mehanizacijska sredstva, električna vozila i korištenje obnovljivih izvora energije), a postojeće stanje zahtjeva daljnja ulaganja u trendove dekarbonizacije.

U srednje-ročnom i dugo-ročnom razdoblju fizički i tranzicijski rizici mogu utjecati na otpornost poslovnog modela, uslijed povezanosti sa ostalim sektorima i tržištima koji su posebno ranjivi na klimatske i okolišne rizike. Fizički i tranzicijski rizici pokreću nekoliko različitih kategorija rizika, uključujući kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti, a mogu dovesti i do gubitaka koji proizlaze izravno ili neizravno iz pravnih potraživanja (rizik odgovornosti) i reputacijskog gubitka uslijed slike koju dobiva javnost.

Najznačajniji učinci mogu nastati zbog učestalih akutnih fizičkih rizika poput olujnog nevremena, požara i toplinskih valova, kroničnih fizičkih rizika u vidu promjena u temperaturi i podizanja razine mora, te zbog tranzicijskog rizika povećane potražnje za energentima i ne efikasnom upravljanju energijom.

Mjere za sprječavanje i smanjenje negativnih učinaka

• → Kontinuirano praćenje potrošnje energenata iz svih izvora s ciljem optimizacije potrošnje energije i postizanja veće energetske učinkovitosti.
• → Izgradnja održive infrastrukture.
• → Ulaganje u tehnološki naprednija i energetski učinkovitija mehanizacijska sredstva, strojeve i opremu, te obnova postojećih u sklopu mjera za ublažavanje klimatskih promjena i za smanjenje ugljičnog otiska. Ova mjera iziskuje velika kapitalna ulaganja i određeno vrijeme tijekom kojeg će biti zamijenjena sva mehanizacijska sredstva koja ne ispunjavaju uvjete.
• → Investiranje u obnovljive izvore energije (fotonaponski solarni sistemi), za proizvodnju energije za vlastite potrebe, s daljinom mogućnosti opskrbe zainteresiranih strana.

Realizirane aktivnosti

Potrošnja energenata

Potrošnja energenata se prati u sklopu sustava upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018, za čije funkcioniranje je ključan interni tim za energiju. S obzirom da za uštede energije je odgovoran svaki zaposlenik, u 2024. godini se nastavilo s podizanjem svijesti zaposlenika, podjelom brošura o pravilnom ponašanju za uštede energije, koje je izradila rukovoditeljica Odjela upravljanja kvalitetom i energijom, a provela je i internu edukaciju za odgovorne osobe o sustavu upravljanja energijom.

Energenti koji se koriste su električna energija, dizel gorivo i ekstra-lako lož ulje.

Električna energija koristi se za prekrcaj tereta putem električnih dizalica, za hlađenje i grijanje, te za osvjetljenje u zgradama, u skladištima i na vanjskim površinama. Ukupna potrošnja električne energije u 2024. godini iznosila je 8.103.650 kWh što je za 12,44 % više u odnosu na raniju godinu kada je ukupno bilo potrošeno 7.207.313 kWh.

Usporedba potrošnje električne energije (kWh) po godinama:

Dizel gorivo koristi se za pogon mehanizacijskih sredstava i za prijevoz tereta unutar Luke Rijeka, te za ostale strojeve i opremu Servisa održavanja, kao i za plovila Servisa održavanja i službena vozila Luke Rijeka i Luke prijevoza d.o.o. Ukupna potrošnja goriva u 2024. godini bila je 501.236 litara, što je za 0,69% manje u odnosu na raniju godinu kada je utrošeno 504.717 litara.

Usporedba potrošnje goriva (litre) po godinama:

Lož ulje se koristi još samo u preostaloj kotlovnici na lokaciji Kupatila Rijeka, čije konačno rušenje je predviđeno do kraja polovice 2025. godine.

Usporedba potrošnje lož ulja (litre) po godinama:

U sklopu sustava upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018 prate se pokazatelji uspješnosti upravljanja energijom (EnPI) po toni prekrcanog tereta i po radnim satima strojeva.

EnPI se prate ukupno na razini cijele Luke Rijeka i zasebno za pojedine lokacije unutar Luke: Terminal Rijeka, Terminal Silos, Terminal Škrljevo, Terminal Bakar, Servis priveza i odveza i Luka prijevoz d.o.o. Na svakoj lokaciji prate se značajne grupe potrošača energije, s udjelom potrošnje jednakim ili većim od 25% um ukupnoj potrošnji.

EnPI kWh/t: Potrošnja električne energije svih potrošača električne energije po toni prekrcanog tereta u 2024. godini iznosila je 3,88 kWh/t, dok je u 2023. godini bila 2,97 kWh/t.

EnPI l/h: Potrošnja goriva svih potrošača goriva po radnim satima strojeva u 2024. godini iznosila je 7.88 l/h, dok je u 2023. godini bila 7,70 l/h.

Smanjenje u energetskoj performansi objašnjava se manjom količinom prekrcanog tereta i to za 13,74%. U 2024. godini prekrcano je ukupno 2.090.564 tona, dok je u 2023. godini prekrcano 2.423.422 tona tereta. Luka je slabije poslovala i zbog kvara na dizalici na Terminalu Bakar, što je usporilo i onemogućilo dobar dio prekrcaja tereta.

Emisije stakleničkih plinova

U skladu s Protokolom o stakleničkim plinovima i standardom ISO 14064-1:2018 identificirani su izvori emisija, koji su razvrstani prema kategorijama ovisno o opsegu unutar kojeg nastaju. Određeni podaci se već prate u sklopu sustava upravljanja energijom.

• Opseg 1: izravne emisije stakleničkih plinova koje se emitiraju iz nepokretnih i pokretnih energetskih izvora na našim lokacijama. Emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva, u kotlovima i opremi te u vozilima i plovilima u našem vlasništvu. Ovdje spadaju i fugitivne emisije odnosno emisije nastale zbog gubitaka radne tvari u rashladnim sustavima (Hladnjača Frigo).
• Opseg 2: neizravne emisije stakleničkih plinova povezane s emisijama zbog proizvodnje energije koja se troši na našim lokacijama, ali nije tamo i proizvedena. To su emisije od električne energije kupljene iz mreže.
• Opseg 3: najpregledniji i najtočniji pokazatelj svih emisija tvrtke, te najsloženiji za izradu. Ovdje spadaju sve ostale neizravne emisije, uključujući emisije koje nastaju zbog aktivnosti dolaska i sidrenja brodova na terminalima te prijevoza tereta vagonima i kamionima, emisije koje nastaju zbog nabave materijala i usluga, zbog gospodarenja otpadom i slično.

Planirana je uspostava prikupljanja svih potrebnih podataka, koji se nisu uspjeli prikupiti u 2024. godini, kako bi se izradila kompletna, precizna i točna analiza ugljičnog otiska za 2025. godinu. Za izradu studije ugljičnog otiska odgovoran je tim za energiju. Dobiveni uvid u glavne izvore emisija stakleničkih plinova i aktivnosti povezane s njima, omogućit će nam razumijevanje, kontrolu i upravljanje nad našim emisijama.

Izračun i smanjenje ugljikovog otiska dio je rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i postizanje dugoročnog cilja ugljične neutralnosti do 2050.

Planirane mjere i njihova realizacija za smanjenje stakleničkih plinova

Unaprijediti sustav prikupljanja podataka:

Revidirat će se procedure prikupljanja relevantnih podataka, s planom i preraspodjelom odgovornosti za njihovo prikupljanje. Prema prikupljenim podacima, u 2025. godini, izradit će se studija ugljičnog otiska.

Kontrola nad potrošnjom električne energije i goriva:

Postavljena su dodatna brojila električne energije na Terminalu Rijeka, a planirano je daljnje postavljanje na lokacijama i mjestima gdje je to moguće u određenom vremenskom terminu u skladu s planovima ulaganja i financijskim mogućnostima.

AMICO sustav, služi za uvid točnog izdavanja goriva prilikom točenja goriva iz internih lučkih spremnika za gorivo, s kojima je povezan.

Nabava opreme viših energetskih razreda:

Za proces nabave izrađena je procedura naručivanja opreme viših energetskih razreda, te je isto implementirano u računalni program putem kojeg se daju zahtjevi za narudžbe Odjelu nabave.

Vozila i strojevi na električni pogon:

Gdje je to moguće i primjenjivo, s obzirom na tehničke karakteristike vozila i strojeva, nabava se provodi prema specifikacijama i prema utvrđenim energetskim kriterijima.

Zamjena rasvjete:

Zamijenjena su stara rasvjetna tijela novom LED rasvjetom, na Terminalima Bršica, Bakar i Škrljevo, a ostao je dio za zamijeniti na Terminalu Rijeka i na Terminalu Silos u određenim terminima prema planu provedbe. U prostorima Servisa mehanizacije uvedena je automatska rasvjeta odnosno uključivanje rasvjete uz detekciju senzora pokreta.

Regulacija tlaka u gumama:

Koriste se gume viših energetskih razreda, koje smanjuju potrošnju, čiju regulaciju tlaka redovito obavlja Servis održavanja Luke Rijeka.

Konačno napuštanje modela grijanja lož uljem:

Rušenje preostale kotlovnice s lož uljem početkom 2025. godine i uvođenje dizalice topline.

Rashladni sustavi:

Postupna zamjena klimatizacijskih uređaja s radnom tvari koja ima manji utjecaj na klimu.

Instalacija fotonaponskih solarnih elektrana:

Napravljena je studija izvodljivosti izgradnje integriranih sunčanih elektrana za samoopskrbu i za predaju električne energije u mrežu na lokaciji Terminal Šrkljevo – Luka Rijeka. Planirana je izgradnja u 2025. godini.

Plan obnove željezničke pruge na Terminalu Bršica:

Plan prema EU, 85% nepovratnih sredstava, obnova željezničke pruge, dugoročni plan od cca. 5 godina, ovisno o Lučkoj upravi Rijeka.

Infrastruktura, mehanizacijska sredstva, strojevi i oprema

Sukladno CAPEX planu navodimo ključna ostvarena ulaganja.

CEF projekt je završen i konačno realiziran u 2024. godini:

CEF projekt je višegodišnji investicijski projekt, koji se odnosi na rekonstrukciju i nadogradnju infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar za sufinanciranje iz CEF-projekta. Navedeni projekt je ostvaren u suradnji s Lučkom Upravom Rijeka, a odobren je maksimalan iznos sufinanciranja do 85% odnosno gotovo 34 milijuna eura bespovratnih sredstava.

CEF projekt Bakar je završen u 2023. godini, dok na CEF projektu Rijeka nastavilo se s izvođenjem radova u 2024. godini, a ukupna izvršena ulaganja u lučku infrastrukturu do trećeg kvartala 2024. godine iznosila su 7 milijuna €. Radovi na projektu završeni su krajem mjeseca srpnja u 2024. godini.

Sa završetkom CEF projekta Rijeka dovršeno je rušenje i prenamjena skladišta, te je optimiziran i skraćen put transporta tereta s broda do skladišta putem mehanizacijskih sredstava, stoga se očekuje smanjena potrošnje goriva i emisija stakleničkih plinova.

Remont obalne dizalice nosivosti 32t koja se nalazi na Terminalu Rijeka:

Sanacija Ganz dizalice od 32 tone, koja radi na električnu energiju, započela je krajem 2023. godine i završena je krajem 2024. godine. Ugovorena vrijednost radova remonta je bila 365 tisuća €.

Preuređenje Skladišta 9 na Terminalu Rijeka:

Radovi preuređenja Skladišta br. 9 za potrebe radionica Servisa održavanja, koji su započeti tijekom 2023. godine, završeni su početkom 2024. godine, a ukupna vrijednost izvedenih radova projekta iznosi 871 tisuću €. U okviru modernizacije radionice Servisa održavanja, tijekom drugog kvartala 2024. godine, nabavljene su i stavljene u upotrebu 3 mosne dizalice vrijednosti 56 tisuća €.

Sanacija nosive konstrukcije na prekrcajnom mostu WBB3 koji se nalazi na Terminalu Bakar:

Krajem rujna 2024. godine završen je projekt obnove pretovarnog mosta na terminalu za rasute terete u Bakru, ukupne vrijednosti 1.230 tisuće €, avansno je financiran sa ukupno 874 tisuće €.

Nabava portalnih dizalica za Terminal Bakar:

Za potrebe prekrcaja tereta na obali Goranin u 2024. godini pokrenuta je nabava rabljenih portalnih dizalica iz Luke Split, ugovorne vrijednosti 48 tisuća € uvećano za PDV.

Obalna dizalica za Terminalu Bršica:

Nabavila se hidraulična portalna dizalica nosivosti 20 t, za prekrcaj drva, u vrijednosti od 2,5 milijuna €, koja je započela s radom krajem svibnja 2024. godine.

Zamjena stare rasvjete sa novom LED rasvjetom:

Na Terminalu Bršica se zamijenila sva stara rasvjeta novom LED rasvjetom. Na Terminalima Silos i Rijeka su djelomično zamijenjena, i u daljnjem su postupku.

Senzori vjetra:

Postavljeni su u 2024. godini na svim Terminalima, u ukupnoj vrijednosti od 3,4 tisuće €.

Mehanizacijska sredstva:

U 2024. godini su se nabavili loko-traktor za vuču vagona, kombi 8+1 za prijevoz radnika između pojedinih Terminala, tri mosne dizalice za Servis održavanja, dva električna viličara nosivosti 4t za dvije palete, kamion nosivosti 3,5t (B kategorija) koji osim za potrebe Servisa održavanja služi i za prijevoz radnika između terminala sukladno potrebama posla, jedan utovarivač.

Planovi za iduće razdoblje

Investiranje u obnovljive izvore energije

Projekt fotonaponskih solarne elektrane na Terminalu Škrljevo:

U sklopu dekarbonizacije, krajem 2023. g. i početkom 2024. godine započelo je razmatranje mogućnosti i planiranje izgradnje fotonaponskih solarnih panela na krovove skladišta koja se nalaze na Terminalu Škrljevo. Tijekom 2024. godine izrađena je studija izvodljivosti izgradnje integriranih sunčanih elektrana za samoopskrbu i za predaju električne energije u mrežu na lokaciji Terminal Škrljevo – Luka Rijeka, sa strane Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske. Analizirana je izgradnja integrirane sunčane elektrane sa svrhom osiguranja samoopskrbe električnom energijom Terminala Škrljevo, u cilju smanjenja operativnih troškova Luke Rijeka i povećanja energetske neovisnosti korištenjem obnovljivih izvora energije.

Projekt uključuje izgradnju dviju sunčanih elektrana. Razmatrana su dva potencijalna scenarija realizacije investicije u kojem se uz izgradnju integrirane sunčane elektrane za potrebe samoopskrbe razmatra i gradnja integrirane sunčane elektrane za potrebe prodaje električne energije na tržištu te potencijalna izgradnje integrirane sunčane elektrane za potrebe opskrbe drugih lokacija potrošnje Luke Rijeka.

Za potrebe samoopskrbe Terminala Škrljevo planirana izgradnja sunčane elektrane (SE1) snage 1.088kWp, priključne snage 499 kW u smjeru predaje u mrežu zadovoljila bi 36% prosječne godišnje potrošnje el. energije Terminala Škrljevo. Uz elektranu za samoopskrbu, planirana je i izgradnja sunčane elektrane za prodaju el. energije na tržištu (SE2) snage 10.033 kWp i priključne snage 8.000 kW u smjeru predaje u mrežu. Razmotrena je i druga mogućnost, koja uz izgradnju elektrane za samoopskrbu Terminala Škrljevo, za potrebe opskrbe drugih 5 mjesta potrošnje, uključuje izgradnju sunčane elektrane (SE3) snage 1.000 kWp, priključne snage 850 kW u smjeru predaje u mrežu, koja bi zadovoljila 13% potrošnje električne energije na tim lokacijama. Uz sunčane elektrane namijenjene samoopskrbi Terminala Škrljevo te opskrbi putem dijeljenja električne energije preostalih 5 lokacija Luke Rijeka (SE1 i SE3), u ovoj drugoj mogućnosti, predviđa se preostali dio krovova na lokaciji iskoristiti za izgradnju integrirane sunčane elektrane za prodaju električne energije na tržištu (SE2R), snage 9.000 kWp te priključne snage 8.500 kW.

Trenutno smo u fazi razmatranja i odabira najefikasnije mogućnosti i najprikladnijeg izvođača radova. Očekujemo da će izgradnja prve fotonaponske elektrane Luke Rijeka biti dovršena do kraja 2025. godine i započeti s radom početkom 2026. godine.

Kontinuirana nabava novih i zamjena starih mehanizacijskih sredstava:

Nastavlja se nabavka novih i zamjena starih i dotrajalih mehanizacijskih sredstava, u skladu s CAPEX planom, financijskim mogućnostima i operativnih zahtjeva. Planirana je zamjena starih motora naših plovila, što će doprinijeti smanjenju potrošnje energije i smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Postavljanje novih brojila električne energije:

Na mjestima gdje je to moguće i u skladu sa financijskim mogućnostima, u planu je uvođenje novih brojila, kako bi se uspostavila bolja kontrola i upravljanje u potrošnji električne energije.

E-2 Onečišćenje

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. opredijeljena je u kontinuirano ulaganje dodatnih napora kako bi smanjila onečišćenja, kako u samoj luci tako i duž lanca vrijednosti.

Politika i upravljanje

Politikom kvalitete, energije, okoliša i održivosti, doneseno je naše odgovorno upravljanje našim negativnim utjecajima po okoliš.

Usklađujemo se sa zahtjevima norme ISO 14001:2015 i postepeno uvodimo sustav upravljanja okolišem u naše svakodnevno poslovanje.

Upravljanje se provodi u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (Narodne novine br. 127/19, 57/22. 136/24) i ostalim zakonskim propisima. Utjecaj naših operacija na okoliš prati se u suradnji s ovlaštenim institucijama, provode se tromjesečne analize kvalitete zraka i polugodišnja ispitivanja otpadnih i industrijskih voda.

Odjel za infrastrukturu i objekte je odgovoran za praćenje i koordinaciju upravljanja vodnim resursima, a Odjel općih poslova ima nadležnost za gospodarenje otpadom. Navedeni Odjeli pripadaju Sektoru razvoja i upravljanja imovinom. Odjel sigurnosti, koji pripada Sektoru upravljanja ljudskim resursima ima odgovornost u provedbi mjera i aktivnosti zaštite okoliša. Ove organizacijske jedinice djeluju prema propisanim zahtjeva internih procedura izrađenih u skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015.

Lučka Uprava Rijeka kao davatelj koncesije prati sve utjecaje na okoliš povezane s lučkim aktivnostima.

Opis učinaka, rizika i prilika

Naši utjecaji na onečišćenje zraka i vodnih resursa primarno proizlaze iz poslovnih odnosa, vrste tereta i manipulacije tim teretima unutar Luke Rijeka.

Potencijalno najznačajniji negativan utjecaj na kvalitetu zraka proizlazi iz širenja prašine ugljena pod utjecajem vjetra, što može dovesti i do onečišćenja morskih resursa. Na vodne resurse potencijalno najveći utjecaj imaju brodovi koji pristaju u Luci Rijeka i vremenski period njihova zadržavanja.

Terminal Bakar ima najveći negativni utjecaj na onečišćenje zraka jer je taj terminal namijenjen prekrcaju ugljena. S obzirom na neposrednu blizinu terminala gradu Bakar, kod procjene utjecaja razmotreni su stavovi građana koji često izražavaju zabrinutost i sumnju u štetne posljedice koje proizlaze iz onečišćenja zraka i vode. Javlja se stoga posljedično i rizik za zdravlje lokalne zajednice i reputacijski rizik uslijed pobuna stanovnika grada Bakar.

Mjere za očuvanje zraka, vodnih i morskih resursa

• → Postupanje u skladu s Akcijskim plan zaštite okoliša u Bakru i Sanacijskim programom
• → Kontinuirana kontrola lebdećih čestica u zraku preko automatskog sustava u suradnji sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo primorsko-goranske županije (NZZJZ-PGŽ) sa svrhom uspostavljanja akcija za smanjenje prekoračenja graničnih vrijednosti
• → Ulaganja u najučinkovitija tehnička rješenja za sprječavanje i sanaciju utjecaja ugljene prašine na kvalitetu zraka i morske resurse.
• → Polijevanje ugljena vodenim topovima prilikom njegovog prekrcaja i kod pojave vjetra.
• → Postupanje prema internom Operativnom i interventnom planu za nenamjerne situacije u slučaju nehotičnog ispuštanja tekućine u okoliš.
• → Ugovorena suradnja s Dezinsekcijom d.o.o. zbog pružanja usluga zaštite vode i tla.
• → Suradnja s lokalnom zajednicom po pitanju utjecaja lučkih operacija na onečišćenje zraka i vodenih resursa.

Onečišćenje zraka

Ispitivanje kvalitete zraka

Ispitivanje kvalitete zraka na lokaciji Bakar obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZZJZ-PGŽ) na mjernoj postaji za detekciju količine lebdećih čestica u zraku na lokaciji Terminala Bakar.

Ugovorenom suradnjom, NZZJZ-PGŽ izvještava Luku Rijeka slanjem tromjesečnih izvještaja o analizi kakvoće zraka prema mjernoj postaji na Terminalu Bakar u kojima su navedeni izmjereni rezultati u odnosu na granične vrijednosti. U 2024 godini zabilježeno je samo jedno prekoračenje lebdećih čestica (77 μg/m³ ) u odnosu na dnevne granične vrijednosti (GV= 50 μg/m³ ). Prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine br. 77/2020) dopušteno je 35 prekoračenja u kalendarskoj godini.

Usporedba prekoračenja u 2024. godini
s 2023. godinom

	2024.	2023.
	zabilježena prekoračenja	zabilježena prekoračenja
	1	7
	na dan:	na dane:
01.04.		02.02.		18.02.			16.02.
		17.07		28.08	11.09		12.09

Na lokaciji Rijeka nadzor nad utjecaj lučkih operacija na onečišćenje zraka provodi Lučka uprava Rijeka u suradnji s ovlaštenom institucijom prema određenim mjernim mjestima.

Mjeri se koncentracija relevantnih pokazatelja kvalitete odnosno koncentracije SO2, NO, NO2, istovremeno s mjerenjem mikrometeoroloških pokazatelja u koje se ubrajaju brzina i smjer vjetra, temperatura, relativna vlažnost zraka i oborine. Razina onečišćenosti zraka ocjenjena je provođenjem mjerenja posebne namjene, a takva su mjerenja predviđena Zakonom o zaštiti zraka (Narodne novine br. 127/19, 57/22. 136/24). Vrijednosti svih praćenih parametara kvalitete zraka bile su niže od graničnih vrijednosti za cijelo razdoblje mjerenja.

Mjere sprječavanja onečišćenja zraka

Zaštita zraka na Terminalu Bakar jedan je od najznačajnijih problema i izazova s kojima se nosi Luka Rijeka, u smislu potencijalnih negativnih utjecaja kako na okoliš tako i na zdravlje i dobrobit stanovnika koji žive u neposrednoj blizini terminala.

Svjesni smo našeg utjecaja i nastojimo pronaći što bolja tehnološka rješenja, a ulaganje u Terminal Bakar sa svrhom sprječavanja onečišćenje zraka, jedan je od naših prioriteta. Dodatnu pažnju dajemo stavovima lokalne zajednice, koja je evidentno nezadovoljna blizinom terminala gradu u kojem žive, što je razumljivo. Učestalo se događaju i prijave zakonskim tijelima. Krajem 2024. godine imali smo jednu prijavu, koja se na kraju ukazala neosnovanom nakon kontrole inspekcije na terminalu, gdje je ustanovljeno da se teret koji je bio uredno poslagan polijevao vodenim topovima, i s njime se nisu provodile manipulacije, te je očitavanje podataka s mjerne postaje ukazalo da su emisije lebdećih čestica bile unutar graničnih vrijednosti.

Vodeni topovi se koriste za polijevanje uskladištenog ugljena i sprječavanje stvaranja lebdećih čestica. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, posebice jakog vjetra, u svrhu smanjenja mogućnosti prašenja, obustavlja se prekrcaj ugljena.

E-3 Voda i morski resursi

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. opredijeljena je u očuvanju kvalitete morskih resursa i ekosustava upravljanjem potrošnjom i ispuštanjima vode u vodna tijela. Povećanje efikasnosti provođenja manipulacija teretom, smanjuje mogućnost potencijalno negativnog utjecaja od brodova na morske resurse, uslijed njihovog kraćeg zadržavanja u luci.

Povezanost sa ciljevima održivog razvoja UN-ove Agende 2030:

Politika i upravljanje

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i ostalim zakonskim propisima provode se mjere i aktivnosti u odgovornosti Odjela sigurnosti i Sektora razvoja i upravljanja imovinom. Procedure rada izrađene sustavom upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015.

U postupku smo usklađivanja sa zahtjevima norme ISO 14001:2015 i postepeno uvodimo sustav upravljanja okolišem u naše svakodnevno poslovanje.

Lučka uprava Rijeka nadzire utjecaje lučkih aktivnosti na stanje okoliša u području pod svojim upravljanjem. U suradnji s ovlaštenim institucijama, provodi polugodišnja ispitivanja kvalitete mora i kvalitete otpadnih voda.

Opis učinaka, rizika i prilika

Naš utjecaj na vodne i morske resurse proizlazi iz određenih poslovnih procesa koji su ovisni o vodi, što primarno uključuje pranje strojeva, uslugu opskrbe brodova vodom, potrebe pojenja stoke, te polijevanje rasutog tereta zbog sprječavanja prašenja.

Što se tiče povećane potrošnje vode, prepoznat je rizik puknuća cijevi u vodoopskrbnom sistemu zbog dotrajalosti ili uslijed nehotičnog zahvaćanja cijevi prilikom redovnog rada sa mehanizacijskim sredstvom. Međutim najveća je potrošnja vode uslijed pranja strojeva i kamiona, opskrbe brodova vodom i polijevanja rasutog tereta.

Na morski resurs najveći potencijalni utjecaj imaju brodovi i njihovo vrijeme zadržavanja na sidrištu. Zatim, širenje prašine ugljena pod utjecajem vjetra, može uz onečišćenje zraka, uzrokovati i onečišćenje mora. Lebdeće čestice mogu se raspršiti i ''pasti'' na morsku površinu. Postoji i mogućnost nehotičnog ispuštanja onečišćenja u more.

Mjere i resursi

• → Smanjenje potencijalnih utjecaja na onečišćenje vodnih i morskih resursa.
• → Održivo korištenje vodnih resursa.
• → Održavanje infrastrukture funkcionalnom.

Realizacija

Potrošnja vode

Luka Rijeka za svoje poslovne aktivnosti koristi vodu iz javne vodovodne mreže. Potrošnju vode prati voditelj nadzora iz Odjela za infrastrukturu i objekte u suradnji s ugovorenom ovlaštenom tvrtkom Rudan d.o.o.

U 2024. godini ukupno je potrošeno 107.515 m³ vode, što je povećanje od 36,56% u odnosu na 2023. godinu, kada je potrošnja bila 78.733 m³ .

Usporedba potrošnje vode (m³ ) po godinama

Skok u potrošnji vode u 2024. godini u odnosu na prijašnje godine, prvenstveno je nastao uslijed ponovne uspostave funkcioniranja sustava opskrbe vodom, koji se ranije morao obustavljati u određenim vremenskim periodima zbog radova na CEF projektu. Sa završetkom radova u 2024, godini nije bilo više obustava.

Najveća potrošnja vode je izmjerena je za lokaciju Rijeka i činila je 52% od ukupne potrošnje, ovdje je uključena i potrošnja vode nastala zbog opskrbe brodova vodom putem priključka na gradsku hidrantsku mrežu.

Terminal Bršica je potrošio 30% od ukupne potrošnje vode, koja je uglavnom nastala zbog pranja strojeva i kamiona, te zbog pojenja stoke i ostalih potreba živog tereta.

Terminal Škrljevo i Terminal Bakar imali su imao je 14% i 5% udjela u ukupnoj potrošnji vode.

Povećala se isporuka vode brodovima na vezu

Tijekom izvještajne 2024. godine, za 206 brodova na vezu ukupno je isporučeno 10.776 m³ vode, u usporedbi sa 10.326 m3 za 177 brodova u 2023. godini.

Područja s rizikom od vode

Luka Rijeka ne posluje na područjima izloženima riziku voda, odnosno gdje vodna tijela nisu u dobrom stanju ili im je stanje pogoršano, što dovodi do vrlo problematične dostupnosti vode, smanjene kvalitete i količine uključujući veliki nedostatak vode.

Onečišćenje vode

Lučka uprava Rijeka provodi praćenje stanja okoliša prema relevantnom programu u području pod svojim upravljanjem, te u suradnji s ovlaštenim institucijama, provodi polugodišnja ispitivanja kvalitete mora i kvalitete otpadnih voda.

Analiza kvalitete mora uključuje ispitivanje parametra temperature zraka i vode, prozirnost, salinitet, otopljeni kisik, postotak zasićenja, klorofil. Praćenje ovih parametara obavlja se sezonski, četiri puta godišnje. Određivanje kvalitete otpadnih voda obuhvaća ispitivanje temperature zraka i vode, pH vrijednost, suspendirane tvari, BPK5, indeks kemijske potrošnje, anionske i nonionske surfaktante, teškohlapljive lipofilne tvari i indeks naftnih ugljikovodika odnosno mineralna ulja. Na internetskim stranicama Lučke uprave Rijeka dostupna su izvješća u kojima se mogu detaljno vidjeti rezultati praćenja stanja okoliša. Izvješća su izrađena na polugodišnjoj razini odnosno prvo obuhvaća ispitivanja u jesen 2023. i zimu 2024. godine, a drugo u proljeće i ljeto 2024. godine.

Na morski resurs najveći potencijalni utjecaj imaju brodovi i njihovo vrijeme zadržavanja na sidrištu.

Brodovi koji dolaze u Luku Rijeka s teretom, podliježu pravilima Luke koji nastoje očuvati vodne i morske resurse. Zaštita mora od ispusta balastnih voda i/ili otpada sa dolazećih brodova regulirana je putem Ugovora kojeg se sklapa s brodarima. Zabranjeno im je ispuštati balastne vode i bilo kakvog otpada u more, te moraju osigurati teret kojeg iskrcavaju od mogućnosti izljeva i prodora u more.

U slučaju nastanka onečišćenja u moru i u slučaju nehotičnog ispuštanja u more, postupa se prema internim operativnim i interventnim planovima za nenamjerne situacije. Luka Rijeka ima ugovorenu suradnju s Dezinsekcijom d.o.o. u smislu poduzimanja akcija poput postavljanja brana prilikom dolaska broda i sudjelovanje u radnjama za otklanjanje onečišćenja ukoliko nastanu.

U 2024. godini nije bilo ispusta, niti incidenata, kao ni nehotičnih ispuštanja.

E-4 Bioraznolikost i ekosustavi

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. svjesna je važnosti očuvanja bioraznolikosti i ekosustava, te o posljedicama gubitka i promjene biološke raznolikosti. U postupku smo definiranja strategije u vidu smanjenja potencijalnog negativnog utjecaja sa svrhom očuvanja morskog ekosustava. Cilj je smanjiti štete od ispuštanja balastnih voda na minimum.

Politika i upravljanje

Razviti održive prakse kojima ćemo doprinijeti u smanjenju negativnog utjecaja na morski okoliš.

Usklađivanje sa zahtjevima norme ISO 14001:2015 i postepeno uvođenje sustava upravljanja okolišem u naše svakodnevno poslovanje.

Upravljanje provoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 80/12, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i ostalim relevantnim zakonskim propisima.

Odgovornost u upravljanju imat će tim za ESG i održivost.

Osigurati izradu Elaborata ili Studija o zaštiti okoliša prije izvođenja zahvata na infrastrukturi.

Lučka Uprava Rijeka kao davatelj koncesije, u suradnji s ovlaštenim institucijama, provodi polugodišnja ispitivanja kvalitete mora, te kvalitete otpadnih voda kao i ispitivanje razine buke.

Opis učinaka, rizika i prilika

Biološka raznolikost igra važnu ulogu u načinu na koji ekosustav funkcionira. Posljedice gubitka i promjene biološke raznolikosti mogu izravno utjecati i na zdravlje ljudi i na zadovoljenje društvenih potreba. Utjecaj koji Luka može imati na ekosustav se očituje prvenstveno zbog uvođenja novih vrsta u morski ekosustav putem prispjelih brodova, što može dovesti do različitih oblika neravnoteže u morskom ekosustavu. Onečišćenje uslijed lučkih aktivnosti utječe također na prirodni okoliš stvarajući negativne, izravne ili neizravne učinke koji mogu promijeniti kemijsku i fizičku konstituciju okoliša, te brojnost vrsta. Zatim, buka u okolini i pod morem, prepoznata je isto kao značajni problem. Ovi identificirani utjecaji povezani su s našim utjecajima ranije opisanim u temama E2 – Onečišćenje i E3 - Vodni i morski resursi.

Budući da se veliki dio prometa odvija morskim putem, u balastnim vodama na brodovima često se prenose i razni morski organizmi, a te se nove vrste mogu održati u novim staništima, postati invazivne i potisnuti domaće zajednice. Stoga su, brodske balastne vode jedan od glavnih vektora prijenosa vrsta između morskih regija i kritične su za prijenos stranih, invazivnih i/ili toksičnih vrsta i patogena preko prirodnih barijera. Štetnost se očituje u poremećajima ekosustava i negativnom utjecaju na ljudsko zdravlje i ekonomiju (turizam, ribarstvo i marikulturu). Klimatske promjene pospješuju uspješnost prilagodbe unesenih organizama i njihovom širenju, što povećava razmjere njihovog utjecaja.

Unos alohtonih (stranih) morskih organizama može negativno utjecati na lokalni ekosustav i stoga ga treba spriječiti odgovarajućim postupanjem balastnim vodama. Mogućnost smanjenja broja neželjenih organizama u brodskom vodenom balastu, ili njihova inaktivacija, intenzivno se istražuju već dulje vrijeme. Međutim, prema našim saznanjima još uvijek nije pronađeno zadovoljavajuće rješenje tog problema. Raste i broj brodova kao i brodskih putova i odredišta, povećavaju se veličina, nosivost i brzina brodova, a sve to organizmima prisutnim u balastnim vodama olakšava kolonizaciju novih područja. Unos alohtonih vrsta posebno je izražen u zatvorenim morima, kao što je Jadransko more. Jadran je zatvoreno more s velikom bioraznolikosti i potrebna mu je pravodobna i primjerena zaštita.

Onečišćenje uslijed lučkih aktivnosti prati Lučka uprava Rijeka u sklopu praćenja stanja okoliša prema relevantnom programu, te u suradnji s ovlaštenim institucijama. U sklopu programa, mjeri i razinu buke na području bazena Rijeka i Kontejnerskog terminala Brajdica. Buka se mjeri u dnevnim, večernjim i noćnim uvjetima. Glavni izvor buke unutar mjernih lokacija predstavlja strojevi i oprema za provođenje lučkih operacija, te promet teretnih i pružnih vozila koje prometuju terminalima. Tijekom mjerenja buke provodi se i vremenski kodirano snimanje zvuka, kako bi se mogli provjeriti određeni zvučni događaji, te mogli isključiti izvori buke koji nisu predmet mjerenja.

Mjere, perspektiva i budući planovi

• → Nadzor nad nedozvoljenim ispuštanjem brodskih balastnih voda prilikom sidrenja broda u Luci Rijeka, ugovaranje poslovanja uz istaknuta pravila ponašanja i napomenom o nedozvoljenom ispuštanju balastnih voda.
• → Optimiziranje lučkih operacija i prekrcaja tereta s broda u cilju skraćivanja vremena sidrenja i zadržavanja brodova u riječkoj luci.
• → Razviti plan mjera za suzbijanje i smanjenje potencijalnih štetnih posljedica od unosa stranih i ostalih štetnih vrsta brodskim balastnim vodama na bioraznolikost i morske ekosustave, vode za kupanje te zdravlje ljudi.
• → Razviti suradnju sa znanstvenom ekspertizom, akademskom zajednicom i institucijama relevantnih po pitanjima očuvanja bioraznolikosti i morskog ekosustava, kako bi mogli minimalizirati rizike koji se pojavljuju kao posljedica obavljanja djelatnosti duž lanca vrijednosti.
• → Projekt ProtectAS kojim se istražuju moguća širenja invazivnih i štetnih vrsta, kako bi se smanjila ranjivost obalnog područja na klimatske promjene i unos štetnih organizama, obuhvatio je Luku Rijeka i Luku Ploče, hrvatske najprometnije luke, kao predmet istraživanja. Radi se o interdisciplinarnom istraživanju, koji objedinjuje istraživanja u područjima najprometnijih hrvatskih teretnih luka. Partneri u projektu su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Pomorski fakultet u Rijeci. Projekt će rezultirati dokumentom ''Sustav kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta'', koji će činiti Protokol za praćenje biotičkih čimbenika u lukama, Plan mjera brzog odgovora na uočavanje stranih vrsta u lukama i Plan mjera suzbijanja i uklanjanja uočenih stranih vrsta u lukama.

Realizacija

Ozelenjivanje na Terminalu Bršica

U 2024. godini rukovoditelj Terminala Bršica samostalno je pokrenuo inicijativu sadnju drveća maslina na Terminalu Bršica.

Rukovoditelj je zajedno sa radnicima posadio 30 drveća maslina koja okružuju terminal. Radnici sami vode daljnju brigu oko drveća maslina. Lokalna zajednica je pozitivno reagirala s odobravanjem ove inicijative.

E-5 Korištenje resursa i kružno gospodarstvo

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. osigurava da prilikom provođenja lučkih djelatnosti upravlja stvorenim otpadom na pravilan način. Ključni ciljevi u gospodarenju nad otpadom u Luci Rijeka uključuju: smanjiti ukupnu količinu stvorenog otpada, izbjegavati stvaranje opasnog otpada i nadzor nad stvaranjem neopasnog otpada, te ponovna upotreba i recikliranje otpada. Izbjegavati nabavu stavki koje nisu nužne i osigurati naručivanje materijala i opreme koji su manje štetne za okoliš.

Politika i upravljanje

Postupanje s otpadom iz lučkih operacija sukladno Zakonom o gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 84/21, 142/23) i ostalim pravilnicima, uredbama i odlukama EU regulative vezane za otpad.

Upravljanje otpadom je propisano internim lučkim Pravilnikom o postupanju s otpadom na području Luke Rijeka d.d.

Usklađujemo se sa zahtjevima norme ISO 14001:2015 i postepeno uvodimo sustav upravljanja okolišem u naše svakodnevno poslovanje.

Primjenjuju se i svi odgovarajući propisi vezani za posebne kategorije otpada, te su procedure Luke Rijeka usklađene sa navedenom zakonskom regulativom.

Vodi se sva potrebna dokumentacija o nastanku i tijeku otpada, a s ovlaštenima tvrtkama za poslove gospodarenja otpadom, ugovoreno je prikupljanje i prijevoz te recikliranje, oporaba ili zbrinjavanje otpada.

U slučaju da se u godinistvori više od 500 kg opasnog otpada odnosno 20 t neopasnog otpada, te ukoliko su određene količine otpada ostale privremeno na lučkim terminalima, prijavljuju se podaci o nastanku otpada u Registar onečišćenja okoliša.

Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom je voditelj općih poslova iz Sektora razvoja i upravljanja imovinom.

Opis učinaka, rizika i prilika

Stvaranje opada u Luci Rijeka se prvenstveno odnosi na obavljanje manipulacija nad teretom, na potrebnim zahvatima i građevinskim radovima nad infrastrukturom, te na korištenje i održavanje mehanizacijskih sredstava, strojeva i opreme kako bi se osigurala njihova ispravnost i duže trajanje.

Otpad koji nastaje može biti podijeljen prema izvorima: brod, lučke operative površine, plutajući otpad koji ulazi u luku sa otvorenog mora. Na području pristaništa predviđen je prostor za odlaganje otpada nastalog tijekom prekrcaja i skladištenja, a zbrinjavanje i odvoz otpada obavljaju ovlašteni i ugovoreni gospodarski subjekti.

Prema podrijetlu i svojstvima otpadne tvari koje se javljaju u luci, nastaju različite vrste otpada, koje se općenito mogu svrstati u dvije kategorije: opasni otpad i ostale otpadne tvari (neopasan otpad). U opasni otpad koji nastaje u normalnim uvjetima rada u luci ubrajamo otpadna motorna i hidraulička ulja nastala izmjenom ulja u sredstvima, otpadnu ambalažu od motornih ulja, otpadna transformatorska ulja, akumulatori, mulj iz separatora ulja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ostali otpad je sav neopasan otpad odnosno otpad od čišćenja operativne obale (komadi drveta, plastične vreće, krpe, kartoni), otpad iz procesa održavanja interne kanalizacije (kruti otpad koji se javlja na rešetkama slivnika), otpad s brodova i otpad nastao boravkom radnika u luci, koji je sličan komunalnom otpadu. U luci je uspostavljen sustav gospodarenja opasnim otpadom kojim je rizik za onečišćenja pri izmjeni motornih i hidrauličkih ulja iz sredstava rada minimiziran.

Nepovoljan utjecaj može predstavljati neodgovorno ponašanje u smislu nepravilnog zbrinjavanja nastalog neopasnog otpada, a posebno opasnog otpada. Nepravilno odloženi otpad može nepovoljno utjecati na izgled prostora, može dospjeti u more direktnim izlijevanjem tekućeg opasnog otpada ili ispiranjem oborinskim vodama onečišćenih radnih površina. Pravilnim gospodarenjem otpadom ovaj utjecaj se može smanjiti na najmanju moguću razinu. Općenito, ukoliko do njega ipak dođe ocjenjuje se kao lokalan, privremen, reverzibilan i u slučaju pravovremene reakcije i zbrinjavanja, zanemariv.

Uvažavajući načela zaštite okoliša, zaštite voda i mora, kao i gospodarenja otpadom u Luci Rijeka se postupa s otpadom na način da se izbjegava i smanjuje nastajanje svih vrsta otpada, naročito opasnog otpada, sprječavaju nenadzirani postupci s otpadom, odvaja otpad različitih vrsta (selekcija), osigurava skupljanje otpada na prikladna mjesta određena za skupljanje, vode očevidnici i evidencije s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka i privremenom skladištenju i zbrinjavanju otpada, osigurava saniranje otpadom onečišćenih površina, optimiziraju postupci održavanja i servisiranja mehanizacijskih sredstava, strojeva, uređaja i opreme, optimizira tehnološke procese, te racionalno koriste materijali. Postupci na zbrinjavanju otpada odnose se na poduzimanje mjera da se otpad sakupljen s mjesta na kojima nastaje, razvrstava i skladišti na način da se izbjegnu opasnosti, sve do trenutka preuzimanja od strane ovlaštenih tvrtki registriranih za obavljanje djelatnosti preuzimanja i odvoza, te zbrinjavanje otpada.

Mjere zaštite gospodarenja otpadom

• → Osigurati posude za odvojeno sakupljanje otpada, i njihov smještaj na natkrivene i vodonepropusne površine s kontroliranom odvodnjom. Posude za čuvanje tekućeg otpada i otpada u rasutom stanju moraju biti zatvorene i vodonepropusne.
• → Osigurati dovoljan broj kontejnera za smeće te organizirati redoviti odvoz i zbrinjavanje od ovlaštene firme za odvoz komunalnog otpada.
• → Odvojeno sakupljanja i privremeno skladištenje različitih vrsta i kategorija otpada, odnosno selektivno prikupljanje, na način da se omogući njegovo ponovno korištenje, recikliranje i odgovarajuća obrada odnosno odlaganje u skladu s propisima koji reguliraju gospodarenje otpadom.
• → Komunalni otpad sakupljati u za to posebno namijenjene spremnike i redovito odvoziti.
• → Za slučaj većih onečišćenja osigurati posude/kontejnere za privremeno skladištenje naftnih derivata s nepoželjnim čvrstim ili tekućim primjesama.
• → Odgovornost svakog zaposlenika je stvoriti što manje otpada i prikladno ga razvrstavati, a kao potpora procesu recikliranja na mnogim mjestima u Luci Rijeka su postavljeni posebni, jasno označeni kartonski spremnici za papir, koji se redovito prazne i preuzimaju od ugovorenih ovlaštenih tvrtki.

Realizacija

Nastali otpad

U sklopu lučkih djelatnosti i završnih radova u sklopu višegodišnjeg CEF-projekta stvorile su se različite vrste otpada, koji se privremeno skladištio do predaje na zbrinjavanje ovlaštenim i ugovorenim tvrtkama.

Količina sveukupno stvorenog otpada u 2024. godini je bila 1.104,40 tona, što je povećanje od 40,82% u odnosu na 2023. godinu kada je količina iznosila 784,27 tona.

Usporedba nastalog otpada u 2024. i 2023. godini
Lokacije:	neopasan otpad (t) 2024.	opasan otpad (t) 2024.	neopasan otpad (t) 2023.	opasan otpad (t) 2023.
Rijeka	669.47	229.10	603.49	40.46
Skrljevo	132.48	0.18	136.87	1.80
Bakar	48.74	1.09	0.00	0.74
Bršica	23.34	0.00	0.00	0.88
ukupno	874.03	230.37	740.36	43.88
UKUPNO (neopasan i opasan otpad)	1,104.40		784.24

Količina ukupno stvorenog neopasnog otpada u 2024. godini je bila 874,03 tona, što je povećanje od 18,05% u odnosu na 2023. godinu kada je količina iznosila 740,36 tona.

Količina ukupno stvorenog opasnog otpada u 2024. godini je bila 230,37 tona, što je povećanje od 425% u odnosu na 2023. godinu kada je količina iznosila 43,88 tona. Ovaj veliki porast u količini, objašnjava se nastankom velike količine otpada od građevinskog materijala koji sadrži azbest, zbog završnih građevinskih radova na Terminalu Rijeka u sklopu CEF projekta. Stvorila se količina od 229,1 tona u 2024. godini, dok je u 2023. količina navedenog otpada iznosila 13,63 tone.

Navedene količine otpada, predane su na oporabu vanjskim izvršiteljima. Otpad koji je namijenjen oporabi uključuje pripremu za ponovnu upotrebu, recikliranje ili druge postupke oporabe, a otpad koji je usmjeren na zbrinjavanje uključuje spaljivanje - s ili bez povrata energije, odlaganje otpada i ostale postupke zbrinjavanja.

Količine nastalog otpada prijavljene su u Registar onečišćenja okoliša (ROO) po kataloškom broju otpada definiranom prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15). U slučaju da se u godini stvori više od 500 kg opasnog otpada odnosno 20 t neopasnog otpada, te ukoliko su određene količine otpada ostale privremeno na lokacijama, prijavljuju se podaci o nastanku otpada u Registar onečišćenja okoliša (ROO).

S – DRUŠTVENE TEME

Društvene teme se odnose na upravljanje odnosima sa zaposlenicima, klijentima, izvođačima radova i dobavljačima, te društvenim zajednicama i društvom općenito.

U nastavku smo obradili društvene teme, koje uključuju:

• → ESRS S1 Vlastita radna snaga
• → ESRS S2 Radna snaga u lancu vrijednosti
• → ESRS S3 Pogođene zajednice
• → ESRS S4 Korisnici usluga

S-1 Vlastita radna snaga

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. osigurava stabilno zaposlenje i prilike za razvoj i rast zaposlenika, sigurno radno okruženje, redovitu isplatu svih primanja te međusobnu suradnju i podršku, uz otvoren protok informacija. Cilj nam je da naši zaposlenici budu zadovoljni na svojem radnom mjestu i da im Luka Rijeka bude poslodavac prvog izbora, s važnošću stvaranja uvjeta rada u kojima svaki zaposlenik ima mogućnost za osobni i profesionalni razvoj. Ne toleriramo diskriminaciju niti bilo kakvu nejednakost. Prioritet nam je zdravlje i sigurnost naših zaposlenika, stoga jedan od glavnih ciljeva nam je povećanje sigurnosti na radu.

Politika i upravljanje

Upravljanje ljudskim resursima se provodi internim pravilnicima i politikama: Pravilnik o radu, Pravilnik o plaćama, Pravilnik o stegovnim postupcima i stegovnoj odgovornosti, Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe, Pravilnik o postupanju s povlaštenim informacijama, Pravilnik o organizacijskoj strukturi Luke Rijeka, Etički kodeks, Pravilnik o zaštiti na radu, Procjene rizika, Politika zaštite osobnih podataka.

Odgovornost za provedbu u nadležnosti je Sektora upravljanja ljudskim resursima i u Odjelu pravnih poslova. Direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima i rukovoditeljica Odjela pravnih poslova izravno odgovaraju Upravi Društva.

Na našu strategiju i poslovni model uvelike utječe vlastita radna snaga, čija posvećenost poslu i čini temelj našeg poslovnog uspjeha. Suradnju s našim zaposlenicima ostvarujemo putem predstavnika radnika (sindikati, radničko viječe) u cilju zadovoljenja prava i interesa naše radne snage i drugih dionika.

Opis učinaka, rizika i prilika

Radna prava

Luka Rijeka ima usklađeno poslovanje sa zakonskim odredbama i s internim Pravilnikom o radu, na način da osigurava poštivanje ljudskih i radnih prava. Upravlja se u skladu s načelima navedenima u Etičkom kodeksu, a za poštivanje normi iz kodeksa su odgovorni svi, od članova Nadzornog odbora i Uprave Društva, do rukovodstva i svakog pojedinca koji radi u Luci Rijeka.

U provođenju svoje osnovne svrhe Sektor za upravljanje ljudskim resursima provodi aktivnosti u skladu sa svim važećim zakonskim i podzakonskim aktima, te internim aktima, od kojih su temeljni Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i Pravilnik o radu, a primjenjuje i druge interne pravilnike, procedure, upute i odluke Uprave, u kojima su definirani načini postupanja i upravljanja svim procesima važnima za zaposlenike. Bitno je kontinuirano razvijati ljudske resurse i promicati timski rad.

Temeljna načela Etičkog kodeksa su jednakost, pravičnost i poštivanje ljudskih prava, integritet i dostojanstvo. U području rada i radnih uvjeta, a i prilikom odabira novog kandidata kod zapošljavanja, promiče se jednakost svih zaposlenika, bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, socijalni ili ekonomski status. Svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh, a položaj u organizaciji ovisi isključivo o rezultatima rada i uspješnosti svakog pojedinca, te o njihovoj stručnoj spremi.

Luka Rijeka surađuje sa sindikatima i s Radničkim vijećem, koje ima svog predstavnika u Nadzornom odboru. Pri donošenju odluka bitnih za položaj radnika, Luka Rijeka se obavezno savjetuje s Radničkim vijećem, a određene odluke donosi samo uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća. Skupovi radnika se održavaju 2 puta godišnje, u jednakim vremenskim razmacima.

Usvojeni su postupci za prijavu nepravilnosti i za zaštitu prijavitelja, te su imenovane i osobe kojima se zaposlenici obraćaju. Također, zaposlenici imaju mogućnost se obratiti i sindikalnim povjerenicima i predstavnika radnika u Nadzornom odboru.

Poslovne aktivnosti su ovisne o radnoj snazi sa specifičnim znanjima na svim razinama poslovanja. Povećani su zahtjevi za kvalificiranim zaposlenicima, što utječe pozitivno na zaposlenike jer im pruža mogućnost za razvoj vještina, te osposobljavanja i usavršavanja kroz vanjske i interne edukacije. Utjecaj se pozitivno odražava i na lokalnu zajednicu zbog zapošljavanja nove radne snage.

Osnovna radna prava zajamčena su svakom zaposleniku i ugrađena su u temeljne akte, a odnose se prvenstveno na stabilnost radnog mjesta i na ravnopravnost u pogledu mogućnosti napredovanja i osposobljavanja. Ukoliko ostvare izvanredne rezultate, zaposlenici imaju pravo na stimulativnu nagradu.

Radnici su dobro informirani o svojim pravima i sve relevantne informacije mogu saznati putem predstavnika radnika u Nadzornom odboru, kao i putem sindikata. Informacije su dostupne i na oglasnim pločama i na internetskoj stranici Društva, a mogu se zatražiti i u Sektoru upravljanja ljudskim resursima.

Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu

Uz poštivanje svih radnih prava, prioritet nam je zaštita zdravlja i sigurnost na radu. U Luci Rijeka upravlja se sukladno Zakonu o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), što podrazumijeva procjenu rizika za sva radna mjesta, osposobljavanje za rad na siguran način, pravo radnika da odbije rad ukoliko je njegovo zdravlje ili sigurnost ugrožena, te izbor povjerenika za zaštitu na radu. U ovom djelu odgovornost je Odjela sigurnosti, koji pripada Sektoru upravljanja ljudskim resursima. Putem radničkih izbora, radnici biraju povjerenika zaštite na radu, koji zastupa njihove interese na području zaštite na radu. Povjerenik je dužan biti u stalnom kontaktu s Odjelom sigurnosti i iznositi probleme s kojima se radnici susreću u radu, te davati prijedloge za poboljšanje.

Zaposlenici se moraju pridržavati mjera za rad na siguran način, a osigurana im je potrebna zaštita oprema, potrebni liječnički pregledi, edukacije i sigurno radno okruženje.

Procjenom rizika utvrđena su sva radna mjesta koja podliježu povećanom opasnošću, iziskuju posebne mjere zaštite na radu, te podliježu periodičkim liječničkim pregledima. Opasnosti povezane s radnim mjestom, mjere i procedure u slučaju izvanrednih situacija, kao i potrebna osobna zaštitna sredstva opisani su u Procjenama rizika, a izrađene su i tehnološke liste s uputama za rad na siguran način. Osigurano je sigurno radno okruženje, postavljene su oznake opasnosti, upozorenja i upute za rad na siguran način na odgovarajuća mjesta u luci. Radna oprema se redovito pregledava i atestira, te se zamjenjuje u određenom vremenskom intervalu i po potrebi. Svaki radnik je osposobljen za rad na siguran način teorijski i praktično, dodijeljena mu je pripadajuća osobna zaštitna odjeća, obuća i ostala oprema.

U slučaju ozljeda na radu, specijalist zaštite na radu i voditelj Odjela sigurnosti provode analizu uzroka nastale ozljede, te predlažu mjere kako se iste ozljede ne bi ponovile. Svaki zaposlenik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom, vodeći pri tome računa o vlastitoj sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih zaposlenika. Operativni radnici i ostale osobe koje se kreću lučkim područjem, obvezni su nositi propisanu zaštitnu opremu.

Svi radnici obuhvaćeni su obukom vezanom uz zdravlje i sigurnosti na radnom mjestu. Osposobljavanjem za rad na siguran način steknu svjedodžbu, koja predstavlja dozvolu za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Prilikom zapošljavanja radnike se dodatno osposobljava za rad na siguran način na tom radnom mjestu, kako u teorijskom djelu, tako i u praktičnom dijelu kroz praćenje njihovog rada na terenu. Odjel sigurnosti redovito obilazi teren i sve lokacije, te ukazuje formalnim i neformalnim putem na ispravne načine rada te mogućnosti poboljšanja u radu.

Mjere i resursi

• → Mjere za očuvanje sigurnog i stabilnog radnog mjesta.
• → Mjere za razvoj vještina.
• → Mjere za očuvanje zdravlja i sigurnosti.

Realizacija i pokazatelji

Struktura zaposlenih i obilježja zaposlenika

Broj zaposlenih se u 2024. g nije bitno promijenio u odnosu na 2023. godinu. Na dan 31.12.2024. godine u Luci Rijeka bilo je 614 zaposlenih, što je 3,76% manje u odnosu na 2023. godinu kada je bilo 638 zaposlenih.

U 2024. godini zaposlilo se 47 novih radnika tj. 7,66% (2023: 11,91%), dok ih je otišlo 71 odnosno 11,55% (2023: 13,79%) u odnosu na ukupan broj zaposlenika. Od ukupnog broja novozaposlenih. 21,28% je bilo mlađe od 30 godina, a 8,51% je bilo starije od 50 godina.

U 2024. godini se posvećuje posebna pažnja u zapošljavanju i zadržavanju radne snage, odnosno zaposliti novi i zadržati kvalitetni postojeći kadar, što poboljšava produktivnost rada i istovremeno umanjuje troškove radne snage. Od 2022. godine napušten je model angažiranja kooperanata, te se otada nastavlja kontinuirana potražnja za vlastitom radnom snagom, većinom lučko transportnih radnika, a naročito zanatlija za Servis održavanja i profesionalnih vatrogasaca za lučku vatrogasnu postrojbu, čiji kadar je nedostatan na tržištu rada, pa se i dalje angažira određeni broj kooperanata.

Udio zaposlenih mlađih od 30 godina u 2024. godini je iznosio 8,96%. U dobnoj skupini od 30 do 39 godina udio je bio 21,17%, od 40 do 49 godina je bio 29,64%, a od 50 do 59 godina je bio 23,45%. Udio zaposlenika starijih od 60 godina bio je 16,76%.

Broj zaposlenih žena je 70 što je 11,40%, a broj zaposlenih muškaraca je 544 što iznosi 88,60% od ukupnog broja zaposlenih. U usporedbi s 2023. godinom, nije se značajno promijenilo stanje, žena je bilo 71 (11,13%), a muškaraca 544 (88,87%).

Mali udio žena u ukupnom broju zaposlenika, proizlazi zbog specifičnosti za lučki sektor, uz koji se vežu tradicionalna muška zanimanja.

Broj zaposlenih žena na upravljačkim i rukovodećim pozicijama ostao je jednak kao i u 2023. godini, a iznosi 37,04% u ukupnom broju zaposlenih na rukovodećim pozicijama.

Udio zaposlenih žena u Upravi Društva je kroz cijelu 2024. godinu bio 50%, a nakon primanja novog člana Uprave krajem godine, udio žena u Upravi sveo se na 33,33%. Na direktorskim pozicijama udio žena u 2024. godini je bio 50%, a na pozicijama voditelja je iznosio 22,22%.

Sukladno odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/2018), na dan 31. prosinca 2024 bilježi se 16 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je 2,61% u ukupnom broju zaposlenih.

EDUKACIJE U 2024. GODINI
Vanjske:
	Kao nužan
	preduvjet za
	kvalitetno obavljanje posla,
	velika važnost se
	pridaje
	obrazovanju,
	osposobljavanju i
	usavršavanju
	zaposlenika, s
	ciljem podizanja
	kompetencija i
	profesionalnog
	razvoja svakog
	zaposlenika.

Ključne interne edukacije:

Vatrogasna vježba:

Vježba evakuacije, spašavanja i gašenja požara na Terminalu Silos održana je u suradnji lučke vatrogasne postrojbe i JVP Rijeka, te Odjela sigurnosti i djelatnika Terminala Silos.

Vježba evakuacije u Upravnoj zgradi:

Održana je vježba evakuacije za zaposlenike koje rade u Upravnoj zgradi.

Ponovljena obuka za rad sa stokom:

Prema internom lučkom Kriznom planu o postupanju sa živom stokom na Terminalu Bršica, održana je ponovna obuka.

Upravljanje energijom:

Rukovoditeljica Odjela upravljanja kvalitetom i energijom održala je internu edukaciju o sustavu upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018 za Tim za energiju i ostale odgovorne osobe relevantne za upravljanje energijom.

Odjel sigurnosti je osposobio interno 47 novozaposlenih na temu pravila zaštite na radu i zaštite od požara.

Odjel informatike kontinuirano provodi interne edukacije o korištenju aplikacija unutar Luke i korištenje PCS sustava, te o korištenju ostalih aplikacija prema planiranim popisima za edukaciju.

	Plaće su definirane Pravilnikom o plaćama, te su isključivo vezane uz radno mjesto. Preduvjet plaće je samo radno mjesto i posao koji zaposlenik obavlja.
	Prosječna bruto plaća u 2024. godini je iznosila 1.750,61 €, te se povećala za 15,38%, u odnosu na prethodnu godinu kada je bila 1.517,20 €.
	U tijeku je izrada nove sistematizacije radnih mjesta u cilju kvalitetnijeg valoriziranja rada i usklađivanja plaća. Pokrenut je proces revizije organizacijskih struktura, te revidiranje sastava organizacijskih jedinica. U tijeku su i pregovori sa sindikatima za sklapanje Kolektivnog ugovora.
NEOPOREZIVA NAKNADA
Operativni radnici 200 € Administrativni zaposlenici 100 €	Svi zaposlenici dobili su nagradu za radne rezultate, koja se može isplatiti u visini maksimalnog neoporezivanog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.
BONUSI
Dodatak za topli obrok 120 € Regres za godišnji odmor 300 € Božićnica 100 € Uskršnjica 70 €	Zaposlenicima se nastavljaju isplaćivati i dodaci.
Ostalo: naknada za prijevoz, otpremnine, jubilarne nagrade
SUSTAV NAGRAĐIVANJA Stimulacija učinka radnika iznad zacrtane norme (prema bodovanju i odluci)	Nagrađuju se operativni radnici, ovisno u radnom učinku i ostvarenoj većoj normi, te ih na taj način potiče na veći angažman i bolje rezultate.
	Ukupno je podijeljeno 54 jubilarnih nagrada, u ukupnom iznosu od 26.279,29 €.
RAVNOTEŽA IZMEĐU POSLOVNOG I PRIVATNOG ŽIVOTA

Godišnji odmor je u trajanju od 20 radnih dana, uz dodatak radnih dana s obzirom na određene
odrednice, uz napomenu da ukupan broj dana	Plaćeni dopust
godišnjeg odmora ne smije prelaziti 30 radnih	Sukladno Zakonu o radu, te ukupno po svim osnovama do maksimalno 7 dana
dana.
S obzirom na radni staž 5-10 godina: 1 radni dan	Roditelju s djetetom sa smetnjama u razvoju ili s utvrđenim invaliditetu: 4 dana
10-15 godina: 3 radna dana	Roditelj koji samostalno uzdržava dijete nakon
15-20 godina: 5 radna dana	smrti drugog roditelja: 2 dana
20-25 godina: 7 radnih dana
> 25 godina: 8 radnih dana	Zaposleniku u slučaju smrti užeg člana obitelji: 4 dana
Prema posebnim socijalnim uvjetima
Samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s djeteom do 10 godina starosti: 2 radna dana Roditelju, posvojitelju ili skrbniku s djeteom koji	Zaposleniku u slučaju teže bolesti užeg člana obitelji: 4 dana
ima hendikep: 4 radna dana Zaposlenicima s invaliditetom i onima kojima je utvrđena opasnost od nastanka invalidnosti	Dobrovoljno darivanje krvi, na dan davanja krvi: 1 dan
zbog ozljede na radu: 2 radna dana	Sklapanje braka ili životnog partnerstva: 3 dana
Zaposlenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada: 2 radna dana	Rođenje ili posvajanje djeteta od strane zaposlenika: 3 dana
Prema uvjetima rada
Radniku koji je proveo u noćnom radu u godini	Neplaćeni dopust
koja prethodi više od 450 sati noćnog rada: 1 radni dan	Zaposleniku na osobni zahtjev se može odobriti neplaćeni dopust, a prava i obveze zaposlenika za to vrijeme miruju.
ANALIZA ZADOVOLJSTVA ZAPOSLENIKA
	Analiza se provodi u Odjelu upravljanja kvalitetom
	i energijom temeljem ispunjenih anketa, koje
	uključuju 20 pitanja, u koja ubrajamo općenite
	teme zadovoljstva radnim mjestom, međusobnih
	odnosa, uključenosti i diskriminacije, osobnog
	razvoja, edukacija i općenitom klimom u Luci
	Rijeka. Ukupna ocjena zadovoljstva zaposlenika u 2024-. godini je bila 3,70 (skala 1-5), i nije se posebno promijenilo mišljenje zaposlenika u odnosu na 2023. godinu.

JAČANJE MEĐUSOBNIH ODNOSA

Team Building	Održan je u Novom Vinodolskom, 19. studenog 2024. godine, u Vinskoj kući Pavlomir. Cilj je bio osnažiti međusobnu suradnju, ojačati timsku povezanost i uz to zabaviti se kroz razne aktivnosti i druženje. Sudjelovali su rukovoditelji i direktori, te Uprava. Sveukupno je bilo 29 sudionika.
Lučke igre u organizaciji Luke Ploče d.d.	Luka Rijeka d.d. je timski sudjelovala na Susretima radnika luka i pristaništa – Lučkim igrama 2024. g. u organizaciji Luka Ploče d.d., koje su se održale od 4. do 6. listopada 2024. g. Ukupno je sudjelovalo 45 djelatnika Luke, što je veći odaziv nego prethodne godine kada je bilo 30 sudionika. Cilj Lučkih igra je poticanje međusobnog druženja i suradnje, uz amaterska sportska nadmetanja. Djelatnici Luke raspoređeni u timove su se natjecali u disciplinama: mali nogomet, odbojka, košarka, stolni tenis, boćanje, potezanje konopa. Prilika ovakvog događaja je također upoznavanje i uspostavljanje veza s djelatnicima ostalih luka i tvrtki: Luka Ploče, Luka Vukovar, Luka Zadar, Luka Split, Maersk, Enna, te Željeznica FBiH.
23. međunarodna Riječka regata u mornarskom veslanju	Luka Rijeka d.d. se prijavila kao veslačka ekipa na sudjelovanje u mornarskom veslanju na 23. Međunarodnoj Riječkoj regati, dana 21. svibnja 2024. godine, koju tradicionalno organizira Pomorski fakultet Rijeka. Uslijed jako loših vremenskih prilika, nažalost je lučka ekipa morala odustati od natjecanja.

Zdravlje i sigurnost na radu

S-2 Radna snaga u lancu vrijednosti

Strategija i ciljevi

Naši zaposlenici i kooperanti, zaposlenici naših izvršitelja i dobavljača, ključni su za ispunjavanje naših ciljeva i obveza koje se odnose na zaštitu okoliša, društva i gospodarstva. Stoga je naša međusobna suradnja od izrazite važnosti kako za nas tako za druge dionike, s obzirom da svi prolazimo kroz fazu tranzicije. Nova ulaganja se mogu odraziti unutar lučkog područja na odnose sa zaposlenicima naših izvršitelja i dobavljača. Cilj nam je osigurati svima jednake radne uvjete. Svi ciljevi koje imamo za vlastitu radnu snagu, odražavaju se jednako i na sve zaposlenike duž lanca vrijednosti po pitanjima radnih i ljudskih prava, jednakosti i uključenosti, te po pitanjima sigurnosti na radnom mjestu i zaštite na radu.

Povezanost sa ciljevima održivog razvoja UN-ove Agende 2030:

Politika i upravljanje

Politika zaštite osobnih podataka

Etički kodeks

Procedura Odjela sigurnosti i upute za rad na siguran način

Procedura Odjela nabave

Opis učinaka, rizika i prilika

Luka Rijeka nema značajan utjecaj po pitanjima Radnika u lancu vrijednosti razmatrana. Naši potencijalni utjecaji, vezani su uz procese u samoj luci, te se jednako odražavaju na sve sudionike u lancu vrijednosti. Svi sudionici u procesu moraju se pridržavati naših propisanih procedura.

Iako ovo pitanje nije materijalno s gledišta značajnosti utjecaja i financijske značajnosti, relevantno je zbog velikog broja dionika u lancu vrijednosti o čijoj suradnji ovise lučke aktivnosti, odlučili smo ovu temu uvrstiti u Izjavu o održivosti.

Digitalizacija poslovanja pozitivno se odražava na naše zaposlenike, ali i na radnike u lancu vrijednosti, budući da s razvojem aplikacija Odjel informatike izrađuje procedure i upute dostupne svim dionicima na našim internetskim stranicama, s objašnjenjima za korisnike.

Mjere i resursi

• → Zaštita osobnih podataka, usklađena sa zakonskom regulativom.
• → Jednaki uvjeti za sve radnike unutar lučkog područja po pitanju sigurnosti i zaštite na radu.
• → Kontinuirana komunikacija s dionicima, usmena i pismena.

S-3 Pogođene zajednice

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. će nastojati kroz razvoj partnerstva s lokalnom zajednicom promicati teme očuvanja okoliša i zdravlja ljudi, te uspostaviti efikasnu komunikaciju s članovima lokalne zajednice. Pružamo transparentne informacije i izvješćivanjem nastojimo izgraditi povjerenje u zajednicama. Cilj nam je da gospodarski rast se ekonomski i društveno pozitivno odrazi na lokalnu zajednicu.

Povezanost sa ciljevima održivog razvoja UN-ove Agende 2030:

Politika i upravljanje

Politika upravljanja kvalitetom, energijom, okolišem i održivosti

Operativni i interventni planovi u slučaju akcidentalnih situacija

Krizni plan bijega životinja s stočnog terminala u Bršici

Opis učinaka, rizika i prilika

Naši utjecaji vezani su za akcidentalne situacije i posljedičnih šteta po okoliš i ljude, uslijed naših poslovnih aktivnosti, te zbog utjecaje povezanih s gradnjom infrastrukture i širenjem lučkog područja.

Terminal Rijeka i Terminal Silos nalaze se u samom centru grada Rijeka, a Terminal Bakar u neposrednoj blizini grada Bakar, stoga posljedice potencijalnih incidenata mogu biti ozbiljne. Zabrinutost zajednice je uglavnom vezana za onečišćenje okoliša i za negativni utjecaj na zdravlje, za mogućnost požara i njegovog širenja, te za buku. Propisanim procedurama za rad, te operativnim i interventnim planovima, akcidentalne situacije su stavljene pod kontrolu, odnosno u slučaju da nastupe moguća je brza reakcija i popravak. Za stočni terminal u Bršici postoji Krizni plan koji obuhvaća siguran način rada sa životinjama, te mjere u slučaju bijega životinja izvan Terminala Bršica.

Mjere i resursi

• → Suradnja s relevantnim dionicima po pitanju zaštite okoliša i zdravlja ljudi u okruženju.
• → Transparentno izvještavanje o poslovanju.
• → Pružanje podrške projektima od interesa za lokalnu zajednicu.

Buduća perspektiva

Luka Rijeka je prepoznala značaj ulaganja u lokalnu zajednicu i gradove od interesa, te se planira aktivno uključiti u različite aktivnosti od važnosti za građane i gospodarstvo.

Donacijskim aktivnostima nastojimo pružiti pomoć i podršku humanitarnim i društvenim događajima.

Želimo razviti što bolje komunikacijske kanale s lokalnom zajednicom, kako bi uspostavili kvalitetnu komunikaciju s građanima.

Komunikacija vezana za teme koje izazivaju zabrinutost u lokalnoj zajednici će nam pomoći u razvoju inicijativa i mjera za rješavanje zabrinutosti.

Spremni smo za suradnju sa svim relevantnim dionicima po pitanju zaštite okoliša i zdravlja ljudi u lokalnom okruženju, te želimo pružati najviše moguće napore u svrhu smanjenja bilo kakvog štetnog utjecaja na okoliš i ljude.

S-4 Potrošači i krajnji korisnici

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. želi ostvariti snažno partnerstvo s ključnim klijentima oko tema od zajedničkog interesa vezanih za održivost, te pokrenuti inicijative, kojima se promiču teme održivosti. Cilj nam je Izraditi metodologiju za praćenje poslovnih praksi klijenata, te provoditi redovna ispitivanja zadovoljstva naših klijenata u svrhu unapređenja naših usluga.

Povezanost sa ciljevima održivog razvoja UN-ove Agende 2030:

Politika i upravljanje

Politika upravljanja kvalitetom, energijom, okolišem i održivosti

Procedure za rad u sklopu sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015

Procedure operative

Procedura komercijalnih poslova

Procedura o postupanju s reklamacijama

Procedure Odjela informatike i upute za korištenje programa

Opis učinaka, rizika i prilika

U sklopu ocjene djelotvornosti sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015, osigurava se kvalitetna lučka usluga, te se provodi analiza zadovoljstva naših klijenata.

Sektor prodaje prati pritužbe i reklamacije klijenata i poslovnih partnera. Reklamacije pokazuju tendenciju pada i uglavnom nisu značajne s obzirom na financijski učinak na poslovanje. Putem anketa, provode se i godišnja ispitivanja zadovoljstva klijenata pruženom uslugom.

Uz pružanje kvalitetne lučke usluge, zadovoljstvo klijenata je ključno za ostvarivanje naše djelatnosti.

Kvaliteta i efikasnost lučkih usluga povećava se unaprjeđenjem poslovanja s postojećim i potencijalnim novim klijentima, pružanjem više razine usluge, te kontinuiranim praćenjem tržišnih uvjeta i geopolitičke situacije, što se pozitivno odražava na uštede u poslovanju našim krajnjim kupcima.

Mogućnost za poboljšanje, predstavlja informatizacija cjelokupnog poslovanja, jer su komunikacija i digitalizacija u poslovanju ključne u ostvarivanju suradnji. Odjel informatike kontinuirano radi na unaprijeđenu.

Informacijska i kibernetička sigurnost istakla se kao vrlo bitnom temom, a procedure za kontrolu ovih rizika su donesene kroz politike o informacijskoj sigurnosti. Imamo jak sustav protiv kibernetičkog napada, koji se dokazao vrlo efikasnim prilikom napada koji se dogodio krajem 2024. godine, gdje je Odjel informatike pravovremeno učio napad koji se dogodio tijekom vikenda, te je odmah reagirao i uspostavio kontrolu. Nije došlo do štete, podaci su održani i nije bilo ''curenja'' podataka.

Mjere i resursi

• → Pružanje kvalitetne lučke usluge.
• → Upravljanje pritužbama i reklamacijama.
• → Dostupnost kvalitetnih informacija, ulaganje u digitalizaciju i kibernetičku sigurnost.

Realizacija

Analiza zadovoljstva klijenata uključuje informacije o reklamacijama, o neostvarenim ponudama i o anketiranju klijenata o njihovom zadovoljstvu lučkom uslugom.

Analiza daje vrijedne informacije o mogućnostima unaprjeđivanja poslovanja i pružanja kvalitetnijih lučkih usluga, u cilju oplemenjivanja i održavanja partnerskih odnosa s klijentima, te postizanju većeg zadovoljstva.

U 2024. godini ostvarena je suradnja sa 204 klijenata, prema vrsti tereta. Zadržani su ključni klijenti s kojima se ranije poslovalo, a ostvarene su i brojne nove suradnje.

Uzroci nerealiziranih ponuda u 2024.
bez navođenja razloga sa strane klijenta	samo upit: tražena je samo informacija o uvjetima	nije realiziran kupoprodajni ugovor	Luka nije mogla udovoljiti zahtjevu klijenta	zatraženo je smanjenje cijene koje nije bilo prihvatljivo za Luku	Broj nerealiziranih ponuda u 2024. godini je bio 135, dok je u 2023. g. bio
21	31	41	38	4	321, što predstavlja
u 2023.					smanjenje od
116	28	56	93	28	57,94%.

Zabilježeno je 13 reklamacija i 135 nerealiziranih ponuda.

Odjel operativne tehnologije (Sektor operative) u 2024. godini, evidentirao je ukupno 13 brodskih šteta (jednako kao i 2023. godine), koje su se riješile popravcima preko Odjela održavanja, a za 3 štete se platio popravak (u 2023. g. za 4 štete je naplaćen popravak).

Iako je odaziv u ispunjavanju anketa bio slab, ukupna ocjena zadovoljstva klijenata je bila 4,1 (skala ocjenjivanja: 1-5).

Informatizacija cjelokupnog poslovanja doprinosi boljoj suradnji s klijentima.

Pojačana je sigurnost lozinki, uz uvođenje dvofaktorske autentifikacije prema preporukama SK@UT - Zaštita nacionalnog kibernetičkog prostora.

Sustav SK@UT je najveći projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora, kojega su izgradili Sigurnosno-obavještajna agencija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava. Radi se o sustavu za otkrivanje, rano upozorenje i zaštitu od kibernetičkih napada, APT kampanja (Advanced Persistent Threat - napredna ustrajna prijetnja) te drugih kibernetičkih ugroza.

Svi dobavljači koji se spajaju na sustav, dobivaju ključ od deset znakova koji dalje moraju autentificirati (dvostruka provjera). Svakih 60 dana se ključ mijenja novim.

Sigurnost i promjena spajanja u F4B web: zbog ranjivosti spajanja špeditera, mijenja se način spajanja lozinkom, prvi log-in s dobivenom lozinkom koju dalje špediteri mijenjaju svojom.

Funkcionalna dokumentacija odnosno tehnička specifikacija za aplikaciju najave vagona i njihov smještaj na Terminalu Škrljevo i Terminalu Depo: uključuje skicu procesa, raster-raspored ukrcaja, mogućnost označavanja šteta i dijeljenja dokumentacije sa pripadajućom strankom.

Novi program za kontejnersko poslovanje praznih kontejnera (mobilna i web verzija) je završen: zamjenjuje dosadašnji program, koji se nije pokazao adekvatnim za kontejnersko poslovanje. Početkom 2024. godine započela je implementacija u testnoj okolini.

Sustav ulaska vozila na Terminal Škrljevo je završen: aplikacija za vozače i automatsko očitavanje tablica i kontejnera, te slanje podataka u program za kontejnersko poslovanje.

Implementacija PCS (Port Community System) odnosno digitalne platforme za suradnju i razmjenu informacija među brojnim dionicima luke, uključujući carinske agencije, brodarske i logističke tvrtke te špeditere. Završeni su MODULI D6, D8 i D9, odnosno završena je integracija sa novim programom za kontejnersko poslovanje, a u postupku je ''live'' produkcija.

Božićni domjenak za klijente i poslovne partnere

Luka Rijeka d.d. je organizirala Božićni domjenak za klijente i poslovne partnere u prostorijama Export Drva, Rijeka. Sudjelovalo je 100 gostiju i 34 lučkih zaposlenika.

G – UPRAVLJAČKE TEME

Upravljačke teme se odnose na poslovno ponašanje i opisuju etička načela i korporativno upravljanje.

U nastavku smo obradili upravljačke teme, koje uključuju:

→ ESRS G1 Poslovno ponašanje

G-1 Poslovno ponašanje

Strategija i ciljevi

Luka Rijeka d.d. fokusirana je u ispunjavanju međunarodnih standarda, u transparentnom komuniciranju i izvještavanju, te u poštivanju etičkih načela duž cijeli lanac vrijednosti. Cilj nam je doprinijeti održivosti kroz prilagodbu vlastitog poslovnog ponašanja i kroz suradnju s našim dionicima..

Politika i upravljanje

Upravljanje je usredotočeno na poslovnu etiku i organizacijsku kulturu, na odnose s dobavljačima, te na antikorupcijske mjere i aktivnosti povezane s političkim utjecajem, uključujući lobiranje.

Kodeks korporativnog upravljanja

Etički kodeks

Politika zaštite osobnih podataka

Politika primitka članova Uprave

Politika informacijske sigurnosti

Politika upravljanja informacijskom sigurnošću

Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe

Pravilnik o postupanju s povlaštenim informacijama

Procedura u slučaju povrede osobnih podataka

Procedura nabave

Opis učinaka, rizika i prilika

Temeljne korporativne vrijednosti opisane su u Etičkom kodeksu i u Kodeksu korporativnog upravljanja. Istaknuto je međusobno poštovanje, uvažavanje i suradnja.

Temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine br. 46/22) donesen je interni Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe, u kojem su opisane procedure za prijavu nepravilnosti i postupke po zaprimljenim prijavama.

Dobrobit životinja je značajna za naše poslovanje na Terminalu Bršica, koji uključuje stočni terminal za živi teret odnosno goveda i ovce. Postupa se sa maksimalnom pažnjom štiteći dobrobit životinja, prema internom Kriznom planu u kojem se opisuje rad na siguran način kako za zaposlenike tako i za dobrobit životinja, te hvatanje odbjeglih životinja ukoliko se to dogodi. Redovito se svake godine interno održava teorijska edukacija i vježba sukladno navedenom Kriznom planu.

Prakse nabave obuhvaćene su sustavom upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015, kroz Proceduru nabave. Kada je to primjenjivo, prednost dajemo lokalnim dobavljačima. Kako bi bolje razumjeli naš lanac opskrbe, provest ćemo okolišne i društvene procjene dobavljača koje će nam dati detaljan uvid u njihove aktivnosti i prakse upravljanja.

Mjere i resursi

• → Mjere za postizanje korporativne kulture i etičnosti.
• → Mjere za unutarnje prijavljivanje.
• → Mjere za dobrobit životinja na stočnom terminalu Bršica.
• → Mjere za postizanje održive nabave.

Realizacija

U 2024. nije zaprimljena niti jedna prijava kršenja etičkih načela.

Temelj poslovne etike je ponašanje u skladu sa zakonodavstvom, a uključuje pružanje transparentnih i istinitih informacija, pošteni pristup prema zaposlenicima, klijentima i partnerima, te društvenu odgovornost i održivi razvoj. Načela etičnog poslovnog ponašanja utvrđena su u Etičkom kodeksu.

Ponašanje u skladu s načelima Etičkog kodeksa je osobna i profesionalna obveza, te odgovornost svih zaposlenika, koji su obvezni pratiti poštuju li se načela u njihovoj radnoj okolini. U slučaju da se primijeti kršenje načela etičkog ponašanja, dužnost je o tome obavijestiti nadređenu osobu.

Prijave nepravilnosti u radu i pritužbe zbog neetičnog ponašanja mogu se dati usmenim ili pismenim putem, anonimno ili u povjerenju. Svaka takva pritužba se preispituje, te se poduzimaju odgovarajuće mjere i disciplinski postupak u skladu sa zakonodavstvom i općim internim aktima.

Tijekom 2024. nije bilo prijava nepravilnosti.

Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnost kojim je uređen postupak prijavljivanja nepravilnosti, kao i prava osoba koja nepravilnosti prijavljuju

Pravilnikom o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe, uređen je postupak prijavljivanja nepravilnosti, kao i prava osoba koja prijavljuju nepravilnosti. Imenovane su osobe za prijavu nepravilnosti.

Postupanje sa životinjama na prikladan način, uvažavajući njihovu dobrobit

Ponovljena je teorijska edukacija i praktična vježba prema odredbama iz Kriznog plana o pravilnom postupanju sa životinjama i načinu hvatanja odbjeglih životinja.

U 2024. godini nije se dogodio nikakav incident sa životinjama.

Upravljanje odnosima s dobavljačima

Postupak nabave obuhvaćen je sustavom upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2015, te je dokumentirana cjelokupna procedura nabave materijala i usluga.

Pravodobna nabava može utjecati na financijski položaj, jer je izravno vezana uz radnu efikasnost mehanizacijskih sredstva, te učinkovitost zaposlenih. Procedurom nabave se utvrđuje tijek i način nabave materijala i usluga, te odgovornosti za praćenje realizacije ugovorenih usluga i nabave materijala. Definiran je i postupak ocjenjivanja dobavljača. Zahtjevi za nabavu uključuju norme koje propisuju kvalitetu proizvoda, metode i kontrolu kvalitete te odrednice energetske učinkovitosti. Kod odabira najpovoljnije ponude, prednost se daje ponudi za predmet nabave s većom energetskom učinkovitošću. Trebovnici i narudžbenice se izrađuju u računalnom programu, putem Odjela nabave. Digitalizacijom se gotovo u potpunosti onemogućuje bilo koji vid neetičnog postupanja i korupcije.

Ocjena dobavljača provodi se u Odjelu nabave, Odjelu informatike i u Sektoru razvoja i upravljanja imovinom, jedanput godišnje. Na temelju procjene utvrđuju se liste dobavljača koji moraju ispuniti minimalne kriterije ocjenjivanja. Definirani su i uvjeti za izuzimanje dobavljača s liste dobavljača.

S obzirom na to da je cjelokupan proces nabave dokumentiran te se potrebne nabave pravodobno planiraju i provode uz kontinuirano praćenje tržišta i tehnologije sa strane Odjela nabave, rizici povezani s lancem opskrbe nisu značajni.

E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Predmet ispitivanja

Angažirani smo od strane društva Luka Rijeka d.d. za provođenje angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja, u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različiti od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija (izmijenjen) ("Angažman"), o konsolidiranom Izvještaju o održivosti ("Predmet ispitivanja") društva Luka Rijeka d.d. ("Društvo" EU/EEA poduzetnik), i njemu ovisnih društava (zajedno "Grupa"), sadržanom u Izvještaju poslovodstva (Izvještaj o održivosti) na dan 31. prosinca 2024. i za tada završenu godinu.

Kriteriji primijenjeni od strane Grupe

U pripremi Izvještaja o održivosti, Grupa je primijenila odredbe članaka 32. i 36. Zakona o računovodstvu uključujući i:

• usklađenost s odredbama Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), uključujući i provođenje postupka za identifikaciju informacija objavljenih u Izvještaju o održivosti ("Proces") kako je opisano u bilješci ESRS 2 IRO-1
• usklađenost objava u Izvještaju o održivosti s izvještajnim zahtjevima članka 8. Uredbe (EU) 2020/852 ("Uredba o taksonomiji").

Inherentna ograničenja u sastavljanju Izvještaja o održivosti

Inherentna ograničenja postoje u svim angažmanima s izražavanjem uvjerenja.

Kriteriji i obilježja Izvještaja o održivosti te nepostojanje dugogodišnjih uspostavljenih mjerodavnih smjernica, standardnih primjena i praksi izvještavanja, omogućuju usvajanje različitih, ali prihvatljivih, metodologija mjerenja što može rezultirati razlikama među subjektima. Usvojene metodologije mjerenja također mogu utjecati na usporedivost podataka o održivosti koje različite organizacije izvještavaju te na dosljednost unutar iste organizacije iz godine u godinu, kako se metodologije razvijaju.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381 E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Inherentna ograničenja u sastavljanju Izvještaja o održivosti (nastavak)

U izvještavanju o informacijama o budućim događajima u skladu sa ESRS, Uprava Grupe dužna je pripremiti informacije o budućim događajima temeljem objavljenih pretpostavki o događajima koji bi se mogli dogoditi u budućnosti i mogućim budućim aktivnostima Grupe. Stvarni ishod vjerojatno će biti drugačiji, s obzirom na to da budući događaji često ne slijede očekivanja.

U određivanju objava u Izvještaju o održivosti, Uprava Grupe tumači nedefinirane pravne i ostale pojmove. Nedefinirani pravni i drugi pojmovi mogu se tumačiti na različite načine, uključujući i pravnu usklađenost njihove interpretacije, te su u skladu s tim podložni neizvjesnostima.

Odgovornost uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje

Uprava je odgovorna za dizajn i implementaciju procesa za identifikaciju informacija objavljenih u Izvještaju o održivosti u skladu s ESRS-om, te za objavu ovog Procesa u odjeljku ESRS 2 IRO-1 u Izvještaju o održivosti. Ta odgovornost uključuje:

• razumijevanje konteksta u kojem se odvijaju aktivnosti i poslovni odnosi Grupe te razumijevanje pogođenih dionika;
• identifikaciju stvarnih i potencijalnih učinaka (i negativnih i pozitivnih) povezanih s pitanjima održivosti, kao i rizika i prilika koji utječu ili za koje bi se razumno moglo očekivati da će utjecati na financijski položaj Grupe, financijsku uspješnost, novčane tokove, pristup financiranju ili troškove kapitala u kratkom, srednjem ili dugom roku
• procjenu značajnosti identificiranih učinaka, rizika i prilika povezanih s pitanjima održivosti odabirom i primjenom odgovarajućih pragova značajnosti i
• donošenje pretpostavki koje su razumne u danim okolnostima.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381 E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Odgovornost uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje (nastavak)

Nadalje, Uprava je odgovorna za pripremu Izvještaja o održivosti sukladno odredbama članaka 32. i 36. Zakona o računovodstvu, uključujući:

• usklađenost s ESRS-om
• pripremu objava u Izvještaju o održivosti u skladu sa zahtjevima izvještavanja iz članka 8. Uredbe EU 2020/852 ("Uredba o taksonomiji")
• dizajn, implementaciju i održavanje sustava unutarnjih kontrola koje Uprava odredi da su potrebne kako bi se omogućila priprema Izvještaja o održivosti, bez značajnih pogrešaka uslijed prijevare ili pogreške i
• odabir i primjenu odgovarajućih metoda izvještavanja o održivosti te formiranje odgovarajućih procjena i prosudbi o pojedinačnim objavama o održivosti koje su razumne u danim okolnostima. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje Grupnog procesa izvještavanja o održivosti kojeg je ustanovilo Društvo.

Odgovornost revizora

Obavili smo angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja, Angažmani s izražavanjem uvjerenja različiti od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija (MSIU) 3000 (izmijenjen), kako je propisano odredbom članka 37. Zakona o računovodstvu i odredbama ugovora za ovaj angažman koji je zaključen sa društvom Luka Rijeka d.d. dana 31. siječnja 2025. godine. Ovi standardi zahtijevaju planiranje i provođenje angažmana kako bismo izrazili zaključak o tome jesmo li svjesni ikakvih značajnih promjena koje je potrebno provesti na Predmetu ispitivanja kako bi bio usklađen s Kriterijima, te izdati izvještaj. Priroda, vrijeme i opseg odabranih postupaka ovise o našoj profesionalnoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnog pogrešnog prikazivanja, bilo zbog prijevare ili pogreške.

Naša je odgovornost izraziti zaključak o prezentaciji Predmeta ispitivanja na temelju dokaza koje smo pribavili.

E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Odgovornost revizora (nastavak)

Naše odgovornosti u vezi s Predmetom ispitivanja, u odnosu na Proces, uključuju:

• stjecanje razumijevanja Procesa, ali ne u svrhu izražavanja zaključka o učinkovitosti Procesa, uključujući ishod Procesa
• razmatranje ispunjavaju li identificirane informacije primjenjive zahtjeve ESRS za objavljivanje i
• dizajniranje i provođenje postupaka za procjenu usklađenosti Procesa s opisom Procesa (Grupe), kako je objavljeno u bilješci IRO-1.

Naše druge odgovornosti u vezi s Predmetom ispitivanja uključuju:

• identificiranje objava kod kojih je vjerojatno da će se pojaviti značajna pogrešna prikazivanja, bilo zbog prijevare ili pogreške
• osmišljavanje i provođenje postupaka usmjerenih na objave u Izvještaju o održivosti u kojima je vjerojatan nastanak značajnih pogrešnih prikazivanja. Rizik ne otkrivanja značajnog pogrešnog prikazivanja koji proizlazi iz prijevare veći je od onog koji proizlazi iz pogreške, jer prijevara može uključivati tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

Vjerujemo da su pribavljeni dokazi dostatni i primjereni kao osnova za naš zaključak s izražavanjem ograničenog uvjerenja.

Naša neovisnost i upravljanje kvalitetom

Usklađeni smo sa zahtjevima o neovisnosti i ostalim etičkim zahtjevima utvrđenim Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA) koji postavlja temeljna načela integriteta, objektivnosti, stručnosti i dužne brige, povjerljivosti te profesionalnog ponašanja. Posjedujemo potrebna znanja i iskustva za provođenje ovog angažmana s izražavanjem uvjerenja.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381 E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Naša neovisnost i upravljanje kvalitetom (nastavak)

Također primjenjujemo Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1, Upravljanje kvalitetom za društva koje provode revizije ili preglede financijskih izvještaja ili druge angažmane za pružanje uvjerenja ili povezane usluge i, u skladu s tim, održavamo sveobuhvatni sustav kontrole kvalitete, uključujući dokumentirane politike i postupke u vezi s poštivanjem etičkih zahtjeva, profesionalnih standarda i primjenjivih zakonskih i regulatornih zahtjeva.

Opis obavljenih procedura

Postupci koji se provode u angažmanu s izražavanjem ograničenog uvjerenja razlikuju se po prirodi i vremenskom rasporedu od angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja i manjeg su opsega. Posljedično, razina uvjerenja dobivena u angažmanu s izražavanjem ograničenog uvjerenja znatno je niža od uvjerenja koje bi se dobilo da je obavljen angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja. Naši postupci osmišljeni su za dobivanje ograničene razine uvjerenja na kojoj možemo temeljiti naš zaključak i ne pružaju sve dokaze koji bi bili potrebni za pružanje razumne razine uvjerenja.

Iako smo uzeli u obzir učinkovitost internih kontrola koje je uspostavila Uprava pri određivanju prirode i opsega naših postupaka, naš angažman s izražavanjem uvjerenja nije bio osmišljen da pruži zaključak o internim kontrolama. Naši postupci nisu uključivali testiranje kontrola ili provođenje postupaka koji se odnose na provjeru agregacije ili izračuna podataka unutar IT sustava.

Angažman s ograničenim uvjerenjem sastoji se od postavljanja upita, prvenstveno osobama odgovornim za pripremu Izvještaja o održivosti i povezanih informacija, te primjene analitičkih i drugih odgovarajućih postupaka.

Angažman s ograničenim uvjerenjem uključuje provođenje postupaka za dobivanje dokaza o Izvještaju o održivosti.

10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381 E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr

A: Radnička cesta 52,

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Opis obavljenih procedura (nastavak)

Priroda, vrijeme i opseg odabranih postupaka ovise o profesionalnoj prosudbi, uključujući identifikaciju objava u kojima je vjerojatno da će doći do značajnih pogrešnih prikazivanja, bilo zbog prijevare ili pogreške, u Izvještaju o održivosti.

U provođenju našeg angažmana s ograničenim uvjerenjem, obavili smo sljedeće postupke u vezi s Procesom:

• stjecanje razumijevanja Procesa:
  • provođenje upita radi razumijevanja izvora informacija koje koristi Uprava (npr. angažman dionika, poslovni planovi i strateški dokumenti)
  • pregled interne dokumentacije Grupe o Procesu i
• ocjenu usklađenosti dokaza dobivenih iz naših postupaka o Procesu koji je provela Grupa s opisom Procesa navedenim u bilješci ESRS 2 IRO-1.

U provođenju našeg angažmana s ograničenim uvjerenjem na Izvještaj o održivosti, proveli smo sljedeće postupke:

• stjecanje razumijevanja procesa izvještavanja Grupe relevantnog za pripremu Izvještaja o održivosti uključujući proces konsolidacije kroz stjecanje razumijevanja kontrolnog okruženja Grupe, procesa i informacijskih sustava relevantnih za pripremu Izvještaja o održivosti, ali ne procjenjujući dizajn određenih kontrolnih aktivnosti, pribavljanje dokaza o njihovoj provedbi ili testiranje njihove operativne učinkovitosti
• ocjenu jesu li značajne informacije identificirane Procesom za identifikaciju informacija za objavljivanje u Izvještaju o održivosti uključene u Izvještaj o održivosti
• ocjenu usklađenosti strukture i prezentacije Izvještaja o održivosti u skladu s ESRS-om
• postavljanje upita relevantnim zaposlenicima i provođenje analitičkih postupaka na odabranim informacijama iz Izvještaja o održivosti

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381 E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Opis obavljenih procedura (nastavak)

• ocjenu metoda, pretpostavki i podataka za razvoj značajnih procjena i informacija o budućnosti te o tome kako su te metode primijenjene
• stjecanje razumijevanja procesa za identifikaciju prihvatljivih i usklađenih gospodarskih aktivnosti iz odredbe o EU taksonomiji za promet, CAPEX i OPEX te odgovarajućih objava u Izvještaju o održivosti
• ocjenu prezentacije i korištenja EU taksonomskih predložaka u skladu s relevantnim zahtjevima
• uskladu i provjeru konzistentnosti između navedenih gospodarskih aktivnosti EU taksonomije i stavki navedenih u konsolidiranim financijskim izvještajima, uključujući objave navedene u povezanim bilješkama.

Proveli smo i druge postupke koje smo smatrali potrebnima u danim okolnostima.

Zaključak o ograničenom uvjerenju

Na temelju obavljenih postupaka i pribavljenih dokaza, osim za učinak pitanja opisanog u odjeljku našeg izvješća "Osnova za zaključak s rezervom", ništa nam nije skrenulo pozornost što bi uzrokovalo da vjerujemo kako Izvještaj o održivosti za godinu koja je završila 31. prosinca 2024. godine nije, u svim značajnim aspektima, sastavljen u skladu s odredbama članaka 32. i 36. Zakona o računovodstvu, uključujući:

• usklađenost s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), uključujući usklađenost procesa koji Grupa provodi za utvrđivanje informacija objavljenih u Izvještaju o održivosti ("Proces") s opisom navedenim u odjeljku ESRS 2 IRO-1
• usklađenost objava u Izvještaju o održivosti sa zahtjevima izvještavanja iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852 (EU Uredba o taksonomiji).

E: info@kulic-sperk.hr W: www.kulic-sperk.hr A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvješće neovisnog revizora s izražavanjem ograničenog uvjerenja o Izvještaju o održivosti

Dioničarima društva LUKA RIJEKA d.d.

Osnova za zaključak s rezervom

Tijekom našeg angažmana nismo bili u mogućnosti potvrditi da su objave u Izvještaju o održivosti usklađene sa zahtjevima izvještavanja iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852 (EU Uredba o taksonomiji) u pogledu:

• prikaza taksonomskih pokazatelja, uključujući prihode, kapitalna i operativna ulaganja
• metodološkog opisa procesa klasifikacije ekonomskih aktivnosti prema taksonomiji te
• u pogledu podataka o emisiji stakleničkih plinova.

Ostala pitanja

Usporedne informacije uključene u Izvještaj o održivosti Grupe za financijsku godinu od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. nisu bile predmet angažmana s izražavanjem uvjerenja. Naš zaključak nije modificiran s obzirom na ovo pitanje.

Kulić & Sperk d.o.o. Zagreb, 24. travnja 2025.

Radnička cesta 52 10 000 Zagreb

Janja Kulić Direktor, Ovlašteni revizor

Općenite informacije

Ovaj Kodeks ima snagu preporuke koja obvezuje organe Društva te zaposlene u Društvu da pri donošenju svih vrsta odluka, poštuju načela propisana i razrađena ovim Kodeksom. Cilj Kodeksa je uspostaviti visoke standarde korporativnog upravljanja i transparentnost poslovanja Luke Rijeka d.d. i s njom povezanih društava u većinskom vlasništvu (u daljnjem tekstu Društvo). Kodeksom se definira procedura korporativnog upravljanja kako bi se dobrim i odgovornim upravljanjem te nadziranjem poslovnih i upravljačkih funkcija Društva zaštitili dioničari, zaposlenici, izabrani i imenovani nositelji odgovornih funkcija u Društvu kao i svi ostali nositelji interesa. Temeljna načela ovog Kodeksa su: transparentnost poslovanja, jasno razrađene procedure za rad Nadzornog odbora, Uprave i drugih tijela i struktura koje donose važne odluke, izbjegavanje sukoba interesa, efikasna unutarnja kontrola i efikasan sustav odgovornosti.

Svako tumačenje odredaba ovog Kodeksa treba se ponajprije voditi poštovanjem spomenutih načela i postizanjem navedenih ciljeva.

Dionice Društva kotiraju na službenom tržištu Zagrebačke burze te je Društvo usklađeno s Kodeksom korporativnog upravljanja Zagrebačke burze. Društvo poštuje i slijedi propisane smjernice za korporativno upravljanje (kao što je moguće vidjeti detaljno u objavljenom godišnjem upitniku Zagrebačke burze).

Najveći dioničari prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva navedeni su u tablici "Vlasnička struktura" u bilješci Dionički kapital i vode se u Knjizi dionica Luke Rijeka d.d. Društvo je također dužno na svojim web stranica i putem burze objaviti svako stjecanje ili otpuštanje dionica i drugih vrijednosnih papira Društva od strane svakog pojedinog člana Uprave i Nadzornog odbora, te zaposlenika Društva koji imaju pristup cjenovno osjetljivim / povlaštenim informacijama Društva kao i s njima povezanih osoba.

Nadležnosti, procedura sazivanja i kvorum, te načini donošenja odluka Glavne skupštine regulirani su Statutom Društva. Prilikom sazivanja glavne skupštine, Uprava Društva je dužna odrediti datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini društva. Taj datum treba biti prije održavanja Glavne skupštine i smije biti najviše 6 dana prije održavanja Glavne skupštine.

IZVJEŠTAJ O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)

Pravo glasa treba obuhvatiti sve dioničare Društva na takav način da je broj glasova koji im pripadaju u Glavnoj skupštini jednak broju njihovih dionica koje drže, bez obzira na rod dionica. U slučaju da društvo izdaje dionice bez prava glasa, odnosno s ograničenjem prava glasa, dužno je javno i pravodobno objaviti sve relevantne podatke o sadržaju svih prava koja proizlaze iz takvih dionica kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje pravilne odluke o kupnji tih vrijednosnih papira. Društvo je dužno postupati na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima, neovisno o broju dionica kojima raspolažu, zemlji njihova podrijetla te njihovim drugim svojstvima. To se posebno odnosi na dužnost jednakog tretmana individualnih i institucionalnih investitora.

Izbor ili imenovanje članova Nadzornog odbora regulirani su Statutom dioničkog društva Luka Rijeka d.d. Ne postoje ograničenja na osnovi spola, dobi, obrazovanja, struke i sl. Zakon o trgovačkim društvima određuje bilo kakve izmjene i dopune Statuta Društva.

Temeljni medij za javno objavljivanje podataka su Narodne novine RH i web stranice Društva na Internetu: www.lukarijeka.hr

Struktura korporativnog upravljanja

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Statutu Društva organi Društva su Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava, a spomenutim su aktima regulirane njihove dužnosti i odgovornosti.

Glavna skupština

Glavna skupština donosi odluke koje su od bitnog utjecaja na stanje imovine, financijski položaj, rezultate poslovanja, vlasničku strukturu i upravljanje društvom, donose se isključivo na Glavnoj skupštini Društva propisanom većinom glasova. Uprava društva je dužna, čim prije je moguće, javno objaviti odluke Glavne skupštine kao i podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka. U 2024. godini održana je redovna godišnja Glavna skupština dana 29. kolovoza 2024. godine.

IZVJEŠTAJ O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)

Nadzorni odbor Društva

Zadaci i odgovornosti Nadzornog odbora Društva regulirani su Statutom dioničkog društva Luka Rijeka d.d. Članovi Nadzornog odbora trebaju obavljati svoju dužnost s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Nadzorni odbor je dužan svake godine izraditi ocjenu svog rada u proteklom razdoblju. Takva ocjena uključuje osobito procjenu rada komisija koje je ustanovio Nadzorni odbor, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve Društva. Nadzorni odbor Društva sastoji se od pet članova. Predsjednik Nadzornog odbora je zadužen za utvrđivanje kalendara redovnih godišnjih sjednica i sazivanje izvanrednih sjednica kad se za to ukaže potreba. Učestalost održavanja sjednica Nadzornog odbora treba biti određena u skladu s potrebama Društva.

Članovi Nadzornog odbora na datum ovog Godišnjeg izvještaja i tokom razdoblja izvještavanja su kako slijedi:

Alen Jugović	Predsjednik Nadzornog odbora od 27. prosinca 2017. do 20. siječnja 2021. (istek mandata)
	Ponovo imenovan za člana Nadzornog odbora 28. siječnja 2021.
	Ponovo izabran za Predsjednika Nadzornog odbora 10. veljače 2021.
Dragica Varljen	Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora od 28. veljače 2020.
Hrvoje Pauković	Član od 28. veljače 2022.
Ondrej Jašek	Član od 25. kolovoza 2023.
Jesper Kjaedegaard	Član od 25. kolovoza 2023. do 29. kolovoza 2024.
Martin Vozar	Član od 29. kolovoza 2024.

Tijekom izvještajnog razdoblja Nadzorni odbor Društva sastojao se od pet članova.

Revizijski odbor

Sukladno Statutu Društva, Nadzorni odbor Društva osnovao je Revizijski odbor. Revizijski odbor je tijelo koje pruža podršku Upravi i Nadzornom odboru u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, financijskog izvještavanja i kontrole Društva.

Revizijski odbor, imenovan sukladno zakonu, radio je u protekloj godini u sastavu od 3 člana. Tijekom 2024. godine održane su dvije sjednice Odbora za reviziju.

IZVJEŠTAJ O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)

Uz pomoć Revizijskog odbora, Nadzorni odbor nadzirao je adekvatnost sustava unutarnjih kontrola, koji se ostvaruje kroz tri međusobno neovisne kontrolne funkcije (unutarnja revizija, kontrola rizika, praćenje usklađenosti), a u cilju uspostave takvog sustava unutarnjih kontrola koji će omogućiti pravodobno otkrivanje i praćenje svih rizika kojima je Društvo izloženo u svome poslovanju.

Odbor za reviziju na dan Godišnjeg izvještaja i tijekom razdoblja izvještavanja radio je u sastavu:

Alen Host	Član od 31. kolovoza 2022.
Vesna Buterin	Član od 31. kolovoza 2022.
Marin Mijolović	Član od 31. kolovoza 2022. (Predsjednik od 28. travnja 2023.)

Uprava

Uprava vodi poslove Društva sukladno Statutu Društva i zakonskim propisima. Društvo zastupa uprava Društva skupno, predsjednik s još dva člana Uprave. Uprava je pratila da poslovne i druge knjige i poslovna dokumentacija budu u skladu sa zakonom, sastavljala knjigovodstvene dokumente, realno procjenjivala imovinu i obveze, sastavljala financijske i druge izvještaje u skladu s važećim računovodstvenim propisima i standardima.

Članovi Uprave tijekom razdoblja izvještavanja bili su kako slijedi:

Duško Grabovac	Predsjednik uprave od 01. svibnja 2020.
Marina Cesarac Dorčić	Član od 01. prosinca 2022.
Marko Mišković	Član od 01. studenog 2024.

IZJEŠTAJ O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)

Ključni elementi sustava Unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima koji se odnose na financijsko izvještavanje Društva i Grupe

Društvo je dužno sastavljati svoje financijske izvještaje u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja te ih objavljivati u propisanim rokovima definiranima zakonskom regulativom Republike Hrvatske. Financijske izvještaje koja sastavlja Uprava Društva, a revidirana su od strane nezavisnog vanjskog revizora, biti će objavljena na web stranici Društva.

Predsjednik Uprave zadužen je za stvaranje sustava unutarnje kontrole kojim se ustrojava i nadzire tijek točnih, konkretnih i cjelovitih podataka o organizaciji Društva kao što su podaci o pridržavanju financijskih, poslovnih i pravnih obveza koje mogu predstavljati značajan rizik za Društvo. Unutarnji revizor treba razmatrati i provjeravati učinkovitost takvog sustava najmanje jednom godišnje.

Društvo je dužno imati nezavisne vanjske revizore kao važan instrument korporativnog upravljanja, pa je njihova osnovna funkcija osigurati da financijski izvještaji adekvatno odražavaju stvarno stanje Društva u cjelini.

Nezavisni revizori dužni su izvijestiti izravno Upravu o sljedećim pitanjima:

• raspravi o glavnoj računovodstvenoj politici,
• alternativnim računovodstvenim postupcima,
• neslaganju s Upravom, procjeni rizika, i
• mogućim analizama prijevare i/ili zlouporabe

U svojem godišnjem izvještaju kao i na svojim Internet stranicama Društvo je dužno na propisanom obrascu (godišnjem upitniku) navesti je li se pridržavalo preporuka navedenih u ovom Kodeksu. Ovaj Kodeks i njegove preporuke temelje se na principu "postupi ili objasni", tj. ukoliko Društvo odstupi ili ne primjenjuje neku od preporuka ovog Kodeksa, u godišnjem upitniku mora dati objašnjenje zbog čega je došlo do neprimjene ili odstupanja. Godišnji upitnik je sastavni dio ovog Kodeksa.

LUKA RIJEKA D.D. RIJEKA

KONSOLIDIRANI I NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2024. GODINU

IZJAVA O ODGOVORNOSTI UPRAVE

Uprava društva Luka Rijeka d.d. ("Društvo") odgovorna je za svaku poslovnu godinu pripremiti financijske izvještaje koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva i Grupe (Grupu čine Društvo i njegova ovisna i pridružena društva), njihovih rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koji su usvojeni u Europskoj uniji te je odgovorna za ispravno vođenje računovodstvene evidencije potrebne za pripremu financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Društva i Grupe te u sprečavanju i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu s primijenjenim računovodstvenim standardima i za dosljednu primjenu istih; donošenje odluka i procjena koje su razumne i razborite te pripremu nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja (zajedno se dalje nazivaju "financijski izvještaji") temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Grupa i Društvo nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Grupa i Društvo imaju odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Uprava je također odgovorna i za pripremu i sadržaj Izvještaja poslovodstva, Izvještaja o održivosti i Izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, u skladu s hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Izvještaj poslovodstva, Izvještaj o održivosti te Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kao i priloženi financijski izvještaji odobreni su za izdavanje i potpisani od strane Uprave na dan 24. travnja 2025. godine te podnijeti Nadzornom odboru. Nakon toga Nadzorni odbor mora odobriti Godišnji izvještaj za njihovo podnošenje na usvajanje Glavnoj skupštini dioničara.

Duško Grabovac Marina Cesarac Dorčić Marko Mišković 24. travnja 2025.

DORČIĆ

51000 Rijeka

Hrvatska

Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave Riva 1

DUŠKO GRABOVAC Digitally signed by DUŠKO GRABOVAC Date: 2025.04.25 16:19:25 +02'00'

MARINA CESARAC Digitally signed by MARINA CESARAC DORČIĆ Date: 2025.04.25 16:23:01 +02'00'

MARKO MIŠKOVIĆ Digitally signed by MARKO MIŠKOVIĆ DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D., 2.5.4.97=HR92590920313, l=RIJEKA, sn=MIŠKOVIĆ, givenName=MARKO,

cn=MARKO MIŠKOVIĆ, serialNumber=HR25805531588.2.21 Date: 2025.04.28 15:09:11 +02'00'

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Mišljenje

Obavili smo reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja društva Luka Rijeka d.d. ("Društvo") te konsolidiranih financijskih izvještaja Društva i njegovih ovisnih društava (zajedno "Grupa"), koji obuhvaćaju nekonsolidirani i konsolidirani izvještaj o financijskom položaju Društva, odnosno, Grupe na dan 31. prosinca 2024. godine te njihov nekonsolidirani i konsolidirani račun dobiti i gubitka, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i značajne računovodstvene politike (u nastavku "financijski izvještaji").

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju nekonsolidirani financijski položaj Društva i konsolidirani financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2024. godine te njihovu nekonsolidiranu i konsolidiranu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (MSFI).

Osnova za izražavanje mišljenja

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvještaju revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva i Grupe u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks), uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA), kao i u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Ključno revizijsko pitanje Revizijski pristup

Grupa i Društvo priznali su imovinu s pravom korištenja na dan 31. prosinca 2024. godine u iznosu od 18.074 tisuća eura (31. prosinca 2023.: 20.397 tisuća eura) i obveze proizašle iz koncesijskog ugovora u iznosu od 13.697 tisuća eura (31. prosinca 2023.: 24.078 tisuća eura). Navedeno je detaljnije objašnjeno u bilješkama 3.7 i 31 uz financijske izvještaje.

Grupa i Društvo primjenjuju MSFI 16 Najmovi na računovodstvo ugovora o koncesiji za obavljanje lučkih djelatnosti (vidi bilješku 4), te su sukladno tome priznali u izvještaju o financijskom položaju imovinu s pravom korištenja i odgovarajuću obvezu povezanu s koncesijskim ugovorom. Obveza plaćanja fiksnih i varijabilnih koncesijskih naknada Lučkoj upravi te obveza infrastrukturnih izdataka luke tijekom razdoblja trajanja koncesije sastavni su dio koncesijskog ugovora.

Primjena zahtjeva MSFI 16 na koncesijski ugovor zahtijeva od poslovodstva značajne prosudbe vezano uz identificiranje onih komponenti ugovora koje se odnose na najam i onih koje se ne odnose na

Naše provedene revizijske procedure su sljedeće:

• Ocjenjivanje prikladnosti računovodstvenog tretmana koncesijskog ugovora u odnosu na zahtjeve MSFI 16 standarda za najmove te identificiranja komponenti ugovora koje se odnose na najam i onih koje se ne odnose na najam;
• Rekalkulacija ponovnog mjerenja obveze za najam (gdje je primjenjivo) te usklađivanje ulaznih podataka korištenih u modelu za ponovno mjerenje s popratnom dokumentacijom, uključujući ocjenu primijenjene diskontne stope;
• Provjeru izdataka po osnovi najma s odgovarajućom popratnom dokumentacijom (poput ulaganja u infrastrukturnu imovinu u prethodnim razdobljima, plaćanja fiksnih naknada za koncesiju itd.);
• Ispitivanje ukoliko objave u financijskim izvještajima, sa stajališta najmoprimca, uključuju relevantne kvantitativne i kvalitativne podatke koje zahtijeva relevantni okvir financijskog izvještavanja.

U vezi s procjenom umanjenja imovine s pravom korištenja, naše procedure, koje su prema potrebi provedene, uključivale su sljedeće:

• Preispitivanje procjene poslovodstva vezano uz umanjenje vrijednosti imovine s pravom korištenja s posebnim naglaskom na grupiranje stavaka imovine u odgovarajuće jedinice koje stvaraju novac i na prikladnost

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje Revizijski pristup

najam, kao i vezano uz procjene (uključujući one vezane uz plaćanja najma i diskontnu stopu) pri utvrđivanju knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom korištenja i obveze za najam.

Dodatno, poslovodstvo redovno analizira da li postoje indikatori umanjenja vrijednosti koncesijske imovine s pravom korištenja te po potrebi procjenjuje njenu nadoknadivost u sklopu testa umanjenja vrijednosti na razini jedinice koja stvara novac (JKSN) od lučke djelatnosti, a koja se sastoji od imovine unutar i izvan koncesijskog područja. Nadoknadiva vrijednost JKSN-a procjenjuje se korištenjem tehnike sadašnje vrijednosti temeljene na modelu diskontiranog novčanog toka te zahtijeva značajan stupanj prosudbe od strane poslovodstva, uključujući, ali ne ograničavajući se na, identifikaciju i određivanje imovine koja sačinjava JKSN, razumnost pretpostavki korištenih u projekcijama novčanog toka i utvrđivanje odgovarajuće diskontne stope.

Temeljem prethodno navedenog, ovo područje od nas je zahtijevalo značajne analize, prosudbe i povećanu pažnju u reviziji te predstavlja značajan rizik u našoj reviziji i naše ključno revizijsko pitanje.

tehnike procjene koja se primjenjuje u odnosu na zahtjeve odgovarajućih računovodstvenih standarda;

• Testiranje modela umanjenja vrijednosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
  • ocjenu modela diskontiranog novčanog toka u odnosu na zahtjeve relevantnih standarda financijskog izvještavanja;
  • procjenu razumnosti primijenjenih ključnih pretpostavki, kao što su diskontne stope i stope rasta, u usporedbi s eksterno dobivenim podacima i povijesnim financijskim rezultatima;
  • provođenje analize osjetljivosti rezultata testa umanjenja vrijednosti u odnosu na promjene u ključnim pretpostavkama;
• Ispitivanje adekvatnosti i cjelovitosti objava u financijskim izvještajima vezano uz umanjenje vrijednosti.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvještaj poslovodstva i Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene u Godišnji izvještaj, ali ne uključuju financijske izvještaje i naš izvještaj revizora o njima. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.

U pogledu Izvještaja poslovodstva i Izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru je li Izvještaj poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom 24. Zakona o računovodstvu i sadrži li Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja podatke iz članka 25. Zakona o računovodstvu.

Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:

• su informacije u priloženom Izvještaju poslovodstva i Izvještaju o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima;
• je priloženi Izvještaj poslovodstva sastavljen u skladu sa člankom 24. Zakona o računovodstvu;
• priloženi Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 25. Zakona o računovodstvu.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Ostale informacije (nastavak)

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje poslovanja Društva i Grupe i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Izvještaju poslovodstva i Izvještaju o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U vezi s tim, nemamo ništa za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u skladu s MSFI i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva i Grupe da nastave s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Grupu i Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja uspostavljenog od strane Društva i Grupe.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvještaj revizora koji uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, lažna predstavljanja ili zaobilaženje internih kontrola.
• stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

• zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvještaju revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvještaja revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.
• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
• pribavljamo dovoljno prikladnih revizijskih dokaza u vezi financijskih informacija subjekata ili poslovnih aktivnosti unutar Grupe, kako bismo mogli izraziti mišljenje o financijskim izvještajima Grupe. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadzor i provedbu grupne revizije. Jedini smo odgovorni za izražavanje našeg mišljenja.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalog, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i one u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama, koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti, te povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvještaju revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvještaju revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Izvještaj o ostalim zakonskim i regulatornim obvezama

Na dan 29. kolovoza 2024. godine imenovala nas je Glavna skupština na prijedlog Nadzornog odbora da obavimo reviziju financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2024. godinu.

Na datum ovog izvještaja neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonskih revizija Društva i Grupe od revizije financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2021. do revizije financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2024. godinu što ukupno iznosi četiri godine.

Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2024. godinu i datuma ovog izvještaja nismo Društvu i Grupi pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Društvo.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Izvještaj temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje

Izvještaj o uvjerenju revizora o usklađenosti financijskih izvještaja, sastavljenih temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20, 83/21, 151/22 i 85/24) primjenom zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 kojom se za izdavatelje određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje (Uredba o ESEF-u).

Proveli smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja o tome jesu li financijski izvještaji pripremljeni za potrebe objavljivanja javnosti temeljem članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala, koji su sadržani u priloženoj elektroničkoj datoteci XBRL, u svim značajnim odrednicama pripremljeni u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.

Odgovornosti Uprave i zaduženih za upravljanje

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj financijskih izvještaja u skladu s Uredbom o ESEF-u.

Osim toga, Uprava je odgovorna održavati sustav unutarnjih kontrola koji u razumnoj mjeri osigurava pripremu financijskih izvještaja bez materijalnih neusklađenosti sa zahtjevima izvještavanja iz Uredbe o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške.

Uprava Društva također je odgovorna za:

• javnu objavu financijskih izvještaja sadržanih u godišnjem izvještaju u važećem XHTML formatu, i
• odabir i korištenje XBRL oznaka u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.

Zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadzor pripreme financijskih izvještaja u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Odgovornosti revizora

Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija.

Obavljeni postupci

Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će opseg testiranja otkriti svaku značajnu neusklađenost s Uredbom o ESEF-u.

U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:

• pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u,
• stekli smo razumijevanje internih kontrola Društva i Grupe relevantnih za primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u,
• identificirali smo i procijenili rizike značajne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u zbog prijevare ili pogreške; i
• na temelju toga, osmislili i proveli postupke za odgovor na procijenjene rizike i za dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Obavljeni postupci (nastavak)

Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li:

• financijski izvještaji, koji su uključeni u godišnji izvještaj, izrađeni u važećem XHTML formatu,
• podaci, sadržani u financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u, označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
  • korišten je XBRL jezik za označavanje,
  • korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,
  • oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi o ESEF-u.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i prikladni da pruže osnovu za naš zaključak.

Zaključak

Prema našem uvjerenju, temeljem provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, financijski izvještaji prezentirani u ESEF formatu, sadržani u gore navedenoj priloženoj elektroničkoj datoteci i temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala pripremljeni radi objavljivanja javnosti, u svim značajnim odrednicama su u skladu sa zahtjevima iz članka 3., 4. i 6. Uredbe o ESEF-u za godinu završenu 31. prosinca 2024. godine.

A: Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb - HR OIB: 68621411381

B: Privredna Banka Zagreb IBAN: HR1723400091111129103 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

Izvještaj neovisnog revizora (nastavak) Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.

Zaključak (nastavak)

Izuzev ovog zaključka, kao i mišljenja sadržanog u ovom izvještaju neovisnog revizora za priložene financijske izvještaje i godišnji izvještaj za godinu završenu 31. prosinca 2024. godine, ne izražavamo nikakvo mišljenje o informacijama sadržanima u tim prikazima ili o drugim informacijama sadržanima u prethodno navedenoj datoteci.

Angažirani partner u reviziji koja ima za posljedicu ovaj izvještaj neovisnog revizora je Janja Kulić.

Radnička cesta 52 10 000 Zagreb

Janja Kulić Direktor, Ovlašteni revizor

Kulić & Sperk d.o.o. Zagreb, 24. travnja 2025.

LUKA RIJEKA d.d. Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2024.

Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

	Bilješka	2024.	2023.	2024.	2023.
		(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Društvo	(u TEUR) Društvo
Prihodi od prodaje	7	27.516	29.395	27.415	29.231
Ostali prihodi	8	3.005	4.842	3.005	4.830
		30.521	34.237	30.420	34.061
Troškovi sirovina, usluga i materijala	9	(7.357)	(9.569)	(8.408)	(10.589)
Troškovi osoblja	10	(15.025)	(13.938)	(14.255)	(13.294)
Amortizacija	16,17, 31	(3.431)	(3.212)	(3.320)	(3.121)
Ostali troškovi	11	(3.261)	(3.418)	(3.179)	(3.345)
		(29.074)	(30.136)	(29.162)	(30.348)
Financijski prihodi	12	30	15	2.478	15
Financijski rashodi	13	(1.940)	(2.436)	(1.935)	(2.431)
Neto financijski troškovi		(1.910)	(2.420)	543	(2.417)
Udio u dobiti pridruženog društva	18	9.565	6.860	-	-
Dobit / (gubitak) prije poreza		9.102	8.540	1.801	1.297
Porez na dobit	14	(38)	(360)	(5)	(291)
Dobit / (gubitak) tekuće godine		9.064	8.180	1.796	1.005
Revalorizacija zemljišta		-	8.608	-	8.608
Utjecaj odgođenih poreza		-	(1.549)	-	(1.549)
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)		-	7.058	-	7.058
Ukupna sveobuhvatna dobit / (gubitak)		9.064	15.238	1.796	8.063
Dobit / (gubitak) po dionici
- osnovni i razrijeđeni	15	0,67	0,61

LUKA RIJEKA d.d. Financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2024.

Izvještaj o financijskom položaju

na dan 31. prosinca 2024.

		2024.	2023.	2024.	2023.
IMOVINA	Bilješka	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Društvo	(u TEUR) Društvo
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina	16	119	104	119	104
Nekretnine, postrojenja i oprema	16	87.827	85.183	87.449	84.882
Ulaganja u nekretnine	17	652	695	652	695
Koncesijska imovina s pravom korištenja	31	18.074	20.397	18.074	20.397
Ulaganja u ovisna društva i pridružena društva po metodi udjela	18	31.748	24.633	1.564	1.564
Dugotrajna financijska imovina	19	55	61	55	61
Odgođena porezna imovina	14	892	897	892	897
Ukupna dugotrajna imovina		139.367	131.970	108.805	108.601
Kratkotrajna imovina
Zalihe		349	144	349	144
Potraživanja od kupaca i ostala	21	6.376	6.834	6.227	6.750
potraživanja Potraživanje za porez na dobit		-	-	-	-
Kratkotrajna financijska imovina	20	27	246	80	358
Novac i novčani ekvivalenti	22	8.066	5.458	7.762	5.068
Ukupna kratkotrajna imovina		14.818	12.682	14.418	12.320
Ukupna imovina		154.185	144.652	123.223	120.922

LUKA RIJEKA d.d. Financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2024.

Izvještaj o financijskom položaju (nastavak)

na dan 31. prosinca 2024.

		2024.	2023.	2024.	2023.
GLAVNICA I OBVEZE	Bilješka	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
		Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Kapital i pričuve
Dionički kapital	23	67.402	67.402	67.402	67.402
Kapitalne i ostale rezerve	24	9.291	9.291	9.291	9.291
Revalorizacijske rezerve	24	10.931	10.931	10.931	10.931
Akumulirani gubici		(3.487)	(12.552)	(34.056)	(35.850)
Ukupna glavnica		84.137	75.072	53.568	51.774
Dugoročne obveze
Krediti i zajmovi	25	15.726	13.343	15.529	13.255
Obveze za koncesijsku imovinu s pravom	31	13.631	14.985	13.631	14.985
korištenja Rezerviranja	26	286	286	286	286
Odgođena porezna obveza	14	3.072	3.072	2.401	2.401
Ukupne dugoročne obveze		32.715	31.686	31.847	30.927
Kratkoročne obveze
Obveze prema dobavljačima i ostale
obveze	27	34.092	25.588	34.632	25.997
Obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja	31	66	9.093	66	9.093
Obveza za porez na dobit	14	6	42	-	-
Krediti i zajmovi	25	2.680	2.387	2.621	2.347
Rezerviranja	26	489	784	489	784
Ukupne kratkoročne obveze		37.333	37.894	37.808	38.221
Ukupne obveze		70.048	69.580	69.655	69.148
Ukupno glavnica i obveze		154.185	144.652	123.223	120.922

LUKA RIJEKA d.d. Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2024.

Izvještaj o promjenama glavnice - Grupa

GRUPA	Dionički kapital	Kapitalne i ostale rezerve	Revalorizacijske rezerve	Akumulirani gubici	Ukupno
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Stanje na dan 1. siječnja 2023.	71.567	5.126	3.873	(20.731)	59.836
Dobitak / (gubitak) za godinu	-	-	-	8.180	8.180
Promjena u fer vrijednosti zemljišta	-	-	8.608	-	8.608
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-
Utjecaj odgođenih poreza	-	-	(1.549)	-	(1.549)
Usklada (bilješka 23)	(4.165)	4.165	-	-	-
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)	-	-	7.058	-	7.058
Stanje 31. prosinca 2023. godine	67.402	9.291	10.932	(12.551)	75.072
Dobitak / (gubitak) za godinu	-	-	-	9.064	9.064
Promjena u fer vrijednosti zemljišta	-	-	-	-	-
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-
Utjecaj odgođenih poreza	-	-	-	-	-
Usklada	-	-	-	-	1
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)	-	-	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2024.	67.402	9.291	10.932	(3.487)	84.137

LUKA RIJEKA d.d. Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2024.

Izvještaj o promjenama glavnice - Društvo

DRUŠTVO	Dionički kapital	Kapitalne i ostale rezerve	Revalorizacijske rezerve	Akumulirani gubici	Ukupno
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Stanje na dan 1. siječnja 2023.	71.567	5.126	3.873	(36.855)	43.711
Dobitak / (gubitak) za godinu Promjena u fer vrijednosti zemljišta	- -	- -	- 8.608	1.005 -	1.005 8.608
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-
Utjecaj odgođenih poreza	-	-	(1.549)	-	(1.549)
Usklada (bilješka 23) Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)	(4.165) -	4.165 -	- 7.058	- -	- 7.058
Stanje 31. prosinca 2023. godine	67.402	9.291	10.932	(35.850)	51.774
Dobitak / (gubitak) za godinu	-	-	-	1.796	1.796
Promjena u fer vrijednosti zemljišta Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata	- -	- -	- -	- -	- -
Utjecaj odgođenih poreza Usklada	- -	- -	- -	- (2)	- (2)
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)	-	-	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2024.	67.402	9.291	10.932	(34.056)	53.568

Izvještaj o novčanom toku – indirektna metoda

		2024.	2023.	2024.	2023.
		(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Bilješka	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Dobit / (gubitak) prije poreza		9.102	8.540	1.801	1.297
Udio u dobiti pridruženih društava	18	(9.565)	(6.860)	-	-
Amortizacija	16,17,31	3.431	3.212	3.320	3.121
Dobitci od otuđenja nekretnina,
postrojenja, opreme i nematerijalne	8	(225)	(63)	(225)	(50)
imovine
Poništenje gubitka od umanjenja	16	-	(1.618)	-	(1.618)
zemljišta
Vrijednosno usklađenje od kupaca	21	-	111	-	111
Prihod od kamata	12	(8)	(16)	(6)	(15)
Trošak kamata	13	1.944	2.425	1.935	2.418
Prihod od dividendi	12	-	-	(2.450)	-
Tečajne razlike- neto		-	13	-	13
		4.679	5.746	4.375	5.276
Promjene u radnom kapitalu
Smanjenje/(povećanje) zaliha		(205)	21	(205)	21
Smanjenje/(povećanje) potraživanja		1.162	(1.963)	529	(1.594)
i ostalih potraživanja
Smanjenje/(povećanje) obveza prema dobavljačima i ostalih obveza		(2.701)	1.805	(1.894)	1.610
Smanjenje/(povećanje) rezerviranja		(295)	(173)	(295)	(173)
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti		(2.040)	(310)	(1.865)	(136)
Plaćanje poreza na dobit		(98)	(63)	-	-
Plaćene kamate		(1.073)	(1.095)	(1.073)	(1.087)
Neto novac ostvaren poslovnim
aktivnostima		1.468	4.278	1.437	4.053

Izvještaj o novčanom toku – indirektna metoda (nastavak)

		2024.	2023.	2024.	2023.
	Bilješka	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Društvo	(u TEUR) Društvo
Novčani tok iz ulagačkih
aktivnosti
Kupnja nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine Primici od prodaje nekretnina,		(4.851)	(3.638)	(4.840)	(3.433)
postrojenja i opreme i ulaganja u nekretnine		300	98	300	85
Neto primici/(izdaci) vezano uz vlastite i državne stanove		-	133	-	133
Naplaćene kamate		8	16	6	15
Primici od dividendi pridruženog društva	18	2.450	-	2.450	-
Neto primici/(izdaci) od depozita u bankama i pozajmica		219	(155)	278	(155)
Neto novac od ulagačkih djelatnosti		(1.874)	(3.546)	(1.806)	(3.355)
Novčani tok od financijskih aktivnosti
Primljeni krediti i zajmovi	25	4.894	-	4.894	-
Otplata kredita i zajmova	25	(2.293)	(1.706)	(2.293)	(1.706)
Otplate po osnovi najmova	25	(103)	(117)	(54)	(52)
Primici po osnovi subvencija za kapitalne investicije	27	10.491	3.508	10.491	3.508
Izdatci po osnovi obveza za koncesijsku imovinu	31	(9.975)	(15.029)	(9.975)	(15.029)
Neto novac korišten u financijskim aktivnostima		3.014	(13.344)	3.063	(13.279)
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		2.607	(12.612)	2.694	(12.581)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine		5.458	18.070	5.068	17.649
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine		8.066	5.458	7.762	5.068

BILJEŠKA 1 - OPĆENITE INFORMACIJE

Povijest i osnivanje

Društvo Luka Rijeka d.d. ("Društvo") nastalo je privatizacijom nekadašnjeg društvenog poduzeća registrirano kao dioničko društvo na Trgovačkom sudu u Rijeci na dan 25. siječnja 1991. godine brojem 040141664. Osobni identifikacijski broj Društva je 92590920313.

Osnovne aktivnosti Društva obuhvaćaju pružanje lučkih usluga ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja roba te priveza i odveza brodova. Društvo ima sjedište na adresi Riva 1, Rijeka, Hrvatska. Društvo i njegova ovisna i pridružena društva zajedno se nazivaju Grupom.

Osnovne aktivnosti ovisnih društva su kako slijedi: upravljanje ulaganjima u nekretnine (ovisno društvo Stanovi d.o.o.), transport, skladištenje i prijevoz tereta (ovisno društvo Luka Prijevoz d.o.o.) te upravljanje kontejnerskim terminalom (pridruženo društvo Jadranska vrata d.d.). Sva ovisna društva te pridruženo društvo imaju sjedište u Rijeci i Bakru, Hrvatska.

Upisani dionički kapital Društva iznosi 67.402 tisuća eura te je raspodijeljen na 13.480.475 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od 5 eura. Dionice Društva kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze pod oznakom LKRI-R-A. Struktura dioničara prikazana je u Bilješci 23.

Članovi Nadzornog odbora Društva tijekom izvještajnog razdoblja i do datuma ovog izvještaja bili su kako slijedi:

Ime	Prezime	Funkcija	Imenovan	Razriješen
Alen		Član	20.01.2017.
	Jugović	Predsjednik	27.12.2017.	-
Dragica	Varljen	Zamjenik predsjednika	28.02.2020.
		Član	04.07.2018.	-
Hrvoje	Pauković	Član	28.02.2022.	-
Ondřej	Jašek	Član	25.08.2023.	-
Jesper	Kjaedegaard	Član	25.08.2023.	29.08.2024.
Martin	Vozar	Član	29.08.2024.	-

Članovi Uprave tijekom razdoblja izvještavanja bili su kako slijedi:

Duško Grabovac	Zamjenik predsjednika do 01. svibnja 2020. godine kada postaje Predsjednik
Marina Cesarac Dorčić	Član od 01. prosinca 2022. godine
Marko Mišković	Član od 01. studenog 2024. godine

BILJEŠKA 2 - OSNOVE PRIPREME

(i) Izjava o usklađenosti

Nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije ("EU MSFI").

Nekonsolidirani financijski izvještaji prezentirani su za Društvo dok se konsolidirani financijski izvještaji odnose na Društvo i njegova ovisna i pridružena društva, odnosno, na Grupu. Nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji u daljnjem se tekstu zajedno nazivaju "financijski izvještaji".

(ii) Osnove mjerenja

Ovi financijski izvještaji pripremljeni su temeljem povijesnog troška izuzev sljedećeg:

• Zemljišta (bilješka 3.6 (i))
• Financijska imovina mjerena po FVOSD ili po FVRDG (bilješka 3.15)

Metode korištene za mjerenje fer vrijednosti objašnjene su u bilješci 5.

(iii) Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja

Financijski izvještaji pripremljeni su u eurima, zaokruženo na najbližu tisućicu.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane od strane Društva i njegovih ovisnih društava za sva razdoblja uključena u ove izvještaje te predstavljaju računovodstvene politike Grupe korištene pri pripremi ovih financijskih izvještaja.

3.1 Osnove konsolidacije

(i) Poslovna spajanja

Grupa priznaje poslovna spajanja koristeći metodu stjecanja kada je kontrola stvarno prenesena na Grupu. Naknada za stjecanje u pravilu se mjeri po fer vrijednosti, kao i stečena neto imovina koju je moguće posebno prepoznati. Goodwill koji nastaje kod stjecanja se jednom godišnje provjerava radi umanjenja vrijednosti. Negativni goodwill koji nastaje u slučaju povoljne kupnje se priznaje odmah u računu dobiti i gubitka. Transakcijski se troškovi priznaju u trenutku nastanka u računu dobiti ili gubitka, osim kada se odnose na izdavanje dužničkih ili vlasničkih vrijednosnih papira. Prenesena naknada ne uključuje iznose vezane uz podmirenje odnosa koji su postojali prije datuma stjecanja. Takvi iznosi u pravilu se priznaju u računu dobiti i gubitka.

Svaka potencijalna naknada mjeri se po fer vrijednosti na datum stjecanja. Ako je obveza plaćanja potencijalne naknade, koja zadovoljava definiciju financijskog instrumenta, klasificirana kao vlasnički instrument, onda se ne mjeri ponovno i namira se priznaje u kapitalu. U protivnom, naknadne promjene fer vrijednosti potencijalne naknade priznaju se u računu dobiti i gubitka. Ukoliko je potrebno zamijeniti nagrade vezane uz plaćanja povezana s vlasničkim instrumentima (zamjenske nagrade) za nagrade zaposlenika stjecatelja (stjecateljeve nagrade), tada je cijeli ili samo dio iznosa stjecateljeve zamjenske nagrade uključen u određivanje prenesene naknade vezane za poslovno spajanje. Ova odluka se temelji na usporedbi tržišnog mjerenja zamjenske nagrade i tržišnog mjerenja stjecateljeve nagrade do mjere do koje se zamjenske nagrade odnose na usluge prije poslovnog spajanja.

(ii) Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva pod kontrolom Grupe. Grupa ima kontrolu nad društvom kada ima pravo na povrate od ulaganja u društvo i mogućnost djelovanja na te povrate kroz utjecaj koji ima nad društvom. Financijski izvještaji svih ovisnih društava se uključuju u konsolidirane financijske izvještaje od datuma kada je kontrola prenesena na Društvo i isključuju od datuma prestanka kontrole.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

U svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima, Društvo iskazuje svoja ulaganja u ovisna društva po trošku stjecanjaumanjeno za eventualne gubitke od umanjenja vrijednosti.

(iii) Pridružena društva

Pridružena društva su ona u kojima Grupa ili Društvo imaju značajan utjecaj, ali nemaju kontrolu, što u pravilu uključuje 20% do 50% prava glasa. Ulaganja u pridružena društva Grupa iskazuje prema metodi udjela, a Društvo ih iskazuje po trošku ulaganja.

Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava nakon stjecanja priznaje se u računu dobiti i gubitka, a udio promjena u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti nakon stjecanja priznaje se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklađuje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio Grupe u gubicima pridruženog društva jednak odnosno kada nadmašuje vlasnički udio u pridruženom društvu, uključujući sva neosigurana potraživanja koja čine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako su za Grupu nastale obveze iliako su izvršena plaćanja u ime pridruženog društva.

Nerealizirani dobici od transakcija između Grupe i njegovih pridruženih društava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruženim društvima. Isto tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, ukoliko transakcija ne pruža dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, računovodstvene politike pridruženih društava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.

(iv) Transakcije eliminirane u konsolidaciji

Stanja i transakcije unutar Grupe kao i svi nerealizirani prihodi i troškovi proizašli iz među kompanijskih transakcija, se eliminiraju. Nerealizirani dobici od transakcija s osnove ulaganje u pridružena društva su eliminirani iz ulaganja u visini udjela Grupe u pridruženom društvu. Nerealizirani gubici se eliminiraju na identičan način kao i nerealizirani dobici, ali samo u mjeri u kojoj ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.2 Priznavanje prihoda

Priznavanje prihoda i obveze za činidbu

Prijenos kontrole nad robom ili uslugama može se odvijati kontinuirano (priznavanje prihoda tijekom vremena) ili na određeni datum (priznavanje po završetku). Prije priznavanja prihoda, Grupa identificira ugovor (ekvivalent ugovora koji se uglavnom definira kao aranžman s kupcem uz direktnu referencu na propisanu tarifu) kao i različite obveze za činidbu koje su sadržane u ugovoru. Broj obveza za činidbu ovisi o vrsti ugovora i aktivnosti. Većina aranžmana Grupe s kupcimauključuje pružanje više zasebnih usluga od kojih svaka ima zasebnu i pouzdano mjerljivu vrijednost za kupca (baziranuna tarifi) te se uz svaku zasebnu uslugu veže zasebna obveza za činidbu. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost.

(i) Prihodi od pružanja lučkih usluga

Grupa pruža usluge lučke djelatnosti koje uključuju usluge transporta, prekrcaja, teretnog prijevoza, manipulacija (istovara i utovara) te usluge skladištenja različitih vrsta tereta. Prihod se mjeri na temelju naknade utvrđene u ugovoru s kupcem, a koja je bazirana na propisanoj tarifi za lučke usluge. Grupa priznaje prihod kada prenosi kontrolu nad dobrima ili uslugama kupcu. Ove usluge se uglavnom priznaju tijekom vremena. Usluge koje su utvrđene kao jedna obveza izvršenja usko su međusobno povezane i izvršavaju se tijekom vremena. Prihodi se stoga i dalje priznaju tijekomvremena. Prihodi od izvršenih usluga priznaju se u računu dobiti i gubitka razmjerno stupnju dovršenosti transakcije na datum izvještavanja. Stupanj dovršenosti ocjenjuje se prema procjeni obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se trebaju obaviti (npr. broj pretovarenih tona tereta u odnosu na ukupni teret za pretovar; ili broj proteklih dana skladištenja uodnosu na ukupni broj ugovorenih dana skladištenja).

(ii) Financijski prihodi

Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva, promjene fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te dobitaka od tečajnih razlika. Prihod od kamate priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeći metodu efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.3 Transakcije u stranim valutama

Transakcije i stanja u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum izvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na datum izvještavanja. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikompodmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u dobit ili gubitak.

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preračunavaju se po novim tečajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije.

3.4 Nematerijalna imovina

Troškovi Grupe nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi te ako će iste pritjecati u Grupu.

Licence se amortiziraju tijekom očekivanog korisnog vijeka upotrebe. Očekivani korisni vijek upotrebe pregledava se godišnje te se vrše procjene umanjenja vrijednosti ukoliko postoji indikacija za umanjenje vrijednosti.

Naknadni troškovi vezani uz kapitaliziranu nematerijalnu imovinu priznaju se u knjigovodstveni iznos stavki samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako će iste pritjecati u Grupu. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak unutar dobiti ili gubitka u razdoblju kad su nastali.

Amortizacija se obračunava koristeći linearnu metodu otpisa kroz procijenjeni korisni vijek trajanja pojedine imovine. Nematerijalna imovina amortizira se od datuma kada je raspoloživa za upotrebu. Procijenjeni korisni vijek trajanja nematerijalne imovine je kako slijedi:

Software 1 – 5 godina

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.5 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine uključuju nekretnine koje se drže radi zarade putem iznajmljivanja ili povećanja njihove tržišne vrijednosti ili u obje svrhe. Ugrađena oprema smatra se sastavnim dijelom ulaganja u nekretnine. Trošak nabave uključuje sve troškove koji su direktno povezani s nabavkom te imovine. Ulaganja u nekretnine u pripremi tj. izgradnji klasificiraju se kao dugotrajna materijalna imovina sve dok ne budu spremna za upotrebu. Ulaganja u nekretnine vrednuju se po troškunabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti.

Troškovi zamjene pojedine stavke ulaganja u nekretnine priznaju se u knjigovodstvenu vrijednost te imovine ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje su sadržane u toj stavci imovine pritjecati u Grupu te se njihova vrijednost može pouzdano izmjeriti. Troškovi redovnog održavanja ulaganja u nekretnine priznaju se unutar računa dobiti i gubitka kako nastaju.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom na sva ulaganja u nekretnine osim ulaganja u nekretnine u pripremi (u slučaju kad se radi nadogradnja ili drugi radovi), korištenjem stopa amortizacije koje su određene kako bi se trošak nabave otpisao tijekom korisnog vijeka upotrebe, kao što je navedeno u nastavku:

Rezidencijalni stanovi 65 godina

3.6 Nekretnine, postrojenja i oprema

(i) Zemljišta

Slijedeći inicijalno priznavanje prema trošku, zemljišta se priznaju prema revaloriziranoj vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadna umanjenja vrijednosti.

Fer vrijednost je cijena koja bi se primila prilikom prodaje sredstva ili platila prilikom prijenosa obveze u redovnoj transakciji na primarnom (ili najprimjerenijem) tržištu na dan mjerenja vrijednosti po trenutnim tržišnim uvjetima (tj. izlazna cijena) nezavisno od toga je li cijena direktno dostupna ili procijenjena korištenjem druge tehnike vrednovanja.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(i) Zemljišta (nastavak)

Kada se knjigovodstveni iznos sredstva poveća kao rezultat revalorizacije, to se povećanje priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti te akumulira u glavnici kao revalorizacijska rezerva. Revalorizacijsko povećanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje istog sredstva koje je prethodno bilo priznato kao rashod.

Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, smanjenje tereti revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za isto sredstvo, dok se ostatak priznaje kao rashod unutar dobiti ili gubitka.

Procjena se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum izvještavanja. Pojedina zemljišta prestaju se priznavati nakon otuđenja ili kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od njihove upotrebe ili otuđenja.

Dobici ili gubici proizišli od prestanka priznavanja zemljišta (izračunate kao razlika između neto primitaka od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti sredstva) uključuju se u dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje.

Odgovarajući dio revalorizacijskog viška, ostvarenog prilikom prethodnog vrednovanja, otpušta se u zadržanu dobit prilikom otuđenja revalorizirane imovine.

(ii) Građevinski objekti, postrojenja i oprema

Građevinski objekti, postrojenja i oprema iskazani su u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Grupa imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenog dijela prestaje se priznavati. Svi ostali troškovi održavanja terete konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(ii) Građevinski objekti, postrojenja i oprema (nastavak)

Imovina u pripremi se ne amortizira. Amortizacija građevinskih objekata te postrojenja i opreme se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška umanjenog za rezidualnu vrijednost sredstva tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Zgrade	15 do 60 godina
Oprema i namještaj	2 do 8 godina
Ulaganja u tuđu imovinu	10 do 30 godina

Preostala vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Preostala vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki izvještajni datum i po potrebi usklađuju.

U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 3.8).

Dobici i gubici nastali prodajom utvrđeni su kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti prodanog sredstva te se priznaju unutar dobiti ili gubitka u sklopu ostalih prihoda/troškova.

3.7 Najmovi

Prilikom sklapanja ugovora, Grupa procjenjuje dali ugovor predstavlja, ili sadrži, najam. Ugovor predstavlja, ili sadrži, najam ako se njime prenosi pravo upravljanja nad upotrebom predmetne imovine u određenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Kako bi procijenilo sadrži li ugovor prijenos prava upravljanja nad upotrebom predmetne imovine, Grupa primjenjuje definiciju najmova propisanu MSFI-em 16.

(i) Kao najmoprimac

Prilikom sklapanja ili izmjena ugovora koji sadrže komponente koje se odnose na najam, Grupa raspoređuje naknade iz ugovora na svaku komponentu koja se odnosi na najam na temelju njene relativne samostalne cijene.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(i) Kao najmoprimac (nastavak)

Grupa prepoznaje imovinu s pravom korištenja i obvezu po najmu na datum početka najma. Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku, koji se sastoji od početno izmjerenog iznosa obveze po najmu prilagođenom za sva plaćanja najma izvršena na datum početka najma ili prije, uvećanog za sve izravne početne troškove koji su nastali i procijenjene troškove demontaže i uklanjanja predmetne imovine ili obnove mjesta na kojem se imovina nalazi ili vraćanja predmetne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta najma, umanjeno za sva primljena odobrenja vezano uz najam.

Imovina s pravom korištenja naknadno se amortizira koristeći linearnu metodu od datuma početka najma do isteka perioda najma, osim ako se po ugovoru o najmu do kraja razdoblja najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenosi na Grupu ili ako trošak imovine s pravom korištenja odražava pretpostavku da će Grupa iskoristiti opciju kupnje. U tom slučaju imovina s pravom korištenja amortizira se od datuma početka najma do kraja njezina korisnog vijeka uporabe, a koji se utvrđuje na istoj osnovi kao i za slične nekretnine ili opremu. Dodatno, imovina s pravom korištenja redovito se umanjuje za gubitke od umanjenja vrijednosti, ukoliko ona postoje, ili se usklađuje uslijed određenih naknadnih mjerenja obveze za najam.

Obveza za najam početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja po osnovi najma koja nisu plaćena do tog datuma, diskontirano primjenjujući kamatnu stopu sadržanu u ugovoru o najmu ili, ako se ta stopa ne može izravno utvrditi, primjenjujući graničnu stopa zaduživanja Grupe. Općenito, Grupa koristi svoju graničnu stopu zaduživanja kao diskontnu stopu.

Grupa utvrđuje svoju graničnu stopu posuđivanja na osnovu kamatnih stopu od raznih eksternih izvora financiranja i radi određene prilagodbe koje odražavaju uvjete sadržane u ugovoru o najmu i vrstu unajmljene imovine.

Plaćanja po osnovi najma uključena u mjerenje obveze po najmu uključuju slijedeće:

• fiksna plaćanja, uključujući i plaćanja koja su u suštini fiksna;

• varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, a koja se početno mjere primjenom indeksa ili stopa koje vrijede na datum početka najma;

• iznose za koje se očekuje da će biti plaćeni na temelju jamstava za ostatak vrijednosti; i

• očekivanu cijenu izvršenja opcije kupnje za koju Grupa ima razumno uvjerenje da će je iskoristiti, plaćanja po osnovi najma u slučaju opcionalnog produljenja trajanja ako Grupa ima razumno uvjerenje da će opciju produljenja iskoristiti te kazne za prijevremeni raskid najma osim ako Grupa ima razumno uvjerenje da neće prijevremeno raskinuti najam.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(i) Kao najmoprimac (nastavak)

Obveza za najam mjeri se po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne stope. Ona se ponovno mjeri kada nastanu promjene u budućim plaćanjima za najam zbog promjena indeksa ili stopa, ako nastane promjena u procjeni očekivanog iznosa plaćanja na temelju jamstava za ostatak vrijednosti, ako Grupa promjeni svoju procjenu vezano uz iskorištenje opcije kupnje, produljenja ili raskida ili ako nastane promjena u plaćanjima po osnovi koja su fiksna ili u suštini fiksna.

Kada se obveza za najam ponovno mjeri na navedeni način, odgovarajuće usklade provode se i na neto knjigovodstvenoj vrijednosti imovine s pravom korištenja, ili se priznaju u računu dobiti ili gubitka ukoliko je neto knjigovodstvena vrijednost imovine sa pravom korištenja svedena na nulu.

Izuzev imovine s pravom korištenja koja proizlazi iz Koncesijskog ugovora i povezanih obveza, Grupa prikazuje imovinu s pravom korištenja koja nije zadovoljila definicije ulaganja u nekretnine na poziciji 'nekretnine, postrojenja i oprema' dok obveze za najmove prikazuje na poziciji 'kredita i zajmova' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina s pravom korištenja vezana uz Koncesijski ugovor te povezane obveze zasebno se iskazuju u izvještaju o financijskom položaju.

Kratkoročni najmovi i najmovi imovine niske vrijednosti

Grupa ne priznaje imovinu s pravom korištenja i obvezu za najmove vezano uz najmove imovine niske vrijednosti i kratkoročne najmove. Grupa priznaje plaćanja po osnovi takvih najmova kao trošak po linearnoj osnovi tijekom razdobljanajma. Broj takvih najmova i njihov iznos nije značajan.

(i) Kao najmodavac

Prilikom sklapanja ili izmjena ugovora koji sadrže komponente koje se odnose na najam, Grupa raspoređuje naknade iz ugovora na svaku komponentu koja se odnosi na najam na temelju njene relativne samostalne cijene.

Kad Grupa djeluje kao najmodavac, na početku najma utvrđuje je li svaki najam financijski ili operativni najam.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

i. Kao najmodavac (nastavak)

Da bi klasificirala svaki najam, Grupa procjenjuje prenosi li ugovor o najmu u suštini sve rizike i koristi povezane s vlasništvom nad predmetnom imovinom. Ako je to slučaj, tada je najam financijski najam; u protivnom je to operativni najam. Kao dio ove procjene, Grupa razmatra određene pokazatelje, poput toga predstavlja li trajanje najma veći dio ekonomskog vijeka imovine.

Kada je Grupa posredni najmodavac, ona svoj udio u glavnom najmu i podnajmu vodi zasebno. Nadalje, Grupa procjenjuje klasifikaciju podnajma uzimajući u obzir imovinu s pravom korištenja koja proizlazi iz glavnog najma, a ne u odnosu na predmetnu imovinu. Ako je glavni najam kratkoročni najam na koji Grupa primjenjuje prethodno izuzeće, tada se podnajam klasificira kao operativni najam.

Ako aranžman sadrži komponente koje se odnose na najam i one koje se ne odnose na najam, tada Grupa primjenjuje MSFI 15 za raspodjelu naknada po ugovoru o najmu. Grupa priznaje plaćanja po osnovi najma primljena u okviru operativnog najma kao prihod pravocrtno tijekom razdoblja najma unutar "ostalih prihoda". Općenito, računovodstvene politike primjenjive na Grupu kao najmodavca u usporednom razdoblju nisu se razlikovale odonih prema MSFI-u 16.

3.8 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Na svaki izvještajni dan, Grupa provjerava knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine (izuzev zaliha i odgođeneporezne imovine koje se provjeravaju zasebno) kako bi utvrdila postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbogumanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Grupa procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina društava se također raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja.

Nematerijalna imovina neodređenog vijeka uporabe i nematerijalna imovina koja još nije raspoloživa za uporabu se testira na umanjenje jednom godišnje te kada postoji naznaka o mogućem umanjenju imovine.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.8 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine (nastavak)

Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim kod sredstva iskazanog u revaloriziranom iznosu, u kojem slučaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti proizašlo iz revalorizacije sredstva.

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva (jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećanaknjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena (neto od amortizacije) da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje u revaloriziranom iznosu, u kom slučaju se poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije.

3.9 Zalihe

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave, određenom prema FIFO metodi, ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje.

Trgovačka roba iskazuje se po nižem od troška nabave i neto ostvarive vrijednosti.

3.10 Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca početno se priznaju po trošku koji je jednak fer vrijednosti u trenutku priznavanja, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, ako je značajno, a ako nije po nominalnom iznosu,umanjeno za ispravak vrijednosti.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.11 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po viđenju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće.

3.12 Državne potpore

Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Grupa troškove kojitrebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Grupa nabavi, izgradi ili na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu se priznaju u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine. Potraživanja temeljem državnih potpora s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne financijske potpore Grupi bez budućih povezanih troškova se priznaju u dobit i gubitak razdobljau kojem nastane potraživanje po njima.

3.13 Primanja zaposlenih

(i) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Grupa u ime svojih radnika koji su članovi obveznih mirovinskih fondovaobavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troškaplaća kada se obračunaju. Grupa nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova umirovljenja vezanouz mirovine iz obveznih mirovinskih fondova.

(ii) Otpremnine kod prestanka radnog odnosa

Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos radnika prije redovnog datuma umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze zaotpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(iii) Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu

Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost temeljem aktuarskog izračuna koji se izrađuje na kraju svakog izvještajnog razdoblja te koji koristi pretpostavke o broju radnika za koje se procjenjuje da će ostvariti pravo na otpremninu pri redovnoj mirovini, procijenjeni trošak navedenih otpremnina te diskontnu stopu koja je određena kao prosječna očekivana stopa prinosa na ulaganju u državne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama knjiže se odmah unutar računa dobiti i gubitka.

(iv) Dugoročna primanja radnika

Grupa priznaje obvezu za dugoročna primanja radnika (jubilarne nagrade) ravnomjerno u razdoblju u kojem je nagrada ostvarena na temelju stvarnog broja godina radnog staža. Obvezu za dugoročna primanja radnika mjeri nezavisni aktuarna kraju svakog izvještajnog razdoblja koristeći pretpostavke o broju radnika kojima navedena primanja treba isplatiti, procijenjeni trošak navedenih primanja te diskontne stope koja je određena kao prosječna očekivana stopa prinosa na ulaganju u državne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koji proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama knjiže se odmah unutar računa dobiti i gubitka.

(v) Kratkoročna primanja radnika

Grupa priznaje rezerviranje za bonuse zaposlenicima kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje jenastala izvedena obveza.

3.14 Rezerviranja

Rezerviranje je priznato kad Grupa ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je nastala kao rezultat prošlih događaja te je vjerojatno (više da nego ne), da će odljev sredstava biti potreban da se podmiri ta obveza, a pouzdano se može procijeniti iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na izvještajni dan, te se usklađuju s procjenom temeljenom na trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će nastati kako bi se podmirila obveza, utvrđenih korištenjem procijenjene nerizične kamatne stope kao diskontne stope. Kad se koristi diskontiranje, svake se godine utjecaj diskontiranja knjiži kao financijski trošak te je iskazana vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.14 Rezerviranja (nastavak)

Rezerviranja za troškove restrukturiranja priznaju se kad Grupa ima razrađen formalan plan restrukturiranja o kojem su obaviještene strane na koje se plan odnosi.

3.15 Financijska imovina

(i) Priznavanje i početno mjerenje

Potraživanja od kupaca početno se priznaju u trenutku nastanka. Sva ostala financijska imovina početno se priznaje kada Grupa postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Financijska imovina (osim ako se radi o potraživanju od kupaca bez značajne financijske komponente) početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po FVRDG, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta. Potraživanje od kupaca bez značajne komponente financiranja početno se mjeri po transakcijskoj cijeni.

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje

Pri početnom priznavanju, financijska se imovina klasificira kao ona koja se mjeri po:

• amortiziranom trošku;
• FVOSD (fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobiti) dužnička ulaganja;
• FVOSD ulaganje u vlasničke instrumente;
• ili FVRDG (fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka).

Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim ako Grupa ne promijeni svoj poslovni model za upravljanje financijskom imovinom u kojem slučaju se financijska imovina reklasificira od prvog dana prvog izvještajnograzdoblja koje slijedi nakon promjene poslovnog modela.

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava sljedeće uvjete i ako nije klasificirana kao mjerena po FVRDG:

• drži se u sklopu poslovnog modela čiji je cilj naplata ugovornih novčanih tokova; i
• ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)

Dužničko ulaganje mjeri se po FVOSD ako ispunjava sljedeće uvjete i nije klasificirano kao mjereno po FVRDG:

• drži se u sklopu poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje naplatom ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine; i
• ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji predstavljajuisključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.

Prilikom početnog priznavanja ulaganja u vlasničke instrumente koje se ne drži radi trgovanja, Grupa može neopozivo odabrati prikazivanje promjena u fer vrijednosti navedenog ulaganja kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav odabir vrši se na individualnoj osnovi za svako pojedinačno ulaganje.

Sva financijska imovina koja nije klasificirana kao financijska imovina mjerena po amortiziranom trošku ili po FVOSD kako je gore opisano, mjeri se po FVRDG. Navedeno uključuje svu derivativnu financijsku imovinu. Prilikom početnog priznavanja Grupa može neopozivo klasificirati financijsku imovinu koja inače ispunjava zahtjeve za mjerenje po amortiziranom trošku ili po FVOSD kao imovinu mjerenu po FVRDG ukoliko takvo klasificiranje eliminira ili značajno smanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala.

Ocjena poslovnog modela

Grupa ocjenjuje cilj poslovnog modela, u kojem se određena financijska imovina drži, na razini portfelja budući da to najbolje odražava način na koji se upravlja poslovanjem te informacije kojima poslovodstvo raspolaže. Informacije koje se pritom razmatraju uključuju sljedeće:

• koje su politike i ciljevi usvojeni vezano uz portfelj te kako te politike djeluju u praksi. Navedeno uključuje razmatranja ukoliko je strategija poslovodstva usmjerena na; ostvarivanje ugovornih prihoda od kamata; održavanje određenog profila vezano uz kamatne stope; usklađivanje dospijeća financijske imovine s dospijećembilo koje povezane obveze ili očekivanih novčanih odljeva; ili na ostvarivanje novčanih priljeva prodajom imovine;
• kako se ocjenjuje uspješnost portfelja i o tome izvještava poslovodstvo Grupe;
• koji rizici utječu na uspješnost poslovnog modela (i financijske imovine koja se drži u sklopu tog poslovnog modela) i način na koji se tim rizicima upravlja;

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)

• kako se određuje naknada poslovodstva i/ili onih koji upravljaju portfeljem npr. temelji li se naknada na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na novčanim priljevima od ugovorenih novčanih tokova; i
• učestalost, količina i trenutak prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razlozi za prodaju i budućaočekivanja prodajnih aktivnosti.

Prijenosi financijske imovine trećim stranama u sklopu transakcija koje ne ispunjavaju uvjete za prestanak priznavanja ne smatraju se prodajom budući da Grupa nastavlja priznavati navedenu imovinu.

Potraživanja od kupaca drže se u poslovnom modelu držanja radi naplate.

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja ili kojom se upravlja te se njena uspješnost vrednuje na temelju njene fer vrijednosti, mjeri se po FVRDG.

Procjena predstavljaju li ugovoreni novčani tokovi isključivo otplate glavnice i kamate

U svrhu ove procjene, 'glavnica' se definira kao fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju. 'Kamata' se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca, kreditni rizik povezan s vremenskim periodom u kojem se otplaćujepreostali dio glavnice te ostale osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi), kao i za profitnu maržu.

Pri procjeni osnovnog kriterija, odnosno, predstavljaju li ugovorni novčani tokovi isključivo plaćanja glavnice i kamata, Grupa razmatra ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovorni uvjet koji bi mogao promijeniti vrijeme ostvarivanja ili iznos ugovornih novčanih tokova na način da osnovni kriterij ne bi bio zadovoljen.

Struktura financijske imovine Grupe jednostavna je te se prvenstveno odnosi na potraživanja od kupaca bez značajne financijske komponente te kratkoročne depozite u bankama plasirane po fiksnim kamatnim stopama i novac i novčane ekvivalente. Navedeno u značajnoj mjeri smanjuje kompleksnost procjene zadovoljava li financijska imovina kriterij 'plaćanja isključivo glavnice i kamata'.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)

Naknadno mjerenje te priznavanje dobitaka i gubitaka

Tablica u nastavku daje pregled ključnih odredbi računovodstvene politike koju Grupa koristi za vezano uz naknadno mjerenje financijske imovine te priznavanje dobitaka i gubitaka po svakoj vrsti financijske imovine:

Financijska imovina po FVRDG	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Neto dobici i gubici,uključujući bilo koje prihode od kamata ili dividendi, priznaju se unutar računa dobiti i gubitka.
Financijska imovina po amortiziranom trošku	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak umanjuje se za gubitke od umanjenja vrijednosti. Prihodi od kamata, pozitivne i negativne tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar računa dobiti i gubitka. Dobit ili gubitak pri prestanku priznavanja priznaje se unutar računa dobiti i gubitka.
Dužnička ulaganja po FVOSD	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Prihod od kamata izračunat primjenom metode efektivne kamatne stope, pozitivne i negativne tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar računa dobiti i gubitka. Ostali neto dobici i gubici priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti. Prestankom priznavanja, dobici i gubici akumulirani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se u račun dobiti i gubitka.
Vlasnička ulaganja po FVOSD	Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Dividenda se priznaje kao prihod unutar računa dobiti i gubitka, osim ako je jasno da dividenda predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Ostali neto dobici i gubici priznaju se u ostalu sveobuhvatnu dobit i nikada se ne reklasificiraju u račun dobiti i gubitka.

(iii) Prestanak priznavanja

Grupa prestaje priznavati financijsku imovinu pri isteku ugovornih prava vezanih uz novčane tokove iz te financijske imovine ili pri prijenosu prava na ugovorne novčane tokove u transakciji u kojoj se prenose svi rizici i koristi od vlasništva financijske imovine ili u kojoj Grupa niti prenosi niti zadržava rizike i koriste od vlasništva, ali ne zadržava kontrolu nad financijskom imovinom.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(iii) Prestanak priznavanja (nastavak)

Kada Grupa obavlja transakcije u kojima prenosi financijsku imovinu priznatu u svom izvještaju o financijskom položaju,ali zadržava sve ili gotovo sve rizike i koristi koji proizlaze iz prenesene imovine, takva prenesena imovina ne prestaje se priznavati.

3.16 Financijske obveze

(i) Priznavanje i početno mjerenje

Izdani dužnički vrijednosni papiri početno se priznaju u trenutku nastanka. Sve ostale financijske obveze početno se priznaju kada Grupa postane stranka ugovornih odredbi financijskog instrumenta.

Financijska obveza početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije iskazan po FVRDG,za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju predmetnog instrumenta.

(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje

Financijske obveze mjere se po amortiziranom trošku ili FVRDG. Financijska obveza klasificira se kao mjerena po FVRDG ako je klasificirana kao namijenjena trgovanju, ako je derivativna ili ako je klasificirana kao mjerena po FVRDG pri početnom priznavanju. Financijske obveze po FVRDG mjere se po fer vrijednosti, a neto dobici i gubici, uključujući sve rashode od kamata, priznaju se unutar računa dobiti i gubitka. Ostale financijske obveze naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Rashodi od kamata i negativne tečajne razlike priznaju se unutar računa dobiti i gubitka. Svi dobici ili gubici kod prestanka priznavanja također se priznaju unutar računa dobiti i gubitka.

(iii) Prestanak priznavanja

Grupa prestaje priznavati financijsku obvezu kada se ugovorne obveze isplate, otkažu ili isteknu. Grupa također prestaje priznavati financijsku obvezu kada se izmjene ugovorne odredbe, a novčani tok promijenjene obveze je značajno drugačiji od inicijalnog, pri čemu se nova financijska obveza temeljena na izmijenjenim uvjetima priznaje po fer vrijednosti.

Prilikom prestanka priznavanja financijske obveze, razlike između knjigovodstvene vrijednosti i plaćene naknade(uključujući i svu prenesenu ne-novčanu imovinu ili prihvaćene obveze) priznaje se u računu dobiti i gubitka.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.17 Netiranje financijske imovine i financijskih obveza

Financijska imovina i financijske obveze netiraju se i neto iznos prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada, i samo kada, Društvo trenutno ima zakonski provedivo pravo na prebijanje iznosa i namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili realizirati imovinu i istovremeno podmiriti obvezu.

3.18 Umanjenje vrijednosti nederivativne financijske imovine

Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti

Grupa priznaje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke ("OKG") na:

• financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku;
• ulaganjima u dužničke vrijednosne papire vrednovane po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit; i
• ugovornu imovinu

Grupa priznaje rezerviranja za gubitke jednake OKG-ovima kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine, osim usljedećim slučajevima, kod kojih ih mjeri prema 12-mjesečnim OKGovima:

• kod dužničkih vrijednosnih papira za koje je utvrđeno da imaju niski kreditni rizik na datum izvještavanja
• kod ostalih dužničkih vrijednosnih papira i bankovnih računa za koje se kreditni rizik (tj. rizik neispunjavanja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta) nije značajno povećao od početnog priznavanja.

Rezerviranja za OKG-ove vezano uz potraživanja od kupaca bez značajne financijske komponente uvijek se mjere uiznosu ukupnih OKG-ova kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka te imovine.

Prilikom utvrđivanja je li se kreditni rizik financijske imovine značajno povećao od početnog priznavanja i prilikom procjene OKG-ova, Grupa razmatra razumne i činjenične informacije koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i kvalitativne informacije i analize zasnovane na povijesnom iskustvu Grupe i informiranoj procjeni kreditne sposobnosti te uključuje informacije o budućnosti.

Grupa smatra da je kreditni rizik financijske imovine znatno porastao kad se aktiviraju pokazatelji ranog upozorenja sukladno politici Grupe ili ugovornim uvjetima instrumenata.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti (nastavak)

Grupa smatra da financijska imovina nije nadoknadiva djelomično ili u cijelosti ako:

• nije vjerojatno da će dužnik otplatiti svoje obveze prema Grupi bez da Grupa pokrene radnje poput iskorištenjasredstava osiguranja (ako postoje); ili
• financijska imovina ostane nepodmirena duže od 360 dana od dana dospijeća.

Ukupni OKG-ovi koji se očekuju kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine su OKG koji proizlaze iz svih mogućih nepredviđenih događaja tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta.

Dvanaestomjesečni OKG-ovi su dio OKG-ova koji proizlaze iz slučajeva neplaćanja koji su mogući unutar 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja (ili unutar kraćeg razdoblja ako je očekivani vijek trajanja instrumenta kraći od 12 mjeseci).

Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene OKG-ova je maksimalno ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Grupa izložena kreditnom riziku.

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka

OKG-ovi predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka koja je ponderirana vjerojatnostima. Kreditni gubici mjere se kao sadašnja vrijednost svih novčanih manjkova (tj. razlike između novčanih tijekova na koje Grupa ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Grupa očekuje da će stvarno primiti).

OKG-ovi se diskontiraju po efektivnoj kamatnoj stopi predmetne financijske imovine.

Kreditno umanjena financijska imovina

Na svaki datum izvještavanja Grupa procjenjuje ukoliko postoje osnove za kreditno umanjenje financijske imovine po amortiziranom trošku ili dužničkog ulaganja po FVOSD. Financijska imovina kreditno je umanjena kada nastane jedan iliviše događaja koji imaju štetan utjecaj na procijenjene buduće novčane tijekove od te financijske imovine.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

Kreditno umanjena financijska imovina (nastavak)

Dokaz da je potrebno kreditno umanjenje financijske imovine uključuje sljedeće dostupne podatke:

• značajne financijske poteškoće dužnika ili izdavatelja;
• kršenje ugovora kao što je značajno kašnjenje u plaćanju dospjelih obveza;
• vjerojatnost da će dužnik ući u stečaj ili drugu oblik financijske reorganizacije ; ili
• nestanak aktivnog tržišta za određenu vrijednosnicu uslijed financijskih poteškoća.

Prezentacija očekivanih kreditnih gubitaka u izvještaju o financijskom položaju.

Rezerviranja za OKG-ove financijske imovine po amortiziranom trošku oduzimaju se od bruto knjigovodstvene vrijednosti imovine. Za dužnička ulaganja po FVOSD, rezerviranja za OKGove terete račun dobiti i gubitaka i priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti.

Otpis financijske imovine

Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine otpisuje se ukoliko Grupa razumno ne očekuje povrat financijske imovine bilo u cijelosti bilo djelomično. Grupa u pravilu ne očekuje značajniji povrat otpisanih iznosa.

3.19 Posudbe i troškovi posudbi

Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisujutrošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je prihvatljiva.

Svi drugi troškovi posudbe se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

3.20 Dionički kapital

Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće troškove transakcije i porez na dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica prikazan je u bilješkama kao kapitalna dobit. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Grupe sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Grupe.

3.21 Dividenda

Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.

3.22 Izvještavanje po poslovnim segmentima

Segment je dio Grupe koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta. Grupa ne izvještava informacije po segmentima u smislu odredbi MSFI-a 8 Poslovni segmenti budući da Grupa interno ne izvještava informacije po segmentima izuzev prihoda po vrsti tereta što je objavljeno u bilješci 7 uz financijske izvještaje.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.23 Oporezivanje

(i) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se unutar računa dobiti i gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

(ii) Odgođena porezna imovina i obveze

Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje goodwilla, početno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmjene, temeljene na zakonima koji su važeći na datum izvještavanja.

Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuće porezne obveze i imovinete ukoliko se odnose na poreze koje je obračunalo isto porezno tijelo na isti oporezivi subjekt, ili na različite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuće porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati istovremeno.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

(iii) Porezna izloženost

U određivanju iznosa tekućeg i odgođenog poreza, Grupa uzima u obzir utjecaj neizvjesnih poreznih pozicija te mogućnost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja se na procjene i pretpostavke i može uključivati niz prosudbi o budućim događajima. Novi podaci koji mogu postati dostupni mogu uzrokovati da Grupa promijeni svoju prosudbu o adekvatnosti postojećih poreznih obveza; takve promjene poreznih obveza utjecat će na porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.

(iv) Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje sei iskazuje u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.

3.24 Događaji nakon datuma bilance

Događaji nastali nakon datuma bilance koji daju potrebne informacije o poziciji Društva na datum bilance (događaji za usklađenje) iskazuju se u financijskim izvještajima. Događaji nastali nakon datuma bilance koji nisu događaji za usklađenje objavljuju se u bilješkama kada su značajni.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Ključne prosudbe i procjene kod primjene računovodstvenih politika

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze, prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat koji čini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od takvih procjena.

Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke predmet su redovitog pregleda. Utjecaj korekcije procjene priznaje se urazdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja. Prosudbe koje je Uprava napravila u primjeni MSFI, a koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i prosudbe kod kojih je rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini visok, navedene su niže.

(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora

Karakteristike Koncesijskog ugovora

Značajan dio registrirane djelatnosti Grupe provodi se na području pod koncesijom nad pomorskim dobrom. Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorskim dobrom upravlja Lučka uprava Rijeka, koja je Davatelj koncesije. Ugovor o koncesiji ("Koncesijski Ugovor") izvorno je potpisan 19. rujna 2000. godine na period od 12 godina, a obnovljen je krajem 2011. godine čime je razdoblje koncesije produljeno za još 30 godina do 2042. godine. Ugovor o koncesiji odnosi se na lučke djelatnosti u prostoru luka Rijeka, na rizik i odgovornost Operatora (odnosno Društva) i uzimajući u obzir; relevantne tehničke propise; odredbe i uvjete vezano uz dozvole za pružanje lučkih usluga; minimalne razine usluga; i druge zahtjeve propisane od strane Lučke uprave Rijeka. Prema koncesijskom sporazumu, Operator će imati pravo korištenja imovine koja predstavlja infrastrukturu luke ("relevantna imovina") u vlasništvu Lučke uprave Rijeka i koja se nalazi u gore spomenutom području u svrhu pružanja lučkih usluga.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)

Prema ugovoru o koncesiji, Operator ima obvezu snositi sve troškove vezane uz obavljanje djelatnosti utvrđenih koncesijom (energije, vode, plina, poštanskih i telefonskih usluga, odvoza smeća i slične povezane troškove), kao i troškove komunalija, vodnih naknada, naknada za zaštitu voda, troškova osiguranja i raznih drugih naknada koje proizlaze iz korištenja područja pod koncesijom. Osim pokrivanja svih troškova povezanih s djelatnostima utvrđenim koncesijom, Operator je Davatelju dužan platiti godišnju koncesijsku naknadu koja se sastoji od fiksne naknade po četvornom metru područja pod koncesijom i varijabilnu naknadu po toni svake vrste tereta prekrcanog preko luke Rijeka.

Koncesijskim ugovorom definirane su i obveze Operatora za kapitalne izdatke koji se odnose na održavanje i zamjenu lučke infrastrukture i ulaganja u opremu potrebnu za obavljanje lučkih poslova u koncesijskom području u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura, od čega se otprilike 86 milijuna eura odnosi na izdatke povezane ulaganjima u infrastrukturu i u vlastitu imovinu (oprema za obavljanje lučkih djelatnosti). Vremenska dinamika izdataka i njihova priroda (izdaci vezani uz infrastrukturu ili izdaci vezani uz ulaganja u vlastitu imovinu / opremu) regulirani su unaprijeddefiniranim vremenskim rasporedom kojeg se Operater mora pridržavati u mjeri u kojoj to okolnosti dopuštaju (za više detalja vidi bilješku 31). Imovina koja predstavlja infrastrukturu luke (a koja uključuje imovinu nad kojom je pravo korištenja preneseno Operatoru prilikom potpisivanja Koncesijskog ugovora i izdatke vezane za infrastrukturu koje Operator treba ostvariti tijekom trajanja koncesije) predstavlja ''relevantnu imovinu '' koju je Operator dužan vratiti Davatelju koncesije nakon isteka roka koncesije ili ju ukloniti, bez ikakvih troškova i na zahtjev Davatelja (trenutno Operator ne očekuje nikakve buduće troškove uklanjanja u vezi s takvom imovinom).

Grupa i Društvo razmotrili su relevantne standarde financijskog izvještavanja i povezana tumačenja kako bi utvrdili odgovarajući pristup računovodstvenom tretmanu Koncesijskog ugovora. Grupa primjenjuje MSFI 16 za računovodstvo ugovora o koncesiji, ali slično kao i prethodnih godina, nastavlja na godišnjoj razini razmatrati primjenjivost IFRIC-a 12 Sporazumi o koncesijama za usluge (tumačenje kojim se uređuje računovodstvo javnih koncesija za privatne usluge).

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)

Razmatranja o primjenjivosti IFRIC-a 12

Koncesijski ugovor predstavlja oblik javno-privatnog sporazuma o koncesiji za usluge te je većina karakteristika sporazuma usklađena s onima definiranima u IFRIC-u 12. Međutim, jedan od glavnih faktora vezan uz primjenjivosti IFRIC-a 12 je mehanizam koji regulira i usklađuje cijene usluga. Naknade koje Grupa naplaćuje svojim kupcima kontinuirano su u ispod maksimalno propisane tarife od strane Lučke Uprave Rijeka te poslovodstvo stoga smatra kako mehanizam reguliranja i usklađivanja cijena koji je trenutno u praksi nema obilježja suštinske regulacije cijena te da sukladno tome IFRIC 12 nije primjenjiv.

Primjena MSFI-ja 16 na Koncesijski ugovor

Kroz analizu Koncesijskog ugovora, Uprava je zaključila da navedeni ugovor u suštini predstavlja ugovor koji sadrži komponente najma kako je definirano u MSFI-u 16 te da koncesijsko područje i povezana infrastrukturna imovina predstavljaju jedinstvenu integriranu imovinu čije ekonomske koristi od korištenja tijekom razdoblja koncesije u osnovi ucijelosti ostvaruje Grupa. U nedostatku primjenjivosti IFRIC-a 12, Grupa je stoga identificirala Koncesijski ugovor za obavljanje lučkih djelatnosti kao ugovor koji sadrži najam čime je isti obuhvaćen računovodstvom po MSFI-u 16.

Budući da Koncesijski ugovor sadrži razne obveze koje, između ostalog, uključuju obvezu plaćanja fiksnih i varijabilnih naknada za koncesiju, obvezu nastanka izdataka povezanih s infrastrukturom, kao i izdataka za vlastitu imovinu i održavanje koncesijskog područja, primjena zahtjeva MSFI 16 zahtijeva prosudbu vezano uz identificiranja komponenti ugovora koje se odnose na najam i onih komponenti koje se ne odnose na najam.

U tom kontekstu, Grupa smatra da obveze koje se odnose na plaćanje fiksnih naknada za koncesiju i izdaci vezani uz infrastrukturu predstavljaju komponente koje se odnose na najam, dok preostale obveze koje se odnose na izdatke za vlastitu imovinu (opremu) i održavanje, kao i plaćanja varijabilne koncesijske naknade, ne predstavljaju komponente kojese odnose na najam u skladu s MSFI-em 16 te će se iste stoga i dalje priznavati sukladno drugim relevantnim standardima, prvenstveno u skladu s MRS-om 16 Nekretnine, postrojenja i oprema.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)

U pogledu trajanja najma, Grupa je zaključila da je trenutno važeći rok koncesije koji završava 2042. godine i započinje s krajem 2011. (datum zadnje bitne izmjene Koncesijskog ugovora), najprikladnije očekivano trajanje najma za potrebe mjerenja imovine s pravom korištenja i odgovarajuće obveze.

Grupa također koristi prosudbe kod procjene nadoknadive vrijednosti imovine s pravom korištenja kao i kod utvrđivanja adekvatnog pristupa testiranju na umanjenje vrijednosti. U tom kontekstu, Grupa je procijenila nadoknadivu vrijednost imovine s pravom korištenja pri prvoj primjeni MSFI-a 16 u sklopu testa umanjenja vrijednosti na razini veće objedinjene jedinice koja stvara novac (JKSN), a koji obuhvaća i područje unutar i izvan koncesijskog područja (kao što je povezani skladišni i logistički terminal). Nadoknadivi iznos ovog objedinjenog JKSN-a izmjeren je korištenjem tehnike sadašnje vrijednosti temeljene na modelu diskontiranog novčanog toka koja je zahtijevala značajan stupanj prosudbe prilikom procjene razumnosti grupiranja imovine u objedinjeni JKSN, razumnosti pretpostavki vezanih uz projekcije novčani toka JKSN-a i određivanje odgovarajuće diskontne stope i stope rasta. Model testiranja umanjenja vrijednosti obuhvaćao je projekcije novčanog toka diskontirane s prosječnim ponderiranim troškom kapitala (WACC) od 7,1% te podrazumijevao godišnju stopu rasta između 0,5% i 1% nakon projiciranog razdoblja koje završava 2029. godine.

Grupa je ponovno izmjerila relevantni dio obveze za najam kako bi ista reflektirala izmijenjene novčane tokove uz primjenu diskontne stope od 3,5% bazirane na trenutno očekivanoj kamatnoj stopi na dugoročni dug. Učinak ponovnog mjerenja priznat je kao promjena u obvezi za najam po osnovi koncesijskog ugovora uz korespondirajući iznos priznat na koncesijskoj imovini s pravom korištenja.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(ii) Priznavanje odgođene porezne imovine

Neto odgođena porezna imovina predstavlja iznose poreza na dobit koji su nadoknadivi na temelju budućih odbitaka oporezive dobiti te se iskazuje u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se do visine poreznih prihoda za koje vjerojatno da će biti ostvareni. Prilikom utvrđivanja buduće oporezive dobiti i iznosa poreznih prihoda za koje je vjerojatno da će biti ostvareni u budućnosti, Uprava donosi prosudbe i izrađuje procjene na temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i u očekivanja budućih prihoda za koje se smatra da su razumni u postojećim okolnostima (vidi bilješke 3.23 i 14).

(iii) Aktuarske procjene korištene za izračun obveza za naknade zaposlenima

Trošak dugoročnih primanja radnika utvrđen je koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene uključuju utvrđivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima dohotka i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode navedenih planova, te procjene sadržavaju element nesigurnosti (vidi bilješke 3.13 i 26).

(iv) Posljedice određenih sudskih sporova

Grupa je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom tijeku poslovanja. Uprava koristi procjene vjerojatnog ishoda pravnih postupaka te na dosljednoj osnovi priznaje rezerviranja za obveze Grupe koje proizlaze iz tih postupaka.

Grupa priznaje rezerviranja u ukupnom očekivanom iznosu odljeva ekonomskih koristi kao posljedice sudskog postupka, a koji je uglavnom iznos spora uvećan za procijenjene povezane pravne troškove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo), ukoliko je po mišljenju Uprave, a na temelju konzultacija s pravnim savjetnicima, vjerojatnost nepovoljnog ishoda za Grupu veća od povoljnog ishoda. Grupa ne priznaje rezerviranja za sudske sporove i očekivane vezane pravne troškove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo) u slučajevima u kojima Uprava procjeni da je nepovoljan ishod sudskog postupka manje vjerojatan nego povoljan ishod za Grupu.

Gdje postoje naznake moguće nagodbe u odnosu na pojedini sudski postupak, rezervacija se priznaje u iznosu očekivanogiznosa nagodbe umanjenog za već postojeća rezerviranja vezana uz taj sudski postupak, a temeljeno na najboljoj procjeniUprave napravljenoj u suradnji sa svojim pravnim savjetnicima.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(iv) Posljedice određenih sudskih sporova (nastavak)

Gdje je Grupa tužitelj u određenom sudskom postupku, bilo kakve ekonomske koristi za koje se očekuje da će pritjecati u Grupu kao rezultat očekivanog ishoda spora priznaju se samo kada je njihova realizacija gotovo sigurna, što je obično na dan priljeva tih ekonomskih koristi.

Rezervacije za obveze Grupe koje proizlaze iz pravnih postupaka priznaju se na dosljednoj osnovi i procjenjuju se od slučaja do slučaja (vidi bilješku 3.14 i 26).

(v) Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja

Nadoknadiva vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja procijenjena je po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih po tržišnoj kamatnoj stopi na datum mjerenja. Kratkotrajna potraživanja bez navedene kamatne stope mjerena su prema iznosu originalnog računa ukoliko učinak diskontiranja nije značajan.

Grupa redovito pregledava starosnu strukturu potraživanja od kupaca i prati prosječno razdoblje naplate. U slučajevima u kojima su utvrđeni dužnici s dužim danima plaćanja (općenito iznad 120 dana), Grupa umanjuje kreditne limite i dane plaćanja za buduće transakcije i, u slučajevima kada je to potrebno, nameće ograničenja vezano uz buduće transakcije ili dostavu tereta držanog u skladištu dok se nepodmireni dug ne otplati u cijelosti ili djelomično. U slučajevima u kojima Grupa utvrdi potraživanja prema dužnicima koji su ušli u proces predstečajna ili stečajnog postupka, gubitak od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje u cijelosti.

U procesu reguliranja naplate dospjelih dugova, Grupa aktivno pregovara s odgovarajućim dužnicima uzimajući u obzir očekivanja budućih poslovnih odnosa, značaj izloženosti prema pojedinom dužniku, mogućnosti kompenzacija, iskorištavanja instrumenata osiguranja (ako ih ima) ili oduzimanja imovine itd.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)

(vi) Revalorizacija zemljišta

Budući da Grupa primjenjuje računovodstveni model revalorizacije za zemljišta, Uprava se služi prosudbom vezano uz adekvatnost učestalosti revalorizacija u cilju da se one provode dovoljno redovito kako bi se osiguralo da se knjigovodstveni iznosi značajno ne razlikuju od iznosa koji bi se utvrdio na temelju fer vrijednost na izvještajni datum.

Uprava također primjenjuje prosudbe kako bi osigurala da se revalorizacija obavlja na temelju izvještaja o procjeni vrijednosti napravljenih od strane neovisnih, stručnih procjenitelja i, gdje je primjenjivo, da procjene i pretpostavke kojeje koristio procjenitelj odražavaju i razumijevanje Uprave oko specifičnosti vezanih uz svako pojedino zemljište.

BILJEŠKA 5 - ODREĐIVANJE FER VRIJEDNOSTI

Grupa primjenjuje niz računovodstvenih politika i objava koje zahtijevaju mjerenje fer vrijednosti za financijsku i nefinancijsku imovinu i obveze.

Grupa ima uspostavljen sustav kontrola u okviru mjerenja fer vrijednosti koji podrazumijeva cjelokupnu odgovornost Uprave vezanu uz nadziranje svih značajnijih mjerenja fer vrijednosti, konzultiranje s vanjskim stručnjacima te ukontekstu navedenog, izvještavanje o istome tijelima zaduženima za korporativno upravljanje.

Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju Uprava i funkcija financija ocjenjuju ukoliko dokazi prikupljeni od trećih strana osiguravaju da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, uključujući i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.

Sva značajnija pitanja vezana uz procjenu fer vrijednosti izvještavaju se Nadzornom i Revizorskom Odboru. Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koje se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:

Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.

Razina 2 - ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene), bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).

Razina 3 - ulazne varijable za imovinu ili obveze koje se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan bilance. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim uvjetima.

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer, OTC derivativi) utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je tomoguće, a oslanjaju se što je manje moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ukoliko su sve značajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2.

BILJEŠKA 5 - ODREĐIVANJE FER VRIJEDNOSTI

Ako se jedna ili više značajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima, procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3.

Grupa je napravila sljedeće značajnije procjene fer vrijednosti u okviru pripreme financijskih izvještaja, a koje su detaljnije objašnjene u sljedećim bilješkama:

• bilješka 16: Nematerijalna imovina i nekretnine, postrojenja i oprema (vezano za zemljišta)

BILJEŠKA 6 - NOVI STANDARDI I TUMAČENJA OBJAVLJENIH STANDARADA KOJI JOŠ NISU USVOJENI

(i) Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Sljedeći novi standardi i izmijenjeni i dopunjeni postojeći standardi izdani od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde i tumačenja koje izdaje Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja, koji su usvojeni u EU i na snazi su u tekućem razdoblju (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine):

• Izmjene i dopune MRS 7 Izvještaj o novčanom toku i MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje - Financijski aranžmani dobavljača, objavljeno 25. svibnja 2023. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine).
• Izmjene i dopune MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja: Klasifikacija obveza kao kratkoročnih ili dugoročnih, Klasifikacija obveza kao kratkoročnih ili dugoročnih - Odgoda datuma stupanja na snagu i Dugoročne obveze s kovenantima, objavljeno 23. siječnja 2020. godine, 15. srpnja 2020. godine i 31. listopada 2022. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine).
• Izmjene i dopune MSFI 16 Najmovi: Obveza za najam u povratnom najmu, objavljeno 22. rujna 2022. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine).

Usvajanje navedenih standarda i tumačenja nije imalo utjecaja na financijske izvještaje Grupe i Društva.

• (ii) Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, koji su odobreni u EU, ali još nisu na snazi
  • Izmjene i dopune MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta: Nedostatak razmjenjivosti, izdan 15. kolovoza 2023. godine (datum stupanja na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine).

BILJEŠKA 6 - NOVI STANDARDI I TUMAČENJA OBJAVLJENIH STANDARADA KOJI JOŠ NISU USVOJENI (NASTAVAK)

• (iii) Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, a koji još nisu usvojeni u EU:
  • MSFI 18 Prezentacija i objavljivanje u financijskim izvještajima (izdan 9. travnja 2024. godine).
  • MSFI 19 Ovisna društva bez javne odgovornosti: Objavljivanje (izdan 9. svibnja 2024. godine).
  • Izmjene i dopune MSFI 9 i MSFI 7 Ugovori povezani s električnom energijom ovisnom o prirodnim izvorima (izdan 18. prosinca 2024. godine).
  • Izmjene i dopune MSFI 9 i MSFI 7 Klasifikacija i mjerenje financijskih instrumenata (izdan 30. svibnja 2024. godine).
  • Godišnja poboljšanja MSFI računovodstvenih standarda Izdanje 11 (izdan 18. srpnja 2024. godine).

Grupa i Društvo ne očekuje da će usvajanje spomenutih standarda i tumačenja imati značajan utjecaj na financijske izvještaje.

7. Prihodi od prodaje

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Prihod od prodaje domaćim kupcima	7.147	6.635	7.046	6.471
Prihod od prodaje inozemnim kupcima	20.369	22.760	20.369	22.760
Ukupno	27.516	29.395	27.415	29.231
Pregled prihoda po vrsti usluga je kako slijedi:
Generalni teret	9.801	9.960	9.801	9.960
Rasuti teret	6.680	7.617	6.680	7.617
Kontejneri	2.828	3.616	2.828	3.616
Ostale lučke usluge	8.207	8.202	8.106	8.038

Prihodi od generalnog i rasutog tereta odnose se na lučke usluge vezane uz prekrcaj navedenih vrsta tereta, a koje Grupa zaračunava na osnovi prekrcanih tona tereta dok se ostale lučke usluge i kontejneri odnose na skladištenje, skladišnu manipulaciju i ostale usluge vezane uz prekrcaj ostalih vrsta tereta.

8. Ostali prihodi

	2024.	2023.	2024.	2023 .
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Dobit od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine	246	76	246	63
Donacije i subvencije	30	734	30	734
Poništenje gubitka od umanjenja zemljišta (Bilješka 16)	-	1.618	-	1.618
Naplata šteta od osiguranja	46	52	38	44
Prihod od zakupnina (i)	2.303	2.068	2.317	2.082
Ukidanje rezerviranja	24	27	24	27
Odgođeni prihodi - CEF	236	236	236	236
Ostali prihodi	120	31	114	26
Ukupno	3.005	4.842	3.005	4.830

(i) Prihod od zakupnina odnosi se na prihode od najma parkirališta i poslovnih prostora u gradu Rijeci.

9. Troškovi sirovina, usluga i materijala

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Energija	2.428	3.936	2.250	3.763
Komunalne usluge	916	798	915	797
Pošta i telekomunikacije	63	62	57	57
Troškovi koncesije (i)	209	276	209	276
Troškovi prijevoza i špedicije	736	778	2.034	2.020
Usluge dezinfekcije i kontrole kvalitete	270	334	270	334
Usluge manipulacije	23	33	23	33
Usluge održavanja	1.208	1.195	1.418	1.404
Utrošene sirovine i materijal	1.047	1.259	989	1.196
Zakupnine	184	565	184	566
Ostali materijalni troškovi	273	334	59	143
Ukupno	7.357	9.569	8.408	10.589

(i) Troškovi koncesije najznačajnijim dijelom se odnose na varijabilnu naknadu za koncesiju koja se plaća u skladu s Koncesijskim ugovorom. Pored ovih varijabilnih koncesijskih naknada, Grupa i Društvo imali su i izdatke za fiksne ili u suštini fiksne koncesijske naknade u iznosu od 522 tisuća eura (2023.: 513 tisuća eura) koji su knjiženi kao umanjenje obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja.

10. Troškovi osoblja

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Bruto plaće i nadnice	11.842	10.682	11.245	10.186
Doprinosi na plaće	1.887	1.779	1.773	1.683
Ostali troškovi zaposlenih	1.296	1.476	1.237	1.425
Ukupno	15.025	13.938	14.255	13.294

Na dan 31. prosinca 2024. broj zaposlenih u Grupi bio je 632 (31. prosinca 2023.: 655) dok je Društvo zapošljavalo 614 radnika (31. prosinca 2023.: 638). U 2024. godini Grupa je prosječno zapošljavala 648 zaposlenika (2023.: 654), dok je Društvo prosječno zapošljavalo 629 zaposlenika (2023.: 635).

11. Ostali troškovi

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Društvo	(u TEUR) Društvo
Bankarske naknade	90	44	88	41
Intelektualne usluge	282	235	261	221
Naknade šteta, dangube, kazne	117	158	119	158
Naknade troškova zaposlenika	538	506	523	486
Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o poslovnom rezultatu (i)	1.505	1.509	1.489	1.493
Premije osiguranja	385	377	358	357
Sudski troškovi i pristojbe	19	42	19	42
Trošak umanjenja vrijednosti potraživanja	-	111	-	111
Troškovi reprezentacije i marketinga	63	38	62	37
Rezerviranja za sudske sporove	-	219	-	219
Ostali troškovi	262	179	260	179
Ukupno	3.261	3.418	3.179	3.345

(i) Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o poslovnom rezultatu odnose se na komunalne naknade i naknade za uređenje voda.

12. Financijski prihodi

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Kamate i slični prihodi	6	16	6	15
Pozitivne tečajne razlike	22	-	22	-
Ostali financijski prihodi (i)	2.450	-	2.450	-
Ukupno	2.478	16	2.478	15

(i) Ostali financijski prihodi u 2024. godini se odnose na prihode od dividendi od pridruženog društva Jadranska vrata d.d. u iznosu 2.450 tisuća eura (2023.: 0 tisuća eura).

13. Financijski rashodi

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Grupa	(u TEUR) Društvo	(u TEUR) Društvo
Kamate i slični troškovi (i)	1.941	2.423	1.935	2.418
Negativne tečajne razlike	-	13	-	13
Ukupno	1.941	2.436	1.935	2.431

(i) Kamate i slični troškovi uključuju 823 tisuća eura (2023.: 1.331 tisuća eura) troškova otpuštanja diskonta vezano uz obvezu za koncesijsku imovinu s pravom korištenja, dok se preostali iznos odnosi uglavnom na kamate na bankovne kredite.

14. Porez na dobit

Porez na dobit sastoji se od:

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Tekući porez na dobit	33	69	-	-
Odgođeni porezni trošak/(prihod)	5	291	5	291
Porezni trošak / (prihod)	38	360	5	291

Sljedeća tabela prikazuje u skladu troška poreza prikazanog u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti sa zakonskom poreznom stopom:

	2024.	2023.	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Porez na dobit po 18% (2023.: 18%)	1.638	1.537	324	233
Učinak neoporezivih prihoda	(5)	(345)	(446)	(345)
Učinak porezno nepriznatih troškova	152	277	152	277
Porezni efekt udjela u rezultatu pridruženog društva	(1.722)	(1.235)	-	-
Učinak poreznih poticaja	-	-	-	-
Učinak neiskorištenih poreznih gubitaka	-	-	-	-
Učinak iskorištenih poreznih gubitaka	(30)	(165)	(30)	(165)
Učinak odgođenih poreza	5	291	5	291
Porezni trošak / (prihod)	38	360	5	291

Na dan 31. prosinca 2024. godine, Društvo i Grupa imali su neiskorištene porezne gubitke za prijenos u naredno razdoblje u iznosu od 744 tisuća eura, odnosno 766 tisuća eura (31. prosinca 2023.: 912 tisuća eura, odnosno, 957 tisuća eura).

14. Porez na dobit (nastavak)

2024. Grupa i Društvo	Početno stanje	Kroz kapital	Kroz dobit ili gubitak	Zaključno stanje
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Zemljišta i građevinski objekti	799	-	(6)	793
Ostala financijska imovina	42	-	-	42
Rezerviranja za primanja zaposlenih	57	-	-	57
Ukupno	898	-	(6)	892

Kretanje u odgođenoj poreznoj imovini za Društvo i za Grupu bilo je kako slijedi:

2023. Grupa i Društvo	Početno stanje	Kroz kapital	Kroz dobit ili gubitak	Zaključno stanje
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Zemljišta i građevinski objekti	1.090	-	(291)	799
Ostala financijska imovina	42	-	-	42
Rezerviranja za primanja zaposlenih	57	-	-	57
Ukupno	1.189	-	(291)	898

Odgođena porezna imovina vezano uz rezervacije odnosi se na privremene vremenske razlike koje proizlaze iz rezervacija za primanja zaposlenih (jubilarne nagrade i otpremnine), a odgođena porezna imovina vezano uz zemljišta i građevinske objekte najznačajnijim dijelom odnosi se na umanjenje vrijednosti nekretnina koje je provedeno tijekom prethodnih razdoblja, kako je to detaljnije prikazano u bilješci 16.

14. Porez na dobit (nastavak)

2024. Grupa	Početno stanje	Kroz kapital	Kroz dobit ili gubitak	Zaključno stanje
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Revalorizacija zemljišta	2.399	-	-	2.399
Ulaganja	1	-	-	1
Ulaganja u pridružena društva	671	-	-	671
Ukupno	3.071	-	-	3.071

Kretanje u odgođenoj poreznoj obvezi za Grupu bilo je kako slijedi:

2023. Grupa	Početno stanje	Kroz kapital	Kroz dobit ili gubitak	Zaključno stanje
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Revalorizacija zemljišta Ulaganja Ulaganja u pridružena društva	850 1 671	- - -	1.549 - -	2.399 1 671
Ukupno	1.522	-	1.549	3.071

Kretanje u odgođenoj poreznoj obvezi za Društvo bilo je kako slijedi:

2024. Društvo	Početno stanje	Kroz kapital	Kroz dobit ili gubitak	Zaključno stanje
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Revalorizacija zemljišta	2.399	-	-	2.399
Ulaganja	1	-	-	1
Ukupno	2.400	-	-	2.400

2023. Društvo	Početno stanje	Kroz kapital	Kroz dobit ili gubitak	Zaključno stanje
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Revalorizacija zemljišta Ulaganja	850 1	- -	1.549 -	2.399 1
Ukupno	851	-	1.549	2.400

14. Porez na dobit (nastavak)

Na razini Grupe, odgođena porezna obveza koja je vezana za ulaganja u pridružena društva odnosi se na revalorizaciju kod mjerenja preostalog udjela u bivšem ovisnom društvu Jadranska vrata d.d. kao rezultat gubitka kontrole pri prodaji 51% udjela u ovisnom društvu od strane Grupe tijekom 2011. godine.

Odgođena porezna obveza vezano uz zemljišta proizlazi iz primjene računovodstvenog modela revalorizacije za zemljišta od strane Društva i Grupe i odgovarajućih revalorizacija.

15. Zarada po dionici

	2024.	2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa
Dobit / (Gubitak) nakon oporezivanja (u tisućama eura)	9.064	8.180
Ukupan i vagani broj izdanih dionica	13.480.475	13.480.475
Dobit / (Gubitak) po dionici (osnovni i razrijeđeni) u eurima	0,67	0,61

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit Grupe podijeli s prosječno ponderiranim brojem ukupnih redovnih dionica. Grupa ne posjeduje vlastite dionice. Grupa nije izdale nikakve potencijalno razrjedive instrumente.

16. Nematerijalna imovina i nekretnine, postrojenja i oprema

Kretanje nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme za Grupu bilo je kako slijedi:

(u TEUR)	Software	Zemljišta	Građevinski objekti	Inventar i oprema	Ulaganja u tuđu imovinu	Investicije u tijeku i predujmovi	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2023.	650	28.795	50.655	23.349	49	3.325	106.823
Povećanja	80	8.608	-	205	1	3.352	12.246
Prijenos	-	-	129	4.534	-	(4.663)	-
Prodaja ili rashod	-	-	-	(111)	-	-	(111)
Stanje na dan 31.12.2023.	730	37.403	50.784	27.976	50	2.014	118.957
Povećanja	33	-	-	189	-	5.638	5.860
Prijenos	-	-	262	3.476	-	(3.738)	-
Prodaja ili rashod	(3)	(23)	-	(73)	-	(831)	(930)
Stanje na dan 31.12.2024.	760	37.380	51.046	31.568	50	3.083	123.887
Akumulirana amortizacija i ispravak vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2023.	623	1.681	10.418	20.522	14	-	33.258
Trošak amortizacije	3	-	1.233	889	2	-	2.127
Prodaja i rashod	-	-	-	(98)	-	-	(98)
Poništenje gubitka od umanjenja	-	(1.618)	-	-	-	-	(1.618)
Stanje na dan 31.12.2023.	626	63	11.651	21.314	16	-	33.670
Trošak amortizacije	18	-	1.237	1.066	2	-	2.323
Prodaja i rashod	(3)	-	-	(49)	-	-	(52)
Stanje na dan 31.12.2024.	641	63	12.888	22.331	18	-	35.941
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 31.12.2023.	104	37.340	39.133	6.663	35	2.014	85.287
Stanje na dan 31.12.2024.	119	37.317	38.158	9.237	32	3.083	87.946

16. Nematerijalna imovina i nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)

Kretanje nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme za Društvo bilo je kako slijedi:

(u TEUR)	Software	Zemljišta	Građevinski objekti	Inventar i oprema	Ulaganja u tuđu imovinu	Investicije u tijeku i predujmovi	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2023.	650	28.795	50.655	22.330	49	3.325	105.804
Povećanja	80	8.608	-	-	1	3.352	12.041
Prijenos Prodaja ili rashod	- -	- -	129 -	4.534 (40)	- -	(4.663) -	- (40)
Stanje na dan 31.12.2023.	730	37.403	50.784	26.824	50	2.014	117.805
Povećanja	33	-	-	-	-	5.638	5.671
Prijenos	-	-	262	3.476	-	(3.738)	-
Prodaja ili rashod	(3)	(23)	-	(73)	-	(831)	(930)
Stanje na dan 31.12.2024.	760	37.380	51.046	30.227	50	3.083	122.546
Akumulirana amortizacija i ispravak vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2023.	623	1.681	10.418	19.691	14	-	32.427
Trošak amortizacije	3	-	1.233	797	2	-	2.035
Prodaja i rashod	-	-	-	(27)	-	-	(27)
Poništenje gubitka od umanjenja	-	(1.618)	-	-	-	-	(1.618)
Stanje na dan 31.12.2023.	626	63	11.651	20.461	16	-	32.817
Trošak amortizacije	18	-	1.237	956	2	-	2.213
Prodaja i rashod	(3)	-	-	(49)	-	-	(52)
Stanje na dan 31.12.2024.	641	63	12.888	21.368	18	-	34.978
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 31.12.2023.	104	37.340	39.133	6.363	34	2.014	84.988
Stanje na dan 31.12.2024.	119	37.317	38.158	8.859	32	3.083	87.568

16. Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)

Zemljišta i građevinski objekti Društva s knjigovodstvenom vrijednošću u iznosu od 60.018 tisuća eura (2023.: 54.688 tisuća eura) dani su kao hipoteka za posudbe Društva.

Revalorizacija zemljišta i umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme

Grupa i Društvo revalorizirali su zemljišta u četvrtom kvartalu 2023. godine na temelju procjena fer vrijednosti od strane nezavisnog procjenitelja. Uprava smatra da se fer vrijednosti zemljišta nisu značajno promijenile od datuma te zadnje procjene vrijednosti te da knjigovodstvena vrijednost zemljišta aproksimira njenu fer vrijednost na datum izvještavanja. Knjigovodstvena vrijednost koja bi bila priznata da su zemljišta vođena po modelu troška nabave iznosi 26.643 tisuća eura (2023.: 26.620 tisuće eura). Na dan 31. prosinca 2024. godine revalorizacijski višak priznat je u revalorizacijskim rezervama u iznosu od 10.931 tisuća eura (2023.: 10.931 tisuća eura). Nadalje, procjene nezavisnih procjenitelja obuhvaćale su i procjenu građevina koje se vode po modelu troška nabave. Za građevine kod kojih je nadoknadivi iznos procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjio se do nadoknadivog iznosa. Tijekom 2024. godine, nije bilo priznavanja umanjenja vrijednosti.

Mjerenje fer vrijednosti

.

Revalorizacija zemljišta redovito se obavlja na temelju izvještaja neovisnih procjenitelja. Za većinu zemljišta, metoda koja se koristi za mjerenje fer vrijednosti od strane procjenitelja je usporedba ostvarenih prodajnih cijena na tržištu za slične i usporedive nekretnine, uzimajući u obzir geografske specifičnosti, vrstu zemljišta, ograničenja nametnuta od strane lokalnih građevinskih propisa i druge čimbenike.

Zemljišta Grupe tako uključuju zemljišnu parcelu koja se trenutno koristi kao parkiralište. Grupa navedeno zemljište nije klasificirala kao ulaganje u nekretnine, budući je inicijalno predviđena namjena bila izgradnja vlastitih građevinskih objekata u svrhu osnovne djelatnosti, ali je u procesu razmatranja njegove namjene i konverzije u ulaganja u nekretnine što bi rezultiralo reklasifikacijom.

17. Ulaganja u nekretnine

31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
			1.250
(47)	(32)	(47)	(32)
1.171	1.218	1.171	1.218
523	521	523	521
12	12	12	12
(16)	(10)	(16)	(10)
519	523	519	523
652	695	652	695
	1.218	1.250	1.218

Ulaganja u nekretnine odnose se na 29 stanova (2023.: 31 stana) u vlasništvu Grupe i iznajmljene na neodređeno vrijeme zaštićenim najmoprimcima.

Nakon revizije ugovora o najmu sa zaštićenim najmoprimcima da plaćaju zaštićenu najamninu, stanari su pristali plaćati obvezne mjesečne naknade za održavanje i operativne troškove koji proizlaze iz uporabe stanova. Sukladno tome, Grupa ne generira prihode od najma stanova, ali niti ne snosi direktne operativne troškove (uključujući održavanje i popravke) budući da ih snose najmoprimci.

Sve aktivnosti vezane uz ulaganja u nekretnine obavlja ovisno društvo Stanovi d.o.o.

Grupa redovito testira ulaganja u nekretnine na umanjenje vrijednosti, analizirajući cijene usporedivih nekretnina. Na izvještajne datume, trenutne tržišne cijene za slične nekretnine i realizirane prodajne cijene ne indiciraju na umanjenje vrijednosti te je fer vrijednost približna knjigovodstvenoj.

18. Ulaganja u ovisna i pridružena društva po metodi udjela

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Ulaganja u ovisna društva	-	-	8	8
Ulaganja u pridružena društva	31.748	24.633	1.556	1.556
Ukupno	31.748	24.633	1.564	1.564

Ulaganja u ovisna društva su kako slijedi:

	Vlasnički udio		Iznos ulaganja
(U TEUR)	31.12.2024. 31.12.2023.		31.12.2024.	31.12.2023.
Luka - prijevoz d.o.o.	100%	100%	3	3
Stanovi d.o.o.	100%	100%	3	3
Luka Rijeka Container Depot d.o.o.	100%	100%	3	3
			8	8

Ulaganja u pridružena društva odnose se na sljedeće:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Jadranska vrata d.d.
- po trošku stjecanja	-	-	1.556	1.556
- po metodi udjela	31.748	24.633	-	-
Ukupno	31.748	24.633	1.556	1.556

31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa
24.633	17.773
(2.450)	6.860 -
31.748	24.633
	Grupa 9.565

18. Ulaganja u ovisna i pridružena društva po metodi udjela (nastavak)

Sažetak informacija o pridruženom društvu Jadranska vrata d.d. je kako slijedi:

	31.12.2024.	31.12.2023.
Jadranska vrata d.d.	(u TEUR)	(u TEUR)
Imovina	61.724	46.106
Obveze	4.437	3.342
Poslovni prihodi	45.498	36.509
Neto dobit	19.524	14.001

Glavna skupština društva Jadranska vrata d.d. je izglasala dividendu tijekom 2024. godine u iznosu od 5.000 tisuća eura (2023.: 0 tisuća eura), od čega se 2.450 tisuća eura odnosilo na dividendu isplativu Društvu, a što je bilo priznato unutar financijskih prihoda u nekonsolidiranim financijskim izvještajima u 2024. godini.

19.Dugotrajna financijska imovina

31.12.2024. (u TEUR) Grupa	31.12.2023. (u TEUR) Grupa	31.12.2024. (u TEUR) Društvo	31.12.2023. (u TEUR) Društvo
-	6	-	6
55	55	55	55
55	61	55	61

20. Kratkotrajna financijska imovina

	31.12.2024.	31.12.2023.	31.12.2024.	31.12.2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Kratkotrajni depoziti u bankama	27	246	27	246
Dane pozajmice	-	-	53	112
Stanje 31. prosinca	27	246	80	358

Kamatne stope na kratkotrajne depozite su fiksne u rasponu od 0,01% do 0,50% na godišnjoj razini.

.

21.Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Potraživanja od kupaca u zemlji	3.863	3.594	3.864	3.589
Potraživanja od kupaca u inozemstvu	1.554	1.424	1.554	1.424
Kratkotrajna potraživanja za prodane stanove	16	96	16	96
Potraživanja za poreze, doprinose i naknade	81	39	81	39
Dani predujmovi	41	183	12	183
Potraživanje za PDV	597	1.278	528	1.257
Unaprijed plaćeni troškovi	47	102	46	101
Ostala potraživanja	177	118	126	61
	6.376	6.834	6.227	6.750

Kretanje u akumuliranom umanjenju vrijednosti potraživanja od kupaca bilo je kako slijedi:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Stanje 1.siječnja	1.885	1.756	1.885	1.756
Povećanje	-	111	-	111
Naplaćena ispravljena potraživanja	-	(16)	-	(16)
Isknjiženo	-	-	-	-
Tečajne razlike	39	34	39	34
Stanje 31. prosinca	1.924	1.885	1.924	1.885

21. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (nastavak)

Starosna struktura potraživanja od kupaca bila je kako slijedi:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Nedospjelo	3.493	3.216	3.500	3.216
do 90 dana	1.296	1.533	1.291	1.528
91-180 dana	174	72	174	71
181-360 dana	68	107	68	107
preko 360 dana	386	91	385	91
	5.417	5.019	5.418	5.013

Potraživanja od kupaca denominirana su u sljedećim valutama:

	31.12.2024. (u TEUR) Grupa	31.12.2023. (u TEUR) Grupa	31.12.2024. (u TEUR) Društvo	31.12.2023. (u TEUR) Društvo
Euro USD	5.417 -	5.019 -	5.418 -	5.013 -
	5.417	5.019	5.418	5.013

22. Novac i novčani ekvivalenti

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Novac u banci Novac u blagajni	8.065 1	5.458 1	7.761 1	5.068 1
	8.066	5.459	7.762	5.069

Novac u banci odnosi se na novčana sredstva u komercijalnim bankama koja nose prosječnu kamatnu stopu od 0,01% na godišnjoj razini. Novac u banci sadrži 1 tisuća eura (2023.: 90 tisuća eura) koji se odnose na namjenska sredstva, odnosno, subvenciju za kapitalne izdatke po osnovi CEF projekata, a za koje su izdane bankovne garancije.

Novac i novčani ekvivalenti denominirani su u sljedećim valutama:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Euro	7.704	5.079	7.399	4.689
USD	363	380	363	380
	8.066	5.459	7.762	5.069

23. Dionički kapital

	31.12.2024.	31.12.2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa/Društvo	Grupa/Društvo
Dionički kapital	67.402	67.402
	67.402	67.402

Na dan 31. prosinca 2024. dionički kapital Grupe i Društva iznosio je 67.402 tisuće eura te je raspodijeljen na 13.480.475 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od 5 eura. Sve izdane dionice registrirane su i uplaćene u cijelosti.

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj temeljni kapital Grupe i Društva preračunat je s iznosa od 539.219 tisuća kuna na iznos od 71.567 tisuća eura. Pojedinačni nominalni iznos redovne dionice oznake LKRI preračunat je s iznosa od 40,00 kuna na iznos od 5,33 eura.

Grupa i Društvo su na Glavnoj skupštini održanoj 25. kolovoza 2023. godine donije odluku o uskladi odnosno smanjenju temeljnog kapitala prema odredbama ZIZTD, smanjenjem sa 71.567 tisuća eura za 4.164 tisuća eura na 67.402 tisuća eura.

Pregled ključnih dioničara i vlasničke strukture na dan izvještaja o financijskom položaju je kako slijedi:

	% vlasništva
	31.12.2024.	31.12.2023.
PORT ACQUSITIONS A.S.	34,34%	34,34%
CERP/Republika Hrvatska	25,02%	25,02%
OTP BANKA D.D./ AZ OMF KATEGORIJE B	15,02%	15,02%
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D./PBZ CO OMF - KATEGORIJA B	7,60%	7,60%
OTP BANKA D.D./ ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B	6,81%	6,81%
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D.	1,60%	1,60%
OTP BANKA D.D./ ERSTE PLAVI EXPERT - DMF	0,91%	0,91%
OTP BANKA D.D./ AZ OMF KATEGORIJE A	0,85%	0,85%
ZAGREBAČKA BANKA D.D./ AZ PROFIT OTVORENI DMF	0,71%	0,71%
Ostali dioničari	7,14%	7,14%
Ukupno	100%	100%

24. Rezerve

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Kapitalne i ostale rezerve	9.291	9.291	9.291	9.291
Revalorizacijske rezerve	10.931	10.931	10.931	10.931
	20.222	20.222	20.222	20.222

Društvo je obvezno izdvajati zakonske rezerve prema hrvatskim zakonima u iznosu od minimalno 5% dobiti za godinu sve dok ukupne zakonske rezerve kapitala ne dosegnu 5% temeljnog kapitala. Društvo trenutno nema zakonskih rezervi.

Revalorizacijske rezerve odnose se na revalorizaciju zemljišta.

25. Krediti i zajmovi

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Dugoročni krediti
Krediti banaka	15.529	13.226	15.529	13.226
Obveze po najmovima	197	118	-	30
	15.726	13.344	15.529	13.256
Kratkoročni krediti
Krediti banaka	2.591	2.293	2.591	2.293
Obveze po najmovima	89	94	30	54
	2.680	2.387	2.621	2.347
Ukupni krediti	18.406	15.730	18.150	15.603

Dospijeća obveza za kredite banaka i ostalih financijskih institucija na datum izvještavanja su kako slijedi:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Do godine dana	2.591	2.234	2.591	2.293
1 - 2 godine	2.308	2.106	2.308	2.106
2 - 5 godina	6.922	5.468	6.922	5.468
Preko 5 godina	6.299	5.711	6.299	5.652
	18.120	15.519	18.120	15.519

Dospijeća obveza za financijske najmove na datum izvještavanja su kako slijedi:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Unutar godine dana	89	94	30	54
Od 1 - 2 godine	53	65	-	30
Od 2 - 5 godina	144	52	-	-
Preko 5 godina	-	-	-	-
	286	211	30	84

Knjigovodstveni iznos posudbi Grupe i Društva denominiran je eurima.

25. Krediti i zajmovi (nastavak)

Usklada kretanja obveza s novčanim tokovima koji proizlaze iz financijskih aktivnosti za Grupu je kako slijedi:

	Krediti	Najmovi	Ukupno
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Stanje na 1. siječnja 2024.	15.519	211	15.730
Novčane transakcije:
Otplata kredita	(2.293)	-	(2.293)
Primanje kredita	4.894	178	5.072
Otplata najmova	-	(103)	(103)
Ukupno novčane transakcije	2.601	75	2.676
Nenovčane transakcije
Utjecaj promjene deviznog tečaja	-	-	-
Ostale nenovčane transakcije	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2024.	18.120	286	18.406

Obveza za koncesijsku imovinu s pravom korištenja iskazuje se odvojeno kao usklađivanje kretanja navedene obveze s novčanim tokovima iz financijskih aktivnosti. Vidi bilješku 31.

Krediti banaka

Krediti banaka u iznosu od 12.942 tisuća eura (2023.: 14.825 tisuća eura) nose varijabilnu kamatnu stopu. Varijabilne kamatne stope na kredite banaka kretale su se u rasponu od 5% do 7,9% na godišnjoj razini (2023.: 4,3% do 7,9%).

Krediti banaka u iznosu od 5.178 tisuće eura (2023.: 694 tisuće eura) nose fiksnu kamatnu stopu Fiksne kamatne stope na kredite banaka kretale su se u rasponu su se oko 3% do 4,5% na godišnjoj razini (2023.: oko 3%).

Najmovi

Najmovi Društva i Grupe odnose se na financijski najam opreme u iznosu glavnice od 286 tisuće eura (2023.: 211 tisuća eura). Kamatne stope kretale su se u rasponu od 3% do 6,25% na godišnjoj razini (2023.: 3% do 6,25%).

25. Krediti i zajmovi (nastavak)

Sredstva osiguranja

Primljeni krediti od banaka u iznosu od 18.120 tisuća eura (2023.: 15.519 tisuća eura) osigurani su založnim pravima na zemljištima i građevinskim objektima Društva i Grupe (Bilješka 16).

Uvjeti zaduženja

Prema ugovoru o kreditima, Grupa je dužna pridržavati se određenih uvjeta zaduživanja. Na izvještajne datume, Grupa je održavala uvjete zaduživanja.

26. Rezerviranja

	Jubilarne nagrade i naknade za umirovljenje	Rezerviranja za sudske sporove	Ukupno
Grupa i Društvo	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Na dan 31. prosinca 2023.
Dugoročni dio	286	-	286
Kratkoročni dio	-	784	784
	286	784	1.070
Na dan 31. prosinca 2024.
Dugoročni dio	286	-	286
Kratkoročni dio	-	489	489
	286	489	775

Kretanje u rezerviranjima bilo je kako slijedi:

	Jubilarne nagrade i naknade za umirovljenje	Rezerviranja za sudske sporove	Ukupno
Grupa i Društvo	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
Na dan 1. siječnja 2023.	314	929	1.243
Povećanje	-	253	253
Smanjenje	(28)	(398)	(426)
Na dan 31. prosinca 2023.	286	784	1.070
Na dan 1. siječnja 2024.	286	784	1.070
Povećanje	-	-	-
Smanjenje	-	(295)	(295)
Na dan 31. prosinca 2024.	286	489	775

(i) Jubilarne nagrade i naknade za umirovljenje

Sukladno pravilniku o radu Grupa ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada i otpremnina pri redovnom stupanju u mirovinu. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema.

Rezervacije za jubilarne nagrade i otpremnine pri redovnom pri redovnom stupanju u mirovinu izračunate su po osnovi aktuarskog izračuna.

26. Rezerviranja (nastavak)

(ii) Sudski sporovi

Rezervacije za sudske sporove odnose se na sudske sporove podignute protiv Grupe koji proizlaze iz redovnog komercijalnog poslovanja te na sporove s bivšim radnicima. Trošak rezerviranja iskazan je u izvještaju o računu dobiti i gubitka unutar pozicije Ostali troškovi.

27. Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Obveze prema dobavljačima u zemlji	4.507	3.734	5.173	4.267
Obveze prema dobavljačima u inozemstvu	57	44	57	44
Obveze prema zaposlenima	1.000	1.142	954	1.110
Obveze za prodane stanove	1.135	1.132	1.135	1.132
Obveze za kamate	68	30	68	30
Obveze za ostale poreze, doprinose i naknade	9	9	9	9
Obveze za PDV	21	1	20	-
Obveze za poreze i doprinose na plaće	442	435	411	415
Odgođeni prihodi (i)	26.797	16.541	26.797	16.541
Obračunati troškovi	-	6	-	6
Ostale obveze	57	2.514	8	2.442
	34.092	25.589	34.632	25.996

(i) Krajem 2017. godine sklopljena su dva ugovora o pružanju potpore, kao dio poticajnih mjera Europske komisije u Rijeci i Bakru, između INEA agencije ("Innovation and Networks Executive Agency") kao odobravatelja potpore, Lučke uprave Rijeka kao koordinatora te Društva. Društvo i Lučka uprava Rijeka smatraju se ujedno i primateljima potpore (Društvo prema ugovorima ima pravo na oko 96% ukupnog iznosa potpore, dok se ostatak odnosi na Lučku upravu). Ukupan iznos potpore po oba ugovora kao maksimalno 85% iznosa troškova koji će biti potrebni za planirane radove na ovom području iznosi 33.795 tisuća eura. Isplata ovih sredstava planirana je u ratama, sukladno terminskim planovima iz ugovora. Zaključno do 31. prosinca 2024. godine, Društvo je primilo 27.269 tisuća eura na ime ovih ugovora.

28. Upravljanje rizicima

Upravljanje rizikom kapitala

Omjer financijske poluge

Funkcija financija u Grupi analizira strukturu kapitala na godišnjoj razini. Kao dio navedene analize, Grupa analizira trošak kapitala i rizik povezan sa svakom stavkom kapitala. Jedan od pokazatelja koji se prati je omjer financijske poluge koji je na datum izvještavanja bio kako slijedi:

	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)	31.12.2024. (u TEUR)	31.12.2023. (u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Dug (dugoročni i kratkoročni krediti)=D	(18.406)	(15.730)	(18.150)	(15.603)
Kratkoročni depoziti u bankama i dane pozajmice	27	246	80	358
Novac i novčani ekvivalenti	8.066	5.459	7.762	5.069
Neto novac /(dug)	(10.313)	(10.025)	(10.308)	(10.176)
Glavnica =E	(84.137)	(75.072)	(53.568)	(51.774)
Omjer financijske poluge=D/(D+E)
bez obveza po koncesijskom ugovoru	18%	17%	25%	23%
uključujući obveze po koncesijskom ugovoru	28%	35%	37%	43%

Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite bez obveza po koncesijskom ugovoru. Glavnica uključuje sav kapital i sve rezerve.

Grupa upravlja svojim kapitalom kako bi osigurala vremenski neograničen nastavak poslovanja.

Osim omjera neto duga i kapitala, Grupa redovito prati odnos između konsolidirane kratkotrajne imovine i konsolidiranih kratkoročnih obveza kako bi procijenilo ukoliko je pretpostavka neograničenosti poslovanja koja se primjenjuje u izradi financijskih izvještaja i dalje primjerena te kako bi identificirala potrebe za financiranjem putem dužničkih ili vlasničkih instrumenata.

28. Upravljanje rizicima (nastavak)

Upravljanja financijskim rizicima

Grupa je izložena međunarodnom tržištu i u značajnom dijelu se financira putem kredita. Kao rezultat toga, Grupa je podložna utjecaju promjene tržišnih cijena te utjecaju promjene kamatnih stopa te riziku nenaplativosti potraživanja. Kategorije financijskih instrumenata su kako slijedi:

	31.12.2024.	31.12.2023.	31.12.2024.	31.12.2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Vlasnički instrumenti po FVOSD	-	-	-	-
Ukupno financijska imovina po FVOSD	-	-	-	-
Dugotrajna financijska imovina	55	61	55	61
Kratkotrajna financijska imovina	27	246	80	358
Potraživanja od kupaca	5.610	5.233	5.560	5.170
Novac i novčani ekvivalenti	8.066	5.459	7.762	5.069
Ukupno financijska imovina po amortiziranom trošku	13.758	10.998	13.457	10.658
Ukupno financijska imovina	13.758	10.998	13.457	10.658
Obveze po najmovima	286	211	30	84
Obveze za koncesijsku imovinu	13.697	24.078	13.697	24.078
Obveze po kreditima	18.120	15.519	18.120	15.519
Obveze prema dobavljačima	5.823	7.454	6.441	7.916
Ukupno financijske obveze po amortiziranom trošku	37.926	47.262	38.288	47.597
Ukupno financijske obveze	37.926	47.262	38.288	47.597

Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza se određuje kako slijedi:

• fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim likvidnim tržištima, pod standardnim uvjetima, određuje se prema cijenama koje kotiraju na tržištu;
• fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza određuje se u skladu s modelima za određivanje cijena a na temelju analize diskontiranih novčanih tokova koristeći cijene iz poznatih transakcija na tržištu i cijene koje se nude za slične instrumente.

28. Upravljanje rizicima (nastavak)

Financijski instrumenti koji se drže radi naplate u normalnom poslovanju su knjiženi po trošku nabave ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio. Fer vrijednost je određena kao iznos po kojem se financijski instrument može prodati trgovanjem između dobrovoljnih poznatih stranaka po tržišnim uvjetima, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije. Fer vrijednost financijskog instrumenta je ona koja je kotirana na tržištu vrijednosnica ili ona koja je dobivena korištenjem metode diskontiranog novčanog toka.

Na dan izvještavanja iskazani iznosi novca, kratkoročnih depozita, potraživanja, kratkoročnih obveza, ukalkuliranih troškova, kratkoročnih pozajmica i ostalih financijskih instrumenata odgovaraju njihovoj tržišnoj vrijednosti zbog kratkoročne prirode ove imovine i obveza i zbog toga što većina kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza nosi varijabilne kamatne stope.

Na izvještajne datume, knjigovodstvena vrijednost kredita banaka i ostalih kredita približna je njihovoj fer vrijednosti budući da većina tih zajmova nosi varijabilnu kamatnu stopu ili fiksnu kamatnu stopu koja je približna trenutnim tržišnim kamatnim stopama.

Upravljanje rizikom likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava, koja postavlja odgovarajući okvir za upravljanje rizikom likvidnosti, s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim zahtjevima financiranja i likvidnosti. Grupa upravlja rizikom likvidnosti prateći konsolidiranu neto kratkotrajnu poziciju i adresirajući očekivane tekuće deficite likvidnosti. Uprava prati, ali ne objavljuje zasebno analizu likvidnosti na razini Društva jer se ista smatra približnim onom na konsolidiranoj razini zbog relativnog malog značaja poslovanja ovisnih društava.

28. Upravljanje rizicima (nastavak)

Analiza rizika likvidnosti

Tablice u nastavku prikazuju ugovorna dospijeća financijskih obveza i financijske imovine Grupe iskazanih u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na kraju svakog izvještajnog razdoblja. Tablice su izrađene na temelju nediskontiranih novčanih tokova do dospijeća te uključuju i novčane tokove po glavnici i kamatama.

(u TEUR)	Neto knjigovodstvena vrijednost	Ugovoreni novčani tokovi	Do godinu dana	1-2 godine	2-5 godina	Preko 5 godina
Na dan 31. prosinca 2024.
Imovina koja ne nosi kamatu:
Dugotrajna financijska imovina	5	5	5	-	-	-
Potraživanja od kupaca	5.610	5.610	5.610	-	-	-
	5.615	5.615	5.615	-	-	-
Imovina koja nosi kamatu: Dugotrajna financijska	50	50	-	-	50	-
imovina Kratkotrajna financijska imovina	27	27	27	-	-	-
Novac i novčani ekvivalenti	8.066	8.066	8.066	-	-	-
	8.143	8.143	8.093	-	50	-
Ukupno	8.143	8.143	8.093	-	50	-

(u TEUR)	Neto knjigovodstve na vrijednost	Ugovoreni novčani tokovi	Do godinu dana	1-2 godine	2-5 godina	Preko 5 godina
Na dan 31. prosinca 2024.
Obveze koje ne nose kamatu:
Obveze po dobavljačima	5.823	5.823	5.823	-	-	-
	5.823	5.823	5.823	-	-	-
Obveze koje nose kamatu:
Obveze po najmovima	286	314	99	62	153	-
Obveze za koncesijsku imovinu	13.697	16.188	547	624	13.595	1.422
Obveze po kreditima	18.120	22.808	3.659	3.228	8.812	7.109
	32.103	39.310	4.305	3.914	22.560	8.531
Ukupno	37.926	45.133	10.128	3.914	22.560	8.531

28. Upravljanje rizicima (nastavak)

Analiza Grupe pokazuje deficit kratkoročnih ugovornih novčanih tokova. Međutim, značajan dio kratkoročnih novčanih odljeva odnosi se na obvezu za koncesijsku imovinu s pravom korištenja, točnije na kapitalna ulaganja, a lučku infrastrukturu kao dio CEF investicijskih projekata. Budući da je za navedene projekte odobreno financiranje od Europske komisije (INEA agencije) u iznosu do maksimalno 85% od planiranih troškova, poslovodstvo vjeruje da je pozicija likvidnosti u dugom roku stabilna.

Rokovi dospijeća financijske imovine i obveza u prethodnom razdoblju bili su kako slijedi:

(u TEUR)	Neto knjigovodstvena vrijednost	Ugovoreni novčani tokovi	Do godinu dana	1-2 godine	2-5 godina	Preko 5 godina
Na dan 31. prosinca 2023.
Imovina koja ne nosi kamatu:
Dugoročna potraživanja	157	157	107	-	-	50
Potraživanja od kupaca	5.233	5.233	5.233
	5.390	5.390	5.340	-	-	50
Imovina koja nosi kamatu: Kratkotrajna financijska	246	246	246	-	-	-
imovina Novac i novčani ekvivalenti	5.459	5.459	5.459	-	-	-
	5.705	5.705	5.705	-	-	-
Ukupno	11.094	11.094	11.044	-	-	50

(u TEUR)	Neto knjigovodstvena vrijednost	Ugovoreni novčani tokovi	Do godinu dana	1-2 godine	2-5 godina	Preko 5 godina
Na dan 31. prosinca 2023.
Obveze koje ne nose kamatu:
Obveze po dobavljačima	7.454	7.454	7.454	-	-	-
	7.454	7.454	7.454	-	-	-
Obveze koje nose kamatu: Obveze po najmovima	211	227	102	69	56	-
Obveze za koncesijsku imovinu	24.078	26.665	9.944	3.597	11.593	1.531
Obveze po kreditima	15.519	19.900	3.192	2.934	7.229	6.545
	39.808	46.792	13.237	6.600	18.878	8.076
Ukupno	47.262	54.245	20.691	6.600	18.878	8.076

28. Upravljanje rizicima (nastavak)

Upravljanje kamatnim rizikom

Grupa je izložena kamatnom riziku budući da se zadužuje i po fiksnim, ali i po promjenjivim kamatnim stopama. Varijabilne kamatne stope koje su na datum izvještavanja bile primjenjive na relevantni dio zaduženja Grupe bazirane su na sljedećem:

	31.12.2024.	31.12.2023.	31.12.2024.	31.12.2023.
	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)	(u TEUR)
	Grupa	Grupa	Društvo	Društvo
Krediti banaka bazirani na EURIBOR-u	12.942	14.825	12.942	14.825

Analiza osjetljivosti na kamatni rizik

Analiza osjetljivosti u nastavku temeljena je na izloženosti riziku promjene kamatnih stopa na datum izvještavanja. Za promjenjive kamatne stope, analiza je pripremljena razumno mogućeg povećanja kamatnih stopa kod zaduženja s varijabilnim kamatnim stopama na očekivane ugovorne novčane tokove takvih zaduženja u odnosu na one koji su izračunati primjenom kamatne na kraju trenutnog razdoblja izvještavanja. Pri internom izvještavanju kamatnog rizika u ključnom rukovodstvu, koristi se povećanje / smanjenje od 50 baznih poena što predstavlja realno moguću promjenu kamatnih stopa prema procjeni Uprave.

Procijenjeni učinak realno moguće promjene kamatnih stopa na rezultat Grupe prije poreza za izvještajna razdoblja je kako slijedi:

(u TEUR)	Ugovoreni novčani tokovi
Na dan 31. prosinca 2024.
Prema trenutno primjenjivim kamatnim stopama	16.499
Prema trenutno primjenjivim kamatnim stopama + 0,50 PP	16.747
Efekt povećanja kamatnih stopa za 0,50 PP	248

Grupa se trenutno ne štiti od kamatnog rizika budući da se značajnija promjena kamatnih stopa ne smatra izglednom.

Analiza izloženosti valutnom riziku

Grupa se trenutno ne štiti od valutnog rizika vezanog uz dolar budući da izloženost vezano uz tu valutu ne smatra značajnom.

28. Upravljanje rizicima (nastavak)

Upravljanje kreditnim rizikom

Kreditni rizik je rizik od neplaćanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca Grupe koji utječe na eventualni financijski gubitak Grupe.

Kupci se svrstavaju u kategorije sukladno ostvarenom godišnjem prometu te se za svaku kategoriju primjenjuju odgovarajuće mjere zaštitite od kreditnog rizika. Mjere zaštite za pojedinu kategoriju kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, ocjenama kreditnog rejtinga od strane nezavisnih agencija i povijesti poslovanja sa svakim kupcem. Analiza izloženosti Grupe i kreditni rejting prati se i kontrolira kroz kreditne limite koji se mijenjaju i provjeravaju najmanje jednom godišnje.

Grupa nema značajnu kreditnu izloženost koja nije pokrivena instrumentima osiguranja, a koja nije reflektirana procjenom indikacija za umanjenje vrijednosti na datum izvještavanja.

Upravljanje operativnim rizicima

Rizik koncentracije prodaje

Grupa ostvaruje 26% (2023: 23%) prihoda od prodaje prema domaćim kupcima dok 74% (2023.: 77%) prihoda od prodaje Grupa ostvaruje od prodaje prema stranim kupcima (u smislu geografske lokacije kupaca). Grupa određuje prodajne cijene prema kupcima u skladu s makroekonomskim uvjetima koje prevladavaju na svakom od tržištu gdje su kupci locirani imajući u vidu maksimalne i odobrene tarife za usluge obuhvaćene Koncesijskim ugovorom.

Prihodi Grupe u značajnoj su mjeri izloženi volatilnosti zbog relativno visoke koncentracije prihoda na mali broj kupaca. Tijekom 2024. godine, top 10 kupaca Grupe generiralo je približno 64% operativnih prihoda (2023.: 62%) dok je top pet kupaca generiralo približno 47% operativnih prihoda (2023.: 45%). Kao rezultat izloženosti malom broju kupaca, Grupa upravlja ovim rizikom kroz aktivnu i učestalu komunikaciju sa kupcima, stjecanje novih kupaca te kroz praćenje relevantnih konkurenata i tržišnih uvjeta kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini.

Grupa očekuje povećane rizike vezane uz održavanje tržišne pozicije (vezano i na strane i domaće kupce) usljed jačanja konkurencije. Kako bi se umanjio ovaj utjecaj Grupa nastoji dodatno jačati vlastitu konkurentnost povećanjem produktivnosti i kapaciteta te modernizacijom tehnologije što očekuje postići u velikoj mjeri putem planiranih investicija zajedno sa očekivanom renovacijom lokalne željezničke mreže.

29. Transakcije s povezanim stranama

Društvo ima povezani odnos sa svojim najvećim dioničarima (i društvima pod njihovom kontrolom) te svojim ovisnim i pridruženim društvima. Najznačajniji pojedinačni dioničar društva Luka Rijeka d.d. na datum financijskih izvještaja je društvo Port Acquisitions a.s koje drži udio od 34,34% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva i ima značajan utjecaj na Grupu i Društvo.

S obzirom da Republika Hrvatska posjeduje 25,02% dioničkog kapitala i glasačkih prava Grupe Društva putem CERP-a i ima značajan utjecaj na Grupu / Društvo, država i subjekti pod njenom kontrolom ili utjecajem također se smatraju povezanim strankama. Međutim, za potrebe objavljivanja transakcija s povezanim stranama, rutinske transakcije s raznim komunalnim subjektima ili s drugim tijelima pod kontrolom države po pitanju poreza, nameta ili u vezi sa standardnom kupnjom osnovnih potrošnih materijala se ne smatraju ili objavljuju kao transakcije s povezanim stranama.

Nadalje, ključni management, uključujući uže članove obitelji ključnog managementa te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim utjecajem ključnog managementa i članova njihovih užih obitelji, također se smatraju povezanim stranama sukladno odredbama navedenim u Međunarodnom računovodstvenom standardu 24 Objavljivanje povezanih stranaka ("MRS 24").

29. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)

Transakcije s državom i subjektima pod njenom kontrolom ili utjecajem

Potraživanja i prodaja prema državi i povezanim stranama:

(U TEUR)	2024.	2023.
Lučka uprava Rijeka
Najam prostora i prodaja redovnih usluga	392	631
Potraživanja na 31. prosinca	1	44
Jadrolinija d.d.
Prodaja usluga	16	18
Potraživanja na 31. prosinca	3	2
Croatia osiguranje Grupa
Naplata polica osiguranja	-	4
Potraživanja na 31. prosinca	-	-
HŽ Cargo d.o.o
Prodaja usluga	15	7
Potraživanja na 31. prosinca	-	1
Ukupno prodaja	423	660
Ukupno potraživanja na 31. prosinca	4	47

29. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)

Obveze i kupnje od države i povezanih strana:

(U TEUR)	2024.	2023.
HEP Grupa
Kupnja struje	1.627	3.459
Obveze na 31. prosinca	135	289
HŽ Cargo d.o.o.
Kupnja transportnih usluga	81	30
Obveze na 31. prosinca	-	26
INA Grupa
Kupnja goriva	1	1
Obveze na 31. prosinca	-	8
Pomorski fakultet u Rijeci
Kupnja usluga	-	1
Obveze na 31. prosinca	-	-
Ukupno kupnje	1.709	3.491
Ukupno obveze na 31. prosinca	135	323

Transakcije s vlasnicima - Port Acquisitions a.s.

Tijekom 2024. i 2023. godine nije bilo transakcija s društvom Port Acquisitions a.s.. Na dan 31. prosinca 2024. i 31. prosinca 2023., Društvo i Grupa nisu imali potraživanja i obveza prema društvu Port Acquisitions a.s..

Transakcije s ovisnim društvima

Društvo je tijekom 2024. godine kupilo roba i usluga od ovisnih društava u iznosu od 2.131 tisuća eura (2023.: 2.225 tisuća eura) te je na 31. prosinca 2024. godine dugovalo ovisnim društvima 765 tisuća eura (2023.: 663 tisuća eura). Društvo je tijekom 2024. godine prodalo roba i usluga ovisnim društvima u iznosu od 18 tisuća eura (2023.: 20 tisuća eura) te je na 31. prosinca 2024. imalo potraživanja od ovisnih društava u iznosu od 59 tisuća eura (2023.: 2 tisuća eura).

29. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)

Transakcije s pridruženim društvima

Grupa ima poslovne odnose s pridruženim društvom Jadranska vrata d.d. u kojem Luka Rijeka d.d. ima 49% vlasništva. Transakcije s pridruženim društvom koje se odnose na stanja u izvještaju o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2024. i 2023. i transakcije u računu dobiti i gubitka za godine koje su tada završile su kako slijedi:

(U TEUR)	2024.	2023.
Potraživanja	5	218
Prihodi od prodaje i ostali prihodi	10	36
Ostali financijski prihodi (Bilješka 12)	2.450	-

Naknade za koncesiju

Tijekom 2024. godine, Grupa je po osnovi Koncesijskog ugovora platila fiksne koncesijske naknade prema Lučkoj upravi Rijeka u iznosu od 522 tisuća eura (2023.: 513 tisuća eura) te priznala trošak varijabilnih koncesijskih naknada u iznosu od 203 tisuće eura (2023.: 221 tisuća eura). Na dan 31. prosinca 2024. godine Grupa je imala dugovanje prema Lučkoj upravi Rijeka u iznosu od 55 tisuća eura (31. prosinca 2023.: 54 tisuća eura) vezano uz koncesijske i povezane troškove.

Naknade članovima Uprave

Ključno rukovodstvo Društva sastoji se od Uprave koja broji 3 člana (2023.: 2 člana). Tijekom 2024. godine, isplaćeno je ukupno 205 tisuća eura naknada članovima Uprave (2023.: 190 tisuće eura) s osnove bruto plaća.

30. Potencijalne obveze i imovina

Izloženost po sudskim sporovima

Na dan 31. prosinca 2024. godine, Grupa je uključena u niz pravnih radnji gdje je tuženik, a koji proizlaze iz redovnih poslovnih aktivnosti i sudskih sporova s bivšim zaposlenicima.

Na temelju savjetovanja s pravnim savjetnicima, Uprava je primijenila prosudbu kako je opisano detaljnije u bilješci 4 i procijenila da pravni postupci u koje je Grupa uključena ne bi trebali rezultirati značajnim gubicima iznad onih koji su već rezervirani kako je navedeno u bilješci 26.

Potencijalne kazne koje proizlaze iz minimalnih razina usluge definiranih u Koncesijskom ugovoru

Prema trenutnom ugovoru o koncesiji, od 2016. nadalje Grupa je dužna održavati minimalnu razinu usluga definiranu u količinama pretovarenog tereta u provozu te temeljenu na inicijalnim poslovnim planovima koje je Grupa dostavila Lučkoj upravi Rijeka kod sklapanja ugovora o koncesiji. Ukoliko se minimalne razine usluga ne mogu ispuniti, Lučka uprava Rijeka imat će pravo na naplate koncesijskih penala na temelju odstupanja stvarnih razina usluge od onih koje su inicijalno planirane.

Trenutne razine usluga znatno su niže od onih predviđenih u inicijalnim poslovnim planovima. Iskalkulirane potencijalne kazne od strane Društva, bez uračunavanja zateznih kamata, na 31. prosinca 2024. godine iznose 17,1 milijuna eura, od čega se 1,8 milijun eura odnosi na 2016. godinu, 1,7 milijun eura na 2017. godinu, 1,8 milijun eura na 2018. godinu, 2,1 milijun eura na 2019. godinu, 1,9 milijun eura na 2020. godinu, 2 milijuna eura na 2021. godinu, 1,8 milijun eura na 2022. godinu, 1,9 milijun eura na 2023. godinu te 2,1 milijun eura na 2024. godinu.

Grupa aktivno komunicira s lučkom upravom vezano uz ažuriranje minimalnih razina i njihovog usklađivanja s tržišnim okolnostima. Slijedom činjenice da Lučka uprava povijesno nije naplaćivala navedene naknade i imajući u vidu izmjene tržišne okolnosti u odnosu na one kod inicijalnog utvrđivanja minimalnih razina tereta, Grupa ne očekuje da će doći do naplate navedenih iznosa međutim tu mogućnost ne može u potpunosti isključiti.

31. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze

Kao što je opisano u bilješci 4, Grupa i Društvo primjenjuju MSFI 16 u svrhu priznavanja imovine s pravom korištenja i povezane obveze proistekle iz Koncesijskog ugovora.

Kao što je predviđeno Koncesijskim ugovorom izmijenjenim krajem 2011. godine, produljenje razdoblja koncesije do 2042. godine odobreno je u zamjenu za izdatke koje se Grupa obvezala napraviti tijekom trajanja koncesije u ukupnom iznosu od 146,5 milijuna eura, a koji se odnose na ulaganja u obnovu lučke infrastrukture i ulaganja u opremu (ukupno 87,1 milijuna eura potrebnih izdataka) kao i u održavanje koncesijske imovine u iznosu od 59,4 milijuna eura.

Grupa je priznala obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja kao sadašnju vrijednost očekivanih plaćanja za izdatke povezane s infrastrukturom i fiksne ili suštinski fiksne koncesijske naknade te je također priznala odgovarajuću imovinu s pravom korištenja po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti.

Izdaci vezani za ulaganja u opremu i održavanje područja luke pod koncesijom iskazuju se kao ugovorne obveze i biti će priznati kao imovina (u slučaju ulaganja u opremu) ili kao trošak (u slučaju održavanja) u razdoblju u kojem nastanu.

Tijekom 2024. godine, Grupa je ponovno izmjerila obvezu za koncesijsku imovinu s pravom korištenja koja se odnosi na plaćanja vezano uz ulaganja u infrastrukturu kako bi uzela u obzir izmjenu očekivanog vremenskog rasporeda plaćanja uz primjenu diskontne stope od 3,5% (2023.: 3,5%) koja je bazirana na trenutno očekivanim kamatnim stopama na dugoročni dug. Učinak ponovnog mjerenja priznat je kao promjena u obvezi za koncesijsku imovinu dok je korespondirajući iznos priznat kao promjena koncesijske imovine s pravom korištenja.

31. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze (nastavak)

Kretanje u koncesijskoj imovini s pravom korištenja za Grupu i Društvo bilo je kako slijedi:

	Koncesijska imovina
(U TEUR)	s pravom korištenja
Nabavna vrijednost
Na 1. siječnja 2023. godine	46.213
Efekt ponovnog mjerenja	1.040
Na 31. prosinca 2023. godine	47.253
Efekt ponovnog mjerenja	(1.229)
Na 31. prosinca 2024. godine	46.024
Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti
Na 1. siječnja 2023. godine	25.783
Trošak amortizacije	1.073
Na 31. prosinca 2023. godine	26.856
Trošak amortizacije	1.094
Na 31. prosinca 2024. godine	27.950
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2023. godine	20.397
Na 31. prosinca 2024. godine	18.074

31. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze (nastavak)

Kretanje u obvezi za koncesijsku imovinu s pravom korištenja za Grupu i Društvo bilo je kako slijedi:

(U TEUR)	Obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja
Na 1. siječnja 2023. godine	36.735
Nenovčane transakcije
Otpuštanje diskonta	1.331
Tečajne razlike	-
Efekt ponovnog mjerenja	1.041
Novčane transakcije (i)
Plaćanje koncesijskih naknada	(513)
Izdaci vezani za infrastrukturu	(14.516)
Na 31. prosinca 2023. godine	24.078
Nenovčane transakcije
Otpuštanje diskonta	823
Tečajne razlike	-
Efekt ponovnog mjerenja	(1.229)
Novčane transakcije (i)
Plaćanje koncesijskih naknada	(570)
Izdaci vezani za infrastrukturu	(9.405)
Na 31. prosinca 2024. godine	13.697

(i) Novčane transakcije vezano uz kretanja obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja prikazane su unutar novčanih tokova od financijskih aktivnosti.

Analiza ročnosti obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja je kako slijedi:

(U TEUR)	31.12.2024.	31.12.2023.
Do jedne godine- kratkoročni dio obveze	66	9.093
1-2 godine	146	3.068
2-3 godine	829	5.915
3-4 godine	4.729	362
4-5 godina	6.825	4.475
Preko 5 godina	1.102	1.164
Neto knjigovodstvena vrijednost	13.697	24.078

31. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze (nastavak)

Struktura i status ukupnih i preostalih zahtjeva za izdacima predviđenim Koncesijskim ugovorom na datum izvještavanja prikazani su u nastavku:

	Izvršeno	Preostalo
(U TEUR)	Do 2024.	2025.-2042.	Ukupno
Izdaci vezani uz infrastrukturu	53.832	12.945	66.777
Izdaci vezani uz opremu	19.496	857	20.353
Održavanje koncesijske imovine	35.139	24.261	59.400
	108.467	38.063	146.530

Tamo gdje to nije posebno propisano, alokacija ukupnih izdataka po razdobljima raspoređena je na temelju najbolje procjene vremenske dinamike izdataka i razvrstana po vrstama izdataka na temelju interpretacija poslovodstva korištenih za potrebe primjene MSFI-ja 16.

32. Događaji nakon datuma izvještavanja

Nema značajnih događaja koji su nastupili nakon datuma bilance, a koji bi imali značajan utjecaj na financijske izvještaje na dan ili za razdoblje tada završeno ili da su od takvog značaja za poslovanje Grupe i Društva da bi zahtijevali objavu u bilješkama uz financijske izvještaje.