Hrvatska Poštanska Banka d.d.

Interim / Quarterly Report • Nov 7, 2022

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, dioničko društvo

Nekonsolidirane financijske informacije za šestomjesečno razdoblje završeno 30.06.2022. godine

Zagreb, studeni 2022.

Sadržaj

Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje nekonsolidiranih financijskih informacija za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine
Izvješće neovisnog revizora
Nekonsolidirani račun dobiti i gubitka
Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
Bilješke uz financijske informacije	9 - 30

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Odgovornost Uprave za pripremu i odobravanje nekonsolidiranih financijskih informacija za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine

Uprava Banke dužna je pripremiti nekonsolidirane financije za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine koje daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te rezultata njenog poslovanja, u skladu sa zakonskom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku s prihvatljivom točnošću odražavaju financijski položaj i rezultate poslovanja, kao i njihovu usklađenost s važećim računovodstvenim standardima. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprječavanje i otkrivanje prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih poiltika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financija temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru financije za razdoblje koje završava 30. lipnja 2022. Ukoliko Nadzorni odbor izrazi suglasnost na nekonsolidirane financijske informacije za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke. Nekonsolidirane financije za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine koje su prikazane na stranicama koje slijede odobrene su od strane Uprave Banke 07. studenog 2022. godine.

U znak potvrde, financije su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku: Potpisano u ime Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo:

Marko Badurina

Predsjednik Uprave

Član Uprave

Anto Mihaljević Član Uprave

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Izvješće o uvidu

Dioničarima banke Hrvatska poštanska banka d.d.

Uvod

Obavili smo uvid u priložene nekonsolidirane financijske informacije koje obuhvaćaju nekonsolidirani račun dobiti i gubitka i nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti banke Hrvatska poštanska banka d.d. ("Banka") za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022., opis značajnih računovodstvenih politika i drugih objašnjavajućih informacija (zajedno "financijske informacije"). Uprava je odgovorna za sastavljanje i prezentiranje tih financijskih informacija u skladu s osnovama za sastavljanje opisanima u Bilješci 1 "Osnove za pripremu financijskih informacija" i računovodstvenim politikama opisanima u Bilješci 2 "Značajne računovodstvene politike". Naša je odgovornost izraziti zaključak o tim financijskim informacijama temeljem našeg uvida.

Djelokrug uvida

Obavili smo naš uvid u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane uvida 2410,"Uvid u financijske informacije međurazdoblja kojeg je obavio neovisni revizor subjekta". Uvid u financijske informacije se sastoji od postavljanja upita, prvenstveno osobama odgovornim za financijsku i računovodstvenu problematiku te primjenjivanja analitičkih i drugih postupaka uvida. Uvid je značajno manji u djelokrugu od revizije obavljene u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i posljedično tome nam ne omogućava dobivanje uvjerenja da bismo postati svjesni svih značajnih pitanja koja bi se mogla uočiti u reviziji. U skladu s tim, ne izražavamo revizijsko mišljenje.

Zaključak

Temeljeno na našem uvidu, ništa nam nije skrenulo pozornost što bi uzrokovalo da povjerujemo kako priložene financijske informacije za šestomjesečno razdoblje koje je završilo 30. lipnja 2022. godine nisu sastavljene, u svim materijalnim odrednicama, u skladu s osnovama za sastavljanje opisanima u Bilješci 1 "Osnove za pripremu financijskih informacija" i računovodstvenim politikama opisanima u Bilješci 2 "Značajne računovodstvene politike".

Poseban naglasak - osnova računovodstvenog prikaza i ograničenje distribucije i uporabe

Bez modificiranja našeg zaključka, skrećemo pozornost na Bilješku 1 "Osnove za pripremu financijskih informacija" i Bilješku 2 "Značajne računovodstvene politike" koje opisuju osnovu računovodstvenog prikaza. Ove financijske informacije pripremljene su u svrhu podrške Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. zadovoljavanju uvjeta Hrvatske narodne banke za izračun kapitalnog zahtjeva. Kao rezultat toga, ove financijske informacije mogu biti neprikladne za druge svrhe. Naše izvješće namijenjeno je isključivo Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. i Hrvatskoj narodnoj banci i ne smije se distribuirati, osim ako to nije propisano zakonom, i dati na uporabu trećim stranama.

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Siniša Dušić Heinzelova 70, Zagreb Član Uprave, ovlašteni revizor 7. studenoga 2022. godine

PricewaterhouseCoopers d.o.o., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, Hrvatska T: +385 (1) 6328 888, F:+385 (1) 6111 556, www.pwc.hr

Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-99/7257-2, MBS: 080238978; OIB: 81744835353; Temeljni kapital: 1,810,000.00 kn, uplaćen u cijelosti; Uprava: J. M. Gasparac, predsjednik; S. Dušić, član; T. Maćašović, član; Žiro-račun: Raiffeisenbank Austria d.d., Magazinska 69, Zagreb, IBAN: HR8124840081105514875.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna

Nekonsolidirani račun dobiti i gubitka za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine

		u HRK
Naziv pozicije	30.06.2021.	30.06.2022
Kamatni prihodi	287.009.820	266.965.246
(Kamatni rashodi)	18.919.654
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)		14.239.907
Prihodi od dividende	1.077.695
Prihodi od naknada i provizija	218.458.416	1.676.379 236.276.121
(Rashodi od naknada i provizija)	130.051.416	141.037.670
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	169.597	2.286.048
Dobici ili ( - ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	27.721.428	(29.856.223)
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	29.175.562	124.073
Dobici ili (-) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza
po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto
Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zaštite, neto
Tečajne razlike [dobit ili ( - ) gubitak], neto	(4.115.310)	(4.253.473)
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja u društva kćeri, zajedničke
pothvate i pridružena društva , neto
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto
Ostali prihodi iz poslovanja	4.909.411	17.240.661
(Ostali rashodi iz poslovan al	5.914.838	8.306.997
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	409.520.711	326.874.258
(Administrativni rashodi)	191.774.124	209.336.027
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	6.958.179	11.612.046
(Amortizacija)	33.724.172	35.400.230
Dobici ili ( - ) gubici zbog promjena, neto	(1.457.954)	(3.666.444)
(Rezerviranja ili ( - ) ukidanje rezerviranja)	22.472.806	18.654.644
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini
koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	(24.992.891)	(9.659.323)
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri,
zajedničke pothvate i pridružena društva)
(Umanjenje vrijednosti ili (-) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku Dio dobiti ili ( - ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena
društva obračunat metodom udjela
Dobit ili ( - ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao
namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti
Dobit ili (-) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	178.126.367	57.864.190
(Porezni rashod ili ( - ) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti)	31.449.818	30.270
Dobit ili ( - ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	146.676.549	57.833.920
Dobit ili (-) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti
Dobit ili ( - ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti
(Porezni rashodi ili ( - ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti
Dobit ili ( - ) gubitak tekuće godine	146.676.549	57.833.920
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]
Pripada vlasnicima matičnog društva	146.676.549	57.833.920

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih informacija.

Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine

		u HRK
Naziv pozicije	30.06.2021.	30.06.2022.
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine Ostala sveobuhvatna dobit	146.676.549 (15.771.394)	57.833.920 (348.143.012)
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	(457.723)
Materijalna imovina Nematerijalna imovina Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom
poslodavca Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju Dio ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka] Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mkoji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite] Promjene fer vrijednosti financijskih obveza koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se mogu pripisati promjenama u kreditnom riziku Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	(457.723)
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	(15.313.671)	(348.143.012)
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel] Zamjena strane valute Rezerva za zaštitu novčanih tokova [efektivni udjel] Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju Udjel ostalih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( - ) gubitak	(18.675.208) 3.361.537	(425.072.380) 76.929.368
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće nodine	130.905 155	(290.309.092)
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]
Pripada vlasnicima matičnog društva	130.905 155	(290.309.092)

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih informacija.

1. OSNOVE ZA PRIPREMU FINANCIJSKIH INFORMACIJA

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva ulica 4. Na dan 30. lipnja 2022. godine, Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 77,35 posto (2021.: 77,42 posto) dionica Banke, dok se s preostalih 22,65 posto (2021.: 22,58 posto) dionica javno trguje.

Nekonsolidirane financijske informacije za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. godine pripremljene su u svrhu podrške Banci u zadovoljavanju uvjeta Hrvatske narodne banke za izračun kapitalnog zahljeva.

Nekonsolidirane financijske informacije za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. obuhvaćaju Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti banke Hrvatska poštanska banka d.d. ("Banka") za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022., opis značajnih računovodstvenih politika i drugih objašnjavajućih informacija (zajedno ,,financijske informacije"). Financije za šestomjesečno razdoblje završeno 30. lipnja 2022. prikazani su za Banku.

Navedene financijske informacije pripremljene su u svrhu zadovoljavanja zahtjeva Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vljeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnima za kreditne institucije i investicijska društva i o izrnjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, i zadovoljavanju uvjeta Hrvatske narodne banke za izračun kapitalnog zahtjeva te stoga ne predstavljaju potpun opseg izvještaja.

Ove financijske informacije odobrene su od strane Uprave dana 07. studenog 2022. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Financijske informacije pripremljene su u skladu s računovodstvenim politikama banke d.d. i sukladne su važećim računovodstvenim primjenjivim za banke u Republici Hrvatskoj. Značajne računovodstvene politike primijene u pripremi ovih financija sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji, u opisu računovodstvenih politika Banke, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 30. lipnja 2022. godine.

Priložene financije sastavljene su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

Financijske informacije sastavljene su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, po fer vrijednostilu sveobuhvatnu dobit, derivativne financijske instrumente te ulaganja u nekretnine . Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Sastavljanje financija zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose i objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih informacija, kao i na iznose prihoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financija, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu iskijučivo na to razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

2. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Financijske informacije pripremljene su u skladu s računovodstvenim politikama Banke te u skladu s propisima Hrvatske narodne banke ("HNB"). U skladu s propisima HNB-a financijski izvještaji banaka i ostalih kreditnih institucija pripremaju se u skladu s računovodsima za banke u Republici Hrvatskoj koji se temelje na načelima utvrđenim Međunarodnim standardima izveštavanja usvojenima od strane Europske unije ("MSFI usvojeni od EU") koji su bili u primjeni na dan 30. lipnja 2022. Ove financije izrađene su sukladno navedenim propisima za banke.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su sljedeće:

• · Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. Za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine, Banka provode puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Navedeno nije u skladu sa MSFI 9 "Financijski instrumenti" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope
• · Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine ("Odluka o klasifikaciji izloženosti"), HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• · Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalne faktore umanjenja i rokove naplate pojedinih vrsta instrumenata osiguranja za potrebe procjene budućih novčanih tokova s osnove naplate putem instrumenata osiguranja. Navedeni budući novčani tokovi mogu biti različiti od budućih novčanih tokova izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI),
• · Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• · Sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010. HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirali za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Značajne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih informacija sažete su u nastavku.

a) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijske informacije Banke prezentirane su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta.

b) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Takav prihod i rashod se prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:

• (a) kupljene ili stvorene financijske imovine za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik:
• (b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak imovine primjenjuje efektivnu kamatnu stopu.

Modifikacija ugovorenih novčanih tokova

Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske imovine. Banka ponovno obračunava bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u računu dobiti i gubitka priznaje promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu za kreditne gobitke, po efektivnoj kamatnoj stopi usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena vrijednost promijene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amortiziraju tijekom preostalog promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovina jedanput klasificirana u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek.

c) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge. Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će bili povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nje vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Banka ne zadržava niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge.

Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

d) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

e) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke i vlasničke vrijednosnice.

Dobit ili gubitak po financijskih imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku očekivanih kreditnih gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Kod prestanka priznavanja dužničkih vrijednosnih papira, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje.

Kod prestanka priznavanja vlasničkih vrijednosnih papira, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ne reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka.

f) Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

Strane valute a)

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i

gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere

po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvješlajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

Službeni srednji tečaj na dan 30. lipnja 2022. bio je: 7,528090= 1 EUR; 7,163469= 1 USD; 7,507819= 1 CHF.

Službeni srednji tečaj na dan 30. lipnja 2021. bio je: 7,491244= 1 EUR; 6,290406= 1 USD; 6,835700= 1 CHF.

h) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Banka klasificira svu financijsku imovine temeljem poslovnih modela upravljanja imovinom, koja se mjeri kako slijedi:

• Amortizirani trošak
• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (skraćeno FVOSD) .
• Fer vrijednost kroz račun dobiti ili gubitka (skraćeno FVDG).

Financijske obveze, osim obveza temeljem zajma uz kamatne stope niže od tržišnih kamatnih stopa, financijskih garancija i financijskih obveza određenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, se mjere po amortiziranom trošku. Osnova za klasifikaciju ovisi o poslovnom modelu subježjima ugovornog novčanog tijeka financijske imovine. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Procjena poslovnih modela

Banka određuje poslovne modele na način da oni najbolje reflektiraju upravljanje grupama financijske imovine kako bi se postigla poslovna svrha.

Poslovni modeli Banke se ne određuju na razini pojedinog instrumenta već na razini agregiranih grupa financijske imovine.

Procjena poslovnog modela se temelji na razumno očekivanih scenarija. Ako se novčani tijekovi nakon inicijalnog priznavanja realiziraju na način koji je drugačiji od inicijalno očekivanog, Banka ne mijenja klasifikaciju preostale financijske imovine koja se drži u tom poslovnom modelu, već ubućuje nove informacije u procjenu novo odobrene ili kupljene financijske imovine.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

i) Klasifikacija (nastavak)

Prema MSFI-u 9, Banka klasificira svoju financijsku imovinu sukladno sljedećim poslovnim modelima:

• Poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

Financijskom imovinom koja se drži u okviru ovog poslovnog modela upravlja se radi ostvarenja novčanih tokova prikupljanjem ugovornih plaćanja tijeka trajanja instrumenta. Banka upravlja imovinom u porflelju radi prikupljanja određenih ugovornih novčanih tokova (umjesto upravljanja ukupnim prinosom portfelja koji je ostvaren i držanjem i prodajom imovine).

Poslovni model čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine

U okviru ovog poslovnog modela Banka drži financijsku imovinu čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. U okviru ovog poslovnog modela ključno rukovodeće osoblje donosi odluku da se cilj poslovnog modela ostvaruje i prikupljanjem novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Jedan od ciljeva ovog poslovnog modela je upravljanje svakodnevnim potrebama povezanima s likvidnošću radi održanja određenog profila prinosa od kamata ili kako bi trajanje financijske imovine odgovaralo trajanju obveza koje se tom imovinom financiraju.

Ostali poslovni modeli

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se ne drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova ili u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih tokova i prodajom financijske imovine. Poslovni model je koji za posljedicu ima mjerenje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka onaj u okviru kojeg Banka upravlja financijskom imovinom u cilju ostvarenja novčanih tokova prodajom imovine. Banka donosi odluku na temelju fer vrijednosti imovine i upravljaju njome kako bi ostvarili te fer vrijednosti.

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo stjecanje nije jednoznačna. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivom i pasivom donosi odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem upravljanja likvidnosti generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima

h) Financijski instrumenti (nastavak)

i) Klasifikacija (nastavak)

Test plaćanja glavnice i kamata (tzv. SPPI test)

Kao sljedeći korak kod procesa klasifikacije Banka procjenjuje ugovorene uvjete imovine kako bi se zaključilo da li navedena imovina ima ugovorene novčane tokove koji su samo plaćanja glavnice i kamata na nepodnireni iznos glavnice. Za potrebe primjene ovog testa, "glavnica" je fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju međutim taj se iznos glavnijenjati tijekom vijeka trajanja financijske imovine (npr. U slučaju otplate glavnice). Kamata obuhvaća naknadu za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremena te ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Kako bi procijenila rezultat SPPI testa, Banka primjenjuje procjenu i uzima u obzir bitne faktore kao što je valuta financijske imovine.

Međutim, ukoliko ugovoreni novčani tokovi financijske imovine nisu samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, takva financijska imovina se naknadno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ili koje se moraju prijednosti kroz račun dobiti ii gubitka sukladno zahtjevima MSF-a 9, Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

• · imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,
• · priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili
• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz ugovora.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja odnosi se na imovinu koja je kupljena ili izdana prvenstveno za transakcije koje kratkoročno ostvaruju dobit.

Promjene u fer vrijednosti ove imovine priznaje se u neto prihodu od trgovanja.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Banka mjeri financijsku imovinu po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

• · financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova
• · na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume, nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku Banke nastaje kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuje kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke i dužničke vrijednosnice.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

i) Klasifikacija (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako su ispunjena oba uvjeta u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine
• · na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dobit ili gubitak po financijskoj imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili gubitaka od umanjenja vrijednosti i dobiti i gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje.

Kamate izračunane metodom efektivne kamate priznaju se u računu dobiti i gubitka.

lmovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke vrijednosnice.

Ulaganja u vlasničke vrijednosnice koje se ne drže radi trgovanja i koja nisu nepredviđeni iznosi koje je Banka priznala u okviru poslovnog spajanja sukladno MSFI-ju 3, Banka može pri početnom priznavanju neopozivo razvrstati u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav izbor moguć je za svako zasebno ulaganje. Naknadne promjene fer vrijednosti bit će dio ostale sveobuhvatne dobiti bez mogućnosti recikliranja u računu dobiti i gubitka.

Za ove vlasničke vrijednosnice Banka će u računu dobiti i gubitka priznati dividende od ulaganja ako je utvrđeno pravo Banke na isplatu dividendi, ako je vjerojatno da će Banka ostvariti ekonomske koristi povezane s dividendom i ako se njihov iznos može pouzdano izmjeriti.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum podmirenja.

Banka prestaje priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) isključivo kada isteknu ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili kada prenesu ili izgube kontrolu nad ugovornim pravima te financijske imovine.

Navedeno se događa kada Banka suštinski prenese sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Pri prestanku priznavanja financijske imovine u cijelosti, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (određene na datum prestanka priznavanja) i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja (nastavak)

Banka prestaje priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispunjene ili podmirene, odnosno kada su poništene ili su istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene. Banka će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka vrednuje po fer vrijednosti financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobili i gubilka i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Nakon početnog priznavanja, imovina klasificirana u kategoriju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku mjeri se po amoritiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope i umanjuje za očekivane kreditne gubitke. instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrdivanja fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Banka klasificira plasmane u rizične skupine sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Tako Banka plasmane koji u skladu s Odlukom nisu u statusu neispunjenja obveza klasificira u rizičnu skupinu A. U skladu s odredbama MSFI 9 Banka osim toga raspoređuje u rizičnu podskupinu A-1 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao, te u rizičnu podskupinu A-2 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao. Banka za takve izloženosti provodi odgovarajuća umanjenja vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1, odnosno očekivanim kreditnim gubicima tijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

iii) Početno i naknadno mjerenje (nastavak)

Očekivani kreditni gubici

Procjenu očekivanih kreditnih gubitaka plasmana Banka temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja 9 (MSF1 9) pri čemu analizira kvantitativne i kvalitativne informacije.

Analiza kreditnog rizika sveobuhvatna je i temelji se na višestrukim pokazateljima, npr. je li određeni pokazatelj važan te može li se njegova važnost usporediti s ostalim pokazateljima ovisi o vrsti proizvoda, obilježjima financijskih instrumenata, dužniku i sl. Međutim, neke pokazatelje nije moguće utvrditi na razini pojedinih instrumenata te u tom slučaju Banka procjenjuje pokazatelje za odgovarajuće dijelove portfelja financijskih instrumenata.

Nadalje, analiza kreditne kvalitete predviđa za svaki datum izvješćivanja usporedbu kreditne kvalitete financijskog instrumenta u trenutku vrednovanja i u trenutku početnog priznavanja ili stjecanja, a sve kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni kriteriji za klasifikaciju u "Stupanj 2".

Banka razlikuje kriterije kako bi označila značajno povećanje kreditnog rizika sukladno različilima izloženosti:

• a) Portfelj izloženosti prema stanovništvu
  • · Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
  • o Blokada klijenta duže od 10 dana
  • o Izloženost pripada dužniku kod kojega su utvrđeni signali ranog upozorenja
  • O Odobrena prihodujuća restrukturirana izloženost
• b) Portfelj izloženosti prema pravnim osobama
  • ಂ Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
  • o Blokada klijenta duže od 10 dana
  • 0 Smanjenje financijske pozicije
  • Izloženost pripada dužniku kod kojega su utvrđeni signali ranog upozorenja
  • · Odobrena prihodujuća restrukturirana izloženost
• c) Portfelj izloženosti prema središnjim državama i bankovnim financijskim institucijama
  • · Promjena (pad) kreditnog rejtinga klijenta

lsto tako, pri procjeni očekivanih gubitaka važan element jest uključivanje budućih čimbenika kroz makroekonomske scenarije.

Ključni podaci za mjerenje očekivanog kreditnog gubitka su sljedeće varijable:

• o vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD)
• o gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD)
• · izloženost u trenutku neispunjavanja obveze (EAD),

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u "Stupanj 1" računaju se kao umnožak 12-mjesečnog PD-a, LGD-a i EAD-a.

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u "Stupanj 2", odnosno cjeloživotni očekivani kreditni gubici računaju se kao umnožak cjeloživotnog PD-a, LGD-a i EAD-a diskontiranog na izvještajni datum.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

iii) Početno i naknadno mjerenje (nastavak)

U 2021. godini su razvijeni i implementirani novi PD modeli na razini klijenta za segment stanovništva i poduzetnika. PD model za poduzetnike je usvojen Odlukom Uprave u lipnju, a PD model za segment stanovništva u prosincu 2021. godine.

Pri izračunu cjeloživotnog PD-a za segment stanovništva i poduzetnika Banka rizični parametar PD modelira temeljem tranzicijskih matrica. Vrijednost cjeloživotnog PD-a predstavlja kumulativna vrijednosti rizičnog parametra PD ovisno o tenoru izloženosti prema financijskim institucijama i središnjim državama koristi se pristup temeljen na vanjskom investicijskom rejtingu.

Rizični parametar LGD modelira se temeljem analize transakcija sa statusom neispunjenja obveza za izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Modeliranje rizičnog parametra LGD za izloženosti prema središnjim državama i financijskim institucijama temeljen je na povijesnim od strane kreditnih rejting agencija.

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmane dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju porflelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze prema jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 1.000.000,00 kuna.

Modeliranje rizičnog parametra EAD, odnosno izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza ovisi o načinu otplate. Izračun izloženosti u trenutku nastanaka statusa neispunjenja obveza generira se na mjesečnoj razini te sumira na godišnjoj gdje je to potrebno.

Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne stavke primjenjuje se konverzijski faktor 1.

Očekivani kreditni gubici na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na pojedinačnoj osnovi temeljem sljedećih kriterija:

• kreditna sposobnosti dužnika,
• · dužnikova urednost u podmirivanju obveza i
• · kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Banka uzimaj u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca. sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, uključujući i indikatore povećanog kreditnog rizika, Banka provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući očekivane kreditne gubitke, odnosno buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

iii) Početno i naknadno mjerenje (nastavak)

Od početka 2021. godine Banka sukladno regulatornim odredbama (sadržane u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva i Smjernicama o promjeni definicije statusa neispunjenja obveza na temelju članka 178. Uredbe (EU) br. 575 / 2013) primjenjuje pragove materijalnosti od 750 HRK za stanovništvo i 3.750 HRK za ne-stanovništvo, uz relativni prag od 1% za sve segmente.Dodatno Banka je u srpnju 2021. uvela izmjene u prepoznavanju statusa neispunjavanja obveza za stanovništvo gdje je prepoznavanje podigla sa razine proizvoda na razinu klijenta.

Očekivani kreditni gubici na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja ifili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MSFIa 16 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• · Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• · Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• · Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrduje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti.

h) Financijski instrumenti (nastavak)

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata (nastavak)

Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka imala u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

v) Reklasifikacija

Reklasifikacije financijske imovine dozvoljene su samo i isključivo ako subjekt mijenja svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom. Banka ne reklasificira financijske obveze.

Premještanje između kategorija zavisi od toga u koju je kategoriju financijski instrument početno raspoređen.

Ako Banka reklasificira imovinu, reklasifikacija se primjenjuje od datuma reklasifikacije. Banka ne prepravlja prethodno priznatu dobit, gubitke (uključujući dobit ili gubitke uslijed umanjenja vrijednosti) ni kamate.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka. Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, hjezina fer vrijednost na datum reklasifikacije postaje njezina nova bruto knjigovodstvena vrijednost.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška imovine i fer vrijednosti priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, financijska se imovina reklasificira po njezinoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije. Međutim, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti brišu se iz vlasničkog kapitala i usklađuju s fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije. Slijedom toga, financijska se imovina mjen na datum reklasifikacije kao da je uvijek mjerena po amortiziranom trošku. To usklađenje utječe na ostalu sveobuhvatnu dobit, ali ne utječe na račun dobiti i gubitka te stoga nje reklasifikacijsko usklađenje. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne uskladuju se zbog reklasifikacije. Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti. Kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje na datum reklasifikacije.

i) Specifični financijski instrumenti

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

Derivativni financijski instrumenti

Banka koristi derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka ne drži niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti ne mogu pouzdano mjeriti

Trezorski zapisi i dužničke vnjednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka posjeduje u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Ukoliko je namjera prikupljanje ugovornih novčanih tokova u svrhu dugoročnog stjecanja dobiti, financijska imovina klasificira se kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te se vrednuje po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Barka ima namjeru prikupljanja ugovornih novčanih tokova, klasificirani su u poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao krediti i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za očekivane kreditne gubitke.

i) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su primjenom efektivne kamatne stope i neto od gubitaka za očekivane kreditne gubitke. Kupljeni krediti za koje Banka ima namjeru prikupljanja ugovorenih tokova klasificiraju se kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Banka ulazi u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaj) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

J) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekućeg poreza i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

j) Porez na dobit (nastavak)

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti.

Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će bili na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka na kraju izvještajnog razdoblja očekuje ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/li obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristili kao porezna olaki datum izvještaja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

k) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost nekretnine utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjen u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja.

k) Nekretnine i oprema (nastavak)

Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

	30. lipnja 2022.	2021.
Građevinski objekti	40 godina	40 godina
Računala	3 qodine	3 godine
Namještaj i oprema	2-4 godine	2–4 godine
Motorna vozila	5 godina	5 godina
Ostala imovina*	10 godina	10 godina

*Ostala imovina odnosi se na uređaje za klimatizaciju i grijanje

Metoda amortizacije te procijeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

1) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom prodaje istih i/li zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su irošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualni dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaju u računu dobit i gubitka za razdoblje u kojem su nastali. Ulaganje u nekretnine prestaje se priznavati prilikom otuđenja ili kad se ulaganje u nekretnine trajno povuče iz uporabe i od njegovog se otuđenja ne očekuju ikoje buduće gospodarske koristi.

m) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahljevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Banka kapitalizira interne troškove djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava lineamom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

m) Nematerijalna imovina (nastavak)

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	30. lipnja 2022.	2021.
Ulaganja na tuđoj imovini	4-10 godina*	4-10 godina*
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

*Ulaganja na tuđoj imovini amortiziraju se na period trajanja najma, prosječni period amortizacije je 5-7 godina.

n) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Vrijednost imovine smatra se umanjenom ako njednost premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac je njezina fer vrijednost umanjenja za troškove prodaje ili njezina vrijednost pri uporabi, ovise. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

o) Dugotrajna imovina namljenjena prodaji

Banka početno priznaje (klasificira) dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje.

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i ako postoje dokazi da će Banka i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Banka ne provodi amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka priznaje u računu dobiti

i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka prestaje priznavati navedenu imovinu namijenjenu prodaji.

Banka prestaje priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

p) Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40 "Jlaganja u nekretnine" te vrednovati kako je opisano u dijelu Ulaganje u nekretnine. U slučaju da će preuzeta imovijenjena prodaji, te zadovoljava kriterije relevantnog standarda MSFI-ja 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji" imovina će biti priznata i vrednovana kao dugotrajna materijalna imovina namijenjena prodaji.

Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristih poslovnih aktivnosti Banke, može se pri stjecanju donijeli odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s MRS-om 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema", kako je opisano u dijelu materijalna imovina.

Kod početnog priznavanja imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja troškom nabave smatrat će se niži iznos između neto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovinu ili imovinu ili imovinu primljenu u svrhu plaćanja duga i fer vrijednosti preuzete imovine umanjene za troškove prodaje.

g) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Banka ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi. Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

r) Najmovi

Ugovor je, ili sadrži, najam ako prenosi pravo kontrole nad upotrebom identificirane imovine tijekom određenog razdoblja u zamjenu za određenu naknadu. Za takve ugovore Banka priznaje pravo na upotrebu imovine i obvezu po najmu.

Najam kod kojeg Banka kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po lineamoj metodi tijekom trajanja najma. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod najma. Banka za vrijeme trajanja poslovno najma provodi amortizaciju i testiranje umanjenja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke.

Kod ugovora o najmu gdje je banka najmoprimac, Banka mjeri obvezu po najmu po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova plaćanja najma, uz diskont primjenom inkrementalne kamatne stope primatelja najma na datum početnog priznavanja. Obveza po najmu se priznaje u ugovorenoj valuti.

r) Najmovi (nastavak)

S druge strane, Banka kao najmoprimac priznaje Imovinu s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na datum početnog priznavanja ugovora o najmu kojim se mjeri ta Imovina s pravom upotrebe u iznosu koji je jednak obvezi po najmu uz usklađenje za bilo koji iznos unaprijed plaćenih ili obračunatih plaćanja najma koji se odnose na taj najam priznat u izvješću o financijskom položaju neposredno prije datuma početnog priznavanja. Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Nakon početnog priznavanja, obveza najma povećava se za obračunatu i umanjuje za izvršena plaćanja.

Banka koristi opcionalnu primjenu zahtjeva iz MSFI 16 "Najmovi" (tj. priznavanje obveze po najmu i imovine s pravom upotrebe) u sljedećim slučajevima:

• Kratkoročni najam; i
• Najam u kojem je unajmljena imovina niže vrijednosti.

U ovim slučajevima plaćanja najma povezana s takvim najmom priznaju se kao rashod na proporcionalnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Banka je odlučila primijeniti izuzeće imovine male vrijednosti i identificirala je, temeljeno na mišljenju Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (JASB) sadržanog u Osnovama za zaključke, prag vrijednosti od USD 5.000 (vrijednost nove imovine koja se daje u najam).

Banka je odlučila primijeniti izuzeće i na najmove nematerijalne imovine.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Obveza po najmu mjeri se diskontiranjem budućih novčanih tokova plaćeni najma (koji nisu plaćeni na taj datum), služeći se implicitnom kamatnom stopom za najam, ako se ona može odmah utvrditi. U protivnom, Banka upotrebljava svoju inkrementalnu kamatnu stopu.

Inkrementalna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu koju bi prima trebao platiti kod posudbe:

• potrebnih sredstava za stjecanje imovine slične vrijednosti;
• tijekom sličnog razdoblja;
• sa sličnim kolateralom:
• u sličnom gospodarskom okruženju.

Banka informacije o najmovima u kojima je najmoprimac objavljuje zasebno u financijskima što uključuje sljedeće iznose:

(a) iznos amortizacije za imovinu s pravom uporabe prema razredu odnosne imovine;

(b) kamatne rashode po obvezi po najmu;

(c) troškove povezane s krātkoročnim najmovima; (ti troškovi ne moraju uključivati troškove povezane s najmovima čije je razdoblje najma mjesec dana ili kraće);

(d) troškove povezane s najmovima imovine niske vrijednosti.

s) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka uplaćuje doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka nema drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka diskontira očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca. Aktuarski dobici ili gubici za dugoročna primanja kao i trošak tekućeg rada priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Dionički kapital i rezerve t)

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

u) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Banka sklapa ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidencij, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

v) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banke te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka obračunava naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

3. AKVIZICIJA NOVE HRVATSKE BANKE d.d. (SBERBANK d.d. u sanaciji)

Banka je stekla kontrolu nad 100% dionica "Sberbank d.d. u sanaciji (sada Nova hrvatska banka d.d. ("NHB")). Banci Sberbank d.d. Hrvatska, narušena je ikvidnost kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu što je uzrokovalo povećano povlačenje depozita klijenata.

Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) je 27. veljače 2022. utvrdio da Sberbank Europe AG u Austriji i njegova društva kćeri u Hrvatskoj i Sloveniji propadaju ili će vjerojatno propasti zbog narušavanja njihova stanja likvidnosti, čime je potvrdio procjenu Europske središnje banke.

Dana 01. ožujka 2022. godine Jedinstveni sanacijski odbor prihvatio je odluku o sanaciji hrvatske i slovenske podružnice Sberbanke. Odlučeno je da se sanacija provede prodajom. Do 14. travnja 2022. koordinaciju poslovanja Sberbank d.d. preuzela je sanacijska uprava.

Savjet Hrvatske narodne banke ("HNB") donio je Odluku o završetku postupka sanacije nad "Sberbank d.d. u sanaciji" 13. travnja 2022. Jedinstveni sanacijski odbor naložio je HNB-u da prenese 615.623 dionice, koje predstavljaju 100% temeljnog kapitala, Sberbank d.d. na Hrvatsku poštansku banku d.d. za iznos od 71 milijun kuna, ili 9,6 milijuna EUR. Savjet HNB-a donio je odluku o izdavanju suglasnosti za imenovanje članova uprave Sberbank d.d. u sanaciji počevši od 14. travnja 2022. godine.

Dana 14. travnja 2022. Banka je preuzela kontrolu nad novom članicom HPB Grupe koja je nastavila djelovati pod novim nazivom Nova hrvatska banka d.d.

Akvizicija Nove Hrvatske Banke d.d. nema utjecaja na financijski rezultat u nekonsolidiranim financijskim izvještajima Banke.

4. DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG DATUMA

Stjecanje društva Pronam nekrentine d.o.o.

Banka je stekla 100% vlasničkog udjela u društvu Pronam nekretnine d.o.o. 4 srpnja 2022. godine. U trenutku objave ovog izvještaja pokrenut je proces pripajanja društva Pronam nekretnine d.o.o. te se završetak pripajanja očekuje do kraja 2022. Kupnjom udjela u društvu Pronam Nekretnine d.o. i potraživanja koje Sberbank Europe AG (SBAG) ima prema društvima Pronam Nekretnine d.o.o. i Nova hrvatska banka d.d. završen je kreditnodepozitni odnos NHB-a, a time i HPB Grupe sa SBAG.