Istarska Kreditna Banka UMAG d.d.

Annual / Quarterly Financial Statement • Apr 30, 2024

-

-

-

-

-

Istarska kreditna banka Umag d.d.
	BILANCA ( u tisućama eura)
Opis	2023.	2022.	Razlika	% promjena
IMOVINA
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih
banaka i ostali depoziti po viđenju	284,512	263.093	21.419	8,1%
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	0	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	259	248	11	4,4%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	8.280	71.310	-63.030	-88,4%
Financijska imovina po amortiziranom trošku	447.360	360.765	86.595	24,0%
Dužnički vrijednosni papiri	76.254	41.597	34.657	83,3%
Krediti i predujmovi	371.106	319.168	51.938	16,3%
Materijalna imovina	4.180	-617 4.797		-12,9%
Nematerijalna imovina	186	178	8
Porezna imovina	194	184	10	5,4%
Ostala imovina	857	982	-125	-12,7%
Ukupna imovina	745 829	701 558	44.777	6,3%
OBVEZE	2023.	2022.	Razlika	% promjena
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	676.764	643.449	33.315	5,2%
Depoziti	676.534	643.190	33.344	5,2%
Ostale financijske obveze	230	259	-29	-11,2%
Rezerviranja	519	erd	-140	-21,2%
Porezne obveze	1.346	182 1.163		639,6%
Ostale obveze	2.663	371 2.292		16,2%
Ukupne obveze	681 292	646.582	347 0	5,4%
Kapital	64 - 36	54.976	9561	17,4%
Ukupno obveze i kapital	745.829	701 553	44.276	6,3%

Istarska kreditna banka Umag d.d.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (u tisućama eura)
Opis	2023.	2022.	Razlika	% promjena
Prihod od kamata	23.997	11.114	12.883	115,9%
Rashod od kamata	-626	-422	-204	48,3%
Neto prihod od kamata	23.371	10.693	12.679	118,6%
Prihod od provizija i naknada	5.408	5.460	-52	-1,0%
Rashod od provizija i naknada	-893	-845	-49	5,7%
Neto prihod od provizija i naknada	4.514	4.615	-101	-2,2%
Dobit od trgovanja i ostali poslovni prihodi i rashodi	348	2.675	-2.327	-87,0%
Poslovni prihodi	511	441	70	15,9%
Troškovi poslovanja	-11.802	-10.421	-1.381	13,3%
Troškovi doprinosa u sanacijski fond i za osiguranje depozita	-371	-620	249	-40,2%
Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenia i rezerviranja za gubitke	16.572	7.383	9.189	124,5%
Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke	-2.739	-645	-2.094	324,7%
Dobit prije oporezivanja	13.833	6.738	7.095	105,3%
Porez na dobit	-2.514	-1.774	-1.291	105,4%
Dobit poslije oporezivanja	TRICK S	5.514	5.805	105,3%
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	11.337	5.384	5.953	110,6%
Zarada po dionici - osnovna (u eurima)	76,48	37,26	39,22	105,3%
Zarada po dionici - razrijeđena (u eurima	76,48	37.26	39,22	105,3%

-

OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE
Razdoblje izvještavanja:	31.12.2023 01.01.2023 do
Godina:	2023
Godišnji financijski izvještaji
	Oznaka matične države
Matični broj (MB): 03463958	HR članice izdavatelja:
Matični broj 040001029 subiekta (MBS):
Osobni identifikacijski 65723536010 broj (OIB):	213800SRX7OTZCOYXQ97 LEI:
2232 Šifra ustanove:
Tvrtka izdavatelja: ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D.
Poštanski broj i mjesto: 52470	UMAG
Ulica i kućni broj: ERNESTA MILOŠA 1
Adresa e-pošte: izvjescivanje@ikb.hr
Internet adresa: www.ikb.hr
Broj zaposlenih (krajem 218 izvještajnog razdoblja):
Konsolidirani izvještaj: KN	(KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano)
RD Revidirano:	(RN-nije revidirano/RD-revidirano)
Tvrtke ovisnih subjekata (prema MSFI):	Sjedište:	MB:
Knjigovodstveni servis: Ne	(Da/Ne)
	(tvrtka knjigovodstvenog servisa)
Osoba za kontakt: LARISA FARAGUNA RACMAN	(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt)
Telefon: 052/702-333
Adresa e-pošte: izvjescivanje@ikb.hr
Revizorsko društvo: KPMG Croatia d.o.o. (tvrtka revizorskog društva)
Ovlašteni revizor: Katarina Kecko (ime i prezime)

Depoziti	044	643.189.564	676.533.825
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	0	0
Ostale financijske obveze	046	259.243	230.437
Izvedenice - računovodstvo zaštite	047	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	0
Rezerviranja	049	659.438	519.471
Porezne obveze	050	182.265	1.345.535
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	0
Ostale obveze	052	2.291.572	2.663.020
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0	0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054	646.582.082	681 292288
Kapital
Kapital	055	21.607.273	21.608.000
Premija na dionice	056	24.035	24.035
Ostali izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057	0	0
Druge stavke kapitala	058	0	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	0 20	-186.025	-168.042
Zadržana dobit	060	23.004.911	26.742.415
Revalorizacijske rezerve	061	0	0
Ostale rezerve	062	5.011.157	5.011.157
- ) Trezorske dionice	063	O	0
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064	5.514.230	11.318.736
( - ) Dividende tijekom poslovne godine	065	0	0
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066	0	0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	54.975.581	64.536.301
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068	701.557.663	745.828.589

Naziv pozicije	AOP oznaka	isto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
	2	8	4
Kamatni prihodi	001	11.114.331	23.996.851
(Kamatni rashodi)	002	421.769	625.676
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003	0	O
Prihodi od dividende	004	28.535	30.100
Prihodi od naknada i provizija	005	5.459.880	5.407.792
(Rashodi od naknada i provizija)	006	844.530	893.442
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	007	0	0
Dobici ili ( - ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	2.674.979	347.846
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	0	0
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0
Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	0	0
Tečajne razlike [dobit ili ( - ) gubitak], neto	012	52.924	-18.673
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto	013	0	0
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	014	0	0
Ostali prihodi iz poslovanja	015	412.465	481.015
(Ostali rashodi iz poslovanja)	016	21.950	59.309
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. - 2. - 3. + 4. + 5. - 6. + od 7. do 15. - 16.)	017	18.454.865	28.666.504
(Administrativni rashodi)	018	9.805.154	11.096.873
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	019	620.372	371.096
(Amortizacija)	020	646.489	626.867
Dobici ili ( - ) gubici zbog promjena, neto	021	O	0
(Rezerviranja ili ( - ) ukidanje rezerviranja)	022	461.533	-137.910
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	023	183.489	2.876.442
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	024	0	0
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	025	0	0
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	026	0	0
Dio dobiti ili ( - ) gubitaka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunat metodom udjela	027	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	028	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (17. - od 18. do 20. + 21. - od 22. do 25. + od 26. do 28.)	029	6.737.828	13.833.136
(Porezni rashod ili ( - ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti)	030	1.223.598	2.514.400
Dobit ili ( - ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (29. - 30.)	031	5.514.230	11.318.736
Dobit ili (-) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (33. - 34.)	032	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	033	0	0
(Porezni rashodi ili ( - ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	034	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak tekuće godine (31. + 32 .; 36. + 37.)	035	5.514.230	11.318.736
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	036	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	037	5.514.230	11.318.736

IZVAESTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	038	5.514.230	11.318.736
Ostala sveobuhvatna dobit (40. + 52.)	039	-129.113	17.983
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 41. do 47. + 50. + 51.)	040	7.624	-15-210
Materijalna imovina	041	0	0
Nematerijalna imovina	042	0	0
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom	043	0	0
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	044	0	0
Dio ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	045	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	046	9.298	-18.548
Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	047	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	048	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	049	0	0
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se mogu pripisati promjenama u kreditnom riziku	050	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	051	-1.674	3.338
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 53. do 60.)	052	-136.737	33.193
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	053	0	0
Zamjena strane valute	054	0	0
Rezerva za zaštitu novčanih tokova [učinkoviti udjel]	055	0	0
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	056	0	0
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	057	-166.753	40.479
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	058	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	059	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( - ) gubitak	060	30.016	-7.286
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (38. + 39 .; 62. + 63.)	067	5.385.117	11.336.719
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	062	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	063	5.385.117	11.336.719

Obveznik: Istarska kreditna banka Umag d.d.
Naziv pozicije	AOP oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekućeg razdoblja
1	2	3	4
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici	001	0	0
Naplaćene naknade i provizije	002	0	0
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	0
(Plačene naknade i provizije)	004	0	0
(Plaćeni troškovi poslovanja)	005	0	0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u	006	0	0
računu dobiti i gubitka	007	0	0
Ostali primici	008	0	0
(Ostali izdaci)
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi	009	6.737.828	13.833.136
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja		0
Usklađenja: Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	645.022	2.738.532
Amortizacija	011	646.489	622.763
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po
fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	0	0
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	013	0	0
Ostale nenovčane stavke	014	-52.924	18.675
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	26.011.403	-258.898.036
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	016	0	0
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	-29.618.127	-44.073.102
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	018	-35.087.364	63.031.773
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	019	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	-11.436	-12.315
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	-14.904.257	-34.657.409
	023	-11.205.755	-22.755.965
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti Depoziti od financijskih institucija	024	10.725	-33.016
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	77.301.292	110.531.851
Stedni depoziti ostalih komitenata	026	41.671.854	-120.709.650
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	-9.880.100	45.472.644
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	028	0	0
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	029	1.275.676	-2.822.811
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	030	11.114.331	23.891.647
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	28.535	30.100
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	-421.769	-403.229
(Placeni porez na dobit)	033	-1.039.538	-1.364.233
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)	034	63.221.885	-225.558.645
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje / plačanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine	035	564.789	-351.471
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	036	0	0
Primici od naplate / plačanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća	037	0	0
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti	039	0	0
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.)	040	564.789	-351.471
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	-2.125.349	-863.821
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	0	0
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	-296.988	-1.009.888
Povećanje dioničkoga kapitala	044	0	0
(Isplacena dividenda)	045	-1.571.438	-1.776.000
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	046	0	0
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	-3.993.775	-3.649.709
Neto povećanjel(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.)	048	59.792.899	-229.559.825
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049 050	209.213.219 125.398	269.131.516 16.639
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	054	269 131 516	39 588 330

za razdobije od		op	31.12.2023												eurima
						Raspodjelivo ime	teljima kapitala matice						Manjinski udjel
Izvori promiene kapitala	exeuzo AOA	Kappital	Premila na diomojb	instrumen Dialussiv elegiden urpz osim	Dunge starke Kapolitala	see open water AKUmullifana a dobit ostala	Zadržana dobit	Revalorizacijs ke rezerve	rezerve Ostale	() Trezorske dionice	Masnicima gubitak koi Dobitili (= propada pouritiemon drustwa	( Dividende poslovne tijekom godine	sveobuhvatn Akumulirana idob B ostala	Ostale size ke	oudnyn
					6		3		01		AL	ਨਾ		GI	91
Posetno stanje [prije prepravliania]	100	21.607.273	24.035	0	0	520.88.052	N 3.004.912	0	5.011.157	0	5.514.2330	0	0	0	54.97 5.582
Ucinci ispravaka pogresaka	002	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ucinci promisora racunovodstrenih politika	003	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Porcetno stanje [tekuce razdoblice [1] + 2 + 3.]	200	21.607.273	24.0385	0	0	-18.025	23.004.912	0	5.011.157	0	5.544.2330	0	0	0	54.975.58
zdavanje redovnih dionica	000	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izdavanje povlasterih dionica	900	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
zpavanje drugih vlasnickih instrumenats	LOO	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Izvissvanie ili istek ostalin izdanih vlasnickih instrumenata	000	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
relationship portugivenija n wasnicke instrumente	600	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Redukcija kapitala	010	727	0	0	0	0	-727	0	0	0	0	0	0	0
Dividende	110	0	0	0	0	0	1.776.000	0	0	0	0	0	0	0	-1776600
Kupnja trezonskih dionica Produa ili ponistenje frezorskih dionica	012 013	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0	0 0
əzəndə u slaugus zi stansmuntsui instrumenta iz kapitals iz kapitals i	014	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Pekisikonikonijo financiiskih instrumento iz spreza u kapita	610	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Prijenosi izmedu komponenata kapitals	010	0	0	0	0	0	5.514.2330	0	0	0	5.514.230	0	0	0
operatures ( in ( ( ( ( single ( - ) ill ajursevon Plugeds	110	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Placanja temeljena na dionicama	810	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ostala povecania ili ( - ) ili sinanena kapitala	610	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupna sveobulivatna dobit tekuce godine	020	0	0	0	0	77.888	0	0	0	0	11.318.736	0	0	0	11.336.7
2. Sino staring [teknice razdoblie] (od 4. do 20.)	120	21.608.000	24.0335	0	0	-168.042	26.742.445	0	5.011.157	0	11.318.736	0	0	0	64.536.30

Rashodi od naknada i provizija
Naknade za usluge platnog prometa	85-	-216	67-
Naknade za medubankovne usluge	-5	29-	91-
Naknade za karticine usluge	-11-	865-	-101
Ostalo	レー	/ I-	S-
oudnyn	-1888	E68-	-172
Troskovi poslovanja i amortizacija
Rashodi za zaposslenike)	2.2291	-7.258	2.6688
Ostail administrativni rashodi	-1.56	8.8883	-1.103
porinosi sustavima osiguranja depozita	-525	ટ્ટદ-	વેટેદ-
Amortizacija)	-57	-27	-153
oudnyn	086.80	-12.173	-4.304
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine		11.337
a program or diovin in enmoved in enming		76,48
(surada po dionici -razrijedena (u eurima)		76,48
BILANCA	31.12.2023.
(iziber) الاندار (الانتقال الماني من المنتدى المارك المارك الأنالوار الأنتاق الأوراق الأوراق الأوراق الأو
Kreditne institucile	17.180
Kucanstva	170.2388
Netinancijska drustva	191.534
Opce drzave	15.684
Ostala financiiska drustva
Sredisnie banke	76.258
Ukupno	670.839
Depoziti
Kreditne institucije	186.5

	nienie imovine (neto), troskovi osoblia, vrije			ashi ( emu i eliberinome , emindus in iboding us ots oek , evelop ili enibilev entesunit experience in enibeid
681.798	10.523	177.698	498.072	Ukupne obveze
745.829	197 167	189.794	164.8888	UKURUS Imoving
13.8384	4.000	6.358	3471	Dobit iz postovanja
080	(68)	716	2008	Tecaine razlike neto
(୧୧୫)	(198)	(OZ)	(ZI)	Ostali rashodi iz poslovania
عدد الورووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووووو	282	(II)	(374)	Amortizacija
3.871	1784)	(878)	(608.1)	ivoxsort inviterstriministrationing troskoviv
7.258	3.761)	1.4223)	(2.074)	Troskovi zaposlenih
115	173	178	160	Ostali poslovni prihodi
(77)	(LI)	ux 0		Oleiso
(865)	ux 0	(865)		karticino poslovanje
(878)	(917)	(29)	-	platini promet
(E68)	(દદ)	(099)		R shool opprovizing i maknada
148	17	ਉਣ	77	oldiso
197	0	ડત્તર	21	garancije i akreditivi
1.466	0	1.235	187	karticino poslovanje
5.577	0	1.694	1.888	platnı promet
804.5	41	3.170	2.197	Prihod od provizija i naknads
4.515	-192	2.510	2.197	Neto prihodi od naknada i provizijs
2.7399	ux 0	(SEP.Z)	(ttz)	Trosak umanjenja za kreditne gubitke - neto
(6229)	(乙乙)	(197)	(946)	od on the od kamata od vanisish klijerate
II	0	II	0	Ostali prihodi od kamata
986. EZ	10.279	7.987	5.770	a majila di kamata od vyniskih kijienats
Svenkupno	oleiso	subjektima poslovnim	Postovanje s suinepeally	Stanje 31. prosince 2023.
		Postovanie s

za isplatu dividende	2.220.000,00 EUR
	.

Istarska kreditna banka Umag d.d.

Godišnje izvješće za 2023. godinu

Veljača, 2024.

Sjedište:

Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska

Kontakt:

tel. +385 52 702 300 fax: +385 52 702 388

Call centar:

tel.: +385 52 702 400 e-mail: callcentar@ikb.hr

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci	4
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2023. godini	13
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja	23
Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora	39
Odgovornost za financijske izvještaje	40
Izvješće neovisnog revizora	41
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	49
Izvještaj o financijskom položaju	50
Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici	51
Izvještaj o novčanom tijeku	53
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje	55
Prilog godišnjem financijskom izvješću	158
Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	159
Ostale zakonske i regulatorne obveze	172

Osnovni podaci o Banci

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag (u nastavku: Banka) je banka s tradicijom poslovanja od 1956. godine, te danas zauzima značajni tržišni udio na regionalnom području Istarske županije, a posluje i u Primorsko-goranskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Banka pruža sve vrste bankovnih usluga pravnim osobama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj. Banka ima oko 6.850 korporativnih klijenata i obrtnika te više od 46.500 aktivnih klijenata fizičkih osoba.

U svom poslovanju Banka pruža cjelokupnu paletu bankovnih usluga, u što je uključeno poslovanje s pravnim osobama i stanovništvom, poslovanje s inozemstvom te određene usluge investicijskog bankarstva.

Uprava, Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Uprava Banke:

Miro Dodić, dipl.oec., predsjednik Klaudija Paljuh, dipl.oec., članica mr.sc. Emanuela Vukadinović, članica

Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Milan Travan, dipl.oec., predsjednik Edo Ivančić, oec., zamjenik predsjednika Milenko Opačić, dipl.oec., član Marina Vidič, dipl.oec., član prof. dr.sc. Manuel Benazić, član (od 31. svibnja 2023.)

Financijski pokazatelji

POKAZATELJI POSLOVANJA		2023.	2022.
REZULTAT POSLOVANJA
Ukupan prihod	tis. eura	30.246	19.743
Dobit prije oporezivanja	tis. eura	13.834	6.738
Dobit poslije oporezivanja	tis. eura	11.319	5.514
Porez na dobit	tis. eura	2.515	1.224
Zarada po dionici	eura	76,48	37,26
Prinos na aktivu ROA(1)	%	1,91	1,04
Prinos na kapital ROE(2)	%	23,15	12,98
POKAZATELJI BILANCE
Ukupna imovina	tis. eura	745.829	701.558
Kreditni portfelj - bruto	tis. eura	377.835	331.004
Depoziti primljeni	tis. eura	670.736	635.474
Dionički kapital i rezerve	tis. eura	64.536	54.976
Aktiva po zaposlenom	tis. eura	3.552	3.233
POKAZATELJI KAPITALA
Osnovni kapital	tis. eura	62.220	53.047
Regulatorni kapital	tis. eura	62.220	53.067
Stopa osnovnog kapitala	%	20,12	18,76
Stopa ukupnog kapitala	%	20,12	18,76
OSTALI POKAZATELJI
Broj radnika na dan 31. prosinca		218	226
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (na bazi sati rada)		210	217

^{……………………………………………….} 1) Prinos na aktivu ROA izračunat je stavljanjem u odnos dobiti prije oporezivanja i prosječne imovine Banke

²⁾ Prinos na kapital ROE izračunat je stavljanjem u odnos dobiti nakon oporezivanja i prosječnog kapitala Banke

Opis poslovanja

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag (u daljnjem tekstu IKB) osnovana je 1956. godine te je kontinuirano vodeća među manjim kreditnim institucijama na hrvatskom tržištu. IKB je danas moderna i dinamična kreditna institucija s mrežom od 19 poslovnica organiziranih u pet poslovnih centara.

Osnova misije Banke je usredotočenost na zadovoljstvo klijenata i njihovo kvalitetno iskustvo. Korporativne vrijednosti IKB-a integrirane su u svakodnevno poslovanje, uključujući ne samo poslovni uspjeh, već i brigu za ljude, održivi razvoj i sveukupno poboljšanje kvalitete života u zajednici u kojoj djeluje. Razvoj IKB-a temelji se na strateškoj orijentaciji moderne, klijentima usmjerene te tehnički univerzalne kreditne institucije.

IKB trenutno zapošljava 216 djelatnika i pruža raznovrsnu paletu specijaliziranih usluga u području poslovanja sa stanovništvom i pravnim osobama.

IKB je u 2023. godini uspješno provodila poslovnu suradnju s Obrtničkom komorom Istarske županije i Hrvatskom gospodarskom komorom Istarske županije te s pojedinim jedinicama lokalne uprave.

Poslovanje sa stanovništvom

U segmentu poslovanja sa stanovništvom na području Istarske županije IKB posjeduje određenu prednost u odnosu na konkurente zbog razgranate mreže poslovnica te statusa domicilne banke. Promjene na tržištu svakodnevno donose nove izazove koje Banka mora prepoznati, pratiti i aktivno im se prilagođavati kako bi i dalje pružala kvalitetnu uslugu klijentima, u skladu s njihovim potrebama i sve većim očekivanjima. Našu usmjerenost na klijenta potvrđuje uvođenje kategorije osobnih bankara u gotovo sve poslovnice. Također, kontinuirano se nastavlja razvoj distribucijskih kanala direktnog bankarstva. IKB nastavlja ulagati u razvoj mreže bankomata kojih trenutačno ima 39, a broj EFT POS terminala kreće se oko 439.

Razvojem modernih platformi internetskog bankarstva i aplikacije mobilnog bankarstva klijenti mogu pristupiti svojim računima 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, s bilo koje lokacije u svijetu s pristupom internetu. Usluga IKB digitalnog bankarstva sastavljena je od aplikacije internetskog bankarstva i mobilnog bankarstva sa širokom lepezom funkcionalnosti bez obzira koji uređaj klijenti koriste (računalo, tablet ili mobitel). Uz unaprjeđenje postojećih, klijenti na raspolaganju imaju razne mogućnosti i funkcionalnosti poput mobilnog tokena koji se, osim za jednostavniji pristup internetskom bankarstvu, može koristiti za pristup sustavu e-Građani i potvrdu prilikom on-line kupovine - 3D Secure, mogućnost ugovaranja trajnih naloga i drugo.

IKB je jedna od prvih banaka koje su implementirale instant plaćanja na nacionalnoj razini omogućujući klijentima plaćanje računa ili prijenos sredstava u manje od 10 sekundi 24/7/365, a također je jedna od prvih banaka u Hrvatskoj koja je uvela sigurno elektroničko poslovanje temeljeno na 3D Secure tehnologiji.

U području poslovanja s građanima IKB kontinuirano prati zahtjeve tržišta i unaprjeđuje paletu svojih proizvoda i usluga u skladu s njima. Što se tiče uloge u zaštiti okoliša i društvenoj odgovornosti IKB je u ponudu uvrstila kreditne proizvode kao što su Energo krediti, krediti za umirovljenike, krediti za društveno poticanu stanogradnju, stambeni krediti uz državnu potporu itd. U svrhu udovoljavanja tržišnim zahtjevima, IKB prati regulatorne i zakonske zahtjeve te pravovremeno usklađuje svoje proizvode i usluge.

IKB i Generali osiguranje surađuju u svrhu pružanja sveobuhvatne ponude osiguranja u području bankoosiguranja namijenjene pojedincima, obiteljima i tvrtkama.

Kao i prethodnih godina, i tijekom 2023. godine IKB je potvrdila svoj položaj u poslovanju s građanima s obzirom da u depozitnom poslovanju klijenti iz sektora stanovništva čine 75% ukupnih depozita.

Poslovanje sa stanovništvom u IKB-u provodi se putem prodajne mreže Banke organizirane u pet poslovnih centara te posebno kroz Sektor marketinga i razvojne podrške. Ovaj Sektor razvija modele i aplikacije odnosa s klijentima, razvija podršku za upravljanje odnosom s klijentima na nivou proizvoda ili usluge, prati trendove u prodaji te osigurava analizu uspješnosti pojedinog proizvoda ili usluge kod prodaje. U Sektoru marketinga i razvojne podrške provode se aktivnosti koje uključuju i razvoj, upravljanje i ažuriranje proizvoda i usluga vezanih uz tekuće račune i transakcijske proizvode te uz sve kreditne proizvode. U ovom dijelu uključen je i razvoj, upravljanje i ažuriranje proizvoda i usluga vezanih uz sve vrste oročenih depozita građana. Ovaj je Sektor odgovoran za upravljanje i ažuriranje proizvoda i usluga vezanih uz kartično poslovanje te je nadležan za praćenje kvalitete eksternaliziranih usluga u ovoj domeni.

Posebnu ulogu ima i Call centar kao operativna podrška klijentima.

Poslovi poduzetičkog i osobnog bankarstva u IKB se prvenstveno odnose na uspostavljanje, održavanje, upravljanje i razvijanje odnosa s klijentima u segmentu poslovanja s građanima i malim poduzetnicima u svrhu jačanja prisutnosti Banke u tom segmentu u skladu sa strategijom, a posebno se ovim aktivnostima pridonosi pružanjem podrške poslovnoj mreži i prodajnim kanalima u svrhu postizanja zadovoljstva klijenata.

Poslovanje s poslovnim subjektima

Poslovanje s klijentima srednje veličine odnosno većim klijentima organizirano je također putem poslovnih centara, a posebnu ulogu ima Korporativno bankarstvo. Ova organizacijska jedinica odgovorna je za uspostavu i vođenje poslovnog odnosa s većim poduzećima, središnjom državom te poduzećima i institucijama javnog sektora, a aktivnosti se uglavnom odnose na prodaju proizvoda Banke postojećim i potencijalnim klijentima, pružanje usluga savjetovanja o različitim načinima financiranja i kreiranje najboljeg mogućeg rješenja za konkretnog klijenta, podnošenje ponuda klijentima, iniciranje razvoja proizvoda te koordiniranje aktivnosti između raznih službi Banke i samog klijenta.

Odobravanje raznih oblika kratkoročnog i dugoročnog financiranja, uključujući kredite iz tuđih izvora, bankovne garancije, akreditive, kao i usluge iz područja kartičnog poslovanja, višenamjenske okvirne linije te druga rješenja prilagođena potrebama svakog pojedinog klijenta organizirano je u poslovnicama unutar poslovnih centara na način da se klijent može obratiti Banci za rješavanje svojih potreba na ukupno 9 lokacija unutar Istarske županije, dvije lokacije na području grada Rijeke i jedne u Zagrebu. Nove poslovne prilike stvaraju se kroz povjerenje, kontinuitet poslovnog odnosa te predanost i osobno zalaganje naših djelatnika za odnose s klijentima, kao pouzdanog partnera od kojega klijenti mogu dobiti sve informacije o cjelokupnoj paleti usluga i proizvoda IKB-a. Svim klijentima Banke možemo ponuditi individualno dizajnirana rješenja za financiranje njihovih poslovnih potreba za kreditne i druge specijalne aranžmane koje s obzirom na veličinu i organizaciju Banke rješavamo u vrlo kratkim rokovima. Također, Banka sudjeluje u nizu garantnih programa kao podrška mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Pored toga, u suradnji s razvojnim institucijama kao što je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, IKB svojim klijentima nudi kreditna sredstva za financiranje projekata cilj kojih je unaprjeđenje zaštite okoliša, zdravstvenih i sigurnosnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i energetske učinkovitosti u skladu s EU standardima te ostale slične projekte.

Aktivnosti i odgovornosti regija i centara su: prodaja proizvoda i usluga Banke srednje velikim poduzetnicima (krediti, depoziti, garancije, akreditivi, kreditne kartice, razne usluge digitalnog i transakcijskog bankarstva te ostale usluge kontrola i izvješćivanja za korporativne i SME klijente.

Istovremeno, za potrebe izvršenja klasičnih novčanih i drugih transakcija, IKB je razvila modernu platformu za podršku poslovnim klijentima u sklopu Sektora riznica i financijska tržišta, Odjel platnog prometa.

Odjel platnog prometa Banke, u suradnji sa Sektorom informatičkih tehnologija, omogućava kontinuitet i nesmetano funkcioniranje cjelokupnog platnog prometa i uredno izvršenje svih autoriziranih platnih transakcija klijenata Banke i Banke, u domaćoj i u stranoj valuti, a sukladno terminskim planovima platnih sustava i Banke. Uz to, brine o nadzoru rada i razvoju platnih sustava u koje je Banka uključena (EURONKS, TARGET, EURONKSInst, SWIFT i ostali) za cijelu Banku i razvoju novih proizvoda i usluga, te provedbi regulatornih zahtjeva vezanih uz platni promet poslovnih subjekata. Zahvaljujući širokoj mreži banaka s kojima surađuje te kao jedan od sudionika SEPA platnog područja, uspješno pruža brze i povoljne usluge u području nacionalnih, prekograničnih i međunarodnih platnih transakcija. Unaprijeđena usluga internetskog i mobilnog bankarstva za poslovne korisnike podržava izvršenje platnih transakcija u domaćoj valuti i u stranim sredstvima plaćanja u nacionalnom, prekograničnom i međunarodnom platnom prometu. U suradnji s drugim organizacijskim jedinicama Banke, prvenstveno prodajnim dijelom, nudi klijentima sve vrste bankarskih proizvoda i usluga, kao što je otvaranje poslovnih računa, ugovaranje internetskog i mobilnog bankarstva, SEPA izravnog terećenja za primatelje plaćanja te različite modele depozitnog poslovanja. Klijentima se pristupa individualno, sukladno njihovim potrebama, te se pružaju različite bankarske usluge kao i podrška u svim aspektima njihovih poslovnih aktivnosti kao što su bankarski proizvodi i usluge: otvaranje transakcijskih računa/podračuna, objedinjeno vođenje računa, ugovaranje internetskog i mobilnog bankarstva, depozitno poslovanje, upravljanje gotovinom. Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u nove kanale i načine izvršavanja platnih transakcija, u mogućnosti smo ponuditi klijentima iznimno učinkovito, brzo i povoljno obavljanje platnih transakcija diljem svijeta, a jedna smo od prvih banaka u Hrvatskoj koja je pristupila platnoj shemi SEPA instant payment. U isto vrijeme, Banka pridaje veliku pozornost razvoju sustava sigurnosti kako bi maksimalno zaštitila poslovanje klijenata od potencijalnih prijevara. Banka kontinuirano vodi računa o troškovima platnog prometa, prati trendove na tržištu te klijentima nudi povoljne naknade za platne usluge.

Unutar Sektora riznica i financijska tržišta djeluje Odjel likvidnosti i rizničnih proizvoda koji je, kao važan organizacijski dio Banke, odgovoran za upravljanje cjelokupnom likvidnošću i likvidnosnim pozicijama Banke te uredno i pravodobno podmirenje svih novčanih obveza Banke kroz svakodnevno osiguravanje potrebne razine novčanih sredstava. Odjel provodi aktivnosti za postizanje planovima utvrđenih poslovnih ciljeva usmjerenih prvenstveno na održavanje likvidnosti Banke, ali istovremeno i ostvarivanje prihoda ulažući viškove likvidnosti plasmanima u novčane depozite kod drugih banaka kao i u prihodonosne instrumente monetarnih mjera europodručja, tj. poslovanjem na novčanim tržištima, ali i na deviznim tržištima trgujući domaćom i stranim valutama u skladu s Bančinom strategijom upravljanja valutnim rizikom.

Trgovanje na primarnim i sekundarnim tržištima vrijednosnica za račun Banke kao instrument plasmana viška likvidnosti također se obavlja u Odjelu likvidnosti i rizničnih proizvoda.

Isti Odjel upravlja i optimizira mrežom Bančinih računa u eurosustavu, tj. DCA namjenskih podračuna (MCA, RTGS, T2S, TIPS) na platformi TARGET2-HR.

Poslovni okvir obuhvaća i upravljanje mrežom Bančinih računa u eurima i drugim stranim valutama kod drugih domaćih ili stranih banaka.

Odjel upravljanja likvidnošću i rizničnim proizvodima sudjeluje i u primjeni određenih mjera monetarne politike eurosustava.

Područja podrške

Poslovna područja koja su usredotočena na zahtjeve klijenata mogu u potpunosti iskoristiti svoje potencijale samo u slučaju postojanja pouzdane i efikasne infrastrukture koja pruža cjelovitu podršku vezanu uz financijski nadzor i izvješćivanje, financijsko planiranje i budžetiranje te ostale administrativne usluge poslovnim područjima. Poslovne funkcije obavljaju se unutar Sektora računovodstva i Sektora informacijskih tehnologija (IT), Odjela upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima, Odjela financijskog kontrolinga, Odjela unutarnje revizije i kontrole, Odjela za provedbu propisa o sprječavanju pranja novca, Odjela informacijske sigurnosti te Ureda Uprave u kojem se obavljaju poslovi iz domene pravnih poslova i usklađenosti te upravljanja ljudskim resursima, odnosa s javnošću i općih poslova.

U Sektoru IT obavlja se velik dio ključnih procesa u cjelokupnoj organizaciji Banke na način da se navedenim poslovnim funkcijama pruža informatička i komunikacijska podrška, podržavaju se distribucijski kanali i pruža podrška financijsko knjigovodstvenom sustavu te obavljaju sve aktivnosti za nesmetano i sigurno korištenje svih informatičkih aplikacija IKB-a.

U sklopu područja funkcije kontrole rizika provodi se kontinuirano praćenje svih značajnih rizika koje je Banka detektirala u procesu procjene rizika. Provode se aktivnosti identificiranja, procjene i praćenja izloženosti pojedinom riziku. Banka je utvrdila interne limite izloženosti pojedinom riziku kako bi na adekvatan način upravljala svim rizicima kojima je izložena u svojem poslovanju te je uspostavila stalnu i djelotvornu funkciju kontrole rizika neovisnu o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, a razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti.

Ostali navedeni odjeli čine integralni dio u ukupnoj podršci rukovodstvu i poslovnim područjima Banke.

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2023. godini

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2023. godini

Cijenjeni dioničari, čast mi je predstaviti Vam godišnji izvještaj i financijske izvještaje Istarske kreditne banke Umag d.d. za godinu koja je završila 31. prosinca 2023.

IKB je nastavila s financijskim uspjesima i u 2023. godini u kojoj su ostvareni novi rekordi u profitabilnosti, organski rast bilance i nastavak rada na strateškim projektima. Tako je krajem 2023. godine Banka ostvarila svoju najbolju poslovnu godinu, s neto dobiti od 11,3 milijuna eura, a to je također bila najbolja godina za operativnu dobit i bruto dobit. Istovremeno Banka raspolaže s visokom pozicijom likvidnosti i vrlo diversificiranom i stabilnom bazom depozita.

Do objava rezultata poslovanja banaka u prošloj godini treba još pričekati, ali za taj sektor 2023. bila je itekako dobra godina, s profitabilnošću na razinama koje nisu zabilježene više od desetljeća. Razlozi ovakvih rezultata bankarskog sektora u najvećem se dijelu odnose na visoko povećanje kamatnih stopa u okviru zaoštravanja monetarne politike, a u cilju svođenja inflacije na ciljanih dva posto. To kratkoročno financijskom sektoru donosi veće prihode, ali dugoročno i značajne rizike, kojima u poslovanju općenito već neko vrijeme pridonose i geopolitičke nestabilnosti. Prema najavama, prvi korak spuštanja ključnih kamatnih stopa ESB-a mogao bi biti u drugom dijelu 2024. godine.

Značajno povećanje kamatnih prihoda kod većine banaka odnosi se na prihode temeljem plasiranja viškova likvidnosti odnosno operacijama povlačenja likvidnosti posredstvom plasiranja prekonoćnog novčanog depozita u eurima, bez ograničenja i uz prethodno utvrđenu kamatnu stopu. Veliki utjecaj na poslovanje bankarskog sektora tijekom 2023. godine odnosi se na smirivanje stope inflacije, kretanje rasta stope BDP-a te uspješnu turističku sezonu.

Povećanje kamatnih stopa u većem dijelu 2023. godine nije se znatnije prelilo na kamate na depozite stanovništva, što je potaknulo državu da se u financiranju okrene građanima nudeći im mogućnost ulaganja u državne obveznice i trezorske zapise. Država je kroz dva "narodna" izdanja prikupila 2,3 milijarde eura – 1,3 milijarde pri izdanju dvogodišnje obveznice te milijardu eura kroz jednogodišnji trezorski zapis. Okretanje države stanovništvu u financiranju polučilo je velik uspjeh, stoga država namjerava nastaviti s izdanjima državnog duga za retail, tj. male ulagatelje. Prvi sljedeći korak, tj. nova ponuda državnih obveznica za građane, očekuje se već u prvom kvartalu ove godine.

Očekuje se da će se inflacija i kamatne stope normalizirati tijekom 2024. godine. Međutim, zbog oslobađanja nove likvidnosti, smanjenih troškova regulacije i rizika zemlje, u Hrvatskoj su kamatne stope trenutno niže u odnosu na većinu država europodručja. To se odnosi na kamatne prihode, gdje je kretanje referentne kamatne stope EURIBOR-a djelomično utjecalo na iskazivanje povećanih kamatnih prihoda. Povećanje u najvećem dijelu proizlazi iz rasta varijabilnog dijela kamatne stope koji je vezan uz referentnu stopu EURIBOR.

Uvođenjem eura iskazan je pozitivan učinak temeljem promjene rejtinga, a posebno su pozitivni efekti na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da nije ušla u eurozonu. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj.

Sukladno razvoju tehnologije klijenti banaka nadalje očekuju širi i dostupniji spektar usluga te će se banke dodatno orijentirati prema novim modelima poslovanja (npr. razvoj paketa usluga, povećavanje dostupnosti putem digitalnih kanala, razna napredna tehnološka rješenja). Upravljanje troškovima kontinuirano usmjerava banke na optimizaciju poslovanja. Korištenje digitalnih rješenja, naprednih tehnologija, racionaliziranje troškova poslovanja te ulaganje napora u postizanje bolje efikasnosti bit će u fokusu u 2024. godini.

Banka u 2023. godini

IKB je danas moderna i dinamična financijska institucija s mrežom od 19 poslovnica organiziranih u 5 poslovnih centara te je kontinuirano na prvom mjestu među manjim bankama, i to kako po visini imovine tako i po rezultatima poslovanja.

Osnova misije Banke je usredotočenost na zadovoljstvo klijenata i njihovo kvalitetno iskustvo. Korporativne vrijednosti IKB-a integrirane su u svakodnevno poslovanje, uključujući ne samo poslovni uspjeh, već i brigu za klijente, održivi razvoj i sveukupno poboljšanje kvalitete života u zajednici u kojoj djeluje. Razvoj IKB-a temelji se na strateškoj orijentaciji moderne, poslovno univerzalne kreditne institucije usmjerene klijentima.

Rast neto dobiti rezultat je poboljšanog operativnog rezultata, koji primarno proizlazi iz povećanja kamatnih prihoda kao posljedice poteza nositelja monetarnih politika te rasta tržišnih kamatnih stopa, ali i porasta ukupnog volumena kredita. Neto kamatni prihod tako je povećan s 10,7 milijuna eura u 2022. na 23,4 milijuna eura za 2023. godinu, dok je neto prihod od naknada i provizija zadržan na 4,5 milijuna eura. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost očekivano je smanjen uvođenjem eura te je iznosio 330 tisuća eura, u odnosu na 2,7 milijuna eura u istom razdoblju 2022. godine.

Ukupna aktiva Banke krajem 2023. iznosila je 745,8 milijuna eura, 6,3 posto više u odnosu na kraj 2022. godine, kada je iznosila 701,5 milijuna eura. Ukupni krediti klijentima na neto osnovi na dan 31. prosinca iznosili su 354 milijuna eura, 14,2 posto više u odnosu na 311 milijuna eura krajem 2022. godine. Ukupni depoziti klijenata Banke na dan 31. prosinca 2023. iznosili su 671 milijuna eura, što je 5,6 posto više u odnosu na kraj 2022. godine, kada su iznosili 635,5 milijuna eura.

Treba istaknuti da su promjene na stanju depozita u 2023. godini djelomično posljedica očekivanog i unaprijed anticipiranog prelijevanja dijela depozitnih sredstava u alternativne oblike ulaganja, i to uglavnom u tzv. narodne obveznice i trezorske zapise.

Banka je tijekom godine nastavila s fokusom na povećanje kreditnog portfelja, odnosno kamatonosne aktive, ali uz kontinuirano konzervativni pristup upravljanju rizicima i diversificiranu bilancu. I dalje su depoziti fizičkih osoba glavni izvor financiranja, a ukupni depoziti čine više od 90 posto ukupnih izvora financiranja. Istovremeno je stabilna baza depozita osigurala održavanje i osiguravanje likvidnosti. U kreditnom dijelu ističe se povećanje udjela kredita građanima, a udio NPL kredita u dijelu koji se odnosi na poslovne subjekte se sve više smanjuje. Dakle, nastavljeno je učvršćivanje pozicije Banke kroz veću efikasnost u rizičnom i kamatnom profilu, dok je razina neprihodujućih plasmana značajno smanjena i najniža u posljednjim godinama.

Slijedeći strategiju rasta i održivosti kao neodvojivi dio poslovanja, Banka je zadržala svoju poziciju na bankarskom tržištu Republike Hrvatske uz kontinuiran rast. Iskazan je trend nastavka komercijalnih aktivnosti na cjelokupnom području djelovanja Banke, vršene su aktivnosti na unaprjeđenju i razvoju proizvoda i usluga putem vlastitog informacijskog sustava, a posebno su poduzimane radnje za optimizaciju troškova u poslovanju.

Primarni cilj Banke u uvjetima digitalizacije poslovanja je na potrebama klijenata te se u skladu s time kontinuirano vrše aktivnosti na razvoju proizvoda i usluga koji su neophodni klijentima. Stoga Banka planira daljnja ulaganja u procese digitalizacije.

Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2023. godine iznosi više od 20,12 posto, a ukupni regulatorni kapital iznosi 62,2 milijuna eura.

Tijekom protekle 2023. godine u fokusu poslovnih aktivnosti Banke su bili klijenti, kako poslovni subjekti tako i građani, uz nastojanje da im se pruže usluge koje očekuju. Značajno je povećano korištenje novih digitalnih kanala prodaje, a kroz razne inovativne usluge klijentima se olakšavalo svakodnevno bankarsko poslovanje. Ipak, Banka nije zanemarila ni tradicionalne kanale poslovanja putem poslovnica, bankomata i EFTPOS uređaja.

U nastavku je prikazan rast osnovnih pozicija imovine i obveza kao i bruto dobit u razdoblju od prethodnih 5 poslovnih godina te za 2023. godinu.

• milijuni eura -

	PROMJENA OD 01.01. - 31.12.	BRUTO
GODINA	IMOVINA	KREDITI	DEPOZITI	DOBIT 31.12.
2019.	29,5	24,4	27,1	4,8
2020.	29,3	22,8	26,3	5,7
2021.	70,4	10,8	62,5	7,0
2022.	108,4	14,1	103,2	8,9
2023.	44,3	46,8	34,9	13,8

• milijuni eura -

Kao što je u gornjoj tablici vidljivo, i u 2023. godini, koja je prva godina u kojoj se poslovalo s eurom kao domaćom valutom, iskazan je visok rast ukupne bilance, depozita i iskazane visine dobiti Banke. Naime, ukupni depoziti klijenata, kao osnova rasta bilance, porasli su za 34,9 milijuna eura, te iznose 670 milijuna eura.

Sukladno kretanju kamatnih stopa na oročene depozite tijekom 2023. godine, posebice u posljednjem tromjesečju, evidentiran je njihov rast u odnosu na depozite po viđenju.

U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva čine 75 posto od ukupnih depozita, a na depozite poslovnih subjekata 25 posto od ukupnih depozita klijenata.

Najznačajniji dio naše imovine jesu krediti klijentima koje smo uspjeli održati stabilnim u uvjetima izazovnog gospodarskog okruženja, odnosno nestabilnom i nesigurnom gospodarskom situacijom koja i dalje utječe na naše klijente, kako na tvrtke, tako i na stanovništvo.

Naime, od proljeća prošle godine kamatne stope u Europi porasle su velikom brzinom, pri čemu je Europska središnja banka (ESB) s ciljem borbe protiv inflacije od srpnja 2022. do kraja 2023. znatno povećavala svoje ključne kamatne stope, što je omogućilo povećanje neto kamatne marže. Međutim, radi otklanjanja rizika u poslovanju i osiguranje povrata kreditnih potraživanja u Banci se posebno vodilo računa da se ne odobravaju krediti s nedostatnom vrijednošću imovine s obzirom na očekivanu novu krizu, što se odnosi na predviđeno daljnje usporavanje gospodarstva, odnosno negativna kretanja na tržištu nekretnina.

Bruto kreditni portfelj na kraju 2023. godine iznosio je 377 milijuna eura. Ukupni bruto krediti i predujmovi klijentima povećani su za 46,7 milijuna eura, pri čemu su krediti stanovništvu porasli za čak 15,9 posto, a krediti poslovnim subjektima za 12,8 posto.

Slijedom nešto bržeg rasta kredita stanovništvu u posljednjim godinama došlo je do izmjene udjela plasmana stanovništvu i poslovnih subjekata u ukupnim kreditima. Udio bruto kredita stanovništvu uključujući obrtnike u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je i sada iznosi 45 posto.

Dakle, Banka je kroz kontinuirano strukturiranje ponude kredita po konkurentnim uvjetima uspjela ostvariti rast kreditnih plasmana, što se kod stanovništvu posebno odnosi na stambene kredite i kredite za turističke svrhe. Kod poslovnih subjekata u većoj se mjeri i dalje razvija kreditiranje poslovanja malih i srednjih poduzetnika.

Ukupna ulaganja u vrijednosne papire krajem promatranog razdoblja iznose 83,8 milijuna eura te su tijekom 2023. godine zabilježila smanjenje od 25,8 posto odnosno za 29,1 milijuna eura, što se odnosi na smanjenje stanja trezorskih zapisa od 63,1 milijuna eura i povećanje ulaganja kod obveznica RH i lokalne uprave u iznosu od 34 milijuna eura. Temeljem ulaganja u vrijednosnice ostvareno je 1,4 milijuna eura kamatnih prihoda.

Ukupan prihod Banke za 2023. godinu iznosi 30,3 milijuna eura. U strukturi poslovnih prihoda kamatni prihod ima udio od 79,3 posto, prihodi od naknada i provizija iznose 17,9 posto, od kupoprodaje valute 1,2 posto, dok ostali prihodi sudjeluju s 1,7 posto i uglavnom se odnose na financijske i izvanredne prihode.

Kod kamatnih prihoda struktura je takva da se čak 57 posto prihoda odnosi na kreditni portfelj, slijede prihodi temeljem plasiranja depozita i ostalih viškova likvidnosti u veličini od 36,5 posto kamatnih prihoda, a 6,7 posto prihoda ostvaren je temeljem plasiranja u vrijednosnice.

Struktura prihoda	2018.	2019.	2020.	2021.	2022.		2023.
Kamatni prihod- KREDITI	10,3	9,8	9,7	10,1	10,3	13,6	45,1%
Kamatni prihod - DEPOZITI	0,02	0,04	0,00	0,00	0,09	8,75	28,9%
Kamatni prihod - VRIJEDNOSNICE	0,83	0,85	0,57	0,39	0,69	1,60	5,3%
Provizije i naknade	4,37	4,49	3,62	4,33	5,46	5,41	17,9%
Kupoprodaja valute	1,90	1,96	1,59	2,11	2,67	0,35	1,2%
Ostali prihodi	0,36	0,31	0,25	0,14	0,44	0,51	1,7%
Ukupni prihodi	17,79	17,49	15,71	17,05	19,69	30,26	100%

U dijelu koji se odnosi na kamatne prihode, kretanje referentne kamatne stope EURIBOR-a znatno je utjecalo na iskazivanje kamatnih prihoda s obzirom na veliki rast referentnih kamatnih stopa i strukturu kreditnog portfelja Banke, gdje je velik dio kredita poslovnim subjektima ugovoren s maržom na koju se dodaje 3-mjesečni EURIBOR. Stoga je Banka, radi potrebe da klijentima olakša veliki rast kamata tijekom cijele 2023. godine, primjenjivala ugovorenu referentu kamatnu stopu s tromjesečnom odgodom.

Stoga je rast kamatnih prihoda na kredite dane gospodarstvu u manjem dijelu posljedica povećanja aktivnih kamatnih stopa radi njihovog usklađivanja s cijenama konkurencije, a u većem dijelu radi rasta referentne kamatne stope EURIBOR. Istovremeno, u dijelu kredita stanovništvu referentna kamatna stopa NRS nije znatno utjecala na kamatne stope tijekom cijele godine.

Treba naglasiti da se slijedom događanja na financijskom tržištu ne očekuje rast kamatnih stopa u narednoj godini.

Kamatni prihodi na depozite u bankama i Hrvatskoj narodnoj banci u izvještajnom razdoblju iznosili su 8,7 milijuna eura. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje i implementacijom eura kao službene valute Banka je postala ravnopravan sudionik financijskog okvira eurosustava s mogućnošću sudjelovanja u standardnim mjerama monetarne politike Europske središnje banke. Radi se o operacijama povlačenja likvidnosti posredstvom plasiranja prekonoćnog novčanog depozita u eurima, bez ograničenja i uz prethodno utvrđenu kamatnu stopu.

U segmentu poslovanja koji se odnosi na prihode od provizija i naknada nisu iskazane razlike u odnosu na poslovanje u prethodnoj 2022. godini, međutim u dijelu koji se odnosi na kupoprodaju valute, radi uvođenja eura kao domaće valute, iskazan je značajan pad prihoda od 2,3 milijuna eura.

Tijekom godine vidljivo je poboljšanje naplativosti u svim kreditnim portfeljima, što je rezultiralo rasterećenjem troškova rezerviranja i umanjenja vrijednosti od naplate NPL plasmana za ukupno 2,6 milijuna eura. Međutim, slijedom opreznog, konzervativnog načina poslovanja ukupno je izdvojeno više od 5,3 milijuna eura novih rezervacija, čime neto trošak vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke po svim osnovama iznosi 2,7 milijuna eura.

Bruto dobit za 2023. godinu iznosi 13,8 milijuna eura, a neto dobit 11,3 milijuna eura. Ostvareni rezultati očituju se i u vrlo dobrom prinosu na kapital (ROE), gdje je Banka iskazala prinos od 23,2 posto, a prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9 posto za 2023. godinu

milijuni eura -

Što se tiče opsega poslovanja, Banka je zabilježila porast broja transakcijskih računa stanovništva i poslovnih subjekata, a naročito korisnika mobilnog bankarstva. Trend smanjivanja broja transakcija u poslovnicama nastavlja se u korist transakcija provedenih putem direktnog bankarstva, a posebice je naglašen porast kartičnog poslovanja putem EFTPOS uređaja.

Upravljanje troškovima trajna je preokupacija kod upravljanja, a posebno tijekom 2023. godine kada su troškovi poslovanja povećavani zbog inflacije. S obzirom na povećanu razinu digitalizacije i poslovanje u uvjetima eura kao domaće valute, smanjuje se broj zaposlenika u prodajnom dijelu Banke.

U Banci je uspostavljena sveobuhvatna i primjerena funkcija kontrole rizika kojom se provodi definiran proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve Banke, te posebno poduzimanje potrebnih radnji u svrhu smanjenja rizika. Iskazani rezultati poslovanja u velikoj su mjeri efekt dobrog i odgovornog upravljanja rizicima.

Najznačajniji rizici Banke su kreditni i tržišni rizik te rizik likvidnosti i operativni rizik pa se veći dio aktivnosti oko praćenja i procjene rizika odnosi na te segmente. Sustav upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim zahtjevima, a učinkovitost upravljanja rizicima postiže se stalnim unaprjeđenjem procesa te primjenom kontrolne metodologije i modela. Posebna pažnja usmjerena je na praćenje zakonskih i interno definiranih limita, a upravljanje rizicima provodi se u svim segmentima poslovanja kroz uspostavljen sustav unutarnjih kontrola.

ZAKLJUČAK

Istarska kreditna banka Umag je u 2023. godini uspješno ispunila svoje strateške ciljeve i definirane zadatke, što se prije svega odnosi na ostvarivanje daljnjeg organskog rasta imovine, ali i na zavidan financijski rezultat.

Ostvareni rezultati koji su prikazani u financijskim izvještajima za razdoblje od 01.01.-31.12.2023. godine, ukazuju na to da 2023. možemo smatrati povijesnom godinom od uspostavljanja Banke odnosno u svih 67 godina njenog rada. Poslovni model koji Banka primjenjuje u svom poslovanju pokazuje da ima prostora za samostalni, uspješni nastavak poslovanja u razdoblju koje slijedi.

1. godina će, što se rizika tiče, za Europu, pa tako i za Hrvatsku, biti izazovnija od prethodne. Inflacija je i dalje viša od željene, a tu je i rat na europskom tlu. Očekuje se usporavanje gospodarskog rasta na području cijele Europske unije, što je već vidljivo u Njemačkoj i Austriji koje su ušle u recesiju. Naredna godina će ipak biti dobra godina ako se za nju banke dobro pripreme.

Prognoze ekonomskih analitičara i rejting agencija za 2024. godinu vrlo su raznolike. Tako agencija Fitch Ratings predviđa stagnaciju gospodarstva u eurozoni s pretpostavkama da će se globalni rast naglo usporiti na 2,1 posto u 2024. u usporedbi s 2,9 posto u 2023. godini. Svjetsko gospodarstvo uspjelo je rasti u 2023. unatoč naglom usporavanju u Europi zbog energetskog šoka, te zahvaljujući normalizaciji potrošnje u Kini i većem rastu u SAD-u. No, kada pogledamo prognoze za 2024. godinu, one uglavnom nisu optimistične. Globalni gospodarski rast će dodatno usporiti zbog visokih kamata, povećanih cijena energije i usporavanja dvaju vodećih svjetskih gospodarstava. Iz navedene agencije upozoravaju da geopolitički rizik i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku također mogu pridonijeti pogoršanju globalnih financijskih izgleda.

Šok koji je bio izazvan energetskom krizom ublažen je, ali pad svjetske trgovinske aktivnosti sada utječe na izvoz eurozone, a kreditna opterećenja kamatnim stopama opterećuju investicije. Rast realnih plaća trebao bi donekle potaknuti potrošnju sljedeće godine. Dakle, usporeni globalni rast, veći rizik od neplaćanja zajmova i pritisak na profitabilnost ukazuju na činjenicu da se bankarski sektor može suočiti s negativnim izgledima u 2024. godini. Profitabilnost banaka vjerojatno će biti smanjena visokim troškovima financiranja, nižim rastom kreditne aktivnosti i stvaranjem rezervacija za pokriće potencijalnih neispunjenih obveza. Unatoč tome, očekuje se da će banke ostati stabilne, a globalni rast će ostati skroman uz sve izraženiji utjecaj nužnog pooštravanja monetarne politike, slabe trgovinske aktivnosti i nižeg poslovnog i potrošačkog povjerenja.

Uzimajući u obzir sve navedeno, u godini koja je pred nama cilj nam je zadržati svoju tržišnu poziciju, pratiti suvremene bankarske trendove u digitalizaciji, a posebno iskazati daljnji rast Banke, ostvariti dobar poslovni rezultat i time zadržati povjerenje naših klijenata. Želimo i dalje biti aktivan sudionik u iznalaženju partnerskih rješenja za naše klijente te nastaviti s pružanjem savjeta u realizaciji njihovih zahtjeva.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na stalno unaprjeđenje poslovnog odnosa. Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na njihovom trudu i zalaganju kao i aktivom sudjelovanju u ostvarenim rezultatima poslovanja Banke.

Predsjednik Uprave Miro Dodić, dipl.oec.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 16. veljače 2024. godine daje sljedeću

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze, ali primjenjuje i vlastita Načela korporativnog upravljanja.

Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Upitniku o usklađenosti izdavatelja dionica koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA-i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.

Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.

Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda i rashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Društvo planira tijekom 2024. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2023. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana. Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.

Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Djelovanje Uprave

Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.

U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.

U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.

Uprava nije ovlaštena izdavati nove dionice Banke, a ovlaštena je odlučiti o stjecanju vlastitih dionica sukladno zakonu i Statutu.

Djelovanje Nadzornog odbora

U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.

U Društvu je osnovan Odbor za rizike i reviziju, a Nadzorni odbor izvršava zadatke Odbora za primitke i Odbora za imenovanja.

Politika raznolikosti

Politika raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s članovima upravljačkih i nadzornih tijela utvrđena je i provodi se u skladu s Bančinom Politikom o ciljanoj strukturi Uprave Banke i Politikom o ciljanoj strukturi Nadzornog odbora.

Sukladno odredbama članka 250.a stavka 4. i članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima, ova Izjava je sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2023. godinu. Sastavni dio ove Izjave je popunjeni Upitnik o usklađenosti izdavatelja dionica HANFA-e i Zagrebačke burze d.d. koji sadrži sve odgovore i potrebna razjašnjenja.

Predsjednik Uprave Miro Dodić, dipl.oec.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

UPITNIK O USKLAĐENOSTI IZDAVATELJA DIONICA ZA 2023. GODINU

Poglavlje 1. VODSTVO

Suradnja

• čl. 1. Statut društva i/ili drugi interni akti jasno određuju ovlasti nadzornog odbora i uprave. DA
• čl. 1. Statut društva i/ili drugi interni akti su dostupni bez naknade na mrežnim stranicama društva.
  • DA
• čl. 2. Nadzorni odbor usvojio je odluku u kojoj je naveo kategorije odluka i pravnih poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost nadzornog odbora te one odluke o kojima se uprava mora savjetovati s nadzornim odborom prije donošenja odluke, a njihov sažetak dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.

NE Regulirano Statutom, ZTD-om, ZOKI-em i podzakonskim propisima.

• čl. 2. Statut i/ili interni akti društva predviđaju prethodnu suglasnost nadzornog odbora za donošenje važnih odluka koje utječu na strategiju društva, rashode, izloženost riziku i ugled.
  • DA
• čl. 3. Statut i/ili interni akti društva propisuju da nadzorni odbor i njegovi odbori imaju pravodoban pristup dokumentima, prostorijama i radnicima kada je to potrebno za izvršavanje njihovih dužnosti. DA
• čl. 4. Statut i/ili interni akti društva propisuju da uprava mora izvještavati nadzorni odbor u redovitim intervalima o operativnim rezultatima društva, financijskoj situaciji, znatnijim financijskim i nefinancijskim rizicima i rezultatima interakcija s dioničarima i ostalim dionicima.

DA

čl. 5. Statut i/ili interni akti društva propisuju da predsjednik uprave mora odmah obavijestiti nadzorni odbor ako nastane ili je vjerojatno da će nastati događaj koji potencijalno može znatno utjecati na rezultate, financijski položaj ili ugled društva. DA

Pravila ponašanja

• čl. 6. Nadzorni odbor dao je suglasnost na pravilnik o ponašanju (ili drugi interni akt) koji uspostavlja pravila ponašanja koja moraju slijediti članovi uprave i nadzornog odbora, radnici i drugi koji djeluju za račun društva, a koji također sadržava pravila i mjere koje će biti poduzete u slučaju njegova kršenja. DA
• čl. 6. Pravilnik o ponašanju (ili drugi interni akt) dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.

NE Dostupan na intranetskim stranicama.

Poglavlje 2. DUŽNOSTI ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Sukob interesa

• čl. 7. Za članove uprave i nadzornog odbora propisana je zabrana sudjelovanja u donošenju odluka u vezi s kojima se nalaze u sukobu interesa. DA
• čl. 7. Nadzorni odbor dao je prethodnu suglasnost na politiku za upravljanje sukobom interesa. DA
• čl. 7. Politika za upravljanje sukobom interesa je dostupna bez naknade na mrežnim stranicama društva.

NE Dostupna na intranetskim stranicama.

• čl. 8. Članovi nadzornog odbora imaju obvezu obavijestiti cijeli nadzorni odbor da se nalaze u postojećem ili potencijalnom sukobu interesa. DA
• čl. 8. Članovi uprave imaju obvezu obavijestiti predsjednika nadzornog odbora i ostale članove uprave o postojećem ili potencijalnom sukobu interesa. DA
• čl. 8. Nadzorni odbor čuva evidenciju o svim obavijestima koje se odnose na sukob interesa. DA
• čl. 9. Član uprave ili nadzornog odbora ima obvezu obavijestiti predsjednika i/ili zamjenika predsjednika tog odbora ako smatra da je drugi član uprave ili nadzornog odbora u postojećem ili potencijalnom sukobu interesa. DA

Zabrana konkurencije

• čl. 10. Članovi nadzornog odbora i uprave ne obavljaju djelatnosti koje se natječu s poslovanjem društva, nisu članovi uprave ili nadzornog odbora društava koja obavljaju takve djelatnosti niti drže više od 5% udjela u takvim društvima. DA
• čl. 10. Članovi uprave i nadzornog odbora koji imaju udjele u društvima s kojima je društvo u natjecanju, obavijestili su tajnika društva o svim udjelima u takvim društvima te su detalji o tim udjelima dostupni bez naknade na mrežnim stranicama društva. NE Nisu postojale takve okolnosti.

Transakcije s povezanim stranama

• čl. 11. Nijedna transakcija između članova uprave ili nadzornog odbora i društva (ili osoba povezanih s bilo kojom stranom) ne može se sklopiti bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora. DA
• čl. 11. Fer vrijednost svake materijalne transakcije mora potvrditi neovisni stručnjak prije svake takve transakcije te njegovo izvješće mora biti dostupno bez naknade na mrežnim stranicama društva.
  • NE Nije bilo takvih transakcija.
• čl. 12. Društvo je usvojilo procedure za odobravanje i objavljivanje transakcija između članova uprave ili nadzornog odbora i društva (ili osoba povezanih s bilo kojom stranom). NE Regulirano ZOKI-em.
• čl. 12. Revizijski odbor jednom godišnje ocjenjuje djelotvornost tih procedura. NE Regulirano ZOKI-em.

Poglavlje 3. IMENOVANJE ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Uloga nadzornog odbora

• čl. 13. Nadzorni odbor odgovoran je za imenovanje i opoziv članova uprave i davanje preporuka za kandidata za člana nadzornog odbora glavnoj skupštini. DA
• čl. 13. Nadzorni odbor osigurao je formalne i transparentne procedure za imenovanje u upravu i nadzorni odbor.

DA

• čl. 14. Nadzorni odbor je postavio kao cilj postotak ženskih članova nadzornog odbora i uprave koji se mora postići u sljedećih pet godina te je usvojio plan za provedbu tog cilja. Ciljani postotak i plan objavljeni su u godišnjem izvješću.
  • NE Članovi nadzornog odbora i uprave biraju se prema njihovom stručnom znanju i kompetencijama za obavljanje funkcije na koju se biraju pri čemu se ne primjenjuju preferencije u pogledu dobi, spola, etničke ili druge pripadnosti.
• čl. 14. Izvještaj o napredovanju plana objavljen je u godišnjem izvješću. NE Vidi obrazloženje pod 14.

Uloga odbora za imenovanja

• čl. 15.Odbor za imenovanje ima sve zadatke nabrojane u članku 15. Kodeksa.
  • DA Funkciju Odbora za imenovanje obavlja Nadzorni odbor

Odabir članova nadzornog odbora na glavnoj skupštini

• čl. 16. Prilikom predlaganja kandidata za nadzorni odbor glavnoj skupštini, među materijalima za glavnu skupštinu društvo čini dostupnima sve informacije navedene u članku 16. Kodeksa. DA
• čl. 16. Informacije određene u članku 16. Kodeksa bez naknade su dostupne na mrežnim stranicama društva.

DA

• čl. 17. Materijali za glavnu skupštinu sadrže sve informacije koje su navedene u članku 17. Kodeksa. DA
• čl. 18. Podaci navedeni u članku 17. Kodeksa dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva i u slučaju kada se imenuje predstavnik radnika ili drugi član nadzornog odbora kojeg ne biraju dioničari na glavnoj skupštini.
  • NE Svi članovi NO biraju se na glavnoj skupštini, a radnici ne mogu biti članovi nadzornog odbora.

Poglavlje 4. NADZORNI ODBOR I NJEGOVI ODBORI

Nadležnost nadzornog odbora

čl. 19. Nadzorni odbor ima sve zadatke nabrojane u članku 19. Kodeksa. DA

Sastav

čl. 20. Nadzorni odbor napravio je profil nadzornog odbora koji određuje najmanji broj članova te kombinaciju vještina, znanja i obrazovanja, kao i profesionalnog i praktičnog iskustva koje se zahtijeva u nadzornom odboru.

DA

• čl. 21. Nadzorni odbor uključuje članove različitih spolova, dobi, profila i iskustava kako bi se osigurala raznolikost perspektiva prilikom donošenja odluka.
  • DA
• čl. 22. Većina članova nadzornog odbora je neovisna u skladu s definicijom iz Dodatka A Kodeksa. DA Od pet članova Nadzornog odbora tri su člana neovisna.
• čl. 22. Predsjednik ili zamjenik predsjednika nadzornog odbora su neovisni. NE Predsjednik i zamjenik predsjednika NO biraju se iz redova članova NO prema

njihovom stručnom znanju, obrazovanju, iskustvu i kompetencijama.

Predsjednik

čl. 23. Predsjednik nadzornog odbora ima zadatke određene u članku 23. Kodeksa. DA

Odbori nadzornog odbora

• čl. 24. Nadzorni odbor osnovao je odbor za imenovanje.
  • NE Funkciju Odbora za imenovanje obavlja Nadzorni odbor.
• čl. 24. Nadzorni odbor osnovao je odbor za primitke. NE Funkciju Odbora za primitke obavlja Nadzorni odbor.
• čl. 24. Nadzorni odbor osnovao je revizijski odbor.

DA

• čl. 24. Nadzorni odbor utvrdio je mandat i aktivnosti svakog svojeg odbora. DA
• čl. 26. Svaki odbor nadzornog odbora sastoji se od članova koji imaju potrebne vještine, znanje i obrazovanje, kao i profesionalno i praktično iskustvo za djelotvorno izvršavanje funkcija tog odbora.

DA

čl. 27. Svaki odbor nadzornog odbora ima najmanje tri člana.

DA

čl. 27. Većina članova svakog odbora nadzornog odbora je neovisna (u skladu s definicijom iz Dodatka A Kodeksa).

DA Tri člana su neovisna.

čl. 27. Članovima uprave zabranjeno je biti članovima odbora nadzornog odbora.

DA

• čl. 28.Opis poslova svakog odbora nadzornog odbora dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.
  • NE Nadležnost rada je regulirana ZOKI-em.
• čl. 28. Društvo u godišnje izvješće uključuje izvješće o radu svakog odbora nadzornog odbora te informacije o broju održanih sastanaka i članovima odbora. DA

Vremensko opterećenje

čl. 29.Očekivano minimalno vremensko opterećenje svakog člana nadzornog odbora određeno je u trenutku njegova imenovanja.

DA

čl. 29. U godišnjem izvješću društva objavljena je evidencija prisutnosti svakog člana na sjednicama nadzornog odbora i njegovih odbora.

NE Evidencija prisutnosti se vodi, ali ista nije sastavni dio godišnjeg izvješća.

čl. 30. Statut i/ili interni akti društva predviđaju obvezu članova nadzornog odbora da obavijeste tajnika društva o svom članstvu u nadzornom odboru ili upravi drugih društava. DA Poslove tajnika obavlja Ured Uprave.

Učestalost i način održavanja sjednica

• čl. 31. Sjednice nadzornog odbora održavaju se najmanje jednom svaka tri mjeseca. DA
• čl. 31. Nadzorni odbor je usvojio plan rada koji uključuje vrijeme održavanja i dnevni red budućih sastanaka.

NE Nadzorni odbor kontinuirano održava redovne sjednice, prosječno jednom mjesečno.

• čl. 31.Odbori nadzornog odbora sastaju se toliko često koliko je potrebno za djelotvorno obavljanje njihovih dužnosti te redovito izvještavaju nadzorni odbor o svojim djelatnostima. DA
• čl. 32. Sjednice nadzornog odbora mogu se održati bez prisutnosti članova uprave kada nadzorni odbor smatra da je to prikladno.

DA

čl. 32.Osobe koje nisu članovi odbora nadzornog odbora mogu sudjelovati na sjednicama odbora samo na poziv odbora.

DA

Potpora

čl. 33. Društvo je odredilo osobu koja će obavljati poslove tajnika društva.

NE Poslove tajnika obavlja Ured Uprave.

čl. 33. U skladu sa statutom i/ili drugim internim aktima društva, tajnik društva odgovoran je da se postupa u skladu s procedurama nadzornog odbora, za savjetovanje nadzornog odbora o pitanjima upravljanja, pružanje potpore predsjedniku nadzornog odbora te pomaganje nadzornom odboru i njegovim odborima kako bi učinkovito funkcionirali. DA Nadležan je Ured Uprave.

Kvaliteta i pravodobnost informacija

čl. 34.Opis poslova članova nadzornog odbora i/ili interni akti društva predviđaju obvezu dostave svih materijala potrebnih za sjednicu nadzornog odbora njihovim članovima najkasnije tjedan dana prije sjednice.

DA

čl. 34.Opis poslova odbora nadzornog odbora i/ili interni akti društva predviđaju obvezu dostave svih materijala potrebnih za sjednicu odbora nadzornog odbora njihovim članovima najkasnije tjedan dana prije sjednice.

DA

• čl. 35. Statut i/ili interni akti društva predviđaju da zapisnik sa sjednice nadzornog odbora mora biti dostupan svim članovima nadzornog odbora. DA
• čl. 35. Zapisnici sa sjednica nadzornog odbora sadrže informacije o rezultatima glasanja, uključujući i detalje o glasovanju pojedinih članova.

DA

čl. 36. Nadzorni odbor ima pravo primati informacije ili savjete od osoba izvan društva na trošak društva ako smatra da je to potrebno za uspješno izvršavanje njegovih dužnosti, s time da je postupak za to preciziran u internim aktima društva koje je donijela uprava uz suglasnost nadzornog odbora.

DJELOMIČNO NO ima pravo primati informacije ili savjete od osoba izvan društva na trošak društva, ali sam postupak nije preciziran internim aktom.

Obuka i razvoj

• čl. 37. Svi članovi nadzornog odbora pri imenovanju primili su uvodnu obuku za svoju ulogu. DA
• čl. 37. Svi članovi nadzornog odbora kontinuirano se obučavaju i obrazuju kako bi unaprijedili i poboljšali svoje vještine i znanje. DA
• čl. 38. Članovi nadzornog odbora redovito primaju novosti i sažetke od uprave i stručnjaka o pitanjima koja su važna za društvo i dužnosti članova nadzornog odbora. DA

Ocjenjivanje nadzornog odbora

• čl. 39. Nadzorni odbor ocijenio je svoju djelotvornost u posljednjih 12 mjeseci. DA
• čl. 39. Nadzorni odbor ocijenio je pojedinačne rezultate svojih članova u posljednjih 12 mjeseci. DA
• čl. 39.Ocjenjivanje djelotvornosti nadzornog odbora vodio je predsjednik ili zamjenik predsjednika nadzornog odbora.

DA

čl. 40.Ocjenjivanje nadzornog odbora uključilo je ocjenu svih okolnosti navedenih u članku 40. Kodeksa.

DA

čl. 41. Godišnje izvješće uključuje izvješće o ocjeni nadzornog odbora i njegovih odbora u kojem su ocjenjene sve okolnosti navedene u članku 41. Kodeksa. DA

Poglavlje 5. UPRAVA

Dužnosti uprave

• čl. 42. Dužnosti uprave uključuju sve aktivnosti navedene u članku 42. Kodeksa. DA
• čl. 43. Uprava je usvojila, a nadzorni odbor je odobrio, poslovnik o radu uprave koji definira sve navedeno u članku 43. Kodeksa. DA
• čl. 44. U slučaju grupe, uprava vodećeg društva ima obvezu osigurati djelotvoran nadzor nad aktivnostima drugih društava u grupi. NE Društvo nije član grupe.
• čl. 44. Statut i/ili interni akti društva sadrže pravila koja uređuju odgovornosti i postupke izvještavanja na nivou vodećeg društva i društava kćeri.

NE Društvo nije član grupe.

Sastav

čl. 45. Nadzorni odbor osigurava da uprava održava profil uprave koji određuje najmanji broj članova te kombinaciju članova koji posjeduju vještine, znanja i obrazovanje, kao i profesionalno i praktično iskustvo koje se zahtijeva za upravu. DA

Predsjednik

čl. 46. Propisana je odgovornost predsjednika uprave za sve aktivnosti navedene u članku 46. Kodeksa.

DA

Ograničenja drugih imenovanja

• čl. 47. Internim aktima društva predviđeno je da članovi uprave moraju pribaviti prethodnu suglasnost nadzornog odbora prije prihvaćanja imenovanja u upravu ili nadzorni odbor društva koje nije dio iste grupe. DA
• čl. 47. Internim aktima društva predviđena je zabrana da članovi uprave drže više od dvije pozicije u upravi ili nadzornom odboru drugih takvih društava. DA

Ocjena uprave

• čl. 48. Nadzorni odbor u posljednjih 12 mjeseci ocijenio je djelotvornost aranžmana za suradnju između nadzornog odbora i uprave, kao i adekvatnost podrške i informacija koje prima od uprave. DA
• čl. 48. Rezultati ocjene aranžmana za suradnju između nadzornog odbora i uprave uključeni su u godišnje izvješće.

čl. 49. Uprava je ocijenila vlastitu djelotvornost kao i djelotvornost pojedinih članova u posljednjih 12 mjeseci.

DA

čl. 49. Uprava je izvijestila nadzorni odbor o zaključcima u vezi ocjene vlastite djelotvornosti i djelotvornosti pojedinih članova. DA

Poglavlje 6. PRIMICI ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Uloga odbora za primitke

čl. 50. Dužnosti odbora za primitke uključuju sve aktivnosti navedene u članku 50. Kodeksa. DA

Primici članova uprave

• čl. 51. Nadzorni odbor određuje godišnje primitke svakog člana uprave, utemeljene na preporukama odbora za primitke i u skladu s odobrenom politikom primitaka. DA
• čl. 52. Razina primitaka članova uprave uzima u obzir dogovorenu strategiju, sklonost preuzimanju rizika, gospodarsko okruženje unutar kojeg društvo posluje te plaće i uvjete radnika unutar društva.
  • DA
• čl. 53. Politika primitaka propisuje da član uprave ne smije raspolagati s dionicama koje su mu dodijeljene kao dio primitka najmanje dvije godine od dana na koji su mu dodijeljene. NE Politikama primitaka nije predviđena mogućnost primitka u dionicama.
• čl. 53. Politika primitaka propisuje da član uprave ne smije iskoristiti dioničke opcije koje su mu dodijeljene kao dio primitka najmanje dvije godine od dana na koji su mu dodijeljene. NE Politikama primitaka nije predviđena mogućnost primitka u dionicama.
• čl. 53. Politika primitaka uključuje odredbe koje pobliže utvrđuju okolnosti u kojima bi dio primitaka člana uprave bio zadržan ili bi se tražilo njihov povrat. DA

Primici članova nadzornog odbora

• čl. 54. Razina primitaka za predsjednika nadzornog odbora te za druge članove nadzornog odbora odražava njihovu vremensku opterećenost i odgovornosti, uključujući vremensku opterećenost i odgovornosti u odborima nadzornog odbora. DA
• čl. 55. Politika primitka i/ili interni akti društva zabranjuju uključivanje varijabilnih elementa ili drugih elementa povezanih s uspješnošću poslovanja u primitke nadzornog odbora.
  • DA

Izvještavanje o primicima

• čl. 56. Politiku primitaka društva odobrili su dioničari na glavnoj skupštini. DA
• čl. 56.Odobrena politika primitaka društva dostupna je bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA
• čl. 57. Godišnje izvješće o primicima uključuje podatke o primicima svakog pojedinog člana nadzornog odbora te ostale informacije sadržane u članku 57. Kodeksa. DA

Poglavlje 7. RIZICI, UNUTARNJA KONTROLA I REVIZIJA

Uloga nadzornog odbora i uprave

• čl. 58. Uprava je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, usvojila politiku koja određuje prirodu i opseg rizika koje društvo mora i koje je voljno preuzeti kako bi se postigli svi dugoročni strateški ciljevi ("sklonost preuzimanju rizika"). DA
• čl. 59. Propisana je odgovornost uprave za sve aktivnosti navedene u članku 59. Kodeksa. DA

Uloga revizijskog odbora

• čl. 60.Opis poslova revizijskog odbora uključuje sve aktivnosti navedene u članku 60. Kodeksa. DA
• čl. 61. Revizijski odbor, Nadzorni odbor ili neki od njegovih odbora poduzeli su aktivnosti navedene u članku 61. Kodeksa. DA

Odnosi s vanjskim revizorom

• čl. 62. Revizijski odbor nadgleda proces odabira i imenovanja vanjskog revizora u skladu sa zakonskim zahtjevima te daje preporuke nadzornom odboru za izbor vanjskog revizora i uvjetima za njegovo imenovanje. DA
• čl. 63. Revizijski odbor je u proteklih 12 mjeseci odobrio plan rada vanjskog revizora, koji uključuje opseg i sadržaj aktivnosti koje će biti predmet revizije. DA
• čl. 63. Revizijski odbor sastaje se po potrebi s vanjskim revizorom kako bi raspravili o pitanjima koja su identificirana tijekom revizije i da bi nadgledao kvalitetu pruženih usluga. DA
• čl. 64. Propisana je odgovornost Revizijskog odbora za nadgledanje, neovisnost i objektivnost vanjskog revizora.

DA

čl. 64. Revizijski odbor odobrio je politiku o dozvoljenim nerevizorskim uslugama koje pruža vanjski revizor.

NE Društvo ne koristi nerevizorske usluge od vanjskog revizora.

Upravljanje rizicima i unutarnja kontrola

čl. 65. Revizijski odbor ocijenio je djelotvornost upravljanja rizicima i sustava unutarnje kontrole kao cjeline najmanje jednom godišnje.

DA

• čl. 65. Revizijski odbor po potrebi daje preporuke nadzornom odboru i upravi društva u vezi djelotvornosti upravljanja rizicima i sustava unutarnje kontrole. DA
• čl. 66. Društvo održava djelotvoran sustav upravljanja rizicima koji osigurava pouzdano prepoznavanje rizika, mjerenje, odgovore, prijavljivanje i njihovo nadziranje. DA
• čl. 66. Društvo je odredilo jasne unutarnje odgovornosti za održavanje sustava upravljanja rizicima te jasnu proceduru održavanja kontakata odgovornih osoba s revizijskim odborom. DA
• čl. 67. Društvo je ustanovilo funkciju unutarnje revizije odgovornu za nadziranje djelotvornosti sustava unutarnje kontrole, uključujući upravljanje rizicima. DA
• čl. 67. Revizijski odbor odobrio je plan unutarnje revizije u posljednjih 12 mjeseci. DA
• čl. 67. Revizijski odbor zaprima izvješća unutarnjeg revizora i nadzire provedbu njegovih preporuka. DA
• čl. 68. Revizijski odbor obvezan je nadzornom odboru preporučiti imenovanje ili razrješenje voditelja funkcije unutarnje revizije.

DA

čl. 68. Ako u društvu ne postoji funkcija unutarnje revizije, revizijski odbor je jednom u posljednjih 12 mjeseci ocijenio potrebu za tom funkcijom u sklopu svoje ocjene sustava unutarnjih kontrola. NE Postoji Odjel Unutarnje revizije i kontrole

Prijava nepravilnosti

• čl. 69. Uprava je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, usvojila postupak za prijavljivanje kršenja zakona ili unutarnjih pravila društva, stvarnih ili u slučaju da postoji sumnja u kršenje. DA
• čl. 69. Postupak osigurava da radnici ili vanjski dionici ne trpe negativne posljedice ako prijave sumnjivo ponašanje. DA
• čl. 69. Detalji postupka za prijavljivanje dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA
• čl. 70. Statut i/ili interni akti društva predviđaju dužnost uprave da izvijesti nadzorni odbor o svim uočenim nepravilnostima i dogovori mjere koje moraju biti provedene. DA
• čl. 70. Revizijski odbor ocijenio je djelotvornost postupka i njegovu primjenu u posljednjih 12 mjeseci. DA

Poglavlje 8. OBJAVLJIVANJE I TRANSPARENTNOST

Korištenje mrežnim stranicama društva

• čl. 71. Svi podaci koje društvo mora objaviti u skladu sa zakonom, pravilima o uvrštenju, Kodeksom i vlastitim statutom dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA
• čl. 72. Sve informacije određene člankom 72. Kodeksa bez naknade su dostupne na mrežnim stranicama društva te im se lako može pristupiti. DA
• čl. 73. Društvo je osiguralo da su informacije na mrežnim stranicama aktualne i objavljene unutar rokova propisanih zakonom i propisima. DA
• čl. 73. Svi podaci na mrežnim stranicama dostupni su bez naknade na hrvatskom i engleskom jeziku.
  • DJELOMIČNO Svi podaci su dostupni na hrvatskom jeziku, a na engleskom jeziku je dostupno Godišnje izvješće o poslovanju.

Godišnje izvješće

čl. 74. Godišnje izvješće sadrži sve informacije iz članka 74. Kodeksa. DA

Poglavlje 9. DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA

Odnosi s dioničarima

• čl. 75. Društvo je osiguralo da svi dioničari, bez obzira na broj ili rod dionica koje drže, imaju jednak pristup informacijama o društvu i o tome kako mogu izvršavati i štititi svoja prava. DA
• čl. 76. Društvo je ustanovilo učinkovite formalne mehanizme koji manjinskim dioničarima osiguravaju mogućnost postavljanja pitanja izravno predsjedniku uprave i predsjedniku nadzornog odbora, a pojedinosti o funkcioniranju tih mehanizama dostupne su bez naknade na mrežnim stranicama društva.
  • NE Ne postoje ograničenja koja bi manjinskim dioničarima otežavala ili sprječavala mogućnost postavljanja pitanja izravno predsjedniku uprave ili NO.
• čl. 77. Društvo je odredilo pojedinca koji će u odnosu na sve dioničare biti osoba za kontakt u odnosima s ulagateljima, a kontakt ove osobe dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.

DA

Glavna skupština

• čl. 78. Statut društva i/ili interni akti društva ni na koji način ne ograničavaju mogućnost dioničara da sazovu glavnu skupštinu, da sudjeluju na njoj ili da dodaju stavke na dnevni red. DA
• čl. 79. Statut društva i/ili interni akti društva dopuštaju dioničarima mogućnost da ostvaruju svoje pravo glasa putem punomoćnika bez ograničenja.

DA

• čl. 79. Statut društva i/ili interni akti društva dopuštaju dioničarima mogućnost da ostvaruju svoje pravo glasa elektronički bez ograničenja.
  • NE Ne postoji mogućnost ostvarivanja prava glasa elektroničkim putem.
• čl. 79.Objašnjenje drugih načina na koji dioničari mogu izvršavati svoje pravo glasa navedeni su u dokumentima za glavnu skupštinu.

DA

čl. 80.Obavijest o održavanju glavne skupštine objavljena je najkasnije 30 dana prije dana njezina održavanja.

DA

čl. 80. Dnevni red, odluke i svi drugi materijali potrebni za glavnu skupštinu dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva.

DA

čl. 80. Svi dokumenti dostupni su na hrvatskom i engleskom jeziku.

DA

• čl. 81. Sve osobe navedene u članku 81. Kodeksa bile su prisutne na glavnoj skupštini u proteklih 12 mjeseci. DA
• čl. 81. Vanjski revizor bio je prisutan na glavnoj skupštini na kojoj su se predstavljali financijski izvještaji.

DA

čl. 82. Društvo je bez naknade učinilo dostupnima odluke glavne skupštine na svojim mrežnim stranicama.

DA

čl. 82. Društvo je u roku od 30 dana od dana održavanja glavne skupštine na svojim mrežnim stranicama bez naknade učinilo dostupnima odgovore na pitanja postavljena na glavnoj skupštini.

NE Nije bilo pitanja.

Poglavlje 10. DIONICI I KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Korporativna društvena odgovornost

čl. 83. Nadzorni odbor i uprava usuglasili su i usvojili politike propisane u članku 83. Kodeksa.

NE Pitanja koje se uređuju politikama iz članka 83. Kodeksa, djelomično su obuhvaćena drugim internim aktima društva.

• čl. 83. Politike su dostupne bez naknade na mrežnim stranicama društva. NE Vidi odgovor pod 83.
• čl. 84. Kada uprava od nadzornog odbora traži prethodnu suglasnost s odlukama, popratni dokumenti objašnjavaju na koji je način preporučena mjera u skladu s politikama povezanim s procjenom učinka aktivnosti društva na okoliš i zajednicu, s politikama povezanim s očuvanjem ljudskih prava i prava radnika te s mjerama povezanim sa sprječavanjem i sankcioniranjem mita i korupcije.
  • DJELOMIČNO Svi prijedlozi odluka koje uprava upućuje nadzornom odboru radi ishođenja prethodne suglasnosti sadržavaju sve informacije i obrazloženja koja omogućavaju članovima nadzornog odbora donošenje ispravne odluke.

Uključenost dionika

čl. 85. Nadzorni odbor i uprava zajednički su identificirali koga smatraju ključnim dionicima u odnosu na društvo.

DA

• čl. 85. Uprava je osigurala postojanje učinkovitih mehanizama za redovitu interakciju s ključnim dionicima, kao i za informiranje nadzornog odbora o rezultatima tih komunikacija. DA
• čl. 86. Nadzorni odbor je ovlašten, uz prethodnu obavijest predsjedniku uprave, organizirati sastanke s vanjskim dionicima kada smatra da je to nužno.

DA

• čl. 87. U ovlaštenjima svakog odbora nadzornog odbora predviđeno je u koje svrhe predsjednik odbora može komunicirati izravno s dionicima te koju je proceduru potrebno pratiti.
  • NE Ne postoje ograničenja za izravnu komunikaciju predsjednika odbora NO s vanjskim dionicima.

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. godine

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora

Odgovornost za financijske izvještaje

Uprava ima odgovornost za svaku financijsku godinu pripremiti financijske izvještaje koji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Istarske kreditne banke Umag d.d. (,,Banka"), te njezinu uspješnost i njezine novčane tokove u skladu s primijenjenim računovodstvenim standardima i odgovorna je za održavanje adekvatne računovodstvene evidencije kako bi omogućila pripremu takvih financijskih izvještaja u svakom trenutku. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje koraka koji bi joj u razumnoj mjeri omogućili očuvanje imovine Banke i otkrivanje i sprječavanje prijevare ili drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primijenjenim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i opreznih prosudbi i procjena i pripremu financijskih izvještaja u skladu s načelom neograničenog vremena poslovanja osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti poslovati neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru Godišnje izvješće Banke koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor suglasi s godišnjim financijskim izvještajima, time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava je također odgovorna za pripremu i fer prezentaciju dopunskih informacija pripremljenih u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke (NN 42/2018, 122/2020).

Financijski izvještaji prikazani na stranicama od 49 do 157 i dodatna regulatorna izvješća za HNB na stranicama 159 do 165 s pripadajućim uskladama na stranicama 166 do 171, odobreni su od strane Uprave 20. veljače 2024. godine za podnošenje Nadzornom odboru i potpisani u skladu s tim.

Uprava je također odgovorna i za pripremu i sadržaj Izvješća poslovodstva u skladu s hrvatskim Zakonom o računovodstvu te ostale informacije prikazane na stranicama 13 do 22.

Potpisali u ime Uprave: Miro Dodić Klaudija Paljuh Emanuela Vukadinović Predsjednik Uprave Članica Uprave Članica Uprave

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska 20. veljače 2024.

Izvješće neovisnog revizora

Izvješće neovisnog revizora dioničarima društva Istarska kreditna banka Umag d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva Istarska kreditna banka Umag d.d. ("Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2023. godine te izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama u vlasničkoj glavnici i novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i bilješke koje sadrže značajne računovodstvene politike i ostala pojašnjenja (u nastavku "financijski izvještaji").

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2023. godine, njenu financijsku uspješnost i njene novčane tokove za godinu koja je tada završila, sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

Osnova za izražavanje mišljenja

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti, u skladu s tim standardima, podrobnije su opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe izražavanja našeg mišljenja.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su, po našoj profesionalnoj prosudbi, bila od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Ta smo pitanja razmatrali u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima te ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti kredita klijentima

Na dan 31. prosinca 2023. bruto krediti klijentima iznose: 377.870 tisuća eura, pripadajući ispravci vrijednosti: 23.228 tisuća eura i gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka za tada završenu godinu: 2.830 tisuća eura (31. prosinca 2022. bruto krediti klijentima: 331.004 tisuće eura, umanjenje vrijednosti: 20.464 tisuće eura i gubitak od umanjenja vrijednosti priznati u računu dobiti i gubitka za tada završenu godinu: 174 tisuće eura).

Za detalje molimo pogledati bilješku 2.3. Financijski instrumenti (Sažetak značajnih računovodstvenih politika), bilješku 4. Ključne računovodstvene procjene - Umanjenje vrijednosti financijske imovine, bilješku 3.1.5. Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (Upravljanje financijskim rizicima) i bilješku 21 Krediti klijentima.

Kako smo pristupili tom pitanju
Naše revizorske procedure, uključivale su, između ostalog:
• Pregled metodologije i modela rezerviranja očekivanih kreditnih gubitaka Banke te procjenu usklađenosti s relevantnim zahtjevima standarda financijskog izvještavanja i pravilima HNB a;
• Postavljanje upita odjelu za upravljanje rizicima i IT osoblju kako bismo ažurirali naše razumijevanje procesa umanjenja vrijednosti kredita, IT aplikacija koje se u njemu koriste, kao i ključnih izvora podataka i pretpostavki u ECL modelu. U sklopu postupka testirali smo i IT kontrolno okruženje za sigurnost i pristup podacima;
• Testiranje dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti odabranih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje i praćenje kredita, uključujući one o identifikaciji događaja gubitka i neispunjavanja obveza, prikladnosti klasifikacije izloženosti na
prihodujuće i neprihodujuće, izračunu dana kašnjenja i izračunu ispravaka vrijednosti;
• Procjena primjerenosti primijenjene definicije značajnog povećanja kreditnog rizika i događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti te konzistentnosti primjene kriterija HNB-a za raspoređivanje u rizične skupine;
• Procjena je li Banka u svojoj klasifikaciji kredita i procjeni kreditnih gubitaka na primjeren način uzela u obzir efekte promjena ekonomskih izgleda uključujući usporavanje ekonomskog rasta i pojačanih inflatornih pritiska te povećanja kamatnih stopa;
• Za uzorak izloženosti odabran na temelju rizika, procjena postojanja naznaka za reklasifikacije u Stupnju 2 ili Stupnju 3 na dan 31. prosinca 2023., temeljeno na pregledu pripadajuće dokumentacije (kreditnih spisa) te diskusijama s Upravom Banke, nositeljima funkcije upravljanja kreditnim rizikom te kreditnim službenicima;

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti kredita klijentima (nastavak)

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili tom pitanju
Očekivani kreditni gubici	Za umanjenje vrijednosti koje se određuje na skupnoj osnovi:
neprihodujućih izloženosti (Stupanj 3) određuju se na pojedinačnoj osnovi temeljem sadašnje vrijednosti budućih diskontiranih novčanih tokova. Postupak uključuje oslanjanje na niz značajnih subjektivnih	• Kritičko preispitivanje skupnih parametara LGD-a i vjerojatnosti nastanka statusa neispunjenja obveze (eng. probability of default ili PD) koje koristi Banka, usporedbom s provedenom analizom povijesno ostvarenih stopa defaulta i stopama gubitaka u slučaju neispunjavanja obveza, te razmatranje potrebe za eventualnim prilagodbama modela kako bi se uključile očekivane promjene u okolnostima;
pretpostavki, uključujući one koje se odnose na očekivane	• Procjena jesu li ispunjeni minimalni zahtjevi HNB-a vezani za umanjenje vrijednosti.
primitke od prodaje i minimalno razdoblje naplate	Za umanjenje vrijednosti koje se određuje na pojedinačnoj osnovi:
instrumenta osiguranja. Pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu Banke,	• Na uzorku neprihodujućih izloženosti, provođenje kritičke procjene ključnih pretpostavki Uprave za procjenu očekivanih novčanih tokova pri izračunu ispravaka vrijednosti, kao što su:
kao i na specifičnim pravilima Hrvatske narodne Banka (HNB) u pogledu minimalnih faktora umanjenja koji se primjenjuju na procijenjene vrijednosti instrumenta osiguranja.	- vrijednost kolaterala, uključujući pripadajuće faktore umanjenja, te period realizacije, pregledom dokumentacije u kreditnom spisu dužnika, javno dostupnih informacija, te uzimajući u obzir Bančino povijesno iskustvo pri preuzimanju i prodaji kolaterala te zahtjeve HNB-a u pogledu primijenjenih faktora umanjenja; te
Zbog gore navedenih razloga, zajedno s većom nesigurnošću procjene koja proizlazi iz trenutačnih nestabilnih ekonomskih	- gdje se budući novčani tokovi primarno očekuju iz poslovanja klijenta, usporedbom očekivanih novčanih tokova od strane Banke s našom neovisnom procjenom, temeljenom na povijesnoj EBITDA-i dužnika, prilagođenoj za očekivana buduća kretanja Za sva umanjenja vrijednosti:
izgleda, to je područje koje zahtijeva našu povećanu pažnju te, sukladno tome, smatramo da je ovo područje ključno revizijsko pitanje.	• Kritička procjena razumnosti umanjenja vrijednosti, uključujući udio bruto neprihodujućih izloženosti u ukupnoj izloženosti te pokrića rezervacijama neprihodujućih kredita.
	• Procjena uključuju li objave vezane za očekivane kreditne gubitke i objave o upravljanju kreditnim rizikom u financijskim izvještajima na odgovarajući način relevantne kvantitativne i kvalitativne informacije u skladu s primjenjivim okvirom financijskog

izvještavanja.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće Uprave i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje niti naše izvješće o reviziji financijskih izvještaja.

Naše mišljenje na financijske izvještaje ne odnosi se na ostale informacije te ne izražavamo uvjerenje bilo koje vrste na ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, odgovornost nam je pročitati ostale informacije te pri tome razmotriti jesu li ostale informacije značajno nekonzistentne s financijskim izvještajima ili saznanjima koja smo prikupili tijekom revizije, kao i čine li se, na neki drugi način, značajno pogrešno iskazane.

Vezano za Izvješće Uprave te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu ("Zakon o računovodstvu"). Ove procedure uključuju razmatranje:

• je li Izvješće Uprave pripremljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu
• uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije koje su zahtijevane sukladno članku 22. Zakona o računovodstvu.

Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:

• Informacije sadržane u Izvješću Uprave te Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, konzistentne su, u svim značajnim odrednicama, s financijskim izvještajima;
• Izvješće Uprave pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu;
• Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke te okruženja u kojem ona posluje, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Izvješću Uprave i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U vezi s tim, nemamo ništa za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za nadzor za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s zakonskim zahtjevima za računovodstvo kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj te za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne, kako bi se omogućilo sastavljanje financijskih izvještaja, bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim u onim slučajevima kada Uprava namjerava likvidirati Banku, prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za nadzor, odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja, uspostavljenog od strane Banke.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji, kao cjelina, bez značajno pogrešnog iskaza uslijed prijevare ili pogreške te izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti postojanje značajno pogrešnih iskaza. Pogrešni iskazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške, a smatraju se značajnim, ako se razumno može očekivati da bi, pojedinačno ili zbrojeni s drugim pogrešnim iskazima, utjecali na ekonomske odluke korisnika financijskih izvještaja, donesene na osnovi ovih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, donosimo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajno pogrešnog iskaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške; oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao odgovor na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni kako bi osigurali osnovu za donošenje našeg mišljenja. Rizik neotkrivanja značajno pogrešnog iskaza nastalog uslijed prijevare, veći je od rizika neotkrivanja onog nastalog uslijed pogreške, budući da prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava od strane Uprave.
• donosimo zaključak o primjerenosti korištenja pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja od strane Uprave te, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ukoliko zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci temelje se na revizijskim dokazima pribavljenim do datuma izdavanja našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka ne bude u mogućnosti nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.
• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave te razmatramo odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kako bi se postigla fer prezentacija.

Komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor u vezi s, između ostalog, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i one u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama, koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi, također, dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupali u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima vezanim za neovisnost i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, tamo gdje je to primjenjivo, o mjerama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje ili primijenjenim mjerama zaštite.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak)

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Među pitanjima o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za nadzor, određujemo ona koja su od najveće važnosti za reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Ta pitanja opisujemo u našem izvješću neovisnog revizora, osim ukoliko zakon ili propisi sprječavaju javno objavljivanje tih pitanja ili, kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da ta pitanja ne trebamo komunicirati u našem izvješću neovisnog revizora, s obzirom da se razumno može očekivati da bi negativne posljedice njihove objave nadmašile dobrobiti javnog interesa.

Izvješće o ostalim zakonskim i regulatornim obvezama

Na temelju Odluke Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija od 9. svibnja 2018. godine (NN 42/18, 122/20, 119/21, 108/22), Uprava Banke izradila je obrasce ("Obrasci"), koji sadrže alternativni prikaz izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2023. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama u vlasničkoj glavnici i izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i uskladu ("Usklada") Obrazaca s financijskim izvještajima. Uprava Banke odgovorna je za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Banke na koje smo izrazili mišljenje kao što je prethodno navedeno.

Imenovani smo revizorima od strane onih zaduženih za nadzor na 31. ožujka 2023. godine da obavimo reviziju financijskih izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. Ukupno neprekinuto razdoblje našeg angažmana iznosi četiri godine te se odnosi na razdoblja od 31. prosinca 2020. do 31. prosinca 2023. godine.

Potvrđujemo sljedeće:

• naše revizorsko mišljenje konzistentno je s dodatnim izvještajem prezentiranim Odboru za reviziju Banke na dan 19. veljače 2024. godine;
• tijekom razdoblja na koje se odnosi naša revizija zakonskih financijskih izvještaja nismo pružali nerevizijske usluge pa samim tim niti nedozvoljene nerevizijske usluge na koje se odnosi članak 44. Zakona o reviziji. Također, zadržali smo neovisnost od subjekta revizije tijekom provedbe revizije;

Angažirani partner u reviziji koja je rezultirala ovim izvješćem neovisnog revizora je Katarina Kecko.

Izvješće o usklađenosti s Uredbom o ESEF-u

U skladu sa zahtjevima članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala, dužni smo izraziti mišljenje o usklađenosti financijskih izvještaja, sadržanih u godišnjem izvješću, sa zahtjevima Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/815 od 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (dalje: "Uredba o ESEF-u").

Odgovornosti Uprave i onih zaduženih za nadzor

Uprava je odgovorna je za pripremu financijskih izvještaja u elektroničkom obliku koji je u skladu Uredbom o ESEF-u. Odgovornost Uprave podrazumijeva:

• pripremu financijskih izvještaja u važećem xHTML formatu i njihovu objavu;
• odabir i primjenu prikladnih iXBRL poveznica, korištenjem procjena gdje je potrebno;
• osigurati dosljednost između digitaliziranih informacija i financijskih izvještaja prezentiranih u ljudski čitljivom formatu; i
• dizajn, implementaciju i održavanje internih kontrola relevantnih za primjenu Uredbe o ESEF-u.

Oni koji su zaduženi za nadzor odgovorni su za nadziranje ESEF izvještavanja, kao dijela procesa financijskog izvještavanja Banke.

Odgovornosti revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tome jesu li financijski izvještaji uključeni u godišnje izvješće u svim značajnim odrednicama usklađeni s Uredbom o ESEF-u, na temelju prikupljenih revizijskih dokaza. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjeni), Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija (MSIU 3000) kojeg je izdao Međunarodni odbor za standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja.

Angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s MSIU 3000 uključuje provođenje postupaka za dobivanje dokaza o usklađenosti s Uredbom o ESEF-u. Priroda, vrijeme i opseg odabranih postupaka ovise o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih odstupanja od zahtjeva navedenih u Uredbi o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške. Naši postupci su između ostalog uključivali:

• stjecanje razumijevanja procesa označavanja;
• uspoređivanje označenih podataka s financijskim izvještajima Banke prikazanim u ljudski čitljivom formatu;
• ocjenjivanje potpunosti označavanja financijskih izvještaja Banke;
• ocjenjivanje prikladnosti upotrebe iXBRL oznaka odabranih iz korištene taksonomije ESEF-a i stvaranje dodatnih oznaka (ekstenzija) ako nije identificirana odgovarajuća oznaka u taksonomiji ESEF-a;
• ocjenjivanje primjerenosti sidrenja vezano za dodatne oznake taksonomije; i
• ocjenjivanje prikladnosti formata financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni dokazi dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe izražavanja našeg mišljenja na ESEF datoteku u kojoj se nalaze revidirani izvještaji Banke (ZIP datoteka pod nazivom: ESEF-IKB-2023-12-31-hr.

Izvješće o usklađenosti s Uredbom o ESEF-u (nastavak)

Mišljenje

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji Banke na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. sastavljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju 21. veljače 2024.

Hrvatski ovlašteni revizori Eurotower Ivana Lučića 2a

10000 Zagreb Katarina Kecko Hrvatska Partner, Hrvatski ovlašteni revizor

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	Bilješka	2023.	2022.
Prihodi od kamata izračunat primjenom efektivne kamatne stope	6	23.986	11.103
Ostali prihodi od kamata	6	11	11
Rashodi od kamata	6	(629)	(422)
Neto prihodi od kamata		23.368	10.692
Prihodi od naknada i provizija	8	5.408	5.460
Rashodi od naknada i provizija	8	(893)	(845)
Neto prihodi od naknada i provizija		4.515	4.615
Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto	7	(2.739)	(645)
Tečajne razlike – neto	9	330	2.728
Ostali poslovni prihodi	10	511	441
Troškovi zaposlenih	11	(7.258)	(6.314)
Opći i administrativni troškovi	12	(3.871)	(3.497)
Troškovi amortizacije	13	(623)	(646)
Ostali rashodi iz poslovanja	14	(399)	(636)
Dobit prije poreza na dobit		13.834	6.738
Porez na dobit	15	(2.515)	(1.224)
Neto dobit za godinu		11.319	5.514
Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak:
Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili
gubitak
Neto promjena fer vrijednosti - vlasničkih instrumenata		(18)	9
Odgođeni porez		3	(2)
Stavke koje se kasnije prenose u dobit ili gubitak
Neto promjena fer vrijednosti – dužnički vrijednosni papiri		40	(167)
Odgođeni porez		(7)	30
Ukupno ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak)		18	(130)
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine		11.337	5.384
Zarada po dionici – osnovna (u eurima)	16	76,48	37,26
Zarada po dionici –razrijeđena (u eurima)	16	76,48	37,26

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

Izvještaj o financijskom položaju	Bilješka	31. prosinca 2023.	31. prosinca 2022.
IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	17	22.200	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	18	261.164	2.353
Krediti i depoziti kod banaka	20	17.388	22.145
Financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:
Trezorski zapisi Ministarstva financija	19	4.998	68.066
Obveznice	19	2.951	2.894
Vlasnički vrijednosni papiri (neopoziva opcija)	19	330	349
Krediti klijentima	21	354.642	310.540
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	23	259	248
Financijska imovina po amortiziranom trošku	22	76.254	41.588
Nematerijalna imovina	24	179	171
Nekretnine i oprema	25	4.048	4.509
Imovina s pravom uporabe	40	95	189
Ulaganje u nekretnine	26	38	291
Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja	28	559	675
Odgođena porezna imovina	15	194	185
Ostala imovina	27	530	369
Ukupna imovina		745.829	701.558
OBVEZE
Obveze prema bankama	29	5.890	6.754
Obveze prema klijentima	30	670.736	635.474
Subordinirane obveze	31	-	1.010
Ostale obveze	32	3.228	2.968
Obveze po najmu	41	97	198
Obveze za porez na dobit	32	1.342	178
Ukupne obveze		681.293	646.582
DIONIČKA GLAVNICA
Dionički kapital	33	21.608	21.608
Premija na izdane dionice	33	24	24
Rezerve	34	4.843	4.825
Zadržana dobit	34	38.061	28.519
Ukupna dionička glavnica		64.536	54.976
Ukupno dionička glavnica i obveze		745.829	701.558

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici

	Dionički kapital	Vlastite dionice	Premija na izdane dionice	Rezerva fer vrijednosti – vlasnički vrijednosni papiri	Rezerva fer vrijednosti – dužnički vrijednosni papiri	Rezerve za odgođenu poreznu imovinu /obveze	Zakonske, statutarne i rezerve za opće bankovne rizike i ostalo	Zadržana dobit	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2023.	21.608	-	24	19	(128)	19	4.915	28.519	54.976
Neto dobit za godinu	-	-	-	-	-	-	-	11.319	11.319
Promjena fer vrijednosti financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – dužnički vrijednosni papiri	-	-	-	(18)	40	-	-	-	22
Odgođeni porez	-	-	-	-	-	(4)	-	-	(4)
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	(18)	40	(4)	-	11.319	11.337
Isplata dividende za 2022. (Bilješka 35)	-		-	-	-	-	-	(1.777)	(1.777)
Stanje 31. prosinca 2023.	21.608	-	24	1	(88)	15	4.915	38.061	64.536

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

	Dionički kapital	Vlastite dionice	Premija na izdane dionice	Rezerva fer vrijednosti – vlasnički vrijednosni papiri	Rezerva fer vrijednosti – dužnički vrijednosni papiri	Rezerve za odgođenu poreznu imovinu /obveze	Zakonske, statutarne i rezerve za opće bankovne rizike i ostalo	Zadržana dobit	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2022.	21.608	-	24	10	39	(9)	4.915	24.576	51.163
Neto dobit za godinu	-	-	-		-	-	-	5.514	5.514
Promjena fer vrijednosti financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – dužnički vrijednosni papiri	-	-	-	9	(167)	-	-	-	(158)
Odgođeni porez	-	-	-	-	-	28	-	-	28
Ukupna sveobuhvatna dobit	-	-	-	9	(167)	28	-	5.514	5.384
Isplata dividende za 2021. (Bilješka 35)								(1.571)	(1.571)
Stanje 31. prosinca 2022.	21.608	-	24	19	(128)	19	4.915	28.519	54.976

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

Izvještaj o novčanom tijeku	Bilješka	2023.	2022.
Novčani tijek od poslovnih aktivnosti
Dobit prije oporezivanja		13.834	6.738
Usklađenja za nenovčane stavke: Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne
imovine	13	623	646
Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti	7	2.739	645
Nerealizirane tečajne razlike – neto	9	18	(53)
Profit od prodaje dugotrajne imovine	10	(189)	(263)
Neto prihodi od kamata	6	(23.368)	(10.692)
Neto prihodi od naknada i provizija	8	(4.515)	(4.615)
Prihod od dividende	10	(30)	(29)
Novčani tijekovi upotrijebljeni za poslovne aktivnosti prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama		(10.888)	(7.623)
- neto (povećanje)/smanjenje sredstava kod HNB-a		(258.898)	26.020
- neto povećanje kredita klijentima		(44.073)	(30.031)
- neto smanjenje ostale imovine		(628)	(109)
- neto (povećanje)/smanjenje imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja		-	-
- neto povećanje/smanjenje obveza prema bankama		(864)	(2.127)
- neto povećanje obveza prema klijentima		35.262	107.386
- neto povećanje ostalih obveza		(941)	5.811
Naplaćene kamate		23.891	10.808
Plaćene kamate		(403)	(397)
Naplaćene naknade i provizije		5.470	5.439
Plaćene naknade i provizije		(893)	(845)
Plaćeni porez na dobit		(1.367)	(1.039)
Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovne aktivnosti		(254.332)	113.293

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

	Bilješka	2023.	2022.
Novčani tijek iz investicijske aktivnosti
Povećanje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica		(100.740)	(119.884)
Smanjenje trezorskih zapisa, mjenica i obveznica		129.102	69.569
Primljena dividenda		30	29
Kupovina i prodaja nematerijalne imovine	24	(83)	79
Kupovina nekretnine i opreme i ulaganja u nekretnine	25,26	(312)	(489)
Prodaja nekretnine i opreme i ulaganja u nekretnine		520	1.284
Neto novčana sredstva primljena iz investicijskih aktivnosti		28.517	(49.412)
Novčani tijek iz financijskih aktivnosti
Otplata ostalih pozajmljenih sredstava	29	(864)	(2.130)
Usklađenje ostalih pozajmljenih sredstava	29	-	-
Otplata subordiniranih obveza	31	(1.010)	(297)
Usklađenja podređenih obveza		-	-
Isplata dividendi		(1.777)	(1.571)
Otplate po ugovorima o najmu		(94)	(90)
Neto novčana sredstva upotrijebljena za financijske aktivnosti		(3.745)	(4.088)
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		(229.560)	59.793
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	36	269.131	209.213
Neto novčani priljev/(odljev) iz poslovnih aktivnosti		(254.332)	113.293
Neto novčani priljev iz investicijskih aktivnosti		28.517	(49.412)
Neto novčani odljev iz financijskih aktivnosti		(3.745)	(4.088)
Efekt promjene tečajeva		13	132
Efekt promjene ispravka vrijednosti		4	(7)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	36	39.588	269.131

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Bilješke uz godišnje financijske izvještaje BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Izvještajni obveznik

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.

Osnovne djelatnosti Banke

• 1. primanje i plasiranje depozita,
• 1. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,
• 1. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
• 1. riznični poslovi na međubankarskom tržištu,
• 1. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,
• 1. platni promet u zemlji i inozemstvu,
• 1. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

Livio Urbac Predsjednik (od 31. ožujka 2023.)

NADZORNI ODBOR I ODBOR ZA RIZIKE I REVIZIJU

Milan Travan	Predsjednik
Edo Ivančić	Zamjenik predsjednika
	Član
Milenko Opačić	Član
Marina Vidič	Član
Manuel Benazić	Član (od 31. svibnja 2023.)

UPRAVA

Miro Dodić	Predsjednik
Klaudija Paljuh	Članica Uprave
Emanuela Vukadinović	Članica Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2023. i 2022. godine prikazana je u bilješci 33.

Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu na Zagrebačkoj burzi.

Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta.

Ove financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke 20. veljače 2024. godine te će ih podnijeti Nadzornom odboru na davanje suglasnosti.

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove za pripremu

(a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa zakonskim računovodstvenim okvirom za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Zakonski računovodstveni okvir za banke u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2023. temelji se na zahtjevima za priznavanje i mjerenje Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u EU ("EU MSFI" ili "Standardi") i bankovnih propisa HNB-a .

U ovim financijskim izvještajima stanja u izvještaju o financijskom položaju i pripadajućim bilješkama na dan 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2022. usklađeni su sa zahtjevima za priznavanje i mjerenje prema EU MSFI-jevima, u svim značajnim aspektima, osim u sljedećim slučajevima, gdje su primjenjivani stroži zahtjevi Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka izdane od strane Hrvatske narodne banke ("Odluka"):

• Odlukom su propisane minimalne razine umanjenja vrijednosti za određene neprihodujuće izloženosti za koje je umanjenje vrijednost priznato na pojedinačnoj osnovi, bez obzira na neto sadašnju vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, tako da se izračunato umanjenje vrijednosti može razlikovati od gubitka zbog umanjenja vrijednosti koji bi se trebao priznati u skladu sa zahtjevima EU MSFI-ja.

Ostale razlike između zakonskih računovodstvenih zahtjeva za banke u Republici Hrvatskoj i EU MSFI-jeva ne dovode do značajnog odstupanja od zahtjeva priznavanja i mjerenja EU MSFI-ja na dan 31. prosinca 2022. i 31. prosinca 2023.

Značajne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Banka je dosljedno primjenjivala računovodstvene politike navedene u nastavku za sva razdoblja prikazana u ovim financijskim izvještajima, osim kako je prethodno naveden. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima EU MSFI, u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde. Ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojeni su u Europskoj uniji ("EU") te su na snazi na dan 31. prosinca 2023. godine.

2.1 Osnove za pripremu (nastavak)

(b) Osnove mjerenja

Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te dio portfelja kredita i predujmova. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

(c) Korištenje prosudbi i procjena

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu računovodstvenih politika i iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum izvještavanja, kao i na iznose prihoda, rashoda i ostale sveobuhvatne dobiti za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosudbe o knjigovodstvenim vrijednostima imovine i obveza koje nisu direktno vidljive iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Učinci izmjena računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su procjene izmijenjene ako izmjene utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i u budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom mogućeg značajnog usklađenja u budućim razdobljima, opisane su u Bilješci 4.

(d) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (objavljena u "Narodnim novinama" br. 85/22.). Navedenom odlukom euro je postao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine. Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro. Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predstavlja promjenu funkcionalne valute Banke. Ovo su prvi financijski izvještaji Banke pripremljeni u valuti euro. Usporedni podaci preračunani su korištenjem fiksnog tečaja konverzije.

Iznosi se zaokružuju na najbliže iznose u tisućama. Tečajevi valuta u kojima je denominirana glavnica imovine i obveza Banke, koriste se za pretvaranje imovine i obveza Banke te su na dan 31. prosinca 2023. godine bili kako slijedi: USD 1 = EUR 1,105 (2022: USD 1 = EUR 0,938).

2.2 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.

Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tijekovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tijekova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog tijeka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.

Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci dobiti i gubitka.

2.3. Financijski instrumenti

Poslovni model može se odrediti prema slijedećem:

• 1. Poslovni model držanja radi naplate
• 1. Poslovni model držanja radi naplate i prodaje
• 1. Ostali poslovni modeli

Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku. Klasifikacija ovisi o poslovnom modelu i te rezultatu SPPI testa (procjena predstavljaju li novčani tokovi isključivo plaćanje glavnice i kamate na nepodmireni dio glavnice). Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje priznavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu. Financijska imovina se inicijalno priznaje po fer vrijednosti.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako je stečena ili nastala prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku i/ili trgovanja ili ukoliko obilježja novčanih tokova ne predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate.

Dakle, u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak klasificira se financijska imovina čiji poslovni model nije držanje radi naplate novčanih tokova ili držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje te imovina koja se drži radi naplate novčanih tokova ili drži radi naplate novčanih tokova ili prodaje te koja nije prošla SPPI test.

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak početno se priznaje po fer vrijednosti.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Prihodi od dividendi se priznaju u računu dobiti i gubitka.

(b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko:

• (a) u slučaju dužničkih financijskih instrumenata (trezorski zapisi i obveznice): ukoliko je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaja, te ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, dužnički financijski instrumenti klasificiraju se u model financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko je poslovni model držanja radi naplate i prodaje te ukoliko financijska imovina prolazi SPPI test,
• (b) u slučaju vlasničkih vrijednosnih papira: ukoliko je Banka iskoristila neopozivu opciju klasifikacije u ovaj portfelj. Isti se ne drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit inicijalno se vrednuje po fer vrijednosti. Naknadno vrednovanje se provodi po fer vrijednosti i efekti se priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit. Prilikom prestanka priznavanja dužničkih vrijednosnih papira efekti se prenose u račun dobiti i gubitka. Prilikom prestanka priznavanja vlasničkih vrijednosnih papira efekti se nikada ne prenose u račun dobiti i gubitka. Kamate se priznaju u računu dobiti i gubitka efektivnom kamatnom stopom za dužničke vrijednosne papire. Model očekivanih kreditnih gubitaka primjenjiv je za dužničke vrijednosne papire, ne i za vlasničke. Dividende se priznaju u računu dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti te se pripadajuće tečajne razlike priznaju kroz dobit ili gubitak. Tečajne razlike koje proizlaze iz pretvaranja vlasničkih vrijednosnih papira za koje je odabrana opcija prikaza naknadnih izmjena u fer vrijednosti u preostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u ostalu sveobuhvatnu dobit.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (trezorski zapisi, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri).

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

(c) Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku ukoliko je poslovni model držanje radi naplate i ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, u portfelj financijske imovine po amortiziranom trošku klasificira se financijska imovina čiji je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova i koji prolazi SPPI test. Banka u ovu imovinu klasificira kredite i potraživanja, te dužničke vrijednosne papire. Kamatni prihodi priznaju se metodom efektivne kamatne stope.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (obveznice, krediti i potraživanja).

Procjena predstavljaju li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata

Da bi se moglo procijeniti predstavljaju li novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata, glavnica se definira kao fer vrijednost financijske imovine kod početnog priznavanja. Kamata se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca i kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremenskog razdoblja i za ostale osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativne troškove) i kao profitna marža.

Kada procjenjuje predstavljaju li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata (SPPI), Banka razmatra ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovornu odredbu koja bi mogla promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da se ne bi mogao ispuniti SPPI uvjet. Prilikom procjene Banka razmatra:

• potencijalne događaje koji bi mogli promijeniti iznos i vrijeme novčanih tokova;
• uvjete prijevremene otplate i produženja otplate; i
• obilježja koja mijenjaju razmatranje vremenske vrijednosti novca (npr. periodično mijenjanje kamatnih stopa).

Reklasifikacija

Financijska imovina se ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon promjene financijskog modela za upravljanje tom financijskom imovinom.

Prestanak priznavanja financijske imovine uslijed znatne izmjene rokova i uvjeta

Banka prestaje priznavati financijsku imovinu, kao što je kredit klijentu, kada se rokovi i uvjeti ugovorno promijene do te mjere da to suštinski postane novi kredit, s tim da se razlika priznaje kao dobitak ili gubitak od prestanka priznavanja, ukoliko umanjenje za kreditne gubitke već nije evidentirano. Novopriznati krediti klasificiraju se u Stupanj 1 za potrebe mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka , osim ako se novi kredit ne smatra POCI imovinom (kupljenom ili stvorenom financijskom imovinom umanjenom za kreditne gubitke).

Kada procjenjuje prestanak priznavanja kredita klijentu ili ne, Banka između ostalog, osim kvantitativnih čimbenika, uzima u obzir i sljedeće: promjena valute kredita, uvođenje obilježja vlasničkog udjela, promjena ugovornih strana te hoće li izmjena dovesti do toga da instrument prestane zadovoljavati SPPI kriterij.

Istarska kreditna banka Umag d.d. 60 Godišnje izvješće 2023.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Izmjene financijske imovine koje nemaju za posljedicu znatno različite novčane tokove

Ako izmjena ne dovede do novčanih tokova koji se znatno razlikuju, tada ta promjena nema za posljedicu prestanak priznavanja. Na temelju promjene u novčanim tokovima diskontiranim po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi, Banka evidentira dobiti ili gubitka od promjene, u mjeri u kojoj umanjenje za kreditne gubitke već nije evidentirano.

Prestanak priznavanja financijske imovine iz razloga različitih od znatne izmjene

Financijska imovina (ili njezin dio, ili dio skupine slične financijske imovine) prestaje se priznavati kada prava na primitak novčanih tokova od te financijske imovine isteknu ili kada su prenesena te Banka ili (i) prenese suštinski sve rizike i koristi koji proizlaze iz vlasništva, ili (ii) ni prenese niti zadrži suštinski sve rizike i koristi koji proizlaze iz vlasništva te kad Banka ne zadrži nadzor nad tom financijskom imovinom.

Banka smatra da se nadzor prenosi samo ako primatelj ima stvarnu sposobnost prodati cjelokupnu imovinu nepovezanoj trećoj strani i ako to može učiniti jednostrano i bez određivanja dodatnih ograničenja u pogledu prijenosa.

Banka ulazi u transakcije u kojima zadržava ugovorna prava primanja novčanih tokova od imovine, ali preuzima ugovornu obvezu plaćanja tih novčanih tokova drugim subjektima i prenosi suštinski sve rizike i koristi. Ove transakcije evidentiraju se kao "prolazni" ugovori koji rezultiraju prestankom priznavanja ako Banka: (i) nema obvezu isplate, osim ako od imovine ostvari jednake iznose, (ii) ima zabranu prodaje ili zaloga imovine i (iii) ima obvezu doznačiti sva novčana sredstva koja prikupi od imovine bez značajne odgode.

Kada Banka nije ni prenijela niti zadržala gotovo sve rizike i koristi, a zadržala je nadzor nad imovinom, imovina se nastavlja priznavati samo u mjeri u kojoj Banka i dalje sudjeluje u toj imovini, u kojem slučaju Banka također priznaje i povezanu obvezu. Prenesena imovina i povezana obveza mjere se na osnovi koja odražava prava i obveze koje je Banka zadržala. Daljnje sudjelovanje u imovini u obliku jamstva za prenesenu imovinu mjeri se po izvornom knjigovodstvenom iznosu imovine ili najvećem iznosu naknade kojega će Banka možda trebati otplatiti, ovisno o tome koji je niži.

Osiguranja plaćanja (npr. obveznice) koje daje Banka u okviru standardnih ugovora o otkupu i uzetim kreditima ne prestaju se priznavati iz razloga što Banka zadržava gotovo sve rizike i koristi na osnovi unaprijed utvrđene cijene otkupa, a kriteriji za prestanak priznavanja slijedom toga nisu zadovoljeni.

Prestanak priznavanja financijskih obveza

Banka prestaje priznavati financijsku obvezu kada su njezine ugovorne obveze ispunjene, poništene ili kada isteknu. Ako su uvjeti financijske obveze značajno izmijenjeni, Banka će prestati priznavati tu obvezu te će odmah priznati novu financijsku obvezu, s novim rokovima i uvjetima.

Realizirani dobici i gubici od otuđenja financijskih instrumenata izračunavaju se metodom ponderiranog prosječnog troška.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Banka priznaje rezerviranja za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke (ECL) za sljedeće financijske instrumente koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL):

• dužničke instrumente;
• izdane garancije;
• preuzete obveze po kreditima; i
• krediti i predujmovi klijentima.

Gubitak od umanjenja vrijednosti ne priznaje se za vlasnička ulaganja i financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL).

Banka mjeri rezerviranja za umanjenje vrijednosti u iznosu jednakom cjeloživotnom očekivanom kreditnom gubitku (ECL), osim za sljedeće, gdje se mjeri kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak (ECL):

• dužničke vrijednosnice za koje je utvrđeno da imaju nizak kreditni rizik na datum izvještavanja; i
• ostali financijski instrumenti za koje se kreditni rizik nije značajno povećao od početnog priznavanja.

Dvanaestomjesečni očekivani kreditni gubici (ECL) su dio očekivanog kreditnog gubitka (ECL) koji proizlazi iz statusa neispunjavanja obveza kod financijskog instrumenta, koji su mogući u roku od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja. Financijski instrumenti za koje se priznaje dvanaestomjesečni očekivani kreditni gubitak (ECL) označavaju se kao financijski instrumenti Stupnja 1 ili kao rizična skupina A-1 prema HNB-ovoj Odluci.

Cjeloživotni očekivani kreditni gubici (ECL) su očekivani kreditni gubici koji proizlaze iz svih mogućih statusa neispunjavanja obveza tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta. Financijski instrumenti za koje se priznaje cjeloživotni očekivani kreditni gubitak (ECL), ali koji nisu umanjeni za kreditne gubitke, označavaju se kao financijski instrumenti Stupnja 2 ili kao rizična skupina A-2 prema HNB-ovoj Odluci.

Model očekivanih kreditnih gubitaka

Određivanje očekivanih kreditnih gubitaka za financijske instrumente uključuje i identifikaciju kreditnih gubitaka koji još uvijek (u trenutku vrednovanja predmetnog instrumenta) nisu nastali, ali Banka njihov nastanak tek očekuje u narednom razdoblju i to uz uvažavanje različitih makroekonomskih scenarija.

Očekivani kreditni gubici vezani uz određenu izloženost se procjenjuju na temelju očekivanih budućih novčanih tokova koji su vezani s predmetnim ugovorom, uključujući i iznose koje mogu nastati realizacijom relevantnih kolaterala. Svi očekivani novčani tokovi se svode na sadašnju vrijednost putem diskontiranja uz primjenu efektivne kamatne stope.

Uvođenjem ovog koncepta, kod kojeg iznos umanjenja vrijednosti predstavlja iznos očekivanih kreditnih gubitaka po financijskoj imovini, svakoj izloženosti dodjeljuje se određena ne-nulta vjerojatnost nastanka gubitka, što rezultira određenim iznosom umanjenja vrijednosti koji je različit od nule.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Model očekivanih kreditnih gubitaka (nastavak)

Izračun postotne vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na standardnim parametrima kreditnog rizika:

• PD (Engl. Probability of Default) vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza
• LGD (Engl. Loss Given Default) gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja obaveza.

Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve izloženosti rasporedila u homogene skupine sličnih karakteristika i takve skupine rasporedila u rejting klase.

Banka je definirala nekoliko homogenih skupina, ovisno o karakteristikama klijenata koji spadaju u takve homogene skupine, i na taj način razlikuje sljedeće skupine:

• Fizička osoba
• Subjekti s jednostavnim knjigovodstvom
• Poslovni subjekti s dvojnim knjigovodstvom
• Zakonodavatelj
• Neprofitna organizacija
• Entitet javnog sektora
• Lokalna/regionalna uprava
• Nebankovna financijska institucija
• Komercijalna banka

Za svaku homogenu skupinu definirane su rejting klase, na način da za skupinu fizičkih osoba Banka koristi 8 rejting klasa a za ostale 10 rejting klasa. Za svaku od rejting klasa, na odgovarajući je način dodijeljena jednogodišnja vrijednost PD-a kao i pripadna višegodišnja ročna struktura PD-eva. Na taj način dobivene vrijednosti PD-a odražavaju trenutno nepristrano očekivanje Banke u vezi buduće stope neplaćanja. Vrijednosti PD-eva, Banka ujedno usklađuje očekivanim (projiciranim) vrijednostima relevantnih makroekonomskih faktora.

Za izračun PD parametra, Banka je koristila model tranzicijskih matrica kretanja između rejting klasa, i to u duljem vremenskom periodu.

Banka tako definirane PD stope dodatno modificira za procjenu utjecaja makroekonomskog okruženja koristeći tri različita scenarija.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Model očekivanih kreditnih gubitaka (nastavak)

Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu stopu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju po LGD–homogenim skupinama te se za svaku od njih procjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. "work-out" metode procjene koja se temelji na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate. Kod svakog takvog slučaja se pripadni niz novčanih tokova do kojih dolazi tijekom procesa naplate (priljeva po osnovu uplata dužnika, naplata od novčanih sredstava dužnika i kolaterala vezanih uz izloženost, kao i odljeva vezanih uz interne i eksterne troškove samog procesa naplate) diskontira originalnom efektivnom kamatnom stopom, kako bi se dobila sadašnja vrijednost post-defaultne naplate. Ta vrijednost se zatim dijeli s vrijednošću pripadne izloženosti u trenutku nastanka defaulta, kako bi se dobila postotna stopa post-defaultne naplate (RR - Engl. Recovery Rate). LGD predmetnog plasmana se dobije oduzimajući taj iznos od 100%. Tako dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju u LGD-homogene skupine.

Izloženost u trenutku defaulta (EAD – Engl. Exposure at Default ) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati ispravke vrijednosti.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1, sukladno odluci HNB-a.

Vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – Engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – Stupanj 1). EAD kod izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika, predstavlja ukupnu izloženost u trenutku izračuna umanjenja vrijednosti.

Kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju se cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – Stupanj 2) i to na način da se za pripadajuću rejting klasu izloženosti mapira cjeloživotna vrijednost PD parametra ovisno o konačnom preostalom roku dospijeća izloženosti. Za izloženosti podrizičnih skupina B i C (Stupanj 3) očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope).

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Podjela izloženosti u rizične skupine

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene visine ispravaka vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke na temelju procjene razine kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije:

• 1. rizična skupina A1
• 1. rizična skupina A2,
• 1. rizične skupine B (B1, B2, B3) i C,
• 1. POCI Kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke

U rizičnu skupinu A1– raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u trajanju duljem od 20 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase). Banka za raspoređivanje izloženosti u A2 rizičnu skupinu koristiti i druge podatke koji sugeriraju povećani kreditni rizik (poput gubitka ključnog kupca Klijenta, smanjivanje obujma prihoda i sl.). Banka je u toku 2023. godine uvela i dodatne indikatore značajnog povećanja kreditnog rizika, poput smanjenja prihoda za više od 30%, nedostatnog otplatnog potencijala, negativne vrijednosti kapitala, porasta prenesenog gubitka i sl.

U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuju se izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke (POCI imovina)

POCI imovina predstavlja financijsku imovinu za koju, kod početnog priznavanja, postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti jer je kreditni rizik stvorene ili izdane imovine vrlo visok ili je, u slučaju kupovine, imovina kupljena uz visoki diskont.

Kod inicijalnog priznavanja očekivani kreditni gubici uključeni su u fer vrijednost POCI imovine te je rezervacija za umanjenje vrijednosti jednaka nuli.

Na izvještajni datum, samo kumulativne promjene u očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta do kojih dođe nakon početnog priznavanja POCI imovine, priznaju se kao rezervacija za umanjenje vrijednosti POCI imovine.

Za potrebe izračuna umanjenja vrijednosti, očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta uvijek se priznaju za tu imovinu. POCI imovina ostaje klasificirana u Stupanj 3 sve do prestanka priznavanja.

Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i subordinirane financijske obveze.

Utvrđivanje fer vrijednosti

Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.

Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze.

Istarska kreditna banka Umag d.d. 66 Godišnje izvješće 2023.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Utvrđivanje fer vrijednosti (nastavak)

Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internetskim stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijsko-informacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.

Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit utvrđuje se na način da se početno vrednuju po fer vrijednosti koja je jednaka vrijednosti u trenutku stjecanja. Naknadno vrednovanje vrši se na način da se prvo vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom efektivne kamatne stope, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, tako se izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u račun dobiti i gubitka, te se potom fer vrijednost izračunava na način koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i raspoložive aukcijske cijene financijskog instrumenta. Nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja sa fer vrijednošću priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka.

Fer vrijednost za kredite i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tijekova, diskontiranjem ugovorenih budućih novčanih tokova s trenutnim tržišnim kamatnim stopama. Knjigovodstvena vrijednost neprihodujućih kredita i kredita i depozita s rokom dospijeća do 1 godine kao i kredita i depozita s varijabilnom kamatnom stopom smatra se jednaka fer vrijednosti instrumenta.

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

Skupine financijskih instrumenata

Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata, poslovni model i SPPI test. Banka prilikom provođenja SPPI testa nije zabilježila slučaj nezadovoljavanja istog. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:

	Skupina (određuje Banka)	Podskupine		Poslovni model	SPPI test	Kategorija (prema MSFI 9)
	Investicijske vrijednosnice – Vlasničke i dužničke vrijednosnice	Dužničke vrijednosnice Vlasničke vrijednosnice (neopoziva opcija)		Držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje	DA Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
	Krediti i depoziti kod banaka:			Držanje DA
	- Depoziti bankama - Krediti bankama			radi naplate novčanih tokova
	Krediti i	Krediti	Prekoračenja		DA	Financijska imovina po amortiziranom trošku
Financijska imovina	potraživanja	građanima (stanovništvo)	Kreditne kartice	Držanje radi naplate novčanih tokova	DA
			Stambeni		DA
			Hipoteke		DA
			Ostalo		DA
			Obrtnici		DA
		Krediti poslovnim subjektima	Veliki poslovni subjekti		DA
			Mali i srednji poduzetnici		DA
			Ostali		DA
		Ostala potraživanja			DA
	Investicijske	Kotirane			DA
	vrijednosnice – Dužničke vrijednosnice	Nekotirane			DA
	Investicijske vrijednosnice – Dužničke i vlasničke vrijednosnice	Kotirane		Drži radi prodaje ili trgovanja	Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer
		Nekotirane			Nije primjenjivo	vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

2.3. Financijski instrumenti (nastavak)

	Skupina (određuje Banka)	Podskupina	Kategorija (prema MSFI 9)
	Obveze po kreditima Depoziti banaka
Financijske obveze	Depoziti klijenata	Građani Veliki poslovni subjekti Mali i srednji poduzetnici	Financijske obveze po amortiziranom trošku
	Subordinirane obveze

Izvanbilančni financijski instrumenti	Preuzete obveze za kredite
	Garancije, akreditivi i ostali financijski instrumenti

2.4. Prijeboj

Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.

2.5. Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tijekove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.

Prihod od kamata priznaje se ovisno o stupnju kreditnog rizika financijskog instrumenta i za financijsku imovinu klasificiranu u Stupanj 1 i Stupanj 2 (prihodujuću) – prilikom izračuna prihoda od kamate, EKS se primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine, a za financijsku imovinu klasificiranu u Stupanj 3 kamata se suspendira. Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu kamatu na imovinu za koju je priznato umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi (neprihodujuća imovina). U trenutku reklasifikacije u nenaplativa potraživanja Banka otpisuje puni iznos obračunate nepokrivene kamate na trošak računa dobiti i gubitka i suspendira daljnji obračun u bilanci te zadržava suspendiranu kamatu vanbilančno sve dok dužnik ne izvrši uplatu u novcu.

2.6. Prihodi od naknada i provizija

Prihodi i rashodi od naknada i provizija koji su sastavni dio efektivne kamatne stope na financijsku imovinu ili financijsku obvezu uključeni su u efektivnu kamatnu stopu. Ostali prihodi od naknada i provizija – naknade od poslovnih subjekata za odobrene garancije ili druge usluge koje pruža Banka, zajedno s naknadama za inozemne i domaće platne transakcije – priznaju se kad pripadajuće usluge budu pružene. Ako se ne očekuje korištenje odobrenog kredita, pripadajuća naknada za preuzetu obvezu kreditiranja priznaje se na linearnog osnovi tijekom razdoblja preuzete obveze.

Prihodi od naknada i provizija koji su nekamatnog karaktera (naknada za vođenje kredita za i u ime drugih strana, naknade za platni promet, ostale naknade koje nemaju karakter kamate) priznaju se u dobit u trenutku izvršenja transakcije.

Naknade za garancije priznate su u računu dobiti i gubitka linearno za vrijeme trajanja garancije.

Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.

2.7. Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.8. Umanjenje vrijednosti ostalih financijskih instrumenata

Financijski instrumenti koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Na svaki datum izvještavanja Banka procjenjuje i iskazuje umanjenja vrijednosti odnosno rezerviranja za očekivane kreditne gubitke za dužničke instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Sve promjene za u iznosu rezerviranja za očekivane kreditne gubitke priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Izvanbilančna izloženost

Na svaki izvještajni datum Banka u odgovarajuće rizične skupine raspoređuje izvanbilančne izloženosti na osnovi kojih je izložena kreditnom riziku. Pri procjeni očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne izloženosti Banka primjenjuje konverzijski faktor 1. Iznos očekivanih kreditnih gubitaka povezanih s izvanbilančnim obvezama knjiže se na teret troškova za razdoblje u kojemu je gubitak utvrđen te u korist odgovarajućeg računa rezerviranja u pasivi bilance (Rezerviranja za izvanbilančne stavke).

2.9. Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.10. Nematerijalna imovina

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).

2.11. Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.

Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2023. i 2022. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Građevinski objekti	33 godine
Računala	4 godine
Namještaj i oprema	5-15 godina
Motorna vozila	4 godine
Ulaganja na tuđu imovinu	5-10 godina

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva.

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti.

2.12. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.

2.13. Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na zemljišta i poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu preostalu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godine).

2.13. Ulaganja u nekretnine (nastavak)

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

2.14. Najmovi

(a) Banka kao najmoprimac

Pri sklapanju ugovora Banka procjenjuje je li riječ o ugovoru o najmu odnosno sadrži li pojedini ugovor elemente najma. Riječ je o ugovoru o najmu ili ugovoru koji sadrži najam ako se njime prenosi pravo kontrole nad uporabom utvrđene imovine u određenom vremenskom razdoblju u zamjenu za naknadu. Kako bi procijenila prenosi li se ugovorom pravo kontrole nad uporabom utvrđene imovine, Banka koristi definiciju najma iz MSFI 16.

Banka priznaje imovinu s pravom uporabe i obvezu po najmu na datum početka najma. Imovina s pravom uporabe početno se mjeri po trošku, koji obuhvaća početni iznos obveze po najmu usklađen za eventualna plaćanja najma prije ili na datum početka najma plus eventualno nastale direktne troškove i procjenu troškova za demontažu i uklanjanje eventualnih unaprjeđenja u prostorima podružnica i poslovnica.

Imovina s pravom uporabe naknadno se amortizira primjenom linearne metode od datuma početka do kraja razdoblja najma. Dodatno, imovina s pravom uporabe periodično se smanjuje za gubitke od umanjenja, ukoliko postoje, i usklađuje s određenim ponovnim mjerenjima obveze po najmu.

Obveza po najmu se početno mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najma koja nisu izvršena na datum početka, diskontirana po kamatnoj stopi koja proizlazi iz najma ili, ako se ta stopa ne može izravno utvrditi, po graničnoj kamatnoj stopi zaduživanja Banke. Banka generalno primjenjuje svoju graničnu kamatnu stopu zaduživanja kao diskontnu stopu.

Plaćanja najma uključena u mjerenje obveze po najmu sadrže sljedeće: fiksna plaćanja, uključujući plaćanja koja su u biti fiksna.

Obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku metodom efektivne kamatne stope.

Banka prikazuje imovinu s pravom uporabe u stavci 'nekretnine i oprema' a obveze po najmu u stavci 'ostale obveze' u izvještaju o financijskom položaju.

Kratkoročni najmovi i najmovi imovine male vrijednosti

Banka je odabrala opciju nepriznavanja imovine s pravom uporabe i obveza po najmu za najmove imovine male vrijednosti i kratkoročne najmove. Banka priznaje plaćanja najma povezana s tim najmovima kao trošak primjenom linearne metode tijekom trajanja najma.

Banka je odabrala opciju kojom troškove po kratkoročnim najmovima (kraće od 12 mjeseci) i najmove male vrijednosti priznaje linearnom metodom u visini obroka najamnine.

2.14. Najmovi (nastavak)

Kratkoročni najmovi i najmovi imovine male vrijednosti (nastavak)

Prosječna inkrementalna kamatna stopa koju Banka primjenjuje na najmove iznosi 2,59% (2022. godine iznosi 3,65%). Banka je izračun inkrementalne kamatne stope provela za svaku nekretninu u najmu, uzimajući u obzir nerizičnu kamatnu stopu (za pojedinu valutu zaduživanja), ekonomske uvjete, razliku u trošku financiranja Banke za investicije, ročnost najma te lokaciju nekretnine.

(b) Banka kao najmodavac

Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Ulaganja u nekretnine' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.

2.15. Novac i novčani ekvivalenti

U izvještaju o novčanom tijeku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.16. Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.

Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.

2.17. Ugovori o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.18. Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U tijeku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

(c)Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza . Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja o financijskom položaju.

2.19. Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.

2.20. Tekući i odgođeni porez na dobit

Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 18%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještavanja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.

2.21. Obveze po kreditima

Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku.

Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.

Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.

2.22. Dionički kapital

Redovne dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.

Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.

2.23. Izvještavanje po poslovnim segmentima

Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Statutom je određena Uprava Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.

Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.

Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Cilj Banke je postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolju praksu. Postavljanjem limita za određene vrste rizika definirana je sklonost preuzimanju rizika.

Kontrolu upravljanja rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.

Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.

3.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg dužnik nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu provedena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite – garancije i akreditivi. Kontrolu upravljanja kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica. Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika

(a) Krediti i potraživanja

Banka procjenjuje kreditnu kvalitetu izloženosti tijekom trajanja ugovornog odnosa i provodi klasifikaciju tih izloženosti u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih općih klasifikacijskih kriterija:

• (1) kreditna sposobnost dužnika,
• (2) urednost u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima predstavlja sposobnost dužnika da u cijelosti podmiri svoje obveze prema Banci po osnovi glavnice, kamate, naknada i po drugim osnovama unutar ugovorenih rokova te da ne zadovoljava uvjete utvrđene u članku 178 Uredbe (EU) broj 575/2013 o statusu neispunjavanja obveza,
• (3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinim izloženostima, koja se utvrđuje temeljem tržišne likvidnosti, dokumentacije i sposobnosti provođenja nadzora od strane Banke, mogućnosti prisilne naplate i vrijednosti u odnosu na izloženost na osnovi plasmana/izvanbilančnih obveza.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:

• (1) financijski položaj dužnika,
• (2) kvaliteta menadžmenta,
• (3) tržišni položaj dužnika,
• (4) potencijal poslovanja dužnika i
• (5) dužnikova izloženost valutnom i kamatnom riziku.

Postupak klasifikacije rizika i kriteriji klasifikacije u kategorije rizika te umanjenje vrijednosti radi očekivanih kreditnih gubitaka utvrđeni su HNB-ovom Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i metodi utvrđivanja kreditnih gubitaka te MSFI-ijem 9.

Banka klasificira svoje kreditne izloženosti u dvije skupine: portfelj malih kredita (skupina pripadajućih izloženosti manje od 66 tisuća eura) i pojedinačno značajne izloženosti (skupina pripadajućih izloženosti iznad 66 tisuća eura). Umanjenje vrijednosti portfelja malih kredita procjenjuje se na zajedničkoj osnovi, dok se umanjenje vrijednosti pojedinačno značajnih izloženosti procjenjuje na pojedinačnoj osnovi.

Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve kreditne izloženosti dijeli u sljedeće kategorije:

• a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2,
• b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i
• c. rizična skupina C i
• d. POCI.

Po početnom priznavanju financijska imovina po modelu očekivanog kreditnog gubitka klasificira se u rizičnu skupinu A-1, osim u slučaju kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke kada je indikator za POCI dodan u rizičnu skupinu.

Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u trajanju duljem od 20 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase). Za raspoređivanje određene izloženosti u A2 rizičnu skupinu Banka može koristiti i druge parametre koji sugeriraju povećani kreditni rizik.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka u rizične skupine B i C (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

Banka ponovno procjenjuje rizik svake izloženosti po modelu očekivanog kreditnog gubitka najmanje svaka 3 mjeseca, a po potrebi i češće.

Analiza ulaznih podataka za ECL model

Mjerenje ECL sadrži element prosudbe koji se odnosi na procjenu vjerojatnosti nastupa statusa neplaćanja (PD), gubitka u slučaju nastanka statusa neplaćanja (LGD), budućih ekonomskih scenarija, procjenu izloženosti u slučaju nepodmirivanja obveza (EAD) i procjenu značajnih povećanja kreditnog rizika.

Budući ekonomski scenariji uključuju ekonomsku varijablu (BDP) koja se temelji na statističkim modelima temeljenim na povijesnim korelacijama između ekonomske varijable (BDP) i DR stope. U toku 2023. godine, Banka je kao ključnu makroekonomsku varijablu uključila stopu kretanja inflacije koju je dodatno modificirala za apsolutnu vrijednost porasta 3 mjesečnog EURIBOR-a.

Scenariji korišteni za izračun ECL-a Banke pregledavani su i ažurirani tijekom 2023. godine, i to nakon najnovijih podataka o oporavku gospodarstva nakon nepovoljnog utjecaja pandemije COVID-19 u toku 2020. godine, nakon nepovoljnih događaja povezanih sa ratom u Ukrajini i najnovijim sukobima i neizvjestima na različitim svjetskim kriznim žarištima ali i nakon najnovijih podataka o evidentiranom rastu stope inflacije koja je zabilježena u toku 2022. godine i 2023. godine te nakon utvrđenog porasta referetnih kamatnih stopa u toku 2022. i 2023. godine.

Gospodarsko okruženje i dalje je neizvjesno, a budući troškovi umanjenja vrijednosti ovise o daljnjoj volatilnosti (uključujući promjene u predviđanjima makroekonomskih varijabli) te rastu energetskih troškova, inflacije i kamatnih stopa koje mogu utjecati na kreditnu sposobnost i mogućnost otplate kredita.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Značajno povećanje kreditnog rizika (SICR)

Povećani kreditni rizik nastaje u slučaju nastupa navedenih uvjeta i ukazuje na reklasifikaciju izloženosti iz rizične podskupine A1 u A2:

• dužnik kasni s otplatom svojih nepodmirenih izloženosti više od 30 dana na datum izvještavanja, ali je i dalje unutar rokova koji ne prelaze 90 dana,
• pogoršanje kreditnog rejtinga za više od 3 klase od rejtinga u trenutku odobrenja plasmana,
• evidentirana blokada računa u trajanju duljem od 20 dana u zadnjih 180 dana,
• ostali parametri koju upućuju na povećani kreditni rizik

Pojava bilo kojeg od navedenih indikatora ukazuje na reklasifikaciju izloženosti.

Utjecaj rata u Ukrajini na kreditni rizik

Rusko-ukrajinski sukob koji je izbio u veljači 2022. godine imao je ogromne negativne ekonomske posljedice na svjetsko gospodarstvo prije svega u pogledu rasta cijena sirovina, poljoprivrednih proizvoda i energenata te dodatnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe kao i pojačanih geopolitičkih tenzija na svjetskoj razini. Sukob je usporio oporavak gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom COVID 19 te dodatno pojačao inflatorni pritisak.

Iako sukob nije imao direktni značajni utjecaj na Banku, budući da Banka nema direktnu izloženost prema ruskim ili ukrajinskim klijentima, efekti prelijevanja sukoba odrazili su se na inflatorne pritiske, rast kamatnih stopa te negativna predviđanja glede daljnjeg rasta gospodarstva.

Kako bi uračunala navedene neizvjesnosti u svoj ECL model, Banka je provela određene prilagodbe makroekonomskih očekivanja na PD stope.

Uz navedeno, za neprihodujuće kredite, u skladu sa zahtjevima HNB-a, Banka primjenjuje minimalne stope umanjenja u ovisnosti o kašnjenju klijenata (preko 2 godine) te povećanje rezervacija za umanjenje vrijednosti za 5% za svakih dodatnih 6 mjeseci kašnjenja, bez obzira na kvalitetu pokrića kolateralom.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Definicija statusa neispunjavanja obveza

Na svaki datum izvještavanja, Banka procjenjuje jesu li financijska imovina koja se iskazuje po amortiziranom trošku i dužnička financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit umanjena za kreditne gubitke (u daljnjem tekstu "financijska imovina Stupanj 3").

Smatra se da je dužnik u statusu neispunjavanja obveza i time Stupanj 3 u slučaju kad dužnik više od 90 dana nije ispunio svoju dospjelu obvezu po bilo kojoj materijalno značajnoj kreditnoj obvezi prema Banci ili kad nije vjerojatno da će dužnik u cijelosti podmiriti svoje kreditne obveze prema instituciji, nadređenom društvu ili bilo kojem njezinom podređenom društvu ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz instrumenata osiguranja.

Dokaz da je financijska imovina umanjena za kreditne gubitke uključuje sljedeće dostupne podatke:

• značajne financijske poteškoće dužnika;
• kršenje ugovora kao što je neispunjenje obveza ili prekoračenje dospijeća;
• restrukturiranje kredita ili predujma od strane Banke pod uvjetima koje Banka ne bi razmatrala u uobičajenim okolnostima;
• postaje vjerojatno da će zajmoprimac ući u stečaj ili drugu vrstu financijske reorganizacije.

Kredit koji je bio ponovno ugovoren zbog pogoršanja stanja zajmoprimca obično se smatra umanjenim za kreditne gubitke, osim ako postoje dokazi da je rizik od neprimitka ugovornih novčanih tokova značajno smanjen i da nema drugih pokazatelja umanjenja.

Pri utvrđivanju statusa neispunjavanja obveza, osim naprijed navedenog, razmatraju se i odnosi unutar grupe povezanih subjekata ako je status neispunjavanja obveza određen u odnosu na jednog od dužnika unutar promatrane grupe povezanih subjekata, uslijed čega se status neispunjavanja obveza proširuje i na druge subjekte unutar iste grupe.

Svi financijski instrumenti klijenta koji je u statusu neispunjavanja obveza klasificiraju se u Stupanj 3.

Plasmani klijentima sa statusom neispunjavanja obveza uslijed materijalno značajne odgode u podmirivanju obveza za više od 90 dana, mogu biti klasificirani u kategoriju prihodujućih nakon proteka minimalno 3 mjeseca u kojima više ne postoje okidači statusa neispunjavanja obveza.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Nakon izračuna potrebnih umanjenja vrijednosti, Banka razvrstava izloženosti u rizične kategorije ovisno o razini izračuna gubitka (u skladu s propisima HNB-a).

1. Rizična skupina A

A1 – novoodobrene izloženosti na početku ugovornog odnosa i izloženosti kod kojih nije utvrđeno povećanje kreditnog rizika od početnog priznavanja (izračun očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci)

A2 - izloženosti kod kojih je uočeno značajno povećanje kreditnog rizika od početnog priznavanja (izračun očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja financijske imovine)

2. Rizična skupina B – djelomično naplative izloženosti razvrstane u tri podskupine, ovisno o postotku gubitaka od umanjenja vrijednosti koji se priznaju u odnosu na nominalni knjigovodstveni iznos

B1 – kada razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja ne prelazi 30% iznosa izloženosti

B2 – kada razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosi više od 30% (najmanje 30,01%) ali ne više 70% iznosa izloženosti

B3 – kada razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosi više od 70% (najmanje 70,01%) ali manje od 100% iznosa izloženosti

3. Rizična skupina C - nenaplative izloženosti s umanjenjem vrijednosti od 100% iznosa izloženosti.

Izloženosti razvrstane u rizičnu skupinu A predstavljaju prihodujuće izloženosti, dok izloženosti razvrstane u rizične skupine B i C predstavljaju neprihodujuće izloženosti.

Da bi očekivani kreditni gubici uključili očekivano povećanje kreditnog rizika klijenta koje proizlazi iz neizvjesnosti u pogledu kamatnih stopa, cijene energenata, inflacije, stopa vjerojatnosti neispunjavanja obveza povećana je u usporedbi s osnovnom stopom vjerojatnosti neispunjavanja obveza.

U svrhu određivanja utjecaja budućih makroekonomskih uvjeta na očekivane kreditne gubitke, analizom na temelju povijesnih podataka, vjerojatnost neispunjavanja obveza je usklađena s makroekonomskim očekivanjima, objavljenim od strane priznatih mjerodavnih institucija koje objavljuju podatke o procjeni kretanja stope makroekonomskih pokazatelja. Pri tome je Banka koristila tri različita scenarija daljnjeg razvoja gospodarstva, prema sljedećem:

• Pesimistični scenarij koji predviđa porast inflacije i daljnji rast referentnih kamatnih stopa
• Osnovni scenarij koji pretpostavlja nepromijenjeno makroekonomsko okruženje
• Optimistični scenarij koji predviđa rast stope BDP-a u narednim godinama, pri čemu "bliže godine" zadržavaju viši a "dalje godine" niži ponder

Uzevši u obzir sve navedene inpute, izvršeno je povećanje stope vjerojatnosti neispunjavanja obveza koje su pridodane već ranije provedenim povećanjima stopa vjerojatnosti neispunjavanja obveza, i iste je Banka uključila u model izračuna očekivanih kreditnih gubitaka.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi

Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje

Koncentracija rizika državi

Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija prema Republici Hrvatskoj ("RH"), kako slijedi (neto od ispravaka vrijednosti):

	2023.	2022.
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	275.487	223.988
Trezorski zapisi RH	4.998	68.066
Obveznice Republike Hrvatske	72.647	38.030
Odgođena porezna imovina	194	185
Obveza za porez na dobit	(1.342)	(178)
Ostale obveze	(105)	(167)
	351.879	329.924

Neizravna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca je sljedeća:

	2023.	2022.
Krediti za koje garantira RH i institucije čiji je osnivač RH	15.369	14.076
Krediti trgovačkim društvima čiji je osnivač RH	4	5.752
Ostala imovina	-	-
Primljeni krediti HBOR-a	(5.890)	(6.754)
Obveze prema klijentima	(1.677)	(2.583)
	7.806	10.491

Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke, nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.

Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje (nastavak)

Osiguranje izloženosti

(a) Instrumenti osiguranja i ostala sredstva osiguranja

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu umanjenja kreditnog rizika. Najčešći od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili umanjenja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i potraživanja su kako slijedi:

• Zalog stambene imovine zalog stana, kuće, zgrade sa stanovima;
• Zalog poslovne imovine poslovni prostor;
• Zalog ostale imovine građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta;
• Zalog financijskih instrumenata kao što su dužnički i vlasnički vrijednosni papiri;
• Zalog novčanog depozita.

Banka prihvaća instrumente osiguranja i u obliku nematerijalne kreditne zaštite kao što su garancije i drugi kolaterali prihvaćeni sukladno regulativi Europske unije i lokalnoj regulativi.

Dugoročna financijska sredstva i krediti poslovnim subjektima u pravilu su osigurani dok različiti oblici kartičnih izloženosti ili izloženosti po dopuštenim prekoračenjima fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani.

Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite utvrđen je na temelju vrste instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.

(b) Preuzete obveze

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata, kada Banka korištenje obveza odobrava potpisivanjem aneksa ugovora te u tom smislu u ovisnosti o kreditnom riziku može ne odobriti daljnje korištenje sredstava. Umanjenje vrijednosti preuzetih obveza provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Očekivani kreditni gubici iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke i apsolutne iznose koje se odnose na kredite, te povezano očekivani kreditni gubici za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Ocjenjivanja Banke

		2023.		2022.
	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici
Stupanj 1	299.308	1.718	267.334	1.697
Stupanj 2	39.752	2.870	24.603	1.383
Stupanj 3	38.810	18.640	39.067	17.385
	377.870	23.228	331.004	20.464

Ocjenjivanja Banke

	2023.		2022.
	Bruto krediti klijentima (%)	Očekivani kreditni gubici (%)	Bruto krediti klijentima (%)	Očekivani kreditni gubici (%)
Stupanj 1	79,21	7,40	80,77	8,29
Stupanj 2	10,52	12,35	7,43	6,76
Stupanj 3	10,27	80,25	11,80	84,95
	100,00	100,00	100,00	100,00

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Očekivani kreditni gubici procjenjuju se temeljem internog modela očekivanih kreditnih gubitaka te sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi:

	2023.	2022.
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	22.200	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	261.164	2.353
Krediti i depoziti kod banaka	17.388	22.145
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	50.390	41.863
- Hipotekarni krediti	5.477	4.734
- Stambeni krediti	86.754	71.580
- Krediti obrtnicima	21.062	22.327
- Ostalo	1.127	1.154
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	31.504	26.933
- Mali i srednji poduzetnici	148.257	127.488
- Ostali	10.071	14.461
Investicijski vrijednosni papiri
- Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	8.279	71.309
- Financijska imovina po amortiziranom trošku	76.254	41.588
Ostala imovina	246	205
	740.173	695.126

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:

	2023.	2022.
Financijske garancije i akreditivi	18.970	14.582
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	33.088	36.560
	52.058	51.142
Na dan 31. prosinca	792.231	745.919

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2023. i 2022. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na neto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Kako je prikazano gore, 47,91% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite klijentima (2022.: 44,67%); nadalje, 2,99% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2022.: 35,53%).

Analizom portfelja kredita klijentima ustanovljeno je sljedeće:

• 89.73% portfelja, stupanj 1 i stupanj 2, (2022.: 88,2% portfelja) kredita smatra se potpuno nadoknadivim;
• 10.27% portfelja, stupanj 3, (2022.: 11,8% portfelja) kredita smatra se djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim.

Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2023. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	21.385	815	-	22.200
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	261.164	-	-	261.164
Krediti i depoziti kod banaka	17.056	17	315	17.388
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	50.390			50.390
- Hipotekarni obrtnicima	5.477	-	-	5.477
- Stambeni krediti	86.494	-	260	86.754
- Krediti obrtnicima	21.062	-	-	21.062
- Ostalo	1.125	-	2	1.127
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	31.504	-	-	31.504
- Mali i srednji poduzetnici	148.257	-	-	148.257
- Ostali	10.071	-	-	10.071
Investicijski vrijednosni papiri :
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz	8.277	2	-	8.279
ostalu sveobuhvatnu dobit
Financijska imovina po amortiziranom trošku	76.254	-	-	76.254
Ostala imovina	240	4	2	246
Na dan 31. prosinca 2023.	738.756	838	579	740.173

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	18.970	-	-	18.970
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	33.035	49	4	33.088
Na dan 31. prosinca 2023.	52.005	49	4	52.058
	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	246.986	-	-	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke Krediti i depoziti kod banaka	2.353 13.139	- 5.195	- 3.811	2.353 22.145
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	41.760	102	1	41.863
- Hipotekarni obrtnicima	4.734	-	-	4.734
- Stambeni krediti	71.580	-	-	71.580
- Krediti obrtnicima	22.327	-	-	22.327
- Ostalo	1.154	-	-	1.154
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	26.933	-	-	26.933
- Mali i srednji poduzetnici	127.488	-	-	127.488
- Ostali	14.461	-	-	14.461
Investicijski vrijednosni papiri
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	71.307	2	-	71.309
Financijska imovina po amortiziranom trošku	41.588	-	-	41.588
Ostala imovina	202	2	1	205
Na dan 31. prosinca 2022.	686.012	5.301	3.813	695.126

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	14.582	-	-	14.582
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	36.511	46	3	36.560
Na dan 31. prosinca 2022.	51.093	46	3	51.142

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

(b) Gospodarski sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

2023. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	22.200	-	-	-	-	-	-	22.200
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	261.164	-	-	-	-	-	-	261.164
Krediti i depoziti kod banaka	17.388	-	-	-	-	-	-	17.388
Krediti klijentima: Krediti stanovništvu:
− Potrošački	-	-	-	-	-	-	50.390	50.390
− Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	5.477	5.477
− Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	86.754	86.754
− Krediti obrtnicima	-	-	-	-	-	-	21.062	21.062
− Ostali	-	-	-	-	-	-	1.127	1.127
Krediti poslovnim subjektima:
− Veliki poslovni subjekti	-	2.715	5.887	6.982	-	15.920	-	31.504
− Mali i srednji poduzetnici	1.786	33.205	26.832	24.958	3.536	57.940	-	148.257
− Ostali	13	3.602	1.242	2.150	49	3.015	-	10.071
Investicijski vrijednosni papiri
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	299	-	9	-	7.948	23	-	8.279
Financijska imovina po amortiziranom trošku	-	5.935	-	-	69.863	456	-	76.254
Ostala imovina	4	21	19	33	10	67	92	246
Na dan 31. prosinca 2023.	302.854	45.478	33.989	34.123	81.406	77.421	164.902	740.173

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2023. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	-	3.149	7.082	1.820	-	6.296	623	18.970
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	32	4.090	2.232	3.189	95	7.954	15.496	33.088
Na dan 31. prosinca 2023.	32	7.239	9.314	5.009	95	14.250	16.119	52.058

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

2022. godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	246.986	-	-	-	-	-	-	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	2.353	-	-	-	-	-	-	2.353
Krediti i depoziti kod banaka Krediti klijentima: Krediti stanovništvu:	22.145	-	-	-	-	-	-	22.145
- Potrošački	-	-	-	-	-	-	41.863	41.863
- Hipotekarni	-	-	-	-	-	-	4.734	4.734
- Stambeni krediti	-	-	-	-	-	-	71.580	71.580
- Krediti obrtnicima	-	-	-	-	-	-	22.327	22.327
- Ostali	-	-	-	-	-	-	1.154	1.154
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	-	2.002	5.748	6.912	-	12.271	-	26.933
- Mali i srednji poduzetnici	1.485	36.918	21.791	21.092	3.887	42.315		127.488
- Ostali	5	3.553	1.221	2.584	65	7.033	-	14.461
Investicijski vrijednosni papiri
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	71.309	-	-	71.309
Financijska imovina po amortiziranom trošku	-	6.000	-		35.132	456	-	41.588
Ostala imovina	2	20	17	33	10	52	71	205
Na dan 31. prosinca 2022.	272.976	48.493	28.777	30.621	110.403	62.127	141.729	695.126

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

2022 godina	Financijske institucije	Proizvodnja	Nekretnine	Veleprodaja i maloprodaja	Javni sektor	Ostali sektori poslovanja	Građani	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	-	2.688	5.848	2.153	-	3.419	474	14.582
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	39	4.169	1.860	4.606	739	10.376	14.771	36.560
Na dan 31. prosinca 2022.	39	6.857	7.708	6.759	739	13.795	15.245	51.142

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku

Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku, raspoređeni po stupnjevima rizika prikazani su u nastavku:

2023. godina	Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Ostala imovina
Stupanj 1	22.202	261.199	299.308	17.392	8.280	76.265	218
Stupanj 2	-	-	39.752	-	-	-	15
Stupanj 3	-	-	35.402	-	-	-	249
POCI:	-	-	3.408	-	-	-	-
Bruto	22.202	261.199	377.870	17.392	8.280	76.265	482
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	(2)	(35)	(22.847)	(4)	(1)	(11)	(236)
Umanjenje POCI	-	-	(381)	-	-	-	-
Neto	22.200	261.164	354.642	17.388	8.279	76.254	246

2023. godina	Financijske garancije i akreditivi	Preuzete kreditne i ostale povezane
		obveze
Stupanj 1	15.021	32.315
Stupanj 2	3.412	396
Stupanj 3	855	573
Bruto	19.288	33.284
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	(318)	(196)
Neto	18.970	33.088

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

2022. godina	Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Ostala imovina
Stupanj 1	246.986	2.383	267.334	22.151	71.319	41.593	184
Stupanj 2	-	-	24.603	-	-	-	8
Stupanj 3	-	-	34.914	-	-	-	230
POCI:	-	-	4.153	-	-	-	-
Bruto	246.986	2.383	331.004	22.151	71.319	41.593	422
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	-	(30)	(19.965)	(6)	(10)	(7)	(217)
Umanjenje POCI	-	-	(499)	-	-	-	-
Neto	246.986	2.353	310.540	22.145	71.309	41.588	205

2022. godina	Financijske garancije i akreditivi	Preuzete kreditne i ostale povezane obveze
Stupanj 1	12.303	35.996
Stupanj 2	1.481	578
Stupanj 3	1.230	207
Bruto	15.014	36.781
Umanjeno za: Očekivane kreditne gubitke	(432)	(221)
Neto	14.582	36.560

Financijski instrumenti raspoređeni u Stupanj 1 i Stupanj 2 smatraju se nadoknadivima, dok se Stupanj 3 smatra djelomično ili u potpunosti nenadoknadivim.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Prijelaz ispravaka vrijednosti tijekom 2023. godine između stupnjeva prikazana je u slijedećoj tablici:

Sredstva kod Hrvatske narodne banke	2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	30	-	-	30
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	37	-	-	37
Naplaćeno tijekom godine	(30)	-	-	(30)
Otpisi i ostala kretanja	(2)	-	-	(2)
Na dan 31. prosinca 2023.	35	-	-	35

Sredstva kod Hrvatske narodne banke	2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	25	-	-	25
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	9	-	-	9
Novonastala financijska imovina*	-	-	-	-
Naplaćeno tijekom godine	(4)	-	-	(4)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2022.	30	-	-	30

*- U liniji Novonastala financijska imovina iskazani su očekivani kreditni gubici po izloženostima nastalim tijekom godine u iznosu i stupnju u kojem se pojedina izloženost nalazila na kraju godine

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Krediti klijentima	2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	1.697	1.383	17.385	20.465
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	263	(233)	(30)	-
U Stupanj 2	(375)	550	(175)	-
U Stupanj 3	(12)	(193)	205	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(361)	937	1.146	1.722
Novonastala financijska imovina*	617	463	2.475	3.556
Naplaćeno tijekom godine Otpisi i ostala kretanja	(111) -	(37) -	(2.299) (67)	(2.447) (67)
Na dan 31. prosinca 2023.	1.718	2.870	18.640	23.228

		2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	1.402	1.599	19.687	22.688
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	384	(316)	(68)	-
U Stupanj 2	(107)	208	(101)	-
U Stupanj 3	(35)	(463)	498	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(589)	218	1.057	686
Novonastala financijska imovina*	825	273	1.909	3.007
Naplaćeno tijekom godine	(183)	(149)	(3.187)	(3.519)
Otpisi i ostala kretanja	-	13	(2.410)	(2.397)
Na dan 31. prosinca 2022.	1.697	1.383	17.385	20.465

*- U liniji Novonastala financijska imovina iskazani su očekivani kreditni gubici po izloženostima nastalim tijekom godine u iznosu i stupnju u kojem se pojedina izloženost nalazila na kraju godine.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Krediti i depoziti bankama

	2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	7	-	-	7
Prijelazi između stupnjeva:
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(4)	-	-	(4)
Novonastala financijska imovina*	3	-	-	3
Naplaćeno tijekom godine	(2)	-	-	(2)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2023.	4	-	-	4

	2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	11	-	-	11
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	2	-	-	2
Naplaćeno tijekom godine	(6)	-	-	(6)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2022.	7	-	-	7

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

	2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	9	-	-	9
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	-	-	-	-
Naplaćeno tijekom godine	(9)	-	-	(9)
Otpisi i ostala kretanja	1	-	-	1
Na dan 31. prosinca 2023.	1	-	-	1

	2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	4	-	-	4
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti		-	-
Novonastala financijska imovina*	9	-	-	9
Naplaćeno tijekom godine	(4)	-	-	(4)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2022	9	-	-	9

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Financijska imovina po amortiziranom trošku

	2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	6	-	-	6
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	5	-	-	5
Naplaćeno tijekom godine	-	-	-	-
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2023.	11	-	-	11

	2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	4	-	-	4
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	2	-	-	2
Naplaćeno tijekom godine	-	-	-	-
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2022.	6	-	-	6

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Ostala imovina

	2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	1	-	406	407
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	12	-	(12)	-
U Stupanj 2	-	3	(3)	-
U Stupanj 3	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(12)	(2)	52	38
Novonastala financijska imovina*	-	-	204	204
Naplaćeno tijekom godine	-	-	(187)	(187)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	(22)	(22)
Na dan 31. prosinca 2023.	1	1	438	440

	2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	3	1	469	473
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	11	-	(11)	-
U Stupanj 2	-	-	-	-
U Stupanj 3	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(11)	-	222	211
Novonastala financijska imovina*	-	-	6	6
Naplaćeno tijekom godine	(2)	(1)	(203)	(206)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	(77)	(77)
Na dan 31. prosinca 2022.	1	-	406	407

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Rezerviranja za izvanbilančne stavke

		2023.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2023.	214	44	395	653
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	4	(4)	-	-
U Stupanj 2	(10)	12	(2)	-
U Stupanj 3	0	(4)	4	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(4)	1	73	70
Novonastala financijska imovina*	138	51	23	212
Naplaćeno tijekom godine	(147)	(25)	(250)	(422) -
Otpisi i ostala kretanja	-	-	-
Na dan 31. prosinca 2023.	195	75	243	513

	2022.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2022.	156	14	21	191
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	10	(5)	(5)	-
U Stupanj 2	(7)	8	(1)	-
U Stupanj 3	(1)	(1)	2	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(14)	4	52	42
Novonastala financijska imovina*	163	31	333	527
Naplaćeno tijekom godine Otpisi i ostala kretanja	(93) -	(7) -	(7) -	(107) -
Na dan 31. prosinca 2022.	214	44	395	653

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Procjena kreditnog rizika zajmova i potraživanja temelji se prvenstveno na ocjeni kreditne kvalitete klijenta (tzv. credit scoring). Modeli ocjenjivanja kreditne kvalitete koriste interne i eksterne podatke za procjenu kreditne sposobnosti dužnika, predviđanje budućeg poslovanja i za upravljanje limitima odobravanja i aktivnostima naplate. Interni kreditni rejting jedan je od čimbenika koji se koriste u procesu prihvaćanja novih klijenata i upravljanju postojećim klijentima.

Nakon izračuna internog kreditnog rejtinga klijenta, kreditna ocjena dužnika kategorizirana je i povezana s vjerojatnošću defaulta ("PD") radi daljnjeg grupiranja u rejting kategorije.

Sljedeća tablica prikazuje mapiranje PD stopa po razinama rizika:

Opis	Raspon stopa PD
Nizak rizik	0,03% - 2,08%
Srednji rizik	> 2,08% - 8,45%
Visoki rizik	> 8,45% - 17,09%
Status neispunjavanja obveza	= 100%

	Fizičke osobe	Ostali segmenti
Opis	Raspon rejtinga	Opis	Raspon rejtinga
Nizak rizik	1 - 5	Nizak rizik	1 - 6
Srednji rizik	6 - 7	Srednji rizik	7 - 9
Visoki rizik	8	Visoki rizik	10

Zajmovi i potraživanja od klijenata i banaka prema internom kreditnom rejtingu:

		2023.			2022.
	Krediti	Krediti	Vanbilančna	Krediti	Krediti	Vanbilančna
	klijentima	bankama	izloženost	klijentima	bankama	izloženost
Niski rizik	234.806	17.388	36.181	186.813	22.145	36.886
Srednji rizik	76.702	-	8.264	82.500	-	8.354
Visoki rizik	13.255	-	489	4.615	-	904
Bez ocjene	9.709	-	5.938	14.929	-	3.955
Umanjenje vrijednosti	20.170	-	1.186	21.683	-	1.043
Ukupna neto izloženost	354.642	17.388	52.058	310.540	22.145	51.142

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(a) Krediti svrstani u A1 rizičnu skupinu

Krediti klijentima i krediti bankama svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja te je njihova vrijednost umanjena na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Pregled navedenih kredita na bruto principu dan je u nastavku:

31. prosinca 2023.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	9.558	8	-	416	-	-	-	9.982
- stambenim nekretninama	22.370	55	25.168	6.841	4.095	70.769	-	129.298
- drugim nekretninama	64.594	2.925	1.668	6.992	699	5.874	-	82.752
- novčanim depozitima	1.285	-	1.422	330	10	360	-	3.407
Ukupno	97.807	2.988	28.258	14.579	4.804	77.003	-	225.439
Neosigurani iznos	40.239	4.279	18.421	3.399	27	6.453	1.016	73.834
Ukupno krediti	138.046	7.267	46.679	17.978	4.831	83.456	1.016	299.273

31. prosinca 2022.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti	obrtnicima Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	8.587	11	-	513	-	-	-	9.111
- stambenim nekretninama	21.412	66	19.836	7.409	3.432	58.911	-	111.066
- drugim nekretninama	63.470	3.379	1.154	7.924	647	4.350	-	80.924
- novčanim depozitima	1.358	-	1.468	301	10	425	-	3.562
Ukupno	94.827	3.456	22.458	16.147	4.089	63.686	-	204.663
Neosigurani iznos	34.425	1.869	15.921	4.265	29	5.065	1.097	62.671
Ukupno krediti	129.252	5.325	38.379	20.412	4.118	68.751	1.097	267.334

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(b) Krediti svrstani u A2 rizičnu skupinu

Krediti klijentima i krediti bankama svrstani u rizičnu skupinu A2 su plasmani kod kojih je zabilježeno povećanje kreditnog rizika u odnosu na početno priznavanje ili je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 30 dana ali ne prelazi 90 dana, te je njihovo umanjenje provedeno na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

31. prosinaca 2023.
	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	72	-	-	20	-	-	-	92
- stambenim nekretninama	8.013	-	1.837	1.312	413	3.004	-	14.579
- drugim nekretninama	19.547	-	68	442	108	180	-	20.345
- novčanim depozitima	334	-	72	-	-	57	-	463
Ukupno	27.966	-	1.977	1.774	521	3.241	-	35.479
Neosigurani iznos	2.160	-	1.130	451	-	451	81	4.273
Ukupno krediti	30.126	-	3.107	2.225	521	3.692	81	39.752

31. prosinca 2022.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama
drugih strana uključujući osiguranje kredita	864	-	-	-	-	-	-	864
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	6.445	-	2.005	472	266	2.472	-	11.660
- drugim nekretninama	9.493	-	24	78	143	97	-	9.835
- novčanim depozitima	-	-	53	-	-	63	-	116
Ukupno	16.802	-	2.082	550	409	2.632	-	22.475
Neosigurani iznos	447	243	948	77	-	355	58	2.128
Ukupno krediti	17.249	243	3.030	627	409	2.987	58	24.603

Nakon početnog priznavanja kredita fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(c) Krediti svrstani u B i C rizične skupine

Krediti klijentima i krediti bankama svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena. Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog tijeka od zaloga iznosi 35.402 tisuća eura (2022.: 34.915 tisuća eura). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.

Pregled bruto iznosa kredita prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinac 2023.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	4.012	-	-	29	-	-	-	4.041
- stambenim nekretninama	6.891	-	1.103	672	510	632	-	9.808
- drugim nekretninama	7.707	-	13	932	1	-	-	8.653
- novčanim depozitima	41	-	1	-	-	10	-	52
Ukupno	18.651	-	1.117	1.633	511	642	-	22.554
Neosigurani iznos	9.882	-	1.726	648	-	208	384	12.848
Ukupno krediti	28.533	-	2.843	2.281	511	850	384	35.402

Poslovni subjekti POCI imovina

31. prosinac 2023.
POCI	3.408
Osigurano stambenim nekretninama	795
Osigurano ostalim nekretninama	2.613

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

31. prosinac 2022.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	2.683	-	-	112	-	-	-	2.795
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	4.267	-	920	920	610	703	-	7.420
- drugim nekretninama	10.501	-	14	963	4	-	-	11.482
- novčanim depozitima	67	-	-	-	-	10	-	77
Ukupno	17.518	-	934	1.995	614	713	-	21.774
Neosigurani iznos	10.224	-	1.595	706	-	275	341	13.141
Ukupno krediti	27.742	-	2.529	2.701	614	988	341	34.915

Poslovni subjekti POCI imovina

31. prosinac 2022.

POCI	4.153
Osigurano stambenim nekretninama	1.042
Osigurano ostalim nekretninama	3.111

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje poslovnih subjekata.

U nekim situacijama, promjena uvjeta ili modificiranje ugovorenog novčanog tijeka može dovesti do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine. Kad modifikacijom financijske imovine dolazi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine i zatim priznavanja modificirane financijske imovine, modificirana financijska imovina promatra se kao "nova" financijska imovina.

Do modifikacije odnosno promjene ugovornih novčanih tokova financijske imovine dolazi kod ponovnog ugovaranja ili nekog drugog mijenjanja ugovornih novčanih tokova u razdoblju između prvog priznavanja i dospijeća financijske imovine. Promjene prvotno ugovorenih uvjeta moraju biti pravno obvezujuće i ovršive.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima (nastavak)

Banka je dužna prilikom ponovnog ugovaranja ili nekog drugog mijenjanja ugovornih novčanih tokova u razdoblju između prvog priznavanja i dospijeća financijske imovine utvrditi da li dolazi do modifikacije te da li je modifikacija toliko značajna da dolazi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine i priznavanja nove financijske imovine.

Iznos izloženosti koje su u "forbearance" (restrukturiranim) mjerama je blago povećan uglavnom uslijed provedenog restrukturiranja jednog klijenta u postupku predstečajne nagodbe te iznosi 18.952 tisuća eura (2022: 17.222 tisuća eura) .

3.1.6 Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i komercijalni zapisi i mjenice

Prema Moody'su Republika Hrvatska je u 2023. godini imala Baa2 kreditni rejting sa pozitivnim izgledima(2022.: Baa2 sa stabilnim izgledima). Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se prvenstveno radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito iskupljuju. Ukupna izloženost Banke dužničkim vrijednosnim papirima Republike Hrvatske iznosila je 77.647 tisuća eura (2022.: 106.096 tisuća eura) što predstavlja 91,57% (2022. 93,77%) ukupnog portfelja vrijednosnih papira.

3.1.7 Preuzeta imovina u zamjenu za potraživanja

Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:

	Knjigovodstvena vrijednost
Vrsta imovine	2023.	2022.
Stambeni prostor	3	4
Zemljišta	236	236
Poslovni prostor	320	435
UKUPNO	559	675

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem rješenja o namirenju. Vrijednost preuzete imovine evidentira se u poslovnim knjigama po fer vrijednosti pod kojom se podrazumijeva niža od slijedeće dvije vrijednosti: procijenjena fer vrijednost ili vrijednost kredita na dan preuzimanja imovine. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju unutar ostale imovine kao zalihe, te se poduzimaju radnje za prodaju u što kraćim rokovima. U slučaju kada se preuzeta imovina daje u najam u izvještaju o financijskom položaju prikazuje se kao ulaganje u nekretnine.

U 2023. godini Banka je iznos od 521 tisuća eura klasificirala kao imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, dok je ostatak od 38 tisuća eura klasificirala kao ulaganja u nekretnine (u 2022. godini iznos od 618 tisuća eura klasificiran je kao imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, dok je ostatak od 290 tisuća eura klasificiran kao ulaganja u nekretnine).

3.1.8 Koncentracija po vrstama kolaterala

	2023.	2022.
Poslovne nekretnine i zemljišta	114.361	102.241
Stambene nekretnine	154.479	130.146
Garancije i jamstva RH	14.116	12.764
Depoziti	3.924	3.756
Ukupno	286.880	248.907

3.1.9 Izloženost kreditnom riziku po djelatnostima

	2023.	2022.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	944	1.218
Rudarstvo i vađenje	23	66
Prerađivačka industrija	44.941	47.492
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom	899	880
Opskrba vodom	18.319	7.939
Građevinarstvo	24.857	24.695
Trgovina na veliko i malo	39.199	35.755
Prijevoz i skladištenje	8.585	8.668
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	27.479	24.604
Informacije i komunikacija	1.774	341
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	1.773	1.499
Poslovanje nekretninama	10.666	5.339
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	11.048	10.189
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	3.957	2.787
Obrazovanje	1.139	2.194
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	1.923	455
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi	1.095	1.329
Umjetnost, zabava i rekreacija	713	881
Ostale uslužne djelatnosti	8.046	7.584
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	207.380	183.915
Bruto krediti stanovništvu	170.455	147.089
Pokrivenost kolateralom	286.880	248.907
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti	(23.228)	(20.464)
Ukupna bruto izloženost	377.835	331.004

3.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tijekovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka upravlja i kontrolira izloženost tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara kako bi osigurala solventnost te osigurala optimalan povrat na imovinu.

3.2.1 Tehnike mjerenja tržišnog rizika

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Zaštita se provodi redovitim praćenjem izloženosti svakog pojedinog rizika pomoću različitih modela mjerenja i praćenja tržišnih rizika te održavanja izloženosti unutar prihvatljivih granica.

3.2.2 Valutni rizik

Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tijekove. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih te ulagačkih aktivnosti. Izloženost valutnom riziku prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima izloženosti prema pojedinim valutama te ukupnoj valutnoj izloženosti u svim valutama.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.

Na dan 31. prosinca 2023. godine, da je dolar ojačao za 10% (10% za 2022. godinu) u odnosu na euro, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 38 tisuća eura veća (2022.: 1 tisuća eura manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.

Kao što je ranije spomenuto, ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu od 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta te je samim time izloženost valutnom riziku dodatno umanjena.

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti

	EUR		Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	20.972	434	794	22.200
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	261.164	-	-	261.164
Krediti i depoziti kod banaka	698	10.499	6.191	17.388
Krediti klijentima	353.574	-	1.068	354.642
Investicijski vrijednosni papiri:
- po amortiziranom trošku	75.326	928	-	76.254
- po fer vrijednosti kroz OSD	8.279	-	-	8.279
- po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	259	-	-	259
Ostala imovina	246	-	-	246
Ukupna financijska imovina	720.518	11.861	8.053	740.432
FINANCIJSKE OBVEZE
Obveze prema bankama	5.890	-	-	5.890
Obveze prema klijentima	651.183	11.719	7.834	670.736
Subordinirane obveze	-	-	-	-
Ostale obveze	3.223	5	-	3.228
Obveze po najmu	97	-	-	97
Ukupne financijske obveze	660.393	11.724	7.834	679.951
Neto bilančna neusklađenost	60.125	137	219	60.481
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	33.088	-	-	33.088
Financijske garancije i akreditivi	18.970	-	-	18.970

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti (nastavak)

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2022.
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	213.288	32.640	424	634	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	1.755	598	-	-	2.353
Krediti i depoziti kod banaka	-	5.817	10.309	6.019	22.145
Krediti klijentima	67.643	241.681	-	1.216	310.540
Investicijski vrijednosni papiri:
- po amortiziranom trošku	21.071	18.607	1.910	-	41.588
- po fer vrijednosti kroz OSD	56.060	15.249	-	-	71.309
- po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	248	-	-	248
Ostala imovina	205	-	-	-	205
Ukupna financijska imovina	360.022	314.840	12.643	7.869	695.374
FINANCIJSKE OBVEZE
Obveze prema bankama	6.167	587	-	-	6.754
Obveze prema klijentima	299.993	315.206	12.647	7.628	635.474
Subordinirane obveze	-	1.010	-.	-	1.010
Ostale obveze	2.964	179	2	3	3.148
Obveze po najmu	74	124	-	-	198
Ukupne financijske obveze	309.198	317.106	12.649	7.631	646.584
Neto bilančna neusklađenost	50.824	(2.266)	(6)	238	48.790
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	23.698	12.862	-	-	36.560
Financijske garancije i akreditivi	8.554	6.028	-	-	14.582

3.2.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik novčanog tijeka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tijekova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog tijeka. Uprava prihvaća ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri primjenom analize jaza, analize izračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti kapitala Banke, analize kretanja pokazatelja profitabilnosti, analize utjecaja promjene kamatnih stopa na tržišnu vrijednost instrumenata razvrstanih u portfelj kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i analize kretanja prosječnih kamatnih stopa i kamatne marže, a u skladu s interno propisanim procedurama.

Na dan 31. prosinca 2023. godine, da su kamatne stope bile 15%, odnosno 0,18 postotnih poena više (2022.: 15%, odnosno 0,1631 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 46 tisuće eura (2022.: 198 tisuća eura) viša.

U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

		Od 1- 3	Od 3 - 12	Od 1- 3
	Do 1 mj.	mj.	mj.	god.	Iznad 3 god.	Beskamatno	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	-	-	-	-	-	22.200	22.200
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	261.164	-	-	-	-	-	261.164
Krediti i depoziti kod banaka	16.867	-	521	-	-	-	17.388
Krediti klijentima	16.193	9.486	51.577	73.832	203.554	-	354.642
Investicijski vrijednosni papiri:
- po fer vrijednosti	5.329	-	2.682	-	268	-	8.279
- po amortizacijskom trošku	1.075	720	121	37.092	37.246	-	76.254
-po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	42	-	8	-	209	-	259
Ostala imovina	-	-	-	-	-	246	246
Ukupna financijska imovina	300.670	10.206	54.909	110.924	241.277	22.446	740.432
FINANCIJSKE OBVEZE
Obveze prema bankama	155	150	680	1.527	3.378	-	5.890
Obveze prema klijentima	502.948	19.054	130.865	13.754	4.115	-	670.736
Subordinirane obveze	-	-	-	-	-	-	-
Obveze po najmu	2	5	21	56	13	-	97
Ostale obveze	2.767	144	106	54	156	1.344	4.571
Ukupne financijske obveze	505.872	19.353	131.672	15.391	7.662	1.344	681.294
Neto bilančna neusklađenost	(205.202)	(9.147)	(76.763)	95.533	233.615	21.102	59.138
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	6.719	2.373	8.364	910	14.722	-	33.088

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

		Od	Od	Od	Iznad
Stanje 31. prosinca 2022.	Do 1 mj.	1- 3 mj.	3 - 12 mj.	1- 3 god.	3 god.	Beskamatno	Ukupno
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	-	-	-	-	-	246.986	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	2.353	-	-	-	-	-	2.353
Krediti i depoziti kod banaka	21.633	-	512	-	-	-	22.145
Krediti klijentima	51.905	5.904	29.937	60.078	161.693	1.023	310.540
Investicijski vrijednosni papiri:
- po fer vrijednosti	6.635	19.904	41.523	2.650	249	348	71.309
- po amortizacijskom trošku	165	90	3.608	7.206	30.519	-	41.588
- po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	42	-	8	-	198	-	248
Ostala imovina	-	-	-	-	-	206	206
Ukupna financijska imovina	82.733	25.898	75.588	69.934	192.659	248.563	695.375
FINANCIJSKE OBVEZE
Obveze prema bankama	66	159	704	1.721	4.104	-	6.754
Obveze prema klijentima	513.326	26.138	79.408	12.993	3.609	-	635.474
Subordinirane obveze	510	500	-	-	-	-	1.010
Obveze po najmu	4	8	38	79	69	-	198
Ostale obveze	2.354	108	285	36	185	180	3.148
Ukupne financijske obveze	516.260	26.913	80.435	14.829	7.967	180	646.584
Neto bilančna neusklađenost	(433.527)	(1.015)	(4.847)	55.105	184.692	248.383	48.791
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	8.097	1.359	7.661	2.125	17.318	-	36.560

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

3.3.1 Proces upravljanja rizikom likvidnosti

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava prihvaća korektivne faktore za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući zadovoljenje potreba njenih klijenata. Osim poštivanja regulatornih zahtjeva propisanih od strane HNBa (npr. LCR, minimalno potrebna devizna potraživanja) Banka je propisala i interne limite za mjerenje i praćenje izloženosti riziku likvidnosti kao i indikatore za plan postupanja u kriznim situacijama.

3.3.2 Pristup financiranju

Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.

3.3.3 Nediskontirani novčani tijekovi

Tablica u nastavku prikazuje novčane tijekove koje Banka mora platiti na ime nediskontiranih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjesec a	Od 3- 12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
OBVEZE
Obveze prema bankama	160	160	721	1.611	3.464	6.116
Obveze prema klijentima	502.952	19.076	132.279	14.275	4.115	672.697
Subordinirani financijski instrumenti	-	-	-	-	-	-
Ostale obveze	2.768	144	106	54	156	3.228
Obveze po najmu	3	5	22	59	13	102
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	505.883	19.385	133.128	15.999	7.748	682.143
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	322.497	10.205	54.910	110.925	241.650	740.187

3.3.3 Nediskontirani novčani tijekovi (nastavak)

Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2023. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 267.651 tisuća eura, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,59.

Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovine koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2022.
OBVEZE
Obveze prema bankama	72	171	752	1.823	4.228	7.046
Obveze prema klijentima	513.326	26.140	79.421	13.001	3.609	635.497
Subordinirani financijski instrumenti	513	501	-	-	-	1.014
Ostale obveze	2.354	108	285	36	185	2.968
Obveze po najmu	5	9	44	88	72	218
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	516.270	26.929	80.502	14.948	8.094	646.743
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	330.664	25.924	75.595	69.936	193.056	695.175

Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2023. i 2022. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom tijeku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.

3.3.4 Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti

U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i depoziti kod banaka, te krediti klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.

3.3.5 Izvanbilančne stavke

(a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

(c) Preuzete obveze

Buduća minimalna plaćanja po preuzetim obvezama po kreditima i financijskim garancijama i akreditivima plativa su na poziv te kao takva trebala bi biti raspoređena u kategoriju "Ne više od godine dana". Prikaz u tablici dolje je prema očekivanom dospijeću i najkasnijem roku po kojem dospijevaju. Najkasniji rok povlačenja ovisi o ugovornim odredbama, te su prikazana u tablici u nastavku (bilješka 37).

	Ne više od godine dana	Od 1 do 3 godine	Više od 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
Preuzete obveze po kreditima	17.423	910	14.722	33.055
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	11.312	4.614	3.044	18.970
Ukupno	28.735	5.524	17.766	52.025
Stanje 31. prosinca 2022.
Preuzete obveze po kreditima	17.118	2.124	17.318	36.560
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	7.357	3.600	3.625	14.582
Ukupno	24.475	5.724	20.943	51.142

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Dio financijske imovine Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti	Fer vrijednost na dan		Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Značajni nedostupni ulazni podaci
	31. prosinca 2023.	31. prosinca 2022.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	259	248	3. razina	Najveći dio instrumenata nema kotiranu cijenu na aktivnom tržištu, te se vrednuju po fer vrijednosti temeljem zadnje ponudbene cijene.	Nedostupni javni podaci o kotiranoj cijeni
Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:
Trezorski zapisi	4.998	68.066	2. razina	Fer vrijednost izračunava se prema najnovijim primarnim aukcijama Ministarstva financija.	Nije primjenjivo
Vlasnički vrijednosni papiri	272	272	3. razina	Najveći dio vlasničkih instrumenata nema kotiranu cijenu na aktivnom tržištu. Njihova fer vrijednost je približno jednaka trošku stjecanja.	Trošak stjecanja
Vlasnički vrijednosni papiri	58	77	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje.	Nije primjenjivo
Obveznice	2.951	2.894	1. razina	Prosječna cijena kotirana na burzi za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje.	Nije primjenjivo

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	259	259
Trezorski zapisi	-	4.998	-	4.998
Vlasnički vrijednosni papiri	58	-	272	330
Obveznice	2.951	-	-	2.951
Ukupno imovina	3.009	4.998	531	8.538
	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2022.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	248	248
Trezorski zapisi	-	68.066	-	68.066
Vlasnički i vrijednosni papiri	77	-	272	349
Obveznice	2.895	-	-	2.895
Ukupno imovina	2.972	68.066	520	71.558

Vlasničke vrijednosnice uključuju manje udjele u hrvatskim društvima, a odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom i ostala slična društva. Dionice Zagrebačke burze kotiraju na uređenom tržištu, te se vrednuju po fer vrijednosti u razini 1.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti (nastavak)

Kretanje po financijskoj imovini razine 3 prikazano je u nastavku:

	Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Vlasnički vrijednosni papiri
Stanje 1. siječnja 2023	248	272
Povećanje	-	-
Stjecanje	11	-
Smanjenje	-	-
Gubici priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku	-	-
Stanje 31. prosinca 2023.	259	272

	Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Vlasnički vrijednosni papiri
Stanje 1. siječnja 2022.	237	272
Povećanje	-	-
Stjecanje	11	-
Smanjenje	-	-
Gubici priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku	-	-
Stanje 31. prosinca 2022.	248	272

3.4.2 Imovina i obveze koje se ne vrednuju po fer vrijednosti

Sljedeća tablica prikazuje fer vrijednosti financijskih instrumenata koji se ne vrednuju po fer vrijednosti svrstane u pripadajuće hijerarhije fer vrijednosti:

2023. godina

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupna fer vrijednost	Knjigo vodstvena vrijednost
IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	-	22.200		22.200	22.200
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	-	261.164		261.164	261.164
Krediti i depoziti kod banaka	-	17.388		17.388	17.388
Krediti klijentima	-	-	350.618	350.618	354.642
Financijska imovina po amortiziranom trošku	84.869	-		84.869	76.254
OBVEZE
Obveze prema bankama	-	5.890		5.890	5.890
Obveze prema klijentima	-	670.353		670.353	670.736
Subordinirane obveze	-	-		-	-

2022. godina

IMOVINA	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupna fer vrijednost	Knjigo vodstvena vrijednost
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	-	246.986		246.986	246.986
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	-	2.353		2.353	2.353
Krediti i depoziti kod banaka	-	22.145		22.145	22.145
Krediti klijentima	-	-	305.542	305.542	310.540
Financijska imovina po amortiziranom trošku	46.510	-		46.510	41.588
OBVEZE
Obveze prema bankama	-	6.754		6.754	6.754
Obveze prema klijentima	-	635.451		635.451	635.474
Subordinirane obveze	-	1.010		1.010	1.010

3.4.2 Imovina i obveze koje se ne vrednuju po fer vrijednosti (nastavak)

Novac i računi kod Hrvatske narodne banke

Knjigovodstveni iznosi sredstava na računima kod banaka i kod središnje banke općenito su približni njihovim fer vrijednostima, s obzirom na kratku ročnost tih sredstava.

Krediti i depoziti kod banaka

Procijenjena fer vrijednost kredita i depozita kod banaka predstavlja diskontirani iznos budućih primitaka iz novčanih tokova. Zbog svog kratkoročnog karaktera njihova fer vrijednost je približno jednaka knjigovodstvenoj.

Krediti klijentima

Fer vrijednost temelji se na analizi diskontiranog novčanog tijeka primjenom trenutno važećih kamatnih stopa na kredite na koje se primjenjuju slični uvjeti ili koji imaju slična kreditna obilježja. Značajan dio kreditnog portfelja Banke je odobren sa varijabilnom kamatnom stopom. Korištenjem metode diskontiranja novčanih tokova glavnice i kamata (uz pretpostavku da se kredit otplaćuje prema ugovorenim rokovima i uzevši u obzir postojeće gubitke od specifičnih rezervacija) prisutna je razlika između fer vrijednosti kreditnog portfelja i knjigovodstvene vrijednosti, a razlog je to da Banka ima više kamatne stope od tržišne. Fer vrijednost kredita komitentima koji ne otplaćuju svoje obveze procjenjuje se na temelju analize diskontiranog novčanog toka ili procijenjene vrijednosti instrumenta osiguranja za predmetni kredit. Procijenjena fer vrijednost zajmova i predujmova klijentima predstavlja diskontirani iznos očekivanih budućih novčanih primitaka. Očekivani budući novčani primici diskontiraju se korištenjem tržišne kamatne stope.

Obveze prema bankama i klijentima

Fer vrijednost oročenih depozita koji dospijevaju na poziv predstavlja knjigovodstveni iznos obveze plative na dan bilance. Fer vrijednost oročenih depozita s promjenjivom kamatnom stopom približna je knjigovodstvenom iznosu na dan bilance. Fer vrijednost depozita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontiranjem budućih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa koje se trenutno primjenjuju na depozite sa sličnim preostalim razdobljem do dospijeća. Prema metodi diskontiranja novčanih tokova glavnice i kamate zaključeno je da se fer vrijednosti ne razlikuju značajno od knjigovodstvene vrijednosti. Većina depozita klijenata sa fiksnom kamatnom stopom dospijeva unutar godine dana te stoga njihova fer vrijednost ne odstupa značajno od knjigovodstvene vrijednosti.

3.5 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:

• 1. usklađivanje s kapitalnim zahtjevima koje određuju regulatori;
• 1. održavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
• 1. održavanje snažne kapitalne osnove koja bi mogla podržati razvoj poslovanja.

Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine uređen je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.

Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.

Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:

• instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital (uplaćeni kapital, premija na dionice)
• zadržana dobit i akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
• ostale rezerve i rezerve za opće bankovne rizike
• odbitci od stavki redovnog osnovnog kapitala koji se odnose na gubitak tekuće financijske godine i nematerijalnu imovinu.

Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podređene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.

Dopunski kapital sadrži hibridne i podređene instrumente koji trebaju biti potpuno usklađeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospijeća.

Sukladno utvrđenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloženosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloženost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije odnosno ostale priznate instrumente osiguranja. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.

3.5 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Stope kapitala utvrđuju se na slijedeći način:

• a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
• b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
• c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku.

Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

• (a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;
• (b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
• (c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Osim za pokrivanje izloženosti pojedinim rizicima Banka je dužna održavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloženosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala za banke u Republici Hrvatskoj iznosi 12 %, dok je za Banku od strane Hrvatske narodne banke na temelju SREP (engl. Supervisory Review and Evaluation Process) procjene utvrđena stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala u visini od 15,51% (2022.: 14,76%).

Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.

3.5 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2023.
	(nije finalizirano)
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	21.608
Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)	-
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	5.011
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	26.742
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	9.099
Kapitalna dobit	24
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	168
Vrijednosno usklađenje zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje	9
Nematerijalna imovina	88
Nerealizirani dobitak	-
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	265
Redovni osnovni kapital Banke	62.220
Osnovni kapital	62.220
Dopunski kapital Banke	-
Subordinirani financijski instrumenti	-
Dopunski kapital Banke	-
Regulatorni kapital	62.220
Ponderirana rizična aktiva	269.848
Ukupna izloženost valutnom riziku	-
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	39.431
Stopa redovnog osnovnog kapitala	20,12
Stopa osnovnog kapitala	20,12
Stopa ukupnog kapitala	20,12

3.5 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2022.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	21.608
Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)	-
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	5.011
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	23.005
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	3.738
Kapitalna dobit	24
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	186
Vrijednosno usklađenje zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje	71
Nematerijalna imovina	81
Nerealizirani dobitak	-
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	338
Redovni osnovni kapital Banke	53.047
Osnovni kapital	53.047
Dopunski kapital Banke	20
Subordinirani financijski instrumenti	-
Dopunski kapital Banke	20
Regulatorni kapital	53.067
Ponderirana rizična aktiva	250.961
Ukupna izloženost valutnom riziku	1.083
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	30.766
Stopa redovnog osnovnog kapitala	18,76
Stopa osnovnog kapitala	18,76
Stopa ukupnog kapitala	18,76

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

Klasifikacija financijske imovine

Procjena poslovnog modela

Banka određuje svoje poslovne modele na temelju ciljeva za upravljanje njezinim portfeljima financijske imovine. Prilikom određivanja svojih poslovnih modela Banka razmatra sljedeće:

• namjeru i strateške ciljeve Uprave te provođenje navedenih politika u praksi;
• primarne rizike koji djeluju na uspješnost poslovnog modela i kako se upravlja tim rizicima;
• kako se ocjenjuje uspješnost portfelja i Uprava izvještava o tome; i
• učestalost i značaj prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i očekivane buduće aktivnosti prodaje.

Testiranje radi li se samo o plaćanju po osnovi glavnice i kamata (SPPI test)

Prilikom procjene jesu li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata Banka uzima u obzir ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovorni uvjet koji bi mogao promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da ne budu u skladu s osnovnim mehanizmom kredita. U provođenju procjene, Banka uzima u obzir primarne uvjete kako slijedi i procjenjuje zadovoljavaju li ugovorni novčani tijekovi instrumenata i dalje SPPI test:

• odredbe povezane s rezultatima ;
• uvjete koji ograničavaju potraživanje Banke na novčane tokove od određene imovine (uvjeti kredita bez regresa);
• uvjete prijevremene otplate i produljenja rokova;
• značajke financijske poluge; i
• značajke koje mijenjaju elemente vremenske vrijednosti novca.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Značajno povećanje kreditnog rizika

Banka smatra da se kreditni rizik značajno povećao nakon početnog priznavanja ako dođe do pojave bilo kojeg od sljedećeg:

• na datum izvještavanja dužnik ima kašnjenje više od 30 dana, ali još uvijek podmiruje obveze u razdoblju koje ne prelazi 90 dana od dospijeća ;
• na datum izvještavanja dužnika ima evidentirane dane blokade u trajanju preko 20 dana u zadnjih 180 dana
• na datum izvještavanja kreditni rejting dužnika pogoršan je za više od 3 rejting klase u odnosu na rejting u trenutku odobrenja izloženosti

Osim gore navedenih pokretača, Banka koristi kvalitativne pokazatelje za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika kao što su različite raspoložive informacije o mogućem pogoršanju financijskog položaja dužnika.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak )

Definicija statusa neispunjavanja obveza

Banka smatra da je nastupio status neispunjavanja obveza u sljedećim uvjetima i ukazuje na reklasifikaciju izloženosti najmanje u rizičnu kategoriju B1:

• dužnik nije podmirio svoje dospjele obveze duže od 90 dana po bilo kojoj značajnoj kreditnoj obvezi prema kreditnoj instituciji, svom matičnom društvu ili bilo kojem od svojih ovisnih društava;

• Banka smatra vjerojatnim da dužnik neće biti u mogućnosti u cijelosti podmiriti svoje obveze prema Banci, svom matičnom društvu ili bilo kojem od svojih ovisnih društava bez razmatranja mogućnosti naplate putem instrumenata osiguranja. U tom smislu, Banka propisuje naznake koje, pored dana kašnjenja, ukazuju na status neispunjavanja obveza. To su kvalitativni i kvantitativni pokazatelji koji su usko povezani s poslovanjem klijenta.

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka

Za izloženosti razvrstane u Stupanj 1, očekivani kreditni gubitak izračunava se kao umnožak 12 mjesečne vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) pomnožene s gubitkom uslijed nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti koja je u statusu neispunjavanja obveza (EAD).

Za izloženosti razvrstane u Stupanj 2, cjeloživotni očekivani kreditni gubitak izračunava se kao umnožak pripadajuće višegodišnje vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (odnosno pripadajući PD za preostale godine otplate kredita) pomnožene s gubitkom uslijed nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti koja je u statusu neispunjavanja obveza (EAD).

Imovina koja je razvrstana u poslovni model po amortiziranom trošku i odnosi se na portfelj kredita poslovnim subjektima podijeljena je u 8 homogenih skupina, dok je portfelj kredita stanovništvu raspoređen u 1 homogenu skupinu. Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) predstavlja vjerojatnost da zajmoprimac neće biti u mogućnosti ispuniti svoje obveze. Za potrebe procjene 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka i cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka za portfelj po modelu amortiziranog troška koriste se modeli na temelju povijesnih podataka, uz usklađenja za buduća makroekonomska kretanja.

Banka izračunava vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza tijekom određenog vremenskog razdoblja: jednogodišnji PD12 – 12-mjesečni ili cjeloživotni PD – tijekom trajanja cjeloživotnog PD-a za svaku homogenu skupinu, na temelju izračuna povijesne stope neispunjavanja obveza (DR) na razini dužnika.

Za izračun PD parametra, Banka je koristila model tranzicijskih matrica kretanja između rejting klasa, i to u duljem vremenskom periodu. U takvim je matricama promatrano kretanje između 1 do n rejting klasa, pri čemu je dodana i rejting klasa koja predstavlja default Klijenta. Počevši od prvog mjeseca dostupne povijesti, analizirano je kretanje, redom, mjesec po mjesec do 12 mjeseci prije zadnjeg mjeseca. Tako je formiran uređeni par rejtinga (Ratingt, Ratingt+12m) za svaki mjesec. PD parametar, na taj je način dobiven kao postotak klijenata koji su iz određene rejting klase, nakon proteka 12 mjeseci, otišli u status defaulta.

Višegodišnja struktura PD-eva za izračun ECL-a dobivena je multipliciranjem jednogodišnje stope PD parametra na pripadajući broj godina, te tako dobivene vrijednosti višegodišnjih PD-eva predstavljaju ukupnu vjerojatnost odlaska u default dužnika tijekom života trajanja (odnosno preostale ročnosti) njegove kreditne obveze prema Banci.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak )

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (nastavak)

Makroekonomska usklađenja za potrebe izračuna PD-a provode se na način da Banka definirane PD stope dodatno modificira za procjenu utjecaja makroekonomskog okruženja na poslovanje klijenata. Kao moguće varijable kojim Banka može modificirati PD stope, mogu se koristiti makroekonomske varijable poput:

• Kretanje stope BDP-a
• Kretanje stope nezaposlenosti
• Kretanje stope inflacije itd.

Banka je provela statističke analize odnosa između povijesnih stopa kretanja BDP-a i DR stope te stope nezaposlenosti i DR stope. Pri tome je Banka utvrdila da kretanje stope BDP-a u najvećoj mjeri korelira sa DR stopama, te je BDP odabran kao varijabla kojom će Banka modificirati stopu PD-a. Obzirom na recentna makroekonomska kretanja, Banka je tijekom 2023. godine dodatno ažurirala pondere koje primjenjuje na scenarije, na način da je povećala ponder na pesimistični scenarij i smanjila za optimistički, te na taj način uključila elemente neizvjesnosti vezane za inflaciju i porast kamatnih stopa u model.

U osnovnom scenariju Banka je pretpostavila da neće doći do značajnijih promjena u makroekonomskom okruženju. U optimističnom scenariju Banka je koristila raspoložive podatke makroekonomskih prognoza (izdanih od strane Ministarstva financija, HNB-a i inozemnih institucija) koje su projicirale rast BDP-a u toku 2023. godine i daljnji rast u toku 2024 i 2025. godine, pri čemu je veći ponder pridodan procjeni kretanja BDP-a u toku 2023. godine (0,6) a manji procjeni kretanja BDP-a u 2024. godini (0,3) odnosno 2025. godini (0,1). Ovako ponderirane vrijednosti predstavljaju tkz. "add-on" parametre kojima se modificira vrijednost PD-eva u optimističnom scenariju. Za pesimistični scenarij Banka za razliku od prethodnih godina, koristi isključivo stopu kretanja inflacije kao glavnog makroekonomskog parametra, obzirom da niti jedna hrvatska ili europska institucija ne predviđa stopu pada BDP-a kao glavnog utjecaja na nepovoljna makroekonomska kretanja.

Ponderi za osnovni scenarij iznosili su 52,31% (2022: 63%), pesimistični scenarij 34,23% (2022: 24,71%) i zs optimistični scenarij 13,45% (12,29%).

Uz primjenu navedenih uvjeta Banka je u toku 2023. godine izvršila povećanje stopa PD-eva za 3,5%.

U cilju utvrđivanja utjecaja nastupanja različitih scenarija, Banka je provela analizu utjecaja nastupanja gore navedena 3 scenarija na ukupan iznos umanjenja vrijednosti portfelja svrstanog u A1 i A2 skupini (portfelja kod kojega se umanjenja vrijednosti računaju uz primjenu PD parametra modificiranog za utjecaj makroekonomskih parametara).

Pri tome je procijenila kretanje iznosa umanjanja vrijednosti uz dodjeljivanje 100%-tne vrijednosti svakog od navedenog scenarija, umjesto razdiobe pondera 100% na tri različita scenarija.

Uz primjenu navedenih parametara, konačni utjecaj primjene dodjele pondera 100% tri navedena scenarija, na umanjenja vrijednosti tijekom 2022. i 2023. godine izgledao bi kako slijedi:

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak )

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (nastavak)

31. prosinca 2023.

	Trenutna razina umanjenja vrijednosti	Osnovni scenarij	Optimistički scenarij	Pesimistični scenarij
		100% ponder na scenarij da nema promjena BDP-a	100% ponder na scenarij rasta BDP-a za 1,15%	100% ponder na scenarij pada BDP-a za 10,39%
Stanovništvo – stupanj 1	778	752	744	829
Stanovništvo – stupanj 2	699	674	667	745
Poslovni subjekti – stupanj 1	1.190	1.153	1.140	1.267
Poslovni subjekti – stupanj 2	2.246	2.170	2.145	2.395
Ukupno	4.913	4.749	4.696	5.236

31. prosinca 2022.

	Trenutna razina umanjenja vrijednosti	Osnovni scenarij	Optimistički scenarij	Pesimistični scenarij
		100% ponder na scenarij da nema promjena BDP-a	100% ponder na scenarij rasta BDP-a za 1,15%	100% ponder na scenarij pada BDP-a za 10,39%
Stanovništvo – stupanj 1	680	664	646	734
Stanovništvo – stupanj 2	554	540	517	598
Poslovni subjekti – stupanj 1	1.284	1.255	1.223	1.383
Poslovni subjekti – stupanj 2	873	852	816	943
Ukupno	3.391	3.311	3.202	3.658

Možemo primijetiti da bi, uz nastupanje pesimističnog scenarija u 100%-otnoj vjerojatnosti, ukupan iznos umanjenja vrijednosti portfelja svrstanog u A1 i A2 rizičnu skupinu, u toku 2022. godine bio viši za 270 tisuća eura u toku 2023. godine za 320 tisuća eura u odnosu na izračunate iznose umanjenja vrijednosti.

Za procjenu vjerojatnosti neispunjavanja obveza (PD) za izloženosti prema državama ili izloženostima koje imaju kreditni rejting utvrđen od strane inozemne institucije, Banka koristi dostupne podatke o trenutnom rejtingu takvih subjekata na internetskoj stranici Moody's Investor Service - Annual Default Study (Average One-Year Alphanumeric Rating Migration Rates).

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak)

(b) Izrada procjene i stvaranje pretpostavki

Izrada procjene i stvaranje pretpostavki koje imaju utjecaj na iskazane iznose ostale imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine objašnjeni su u računovodstvenim politikama i predstavljaju dio bilješki uz financijsko izvještavanje.

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima.

U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.

Sudski sporovi

Rezerviranja za sudske tužbe i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s pravnom službom. Na temelju takvih saznanja u razumnoj mjeri se procjenjuju mogući rezultati sudskih sporova i iskazuje rezerviranje ako se procjene potencijalni gubitci koji bi nastali po završetku sudskih postupaka ili izvansudskih nagodbi. Iznos rezervacija prikazan je u bilješci 32.

Oporezivanje

Banka izdvaja sredstva za porezne obveze u skladu s poreznim zakonima Republike Hrvatske. Porezne prijave podložne su promjenama poreznih vlasti koje imaju pravo provoditi naknadne procjene poslovne evidencije poreznih obveznika.

Vrednovanje imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirenje određenih kredita i predujmova. Takve nekretnine iskazuju se po knjigovodstvenoj vrijednosti povezanih kredita i predujmova na datum podmirenja ili po neto ostvarivoj vrijednosti te imovine, ovisno koja je niža. Pri procjeni vrijednosti preuzete imovine Banka angažira ovlaštene procjenitelje te ih naknadno ažurira i uspoređuje s knjigovodstvenim iznosom. Prihodi i rashodi od prodaje te imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Regulatorni zahtjevi

Hrvatska narodna banka ovlaštena je provoditi regulatorne kontrole poslovanja Banke i zahtijevati promjene knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza, u skladu s važećim propisima.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(a) Po poslovnim segmentima

Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:

• Bankarstvo za građane uključuje transakcijske račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
• Poslovno bankarstvo uključuje trajne naloge, transakcijske račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.

Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. godine su kako slijedi:

Podaci iskazani pod pozicijom ostalo odnose se na poslovanje s državom ili financijskim institucijama, odnosno u dijelu koji se odnosi na stavke koje objedinjavaju troškove raznih stručnih službi Banke.

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ukupno	Ostalo	Sveukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenata	5.770	7.937	13.707	10.279	23.986
Ostali prihodi od kamata	-	11	11	-	11
Rashodi od kamata od vanjskih klijenata	(346)	(261)	(608)	(22)	(629)
Trošak umanjenja za kreditne gubitke - neto	(244)	(2.495)	(2.739)	-	(2.739)
Neto prihodi od naknada i provizija	2.197	2.510	4.707	(192)	4.515
Prihod od provizija i naknada	2.197	3.170	5.367	41	5.408
- platni promet	1.883	1.644	3.527	-	3.527
- kartično poslovanje	231	1.235	1.466	-	1.466
- garancije i akreditivi	12	255	267	-	267
- ostalo	71	36	107	41	148
Rashod od provizija i naknada	-	(660)	(660)	(233)	(893)
- platni promet	-	(62)	(62)	(216)	(278)
- kartično poslovanje	-	(598)	(598)	-	(598)
- ostalo	-	-	-	(17)	(17)
Ostali poslovni prihodi	160	178	338	173	511
Troškovi zaposlenih	(2.074)	(1.423)	(3.496)	(3.761)	(7.258)
Opći i administrativni troškovi	(1.809)	(278)	(2.087)	(1.784)	(3.871)
Amortizacija	(374)	(17)	(391)	(232)	(623)
Ostali rashodi iz poslovanja	(12)	(20)	(32)	(367)	(399)
Tečajne razlike neto	203	216	419	(89)	330
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	-	-	-	-
Dobit iz poslovanja	3.471	6.358	9.829	4.005	13.834
Ukupna imovina	164.888	189.794	354.682	391.147	745.829
Ukupne obveze	498.072	172.698	670.770	10.523	681.293

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ukupno	Ostalo	Sveukupno
Stanje 31. prosinca 2022.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenata	4.931	5.513	10.444	659	11.103
Ostali prihodi od kamata	-	11	11	-	11
Rashodi od kamata od vanjskih klijenata	(115)	(106)	(221)	(201)	(422)
Trošak umanjenja za kreditne gubitke - neto	(310)	(318)	(628)	(17)	(645)
Neto prihodi od naknada i provizija	2.258	2.654	4.913	(298)	4.615
Prihod od provizija i naknada	2.259	3.163	5.422	38	5.460
- platni promet	1.936	1.658	3.594	-	3.594
- kartično poslovanje	231	1.224	1.455	-	1.455
- garancije i akreditivi	5	244	249	-	249
- ostalo	87	37	124	38	162
Rashodi od provizija i naknada	-	(509)	(509)	(336)	(845)
- platni promet	-	-	-	(304)	(304)
- kartično poslovanje	-	(509)	(509)	-	(509)
- ostalo	-	-	-	(32)	(32)
Ostali poslovni prihodi	107	298	405	36	441
Troškovi zaposlenih	(2.156)	(996)	(3.152)	(3.162)	(6.314)
Opći i administrativni troškovi	(1.269)	(543)	(1.812)	(1.685)	(3.497)
Amortizacija	(269)	(93)	(362)	(284)	(646)
Ostali troškovi poslovanja	(390)	(184)	(574)	(62)	(636)
Tečajne razlike neto	428	1.209	1.637	1.091	2.728
–Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	-	-	-	-
Dobit iz poslovanja	3.215	7.445	10.660	(3.922)	6.738
Ukupna imovina	141.737	169.017	310.754	390.804	701.558
Ukupne obveze	406.521	229.964	636.485	10.097	646.582

BILJEŠKA 6 – NETO PRIHODI OD KAMATA

Prihodi od kamata korištenjem efektivne kamatne stope

	2023.	2022.
Krediti klijentima	13.643	10.324
Kratkoročno oročena sredstva	8.749	94
Vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	162	50
Vrijednosni papiri po amortiziranom trošku	1.428	633
Ostalo	4	2
	23.986	11.103
Ostali prihodi od kamata
Vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	11	11
	23.997	11.114
Rashodi od kamata
	2023.	2022.
Obveze mjerene po amortizacijskom trošku:
- depoziti klijenata	545	172
- ostala pozajmljena sredstva	80	243
- obveze po ugovoru o najmu	4	7
	629	422

Naplaćeni kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane u 2023. godini iznose 1.259 tisuća eura (2022. g.: 988 tisuća eura).

BILJEŠKA 7 – TROŠAK UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE – NETO

	2023.	2022.
Neto povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti:
Ostala sredstva kod HNB-a (bilješka 18)	7	5
Krediti i depoziti kod banaka (bilješka 20)	(3)	(4)
Krediti klijentima (bilješka 21)	2.830	174
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku (bilješka 22)	5	2
Financijska ulaganja FVOSD (bilješka 19)	(9)	5
Ostala imovina (bilješka 27)	49	11
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	(140)	462
Prihodi od naplate otpisanih kredita klijentima od prethodnih godina	-	(10)
	2.739	645

Troškovi umanjenja vrijednosti kredita iznosili su 2.830 tisuća eura (2022.: 174 tisuća eura).

Poslovni modeli Banke i portfelji podrobnije su prikazani u 2.5. Skupine financijskih instrumenata.

BILJEŠKA 8 – NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihodi od naknada i provizija

	2023.	2022.
Naknade i provizije od ugovora s klijentima:
Platni promet	3.526	3.594
Kartično poslovanje	1.466	1.455
Ostalo	148	162
Ukupno naknade i provizije od ugovora s klijentima	5.141	5.211
Garancije i akreditivi	267	249
Ukupno prihodi od naknada i provizija	5.408	5.460
Rashodi od naknada i provizija
	2023.	2022.
Platni promet	278	304
Naknade po kartičnom poslovanju	598	509
Ostalo	17	32
Ukupno rashodi od naknada i provizija	893	845

Ostali dio prihoda od naknada i provizija u 2023. godini odnosi se na izmjene uvjeta po kreditima u iznosu od 21 tisuće eura (30 tisuća eura u 2022. godini), mobilno i internet bankarstvo u iznosu od 11 tisuća eura (10 tisuće eura u 2022. godini), sefovi u iznosu od 42 tisuće eura (46 tisuće eura u 2022. godini), i druge usluge u iznosu od 74 tisuća eura (76 tisuća eura u 2022. godini).

BILJEŠKA 9 – TEČAJNE RAZLIKE – NETO

	2023.	2022.
Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno:
- krediti klijentima	66	661
- depoziti u bankama	(8)	659
- vrijednosnice	(82)	167
- novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	13	132
- obveze prema klijentima i Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj	(7)	(1.566)
	(18)	53
Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja	348	2.675
	330	2.728

Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja odnose se na neto efekte značajnih razlika nastalih kupoprodajom deviza i stranih sredstava plaćanja koje rezultiraju iz razlike između različitih vrsta tečajeva na dan transakcije (razlike kupovnog ili prodajnog tečaja u odnosu na srednji tečaj).

BILJEŠKA 10 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	2023.	2022.
Zakupnina /i/	76	63
Prihod od dividende	30	29
Prihod od otpisanih računa	24	10
Prihod od prodaje imovine	189	263
Ostalo	192	76
	511	441

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.

BILJEŠKA 11 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH

	2023.	2022.
Neto plaće	3.640	3.164
Troškovi mirovinskog osiguranja	1.037	888
Troškovi zdravstvenog osiguranja	840	713
Ostali doprinosi i porezi na plaće	521	392
Trošak prijevoza i prehrane	249	261
Trošak otpremnina	43	35
Troškovi božićnica i nagrada	428	403
Ostali troškovi zaposlenih	500	458
	7.258	6.314

Tijekom 2023. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 210 djelatnika (2022.: 217 djelatnika).

	2023.	2022.
Troškovi profesionalnih usluga	1.024	933
Troškovi čuvanja imovine	527	596
Troškovi održavanja	461	293
Troškovi telefona, pošte i prijevoza	231	224
Troškovi reklame i reprezentacije	215	163
Troškovi održavanja softvera	341	394
Troškovi najamnina /i/	94	90
Troškovi potrošnog materijala	180	156
Ostali opći i administrativni troškovi	49	39
Troškovi energije i vode	211	188
Osiguranje imovine	157	122
Troškovi usluga čišćenja	107	98
Troškovi donacija	41	35
Troškovi automobila	64	57
Ostali rashodi	146	98
Troškovi stručnog obrazovanja	23	11
	3.871	3.497

BILJEŠKA 12 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora koji nije evidentiran kao imovina s pravom uporabe. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.

Ukupan iznos naknada koje je Banka platila revizorskom društvu, samostalnom revizoru i za druge usluge savjetovanja drugim savjetodavnim društvima za 2023. godinu iznosi 79 tisuća eura (za 2022. godinu iznosio je 97 tisuća eura).

BILJEŠKA 13 – TROŠKOVI AMORTIZACIJE

	2023.	2022.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 25)	486	469
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 24)	75	100
Amortizacija ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	20	21
Amortizacija imovine s pravom uporabe (bilješka 40)	42	56
	623	646

BILJEŠKA 14 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA

	2023.	2022.
Premija za osiguranje štednih uloga	355	612
Porezi i doprinosi iz prihoda	16	8
Ostalo	28	16
	399	636

Premija za osiguranje štednih uloga plaća se Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita od strane kreditnih institucija za osiguranje prihvatljivih depozita, pri čemu najveći udio imaju depoziti fizičkih osoba i trgovačkih društava.

BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT

	2023.	2022.
Priznato kroz dobit i gubitak
- porezni trošak tekuće godine	2.530	1.219
- odgođeni porezni (trošak)/ prihod	(15)	5
Porez na dobit	2.515	(1.224)
Dobit prije oporezivanja	13.834	6.738
Porez na dobit 18%	(2.490)	(1.213)
Neoporezivi prihodi	-	11
Porezno nepriznati rashodi	(25)	(22)
Porezni trošak priznat kroz dobit ili gubitak	2.515	1.224
Efektivna porezna stopa	18,19%	18,16%

	Početno	Iskazano	Iskazano u ostaloj	Zaključno
	stanje	kroz dobit	sveobuhvatnoj	stanje
2023.	1. siječnja	ili gubitak	dobiti	31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijskoj imovini po fer	-	-	-	-
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	20	-	(5)	15
Prihodi budućih razdoblja	165	14	-	179
	185	14	(5)	194
2022.	Početno stanje 1. siječnja	Iskazano kroz dobit ili gubitak	Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Zaključno stanje 31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijskoj imovini po fer	-	-	-	-
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(9)	-	29	20
Prihodi budućih razdoblja	171	(6)	-	165
	162	(6)	29	185

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

BILJEŠKA 16 – ZARADA PO DIONICI

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih redovnih dionica za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.

	2023.	2022.
Dobit za godinu	11.319	5.514
Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica	148.000	148.000
Osnovna zarada po dionici - redovne (u eurima)	76,48	37,26

U 2023. godini raspoređena je dividenda za 2022. godinu, u iznosu od 12 eura po dionici (Bilješka 35).

Razrijeđena

Razrijeđena dobit po dionici za godinu ista je kao i osnovna.

BILJEŠKA 17 – NOVAC I RAČUNI KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2023.	2022.
Novac u blagajni	7.061	25.352
Žiro računi kod HNB-a	15.141	221.634
Umanjenja za očekivane kreditne gubitke	(2)	(30)
	22.200	246.986

BILJEŠKA 18 – OSTALA SREDSTVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2023.	2022.
Ostali depoziti kod HNB-a	261.199	2.383
Umanjenja za očekivane kreditne gubitke	(35)	(30)
	261.164	2.353
Očekivani kreditni gubici	2023.	2022.
Stanje 1. Siječnja	30	25
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	133	5
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(126)	-
Otpisi i ostala kretanja	(2)	-
Stanje 31. prosinca	35	30

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

Kretanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit može se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Stanje na dan
1. siječnja 2023.	68.066	349	2.894	71.309
Nabavke	5.000	-	-	5.000
Dospijeća i prodaje	(68.086)	-	-	(68.086)
Obračunata kamata	25	-	11	36
Naplaćena kamata	-	-	(11)	(11)
Promjena umanjenja vrijednosti	2	-	7	9
Promjena fer vrijednosti	(9)	(19)	50	22
Tečajne razlike	-	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2023.	4.998	330	2.951	8.279

Na dan 31. prosinca 2023.	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Kotirani vrijednosni papiri	4.998	58	2.951	8.007
Nekotirani vrijednosni papiri	-	272	-	272
Stanje na dan 31. prosinca 2023.	4.998	330	2.951	8.279

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2022.	32.805	339	3.077	36.221
Nabavke	72.109	-	-	72.109
Dospijeća i prodaje	(36.835)	1	-	(36.834)
Obračunata kamata	(35)	-	11	(24)
Naplaćena kamata	-	-	(11)	(11)
Promjena umanjenja vrijednosti	(1)	-	(4)	(5)
Promjena fer vrijednosti	13	9	(180)	(158)
Tečajne razlike	10	-	1	11
Stanje na dan 31. prosinca 2022.	68.066	349	2.894	71.309

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2022.	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Kotirani vrijednosni papiri	-	76	2.895	2.971
Nekotirani vrijednosni papiri	68.065	274	-	68.339
Stanje na dan 31. prosinca 2022.	68.065	350	2.895	71.310

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit:

	2023.	2022.
Stanje na dan 1. siječnja	9	4
Povećanja	5	10
Smanjenja	(13)	(5)
Stanje na dan 31. prosinca	1	9

U financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri za koje je iskorištena neopoziva opcija.

Vlasnički vrijednosni papiri za koje je Banka odabrala neopozivu opciju fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prikazani su zajedno s pripadajućom fer vrijednošću na izvještajni datum u bilješci 3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza. Banka je odabrala primijeniti neopozivu opciju obzirom da se navedeni vlasnički vrijednosni papiri drže iz strateških razloga. Tijekom 2023. godine Banka nije imala prestanak priznavanja vlasničkih financijskih instrumenata. Prihodi od dividendi po financijskoj imovini prikazani su u bilješci 10 – Ostali poslovni prihodi, pod stavkom Prihod od dividende.

Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2023. godini imali originalni rok dospijeća od dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 2,50%, dok su u 2022. godini bili izdani s istim originalnim rokovima, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,07%.

BILJEŠKA 20 – KREDITI I DEPOZITI KOD BANAKA

	2023.	2022.
Depoziti u drugim bankama	17.392	22.152
Manje: rezerviranja za moguće gubitke	(4)	(7)
	17.388	22.145
Kratkoročni dio	17.388	22.145

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i depozitima kod banaka su kako slijedi:

Očekivani kreditni gubici	2023.	2022.
Stanje 1. siječnja	7	11
Povećanje očekivanih kreditnih gubitaka	18	49
Smanjenje očekivanih kreditnih gubitaka	(21)	(53)
Tečajne razlike	-	-
Stanje 31. prosinca	4	7

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA

	2023.	2022.
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti	52.630	43.938
Hipotekarni krediti	5.862	5.140
Stambeni krediti	87.998	72.775
Krediti obrtnicima	22.483	23.740
Ostali krediti	1.482	1.496
	170.455	147.089
Krediti poslovnim subjektima:
- veliki poslovni subjekti	32.296	27.447
- srednji i mali poduzetnici	164.159	140.964
	196.455	168.411
Ostali /i	10.960	15.504
Bruto krediti	377.870	331.004
Manje: Očekivani kreditni gubici	(23.228)	(20.464)
Neto	354.642	310.540
Kratkoročni dio	13.404	13.348
Dugoročni dio	341.238	297.192

i/- Stavka 'Ostali' uključuje kredite tijelima lokalne i regionalne uprave i javnom sektoru.

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA (nastavak)

Razrada za izvanbilančne stavke prikaza je unutar bilješke 37. Promjene u rezerviranjima za očekivane gubitke po kreditima klijentima su kako slijedi:

Stanovništvo

	2023.	2022.
	Očekivani kreditni gubici	Očekivani kreditni gubici
Stanje 1. siječnja	5.430	5.500
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	10.444	3.845
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(10.200)	(3.692)
Otpisi	(29)	(228)
Tečajne razlike	-	5
Stanje 31. prosinca	5.645	5.430

Poslovni subjekti

	2023.	2022.
	Očekivani kreditni gubici	Očekivani kreditni gubici
Stanje 1. siječnja	15.034	17.187
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	12.395	8.873
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(9.809)	(8.852)
Otpisi	(37)	(2.183)
Tečajne razlike	-	9
Stanje 31. prosinca	17.583	15.034

Kako je navedeno u bilješci 4, Uprava je primijenila specifične prilagodbe ECL modela pod utjecajem predviđenih kretanja makroekonomskih pokazatelja kako bi reflektirala utjecaj neizvjesnosti.

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

31. prosinca 2023.

	Bruto	Ispravak vrijednosti	Neto
Obveznice Republike Hrvatske	69.715	-	69.715
Korporativne obveznice	6.384	(11)	6.373
Municipalne obveznice	166	-	166
	76.265	(11)	76.254

31. prosinca 2022.

	Bruto	Ispravak vrijednosti	Neto
Obveznice Republike Hrvatske	34.969	(2)	34.967
Korporativne obveznice	6.457	(4)	6.453
Mjenice	167	-	167
	41.593	(6)	41.588

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

Stanje na dan 1. siječnja 2023.	41.588
Nabavke	37.694
Dospijeća	(3.654)
Obračunata kamata	1.429
Naplaćena kamata	(749)
Promjena umanjenja vrijednosti	(5)
Tečajne razlike	(49)
Stanje na dan 31. prosinca 2023.	76.254
Stanje na dan 1. siječnja 2022.	26.684
Nabavke	16.552
Dospijeća	(1.967)
Obračunata kamata	700
Naplaćena kamata	(680)
Promjena umanjenja vrijednosti	(2)
Tečajne razlike	303

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU ( nastavak)

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po amortiziranom trošku:

Stanje na dan 1. siječnja 2023.	6
Povećanja	8
Smanjenja	(3)
Otpisi	-
Stanje na dan 31. prosinca 2023.	11
Stanje na dan 1. siječnja 2022.	4
Povećanja	3
Smanjenja	(1)
Otpisi	-
Stanje na dan 31. prosinca 2022.	6

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku uključuju obveznice Republike Hrvatske, Atlantic Grupe d.d., MSAN Grupe d.o.o., INA-e d.d. i Grada Varaždina.

Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u eurima s dospijećem 2025. godine, 2026. godine, 2028. godine, 2029. godine, 2030. godine, 2032. godine, 2033. godine i 2035. godine te obveznice nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2024. godine.

Banka također ima obveznice izdavatelja Atlantic Grupa d.d. nominirane u eurima s dospijećem 2025. godine, obveznice MSAN Grupe d.o.o. nominirane u eurima sa dospijećem 2026. godine, obveznice INA-e nominirane u eurima sa dospijećem 2026. godine i obveznice Grada Varaždina nominirane u eurima sa dospijećem 2031. godine.

Mjenice su dužnički vrijednosni papiri izdani od strane različitih društava na različite rokove, te ih u 2023. godini nije bilo u stanju (u 2022. godini bili su rokovi dospijeća od dva do četiri mjeseci).

BILJEŠKA 23 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK

Stanje 1. siječnja 2023.	248
Nabavke	-
Usklađenje fer vrijednosti	-
Kamatni prihod	11
Tečajne razlike	-
Stanje 31. prosinca 2023.	259
Stanje 1. siječnja 2022.	237
Nabavke	-
Usklađenje fer vrijednosti	-
Kamatni prihod	11
Tečajne razlike	-
Stanje 31. prosinca 2022.	248

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka sastoji se u 2023. godini i u 2022. godini od vrijednosnih papira izdavatelja Fortenova Group TopCo B.V.

BILJEŠKA 24 – NEMATERIJALNA IMOVINA

	Software
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	171
Povećanje	83
Amortizacija (bilješka 13)	(75)
Isknjižavanje amortizacije	-
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	179
Stanje na dan 31. prosinca 2023.
Nabavna vrijednost	3.124
Ispravak vrijednosti	(2.945)
Neto knjigovodstvena vrijednost	179
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	346
Smanjenje	(79)
Amortizacija (bilješka 13)	(100)
Isknjižavanje amortizacije	4
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	171
Stanje na dan 31. prosinca 2022.
Nabavna vrijednost	3.041
Ispravak vrijednosti	(2.870)
Neto knjigovodstvena vrijednost	171

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

BILJEŠKA 25 – NEKRETNINE I OPREMA

	Zemljište i građevinski objekti	Računala	Namještaj i oprema	Motorna vozila	Ulaganja na tuđoj imovini	Imovina u pripremi	Ukupno
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023.
Početno neto knjigovodstveno stanje	3.719	229	369	180	-	12	4.509
Povećanja	-	-	-	-	-	312	312
Prijenos iz imovine u pripremi	-	10	27	110	-	(147)	-
Rashodovanje	(335)	(23)	71	(99)	(12)	-	(398)
Amortizacija (bilješka 13)	(184)	(133)	(74)	(95)	-	-	(486)
Isknjiženje amortizacije	48	23	(71)	99	12	-	111
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	3.248	106	322	195	-	177	4.048
Stanje 31. prosinca 2023.
Nabavna vrijednost	7.375	2.696	2.535	546	474	177	13.803
Ispravak vrijednosti	(4.127)	(2.590)	(2.213)	(351)	(474)	-	(9.755)
Neto knjigovodstvena vrijednost	3.248	106	322	195	-	177	4.048
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
Početno neto knjigovodstveno stanje	3.752	336	367	135	-	22	4.612
Povećanja	-	-	-	-	-	489	489
Prijenos iz imovine u pripremi	280	34	75	110	-	(499)	-
Rashodovanje	(177)	(18)	(73)	(20)	-	-	(288)
Amortizacija (bilješka 13)	(189)	(143)	(72)	(65)	-	-	(469)
Isknjiženje amortizacije	54	20	72	20	-	-	166
Zaključno neto knjigovodstveno stanje	3.718	229	369	180	-	12	4.508
Stanje 31. prosinca 2022.
Nabavna vrijednost	7.709	2.710	2.579	536	-	12	13.546
Ispravak vrijednosti	(3.990)	(2.481)	(2.210)	(356)	-	-	(9.037)
Neto knjigovodstvena vrijednost	3.719	229	369	180	-	12	4.509

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE

	Nekretnine
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	291
Prodano	(233)
Amortizacija (bilješka 13)	(20)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	38
Stanje 31. prosinca 2023.
Nabavna vrijednost	691
Ispravak vrijednosti	(653)
Neto knjigovodstvena vrijednost	38
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	1.596
Prodano	(1.284)
Amortizacija (bilješka 13)	(21)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	291
Stanje 31. prosinca 2022.
Nabavna vrijednost	927
Ispravak vrijednosti	(636)
Neto knjigovodstvena vrijednost	291

Na dan 31. prosinca 2023. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine iznosi 348 tisuća eura (2022. godine 630 tisuća eura), prikazano je kako slijedi:

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.
Ulaganja u nekretnine	-	-	348	348
Ukupno imovina	-	-	348	348
Stanje 31. prosinca 2022.
Ulaganja u nekretnine	-	-	630	630
Ukupno imovina	-	-	630	630

Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2023. godini Banka je ostvarila 74 tisuća eura prihoda od najma (2022. godine 62 tisuća eura). Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine.

Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:

	2023.	2022.
Do 1 godine	73	73
Od 1 do 5 godina	169	169
	242	242

BILJEŠKA 27 – OSTALA IMOVINA

	2023.	2022.
Potraživanja za naknade	482	423
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(236)	(218)
	246	205

Potraživanja za naknade obuhvaćaju potraživanja po naknadama za platni promet i po drugim poslovima za koje banka zaračunava naknadu.

Potraživanja za unaprijed plaćene troškove	106	102
Sitni inventar	23	11
Ostalo	358	240
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(203)	(190)
	284	163
Kratkoročni dio	530	369

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:

	2023.	2022.
Stanje 1. siječnja	407	473
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	505	136
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(456)	(125)
Otpis	(17)	(77)
Stanje 31. prosinca	439	407

BILJEŠKA 28 – IMOVINA PREUZETA U ZAMJENU ZA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA

	2023.	2022.
Stanje 1. siječnja	675	827
Povećanje	42	116
Smanjenje	(158)	(268)
Stanje 31. prosinca	559	675

Imovina je preuzeta temeljem založnog prava koje je Banka imala nad nekretninama. Preuzeta imovina knjiži se prema vrijednosti iz Sudskog rješenja o dosudi, odnosno cijeni za koju Banka smatra da prikladno odražava tržišnu vrijednost nekretnina.

BILJEŠKA 29 – OBVEZE PREMA BANKAMA

	2023.	2022.
Obveze po kreditima HBOR-a	5.890	6.754
Dugoročni dio	5.890	6.754

Obveze po kreditima HBOR-a predstavljaju primljene kredite temeljem programa kreditiranja HBORa, koji su ugovoreni uz prosječnu kamatnu stopu od 1,38% i prosječno dospijeće od 3 godine. Sredstva iz primljenih kredita plasiraju se klijentima Banke. Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.

Tijekom 2023. godine otplaćeno je ukupno 864 tisuća eura glavnice po primljenim kreditima HBORa, dok u istom razdoblju primljeno 0 tisuća eura kredita (2022: otplaćeno 2.130 tisuća eura, primljeno 0 tisuća eura).

BILJEŠKA 30 – OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

	2023.	2022.
Veliki poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	2.376	6.070
- oročeni depoziti	2.737	2.722
Mali i srednji poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	153.233	213.091
- oročeni depoziti	14.318	8.081
Građani
- sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju	336.787	273.144
- oročeni depoziti	161.285	132.366
	670.736	635.474
Kratkoročni dio	643.840	611.921
Dugoročni dio	26.896	23.553

Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.

Depoziti u iznosu od 126.446 tisuća eura (2022.: 112.577 tisuća eura) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 544.290 tisuća eura (2022.: 522.897 tisuća eura) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno zakonskim propisima svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.

BILJEŠKA 31 – SUBORDINIRANE OBVEZE

	2023.	2022.
Građani	-	1.010
	-	1.010
Kretanja u subordiniranim financijskim instrumentima	2023.	2022.
Stanje na dan 1. siječnja Otplata Tečajne razlike	1.010 (1.010) -	1.307 (295) (2)
Stanje na dan 31. prosinca	-	1.010

Podređene obveze u obliku subordiniranih financijskih instrumenata predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.

Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane podređene obveze za 2023. godinu nije primljenjiva (2022.: 3,73%). Izdane podređene obveze amortiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazane izdane podređene obveze po preostalom dospijeću:

	Do 12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2023.	-	-	-	-
Preostalo dospijeće	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2022.
Preostalo dospijeće	1.010	-	-	1.010

Na dan 31. prosinca 2023. godine iznos subordiniranih obveza koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 0 tisuća eura (31. prosinca 2022.:20 tisuća eura). Tijekom 2023. godine dospjelo je 1.010 tisuća eura subordiniranih obveza (tijekom 2022. godine dospjelo je 295 tisuća eura).

BILJEŠKA 32 – OSTALE OBVEZE I OBVEZE ZA POREZ NA DOBIT

	2023.	2022.
Obveze za plaće i doprinose	957	811
Obveze prema dobavljačima	528	647
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	514	653
Prijelazni račun	703	385
Obveza za dividendu	60	54
Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore	255	231
Ostalo	211	187
Ostale obveze	3.228	2.968
	2023.	2022.
Obveze za porez na dobit	1.342	178

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2023.	148.000	21.608	24	-	21.632
Prodaja dionica Stanje 31. prosinca 2023.	- 148.000	- 21.608	- 24	- -	- 21.632

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2022.	148.000	21.608	24	-	21.632
Prodaja dionica	-	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2022.	148.000	21.608	24	-	21.632

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2023. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadržavao je 148.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 146,00 eura po dionici (nepromijenjeno u odnosu na 2022. godinu).

Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentirani su u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2023. godine Banka nije imala vlastitih dionica (2022.: Banka nije imala vlastitih dionica).

		2023.			2022.
Dioničar	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava
Intercommerce d.o.o. Umag	25.403	17,16	17,16	25.403	17,16	17,16
Serfin d.o.o. Buje	21.542	14,56	14,56	21.542	14,56	14,56
Assicurazioni Generali s.p.a.	11.491	7,76	7,76	11.491	7,76	7,76
Edo Ivančić	7.384	4,99	4,99	6.184	4,18	4,18
Plava laguna d.d. Poreč	6.604	4,46	4,46	6.604	4,46	4,46
Branko Kovačić	6.600	4,46	4,46	6.600	4,46	4,46
Jelena Kovačić	5.113	3,45	3,45	0	0,00	0,00
Euroherc osiguranje d.d.	4.500	3,04	3,04	0	0,00	0,00
Milenko Opačić	4.223	2,85	2,85	5.027	3,40	3,40
Nerio Perich	3.844	2,60	2,60	5.107	3,45	3,45
Ostali dioničari	51.296	34,67	34,67	60.042	40,57	40,57
Ukupno	148.000	100,00	100,00	148.000	100,00	100,00

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

BILJEŠKA 34 – REZERVE I ZADRŽANA DOBIT

	2023.	2022.
Zakonske, statutarne rezerve i ostale rezerve	4.915	4.915
Revalorizacijske rezerve	(72)	(90)
Zadržana dobit	38.061	28.519
	42.904	33.344

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.

Revalorizacijske rezerve čine nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

BILJEŠKA 35 – DIVIDENDE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara Banke.

Banka je tijekom 2023. godine isplatila dividendu od 12,00 eura po dionici iz dobiti tekuće 2022. godine.

Banka je tijekom 2022. godine isplatila dividendu od 10,62 eura po dionici iz dobiti 2021. godine

BILJEŠKA 36 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvještaja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:

	Bilješka	2023.	2022.
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	17	22.200	246.986
Krediti i depoziti kod banaka	20	17.388	22.145
		39.588	269.131

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi

Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koji proizlaze iz redovnog poslovanja te po njima ne očekuje odljev sredstava.

Banka u 2023. godini nije izdvojila rezerve za sudske sporove protiv Banke (u 2022. Banka je izdvojila rezervacije za sudske sporove u iznosu od 6 tisuća eura).

Preuzete obveze za investicije

Na dan 31. prosinca 2023. i 2022. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:

	2023.	2022.
Garancije	18.960	14.784
Nepovučena sredstva po kreditima	26.219	29.479
Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima	7.031	7.270
Akreditivi	328	229
Ostale potencijalne obveze	33	33
Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32)	(513)	(653)
	52.058	51.142

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:

	2023.	2022.
Stanje 1. siječnja	653	191
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	1.381	1.750
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(1.521)	(1.287)
Tečajne razlike	-	(1)
Stanje 31. prosinca	513	653

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita.

	2023.	2022.
Do 1 godine	50	56
Od 2 do 5 godina	43	54
Preko 5 godina	-	-
	93	110

Banka ima u zakupu ukupno dvadeset četiri poslovna prostora (šest poslovnica i osamnaest prostora za bankomate) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 4 mjeseci, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.

BILJEŠKA 38 – TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Osobe u posebnom odnosu s Bankom su osobe sukladno Zakonu o kreditnim institucijama. Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Povezane osobe Nadzornog odbora uključuju njihove povezane osobe i njihova povezana društva koja imaju više od 15% udjela u vlasničkom kapitalu Banke. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti tih transakcija na kraju godine su sljedeće:

	Ključno rukovodstvo i njihove povezane osobe		Nadzorni odbor i njihove povezane osobe
	2023.	2022.	2023.	2022.
Krediti
Na početku godine	419	365	1.292	1.647
Povećanje	612	340	197	437
Smanjenje	(288)	(286)	(499)	(792)
Na dan 31. prosinca	743	419	990	1.292
Prihodi od kamata	19	11	51	23
Depoziti
Na početku godine	1.766	1.451	3.260	3.905
Povećanje / (smanjenje)	(307)	315	(346)	(645)
Na dan 31. prosinca	1.459	1.766	2.914	3.260
Rashodi od kamata	2	-	3	18
Isplaćena dividenda	475	43	48	545

Ključno rukovodstvo obuhvaća članove uprave Banke te ključno osoblje na rukovodećim položajima.

Naknade managementu

	2023.	2022.
Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja ključnog rukovodstva	1.583	1.364

Bruto naknade isplaćene Nadzornom odboru iznose 127 tisuća eura (u 2022. godini iznosile su 111 tisuća eura).

BILJEŠKA 39 – SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA U IME I ZA RAČUN TREĆIH OSOBA

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.

Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:

	2023.	2022.
Imovina
- Dani krediti građanima	162	162
- Ostalo	71	71
Ukupna imovina	233	233
Obveze
- Financijske institucije	162	162
- Ostalo	71	71
Ukupne obveze	233	233

BILJEŠKA 40 – IMOVINA S PRAVOM UPORABE

Banka kao najmoprimac ugovara dugoročne najmove poslovnih prostora, te ih priznaje kao vlastitu imovinu (primjenjive računovodstvene politike navedene u bilješci 2.16 Najmovi).

	2023.	2022.
Stanje 1. siječnja	189	127
Povećanje	-	134
Smanjenje	(52)	(16)
Amortizacija	(42)	(56)
Tečajne razlike	-	-
Stanje 31. prosinca	95	189

Banka ima odgođenu poreznu imovinu po imovini s pravom uporabe ispod praga za objavu.

BILJEŠKA 41 – OBVEZE PO NAJMU

Banka kao najmoprimac ugovara dugoročne najmove poslovnih prostora, te obveze po istima priznaje kao vlastitu obvezu (primjenjive računovodstvene politike navedene u bilješci 2.16 Najmovi).

	2023.	2022.
Stanje 1. siječnja.	198	135
Povećanje	-	134
Smanjenje	(101)	(71)
Tečajne razlike	-	-
Stanje 31. prosinca .	97	198
Buduća ročnost obaveza iznosi:	2023.	2022.
Do 1 godine	28	50
Od jedne do dvije godine	28	39
Od dvije do tri godine	30	40
Od tri do pet godina	11	67
Preko pet godina	-	2
Ukupno	97	198

Kamatni troškovi za obveze po najmu u 2023. godini iznose 4 tisuće eura (bilješka 6). Banka nema odgođene porezne obveze po najmu.

BILJEŠKA 42 – DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nema značajnih događaja nakon datuma bilance.

Prilog godišnjem financijskom izvješću

Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

BILANCA

	2023.	2022.
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	284.512	263.093
Novac u blagajni	7.061	25.352
Novčana potraživanja od središnjih banaka	275.491	222.208
Ostali depoziti po viđenju	1.960	15.533
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	-	-
Izvedenice	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	259	248
Vlasnički instrumenti	42	42
Dužnički vrijednosni papiri	217	206
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	8.279	71.310
Vlasnički instrumenti	330	349
Dužnički vrijednosni papiri	7.949	70.961
Krediti i predujmovi	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	447.360	360.765
Dužnički vrijednosni papiri	76.254	41.597
Krediti i predujmovi	371.106	319.168
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Materijalna imovina	4.180	4.797
Nematerijalna imovina	186	178
Porezna imovina	194	185
Ostala imovina	859	982
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-
Ukupna imovina	745.829	701.558

BILANCA (nastavak)

	2023.	2022.
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	-	-
Izvedenice	-	-
Kratke pozicije	-	-
Depoziti	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
Ostale financijske obveze	-	-
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-
Depoziti	-	-
Izdani dužnički papiri	-	-
Ostale financijske obveze	-	-
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	676.764	643.449
Depoziti	676.534	643.190
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-
Ostale financijske obveze	230	259
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-
Rezervacije	519	660
Porezne obveze	1.346	183
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	-	-
Ostale obveze	2.663	2.293
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-
Ukupne obveze	681.292	646.585
Kapital
Temeljni kapital	21.608	21.608
Premija za dionice	24	24
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	-	-
Ostali vlasnički instrumenti	-	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	(168)	(186)
Zadržana dobit	26.742	23.005
Revalorizacijske rezerve	-	-
Ostale rezerve	5.011	5.011
(-) Trezorske dionice	-	-
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	11.319	5.514
(-) Dividende tijekom poslovne godine	-	-
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	-	-
Ukupno kapital	64.536	54.976
Ukupno obveze i kapital	745.828	701.561

Račun dobiti i gubitka

	2023.	2022.
Kamatni prihodi	23.997	11.114
(Kamatni rashodi)	(626)	(422)
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	-	-
Prihodi od dividende	30	29
Prihodi od naknada i provizija	5.408	5.460
(Rashodi od naknada i provizija)	(893)	(845)
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	348	2.675
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	-	-
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	(18)	53
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	-	-
Ostali prihodi iz poslovanja	481	413
(Ostali rashodi iz poslovanja)	(58)	(22)
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	28.669	18.455
(Administrativni rashodi)	(11.099)	(9.805)
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	(371)	(620)
(Amortizacija)	(627)	(647)
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	-	-
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	138	(461)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	(2.876)	(184)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	-	-
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	-	-
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	-	-
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	13.834	6.738
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	(2.515)	(1.224)
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	11.319	5.514
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	-	5.514

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

	2023.	2022.
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	11.319	5.514
Ostala sveobuhvatna dobit	18	(129)
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	(15)	8
Materijalna imovina	-	-
Nematerijalna imovina	-	-
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(19)	10
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	-	-
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	3	(2)
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	33	(137)
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	-	-
Preračunavanje stranih valuta	-	-
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	-	-
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	-	-
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	40	(167)
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	(7)	30
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	11.337	5.385
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	11.337	5.385

DOPUNSKI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA HRVATSKU NARODNU BANKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2023.

(svi iznosi izraženi su u tisućama eura)

Izvještaj o promjenama kapitala

	Kapital	Premija na dionice	Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	Zadržana dobit	Ostale rezerve	Trezorske dionice	Dobit ili (-) gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva	Dividende tijekom poslovne godine	Ukupno
Početno stanje [prije prepravljanja]	21.608	24	(186)	23.005	5.011	-	5.514	-	54.976
Učinci ispravaka pogrešaka
Učinci promjena računovodstvenih politika	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Početno stanje [tekuće razdoblje]	21.608	24	(186)	23.005	5.011	-	5.514	-	54.976
Izdavanje redovnih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izdavanje povlaštenih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Redukcija kapitala	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Dividende	-	-	-	(1.777)	-	-	-	-	(1.777)
Kupnja trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	-	-	-	-	-	-	(5.514)	-	(5.514)
Povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Plaćanja temeljena na dionicama	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Ostalo povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata	-	-	-	5.514	-	-	-	-	5.514
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	-	-	18	-	-	-	11.319	-	11.337
Završno stanje [tekuće razdoblje]	21.608	24	(168)	26.742	5.011	-	11.319	-	64.536

Izvještaj o novčanim tokovima

	2023.	2022.
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćene kamate i slični primici		-
Naplaćene naknade i provizije		-
(Plaćene kamate i slični izdaci)		-
(Plaćene naknade i provizije)		-
(Plaćeni troškovi poslovanja)		-
Neto dobici/(gubici) od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka		-
Ostali primici		-
(Ostali izdaci)		-
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	13.834	6.738
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	2.739	645
Amortizacija	623	646
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	-	-
Ostale nenovčane stavke	18	(53)
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	(258.898)	26.011
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	-	-
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(44.073)	(29.618)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	63.031	(35.087)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	(12)	(11)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	(34.657)	(14.904)
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(22.754	(11.206)
Depoziti od financijskih institucija	(33)	11
Transakcijski računi ostalih komitenata	110.532	77.301
Štedni depoziti ostalih komitenata	(120.710)	41.672
Oročeni depoziti ostalih komitenata	45.473	(9.880)
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	-	-
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	(2.823)	1.276
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	23.891	11.114
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	30	29
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	(403)	(422)
(Plaćeni porez na dobit)	(1.367)	(1.040)
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	(225.559)	63.222

Izvještaj o novčanim tokovima (nastavak)

	2023.	2022.
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine	(351)	565
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-
Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	-	-
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	(351)	565
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	(864)	(2.125)
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	(1.010)	(297)
Povećanje dioničkoga kapitala	-	-
(Isplaćena dividenda)	(1.777)	(1.572)
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	-	-
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	(3.651)	(3.994)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(229.561)	59.793
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	269.132	209.213
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	17	125
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	39.588	269.131

Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

A) USKLAĐENJE BILANCE

	Odluka	Godišnje	Razlike
	HNB-a	izvješće
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	284.512	300.752	(16.240)
Novac u blagajni	7.061	7.061	-
Novčana potraživanja od središnjih banaka	275.491	276.303	(812)
Ostali depoziti po viđenju	1.960	17.388	(15.428)
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	-	-	-
Izvedenice	-	-	-
Vlasnički instrumenti	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	259	259	-
Vlasnički instrumenti	42	42	-
Dužnički vrijednosni papiri	217	217	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	8.279	8.279	-
Vlasnički instrumenti	330	330	-
Dužnički vrijednosni papiri	7.949	7.949	-
Krediti i predujmovi	-	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	447.360	430.896	16.464
Dužnički vrijednosni papiri	76.254	76.254	-
Krediti i predujmovi	371.106	354.642	16.464
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-	-
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-	-
Materijalna imovina	4.180	4.740	(560)
Nematerijalna imovina	186	179	7
Porezna imovina	194	194	-
Ostala imovina	859	530	(329)
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-	-
Ukupna imovina	745.829	745.829	-

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	-	-	-
Izvedenice	-	-	-
Kratke pozicije	-	-	-
Depoziti	-	-	-
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	-	-	-
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	-	-
Depoziti	-	-	-
Izdani dužnički papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	-	-	-
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	676.764	676.626	(1.862)
Depoziti	676.534	676.626	(92)
Izdani dužnički vrijednosni papiri	-	-	-
Ostale financijske obveze	230	-	230
Izvedenice – računovodstvo zaštite	-	-	-
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	-	-	-
Rezervacije	519	-	519
Porezne obveze	1.346	1.341	5
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	-	-	-
Ostale obveze	2.663	3.325	(662)
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	-	-	-
Ukupne obveze	681.292	681.292	-
Kapital
Temeljni kapital	21.608	21.608	-
Premija za dionice	24	24	-
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala		-	-
Ostali vlasnički instrumenti	-	-	-
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	(168)	-	168
Zadržana dobit	26.742	26.742	-
Revalorizacijske rezerve	-	-	-
Ostale rezerve	5.011	4.843	(168)
(-) Trezorske dionice	-	-	-
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	11.319	11.319	-
(-) Dividende tijekom poslovne godine	-	-	-
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	-	-	-
Ukupno kapital	64.536	64.536	-
Ukupno obveze i kapital	745.828	745.828	-

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

Razlika u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:

• Na poziciji Novčana potraživanja od središnjih banaka GFI razlika od (812) tisuća eura prikazana u GFI poziciji Ostali depoziti po viđenju.

• Na poziciji Ostali depoziti po viđenju GFI-a razlika od (15.428) tisuća eura prikazuje se na poziciji Krediti i predujmovi, kao i razlika sa Ostale imovine 324 tisuće eura.

• Na poziciji Materijalne i Nematerijalne imovine GFI razlika od (560) tisuća eura je prikazana na poziciji Ostala imovina.

• Na poziciji Nematerijalna imovina GFI-a razlika od 7 tisuća eura prikazuje se na poziciji Ostala imovina.

• Na poziciji Financijskih obveza po amortiziranom trošku GFI razlike od (92) i 230 tisuća eura, na poziciji Rezervacije 519 tisuća eura i poziciji Porezne obveze 4 tisuće eura prikazane su na poziciji Ostale obveze.

• Na poziciji Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit razlika od 168 tisuća eura prikazana je na poziciji Ostale rezerve.

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

Račun dobiti i gubitka	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Kamatni prihodi	23.997	23.997	-
(Kamatni rashodi)	(626)	(630)	4
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	-	-	-
Prihodi od dividende	30	-	30
Prihodi od naknada i provizija	5.408	5.408	-
(Rashodi od naknada i provizija)	(893)	(893)	-
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	348	-	348
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	-	-	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	-	-	-
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	(18)	330	(348)
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	-	-	-
Ostali prihodi iz poslovanja	481	511	(30)
(Ostali rashodi iz poslovanja)	(58)	(399)	341
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	28.669	28.324	345
(Administrativni rashodi)	(11.099)	(11.129)	30
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	(371)	-	(371)
(Amortizacija)	(627)	(623)	(4)
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	-	-	-
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	138	-	138
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	(2.876)	(2.738)	(138)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	-	-	-
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	-	-	-
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	-	-	-
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	13.834	13.834	-
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	(2.515)	(2.515)	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-	-	-
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	11.319	11.319	-
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	-	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	-	-	-

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Odluka HNB-a	Godišnje izvješće	Razlike
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	11.319	11.319	-
Ostala sveobuhvatna dobit	18	18	-
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	(15)	(15)	-
Materijalna imovina	-	-	-
Nematerijalna imovina	-	-	-
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	-	-	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(19)	(19)	-
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	-	-	-
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	-	-	-
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	-	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	3	3	-
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	33	33	-
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	-	-	-
Preračunavanje stranih valuta	-	-	-
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	-	-	-
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	-	-	-
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	40	40	-
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	-	-	-
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-	-
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	(7)	(7)	-
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	11.337	11.337	-
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	-	-	-
Pripada vlasnicima matičnog društva	11.337	11.337	-

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Razlika u pozicijama Računa dobiti i gubitka i Izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB-a odnosi se na sljedeće kategorije:

• Pozicija Kamatni rashodi GFI razlikuje se za 4 tisuće eura, a prikazana je na poziciji Amortizacija,

• Pozicija Prihod od dividende GFI razlikuje se za 30 tisuća eura, a prikazana je na poziciji Ostali prihodi iz poslovanja,

• Pozicija Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja GFI razlikuje se za 348 tisuća eura, a prikazana je na poziciji Tečajne razlike,

• Pozicija Ostali rashodi iz poslovanja GFI razlikuje se za 341 tisuća eura, a prikazana je na poziciji Administrativni rashodi i Doprinos u novcu sanacijskim odborima,

• Poziciji (Rezervacije ili ukidanje rezervacija) GFI se razlikuje za 138 tisuća eura, a prikazuje se na stavci Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini.

C) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom tijeku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB-a odnose se na sljedeće kategorije:

• u godišnjem financijskom izvještaju kod ulagačkih aktivnosti usklađenja se u najvećoj mjeri odnose na neto smanjenje trezorskih zapisa, kupovinu nematerijalne imovine i kupovinu nekretnina, opreme i ulaganja, te kod financijskih aktivnosti na otplate ugovora o najmu.

D) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Banka sukladno odredbi članka 164. stavka 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje sljedeće podatke:

Banka obavlja na području Republike Hrvatske sljedeće bankovne i financijske usluge:

• primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
• primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
• odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskih instrumentima (forfeiting)
• otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
• financijski najam (leasing)
• izdavanje garancija ili drugih jamstava
• trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
• usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
• izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
• iznajmljivanje sefova
• posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
• sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanju usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
• obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
• platne usluge u skladu s posebnim zakonima:
  • usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
  • usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
  • usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
    • izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
    • izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
    • izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
  • usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
    • izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
    • izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
    • izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
  • usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata
  • usluge novčanih pošiljaka
  • usluge iniciranja plaćanja
  • usluge informiranja o računu

Ostale zakonske i regulatorne obveze (nastavak)

• izdavanje elektroničkog novca
• investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
  • zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona o tržištu kapitala

Tijekom 2023. godine Banka je poslovala kroz pet poslovnih centara: PC Umag-Buje-Novigrad, PC Poreč-Pazin, PC Pula-Rovinj-Labin, PC Rijeka-Buzet i PC Zagreb na području Istarske županije, Primorsko-goranske županije i Grada Zagreba odnosno Zagrebačke županije, i to kroz poslovnu mrežu od 19 podružnica i poslovnica (Podružnica Umag-sjedište, Poslovnica Robna kuća Umag, Poslovnica Brtonigla, Poslovnica Novigrad, Poslovnica Buje, Podružnica Poreč, Poslovnica Tržnica Poreč, Poslovnica Vrsar, Poslovnica Višnjan, Poslovnica Pazin, Poslovnica Žminj, Podružnica Pula, Poslovnica Pula-Robna kuća, Poslovnica Rovinj, Poslovnica Labin, Podružnica Rijeka, Poslovnica Viškovo, Poslovnica Buzet, Poslovnica Zagreb).

Ostale zakonske i regulatorne obveze (nastavak)

U nastavku Banka objavljuje ostale podatke sukladno odredbi članka 164. Zakona o kreditnim institucijama:

_______________	2023. u tisućama eura
Ukupni prihodi	30.246
Dobit prije oporezivanja	13.834
Porez na dobit _______________	2.515
Broj radnika na dan 31. prosinca 2023. godini	218
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
(plaćeni sati rada) u 2023. godini _______________	210

___________________________________________________________________________

Banka je u 2023. godini primila 67 tisuća eura javnih subvencija za ublažavanje rasta cijena energenata.