Godišnje izvješće za 2021. godinu

Izvještaj u PDF formatu je neslužbeni izvještaj. Službeni izvještaj je javno dostupan u formatu European Single Electronic Format

Godišnje izvješće za 2021. godinu

Zagreb, ožujak 2022.

Sadržaj

Uvod 4
Vizija, misija i korporativne vrijednosti 5
Osnovni financijski pokazatelji 7
Pismo Predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo 8
Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo 11
Makroekonomski pregled13
Poslovno okruženje17
Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo 21
Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije 55
Plan razvoja Hrvatske poštanske banke 62
Nefinancijski izvještaj za 2021. 67
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja 76
Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke 82
Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci 86
Opis poslovanja ovisnih društava 88

Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja 90
Izvješće neovisnog revizora 91
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju 103
Konsolidirani račun dobiti i gubitka 104
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 105
Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama 106
Konsolidirani izvještaj o novčanom toku 107
Odvojeni izvještaj o financijskom položaju 108
Odvojeni račun dobiti i gubitka 109
Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 110
Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama 111
Odvojeni izvještaj o novčanom toku112
Bilješke uz financijske izvještaje 113
Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku 235
Poslovna mreža i kontakti 250

Uvod

Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine na hrvatskom jeziku.

Pravni status

Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.

Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b, propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe.

Skraćenice

U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo spominje se kao «Banka» ili «HPB», Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao «HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».

Tečajna lista

U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:

prosinca 2021. ..............1 EUR = 7,517174 KN ................ 1 USD = 6,643548 KN
prosinca 2020. .............1 EUR = 7,536898 KN................. 1 USD = 6,139039 KN

Misija

Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj.

Vizija

Banka u hrvatskom vlasništvu s relevantnim tržišnim utjecajem koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici.

Osnovni financijski pokazatelji

					u milijunima kuna
Grupa	2021.	2020.	2019.	2018.	2017.
Osnovni pokazatelji
Dobit za godinu	203	183	147	156	8
Operativna dobit	313	291	344	308	373
Ukupna aktiva	27.833	25.464	23.773	23.082	20.048
Zajmovi komitentima	14.252	14.723	13.334	11.529	11.141
Primljeni depoziti	23.441	21.207	20.063	20.143	17.208
Dionički kapital i rezerve	2.657	2.479	2.377	2.016	1.911
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	16,68%	15,10%	12,09%	12,84%	0,65%
Prinos na aktivu	0,73%	0,72%	0,62%	0,68%	0,04%
Omjer troškova poslovanja1 u prihodu iz poslovanja	62,36%	64,10%	61,36%	61,98%	55,19%

u milijunima kuna

Banka	2021.	2020.	2019.	2018.	2017.
Osnovni pokazatelji
Dobit za godinu	202	182	144	152	8
Operativna dobit	312	289	323	303	372
Ukupna aktiva	27.833	25.464	23.773	21.233	19.777
Zajmovi komitentima	14.252	14.723	13.339	11.062	10.979
Primljeni depoziti	23.450	21.215	20.071	18.371	16.952
Dionički kapital i rezerve	2.650	2.473	2.370	2.003	1.905
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	16,64%	14,99%	11,84%	12,50%	0,69%
Prinos na aktivu	0,73%	0,72%	0,60%	0,72%	0,04%
Omjer troškova poslovanja1 u prihodu iz poslovanja	62,03%	63,78%	61,27%	60,14%	54,37%
Regulatorni kapital	2.631	2.312	2.209	1.777	1.654
Adekvatnost kapitala	25,65%	21,82%	20,17%	17,86%	18,10%

¹opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi

Pismo predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Poštovani dioničari, klijenti i partneri, drage kolegice i kolege,

zadovoljstvo mi je što Vam kao predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke mogu predstaviti rezultate poslovanja i ostale uspjehe koje smo ostvarili u 2021. godini.

Upravljanje složenim sustavom poput kreditne institucije obuhvaća ne samo pažnju dobrog gospodarstvenika, odnosno usklađenost s propisima i dobrom praksom, nego i agilnost, brzinu odlučivanja i kulturu ostvarenja ciljeva.

U skladu s tim, u godini u kojoj je HPB obilježila tridesetu obljetnicu poslovanja, ostvaren je najbolji neto financijski rezultat od njenog osnutka, osnažena njena kapitaliziranost na razine koje je pozicioniraju među najjače banke u Hrvatskoj čime smo demonstrirali da možemo uspješno odgovoriti na sve operativne i strateške izazove s kojima smo suočeni. Značaj rezultata koje je tim kojem sam na čelu ostvario ne mogu naglasiti dovoljno, jer je ostvaren u drugoj godini globalne pandemije koja je otežala poslovanje svih gospodarskih subjekata, ali i utjecala na ponašanje potrošača, na što smo odgovorili afirmativno i ambiciozno. "Novo normalno" i novi načini rada su sada trajni dio korporativne kulture HPB-a, odnosno nova poslovna realnost od koje koristi imaju i klijenti i zaposlenici, što se između ostalog reflektira i u rezultatima Banke.

Komentar financijskih rezultata Hrvatske poštanske banke

Temeljem prudentnog upravljanja rizicima, utvrđivanja tržišne pozicije, rasta gotovo svih kategorija prihoda te racionalnog upravljanjem troškovima, Banka je nastavila s pozitivnim trendovima i u 2021., te je drugu godinu uzastopno ostvarena rekordna neto dobit u njenoj korporativnoj povijesti, koja iznosi 202 milijuna kuna, s rastom od 11 posto ili 20 milijuna kuna na međugodišnjoj razini.

Ukupni neto prihodi iz poslovanja iznosili su 821 milijuna kuna, što predstavlja rast od 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi prihoda izdvaja se porast neto provizija i naknada za 9,4 posto na razinu od 193 milijuna kuna. Nasuprot tome, neto kamatni prihod je pod pritiskom dugotrajnog pada kamatnih

stopa manji za 2,5 posto, pri čemu je prilagodbom politike cijena i posljedičnim smanjenjem kamatnog troška koji Banka plaća na izvore sredstava (za 33,3 posto) ublažen pad ukupnog kamatnog prihoda na plasmane (za 5,0 posto). Ostali nekamatni prihodi čine desetinu ukupnih prihoda te se prvenstveno odnose na dobitke koje je Banka ostvarila nastavno na porast cijena vrijednosnih papira u knjizi trgovanja uslijed akomodativnog monetarnog okruženja u zemlji i svijetu.

Unatoč inflacijskim pritiscima, porastu cijena energenata, kao i iniciranim razvojnim i regulatornim projektima i povezanim troškovima usluga i rada, Banka je u 2021. obuzdala rast troškova poslovanja te su isti smanjeni za 0,2 posto na 509 milijuna kuna, što je najniža razina troškova od 2018. godine.

Prethodno opisana dinamika neto prihoda i troškova poslovanja rezultirala je operativnom dobiti od 312 milijuna kuna, a značajno je unaprijeđen i C/I indikator efikasnosti poslovanja, koji iznosi 62,0 posto (za 2020. je iznosio 63,8 posto).

Nove metode rada i mjere upravljanja rizicima inicirane u četvrtom tromjesečju 2019. godine vindicirane su i u 2021. godini, što se prvenstveno reflektira u 56 milijuna kuna manjim ispravcima vrijednosti plasmana i ostale imovine, uz pokrivenost NPL od 61,1 posto (72,1 posto bez izloženosti osiguranih državnim jamstvima).

Komentar financijskog položaja Hrvatske poštanske banke

Imovina Banke krajem 2021. godine iznosi 27,8 milijardi kuna, uz međugodišnji porast za 2,4 milijarde kuna ili 9,3 posto, uz istovremeno smanjenje izloženosti riziku mjereno RWA za 3,2 posto, čime je ostvaren dodatni interni doprinos kapitalnom osnaženju Banke.

Ukupni krediti klijentima pali su za 471 milijun kuna, što se gotovo u potpunosti odnosi na segment središnje države gdje je došlo do neto povrata u visini 685 milijuna kuna, kao i istovremeni blagi neto povrat u dijelu velikih poduzeća gdje je zabilježeno smanjenje za 148 milijuna kuna i SME za 96 milijuna kuna. S druge strane, u dijelu poslovanja sa stanovništvom povećan je portfelj kredita stanovništvu za 418 milijuna kuna, prvenstveno uslijed rasta stambenih kredita za 15,5 posto slijedom nastavka značajne participacije Banke u APN programu subvencioniranih kredita, gdje HPB značajno premašuje svoj tržišni udjel te je u prošlogodišnjem, šestom krugu odobrila novih 270 milijuna kuna.

HPB je u 2021. značajno ojačala svoju likvidnosnu poziciju te raspolaže s 6,2 milijardi kuna novčanih sredstava i potraživanja kod HNB i drugih banaka, kao i s 5,2 milijarde kuna utrživih vrijednosnih papira. Na taj način, LCR indikator (koeficijent likvidnosne pokrivenosti) zadržan je na stabilnoj razini od 183 posto, dok NSFR (koeficijent stabilnih izvora financiranja) iznosi 174,4 posto.

Tradicionalno dobra percepcija i povjerenje koje HPB ima među svojim štedišama očituje se u nastavku rasta depozita, koji su povećani za 2,3 milijarde kuna usprkos okruženju izrazito niskih kamatnih stopa.

Kapital Banke krajem 2021. godine iznosi 2,7 milijardi kuna, odnosno preko 1.300 kuna po dionici, pri čemu se porast kapitala u 2021. godini prvenstveno odnosi na ostvarenu neto dobit kojom su ublaženi efekti smanjenja rezervi za fer vrijednost portfelja koji se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Porast kapitala s jedne strane i smanjenje izloženosti riziku s druge, rezultirao je robusnom stopom adekvatnosti ukupnog kapitala, koja iznosi 25,7 posto, što HPB svrstava među sam vrh kreditnih institucija na domaćem tržištu.

Komentar poslovanja HPB Grupe i ovisnih društva Hrvatske poštanske banke

Financijskim rezultatima HPB Grupe za 2021. godinu, osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke, doprinijeli su HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i HPB-nekretnine d.o.o., društvo specijalizirano za promet nekretninama.

Kako je HPB kao matično društvo Grupe činila najveći dio njene bilance, neto dobit Grupe gotovo je istovjetna dobiti matičnog društva, te iznosi 203 milijuna kuna. Međutim, obje podružnice doprinose Grupi pozitivnim financijskim rezultatima. U skladu s tim, društvo HPB Invest ostvarilo je neto dobit u iznosu 832 tisuća kuna, a HPB-nekretnine neto dobit u iznosu 586 tisuća kuna.

Poslovanje Hrvatske poštanske banke u 2022. godini

Globalna pandemija bolesti COVID-19 zahtijevala je od nas izrazito brzo donošenje odluka, promjenu paradigme u upravljanju i poslovanju te maksimalnu posvećenost očuvanju kvalitete usluge i kontinuiteta poslovanja u uvjetima "novog normalnog".

Ova 2022. godina počela je ništa manje zahtjevno zaoštravanjem geopolitičke situacije u Ukrajini. Ekonomske posljedice aktualne situacije u Ukrajini prelijevaju se i na domaće tržište, te je Banka spremno reagirala i akvizirala Sberbank d.d. Hrvatska, kojoj je zbog sankcija nametnih subjektima iz Rusije prijetila izvjesna propast te će nastaviti poslovati u sklopu HPB Grupe kao Nova hrvatska banka.

U narednom razdoblju bit ćemo posvećeni razvoju HPB Grupe i proaktivnom tržišnom pristupu kako bismo nastavili pojednostavljivati poslovanje na bazi digitalizacije i suvremene IT arhitekture, a sve u cilju optimizacije povrata na uložena sredstva same Banke i dioničara te zadovoljili potrebe klijenata, poglavito generacija koje sada ulaze na tržište rada.

U skladu s tim, u 2022. godinu ulazimo s redefiniranim strateškim okvirom poslovanja, u kojem održivo poslovanje zajedno s ciljevima održivosti u sve tri ESG sfere čini jedan od najbitnijih stupova razvoja. Paralelno s tim, nastavit ćemo stremiti najboljoj praksi u upravljanju svim kategorijama rizika, kako financijskim, tako i rizicima održivosti kako bismo povećali vrijednost i kapitaliziranost Banke, zadržali povjerenje deponenata i ostalih vjerovnika koji su nam povjerili svoja sredstva te poboljšali kvalitetu usluge i koristi koje klijenti koji posluju s HPB Grupom ostvaruju.

Ponosan sam što tim koji vodim čine ambiciozni i motivirani eksperti u svim dijelovima bankarskog poslovanja te im se najiskrenije zahvaljujem na iznimnom angažmanu koji svakodnevno daju za Banku i naše klijente. U potpunosti sam uvjeren da možemo uspješno odgovoriti na sve izazove koji su pred nama.

Marko Badurina Predsjednik Uprave

Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Uprava	mr.sc. Marko Badurina Predsjednik Uprave	Anto Mihaljević Član Uprave	Ivan Soldo Član Uprave
Nadležnost	Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Sektor financijskih tržišta Sektor za usklađenost Ured unutarnje revizije Ured Uprave Ured za upravljanje ljudskim resursima Ured za pravne poslove Ured za strateški razvoj Ured za održivo poslovanje*	Sektor poslovanja sa stanovništvom Sektor direktnih kanala Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima Ured za organizaciju i upravljanje projektima Ured za marketing Ured za upravljanje kvalitetom usluge Sektor podrške poslovanju Sektor informatike Ured za korporativnu sigurnost Ured za nabavu i upravljanje imovinom Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke	Sektor upravljanja kreditnim rizicima Sektor strateških rizika i kontrole rizika Sektor upravljanja naplatom Sektor upravljanja financijama Ured za upravljanje aktivom i pasivom
Iskustvo	2019 - HPB d.d. predsjednik Uprave 2017 - Sberbank d.d. savjetnik Uprave za strategiju poslovanja za područja financijska tržišta, investicijsko bankarstvo, financijske institucije 2013 - Sberbank d.d. zamjenik direktora Sektora financijskih tržišta 2012 - Volksbank d.d. zamjenik direktora Sektora financijskih tržišta 2007 - Volksbank - upravljanje likvidnošću i trgovanjem	2019 - HPB d.d. član Uprave 2019 - Kentbank d.d. direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom 2017 - Allianz Zagreb d.d. direktor Sektora za podršku prodaji 2015 - Zagrebačka banka d.d. direktor upravljanja prodajom za klijente individualnog bankarstva 2010 - Zagrebačka banka d.d. direktor regije Grad Zagreb 2005 - Zagrebačka banka d.d. direktor regije Sjeverozapadna Hrvatska 2003 - Zagrebačka banka d.d. voditelj prodaje leasinga 2001 - Zagrebačka banka d.d. voditelj prodajnog kontrolinga 1999 - Fer count d.o.o. revizor pripravnik	2019 - HPB d.d. član Uprave 2018 - Raiffeisen Bank International AG, izvršni direktor, Upravljanje rizicima financijskih institucija i država 2015 - Raiffeisen Bank International AG, direktor, Upravijanje rizicima financijskih institucija i država 2013 - Raiffeisen Bank International AG, Risk Manager, Stariji Risk Manager 2011 - Raiffeisen Bank International AG, analitičar, stariji analitičar banaka i financijskih institucija 2010 - Ipreo Ltd analitičar Global Markets 2005 - FIMA Fas doo. pomoćnik direktora 2005 - KPMG Croatia d.o.o. mlađi suradnik

Napomena: organizacijska nadležnost sa stanjem na dan 31. prosinca 2021. godine

* Posluje od 1.1.2022.

Makroekonomski pregled

Bruto domaći proizvod

	2012	2013	2014	2015	2016	2017	2018	2019	2020	2021
BDP - realna stopa rasta	-2,3%	-0,4%	-0,3%	2,5%	3,5%	3,4%	2,9%	3,5%	-8,1%	10,4%
BDP - nominalna stopa rasta	-0,9%	0,4%	-0,2%	2,6%	3,5%	4,6%	5,0%	5,5%	-8,2%	14,0%
BDP deflator	1,4%	0,8%	0,1%	0,1%	-0,1%	1,2%	2,1%	2,0%	-0,1%	3,6%
Doprinos rastu realnog BDP
potrošnja kućanstava	-1,5%	-1,0%	-1,5%	0,2%	1,8%	1,8%	1,9%	2,4%	-3,1%	6,0%
potrošnja države	-0,2%	0,2%	0,3%	-0,2%	0,2%	0,4%	0,5%	0,7%	0,8%	0,7%
bruto investicije u fiksni kapital	-0,9%	0,2%	-0,4%	1,5%	1,0%	0,3%	0,7%	1,9%	-1,3%	1,6%
neto izvoz	0,4%	-0,3%	1,5%	0,4%	0,3%	-0,7%	-1,9%	0,0%	-5,1%	6,8%
promjena zaliha i ostalo	-0,2%	0,6%	-0,2%	0,6%	0,3%	1,6%	1,6%	-1,5%	0,5%	-4,7%
Međugodišnji rast sastavnica realnog BDP
potrošnja kućanstava	-2,4%	-1,6%	-2,5%	0,4%	3,1%	3,1%	3,3%	4,1%	-3,1%	6,0%
potrošnja države	-0,9%	0,7%	1,3%	-0,9%	1,0%	2,2%	2,4%	3,3%	4,1%	3,0%
bruto investicije u fiksni kapital	-4,6%	1,0%	-2,3%	8,4%	5,0%	1,5%	3,8%	9,8%	-6,1%	7,6%
izvoz roba i usluga	-1,5%	2,5%	7,4%	10,3%	7,0%	6,9%	3,7%	6,8%	-22,7%	33,3%
uvoz roba i usluga	-2,4%	3,2%	3,5%	9,4%	6,5%	8,4%	7,5%	6,5%	-12,3%	14,7%

Dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sastavnicama

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI Bruto domaći proizvod, obrazac 12.1.1.4, podaci za 2020. i 2021. godinu su privremeni), obrada HPB

Nakon izrazito snažnog pada ukupne vrijednosti domaćeg proizvoda u 2020. godini, u 2021. godini ostvaren je rekordan rast BDP-a od 10,45 % u odnosu na prethodnu godinu. Iako je ovo povećanje dijelom pod utjecajem baznog razdoblja, mjereno stalnim cijenama premašena je vrijednost domaćeg bruto proizvoda iz 2019. godine.

Neto izvoz dao je najveći doprinos rastu realnog BDP sa 6,84% ili 51,4 milijarde kuna mjereno stalnim cijenama, premašujući također vrijednost izvoza iz 2019. godini. Sljedeća sastavnica koja je najsnažnije reagirala nakon ublažavanja epidemioloških mjera je potrošnja kućanstava pa je u 2021. godini porasla za 9,96% u odnosu na prethodnu godinu. Bruto investicije u fiksni kapital vratile su se pretkriznom pozitivnom trendu i za očekivati je da će značajnije doprinositi rastu realnog BDP uslijed ulaganja građevinskog sektora koji se dodatno angažira na poslovima obnove i kontinuirano rastuće potražnje za stambenim nekretninama. Nastavak pozitivnog gospodarskog momentuma u budućem razdoblju dominantno će biti pod utjecajem geopolitičkih rizika, okončanja pandemije i ubrzanog porasta cijena.

Cijene

Indeks potrošačkih cijena (međugodišnje stope promjene u %)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (obrasci h-j1 i h-j2), obrada HPB

Međugodišnja stopa promjene cijena odabranih komponenti indeksa potrošačkih cijena

	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.	2021.
Indeks potrošačkih cijena – ukupno	-1,1%	1,1%	1,5%	0,8%	0,1%	2,6%
Hrana i bezalkoholna pića	(0,5%)	+2,9%	+1,0%	(0,1%)	+1,9%	+1,6%
Alkoholna pića i duhan	+0,4%	+2,4%	+2,8%	+4,4%	+3,6%	+5,9%
Odjeća i obuća	+0,2%	+0,8%	(1,3%)	(0,9%)	(0,6%)	(0,1%)
Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva	(2,5%)	(2,7%)	+2,7%	+3,1%	(1,0%)	+1,6%
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva	+0,2%	+0,1%	+0,4%	+0,8%	+0,3%	+1,0%
Zdravlje	+1,8%	+1,1%	+1,4%	(0,9%)	+1,2%	+0,8%
Prijevoz	(4,1%)	+3,3%	+3,5%	(0,3%)	(4,3%)	+8,3%
Komunikacija	(2,4%)	(1,6%)	(0,2%)	(0,2%)	+1,5%	+1,1%
Rekreacija i kultura	(0,6%)	+0,8%	+0,9%	+0,7%	+0,1%	+1,7%
Obrazovanje	+0,0%	+0,8%	+0,4%	+0,8%	(0,4%)	+0,5%
Restorani i hoteli	+1,3%	+5,1%	+3,0%	+3,0%	+1,5%	+2,9%
Razna dobra i usluge	+0,4%	+0,3%	+0,7%	+0,3%	+2,0%	+0,9%
Dobra	(1,4%)	+1,4%	+1,6%	+0,6%	(0,4%)	+2,9%
Usluge	(0,1%)	+0,4%	+1,2%	+1,3%	+1,7%	+1,7%

Indeks temeljnih cijena koji je u 2021. godini iznosio 1,6% na najvišoj je razini od 2013. godine i potvrđuje širinu pritisaka na rast cijena uslijed poremećaja u dobavljačkim lancima, što će se vjerojatno nastaviti i u 2022., nakon čega se očekuje obuzdavanje istih kroz uravnoteženje potražnje, normalizaciju tijekova roba i inflatornih

očekivanja. U skladu s tim, indeks potrošačkih cijena od 2,6% na najvišoj je razini od 2012. godine, ali je istovremeno daleko niži od zabilježenih ostvarenja u 1990.-im i 2000.-im godinama, kada je bio višestruko viši. Pojedinačni rast unutar potrošačke košarice iskazana je na stavci prijevoza s 8,3%, međutim, zbog ukupnog udjela u potrošačkoj košarici stavka hrana i bezalkoholna pića s 1,6% i troškovi stanovanja i energije s istim postotkom značajnije utječu na ukupne troškove života. Porast cijene visoko taksativnih roba kao što su alkoholna pića i duhan dodatno su povećali vrijednost potrošačke košarice. Jedina stavka koja je zabilježila minimalno smanjenje je odjeća i obuća s 0,1%.

Zaposlenost i plaće

Usporedno kretanje broja i bruto primanja zaposlenih

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Bilten, sezonski prilagođene i dodatne vremenske serije), obrada HPB

Zaposlenost u Hrvatskoj je nakon izbijanja gospodarske krize krajem 2008. godine opadala sve do 2014. godine. Tijekom tog razdoblja broj se zaposlenih smanjio s najviših 1,64 milijuna (srpanj 2008.) do 1,39 milijuna (veljača 2014.). Međutim, početkom gospodarskog oporavka broj se zaposlenih kontinuirano povećavao, uz dostizanje nešto manje razine broja zaposlenih na vrhuncu oporavka (srpanj 2019. =1,60 milijuna) od pretkriznih 2000.ih, radi promijenjene strukture gospodarstva i radne snage, uz istovremenu emigraciju nezaposlenog i podzaposlenog stanovništva u zemlje EU i druge razvijene zemlje s potrebom za radnom snagom.

Pozitivni trendovi prekinuti su izbijanjem pandemije COVID-19 u 2020. godini. Ipak, efekti pandemije na smanjenje broja zaposlenih bili su ograničeni, prvenstveno zbog pravovremene reakcije Vlade koja je otpočela program očuvanja radnih mjesta već u prvom kvartalu 2020. godine. Gledano u apsolutnim vrijednostima prosječni broj zaposlenih u 2020. (= 1,54 milijuna) bio je manji za samo 18 tisuća od prosjeka pretkrizne 2019. godine, a za preko 100 tisuća radnika veći nego u 2014. kao zadnjoj godini prethodne recesije (= 1,42 milijuna). Širina obuhvata ovih mjera poduprta s višekratnim provođenjem poreznih rasterećenja dohotka, u kombinaciji s vrlo niskom stopom inflacije u 2020. godini utjecala je na rast kako nominalne tako i realne razine bruto plaća.

U 2021. godini, a zbog produženog utjecaja omikron varijante COVID-19 virusa koja je prolongirala ukupno vrijeme trajanja pandemije, Vlada RH je bila prisiljena nastaviti s programom očuvanja radnih mjesta što je uz snažan rast gospodarske aktivnosti utjecao na rast ukupnog broja zaposlenih. Nominalne bruto plaće su prema nepotpunim podacima za 2021. godinu nastavile rasti kao i ukupan broj zaposlenih osoba.

Javne financije

Kao i u 2020. godini, a pod pritiskom vrlo visokih troškova neutraliziranja negativnih efekata COVID-19 pandemije, u 2021. godini nastavljen je trend negativne razlike ukupnih prihoda nad ukupnim rashodima konsolidirane opće države. U prvih devet mjeseci 2021. godine prihodi konsolidirane opće države iznosili su 143,9 milijardi kuna, što je 12,37%, odnosno 15,8 milijardi kuna više nego za isto razdoblje prethodne godine. Rast prihoda u skladu je sa porastom gospodarske aktivnosti u 2021. godini, odnosno povećanju potrošnje kućanstava i relativno uspješnoj turističkoj sezoni.

Spomenuti trošak ublažavanja posljedica pandemije rezultirao je porastom ukupnih rashoda u 2020. godini za 8,3% u odnosu na prethodnu godinu, a u prva tri kvartala 2021. godine ukupni rashodi su bili za 10% viši nego u istom razdoblju 2020. godine. Kao i u prva tri kvartala 2021. godine, troškovi socijalnih naknada od 50,7 milijardi kuna i subvencije u iznosu od 9,4 milijarde kuna sačinjavale su 37% ukupnih rashoda. Sljedeća značajna stavka je evidentirana na računu naknade zaposlenicima od 40 milijardi kuna odnosno 8% više nego u istom periodu prethodne godine.

Neto povećanje zaduženja za prvih devet mjeseci 2021. godine iznosilo je 17,5 milijardi kuna čime se i dalje nastavlja trend proračunskog deficita koji je bio prekinut u razdoblju 2017. – 2020. godine.

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane opće države (u milijunima kuna)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (nefinancijski računi opće države, obrazac h-i_1), obrada HPB

Poslovno okruženje

Broj kreditnih institucija na hrvatskom tržištu se uslijed konsolidacije tržišta i prestanka poslovanja manjih banaka kontinuirano smanjuje. Nastupanje COVID-19 krize u 2020. godini usporilo je proces konsolidacije sektora iz aspekta broja institucija, koji se u 2021. godini nije mijenjao. U skladu s tim, sa stanjem na dan 31.12.2021. na tržištu je poslovalo 20 poslovnih banaka i 3 stambene štedionice.

U 2021. godini, koncentracija sektora, mjerena tržišnim udjelom najvećih 5 banaka, porasla je s već visokih 74% u 2017. na preko 80% krajem 2019. godine, što se dodatno povećalo na 82,6% u 2021. godini. Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije imovine kreditnih institucija je nakon višegodišnjeg kontinuiranog blagog rasta, a zbog realiziranih poslovnih kombinacija u 2018. i 2019., prešao preko razine od 1.600 bodova, a što označava umjereno koncentrirano tržište. HHI indeks je i u 2021. blago porastao za dodatnih 6 bodova, uslijed jačeg organskog rasta volumena i posljedičnog rasta tržišnog udjela, kod velikih banaka.

Broj kreditnih institucija i Herfindahl-Hirchmanov indeks (HHI) koncentracije za imovinu banaka

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija od 2008. do 2019., Odabrani pokazatelji strukture, koncentracije i poslovanja kreditnih institucija na dan 31.12.2021.), obrada: HPB

Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako kreditne institucije u inozemnom vlasništvu čine 91 posto ukupne imovine sektora kreditnih institucija, a među njima dominiraju banke s područja Europske Unije, u talijanskom, austrijskom i mađarskom vlasništvu.

HPB je jedna od dvije preostale državne banke, te je na dan 31.12.2021. zauzimala šesto mjesto među kreditnim institucijama u RH po veličini aktive, nakon uspješnog pripajanja Jadranske banke d.d. Šibenik i HPB-Stambene štedionice d.d., s tržišnim udjelom 5,56 posto. Preostala državna banka - CROATIA BANKA d.d. čini 0,37% imovine sustava, čime domaće banke u državnom vlasništvu čine 5,93% udjela, dok se na domaće banke u privatnom vlasništvu odnosi 3,45% udjela u imovini kreditnih institucija. Nakon 31.12.2021. godine, HPB je akvizirala 100%-tni vlasnički udio u Sberbank d.d. Zagreb nad kojom je otvoren postupak sanacije. Okončanje postupka sanacije očekuje se u 2022. godini, kada će Sberbanka d.d. nastaviti poslovati kao Nova hrvatska banka d.d.

Ukupna imovina sektora porasla je za značajnih 43,4 milijarde kuna u 2021. godini ili 9,4%. Ovako snažan rast u odnosu na pandemijsku 2020. godinu rezultat je nastavka ekspanzivnog monetarnog okruženje i mjera Hrvatske narodne banke, uz zadržavanje stabilnosti i izrazito visoke kapitaliziranosti bankarskog sektora. U skladu s tim, većina kreditnih institucija koje posluju u Hrvatskoj ostvarila je porast imovine, pri čemu su unutar strukture najviše rasli likvidni instrumenti (ponajviše depoziti kod HNB) i dane kredite i predujmove uz zadržavanje kvalitete imovine konstantnom (udio neprihodujućih kredita - NPL) na kraju 2021. iznosio je 4,33%, a na kraju 2020. iznosio je 5,42%. Kreditne institucije su prema nerevidiranim podacima u 2021. godini poslovale s neto dobiti u iznosu 5,6 milijardi kuna što je dvostruko više od prihoda koji su ostvareni u 2020. godini. Oporavak ukupne gospodarske aktivnosti pozitivno je utjecao na sve banke i stambene štedionice koje posluju na tržištu RH, budući su sve ostvarile pozitivnu razliku prihoda i rashoda. Ostvareni povrat prihoda koji je bio izgubljen u razdoblju lockdowna, vratio je pokazatelje efikasnosti na razinu koja je bila uobičajena u periodima prije pandemije. Smanjeni troškovi poslovanja unaprijedili su pokazatelj troškovne efikasnosti koji se ponovno vraća na prosječnu vrijednost ispod 50% s tendencijom daljnjeg smanjenja. U 2021. godini na snazi su i dalje bila supervizorska očekivanja i smjernice HNB, u svezi zabrane isplate dobiti što je utjecalo na dodatno kapitalno osnaženje financijskog sektora. Slijedom takvih mjera je adekvatnost regulatornog kapitala krajem 2021. dosegla 25,58%. Koeficijent likvidnosne pokrivenosti ukazuje na vrlo snažnu likvidnost i postojanost bankovnog sustava u Hrvatskoj.

Ključni pokazatelji poslovanja kreditnih institucija (u %)
------------------------------------------------------------	--	--	--	--	--	--

	2016	2017	2018	2019	2020	2021
Prinos na imovinu (ROA)	1,23	0,85	1,21	1,37	0,61	1,17
Prinos na kapital (ROE)	9,24	5,91	8,4	9,82	4,43	8,74
Pokazatelj troškovne efikasnosti (CIR)	51,4	48,98	48,05	46,32	54,97	48,76
Udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL)	12,07	8,73	7,49	5,47	5,43	4,33
Pokrivenost neprihodujućih kredita umanjenjima vrijednosti	63,62	61,64	60,41	68,01	64,05	63,17
Stopa ukupnoga kapitala	22,97	23,8	23,14	24,8	24,91	25,58
Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR)	193,98	190,83	164,38	173,71	181,94	202,48

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Podaci o poslovanju kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2021. godine (privremeni nerevidirani); obrada: HPB

Kreditne institucije – pregled kretanja odabranih pokazatelja 2021. i rang lista top-10 najbolje pozicioniranih banaka po kategoriji

Tržišni udio u imovini

		Udio u ukupnoj
Rang	Naziv institucije	imovini (%)
1	Zagrebačka banka d.d.	26,45
2	Privredna banka Zagreb d.d.	20,90
3	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	16,52
4	OTP banka d.d.	9,89
5	Raiffeisenbank Austria d.d.	8,30
6	Hrvatska poštanska banka d.d.	5,56
7	Addiko Bank d.d.	3,38
8	Sberbank d.d.	2,21
9	Istarska kreditna banka Umag d.d.	0,89
10	Agram banka d.d.	0,86

Kapital

	Adekvatnost
	kapitala
Naziv institucije	(%)
PBZ stambena štedionica d.d.	53,89
Zagrebačka banka d.d.	35,60
Addiko Bank d.d.	33,91
Privredna banka Zagreb d.d.	28,63
Hrvatska poštanska banka d.d.	25,65
Samoborska banka d.d.	22,82
J&T banka d.d.	26,17
Raiffeisenbank Austria d.d.	22,71
Raiffeisen stambena štedionica d.d.	23,56
OTP banka d.d.	19,85

Likvidnost

		LCR
Rang	Naziv institucije	(%)
1	Raiffeisen stambena štedionica d.d.	1.908,30
2	J&T banka d.d.	1.228,88
3	Samoborska banka d.d.	796,41
4	Istarska kreditna banka Umag d.d.	633,65
5	Wüstenrot stambena štedionica d.d.	581,57
6	PBZ stambena štedionica d.d.	541,01
7	Karlovačka banka d.d.	467,61
8	Imex banka d.d.	402,00
9	Slatinska banka d.d.	273,32
10	Addiko Bank d.d.	261,96
17	Hrvatska poštanska banka d.d.	183,06

Povrat na kapital

Profitabilnost

		ROE
Rang	Naziv institucije	(%)
1	Banka Kovanica d.d.	14,29
2	Raiffeisen stambena štedionica d.d.	12,05
3	Karlovačka banka d.d.	11,41
4	Zagrebačka banka d.d.	11,14
5	Partner banka d.d.	10,51
6	Istarska kreditna banka Umag d.d.	9,99
7	OTP banka d.d.	9,57
8	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	9,39
9	Agram banka d.d.	9,24
10	Raiffeisenbank Austria d.d.	9,07
14	Hrvatska poštanska banka d.d.	7,89

Povrat na Imovinu

		ROA			neto dobit
Rang	Naziv institucije	(%)	Rang	Naziv institucije	(000 HRK)
1	Zagrebačka banka d.d.	1,56	1	Zagrebačka banka d.d.	2.008.133
2	Banka Kovanica d.d.	1,52	2	Privredna banka Zagreb d.d.	1.114.776
3	OTP banka d.d.	1,33	3	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	847.307
4	Partner banka d.d.	1,28	4	OTP banka d.d.	631.157
5	Raiffeisenbank Austria d.d.	1,14	5	Raiffeisenbank Austria d.d.	448.901
6	Privredna banka Zagreb d.d.	1,11	6	Hrvatska poštanska banka d.d.	202.107
7	Raiffeisen stambena štedionica d.d.	1,09	7	Addiko Bank d.d.	79.929
8	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	1,09	8	Agram banka d.d.	41.148
9	Agram banka d.d.	1,02	9	Istarska kreditna banka Umag d.d.	37.238
10	Istarska kreditna banka Umag d.d.	0,90	10	Sberbank d.d.	33.515
13	Hrvatska poštanska banka d.d.	0,76

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Podaci o poslovanju kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2021. godine (privremeni nerevidirani); obrada: HPB

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Osnivanje Hrvatske poštanske banke početkom devedesetih godina rezultat je rada tima stručnjaka Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) koji su, poznavajući dobre prakse poslovanja poštanskih banaka u Europi, u novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.

Banka je osnovana u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj ulici 7. Dionice Banke upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao resurse za početak rada. Kao univerzalna bankarska organizacija, Banka je registrirana za "sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa" te je krajem listopada 1991. upisana u sudski registar.

Polazeći od potreba građana i gospodarstvenika za bankarskim uslugama, osobito u sredinama gdje nema poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od gotovo tisuću poštanskih ureda, Banka je započela s prikupljanjem depozita građana, privatnih poduzetnika i pravnih osoba. U svibnju 1992. Banka počinje obavljati devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine prednosti novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu Banke. Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92), Banka je imenovana pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju njenih potencijala i poslova (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).

Prve godine rada Banke u ratnim okolnostima obilježio je pad ukupne gospodarske i investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina te povećanje fiskalnih davanja. Ove okolnosti su okončane donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. Banka je tijekom tih godina prvenstveno obavljala poslove sa stanovništvom, prikupljala dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivala plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirala na tržište novca i kratkoročno kreditirala obrtne potrebe gospodarskih subjekata, prvenstveno HPT-a, njegovih poslovnih partnera i osnivača Banke. Čak i u tim složenim okolnostima poslovanja, Banka je bilježila stalni rast bilančne sume i ostvarivala dobit te vodila stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.

Godine 1995. kupljena je zgrada u Jurišićevoj 4, koja postaje novo sjedište Banke. Iste godine usklađeni su i akti banke sa Zakonom o trgovačkim društvima. Prva podružnica otvorena je u Splitu u travnju 2003. godine.

U srpnju 2005. Banka je osnovala HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, čime je formirana HPB Grupa. Razvoj Grupe nastavljen je 2006. godine osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničkog društva za stambenu štednju, koje je uspješno pripojeno matičnom društvu dana 02. prosinca 2019. kao rezultat racionalizacije i optimizacije poslovanja. Osim navedenih društava kćeri u kojima je osnivač i stopostotni vlasnik, Banka je od srpnja 2018. godine do njenog uspješnog pripajanja 01. travnja 2019. godine bila 100% vlasnik JADRANSKE BANKE d.d. ŠIBENIK. Također, između 2015. i 2017. Banka je imala kontrolni vlasnički udio (58,2%) u H1 TELEKOM-u, dioničko društvo.

Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi, investicijski fondovi i ostali privatni investitori koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna putem čega stječu vlasnički udio u temeljnom kapitalu od 25,5%. Republika Hrvatska uplatila je 244,1 milijuna kuna pa se vlasnički udio Republike Hrvatske i povezanih osoba smanjio s 99% na 74,5 posto. Potonji udio je povećan u 2021. godini na 77,3% kroz prijenos dionica uslijed gašenja Fonda za gospodarsku suradnju Prosperus, koji je bio dioničar Banke, na udjelničare u tom fondu: Hrvatsku banku za obnovu i razvitak koja je svoj udio prenijela na Republiku Hrvatsku i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske.

HPB je krajem 2019. ušla u opseg sveobuhvatne procjene od strane ECB, zajedno s još četiri domaće banke. U svibnju 2020. je od strane ECB potvrđena kvaliteta aktive Banke i otpornost njene bilance, te su ispunjeni preduvjeti za pokretanje ulaska RH u Europsku monetarnu uniju (EMU)

Danas poslovnu mrežu HPB-a čini 6 regionalnih centara za gospodarstvo (RC Središnja Hrvatska sa sjedištem u Zagrebu, RC Sjeverna Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu, RC Istra i Kvarner sa sjedištem u Rijeci, RC Slavonija sa sjedištem u Osijeku, RC Dalmacija – sjever sa sjedištem u Šibeniku i RC Dalmacija – jug sa sjedištem u Splitu unutar kojih posluje 16 Poduzetničkih centara) i 6 regionalnih centara za stanovništvo raspoređenih na regije Središnja Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Slavonija, Istra i Kvarner, Dalmacija sjever i Dalmacija jug), 52 centra i 6 ispostava rasprostranjenih na cijelom teritoriju RH.

Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana, Hrvatska poštanska banka kao najveća banka u domaćem vlasništvu, omogućuje potpunu financijsku uslugu građanima, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te podršku hrvatskom gospodarstvu, osobito segmentu malog i srednjeg poduzetništva. U suradnji s HP-Hrvatskom poštom d.d., dostupnost proizvoda i usluga Banke osigurana je i kroz mrežu poštanskih ureda i u najmanjim mjestima u državi.

Pregled ključnih događaja u korporativnoj povijesti HPB d.d

10./1991.

Osnivanje HPB kao subsidijara Hrvatske pošte i telekomunikacija ("HPT")

12./1995.

Kupnja i preseljenje u novo sjedište u znamenitu zgradu u Jurišićevoj 4, Zagreb

04./2003.

Prva HPB podružnica otvorena u Splitu

Sredina 2005.

Korporativni rebranding i usvajanje novog logotipa i novog slogana ("Moja banka")

12./2010.

Republika Hrvatska postaje većinski dioničar kroz dokapitalizaciju

09./2015.

Dokapitalizacija HPB-a kroz kombiniranu privatnu i javnu ponudu (550 milijuna kuna)

07./2018.

Akvizicija Jadranske banke d.d. Šibenik

2020.-2021. Razdoblje rekordne

profitabilnosti i održivog rasta. Kvaliteta aktive i postojanost bilance potvrđena u sveobuhvatnoj procjeni od strane ECB. Kapitaliziranost osnažena na najvišu razinu u recentnoj povijesti HPB-a.

Projekt prelaska na jedinstvenu valutu EU

U kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj monetarnoj uniji, hrvatska kuna je dana 10. srpnja 2020. godine priključena europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) te se tijekom druge polovice 2020. godine pokreće i provodi Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom. Uvođenje eura planirano je za 1. 1. 2023. godine, a ovisno o odluci Vijeća Europske unije da Hrvatska ispunjava sve uvjete, koja odluka se očekuje u srpnju 2022. godine.

Poslovne banke će imati značajnu ulogu u postupku zamjene valute, prvenstveno kroz aktivnosti zamjene gotovog novca, konverzije depozita i kredita, prilagodbu bankomata i POS uređaja te zaštitu potrošača. Između ostaloga proces zamjene valuta će uključivati i predopskrbu banaka gotovim novcem od strane HNB-a, dvojno iskazivanje cijena pet mjeseci prije i 12 mjeseci nakon prelaska na euro, prijelaz bezgotovinskog platnog prometa na euro na dan konverzije i dvojni optjecaj gotovine tijekom prva 2 tjedna nakon uvođenja. Sve navedene aktivnosti bit će osigurane od strane banaka bez dodatnih naknada za klijente.

S obzirom na veliki opseg raznovrsnih poslovnih aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu pravovremene prilagodbe, kao i zbog utjecaja koje će navedene aktivnosti imati na poslovanje Banke i sve njene organizacijske dijelove, Banka je pravovremeno pokrenula interni projekt zamjene hrvatske kune eurom za što su predviđeni značajni financijski i ljudski resursi.

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:

sve vrste depozitnih i kreditnih proizvoda i usluga za pravne i fizičke osobe u domaćoj i stranoj valuti,
usluge transakcijskog poslovanja (kunski i devizni platni promet),
usluge izdavanja garancija, avala i drugih oblika jamstava,
usluge factoringa, financijskog najma (leasing),
usluge kupoprodaje i druge usluge vezane za vrijednosne papire,
usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje,
izdavanje elektroničkog novca,
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom,
ostali bankovni proizvodi i usluge (sefovi, Western Union usluge).

Zakonodavni okvir

Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018, 70/2019, 47/2020 i 146/2020) i Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 125/2011, 111/2012, 68/2013, 110/2015, 40/2019).

Pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala ("Narodne novine" broj 65/2018., 17/2020. i 83/2021.), podzakonskim propisima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kao i EU regulativom kojom se izravno ili implementacijom u hrvatski zakonodavni okvir jedinstveno uređuje tržište kapitala na području cijele Europske unije, a pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu ("Narodne novine" broj 66/2018), uključujući i pripadajuće podzakonske propise.

Za poslovanje Banke osobito su relevantni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost, a tijekom 2021. godine donesene su izmjene i dopune Odluke o sustavu upravljanja ("Narodne novine" broj 145/2021. od 29.12.2021.

COVID-19 pandemija je i u 2021. godini imala negativne učinke na ekonomski i financijski sustav te i dalje uzrokovala neizvjesnost uslijed čega su, a zbog povećanja otpornosti kreditnih institucija i održavanja stabilnosti financijskog sustava u tijeku pandemije COVID-19, Banke podložne određenim supervizorskim očekivanjima, putem objavljenih okružnica Hrvatske narodne banke, preporuka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i preporuke i supervizorska očekivanja Europske središnje banke, a sve u svezi s pandemijom COVID-19. Te preporuke i očekivanja odnose se u bitnom na određena postupanja glede odobravanja moratorija, njihovog tretmana i klasifikacije i izvještavanja o istima, umanjenja vrijednosti i sustava upravljanja kreditnim rizikom, kao i preporuke glede obustave isplata dividendi i varijabilnih primitaka radnicima.

Tako se i Odlukom Hrvatske narodne banke o privremenom ograničenju raspodjela (NN 4/2021.) koja je stupila na snagu sa 16. siječnja 2021. godine, kreditnim institucijama i to do 31. prosinca 2021. ograničavalo provođenje raspodjela, što je uključivalo isplatu dividenda, stvaranje obveze isplate dividenda, otkup vlastitih dionica, dodjelu varijabilnih primitaka i druge oblike raspodjela. Odluka je donesena uz obvezu Hrvatske narodne banke na preispitivanje razloge zabrana najkasnije do 30. rujna 2021. godine, pri čemu je propisano da regulator može, a ovisno o ocjeni, trajanje privremenog ograničenja ukinuti i prije 31. prosinca 2021. godine.

Navedena Odluka donesena je s obzirom na ovlaštenje iz članka 144.a) Zakona o kreditnim institucijama, prema kojem je Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo – kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika – ovlašteno donijeti podzakonski propis kojim propisuje odgovarajuće mjere i instrumente. U skladu s tim, ova je regulatorna mjera donesena zbog neizvjesnosti koje proizlaze iz trajanja i dinamike COVID-19 pandemije i njenih posljedica.

U skladu s člankom 4. navedene Odluke o privremenom ograničenju raspodjela, Hrvatska narodna banka je početkom rujna 2021. preispitala postojanje razloga na temelju kojeg je Odluka donesena, te je ocijenila da su se okolnosti od donošenja Odluke promijenile u mjeri dovoljnoj da opravdaju prijevremeno ukidanje Odluke od 1. listopada 2021. godine.

Hrvatska narodna banka, osim navedene normativne aktivnosti, nadležna je i za nadzor poslovanja kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Nakon uspostave bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom (dalje: ESB), a u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) br. 468/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM-u) - dalje Uredbe o SSM-u, definiran je i obuhvat nadzornih zadaća ESB-a koji je ograničen na bonitetni nadzor kreditnih institucija, a nadzorne zadaće koje nisu povjerene ESB-u ostaju u nadležnosti nacionalnih nadzornih tijela. Hrvatska narodna banka je, u tom smislu, ostala isključivo odgovorna za nadzor banaka u područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o SSM-u. Navedena područja odnose se na područja uređena Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke, kao što su ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu, pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, načini utvrđivanja kreditnih gubitaka i zaštita potrošača, te u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja i financiranja terorizma ESB je 10. srpnja 2020. godine donijela Odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom, a od 1. listopada 2020. godine Republika Hrvatska sudjeluje u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, obzirom da je uspostavljanje bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i ESB-a jedan je od preduvjeta za ulazak u ERM II (Jedinstveni europski tečajni mehanizam II).

Tijekom prosinca 2020. Vlada i Hrvatska narodna banka pripremile su strateški dokument – Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom – koji ocrtava plan provedbe glavnih aktivnosti potrebnih za učinkovit i uspješan prelazak na euro kojeg planiramo 1. siječnja 2023. ako do tada ispunimo sve kriterije i ako to budu omogućile šire gospodarske i financijske okolnosti. Nastavno na navedeno, u siječnju 2022. godine, Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača donio je Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune sa eurom sa svrhom pružanja informacija poslovnim subjektima o aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u navedenom procesu zamjene. Nastavno na navedeno, krajem 2021. godine objavljen je i Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. godinu, koji u okviru Ministarstva financija za I tromjesečje 2022. godine predviđa upućivanje u proceduru donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti. Hrvatska agencija za osiguranje depozita kontrolira ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o sustavu osiguranju depozita ("Narodne novine" 146/2020) koji je stupio na snagu sa 01.01.2021. godine.. Hrvatska narodna banka provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih institucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" broj 146/2020. i 21/2022.). Izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kao i Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka preuzima ovlasti za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nad investicijskim društvima.

Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzire ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka temeljem kojih se Banci utvrđuju obveze i odgovornosti u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ("Službeni list" EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija, kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca, plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

Banka kao obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizama (NN broj 108/2017, 39/2019) u svojem poslovanju poduzima mjere, radnje i postupanja propisana ovim Zakonom radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te provođenja preventivnih mjera u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma. U odnosu na navedeno HNB je dostavila obavijest kreditnim institucijama o primjeni novih Smjernica Europskog nadzornog tijela o čimbenicima rizika od pranja novca i financiranja terorizma EBA/GL2021/02 od 01. ožujka 2021. godine kojima se stavljaju izvan snage postojeće Smjernice JC/2017/37 te ih nadopunjuje prenoseći izmjene pravnog okvira EU-a vezane za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma kao i nove rizike od pranja novca i financiranja terorizma. Revidirane Smjernice stupile su na snagu dana 26. listopada 2021. godine i predstavljaju dodatna očekivanja HNB-a kojima bi se društva obveznici provedbe mjera i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trebala voditi pri procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u cjelokupnom poslovanju. Također HNB naglašava da čimbenici i mjere opisani u Smjernicama nisu potpuni te da društva trebaju uzimati u obzir i druge čimbenike i mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji su bitni za njihovo poslovanje.

S obzirom da je Republika Hrvatska, izravno ili putem društava u njenom vlasništvu, većinski vlasnik dionica Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu zakonsku/podzakonsku regulativu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim institucijama i stopostotni je član u sljedećim društvima, s kojima čini HPB Grupu:

	Industrija	Država	Vlasništvo u %
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo nije članica koncerna u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

Dionica HPB-R-A

Dionica HPB uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem izvještajnog razdoblja 2021. godine iznosila je 730,00 kuna (trgovinski dan 30.12.2021.), što predstavlja porast od 55,32 posto u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2020. godini (=470,00 kuna na trgovinski dan 30.12.2020.).

Trgovanje dionicom HPB-R-A tijekom izvještajnog razdoblja bilo je kako slijedi:

Informacije i detalji o vrijednosnici

Datum izdanja	12. prosinac 2000.
ISIN	HRHPB0RA0002
Segment	Službeno tržište Zagrebačke burze
Uvrštena količina	2.024.625
Tržišna cijena na 30. prosinca 2021. (u kn)	730,00
Tržišna kapitalizacija (u mil kn)	1.477,98

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Na dan 31. prosinca 2021. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

vlasnički udjeli kojima upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i ostale povezane osobe

privatni institucionalni dioničari i fizičke osobe

Izvor: SKDD

Republika Hrvatska, putem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ostalih državnih institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 77,42% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva na datum 31.12.2021. godine.

Pregled poslovanja i financijski pregled

Banka je u 2021. godini ostvarila neto dobit nakon poreza u iznosu od 202,1 milijun kuna.

Neto dobit

Operativna dobit prije rezerviranja iznosi 311,8 milijuna kuna. Rezerviranja za gubitke po zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 65,8 milijuna kuna, dok trošak ukidanja rezerviranja za obveze i troškove iznose 307 tisuća kuna.

Operativna dobit (prije rezerviranja)

Neto prihod od kamata u iznosu od 524,1 milijun kuna generira udio od 63,8 posto u ukupnim prihodima iz poslovanja.

Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 01.01.- 31.12.2021.

Operativni troškovi bilježe blago smanjenje ponajviše zbog nižih troškova amortizacije i ukidanja naknade za osiguranje štednih uloga. U odnosu na 2020. godinu porastao je trošak zaposlenika zbog ulaganja u IT interne resurse te opći i administrativni troškovi zbog aktivnosti usmjerenih na pravovremeno rješavanje regulatornih obaveza te poboljšanje procesa Banke u cilju eliminacije tehnološkog duga. Banka neprestano ulaže napore kako bi se troškovima upravljalo što efikasnije.

Upravljanje troškovima 2017. – 2021.

Troškovi rezerviranja za gubitke

Optimizacija portfelja rezultirala je smanjenjem troškova rizika unatoč efektima COVID-a 19.

Imovina i RWA

Usporedno s rastom imovine i kredita i potraživanja od komitenata Banke smanjuje se rizikom ponderirana aktiva što je rezultat jačanja kulture upravljanja kapitalom.

Krajem 2021. godine aktiva Banke iznosila je 27.833 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 2.369 milijuna kuna (+9,3 posto) u odnosu na 2020. godinu. Sa 51,2 posto krediti i potraživanja od komitenata čine najznačajniji dio u strukturi aktive.

Struktura aktive

Krediti i potraživanja od komitenata Materijalna, nematerijalna imovina i ostala aktiva

Ukupni depoziti rasli su za 10,9%. Stanovništvo i gospodarstvo su u porastu, uz primjetno prelijevanje iz oročenja (-13,9%) na a vista račune (+19,8%), što ima povoljan utjecaj na prosječni trošak izvora.

Struktura pasive

Opis poslovanja poslovnih segmenata

POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM

528 tisuća ukupno klijenata

20 tisuća novih klijenata

Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 6 regionalnih centara, 51 centar, 6 ispostava, e-poslovnica te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte više od 1.000 poštanskih ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U protekloj godini, koja se nastavila u pandemijskom ozračju, Banka je ponovno zabilježila stabilnost depozita u poslovanju sa stanovništvom koji su na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili 11,8 milijardi kuna, 2% više nego godinu prije. Od toga, depoziti po viđenju iznosili su 8,1 milijardu kuna, a oročeni depoziti iznose 3,7 milijarde kuna iz čega je vidljiv višegodišnji nastavak trenda prelijevanja oročenja u a vista depozite.

Uz prelijevanje u a vistu, 2021. godinu obilježio je pad kamatnih stopa pasive što je rezultiralo smanjenjem kamatnog troška za 50% u usporedbi s godinom ranije.

Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2021. godine iznosio je 8,2 milijarde kuna što je rast od 5% u usporedbi s godinom ranije. U 2021. nastavljen je rast tržišnog udjela ukupnih kredita za 0,2% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine te je zabilježen rast udjela stambenih kredita za 0,5%.

Rast depozitnog i kreditnog portfelja rezultat je stabilnog poslovanja, kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata i prepoznavanje Banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske unatoč svim okolnostima na koje se Banka zbog pandemije i uvođenih mjera restrikcije pristupa klijenata centrima Banke morala prilagoditi.

Novosti u 2021.:

Prodaja/razvoj

HPB je u 2021., u dijelu bruto kreditnog portfelja koji se odnosi na stambene kredite, rasla za 15% što je nastavak implementiranja strategije Banke da napravi veći iskorak u sigurnijim kolateriziranim plasmanima no ujedno i ponudi kvalitetne proizvode i uslugu mlađoj populaciji klijenata koji će činiti sigurnu i dugotrajnu klijentsku bazu Banke.

Osim sudjelovanja u APN-u, obzirom da je u 2021. godini bio samo jedan natječaj za subvenciju, Banka je radila na stvaranju pretpostavki za akvizicijom novih klijenata te je nastavila graditi svoj imidž 'Banke za važne životne odluke' i pouzdanog partnera za stambeno kreditiranje.

Kreditno poslovanje fizičkih osoba u financijskom kutku HP dostupno na 142 lokacije

POSLOVANJE SEKTORA DIREKTNIH KANALA

Kartično poslovanje

504 bankomata

733 tisuće validnih kartica

15 različitih kartičnih proizvoda

3.199 ETF-POS terminala

Banka je u 2021. potpisala Ugovor o proširenju poslovne suradnje s Visa Europe te zamjeni portfelja kartica na Visa brand.

Visa brand je jedan od najznačajnijih kartičnih brandova u svijetu, a prelaskom, će svi uvjeti i pogodnosti koje su klijenti do sada imali po postojećim karticama bit prenesene na novu, Visa karticu uz eventualna poboljšanja funkcionalnosti za pojedine vrste kartica.

Tijekom 2021. godine, odvijala se migracija debitnih kartica te je ujedno izvršena konsolidacija debitnog portfelja kartica iz Cirus Maestro, Mastercard Debit i Visa Electron u Visa debitnu karticu. Ukupno je migrirano 346.000 debitnih kartica, što predstavlja 76% debitnog portfelja kartica.

Na 31. 12. 2021. godine Banka je imala ukupno 733.454 validnih kartica, što je manje za 59.979 odnosu na 2020. godinu, a kao rezultat konsolidacije debitnih kartica iz tri branda na Visa Debit. Od ukupnog broja validnih kartica 98,13% se odnosi na kartice izdane fizičkim osobama, a 1,87% izdano je poslovnim subjektima.

Banka je ostvarila ukupno 31,1 milijun transakcija, što predstavlja povećanje od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan volumen transakcija je iznosio 13,6 mld kn što je približno slična vrijednost kao i prošle godine. Broj transakcija karticama Banke je iznosio 28,1 milijun što predstavlja porast od 10% više u odnosu na 2020. godinu.

Porast broja transakcija karticama drugih banaka na prihvatnim mjestima Banke je 18,1%.

Broj EFTPOS terminala je veći za 3,5% u odnosu na prošlu godinu, a broj bankomata je otprilike na sličnim razinama kao i prošle godine.

Trend povećanja broja ecommerce transakcija (na internetu) karticama Banke je u porastu i iznosi 8,5% više nego prošle godine.

Sukladno poslovnoj strategiji Banke, u kojoj je jedna od smjernica digitalizacija poslovanja, u 2021. godini pokrenut je projekt "Mobilno plaćanje" kojim će se, u suradnji s VISAom i tvrtkom Netsi, uvesti usluga virtualizacije kartice te omogućiti plaćanja virtualnim karticama banke putem Google Pay sustava.

Banka je zajedno sa Hrvatskom poštom implementirala uslugu plaćanja platnim karticama na samposlužnim uređajima "Paketomat". Time je Banka uvela po prvi puta uslugu plaćanja na samposlužnim EFTPOS terminalima izvan Banke te se pozicionirala u segmentu prihvata kartica na takvim uređajima, a ujedno i proširila ponudu u djelu prihvata kartica.

S krajem 2021. godine, instalirano je 119 Paketomat uređaja i u 2022. godini očekuje se značajnije povećanje broja transakcija.

Digitalno bankarstvo

Krajem 2021. godine broj korisnika Internetskog bankarstva za fizičke osobe iznosi 69 tisuća što je povećanje od 0,1% u odnosu na prethodnu godinu. Fizičke osobe preferiraju kanal mobilnog bankarstva te sukladno tome i broj korisnika mobilnog bankarstva raste.

Krajem 2021. godine, broj korisnika mobilnog bankarstva je 113 tisuća što je povećanje za 7,4% u odnosu na 2020. godinu. Broj transakcija je 24,5%, a volumen 30,8% veći u odnosu na 2020. godinu.

Broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internetskog bankarstva je porastao na više od 9 tisuća što je povećanje od 14% u odnosu na prošlu godinu. Također, velik porast bilježi i broj poslovnih subjekata s ugovorenim mobilnim bankarstvom koji je čak 30% veći u odnosu na 2020. godinu.

Novosti u 2021.:

PSD2

Nastavak daljnjeg razvoja PSD2 sučelja te intenzivne pripreme PSD2 namjenskog sučelja za prelazak na euro.

mHPB aplikacija

Kontinuira nadogradnja mobilnog bankarstva za fizičke i pravne osobe novim funkcionalnostima među kojima su:

Podrška mHPB aplikacije za Huawei uređaje
Unaprijeđen dizajn početnog ekrana
Implementirana mogućnost promjene teme aplikacije
Mogućnost plaćanja računa učitavanjem uplatnice iz galerije
Mogućnost prebacivanja aplikacije s jednog na drugi uređaj bez potrebe za fizičkim dolaskom u poslovnicu
Prikaz neproknjiženih kartičnih transakcija
Funkcionalnost Donacije putem koje je moguće sudjelovati u ekološko-volonterskom projektu pošumljavanja Hrvatske - funkcionalnost omogućuje uplatu donacija u korist Hrvatskih šuma.
Mogućnost plaćanja putem registra posrednih identifikatora računa (RPIR) i funkcionalnost mPlati RPIR je registar u kojem je moguće definirati posredni način identifikacije računa primatelja. To znači, da vlasnik može "povezati" svoje transakcijske račune (IBAN-e) sa svojim emailom, brojem mobilnog uređaja i OIB-om. Tako posredno povezivanje računa sa npr. brojem mobitela/emaila omogućuje uplate u korist računa na način da se u polje račun primatelja upiše posredni identifikator odnosno br. Mobitela/ email-a/OIB.

Osim gore spomenutih funkcionalnosti, kroz 2021. godinu se intenzivno radilo na redizajnu cjelokupne mHPB aplikacije. Ona će sada imati svježi, moderniji dizajn, a produkcija se očekuje početkom ožujka ove godine. Također, radilo se na intenzivnim pripremama potrebnim za prilagodbu aplikacije za prelazak na euro.

Online otvaranje SuperSmart računa

Intenzivne aktivnosti definicije procesa online ugovaranja HPB SuperSmart tekućeg/žiro računa putem ePoslovnice bez potrebe dolaska u fizičku poslovnicu.

Internetsko bankarstvo

Uvedena je mogućnost plaćanja putem registra posrednih identifikatora računa (RPIR)
Pripreme i raspisivanje poslovnog zahtjeva za otvaranje projekta Novog internetskog bankarstva za poslovne subjekte
Intenzivne pripreme potrebne za prilagodbu aplikacije za prelazak na euro

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
Računi	• Tekući račun - domicilna valuta • Osnovni račun / Osnovni račun za osjetljivu skupinu – domicilna valuta • Računi posebne namjene - domicilna valuta • Prebacivanje računa za plaćanje - domicilna valuta • Žiro račun – domicilna valuta /devizni • Devizni račun • Dječji račun Kockica- domicilna valuta • SuperSmart HPB račun- domicilna valuta • Platni promet – nacionalni/ino, gotovinski/bezgotovinski, domicilna valuta /devizni • Izvješćivanje – mjesečno/godišnje • Poslovanje s ino čekovima • Trajni nalozi • SEPA izravna terećenja
Štednja	• Štednja po viđenju – domicilna valuta / devizna • Dječja otvorena štednja Flexy Kockica - domicilna valuta • Motiv Plus štednja – domicilna valuta / devizna • HPB DUO plus štednja - domicilna valuta / devizna • Nenamjenska oročena štednja – domicilna valuta / devizna • Namjenska oročena kunska štednja – domicilna valuta / devizna • Oročena štednja s višekratnim uplatama – domicilna valuta / devizna • Dječja oročena štednja – domicilna valuta / devizna • Rentna štednja- domicilna valuta / devizna • Poklon bon HPB Kockica- domicilna valuta
Krediti	Stambeni krediti • Stambeni potrošački kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope • Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope • Stambeni potrošački kredit u kunama • Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR • Stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke • Stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke uz valutnu klauzulu EUR • Stambeni potrošački kredit u kunama na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita • Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita • Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR za kupnju stanova na temelju Programa Društveno poticane stanogradnje program A • Stambeni potrošački kredit u kunama na temelju stambene štednje HPB-stambene štedionice • Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju stambene štednje HPB-stambene štedionice Namjenski krediti • Turistički kredit u kunama • Turistički kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR • Kredit za troškove upisa u privatnu srednju školu ili gimnaziju, na preddiplomski, diplomski i/ili poslijediplomski studij u kunama uz valutnu klauzulu eur. • Kredit za podmirenje dopuštenog prekoračenja po tekućem računu u Banci u kunama • Turistički kredit u kunama • Turistički kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
	Nenamjenski krediti
Krediti (nastavak)	• Gotovinski nenamjenski kredit u kunama • Gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR • Gotovinski nenamjenski kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope • Gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope • Gotovinski nenamjenski kredit za umirovljenike u kunama • Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita • Gotovinski nenamjenski hipotekarni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR
Kartice	• Debit Mastercard beskontaktna kartica • VISA Electron/Debit kartica tekućeg računa • Maestro katica tekućeg računa • Mastercard debit kartica žiro računa • VISA prepaid kartica s nadoplatom • VISA prepaid kartica za mlade - IDEEEŠ! • Visa kartica na rate • Zlatna Mastercard kartica • Mastercard Pošta & HPB kartica • Mastercard kreditna kartica (revolving) • Mastercard kartica s odgodom plaćanja (charge)
Elektroničko bankarstvo	• mHPB • mToken • Internet bankarstvo • SMS usluga / e-mail usluga • e-Račun • e-gotovina • e-Građani
HPB Invest	• HPB Kratkoročni obveznički eurski fond • HPB Kratkoročni obveznički kunski fond • HPB Obveznički fond • HPB Bond plus fond • HPB Global fond • HPB Dionički fond
Croatia osiguranje	• Polica autoodgovornosti • CPI • CO Imovina • Polica osiguranja od nezgode • Polica putnog zdravstvenog osiguranja • Polica života BASIC • Polica života PREMIUM • CO stipendija • EXCLUSIVE Plus • Polica Krug života • Polica Riziko plus • Polica zdravstvenog osiguranja • Dobrovoljni mirovinski fond
Ostalo	• Usluge pružanja posredovanja putem kanala "Kreditni posrednici" • Usluge aplikativnog savjetovanja RoboAdvice-utvrđivanje primjerenosti otvorenih investicijskih fondova za klijenta • Mjenjačko poslovanje • Sefovi

POSLOVANJE S PRAVNIM OSOBAMA

Poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

1.370

ukupno klijenata

773 jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih društava

5,4 mlrd volumen kredita

8,7 mlrd volumen depozita

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom pruža bankovne usluge za 1.370 klijenata, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata. Iako 2021. godinu, kao i prethodnu, karakteriziraju okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19, zabilježen je daljnji rast broja klijenata, osobito u segmentu poslovanja s jedinicama lokalne samouprave, na što ima utjecaj i pokretanje projekta Platni promet pravnih osoba u Hrvatskoj pošti.

Razina bruto kredita pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom iznosi 5,4 milijardi kuna. U strukturi bruto kredita pravnim osobama dominantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.

Tijekom 2021. godine poslovnim subjektima koji nisu bili u mogućnosti podmirivati financijske obveze zbog efekata pandemije COVID-19, nastavili smo ugovaranje mjera pomoći, kao što je odobravanje novih kredita za likvidnost. Kao dodatne mjere pomoći, Banka u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om nudi kreditne linije za osiguranje likvidnosti po povoljnim uvjetima.

Ukupni depoziti pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom (bez depozita banaka) na 31.12.2021. godine iznosili su 8,7 milijardi kuna, od čega depoziti po viđenju iznose 7,9 milijardi kuna i primarno se odnose na klijente iz segmenta Središnje države. Zabilježeni porast depozita proizlazi i iz značajnije akvizicije klijenata i likvidnosti sustava.

Situacija visoke likvidnosti ukupnog financijskog sustava i snažne međubankarske konkurencije predstavljalo je veliki izazov za Banku. Kretanje realizacije u segmentima velikih poduzeća, središnje države i jedinica lokalne samouprave kroz 2021. godinu bilo je pod utjecajem dva bitna faktora i to prilagodbe na rizike oporavka od primarnog pandemijskog udara koji se dogodio tijekom 2020. godine i iznimne cjenovne konkurencije u bankarskom sektoru.

Segment velikih poduzeća pokazao je stanovit oporavak tijekom 2021, no izostanak značajnijih investicija utjecao je na nemogućnost značajnije ekspanzije kreditnih aktivnosti. Prevladavaju dominantno zahtjevi za likvidnim sredstvima te pokušaji refinanciranja postojećih obveza kvalitetnih klijenata u potrazi za povoljnijim kamatnim stopama i reduciranjem troška financiranja. Lukrativniji poslovi vezani uz projektno financiranje obnovljivih izvora energije potpuno su izostali zbog nedovršenja procesa uspostavljanja premijskog sustava poticanja proizvodnje, dok je turistički sektor veće investicije odgodio za buduća razdoblja. U danim uvjetima fokus je usmjeren na očuvanje supstance kroz kvalitetnu kontrolu rizika u očekivanju jačeg gospodarskog zamaha u godini ispred nas.

Središnja država i jedinice lokalne samouprave svoje su strategije financiranja kroz 2021. bazirale na jednoj jednostavnoj ideji – financiranje putem pozivnih natječaja – s ciljem pribavljanja što jeftinijih sredstava. U tim uvjetima Banka je kreirala svoju poziciju pokušavajući realizirati one prilike koje ne predstavljaju prevelik cjenovni kompromis. Središnja država značajan dio svojih financijskih potreba realizirala je na tržištu izdavanjem obveznica značajno reducirajući prostor za kreditiranje, a kreditna sredstva koja je akvizirala kroz natječaja uglavnom su bila ispod Banci prihvatljivog cjenovnog praga.

Jedinice lokalne samouprave realizirale su određeni broj investicija u komunalnu infrastrukturu u čemu je Banka ostvarila kvalitetan rezultat, no odgađanje određenih najavljenih investicija (osobito u južnim županijama) utjecalo je na to da on bude značajno bolji. Lokalni izbori također su značajno usporili aktivnosti u ovom segmentu pa je za očekivati kako će se s protekom vremena intenzivirati njihove poslovne aktivnosti i potreba za financiranjem.

Nastavljeno je s razvojem novih proizvoda i jačanjem specijalizacije Banke osobito u segmentu sufinanciranja projekata iz ESIF fondova kroz uspostavljeni EU desk u cilju pružanja ekspertize i postizanja izvrsnosti u praćenju klijenata kako javnog tako i privatnog sektora u financiranju i provedbi projekata iz ESIF fondova. Također je uspostavljeno i projektno financiranje s ciljem praćenja velikih projekata u infrastrukturi, energetici, turizmu i sl., kako bi bili u korak s porastom potražnje za investicijskim kreditima.

Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima, kao i suradnja s EBRDom i EIB-om nastavlja se i dalje.

Kao i do sada, Sektor će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu velikim gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave. Fokus će biti na disperziji kreditnog portfelja u korist velikih poduzeća u privatnom vlasništvu i jedinica lokalne samouprave te na porastu nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.

U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte, redizajn Internet bankarstva za poslovne subjekte te unaprjeđenje kreditnog procesa.

Poslovanje s malim i srednjim poduzećima

10.364 ukupno klijenata

6 regionalnih centara

**2,2 mlrd * volumen kredita**

1,9 mlrd volumen depozita

*uključeni obrtnici

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima pruža bankovne usluge za više od 10 tisuća klijenata, pri čemu se stavlja naglasak na inovativnost u poslovanju te neprestano unaprjeđenje mogućnosti financiranja.

U 2021. godini Banka se nastavlja suočavati s velikim izazovima nastalima uslijed epidemije COVID-19. Sukladno navedenom tržišnom izazovnom okruženju Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima svoje napore usmjerava ka kvalitetnom upravljanju postojećim portfeljem uz konzervativni pristup novim investicijama te se fokusira na ugovaranje moratorija, reprograma i novih izvora likvidnosti za klijente zahvaćene nepogodnom situacijom epidemije COVID-19.

Na dan 31. prosinca 2021. godine bruto plasmani poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 2,2 milijarde kuna, dok se na ispravke vrijednosti odnosi 428,4 milijuna kuna. Ukupni depoziti poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 1,9 milijardi kuna, pri čemu depoziti po viđenju iznose 1,7 milijardi kuna, a oročeni depoziti 0,2 milijarde kuna.

HPB se kontinuirano bavi kreiranjem cjelovitih financijskih rješenja za male i srednje poduzetnike uz sve veći naglasak na mikro segment.

S ciljem širenja mreže bankarskih usluga i približavanja banke klijentima u svakom dijelu zemlje, HPB nastavlja projekt "Banka u Pošti" pružajući svoje usluge i za poslovne subjekte te time postaje najveći distributivni kanal osnovnih bankarskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj.

Novosti u 2021.:

Jačanje suradnje s HAMAG BICRO-om, HBOR-om, EIB-om te ostalim partnerima
• Digitalizacija
• Racionalizacija portfelja klijenata

Hrvatska poštanska banka je u 2021. godini učvrstila svoju postojeću suradnju s HBOR-om, HAMAG BICROim i EIB-om, a sve kako bi svojim klijentima omogućila što povoljnije uvjete financiranja.

Klijenti Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima su u ovom izazovnom periodu prepoznali koristi suradnje Banke s HAMAG BICRO-om, posebice kroz program Nacionalnih jamstava za određene djelatnosti.

U prilog govori i činjenica da je participacija Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima u HAMAG BICRO nacionalnim jamstvima veća za preko 10 puta od tržišnog udjela Sektora. Kontinuirano uvođenje garantnih shema je imalo pozitivan utjecaj na RWA i stabilizaciju portfelja.

Stalnim uvođenjem inovacija, brzih i jednostavnih usluga, Hrvatska poštanska banka se razvija u smjeru digitalne banke. Trenutno 3 od 4 klijenta koriste usluge digitalnog bankarstva u Sektoru poslovanja s malim i srednjim poduzećima.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima posebne napore usmjerava ka racionalizaciji portfelja klijenata i usklađenja s regulatornim zahtjevima koji se manifestiraju kroz povećanje udjela aktivnih klijenata i potpuno ažuriranu bazu klijenata s regulatornog aspekta.

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2021
Platni promet	• Transakcijski račun • Poduzetnički paketi • Cash pooling • Escrow račun • Gotovinski platni promet • Bezgotovinski platni promet • Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu • Podaci o solventnosti (BON2) • SEPA izravno terećenje • SEPA kreditni transferi • Platni promet s inozemstvom • EFTPOS • E-commerce
	Kratkoročno financiranje
	• Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu • Kredit za obrtna sredstva • Revolving kredit • Kredit za refinanciranje obveza • Kredit za međufinanciranje • Margin kredit • Kredit uz namjenski oročene depozite • Kredit za pripremu turističke sezone • Poljoprivredni (Agro) kredit • Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva • Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja • Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom državnih institucija • Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji • Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija • Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring) • Otkup potraživanja državnih institucija (factoring)
Kreditiranje	Dugoročno financiranje
malog poduzetništva	• Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva • Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije • Kredit za refinanciranje obveza • Kredit uz namjenski oročene depozite • Kredit za pripremu turističke sezone • Poljoprivredni (Agro) kredit • Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava • Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije • Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade • Kredit za za obnovu zgrada oštećenih potresom • Kredit za kupnju opreme ECO MOBILE Okviri za financijsko praćenje • Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije, akreditivi) • Okvir za otkup potraživanja
	Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om
	• Program kreditiranja: Poduzetništvo mladih, žena i početnika • Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa poslovnim subjektima:

• Program kreditiranja: Priprema izvoza • Program kreditiranja: Obrtna sredstva • Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje • Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava • Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja • Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija • Program osiguranja portfelja kredita za obrtna sredstva za izvoznike COVID kreditni programi - u suradnji s HBOR-om


• Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV3-20-1100795 • Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika –Covid-19 mjera-S OPK-COVID-03/20 • Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV6-20-1101210
Posebni kreditni programi – u suradnji s HAMAG-BICRO
• Program ESIF (pojedinačna jamstva sufinancirana iz EU strukturnih i investicijskih fondova) • Program ESIF (ograničena portfeljna jamstva) • HAMAG pojedinačna jamstva za ruralni razvoj • Jamstveni program 'PLUS'
COVID kreditni programi - u suradnji s HAMAG-BICRO
• Jamstveni Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 • Jamstveni Program za kredite za poduzetnike aktivne na području kulture i kreativnih industrija
Posebni kreditni programi – krediti u suradnji s MINPO, gradom Zagrebom i županijama
• Program "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 1 - Kreditom do konkurentnosti" s Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama • Program "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 2 - Kreditom do uspješnog poslovanja" s Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama
Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om
• Kredit malim i srednje velikim poduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim (Mid Cap) poduzećima
Posebni kreditni programi – u suradnji s EBRD-om
• Kredit za mikro, male i srednje poduzetnike • Kredit za žene poduzetnice • Kredit za financiranje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada • Kredit za financiranje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata
Posebni kreditni programi – ostali
• Kreditne linije u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba • Kreditne linije za članove Hrvatske odvjetničke komore • Kreditne linije u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja za poslovne subjekte mikro, malog i srednjeg poduzetništva hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2021
Kreditiranje velikih tvrtki	Kratkoročno financiranje
	• Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu • Kredit za obrtna sredstva • Revolving kredit • Kredit za refinanciranje obveza • Kredit za međufinanciranje • Margin kredit • Kredit uz namjenski oročene depozite • Kredit za pripremu turističke sezone • Kredit za financiranje zaliha pšenice, šećera ili druge robe temeljem zaloga na zalihama • Poljoprivredni (Agro) kredit • Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva • Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja • Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom državnih institucija • Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji • Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija • Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring)
	• Otkup potraživanja državnih institucija (factoring) Dugoročno financiranje
	• Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva • Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije • Kredit za refinanciranje obveza • Kredit uz namjenski oročene depozite • Kredit za pripremu turističke sezone • Poljoprivredni (Agro) kredit • Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava • Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije • Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade • Kredit za kupnju opreme ECO MOBILE • Projektno financiranje
	Okviri za financijsko praćenje • Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije, akreditivi)
	• Okvir za otkup potraživanja Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om
	• Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora • Program kreditiranja: investicije javnog sektora • Program kreditiranja: EU projekti • Program kreditiranja: Priprema izvoza • Program kreditiranja: Obrtna sredstva • Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje • Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava • Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja • Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija
	COVID kreditni programi - u suradnji s HBOR-om
	Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV3-20-1100795 Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika – Covid-19 mjera - S-OPK COVID-03/20

Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2021
	Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om
Kreditiranje velikih tvrtki	• Kredit srednje kapitaliziranim (Mid-Cap) poduzećima i za subjekte javnog sektora • Kredit za subjekte javnog sektora • Kredit za subjekte privatnog sektora
(nastavak)	Posebni kreditni programi – u suradnji s EBRD-om
	• Kredit za žene poduzetnice • Kredit za financiranje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada • Kredit za financiranje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata
Garancije i dokumentarni poslovi	• Činidbene garancije • Platežne garancije • Kontragarancije i supergarancije • Nostro (uvozni) akreditivi/Stand by akreditivi • Loro (izvozni) akreditivi//Stand by akreditivi • Dokumentarne naplate
Kartice	• VISA Business debit • VISA Bonus Plus • VISA Prepaid business kartica • VISA Business s odgodom plaćanja
Elektroničko bankarstvo	• mHPB • mToken • Internet bankarstvo • SMS usluga
Depoziti	• Oročeni depoziti u kunama i valuti • Depoziti po viđenju u kunama i valuti
Pisma namjere	• Neobvezujuće pismo namjere • Obvezujuće pismo namjere
Ostalo	• Croatia osiguranje Paket Croatia poduzetnik • Proizvodi HPB Investa • Usluge koje pružaju HPB Nekretnine

POSLOVANJE SEKTORA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

godinu i na svjetskom i domaćem tržištu i dalje je obilježio nastavak pandemije korona virusom. Obzirom na već ranije pokrenute pandemijske programe centralnih banaka, problema sa likvidnošću nije bilo. Dapače, izuzetno visoka likvidnost, kao i poremećaji u lancima opskrbe, počeli su dovoditi do inflatornih pritisaka što se posebno počelo iskazivati u drugoj polovici godine. Tako i Eurozona i Amerika krajem godine bilježe najveće stope inflacije u zadnjih 30, odnosno 40 godina. Takva situacija potaknula je centralne banke na smanjenje i najavu konačnog zatvaranje pandemijskih programa otkupa obveznica početkom 2022. godine, kao i najavu izglednog početka rasta referentnih kamatnih stopa.

U trenucima rekordnog viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu koji je dosegnuo nove najviše razine od 80 mrld kuna, glavni izazov i dalje je predstavljalo upravljanje rezervama likvidnosti u smislu kreiranja adekvatnog portfelja likvidnih instrumenata sa odgovarajućom razinom prinosa.

Obzirom na povijesno niske prinose na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija RH kao i prinose novčanih fondova, ulaganja su usmjerena najvećim dijelom u dužničke instrumente s fiksnim prinosom.

Također, dionička tržišta imala su odličnu godinu, pa je tako i Banka kroz udjele u dioničkom i mješovitom fondu HPB Investa zabilježila rast vrijednosti što se pozitivno odrazilo na prihode od trgovanja.

Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama koje je HNB održavao tijekom 2021. godine te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti. Omjer likvidnosne pokrivenosti na kraju godine iznosi visokih 183%.

Banka je u dijelu trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika u 2021. godini ostvarila rekordan rezultat usprkos i dalje smanjenim volumenima u odnosu na godine prije izbijanja pandemije. Najveći doprinos navedenom rezultatu došao je od upravljanja deviznom pozicijom i nešto više iznose otvorene pozicije, prije svega u EUR valuti, uz prihvatljive razine rizika.

U dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je zadržala aktivnost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza usprkos manjim volumenima nego prijašnjih godina.

U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu poslovnica i mjenjača Banke , kroz suradnju s FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu u trgovanju i opskrbi gotovim novcem. Na ovom području došlo je do oporavka volumena što se poglavito odnosi na mjenjačke poslove kao posljedica solidne turističke sezone. Međutim, i dalje su ti volumeni manji u odnosu na predpandemijsko vrijeme, a nastavak oporavka očekujemo i u 2022. godini.

Investicijsko bankarstvo

Tržište kapitala u 2021. godini bilo je nakon rasta početkom godine obilježeno nešto jačom volatilnošću i cijena i prometa, te je ukupan promet na Zagrebačkoj burzi bio 19% niži u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome su svi indeksi značajno ojačali, a Crobex indeks bilježi rast od 19,55% u prošloj godini.

Banka je i tijekom 2021. godine sudjelovala kao suaranžer u izdanju obveznica Ministarstva financija RH na domaćem tržištu.

U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka unaprjeđuje i usklađuje usluge s brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi kontinuirani rast imovine pod uslugom skrbništva i depozitara.

Proizvodi	Opis proizvoda
Trgovanje na domaćem tržištu	• Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu • Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj • Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
Trgovanje na regionalnim tržištima	• Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine • Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj • Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
Trgovanje na svjetskim tržištima	• Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim tržištima kapitala • Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj • Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
Upravljanje portfeljem	• Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje • Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa • Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava
Investicijske usluge	• Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima, te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva
Izdavanje vrijednosnih papira	• Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente: • a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i dugoročne (obveznice) • b) vlasničke financijske instrumente - dionice • Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje, pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate
Skrbništvo nad vrijednosnim papirima	• Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti • Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje svoju imovinu ulažu u financijske instrumente • Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o izmjenama zakonskih propisa

Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:

Proizvodi	Opis proizvoda
Usluga depozitara UCITS/AIF investicijskog i mirovinskog fonda	• Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne institucije druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, a kojoj su povjereni : - kontrolni poslovi fonda - praćenje tijeka novca fonda - poslovi pohrane imovine fonda • Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama, pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava.
Moj broker - Web Trader	• Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera Banke • Mogućnosti: - zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE - otkazivanje ili mijenjanje naloga - provjera stanja vlastitog portfelja - uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa - pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom vremenu - sigurnost razmjene podataka
Kratkoročni kunski krediti za kupnju financijskih instrumenata (Margin krediti)	• Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni na Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno utvrđenim limitima ulaganja za pojedini financijski instrument • Rok otplate kredita do 12 mjeseci • Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn
Kupoprodaja deviza - spot	• Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske institucije • Namjena proizvoda: - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta
Kupoprodaja deviza - forward	• Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije • Namjena proizvoda: - Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta
FX Swap	• Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije • Namjena proizvoda: - Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog predznaka. - SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se ponovno razmjenjuju

Proizvodi	Opis proizvoda
Trgovanje efektivnim novcem	• Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke, dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na optimalnoj razini
Dani depoziti	• Korisnici proizvoda: Banke • Namjena: kratkoročno financiranje • Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove • Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća ugovorenog depozita
Primljeni depoziti	• Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije • Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva • Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom do godinu dana • Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva; Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o prijevremenom razročenju
Repo krediti / Obrnuti repo krediti	• Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije • Namjena: - Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna transakcija. - Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni - Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih sredstava drugoj - Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku - Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu ugovoru • Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period
Trgovanje vrijednosnim papirima (obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, dionice)	• Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije • Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili poduzeća • Rokovi: - Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana - Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu dana

Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije

Upravljanje rizicima

HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen. Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih obaveza). Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne komponente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:

Definiranje prihvatljivih razina izloženosti rizicima u poslovanju na osnovi utvrđivanja i propisivanja internih limita izloženosti pojedinačnim rizicima, uključujući usklađenost s regulatornim ograničenjima,
Kontinuirano poboljšanje postupaka i procedura utvrđivanja, mjerenja, procjene, ovladavanja i praćenja rizika kojima je HPB izložen u poslovanju,
Kontinuirani razvoj metoda i postupaka mjerenja i praćenja izloženosti rizicima, u skladu s razvojem funkcije kontrole rizika i razvojem odgovarajuće informatičke podrške.

HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:

Osiguravanje stabilnog i sigurnog rasta primjenom učinkovitog sustava upravljanja rizicima,
Poboljšanje profila rizičnosti,
Osiguravanje primjene sveobuhvatnog sustava upravljanja na osnovi primjene usklađenih postupaka i procedura na razini Banke.

S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:

Kreditni rizik,
Tržišni rizici,
Likvidnosni rizik,
Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje,
Operativni rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve kreditne institucije).

Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane politike, procedure i ostale interne akte Banke.

Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksimalizaciju stope povrata s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni izvora sredstava.

Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

Upravu,
ovlaštena tijela (Kreditni odbor) i osobe,
operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova u okviru kreditnog procesa,
Sektor upravljanja kreditnim rizicima,
Sektor strateških rizika i kontrole rizika

Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku. U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost dužnika, urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regulatornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).

S ovim rizikom su usko povezani rizik koncentracije te valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani kreditni rizik te ih HPB smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.

Tržišni rizik

Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.

Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.
Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.
Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

Upravu,
operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova riznice u poslovima trgovanja,
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također, uspostavljeni su warning level po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina namijenjena trgovanju.

Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), trajanju i PV01 (interni model).

Likvidnosni rizik

Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:

Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liquidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liquidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.

Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

Upravu,
Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (Pododbor za likvidnost),
Sektor strateških rizika i kontrole rizika,
Sektor financijskih tržišta.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR), izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti uključujući praćenje i izvještavanje o stabilnim izvorima financiranja (NSFR) te dodatnim nadzornim parametrima za izvješćivanje o likvidnosti (ALMM).

Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent likvidnosti te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

Upravu,
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
Sektor strateških rizika i kontrole rizika,
Ured za upravljanje aktivom i pasivom.

Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje) neto kamatnih prihoda.

Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.

Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

Upravu,
strukturu upravljanja operativnim rizikom (Menadžer operativnog rizika, Osobe za podršku upravljanju operativnim rizikom, Osobe za vezu),
Odbor za upravljanje operativnim rizikom,
Ured za korporativnu sigurnost,
Sektor za usklađenost poslovanja,
Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslovanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti.

S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Banka je pravovremeno pokrenula projekt prelaska na jedinstvenu valutu EU, odnosno euro, te su započete intenzivne aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu prilagodbe, za što su predviđeni značajni financijski i ljudski resursi.

Ostali rizici

Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila rizičnosti.

Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.

Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti obveze prema vjerovnicima izvan te države.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili "CVA" znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izvedene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu. Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.

Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.

Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.

Unutarnja revizija

Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za postavke, implementaciju, provedbu i operacionalizaciju sastavnica sustava unutarnjih kontrola. Komponente i elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja, a jasno opisane kontrolne aktivnosti imaju značajnu ulogu u uspješnosti sustava. Prevencija i rano otkrivanje slabosti i nedostataka značajno određuju funkcionalnost sustava unutarnjih kontrola.

Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu učinkovitosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola svakog revidiranog područja i sastavni je dio revizorskog izvješća.

Unutarnje kontrole predstavljaju skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti poslovanja, pouzdanost financijskih i ostalih informacija te usklađenost s internom i eksternom regulativom. Predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način, u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative. Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa menadžmenta i svih zaposlenika Banke. Osnova načela sustava unutarnjih kontrola odražavaju se kroz:

jasne linije odgovornosti,
razgraničenje ovlasti i odgovornosti,
specifične kontrolne postupke i
funkciju unutarnje revizije.

Unutarnja revizija

Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan i neovisan organizacijski dio čiji se rad temelji na strukovnim načelima unutarnjeg revidiranja i pripadajućoj zakonskoj regulativi. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativno odgovara Upravi, a funkcionalno Nadzornom odboru, odnosno Revizorskom odboru.

Ured unutarnje revizije organiziran je po područjima te se za svako područje potiču specijalizirani timovi i vještine. Stoga, postoje timovi za: Informacijski sustav, Financijska tržišta, Upravljanje rizicima, Poslove sa stanovništvom i Opću reviziju.

Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije.

Pristup podacima, informacijama, osobama i prostorima je izravan i neograničen. U skladu s općim standardima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje, provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.

Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.

Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja poslovanja sa stanovništvom, područje upravljanja rizicima, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te reviziju područja financijskih tržišta.

Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera. Revizorskom odboru se, pojedinačna izvješća unutarnje revizije, dostavljaju na sjednicama odbora. Isto se provodi putem Ureda Uprave u okviru redovne dostave dokumentacije.

Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi, Revizorskom i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.

Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, popis obavljenih planiranih i izvanrednih poslova, popis planiranih poslova koji nisu izvršeni s razlozima neizvršenja plana, sažetak najznačajnijih činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, opću ocjenu adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola, opću ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti sustava upravljanja rizicima te izvješće o izvršenju prijedloga, preporuka i mjera proizašlih tijekom obavljenih revizija s razlozima njihova neizvršenja.

Funkcija praćenja usklađenosti

Funkcija praćenja usklađenosti organizirana je unutar Sektora za usklađenost, u Direkciji za usklađenost i zaštitu podataka, Odjelu za usklađenost poslovanja.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, kao nositelj Funkcije praćenja usklađenosti, je osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije praćenja usklađenosti, te uz dužnosti i odgovornosti propisane internim aktima Banke, osobito

odgovara za koordiniranje upravljanja rizikom usklađenosti;
dužan je jednom godišnje identificirati i procijeniti rizik usklađenosti;
odgovoran je za godišnji plan rada, operativne planove i metodologiju rada, te proračun Sektora za usklađenost;
dužan je najmanje polugodišnje podnijeti izvješće o radu Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru Banke;
dužan je jednom godišnje donijeti opću ocjenu usklađenosti Banke sa propisima koji reguliraju pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti;
dužan je najmanje godišnje podnijeti izvješće o radu u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, Direktor Direkcije za usklađenost i zaštitu podataka i zaposlenici Odjela za usklađenost poslovanja, koji obavljaju poslove praćenja usklađenosti (dalje u tekstu: Funkcija praćenja usklađenosti) djeluju neovisno o poslovnim područjima, procesima i aktivnostima u kojima nastaje rizik usklađenosti i ne obavljaju poslove u kojima bi mogli doći u sukob interesa. Nadalje, ovlašteni su tražiti i dobiti pristup svim informacijama, podacima i dokumentaciji potrebnim za obavljanje zadataka iz svoje nadležnosti, a ostale organizacijske jedinice Banke dužne su surađivati u pružanju traženih informacija.

Poslovi, opseg i način rada, odnosno metodologija rada te sustav izvještavanja Funkcije praćenja usklađenosti Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru Banke uređeni su slijedećim internim aktima:

1. Politika usklađenosti poslovanja;
1. Pravilnik o usklađenju poslovanja;
1. Metodologija usklađenosti poslovanja.

Poslovi Funkcije praćenja usklađenosti uključuju najmanje:

1. utvrđivanje i procjenu rizika usklađenosti kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena,
1. savjetovanje uprave i drugih odgovornih osoba o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila uključujući i informiranje o aktualnostima iz tih područja,
1. procjenu učinaka koje će na poslovanje kreditne institucije imati izmjene relevantnih propisa,
1. provjeru usklađenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim zakonima i propisima kao i s izmjenama propisa, u suradnji s funkcijom kontrole rizika,
1. nadzor postupanja s povlaštenim informacijama u smislu propisa o tržištu kapitala te vodi propisane evidencije i registre,
1. poslove praćenja i kontrole evidentiranja telefonskih razgovora i elektroničke komunikacije u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti,
1. upravljanje sustavom rješavanja pritužbi klijenata u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti,
1. poslove praćenja usklađenosti u vezi upravljanja investicijskim proizvodima,
1. poslove praćenja i kontrole kvalifikacija i kadrovskih uvjeta zaposlenika koji pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti
1. daje opću ocjenu usklađenosti Banke s propisima koji reguliraju pružanje investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti,
1. izvješćivanje Uprave, Nadzornog odbora i Odbora za rizike o riziku usklađenosti te ostalih kontrolnih funkcija ukoliko je procjenom utvrđena izloženost Banke visokom riziku usklađenosti,
1. suradnja i razmjena informacija sa Sektorom strateških rizika i kontrole rizika vezano uz rizik usklađenosti i upravljanje tim rizikom,
1. poslove savjetovanja u dijelu pripreme obrazovnih programa vezanih za usklađenost,
1. poslove nadzora i provjere usklađenosti poslovanja s relevantnim propisima te izvještavanje o provedenom nadzoru,
1. praćenje i kontrola usklađenosti postupanja zaposlenika Banke sa zakonskim i drugim propisima kao i s visokim etičkim i profesionalnim standardima utvrđenim u Etičkom kodeksu Banke te izvješćivanje Uprave o provedenim kontrolama,
1. poslove nadzora nad operativnom usklađenošću Banke s odredbama članaka 80. i 81. Zakona o tržištu kapitala i Pravilnika o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva vezano za zaštitu imovine klijenata

Funkcija praćenja usklađenosti kontinuirano surađuje s rukovoditeljima i zaposlenicima organizacijskih jedinica Banke osobito u dijelu koji se odnosi na savjetovanje u svezi primjene relevantnih propisa na pojedinačne obveze i odgovornosti u poslovnim domena te sudjeluje u aktivnostima usklađenja i implementacije s regulatornim zahtjevima, kako bi se u ranoj fazi prepoznao rizik usklađenosti i njime adekvatno upravljalo. Pri tome je nužno osigurati da suradnja Funkcije praćenja usklađenosti s drugim organizacijskim jedinicama ni na koji način ne dovede u pitanje njezinu objektivnost i neovisnost.

Na početku poslovne godine, a najkasnije do 31. siječnja svake godine Izvršni direktor Sektora za usklađenost dostavlja Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru godišnji plan rada Funkcije praćenja usklađenosti, koji Uprava Banke usvaja uz prethodnu suglasnost Odbora za rizike i Nadzornog odbora Banke.

Nadalje, Izvršni direktor Sektora za usklađenost jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu, obavlja identifikaciju i procjenu rizika usklađenosti sukladno kategorijama prioriteta usklađenosti poslovanja utvrđenim Politikom usklađenosti poslovanja te daje ocjenu usklađenosti Banke s relevantnim propisima.

Godišnje izvješće dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Funkcija praćenja usklađenosti surađuje i sa druge dvije kontrolne funkcije, Uredom unutarnje revizije i Sektorom strateških rizika i kontrole rizika, osobito u dijelu koji se odnosi na praćenje implementacije preporuka nadzorno regulatornih tijela. Suradnja je usmjerena k cilju da sve tri kontrolne funkcije zajednički uspostave djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja, a da se pri tome izbjegne preklapanje i sukob nadležnosti.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, također jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, daje opću ocjenu usklađenosti Banke s obvezama propisanim Zakonom o tržištu kapitala, Uredbom (EU) br. 569/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 te pravilnicima koje na temelju njih donosi HANFA.

Godišnje izvješće o radu Funkcije praćenja usklađenosti u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti dostavlja se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Uprava Banke, jednom godišnje prilikom razmatranja godišnjeg izvješća o radu Funkcije praćenja usklađenosti preispituje primjerenost postupaka te djelotvornost Funkcije praćenja usklađenosti, donosi zaključke o radu Funkcije praćenja usklađenosti i o njima obavještava Odbor za rizike i Nadzorni odbor Banke.

Nadzor nad radom Funkcije praćenja usklađenosti obavlja Ured unutarnje revizije u sklopu stalnog i cjelovitog nadzora nad poslovanjem Banke.

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke

Sažetak i osnovni okvir strategije, koji je prezentiran u ovom dokumentu temelji se u značajnoj mjeri na trenutno važećem dokumentu Strategija poslovanja Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo 2019. – 2023., koja je odobrena od strane Nadzornog odbora sukladno članku 48. Zakona o kreditnim institucijama dana 24. prosinca 2019. godine. Banka je u zadnjem kvartalu 2021. godine započela proces ažuriranja dokumenta Strategije poslovanja, čiji završetak se prolongirao uslijed novonastalih okolnosti u prethodnom razdoblju, međutim najbitnije izmjene uključene su u prikaz ispod.

Smjernice i poslovni ciljevi zacrtani u Strategiji najvećim su dijelom ostvareni, te čine trajni dio strateškog upravljanja Bankom.

Realizacijom poslovnog modela koji se temelji na strateškim stupovima razvoja prikazanima u nastavku ostvaruju se pretpostavke za poslovanje u skladu s vizijom i misijom Banke.

Misija

Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj.

Vizija

Banka u hrvatskom vlasništvu s relevantnim tržišnim utjecajem koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici.

Banke kao niti bilo koji drugi gospodarski subjekt više ne mogu ignorirati klimatske promjene i odgovornost koju imaju za ostvarenje održivog razvoja i očuvanja ekosustava. U skladu s tim, kao i zbog regulatorne potrebe, Banka će u narednom period fokus staviti na razvoj održivog poslovanja, što je kišobran koji obuhvaća aktivnosti u sferama okolišne održivosti, korporativnog upravljanja, kreditne politike, odnosa prema zajednici, razvoj zaposlenika itd. Ovaj stup razvoja je u potpunosti komplementaran s ostalima, te će se na njemu temeljiti strateški dokumenti HPB-a u narednom srednjoročnom razdoblju.

Održivo poslovanje

Ogromni izazov globalnog zatopljenja i klimatskih promjena pred sve subjekte koji mogu učiniti razliku stavlja odgovornost da daju svoj doprinos promjenama. U skladu s tim, Banka je prepoznala potrebu za jačim uključenjem ESG rizika u okvir upravljanja rizicima i upravljanja kapitalom. Mjere koje će se implementirati u idućem razdoblju temeljiti će se na podršci klijentima s tehnološki naprednim i održivim poslovanjem, koji se manje oslanjaju na ugljik te upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora. Dodatno, Banka će u poslovanju preferirati klijente koji posluju na etičnoj bazi i koriste operativni model temeljen na dobrom i stabilnom korporativnom upravljanju.

Kanal Hrvatske pošte

Mreža Hrvatske pošte kao ugovorena eksternalizirana mreža je razlikovni potencijal Banke koji joj omogućava potpunu teritorijalnu pokrivenost na cijelom teritoriju RH. Ugovorna, informatička i vlasnička povezanost temelj su najveće mreže poslovnica u Hrvatskoj, a koja se koristi za ugovaranje prodaju dijela financijskih proizvoda iz palete HPB. Širenje usluga HPB u mreži HP doprinijet će rezultatima oba strateška partnera i koristiti klijentima.

Digitalizacija predstavlja fokus Banke na praćenju trendova u bankarskom poslovanju i nebankovnoj konkurenciji s jedne strane, te pravovremenom prepoznavanju sve rafiniranijih potreba klijenata s druge. Digitalizacija za kreditne institucije više nije prednost, nego preduvjet opstanka, te će se provoditi iz dva aspekta: (i) aspekt klijenta, koji se odnosi na funkcionalnosti proizvoda i usluga, i (ii) interni aspekt, koji se odnosi na automatizaciju i procesnu efikasnost.

Segment poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom

Strateški fokus Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom ("Sektor") je i dalje na intenzivnom širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima.

Daljnji razvoj poslovanja Sektora počiva na povećanju baze aktivnih velikih klijenata u privatnom domaćem i stranom vlasništvu kroz osiguranje kreditnih linija za investicije i obrtni kapital, dokumentarno poslovanje u zemlji i inozemstvu te široku lepezu platno prometnih usluga.

Sektor ulaže velike napore u razvoj sofisticiranih usluga financijskog praćenja "greenfield" investicija u segmentu energetike, vodnog i komunalnog gospodarenja, stanogradnje i turizma, vodeći se pri tom načelom da podržavamo najkvalitetnije projekte koji su primjereno kapitalizirani i za koje se sa visokim stupnjem pouzdanosti može procijeniti dostatnost budućih novčanih tokova iz poslovanja projekta.

Dodatno, s posebnom pažnjom se pristupa klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim granama, a što dovodi do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. Pri tome će se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.

Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni odnos u drugim bankama - veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmentacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko potrebne razine sigurnosti u dijelu upravljanja rizicima.

Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata.

Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, pred selekciju, prodajne akcije i sl. - omogućit će se pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladiti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata te ponudu produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je Banka već usvojila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu. Razvojni procesi su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.

Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospodarskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva - proizvodne djelatnosti, izvoznici, prerađivačke industrije i proizvodnje energije. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.

Banka od samog početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa kontinuirano uvodi mjere pomoći kako bi poduzetnicima olakšala financijsko poslovanje i omogućila što brži rast njihovih poslovnih aktivnosti. Provođenje mjera pomoći se nastavlja i u narednom periodu, uključujući i nove mjere za ublažavanje posljedica uzrokovanih potresom za poslovne subjekte.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor će i dalje jačati suradnju s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom, pogotovo u dijelu povećanja broja klijenata iz sfere Jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih tvrtki. Značajan potencijal rasprostranjenosti Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje broja klijenata, što je već vidljivo i iz pilot projekta koji traje od kolovoza 2020. godine te povećanja volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga u 2021. godini, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda, koji trend očekujemo i u narednom periodu, čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. U pripremi su aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu deponiranja iste na njihovim lokacijama. Posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s velikim poduzećima i korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška i potreba Banke za likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. U tom kontekstu, kamatne stope po depozitima kontinuirano se snižavaju bez štetnih posljedica po ukupnu depozitnu sferu Sektora i Banke. Banka je u dijelu poslovanja s gospodarstvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih i a-vista depozita.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.

Segment poslovanja s malim i srednjim poduzećima

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je orijentiran na efikasnost i produktivnost poslovanja, produbljivanje strateškog partnerstva s Hrvatskom poštom, digitalizaciju, usavršavanje zaposlenika te sinergiju sa svim organizacijskim dijelovima Banke, a sve u svrhu povećanja razine kvalitete usluge i podržavanja poduzetnika koji mogu doprinijeti bržem gospodarskom razvoju i rastu zapošljavanja.

U narednom periodu očekujemo dodatno jačanje kreditne aktivnosti poduzetnika koje smo spremni poduprijeti specijaliziranom programima kreditiranja kroz suradnje s gradovima, županijama, ministarstvima kao i s HBOR-om, HAMAG BICRO-om, EIB-om i ostalim partnerima koji će također biti usmjereni prema podržavanju poduzetnika u njihovim poslovnim pothvatima.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će i dalje aktivno pridonositi ujednačenom razvoju svih regija Hrvatske rastom plasmana i regionalnim širenjem. Dodatno, a radi osnaživanja portfelja ćemo kontinuirano raditi na diversifikaciji portfelja Banke i povećanju udjela mikro i malih te srednjih poduzeća u istom.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiziranja prihoda, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će iskoristiti priliku za daljnji razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom u prvom redu u dijelu platnog prometa i ugovaranja proizvoda koristeći distributivni kanal ureda Hrvatske pošte d.d..

Hrvatska poštanska banka također aktivno radi na optimizaciji poslovnih procesa i uvođenju digitalnih tehnoloških rješenja. Tehnološka rješenja integrirana su u proizvode banke te generiraju dodanu vrijednost klijentima kojima Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje.

Novim poslovnim modelom za male i srednje poduzetnike želimo postići poslovnu i operativnu izvrsnost kako bismo pružili što bržu, efikasniju i konkurentniju uslugu te pridonijeli razvoju Hrvatske poštanske banke u vodeću banku za segment mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Segment poslovanja sa stanovništvom

Poslovanje s građanstvom jest strateški segment poslovanja Banke. U narednom razdoblju nastavit ćemo razvojne aktivnosti unapređenja postojećih i uvođenja novih proizvoda kao i podizanja kvalitete usluga i servisa u cilju povećanje broja radno aktivnih klijenata. Nastavljamo s akvizicijskim ponudama i suradnjom s odabranim poslodavcima i strateškim partnerima, a osobito s poslovnim suradnjama u dijelu ponuda povoljnih stambenih kredita uz subvencioniranje kamatne stope od strane države i jedinica lokalne samouprave. Svjesni smo da jedino stalnim unapređenjem razine usluge možemo ostvariti planirane akvizicije i rast, stoga provodimo kontinuirane edukacije djelatnika te mjerenja kvalitete usluge.

Nakon što je u 2021. godini unapređen credit-scoring model automatizirane obrade i odobrenja nenamjenskih kredita, u daljnjem razvoju naglasak će se staviti na integraciju kartičnih proizvoda u predmetne modele, daljnju integraciju credit –scoring modela u proces odobrenja kreditnih zahtjeva kao i ponudu i plasman proizvoda putem digitalnih kanala. Također, u planu je unapređenje i digitalizacija cjelovitog kreditnog procesa, u cilju ne samo unapređenja i ubrzanja procesa obrade i odobrenja kreditnih zahtjeva, već i u cilju efikasnijeg monitoringa tijekom životnog vijeka proizvoda.

S obzirom da 2022.g. obilježava niz pripremnih aktivnosti vezano na prelazak na EURO valutu u hrvatskom monetarnom sustavu, to će fokus razvojnih aktivnosti u predstojećoj godini biti na osiguranju svih funkcionalnih pretpostavki kako bi se u domeni kreditnog i transakcijskog poslovanja uspješno provela konverzija proizvoda i usluga na EURO valutu.

Vodeći računa o zaštitit okoliša, ali i u svjetlu novih okolnosti koje su posljedica pandemije COVID 19 uslijed kojih je bilo otežano i ograničeno kretanje građana, Banka je početkom 2022.godine pokrenula projekt digitalizacije kanala obavještavanja klijenata. Cilj projekta je osigurati obavještavanje klijenata i dostupnost izvješća za klijente putem digitalnih kanala, čime se značajno podiže kvaliteta usluge ali i daje doprinos očuvanju okoliša.

Segment financijskih tržišta

Osiguranje likvidnosti i upravljanje portfeljima u cilju osiguranja podrške stabilnom poslovanju Banke i njenih klijenata je najvažniji dio aktivnosti financijskih tržišta. Očekujemo i dalje visoku likvidnost na domaćem tržištu, te rast prinosa na dužničkim vrijednosnim papirima u skladu sa rastom prinosa na inozemnim tržištima i izglednim povećanjem referentnih kamatnih stopa.

Na domaćem novčanom tržištu očekujemo i dalje visoku razinu likvidnosti kroz 2022. godinu uz niske kamatne stope te nešto intenzivnije trgovanje u razdoblju sezonski izraženije potražnje za kunama.

Nakon oporavka u 2021. godini očekujemo nastavak rasta BDP-a u nešto manjem iznosu nego prethodne godine te nastavak pojačanih priljeva od turizma te priljeve sredstava iz fondova EU. Obzirom na izgledan ulazak Republike Hrvatske u eurozonu te zamjenu hrvatske kune EUR-om sa 1.1.2023., očekujemo i dalje nižu volatilnost tečaja EURHRK te daljnje sužavanje spreadova. Veliki dio aktivnosti bit će usmjeren i na prilagodbu poslovanja kako bi uspješno prešli na EUR.

Bez obzira na završetak PEPP program otkupa obveznica od strane ECB-a u ožujku, visoka likvidnost u eurozoni će omogućiti i dalje relativno povoljne izvore financiranja. Pri tome očekujemo i dalje kratkoročne stope u negativnom teritoriju te će poseban izazov biti održavanje odgovarajuće razine likvidnosti uz smanjenje troškova koje banka ima na sredstva u devizama kod ino banaka i na računu kod HNB-a.

Planirani rast prinosa trebao bi biti izraženiji u prvoj polovici godine dok bi rast u nastavku godine trebao biti ograničen obzirom na očekivano uvođenje EURA, rast BDP-a i moguće povećanje investicijskog raitinga.

Na tržištu kapitala očekujemo da se rast BDP-a i oporavak gospodarstva reflektira i na dobre rezultate kompanija i veći volumen trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i razvoj novih proizvoda iz domene investicijskih usluga i skrbništva.

Nefinancijski izvještaj za 2021.

Nefinancijski izvještaj za 2021.

Prihvaćajući odgovornost i ulogu u stvaranju uvjeta za bolji život u Hrvatskoj u skladu sa svojom misijom, zakonske odredbe i regulatorne smjernice nefinancijskog izvještavanja, Hrvatska poštanska banka u sklopu Godišnjeg financijskog izvještaja informira javnost o svojim aktivnostima iz segmenta društveno odgovornog i održivog poslovanja.

Održivi razvoj strateška je odrednica te jedan od prioriteta u poslovanju Hrvatske poštanske banke koja je svjesna uloge financijskog sektora u ostvarenju ciljeva koji vode ugljičnoj neutralnosti. U skladu s okolišnim (E), društvenim (S) i upravljačkim (G) ciljevima održivog razvoja, HPB svojim djelovanjem i aktivnostima nastoji suzbiti globalne klimatske i društvene izazove te osigurati bolju budućnost za generacije koje dolaze. U skladu sa svojim strateškim odrednicama te poštujući preporuke Europske središnje banke izdane kroz Vodič o klimatološkim i okolišnim rizicima, u 2021. godini u HPB-u je osnovana posebna organizacijska jedinica Ured za održivo poslovanje čime se omogućava dodatni napredak u implementaciji ciljeva održivosti i osiguranju cjelovite primjene ESG regulative.

Kao dugogodišnja potpisnica globalne inicijative UN Global Compact, HPB od 2007. godine redovito izvještava o svojim aktivnostima i planovima na području ljudskih prava, uvjeta rada, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije te priprema i javno objavljuje Izvještaj o napretku.

Banka redovito objavljuje i godišnji Kodeks korporativnog upravljanja, kojeg su uspostavile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE) s ciljem promicanja djelotvornog upravljanja i odgovornosti za društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze. Kodeksom Banka objavljuje podatke koji se odnose općenito na pravila dobrog upravljanja društvom (G), ali i informacije vezane uz strategiju društva, uzimajući u obzir potencijalni učinak aktivnosti na okoliš i zajednicu (E), poticanje etičnog ponašanja, poštivanje ljudskih prava te pogodno i stimulativno radno okruženje (S). Banci je u prosincu 2021. dodijeljena nagrada za najbolje korporativno upravljanje i usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja.

Svojim aktivnostima usmjerenim prema dobrobiti klijenata, zajednice u kojoj posluje, zaposlenika i dioničara, HPB podržava i potiče razvoj različitih segmenata društva uzimajući u obzir regionalne i lokalne potrebe i karakteristike društva. Kroz segmente okolišne, društvene i upravljačke odgovornosti, Banka svake godine unaprjeđuje poslovne prakse i društvenu ulogu doprinoseći stvaranju preduvjeta za održivi razvoj. Aktivni je sudionik društveno odgovornih projekata važnim za društveni napredak i bolje uvjete života, potiče održive poduzetničke ideje, brine o zdravom okolišu, okruženju svojih zaposlenika, ljudskim pravima i pravima djece te zajednici i društvu u kojem posluje. U svim segmentima svojeg djelovanja provodi načela transparentnosti, sigurnosti i povjerenja.

Slijedi pregled ključnih dionika, materijalnih pitanja i utjecaja poslovanja Banke u kontekstu 17 Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG). Iako podupire svih 17 globalnih ciljeva, HPB prepoznaje svoj najveći utjecaj u sljedećim segmentima:

1. Zdravlje i dobrobit (SDG 3)
1. Kvalitetno obrazovanje (SDG 4)
1. Rodna ravnopravnost (SDG 5)
1. Dostojanstven rad i gospodarski rast (SDG 8)
1. Jednakost i raznolikost (SDG 10)
1. Odgovor na klimatske promjene (SDG 13)

Prepoznati ključni utjecaji HPB-a razvrstani su po identificiranim interesnim skupinama, odnosno dionicima: klijenti, zaposlenici, dioničari, dobavljači, društvo i okoliš.

DOBROBIT KLIJENATA

1) Transparentnost i povjerenje

Svaki klijent i njegove financijske potrebe i odluke za nas su jedinstveni i važni. Svoj pristup prilagođavamo specifičnim potrebama različitih skupina klijenata, pri čemu smo u svim oblicima komunikacije izravni i uslužni, profesionalni, učinkoviti i transparentni. Naša odgovornost u poslovanju temeljna je odrednica Banke koju iskazujemo kroz kreiranje svoje ponude proizvoda i usluga u skladu sa stvarnim potrebama i važnim životnim situacijama klijenata.

Pružamo jasne i nedvosmislene informacije o proizvodima koje nudimo, a ugovorne odredbe pišemo jasnim i razumljivim jezikom, izbjegavajući nesporazume i nejasnoće. Informiramo svoje klijente o novostima iz poslovanja Banke kroz vlastite kanale, poštujući sigurnost i njihovo pravo na zaštitu privatnosti.

2) Kvaliteta usluge i dostupnost

Svoje proizvode i usluge kontinuirano unaprjeđujemo, uz sve zastupljenije tehnološke inovacije koje omogućuju veću dostupnost klijentima. Primarni fokus naših aktivnosti je na razvoju proizvoda koji odgovaraju financijskim potrebama i mogućnostima različitih kategorija klijenata. Obzirom da cijenimo vrijeme kojim klijenti raspolažu, razvijamo proizvode i usluge koji su jednostavni i dostupni.

Uz razvoj digitalnog bankarstva, kontinuirano povećavamo svoju dostupnost klijentima. Zahvaljujući strateškoj suradnji s Hrvatskom poštom i projektu Banka u Pošti HPB je danas najdostupnija Banka u Hrvatskoj. Svojim klijentima proizvode i usluge nudimo u 12 regionalnih centara za stanovništvo i gospodarstvo koji uključuju 57 poslovnica za fizičke osobe te 16 poduzetničkih centara. U 1016 poštanskih ureda platni promet i transakcijsko poslovanje dostupni su fizičkim i pravnim osobama, dok je građanima u 140 poštanskih ureda s financijskim kutkom na raspolaganju i kreditno poslovanje.

3) Jednakost i poštivanje različitosti

Pri osmišljavanju proizvoda, ponude i pružanja usluge ne diskriminiramo klijente na osnovi nacionalnosti, vjere, spola, roda, rase, političkih uvjerenja, članstva u sindikatu i sl. te nastojimo potaknuti financijsku dostupnost i financijsku uključenost svih društvenih struktura u lokalnim zajednicama u kojima poslujemo.

U našim poslovnim prostorima i poslovnicama u kojima izravno kontaktiramo s klijentima poduzimamo sve kako bismo uklonili arhitektonske prepreke za pristup osobama s invaliditetom. S posebnim senzibilitetom pristupamo starijoj populaciji, trudnicama, roditeljima s malom djecom, a usvajanje i poštivanje tih standarda zahtijevamo i od naših ugovornih partnera koji na bilo koji način sudjeluju u pružanju usluga našim klijentima.

Podržavamo razvoj novih poduzetničkih ideja i novih tehnologija osobito onih koji su značajni za lokalno gospodarstvo. Otvoreni smo suradnji s novoosnovanim trgovačkim društvima i start-up društvima i imamo razumijevanja za njihove specifične potrebe. Prema novim klijentima se odnosimo jednako kao i prema dugogodišnjim klijentima.

Poslovnim subjektima pružamo podršku u njihovoj namjeri širenja poslovanja i konkurentnosti, osobito ako su izvozno orijentirani i pri tome ih ne diskriminiramo niti po kojoj osnovi.

4) Pravo na zaštitu osobnih podataka

Svi podaci kojima Banka raspolaže, neovisno je li ih Banka zaprimila od klijenta ili su rezultat poslovanja, suradnje i pružanja usluge klijentima, su tajni. Kontinuirana pažnja posvećuje se sigurnosti i zaštiti te unaprjeđenju informatičkog aspekta sigurnosti i podizanju sigurnosnih standarda zaštite svih podataka kojima Banka

raspolaže. Brinemo o zaštiti osobnih podataka klijenata, ugovornih partnera i zaposlenika te provodimo Politiku zaštite osobnih podataka koja utvrđuje pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu prikupljanja i obrade osobnih podataka. Sve detaljne informacije o obradi osobnih podataka klijenata, zaposlenika, poslovnih partnera i drugih osoba čiji se podaci obrađuju, objavljuju se javno na internetskim stranicama Banke.

Banka je imenovala Službenika za zaštitu osobnih podataka koji je neovisan i brine o zaštiti prava klijenata, zaposlenika i ugovornih partnera u pogledu njihovih osobnih podataka. Službenik za zaštitu osobnih podataka je ujedno i primarna točka za kontakt ispitanicima koji žele ostvariti svoja prava, poslati upit vezan uz zaštitu osobnih podataka, zatražiti dodatne informacije, izraziti brigu oko obrade njihovih osobnih podataka, podnijeti prigovor vezano uz zaštitu osobnih podataka te ostvarivanja svojih prava vezano uz zaštitu podataka.

5) Rješavanje prigovora

Na sve prigovore klijenata odgovaramo učinkovito i u propisanom roku. Greške ispravljamo odmah kad god je to moguće. Imamo uspostavljene adekvatne politike za rješavanje prigovora potrošača i poslovnih subjekata, kao i praćenja procesa upravljanja prigovorima potrošačima i upravljanja kvalitetom usluge.

Kontinuirano provodimo mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata te na temelju rezultata unapređujemo i poboljšavamo kvalitetu usluge u određenim poslovnim područjima.

6) Izbjegavanje sukoba interesa i antikoruptivno ponašanje

Svjesni činjenice da čak i potencijalni sukob interesa negativno utječe na odnos povjerenja koji gradimo s klijentima, usvojili smo učinkovite procedure kojima je cilj izbjeći situacije u kojima se osobni interesi zaposlenika mogu sukobiti s interesima klijenata, ugovornih partnera ili interesima HPB Grupe. Izbjegavamo situacije i transakcije u kojima zaposlenik zastupa interese Banke, a ujedno takva transakcija za njega, izravno ili neizravno, predstavlja bilo kakav oblik materijalne koristi ili pogodnosti.

U vezi pružanja investicijskih i pomoćnih usluga koje se odnose na financijske instrumente provodimo Politiku upravljanja sukobom interesa koja uvodi standarde kojih se pridržavamo kako bismo prepoznali i spriječili, odnosno učinkovito upravljali sukobom interesa, a sve s ciljem da od svojih klijenata otklonimo moguće štetne posljedice svakog oblika, uključivo i potencijalnog sukoba interesa.

Zaposlenici su plaćeni za svoj rad te od klijenata i ugovornih partnera ne primamo neprimjerene darove, usluge ili novac.

Kontinuirano provodimo aktivnosti vezane za promicanje integriteta i transparentnosti poslovanja kroz unaprjeđenje korporativnog upravljanja, usklađivanje poslovanja sa zakonima, propisima i standardima, kontinuirani razvoj sustava unutarnjih kontrola i rada kontrolnih funkcija te provođenje Antikorupcijskog programa Vlade Republike Hrvatske za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.

POTICAJNO OKRUŽENJE ZAPOSLENICIMA

1) Rodna raznolikost i pravo na jednakost

Prepoznajući koliko je raznolikost korisna, tom se idejom vodimo kod zapošljavanja i u svakodnevnom odnosu sa zaposlenicima i u upravljanju njima. Svi zaposlenici imaju jednake mogućnosti za profesionalno usavršavanje, profesionalni rast i razvoj. Ni u kojem slučaju ne toleriramo favoriziranje niti diskriminaciju zaposlenika na temelju spola, roda, dobi, obiteljskog statusa i stanja, nacionalnosti, rase, vjerskih i političkih uvjerenja, članstva u sindikatu, seksualne orijentacije i identiteta, zdravlja, invaliditeta ili tjelesnog oštećenja.

Promičemo radno okruženje u kojem su zaposlenici slobodni iznijeti svoje mišljenje i postaviti pitanja višem rukovodstvu. Potičemo stvaranje radnog okruženja u kojem se zaposlenici osjećaju sigurnima prijaviti svako kršenje internih akata, podzakonskih i zakonskih propisa, kao i svaki oblik neetičnog ponašanja klijenata, zaposlenika i ugovornih partnera odnosno dobavljača s kojima Banka surađuje.

2) Obrazovanje i razvoj kompetencija

Kontinuirani razvoj zaposlenika jedno je od ključnih načela HPB-a. HPB Grupa potiče svoje zaposlenike da razvijaju svoje talente, inovativnost i kreativnost te da pomiču granice svoga profesionalnog razvoja. Vjerujemo u moć kontinuiranog učenja, stoga osmišljavamo i razvijamo programe izobrazbe i omogućujemo interne i eksterne edukacije zaposlenika. Kod zaposlenika potičemo potrebu za unaprjeđenjem vlastitih znanja i vještina, sposobnosti za timski rad, zajedništvo i postizanje zajedničkih poslovnih ciljeva. Osobito nam je važno prenošenje znanja i razmjena iskustava između zaposlenika, jer osim što na taj način širimo znanje, povezujemo zaposlenike oko zajedničkog cilja – unaprjeđenja tog znanja. Važno nam je povjerenje koje zaposlenici imaju u HPB kao poslodavca te cijenimo njihovu vjernost i odanost.

U 2021. intenzivirala se izrada interaktivnijih sadržaja edukacija na e-Učionici, čemu je doprinos dala kvalitetnija edukacija internih trenera i osoba koje su zadužene za provedbu internih edukacija.

Za oko 80 zaposlenika pokrenut je jedinstven program podatkovne pismenosti pod nazivom Podatkovni rasadnik. Cilj programa je unapređenje podatkovno/analitičkih kompetencija zaposlenika, povećanje svijesti o važnosti kvalitetnog upravljanja podacima i vođenje HPB-a u data-driven smjeru stvaranjem podatkovnog centra izvrsnosti.

U 2021. godini nastavili smo sa sveobuhvatnim programom uvođenja u posao za nove zaposlenike s ciljem brže orijentacije i integracije zaposlenika u novu radnu okolinu. Fokus programa je kroz identifikaciju ključnih razvojnih područja zaposleniku u kratkom razdoblju pojasniti očekivanja poslodavca te osigurati dvosmjernu komunikaciju zaposlenika i rukovoditelja kroz kontinuirano pružanje povratnih informacija.

3) Ravnoteža privatnog i poslovnog života

Ravnotežu između privatnog i poslovnog života zaposlenika prepoznali smo kao jedan od važnih ciljeva održivog razvoja jer utječe na zadovoljstvo i posvećenost zaposlenika te u konačnici stvaranju zdravog i ugodnog radnog okruženja. Poštujemo privatni život zaposlenika te ne zloupotrebljavamo tehničke mogućnosti i s tim povezanu dostupnost zaposlenika. Stoga se od zaposlenika koji obavljaju rukovodeće funkcije očekuje da izvan radnog vremena kontaktiraju zaposlenike i članove tima samo iznimno i samo ako to potrebe posla ili projekta zahtijevaju. Uspješnost rukovodećih funkcija procjenjuje se i na temelju postupanja u skladu s etičkim načelima prema zaposlenicima i članovima tima.

4) Briga o zdravlju, sigurnosti i zaštiti

Briga o zdravlju, sigurnosti i zaštiti zaposlenika u uvjetima pandemije i 2021. godine ostaje prioritet. S obzirom da je velik broj zaposlenika nastavio raditi od kuće, osigurana im je nova IT oprema za lakši rad, a s dijelom trgovina s namještajem osiguran je popust na nabavu uredskih stolova i stolica.

Izrađene su smjernice za rad od kuće na razini Banke te je pojačana komunikacija s razine top menadžmenta o rezultatima i aktualnostima u Banci.

Zaposlenicima je kroz cijelu godinu pružena mogućnost korištenja usluga psihološkog savjetovanja na teret poslodavca. Svrha takvog savjetovanja je ojačavanje zaposlenika za uspješno suočavanje s teškoćama usvajanjem novih postupaka i načina djelovanja koje omogućuju promjenu, a time i podizanje kvalitete života. Briga o mentalnom zdravlju po pitanju važnosti je na istoj razini kao i briga o fizičkom zdravlju. Zaposlenike koji su prepoznali potrebu za savjetovanjem podržalo se u korištenju savjetovanja, preuzimanju odgovornosti i brizi za vlastito mentalno zdravlje.

Svi zaposlenici su osigurani dopunskim zdravstvenim osiguranjem i dodatnim zdravstvenim osiguranjem te ih se potiče na odlazak na godišnji sistematski pregled, a u 2021. je dodatno proširen opseg usluga koje svaki zaposlenik može iskoristiti. Na dan sistematskog pregleda zaposlenici mogu koristiti plaćeni slobodni dan, na kojeg imaju pravo povrh godišnjeg odmora. Isto vrijedi i za dane kada zaposlenici odluče otići na dobrovoljno davanje krvi.

Svjesni važnosti koju za uspješno poslovanje naše organizacije imaju pozitivna organizacijska klima i kultura te angažiranost zaposlenika, ali i nastavno na povratne informacije u anketi o radu za vrijeme pandemije

COVID-19, proveli smo veliko istraživanje organizacijske vitalnosti u HPB Grupi. S ciljem uvođenje usmjerenog upravljanja organizacijskom klimom, kulturom i angažiranosti kao redovnog procesa HPB Grupe. Istraživanje je postiglo iznimno velik odaziv te je u tijeku izrada plana za unaprjeđenja po organizacijskim jedinicama u koji će se uključiti svi zaposlenici.

Na temu fizičke aktivnosti, koja od kada u velikoj mjeri radimo od kuće postaje sve značajnija, posebno su se aktivirali članovi udruge HPB Sport koji su intenzivirali svoje aktivnosti u smjeru snažnije komunikacije, ali i atraktivnijeg sportskog programa kako bi što više zaposlenika potaknuli na kretanje i druženje.

POTPORA DRUŠTVU I ZAJEDNICI

1) Financijska pismenost

Upravljanje osobnim financijama u današnje je vrijeme pravi izazov te kao odgovorna institucija korisnicima financijskih usluga pružamo sve informacije i činjenice važne za planiranje štednje i ulaganja, optimalno zaduživanje i kvalitetno upravljanje rizicima. Redovito promoviramo značaj financijske odgovornosti i pismenosti te već niz godina surađujemo sa školama, fakultetima i studentskim udrugama u različitim programima financijske pismenosti.

S ciljem povećanja svijesti o važnosti dobrog upravljanja financijama klijenata, osobito mlađe populacije, pokrenuli smo tijekom 2021. godine na našim društvenim mrežama svima dostupan jednostavan video serijal financijske edukacije HPB za financijsku pismenost o osnovama upravljanja vlastitim novcem.

2) Sponzorstva i donacije

Svjesna svog utjecaja na okruženje, kao i činjenice da djelovanje i poslovanje u društvu podrazumijeva i konstantnu brigu i poštovanje prema njemu, HPB uvijek rado pomaže zajednici i društvu putem donacija i sponzorstava. Podržavamo projekte na lokalnoj i nacionalnoj razini koji potiču stvaranje novih vrijednosti u cilju promoviranja znanja, izvrsnosti te čuvanja kulturnog nasljeđa naše domovine. Posebna briga se posvećuje i humanitarnim udrugama i akcijama.

3) Dijalog sa zajednicom

Naš cilj je pomoći klijentima da postignu financijsku održivost te vjerujemo da radeći posvećeni tome cilju pozitivno utječemo na lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo, ali i na društvo u cjelini. Nastojimo svojim radom i prisutnošću kontinuirano doprinositi društvenoj i ekonomskoj dobrobiti zajednica u kojima djelujemo, a pri tome aktivno radimo na umanjenju utjecaja našeg poslovanja na okoliš.

Naša poslovna strategija temelji se na ideji da budemo dostupni i pristupačni, a svojim programima financiranja nastojimo potaknuti lokalno gospodarstvo, biti podrška malom i srednjem poduzetništvu koje svojim kvalitetnim strateškim i poslovnim odlukama može imati pozitivan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj i stvaranje pozitivne gospodarske klime.

Naše poslovnice i regionalni centri kontinuirano prate potrebe lokalnih zajednica, poštujući pri tome kulturološke i socijalne razlike zajednica u kojima djelujemo. Izuzetno nam je važno imati dobre partnerske odnose s lokalnom zajednicom, surađivati i promicati inicijative koje nose značajnu društvenu vrijednost.

Svoju stalnu predanost i rad za prosperitet zajednice Banka je posebno osmišljenim aktivnostima pokazala tijekom 2021. godine obilježavajući 30. obljetnicu poslovanja. Tim povodom pokrenute su društvene inicijative s ciljem postizanja posebnih benefita i/ili trajnog doprinosa za zajednicu. Pokrenuli smo program korporativnog volontiranja Volontiramo za Hrvatsku u kojem su zaposlenici HPB-a sudjelovali u ekološkim akcijama te pro-

gramima podrške za bolje uvjete rada i života onih kojima je to potrebno tijekom procesa odgoja i obrazovanja. Također, proveli smo veliku volontersko-ekološku akciju Zasadi s HPB-om u kojoj su se, uz Banku, svojim donacijama pridružili i građani te su naši volonteri zajedno sa stručnjacima Hrvatskih šuma sudjelovali u sadnji 30.000 sadnica na sedam lokacija diljem Hrvatske. U gradovima diljem Hrvatske građanima smo na otvorenom omogućili serijal mini koncerata poznatog ansambla Zagrebački solisti pod nazivom Doživi harmoniju kako bismo u doba pandemije i ograničenog pristupa kulturnim događajima sugrađanima pružili priliku za društveni život i praćenje glazbenih evenata u novonastalim okolnostima.

EKOLOŠKA ODRŽIVOST

Ekološka odgovornost i održivost su temeljni aspekti poslovanja Hrvatske poštanske banke te se sudjelovanje u projektima kojima se potiče okolišna održivost nalaze na vrhu prioriteta naše djelatnosti. Poštujemo, i zauzimamo se za promicanje nacionalnih i međunarodnih protokola i načela, praksi i standarda zaštite okoliša, kao i za usvajanje strožih okolišnih načela uvijek kada je njihova primjena moguća na razini projekta.

Projektima koji nose veću društvenu i ekološku vrijednost dajemo prednost te izbjegavamo one financijske ili ekonomske odnose koji izravno ili neizravno štete ljudskom zdravlju i okolišu.

1) Zeleni ured

Naša orijentiranost prema zaštiti okoliša ogleda se u dugogodišnjem postojanju i promicanju Zelenog ureda koji predstavlja skup aktivnosti kojima se povećava razina ekološke osviještenosti zaposlenika Banke s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i povećanja učinkovitog korištenja energetskih resursa u svakodnevnom uredskom poslovanju.

Putem info-edukativne stranice na Intranetu - Zelena ploča nastavljena je kontinuirana edukacija o aktualnostima, problemima i zanimljivostima iz svijeta ekologije te savjetovanje zaposlenika o mjerama Zelenog ureda vezano uz promišljenu potrošnju papira, optimalnu regulaciju topline u radnim prostorima, racionalno trošenje vode i rasvjete, prikupljanje starog papira i slično. Kao jedna od aktivnosti kojima smo povećavali ekološku osviještenost naših zaposlenika i poticali ih na racionalnu potrošnju energije i resursa te smanjivanje negativnog utjecaja na okoliš bila je inicijativa Moja zelena odluka. Inicijativa je pokrenuta povodom obilježavanja Dana planete Zemlje s ciljem da na individualnoj razini osvijestimo važnost odgovornog gospodarenja otpadom, na radnom mjestu i izvan njega. Prve aktivnosti ove inicijative bile su usmjerene na smanjenje potrošnje plastike i korištenje održivih materijala.

U 2021. organizirana je prva velika ekološko-volonterska akcija Zasadi s HPB-om u kojoj je HPB u suradnji s Hrvatskim šumama prikupljala donacije klijenata i građana za pošumljavanje te je za prikupljen novac, uključujući i donaciju Banke, kupljeno 30.000 sadnica koje su zaposlenici Banke sadili diljem Hrvatske.

2) Digitalizacija poslovanja

Kontinuirano razmatramo utjecaje naših poslovnih aktivnosti na okoliš i klimatske promjene i naši su projekti i inicijative usmjereni na što bržu i jednostavniju tranziciju prema društvu s bitno smanjenim emisijama CO² emisijama. Aktivno sudjelujemo u provođenju održivosti ne samo unutar vlastite organizacije, već nastojimo biti primjer i potaknuti svoje klijente i zajednicu na prilagodbu digitalnoj transformaciji. U okolnostima pandemije kada je preporuka fizički kontakt zamijeniti digitalnim tehnologijama, HPB nastavlja jačati svoje digitalne kanale kako bi klijentima omogućila da što veći obujam financijskog poslovanja obavljaju online. Banka posebno unaprjeđuje svoje mobilno bankarstvo te virtualnu ePoslovnicu koja se oslanja na udaljenu komunikaciju s klijentima, online ugovaranje proizvoda i usluga Banke, digitalnu dokumentaciju i kvalificirano digitalno potpisivanje dokumenata. Ovakav način poslovanja povećava vremensku dostupnost proizvoda i usluga klijentima Banke, a ujedno ima i značajan pozitivan utjecaj na okoliš. Korištenjem ePoslovnice smanjuje se i utjecaj prijevoznih sredstava na okoliš, a digitalni dokumenti i potpisi u komunikaciji s klijentima smanjuju količinu korištenog papira. Također, smanjuje se potreba za uredskim prostorom, energijom i resursima potrebnim za funkcioniranje Banke.

HPB je među prvim bankama 2020. uvela SEPA Instant plaćanja, odnosno platne transakcije u gotovo realnom vremenu u bilo kojem trenutku, a 2021. godine je korisnicima mobilnog bankarstva omogućila još brže i lakše zadavanje naloga za plaćanje odabirom posrednih identifikatora računa kao što su broj mobitela, email ili OIB, umjesto IBAN-a. Značajan porast aktivnosti putem digitalnih kanala HPB-a dokazuje da su i klijenti Banke prihvatili bankarstvo na daljinu koje je u konačnici za njih brže, jednostavnije, sigurnije i povoljnije.

Svoje klijente HPB kontinuirano potiče na odabir opcije slanja izvoda o stanju i promjenama po računima te izvadaka o potrošnji po karticama putem elektroničke pošte čime zajedno doprinosimo smanjenju potrošnje papira.

3) Trend smanjenja potrošnje energenata i papira

Poslovne aktivnosti i procesi, organizacija sjednica i sastanaka te provođenje edukacija u velikom su se obujmu tijekom 2021. godine provodili na daljinu što je uzrokovalo daljnji pozitivan utjecaj na potrošnju papira i ispisna rješenja te uštedu energenata, a to dokazuju i rezultati mjerenja. Zbog navedenih okolnosti potrošnja energenata kao i učestalost ispisivanja dokumentacije na razini godine bila je rekordno mala.

4) Gospodarenje otpadom

Banka je nastavila odgovorno zbrinjavati stari papir putem ovlaštenih tvrtki za odvoz starog papira. Za Slavonsko područje od kraja 2020. godine za lokacije HPB-a u Osijeku, Belom Manastiru, Našicama, Đakovom, Valpovom i Donjem Miholjcu ugovoren je odvoz starog papira u suradnji s ovlaštenom tvrtkom. Za odvoz prikupljenog starog papira sa zagrebačkih lokacija Banke, prema potrebi se i dalje naručuju usluge ovlaštene tvrtke, dok se za poslovnice s drugih lokacija Banke angažiraju lokalne tvrtke ili zaposlenici samostalno papir zbrinjavaju u za to predviđene kontejnere.

Sav elektronički otpad (stara računala, printeri, faks uređaji) i dalje se adekvatno zbrinjava kod tvrtki ovlaštenih za zbrinjavanje ove vrste otpada.

5) Objava pokazatelja o utjecaju na ekološke ciljeve

Kao obveznik javne objave nefinancijskog izvještaja temeljem Zakona o računovodstvu, a u skladu sa Smjernicama za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja koje je izdala HANFA, Hrvatska poštanska banka od 1. siječnja 2022. počinje izvještavati o svom utjecaju na prva dva okolišna cilja iz Uredbe o taksonomiji: 1) ublažavanje klimatskih promjena i 2) prilagodba klimatskim promjenama.

U skladu s preporukama i svojim obvezama HPB objavljuje tri ključna pokazatelja utjecaja na klimatske promjene u 2021. u odnosu na 2020. godinu:

• Potrošnja papira

KPI: Smanjiti ukupnu količinu potrošnje papira, odnosno ispisivanje za 10% u odnosu na 2020. Rezultat: Ostvarenje 10,33%

• Potrošnja električne energije

KPI: Smanjiti ukupnu količinu potrošnje električne energije za 5% u odnosu na 2020. Rezultat: Ostvarenje 6,6%

• Potrošnja vode KPI: Smanjiti ukupnu količinu potrošnje vode za 5% u odnosu na 2020. Rezultat: Ostvarenje 7,9%

U narednom razdoblju Banka će u skladu s regulatornim smjernicama razvijati metodologije i metrike za razvoj ključnih pokazatelja uspješnosti prilagodbe klimatski promjenama, ali i ostalim okolišnim ciljevima koje propisuje Uredba o taksonomiji.

ODGOVORNOST PREMA DIONIČARIMA

Banka štiti interese svih svojih dioničara ili potencijalnih investitora, bez diskriminacije ili povlaštenog postupanja. Poslovne knjige i dokumentacija su točni i potpuni te se informacije financijske prirode objavljuju i dostupne su svim dioničarima u istom trenutku i na jednak način. Na internetskim stranicama Banke objavljuju se godišnja, polugodišnja i kvartalna financijska izvješća, informacije dioničarima o ostvarivanju njihovih prava kao što je sudjelovanje na Glavnoj skupštini dioničara, osnovni akti društva, priopćenja za medije i predstavljanje poslovnih rezultata i podaci o kretanju vrijednosti dionica Banke.

Potičemo sudjelovanje svih dioničara na Glavnoj skupštini dioničara kako bi iskoristili svoje glasačko pravo i time utjecali na donošenje odluka koje su od najvećeg značaja za poslovanje Banke.

Kako bi se potencijalnim investitorima omogućilo da prilikom donošenja svojih investicijskih odluka budu informirani o poslovanju Banke, da pisanim putem zatraže i dobiju relevantne podatke, Banka je imenovala osobu zaduženu za odnose sa investitorima.

Provodimo učinkovite procedure i sustave upravljanja rizicima, imamo uspostavljene kontrolne funkcije čiju djelotvornost redovito preispitujemo. Od zaposlenika na rukovodećim funkcijama očekujemo da se pridržavaju načela korporativnog upravljanja.

DOBAVLJAČI I UGOVORNI PARTNERI

Potiče se odabir pružatelja usluga i dobavljača koji su usvojili te se u svome poslovanju vode načelima društvene i korporativne odgovornosti i čije se vrijednosti podudaraju s vrijednostima kojima je posvećena HPB. Surađujemo s dobavljačima u koje imamo povjerenja svjesni činjenice da poslovna povezanost s drugim poslovnim subjektima utječe na naš ugled i percepciju javnosti o nama.

Ne surađujemo s dobavljačima koji mogu negativno utjecati na dobar ugled Banke. Dobavljače odabiremo na temelju jasnih i dokumentiranih kriterija poštujući pri tome jasnu i transparentnu proceduru izbjegavajući svaki, pa i potencijalni sukob interesa. HPB ne surađuje s poslovnim subjektima u vlasništvu i većinskom suvlasništvu zaposlenika i članova njihove obitelji.

Poštujemo ugovorene rokove i plaćamo robu i usluge dobavljačima i pružateljima usluga sukladno ugovornim uvjetima. Od dobavljača i pružatelja usluga ne primamo neprimjerene darove niti novac.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Primjena kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s člankom 272.p Zakona o trgovačkim društvima i člankom 22. Zakona o računovodstvu, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka kao izdavatelj dionica koje su uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze, primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja (Kodeks) kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE), koji je dostupan na njihovim internetskim stranicama www.zse.hr i www.hanfa.hr .

Banka posluje sukladno dobroj praksi korporativnog upravljanja i preporukama Kodeksa. Objašnjenja se nalaze u godišnjem Upitniku o usklađenosti s Kodeksom, odobrenom od strane Uprave i Nadzornog odbora, koji se objavljuje na internetskim stranicama ZSE (www.zse.hr), u Službenom registru propisanih informacija pri HANFA-i (www.hanfa.hr) te internetskim stranicama Banke (www.hpb.hr).

U prosincu 2021. godine Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo proglašena je dobitnicom priznanja za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja za 2020. godinu na Službenom tržištu Zagrebačke burze d.d. Predmetno priznanje HANFA dodjeljuje najboljim društvima – izdavateljima vrijednosnih papira uvrštenima na uređeno tržište u Hrvatskoj.

Banka također primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 132/2017) krajem 2017. godine, u pogledu kojeg nastoji svojom poslovnom strategijom kao i ključnim internim aktima doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju te kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje kroz primjenu odredbi o sprječavanju korupcije i mehanizama, mjera i postupaka radi upravljanja sukobom interesa.

Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, aktivno se radi na stalnom unaprjeđivanju korporativnog upravljanja u Banci, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

U cilju smanjenja rizika u procesu financijskog izvještavanja Banka je uspostavila odgovarajući sustav unutarnjih kontrola i upravljanja rizikom koji je osiguran kroz jasno razgraničenje odgovornosti sudjelujućih organizacijskih jedinica sukladno internim aktima, a uspostavljene su i adekvatne i djelotvorne unutarnje kontrole koje su integrirane u poslovne procese i aktivnosti. Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u Banci i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje sastavni je i važan dio našeg poslovanja, a njihovi elementi nalaze se u opisu poslovanja Banke u bilješci 2.

Značajni imatelji dionica i ograničenja prava iz dionica

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke s 44,90% dionica Banke te zajedno s HP - Hrvatskom poštom d.d., Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te Fondom NEK drži preko 77% temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.

U skladu sa Statutom Banke, jedna dionica daje pravo na jedan glas, odnosno pravo glasa nije ograničeno niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju na Glavnoj skupštini Banke. Glavna skupština Banke odlučuje o pitanjima koja su određena ZTD-om i Statutom Banke. Glavnu skupštinu u pravilu saziva Uprava Banke, a mora se sazvati i kada to zatraži Nadzorni odbor ili dioničari u skladu sa relevantnim odredbama ZTD-a. Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupštini Banke i korištenje pravom glasa svaki dioničar osobno ili putem punomoćnika može ostvariti ako unaprijed prijavi svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije šest dana prije održavanja Glavne skupštine te ako je u depozitoriju Središnjega klirinškoga depozitarnog društva upisan kao imatelj dionica na posljednji dan za podnošenje prijave za sudjelovanje u radu Glavne skupštine.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave imenuje svojom odlukom Nadzorni odbor najviše na vrijeme do pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja. Članom Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim propisima, odnosno koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obnašanje funkcije na koju je imenovana.

Primjerenost pojedinog člana Uprave Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno, zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove iz svoje nadležnosti.

Članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke.

Članovi Uprave Banke moraju obavljati poslove upravljanja Banke u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s Bankom.

Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovalo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.

Odlukom Glavne skupštine od 10. svibnja 2021. godine Uprava Banke ovlaštena je za stjecanje vlastitih dionica Banke na organiziranom tržištu vrijednosnih papira tijekom razdoblja od dana donošenja predmetne odluke Glavne skupštine do održavanja iduće redovne glavne skupštine Banke 2022. godine, pri čemu udio kapitala koji se odnosi na stjecanje vlastitih dionica zajedno s vlastitim dionicama koje Banka već ima ne smije biti veći od 1% temeljnog kapitala. Istom Odlukom Glavne skupštine Uprava je ovlaštena i za raspolaganje vlastitim dionicama i izvan organiziranog tržišta za svrhu i sukladno regulatornim zahtjevima vezanim uz varijabilne primitke u skladu s internom Politikom primitaka .

Banka je u veljači 2022. godine u skladu s Programom otkupa vlastitih dionica stekla ukupno 341 vlastitu dionicu oznake HPB-R-A. Banka je prije navedenog stjecanja imala 795 vlastitih dionica bez prava, a nakon navedenog stjecanja imala je ukupno 1.136 vlastitih dionica bez prava glasa.

Otpuštanje navedenog broja vlastitih dionica provedeno je u skladu s Odlukom Glavne skupštine o davanju ovlaštenja Upravi Banke za stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama iz svibnja 2021. godine te Programom otkupa vlastitih dionica iz siječnja 2022. te trajanjem do održavanja iduće redovne Glavne skupštine Banke 2022. godine. Nakon izvršenog prijenosa, Banka na trezorskom računu nema više vlastitih dionica.

Sastav i djelovanje Nadzornog odbora

Sukladno Statutu Banke, Nadzorni odbor može imati najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna skupština. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim propisima, odnosno koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.

Članovi Nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke.

Primjerenost pojedinog člana Nadzornog odbora Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno, zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove iz svoje nadležnosti.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Odlukom o sustavu upravljanja i Statutom Banke.

U razdoblju od 1.1. do 12.8. 2021. godine, Nadzorni odbor Banke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
dr.sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član

Članovi Nadzornog odbora Banke su imenovani na Glavnoj skupštini održanoj dana 29.05.2017. godine na mandatno razdoblje od 4 godine, a mandat im je započeo 12.08.2017. godine po dobivanju prethodne suglasnosti HNB-a sukladno uvjetima iz ZOKI-a.

U razdoblju od 13.8. do 31.12.2021. godine, Nadzorni odbor Banke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, zamjenik predsjednika
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član

Članovi Nadzornog odbora Banke su imenovani na Glavnoj skupštini održanoj dana 10.5.2021. godine na mandatno razdoblje od 4 godine, a mandat im je započeo 13.8.2021. godine po dobivanju prethodne suglasnosti HNB-a sukladno uvjetima iz ZOKI-a.

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke.

Sjednice Nadzornog odbora održavaju se u pravilu jednom tromjesečno (kvartalno), a u slučaju potrebe i češće, a obavezno najmanje jednom polugodišnje. O važnim i neodložnim pitanjima Nadzorni odbor može donositi odluke i bez održavanja sjednice, u kojem slučaju se članovi izjašnjavaju pisanim putem, telefonom, telefaksom odnosno putem elektroničke pošte.

U 2021. godini održano je 11 redovnih sjednica Nadzornog odbora na kojima su raspravljena pitanja vezana za poslovanje Banke. Na redovnim sjednicama su bili prisutni svi članovi Nadzornog odbora.

Radi iznimnih i izvanrednih okolnosti uslijed posljedica potresa u centru Zagreba i pandemije virusa COVID-19, a s ciljem provođenja potrebnih mjera u pogledu izbjegavanja okupljanja i osobnih kontakata, Nadzorni odbor je, osim redovnih sjednica, odlučivao još 108 puta izvan sjednice putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke, od kojih se najveći broj odnosio na davanje suglasnosti Nadzornog odbora na izloženost Banke prema pojedinim klijentima sukladno zakonskoj regulativi, kao i na ostale odluke za koje je bila potreban suglasnost Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor ima osnovane sljedeće odbore: Revizijski odbor, Odbor za rizike, Odbor za primitke i Odbor za imenovanja.

Revizijski odbor

U razdoblju od 1.1. do 12.8. 2021. godine, Revizorski odbor je djelovao u sastavu od tri člana i to:

dr.sc. Željko Lovrinčević, predsjednik
Zlatko Benčić, zamjenik predsjednika
Ivana Radeljak Novaković, član

U razdoblju od 13.8. do 31.12. 2021. godine, Revizijski odbor Banke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

dr.sc. Željko Lovrinčević, predsjednik
Ivana Radeljak Novaković, zamjenica predsjednika
prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Većina članova Revizijskog odbora neovisna je u odnosu na Banku. U 2021. godini održano je 11 redovnih sjednica Revizijskog odbora, na kojima su bili prisutni svi članovi.

Na sjednicama je raspravljano o pitanjima iz nadležnosti Revizijskog odbora. Revizijski odbor pomagao je Nadzornom odboru u izvršavanju dužnosti vezanih za nadzor procesa financijskog izvještavanja, procesa revizije (uključujući preporuku glavnoj skupštini za izbor vanjskog revizora), učinkovitosti sustava unutarnje revizije raspravljajući o godišnjim planovima rada i periodičnim izvješćima unutarnje revizije te o svim značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje.

Osim redovnih sjednica, Revizijski odbor je izvan sjednica odlučivao još 5 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Odbor za rizike

U razdoblju od 1.1. do 12.8. 2021. godine, Odbor za rizike je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, predsjednik
mr.oec. Marijana Miličević, član
dr.sc. Željko Lovrinčević, član

U razdoblju od 13.8. do 31.12. 2021. godine, Odbor za rizike je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, predsjednik
mr.oec. Marijana Miličević, član
prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Odbor za rizike je u 2021. godini održao 6 redovnih sjednica na kojima su bili prisutni svi članovi.

Na sjednicama Odbora za rizike razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima. Osim redovnih sjednica, Odbor za rizike je izvan sjednica odlučivao još 7 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/ zaključke iz njegove nadležnosti.

Odbor za primitke

•

U razdoblju od 1.1. do 12.8. 2021. godine, Odbor za primitke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član
dr.sc. Željko Lovrinčević, član

U razdoblju od 13.8. do 31.12. 2021. godine, Odbor za primitke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član
prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Odbor za primitke je u 2021. godini održao 3 redovne sjednice, na kojima su bili prisutni svi članovi. Na sjednicama Odbora za primitke razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima.

Osim redovnih sjednica, Odbor za primitke je izvan sjednica odlučivao još 3 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Odbor za imenovanja

U razdoblju od 1.1. do 12.8. 2021. godine, Odbor za imenovanja je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
dr.sc. Željko Lovrinčević, član
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član

U razdoblju od 13.8. do 31.12. 2021. godine, Odbor za imenovanja je djelovao u sastavu od tri člana i to:

mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član
prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Odbor za imenovanja je u 2021. godini održao 2 redovne sjednice, na kojima su bili prisutni svi članovi. Na sjednicama Odbora za imenovanja razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima.

Osim redovnih sjednica, Odbor za imenovanja je izvan sjednica odlučivao još 8 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Sastav i djelovanje Uprave

Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Odlukom o sustavu upravljanja, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke.

Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

U razdoblju od 1.1. do 11.9. 2021. godine, Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:

mr. sc. Marko Badurina, predsjednik Uprave
Ivan Soldo, član Uprave
Anto Mihaljević, član Uprave.

Temeljem Odluke Nadzornog odbora od 2. lipnja 2021. godine, Hrvatska narodna banka je dana 9. rujna 2021. godine dala suglasnost aktualnim članovima Uprave Banke za obavljanje funkcije predsjednika i članova uprave kreditne institucije na mandat od dvije godine, počevši od 12. rujna 2021. godine.

U razdoblju od 12.9. do 31.12. 2021. godine, Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:

mr. sc. Marko Badurina, predsjednik Uprave
Ivan Soldo, član Uprave
Anto Mihaljević, član Uprave.

Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke.

Opis Politike raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora Banke

Politika raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora koju je donijela Glavna skupština Banke, ima za cilj uspostaviti potrebne standarde koji osiguravaju raznolikost i zastupljenost oba spola u upravljačkoj i nadzornoj funkciji odnosno Upravi i Nadzornom odboru Banke.

Prosječna ciljana razina zastupljenosti trenutno manje zastupljenog spola - ženskog spola - u upravljačkom tijelu Banke, određena je postotkom od minimalno 33,3% koju Banka cilja ostvarivati u petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2026. godine, što je u ovom trenutku ispunjeno na ukupnoj razini upravljačkog tijela.

Nadzorni odbor Banke u izvještajnom razdoblju čine dvije članice i jedan član što sastav čini raznolikim po kriteriju spola s obzirom da postotak zastupljenost ženskog spola iznosi 66,7% što je iznad zadane ciljne razine od minimalno 30% zastupljenosti udjela ženskog spola u Nadzornom odboru.

Upravu Banke u izvještajnom razdoblju čine predsjednik Uprave i dva člana, čime sastav Uprave trenutno ne ispunjava kriterij raznolikosti po spolu, s obzirom da postotak zastupljenost ženskog spola iznosi 0,0% što je ispod ciljne razine od minimalno ciljane dugoročne zastupljenosti ženskog spola od 20% u Upravi Banke.

Tijekom 2021. godine u sastavu Nadzornog odbora i Uprave Banke uspostavljena je ravnoteža po kriterijima vještina, iskustva, kompetencija i dobi, što je vidljivo iz životopisa članova Nadzornog odbora i Uprave koji su objavljeni na internetskoj stranici Banke (www.hpb.hr), čemu u prilog ide i činjenica da je Hrvatska narodna banka tijekom postupka odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za obavljanje pojedine odnosne funkcije uzela u obzir pozitivne rezultate procjene primjerenosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi za članove oba tijela.

Banka je svjesna važnosti promicanja politike raznolikosti i nediskriminacije na radnom mjestu i prilikom zapošljavanja, stoga je među ključnim poslovodstvom zastupljenost žena relativno visoka (detaljni prikaz u dijelu Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci), te se i dalje stremi implementaciji razvoja inkluzivnosti i nediskriminacije po bilo kojoj osnovi u upravljanju Bankom.

Opis politike raznolikosti

Sukladno Etičkom kodeksu, Banka cijeni i poštuje prirodne i kulturalne razlike među ljudima. Svi zaposlenici su ravnopravni bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, jezik, socijalni, ekonomski status i ostale diskriminatorne faktore. U skladu s tim, Glavna Skupština Banke je u 2021. godini donijela Politiku raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora Banke. Prilikom odabira članova Uprave, Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog poslovodstva ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovodstvom, a također i osobe različitih dobnih skupina, obrazovnih usmjerenja, znanja i vještina te specifičnih radnih iskustava. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne, dobne i profesionalne raznolikosti, pri čemu se kroz provedena organizacijska unapređenja broj ključnog poslovodstva smanjio tijekom godina. Na taj način se provodi strategija ostvarenja ciljeva raznolikosti, koja se bazira na razvoju inkluzivnosti u upravljanju Bankom, odnosno promoviranju mogućnosti napredovanja na svim razinama bez obzira na spol.

U pogledu remuneracije zaposlenika i radnih uvjeta, kako bi se postigle jednake mogućnosti za oba spola, rukovodstvo Banke inzistira na postizanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života, s ciljem stvaranja zdravog i ugodnog radnog okruženja. Svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh u Banci, a njihov položaj ovisi isključivo o radnim rezultatima i uspješnosti svakog pojedinca.

Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.

	broj tijekom 2018.	udio tijekom 2018.	broj tijekom 2019.	udio tijekom 2019.	broj tijekom 2020.	udio tijekom 2020.	broj tijekom 2021.	udio tijekom 2021.
Muškarci	30	50,85%	19	47,50%	20	57,15%	17	54,83%
Žene	29	49,15%	21	52,50%	15	42,85%	14	45,17%

Struktura ključnog poslovodstva Banke po spolu 2018. – 2021.

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 25 organizacijskih jedinica - 13 sektora i 12 ureda, kako je prikazano u nastavku:

LEGENDA:	PRIHODOVNO PODRUČJE	OPERATIVNA PODRŠKA POSLOVANJU	UPRAVLJANJE RIZICIMA, NAPLATOM I FINANCIJAMA	STRUČNA PODRŠKA UPRAVI
----------	------------------------	-------------------------------------	----------------------------------------------------	---------------------------

Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:

1. područje stručne podrške Upravi,
1. prihodovno područje,
1. područje podrške poslovanju,
1. područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama

Poslovno područje (stup) funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.

Područje stručne podrške Upravi podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.

Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:

Ured unutarnje revizije,
Ured Uprave,
Sektor za usklađenost,
Ured za organizaciju i upravljanje projektima,
Ured za upravljanje ljudskim resursom,
Ured za marketing,
Ured za korporativnu sigurnost,
Ured za upravljanje kvalitetom usluge,
Ured za pravne poslove,
Ured za nabavu i upravljanje imovinom,
Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
Ured za strateški razvoj,
Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja.

Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.

Ured Uprave je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu stalnih tijela i odbora Banke, te osigurava stručnu podršku u upravljanju korporativnim komunikacijama Banke i članica HPB Grupe.

Sektor za usklađenost je organizacijska jedinica koja brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom, upravlja sustavom zaštite osobnih podataka i zaštite privatnosti, sustavom sprječavanja prijevara te sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci.

Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organizaciju i poslovne procese te upravlja projektima.

Ured za upravljanje ljudskim resursom je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem, razvojem i nagrađivanjem zaposlenika Banke te regulira radno-pravne odnose sa zaposlenicima i državnim tijelima.

Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivnosti za Banku.

Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog sustava Banke, ljudi i imovine Banke.

Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.

Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organizacijskim jedinicama Banke.

Ured za nabavu i upravljanje imovinom je organizacijska jedinica Banke koja upravlja poslovima nabave roba i usluga, općim poslovima i registraturnim i arhivskim gradivom Banke, poslovima tekućeg i investicijskog ulaganja i održavanja operativne imovine Banke te upravlja imovinom preuzetom u zamjenu za nenaplaćena potraživanja.

Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.

Ured za strateški razvoj je organizacijska jedinica Banke zadužena za poslovni razvoj Banke i HPB Grupe, proces strateškog planiranja te poslove kontrole provođenja strateškog plana Banke i HPB Grupe.

Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja je organizacijska jedinica Banke zadužena za podršku u razvoju i unaprjeđenju uslužnog modela i prodajnog osoblja organizacijskim jedinicama koje sklapaju poslovni odnos i posluju s fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima

Prihodovno područje podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.

Prihodovno područje obuhvaća:

Sektor poslovanja sa stanovništvom,
Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima,
Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom,
Sektor financijskih tržišta

Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge, koordinira rad regionalnih centara za stanovništvo i centara Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. kao kanala distribucije.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s malim i srednjim poduzećima.

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom.

Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instrumentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za račun klijenta

Područje podrške poslovanju podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.

Područje podrške poslovanju obuhvaća:

Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke
Sektor direktnih kanala.
Sektor podrške poslovanju,
Sektor informatike,

Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke je organizacijska jedinica koja osigurava učinkovite procese, proizvode i usluge koji će zadovoljiti potrebe klijenata te poslovne i prodajne ciljeve Banke.

Sektor direktnih kanala je organizacijska jedinica koja nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke i članica HPB Grupe te kartično poslovanje (ATM, POS, WEB, e-Poslovnica, mBanking i eBanking)

Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovinom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i Hrvatske pošte gotovinom.

Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim dijelovima Banke.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama podrazumijeva grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i upravljanja financijama.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:

Sektor upravljanja kreditnim rizicima,
Sektor strateških rizika i kontrole rizika,
Sektor upravljanja naplatom,
Sektor upravljanja financijama.

Sektor upravljanja kreditnim rizicima je organizacijska jedinica Banke koja provodi funkciju preuzimanja rizika te upravlja procesom utvrđivanja kreditne sposobnosti klijenata i procjene kreditnog rizika plasmana u procesu odobravanja plasmana.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika je organizacijska jedinica Banke koja upravlja strateškim rizicima, analizira i kontrolira sve vrste rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju smanjenja potencijalne izloženosti svim vrstama rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.

Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživanja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.

Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.

Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci

Tijekom 2021. godine Banka je nastavila razvijati pozitivne prakse u upravljanju ljudskim resursom u skladu sa strategijom i korporativnim vrijednostima Banke.

Kontinuirani razvoj poslovanja Banke u skladu s definiranom strategijom podržan je zapošljavanjem ekspertnih kadrova u digitalnim domenama poslovanja te daljnjim razvojem kompetencija postojećih zaposlenika kako bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe tržišta i klijenata.

Značajan napredak u razvoju zaposlenika Banke ostvaren je uvođenjem modela Rasadnika znanja te intenzivnijim korištenjem digitalnih online platformi za učenje. Pokretanjem Podatkovnog rasadnika, kojem je cilj unapređenje podatkovno-analitičkih kompetencija zaposlenika, potencira se samostalno učenje i potiče izrada osobnih razvojnih planova zaposlenika.

Tijekom 2021. godine izrađen je model ključnih kompetencija koji odražava korporativne vrijednosti povezane s vizijom i misijom Banke, te je dodatno definiran model rukovodnih kompetencija. Najveći iskorak u definiranju stručnih kompetencija napravljen je unutar IT sektora, pri čemu je razrađena metodologija utvrđivanja ključnih pozicija i radnika, što predstavlja temelj upravljanja talentima i pozitivan pomak k sustavnom upravljanju napredovanjima.

U svrhu promocije Banke kao poželjnog poslodavca te učinkovitijeg zapošljavanja IT profila zaposlenika, početkom godine izrađen je plan employer branding aktivnosti. Vrijedni uvidi dobiveni su kroz anketu provedenu u IT sektoru te je ostvarena intenzivnija suradnja s fakultetima iz tehničke domene.

Radi unapređenja organizacijske klime, kulture i angažiranosti provedeno je ispitivanje organizacijske vitalnosti čiji su rezultati predstavljeni svim zaposlenicima. Osmišljene su mjere za unapređenje koje će se implementirati u narednim godinama na razini Banke. Provedeno istraživanje važno je jer predstavlja početak sustavnog upravljanja organizacijskom klimom, kulturom i angažiranošću.

Procesi upravljanja ljudskim resursom dodatno su unaprijeđeni i digitalizirani. Implementiran je sasvim novi digitalni sustav za proces zapošljavanja te je pokrenut proces za uvođenje novog informacijskog sustava za upravljanje ljudskim resursom. Tijekom 2021. nastavljena je proces unapređenja sustava upravljanja radnim učinkom za sve zaposleničke i menadžerske pozicije Banke s ciljem poticanja usmjerenosti organizacije na ostvarivanje rezultata i izgradnje kulture izvrsnosti.

Revidirane su politike nagrađivanja zaposlenika, definirana pravila i ciklus usklađivanja plaćanja kako bi se osigurala atraktivnost poslodavca i visoka angažiranost zaposlenika u izazovnim tržišnim okolnostima.

Imajući u vidu nužnost odgovornog i poslovno održivog upravljanja troškom zaposlenika, implementiran je model redovnog, mjesečnog upravljačkog izvještavanja menadžmenta Banke o ključnim pokazateljima vezanim uz ljudske potencijale poput ukupnog troška i broja zaposlenika, dobrovoljne i nedobrovoljne fluktuacije, odsustva i dr.

Radi lakšeg i efikasnijeg provođenja, strukturiran je proces predlaganja i implementacije organizacijskih promjena i s njima povezanim promjenama ugovora o radu i kompenzacija zaposlenika.

Banka je u tijeku s obnovom certifikata "Poslodavac Partner" te nastavlja s daljnjim unapređenjem procesa upravljanja ljudskim resursima

Broj zaposlenika	31.12.2017.	31.12.2018.	31.12.2019.	31.12.2020.	31.12.2021.
Broj na temelju sati rada	842	1.036	1.063	1.275	1.279
Broj na kraju razdoblja	1.122	1.118	1.252	1.301	1.289

Pregled kretanja broja zaposlenih u Banci 2017. – 2021.

Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.

Struktura zaposlenika u Hrvatskoj poštanskoj banci po spolu , na 31.12.2021

Kvalifikacijska struktura zaposlenika u Banci 2017. – 2021.

U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o složenosti posla i radnog mjesta.

Stručna sprema	31.12.2017.	31.12.2018.	31.12.2019.	31.12.2020.	31.12.2021.
MR.SC./DR.SC.	14	12	19	27	45
VSS	475	473	539	566	550
VŠS	187	193	203	210	211
SSS	444	439	490	497	482
PKV/KV/VKV	1	1	1	1	1
Ukupno	1.122	1.118	1.252	1.301	1.289

Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31.12.2021:

Opis poslovanja ovisnih društava

HPB Invest d.o.o.

HPB Invest d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo osnovano sa svrhom osnivanja i upravljanja UCITS fondovima. HPB Invest d.o.o. na dan 31.12.2021. upravlja sa 6 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, HPB Obveznički fond, HPB Bond plus fond, HPB Global fond i HPB Dionički fond).

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem HPB Investa d.o.o. na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 913 milijuna kuna (2020: 899 milijuna kuna). Prosječna imovina u 2021. je iznosila 892 milijuna kuna, a u godini prije je bila 885 milijuna kuna.

Uslijed niskih prinosa na obveznice te pojave povišenih stopa inflacije diljam svijeta, HPB Obveznički fond je imao negativan prinos te je to dovelo do daljnjeg pada imovine u njemu. S druge strane, došlo je do rasta imovine u rizičnijim fondovima, uslijed potrage klijenata za višim potencijalno prinosima.

Društvo, usprkos teškim tržišnim uvjetima, nije imalo problema s isplatama klijenata te je godinu završilo s pozitivnim rezultatom.

Fond	Imovina pod upravljanjem '000 kn	Prinos na dan 31.12.2021. u %
HPB Dionicki fond	34.069	18,58%
HPB Global fond	98.194	16,12%
HPB Kratkoročni obveznički kunski fond	363.076	0,18%
HPB Obveznički fond	289.955	-2,82%
HPB Kratkoročni obveznički eurski fond	25.951	0,60%
HPB Bond Plus fond	101.526	0,51%

Struktura imovine fondova pod upravljanjem je kako slijedi:

Tržišni udio HPB Investa na dan 31.12.2021. iznosi 4,35%, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 5,09%

Na kraju 2021. godine Društvo je zapošljavalo 12 djelatnika.

Plan razvoja

HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i dalje će biti posvećeno profesionalnom upravljanju imovinom te visokoj kvaliteti usluge, kako bi svojim klijentima osiguralo očuvanje te održivi rast vrijednosti njihove financijske imovine. Uz kontinuirano ulaganje u razvojnu politiku Društva, koja podrazumijeva kontinuirana profesionalna, kadrovska, organizacijska i tehnološka unapređenja, uz sve zahtjevnije pravno i regulativno usklađivanje poslovanja, HPB Invest d.o.o. će dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih proizvoda, koji uz profesionalno upravljanje te primjerene prinose mogu zadovoljiti sve potrebe ulagača, ovisno o njihovim investicijskim ciljevima, horizontu ulaganja te sklonostima riziku.

Izloženost rizicima

Društvo posebno prati i mjeri sljedeće rizike: kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik, rizik sukoba interesa i reputacijski rizik. Navedeni rizici čine ukupni profil rizičnosti Društva.

Društvo je zauzelo konzervativan stav kod upravljanja svojom imovinom ulažući je isključivo u bankovne depozite, dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i novčane fondove. Iz tog je razloga profil rizičnosti Društva nisko rizičan, odnosno 1.

Na datum izvještaja Društvo nije bilo izloženo značajnom tržišnom riziku i riziku likvidnosti. Glavnina izloženosti Društva kreditnom riziku na datum izvještaja o financijskom položaju proizlazi iz fer vrijednosti instrumenta čija je pozitivna vrijednost na taj dan izvještavanja prikazana u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svoje redovno poslovanje. Društvo upravlja operativnim rizikom na način da se kvartalno izvještava Upravu Društva o događajima koji se mogu kvalificirati kao operativni rizik za Društvo.

Rizici koji mogu utjecati na redovno poslovanje Društva su rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed povlačenja sredstava klijenata i rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed pada vrijednosti imovine.

Društvo posebnu važnost pridaje unutarnjem sustavu kontrole kako bi se mogla pratiti učinkovitost poslovanja, usklađenost sa zakonskom regulativom, praćenje i otkrivanje rizika kojima je Društvo izloženo.

HPB-nekretnine d.o.o.

HPB-nekretnine d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo specijalizirano za poslovanje nekretninama koje je osnovano u kolovozu 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu HPB d.d. Temeljni kapital Društva iznosi 4.760.800,00 kuna.

Osnovne poslovne aktivnosti Društva su (1) procjena vrijednosti nekretnina te srodne inženjerske usluge kao što je financijski nadzor, (2) usluge savjetovanja i posredovanja u prometu nekretnina te (3) poslovanje i upravljanje nekretninama.

Aktiva HPB-nekretnina d.o.o. na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 10,83 milijuna kuna, a neto dobit ostvarena u protekloj godini je 586 tisuća kuna. Na kraju 2021. godine Društvo je imalo 14 zaposlenika.

Plan razvoja

U idućem razdoblju naglasak će biti na podizanju učinkovitosti i kvalitete usluge za klijente Hrvatske poštanske banke d.d. Društvo će graditi svoju razvojnu i poslovnu politiku na specifičnim uslugama, kao što su stručni nadzori i izrada stručnih mišljenja, pridonoseći tako prepoznatljivosti i sinergijskom efektu poslovanja HPB Grupe. Ujedno, aktivnim pristupom vanjskim klijentima planiramo stvoriti dodatne prihode za Društvo.

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Društvo izloženo su tržišni rizik i rizik likvidnosti. Tržišni rizik podrazumijeva teško predvidivi volumen potražnje za specifičnim uslugama Društva s obzirom na neizvjesnost na tržištu nekretnina uzrokovanu pandemijom COVID-19. Tržišni rizik se odnosi za nemogućnost zakupaca za plaćanje zakupnina kao i mogućnost smanjenja zahtjeva za uslugama procjene vrijednosti nekretnina, a s time je povezan i rizik likvidnosti radi visokog udjela usluga u proizvodima Društva. Društvo upravlja rizicima u skladu s propisanim politikama i procedurama Hrvatske poštanske banke d.d.

Društvo je vlasnik dvije nekretnine, jedne u Osijeku, a druge u Vinkovcima. Poslovni prostor u Osijeku nalazi se u zakupu Hrvatske poštanske banke d.d. Vlasništvo nekretnine u Vinkovcima predstavlja rizik u poslovanju jer se radi o udjelu vlasništva 322/900 u poslovnoj zgradi ukupne površine oko 10.000 m² koja je u lošijem građevinskom stanju. Upravo je u tijeku sklapanje Ugovora o prodaji poslovnog prostora poslovnice Hrvatske poštanske banke d.d. u Vinkovcima, a u pripremi su javni natječaji s ciljem prodaje ostalih poslovnih prostora.

Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost je Uprave pripremiti konsolidirane i odvojene financijske izvještaje Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo (u nastavku "Banka") za svaku poslovnu godinu koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Grupe i Banke te rezultata njihovog poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremu tih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava je također odgovorna za cjelokupno godišnje izvješće Grupe, kao i obrasce financijskih izvještaja sastavljenih sukladno Odluci Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 42/18, 122/20 i 119/21), prikazanih u dodatku. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke i Grupe i te sprječavanje i otkrivanje prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru Godišnje izvješće, koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko Nadzorni odbor izrazi suglasnost na financijske izvještaje time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj godišnjeg izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, NN 134/15, NN 120/16, NN 116/18, NN 42/20, NN 47/20).

Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji prikazani na stranicama od 103 do 234, kao i Obrasci izrađeni u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke (NN 42/18, NN 122/20 i NN 119/21) prikazani na stranicama 235 do 248, odobreni su od strane Uprave Banke 30. ožujka 2022. i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje.

U znak potvrde, financijske izvještaje su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku:

Potpisano u ime Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo:

Ivan Soldo

Marko Badurina Predsjednik Uprave

Anto Mihaljević Član Uprave

Član Uprave

Izvješće neovisnog revizora

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Usredotočili smo se na ovo područje s obzirom da su iznosi iskazani u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima značajni, kao i zbog prirode prosudbi i pretpostavki koje je Uprava morala donijeti. Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu Uprave rizika od neispunjavanja obveza i očekivanih kreditnih gubitaka unutar portfelja kredita i predujmova na izvještajni datum.	Kao reakciju na rizik povezan s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova komitentima, područje određeno kao ključno revizijsko pitanje, oblikovali smo revizorske postupke koje su nam omogućile da pribavimo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Naše revizorske procedure vezane za ovo područje, između ostalog, uključivale su:
Uprava donosi prosudbe o budućnosti te su razne stavke u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima podložne neizvjesnosti procjene. Procjene potrebne za umanjenje vrijednosti kredita i predujmova komitentima predstavljaju značajne procjene. Glavni izvori neizvjesnosti procjena povezanih s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova klijentima su identifikacija kredita koji se pogoršavaju, ocjena značajnog povećanja kreditnog rizika, predviđanja budućih novčanih tokova, procjena priljeva od realizacije kolaterala i utvrđivanje očekivanog kreditnog gubitka za kredite i preduimove klijentima koji su sami po sebi neizvjesni. Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12- mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao cjeloživotni očekivani kreditni gubitak, ovisno o tome da li je došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja.	· pregled metodologije Banke i Grupe za izračun očekivanog kreditnog gubitka i procjenu usklađenosti relevantnim zahtjevima s standarda Međunarodnog financijskog izvještavanja 9: Financijski instrumenti ("MSFI 9"), · razumijevanje procesa utvrđivanja umanjenja vrijednosti kredita i predujmova, IT aplikacija koje se koriste, pretpostavki za podatke korištene u modelu očekivanih kreditnih gubitaka, ocjenu dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti kontrola u upravljanju kreditnim rizikom i poslovnim procesima kreditiranja te testiranje ključnih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje i praćenje kredita i predujmova,

Ključno revizijsko pitanje

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Usredotočili smo se na ovo područje s obzirom da
su iznosi iskazani u odvojenim i konsolidiranim
financijskim izvještajima značajni, kao i zbog
prirode prosudbi i pretpostavki koje je Uprava
morala donijeti.
Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju
procjenu Uprave rizika od neispunjavanja obveza
i očekivanih kreditnih gubitaka unutar portfelja
kredita i predujmova na izvještajni datum.

Kao reakciju na rizik povezan s umanjenjem
vrijednosti kredita i predujmova komitentima,
područje određeno kao ključno revizijsko pitanje,
oblikovali smo revizorske postupke koje su nam
omogućile da pribavimo revizijske dokaze koji su
dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše
mišljenje.
Naše revizorske procedure vezane za ovo
područje, između ostalog, uključivale su:

Uprava donosi prosudbe o budućnosti te su razne
stavke u odvojenim i konsolidiranim financijskim
izvještajima podložne neizvjesnosti procjene.
Procjene potrebne za umanjenje vrijednosti
kredita i predujmova komitentima predstavljaju
značajne procjene.
Glavni izvori neizvjesnosti procjena povezanih s
umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova
klijentima su identifikacija kredita koji se
pogoršavaju, ocjena značajnog povećanja
kreditnog rizika, predviđanja budućih novčanih
tokova, procjena priljeva od realizacije kolaterala
i utvrđivanje očekivanog kreditnog gubitka za
kredite i preduimove klijentima koji su sami po
sebi neizvjesni.
Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12-
mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao
cjeloživotni očekivani kreditni gubitak, ovisno o
tome da li je došlo do značajnog povećanja
kreditnog rizika od početnog priznavanja.

· pregled metodologije Banke i Grupe za izračun
očekivanog kreditnog gubitka i procjenu
usklađenosti
relevantnim zahtjevima
s
standarda
Međunarodnog
financijskog
izvještavanja 9: Financijski instrumenti ("MSFI
9"),
· razumijevanje procesa utvrđivanja umanjenja
vrijednosti kredita i predujmova, IT aplikacija
koje se koriste, pretpostavki za podatke
korištene u modelu očekivanih kreditnih
gubitaka,
ocjenu dizajna, implementacije i operativne
učinkovitosti kontrola u upravljanju kreditnim
rizikom i poslovnim procesima kreditiranja te
testiranje ključnih kontrola vezanih za
odobravanje, evidentiranje i praćenje kredita i
predujmova,

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Za pojedinačno značajne klijente odnosno	· testiranje dizajna, implementacije i operativne
izloženosti pravnim osobama koje su	učinkovitosti ključnih kontrola u područjima
pojedinačno veće od 1 milijun kuna i kod kojih	određivanja rejtinga klijenata, kao i kontrola
nastupilo neispunjenje	vezanih za identifikaciju događaja koji
obveza	uzrokuju umanjenje vrijednosti, primjerenost
je	klasifikacije između prihodujućih
(neprihodujuće	neprihodujućih kredita i predujmova i njihovu
izloženosti),	segmentaciju u homogene grupe, izračun dana
procjena	kašnjenja, procjenu vrijednosti kolaterala i
umanjenja vrijednosti temelji se	izračun rezervacija za umanjenje vrijednosti,
na	· provjeru, na temelju uzorka, da li se dosljedno
poznavanju svakog dužnika, te često na	primjenjuju definicija neispunjavanja obveza i
procjeni fer vrijednosti pripadajućeg	provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze
kolaterala.	kreditnog rizika u skladu sa relevantnim
Pripadajuća rezervacija za umanjenje	politikama,
vrijednosti određuje se na pojedinačnoj osnovi	· ocjenu cjelokupnog modela za izračun
temeljem sadašnje vrijednosti diskontiranih	očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući
budućih novčanih tokova.	izračun glavnih rizičnih parametara i
Umanjenje vrijednosti prihodujućih izloženosti	makroekonomskih
stanovništvu	neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju
-	neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti kod
pravnim	defaulta (EAD)),
osobama,	· testirali smo adekvatnost pojedinačnih
neprihodujućih izloženosti stanovništvu, te	umanjenja vrijednosti, na temelju uzorka
neprihodujućih izloženosti pravnim osobama	pojedinačnih kredita i zajmova, sa fokusom na
pojedinačno manjim od 1 milijun kuna	izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem
određuju se primjenom modela (zajedno	na godišnje financijske izvještaje zbog njihove
"skupno umanjenje vrijednosti").	veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje
Povijesno iskustvo, identifikacija izloženosti sa	smo na temelju naše interne procjene ocijenili
značajnim pogoršanjem kreditne kvalitete,	kao visoko rizične,
informacije koje se odnose na budućnost te	· obavili smo dokazno testiranje nad odabranim
procjene rukovodstva uključeni su u	uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost
pretpostavke modela. Banka kontinuirano	klasifikacije kredita i predujmova,
prilagođava parametre modela što također	• u određenim slučajevima koristili smo vlastitu
zahtjeva našu pojačanu pozornost tijekom	prosudbu kako bismo odredili parametre za
revizije.	izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti
Povezane objave u pripadajućim godišnjim	kredita i predujmova te svoje izračune
financijskim izvještajima	usporedili sa umanjenjem vrijednosti koje je
Za dodatne informacije vidjeti bilješke: 1. uz	izračunala Banka,
godišnje financijske izvještaje (Značajne	· kritičko preispitavanje utjecaja COVID-19
računovodstvene politike) i 3. (Značajne	pandemije na izračun očekivanih kreditnih
računovodstvene procjene i prosudbe) te	gubitaka i ocjena primjene prilagođenog
bilješke (Krediti i	regulatornog okvira u uvjetima pandemije
komitenata) i 2.1.(odjeljak Kreditni rizik	COVID-19,
unutar bilješke 2. Upravljanje financijskim	· ocjenjivanje točnosti i cjelovitosti objava u
rizicima).	financijskim izvještajima.

-

Konsolidirani izvještaji

Ova stranica je namjerno ostavljena prazna.

u '000 kn	Bilješke	31.12.2021.	31.12.2020.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	6.192.555	3.684.942
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.326.442	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	7	289.837	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	8	625.986	758.106
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	9	4.601.297	4.158.035
Financijska imovina po amortiziranom trošku	10	453	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	11	14.251.800	14.722.770
Imovina namijenjena prodaji	12	9.200	-
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	14	248.636	259.000
Ulaganja u nekretnine	15	67.642	73.430
Nematerijalna imovina	16	93.381	91.231
Pretplaćeni porez na dobit		637	2.714
Ostala imovina	18	124.656	113.019
UKUPNO IMOVINA		27.832.522	25.463.778
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	19	-	21
Depoziti banaka	20	28.025	96.635
Depoziti komitenata	21	23.412.844	21.110.846
Uzeti krediti	22	1.396.886	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	23	88.080	116.424
Neto odgođena porezna obveza	17	26.282	23.483
Obveza za porez na dobit		35.887	-
Ostale obveze	24	187.771	170.825
UKUPNO OBVEZE		25.175.775	22.984.875
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775
Vlastite dionice	25	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477
Zakonska rezerva	25	40.010	30.907
Ostale rezerve	25	657.992	576.064
Rezerva za fer vrijednosti	25	212.651	242.231
Revalorizacijska rezerva	25	27.543	22.744
Zadržana dobit	25	499.776	388.181
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.656.747	2.478.902
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		27.832.522	25.463.778

	Bilješke	2021. '000 kn	2020. '000 kn

Prihod od kamata i slični prihodi	26	556.257	585.463
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(32.149)	(48.236)
Neto prihod od kamata		524.108	537.227
Prihod od naknada i provizija	28	490.053	456.855
Rashod od naknada i provizija	29	(291.606)	(275.141)
Neto prihod od naknada i provizija		198.447	181.714
Neto dobici/ (gubici) od vrijednosnica
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Neto dobici od vrijednosnica koje se vrednuju	30	25.694	(16.369)
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	31a	-	35.036
Neto dobici od trgovanja stranim valutama	31b	57.476	54.812
Ostali prihodi iz poslovanja	32	24.784	18.219
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		107.954	91.698
Prihod iz poslovanja		830.509	810.639
Opći i administrativni troškovi	33	(450.102)	(442.985)
Ostali troškovi		(22)	-
Amortizacija	14,15,16	(67.823)	(76.630)
Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i
potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	(65.810)	(121.364)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	(307)	58.910
Troškovi poslovanja		(584.064)	(582.069)
DOBIT PRIJE POREZA		246.445	228.570
Trošak poreza na dobit	35	(43.820)	(45.186)
DOBIT ZA GODINU		202.625	183.384

	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Neto dobit za godinu	202.625	183.384
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	6.411	(7.533)
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	(1.553)	(6.402)
Promjene u aktuarskim dobicima	(3.219)	1.826
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane	(1.612)	1.511
	27	(10.598)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka Nerealizirani gubitak od imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(31.302)	(56.213)
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	(32.521)
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	6.493	16.795
	(24.809)	(71.939)
Neto ostali sveobuhvatni gubitak za godinu, neto od poreza	(24.782)	(82.538)
Ukupna sveobuhvatna dobit	177.845	100.847
	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Dobit tekuće godine raspoređena:	202.625	183.384
Vlasnicima Društva	202.625	183.384
Zarada po dionici	100,12 kn	90,61 kn
Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:
Osnovna (u HRK po dionici)	100,12 kn	90,61 kn
Razrijeđena (u HRK po dionici)	100,12 kn	90,61 kn

			Rezerve za	Ostale i	Rezerva za	Revalori
	Dionički	Vlastite	vlastite	zakonske	fer	zacijska	Zadržana
Grupa	kapital	dionice	dionice	rezerve	vrijednost	rezerva	dobit
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2020. (prethodno izvještavano)	1.214.775	(477)	4.477	535.085	314.658	659	307.543
Prepravljanje	-	-	-	-	4.088	28.108	(30.859)
Stanje na dan 01. siječnja 2020.	1.214.775	(477)	4.477	535.085	318.746	28.767	276.683
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	(7.533)	-
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	-	-	-	-	(6.402)	-	-

Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(56.213)
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(32.521)	-	-
Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima	-	-	-	-	1.826	-	-
Odgođeni porez	-	-	-	-	16.795	1.511	-
Neto dobit za razdoblje od 01.01. - 31.12.2020.	-	-	-	-	-	-	183.384
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2020. godinu	-	-	-	-	(76.515)	(6.023)	183.384
Raspodjela dobiti iz 2019.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	71.887	-	-	(71.887)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	1.214.775	(477)	4.477	606.971	242.231	22.744	388.181

Stanje na dan 01. siječnja 2021.	1.214.775	(477)	4.477	606.971	242.231	22.744	388.181
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	6.411	-
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	-	-	-	-	(1.533)	-	-
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(31.302)	-	-
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	-	-	-
Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima	-	-	-	-	(3.219)	-	-
Odgođeni porez	-	-	-	-	6.493	(1.612)	-
Neto dobit za razdoblje od 01.01. - 31.12.2021.	-	-	-	-	-	-	202.625
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2021. godinu	-	-	-	-	(29.580)	4.799	202.625
- prijenos u zakonske i ostale rezerve Raspodjela dobiti iz 2020.	-	-	-	91.031	-	-	(91.030)
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	1.214.775	(477)	4.477	698.002	212.651	27.543	499.776

Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine

(56.213)

(32.521)

1.826

18.306

183.384

100.847

2.478.902

6.411

(1.533)

(31.302)

(3.219)

4.882

202.625

177.845

2.656.747

Ukupno

'000 kn

2.376.720

1.337

2.378.056

(7.533)

(6.402)

u '000 kn	Bilješke	01.01. – 31.12.2021.	01.01. – 31.12.2020.
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		246.445	228.570
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	67.823	76.081
- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	32	7.593	8.625
- neto gubici od umanjenja vrijednosti kredita i
potraživanja od komitenata i ostale imovine		65.806	121.364
- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove	23	307	(58.910)
- neto promjena financijske imovina po fer vrijednosti	30	(83.170)	(82.104)
- neto prihod od kamata		(524.111)	(537.335)
- prihod od dividendi		(2.044)	(3.293)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Krediti i potraživanja od banaka		(4.727)	(133.106)
Obvezna pričuva kod HNB-a		(107.285)	339.050
Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka		172.074	(46.059)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku		1.534	2.307

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit		-	226.249
Krediti i potraživanja od komitenata		441.654	(1.481.630)
Ostala imovina		(19.452)	(7.500)
Depoziti banaka		(69.619)	84.628
Depoziti komitenata		2.030.484	1.295.683
Ostale obveze		236.376	(11.488)
Naplaćena kamata		484.505	509.425
Plaćena kamata		(30.807)	(31.426)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja		2.913.386	499.131
Plaćeni porez na dobit		2.077	(461)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti		2.915.463	498.670
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Neto kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine		(47.114)	(28.845)
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka i kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		50.800	656.072
Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit		(419.725)	(388.780)
Primici od dividende		2.044	3.293
Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti		(413.995)	241.740
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Povećanje uzetih kredita		373.212	744.561
Otplata uzetih kredita		(430.491)	(422.027)
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(24.419)	(18.682)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		(81.698)	303.852
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		-	-
Neto povećanje novca i ekvivalenata novca		2.419.770	1.044.262
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	4.081.581	3.037.319
Novac i ekvivalenti novca na kraju izvještajnog razdoblja	38	6.501.351	4.081.581

u '000 kn	Bilješke	31.12.2021.	31.12.2020.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	6.192.515	3.684.902
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.326.442	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	7	289.837	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	8	625.986	758.106
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	9	4.601.297	4.158.035
Financijska imovina po amortiziranom trošku	10	453	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	11	14.251.800	14.722.770
Imovina namijenjena prodaji	12	9.200	-
Ulaganja u ovisna društva	13	9.761	9.761
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	14	248.110	258.356
Ulaganja u nekretnine	15	60.629	65.993
Nematerijalna imovina	16	93.319	91.039
Pretplaćeni porez na dobit		541	2.639
Ostala imovina	18	123.297	111.635
UKUPNO IMOVINA		27.833.187	25.463.766
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	19	-	21
Depoziti banaka	20	28.025	96.635
Depoziti komitenata	21	23.422.089	21.118.434
Uzeti krediti	22	1.396.886	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	23	88.015	116.424
Neto odgođena porezna obveza	17	26.282	23.483
Obveza za porez na dobit		35.887	-
Ostale obveze	24	185.572	169.023
UKUPNO OBVEZE		25.182.757	22.990.662
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775
Vlastite dionice	25	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477
Zakonska rezerva	25	40.010	30.907
Ostale rezerve	25	657.992	576.064
Rezerva fer vrijednosti	25	212.651	242.231
Revalorizacijska rezerva	25	27.543	22.744
Zadržana dobit	25	493.459	382.384
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.650.430	2.473.104
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		27.833.187	25.463.766

		2021.	2020.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn

Prihod od kamata i slični prihodi	26	556.257	585.564
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(32.146)	(48.229)
Neto prihod od kamata		524.111	537.335
Prihod od naknada i provizija	28	482.976	450.156
Rashod od naknada i provizija	29	(290.100)	(273.889)
Neto prihod od naknada i provizija		192.877	176.267
Neto (gubici)/dobici od vrijednosnica
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od vrijednosnica koje se vrednuju kroz	30	25.694	(16.369)
ostalu sveobuhvatnu dobit	31a	-	35.036
Neto dobici od trgovanja stranim valutama	31b	57.476	54.812
Ostali prihodi iz poslovanja	32	21.053	12.016
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		104.223	85.496
Prihod iz poslovanja		821.211	799.097
Opći i administrativni troškovi	33	(442.399)	(433.877)
Amortizacija	14,15,16	(67.020)	(75.816)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	(65.810)	(121.364)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	(307)	58.910
Troškovi poslovanja		(575.536)	(572.147)
DOBIT PRIJE POREZA		245.675	226.950
Trošak poreza na dobit	35	(43.568)	(44.888)
DOBIT ZA GODINU		202.107	182.062

	2021.	2020.
	'000 kn	'000 kn
Neto dobit za godinu	202.107	182.062
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	6.411	(7.533)
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	(1.533)	(6.402)
Promjene u aktuarskim (gubicima)/dobicima	(3.219)	1.826
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane	(1.612)	1.509
	27	(10.600)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka
Nerealizirani gubitak od imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(31.302)	(56.213)
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	(32.521)
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	6.493	16.796
	(24.809)	(71.938)
Neto ostali sveobuhvatni gubitak za godinu, neto od poreza	(24.782)	(82.538)
Ukupna sveobuhvatna dobit	177.326	99.524
Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
	2021.	2020.
	'000 kn	'000 kn
Dobit tekuće godine raspoređena:	202.107	182.062
Vlasnicima Društva	202.107	182.062

Zarada po dionici	99,86 kn	89,96 kn
Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:
Osnovna (u HRK po dionici)	99,86 kn	89,96 kn
Razrijeđena (u HRK po dionici)	99,86 kn	89,96 kn

Banka

Rezerve za

Ostale i

Rezerva za

Revalori-

Stanje na dan 01. siječnja 2020. (prethodno izvještavano)	1.214.775
Prepravljanje	-
Stanje na dan 01. siječnja 2020.	1.214.775
Revalorizacijska rezerva	-

-	sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti
	Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu
-	Revalorizacijska rezerva
1.214.775	Stanje na dan 01. siječnja 2021.

1.214.775	Stanje na dan 31. prosinca 2020.
-	- prijenos u zakonske i ostale rezerve
	Raspodjela dobiti iz 2019.
-	Ukupna sveobuhvatna dobit za 2020. godinu
-	Neto dobit za 2020.
-	Odgođeni porez
-	Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima
-	sveobuhvatnu dobit
	Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu
-	kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
	Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti
-	sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti
	Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu
-	Revalorizacijska rezerva

Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama
za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine

	Dionički	Vlastite	vlastite	zakonske	fer	zacijska	Zadržana
Banka	kapital	dionice	dionice	rezerve	vrijednost	rezerva	dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2020. (prethodno izvještavano)	1.214.775	(477)	4.477	535.084	318.746	659	296.947	2.370.212
Prepravljanje	-	-	-	-	-	28.108	(24.739)	3.368
Stanje na dan 01. siječnja 2020.	1.214.775	(477)	4.477	535.084	318.746	28.767	272.208	2.373.580
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	(7.533)	-	(7.533)
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	-	-	-	-	(6.402)	-	-	(6.402)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(56.213)	-	-	(56.213)
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(32.521)	-	-	(32.521)
Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima	-	-	-	-	1.826	-	-	1.826
Odgođeni porez	-	-	-	-	16.796	1.509	-	18.305
Neto dobit za 2020.	-	-	-	-	-	-	182.062	182.062
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2020. godinu	-	-	-	-	(76.514)	(6.024)	182.062	99.524
- prijenos u zakonske i ostale rezerve Raspodjela dobiti iz 2019.	-	-	-	71.887	-	-	(71.887)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	1.214.775	(477)	4.477	606.971	242.231	22.744	382.384	2.473.104

Stanje na dan 01. siječnja 2021.	1.214.775	(477)	4.477	606.971	242.231	22.744	382.384	2.473.104
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	6.411	-	6.411
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	-	-	-	-	(1.553)	-	-	(1.553)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(31.302)	-	-	(31.302)
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima	-	-	-	-	(3.219)	-	-	(3.219)
Odgođeni porez	-	-	-	-	6.493	(1.612)	-	4.882
Neto dobit za 2021.	-	-	-	-	-	-	202.107	202.107
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2021. godinu	-	-	-	-	(29.580)	4.799	202.107	177.326
- prijenos u zakonske i ostale rezerve Raspodjela dobiti iz 2020.	-	-	-	91.031	-	-	(91.031)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	1.214.775	(477)	4.477	698.002	212.651	27.543	493.459	2.650.430

		2021.	2020.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		245.675	226.950
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	67.020	75.816
- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	32	7.593	8.625
- neto gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine		65.804	121.364
- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove	23	307	(58.910)
- neto promjena financijske imovine po fer vrijednosti	30	(83.170)	(82.104)
- neto prihod od kamata		(524.111)	(537.335)
- prihod od dividendi		(2.044)	(3.293)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Krediti i potraživanja od banaka		(4.727)	(133.106)
Obvezna pričuva kod HNB-a		(107.285)	339.050
Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		172.074	(46.059)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku		1.534	2.307
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		-	226.249
Krediti i potraživanja od komitenata		441.654	(1.481.336)
Ostala imovina		(19.526)	(7.854)

Depoziti banaka		(69.619)	84.628
Depoziti komitenata		2.032.140	1.297.428
Ostale obveze		236.166	(11.324)
Naplaćena kamata		484.505	509.425
Plaćena kamata		(30.807)	(31.426)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja		2.913.183	499.096
Plaćeni porez na dobit		2.098	(430)
Neto priljev novca iz poslovnih aktivnosti		2.915.281	498.666
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Neto kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine		(47.009)	(28.845)
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz račun dobiti i gubitka i kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		50.800	656.072
Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(419.725)	(388.780)
Primici od dividendi		2.044	3.293
Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti		(413.890)	241.740
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Povećanje uzetih kredita		373.287	744.561
Otplata uzetih kredita		(430.567)	(422.027)
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(24.343)	(18.682)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		(81.622)	303.852
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		-	-

Neto povećanje novca i ekvivalenata novca		2.419.770	1.044.258
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	4.081.541	3.037.284
Novac i ekvivalenti novca na kraju godine	38	6.501.311	4.081.541

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo ("Grupa").

Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:

			Vlasništvo na dan 31. prosinca 2021. godine
	Industrija	Država	%
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00

Pregled ulaganja u HPB ovisna društva prikazan je u bilješci 13., dok je osnova za konsolidaciju opisana u bilješci 1., točka e.

Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju odvojene i konsolidirane financijske izvještaje Banke kao što je definirano MSFI 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i Međunarodnim računovodstvenim standardom 27 "Odvojeni financijski izvještaji".

Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 30. ožujka 2022. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Grupe, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2021. godine.

Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno Zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Republici Hrvatskoj. Zakonska računovodstvena regulativa za banke u Republici Hrvatskoj temelji se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj Uniji ("MSFI") i posebnim bankovnim propisima usvojenim od Hrvatske Narodne banke ("HNB").

U ovim financijskim izvještajima stanja na 31. prosinca 2021. godine nisu materijalno ne usklađena sa stanjima utvrđenim prema MSFI-evima.

Osnovne razlike između Zakonske računovodstvene regulative primjenjive za banke u Republici Hrvatskoj i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su slijedeće

Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. Za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine, Banka i Grupa provode puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Navedeno nije u skladu sa MSFI 9 "Financijski instrumenti" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope
Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine ("Odluka o klasifikaciji izloženosti"), HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalne faktore umanjenja i rokove naplate pojedinih vrsta instrumenata osiguranja za potrebe procjene budućih novčanih tokova s osnove naplate putem instrumenata osiguranja. Navedeni budući novčani tokovi mogu biti različiti od budućih novčanih tokova izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
Sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Odluka HNB-a koja je na snagu stupila 1. siječnja 2020. godine utjecala je na izmjenu računovodstvenog okvira. Sukladno članku 21 (2) Odluke o klasifikaciji plasmana u rizične kategorije i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka HNB-a ("Odluka") ne propisuje se minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI-evima. Banka je utvrdila da druge gore navedene razlike u metodologiji i dalje postoje, ali da vrijednosti imovine i obveza na 31. prosinca 2021. ne odstupaju materijalno značajno od vrijednosti utvrđenih primjenom MSFI-eva (odstupanje na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi približno 15 milijuna kuna ).

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku.

b) Osnove za izradu izvještaja

Ovi izvještaji predstavljaju financijsko izvješće Banke i Grupe koje je opće namjene. Financijski izvještaji su bili pripremljeni za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2021. godine.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MSFI-a 16 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 3.

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

(I) Novi i dopunjeni standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Računovodstvene politike primijenjene prilikom pripreme ovih financijskih informacija su konzistentne onima primijenjenim prilikom pripreme godišnjih financijskih izvještaja Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2020. godine, osim usvajanja novih standarda primjenjivih od 1. siječnja 2021. godine. Banka i Grupa nisu ranije usvojili niti jedan drugi standard, izmjenu ili interpretaciju koja je objavljena, ali nije još na snazi.

Prva primjena novih izmjena postojećih standarda na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila Europska unija:

COVID-19 Koncesije nakon 30. lipnja 2021. (Izmjene MSFI-ja 16) produženo razdoblje primjene izuzeća do 30. lipnja 2022. Godine (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. travnja 2021.);
Reforma referentne kamatne stope faza 2 uvodi izmjene i dopune MSFI-ja 9, MRS-a 39, MSFI-a 7, MSFI-a 4 i MSFI-a 16 i nije obvezno do godišnjih razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021. godine.

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda nije dovelo do značajnih promjena u financijskim izvještajima Grupe i Banke.

Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja bile su objavljene, ali ne i na snazi, sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji:

Godišnja poboljšanja MSFI iz ciklusa 2018.–2020 na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.);
MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina (izmjena Štetni ugovori trošak izvršenja ugovora): Izmjene definiraju koji troškovi trebaju biti uključeni u subjektovu procjenu štetnosti ugovora (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.);
MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (izmjena Prihodi prije namjeravane uporabe):Izmjenom se zabranjuje smanjenje troškova nabave za ostvarene primitke prodanih učinaka proizvedenih pri dovođenju postrojenja i opreme u radno stanje za namjeravanu uporabu. Umjesto dosadašnje prakse, subjekt će priznati i prihode i rashode ostvarenih probnim radom kroz račun dobiti ili gubitka (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.);

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija dana datum izdavanja izvještaja još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):

MSFI 17 Ugovori o osiguranju
MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja (izmjena Klasifikacija obveza na kratkoročne i dugoročne)
MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja i MSFI Izjava o praksi 2 (izmjena Objavljivanje računovodstvenih politika)
MRS 8 Računovodstvene politike, Promjene računovodstvenih procjena i pogreške (izmjena Definicija računovodstvenih procjena)
MRS 12 Porez na dobit (izmjena Odgođeni porez koji se odnosi na imovinu i obveze koje proizlaze iz jedne transakcije

Gore navedene izmjene su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. godine. Grupa očekuje da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Grupe u razdoblju prve primjene standarda.

c) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Banke i Grupe prezentirani su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja

Banka je u 2021. godini napravile reklasifikaciju u određenim pozicijama financijskih izvještaja vezano za povijesna razdoblja. Stavka Rezervacije za zaposlenike reklasificirana je iz bilješke 24. Ostale obveze u bilješku 23. Rezervacije za obveze i troškove te stavka Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i obveza prebačena je iz bilješke 32. Ostali prihodi iz poslovanja unutar bilješke 30. Neto dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Efekti reklasifikacije prikazani su u nastavku:

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2021.:

u '000 kn			Banka
	Stanje 31.12.2020. - prije prepravljanja	Učinci prepravljanja	Stanje 31.12.2020. - nakon prepravljanja
OBVEZE
Rezervacije za obveze i troškove
- Rezervacije za zaposlenike	-	2.166	2.166
Ostale obveze
- Rezervacije za zaposlenike	2.166	(2.166)	-
RAČUN DOBITI I GUBITKA Neto dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije
monetarne imovine i obveza	-	(8.625)	(8.625)
Ostali prihodi iz poslovanja - Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i obveza	(8.625)	(8.625)	-
			Grupa
OBVEZE
Rezervacije za obveze i troškove
- Rezervacije za zaposlenike	-	2.166	2.166
Ostale obveze
- Rezervacije za zaposlenike	2.166	(2.166)	-
RAČUN DOBITI I GUBITKA Neto dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
- Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i obveza	-	8.625	(8.625)
Ostali prihodi iz poslovanja
- Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije monetarne imovine i obveza	(8.625)	(8.625)	-

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja (nastavak)

Banka je u 2020. godini napravila reklasifikaciju u određenim pozicijama financijskih izvještaja vezano za povijesna razdoblja.

Evidentirana je preciznija raspodjela vrijednosti ulaganja na vlastitoj imovini između zemljišta i zgrade na lokaciji Jurišićeva 4, Zagreb, sukladno procjenama neovisnog procjenitelja iz 2017. godine. Podjela između zemljišta i zgrade na navedenoj lokaciji evidentirana je prije 2009. godine sukladno informacijama iz tadašnjih procjena vrijednosti koje nisu imale tada propisane standarde za izradu. Banka je navedenu raspodjelu uskladila sa procjenom iz 2017. godine s obzirom na donošenje Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina iz 2015. godine. Efekti ispravka prikazani su u nastavku:

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2019.:

u '000 kn			Banka
	Stanje 31.12.2019. - prije	Učinci	Stanje 31.12.2019. - nakon
	prepravljanja	prepravljanja	prepravljanja
IMOVINA
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe
- Zgrade i zemljišta	119.453	4.108	123.561
Neto odgođena porezna imovina	3.839	5.058	8.897
OBVEZE
Neto odgođena porezna obveza	-	5.798	5.798
KAPITAL I REZERVE
- Revalorizacijska rezerva	318.746	28.108	346.854
- Zadržana dobit	296.947	(24.739)	272.208
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Trošak amortizacije
- Zgrade i zemljišta	3.501	847	4.348
			Grupa
IMOVINA
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe
- Zgrade i zemljišta	131.232	4.108	135.340
Neto odgođena porezna imovina	3.839	5.058	8.897
OBVEZE
Neto odgođena porezna obveza	-	5.798	5.798
KAPITAL I REZERVE
- Revalorizacijska rezerva	314.658	28.108	342.766
- Zadržana dobit	307.542	(24.739)	282.803
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Trošak amortizacije
- Zgrade i zemljišta	3.415	847	4.262

e) Osnova za konsolidaciju

Financijski izvještaji prikazani su za Banku i Grupu. Financijski izvještaji Grupe sastoje se od konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva i njenih ovisnih društava nad kojima ima kontrolu: HPB Nekretnina d.o.o., društva za promet nekretninama i HPB Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima. Sva ovisna društva su u 100% - tnom vlasništvu matičnog društva, te su sva osnovana i sa sjedištem u Hrvatskoj.

Prilikom konsolidacije, imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi među članovima Grupe eliminiraju se u cijelosti.

Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva kojima upravlja Banka. Ovisna društva se konsolidiraju, odnosno prestaju se konsolidirati od trenutka u kojem Banka stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njima. Prihodi i rashodi ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti ili gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je Banka stekla kontrolu do datuma prestanka kontrole. U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku stjecanja, umanjenom za eventualno umanjenje vrijednosti.

Računovodstvene politike podružnica mijenjaju se prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost s politikama Grupe.

Poslovne kombinacije

Metoda troška ulaganja koristi se za evidentiranje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe. Trošak stjecanja ovisnih društava mjeri se po fer vrijednosti dane imovine, izdanih vlasničkih instrumenata i nastalih ili preuzetih obveza na datum razmjene. Stečena prepoznatljiva imovina i obveze i preuzete potencijalne obveze u poslovnim kombinacijama početno se vrednuju po fer vrijednosti na datum stjecanja, neovisno o veličini manjinskog interesa. Veći troškovi stjecanja od fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini, uključujući i nematerijalnu imovinu, rezultiraju nastankom goodwilla.

Ukoliko su troškovi stjecanja manji od fer vrijednosti neto imovne stečenog ovisnog društva, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka.

Datum stjecanja definira se kao datum na koji stjecatelj dobiva kontrolu nad stečenikom.

Pravna pripajanja

U slučaju pravnih pripajanja društava u Grupi, primjenjuje se metoda udruživanja interesa, stanja društva koje se pripaja prenosi se po neto knjigovodstvenim vrijednostima iz konsolidiranih financijskih izvještaja u društvo koje je zakonski sljedbenik te prema tome nije potrebno provoditi usklade prijašnjih razdoblja.

f) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:

(a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik;

(b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primjenjuje efektivnu kamatnu stopu.

Modifikacija ugovorenih novčanih tokova

Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske imovine, Banka i Grupa ponovno obračunavaju bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u računu dobiti i gubitka priznaju promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugovornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amortiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke i Grupe. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge. Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Banka i Grupa ne zadržavaju niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge.

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) g) Prihod i rashod od naknada i provizija (nastavak)

Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

h) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

i) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Financijska imovina koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit , značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili
kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili
izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire klasificirane na datum izvještaja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.

j) Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

k) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
k) Strane valute (nastavak)

te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2021. bio je: 7,517174= 1 EUR; 6,643548= 1 USD; 7,248263= 1 CHF.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2020. bio je: 7,536898= 1 EUR; 6,139039= 1 USD; 6,948371= 1 CHF.

l) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Banka klasificira svu financijsku imovine temeljem poslovnih modela upravljanja imovinom, koja se mjeri kako slijedi:

Amortizirani trošak
Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (skraćeno FVOSD)
Fer vrijednost kroz račun dobiti ili gubitka (skraćeno FVDG).

Financijske obveze, osim obveza temeljem zajma uz kamatne stope niže od tržišnih kamatnih stopa, financijskih garancija i financijskih obveza određenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, se mjere po amortiziranom trošku.

Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Procjena poslovnih modela

Banka i Grupa određuju poslovne modele na način da oni najbolje reflektiraju upravljanje grupama financijske imovine kako bi se postigla poslovna svrha.

Poslovni modeli Banke i Grupe se ne određuju na razini pojedinog instrumenta već na razini agregiranih grupa financijske imovine.

Procjena poslovnog modela se temelji na razumno očekivanih scenarija. Ako se novčani tijekovi nakon inicijalnog priznavanja realiziraju na način koji je drugačiji od inicijalno očekivanog, Banka i Grupa ne mijenjaju klasifikaciju preostale financijske imovine koja se drži u tom poslovnom modelu, već ubuduće uključuje nove informacije u procjenu novo odobrene ili kupljene financijske imovine.

Prema MSFI-u 9, Banka i Grupa klasificiraju svoju financijsku imovinu sukladno sljedećim poslovnim modelima:

• Poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

Financijskom imovinom koja se drži u okviru ovog poslovnog modela upravlja se radi ostvarenja novčanih tokova prikupljanjem ugovornih plaćanja rijekom vijeka trajanja instrumenta. Banka i Grupa upravljaju imovinom u portfelju radi prikupljanja određenih ugovornih novčanih tokova (umjesto upravljanja ukupnim prinosom portfelja koji je ostvaren i držanjem i prodajom imovine).

• Poslovni model čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine U okviru ovog poslovnog modela Banka i Grupa drže financijsku imovinu čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. U okviru ovog poslovnog modela ključno rukovodeće osoblje donosi odluku da se cilj poslovnog modela ostvaruje i prikupljanjem novčanih tokova i prodajom

l) Financijski instrumenti (nastavak) i) Klasifikacija (nastavak)

financijske imovine. Jedan od ciljeva ovog poslovnog modela je upravljanje svakodnevnim potrebama povezanima s likvidnošću radi održanja određenog profila prinosa od kamata ili kako bi trajanje financijske imovine odgovaralo trajanju obveza koje se tom imovinom financiraju.

• Ostali poslovni modeli

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se ne drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova ili u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Poslovni model je koji za posljedicu ima mjerenje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka onaj u okviru kojeg Banka i Grupa upravljaju financijskom imovinom u cilju ostvarenja novčanih tokova prodajom imovine. Banka i Grupa donose odluku na temelju fer vrijednosti imovine i upravljaju njome kako bi ostvarili te fer vrijednosti.

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo stjecanje nije jednoznačna. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivom i pasivom donosi odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem upravljanja likvidnosti – generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza i propisanih omjera ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima.

Test plaćanja glavnice i kamata (tzv. SPPI test)

Kao sljedeći korak kod procesa klasifikacije Banka i Grupa procjenjuju ugovorene uvjete financijske imovine kako bi se zaključilo da li navedena imovina ima ugovorene novčane tokove koji su samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Za potrebe primjene ovog testa, ''glavnica'' je fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju međutim taj se iznos glavnice može mijenjati tijekom vijeka trajanja financijske imovine (npr. U slučaju otplate glavnice). Kamata obuhvaća naknadu za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremena te ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Kako bi procijenila rezultat SPPI testa, Banka i Grupa primjenjuju procjenu i uzimaju u obzir bitne faktore kao što je valuta financijske imovine.

Međutim, ukoliko ugovoreni novčani tokovi financijske imovine nisu samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, takva financijska imovina se naknadno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ili koje se moraju priznavati po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka sukladno zahtjevima MSFI-a 9 . Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,
priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili
imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz ugovora.

l) Financijski instrumenti (nastavak) i) Klasifikacija (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja odnosi se na imovinu koja je kupljena ili izdana prvenstveno

za transakcije koje kratkoročno ostvaruju dobit.

Promjene u fer vrijednosti ove imovine priznaje se u neto prihodu od trgovanja.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Banka i Grupa mjere financijsku imovinu po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova
na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume, nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku Banke i Grupe nastaje kada Banka i Grupa odobravaju novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke i dužničke vrijednosnice.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako su ispunjena oba uvjeta u nastavku:

financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine
na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dobit ili gubitak po financijskih imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku dobiti ili gubitaka od umanjenja vrijednosti i dobiti i gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje.

Kamate izračunane metodom efektivne kamate priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke vrijednosnice.

Ulaganja u vlasničke vrijednosnice koje se ne drže radi trgovanja i koja nisu nepredviđeni iznosi koje je Banka priznala u okviru poslovnog spajanja sukladno MSFI-ju 3, Banka može pri početnom priznavanju neopozivo razvrstati u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav izbor moguć je za svako zasebno ulaganje. Naknadne promjene fer vrijednosti bit će dio ostale sveobuhvatne dobiti bez mogućnosti recikliranja u računu dobiti i gubitka.

Za ove vlasničke vrijednosnice Banka će u računu dobiti i gubitka priznati dividende od ulaganja ako je utvrđeno pravo Banke na isplatu dividendi, ako je vjerojatno da će Banka ostvariti ekonomske koristi povezane s dividendom i ako se njihov iznos može pouzdano izmjeriti.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) l) Financijski instrumenti (nastavak)

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum podmirenja.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) isključivo kada isteknu ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili kada prenesu ili izgube kontrolu nad ugovornim pravima te financijske imovine.

Navedeno se događa kada Banka i Grupa suštinski prenesu sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Pri prestanku priznavanja financijske imovine u cijelosti, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (određene na datum prestanka priznavanja) i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. Kada su ispunjene ili podmirene, odnosno kada su poništene ili su istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Banka i Grupa će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka i Grupa vrednuju financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka i Grupa imale u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

v) Reklasifikacija

Reklasifikacije financijske imovine dozvoljene su samo i isključivo ako subjekt mijenja svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom. Banka ne reklasificira financijske obveze.

Premještanje između kategorija zavisi od toga u koju je kategoriju financijski instrument početno raspoređen. Ako Banka reklasificira imovinu, reklasifikacija se primjenjuje od datuma reklasifikacije. Banka ne prepravlja

prethodno priznatu dobit, gubitke (uključujući dobit ili gubitke uslijed umanjenja vrijednosti) ni kamate.

l) Financijski instrumenti (nastavak) v) Reklasifikacija (nastavak)

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, njezina fer vrijednost na datum reklasifikacije postaje njezina nova bruto knjigovodstvena vrijednost.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, financijska se imovina reklasificira po njezinoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije. Međutim, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti brišu se iz vlasničkog kapitala i usklađuju s fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije. Slijedom toga, financijska se imovina mjeri na datum reklasifikacije kao da je uvijek mjerena po amortiziranom trošku. To usklađenje utječe na ostalu sveobuhvatnu dobit, ali ne utječe na račun dobiti i gubitka te stoga nije reklasifikacijsko usklađenje. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti. Kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje na datum reklasifikacije.

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

m) Specifični financijski instrumenti

Derivativni financijski instrumenti

Banka i Grupa koriste derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka i Grupa ne drže niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
m) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti ne mogu pouzdano mjeriti.

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka i Grupa posjeduju u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao krediti i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Banka i Grupa imaju namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Banka i Grupa ulaze u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

n) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka i Grupa na kraju izvještajnog razdoblja očekuju ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka i Grupa ponovno procjenjuju nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

o) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost nekretnine utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.

Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

	2021.	2020.
Građevinski objekti	40 godina	40 godina
Računala	3 godine	3 godine
Namještaj i oprema	2-4 godine	2-4 godine
Motorna vozila	5 godina	5 godina
Ostala imovina*	10 godina	10 godina

*Ostala imovina odnosi se na uređaje za klimatizaciju i grijanje

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

p) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom prodaje istih i/ili zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualni dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaju u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem su nastali. Ulaganje u nekretnine prestaje se priznavati prilikom otuđenja ili kad se ulaganje u nekretnine trajno povuče iz uporabe i od njegovog se otuđenja ne očekuju ikoje buduće gospodarske koristi

q) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Banka i Grupa kapitaliziraju interne troškove djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	2021.	2020.
Ulaganja na tuđoj imovini	4-10 godina*	4-10 godina*
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

*Ulaganja na tuđoj imovini amortiziraju se na period trajanja najma, prosječni period amortizacije je 5-7 godina.

r) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Vrijednost imovine smatra se umanjenom ako njezina knjigovodstvena vrijednost premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac je njezina fer vrijednost umanjenja za troškove prodaje ili njezina vrijednost pri uporabi, ovisno o tome što je više. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Banka i Grupa početno priznaju (klasificiraju) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje.

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i Grupe i ako postoje dokazi da će Banka i Grupa i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji (nastavak)

Banka i Grupa ne provode amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka i Grupa priznaju u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka i Grupa prestaju priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.

Banka i Grupa prestaju priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

t) Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka i Grupa će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40 "Ulaganja u nekretnine" te vrednovati kako je opisano u dijelu Ulaganje u nekretnine. U slučaju da će preuzeta imovina biti namijenjena prodaji, te zadovoljava kriterije relevantnog standarda MSFI-ja 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji" imovina će biti priznata i vrednovana kao dugotrajna materijalna imovina namijenjena prodaji.

Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Banke i Grupe, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s MRS-om 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema", kako je opisano u dijelu materijalna imovina.

Kod početnog priznavanja imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja troškom nabave smatrat će se niži iznos između neto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine pri čemu se ovršenu imovinu ili imovinu primljenu u svrhu plaćanja duga i fer vrijednosti preuzete imovine umanjene za troškove prodaje.

u) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Banka i Grupa ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

v) Najmovi

Ugovor je, ili sadrži, najam ako prenosi pravo kontrole nad upotrebom identificirane imovine tijekom određenog razdoblja u zamjenu za određenu naknadu. Za takve ugovore Banka priznaje pravo na upotrebu imovine i obvezu po najmu.

Najam kod kojeg Banka i Grupa kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod na isti način kao i prihode od najma. Banka za vrijeme trajanja poslovnog najma provodi amortizaciju i testiranje umanjenja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke.

Kod ugovora o najmu gdje je banka najmoprimac, Banka mjeri obvezu po najmu po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova plaćanja najma, uz diskont primjenom inkrementalne kamatne stope primatelja najma

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)
v) Najmovi (nastavak)

na datum početnog priznavanja. Obveza po najmu se priznaje u ugovorenoj valuti.

S druge strane, Banka kao najmoprimac priznaje Imovinu s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na datum početnog priznavanja ugovora o najmu kojim se mjeri ta Imovina s pravom upotrebe u iznosu koji je jednak obvezi po najmu uz usklađenje za bilo koji iznos unaprijed plaćenih ili obračunatih plaćanja najma koji se odnose na taj najam priznat u izvješću o financijskom položaju neposredno prije datuma početnog priznavanja. Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Nakon početnog priznavanja, obveza najma povećava se za obračunatu kamatu i umanjuje za izvršena plaćanja.

Banka koristi opcionalnu primjenu zahtjeva iz MSFI 16 "Najmovi" (tj. priznavanje obveze po najmu i imovine s pravom upotrebe) u sljedećim slučajevima:

Kratkoročni najam; i
Najam u kojem je unajmljena imovina niže vrijednosti.

U ovim slučajevima plaćanja najma povezana s takvim najmom priznaju se kao rashod na proporcionalnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Banka je odlučila primijeniti izuzeće imovine male vrijednosti i identificirala je, temeljeno na mišljenju Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) sadržanog u Osnovama za zaključke, prag vrijednosti od USD 5.000 (vrijednost nove imovine koja se daje u najam).

Banka je odlučila primijeniti izuzeće i na najmove nematerijalne imovine.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Obveza po najmu mjeri se diskontiranjem budućih novčanih tokova plaćanja najma (koji nisu plaćeni na taj datum), služeći se implicitnom kamatnom stopom za najam, ako se ona može odmah utvrditi. U protivnom, Banka upotrebljava svoju inkrementalnu kamatnu stopu.

Inkrementalna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu koju bi primatelj najma trebao platiti kod posudbe:

potrebnih sredstava za stjecanje imovine slične vrijednosti;
tijekom sličnog razdoblja;
sa sličnim kolateralom;
u sličnom gospodarskom okruženju.

Banka informacije o najmovima u kojima je najmoprimac objavljuje zasebno u financijskim izvještajima što uključuje sljedeće iznose:

(a) iznos amortizacije za imovinu s pravom uporabe prema razredu odnosne imovine;

(b) kamatne rashode po obvezi po najmu;

(c) troškove povezane s kratkoročnim najmovima; (ti troškovi ne moraju uključivati troškove povezane s najmovima čije je razdoblje najma mjesec dana ili kraće);

(d) troškove povezane s najmovima imovine niske vrijednosti.

w) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka i Grupa uplaćuju doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka i Grupa nemaju drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca. Aktuarski dobici ili gubici priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a trošak kamate i trošak tekućeg rada priznaju se u računu dobiti i gubitka.

x) Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

y) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Banka i Grupa sklapaju ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka i Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

z) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka i Grupa upravljaju sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banke i Grupe te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka i Grupa obračunavaju naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

Ovisno društvo Banke također upravlja sa šest otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom: (kratkoročni obveznički: HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, obveznički: HPB Obveznički fond, mješoviti: HPB Global fond, HPB Bond plus fond i dionički fond: HPB Dionički fond).

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) z) Poslovi u ime i za račun trećih osoba (nastavak)

Imovina investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo nije dio konsolidiranih financijskih izvješća Grupe.

Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

aa) Izvještavanje po segmentu

Segment je jedinstvena komponenta Grupe i Banke čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga (poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim dijelovima Grupe i Banke. Grupa u ovim financijskim izvještajima nije primjenjivala interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti segmenata, što je alat koji primjenjuje u upravljačkom izvještavanju.

Grupa je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama – koje se dijeli na dva podsegmenta (poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom, poslovanje s malim i srednjim poduzećima), bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 4. ovih financijskih izvještaja.

Poslovanje Grupe, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.

Na razini Banke postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima definiran internim aktima i postavljenim limitima za Banci prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku.

Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Banke u nadležnosti je Uprave Banke koja ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

2.1. Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno dokumentarnih poslova.

Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Banke kreditnom riziku derivativnih financijskih instrumenata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja pozitivna fer vrijednost tih instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama niti se njima mjeri izloženost Banke kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na uvjetima derivativnih ugovora.

Primarna izloženost Banke kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica predstavlja knjigovodstvenu vrijednost imovine u bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 39.

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje Uprave Banke.

U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:

dužnikova kreditna sposobnost,
dužnikova urednost u podmirivanju obveza,
kvaliteta instrumenata osiguranja.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak) 2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Banka klasificira plasmane u rizične skupine sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Tako Banka plasmane koji u skladu s Odlukom nisu u statusu neispunjenja obveza klasificira u rizičnu skupinu A. U skladu s odredbama MSFI 9 Banka osim toga raspoređuje u rizičnu podskupinu A-1 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao, te u rizičnu podskupinu A-2 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao. Banka za takve izloženosti provodi odgovarajuća umanjenja vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1, odnosno očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana

Procjenu umanjenja vrijednosti plasmana Banka i Grupa temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja 9 (MSFI 9) pri čemu analizira kvantitativne i kvalitativne informacije.

Analiza kreditnog rizika sveobuhvatna je i temelji se na višestrukim pokazateljima, npr. je li određeni pokazatelj važan te može li se njegova važnost usporediti s ostalim pokazateljima ovisi o vrsti proizvoda, obilježjima financijskih instrumenata, dužniku i sl. Međutim, neke pokazatelje nije moguće utvrditi na razini pojedinih instrumenata te u tom slučaju Banka procjenjuje pokazatelje za odgovarajuće dijelove portfelja financijskih instrumenata.

Nadalje, analiza kreditne kvalitete predviđa za svaki datum izvješćivanja usporedbu kreditne kvalitete financijskog instrumenta u trenutku vrednovanja i u trenutku početnog priznavanja ili stjecanja, a sve kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni kriteriji za klasifikaciju u ''Stupanj 2''.

Banka razlikuje kriterije kako bi označila značajno povećanje kreditnog rizika sukladno različitim portfeljima izloženosti:

a) Portfelj izloženosti prema stanovništvu

Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
Blokada klijenta duže od 10 dana
Izloženost pripada dužniku kod kojega su utvrđeni signali ranog upozorenja
Odobrena prihodujuća restrukturirana izloženost

b) Portfelj izloženosti prema pravnim osobama

Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
Blokada klijenta duže od 10 dana
Smanjenje financijske pozicije
Izloženost pripada dužniku kod kojega su utvrđeni signali ranog upozorenja
Odobrena prihodujuća restrukturirana izloženost
c) Portfelj izloženosti prema središnjim državama i bankovnim financijskim institucijama
- Promjena (pad) kreditnog rejtinga klijenta

Isto tako, pri procjeni očekivanih gubitaka važan element jest uključivanje budućih čimbenika kroz makroekonomske scenarije.

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Ključni podaci za mjerenje očekivanog kreditnog gubitka su sljedeće varijable:

vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD)
gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD)
izloženost u trenutku neispunjavanja obveze (EAD).

• Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stupanj 1'' računaju se kao umnožak 12-mjesečnog PD-a, LGD-a i EAD-a.

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stupanj 2'', odnosno cjeloživotni očekivani kreditni gubici računaju se kao umnožak cjeloživotnog PD-a, LGD-a i EAD-a diskontiranog na izvještajni datum.

U 2021. godini su razvijeni i implementirani novi PD modeli na razini klijenta za segment stanovništva i poduzetnika. PD model za poduzetnike je usvojen Odlukom Uprave u lipnju, a PD model za segment stanovništva u prosincu 2021. godine.

Pri izračunu cjeloživotnog PD-a za segment stanovništva i poduzetnika Banka rizični parametar PD modelira temeljem tranzicijskih matrica. Vrijednost cjeloživotnog PD-a predstavlja kumulativna vrijednost graničnih vrijednosti rizičnog parametra PD ovisno o tenoru izloženosti. Za izloženosti prema financijskim institucijama i središnjim državama koristi se pristup temeljen na vanjskom investicijskom rejtingu.

Rizični parametar LGD modelira se temeljem analize transakcija sa statusom neispunjenja obveza za izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Modeliranje rizičnog parametra LGD za izloženosti prema središnjim državama i financijskim institucijama temeljen je na povijesnim stopama naplate objavljenim od strane kreditnih rejting agencija.

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Banka plasmane dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze prema jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 1.000.000,00 kuna.

Modeliranje rizičnog parametra EAD, odnosno izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza ovisi o načinu otplate. Izračun izloženosti u trenutku nastanaka statusa neispunjenja obveza generira se na mjesečnoj razini te sumira na godišnjoj gdje je to potrebno.

Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne stavke primjenjuje se konverzijski faktor 1.

Na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na pojedinačnoj osnovi temeljem sljedećih kriterija:

kreditna sposobnosti dužnika,
dužnikova urednost u podmirivanju obveza i
kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Banka uzimaj u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, uključujući i indikatore povećanog kreditnog rizika, Banka provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući očekivane kreditne gubitke, odnosno buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Od početka 2021. godine Banka sukladno regulatornim odredbama (sadržane u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva i Smjernicama o promjeni definicije statusa neispunjenja obveza na temelju članka 178. Uredbe (EU) br. 575 / 2013) primjenjuje pragove materijalnosti od 750 HRK za stanovništvo i 3.750 HRK za ne-stanovništvo, uz relativni prag od 1% za sve segmente.

Dodatno Banka je u srpnju 2021. uvela izmjene u prepoznavanju statusa neispunjavanja obveza za stanovništvo gdje je prepoznavanje podigla sa razine proizvoda na razinu klijenta.

Na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine te raspodjelu pripadajućih ispravaka vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

	potraživanja od komitenata	vrijednosti	potraživanja od		se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska		Depoziti kod		Potraživanja po naknadama
Grupa	Krediti i	Ispravak	Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	trošku	vrijednosti Ispravak	HNB-a	vrijednosti Ispravak		vrijednosti Ispravak
%
2021.
Stupanj 1	78,35	8,76	99,83	66,76	-	-	100,00	-	51,52	1,86
Stupanj 2	8,8	7,00	-	-	100,00	100,00	-	-	2,92	-
Stupanj 3	13,56	84,24	0,17	33,24	-	-	-	-	45,56	98,14
	Krediti i potraživanja od komitenata	Ispravak vrijednosti	Krediti i potraživanja od banaka	Ispravak vrijednosti	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska	Ispravak vrijednosti	Depoziti kod HNB-a	Ispravak vrijednosti	Potraživanja po naknadama	Ispravak vrijednosti
%					trošku
2020.
Stupanj 1	82,27	10,88	99,87	65,76	56,96	22,74	100,00	-	51,17	1,46
Stupanj 2	4,68	5,09	-	-	-	-	-	-	3,65	-
Stupanj 3	13,05	84,03	0,13	34,24	43,04	77,26	-	-	45,19	98,54
Banka	potraživanja od komitenata Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	Potraživanja po naknadama	vrijednosti Ispravak
% 2021.
Stupanj 1	78,35	8,76	99,83	66,76	-	-	100,00	-	48,9	1,83
Stupanj 2	8,08	7,00	-	-	100,00	100,00	-	-	3,08	-
Stupanj 3	13,56	84,24	0,17	33,24	-	-	-	-	48,02	98,17
%	potraživanja od komitenata Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	Potraživanja po naknadama	vrijednosti Ispravak
2020.
Stupanj 1	81,92	8,53	99,8	59,01	57,89	34,63	100,00	-	47,9	-
Stupanj 2	4,82	4,36	-	-	9,38	15,64	-	-	5,26	-
Stupanj 3	13,05	84,03	0,13	34,24	43,04	77,26	-	-	47,21	98,54

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala

U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2021. godine i 31. prosinca 2020. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja. Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja.

Maksimalna izloženost			Grupa	Banka
	Bilješka	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Žiro račun kod HNB-a i banaka	5	6.192.555	3.684.942	6.192.515	3.684.902
Obvezna pričuva kod HNB-a	6	1.326.442	1.219.157	1.326.442	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	7	289.837	379.399	289.837	379.399
Ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku	10	453	1.975	453	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	11	14.251.800	14.722.770	14.251.800	14.722.770
Potraživanja po naknadama	18	11.840	11.995	10.560	10.937
Izvanbilančne potencijalne obveze	39	2.676.993	2.330.948	2.676.993	2.330.948
Neiskorišteni okvirni krediti		2.176.448	1.932.285	2.176.448	1.932.285
Garancije		490.658	388.819	490.658	388.819
Ostale potencijalne obveze		9.888	9.844	9.888	9.844
Ukupna kreditna izloženost		24.749.920	22.351.186	24.748.600	22.350.087

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku

Grupa	Krediti i potraživanja od	Krediti i potraživanja od	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom	Depoziti	Potraživanja po
2021.	komitenata	banaka	trošku	kod HNB-a	naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	12.383.527	290.841	-	5.680.727	11.056
Stupanj 2	1.277.553	-	459	-	627
Stupanj 3	2.143.783	500	-	-	9.776
Ukupno bruto plasmani	15.804.863	291.341	459	5.680.727	21.459
Očekivani gubici	(1.308.291)	(500)	-	-	(9.440)
Očekivani gubici na skupnoj osnovi	(244.773)	(1.004)	(5)	-	(179)
Ukupno očekivani gubici	(1.553.064)	(1.504)	(5)	-	(9.619)
Ukupno	14.251.800	289.837	453	5.680.727	11.840

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2021. godini za Grupu i Banku iznosi 153.660 tisuća kuna.

2020.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.965
Stupanj 2	763.210	-	-	-	782
Stupanj 3	2.128.229	500	900	-	9.684
Ukupno bruto plasmani	16.303.732	380.860	2.092	3.465.642	21.431
Očekivani gubici	(1.328.426)	(500)	(90)	-	(9.296)
Očekivani gubici na skupnoj osnovi	(252.537)	(960)	(26)	-	(140)
Ukupno očekivani gubici	(1.580.962)	(1.460)	(116)	-	(9.436)
Ukupno	14.722.770	379.399	1.975	3.465.642	11.995

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka	Krediti i	Krediti i	Financijska imovina koja se vrednuje po
2021.	potraživanja od komitenata	potraživanja od banaka	amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	12.383.527	290.841	-	5.680.727	9.955
Stupanj 2	1.277.553	-	459	-	627
Stupanj 3	2.143.783	500	-	-	9.776
Ukupno bruto plasmani	15.804.863	291.341	459	5.680.727	20.358
Očekivani gubici	(1.308.291)	(500)	-	-	(9.619)
Očekivani gubici na skupnoj osnovi	(244.773)	(1.004)	(5)	-	(179)
Ukupno očekivani gubici	(1.553.064)	(1.504)	(5)	-	(9.798)
Ukupno	14.251.800	289.837	453	5.680.727	10.560

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2021. godini za Grupu i Banku iznosi 153.660 tisuća kuna.

2020.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.047
Stupanj 2	763.210	-	-	-	782
Stupanj 3	2.128.229	500	900	-	9.684
Ukupno bruto plasmani	16.303.732	380.860	2.092	3.465.642	20.513
Očekivani gubici	(1.328.426)	(500)	(90)	-	(9.436)
Očekivani gubici na skupnoj osnovi	(252.537)	(960)	(26)	-	(140)
Ukupno očekivani gubici	(1.580.962)	(1.460)	(116)	-	(9.576)
Ukupno	14.722.770	379.399	1.975	3.465.642	10.937

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Sukladno važećim aktima, Banka za osiguranje plasmana koriste uobičajene kolaterale; bankarske garancije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država), zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja; mjenice i zadužnice.

Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom odnosno kretanjima na tržištu, kao i s Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju procjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.

Banka

Vrsta imovine	Vrsta kolaterala	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Krediti i potraživanja od komitenata
	Depoziti	76.668	87.493
	Dužnički vrijednosni papiri	-	28.264
	Garancije i jamstva RH	2.288.253	2.035.886
	Nekretnine neposlovne namjene	4.031.315	3.643.135
	Nekretnine poslovne namjene	1.534.826	1.779.371
	Pokretnine (oprema, zalihe, vozila, brodovi….)	201.549	212.055
	Udjeli u vlasničkim vrijednosnim papirima i fondovima	77.352	101.454
	Zemljišta	252.880	233.352
Ukupno		8.462.843	8.121.010

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici zajmova prema danima kašnjenja dan je u nastavku:

Grupa u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2021.
Država	3.432.439	3.428.402	4.038	-	-	-	-
Ostale pravne osobe	3.948.535	3.087.858	188.064	131	-	1.498	670.984
Stanovništvo	8.423.889	7.823.825	7.185	2.444	2.369	7.949	580.118
Ukupno	15.804.864	14.340.086	199.287	2.574	2.369	9.447	1.251.101

31. prosinca 2020.

Država	4.003.232	3.997.277	5.946	-	-	-	9
Ostale pravne osobe	4.322.249	3.534.704	24.191	4.343	78	1.524	757.409
Stanovništvo	7.978.251	7.439.481	9.413	4.041	2.809	4.567	517.940
Ukupno	16.303.732	14.971.462	39.550	8.385	2.887	6.091	1.275.358

Banka u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2021.
Država	3.432.439	3.428.402	4.038	-	-	-	-
Ostale pravne osobe	3.948.535	3.087.858	188.064	131	-	1.498	670.984
Stanovništvo	8.423.889	7.823.825	7.185	2.444	2.369	7.949	580.118
Ukupno	15.804.864	14.340.086	199.287	2.574	2.369	9.447	1.251.101
31. prosinca 2020.
Država	4.003.232	3.997.277	5.946	-	-	-	9
Ostale pravne osobe	4.322.249	3.534.704	24.191	4.343	78	1.524	757.409
Stanovništvo	7.978.251	7.439.481	9.413	4.041	2.809	4.567	517.940
Ukupno	16.303.732	14.971.462	39.550	8.385	2.887	6.091	1.275.358

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana i ne provodi se umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

Grupa 2021. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	potraživanja od Krediti i banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.376.744	1.844.432	4.090.787	44.432	106.088	2.921.044	12.383.527	290.841		- 5.680.727	11.056
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(37.108)	(20.269)	(44.955)	(488)	(1.166)	(32.100)	(136.085)	(1.004)	-	-	(179)
Neto plasmani	3.339.636	1.824.163	4.045.832	43.944	104.922	2.888.944	12.247.442	289.837		- 5.680.727	10.877
Vrijednost kolaterala	1.346.725	1.328.347	3.695.384	41.963	88	150.146	6.562.653	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	40,33	72,82	91,34	95,49	0,08	5,20	53,58	-	-	-	-

Grupa 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.900.645	2.438.584	3.636.781	36.589	115.622	3.284.072	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.965
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(50.029)	(31.277)	(46.645)	(469)	(1.483)	(42.121)	(172.023)	(960)	(26)	-	(140)
Neto plasmani	3.850.616	2.407.307	3.590.136	36.120	114.139	3.241.951	13.240.270	379.399	1.165	3.465.642	10.825
Vrijednost kolaterala	1.415.781	1.616.974	3.301.924	35.643	31	237.156	6.607.509	-	-	-	-

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

Banka 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	potraživanja od Krediti i banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.376.744	1.844.432	4.090.787	44.432	106.088	2.921.044	12.383.527	290.841		- 5.680.727	9.955
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(37.108)	(20.269)	(44.955)	(488)	(1.166)	(32.100)	(136.085)	(1.004)	-	-	(179)
Neto plasmani	3.339.636	1.824.163	4.045.832	43.944	104.922	2.888.944	12.247.442	289.837		- 5.680.727	9.776
Vrijednost kolaterala	1.346.725	1.328.347	3.695.384	41.963	88	150.146	6.562.653	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	40,33	72,82	91,34	95,49	-	5,20	53,58	-	-	-	-

Banka 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.900.645	2.438.584	3.636.781	36.589	115.622	3.284.072	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.047
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(50.029)	(31.277)	(46.645)	(469)	(1.483)	(42.121)	(172.023)	(960)	(26)	-	-140
Neto plasmani	3.850.616	2.407.307	3.590.136	36.120	114.139	3.241.951	13.240.270	379.399	1.165	3.465.642	9.907
Vrijednost kolaterala	1.415.781	1.616.974	3.301.924	35.643	31	237.156	6.607.509	-	-	-	-

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Stupanj 2 –očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja (rizična skupina A2)

Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

Grupa 2021. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po karticama kreditnim	Ostali krediti	Ukupno	imovina koja Financijska se drži do dospijeća	Potraživanja naknadama po
Bruto zajmovi Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	5.931 (505)	905.760 (77.057)	117.085 (9.961)	3.267 (278)	8.323 (708)	237.187 (20.179)	1.277.553 (108.687)	459 (5)	627 -
Neto zajmovi	5.426	828.703	107.124	2.989	7.615	217.008	1.168.865	453	627
Vrijednost kolaterala % pokrivenosti kolateralom	- -	718.811 86,74	114.152 106,56	3.238 108,33	- -	21.569 9,94	857.770 73,38	- -	- -
Grupa 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti		Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Potraživanja naknadama po
Bruto zajmovi	9.861	480.302	55.684		1.102	3.257	213.004	763.210	782
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(1.040)	(50.669)	(5.874)		(116)	(344)	(22.470)	(80.513)	-
Neto zajmovi	8.821	429.633	49.810		986	2.913	190.534	682.697	782
Vrijednost kolaterala	-	396.591	53.390		1.031	-	46.924	497.936	-
% pokrivenosti kolateralom	-	92,31	107,19		104,59	-	24,63	72,94	-
Banka 2021. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	imovina koja Financijska se drži do dospijeća	Potraživanja naknadama po
Bruto zajmovi	5.931	905.760	117.085	3.267	8.323	237.187	1.277.553	459	627
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(505)	(77.057)	(9.961)	(278)	(708)	(20.179)	(108.687)	(5)	-
Neto zajmovi	5.426	828.703	107.124	2.989	7.615	217.008	1.168.865	453	627
Vrijednost kolaterala	-	718.811	114.152	3.238	-	21.569	857.770	-	-
% pokrivenosti kolateralom	-	86,74	106,56	108,33	-	9,94	73,38	-	-
Grupa 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti		Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Potraživanja naknadama po
Bruto zajmovi	9.861	480.302	55.684		1.102	3.257	213.004	763.210	782
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(1.040)	(50.669)	(5.874)		(116)	(344)	(22.470)	(80.513)	-
Neto zajmovi	8.821	429.633	49.810		986	2.913	190.534	682.697	782
Vrijednost kolaterala	-	396.591	53.390		1.031	-	46.924	497.936	-
% pokrivenosti kolateralom	-	92,31	107,19		104,59	-	24,63	72,94	-

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Stupanj 3 – status neispunjenja obveza (rizična skupina B i C)

Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s umanjenjima vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, kao i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane je kako slijedi:

Grupa 2021. '000 kn
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.346.277	72.122	79.343	20.948	625.094	2.143.784	500	-	9.776
Ukupno očekivani gubici	(724.156)	(18.258)	(71.481)	(15.806)	(478.590)	(1.308.291)	(500)	-	(9.440)
Neto plasmani	622.121	53.864	7.862	5.142	146.504	835.493	-	-	336
Vrijednost kolaterala	908.143	65.943	34.131	-	34.203	1.042.420	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	145,98	122,42	434,13	-	23,35	124,77	-	-	-

Grupa 2020.

'000 kn	Krediti komitentima
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.461.779	51.656	81.982	18.815	513.997	2.128.229	500	900	9.684
Ukupno očekivani gubici	(815.137)	(16.719)	(71.532)	(15.149)	(409.888)	(1.328.425)	(500)	(90)	(9.296)
Neto plasmani	646.642	34.937	10.450	3.666	104.109	799.804	-	810	388
Vrijednost kolaterala	897.338	45.574	36.489	-	36.166	1.015.567	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	138,77	130,45	349,18	-	34,74	126,98	-	-	-

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(c) Stupanj 3 – status neispunjenja obveza (rizična skupina B i C)

Grupa 2021. '000 kn	Krediti komitentima
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.346.277	72.122	79.343	20.948	625.094	2.143.784	500	-	9.776
Ukupno očekivani gubici	(724.156)	(18.258)	(71.481)	(15.806)	(478.590)	(1.308.291)	(500)	-	(9.619)
Neto plasmani	622.121	53.864	7.862	5.142	146.504	835.493	-	-	157
Vrijednost kolaterala	908.143	65.943	34.131	-	34.203	1.042.420	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	145,98	122,42	434,13	-	23,35	124,77	-	-	-

Banka 2020.

'000 kn	Krediti komitentima
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	1.461.779	51.656	81.982	18.815	513.997	2.128.229	500	900	9.684
Ukupno očekivani gubici	(815.137)	(16.719)	(71.532)	(15.149)	(409.888)	(1.328.425)	(500)	(90)	(9.436)
Neto plasmani	646.642	34.937	10.450	3.666	104.109	799.804	-	810	248
Vrijednost kolaterala	897.338	45.574	36.489	-	36.166	1.015.567	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	138,77	130,45	349,18	-	34,74	126,98	-	-	-

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.1 . Kreditni rizik (nastavak)
2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(d) Obnovljeni i restrukturirani krediti komitentima

Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih aktivnosti.

Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju, pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.

Banka	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Bruto krediti komitentima
Pravne osobe	536.190	436.366
Stanovništvo	75.534	98.222
Ukupno	611.724	534.588

2.1.4. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti

Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:

Grupa	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	1.860.752	2.407.505
Prerađivačka industrija	1.007.873	1.106.070
Građevinarstvo	1.603.574	1.779.478
Prijevoz i skladištenje	549.272	587.731
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	484.705	641.535
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	79.773	173.641
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	527.006	512.851
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	298.405	179.206
Informacije i komunikacije	144.897	154.581
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	358.552	273.591
Umjetnost, zabava i rekreacija	63.418	78.080
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	77.050	55.100
Ostalo	301.142	339.047
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.356.419	8.288.416
Bruto krediti stanovništvu	8.323.882	7.888.303
Pokriveni kolateralom	8.462.843	8.121.012
Obračunata kamata	124.562	127.013
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.553.064)	(1.580.962)
Ukupno	14.251.800	14.722.770

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti (nastavak)

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje Prerađivačka industrija	1.860.752 1.007.873 1.603.574 549.272	2.407.505 1.106.070 1.779.478


Građevinarstvo
Prijevoz i skladištenje		587.731
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	484.705	641.535
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	79.773	173.641
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	527.006	512.851
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	298.405	179.206
Informacije i komunikacije	144.897	154.581
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	358.552	273.591
Umjetnost, zabava i rekreacija	63.418	78.080
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	77.050	55.100
Ostalo	301.142	339.047
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	7.356.419	8.288.416
Krediti stanovništvu (bruto)	8.323.882	7.888.303
Pokriveni kolateralom	8.462.843	8.121.012
Obračunata kamata	124.562	127.013
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.553.064)	(1.580.962)
Ukupno	14.251.800	14.722.770

2.2. Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Banke i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije rizika likvidnosti kojima je Banka izložena su:

rizik financiranja likvidnosti (rizik strukturne likvidnosti): rizik da Banka neće biti u stanju efikasno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat,
rizik tržišne likvidnosti: rizik koji proizlazi iz nemogućnosti Banke da jednostavno napravi prijeboj pozicija ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni zbog tržišnog poremećaja ili nedovoljne dubine tržišta.

Banka upravlja rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:

Politikom upravljanja rizicima,
Pravilnikom o upravljanju likvidnosnim rizikom.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima propisuje postupke na način da isti udovoljavaju:

profilu rizičnosti, opsegu poslovanja i definiranoj toleranciji rizika
osiguravaju upravljanje likvidnosnim rizikom tijekom odgovarajućih razdoblja uključujući i unutardnevno
osiguravaju upravljanje likvidnosnim rizikom u kunama i značajnim stranim valutama u knjizi Banke
osiguravaju održavanje odgovarajuće razine zaštitnih slojeva likvidnosti
uključuju odgovarajuće mehanizme raspodjele.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:

operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću,
operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću,
upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem, planiranjem i projekcijom koeficijenta pokrivenosti (LCR-a) unutar propisanog limita

Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:

održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti,
održavanjem koeficijenta stabilnih izvora financiranja (NSFR) unutar propisanog limita
diversifikacijom izvora financiranja

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Sektor strateških rizika i kontrole rizika priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasivom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.

Banka mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja regulatorno izvješće o likvidnosnoj pokrivenosti. Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže: iznos likvidne imovine (C72), iznos potencijalnih odljeva (C73), iznos potencijalnih priljeva (C74) te izračun likvidnosne pokrivenosti (C76).

Banka je sve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2021. godine održavala u okvirima propisanih regulatornih limita. Banka održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.

Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.

Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.

Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u situaciji krize likvidnosti.

Banka propisuje i provodi izradu stres testova svoje likvidnosti. Sektor strateških rizika i kontrole rizika provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Banku (unutarnje faktore) i tržišne faktore (vanjske faktore). Testovi otpornosti na stres provode se nad koeficijentom likvidnosne pokrivenosti.

Omjer neto stabilnih izvora financiranja, koji je indikator strukturne likvidnosti Banke, sa stanjem na dan 31. prosinca 2021. iznosi 174,4% (2020.: 151%). Istovremeno koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosi 183% (2020 .:158%).

2.2.1. Analiza ročnosti

Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Banke i Grupe po preostalom ugovornom dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri Banke i Grupe da njome trguju, na dan 31. prosinca 2021. godine i 31. prosinca 2020. godine prikazano je u tablicama u nastavku.

Iako je u prvim analiziranim razdobljima iskazana značajna negativna ročna neusklađenost, Banka sukladno vlastitom povijesnom iskustvu i poznavanju komitenata ne očekuje odljev depozita u ugovornim rokovima.

Imovina koja nema dospijeće, a odnosi se na ulaganja u ovisna društva, nekretnine i opremu, ulaganja u nekretnine i nematerijalna imovinu, je prikazana u kategoriji dospijeća preko 3 godine. Dok je financijska imovina koja se odnosi na ulaganja u dionice i investicijske fondove, također bez dospijeća, prikazana u kategoriji dospijeća do 30 dana.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)
2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Grupa 2021. '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	6.192.556	-	-	-	-	6.192.556
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.326.442	-	-	-	-	1.326.442
Krediti i potraživanja od banaka	156.631	132.877	-	99	230	289.837
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	621.352	4.634	-	-	-	625.986
Financijska imovina po FV kroz OSD	-	878.269	417.722	558.528	2.746.778	4.601.297
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	294	150	9	-	-	453
Krediti i potraživanja od komitenata	1.081.679	328.729	1.431.591	3.576.777	7.833.024	14.251.800
Imovina namijenjena prodaji	9.200	-	-	-	-	9.200
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	248.636	248.636
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	67.642	67.642
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	93.381	93.381
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	637	-	-	637
Ostala imovina	105.833	6.214	12.606	2	-	124.655
UKUPNO IMOVINA	9.493.987	1.350.873	1.862.565	4.135.406	10.989.691	27.832.522
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	28.017	8	-	-	-	28.025
Depoziti komitenata	19.300.178	1.049.245	2.353.789	619.448	90.184	23.412.844
Uzeti krediti	2.544	31.706	107.390	263.529	991.717	1.396.886
Rezervacije za obveze i troškove	36.994	797	15.470	25.657	9.162	88.080

Neto odgođena porezna obveza - - - - 26.282 26.282

Obveza za porez na dobit - - - - 35.887 35.887

Ostale obveze	44.636	35.419	24.414	42.524	40.778	187.771
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.656.747	2.656.747
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	19.412.369	1.117.175	2.501.063	951.158	3.850.757	27.832.522
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(9.918.382)	233.698	(638.499)	3.184.248	7.138.934	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(9.918.382)	(9.684.684)	(10.323.183)	(7.138.935)	-	-
IZVANBILANCA	446.292	495.720	1.064.089	170.165	758.481	2.934.747
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	446.292	237.966	1.064.089	170.165	758.481	2.676.993

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Grupa 2020. '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	3.684.942	-	-	-	-	3.684.942
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	-	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	379.281	18	-	50	50	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	751.142	6.964	-	-	-	758.106
Financijska imovina po FV kroz OSD	-	30.426	681.070	1.251.452	2.195.087	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	784	1.191	-	-	-	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	1.209.165	457.848	2.116.029	2.777.147	8.162.581	14.722.770
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	259.000	259.000
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	73.430	73.430
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	91.231	91.231
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.714	-	-	2.714
Ostala imovina	101.584	5.894	5.435	72	34	113.019
UKUPNO IMOVINA	7.346.055	502.341	2.805.248	4.028.721	10.781.413	25.463.778
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	21.258	75.377	-	-	-	96.635
Depoziti komitenata	16.142.920	1.144.851	2.544.270	1.049.085	229.720	21.110.846
Uzeti krediti	1.094	30.696	112.688	274.219	1.047.944	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	39.550	1.386	26.598	32.011	14.713	116.424
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	23.483	23.483
Obveza za porez na dobit	-	-	-	-	-	-
Ostale obveze	34.642	25.093	27.922	58.393	26.941	170.498
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.478.902	2.478.902
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	16.239.460	1.277.424	2.711.482	1.413.708	3.821.703	25.463.778
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(8.893.405)	(775.083)	93.766	2.615.013	6.959.711	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(8.893.405)	(9.668.488)	(9.574.722)	(6.959.709)	-	-
IZVANBILANCA	502.398	585.551	933.660	153.375	413.718	2.588.702
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	502.398	327.797	933.660	153.375	413.718	2.330.948

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)
2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Banka 2021. '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	6.192.515	-	-	-	-	6.192.515
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.326.442	-	-	-	-	1.326.442
Krediti i potraživanja od banaka	156.631	132.877	-	99	230	289.837
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	621.352	4.634	-	-	-	625.986
Financijska imovina po FV kroz OSD	-	878.269	417.722	558.528	2.746.778	4.601.297
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	294	150	9	-	-	453
Krediti i potraživanja od komitenata	1.081.679	328.729	1.431.591	3.576.777	7.833.024	14.251.800
Imovina namjenjena prodaji	9.200	-	-	-	-	9.200
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	9.761	9.761
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	248.110	248.110
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	60.629	60.629
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	93.319	93.319
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	541	-	-	541
Ostala imovina	104.771	6.019	12.507	-	-	123.297
UKUPNO IMOVINA	9.492.884	1.350.678	1.862.370	4.135.404	10.991.851	27.833.187
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	28.017	8	-	-	-	28.025
Depoziti komitenata	19.309.423	1.049.245	2.353.789	619.448	90.184	23.422.089
Uzeti krediti	2.544	31.706	107.390	263.529	991.717	1.396.886
Rezervacije za obveze i troškove	36.994	797	15.405	25.657	9.162	88.015
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	26.282	26.282
Obveza za porez na dobit	-	-	-	-	35.887	35.887
Ostale obveze	43.907	34.593	23.992	42.315	40.765	185.572
Ukupno kapital i rezerve UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	- 19.420.886	- 1.116.349	- 2.500.576	- 950.949	2.650.430 3.844.427	2.650.430 27.833.187
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(9.928.002)	234.329	(638.206)	3.184.455	7.147.424	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(9.928.002)	(9.693.673)	(10.331.879)	(7.147.424)	-	-
IZVANBILANCA	446.292	495.720	1.064.089	170.165	758.481	2.934.747
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	446.292	237.966	1.064.089	170.165	758.481	2.676.993

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

Banka 2020. '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	3.684.902	-	-	-	-	3.684.902
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	-	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	379.281	18	-	50	50	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	751.142	6.964	-	-	-	758.106
Financijska imovina po FV kroz OSD	-	30.426	681.070	1.251.452	2.195.087	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	784	1.191	-	-	-	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	1.209.165	457.848	2.116.029	2.777.147	8.162.581	14.722.770
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	9.761	9.761
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	258.356	258.356
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	65.993	65.993
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	91.039	91.039
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.639	-	-	2.639
Ostala imovina	100.613	5.616	5.406	-	-	111.635
UKUPNO IMOVINA	7.345.044	502.063	2.805.144	4.028.649	10.782.867	25.463.766
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	21.258	75.377	-	-	-	96.635
Depoziti komitenata	16.150.508	1.144.851	2.544.270	1.049.085	229.720	21.118.434
Uzeti krediti	1.094	30.696	112.688	274.219	1.047.944	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	39.550	1.386	26.598	32.011	14.713	116.424
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	23.483	23.483
Ostale obveze	33.795	24.988	27.702	57.764	26.941	171.190
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.473.104	2.473.104
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	16.246.205	1.277.319	2.711.258	1.413.079	3.815.905	25.463.766
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(8.901.161)	(775.256)	93.886	2.615.570	6.966.962	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(8.901.161)	(9.676.417)	(9.582.531)	(6.966.961)	-	-
IZVANBILANCA	502.398	585.551	933.660	153.375	413.718	2.588.702
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	502.398	327.797	933.660	153.375	413.718	2.330.948

2.3. Tržišni rizik

Izloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po tržišnoj (fer) vrijednosti:

financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,
pozicije iskazane u stranoj valuti (uključujući i pozicije koje se odnose na plasmane i obveze ugovorene s valutnom klauzulom).

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisanim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.

Upravljanje tržišnim rizicima Banke provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor strateških rizika i kontrole rizika redovito revidira.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima te iskorištenost limita izloženosti tržišnim rizicima.

U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Banka se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:

kapitalni zahtjev izračunat standardnom metodom u skladu s UREDBOM (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
rizičnu vrijednost (VaR) koja predstavlja maksimalni potencijalni gubitak koji bi Banka mogla pretrpjeti uslijed promjena faktora rizika na tržištu (kamatnih stopa, tečajeva i cijena dionica) za period držanja pozicije 10 dana uz statističku pouzdanost od 99%. VaR se izračunava na kraju dana i ne uključuje unutardnevne izloženosti proizašle iz promjena pozicija. Za izračun VaR-a koristi se baza od 250 povijesnih podataka.

Banka također koristi sljedeće interno propisane mjere kod mjerenja izloženosti pozicijskim rizicima dužničkih instrumenata:

Duracija predstavlja mjeru osjetljivosti cijene dužničkih vrijednosnih papira na promjenu kamatnih stopa ovisno o preostalom vremenu dospijeća,
PV01 koja predstavlja smanjenje vrijednosti portfelja kod scenarija paralelnog porasta kamatnih stopa za 0,01%.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika izvještava dnevno o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima Upravu, Sektor financijskih tržišta, Sektor upravljanja financijama i Ured za upravljanje aktivom i pasivom te mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak) 2.3. Tržišni rizik (nastavak)

a) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2021. godine te 31. prosinca 2020. godine.

2021.	Pozicija '000 kn	VaR
Rizik promjene tečaja	15.000	(59)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	511.031	(2.822)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	24.706	(1.033)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima	80.933	(1.998)
Utjecaj korelacije	-	(2.103)
Tržišni rizik		(3.809)
2020.	Pozicija '000 kn	VaR
Rizik promjene tečaja	7.543	(116)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	623.917	(3.855)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata	24.254	(2.345)
Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima	71.086	(3.155)
Utjecaj korelacije	-	(4.174)
Tržišni rizik		(5.297)

b) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira.

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira u financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Dužničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2021.	4.552.423	(18.216)
2020.	4.108.988	(17.734)
Vlasničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2021.	22.021	(3.373)
2020.	22.614	(5.787)

2.4. Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje može imati negativan utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i neto kamatni prihod Banke zbog promjene kamatnih stopa na tržištu.

Banka upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom o sustavu upravljanja Hrvatske narodne banke, Banka je dužna kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje propisano je:

Politikom upravljanja rizicima te
Pravilnikom o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Pravilnikom je definiran proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja o izloženosti Banke kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje Banka procjenjuje promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:

Perspektiva ekonomske vrijednosti: potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti knjige Banke uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu,
Perspektiva zarade: potencijalno smanjenje neto kamatnih prihoda uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu.

Perspektiva ekonomske vrijednosti kapitala

Prilikom procjene izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje iz perspektive ekonomske vrijednosti kapitala, Banka kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspoređuje u vremenske zone razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) te procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke uslijed simulirane promjene kamatnih stopa. Banka izračunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava u omjerima regulatornog zahtjeva. Promjena ekonomske vrijednosti knjige banke na 31. prosinac 2021. godine za Banku je iznosila 30.825 tisuća kuna ili 1,17% regulatornog kapitala (2020.: 48.266 tisuća kuna ili 2,09% regulatornog kapitala).

Perspektiva zarade

Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade Banka primjenjuje simulaciju promjena kamatnih stopa promatrano za vremenski period od 12 mjeseci te potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata održava unutar limita od 12% ostvarenih neto prihoda od kamata za promatrano razdoblje (od početka godine) projiciranih na godišnju razinu. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2021. godine iznosi 6.461 tisuća kuna (2020.: 40.740 tisuća kuna ).

Isto tako, Banka jednom godišnje provodi stres test temeljen na značajnijem intenzitetu promjene kamatne stope.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

2.5. Valutni rizik

Banka je izložena riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.

Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Banka upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.

Banka je izložena riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca 2021. iznos aktive Grupe i Banke denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio je 8.658.970 tisuća kuna (2020.: Grupa i Banka 7.669.193 tisuća kuna). Obveze Grupe i Banke denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile su 8.972.187 tisuća kuna (2020.: Grupa i Banka 7.614.650 tisuća kuna). Stoga bi pad tečaja kuna/euro za 1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat Grupe i Banke u iznosu od 3.132 tisuća kuna rashoda (2020: Grupa i Banka 545 tisuća kuna prihoda).

Iznosi ukupne imovine i obveza Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2021. i 31. prosinca 2020. godine u kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro), prikazani su u tablicama u nastavku.

2.5. Valutni rizik (nastavak)

Grupa 2021.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	4.753.612	-	1.125.596	313.347	6.192.555
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.326.442	-	-	-	1.326.442
Krediti i potraživanja od banaka	-	-	628	289.209	289.837
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	356.542	267.784	1.660	-	625.986
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	2.232.973	1.260.690	1.059.152	48.482	4.601.297
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	453	-	-	-	453
Krediti i potraživanja od komitenata	9.302.542	4.899.099	38.222	11.937	14.251.800
Imovina namijenjena prodaji	9.200	-	-	-	9.200
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	248.636	-	-	-	248.636
Ulaganja u nekretnine	67.642	-	-	-	67.642
Nematerijalna imovina	93.381	-	-	-	93.381
Pretplaćeni porez na dobit	637	-	-	-	637
Ostala imovina	118.500	-	6.139	17	124.656
UKUPNO IMOVINA	18.510.560	6.427.573	2.231.397	662.992	27.832.522
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-
Depoziti banaka	25.468	-	671	1.886	28.025
Depoziti komitenata	14.212.231	71.843	8.490.859	637.911	23.412.844
Uzeti krediti	1.002.066	296.027	98.793	-	1.396.886
Rezervacije za obveze i troškove	88.080	-	-	-	88.080
Neto odgođena porezna obveza	26.282	-	-	-	26.282
Obveza za porez na dobit	35.887	-	-	-	35.887

UKUPNO OBVEZE, NETO VALUTNA

Ostale obveze 173.372 - 13.948 450 187.770 Ukupno kapital i rezerve 2.656.747 - - - 2.656.747 KAPITAL I REZERVE 18.220.133 367.870 8.604.271 640.247 27.832.522 NEUSKLAĐENOST 290.427 6.059.703 (6.372.874) 22.745 -

2.5. Valutni rizik (nastavak)

Grupa 2020. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.627.205	-	776.947	280.790	3.684.942
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	(861)	-	637	379.623	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	481.091	273.662	3.353	-	758.106
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	2.298.193	1.276.205	533.647	49.990	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	1.975	-	-	-	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	9.866.279	4.665.588	133.924	56.979	14.722.770
Imovina namijenjena prodaji	-	-	-	-	-
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	259.000	-	-	-	259.000
Ulaganja u nekretnine	73.430	-	-	-	73.430
Nematerijalna imovina	91.231	-	-	-	91.231
Pretplaćeni porez na dobit	2.714	-	-	-	2.714
Ostala imovina	107.688	-	5.324	7	113.019
UKUPNO IMOVINA	17.027.196	6.215.455	1.453.832	767.389	25.463.778
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	12.672	-	77.719	6.244	96.635
Depoziti komitenata	13.323.909	159.428	6.881.994	745.515	21.110.846
Uzeti krediti	978.800	365.969	121.872	-	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	116.424	-	-	-	116.424
Neto odgođena porezna obveza	23.483	-	-	-	23.483
Ostale obveze	165.064	-	7.668	259	170.498
Ukupno kapital i rezerve	2.478.902	-	-	-	2.478.902
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	17.097.110	525.397	7.089.253	752.018	25.463.778
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	(69.914)	5.689.964	(5.635.421)	15.371	-

2.5. Valutni rizik (nastavak)

Banka 2021. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	4.753.572	-	1.125.596	313.347	6.192.515
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.326.442	-	-	-	1.326.442
Krediti i potraživanja od banaka	-	-	628	289.209	289.837
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	356.542	267.784	1.660	-	625.986
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.232.973	1.260.690	1.059.152	48.482	4.601.297
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	453	-	-	-	453
Krediti i potraživanja od komitenata	9.302.542	4.899.099	38.222	11.937	14.251.800
Imovina namijenjena prodaji	9.200	-	-	-	9.200
Ulaganja u ovisna društva	9.761	-	-	-	9.761
Nekretnine, postrojenja i oprema	248.110	-	-	-	248.110
Ulaganja u nekretnine	60.629	-	-	-	60.629
Nematerijalna imovina	93.319	-	-	-	93.319
Pretplaćeni porez na dobit	541	-	-	-	541
Ostala imovina	117.142	-	6.139	16	123.297
UKUPNO IMOVINA	18.511.226	6.427.573	2.231.397	662.991	27.833.187

OBVEZE

NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	290.475	6.059.703	-6.372.920	22.742	-
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	18.220.751	367.870	8.604.317	640.249	27.833.187
Ukupno kapital i rezerve	2.650.430	-	-	-	2.650.430
Ostale obveze	171.174	-	13.948	450	185.572
Obveza za porez na dobit	35.887	-	-	-	35.887
Neto odgođena porezna obveza	26.282	-	-	-	26.282
Rezervacije za obveze i troškove	88.015	-	-	-	88.015
Uzeti krediti	1.002.066	296.027	98.793	-	1.396.886
Depoziti komitenata	14.221.428	71.843	8.490.905	637.913	23.422.089
Depoziti banaka	25.468	-	671	1.886	28.025
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	-	-	-	-

2.5. Valutni rizik (nastavak)

Banka 2020. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.627.165	-	776.947	280.790	3.684.902
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	(861)	-	637	379.623	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	481.091	273.662	3.353	-	758.106
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.298.193	1.276.205	533.647	49.990	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	1.975	-	-	-	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	9.866.279	4.665.588	133.924	56.979	14.722.770
Ulaganja u ovisna društva	9.761	-	-	-	9.761
Nekretnine, postrojenja i oprema	258.356	-	-	-	258.356
Ulaganja u nekretnine	65.993	-	-	-	65.993
Nematerijalna imovina	91.039	-	-	-	91.039
Pretplaćeni porez na dobit	2.639	-	-	-	2.639
Ostala imovina	106.398	(94)	5.324	7	111.635
UKUPNO IMOVINA	17.027.184	6.215.361	1.453.832	767.389	25.463.766
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	12.672	-	77.719	6.244	96.635
Depoziti komitenata	13.331.448	159.428	6.882.040	745.518	21.118.434
Uzeti krediti	978.800	365.969	121.872	-	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	116.424	-	-	-	116.424
Neto odgođena porezna obveza	23.483	-	-	-	23.483
Ostale obveze	163.263	-	7.668	259	171.190
Ukupno kapital i rezerve	2.473.104	-	-	-	2.473.104
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	17.097.50	525.397	7.089.299	752.021	25.463.766
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	(69.866)	5.689.964	(5.635.467)	15.368	-

2.6. Upravljanje operativnim rizikom

Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Banke. Primjereno upravljanje operativnim rizikom Banka osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgovornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz odgovarajuća tijela Banke i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.

Banka definira operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Banku ima gubitak, a uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima značajan gubitak zbog operativnog rizika.

S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Banka primjenjuje:

prikupljanje i analizu unutarnjih podataka o događajima uslijed operativnog rizika,
samoprocjenu rizika i kontrola,
procjenu rizika informacijskog sustava i
analizu utjecaja nedostupnosti ključnih poslovnih procesa na poslovanje.

Banka procjenjuje izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim značajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Banka ne obavlja sama već ih obavlja pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke.

Banka procjenjuje utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Banke obuhvaćajući pri tome izloženost svim značajnim rizicima.

Banka je u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke operativnom riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izloženošću operativnom riziku.

Banka primjenjuje standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

2.7 Upravljanje kapitalom

Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane kategorije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izloženost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana, utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.

Banka kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala i interne likvidnosti. Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni) kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapitala

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)
2.7. Upravljanje kapitalom (nastavak)

U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapitala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i operativnom riziku.

Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31.12.2021. godine iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto (2020.: 2,5 posto), zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto (2020.: 1,5 posto) te zaštitnog sloja za sistemski važne kreditne institucije u RH u visini od 0,5 posto (2020.: 0,5 posto). Uz navedeno, Banci je tijekom 2021. godine zadržan supervizorski zaštitni sloj kapitala u ukupnom iznosu od 3,17 posto (2020.:3,17 posto).

Prema tome, ukupni regulatorni zahtjevi na dan 31.12.2021. godine iznose 15,67% (2020.: 15,67%).

U nastavku je naveden pregled kretanja regulatornog kapitala za Banku:

Banka	2021. '000 kn	2020. '000 kn
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	2.631.032	2.311.562
Redovni osnovni kapital	2.631.032	2.311.562
Dopunski kapital	-	-
Ukupno regulatorni kapital	2.631.032	2.311.562
Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu	8.427.074	8.876.005
Izloženost valutnom i pozicijskom riziku	326.540	275.115
Izloženost operativnom riziku	1.503.453	1.444.016
Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju	-	214
Ukupno iznos izloženost riziku	10.257.067	10.595.350
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	25,65%	21,82%

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Grupa radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja

Grupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, procjenjuje se tromjesečno za velike izloženosti, odnosno mjesečno za portfelj izloženosti manjih od 700 tisuća kuna. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neiskorištenih kredita (prikazano u bilješkama 23. i 39.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja vrijednosti nije kreditni rizik. Politika umanjenja vrijednosti plasmana objašnjena je u bilješci 2.1.2.

Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata, kao i rezerviranja za izvanbilančne izloženosti:

Grupa	Bilješke	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata	11	1.553.064	1.580.962
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	39.781	57.794
Ukupno		1.592.845	1.638.756
Banka	Bilješke	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata	11	1.553.064	1.580.962
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	39.781	57.794
Ukupno		1.592.845	1.638.756

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku

Grupa procjenjuje kreditnu sposobnost svojih dužnika, te sukladno tome procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti po bilančnim izloženostima i rezervacije za obveze koje se odnose na izvanbilančne potencijalne obveze, bilo da se radi o izloženostima koje su u statusu ispunjenja obveza, bilo da se radi o izloženostima koje su statusu neispunjenja obveza, pri čemu se u obzir uzima relevantna HNB regulativa koja propisuje kreditne gubitke, a koja se temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9.

Detaljni opis politike umanjenja vrijednosti prezentiran je u bilješci 2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjene imovine raspoređene u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:

Grupa	2021.	2020.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.154.060	2.139.313
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.318.231	1.338.312
Stopa umanjenja	61,20%	62,56%
Banka	2021.	2020.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.154.060	2.139.313
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.318.410	1.338.452
Stopa umanjenja	61,21%	62,56%

Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2021. godine, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjena vrijednosti za Banku i Grupu u iznosu od 21.541 tisuća kuna (2020.: Banka i Grupa: 21.293 tisuća kuna).

Tržišna vrijednost nekretnina u zalogu

Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.3.(c)), krediti i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigovodstvenom vrijednošću od 2.143.784 tisuća kuna (2020.: Grupa i Banka 2.128.229 tisuća kuna) klasificiranih od strane Grupe i Banke, kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekretninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a.

Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine

Nadalje, kao što je objavljeno u bilješci 15., Ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2021. uključuju nekretnine, postrojenja i opremu bruto knjigovodstvene vrijednosti od 172.358 tisuća kuna koji predstavljaju imovinu stečenu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualna dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaju u računu dobiti i gubitka za razdoblje u

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak) Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine (nastavak)

kojem su nastali. Grupa je u promatranom razdoblju priznala dobitak od promjene fer vrijednosti po predmetnim nekretninama u iznosu 1.903 tisuća kuna (2019.: gubitak 8.712 tisuća kuna). Neto knjigovodstvena vrijednost preuzete imovine unutar Ulaganja u nekretnine Grupe na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 67.642 tisuća kuna (2020.: 73.430 tisuća kuna), odnosno 60.629 tisuća kuna (2020.: 65.993 tisuća kuna) kod Banke.

Banka i Grupa aktivno prodaju nekretnine preuzete za nenaplaćena potraživanja (klasificirano kao ulaganja u nekretnine) te su u 2021. godini prodale objekte i zemljišta u ukupnom neto iznosu 3.790 tisuće kuna (2020.: 1.595 tisuća kuna). Banka i Grupa tijekom izvještajnog razdoblja iskazale su neto dobitke po predmetnim nekretninama u iznosu od 1.903 tisuća kuna (2020.: gubitak 8.712 tisuća kuna).Nastavno na prodaju nekretnina Grupa i Banka su tijekom izvještajnog razdoblja ostvarile 3.790 tisuća kuna prihoda od prodaje preuzete materijalne imovine (2020.: 2.281 tisuća kuna prihoda).

Informacije o nekretninama preuzetim u zamjenu za nenaplaćena potraživanja Banke i Grupe, koja su klasificirana unutar Ulaganja u nekretnine, te o hijerarhiji mjera fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2021. i 31. prosinca 2020. godine dane su u bilješci 15. Ulaganja u nekretnine.

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine Banke utvrđena je temeljem procjena vrijednosti iz 2021. godine, uz eventualnu primjenu diskontnog faktora utrživosti za slučajeve kod kojih je to primjenjivo. Procjene vrijednosti nekretnina u 2021. godini obavila su društva PBZ Nekretnine d.o.o., Zagreb nekretnine d.o.o. te HPB nekretnine d.o.o. Procjenitelji ovih društava su prilikom procjene nekretnina djelovali kao neovisni procjenitelji, koji posjeduju potrebne stručne kvalifikacije i novije iskustvo u procjeni fer vrijednosti nekretnina, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine na relevantnim lokacijama.

Fer vrijednost procjenjuje se sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se osim navedenih akata u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene tržišne vrijednosti i utrživosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Fer vrijednost derivativa

Fer vrijednost OTC derivativa koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj ostvarenoj cijeni na burzi. Ukoliko se derivativnim instrumentima ne trguje na uređenim tržištima, Banka određuje vrijednost ugovora primjenom interno razvijenih modela za procjenu fer vrijednosti.

Fer vrijednost trezorskih zapisa

Grupa određuje fer vrijednost trezorskih zapisa koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske primjenom internog modela koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i zadnje raspoložive aukcijske cijene sličnih instrumenata. Na dan 31. prosinca 2021. godine Grupa i Banka nije imala trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (2020. -). Knjigovodstvena vrijednost trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz svebuhvatnu dobit na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila je za Banku i Grupu 376.071 tisuća kuna (Banka i Grupa 2020.: 188.212 tisuća kuna).

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Banke i Grupe

Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.

Oporezivanje

Banka i Grupa priznaju obveze poreza na dobit sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezna prijava podložna je pregledu i odobrenju od strane Porezne uprave koja ima pravo izvršiti naknadnu provjeru knjigovodstvenih evidencija poreznih obveznika.

Aktuarske procjene korištene u izračunavanju rezervacija za otpremnine za odlazak u mirovinu i jubilarne nagrade

Trošak otpremnina, jubilarnih nagrada i solidarnih pomoći utvrđen je primjenom aktuarske procjene koristeći metodu projicirane kreditne jedinice. Aktuarske procjene temelje se na nizu relevantnih pretpostavki o diskontnim stopama, stopama inflacije, stopama smrtnosti i stopama fluktuacije zaposlenika. Za stope smrtnosti u RH korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku, dok je dob odlaska u mirovinu određena za svakog zaposlenika posebno uzimajući u obzir njegovu sadašnju dob i ukupno ostvareni radni staž te propisane uvjete umirovljenja. Godišnja stopa odlazaka, odnosno stopa fluktuacije, je 7,8%, dok je za radnike iznad 60 godina starosti stopa fluktuacije postavljena na 0%. Za izračun bruto iznosa definiranih naknada uvaženi su propisi iz Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine. Korištena je kamatna stopa prinosa od 0,4% određena uzimajući u obzir prinose na Hrvatske državne obveznice. Stopa inflacije je preuzeta iz publikacije Hrvatske narodne banke (Makroekonomska kretanja i prognoze) iz srpnja 2021. godine u iznosu od 1,5%.

Rezerviranja za naknade za mirovine, jubilarne nagrade i solidarne pomoći Banke na dan 31. prosinca 2021. godine iznosile su 7.163 tisuća kuna (2019.: 4.047 milijuna kuna).

Utjecaj COVID-19 pandemije na poslovanje

Negativan utjecaj COVID-19 pandemije osjetan je u svim sferama života i poslovanja te se može smatrati najznačajnijim događajem koji je obilježio 2020. godinu i uzdrmao gospodarstvo na svjetskoj razini. U Hrvatskoj je, uslijed pandemije, nakon petogodišnjeg razdoblja rasta u 2020. godini ostvaren pad realnog BDP-a od 8,4% y-o-y. Ovako snažan pad BDP-a veći je i od onog iz krizne 2009. godine. Osim negativnih makroekonomskih kretanja i općeg usporavanja gospodarske aktivnosti, implementiranje mjera zaštite stanovništva od širenja virusa rezultirale su brojnim izvanrednim troškovima za Banku i Grupu, nastalih s ciljem osiguranja neometanog nastavka poslovanja te zaštite zdravlja zaposlenika i klijenata. Rukovodstvo Banke i Grupe je tijekom 2020. godine bilo suočeno s donošenjem odluka i upravljanjem poslovanjem u okolnostima iznimne neizvjesnosti što je zahtijevalo snalažljivost i hrabrost, ali i rezultiralo brojnim pomacima u procesima u smislu digitalizacije poslovanja i agilnijem pristupu procesima i projektima. Također, Banka je u 2020. godini poslovala izrazito uspješno, pri čemu je nadmašen prošlogodišnji rezultat i ostvaren rast volumena uz smanjenu konzumaciju kapitala te ostvaren i najveći dio operativnih ciljeva. Iako je 2020. godina iza nas, neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije i brzine oporavka gospodarstva stavlja pred rukovodstvo Banke i Grupe nove izazove i zahtjeva daljnje praćenje i procjenjivanje utjecaja na financijski položaj i rezultate poslovanja.

COVID-19 mjere potpore klijentima

U segmentu poslovanja sa stanovništvom, od početka pandemije Banka je odobrila mjere po ukupnom portfelju od 441 milijuna kuna, od čega je dio portfelja od 336 milijuna kuna izašao iz moratorija, dio portfelja od 30 milijuna kuna je vraćen, a dio od 71 milijuna kuna je iz prihodujućeg statusa prešlo u status neispunjenja obveza. Na dan 31.12.2021. preostalo je 4 milijuna kuna portfelja sa aktivnom mjerom moratorija.

U segmentu poslovanja sa gospodarstvom, od početka pandemije, Banka je odobrila mjere po ukupnom portfelju od 1,939 milijarde kuna, od čega je dio portfelja od 1,163 milijarde kuna izašao iz moratorija, dio portfelja od 652 milijuna kuna je vraćen, a preostali dio od 124 milijuna kuna je iz prihodujućeg statusa prešlo u status neispunjenja obveza. Na dan 31.12.2021. nije bilo plasmana sa aktivnom mjerom moratorija proizašlih iz covid mjera.

Procjena statusa neispunjenja obveza i rizičnih parametara

Banka se sukladno Okružnicama regulatora i EBA smjernicama pridržavala teritorijalnom i industrijskom okviru u odobravanju moratorija na grupnom nivou:

Teritorijalni moratorij se utvrđuje kao opća i jednaka mjera za sve poslovne subjekte koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, a koji mogu dokazati da im je poslovanje pogođeno uslijed nastupa pandemije COVID-19,
Industrijski moratorij se odobrava svim poslovnim subjektima koji posluju na području Republike Hrvatske u sektoru turizma kao i svim poslovnim subjektima koji ostvaruju 50% i više ukupnih prihoda u periodu između 1.6.2020. i 30.9.2020. (za koje postoji očigledan sezonski utjecaj), a koji mogu dokazati da im je poslovanje pogođeno uslijed nastupa pandemije COVID-19.

Prilikom odobravanja moratorija Banka nije koristila COVID-19 mjere kao indikator povećanog kreditnog rizika koji bi rezultirao reklasifikacijom klijenata u nižu rizičnu skupinu sukladno važećim uputama i smjernicama regulatora.

Nakon dostupnosti inputa za izračun novčanih tokova Banka je korporativne klijente kojima je odobren moratorij analizirala na pojedinačnoj osnovi, u sklopu čega se predlagala i buduća klasifikacija. Isto je provedeno do 30.06.2021. godine. Rezultat sveobuhvatne procjene (ponajviše zbog proglašenja tzv. UTP kriterija) rezultiralo je sa 124 milijuna kuna izloženosti u NPL-u, proizašlo iz ranije odobrenih moratorija segmentu gospodarstva. Unatoč UTP kriterijima taj portfelj u narednom tijeku godine ima dobre performanse u ponašanju u smislu dana kašnjenja i određene djelatnosti (inicijalno zahvaćene covidom) su zabilježile znatan oporavak u drugom dijelu 2021. godine.

Procjena očekivanih kreditnih gubitaka i kvantifikacija rizičnih parametara

Banka primjenjuje sveobuhvatnu analizu kreditnog rizika koja se temelji na višestrukim pokazateljima kako kvantitativnim tako i kvalitativnim informacijama gdje pored dana kašnjenja koristi indikatore kao što su pogoršanje ocjene "financijske pozicije", evidentirani signali ranog upozorenja ili određeni ustupci dužniku.

U prilog tomu govori tablični prikaz kretanja udjela u razredima iz kojeg je vidljivo kako odobreni moratoriji nisu utjecali na smanjenje izloženosti raspoređene u stupanj 2:

STUPANJ	31.12.2019	31.3.2020	30.6.2020	30.09.2020	30.11.2020
Stupanj 1	82,64%	81,67%	82,26%	82,13%	81,41%
Stupanj 2	4,70%	5,09%	4,54%	4,53%	5,09%
Stupanj 3	12,66%	13,24%	13,20%	13,33%	13,49%

Prilikom raspoređivanja u stupanj 2 Banka maksimalno izbjegava korekcije (eng. overrides) kvantitativnih pokazatelja na niže te se ne koristi obrnutim inženjeringom kako bi ostvarila ciljane udjele po razredima.

Banka je za 2020. izdvojila dodatnih 61,7 milijuna kuna rezervacija za stupanj 1 i stupanj 2 portfelj većinom uslijed novog makroekonomskog scenarija usklađenog za COVID-19 čime je omjer pokrivenosti prihodujućeg portfelja bez uključene središnje države i financijskih institucija narastao sa prosječnih 1,85% u 2019. na 2,16% u 2020.

Na dan 31. prosinca 2021. godine preostali moratoriji iznose 4 milijuna kuna i odnose se na odobrene moratorije stanovništvu, dok u segmentu gospodarstva nema preostalih moratorija. U statusu neispunjenja obveza na dan 31. prosinca 2021. godine je ukupno 195 milijuna kuna (6,4% gospodarstvo, 16,1% stanovništvo) od ukupno odobrenih moratorija.

Procjena utjecaja COVID-19 pandemije na vrijednost nefinancijske imovine

Nekretnine u vlasništvu Banke obuhvaćaju nekretnine koje se drže s namjerom upotrebe u poslovanju, te nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja koja su primarno klasificirana kao ulaganja u nekretnine. Navedene nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti koju utvrđuje neovisni vanjski procjenitelj kako je prikazano u bilješkama 14. i 15. U 2020. i 2021. godini nije utvrđeno značajno umanjenje vrijednosti nekretnina koje bi bilo povezano s aktualnom pandemijom, no fer vrijednost ove kategorije imovine će se svakako pratiti u razdobljima ispred nas s obzirom na neizvjesnost naknadne reakcije tržišta nekretnina na pandemiju. Tijekom 2020. su uz navedeno, negativan utjecaj na fer vrijednost nekretnina u potresom pogođenim područjima tijekom imali i potresi koji su u ožujku i prosincu pogodili područje središnje Hrvatske.

COVID-19 i kretanja na financijskim tržištima u 2020. godini

U periodu snažnog zamaha pandemije, tijekom 2020. došlo je do značajnog pada cijena dionica i obveznica uzrokovanog neizvjesnošću i strahom investitora. Međutim, koordiniranim akcijama centralnih banaka, ponovno su pokrenuti značajni programi otkupa obveznica. Kroz aktivnosti ESB-a i HNB-a spriječeni su nezaustavljivi padovi cijena vrijednosnih papira emitirajući dodatnu likvidnost što je dovelo do stabilizacije tržišta.

Procjena utjecaja COVID-19 izjavu o vremenski neograničenom poslovanju

Neupitne su negativne posljedice pandemije COVID-19 tijekom 2020. i 2021. godine, no uspješno poslovanje Banke u izazovnoj godini iza nas pokazuje spremnost Banke na adekvatno upravljanje krizom i prilagođavanje poslovanja novom okruženju. Uzimajući u obzir sve okolnosti u procjenama značajnih stavki u ovim financijskim izvještajima te uzimajući u obzir neizvjesnost ekonomskog oporavka rukovodstvo Banke i Grupe s razumnom sigurnošću vjeruje da će nastaviti profitabilno poslovati u doglednoj budućnosti. Slijedom navedenog ovi odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Potresi iz 2020. godine

Osim pandemijom COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet, 2020. godina je u Republici Hrvatskoj obilježena i razornim potresima koji su pogodili Grad Zagreb i okolicu u ožujku 2020. te gradove Petrinju i Sisak s okolicom u prosincu 2020. Banka je pretrpjela štetu u vidu privremenog zatvaranja poslovnica i materijalnog oštećenja zgrada u njenom vlasništvu što je rezultiralo povećanjem troškova najma novog poslovnog prostora. Štete uzrokovane potresima mjere se u desecima milijardi kuna, no nisu imale materijalno značajan financijski utjecaj na poslovanje Banke u 2020., kao ni 2021. godini.

Banka je krajem 2020. godine prilagodila proizvode i usluge potrebama klijenata pogođenih potresom te je lansirala novu kreditnu liniju za obnovu stambenih zgrada oštećenih potresom i otvorila poseban račun za uplatu donacija. U želji da pomogne onima čiji su domovi stradali u potresu koji je pogodio Petrinju i veći dio središnje Hrvatske, Banka je donirala milijun kuna Gradu Petrinji.

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Grupe. Primarni format poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Grupa ne raspoređuje administrativne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.

Poslovni segmenti

Grupa ima sljedeće poslovne segmente:

• Poslovanje s pravnim osobama

uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s pravnim osobama, Poslovanje s pravnim osobama dijeli se na dva podsegmenta:

poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom
poslovanje s malim i srednjim poduzećima

• Poslovanje s građanstvom

uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje, izravno (kartično) poslovanje, ostale transakcije s građanstvom te neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke

• Financijska tržišta

operacije financiranja Grupe te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom kroz uzete kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama, korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu. Također uključuje aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i brokerske usluge.

• Sektor direktnih kanala

uključuje neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke te kartično poslovanje

Grupa ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata u ovim financijskim izvještajima. Interne transferne cijene su alat koji Grupa koristi u upravljačkom izvještavanju.

Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.

Grupa 2021. '000 kn	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Direktni kanali	Neraspo ređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata	139.224	317.836	67.048	-	-	524.109
Neto prihod od naknada i provizija	62.453	97.193	3.390	31.924	3.486	198.447
Prihod od trgovanja i ulaganja	-	-	83.170	-	-	83.170
Ostali prihod	7.744	10.563	1.190	-	5.287	24.784
Prihod iz poslovanja	209.422	425.592	154.798	31.924	8.774	830.510
Opći i administrativni troškovi	(32.636)	(138.468)	(6.648)	(38.310)	(234.062)	(450.124)
Amortizacija	-	-	-	-	(67.823)	(67.823)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	(4.318)	(63.696)	109	-	2.095	(65.810)
Rezerviranja za obveze i troškove	-	-	-	-	(307)	(307)
Troškovi poslovanja	(36.954)	(202.164)	(6.539)	(38.310)	(300.097)	(584.064)
Dobit prije oporezivanja	172.468	223.428	148.259	(6.386)	(291.323)	246.446
Porez na dobit	-	-	-	-	(43.821)	(43.821)
Dobit za godinu	172.468	223.428	148.259	(6.386)	(335.144)	202.625
Imovina segmenta	6.892.916	9.114.053	11.579.202	168	(655)	27.585.684
Neraspoređena imovina	-	-	-	-	246.837	246.837
Ukupna imovina	6.892.916	9.114.053	11.579.202	168	246.182	27.832.522
Obveze segmenta	11.503.462	12.175.603	1.241.535	56.330	2.262	24.979.193
Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	-	-	-	-	2.853.329	2.853.329
Ukupno kapital i rezerve i obveze	11.503.462	12.175.603	1.241.535	56.330	2.855.591	27.832.522

Grupa 2020. '000 kn	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Direktni kanali	Neraspo ređeno	Ukupno

Neto prihod od kamata	152.177	306.757	78.283	-	10	537.227
Neto prihod od naknada i provizija	57.082	94.487	3.356	13.565	13.224	181.714
Prihod od trgovanja i ulaganja	-	-	82.104	-	-	82.104
Ostali prihod	6.121	2.601	(7.336)	-	8.208	9.593
Prihod iz poslovanja	215.380	403.845	156.408	13.565	21.441	810.639
Opći i administrativni troškovi	(36.011)	(200.210)	(6.507)	(38.492)	(161.764)	(442.985)
Amortizacija	-	-	-	-	(76.630)	(76.630)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	(59.527)	(54.899)	48	-	(6.986)	(121.364)
Rezerviranja za obveze i troškove	-	-	-	-	58.910	(58.910)
Troškovi poslovanja	(95.538)	(255.109)	(6.459)	(38.492)	(186.471)	(582.069)
Dobit prije oporezivanja	119.842	148.736	149.949	(24.927)	(165.030)	228.570
Porez na dobit	-	-	-	-	(45.186)	(45.186)
Dobit za godinu	119.842	148.736	149.949	(24.927)	(210.215)	183.384
Imovina segmenta	7.698.261	8.238.964	9.260.208	220	23	25.197.675
Neraspoređena imovina	-	-	-	-	266.103	266.103
Ukupna imovina	7.698.261	8.238.964	9.260.208	220	266.103	25.463.778
Obveze segmenta	9.696.627	11.709.847	1.364.293	39.601	3.377	22.817.957
Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	-	-	-	-	2.650.032	2.650.032
Ukupno kapital i rezerve i obveze	9.696.627	11.709.847	1.364.293	39.601	2.653.409	25.463.778

Banka 2021. '000 kn	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Direktni kanali	Neraspo ređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata	139.224	317.836	67.051	-	-	524.111
Neto prihod od naknada i provizija	62.453	97.193	3.390	31.924	(2.084)	192.877
Prihod od trgovanja i ulaganja	-	-	83.170	-	-	83.170
Ostali prihod	7.744	10.563	1.190	-	1.556	21.053
Prihod iz poslovanja	209.422	425.592	154.801	31.924	(527)	821.211
Opći i administrativni troškovi	(32.636)	(138.468)	(6.648)	(38.310)	(226.338)	(442.399)
Amortizacija	-	-	-	-	(67.020)	(67.020)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	(4.318)	(63.696)	109	-	2.095	(65.810)
Rezerviranja za obveze i troškove	-	-	-	-	(307)	(307)
Troškovi poslovanja	(36.954)	(202.164)	(6.539)	(38.310)	(291.570)	(575.536)
Dobit prije oporezivanja	172.468	223.428	148.262	(6.386)	(292.097)	245.675
Porez na dobit					(43.568)	(43.568)
Dobit za godinu	172.468	223.428	148.262	(6.386)	(335.665)	202.107
Imovina segmenta	6.898.833	9.114.053	11.573.245	168	-	27.586.299
Neraspoređena imovina	-	-	-	-	246.888	246.888
Ukupna imovina	6.898.833	9.114.053	11.573.245	168	246.888	27.833.187
Obveze segmenta	11.503.462	12.175.603	1.250.780	56.330	-	24.986.175
Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	-	-	-	-	2.847.012	2.847.012
Ukupno kapital i rezerve i obveze	11.503.462	12.175.603	1.250.780	56.330	2.847.012	27.833.187

Banka 2020. '000 kn	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Direktni kanali	Neraspo ređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata	152.278	306.757	78.290	-	10	537.335
Neto prihod od naknada i provizija	57.082	94.487	3.356	13.565	7.777	176.267
Prihod od trgovanja i ulaganja	-	-	82.104	-	-	82.104
Ostali prihod	6.121	2.601	(7.336)	-	2.006	3.392
Prihod iz poslovanja	215.481	403.845	156.415	13.565	9.792	799.098
Opći i administrativni troškovi	(36.011)	(200.210)	(6.507)	(38.492)	(152.657)	(433.877)
Amortizacija	-	-	-	-	(75.816)	(75.816)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine	(59.527)	(54.899)	48	-	(6.986)	(121.364)
Rezerviranja za obveze i troškove	-	-	-	-	58.910	(58.910)
Troškovi poslovanja	(95.538)	(255.109)	(6.459)	(38.492)	(176.549)	(572.147)
Dobit prije oporezivanja	119.943	148.736	149.956	(24.927)	(166.757)	226.950
Porez na dobit	-	-	-	-	(44.888)	(44.888)
Dobit za godinu	119.943	148.736	149.956	(24.927)	(211.645)	182.063
Imovina segmenta	7.704.081	8.238.964	9.254.347	220	-	25.197.612
Neraspoređena imovina	-	-	-	-	266.154	266.154
Ukupna imovina	7.704.081	8.238.964	9.254.347	220	266.154	25.463.766
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital	9.696.627	11.709.847	1.371.882	39.601	-	22.817.957
i rezerve i obveze Ukupno kapital i rezerve i obveze	- 9.696.627	- 11.709.847	- 1.371.882	- 39.601	2.645.809 2.645.809	2.645.809 25.463.766

5. NOVAC I RAČUNI KOD BANAKA

Grupa			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Grupi	301.558	1.023.258	1.324.816	268.548	519.393	787.941
Kod drugih osoba	97.728	-	97.728	112.131	-	112.131
Čekovi u postupku naplate	-	234	234	-	29	29
	399.286	1.023.492	1.422.778	380.679	519.423	900.102
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	39	1.667	1.705	40	860	900
Računi kod stranih banaka	-	413.785	413.785	-	537.456	537.456
Transakcijski račun kod HNB-a	3.970.093	384.193	4.354.286	2.233.086	13.399	2.246.485
	3.970.131	799.645	4.769.776	2.233.126	551.715	2.784.840
Ukupno	4.369.418	1.823.136	6.192.554	2.613.805	1.071.137	3.684.943
Banka			2021. '000 kn	2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Banci	301.558	1.023.258	1.324.816	268.548	519.393	787.941
Kod drugih osoba	97.728	-	97.728	112.131	-	112.131
Čekovi u postupku naplate	-	234	234	-	29	29
	399.286	1.023.492	1.422.778	380.679	519.423	900.102
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	-	1.667	1.667	-	859	859
Računi kod stranih banaka	-	413.785	413.785	-	537.456	537.456
Transakcijski račun kod HNB-a	3.970.093	384.193	4.354.286	2.233.086	13.399	2.246.485
	3.970.093	799.645	4.769.737	2.233.086	551.714	2.784.800
Ukupno	4.369.379	1.823.136	6.192.515	2.613.766	1.071.136	3.684.902

6. OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

Grupa			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Obvezna pričuva	1.326.442	-	1.326.442	1.219.157	-	1.219.157
Ukupno	1.326.442	-	1.326.442	1.219.157	-	1.219.157
Banka			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Obvezna pričuva	1.326.442	-	1.326.442	1.219.157	-	1.219.157
Ukupno	1.326.442	-	1.326.442	1.219.157	-	1.219.157

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavlja iznose koji se održavaju kod HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.

Stopa obvezne pričuve iznosi 9 posto kunskih i deviznih depozita, kredita i izdanih dužničkih vrijednosnica (31. prosinca 2020.: 9,0%).

Stopa izdvajanja obračunatog potrebnog minimalnog kunskog dijela obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 70% (2020.: 70%), dok se preostalih 30% (2020.: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja.

Odlukom Savjeta HNB-a ukinuta je obveza izdvajanja deviznog dijela pričuve. Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

7. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA

		Grupa	Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Kratkoročni plasmani kod stranih banaka	277.690	368.342	277.690	368.342
Ukupno kratkoročni plasmani i krediti kod banaka	277.690	368.342	277.690	368.342
Jamstveni depoziti kod stranih banaka	13.046	11.899	13.046	11.899
Ukupno dugoročni plasmani i krediti kod banaka	13.046	11.899	13.046	11.899
Kratkoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	500	500	500	500
Dugoročni plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	99	100	99	100
Ukupno plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	599	600	599	600
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od banaka	(1.504)	(1.460)	(1.504)	(1.460)
Obračunata nedospjela kamata	6	18	6	18
Ukupno potraživanja za kamatu	6	18	6	18
Ukupno	289.837	379.399	289.837	379.399

Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	1.460	1.220	1.460	1.220
Umanjenja vrijednosti po zajmovima i potraživanjima od banaka	44	240	44	240
Stanje na dan 31. prosinca	1.504	1.460	1.504	1.460

Svi plasmani i zajmovi drugim banaka od Grupe i Banke nalaze se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva, osim potraživanja prema Bankama u iznosu od 500 tisuća kuna koji se nalazi u Stupnju 3 te je u prethodnim razdobljima provedeno stopostotno umanjenje vrijednosti.

8. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Instrumenti koji se drže radi trgovanja
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	483.499	619.551	483.499	619.551
Korporativne obveznice i komercijalni zapisi	24.861	-	24.861	-
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	508.361	619.551	508.361	619.551
Ulaganja u investicijske fondove, kotiraju na aktivnim tržištima	80.933	71.086	80.933	71.086
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	24.706	24.254	24.706	24.254
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima	-	20.000	-	20.000
	614.000	734.892	614.000	734.892
Krediti i potraživanja od komitenata
- pravnih osoba	2.895	5.093	2.895	5.093
- stanovništvo	4.457	11.157	4.457	11.157
	7.352	16.250	7.352	16.250
Obračunata nedospjela kamata	4.634	6.964	4.634	6.964
Ukupno	625.986	758.106	625.986	758.106

Banka je tijekom 2020. godine reklasificirala ulaganja u vlasničke vrijednosnice Drvne Industrija Spačva d.d. u vrijednosti 20.000 tisuća kuna sa imovine namijenjene prodaji s obzirom da kriteriji MSFI-a 5 za klasifikaciju nisu više zadovoljeni, odnosno zbog trenutne situacije na financijskim tržištima. U 2021. godini navedeno ulaganje je prodano.

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

	Grupa			Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	3.953.844	3.807.305	3.953.844	3.807.305
Korporativne obveznice	195.219	83.065	195.219	83.065
	4.149.062	3.890.370	4.149.062	3.890.370
Dužničke vrijednosnice, koje ne kotiraju na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	376.071	188.212	376.071	188.212
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	26.669	24.095	26.669	24.095
	25.669	24.095	25.669	24.095
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	22.021	22.614	22.021	22.614
- nebankovnih financijskih institucija	2.215	3.352	2.215	3.352
Rezervacije za umanjenje vrijednosti po vlasničkim vrijednosnicama	(1.033)	(1.033)	(1.033)	(1.033)
	23.204	24.933	23.204	24.933
Obračunata nedospjela kamata	27.292	30.426	27.292	30.426
Ukupno	4.601.297	4.158.035	4.601.297	4.158.035

Grupa Banka

2021. '000 kn

2020. '000 kn

2021. '000 kn

Obveznice Ministarstva financija 3.953.844 3.807.305 3.953.844 3.807.305 Korporativne obveznice 195.219 83.065 195.219 83.065

Trezorski zapisi Ministarstva financija 376.071 188.212 376.071 188.212

pravnih osoba 26.669 24.095 26.669 24.095
pravnih osoba 22.021 22.614 22.021 22.614 - nebankovnih financijskih institucija 2.215 3.352 2.215 3.352

po vlasničkim vrijednosnicama (1.033) (1.033) (1.033) (1.033)

Obračunata nedospjela kamata 27.292 30.426 27.292 30.426 Ukupno 4.601.297 4.158.035 4.601.297 4.158.035

Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju na aktivnim tržištima

Dužničke vrijednosnice,

Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima

Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima

koje ne kotiraju na aktivnim tržištima

Rezervacije za umanjenje vrijednosti

2020. '000 kn

4.149.062 3.890.370 4.149.062 3.890.370

25.669 24.095 25.669 24.095

23.204 24.933 23.204 24.933

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Grupa i Banka			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi (u kapitalu)	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi (u kapitalu)	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.033	14.802	15.835	1.033	14.225	15.258
Povećanje gubitka od umanjenja vrijednosti	-	6.410	6.410	-	577	577
Na dan 31. prosinca	1.033	21.212	22.245	1.033	14.802	15.835

Sva financijska imovina Grupe i Banke koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nalazi se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva.

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Korporativne obveznice	300	900	300	900
Mjenice	158	1.191	158	1.191
	458	2.091	458	2.091
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	-	(90)	-	(90)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi	(5)	(26)	(5)	(26)
Ukupno	453	1.975	453	1.975

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijskih ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku

Grupa i Banka			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	90	26	116	150	152	302
Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti	(90)	(21)	(111)	(60)	(126)	(186)
Na dan 31. prosinca	-	5	5	90	26	116

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (nastavak)

Grupa i Banka

'000 kn	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	1.191	-	900	2.091
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(1.191)	460	(900)	(1.631)
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	-	460	-	460
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2021.	(26)	-	(90)	(116)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	26	(5)	90	111
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2021.	-	(5)	-	(5)

Grupa i Banka

'000 kn	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	2.665	432	1.500	4.603
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(1.473)	(432)	(600)	(2.505)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	1.191	-	900	2.091
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2020.	(105)	(47)	(150)	(302)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	78	47	60	186
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2020.	(26)	-	(90)	(116)

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

	Grupa			Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Kratkoročni krediti
Pravnim osobama	1.261.430	1.700.285	1.261.284	1.700.285
Stanovništvu	948.040	950.314	948.040	950.314
Ukupno kratkoročni krediti	2.209.470	2.650.600	2.209.324	2.650.600
Dugoročni krediti
Pravnim osobama	6.094.990	6.588.130	6.094.990	6.588.130
Stanovništvu	7.375.842	6.937.989	7.375.842	6.937.989
Ukupno dugoročni krediti	13.470.832	13.526.119	13.470.832	13.526.119
Obračunata bruto dospjela kamata	114.910	111.729	114.910	111.729
Obračunata bruto nedospjela kamata	9.652	15.285	9.652	15.285
Ukupno bruto krediti	15.804.864	16.303.732	15.804.718	16.303.732
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.308.291)	(1.328.007)	(1.308.291)	(1.328.007)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi za očekivane gubitke	(244.772)	(252.955)	(244.772)	(252.955)
Ukupno	14.251.800	14.722.770	14.251.654	14.722.770
Postotni udio rezervacija za umanjenje vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima	9,83%	9,77%	9,83%	9,77%

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:

Grupa			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.328.007	252.955	1.580.962	1.338.102	198.147	1.536.249
Povećanje/ (smanjenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti	66.324	(8.015)	58.309	86.878	54.200	141.079
Neto gubitak od tečajnih razlika	(342)	(168)	(510)	1.487	608	2.095
Otpisi	(111.221)	-	(111.221)	(103.035)	-	(103.035)
Ostalo	25.523	-	25.523	4.575	-	4.575
Na dan 31. prosinca	1.308.291	244.772	1.553.063	1.328.007	252.955	1.580.962

Banka			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.328.007	252.955	1.580.962	1.338.102	198.147	1.536.249
Povećanje / (smanjenje) gubitaka od umanjenja vrijednosti	66.324	(8.015)	58.309	86.878	54.200	141.079
Neto gubitak od tečajnih razlika	(342)	(168)	(510)	1.487	608	2.095
Otpisi	(111.221)	-	(111.221)	(103.035)	-	(103.035)
Ostalo	25.523	-	25.523	4.575	-	4.575
Na dan 31. prosinca	1.308.291	244.772	1.553.063	1.328.007	252.955	1.580.962

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Analiza bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2021. godini je, kako slijedi:

Grupa i Banka 2021 .
'000 kn	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	13.412.293	763.209	2.128.229	16.303.730
Nastala ili kupljena nova imovina	3.112.066	340.339	64.966	3.517.371
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(3.353.479)	(297.794)	(248.863)	(3.900.136)
Prijenos u stupanj 1	64.536	(57.579)	(6.957)	-
Prijenos u stupanj 2	(647.041)	678.510	(31.469)	-
Prijenos u stupanj 3	(206.621)	(148.394)	355.015	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	1.908	(592)	(5.644)	(4.329)
Otpisani iznosi	(134)	(145)	(111.494)	(111.773)
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	12.383.527	1.277.552	2.143.784	15.804.864
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2021.	(172.023)	(80.512)	(1.328.426)	(1.580.961)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(26.956)	(16.060)	(8.355)	(51.371)
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	50.150	13.799	58.705	122.654
Prijenos u stupanj 1	(5.534)	4.785	749	-
Prijenos u stupanj 2	19.784	(21.488)	1.705	-
Prijenos u stupanj 3	5.313	13.964	(19.277)	-
Promjena očekivanih kreditnih gubitaka	(6.819)	(23.174)	(124.613)	(154.606)
Otpisani iznosi	-	-	111.221	111.221
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	(136.085)	(108.687)	(1.308.291)	(1.553.064)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Grupu i Banku kako slijedi:

'000 kn	POCI
Neto stanje na dan 1. siječnja 2021.	176.014
Nastala ili kupljena nova imovina	690
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(22.950)
Ostalo	(93)
Neto stanje na dan 31. prosinca 2021.	153.660

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Analiza bruto izloženosti očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2020. godini je, kako slijedi:

Grupa i Banka 2020.
'000 kn	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	12.185.916	717.261	1.972.093	14.875.271
Nastala ili kupljena nova imovina	3.964.983	96.120	284.714	4.345.818
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(2.458.640)	(123.525)	(206.077)	(2.788.242)
Prijenos u stupanj 1	216.072	(190.405)	(25.667)	-
Prijenos u stupanj 2	(295.938)	352.279	(56.341)	-
Prijenos u stupanj 3	(194.719)	(88.238)	282.956	-
Promjene uzrokovane modifikacijom (ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(4.883)	397	1.099	(3.386)
Otpisani iznosi	(498)	(682)	(124.549)	(125.729)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	13.412.293	763.209	2.128.229	16.303.732
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2020.	(130.939)	(66.894)	(1.338.416)	(1.536.249)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(45.860)	(5.443)	(40.870)	(92.174)
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	16.897	2.594	35.954	55.445
Prijenos u stupanj 1	(12.102)	10.714	1.388	-
Prijenos u stupanj 2	8.144	(9.970)	1.827	-
Prijenos u stupanj 3	3.144	9.657	(12.801)	-
Promjena očekivanih kreditnih gubitaka	(11.306)	(21.172)	(78.542)	(111.020)
Otpisani iznosi	-	-	103.035	103.035
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(172.023)	(80.513)	(1.328.426)	(1.580.962)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Banku kako slijedi:

'000 kn	POCI
Neto stanje na dan 1. siječnja 2020.	95.653
Nastala ili kupljena nova imovina	114.768
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(34.407)
Otpisani iznosi	-
Neto stanje na dan 30. prosinca 2021.	176.014

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

Banka je tijekom 2021. godine reklasificirala ulaganja u nekretnine u vrijednosti 9.200 tisuća kuna (bilješka 15.) u imovinu namijenjenu prodaji.

Ulaganje u imovinu namijenjenu prodaji po vrstama imovine je kako slijedi:

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Vlasnički udjeli – neto	9.200	-	9.200	-
Ukupno na dan 31. prosinca	9.200	-	9.200	-

Kretanje po imovini namijenjenoj prodaji bilo je kako slijedi:

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	-	-	-	-
Reklasifikacija iz ulaganja u nekretnine u imovinu namijenjenu prodaji	9.200	-	9.200	-
Stanje na dan 31. prosinca	9.200	-	9.200	-

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

a) Ovisna društva Banke su:

	Industrija	Država	Vlasništvo na dan 31. prosinca 2021.
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100%
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100%

b) Ulaganja u ovisna društva koja se u potpunosti konsolidiraju u financijskim izvještajima Grupe su kako slijedi:

	2021. '000 kn	2020. '000 kn
HPB Invest d.o.o.	5.000	5.000
HPB Nekretnine d.o.o.	4.761	4.761
Ukupno	9.761	9.761

Sljedeća tablica prikazuje zbirne financijske podatke o ovisnim društvima:

	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Kratkotrajna imovina	11.288	9.561
Dugotrajna imovina	7.373	8.380
Kratkotrajne obveze	(2.361)	(1.753)
Dugotrajne obveze	(222)	(629)
Neto imovina, knjigovodstvena vrijednost ovisnih društava	16.078	15.559
Udjel u prihodima i dobiti ovisnih društava	100%	100%
Prihod	16.783	17.985
Neto dobit	1.418	1.322

c) Kretanje po ulaganju u ovisna društva bilo je kako slijedi:

Tijekom 2020. godine Banka je pretvorila svoja potraživanja prema HPB Nekretninama u povećanje kapitala te članice Grupe.

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE

Grupa		Računala,		MSFI 16	Računala
2021. '000 kn	Zgrade i zemljišta	oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	oprema i motorna vozila	Ukupno
Trošak nabave (revalorizirano)
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	237.845	219.679	(3.052)	129.836	27.651	611.958
Povećanje / Revalorizacija zemljišta	554	-	-	-	-	554
Smanjenje / Revalorizacija zemljišta	(650)	-	-	-	-	(650)
Povećanje/Revalorizacija zgrada	6.050	-	-	-	-	6.050
Smanjenje/Revalorizacija zgrada	(83)	-	-	-	-	(83)
Povećanja	-	91	26.398	131	8.582	35.202
Otpisi i ostala smanjenja	(1.088)	(11.265)	-	(8.718)	(47)	(21.118)
Prijenos u upotrebu	13.493	12.875	(26.368)	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	256.121	221.380	(3.022)	121.249	36.186	631.913
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	(108.983)	(197.783)	-	(36.805)	(9.388)	(352.958)
Trošak amortizacije	(4.832)	(13.237)	-	(18.602)	(5.433)	(42.104)
Otpisi	689	11.096	-	-	-	11.785
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	(113.126)	(199.924)	-	(55.407)	(14.820)	(383.277)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	128.861	21.896	(3.052)	93.031	18.264	259.000
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	142.571	21.879	(3.022)	65.842	21.366	248.636

Grupa		Računala,		MSFI 16	Računala
2020.	Zgrade i	oprema i motorna	Imovina u	Zgrade i	oprema i motorna
'000 kn	zemljišta	vozila	pripremi	zemljišta	vozila	Ukupno
Trošak nabave (revalorizirano)
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	233.884	253.919	(3.418)	100.368	25.750	610.503
Reklasifikacija i ispravak prethodnih razdoblja	5.803	-	-	-	-	5.803
Stanje na dan 1. siječnja 2020.
prepravljeno	239.687	253.919	(3.418)	100.368	25.750	616.306
Povećanje / Revalorizacija zemljišta	1.725	-	-	32.509	1.902	36.136
Smanjenje/ Revalorizacija zgrada	(7.533)	36	-	182	-	(7.316)
Povećanja	-	-	13.899	-	-	13.899
Otpisi i ostala smanjenja	(707)	(43.138)	-	(3.222)	-	(47.067)
Prijenos u upotrebu	4.672	8.862	(13.533)	-	-	1
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	237.845	219.679	(3.052)	129.836	27.651	611.958
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	(102.652)	(226.136)	-	(17.657)	(4.457)	(350.903)
Reklasifikacija i ispravak prethodnih razdoblja	(1.695)	-	-	-	-	(1.695)
Stanje na dan 1.siječnja 2020. prepravljeno	(104.347)	(226.136)	-	(17.657)	(4.457)	(352.598)
Trošak amortizacije	(4.636)	(14.448)	-	(19.148)	(4.931)	(43.162)
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-	-	-
Otpisi	-	42.802	-	-	-	42.802
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(108.983)	(197.782)	-	(36.805)	(9.388)	(352.958)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2020.prepravljeno	135.340	27.782	(3.418)	82.711	21.293	257.905
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	128.861	21.896	(3.052)	93.031	18.264	259.000

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2021. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 3.022 tisuća kuna (2020.: 3.052 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Grupe na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 19.055 tisuće kuna (2020.: 19.564 tisuća kuna).

Banka		Računala, oprema i		MSFI 16	Računala oprema i
2021. '000 kn	Zgrade i zemljišta	motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	motorna vozila	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	210.271	200.398	1.431	129.774	27.668	569.542
Povećanje / Revalorizacija zemljišta	554	-	-	-	-	554
Smanjenje / Revalorizacija zemljišta	(650)	-	-	-	-	(650)
Povećanje/Revalorizacija zgrada	6.050	-	-	-	-	6.050
Smanjenje/Revalorizacija zgrada	(83)	-	-	-	-	(83)
Povećanja	-		26.398	-	8.582	34.980
Otpisi i ostala smanjenja	(1.088)	(11.188)	-	(8.664)	(47)	(20.987)
Prijenos u upotrebu	13.493	12.875	(26.368)	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	228.547	202.085	1.461	121.110	36.203	589.407
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	(93.189)	(172.001)	-	(36.608)	(9.388)	(311.187)
Trošak amortizacije	(4.832)	(13.181)	-	(18.395)	(5.433)	(41.841)
Otpisi	689	11.041	-	-	-	11.730
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	(97.332)	(174.141)	-	(55.003)	(14.820)	(341.297)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2021.	117.082	28.397	1.431	93.165	18.280	258.356
Stanje na dan 31. prosinca 2021.	131.215	27.944	1.461	66.107	21.382	248.110

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

Banka				MSFI 16
2020.	Zgrade i	Računala, oprema i motorna	Imovina u	Zgrade i	Računala, oprema i motorna
'000 kn	zemljišta	vozila	pripremi	zemljišta	vozila	Ukupno
Trošak nabave (revalorizirano)
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	206.311	235.282	1.065	100.479	25.766	568.903
Reklasifikacija i ispravak
prethodnih razdoblja	5.803	-	-	-	-	5.803
Stanje na dan 1.siječnja 2020.
prepravljeno	212.114	235.282	1.065	100.479	25.766	574.706
Povećanje / Revalorizacija zemljišta	1.725	-	-	32.509	1.902	36.136
Smanjenje/ Revalorizacija zgrada	(7.533)	-	-	-	-	(7.533)
Povećanja	-	-	13.899	-	-	13.899
Otpisi i ostala smanjenja	(707)	(43.745)	-	(3.214)	-	(47.666)
Prijenos u upotrebu	4.672	8.862	(13.533)	-	-	1
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	210.271	200.398	1.431	129.774	27.668	569.543
Akumulirana amortizacija Stanje na dan
1. siječnja 2020.	(86.858)	(200.400)	-	(17.657)	(4.457)	(309.372)
Reklasifikacija i ispravak prethodnih razdoblja	(1.695)	-	-	-	-	(1.695)
Stanje na dan 1.siječnja 2020.
prepravljeno	(88.553)	(200.400)	-	(17.657)	(4.457)	(311.067)
Trošak amortizacije Revalorizacija zgrada i	(4.636)	(14.395)	-	(18.951)	(4.931)	(42.913)
zemljišta	-	-	-	-	-	-
Otpisi	-	42.793	-	-	-	42.793
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(93.189)	(172.002)	-	(36.606)	(9.388)	(311.187)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	123.561	34.882	1.065	82.822	21.309	263.639
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	117.082	28.397	1.431	93.165	18.280	258.356

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2021. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 1.461 tisuće kuna (2020.: 1.431 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Banke na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 19.055 tisuća kuna (2020.: 19.564 tisuća kuna).

Na nekretninama u vlasništvu Banke nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.

Imovina s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 87.489 tisuća kuna (2020.: 111.445 tisuća kuna). Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

15. ULAGANJA U NEKRETNINE

Grupa	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	256.086	247.983
Povećanja	4.382	12.104
Reklasifikacija u imovinu namijenjenu prodaju	(57.673)	-
Prodaja	(16.542)	(4.001)
Stanje na kraju razdoblja	186.253	256.086
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(3.853)	(3.430)
Trošak amortizacije za razdoblje (ovisno društvo)	(423)	(424)
Stanje na kraju razdoblja	(4.277)	(3.853)
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja	(178.803)	(171.794)
Umanjenje vrijednosti	2.436	(8.712)
Reklasifikacija u imovinu namijenjenu prodaju	48.473	-
Prodaja	13.559	1.703
Stanje na kraju razdoblja	(114.335)	(178.803)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	73.430	72.759
Stanje na kraju razdoblja	67.642	73.430
Banka	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	244.796	236.693
Povećanja	4.382	12.104
Reklasifikacija u imovinu namijenjenu prodaju	(57.673)	-
Prodaja	(16.542)	(4.001)
Stanje na kraju razdoblja	174.964	244.796
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja	(178.803)	(171.794)
Umanjenje vrijednosti	2.436	(8.712)
Reklasifikacija u imovinu namijenjenu prodaju	48.473	-
Prodaja	13.559	1.703
Stanje na kraju razdoblja	(114.335)	(178.803)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	65.993	64.899
Stanje na kraju razdoblja	60.629	65.993
198

15. ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja klasificirana kao ulaganja u nekretnine na dan 31.12.2021. ima bruto knjigovodstvenu vrijednost 172.358 tisuća kuna. Usklađenje vrijednosti temeljem procjene vrijednosti uz primjenu diskontnog faktora utrživosti koje se odnosi na ulaganje u nekretnine iznosi 111.729 (2020.:178.803 tisuća kuna), pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 60.629 tisuća kuna (2020: 65.993 tisuća kuna).

Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2021. i 31. prosinca 2020. je kako slijedi:

Grupa 31.12.2021.:	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2021.
- zemljišta	-	-	41.203	41.203
- zgrade	-	-	25.223	25.223
- oprema	-	-	1.216	1.216
UKUPNO	-	-	67.642	67.642
Grupa 31.12.2020.:	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2020.
- zemljišta	-	-	38.540	38.540
- zgrade	-	-	33.674	33.674
- oprema	-	-	1.216	1.216
UKUPNO	-	-	73.430	73.430
Banka 31.12.2021.:	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2021.
- zemljišta	-	-	40.538	40.538
- zgrade	-	-	18.875	18.875
- oprema	-	-	1.216	1.216
UKUPNO	-	-	60.629	60.629
Banka 31.12.2020.:	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2020.
- zemljišta	-	-	37.875	37.875
- zgrade	-	-	26.902	26.902
- oprema	-	-	1.216	1.216
UKUPNO	-	-	65.993	65.993

Opis vrednovanja ulaganja u nekretnine prikazan je u bilješci 3. Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA

Grupa

2021. '000 kn	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence	Imovina u pripremi	Ukupno
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	300.984	92.636	69.091	15.144	477.855
Povećanja	-	-	-	27.486	27.486
Prijenos u upotrebu	25.620	3.476	7.053	(36.161)	(12)
Otpisi	-	(620)	-	-	(620)
Stanje na dan 31. prosinca	326.604	95.492	76.144	6.469	504.709
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(268.875)	(61.268)	(56.481)	-	(386.624)
Trošak amortizacije	(14.111)	(5.914)	(5.271)	-	(25.296)
Otpisi	-	592	-	-	592
Stanje na dan 31. prosinca	(282.986)	(66.590)	(61.752)	-	(411.328)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	32.109	31.368	12.610	15.144	91.231

Stanje na dan 31. prosinca 43.618 28.902 14.392 6.469 93.381

Grupa

2020. '000 kn	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence i brend	Imovina u pripremi	Ukupno
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	308.780	96.067	83.472	18.297	506.616
Povećanja	-	707	-	13.537	14.244
Prijenos u upotrebu	12.121	913	3.655	(16.690)	-
Otpisi	(19.917)	(5.051)	(18.036)	-	(43.004)
Stanje na dan 31. prosinca	300.984	92.636	69.091	15.144	477.855
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(268.130)	(60.240)	(68.116)	-	(396.486)
Trošak amortizacije	(20.662)	(6.032)	(6.348)	-	(33.042)
Otpisi	19.917	5.004	17.983	-	42.904
Stanje na dan 31. prosinca	(268.875)	(61.268)	(56.481)	-	(386.624)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	40.650	35.827	15.356	18.297	110.130
Stanje na dan 31. prosinca	32.109	31.368	12.610	15.144	91.231

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2021. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 6.469 tisuća kuna (2020.: 15.144 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Grupe.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (nastavak)

Banka

	Ulaganja na
	tuđoj		Imovina u
				Ukupno

270.956	87.252	68.607	18.636	445.451
			27.472	27.472
20.620	3.476	7.053	(36.161)	(12)
-	(592)	-	-	(592)
296.576	90.136	75.660	9.947	472.319

(240.867)	(57.380)	(56.165)	-	(354.412)
(13.995)	(5.914)	(5.271)	-	(25.180)
-	592	-	-	592
(254.862)	(62.702)	(61.436)	-	(379.000)

30.089	29.872	12.442	18.636	91.039
41.714	27.434	14.224	9.947	93.319
	Software	imovini	Licence	pripremi

Banka

Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence	Imovina u pripremi	Ukupno

278.752	90.683	82.988	21.087	473.510
-	707	-	14.239	14.946
12.121	913	3.655	(16.690)	(1)
(19.917)	(5.051)	(18.036)	-	(43.004)
270.956	87.252	68.607	18.636	445.451

(240.262)	(56.352)	(67.801)	-	(364.414)
(20.522)	(6.032)	(6.348)	-	(32.902)
19.917	5.004	17.983	-	42.904
(240.867)	(57.380)	(56.165)	-	(354.412)

38.491	34.331	15.188	21.087	109.096
30.089	29.872	12.442	18.636	91.039

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2021. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 9.948 tisuća kuna (2020.:18.636 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Banke.

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE

a) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Grupa)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2020. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa 2021. '000 kn	2021.	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	2020.
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.194	(18)	-	4.212
Ostale rezervacije	1.907	-	-	1.907
Financijska imovina	15.643	539	-	15.104
Odgođena porezna imovina - umanjenje vrijednosti zemljište	4.748	-	-	4.748
Odgođena porezna imovina - revalorizacija vlastite imovine	132	132		-
Odgođena porezna imovina - MSFI 16	329	-	-	329
Priznati porezni gubitak	-	(8.334)	-	8.334
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(510)	-	-	(510)
Aktuarska dobit/gubitak - MRS 19	251	-	251	-
Revalorizacijska rezerva	(6.046)	-	(1.612)	(4.434)
Rezerva za fer vrijednost	(46.930)	-	6.243	(53.173)
Neto odgođena porezna imovina	(26.282)	(7.681)	4.882	(23.483)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2020. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa 2020. '000 kn	2020.	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka	Prihod kroz ostalu sveobu hvatnu dobit	2019. (prepra vljeno)	Prepra vljanje	2019. (prethodno izvješta vano)
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.212	(738)	-	4.950	-	4.950
Ostale rezervacije	1.907	-	-	1.907	-	1.907
Financijska imovina	15.104	1.549	-	13.556	-	13.556
Odgođena porezna imovina – umanjenje vrijednosti zemljište	4.748	(311)	-	5.058	5.058	-
Odgođena porezna imovina - MSFI 16	329	-	-	329	-	329
Priznati porezni gubitak	8.334	(45.464)	-	53.798	-	53.798
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(510)	77	-	(587)	-	(587)
Revalorizacijska rezerva	(4.434)	-	1.511	(5.943)	(5.798)	(145)
Rezerva za fer vrijednost	(53.173)	-	16.796	(69.968)	-	(69.968)
Neto odgođena porezna imovina	(23.483)	(44.888)	18.306	3.100	(739)	3.839

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE (nastavak)

b) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Banka)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2021. godini prikazane su kako slijedi

Banka 2021.		Prihod/ (rashod) u računu	Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
'000 kn	2021.	dobiti i gubitka	dobit	2020.
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.194	(18)	-	4.212
Ostale rezervacije	1.907	-	-	1.907
Financijska imovina	15.643	539	-	15.104
Odgođena porezna imovina - umanjenje vrijednosti zemljište	4.748	-	-	4.748
Odgođena porezna imovina - revalorizacija vlastite imovine	132	132		-
Odgođena porezna imovina - MSFI 16	329	-	-	329
Priznati porezni gubitak	-	(8.334)	-	8.334
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(510)	-	-	(510)
Aktuarska dobit/gubitak - MRS 19	251	-	251	-
Revalorizacijska rezerva	(6.046)	-	(1.612)	(4.434)
Rezerva za fer vrijednost	(46.930)	-	6.243	(53.173)
Neto odgođena porezna imovina	(26.282)	(7.681)	4.882	(23.483)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2020. godini prikazane su kako slijedi:

Banka 2020. '000 kn	2020.	Prihod/ (rashod) u računu dobiti i gubitka	Prihod kroz ostalu sveobu hvatnu dobit	2019. (prepra vljeno)	Prepra vljanje	2019. (prethodno izvješta vano)
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.212	(738)	-	4.950	-	4.950
Ostale rezervacije	1.907	-	-	1.907	-	1.907
Financijska imovina	15.104	1.549	-	13.556	-	13.556
Odgođena porezna imovina - umanjenje vrijednosti zemljište	4.748	(311)	-	5.058	5.058	-
Odgođena porezna imovina - MSFI 16	329	-	-	329	-	329
Priznati porezni gubitak	8.334	(45.464)	-	53.798	-	53.798
Odgođena porezna obveza Uzeti krediti	(510)	77	-	(587)	-	(587)
Revalorizacijska rezerva	(4.434)	-	1.511	(5.943)	(5.798)	(145)
Rezerva za fer vrijednost	(53.173)	-	16.796	(69.968)	-	(69.968)
Neto odgođena porezna imovina	(23.483)	(44.888)	18.306	3.100	(739)	3.839

18. OSTALA IMOVINA

		Grupa		Banka
'000 kn	31.12.2021.	31.12.2020.	31.12.2021.	31.12.2020.
Potraživanja po naknadama	21.458	21.431	20.357	20.513
Instrumenti u postupku naplate*	31.100	28.279	31.100	28.279
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	19.216	13.921	19.092	13.662
Ostala potraživanja	72.823	73.164	72.688	72.955
Ukupna ostala imovina - bruto	144.597	136.795	143.237	135.409
Gubitak od umanjenja vrijednosti	(19.941)	(23.775)	(19.940)	(23.775)
Ukupno	124.656	113.019	123.297	111.634

*Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu 14.465 tisuća kuna (2020.: 13.607 tisuća kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	23.775	22.971	23.775	22.971
Povećanje umanjenja vrijednosti	3.183	1.311	3.183	1.311
Tečajne razlike	200	(148)	200	(148)
Iskorištena umanjenja i ostalo	(7.217)	(359)	(7.217)	(359)
Stanje na dan 31. prosinca	19.941	23.775	19.941	23.775

19. FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Negativna fer vrijednost terminskih valutnih ugovora	-	-	-	-
Negativna fer vrijednost "swap" - ova	-	21	-	21
Stanje na dan 31. prosinca	-	21	-	21

20. DEPOZITI BANAKA

Grupa			2021. '000 kn	2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju	25.460	2.557	28.017	12.665	8.593	21.258
Oročeni depoziti	-	-	-	-	75.369	75.369
Obveze po kamatama - nedospjele	8	-	8	8	-	8
UKUPNO	25.468	2.557	28.025	12.673	83.962	96.635

Banka			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju	25.460	2.557	28.017	12.665	8.593	21.258
Oročeni depoziti	-	-	-	-	75.369	75.369
Obveze po kamatama - nedospjele	8	-	8	8	-	8
UKUPNO	25.468	2.557	28.025	12.673	83.962	96.635

21. DEPOZITI KOMITENATA

Grupa			2021. '000 kn			2020. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	5.391.146	2.930.540	8.321.686	4.874.332	2.573.118	7.447.449
Pravne osobe	4.861.926	1.691.163	6.553.089	4.561.505	981.375	5.542.880
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	151.710	112.707	264.417	8.893	6.503	15.396
Pravne osobe	1.610.551	1.851.881	3.462.433	1.380.480	1.137.133	2.517.614
	12.015.334	6.586.291	18.601.625	10.825.210	4.698.129	15.523.339
Oročeni depoziti
Stanovništvo	1.366.648	2.376.772	3.743.420	1.712.786	2.633.743	4.346.529
Pravne osobe	794.770	265.381	1.060.151	941.615	290.491	1.232.105
	2.161.418	2.642.153	4.803.571	2.654.401	2.924.234	5.578.635
Obveze po kamatama
- nedospjele	1.796	5.852	7.649	3.727	5.144	8.872
Ukupno tekući računi i depoziti komitenata	14.178.548	9.234.297	23.412.844	13.483.338	7.627.508	21.110.846
			2021.			2020.
Banka			'000 kn			'000 kn
		u stranoj			u stranoj
	u kunama	valuti	Ukupno	u kunama	valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	5.391.146	2.930.540	8.321.686	4.874.332	2.573.118	7.447.449
Pravne osobe	4.871.124	1.691.211	6.562.335	4.569.046	981.423	5.550.470
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	151.710	112.707	264.417	8.893	6.503	15.396
Pravne osobe	1.610.551	1.851.881	3.462.433	1.380.480	1.137.133	2.517.614
	12.024.531	6.586.339	18.610.871	10.832.751	4.698.177	15.530.929
Oročeni depoziti
Stanovništvo	1.366.647	2.376.772	3.743.419	1.712.785	2.633.743	4.346.528


Pravne osobe	794.770	265.381	1.060.151	941.615	290.491	1.232.105
Obveze po kamatama	2.161.417	2.642.153	4.803.570	2.654.400	2.924.234	5.578.634
- nedospjele Ukupno tekući računi	1.796	5.852	7.649	3.727	5.144	8.872

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po nalogu suda.

22. UZETI KREDITI

			2021.			2020.
Grupa		u stranoj	'000 kn		u stranoj	'000 kn
	u kunama	valuti	Ukupno	u kunama	valuti	Ukupno
Dugoročni krediti HNB-a	400.000	-	400.000	400.000	-	400.000
Dugoročni zajmovi od banaka	-	98.769	98.769	-	121.850	121.850
Dugoročni krediti HBOR-a -kune i
valutna klauzula	806.117	-	806.117	828.629	-	828.629
Ostale dugoročne obveze -
leasing	11.576	78.481	90.057	13.151	101.377	114.528
Dospjele kamate	-	-	-	130	-	130
Nedospjele kamate	1.919	24	1.943	1.482	22	1.503
Ukupno	1.219.612	177.274	1.396.886	1.243.392	223.249	1.466.641
			2021.			2020.
Banka			'000 kn			'000 kn
		u stranoj			u stranoj
	u kunama	valuti	Ukupno	u kunama	valuti	Ukupno
Dugoročni krediti HNB-a	400.000	-	400.000	400.000	-	400.000
Dugoročni zajmovi od banaka	-	98.769	98.769	-	121.850	121.850
Dugoročni krediti HBOR-a -kune i
valutna klauzula	806.117	-	806.117	828.629	-	828.629
Ostale dugoročne obveze -
leasing	11.576	78.481	90.057	13.151	101.377	114.528
Dospjele kamate	-	-	-	130	-	130

Nedospjele kamate	1.919	24	1.943	1.482	22	1.503

Sukladno odredbama MSFI 16 i računovodstvenim politikama, Banka kao najmoprimac koristi izuzetke u priznavanju za najam imovine "male vrijednosti" (EFTPOS uređaji) te kratkoročni najam, odnosno najam s periodom od 12 mjeseci ili kraćim.

Banka je tijekom razdoblja najma u 2021. godini priznala kao rashod na proporcionalnoj osnovi 922 tisuće kuna (2020. 988 tisuća kuna) za najmove imovine male vrijednosti odnosno 304 tisuće kuna (2020. 272 tisuće kuna) za kratkoročne najmove.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu. Prosječna ponderirana inkrementalna stopa zaduživanja 31. prosinca 2021. godine iznosi 4,68 posto (31.prosinca 2020. 5,07 posto).

Promjene po obvezama po najmovima

Buduća minimalna plaćanja po najmovima

	Banka i Grupa
	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	114.528	105.959
Novi ugovori	6.013	25.446
Modifikacije	1.172	1.734
Plaćanja po najmovima	(22.188)	(18.682)
Raskidi	(9.480)	-
Tečajne razlike	12	70
Stanje na dan 31. prosinca	90.057	114.528

		Banka i Grupa
	2021. '000 kn	2020. '000 kn
do jedne godine	20.362	23.099
od jedne do pet godina	51.930	56.240
preko pet godina	17.765	35.190
ukupno	90.057	114.528

23. REZERVACIJE ZA OBVEZE I TROŠKOVE

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Rezervacije za sudske sporove	16.325	29.868	16.325	29.868
Rezervacije za potencijalne obveze	7.557	14.445	7.557	14.445
Rezervacije za ostale obveze	26.148	26.596	26.148	26.596
Rezervacije za izvanbilančne izloženosti	32.225	43.348	32.225	43.348
Rezervacije za zaposlenike	5.827	2.166	5.762	2.166
Ukupno	88.080	116.424	88.015	116.424

Najznačajniji utjecaj na kretanje rezervacija za sudske sporove tijekom 2020. godine imalo je ukidanje rezerviranja po sudskom sporu u iznosu od 89.111 tisuća kuna s obzirom na drugostupanjsku presudu kojom se preinačuje prvostupanjska presuda i odbija tužbeni zahtjev kojom je Banci bilo naloženo platiti tužitelju. Dodatna rezerviranja po prethodno navedenom sporu bila su formirana u zadnjem tromjesečju 2019. godine u iznosu 72.659 tisuće kuna prema tadašnjoj procijenjenoj vjerojatnosti gubitka spora i odljevima po istom, temeljenoj na zatraženim procjenama četiri odvjetnička društva, što je najznačajniji utjecaj kretanja po rezervacijama za sudske sporove u 2019. godini.

Osim informacija navedenih ispred, a vezanih uz kretanja rezerviranja po jednom sudskom sporu tijekom 2020. i 2019. godine, Banka je tijekom 2021. godine imala otpuštanje neto rezerviranja po sudskim sporovima u iznosu od 13.544 tisuća kuna (2020.: 2.491 tisuća kuna).

U 2021. godini stavka Rezervacije za zaposlenike prebačena je iz bilješke 24. Ostale obveze.

Promjene u rezervacijama za obveze i troškove

Promjene na rezervacijama za obveze i troškove prikazane su u nastavku:

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Stanje 1. siječnja	116.424	182.595	116.424	182.595
Povećanje/(smanjenje) rezerviranja u računu dobiti i gubitka	307	(56.744)	307	(56.744)
Ostalo	(28.651)	(9.427)	(28.716)	(9.427)
Stanje 31. prosinca	88.080	116.424	88.015	116.424

24. OSTALE OBVEZE

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Obveze prema dobavljačima	14.866	9.588	14.638	9.328
Obveze za plaće, obustave iz plaća, poreze i doprinose	22.235	18.486	21.574	17.995
Obveze za mirovine, otpremnine i ostale obveze	7.457	9.265	7.457	9.265
Obveze za naknade	4.471	4.847	4.367	4.743
Sredstva u postupku plaćanja	67.646	64.816	67.646	64.816
Odgođeni prihod budućeg razdoblja	3.627	4.694	3.627	4.694
Ostale obveze	67.469	59.129	66.263	58.183
Ukupno	187.771	170.825	185.572	169.023

U 2021. godini stavka Rezervacije za zaposlenike prebačena je u bilješku 23. Rezervacije za obveze i troškove

25. KAPITAL I REZERVE

a) Dionički kapital i rezerve za vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2021., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital matičnog društva Grupe iznosio je 1.214.755 tisuća kuna (2020.: 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2020.: 2.024.625) odobrenih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2021. Banka je imala 795 vlastitih dionica (2020.: 795) u ukupnom iznosu od 477 tisuće kuna (2020.: 477 tisuća kuna). Rezerva za vlastite dionice na dan 31.12.2021. iznosi 4.477 tisuća kuna (2020.: 4.477 tisuća kuna).

Struktura vlasništva je sljedeća:

		2021.		2020.
	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %
Republika Hrvatska (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine)	545.421	44,90%	515.421	42,43%
Hrvatska pošta d.d.	144.966	11,93%	144.966	11,93%
Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje	109.091	8,98%	109.091	8,98%
(Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine)	106.387	8,76%	106.387	8,76%
Fond NEK	33.139	2,73%	28.727	2,36%
Ostali	275.772	22,70%	310.183	25,54%
Ukupno	1.214.775	100,00%	1.214.775	100,00%

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

Kapitalni dobitak predstavlja višak uplaćenog iznosa u odnosu na nominalnu vrijednost dionica pri izdavanju novih dionica. Banka na dan 31.12.2021. nije imala kapitalnog dobitaka od emisije novih dionica (2020.: -).

b) Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjene za pripadajući porez.

Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2021. i 2020. godine je kako slijedi:

Grupa	2021. '000 kn	2021. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	242.231	314.658
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	(1.553)	(6.402)
Neto nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(31.302)	(52.125)
Kumulativni gubitak od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u račun dobiti i gubitka	-	(32.521)
Promjene u aktuarskim dobicima	(3.219)	1.826
Odgođeni porez koji se odnosi na promjenu ostvarenu revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	6.493	16.796
Stanje na 31. prosinca	212.651	242.231

Banka	2021. '000 kn	2021. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	242.231	318.746
Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti	(1.553)	(6.402)
Neto nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(31.302)	(56.213)
Kumulativni gubitak od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u račun dobiti i gubitka	-	(32.521)
Promjene u aktuarskim dobicima	(3.219)	1.826
Odgođeni porez koji se odnosi na promjenu ostvarenu revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	6.493	16.796
Stanje na 31. prosinca	212.651	242.231

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

c) Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 22.286 tisuća kuna (2020.:22.744 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Banke. U 2021. godini smanjenje na revalorizacijskoj rezervi iznosi 458 tisuća kuna (2020.: smanjenje 6.023 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja 2021. i 2020. godine je kako slijedi:

Grupa i Banka	2021. '000 kn	2021. '000 kn
Stanje na 01. siječnja (prethodno izvještavano)	22.744	659
Prepravljanje	-	28.108
Stanje na 01. siječnja (prepravljeno)	22.744	28.767
Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine	6.411	(7.533)
Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu	(1.612)	1.511
Stanje na 31. prosinca	27.543	22.744

Prepravljanje prethodnih razdoblja u 2020. godini odnosi se na korekciju preraspodjele vrijednosti imovine između građevine i zemljišta, što je imalo utjecaj na revalorizacijske rezerve i zadržanu dobit sa ukupnim efektom od 3.368 tisuća kuna na kapital Banke i Grupe.

d) Predložena dividenda

Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2021. godini nije bilo isplate dividendi (2020.: nije bilo isplate dividendi).

e) Zakonske i ostale rezerve

Banka je dužna formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu 5% dioničkog kapitala.

Stanje zakonskih rezervi iznosi 40.010 tisuća kuna za Grupu i Banku (2020.: 30.907 tisuća kuna Grupa i Banka), prethodno rasporedu rezultata ostvarenog u 2020. godini koji je izvještajno iskazan u poziciji zadržane dobiti.

Ostale rezerve za Banku i Grupu na dan 31. prosinca 2021. iznose 657.992 tisuća kuna (2020.: 576.064 tisuća kuna).

f) Zadržana dobit

Glavna skupština Banke je u ožujku 2021. godine donijela Odluku da se dio dobiti iz 2020. godine u iznosu 91.031 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi (2020.: 71.886 tisuća kuna). Prepravak odnosno smanjenje zadržane dobiti u 2020. godini u iznosu od 24.739 tisuća kuna odnosi se na korekciju preraspodjele vrijednosti imovine između građevine i zemljišta, što je imalo utjecaj na revalorizacijske rezerve i zadržanu dobit sa ukupnim efektom od 3.368 tisuća kuna na kapital Banke i Grupe.

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

g) Omjer financijske poluge

Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditne institucije su dužne izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije.

Omjer financijske poluge prikazan za Banku izražen u postocima je kako slijedi:

	2021.	2020.
Omjer financijske poluge	9,14	8,64

26. PRIHOD OD KAMATA I SLIČNI PRIHODI

a) Analiza po proizvodu

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Krediti komitentima
- pravnim osobama	155.315	173.206	155.315	173.306
- građanstvu	332.187	332.305	332.187	332.305
	487.502	505.510	487.502	505.611
Zajmovi i plasmani bankama	(3.625)	(1.347)	(3.625)	(1.347)
Dužničke vrijednosnice	72.293	81.201	72.293	81.201
Mjenice	86	100	86	100
Ukupno	556.257	585.463	556.257	585.564

b) Analiza po izvoru

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Pravne osobe	102.361	113.385	102.361	113.485
Stanovništvo	332.187	332.305	332.187	332.305
Država i javni sektor	124.404	139.945	124.404	139.945
Banke i ostale financijske institucije	(3.557)	(1.235)	(3.557)	(1.235)
Ostale organizacije	862	1.064	862	1.064
Ukupno	556.257	585.463	556.257	585.564

27. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI

a) Analiza po proizvodu		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Uzeti krediti	11.995	12.886	11.995	12.886
Depoziti komitenata
- pravne osobe	9.475	13.718	9.475	13.718
- stanovništvo	9.605	20.137	9.605	20.137
	19.080	33.855	19.080	33.855
Depoziti banaka	1.009	791	1.009	791
Ostalo	64	704	62	697
Ukupno	32.148	48.236	32.146	48.229
b) Analiza po davatelju		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Pravne osobe	7.119	8.310	7.119	8.310
Stanovništvo	9.605	20.137	9.605	20.137
Država i javni sektor	1.077	2.752	1.077	2.752
Banke i ostale financijske institucije	14.174	15.920	14.174	15.920

Unutar stavke Pravne osobe 5.079 tisuća kuna odnosi se na rashode od kamata sukladno MSFI16 (2020: 5.342 tisuća kuna).

Ostale organizacije 173 1.116 170 1.109 Ukupno 32.149 48.236 32.146 48.229

28. PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Gotovinski platni promet	217.314	219.683	217.314	219.683
Bezgotovinski platni promet	54.679	52.825	54.668	52.855
Stanovništvo i kartično poslovanje	172.414	141.735	172.414	141.735
Akreditivi, garancije i devizni platni promet	14.508	14.650	14.508	14.650
Ostali prihodi od naknada i provizija	31.138	27.963	24.073	21.234
Ukupno	490.053	456.855	482.976	450.156

29. RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

Grupa			Banka
2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
193.961	194.662	193.961	194.662
12.559	12.339	12.535	12.337
64.368	52.923	64.368	52.923
20.718	15.216	19.236	13.966
291.606	275.141	290.100	273.889

30. NETO DOBICI OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Realizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	(1.806)	-	(1.806)	-
- Vlasničke vrijednosnice	30.800	17	30.800	17
- Valutni terminski ugovori – OTC	(460)	44	(460)	44
	28.534	61	28.534	61
Nerealizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	(5.595)	(7.007)	(5.595)	(7.007)
- Vlasničke vrijednosnice	452	126	452	126
- Investicijski fondovi	9.875	(914)	9.875	(914)
- Valutni terminski ugovori – OTC	21	(10)	21	(10)
	4.753	(7.805)	4.753	(7.805)
Neto dobit/gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije
monetarne imovine i obveza	(7.593)	(8.625)	(7.593)	(8.625)
Ukupno	25.694	(16.369)	25.694	(16.369)

31. a) NETO DOBICI OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Realizirani dobici od prodaje dužničkih vrijednosnica po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	-	35.036	-	35.036
Ukupno	-	35.036	-	35.036

31. b) NETO DOBICI OD TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Dobit od kupoprodaje deviza	53.533	51.471	53.533	51.471
Ostala kupoprodaja stranih valuta	3.943	3.342	3.943	3.342
Ukupno	57.476	54.812	57.476	54.812

32. OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Prihod od dividendi	2.044	3.293	2.044	3.293
Prihod od prodaje imovine	5.029	2.308	5.029	2.308
Ostali prihodi	17.711	12.618	13.980	6.415
Ukupno	24.784	18.219	21.053	12.016

33. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

	Grupa			Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Materijal i usluge	117.388	109.070	116.488	106.749
Administracija i marketing	8.828	9.398	8.792	9.386
Pošta i telekomunikacija	24.419	22.752	23.971	22.282
Troškovi zaposlenika	249.606	234.860	243.811	229.153
Troškovi osiguranja štednih uloga	13.916	42.002	13.916	42.002
Ostali opći i administrativni troškovi	35.944	24.903	35.421	24.304
Ukupno	450.102	442.985	442.399	433.877

a) Troškovi zaposlenika

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Neto plaće i ostali troškovi	141.169	129.501	137.906	126.383
Porezi i doprinosi (uključujući doprinose poslodavca)	92.003	89.433	89.742	87.083
Neto rezervacije za otpremnine, jub. nagrade, god. odmore zaposlenika	1.095	3.392	1.095	3.392
Ostale naknade zaposlenima	15.117	12.297	14.956	12.176
Naknade članovima Nadzornog odbora	223	237	112	119
Ukupno	249.606	234.860	243.811	229.153

Na dan 31. prosinca 2021. godine Banka je imala 1.289 zaposlenih (2020.: 1.301), a Grupa 1.315 zaposlenog (2020.: 1.326 zaposlenih).

34. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI KREDITA I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA I OSTALE IMOVINE

		Grupa			Banka
		2021.	2020.	2021.	2020.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Očekivani/ identificirani gubici na pojedinačnoj osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata Financijska imovina po fer vrijednosti	11	(67.348)	(86.878)	(67.348)	(86.878)
kroz RDG Financijska imovina po fer vrijednosti	8	914	27.807	914	27.807
kroz OSD	9	(6.410)	(577)	(6.410)	(577)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	90	(60)	90	(60)
Ostala imovina	18	(3.182)	(1.311)	(3.181)	(1.311)
Ulaganja u nekretnine	15	1.903	(8.712)	1.903	(8.712)
Materijalna i nematerijalna imovina Neto (trošak)/ prihodi od (otpisa)/	14,16	192	1.725	192	1.725
naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama		(6)	842	(6)	842
Ukupan trošak		(73.846)	(67.164)	(73.846)	(67.164)
Očekivani/ identificirani gubici na skupnoj osnovi Krediti i potraživanja od komitenata Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	11 10	8.015 21	(54.074) (126)	8.057 21	(54.074) (126)
Ukupan prihod		8.036	(54.200)	8.036	(54.200)
Ukupno očekivani/ identificirani gubici na pojedinačnoj i skupnoj osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RDG Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	11	(59.333)	(140.953)	(59.333)	(140.953)
	8	914	27.807	914	27.807
	9	(6.410)	(577)	(6.410)	(577)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	111	(186)	111	(186)
Ostala imovina	18	(3.181)	(1.311)	(3.181)	(1.311)
Ulaganje u nekretnine	15	1.903	(8.712)	1.903	(8.712)
Materijalna i nematerijalna imovina	14,16	192	1.725	192	1.725
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama		(6)	842	(6)	842
Ukupan trošak		(65.810)	(121.364)	(65.810)	(121.364)

Identificirani gubici na pojedinačanoj osnovi koji se odnose na financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz RDG odnose se na kredite i potraživanja od komitenata koji su pali SPPI test.

35. POREZ NA DOBIT

Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obračunatog po stopi od 18% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama, kao što slijedi:

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Trošak poreza na dobit tekuće godine	(36.139)	(298)	(35.887)	-
Iskorištena neto odgođena porezna imovina	(7.681)	(44.888)	(7.681)	(44.888)
Ukupan trošak poreza na dobit u računu dobiti i gubitka	(43.820)	(45.186)	(43.568)	(44.888)

Kretanje odgođene porezne imovine i obveza sa efektima priznavanja u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i računu dobiti i gubitka nalazi se u bilješci 17. Neto odgođena porezna imovina/obveze.

Usklada poreza na dobit

Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Dobit prije poreza	246.445	228.570	245.675	226.950
Porez na dobit po stopi od 18%	(44.360)	(41.143)	(44.222)	(40.851)
Porezno nepriznati troškovi	(2.830)	(11.872)	(2.628)	(11.863)
Neoporezivi prihod	6.046	9.635	5.957	9.632
Priznata odgođena porezna imovina	5.005	(1.806)	5.005	(1.806)
	(36.139)	(45.186)	(35.887)	(44.888)
Efektivna stopa poreza na dobit	14,66%	19,77%	14,61%	19,78%

Priznat odgođeni porez po poreznim gubicima raspoloživim za buduća razdoblja

Banka, kao matično društvo Grupe, je na 31. prosinca 2020. godine imala 33.908 tisuća kuna akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje može iskoristiti do 31. prosinca 2024. godine. Dobit prije poreza nakon uvećanja i umanjenja porezne osnovice iznosila je 239.343 tisuća kuna za 2020. godinu.

Banka, kao matično društvo Grupe, na 31. prosinca 2021. godine nije imala (2020.: 27.808 tisuća kuna) akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje je mogla iskoristiti do 31. prosinca 2024. godine.

U 2021. godini iskorišteno je sva prethodno priznata porezna imovina s ukupnim efektom na račun dobiti i gubitka u iznosu 8.334 tisuće kuna.

36. ZARADA PO DIONICI

Za potrebe izračunavanja zarade po dionici, zarada se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten prilikom izračunavanja osnovne zarade po dionici bio je 2.023.830 (2020.:2.023.830). Obzirom da nema utjecaja opcija, konvertibilnih obveznica ili sličnih utjecaja, ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten za izračun smanjene/razrijeđene zarade po dionici bio bi isti kao i broj korišten prilikom izračuna osnovne zarade po dionici, odnosno 2.023.830 (2020.: 2.023.830), kako je prikazano u nastavku:

a) Osnovna zarada po dionici

Dobit i prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišteni u izračunavanju osnovne zarade po dionici:

	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke	202.107	182.063
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten	202.107	182.063
u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Osnovna zarada po dionici	99,86	89,96
b) Razrijeđena zarada po dionici
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	202.107	182.063
Prilagodbe	-	-
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici	202.107	182.063

Usklađenje prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica za izračunavanje razrijeđene zarade po dionici u odnosu na prosječni ponderirani broj redovnih dionica korištenih u izračunu osnovne zarade po dionici:

	2021.	2020.
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Dionice koje se smatraju izdanima bez naknade temeljem:
- opcija za zaposlene	-	-
- djelomice plaćenih redovnih dionica	-	-
- konvertibilne zadužnice	-	-
- ostalo	-	-
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju
razrijeđene zarade po dionici:	2.023.830	2.023.830
Razrijeđena zarada po dionici	99,86	89,96

37. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:

			Grupa	Banka
	Bilješka	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Žiro račun kod HNB-a	5	4.354.286	2.246.485	4.354.286	2.246.485
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.326.442	1.219.157	1.326.442	1.219.157
Obveznice Republike Hrvatske		4.465.745	4.460.155	4.465.745	4.460.155
Trezorski zapisi Ministarstva financija		376.071	188.212	376.071	188.212
Dani krediti Republici Hrvatskoj		1.691.852	2.192.767	1.691.852	2.192.767
Depoziti Republike Hrvatske		(4.422.236)	(3.207.102)	(4.422.236)	(3.207.102)
Ukupno		7.792.159	7.099.675	7.792.159	7.099.675

Izloženost Banke prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:

		Grupa	Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Krediti	1.381.522	1.446.454	1.381.522	1.446.454
Depoziti	(674.425)	(463.745)	(674.425)	(463.745)
Ukupno	707.097	982.709	707.097	982.709

38. NOVAC I EKVIVALENTI NOVCA

			Grupa	Banka
	Bilješka	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Novac i računi kod banaka	5	6.192.555	3.684.942	6.192.515	3.684.902
Plasmani bankama s izvornim dospijećem do 90 dana		277.696	368.360	277.696	368.360
Instrumenti u postupku naplate	18	31.100	28.279	31.100	28.279
Ukupno		6.501.351	4.081.581	6.501.311	4.081.541

39. POTENCIJALNE OBVEZE

		Grupa		Banka
	2021. '000 kn	2020. '000 kn	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Garancije u kunama	429.026	334.258	429.026	334.258
Garancije u devizama	61.632	54.562	61.632	54.562
Akreditivi	9.888	9.844	9.888	9.844
Neiskorišteni okvirni krediti	2.176.448	1.932.285	2.176.448	1.932.285
Ukupno	2.676.993	2.330.948	2.676.993	2.330.948

Na dan 31. prosinca 2021. godine Grupa i Banka su priznale rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, u iznosu od 32.225 tisuća kuna (2020: Banka i Grupa 43.348 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i troškove (Bilješka 23).

40. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

Na kraju 2021. godine Banka i Grupa imale su derivativne ugovore, klasificirane kao instrumenti kojima se trguje:

	Ugovoreni iznos, preostala ročnost					Fer vrijednost
Grupa 2021 '000 kn	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
Međuvalutni "swap" ugovori - OTC	75.450	-	-	-	75.450	-	-
Ukupno	75.450	-	-	-	75.450	-	-

	Ugovoreni iznos, preostala ročnost					Fer vrijednost
Banka 2021 '000 kn	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	75.450	-	-	-	75.450	-	-
Ukupno	75.450	-	-	-	75.450	-	-

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.

Ključni dioničari Banke su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 44,90 posto, te Hrvatska pošta d.d. ("HP") s vlasničkim udjelom 11,93 posto.

Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Hrvatska agencija za osiguranje depozita ("HAOD"), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ("HZMO") te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško ("Fond NEK"). Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 77,42 posto (2020.: 74,46 posto) dionica Banke, dok se s preostalih 22,58 posto (2020.: 25,54 posto) dionica javno trguje.

a) Ključne transakcije s povezanim osobama

HP u ime i za račun Banke obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime i za račun Banke, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između Banke i Hrvatske pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.

Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 37. Koncentracija imovine i obveza.

Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje Banke u njihov temeljni kapital. Banka obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo. Ključno poslovodstvo nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2020.: -).

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. i 31. prosinca 2020. godine za Banku, proizlaze iz transakcije s povezanim osobama kako slijedi:

Grupa 2021.
'000 kn	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
Ključni dioničari
Republika Hrvatska
Hrvatska pošta d.d.	185.341	204.964	229.728	227.562
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	373	2.800	21	19.871
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	3.599	486	203	201
Društva pod značajnim utjecajem	-	-	6	-
Ukupno	189.313	208.250	229.958	247.634
2020.
'000 kn	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	216.793	231.773	230.555	229.508
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	665	2.186	10	22.690
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	3.635	621	97	312
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	750	7	22
Ukupno	241.093	235.330	230.669	252.532

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 20.227 tisuće kuna (2020.: 16.046 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak) b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Banka 2021.
'000 kn	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi


				227.562

				-
				1.937

				18.256
				18
				-
				247.773


				Rashodi


				229.508

				-
				1.541

				20.785
				12
				22
				251.868

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 20.236 tisuća kuna (2020.:17.189 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

c) Društva u vlasništvu države

Glavni dioničari Banke, koji zajedno posjeduju 77,42 posto dionica su državne agencije, državni uredi ili društva u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstavljaju odnose sa povezanim osobama. Banka ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano u bilješci 37.

42. UGOVORI O REOTKUPU I PONOVNOJ PRODAJI

Grupa prikuplja sredstva tako da prodaje financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za kamate po unaprijed određenoj stopi.

Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje prikazuju se kao obveza za uzeti kredit. Na kraju godine Grupa je imala slijedeće ugovore o reotkupu:

'000 kn	Knjigovodstvena vrijednost obveze	Fer vrijednost kolaterala	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa
Krediti komitentima – repo ugovori
2021.	401.790	451.720	ožujak 2025.	403.699
2020.	400.790	420.856	ožujak 2025.	401.319

Povezane transakcije, u skladu s MSFI 9: Financijski instrumenti, priznate su kao ugovori o reotkupu.

Grupa također kupuje financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno prodaju ("ugovor o ponovnoj prodaji"). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugovoreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat.

'000 kn Krediti komitentima – obrnuti repo ugovori	Knjigovodstvena vrijednost obveze	Fer vrijednost kolaterala	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa
2021.	-	-	-	-
2020.	27.275	4.604	siječanj 2021.	27.276

43. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA

Grupa upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (uključujući i investicijske fondove Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, Banka dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina Grupe te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju. Grupa nije izložena kreditnim rizicima iz takvih plasmana, niti garantira za investicije.

Na dan 31. prosinca 2021. godine ukupna imovina u skrbništvu Banke, uključujući fondove HPB Grupe, iznosila je 7,18 milijardi kuna (2020.: 6,16 milijardi kuna).

Nadalje, na dan 31. prosinca 2021. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje Banka obavlja poslove depozitara, iznosila je 6,74 milijardi kuna (2020.: 6,03 milijardi kuna).

Banka također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:

	2021. '000 kn	2020. '000 kn
Imovina
Pravne osobe	55.065	58.006
Građanstvo	461.802	483.200
Sredstva na žiro računu	689.882	635.490
Ukupno imovina	1.206.749	1.176.696
Obveze	63.910	67.314
Hrvatski zavod za zapošljavanje	9.999	10.114
Županije	1.119.048	1.084.975
Vlada Republike Hrvatske	9.062	8.849
Ostale obveze	4.729	5.445
Ukupno obveze	1.206.749	1.176.696

44. PROSJEČNE KAMATNE STOPE

Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju kamatonosne imovine i obveza.

	Prosječne kamatne stope	Prosječne kamatne stope
Grupa	2021	2020
Imovina
Novac i računi kod banaka	(0,1%)	(0,12%)
Krediti i potraživanja od banaka	0,09%	0,42%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1,68%	1,89%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	1,46%	1,63%
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10,11%	5,35%
Krediti i potraživanja od komitenata	3,39%	3,63%
Obveze
Depoziti banaka	(1,62%)	(0,03%)
Depoziti komitenata	(0,09%)	(0,25%)
Uzeti krediti	(0,84%)	(1,05%)

	Prosječne kamatne stope	Prosječne kamatne stope
Grupa	2021	2020
Imovina
Novac i računi kod banaka	(0,10%)	(0,12%)
Krediti i potraživanja od banaka	0,09%	0,42%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1,68%	1,89%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	1,46%	1,63%
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10,11%	5,35%
Krediti i potraživanja od komitenata	3,39%	3,63%
Obveze
Depoziti banaka	(1,62%)	(0,03%)
Depoziti komitenata	(0,09%)	(0,25%)
Uzeti krediti	(0,84%)	(1,05%)

45. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit vrednuju se po fer vrijednosti. Krediti i potraživanja te ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata.

Krediti

Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Banka ima ograničeni portfelj kredita koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.

Ulaganja koja se iskazuju po trošku stjecanja

Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na datum pripreme financijskih izvještaja. U slučajevima kada tehnike diskontiranog gotovinskog toka ne pružaju dovoljno pouzdanu procjenu vrijednosti obzirom na brojne neizvjesnosti koje se odnose na procjene budućih gotovinskih tokova, ulaganja se iskazuju po trošku stjecanja neto od umanjenja vrijednosti.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na diskontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti.

Uzeti krediti

Za dugoročne uzete kredite Banke, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Banci na datum pripreme financijskih izvještaja, za novi uzeti kredit sličnog tipa i preostale ročnosti.

Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2021. i 31. prosinca 2020. godine.

Grupa 31.12.2021.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovod stvena vrijednost	Nepriznati dobici/ (gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	6.192.555	1. razina		6.192.555	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.326.442	1. razina	novčani ekvivalent	1.326.442	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	289.806	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	289.837	(31)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	625.986			625.986	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	483.499	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	483.499	-
- korporativne obveznice i komercijalni zapisi	24.861	1. razina	- korporativne obveznice i komercijalni zapisi	24.861	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	80.933	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	80.933	-
- vlasničke vrijednosnice	24.706	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.706	-
- krediti i potraživanja od komitenata	8.883	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	8.883	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	3.104	nije primjenjivo	nije primjenjivo	3.104	-
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.601.297			4.601.297	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	376.071	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	376.071	-
- obveznice Ministarstva financija	3.953.844	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	3.953.844	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	195.219	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	195.219	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	25.669	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	25.669	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	23.204	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	23.204	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	27.292	nije primjenjivo	nije primjenjivo	27.292	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	453	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	453	-
Zajmovi i potraživanja od komitenata	13.985.258	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	14.251.800	(266.542)
Ukupno financijska imovina	27.021.798			27.288.371	(266.573)
FINANCIJSKE OBVEZE

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
Depoziti banaka	28.025	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	28.025	-
Depoziti komitenata	23.414.833	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	23.412.844	(1.989)
Uzeti krediti	1.410.402	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.396.886	(13.516)
Ukupno financijske obveze	24.853.260			24.837.755	(15.505)

UKUPNO					(282.078)

Grupa 31.12.2020.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovod stvena vrijednost	Nepriznati dobici/ (gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	3.684.942	1. razina		3.684.942	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	1. razina	novčani ekvivalent	1.219.157	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	379.399	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	379.399	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	758.106			758.106	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	619.551	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	619.551	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	71.086	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	71.086	-
- vlasničke vrijednosnice	24.254	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.254	-
- vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima	20.000	3. razina	interni model vrednovanja	20.000	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
- krediti i potraživanja od komitenata	17.415	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	17.415	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	5.798	nije primjenjivo	nije primjenjivo	5.798	-
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.158.035			4.158.035	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	188.212	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	188.212	-
- obveznice Ministarstva financija	3.807.305	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	3.807.305	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	83.065	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	83.065	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	24.095	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	24.095	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	24.933	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	24.933	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	30.426	nije primjenjivo	nije primjenjivo	30.426	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	1.975	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	1.975	-
Zajmovi i potraživanja od komitenata	14.395.471	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	14.722.770	(328.107)
Ukupno financijska imovina	24.596.227			24.924.384	(328.107)
FINANCIJSKE OBVEZE
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	21	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	21	-
Depoziti banaka	96.639	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	96.635	(4)
Depoziti komitenata	21.119.160	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	21.110.846	(8.315)
Uzeti krediti	1.487.332	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.466.641	(20.691)
Ukupno financijske obveze	22.703.152			22.674.143	(29.009)
UKUPNO					(357.167)

Banka 31.12.2021.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovod stvena vrijednost	Nepriznati dobici/ (gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	6.192.515	1. razina	Novac i novčani ekvivalent	6.192.515	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.326.442	1. razina	novčani ekvivalent	1.326.442	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	289.806	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	289.837	(31)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	625.986		Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	625.986
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	483.499	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	483.499	-
- korporativne obveznice i komercijalni zapisi	24.861	1. razina	- korporativne obveznice i komercijalni zapisi	24.861	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	80.933	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	80.933	-
- vlasničke vrijednosnice	24.706	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.706	-
- krediti i potraživanja od komitenata	8.883	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	8.883	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	3.104	nije primjenjivo	nije primjenjivo	3.104	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	4.601.297		Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.601.297	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	376.071	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	376.071	-
- obveznice Ministarstva financija	3.953.844	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	3.953.844	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	195.219	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	195.219	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	25.669	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	25.669	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	23.204	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	23.204	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	27.292	nije primjenjivo	nije primjenjivo	27.292	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	453	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	453	-
Krediti i potraživanja od komitenata	13.985.258	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	14.251.800	(266.542)
Ukupno financijska imovina	27.021.758			27.288.330	(266.573)

FINANCIJSKE OBVEZE

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
Depoziti banaka	28.025	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	28.025	-
Depoziti komitenata	23.424.078	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	23.422-089	(1.989)
Uzeti krediti	1.410.402	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.396.886	(13.516)
Ukupno financijske obveze	24.862.505			24.847.000	(15.505)

UKUPNO					(282.078)

Banka 31.12.2020.	Fer vrijednost	Razina Metoda vrednovanja fer i glavni ulazni podaci vrijednosti
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	3.684.902	1. razina	Novac i novčani ekvivalent	3.684.902	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	1. razina	novčani ekvivalent	1.219.157	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	379.399	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	379.399	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	759.271		Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	759.271	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	619.551	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	619.551	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	71.086	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	71.086	-
- vlasničke vrijednosnice	24.254	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.254	-
- vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima	20.000	3. razina	interni model vrednovanja	20.000	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
- krediti i potraživanja od komitenata	17.415	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	17.415	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	6.964	nije primjenjivo	nije primjenjivo	6.964	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	4.158.035		Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.158.035	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	188.212	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	188.212	-
- obveznice Ministarstva financija	3.807.305	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	3.807.305	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	83.065	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	83.065	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	24.095	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	24.095	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	24.933	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.933	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	30.426	nije primjenjivo	nije primjenjivo	30.426	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	1.975	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	1.975	-
Krediti i potraživanja od komitenata	14.395.471	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	14.722.770	(328.157)
Ukupno financijska imovina	24.597.351			24.925.509	(328.157)
FINANCIJSKE OBVEZE
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	21	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	21	-
Depoziti banaka	96.639	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	96.635	(4)
Depoziti komitenata	21.126.749	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	21.118.434	(8.315)
Uzeti krediti	1.487.332	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.466.641	(20.691)
Ukupno financijske obveze	22.710.741			22.681.732	(29.009)
UKUPNO					(357.167)

46. OPTEREĆENA IMOVINA KREDITNE INSTITUCIJE

Banka pod pojmom opterećena imovina podrazumijeva imovinu koja je založena, dana je kao kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom imovinom.

U strukturi imovine, Banka ima evidentiranu opterećenu imovinu u iznosu 2.080.941 tisuća kuna (2020.: 2.663.217 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine Banke u odnosu na bilančnu svotu Banke iznosi 7,48 posto imovine Banke.

U opterećenu imovinu Banke uključena je ukupno izdvojena kunska i devizna obvezna pričuva na računima kod HNB -a* u sveukupnom iznosu od 1.326.442 tisuća kuna (2020: 1.935.792 tisuća kuna**).

Banka je u aranžmanu sa HNB-om još tijekom 2020. godine kao odgovor na jačanje likvidnosne pozicije uzrokovane COVID – 19 krizom ugovorila repo kredit temeljem koje je u zalog stavila obveznice RH u ukupnom iznosu od 451.720 tisuća kuna. Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na založeni kredit u iznosu od 289.733 tisuća kuna kao zalog za primljeni devizni kredit od Europske investicijske banke te jamstvene depozite u iznosu od 13.046 tisuća kuna.

		31.12.2021.	31.12.2020.
Grupa KI (u 000 kn)	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost
Vlasnički instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	451.720	451.720	420.856	420.856
Obračunata obvezna pričuva i računi održavanja	1.326.442	1.326.442	1.935.792	1.935.792
Krediti komitentima i ostala imovina	302.779	302.779	306.569	306.569
Ukupno	2.080.941	2.080.941	2.663.217	2.663.217

Tablični prikaz opterećene imovine Grupe i Banke sa stanjem na 31.12.2021. i 31.12.2020.

		31.12.2021.	31.12.2020.
Banka (u 000 kn)	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost	Knjigovodstvena vrijednost	Fer vrijednost
Vlasnički instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni papiri	451.720	451.720	420.856	420.856
Obračunata obvezna pričuva i računi održavanja	1.326.442	1.326.442	1.935.792	1.935.792
Krediti komitentima i ostala imovina	302.779	302.779	306.569	306.569
Ukupno	2.080.941	2.080.941	2.663.217	2.663.217

Shodno odgovoru EBA-e, Q&A 2020_5475 Definition of encumbered assets.

**Usporedna godina na 31.12.2020. uključivala je i sredstva na računima održavanja obvezne pričuve kod rating banaka.

47. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo ima vrlo ograničen poslovni odnos sa subjektima iz Rusije i Ukrajine, s minimalnom direktnom kreditnom izloženošću prema subjektima u vlasništvu osoba iz Ukrajine ili Rusije. Banka ne očekuje materijalne negativne efekte kao posljedicu događanja u Ukrajini u kratkom roku zbog relativno male izloženosti djelatnostima turizma i energetike, za koje se očekuje da bi mogli biti prvi sektori na koje će situacija utjecati, te relativno visoke akumulirane štednje stanovništva. Dulje trajanje aktualne situacije u Ukrajini moglo bi indirektno dovesti do pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja u manjoj mjeri, ali Banka ne očekuje da bi takvi gubici mogli materijalno utjecati na njenu likvidnost i solventnost nastavno na snažan kapitalni položaj i postojanu bilancu s jedne te prudentan pristup u odobravanju kredita i visoku kolateraliziranost s druge strane.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu Europska unija i Sjedinjene Američke Države donijele su paket sankcija koje su imale brz i značajan utjecaj na poslovanje Sberbank d.d. Zbog naglog narušavanja likvidnosti, Europska središnja banka (ESB) koja izravno nadzire ovu banku, 28. veljače 2022. godine objavila je da Sberbank d.d. propada ili će vjerojatno propasti.

Europska središnja banka (ESB) je o toj ocjeni obavijestio Jedinstveni sanacijski odbor (SRB), središnje sanacijsko tijelo unutar bankovne unije, koji je ustanovio da banka propada ili će vjerojatno propasti zbog pogoršanja njenog likvidnosnog položaja te je 01. ožujka 2022. godine, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom kao nacionalnim sanacijskim tijelom, donio odluku kojom se pokreće postupak sanacije nad Sberbank d.d. Zagreb, koji će se provesti prodajom. Novi vlasnik od 02. ožujka 2022. godine postaje Hrvatska poštanska banka d.d., te Hrvatska narodna banka po nalogu Jedinstvenog sanacijskog odbora prenosi 615.623 dionica koje predstavljaju 100% temeljnog kapitala Sberbank d.d. Hrvatskoj poštanskoj banci dioničko društvo. Do okončanja sanacije koju provodi Hrvatska narodna banka, odnosno do imenovanja nove uprave Sberbank d.d. koju će postaviti Hrvatska poštanska banka dioničko društvo, koordinaciju poslovanja banke preuzeti će sanacijska uprava.

Rješenje o sanaciji Sberbank d.d. prodajom doneseno je kako bi se osigurala financijska stabilnost u Republici Hrvatskoj, spriječili gospodarski poremećaji i zaštitio javni interes, te klijenti ove banke.

Novo ime Sberbank Hrvatska pod kojim će poslovati u okviru HPB grupe je Nova hrvatska banka

Bilanca na dan 31.12.2021. godine

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
IMOVINA
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)	001		3.662.460.152	6.177.602.131
1.1. Novac u blagajni	002		900.072.987	1.422.548.361
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka	003		2.224.401.393	4.339.757.848
1.3. Ostali depoziti po viđenju	004		537.985.772	415.295.922
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009)	005		719.257.423	616.670.614
2.1. Izvedenice	006		-	-
2.2. Vlasnički instrumenti	007		95.340.654	105.639.274
2.3. Dužnički vrijednosni papiri	008		623.916.769	511.031.340
2.4. Krediti i predujmovi	009		-	-
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)	010		18.865.901	9.316.729
3.1. Vlasnički instrumenti	011		-	-
3.2. Dužnički vrijednosni papiri	012		-	-
3.3. Krediti i predujmovi	013		18.865.901	9.316.729
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 015 + 016)	014		-	-
4.2. Dužnički vrijednosni papiri	015		-	-
4.3. Krediti i predujmovi	016		-	-
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	017		4.158.015.469	4.601.319.906
5.1. Vlasnički instrumenti	018		49.027.711	48.896.784
5.1. Dužnički vrijednosni papiri	019		4.108.987.758	4.552.423.122
5.2. Krediti i predujmovi	020		-	-
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023)	021		16.413.935.375	15.955.565.325
6.1. Dužnički vrijednosni papiri	022		1.978.784	454.371
6.2. Krediti i predujmovi	023		16.411.956.591	15.955.110.954
7. Izvedenice − računovodstvo zaštite	024		-	-
8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025		-	-
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026		9.760.843	9.760.843
10. Materijalna imovina	027		326.523.749	310.680.257
11. Nematerijalna imovina	028		91.038.847	93.319.300
12. Porezna imovina	029		2.797.956	642.640
13. Ostala imovina	030		40.321.774	50.579.782
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031		20.000.000	9.200.000
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	032		25.462.977.489	27.834.657.527

Bilanca na dan 31.12.2021. godine (nastavak)

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
OBVEZE
16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038)	033		21.172	-
16.1. Izvedenice	034		21.172	-
16.2. Kratke pozicije	035		-	-
16.3. Depoziti	036		-	-
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri	037		-	-
16.5. Ostale financijske obveze	038		-	-
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 040 do 042)	039		-	-
17.1. Depoziti	040		-	-
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	041		-	-
17.3. Ostale financijske obveze	042		-	-
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (AOP 044 do 046)	043		22.688.405.792	24.599.744.662
18.1. Depoziti	044		22.569.135.023	24.505.320.711
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	045		-	-
18.3. Ostale financijske obveze	046		119.270.769	94.423.951
19. Izvedenice − računovodstvo zaštite	047		-	-
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zaštite portfelja od kamatnog rizika	048		-	-
21. Rezervacije	049		125.688.739	341.273.561
22. Porezne obveze	050		25.697.310	64.392.779
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051		-	-
24. Ostale obveze	052		150.060.287	178.816.674
25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053		-	-
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	054		22.989.873.300	25.184.227.676
KAPITAL
27. Temeljni kapital	055		1.214.775.000	1.214.775.000
28. Premija na dionice	056		-	-
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057		-	-
30. Ostali vlasnički instrumenti	058		-	-
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059		264.974.555	240.193.702
32. Zadržana dobit	060		200.321.464	291.352.537
33. Revalorizacijske rezerve	061		-	-
34. Ostale rezerve	062		611.448.026	702.479.098
35. Trezorske dionice	063		(477.000)	(477.000)
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064		182.062.145	202.106.513
37. Dividende tijekom poslovne godine	065		-	-
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)	066		-	-
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	067		2.473.104.190	2.650.429.850
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	068		25.462.977.490	27.834.657.526

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. – 31.12.2021.

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
1. Kamatni prihodi	069		588.918.099	560.475.074
2. Kamatni rashodi	070		51.583.346	36.363.820
3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev	071		-	-
4. Prihodi od dividende	072		3.292.513	2.043.665
5. Prihodi od naknada i provizija	073		450.155.698	482.976.369
6. Rashodi od naknada i provizija	074		273.888.635	290.099.614
7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	075		35.035.565	671.529
8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	076		47.068.263	59.962.657
9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	077		(571.077)	30.491.412
10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	078		-	-
11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto	079		-	-
12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	080		(8.624.819)	(7.592.753)
13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	081		-	-
14. Ostali prihodi iz poslovanja	082		10.448.879	18.529.530
15. Ostali rashodi iz poslovanja	083		13.223.239	19.815.032
16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO (AOP 069 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 075 do 082 - 083)	084		787.027.901	801.279.017
17. Administrativni rashodi	085		381.956.776	408.674.319
18. Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita	086		42.002.367	13.916.357
19. Amortizacija	087		75.816.110	67.020.386
20. Dobici ili gubici zbog promjena, neto	088		(3.386.347)	(4.328.639)
21. Rezervacije ili ukidanje rezervacija	089		(61.671.217)	306.219
22. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	090		109.876.155	63.262.189
23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	091		-	-
24. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine	092		8.711.610	(1.903.399)
25. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku	093		-	-
26. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	094		-	-
27. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	095		-	-
28. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094)	096		226.949.753	245.674.307
29. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti	097		(44.887.608)	(43.567.794)
30. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096)	098		182.062.145	202.106.513
31. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (AOP 099 - 100)	099		-	-
31.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	100		-	-
31.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti	101		-	-
32. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103)	102		182.062.145	202.106.513
33. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli)	103		-	-
34. Pripada vlasnicima matičnog društva	104		182.062.145	202.106.513

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 01.01. - 31.12.2021.

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101)	104		182.062.145	202.106.513
2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 106 + 118)	105		(82.538.216)	(24.780.853)
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (AOP 107 do 113 + 116 + 117)	106		(4.199.151)	1.831.095
2.1.1. Materijalna imovina	107		(7.533.354)	6.411.028
2.1.2. Nematerijalna imovina	108		-	-
2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca	109		1.825.625	(2.968.225)
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	110		-	-
2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	111		-	-
2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	112		-	-
2.1.7. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	113		-	-
2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)	114		-	-
2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)	115		-	-
2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	116		-	-
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	117		1.508.578	(1.611.708)
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (AOP 119 do 126)	118		(78.339.065)	(26.611.948)
2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)	119		-	-
2.2.2. Preračunavanje stranih valuta	120		-	-
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	121		-	-
2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)	122		-	-
2.2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	123		(95.463.311)	(32.525.728)
2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	124		-	-
2.2.7. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	125		-	-
2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	126		17.124.246	5.913.780
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (AOP 104 + 105 i AOP 128 + 129)	127		99.523.929	177.325.660
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)	128		-	-
5. Pripada vlasnicima matičnog društva	129		99.523.929	177.325.660

Promjene u kapitalu i rezervama 2021.

							Raspodjeljivo imateljima kapitala matice						Manjinski udjel
Opis pozicije	oznaka AOP	Kapital	dionice Premija na	osim kapital a instrumenti ički Izdani vlasn	instrumenti čki Ostali vlasni	t hvatna dobi bu ostala sveo - a Akumuliran	obit Zadržana d	ske rezerve j Revalorizaci	ve Ostale rezer	dionice ( ) Trezorske	društva matičnog vlasnicima pripada gubitak koji Dobit ili ( – )	poslovne go dine tijekom ( ) Dividend e	t hvatna dobi bu ostala sveo - a Akumuliran	ke Ostale stav	Ukupno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16
Početno stanje [prije prepravljanja]	001	1.214.775.000	-	-	-	264.974.555	200.321.464	-	611.448.026	(477.000)	182.062.145	-	-	-	2.473.104.190
Učinci ispravaka pogrešaka	002	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Učinci promjena računovodstvenih politika	003	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Početno stanje [tekuće razdoblje] (1. + 2. + 3.)	004	1.214.775.000	-	-	-	264.974.555	200.321.464	-	611.448.026	(477.000)	182.062.145	-	-	-	2.473.104.190
Izdavanje redovnih dionica	005	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izdavanje povlaštenih dionica	006	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	007	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata	008	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	009	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Redukcija kapitala	010	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Dividende	011	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Kupnja / prodaja trezorskih dionica	012	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	013	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze	014	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	015	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	016	-	-	-	-	-	91.031.073	-	91.031.073	-	(182.062.145)	-	-	-	-
Plaćanja temeljena na dionicama	017	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Ostalo povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih instrumenata	018	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	019	-	-	-	-	(24.780.853)	-	-	-	-	202.106.513	-	-	-	177.325.660
instrumenata kao posljedica poslovnih Povećanje ili ( – ) smanjenje vlasničkih kombinacija	020	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Završno stanje [tekuće razdoblje] (od 4. do 20.)	021	1.214.775.000	-	-	-	240.193.702	291.352.537	-	702.479.099	(477.000)	202.106.513	-	-	-	2.650.429.851

Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Novčani tok za 2021. godinu	2021.	2020.
	'000 kn	'000 kn
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	245.675	227.124
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	66.116	174.934
3. Amortizacija	67.020	74.953
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(83.170)	(73.479)
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(5.029)	-
6. Ostale nenovčane stavke	(518.562)	(537.335)
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	(107.285)	(280.916)
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	(4.727)	258.286
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	446.381	(1.316.302)
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	468.611
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	172.074	(65.609)
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,
a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	-	-
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	1.534	2.327
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(19.526)	2.683
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	(69.619)	105.944
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	890.116	1.255.559
18. Štedni depoziti ostalih komitenata	1.918.207	720.175
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	(775.064)	(928.046)
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	(21)	5.953
21. Ostale obveze	236.166	862
22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	484.505	588.918
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	-	3.281
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	(30.807)	(51.583)
25. Plaćeni porez na dobit	2.098	-
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	2.916.082	636.339
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	(47.009)	(58.990)
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva
i zajedničke pothvate	-	-
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih
instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	(369.725)	-
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	2.044	2.327
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	-	-
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	(414.690)	(56.663)
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	(57.279)	475.823
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	-	-
4. Povećanje dioničkoga kapitala	-	-
5. Isplaćena dividenda	-	-
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	(24.343)	-

C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	(81.622)	475.823
D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata	2.419.770	1.055.499
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	4.081.541	3.037.319
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	-	(8.625)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	6.501.311	4.084.193

Usklada bilance na dan 31. prosinac 2021.					imovina po Financijska	Financijska imovina po fer											Usklada
IMOVINA	Propisani	Novac i računi kod	Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne	Zajmovi i potraživanja	fer vrijednosti kroz račun dobiti i	vrijednosti kroz ostalu hvatnu sveobu	Financijska imovina po ranom amortizi	Krediti i potraživanja od	Imovina namijenjena	Ulaganja u ovisna	Nekretnine, postrojenja	Ulaganja u	Nemate rijalna	Neto odgođena porezna	Pretplaćeni porez	Ostala	između Temeljnih izvještaja i Propisanih
u '000 kn	izvještaji	banaka	banke	od banaka	gubitka	dobit	trošku	komitenata	prodaji	društva	i oprema	nekretnine	imovina	imovina	na dobit	imovina	izvještaja
Novac u blagajni	1.422.548	(1.422.544)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	4
Novčana potraživanja od središnjih banaka	4.339.758	(4.339.758)		-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Ostali depoziti po viđenju	415.296	(415.452)	-		-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-		(156)
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	616.670	-	-	-	(616.670)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz Financijska imovina kojom se ne trguje dobit ili gubitak	9.317	-	-	-	(9.317)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu Financijska imovina dobit	4.601.320	-	-	-	-	(4.601.297)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	22
Financijska imovina po amortiziranom vrijednosni papiri trošku dužnički	453	-	-	-	-	-	(453)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku krediti	15.955.111	-	(1.326.442)	(289.837)	-	-	-	(14.272.157)	-	-	-	-	-	-	-	-	66.675
Ulaganja u društva pridružena društva kćeri, zajedničke poduhvate i	9.761	-	-	-	-	-	-	-	-	(9.761)	-	-	-	-	-	-	-
Materijalna imovina (minus amortizacija)	310.681	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(248.110)	(60.629)	-	-	-	(1.942)	1
Nematerijalna imovina	93.319	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(93.319)	-	-	-	-
Porezna imovina	643	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	(26.282)	(541)	(101)	(26.282)
Ostala imovina	50.580	(14.761)	-	-	-	-	-	20.357	-	-	-	-	-	-	-	(121.254)	(65.078)
Dugotrajna imovina i namijenjene prodaji grupe za otuđenje klasificirane kao	9.200	-	-	-	-	-	-	-	(9.200)	-	-	-	-	-	-	-	-
UKUPNO IMOVINA	27.834.657	(6.192.515)	(1.326.442)	(289.837)	(625.986)	(4.601.297)	(453)	(14.251.800)	(9.200)	(9.761)	(248.110)	(60.629)	(93.319)	(26.282)	(541)	(123.297)	(24.813)
1.		Stavka Novac u blagajni u iznosu 1.422.548 tisuća kuna, Ostali depoziti po viđenju u iznosu 415.296 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 4.339.758 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Dužnički vrijednosni papiri u iznosu 9.317 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Krediti i predujmovi u iznosu 15.955.111 tisuća kuna, Porezna imovina u iznosu 643 tisuće kuna, Ostala
		imovina u iznosu 50.580 tisuća kuna, Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku u iznosu 24.599.744 tisuća kuna, Rezervacije u iznosu 341.274

Propisani financijski izvještaji

Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

tisuća kuna, Porezne obveze u iznosu 64.393 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 178.817 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar

stavaka Novac i računi kod banaka u iznosu 1.422.544 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 4.601.297

tisuća kuna, Financijska ulaganja po amortiziranom trošku u iznosu 9.317 tisuća kuna, Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke u iznosu 1.326.442

tisuće kuna, Zajmovi i potraživanja od banaka u iznosu 289.837 tisuća kuna, Krediti i potraživanja od komitenata u iznosu 14.272.157 tisuća kuna, Imovina namijenjena prodaji u iznosu 9.200 tisuća kuna, Nekretnine, postrojenja i oprema u iznosu 248.110 tisuća kuna, Ulaganje u nekretnine u iznosu 60.629 tisuća kuna, Ostala imovina u iznosu 123.297 tisuća kuna, Depoziti banaka u iznosu 28.025 tisuća kuna, Depoziti komitenata u iznosu 23.422.089 tisuća kuna, Uzeti krediti u iznosu 1.396.886 tisuća kuna, Rezervacije za obveze i troškove 88.015 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 185.572 tisuće kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

1. Iznos od 9.761 tisuća kuna iskazan na stavci Ulaganja u društva kćeri, zajedničke poduhvate i pridružena društva u Propisanim financijskim izvještajima, iskazan je na stavci Ulaganja u ovisna društva u Temeljnim financijskim izvještajima.
1. Iznos od 64.393 odgođene porezne obveze je u Propisanim financijskim izvještajima iskazan na stavci Porezne obveze unutar obveza, dok je u Temeljnim financijskim izvještajima netiran na stavci Neto odgođene porezne imovine/obveza.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između bilance za 2021. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

				Temeljni financijski izvještaji
u '000 kn taji š	Propisani izvještaji	obveze po fer Financijske vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Depoziti banaka	Depoziti komitenata	Uzeti krediti	Rezervacije za obveze i troškove	Tekuća obveza za porez na dobit	Ostale obveze	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja ncijski izvje	-	-	-	-	-	-	-	-	-
mjerene po amortiziranom Financijske obveze koje trošku Posebni fina	24.599.744	-	(28.025)	(23.445.802)	(1.396.886)	-	-	-	(270.969)
Rezervacije	341.274	-	-	-	-	(88.015)	-	-	253.258
Porezne obveze	64.393	-	-	-	-	-	(35.887)		28.506
Ostale obveze	178.817	-	-	23.713	-	-	-	(185.572)	16.958
UKUPNO OBVEZE	25.184.227	-	(28.025)	(23.422.089)	(1.396.886)	(88.015)	(35.887)	(185.572)	27.752

u '000 kn		Propisani izvještaji	Dionički kapital	Kapitalni dobitak	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite dionice	Zakonske rezerve	Ostale rezerve	Rezerva fer vrijednosti	Revalo rizacijska rezerva	(nepokriveni dobit/ Zadržana gubitak)	između Temeljnih Propisanih izvještaja i izvještaja
	Kapital	1.214.775	(1.214.775)									-
	Premija na dionice											-
	instrumenti osim Izdani vlasnički kapitala											-
	Ostali vlasnički udjeli											-
	Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	240.194							(212.651)	(27.543)		-
Raspodjeljivo imateljima kapitala	Zadržana dobit	291.353									(291.353)	-
matice	Revalorizacijske rezerve	-										-
	Ostale rezerve	702.479				(4.477)	(40.010)	(657.992)				-
	Trezorske dionice	(477)			477							-
	pripada vlasnicima Dobit / gubitak koji matičnog društva	202.108									(202.107)	1
	Dividende tijekom poslovne godine											-
Manjinski udjel	sveobuhvatna dobiti Akumulirana ostala											-
	Ostale stavke											-
	UKUPNO KAPITAL	2.650.431	(1.214.775)	-	477	(4.477)	(40.010)	(657.992)	(212.651)	(27.543)	(493.460)	-

Posebni financijski izvještaji

Usklada izvještaja o promjenama u kapitalu i rezervama za 2021. godinu

Osim razlika u terminologiji stavki između Propisanih i Temeljnih financijskih izvještaja, usklađenje se odnosi na:

- Ostale rezerve iz Propisanih financijskih izvještaja sadržane su u stavkama rezerve za vlastite dionice, zakonske rezerve i ostale rezerve u Temeljnim financijskim izvještajima,
- - Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit iz Propisanih financijskih izvještaja sadržana je u stavkama Rezerva za fer vrijednost i Revalorizacijska rezerva u Temeljnim financijskim izvještajima,
- Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva iz Propisanih financijskih izvještaja iskazana je na stavci Zadržana dobit / (nepokriveni gubitak) u Temeljnim financijskim izvještajima

Usklada

Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

u '000 kn	Total Propisani izvještaji	kamata i slični Prihod od prihodi	kamata i slični Rashod od rashodi	Prihod od naknada i provizija	Rashod od naknada i provizija	kroz račun dobiti i po fer vrijednosti Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica gubitka	Dobici umanjeni raspoloživih za za gubitke od vrijednosn prodaju ica	umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama Dobici	Ostali prihodi iz poslovanja	strativni admini troškovi Opći i	Amorti zacija	od komitenata potraživanja vrijednosti umanjenja Gubici od zajmova i i ostale imovine	Rezerviranja za i troškove obveze	DOBIT PRIJE POREZA	(trošak)/prihod Porezni	DOBIT ZA GODINU	financijski Temeljni izvještaji Total	izvještaja i Propisanih Temeljnih Usklada izvještaja između
Kamatni prihodi	560.475	556.257	4.095														560.351	(124)
Kamatni rashodi	(36.364)		(36.240)														(36.240)	124
Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev																	-	-
Prihodi od dividende	2.044								2.044								2.044	-
Prihodi od naknada i provizija	482.976			482.976													482.976	-
Rashodi od naknada i provizija	(290.100)				(290.100)												(290.100)	-
financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i ili gubitak, neto	672						-		672								672	-
Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	59.963					2.487		57.476									59.963	-
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	30.491					30.800											30.800	309
Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto																	-	-
Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto																	-	-
Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto	(7.593)					(7.593)			46								(7.547)	46
Dobici ili (–) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva Dobici ili (–) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto	- -																-	-
imovine, neto
Ostali prihodi iz poslovanja	18.530								18.292			(111)					18.181	(349)
Ostali rashodi iz poslovanja	(19.815)											(6)					(6)	19.809
Administrativni rashodi	(408.674)									(428.483)							(428.483)	(19.809)
Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita	(13.916)									(13.916)							(13.916)	-
Amortizacija	(67.020)										(67.020)						(67.020)	-
Dobici ili gubici zbog promjena, neto	(4.329)											(4.329)					(4.329)	-
Rezervacije ili ukidanje rezervacija	(307)												(307)				(307)	-
financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit (Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po ili gubitak)	(63.262)											(63.268)					(63.268)	(6)
Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-																-	-
(Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	1.903											1.903					1.903	-
Dio dobiti ili (–) gubitaka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke Negativni goodwill koji se priznaje u dobiti ili gubitku	-																-	-
Dobit ili (–) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje pothvate i pridružena društva obračunat metodom udjela	-																-	-
klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	-																-	-
KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA 092 do 094)	245.675													245.675			245.675	-
(Porezni rashod ili (–) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se nastaviti)	(43.568)														(43.568)		(43.568)	-
DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096)	202.107															202.107	202.107	-
Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (AOP 099 - 100)	-																-	-
- Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	-																-	-
- Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti	-																-	-
DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103)	202.107															202.107	202.107	-

Usklada računa dobiti i gubitka za 2021. godinu

Usklada izvještaja o promjenama u računu dobiti i gubitka za 2021. godinu

1.Iznos od 4.095 tisuća kuna sadržan u stavci Kamatni rashodi iz Propisanih financijskih izvještaja, sadržan je u stavci Prihodi od kamata i slični prihodi u Temeljnim financijskim izvještajima.

Iznos od 18.530 tisuća kuna na stavci Ostali prihodi iz poslovanja, iznos od 19.815 tisuća kuna na stavci Ostali rashodi iz poslovanja, iznos od 408.674 tisuća kuna na stavci Administrativni rashodi, te iznos od 307 tisuća kuna iskazan na stavci Rezervacije ili ukidanje rezervacija iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazani su na stavkama Ostali prihodi iz poslovanja u iznosu 21.053 tisuća kuna, Opći i administrativni troškovi u iznosu 442.399 tisuća kuna, kao i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu 307 tisuća kuna unutar Temeljnih financijskih izvještaja. Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između računa dobiti i gubitka za 2021. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Usklada novčanog toka za 2021. godinu

POSLOVNE AKTIVNOSTI	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	245.675	245.675	-
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	66.116		66.116
neto gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine		65.804	(65.804)
- gubici od rezerviranja za obveze i troškove		307	(307)
3. Amortizacija	67.020	67.020	-
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(83.170)	(83.170)	-
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(5.029)		(5.029)
6. Ostale nenovčane stavke	(518.562)		(518.562)
- (dobit)/gubitak od tečajnih razlika		7.593	(7.593)
- neto prihod od kamata		(524.111)	524.111
- prihod od dividendi		(2.044)	2.044
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	(107.285)		(107.285)
Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB		(107.285)	107.285
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	(4.727)		(4.727)
Povećanje plasmana i zajmova drugim bankama		(4.727)	4.727

9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	446.381		446.381
Neto (povećanje)/smanjenje zajmova komitentima 10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	441.654	(441.654) -
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		-	-
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	172.074		172.074
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		172.074	(172.074)
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG	-		-
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-		-
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	1.534		1.534
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po amortiziranom trošku		1.534	(1.534)
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(19.526)		(19.526)
Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine		(19.526)	19.526
Naplaćena kamata		484.505	(484.505)
Plaćena kamata		(30.807)	30.807
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	(69.619)		(69.619)
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	890.116		890.116
18. Štedni depoziti ostalih komitenata	1.918.207		1.918.207
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	(775.064)		(775.064)
Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka		(69.619)	69.619
Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata		2.032.940	(2.032.940)
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	(21)		(21)
21. Ostale obveze	236.166		236.166
Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza		236.166	(236.166)
22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	484.505		484.505
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	-		-
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	(30.807)		(30.807)
25. Plaćeni porez na dobit	2.098	2.098	-
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	2.916.082	2.916.081	1

Usklada novčanog toka za 2021. godinu (nastavak)

ULAGAČKE AKTIVNOSTI	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	(47.009)	(47.009)	-
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	-	-	-
Prodaja financijske imovine koje se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	50.000	(50.000)
Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	(419.725)	419.725
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	(369.725)	-	(369.725)
Neto prodaja/(stjecanje) ostalih financijskih instrumenata po amortiziranom trošku	-	-	-
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	2.044	-	2.044
Primici od dividendi	-	2.044	(2.044)
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	(414.690)	(414.690)	-

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	(57.279)	-	(57.279)
Povećanje uzetih zajmova	-	373.287	(373.287)
Otplata uzetih zajmova	-	(430.567)	430.567
Otplata zakupa sukladno MSFI 16	-	(24.343)	24.343
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-	-
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	-	-	-
4. Povećanje dioničkoga kapitala	-	-	-
Povećanje temeljnog kapitala	-	-	-
5. Isplaćena dividenda	-	-	-
Izdaci za dividendu	-	-	-
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	(24.343)	-	(24.343)
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	(81.622)	(81.622)	-

UKUPNO	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	4.081.541	4.081.541	-
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	-	-	-
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	6.501.311	6.501.311	-

Usklada novčanog toka za 2021. godinu (nastavak)

1. Iznos od 66.116 tisuća kuna na stavci Umanjenja vrijednosti i rezerviranja iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazan je na stavci Neto gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine u iznosu od 65.804 tisuća kuna i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu od 307 tisuća kuna u Temeljnim financijskim izvještajima.
1. Iznos od 7.593 tisuća kuna na stavci Ostale nenovčane stavke iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci (dobit)/gubitak od tečajnih razlika u Temeljnim financijskim izvještajima.
1. Iznos od 107.285 tisuću kuna na stavci Sredstva kod HNB-a iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB u Temeljnim financijskim izvještajima.
1. Stavka Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine u 5.029 tisuća kuna, Krediti i predujmovi ostalim klijentima u iznosu 446.381 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja u iznosu 172.074 tisuća kuna, Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti u iznosu 19.526 tisuća kuna, Depoziti od financijskih institucija u iznosu 69.619 tisuća kuna, Transakcijski računi ostalih komitenata u iznosu 890.116 tisuća kuna, Štedni depoziti ostalih komitenata u iznosu 1.918.207 tisuća kuna, Oročeni depoziti u iznosu 775.064 tisuća kuna, Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje u iznosu 21 tisuća kuna, Ostale obveze u iznosu 236.166 tisuća kuna, Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 484.505 tisuća kuna, Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 30.807 tisuća kuna, Primici od naplate vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti u iznosu 369.725 tisuća kuna, te Neto smanjenje primljenih kredita iz financijskih aktivnosti u iznosu 57.279 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavaka, Neto povećanje kredita i predujmova komitentima u iznosu 441.654 tisuće kuna, Neto smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u iznosu 172.074 tisuća kuna, Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, Neto smanjenje financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku u iznosu 1.534 tisuća kuna, Neto smanjenje ostale imovine u iznosu 19.526 tisuća kuna, Neto smanjenje depozita od banaka u iznosu 69.619 tisuća kuna, Neto smanjenje depozita komitenata u iznosu 2.032.940 tisuća kuna, Neto povećanje ostalih obveza u iznosu 236.166 tisuća kuna, te na stavkama Prodaja financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 50.000 tisuća kuna i Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 419.725 tisuća kuna, kao i na Povećanje uzetih kredita u iznosu 373.287 kuna, Otplatu uzetih kredita u iznosu 430.567 tisuća kuna i Otplatu zakupa sukladno MSFI16 u iznosu 24.343 tisuća kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između izvještaja o novčanom toku za 2021. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Ova stranica je namjerno ostavljena prazna.

Poslovna mreža i kontakti

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo

RCS Središnja Hrvatska

CENTAR BRITANSKI TRG

Adresa:	Ilica 81
	10 000 Zagreb
tel.:	01 4686 001
fax:	01 4686 007

CENTAR DUBRAVA

Adresa:	Avenija Dubrava 47
	10 040 Zagreb
tel.:	01 2908 973
fax:	01 2908 978

CENTAR GAJNICE

Adresa:	Argetinska ulica 4
	10 090 Zagreb
tel.:	01 3466 930
fax:	01 3466 939

CENTAR HOTO

Adresa:	Ulica dr. Franje Tuđmana 4
	10 434 Strmec
tel.:	01 3369 650
fax:	01 3369 660

CENTAR JURIŠIĆEVA

Adresa:	Jurišićeva 4
	10 000 Zagreb
tel.:	01 4888 356 / 4804 550
fax:	01 4804 522

CENTAR MAKSIMIR

Adresa:	Maksimirska 105
	10 000 Zagreb
tel.:	01 2383 782
fax:	01 2383 790

CENTAR SAVSKA

Adresa:	Savska cesta 58
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 501
fax:	01 5553 506

CENTAR SESVETE

Trg D. Domjanića 8
10 360 Zagreb
01 2019 270
01 2019 280

CENTAR SREDIŠĆE

Adresa:	Ulica Ivana Šibla 15
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5550 975
fax:	01 5550 979

CENTAR ŠPANSKO

Adresa:	Trg Ivana Kukuljevića 5
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5551 962
fax:	01 5551 967

CENTAR VMD

Adresa:	Strojarska cesta 16
	10 000 Zagreb
tel.:	01 6323 550
fax:	01 6323 613

CENTAR ZAPREŠIĆ

Adresa:	Trg žrtava fašizma 8
	10 290 Zaprešić
tel.:	01 3340 270/271
fax:	01 3340 278

CENTAR VELIKA GORICA

Adresa:	Trg kralja Petra Krešimira IV br 1
	10 410 Velika Gorica
tel.:	01 6238 600/602
fax:	01 6238 613

CENTAR SISAK

Adresa:	Ulica Stjepana i Antuna Radića 34
	44 000 Sisak
tel.:	044 556 010/013
fax:	044 556 019

CENTAR KARLOVAC

Adresa:	Ivana Gorana Kovačića 4
	47 000 Karlovac
tel.:	047 555 040/042
fax:	047 555 049

E-CENTAR

Adresa:	Strojarska 20
	10 000 Zagreb
tel.:	01 4888 389
fax:	01 4888 374

RCS Sjeverna Hrvatska

CENTAR BJELOVAR

Adresa:	Trg Eugena Kvaternika 1
	43 000 Bjelovar
tel.:	043 555 090/095
fax:	043 555 099

CENTAR ČAKOVEC

Adresa:	Masarykova 26
	40 000 Čakovec
tel.:	040 555 010
fax:	040 555 019

CENTAR KOPRIVNICA

Adresa:	Florijanski trg 13
	48 000 Koprivnica
tel.:	048 555 090
fax:	048 555 099

CENTAR VARAŽDIN

Adresa:	Ivana Kukuljevića 9a
	42 000 Varaždin
tel.:	042 215 320
fax:	042 215 330

RCS Slavonija

CENTAR ĐAKOVO

Adresa:	Bana J. Jelačića 8
	31 400 Đakovo
tel.:	031 815 156
fax:	031 815 158

CENTAR OSIJEK

Adresa:	Trg Ante Starčevića 7
	31 000 Osijek
tel.:	031 284 880
fax:	031 284 888

CENTAR OSIJEK 2

Adresa:	Prolaz J. Benešića 2
	31 000 Osijek
tel.:	031 555 260
fax:	031 701 414

CENTAR POŽEGA

Adresa:	Cehovska 8
	34 000 Požega
tel.:	034 410 130
fax:	034 410 139

CENTAR SLAVONSKI BROD

Adresa:	Kralja Petra Krešimira IV br.3
	35 000 Slavonski Brod
tel.:	035 212 530
fax:	035 212 540

CENTAR VALPOVO

Adresa:	Trg Kralja Tomislava 17
	31 550 Valpovo
tel.:	031 654 041
fax:	031 654 086

CENTAR VINKOVCI

Adresa:	Trg dr. Franje Tuđmana 2
	32 100 Vinkovci
tel.:	032 455 502
fax:	032 455 508

CENTAR VIROVITICA

Adresa:	Trg kralja Zvonimira 3
	33 000 Virovitica
tel.:	033 740 060
fax:	033 740 068

CENTAR VUKOVAR

Adresa:	J.J. Strossmayerova 16
	32 000 Vukovar
tel.:	032 451 000
fax:	032 451 019

ISPOSTAVA BELI MANASTIR

Trg Slobode 38
31 300 Beli Manastir
031 701 412
031 701 414

ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC

Adresa:	Vukovarska 4
	31 540 Donji Miholjac
tel.:	031 620 041
fax:	031 620 099

ISPOSTAVA NAŠICE

Adresa:	J.J. Strossmayera 2
	31 500 Našice
tel.:	031 615 172
fax:	031 615 173

RCS Istra i Kvarner

CENTAR PULA

Adresa:	Anticova 9
	52 000 Pula
tel.:	052 300 602
fax:	052 300 609

CENTAR POREČ

Adresa:	Trg slobode 14
	52 440 Poreč
tel.:	052 703 222
fax:	052 703 229

CENTAR RIJEKA

Adresa:	Trpimirova 3b
	51 000 Rijeka
tel.:	051 301 280
fax:	051 301 288

CENTAR RIJEKA 2

Adresa:	Uljarska 4A
	51 000 Rijeka
tel.:	051 555 570 / 571
fax:	051 555 589

RCS Dalmacija – sjever

CENTAR DALMARE

Adresa:	Velimira Škorpika 23
	22 000 Šibenik
tel.:	022 242 253
fax:	022 242 253

CENTAR GOSPIĆ

Adresa:	Trg S. Radića bb
	53 000 Gospić
tel.:	053 617 101
fax:	053 617 108

CENTAR KNIN

Adresa:	Ulica Gospe Velikog Hrvatskog
	Krsnog Zavjeta 9
	22 300 Knin
tel.:	022 556 002
fax:	022 556 009

CENTAR ŠIBENIK

Adresa:	Ante Starčevića 4
	22 000 Šibenik
tel.:	022 556 012
fax:	022 556 019

CENTAR VIDICI

Adresa:	Stjepana Radića 137
	22 000 Šibenik
tel.:	022 209 412
fax:	022 209 415

CENTAR VODICE

Adresa: Herfordska ulica b.b. 22 111 Vodice tel.: 022 442 678 fax: 022 442 333

CENTAR ZADAR

Adresa:	Put Murvice 12 D
	23 000 Zadar
tel.:	023 350 000
fax:	023 350 018

CENTAR ZADAR 2

Adresa:	Ulica Andrije Hebranga2
	23 000 Zadar
tel.:	023 411 906
fax:	023 350 018

ISPOSTAVA GRAD

Adresa:	Trg Kralja Držislava 1
	22 000 Šibenik
tel.:	022 200 463
fax:	022 242 253

RCS Dalmacija – jug

CENTAR DUBROVNIK

Adresa:	Dr. Ante Starčevića 24
	20 000 Dubrovnik
tel.:	020 362 045
fax:	020 362 040

CENTAR IMOTSKI

Adresa:	Šetalište S. Radića 19
	21 260 Imotski
tel.:	021 555 280
fax:	021 555 289

CENTAR KAŠTEL STARI

Adresa:	Ivana Danila 12
	21 216 Kaštel Stari
tel.:	021 246 182
fax:	021 246 183

CENTAR KONAVLE

Adresa:	Gruda 43
	20 215 Gruda
tel.:	020 450 800/801
fax:	020 450 802

CENTAR MAKARSKA

Adresa:	Trg 4. svibnja 533 br.1
	21 300 Makarska
tel.:	021 695 765
fax:	021 695 768

CENTAR SINJ

Adresa:	Trg kralja Tomislava 1
	21 230 Sinj
tel.:	021 708 080
fax:	021 830 427

CENTAR SOLIN

Adresa:	Kralja Zvonimira 87a
	21 210 Solin
tel.:	021 555 752
fax:	021 555 756

CENTAR SPLIT 1

Adresa:	Domovinskog rata 49
	21 000 Split
tel.:	021 340 626
fax:	021 340 631

CENTAR SPLIT 2

Adresa:	Dubrovačka 31
	21 000 Split
tel.:	021 401 625
fax:	021 401 630

CENTAR SPLIT 3

Adresa:	Ruđera Boškovića 18a
	21 000 Split
tel.:	021 555 854
fax:	021 555 873

CENTAR TROGIR

Adresa:	Kardinala Alojzija Stepinca 42
	21 220 Trogir
tel.:	021 555 725
fax:	021 555 743

ISPOSTAVA CAVTAT

Adresa:	Trumbićev put 10
	20 210 Cavtat
tel.:	020 450 810/812
fax:	020 450 811

ISPOSTAVA TRILJ

Adresa:	Bana Josipa Jelačića 8
	21 240 Trilj
tel.:	021 830 410
fax:	021 830 427

Članice HPB Grupe:

HPB INVEST d.o.o.

Strojarska cesta 20
10 000 Zagreb
01 4804 516
0800 472 472
01 4804 599
[email protected]
www.hpb-invest.hr

HPB-nekretnine d.o.o.

Adresa:	Amruševa 8
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 920
fax:	01 4839 235
e-mail:	[email protected]
web site:	www.hpb-nekretnine.hr

AI Terminal

Hrvatska Poštanska Banka d.d.

2090_rns_2022-03-31_5c7c0e47-c2d6-4e72-82fc-adb7045599d8.pdf

Godišnje izvješće za 2021. godinu

Sadržaj

Uvod

Pravni status

Skraćenice

Tečajna lista

Misija

Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj.

Vizija

Osnovni financijski pokazatelji

Pismo predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Poštovani dioničari, klijenti i partneri, drage kolegice i kolege,

Komentar financijskih rezultata Hrvatske poštanske banke

Komentar financijskog položaja Hrvatske poštanske banke

Komentar poslovanja HPB Grupe i ovisnih društva Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Hrvatske poštanske banke u 2022. godini

Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Makroekonomski pregled

Bruto domaći proizvod

Dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sastavnicama

Cijene

Indeks potrošačkih cijena (međugodišnje stope promjene u %)

Međugodišnja stopa promjene cijena odabranih komponenti indeksa potrošačkih cijena

Zaposlenost i plaće

Javne financije

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane opće države (u milijunima kuna)

Poslovno okruženje

Kreditne institucije – pregled kretanja odabranih pokazatelja 2021. i rang lista top-10 najbolje pozicioniranih banaka po kategoriji

Tržišni udio u imovini

Kapital

Likvidnost

Povrat na kapital

Povrat na Imovinu

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Pregled ključnih događaja u korporativnoj povijesti HPB d.d

10./1991.

12./1995.

Sredina 2005.

12./2010.

09./2015.

07./2018.

2020.-2021. Razdoblje rekordne

Projekt prelaska na jedinstvenu valutu EU

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Zakonodavni okvir

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Dionica HPB-R-A

Informacije i detalji o vrijednosnici

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Pregled poslovanja i financijski pregled

Neto dobit

Operativna dobit (prije rezerviranja)

Upravljanje troškovima 2017. – 2021.

Troškovi rezerviranja za gubitke

Imovina i RWA

Struktura aktive

Struktura pasive

Opis poslovanja poslovnih segmenata

POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM

Novosti u 2021.:

Prodaja/razvoj

POSLOVANJE SEKTORA DIREKTNIH KANALA

Kartično poslovanje

Digitalno bankarstvo

Novosti u 2021.:

PSD2

mHPB aplikacija

Online otvaranje SuperSmart računa

Internetsko bankarstvo

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

POSLOVANJE S PRAVNIM OSOBAMA

Poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

Poslovanje s malim i srednjim poduzećima

2,2 mlrd * volumen kredita

Novosti u 2021.:

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa poslovnim subjektima:

**2,2 mlrd * volumen kredita**