-

OPĆI PODACI ZA IZDAVATELJE
Razdoblje izvještavanja:		01.01.2020	do	31.12.2020
Godina:		2020

		Godišnji financijski izvještaji
Matični broj (MB):	03463958	članice izdavatelja:	Oznaka matične države	HR
Matični broj subiekta (MBS):	040001029
Osobni identifikacijski broj (OIB):	65723536010			LEI: 213800SRX7OTZCOYXQ97
Šifra ustanove:	2232
	Tvrtka izdavatelja: ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D.
Poštanski broj i mjesto:	52470		UMAG
	Ulica i kućni broj: ERNESTA MILOŠA 1
	Adresa e-pošte: [email protected]
Internet adresa: www.ikb.hr
Broj zaposlenih (krajem izvještajnog razdoblja):	231
Konsolidirani izvještaj:	KN	(KN-nije konsolidirano/KD-konsolidirano)
Revidirano:	RD	(RN-nije revidirano/RD-revidirano)
Tvrtke ovisnih subjekata (prema MSFI):			Sjedište:		MB:







Knjigovodstveni servis:	Ne	(Da/Ne)		(tvrtka knjigovodstvenog servisa)
	Osoba za kontakt: LARISA FARAGUNA RACMAN
	(unosi se samo prezime i ime osobe za kontakt) Telefon: 052/702-333
	Adresa e-pošte: [email protected]
	Revizorsko društvo: KPMG Croatia d.o.o.
Ovlašteni revizor: Katarina Kecko	(tvrtka revizorskog društva)
	(ime i prezime)

Naziv pozicije		Zadnji dan prethodne poslovne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4

movina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (od 2. do 4.)	001	758.051.135	984.391.015
Novac u blagajni	002	240.999.438	189.986.776
Novčana potraživanja od središnjih banaka	003	378.694.827	642.861.137
Ostali depoziti po viđenju	004	138.356.870	151.543.102
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (od 6. do 9.)	005	0	0
Izvedenice	006	0	0
Vlasnički instrumenti	007	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	008	0	0
Krediti i predujmovi	009	0	0
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 11. do 13.)	010	1.605.960	1.702.997
Vlasnički instrumenti	011	309.836	313.762
Dužnički vrijednosni papiri	012	1.296.124	1.389.235
Krediti i predujmovi	013	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (15. + 16.)	014	0	0
Dužnički vrijednosni papiri	015	0	0
Krediti i predujmovi	016	0	0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (od 18. do 20.)	017	675.535.880	556.735.479
Vlasnički instrumenti	018	3.041.237	3.352.636
Dužnički vrijednosni papiri	019	672.494.643	553.382.843
Krediti i predujmovi	020	0	0
Financijska imovina po amortiziranom trošku (22. + 23.)	021	2.163.435.882	2.251.863.521
Dužnički vrijednosni papiri	022	153.100.422	92.570.543
Krediti i predujmovi	023	2.010.335.460	2.159.292.978
Izvedenice - računovodstvo zaštite	024	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025	0	0
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026	0	0
Materijalna imovina	027	42.077.337	38.974.300
Nematerijalna imovina	028	2.427.694	2.303.468
Porezna imovina	029	334.434	1.182.343
Ostala imovina	030	18.740.076	18.470.276
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031	0	0
Ukupna imovina (1. + 5. + 10. + 14. + 17. + 21. + od 24. do 31.)	032	3.662.208.398	3.855.623.399
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (od 34. do 38.)	033	0	0
zvedenice	034	0	0
Kratke pozicije	035	0	0
Depoziti	036	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	037	0	0
Ostale financijske obveze	038	0	0
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (od 40. do 42.)	039	0	0
Depoziti	040	0	0
Izdani dužnički vrijednosni papiri	041	0	0
Ostale financijske obveze	042	0	0
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (od 44. do 46.)	043	3.311.571.567	3.478.845.241

Depoziti	044	3.309.148.227	3.477.195.093
Izdani dužnički vrijednosni papiri	045	O	0
Ostale financijske obveze	046	2.423.340	1.650.148
Izvedenice - računovodstvo zaštite	047	0	0
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	048	0	O
Rezervacije	049	1.977.100	2.011.488
Porezne obveze	050	2.014.229	149.991
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	051	0	0
Ostale obveze	052	12.266.186	14.324.702
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053	0	0
Ukupne obveze (33. + 39. + 43. + od 47. do 53.)	054	3.327.829.082	3.495.331.422
Kapital
Temeljni kapital	055	162.800.000	162.800.000
Premija na dionice	056	181.091	181.091
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057	0	0
Ostali vlasnički instrumenti.	058	0	0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059	4.614.027	-214.499
Zadržana dobit	060	99.035.706	129.027.637
Revalorizacijske rezerve	061	0	0
Ostale rezerve	062	37.756.561	37.756.560
- ) Trezorske dionice	063	O	0
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064	29.991.931	30.741.188
( - ) Dividende tijekom poslovne godine	065	0	O
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	066	0	0
Ukupno kapital (od 55. do 66.)	067	334.379.316	360.291.977
Ukupno obveze i kapital (54. + 67.)	068	3.662.208.398	3.855.623.399

Naziv pozicije		lsto razdoblje prethodne godine	Tekuće razdoblje
1	2	3	4
Kamatni prihodi	001	80.882.252	77.267.026
(Kamatni rashodi)	002	6.543.380	4.172.750
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	003	0	0
Prihodi od dividende	004	492.011	311.250
Prihodi od naknada i provizija	005	33.819.95	27.263.328
(Rashodi od naknada i provizija)	006	4.309.322	3.743.087
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	007	0	8.804.360
Dobici ili ( - ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	008	14.782.726	11.995.498
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	009	-938.016	0
Dobici ili ( - ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	010	0	0
Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zaštite, neto	011	0	0
Tečajne razlike [dobit ili ( - ) gubitak], neto	012	687.595	898.451
Dobici ili ( - ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	013	0	0
Ostali prihodi iz poslovanja	014	1.864.000	1.541.261
(Ostali rashodi iz poslovanja)	015	834.967	609.627
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto (1. - 2. - 3. + 4. + 5. - 6. + od 7. do 14. - 15.)	016	119.902.850	119.555.710
(Administrativni rashodi)	017	64.139.406	63.824.350
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	018	7.121.834	7.413.718
(Amortizacija)	019	5.652.984	5.629.898
Dobici ili ( - ) gubici zbog promjena, neto	020	0	0
(Rezervacije ili ( - ) ukidanje rezervacija)	021	-438.472	27.370
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	022	6.756.440	5.018.721
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	023	0	0
(Umanjenje vrijednosti ili ( - ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	024	0	0
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	025	0	0
Udio dobiti ili ( - ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udiela	026	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namiieniene za prodaiu koje nisu kvalificirane kao	027	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (16. - 17. - 18. - 19. + 20. - od 21. do 24. + od 25. do 27.) (Porezni rashodi ili ( - ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja	028	36.670.658	37.641.653
koje če se nastaviti)	029	6.678.727	6.900.465
Dobit ili ( - ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti (28. - 29.)	030	29.991.931	30.741.188
Dobit ili (-) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (32. - 33.)	031	0	0
Dobit ili (-) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	032	0	0
(Porezni rashodi ili ( - ) prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti)	033	0	0
Dobit ili ( - ) gubitak tekuće godine (30. + 31 .; 35. + 36.)	034	29.991.931	30.741.188
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	035	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	036	29.991.931	30.741.188
IZVJESTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Dobit ili (-) gubitak tekuće godine	037	29.991.931	30.741.188
Ostala sveobuhvatna dobit (39. + 51.)	038	4.626.071	-4.828.527

Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (od 40. do 46. + 49. + 50.)	039	-3.468	0
Materijalna imovina	040	0	0
Nematerijalna imovina	041	0	0
Aktuarski dobici ili (-) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom	042	0	0
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	043	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava	044	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	045	-4.230	0
Dobici ili ( - ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata	046	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	467	0	0
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	048	0	0
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	049	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	050	762	0
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (od 52. do 59.)	051	4.629.539	-4.828.527
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	052	0
Preračunavanje stranih valuta	053	0
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	054	0
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	055	0	0
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	056	5.645.779	-5.888.414
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	057	0	0
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zaiedničke pothvate i pridružena društva	058	0	0
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( - ) gubitak	059	-1.016.240	1.059.887
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (37. + 38 .; 61. + 62.)	060	34.618.002	25.912.661
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	061	0	0
Pripada vlasnicima matičnog društva	062	34.618.002	25.912.661

AMILIA TATHISTIN ITERNIEUR PALIEN ALLING ALL Naziv pozicije	AOR oznaka	Isto razdoblje prethodne godine	Na izvještajni datum tekuceg razdoblja
1	2	3	4
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćena kamata i slični primici	001	0	0
Naplačene naknade i provizije	002	0	0
(Plaćena kamata i slični izdaci)	003	0	0
(Plačene naknade i provizije)	004	0	0
(Plaćeni troškovi poslovanja)	005	0	0
Neto dobici / gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	006	0	0
Ostali primici	007	0	0
(Ostali izdaci)	008	0	0
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	009	36.670.658	37.641.653
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	010	6.323.968	5.045.791
Amortizacija	011	5.652.984	5.629.898
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	012	937.434	0
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	013	0	0
Ostale nenovčane stavke	014	-687.595	-898.451
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	015	-10.099.690	55.049.597
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	016	-10.104	-63.996
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	017	-198.740.524	-226.725.947
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	018	-17.474.830	118.800.465
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi	019	0	0
trgovanja
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	020	0	0
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	021	-1.606.487	-100.944
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	022	12.801.665	60.526.761
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	023	-83.738.000	-79.644.127
Depoziti od financijskih institucija	024	0	-111
Transakcijski računi ostalih komitenata	025	152.317.378	164.571.495
Stedni depoziti ostalih komitenata	026	150.695.568	176.180.008
Oročeni depoziti ostalih komitenata	027	-177.617.280	-158.313.156
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	028	0	0
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	029	14.538.961	14.864.966
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	030	80.882.252	77.267.026
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	031	492.011	311.250
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	032	-6.543.380	-3.167.099
(Plaćeni porez na dobit)	033	-4.886.119	-8.578.594
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (od 1. do 33.)	034	-40.091.130	238.396.485
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje / plačanja za kupnju materijalne i nematerijalne imovine	035	-3.343.633	-8.563.154
Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate	036	0	0
Primici od naplate / plaćanja za kupnju vrijednosnih papira i drugih	037	0	0
financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	038	0	0
Ostali primici / plaćanja iz ulagačkih aktivnosti	039	0	0
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (od 35. do 39.)	040	-3.343.633	-8.563.154

Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	041	-13.326.285	-4.146.684
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	042	0	O
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	043	-12.837.190	-7.053.024
Povećanje dioničkoga kapitala	044		O
(Isplacena dividenda)	045	-10.328.226	O
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	046	-1.201.334	0
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (od 41. do 46.)	047	-37.693.035	-11.199.708
Neto povećanjel(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (34. + 40. + 47.)	048	-81.127.798	218.633.623
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja	049	846.960.000	768.873.006
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	050	3.040.804	997.370
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (48. + 49. + 50.)	051	768.873.006	988.503.999

													u kunama
				Raspodjeljivo imateljima kapitala matice							Manjinski udjel
Kapital oznaka AOP	Premija na dionice	Instrumenti vlasnički kapitala Izdani osim	Instrumenti vlasnički Ostali	sveobuhvatn Akumulirana ostala a dobit	Zadržana dobit	Revalorizacijs ke rezerve	Ostale rezerve	() Trezorske dionice	gubitak koji Dobit in Ca vlasnicima maticnog pripada društva	( ) Dividende poslovne tijekom godine	sveobuhvatn Akumulirana ostala a dobit	Ostale stavke	Ukupno
્ડ્લ 97		5							92	13		15	16
162.800.000 001	181.091	0	0	4.614.028	99.035.705	0	37.756.561	0	29.991.931	0	0	0	334.379.316
0 002	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 003	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
162.800.000 004	181.091	0	0	4.614.028	99.035.705	0	37.756.561	0	29.991.931	0	0	O	334.379.316
0 005	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 006	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 007	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 008	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 009	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 010	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 011	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 012	0	0	00	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 013	0	0		0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 014	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 015	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 016	0	0	0	0	0	0	0	0	-29.991.931	0	0	0	-29.991.931
0 017	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
0 018	0	0	0	0	29.991.931	0	0	0	0	0	0	0	29.991.931
0 019	0	0	0	-4.828.527	0	0	0	0	30.741.188	0	0	0	25,912,661
0 020	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
162.800.000 021	181.091	0	0		-214.499 129.027.636	0	37.756.561	0	30.741.188	0	0	0	360.291.977

Poslovanje po segmentima	Poslovanje s građanima i obrtnicima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ostalo	Ukupno
	Račun dobiti i gubitka
Prihodi od kamata	44,9%	50,3%	4,8%	100%
Rashodi od kamata	57,8%	19,7%	22,4%	100%
Neto prihodi od naknada i provizija	53,3%	48,7%	-2,0%	100%
	Bilanca
Ukupno imovina	22,9%	32,5%	44,6%	100%
Ukupno obveze	64,3%	35,4%	0,3%	100%

-

u zadržanu dobit	18.901.187,65 HRK
u ostale rezerve	11.840.000,00 HRK

PREDSJEDNIK GLAVNE SKUPŠTINE BANKE

STARSKA KREDITNA BANKA
Marijan Kovačić diploogomičko društvo

Istarska kreditna banka Umag d.d.

Godišnje izvješće za 2020. godinu

Sjedište:

Ernesta Miloša 1 52470 Umag Hrvatska

Kontakt:

tel. +385 52 702 300 fax: +385 52 702 388

Call centar:

tel.: +385 52 702 400 e‐mail: [email protected]

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci 4
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2020. godini11
Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja20
Odgovornost za financijske izvještaje36
Izvješće neovisnog revizora 37
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti43
Izvještaj o financijskom položaju 44
Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici 45
Izvještaj o novčanom tijeku 47
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje 49
Prilog godišnjem financijskom izvješću158
Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku159
Ostale zakonske i regulatorne obveze 172

Osnovni podaci o Banci

Istarska kreditna banka Umag d.d. Umag (u nastavku: Banka) je banka s tradicijom poslovanja od 1956. godine, te danas zauzima značajni tržišni udio na regionalnom području Istarske županije, a posluje i u Primorsko‐goranskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Banka pruža sve vrste financijskih usluga pravnim osobama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj. Banka ima oko 6.500 korporativnih klijenata i obrtnika te više od 40.000 aktivnih klijenata fizičkih osoba.

U svom poslovanju Banka pruža cjelokupnu paletu bankovnih usluga, u što je uključeno poslovanje s pravnim osobama i stanovništvom, poslovanje s inozemstvom te usluge investicijskog bankarstva.

Uprava, Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Uprava Banke:

Miro Dodić, dipl.oec., predsjednik Klaudija Paljuh, dipl.oec., članica mr.sc. Emanuela Vukadinović, članica

Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Milan Travan, dipl.oec., predsjednik Edo Ivančić, oec., zamjenik predsjednika Marijan Kovačić, dipl.oec., član Anton Belušić, dipl.oec., član Milenko Opačić, dipl.oec., član

Financijski pokazatelji

POKAZATELJI POSLOVANJA	2020.	2019.
REZULTAT POSLOVANJA
Ukupan prihod	tis. kuna	128.080	132.528
Dobit prije oporezivanja	tis. kuna	37.671	36.671
Dobit poslije oporezivanja	tis. kuna	30.741	29.992
Porez na dobit	tis. kuna	6.900	6.679
Prinos po dionici	kuna	207,71	202,71
Prinos na aktivu ROA 1)	%	1,00	1,02
Prinos na kapital ROE 2)	%	9,30	10,16
POKAZATELJI BILANCE
Ukupna imovina	tis. kuna	3.855.623	3.662.208
Kreditni portfelj ‐ bruto	tis. kuna	2.142.052	1.946.710
Depoziti primljeni	tis. kuna	3.434.123	3.254.855
Dionički kapital i rezerve	tis. kuna	360.292	334.379
Aktiva po zaposlenom	tis. kuna	17.185	16.277
POKAZATELJI KAPITALA
Osnovni kapital	tis. kuna	328.010	331.275
Regulatorni kapital	tis. kuna	333.037	340.792
Stopa osnovnog kapitala	%	17,29	18,43
Stopa ukupnog kapitala	%	17,55	18,96
OSTALI POKAZATELJI
Broj radnika na dan 31. prosinca	231	248
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (na bazi sati rada)	224	225

Napomena:

U 2019. i 2020. godini Istarska kreditna banka Umag d.d. nije primala javne subvencije. Podaci u pokazateljima kapitala za 2020. godinu odnose se na nerevidirane podatke u koje nije uključena ostvarena dobit u 2020. godini..

……………………………………………….

¹⁾ Prinos na aktivu ROA izračunat je stavljanjem u odnos dobiti prije oporezivanja i prosječne imovine Banke

²⁾ Prinos na kapital ROE izračunat je stavljanjem u odnos dobiti nakon oporezivanja i prosječnog kapitala Banke

Opis poslova

U eri digitalizacije banke su suočene s novim trendovima kojima se moraju prilagoditi, bilo da samostalno razvijaju nova rješenja za bolje korisničko iskustvo klijenata ili surađuju s fintech tvrtkama i koriste njihova inovativna rješenja. Stoga kontinuirano prate domaće istrano tržište kako biznale prepoznati potrebe klijenata, te se ovisno o standardima i promjenama na tržištu i potrebama klijenata kreiraju ponude. Digitalizacija napreduje sve bržim koracima i već se sada mogu predvidjeti potrebe budućih generacija. Banke trebaju klijentima olakšati financijsko poslovanje i na tome se stalno radi. Korištenjem modernih tehnologija nude se jednostavna, brza i sigurna rješenja, a nove digitalne generacije traže potpuno online poslovanje, za njih ne postoji poslovnica.

Kao u čitavom bankarskom sustavu tako se i u Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d. aktivnosti na poboljšanju aplikativnog sustava provode kontinuirano, naročito u dijelu koji se odnosi na usluge namijenjene klijentima (mobilno bankarstvo, internetsko bankarstvo, kartično poslovanje, mogućnost podizanja gotovine na rate, plaćanja na rate putem EFTPOS uređaja i dr.). U ovom segmentu naročito je bitno uspostavljanje novih tehnoloških rješenja za unaprjeđenja upravljanja poslovnim odnosima s klijentima, profitabilnošću, prodajnim kanalima te upravljanja proizvodima i uslugama.

U ponudi Banke postoji stotinjak različitih proizvoda i usluga, međutim ovo tržište je izuzetno živo i neprestano se javljaju određeni segmenti poslovanja koje se mora unaprijediti. To se prije svega odnosi na osobno i internetsko, odnosno mobilno bankarstvo te kartično poslovanje, kao i na pojednostavljivanje i ubrzavanje odnosno personaliziranje procesa odobravanja kredita.

Banka je u 2020. godini uspješno provodila poslovnu suradnju s Obrtničkom komorom Istarske županije i Hrvatskom gospodarskom komorom Istarske županije, te s pojedinim jedinicama lokalne uprave.

Trenutno stanje proizvoda, odnosno otvorenih računa u ponudi Banke odnosi se na sljedeće:

Poslovni subjekti:

Poslovni subjekti svoje poslovanje obavljaju putem 6.551 računa za redovno poslovanje, računa organizacijskog dijela i računa za posebne namjene. Veliki broj klijenata, njih gotovo tri četvrtine, koristi aplikaciju iKBnet Business kojom se platni promet obavlja preko interneta, a sve je veći broj korisnika mobilnog bankarstva za poslovne klijente. Pritom poslovni subjekti obavljaju preko 89 posto transakcija u platnom prometu putem Bančine internetske i 85 posto mobilne aplikacije.

Trenutno je u otplati više od 1900 kreditnih partija, a značajni dio poslovanja odvija se EFT POS uređajima, poslovnim kreditnim karticama, debitnim karticama te specijaliziranom ponudom za mjenjače.

Visoka likvidnost bankarskog sustava i snažna konkurencija znatno utječu na snižavanje aktivnih kamatnih stopa u sektoru poslovanja s poslovnim subjektima. Kako bi kamatne prihode zadržali na što višoj razini, kod kreditiranja u ovom segmentu daje se naglasak na kratkoročne plasmane, a u poslovnoj mreži se vrši kontinuirana akvizicija novih klijenata na čitavom tržištu poslovanja Banke. Istovremeno je naglasak i na stalnoj disperziji rizika, smanjenju broja i iznosa velikih izloženosti te općenito kontroli koncentracije svih vrsta, od sektorskih do geografskih. Također, sukladno poslovnoj politici Banke izuzetnu pažnju poklanjamo zadržavanju i pojačavanju kolateralnih pokrivenosti izloženosti po kreditnim plasmanima.

Dio poslovanja odnosi se na izdavanje garancija ili drugih jamstava te na trgovanje na uređenom tržištu putem Referade za trgovanje vrijednosnim papirima, na trgovanje stranim sredstvima plaćanja i na mjenjačke poslove.

Stanovništvo:

U Banci ima otvorenih tekućih ili žiroračuna (multivalutnih) za više od 32 tisuće klijenata. Napominjemo da se sve više prometa odvija putem žiroračuna za iznajmljivače turističkih objekata i ostale samostalne djelatnosti. Internetsko bankarstvo za građane je u porastu, a od kraja 2014. godine u ponudi je i mobilno bankarstvo za građane za koje je tijekom 2020. godine iskazan znatno veći rast. Od ostalih, novijih proizvoda ističe se otvorena štednja i otvorena dječja štednja. Međutim, još uvijek veliki broj građana, njih više od tisuća, ima otvorene kunske ili devizne štedne knjižice. U ponudi Banke je poslovanje sa sefovima u svim većim poslovnicama, u otplati je više od 4.500 kreditnih partija, a istovremeno imamo više od 1.700 korisnika kreditnih kartica građana. Značajan je segment poslovanja s nerezidentima, i to kako za štednju po viđenju tako i za oročenja.

Poslovna mreža Banke vrlo je dobro razvijena i pokriva područje čitave Istarske županije, dio Primorsko‐goranske županije i grada Zagreba, i to kako s poslovnicama, tako i putem ostalih kanala prodaje odnosno putem bankomata, dnevno noćnih trezora i EFT POS uređaja. Banka trenutno ima 25 poslovnica, mrežu od 37 bankomata i više od 416 EFT POS uređaja.

Stanovništvo ima veliki udio u depozitnoj osnovici Banke kao osnovnim izvorima sredstava. To je naročito izraženo u dijelu Banke u kojoj posluju starije poslovnice – Poreč, Umag i Novigrad, dok je u preostalom, novijem dijelu Banke više razvijeno kreditno poslovanje. Potencijal za razvoj kreditnog poslovanja sa stanovništvom i poslovnim subjektima postoji u čitavoj poslovnoj mreži.

U segmentu poslovanja sa stanovništvom Banka i dalje planira ulagati u razvoj poslovne mreže i usluge direktnog bankarstva putem internetskog i mobilnog bankarstva, a naročito u pružanje integriranih rješenja za osobno bankarstvo.

Platni promet i poslovi riznice:

Vrlo visoka razina likvidnosti u financijskom sustavu zemlje, te provođenje ekspanzivne monetarne politike Hrvatske narodne banke u mnogome je utjecalo na aktivnosti u ovoj domeni poslovanja tijekom čitave 2020. godine. Nastavljen je trend smanjenja razine kamatnih stopa na oročene depozite u portfelju riznice. Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u državne obveznice na tržištu kapitala, te u daljnji upis trezorskih zapisa.

U strukturi ukupnog portfelja vrijednosnih papira, državni dužnički vrijednosni papiri čine 98 posto portfelja, a preostali udio od 2 posto odnosi se na ostala ulaganja do dospijeća u trgovačka društva, ulaganja u vlasničke vrijednosnice i ulaganja u eskont mjenica.

Funkcioniranje platnog prometa (nacionalnog i međunarodnog), putem mreže poslovnica Banke, bankomata, dnevno‐noćnih trezora, u mreži poslovnica FINA‐e, putem elektronskih plaćanja, koje obavljaju klijenti Banke i ostali sudionici u platnom prometu prati se u ovom Sektoru. U dijelu koji se odnosi na kunski platni promet ukupno je obrađeno 1,2 milijuna naloga, a udio naloga izvršenih elektronskih putem iznosi više od 93 posto s trendom rasta.

Vrijednost deviznog platnog prometa (priljeva i odljeva uključivši SEPA naloge) je u 2020. godini iznosio gotovo 2 milijarde kuna, odnosno više od 80 tisuća naloga čime se iskazuju povećanja kako u broju transakcija tako i u vrijednostima. Posebno su važna značajna povećanja broja naloga klijenata zadanih putem internetskog bankarstva.

Banka je vodila računa o troškovima platnog prometa, pratila trendove na tržištu te klijentima nudila povoljne naknade za platne usluge, a posebno ističemo korištenje usluge SEPA izravnih terećenja, u svojstvu platitelja te u svojstvu primatelja plaćanja.

Poslovna mreža i kanali distribucije:

Prodajna mreža Banke krajem 2020. godine sastoji se od ukupno 25 poslovnica od kojih se 21 nalazi na području Istarske županije, tri na području Primorsko goranske županije i jedna u Gradu Zagrebu. Dostupnost Banke osigurana je putem ostalih kanala prodaje –IKB net usluge internetskog i mIKB usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno‐noćnih trezora te EFTPOS uređaja.

Banka ima ukupno 37 bankomata na kojima je omogućen je prihvat Maestro, MasterCard, VISA, AmericanExpress kartice i Diners Club kartice. Ukupan promet odnosi se na više od 400 tisuća transakcija u vrijednosti od 364 milijuna kuna. Banka ima instaliranih 416 EFTPOS terminala, a tijekom 2020. godine izvršeno je 384 tisuća transakcija u vrijednosti od cca 105 milijuna kuna.

U stalnom porastu je broj korisnika internetskog i mobilnog bankarstva (IKBnet) za poslovne subjekte koji su tijekom 2020. godine povećani za gotovo 10 posto odnosno čak 35 posto za mobilno bankarstvo.

Kod građana je također povećan broj korisnika internetskog bankarstva, a istovremeno je sukladno novim digitalnim rješenjima i situaciji povezanoj s poslovanjem u uvjetima pandemije značajno veći broj korisnika usluga mobilnog bankarstva koji krajem 2020. godine iznosi gotovo 6000 korisnika.

Call centar Istarske kreditne banke također je na raspolaganju za davanje potrebnih poslovnih informacija.

Istarska kreditna banka kontinuirano unapređuje sve prodajne kanale i kanale distribucije, prati trendove moderne tehnologije i digitalnog bankarstva. Aktivnost Istarske kreditne banke usmjerena je na stvaranje moderne financijske institucije gdje se primarno nastoje prepoznati buduće potrebe klijenata na način da Banka samostalno ili u partnerstvu s drugima osmišljava nova rješenja i nove usluge.

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2020. godini

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2020. godini

Zadovoljstvo mi je, u ime Uprave Istarske kreditne banke Umag d.d., predstaviti ključne pokazatelje o poslovanju i stanju Banke za 2020 . godinu.

Globalna gospodarska kretanja uzrokovana svjetskom pandemijom korona virusom značajno se odrazila na trenutnu situaciju u Republici Hrvatskoj, te sukladno tome i na poslovanje bankarskog sektora.

Hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo je za 8,4 posto, a u 2021. godini BDP bi trebao porasti za 5,4 posto, prognoziraju u Svjetskoj banci. U 2022. godini rast bi trebao usporiti na 4,2 posto, što znači da bi se gospodarstvo trebalo vratiti na pretpandemijsku razinu pred kraj iduće godine.

U 2020. gospodarstvo eurozone palo je prema procjenama Svjetske banke za 7,4 posto. U srednjoj Europi rast bi se trebao stabilizirati na 3,6 posto, poduprt oporavkom trgovine koji će pratiti oporavak aktivnosti u eurozoni, pod uvjetom da se cijepljenje protiv COVID‐a 19 nastavi i da vlade poduzmu mjere kako bi potaknule investicije. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID‐a 19 i brzo i sveobuhvatno cijepljenje stanovništva, dok potpora ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uvjete za ciklusreinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju.

Poznato je da je u ožujku 2020. godine proglašena COVID‐19 pandemija čime su nastupili značajni izazovi u poslovanju, uz visok stupanj neizvjesnosti i popratne negativne učinke na gospodarski i financijski sustav. Banka je, kako bi podržala svoje klijente i njihovo poslovanje pružila posebne mjere potpore, uključujući mirovanje otplate obveza, odgode otplate (moratorije) te nove kreditne linije za likvidnost pravnim subjektima i građanima. Mjere potpore provedene su u skladu s uputama HNB‐a i ECB‐a na način da se primjereno procjenjuje kreditna sposobnost klijenata i opravdanost pružanja navedenih mjera. Pritom su se prilikom klasifikacije u rizične skupine osim važeće regulative primijenila i pravila iz okružnica i uputa HNB‐a. Međutim, u Istarskoj kreditnoj banci, sukladno strukturi klijenata, nije iskazano značajnije povećanje kreditnog rizika, ali se pažljivo prati kako razvoj događaja tako i kreditna kvaliteta klijenata s obzirom da se učinak COVID‐19 pandemije nastavlja. Visina i trajanje posljedica pandemije na poslovanje gospodarstva a time i na financijske institucije se ne može sa sigurnošću procijeniti.

Za rast BDP‐a neophodno je da turistička sezona bude uspješna, a koja će prema dosadašnjim sagledavanjima vjerojatno biti bolja nego 2020. U turizmu Hrvatska ima stanovite prednosti uslijed svog položaja, što se pokazalo i 2020. godine. Iznimno su bitan faktor u 2021. fondovi EU‐a, gdje se otvaraju nove perspektive te je za očekivati da će se 5 do 6 milijardi eura realizirati kroz brojne građevinske radove.

Time se očekuje da će građevinski sektor uvelike doprinijeti rastu potražnje uz prehrambenu industriju koja se dobro prilagođava, i to kako u segmentu ponude tako i u segmentu potražnje. Istovremeno se dešava i nastavak procesa digitalizacije koji sve više prožima i ove tradicionalne industrije.

Kreditne institucije u Hrvatskoj u 2020. godini prema nerevidiranim podacima ostvarile su ukupnu dobit poslije oporezivanja u iznosu od 2,71 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjenje za 53,1 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Unatoč padu dobiti bankovni je sustav i nadalje stabilan. Kreditne institucije u Hrvatskoj su dobro kapitalizirane, a stopa ukupnoga kapitala dodatno je porasla s 24,80 posto na kraju 2019. godine na 24,91 posto na kraju 2020. godine.

Najveći utjecaj na pad dobiti imalo je povećanje troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnoga rizika jer su kreditne institucije počele valorizirati povećani kreditni rizik zbog pandemije COVID‐19. Osjetan je i pad neto prihoda, zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti poslovanja kreditnih institucija ‐povrat na imovinu (ROA) iznosi 0,6 a povrat na kapital (ROE) 4,4 posto.

Kamatne stope u 2020. godini su generalno gledajući zadržale silazni trend. Sukladno statistici HNB prosječna kamatna stopa na novo plasirane kredite poslovnim subjektima na godišnjoj razini pokazuje da su krajem prošle godine kamatne stope bile niže ili jednake razinis početka godine, osim kod kunskih kredita za obrtna sredstva koji bilježe povećanje kamatne stope. Prosječna je kamatna stopa na novo odobrene kredite stanovništvu zabilježila pad te na godišnjoj razini iznosi 2,9% na stambene, odnosno 5,6% na ostale kredite (pretežno gotovinski krediti). Posebno snažan pad ostvaren je kod kamatne stope koja se u posljednjem tromjesečju zahvaljujući programu subvencija spustila na 2,4%. Kamatna stopa na novo oročene depozite također je nastavila padati, i to kako na kunska oročenja (na 0,2% za stanovništvo i 0,1% za poduzeća), tako i za eurska oročenja (na 0,1% za stanovništvo i poduzeća).

U godini pred nama očekujemo nastavak sužavanja kamatnog spreada jer će konkurencija u uvjetima relativno slabe kreditne potražnje rezultirati snižavanjem kamatnih stopa na kredite, dok su kamatne stopa na depozite na već iznimno niskim razinama pa je prostor za njihovo spuštanje poprilično sužen.

I procjena budućeg kretanja euribora je nezahvalna, jer zavisi od mnogo faktora. Prema očekivanjima bankara u Europskoj uniji, cijele ove godine vrijednost euribora mogla bi ostati na razini od oko ‐0,5 posto, a projekcije su bazirane na mjerama ECB za podršku likvidnosti koje su produžene do ožujka 2022.godine.

U bankarstvu današnjice najviše se raspravlja o temama kako ostvariti što bolje korisničko iskustvo putem digitalnih kanala, modernizaciji poslovnica, primjeni direktnog, standardiziranog pristupa u bankarstvu, sigurnosti i zaštiti u informatičkom poslovanju tj. naprednim rješenjima za sigurnost u poslovanju te drugačijem pristupu mobilnom plaćanju. To je slučaj s Payment Services Directive 2 ‐ PSD2 koji ulazi u punu primjenu jer su institucije koje upravljaju računima korisnika (banke) morale javnima učiniti sučelja koja omogućavaju pristup računima.

Istarska kreditna banka u 2020. godini

Istarska kreditna banka Umag d.d. je i u 2020. godini ostala stabilna banka s veoma dobrim poslovnim učinkom i ostvarenim rastom dobiti u odnosu na 2019. godinu.

Istarska kreditna banka je, bez obzira na poslovanje u uvjetima pandemije, u 2020. godini zadržala stabilnost poslovanja, osiguravala kontinuitet poslovnih procesa i dostupnosti usluga klijentima u uvjetima epidemije koronovirusa, i zauzela je proaktivan pristup s ciljem olakšavanja utjecaja trenutačnih okolnosti za svoje klijente uz istovremeni nastavak s redovitim kreditnim aktivnostima.

U opisanom makroekonomskom okruženju u 2020. godini ostvaren je vrlo uspješan poslovni rezultat Istarske kreditne banke. Tijekom godine Banka je nastavila s aktivnostima vezanim za unapređenje i razvoj proizvoda i usluga te je konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju. Po veličini aktive na kraju 2020. godine Banka zauzima 10. mjesto, a po veličini bruto dobiti 8 mjesto između 23 kreditne institucije u Hrvatskoj.

Slijedeći strategiju rasta i održivosti kao neodvojivi dio poslovanja, Banka je zadržala svoju poziciju na bankarskom tržištu RH uz kontinuiran rast. Iskazan je trend nastavka komercijalnih aktivnosti na cjelokupnom području djelovanja Banke, vršene su aktivnosti na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga putem vlastitog informacijskog sustava, a posebno su poduzimane radnje za optimizaciju troškova u poslovanju. S obzirom na značajan utjecaj na poslovanje, kao i u prošlim godinama, velika pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimalnog upravljanja kreditnim rizikom.

Banka trenutno intenzivno radi na modernizaciji i unaprjeđenju postojećih usluga direktnog bankarstva, što se prvenstveno odnosi na plaćanje revolving kreditnom karticom (Mastercard kartica) putem internetskog bankarstva za fizičke osobe, te na SEPA Instant payment ‐ brza plaćanja u kunama u RH putem mobilne aplikacije (za fizičke i pravne osobe).

Tijekom 2020. godine završene su programske podrške koje se odnose na automatizaciju kupoprodaje valute putem interneta za poslovne subjekte, NIAS ‐ sustav za pristup uslugama sustava e‐Građani putem vjerodajnica Banke te 3D Secure putem IKB mTokena i mBankarstva čime se dodatno povećava sigurnost kartičnih transakcija na internetu. Značajne aktivnosti vršene su na uvođenju programske podrške za tehnologiju Instant payment plaćanja s obzirom da se tijekom 2021. očekuje njegovo uvođenje.

Ukupna aktiva Banke na kraju 2020. godine iznosila je 3,86 milijardi kuna što je povećanje za 5,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2020. godine iznosi 18,57%, a ukupno regulatorni kapital iznosi 352 milijuna kuna. U strukturi kapitala vidljivo je da se 347 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 5 milijuna kuna na dopunski kapital.

Neto dobit za godinu iznosi 30,7 milijuna kuna. Tijekom 2020. godine Banka je nastavila aktivnosti na unaprjeđenju tehnološke podrške u svim poslovnim segmentima kao i kvalitativne pomake u upravljanju rizicima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se postići kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava.

Primarni cilj Banke u uvjetima digitalizacije poslovanja je na potrebama klijenata, te se u skladu s time vrše aktivnosti na razvoju proizvoda i usluga koji su neophodni klijentima. Stoga Banka planira daljnja ulaganja u procese digitalizacije.

I tijekom 2020. godine godine u fokusu poslovnih aktivnosti Banke su bili klijenti, kako poslovnisubjekti tako i građani, uz nastojanje da im se pruže usluge koje očekuju. Značajno je povećano korištenje novih digitalnih kanala prodaje, a kroz razne inovativne usluge klijentima se olakšavalo svakodnevno bankarsko poslovanje. Ipak, Banka nije zanemarila ni tradicionalne kanale poslovanja te je zadržano poslovanje s 25 poslovnica, 37 bankomata i 416 EFTPOS uređaja.

U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni depoziti klijenata, kao osnova rasta bilance, porasli su za 5,5% i iznose 3,44 milijardi kuna. Depoziti stanovništva bilježe rast za 5,51% u odnosu na 2019. godinu te se u strukturi porasta ukupnih depozita na njih odnosi 74,8%, a na depozite poslovnih subjekata 25,2% od ukupnog porasta depozita klijenata. Depoziti poslovnih subjekata porasli su za 5,65%. Na kraju godine na depozite stanovništva otpada 65 posto, a na depozite poslovnih subjekata 35 posto od ukupnih depozita klijenata. Navedeni rast proizašao je prvenstveno iz visokog povjerenja štediša u Banku.

Najznačajniji dio naše imovine jesu krediti klijentima koje smo uspjeli održati stabilnim u uvjetima teškog gospodarskog okruženja, a naročito u vremenima manjka potražnje za kreditima uzrokovanim nestabilnom gospodarskom situacijom koja i dalje utječe na naše klijente, kako na tvrtke, tako i na stanovništvo.

Bruto kreditni portfelj na kraju 2020. godine iznosio je 2,14 milijarde kuna. Ukupni bruto krediti i predujmovi klijentima su značajno povećani, pri čemu su krediti stanovništvu porasli za čak 12 posto, a krediti poslovnim subjektima za 8,1 posto.

Slijedom bržeg rasta kredita stanovništva u posljednje četiri poslovne godine došlo je do izmjene udjela plasmana stanovništvu i poslovnih subjekata u ukupnim kreditima. Udio bruto kredita stanovništvu uključujući obrtnike u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je i sada iznosi 43,1 posto dok je udio kredita poslovnim subjektima smanjen i iznosi 56,9 posto.

Dakle, Banka je kroz kontinuirano strukturiranje ponude kredita po konkurentnim uvjetima ostvarila značajan rast kreditnih plasmana stanovništvu i to posebno stambenih kredita. Kod poslovnih subjekata u većoj mjeri se i dalje razvija kreditiranje poslovanja malih i srednjih poduzetnika.

Sukladno donesenim mjerama za pomoć gospodarstvu u suzbijanju efekata bolesti COVID‐19 Banka je tijekom 2020. godine odobrila odgodu otplate kredita i izmjenu rokova dospijeća kredita kao i visinu rata ili anuiteta. U razdoblju od travnja do kraja 2020. godine Banka je odobrila COVID moratorija, kredita za likvidnost i reprograma u ukupnom iznosu od 645,3 milijuna kuna. Najveći dio moratorija (43%) ističe 31.03.2021. godine. Također, uvidom u strukturu klijenata i plasmana vidljivo je da se najveći dio plasmana odnosi na kreditiranje turističkih aktivnosti.

Ulaganja u vrijednosne papire krajem izvještajnog razdoblja iznose 651 milijuna kuna te su tijekom godine zabilježila smanjenje od 21,5% što se gotovo u potpunosti odnosi na smanjenje ulaganja u obveznice RH i trezorske zapise. Naime, tijekom ožujka i svibnja 2020. godine došlo je do značajnog smanjenja (prodaje) portfelja državnih obveznica gdje je Banka ostvarila realiziranu dobit u iznosu od 8,8 milijuna kuna. Portfelj je također smanjen radi redovnih dospijeća trezorskih zapisa.

Ukupan prihod Banke iznosi 128,1 milijuna kuna. U strukturi poslovnih prihoda kamatni prihod ima udio od 60,3 posto, prihod od naknada i provizija iznose 21,3 posto, od kupoprodaje valute 10,1 posto, dok ostali prihodi sudjeluju s 8,3% i uglavnom se odnose na financijske i izvanredne prihode.

Pad kamatnih prihoda posljedica je kontinuiranog smanjivanja aktivnih kamatnih stopa odnosno njihovog usklađivanja s cijenama konkurencije tijekom cijele godine, a znatnim dijelom je rezultat kontinuiranog pada NRS‐a uslijed kojeg je izvršeno smanjenje kamatnih stopa u sektoru kredita za stanovništvo na kredite u otplati ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom.

U segmentu poslovanja koji se odnosi na prihode od provizija i naknada, te kupoprodaju valuta naročito je izražen utjecaj pandemije COVID‐19 s obzirom na smanjeni obujam poslovanja uzrokovan slabijom turističkom sezonom, te promjenom načina poslovanja (povećanje digitalnih proizvoda i usluga). Istovremeno se smanjuju prihodi od provizija i naknada po deviznom platnom prometu u 2020. godini, a očituju se u velikoj mjeriradi izjednačavanja naknada prekograničnih platnih transakcija u valuti euro sa naknadama nacionalnih platnih transakcija jednake vrijednosti u kunama. Time je ukupan neto nekamatni prihod i prihod od kupoprodaje valute umanjen za 19%.

Značajan utjecaj na visinu dobiti imaju i ukupni troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke, koji su po svim osnovama iznosili 5 milijuna kuna ( ukupno je izdvojeno više od 22 milijuna kuna novih rezervacija, te naplaćeno više od 17 milijuna kuna NPL plasmana). U odnosu na prethodnu godinu Banka je značajno smanjila udio loših kredita u ukupnim kreditima.

Bruto dobit za 2020.godinu iznosi 37,6 milijuna kuna, a neto dobit 30,7 milijuna kuna. Ostvareni rezultati očituju se i u vrlo dobrom prinosu na kapital (ROE), gdje je Banka iskazala prinos veći od 9,3%, a prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1% za 2020. godinu.

Što se tiče opsega poslovanja Banka je zabilježila porast transakcijskih računa stanovništva i poslovnih subjekata, te naročito korisnika mobilnog bankarstva. Trend smanjivanja transakcija u poslovnicama nastavlja se u korist transakcija provedenih putem direktnog bankarstva što je naročito istaknuto u ovo pandemijsko doba.

Iskazani rezultati poslovanja u velikoj su mjeri efekt dobrog i odgovornog upravljanja rizicima. Razina stupnja izloženosti Banke rizicima kontinuirano se kreće unutar zakonskih i interno definiranih limita. Fokus poslovanja Banke je i dalje bio na onim najznačajnijim rizicima koji se odnose na kreditni i tržišni rizik, te rizik likvidnosti i operativni rizik.

Upravljanje rizicima Banka je osigurala putem ugrađenih sustava internih akata i internih kontrola, zatim putem organizacije rada i korištenjem kontrolnih mehanizama koji uključuju koncentraciju i procjenu rizika te preuzimanje rizika po pojedinim poslovnim područjima. Sustav upravljanja rizicima postavljen je u skladu s regulatornim zahtjevima, a učinkovitost upravljanja rizicima postiže se stalnim unaprjeđenjem procesa te primjenom kontrolne metodologije i modela.

ZAKLJUČAK

Istarska kreditna banka je u zahtjevnom regulatornom i gospodarskom okruženju 2020. Godine ostvarila poboljšanje svog financijskog položaja i osnažila kapitalnu osnovicu, čime su osigurani uvjeti za daljnji rast i nastavak jačanja tržišne pozicije. Povećana razina poslovnih aktivnosti Banke u 2020. godini uz dobru naplatu dospjelih potraživanja dovela je do ostvarenja iskazane dobiti.

U narednom razdoblju poslovanje Banke će jako ovisiti o vanjskim faktorima povezanim sa svjetskom zdravstvenom krizom. Banka je tijekom čitavog trajanja pandemije nastojala biti podrška svojim klijentima u okviru mjera koje su donijete od državnih vlasti vezanih za čitavu problematiku zdravstvene krize, te također u okviru svojih mogućnosti podržavati komercijalne aktivnosti.

Strategija Banke, odnosno Plan poslovanja za razdoblje od 2021. do 2025. godine utvrđuje nastavak poslovanja uz jačanje komercijalnih i prodajnih aktivnosti prema građanima i prema malim i srednjim poduzetnicima jer je to osnovni prioritet za razvoj. Očekujemo i u 2021. godini daljnji rast kreditne aktivnosti, i u dijelu poslovanja s pravnim i s fizičkim osobama, uz zadržavanje niskih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

Na temelju članka 250.a stavak 4. i 272.p Zakona o trgovačkim društvima, Uprava Istarske kreditne banke Umag d.d. (u daljnjem tekstu: Društvo) dana 26. veljače 2021. godine daje sljedeću

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju redovito tržište na Zagrebačkoj burzi d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju uspostavljanja visokih kriterija korporativnog upravljanja, u svom poslovanju primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačke burze, ali primjenjuje i vlastita Načela korporativnog upravljanja.

Detaljnija obrazloženja vezana uz primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja Društvo daje u Godišnjem upitniku koji dostavlja Zagrebačkoj burzi d.d. i HANFA‐i zajedno s godišnjim financijskim izvještajima radi javne objave.

Društvo ne odstupa od pravila utvrđenih navedenim Kodeksom korporativnog upravljanja.

Društvo primjenjuje računovodstvene politike kojima su uređeni postupci i tehnike u iskazivanju imovine, obveza, prihoda irashoda te sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće o stanju Društva u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Društvo planira tijekom 2021. godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti.

Uprava i Nadzorni odbor su tijekom 2020. godine ulagali potrebne napore u cilju održavanja adekvatnog korporativnog upravljanja imajući u vidu ustroj i organizaciju, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Društva, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima navedeni su u Godišnjem izvješću Društva kao i podaci o značajnim dioničarima Društva te o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Društva.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu s odredbama Statuta Društva, Uprava Društva sastoji se od 3 (tri) člana. Članove Uprave kao i predsjednika Uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme do 5 (pet) godina.

Za predsjednika ili člana Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Statut Društva može se izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine ako je za odluku o izmjeni Statuta glasovalo više od tri četvrtine ukupnog temeljnog kapitala Društva.

Djelovanje Uprave

Uprava Društva ima prava, dužnosti i obveze utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Društva. Uprava vodi poslove Društva i upravlja njegovom imovinom, i pritom je dužna i ovlaštena poduzeti sve radnje i donijeti sve odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Društva i njegovo djelovanje.

U vođenju poslova Uprava Društva naročito osigurava da Društvo posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, da se sustavno prate rizici kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju odnosno usvajaju i primjenjuju procedure za upravljanje rizicima, sustavno prati, procjenjuje i primjenjuje strategija održavanja odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, da funkcionira sustav unutarnjih kontrola za sva područja poslovanja Društva, nesmetano obavljaju poslovi revizije i kontrole, da Društvo vodi poslovne i druge knjige i poslovnu dokumentaciju, sastavlja knjigovodstvene dokumente, realno procjenjuje imovinu i obveze, sastavlja financijska i druga izvješća u skladu s računovodstvenim propisima i standardima te zakonom, te da izvješćuje i obavještava Hrvatsku narodnu banku sukladno propisima.

U skladu s potrebama u obavljanju svojih poslova, Uprava Društva osniva odbore ili druga tijela koja joj pomažu u radu. Stalne komisije koje djeluju u Društvu su Komisija za upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima Banke, Kreditna komisija, Komisija za planiranje i upravljanje informatičkim tehnologijama i Komisija za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na kojima se zasniva osiguranje odobrenih plasmana. Sustavom unutarnjih kontrola i postavljenih kontrolnih funkcija Banke detaljno se prati zakonitost, ispravnost, pravovaljanost i dokumentiranost procesa poslovanja, čime je Upravi osiguran adekvatan nadzor.

Uprava nije ovlaštena izdavati nove dionice Banke, a ovlaštena je odlučiti o stjecanju vlastitih dionica sukladno zakonu i Statutu.

Djelovanje Nadzornog odbora

U skladu sa Statutom Društva Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika i njegova zamjenika. Članove Nadzornog odbora bira Glavna skupština Društva. Za člana Nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji te koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke.

Nadzorni odbor Društva imenuje i razrješuje članove Uprave, usmjerava poslovnu politiku, aktivno pridonosi njenoj realizaciji i nadzire vođenje poslova. Nadzorni odbor Društva razmatra izvješća koja se odnose na poslovnu politiku, financijske rezultate poslovanja, kvalitetu rizične aktive, upravljanje rizicima, rad unutarnje revizije i kontrole, kontrole usklađenosti, status otklanjanja nedostataka utvrđenih nadzorom središnje banke, vanjskih revizora i unutarnje revizije i kontrole, daje suglasnost na odluke i druge akte Uprave i drugih tijela Društva sukladno zakonu, aktima Društva i vlastitim odlukama, daje suglasnost na godišnje planove rada kontrolnih funkcija.

U Društvu je osnovan Odbor za rizike i reviziju, a Nadzorni odbor izvršava zadatke Odbora za primitke i Odbora za imenovanja.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

UPITNIK O USKLAĐENOSTI IZDAVATELJA DIONICA ZA 2020. GODINU

Poglavlje 1. Odredba: SURADNJA

čl. 1. Statut društva i/ili drugi interni akti jasno određuju ovlasti nadzornog odbora i uprave. DA
čl. 1. Statut društva i/ili drugi interni akti su dostupni bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA
čl. 2. Nadzorni odbor usvojio je odluku u kojoj je naveo kategorije odluka i pravnih poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost nadzornog odbora te one odluke o kojima se uprava mora savjetovati s nadzornim odborom prije donošenja odluke, a njihov sažetak dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.

NE Regulirano Statutom, ZTD‐om, ZOKI‐em i podzakonskim propisima.

čl. 2. Statut i/ili interni akti društva predviđaju prethodnu suglasnost nadzornog odbora za donošenje važnih odluka koje utječu na strategiju društva, rashode, izloženost riziku i ugled. DA
čl. 3. Statut i/ili interni akti društva propisuju da nadzorni odbor i njegovi odbori imaju pravodoban pristup dokumentima, prostorijama i radnicima kada je to potrebno za izvršavanje njihovih dužnosti.
- DA
čl. 4. Statut i/ili interni akti društva propisuju da uprava mora izvještavati nadzorni odbor u redovitim intervalima o operativnim rezultatima društva, financijskoj situaciji, znatnijim financijskim i nefinancijskim rizicima i rezultatima interakcija s dioničarima i ostalim dionicima. DA
čl. 5. Statut i/ili interni akti društva propisuju da predsjednik uprave mora odmah obavijestiti nadzorni odbor ako nastane ili je vjerojatno da će nastati događaj koji potencijalno može znatno utjecati na rezultate, financijski položaj ili ugled društva. DA

Poglavlje 1. Odredba: PRAVILA PONAŠANJA

čl. 6. Nadzorni odbor dao je suglasnost na pravilnik o ponašanju (ili drugi interni akt) koji uspostavlja pravila ponašanja koja moraju slijediti članovi uprave i nadzornog odbora, radnici i drugi koji djeluju za račun društva, a koji također sadržava pravila i mjere koje će biti poduzete u slučaju njegova kršenja. DA
-
čl. 6. Pravilnik o ponašanju (ili drugi interni akt) dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.
- NE Dostupan na intranetskim stranicama.

Poglavlje 2. Odredba: SUKOB INTERESA

čl. 7. Za članove uprave i nadzornog odbora propisana je zabrana sudjelovanja u donošenju odluka u vezi s kojima se nalaze u sukobu interesa. DA
čl. 7. Nadzorni odbor dao je prethodnu suglasnost na politiku za upravljanje sukobom interesa. DA
čl. 7. Politika za upravljanje sukobom interesa je dostupna bez naknade na mrežnim stranicama društva.
- NE Dostupan na intranetskim stranicama.
čl. 8. Članovi nadzornog odbora imaju obvezu obavijestiti cijeli nadzorni odbor da se nalaze u postojećem ili potencijalnom sukobu interesa. DA
čl. 8. Članovi uprave imaju obvezu obavijestiti predsjednika nadzornog odbora i ostale članove uprave o postojećem ili potencijalnom sukobu interesa. DA
čl. 8. Nadzorni odbor čuva evidenciju o svim obavijestima koje se odnose na sukob interesa. DA
čl. 9. Član uprave ili nadzornog odbora ima obvezu obavijestiti predsjednika i/ili zamjenika predsjednika tog odbora ako smatra da je drugi član uprave ili nadzornog odbora u postojećem ili potencijalnom sukobu interesa. DA

Poglavlje 2. Odredba: ZABRANA KONKURENCIJE

čl. 10. Članovi nadzornog odbora i uprave ne obavljaju djelatnosti koje se natječu s poslovanjem društva, nisu članovi uprave ili nadzornog odbora društava koja obavljaju takve djelatnosti niti drže više od 5% udjela u takvim društvima. DA
čl. 10. Članovi uprave i nadzornog odbora koji imaju udjele u društvima s kojima je društvo u natjecanju, obavijestili su tajnika društva o svim udjelima u takvim društvima te su detalji o tim udjelima dostupni bez naknade na mrežnim stranicama društva. NE Nisu postojale takve okolnosti.

Poglavlje 2. Odredba: TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

čl. 11. Nijedna transakcija između članova uprave ili nadzornog odbora i društva (ili osoba povezanih s bilo kojom stranom) ne može se sklopiti bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora. DA
čl. 11. Fer vrijednost svake materijalne transakcije mora potvrditi neovisni stručnjak prije svake takve transakcije te njegovo izvješće mora biti dostupno bez naknade na mrežnim stranicama društva. NE Nije bilo takvih transakcija.
čl. 12. Društvo je usvojilo procedure za odobravanje i objavljivanje transakcija između članova uprave ili nadzornog odbora i društva (ili osoba povezanih s bilo kojom stranom). NE Regulirano ZOKI‐em.
čl. 12. Revizijski odbor jednom godišnje ocjenjuje djelotvornost tih procedura. NE Regulirano ZOKI‐em.

Poglavlje 3. Odredba: ULOGA NADZORNOG ODBORA

čl. 13. Nadzorni odbor odgovoran je za imenovanje i opoziv članova uprave i davanje preporuka za kandidata za člana nadzornog odbora glavnoj skupštini. DA
čl. 13. Nadzorni odbor osigurao je formalne i transparentne procedure za imenovanje u upravu i nadzorni odbor. DA
čl. 14. Nadzorni odbor je postavio kao cilj postotak ženskih članova nadzornog odbora i uprave koji se mora postići u sljedećih pet godina te je usvojio plan za provedbu tog cilja. Ciljani postotak i plan objavljeni su u godišnjem izvješću.
- NE Članovi Nadzornog odbora i uprave biraju se prema njihovom stručnom znanju i kompetencijama za obavljanje funkcije na koju se biraju pri čemu se ne primjenjuju preferencije u pogledu dobi, spola, etničke ili druge pripadnosti.
čl. 14. Izvještaj o napredovanju plana objavljen je u godišnjem izvješću. NE Vidi obrazloženje pod 26.
čl. 15. Odbor za imenovanje ima sve zadatke nabrojane u članku 15. Kodeksa. DA Funkciju Odbora za imenovanje obavlja Nadzorni odbor

Poglavlje 3. Odredba: ODABIR ČLANOVA NADZORNOG ODBORA NA GLAVNOJ SKUPŠTINI

čl. 16. Prilikom predlaganja kandidata za nadzorni odbor glavnoj skupštini, među materijalima za glavnu skupštinu društvo čini dostupnima sve informacije navedene u članku 16. Kodeksa. DA
čl. 16. Informacije određene u članku 16. Kodeksa bez naknade su dostupne na mrežnim stranicama društva. DA
čl. 17. Materijali za glavnu skupštinu sadrže sve informacije koje su navedene u članku 17. Kodeksa. DA
čl. 18. Podaci navedeni u članku 17. Kodeksa dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva i u slučaju kada se imenuje predstavnik radnika ili drugi član nadzornog odbora kojeg ne biraju dioničari na glavnoj skupštini.

NE Svi članovi NO biraju se na glavnoj skupštini, a radnici ne mogu biti članovi Nadzornog odbora.

Poglavlje 4. Odredba: NADLEŽNOST NADZORNOG ODBORA

čl. 19. Nadzorni odbor ima sve zadatke nabrojane u članku 19. Kodeksa. DA

Poglavlje 4. Odredba: SASTAV

čl. 20. Nadzorni odbor napravio je profil nadzornog odbora koji određuje najmanji broj članova te kombinaciju vještina, znanja i obrazovanja, kao i profesionalnog i praktičnog iskustva koje se zahtijeva u nadzornom odboru. DA
čl. 21. Nadzorni odbor uključuje članove različitih spolova, dobi, profila i iskustava kako bi se osigurala raznolikost perspektiva prilikom donošenja odluka.
- NE Članovi Nadzornog odbora i Uprave biraju se prema njihovom stručnom znanju i kompetencijama za obavljanje funkcije na koju se biraju pri čemu se ne primjenjuju preferencije u pogledu dobi, spola, etničke ili druge pripadnosti.
čl. 22. Većina članova nadzornog odbora je neovisna u skladu s definicijom iz Dodatka A Kodeksa. NE Od pet članova Nadzornog odbora dva su člana neovisna.
čl. 22. Predsjednik ili zamjenik predsjednika nadzornog odbora su neovisni.
- NE Predsjednik i zamjenik predsjednika NO biraju se iz redova članova NO prema njihovom stručnom znanju, obrazovanju, iskustvu i kompetencijama.

Poglavlje 4. Odredba: PREDSJEDNIK

čl. 23. Predsjednik nadzornog odbora ima zadatke određene u članku 23. Kodeksa. DA

Poglavlje 4. Odredba: ODBORI NADZORNOG ODBORA

čl. 24. Nadzorni odbor osnovao je odbor za imenovanje. NE Funkciju Odbora za imenovanje obavlja Nadzorni odbor.
čl. 24. Nadzorni odbor osnovao je odbor za primitke. NE Funkciju Odbora za primitke obavlja Nadzorni odbor.
čl. 24. Nadzorni odbor osnovao je revizijski odbor. DA
čl. 24. Nadzorni odbor utvrdio je mandat i aktivnosti svakog svojeg odbora. DA
čl. 26. Svaki odbor nadzornog odbora sastoji se od članova koji imaju potrebne vještine, znanje i obrazovanje, kao i profesionalno i praktično iskustvo za djelotvorno izvršavanje funkcija tog odbora. DA
čl. 27. Svaki odbor nadzornog odbora ima najmanje tri člana. DA
čl. 27. Većina članova svakog odbora nadzornog odbora je neovisna (u skladu s definicijom iz Dodatka A Kodeksa).

NE Dva člana su neovisna.

čl. 27. Članovima uprave zabranjeno je biti članovima odbora nadzornog odbora. DA
čl. 28. Opis poslova svakog odbora nadzornog odbora dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva.

NE Nadležnost rada je regulirana ZOKI‐em.

čl. 28. Društvo u godišnje izvješće uključuje izvješće o radu svakog odbora nadzornog odbora te informacije o broju održanih sastanaka i članovima odbora. DA

Poglavlje 4. Odredba: VREMENSKO OPTEREĆENJE

čl. 29. Očekivano minimalno vremensko opterećenje svakog člana nadzornog odbora određeno je u trenutku njegova imenovanja. DA
čl. 29. U godišnjem izvješću društva objavljena je evidencija prisutnosti svakog člana na sjednicama nadzornog odbora i njegovih odbora. DA
čl. 30. Statut i/ili interni akti društva predviđaju obvezu članova nadzornog odbora da obavijeste tajnika društva o svom članstvu u nadzornom odboru ili upravi drugih društava. DA Poslove tajnika obavlja Ured Uprave.

Poglavlje 4. Odredba: UČESTALOST I NAČIN ODRŽAVANJA SJEDNICA

čl. 31. Sjednice nadzornog odbora održavaju se najmanje jednom svaka tri mjeseca. DA
čl. 31. Nadzorni odbor je usvojio plan rada koji uključuje vrijeme održavanja i dnevni red budućih sastanaka.

NE Nadzorni odbor kontinuirano održava redovne sjednice, prosječno jednom mjesečno.

čl. 31. Odbori nadzornog odbora sastaju se toliko često koliko je potrebno za djelotvorno obavljanje njihovih dužnosti te redovito izvještavaju nadzorni odbor o svojim djelatnostima. DA
čl. 32. Sjednice nadzornog odbora mogu se održati bez prisutnosti članova uprave kada nadzorni odbor smatra da je to prikladno. DA
čl. 32. Osobe koje nisu članovi odbora nadzornog odbora mogu sudjelovati na sjednicama odbora samo na poziv odbora. DA

Poglavlje 4. Odredba: POTPORA

čl. 33. Društvo je odredilo osobu koja će obavljati poslove tajnika društva. NE Poslove tajnika obavlja Ured Uprave.
čl. 33. U skladu sa statutom i/ili drugim internim aktima društva, tajnik društva odgovoran je da se postupa u skladu s procedurama nadzornog odbora, za savjetovanje nadzornog odbora o pitanjima upravljanja, pružanje potpore predsjedniku nadzornog odbora te pomaganje nadzornom odboru i njegovim odborima kako bi učinkovito funkcionirali. DA Nadležan je Ured Uprave.

Poglavlje 4. Odredba: KVALITETA I PRAVODOBNOST INFORMACIJA

čl. 34. Opis poslova članova nadzornog odbora i/ili interni akti društva predviđaju obvezu dostave svih materijala potrebnih za sjednicu nadzornog odbora njihovim članovima najkasnije tjedan dana prije sjednice. DA
čl. 34. Opis poslova odbora nadzornog odbora i/ili interni akti društva predviđaju obvezu dostave svih materijala potrebnih za sjednicu odbora nadzornog odbora njihovim članovima najkasnije tjedan dana prije sjednice. DA
čl. 35. Statut i/ili interni akti društva predviđaju da zapisnik sa sjednice nadzornog odbora mora biti dostupan svim članovima nadzornog odbora. DA
čl. 35. Zapisnici sa sjednica nadzornog odbora sadrže informacije o rezultatima glasanja, uključujući i detalje o glasovanju pojedinih članova. DA
čl. 36. Nadzorni odbor ima pravo primati informacije ili savjete od osoba izvan društva na trošak društva ako smatra da je to potrebno za uspješno izvršavanje njegovih dužnosti, s time da je postupak za to preciziran u internim aktima društva koje je donijela uprava uz suglasnost nadzornog odbora.

DJELOMIČNO NO ima pravo primati informacije ili savjete od osoba izvan društva na trošak društva, ali sam postupak nije preciziran internim aktom.

Poglavlje 4. Odredba: OBUKA I RAZVOJ

čl. 37. Svi članovi nadzornog odbora pri imenovanju primili su uvodnu obuku za svoju ulogu. DA
čl. 37. Svi članovi nadzornog odbora kontinuirano se obučavaju i obrazuju kako bi unaprijedili i poboljšali svoje vještine i znanje. DA
čl. 38. Članovi nadzornog odbora redovito primaju novosti i sažetke od uprave i stručnjaka o pitanjima koja su važna za društvo i dužnosti članova nadzornog odbora. DA

Poglavlje 4. Odredba: OCJENJIVANJE NADZORNOG ODBORA

čl. 39. Nadzorni odbor ocijenio je svoju djelotvornost u posljednjih 12 mjeseci. DA
čl. 39. Nadzorni odbor ocijenio je pojedinačne rezultate svojih članova u posljednjih 12 mjeseci. DA
čl. 39. Ocjenjivanje djelotvornosti nadzornog odbora vodio je predsjednik ili zamjenik predsjednika nadzornog odbora. DA
čl. 40. Ocjenjivanje nadzornog odbora uključilo je ocjenu svih okolnosti navedenih u članku 40. Kodeksa. DA
čl. 41. Godišnje izvješće uključuje izvješće o ocjeni nadzornog odbora i njegovih odbora u kojem su ocjenjene sve okolnosti navedene u članku 41. Kodeksa. DA

Poglavlje 5. Odredba: DUŽNOSTI UPRAVE

čl. 42. Dužnosti uprave uključuju sve aktivnosti navedene u članku 42. Kodeksa. DA
čl. 43. Uprava je usvojila, a nadzorni odbor je odobrio, poslovnik o radu uprave koji definira sve navedeno u članku 43. Kodeksa. DA
čl. 44. U slučaju grupe, uprava vodećeg društva ima obvezu osigurati djelotvoran nadzor nad aktivnostima drugih društava u grupi. NE Društvo nije član grupe.
čl. 44. Statut i/ili interni akti društva sadrže pravila koja uređuju odgovornosti i postupke izvještavanja na nivou vodećeg društva i društava kćeri.

NE Društvo nije član grupe.

Poglavlje 5. Odredba: SASTAV

čl. 45. Nadzorni odbor osigurava da uprava održava profil uprave koji određuje najmanji broj članova te kombinaciju članova koji posjeduju vještine, znanja i obrazovanje, kao i profesionalno i praktično iskustvo koje se zahtijeva za upravu. DA

Poglavlje 5. Odredba: PREDSJEDNIK

čl. 46. Propisana je odgovornost predsjednika uprave za sve aktivnosti navedene u članku 46. Kodeksa. DA

Poglavlje 5. Odredba: OGRANIČENJA DRUGIH IMENOVANJA

čl. 47. Internim aktima društva predviđeno je da članovi uprave moraju pribaviti prethodnu suglasnost nadzornog odbora prije prihvaćanja imenovanja u upravu ili nadzorni odbor društva koje nije dio iste grupe. DA

čl. 47. Internim aktima društva predviđena je zabrana da članovi uprave drže više od dvije pozicije u upravi ili nadzornom odboru drugih takvih društava. DA

Poglavlje 5. Odredba: OCJENA UPRAVE

čl. 48. Nadzorni odbor u posljednjih 12 mjeseci ocijenio je djelotvornost aranžmana za suradnju između nadzornog odbora i uprave, kao i adekvatnost podrške i informacija koje prima od uprave. DA
čl. 48. Rezultati ocjene aranžmana za suradnju između nadzornog odbora i uprave uključeni su u godišnje izvješće. DA
čl. 49. Uprava je ocijenila vlastitu djelotvornost kao i djelotvornost pojedinih članova u posljednjih 12 mjeseci. DA
čl. 49. Uprava je izvijestila nadzorni odbor o zaključcima u vezi ocjene vlastite djelotvornosti i djelotvornosti pojedinih članova. DA

Poglavlje 6. Odredba: ULOGA ODBORA ZA PRIMITKE

čl. 50. Dužnosti odbora za primitke uključuju sve aktivnosti navedene u članku 50. Kodeksa. DA

Poglavlje 6. Odredba: PRIMICI ČLANOVA UPRAVE

čl. 51. Nadzorni odbor određuje godišnje primitke svakog člana uprave, utemeljene na preporukama odbora za primitke i u skladu s odobrenom politikom primitaka. DA
čl. 52. Razina primitaka članova uprave uzima u obzir dogovorenu strategiju, sklonost preuzimanju rizika, gospodarsko okruženje unutar kojeg društvo posluje te plaće i uvjete radnika unutar društva. DA
čl. 53. Politika primitaka propisuje da član uprave ne smije raspolagati s dionicama koje su mu dodijeljene kao dio primitka najmanje dvije godine od dana na koji su mu dodijeljene. NE Politikama primitaka nije predviđena mogućnost primitka u dionicama.
čl. 53. Politika primitaka propisuje da član uprave ne smije iskoristiti dioničke opcije koje su mu dodijeljene kao dio primitka najmanje dvije godine od dana na koji su mu dodijeljene. NE Politikama primitaka nije predviđena mogućnost primitka u dionicama.
čl. 53. Politika primitaka uključuje odredbe koje pobliže utvrđuju okolnosti u kojima bi dio primitaka člana uprave bio zadržan ili bi se tražilo njihov povrat. DA

Poglavlje 6. Odredba: PRIMICI ČLANOVA NADZORNOG ODBORA

čl. 54. Razina primitaka za predsjednika nadzornog odbora te za druge članove nadzornog odbora odražava njihovu vremensku opterećenost i odgovornosti, uključujući vremensku opterećenost i odgovornosti u odborima nadzornog odbora. DA
čl. 55. Politika primitka i/ili interni akti društva zabranjuju uključivanje varijabilnih elementa ili drugih elementa povezanih s uspješnošću poslovanja u primitke nadzornog odbora. DA

Poglavlje 6. Odredba: IZVJEŠTAVANJE O PRIMICIMA

čl. 56. Politiku primitaka društva odobrili su dioničari na glavnoj skupštini.
- NE Politika primitaka društva donesena je sukladno podzakonskim propisima HNB‐a uz suglasnost NO
čl. 56. Odobrena politika primitaka društva dostupna je bez naknade na mrežnim stranicama društva. DJELOMIČNO Dostupna je na intranetskim stranicama
čl. 57. Godišnje izvješće o primicima uključuje podatke o primicima svakog pojedinog člana nadzornog odbora te ostale informacije sadržane u članku 57. Kodeksa. DA

Poglavlje 7. Odredba: ULOGA NADZORNOG ODBORA I UPRAVE

čl. 58. Uprava je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, usvojila politiku koja određuje prirodu i opseg rizika koje društvo mora i koje je voljno preuzeti kako bi se postigli svi dugoročni strateški ciljevi ("sklonost preuzimanju rizika"). DA
čl. 59. Propisana je odgovornost uprave za sve aktivnosti navedene u članku 59. Kodeksa. DA

Poglavlje 7. Odredba: ULOGA REVIZIJSKOG ODBORA

čl. 60. Opis poslova revizijskog odbora uključuje sve aktivnosti navedene u članku 60. Kodeksa. DA
čl. 61. Revizijski odbor, Nadzorni odbor ili neki od njegovih odbora poduzeli su aktivnosti navedene u članku 61. Kodeksa. DA

Poglavlje 7. Odredba: ODNOSI S VANJSKIM REVIZOROM

čl. 62. Revizijski odbor nadgleda proces odabira i imenovanja vanjskog revizora u skladu sa zakonskim zahtjevima te daje preporuke nadzornom odboru za izbor vanjskog revizora i uvjetima za njegovo imenovanje. DA
čl. 63. Revizijski odbor je u proteklih 12 mjeseci odobrio plan rada vanjskog revizora, koji uključuje opseg i sadržaj aktivnosti koje će biti predmet revizije. DA
čl. 63. Revizijski odbor sastaje se po potrebi s vanjskim revizorom kako bi raspravili o pitanjima koja su identificirana tijekom revizije i da bi nadgledao kvalitetu pruženih usluga. DA
čl. 64. Propisana je odgovornost Revizijskog odbora za nadgledanje, neovisnost i objektivnost vanjskog revizora.
- DA
čl. 64. Revizijski odbor odobrio je politiku o dozvoljenim nerevizorskim uslugama koje pruža vanjski revizor.
- NE Društvo ne koristi nerevizorske usluge od vanjskog revizora.

Poglavlje 7. Odredba: UPRAVLJANJE RIZICIMA I UNUTARNJA KONTROLA

čl. 65. Revizijski odbor ocijenio je djelotvornost upravljanja rizicima i sustava unutarnje kontrole kao cjeline najmanje jednom godišnje. DA
čl. 65. Revizijski odbor po potrebi daje preporuke nadzornom odboru i upravi društva u vezi djelotvornosti upravljanja rizicima i sustava unutarnje kontrole. DA
čl. 66. Društvo održava djelotvoran sustav upravljanja rizicima koji osigurava pouzdano prepoznavanje rizika, mjerenje, odgovore, prijavljivanje i njihovo nadziranje. DA
čl. 66. Društvo je odredilo jasne unutarnje odgovornosti za održavanje sustava upravljanja rizicima te jasnu proceduru održavanja kontakata odgovornih osoba s revizijskim odborom. DA
čl. 67. Društvo je ustanovilo funkciju unutarnje revizije odgovornu za nadziranje djelotvornosti sustava unutarnje kontrole, uključujući upravljanje rizicima. DA
čl. 67. Revizijski odbor odobrio je plan unutarnje revizije u posljednjih 12 mjeseci. DA
čl. 67. Revizijski odbor zaprima izvješća unutarnjeg revizora i nadzire provedbu njegovih preporuka. DA
čl. 68. Revizijski odbor obvezan je nadzornom odboru preporučiti imenovanje ili razrješenje voditelja funkcije unutarnje revizije. DA
čl. 68. Ako u društvu ne postoji funkcija unutarnje revizije, revizijski odbor je jednom u posljednjih 12 mjeseci ocijenio potrebu za tom funkcijom u sklopu svoje ocjene sustava unutarnjih kontrola. NE Postoji Odjel unutarnje revizije i kontrole

Poglavlje 7. Odredba: PRIJAVA NEPRAVILNOSTI

čl. 69. Uprava je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, usvojila postupak za prijavljivanje kršenja zakona ili unutarnjih pravila društva, stvarnih ili u slučaju da postoji sumnja u kršenje. DA
čl. 69. Postupak osigurava da radnici ili vanjski dionici ne trpe negativne posljedice ako prijave sumnjivo ponašanje. DA
čl. 69. Detalji postupka za prijavljivanje dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva. DJELOMIČNO Dostupni su na internim mrežnim stranicama društva.
čl. 70. Statut i/ili interni akti društva predviđaju dužnost uprave da izvijesti nadzorni odbor o svim uočenim nepravilnostima i dogovori mjere koje moraju biti provedene. DA
čl. 70. Revizijski odbor ocijenio je djelotvornost postupka i njegovu primjenu u posljednjih 12 mjeseci. DA

Poglavlje 8. Odredba: KORIŠTENJE MREŽNIM STRANICAMA DRUŠTVA

čl. 71. Svi podaci koje društvo mora objaviti u skladu sa zakonom, pravilima o uvrštenju, Kodeksom i vlastitim statutom dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA
čl. 72. Sve informacije određene člankom 72. Kodeksa bez naknade su dostupne na mrežnim stranicama društva te im se lako može pristupiti. DA
čl. 73. Društvo je osiguralo da su informacije na mrežnim stranicama aktualne i objavljene unutar rokova propisanih zakonom i propisima. DA
čl. 73. Svi podaci na mrežnim stranicama dostupni su bez naknade na hrvatskom i engleskom jeziku. DJELOMIČNO Svi podaci su dostupni na hrvatskom jeziku, a na engleskom jeziku je dostupno Godišnje izvješće o poslovanju.

Poglavlje 8. Odredba: GODIŠNJE IZVJEŠĆE

čl. 74. Godišnje izvješće sadrži sve informacije iz članka 74. Kodeksa. DA

Poglavlje 9. Odredba: ODNOSI S DIONIČARIMA

čl. 75. Društvo je osiguralo da svi dioničari, bez obzira na broj ili rod dionica koje drže, imaju jednak pristup informacijama o društvu i o tome kako mogu izvršavati i štititi svoja prava. DA
čl. 76. Društvo je ustanovilo učinkovite formalne mehanizme koji manjinskim dioničarima osiguravaju mogućnost postavljanja pitanja izravno predsjedniku uprave i predsjedniku nadzornog odbora, a pojedinosti o funkcioniranju tih mehanizama dostupne su bez naknade na mrežnim stranicama društva.
- NE Ne postoje ograničenja koja bi manjinskim dioničarima otežavala ili sprječavala mogućnost postavljanja pitanja izravno predsjedniku uprave ili Nadzornog odbora.

čl. 77. Društvo je odredilo pojedinca koji će u odnosu na sve dioničare biti osoba za kontakt u odnosima s ulagateljima, a kontakt ove osobe dostupan je bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA

Poglavlje 9. Odredba: GLAVNA SKUPŠTINA

čl. 78. Statut društva i/ili interni akti društva ni na koji način ne ograničavaju mogućnost dioničara da sazovu glavnu skupštinu, da sudjeluju na njoj ili da dodaju stavke na dnevni red. DA
čl. 79. Statut društva i/ili interni akti društva dopuštaju dioničarima mogućnost da ostvaruju svoje pravo glasa putem punomoćnika bez ograničenja. DA
čl. 79. Statut društva i/ili interni akti društva dopuštaju dioničarima mogućnost da ostvaruju svoje pravo glasa elektronički bez ograničenja.

NE Ne postoji mogućnost ostvarivanja prava glasa elektroničkim putem.

čl. 79. Objašnjenje drugih načina na koji dioničari mogu izvršavati svoje pravo glasa navedeni su u dokumentima za glavnu skupštinu. DA
čl. 80. Obavijest o održavanju glavne skupštine objavljena je najkasnije 30 dana prije dana njezina održavanja.

čl. 80. Dnevni red, odluke i svi drugi materijali potrebni za glavnu skupštinu dostupni su bez naknade na mrežnim stranicama društva. DA
čl. 80. Svi dokumenti dostupni su na hrvatskom i engleskom jeziku. DA
čl. 81. Sve osobe navedene u članku 81. Kodeksa bile su prisutne na glavnoj skupštini u proteklih 12 mjeseci. DA
čl. 81. Vanjski revizor bio je prisutan na glavnojskupštini na kojojsu se predstavljali financijski izvještaji. DA Osim 2020. godine kada je zbog COVID‐19 prisutnost ostvarena telefonskim putem.
čl. 82. Društvo je bez naknade učinilo dostupnima odluke glavne skupštine na svojim mrežnim stranicama.

čl. 82. Društvo je u roku od 30 dana od dana održavanja glavne skupštine na svojim mrežnim stranicama bez naknade učinilo dostupnima odgovore na pitanja postavljena na glavnoj skupštini.

NE Nije bilo pitanja.

Poglavlje 10. Odredba: KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST

čl. 83. Nadzorni odbor i uprava usuglasili su i usvojili politike propisane u članku 83. Kodeksa.
- NE Pitanja koje se uređuju politikama iz članka 83. Kodeksa, djelomično su obuhvaćena drugim internim aktima društva.
čl. 83. Politike su dostupne bez naknade na mrežnim stranicama društva. NE Vidi odgovor pod 83.
čl. 84. Kada uprava od nadzornog odbora traži prethodnu suglasnost s odlukama, popratni dokumenti objašnjavaju na koji je način preporučena mjera u skladu s politikama povezanim s procjenom

učinka aktivnosti društva na okoliš i zajednicu, s politikama povezanim s očuvanjem ljudskih prava i prava radnika te s mjerama povezanim sa sprječavanjem i sankcioniranjem mita i korupcije.

DJELOMIČNO Svi prijedlozi odluka koje Uprava upućuje Nadzornom odboru radi ishođenja prethodne suglasnosti sadržavaju sve informacije i obrazloženja koja omogućavaju članovima nadzornog odbora donošenje ispravne odluke.

Poglavlje 10. Odredba: UKLJUČENOST DIONIKA

čl. 85. Nadzorni odbor i uprava zajednički su identificirali koga smatraju ključnim dionicima u odnosu na društvo.

čl. 85. Uprava je osigurala postojanje učinkovitih mehanizama za redovitu interakciju s ključnim dionicima, kao i za informiranje nadzornog odbora o rezultatima tih komunikacija. DA
čl. 86. Nadzorni odbor je ovlašten, uz prethodnu obavijest predsjedniku uprave, organizirati sastanke s vanjskim dionicima kada smatra da je to nužno. DA
čl. 87. U ovlaštenjima svakog odbora nadzornog odbora predviđeno je u koje svrhe predsjednik odbora može komunicirati izravno s dionicima te koju je proceduru potrebno pratiti.
- NE Ne postoje ograničenja za izravnu komunikaciju predsjednika odbora NO s vanjskim dionicima.

Financijski izvještaji i izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

Izvješće neovisnog revizora

Izvješće neovisnog revizora dioničarima društva Istarska kreditna banka d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva Istarska kreditna banka d.d. ("Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020. godine te izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama u vlasničkoj glavnici i novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i bilješke koje sadrže značajne računovodstvene politike i ostala pojašnjenja (u nastavku "financijski izvještaji").

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2020. godine, njenu financijsku uspješnost i njene novčane tokove za godinu koja je tada završila, sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

Osnova za izražavanje mišljenja

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti, u skladu s tim standardima, podrobnije su opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe izražavanja našeg mišljenja.

Ostalo

Financijski izvještaji Banke na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. revidirani su od strane drugog revizora koji je izrazio pozitivno mišljenje na te financijske izvještaje 26. veljače 2020.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su, po našoj profesionalnoj prosudbi, bila od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Ta smo pitanja razmatrali u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima te ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Umanjenje vrijednosti kredita klijentima

Na dan 31. prosinca 2020. bruto krediti klijentima iznose : 2.142.052 tisuće kuna, pripadajući ispravci vrijednosti: 175.738 tisuća kuna i gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka za tada završenu godinu: 4.967 tisuća kuna (31. prosinca 2019., bruto krediti klijentima: 1.946.796 tisuća kuna, umanjenje vrijednosti: 191.722 tisuće kuna i gubitak od umanjenja vrijednosti priznati u računu dobiti i gubitka za tada završenu godinu: 9.408 tisuća kuna).

Za detalje molimo pogledati bilješku 2.4. Financijski instrumenti (Sažetak značajnih računovodstvenih politika), bilješku 4. Ključne računovodstvene procjene – Umanjenje vrijednosti financijske imovine, bilješku 3.1.5. Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (Upravljanje financijskim rizicima) i bilješku 21 Krediti klijentima.

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili tom pitanju
Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu	Naše revizorske procedure uključivale su, između ostalog:
Uprave o očekivanim kreditnim gubicima (eng. "ECL") unutar kredita klijentima na izvještajni	 Pregled metodologije rezerviranja očekivanih kreditnih gubitaka Banke te procjenu usklađenosti s relevantnim zahtjevima standarda financijskog izvještavanja i pravilima HNB-a;
datum. Usredotočili smo se na navedeno područje s obzirom da određivanje iznosa	 Testiranje dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti odabranih ključnih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje i praćenje kredita.
rezervacija za umanjenje vrijednosti zahtjeva značajnu procjenu od strane Uprave.	 Procjena primjerenosti definicije značajnog povećanja kreditnog rizika i događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti te konzistentnosti primjene kriterija HNB-a za raspoređivanje u rizične skupine;
Umanjenja vrijednosti za prihodujuće izloženosti (Stupanj 1 i Stupanj 2) određuju se tehnikama modeliranja	 Procjena je li Banka u svojoj klasifikaciji kredita i procjeni kreditnih gubitaka na primjeren način uzela u obzir efekte COVID-19 pandemije na tržište;
zajedno "skupno umanjenje vrijednosti" oslanjajući se na ključne parametre kao što su vjerojatnost neispunjavanja obveza (eng. Probability of Default, PD) i gubitak u slučaju neispunjavanja obveza (eng. Loss Given Default, LGD), uzimajući u obzir povijesno iskustvo, identifikaciju izloženosti sa značajnim pogoršanjem kreditne kvalitete i informacije o budućnosti.	 Za odabrani uzorak izloženosti, s fokusom na dužnike koji posluju u sektorima koji su najznačajnije pogođeni COVID-19 pandemijom, provođenje kritičke procjene postojanja naznaka potrebne reklasifikacije u Stage 2 ili Stage 3 na dan 31. prosinca 2020., temeljeno na pregledu pripadajuće dokumentacije (kreditnih spisa) te diskusijama s voditeljima odnosa s klijentima i nositeljima funkcije upravljanja kreditnim rizikom;

Izvješće neovisnog revizora dioničarima društva Istarska kreditna banka d.d. (nastavak)

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak) Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti kredita klijentima

područje ključno revizijsko

pitanje.

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo pristupili tom pitanju
Očekivani kreditni gubici neprihodujućih izloženosti obično se određuju na pojedinačnoj osnovi temeljem sadašnje vrijednosti budućih	Dodatno, za umanjenje vrijednosti koje se određuje na skupnoj osnovi:  Pribavljanje relevantnih informacija o predviđanjima budućih kretanja i makroekonomskim projekcijama koje se koriste od strane Banke u procjeni ECL. Neovisna procjena tih informacija ispitivanjem
diskontiranih novčanih tokova. Postupak uključuje subjektivnost i oslanjanje na niz značajnih pretpostavki, uključujući one koje se odnose na očekivane primitke od prodaje i minimalno razdoblje	Uprave te usporedbom s javno dostupnim informacijama;  Kritičko preispitivanje skupnih parametara LGD-a i vjerojatnosti nastanka statusa neispunjenja obveze (eng. probability of default ili PD) koje koristi Banka, usporedbom s provedenom analizom povijesno ostvarenih stopa defaulta i stopama gubitaka u slučaju neispunjavanja obveza, te razmatranje potrebe za eventualnim prilagodbama modela kako bi se uključile očekivane promjene u okolnostima;
naplate instrumenta osiguranja. Pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu Banke, kao	Procjena jesu li ispunjeni minimalni zahtjevi HNB-a vezani za umanjenje vrijednosti.
i na specifičnim pravilima HNB a u pogledu minimalnih faktora umanjenja koji se primjenjuju na procijenjene vrijednosti instrumenta osiguranja.	Za umanjenje vrijednosti koje se određuje na pojedinačnoj osnovi:  Na uzorku neprihodujućih izloženosti, provođenje kritičke procjene korištenih pretpostavki Uprave za procjenu očekivanih novčanih tokova pri izračunu ispravaka vrijednosti, kao što su:
Zbog gore navedenih razloga, zajedno s potrebom da se razmotre učinci COVID-19 na poslovno okruženje Banke i mjerenje ECL-a (raspravljeno u	- vrijednost kolaterala (uključujući pripadajuće faktore umanjenja) te period realizacije, uz pomoć stručnjaka za procjenu vrijednosti – temeljeno na pregledu pripadajuće dokumentacije (kreditnog opisa), te uzimajući u obzir Bančino povijesno iskustvo pri preuzimanju i prodaji kolaterala te zahtjeve HNB-a u pogledu primijenjenih faktora umanjenja, javno dostupnih informacija; te
bilješci 1B) smatramo umanjenje vrijednosti kredita klijentima značajnim rizikom u našoj reviziji, koji zahtijeva našu povećanu pažnju. Sukladno	- gdje je relevantno, usporedbom očekivanih novčanih tokova od strane Banke s našom neovisnom procjenom, temeljenom na povijesnoj EBITDA-i dužnika, prilagođenoj za očekivana buduća kretanja;
tome, smatramo da je ovo

Na cjelokupnom portfelju kredita klijentima:

Procjena razumnosti umanjenja vrijednosti, uključujući razvoj pokrića rezervacija tijekom godine.
Procjena uključuju li objave vezane za očekivane kreditne gubitke i objave o upravljanju kreditnim rizikom u financijskim izvještajima na odgovarajući način relevantne kvantitativne i kvalitativne informacije u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja.

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće Uprave i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koji su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje niti naše izvješće o reviziji financijskih izvještaja.

Naše mišljenje na financijske izvještaje ne odnosi se na ostale informacije te ne izražavamo uvjerenje bilo koje vrste na ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, odgovornost nam je pročitati ostale informacije te pri tome razmotriti jesu li ostale informacije značajno nekonzistentne s financijskim izvještajima ili saznanjima koja smo prikupili tijekom revizije, kao i čine li se, na neki drugi način, značajno pogrešno iskazane.

Vezano za Izvješće Uprave te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu ("Zakon o računovodstvu"). Ove procedure uključuju razmatranje:

je li Izvješće Uprave pripremljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu
uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja informacije koje su zahtijevane sukladno članku 22. Zakona o računovodstvu.

Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:

Informacije sadržane u Izvješću Uprave te Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, konzistentne su, u svim značajnim odrednicama, s financijskim izvještajima;
Izvješće Uprave pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu;
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke te okruženja u kojem ona posluje, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Izvješću Uprave i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U vezi s tim, nemamo ništa za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za nadzor za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s zakonskim zahtjevima za računovodstvo kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj te za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne, kako bi se omogućilo sastavljanje financijskih izvještaja, bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim u onim slučajevima kada Uprava namjerava likvidirati Banku, prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za nadzor, odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja, uspostavljenog od strane Banke.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji, kao cjelina, bez značajno pogrešnog iskaza uslijed prijevare ili pogreške te izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti postojanje značajno pogrešnih iskaza. Pogrešni iskazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške, a smatraju se značajnim, ako se razumno može očekivati da bi, pojedinačno ili zbrojeni s drugim pogrešnim iskazima, utjecali na ekonomske odluke korisnika financijskih izvještaja, donesene na osnovi ovih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, donosimo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajno pogrešnog iskaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške; oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao odgovor na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni kako bi osigurali osnovu za donošenje našeg mišljenja. Rizik neotkrivanja značajno pogrešnog iskaza nastalog uslijed prijevare, veći je od rizika neotkrivanja onog nastalog uslijed pogreške, budući da prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava od strane Uprave.
donosimo zaključak o primjerenosti korištenja pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja od strane Uprave te, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ukoliko zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci temelje se na revizijskim dokazima pribavljenim do datuma izdavanja našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka ne bude u mogućnosti nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.
ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave te razmatramo odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kako bi se postigla fer prezentacija.

Komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor u vezi s, između ostalog, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i one u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama, koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi, također, dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupali u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima vezanim za neovisnost i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, tamo gdje je to primjenjivo, o mjerama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje ili primijenjenim mjerama zaštite.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

Među pitanjima o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za nadzor, određujemo ona koja su od najveće važnosti za reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Ta pitanja opisujemo u našem izvješću neovisnog revizora, osim ukoliko zakon ili propisi sprječavaju javno objavljivanje tih pitanja ili, kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da ta pitanja ne trebamo komunicirati u našem izvješću neovisnog revizora, s obzirom da se razumno može očekivati da bi negativne posljedice njihove objave nadmašile dobrobiti javnog interesa.

Izvješće o ostalim zakonskim i regulatornim obvezama

Na temelju Odluke Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija od 9. svibnja 2018. godine (NN 42/18, 122/20), Uprava Banke izradila je obrasce ("Obrasci"), koji sadrže alternativni prikaz izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama u vlasničkoj glavnici i izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i uskladu ("Usklada") Obrazaca s financijskim izvještajima. Obrasci su prikazani na stranicama 158 do 165, a Usklada na stranicama 166 do 171. Uprava Banke odgovorna je za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 43 do 48 na koje smo izrazili mišljenje kao što je prethodno navedeno.

Imenovani smo revizorima od strane onih zaduženih za nadzor na 19. lipnja 2020. godine da obavimo reviziju financijskih izvještaja Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. Ukupno neprekinuto razdoblje našeg angažmana iznosi jednu godinu te se odnosi godinu koja je završila 31. prosinca 2020.

Potvrđujemo sljedeće:

naše revizorsko mišljenje konzistentno je s dodatnim izvještajem prezentiranim Odboru za reviziju Društva na dan 8. ožujka 2021. godine;
tijekom razdoblja na koje se odnosi naša revizija zakonskih financijskih izvještaja nismo pružali nerevizijske usluge pa samim tim niti nedozvoljene nerevizijske usluge na koje se odnosi članak 44. Zakona o reviziji. Također, zadržali smo neovisnost od subjekta revizije tijekom provedbe revizije;

Angažirani partner u reviziji koja je rezultirala ovim izvješćem neovisnog revizora je Katarina Kecko.

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju 8. ožujka 2021. Hrvatski ovlašteni revizori Eurotower Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb Katarina Kecko Hrvatska Partner, Hrvatski ovlašteni revizor

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Bilješka 2020. 2019 Prihodi od kamata izračunat primjenom efektivne kamatne stope 6 77.190 80.826 Ostali prihodi od kamata 6 77 56 Rashodi od kamata 6 (4.173) (6.543) Neto prihodi od kamata 73.094 74.339 Prihodi od naknada i provizija 8 27.263 33.820 Rashodi od naknada i provizija 8 (3.743) (4.311) Neto prihodi od naknada i provizija 23.520 29.509 Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto 7 (5.046) (6.318) Neto prihodi nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita 91.568 97.530 Tečajne razlike – neto 9 12.894 15.470 Nerealizirani gubitak od imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak – neto 10a - (937) Realizirani dobici od prodaje financijske imovine neto 10b 8.804 - Ostali poslovni prihodi 11 1.852 2.356 Troškovi zaposlenih 12 (42.454) (42.759) Opći i administrativni troškovi 13 (21.370) (21.425) Troškovi amortizacije 14 (5.630) (5.653) Ostali rashodi iz poslovanja 15 (8.023) (7.911) Dobit prije poreza na dobit 37.641 36.671 Porez na dobit 16 (6.900) (6.679) Neto dobit za godinu 30.741 29.992 Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak: Stavke koje se kasnije ne prenose u dobit ili gubitak Neto promjene fer vrijednosti – vlasnički vrijednosni papiri - (4) Stavke koje se kasnije prenose u dobit ili gubitak Neto promjena fer vrijednosti – dužnički vrijednosni papiri (5.888) 5.645 Odgođeni porez 1.060 (1.016) Ukupno ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) (4.828) 4.625 Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine 25.913 34.617 Zarada po dionici – osnovna (u kunama) 17 207,70 202,71 Zarada po dionici –razrijeđena (u kunama) 17 207,70 202,71

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o financijskom položaju Bilješka 31. prosinca 2020. 31. prosinca 2019. IMOVINA Novac i računi kod Hrvatske narodne banke 18a 832.905 619.721 Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke 18b 186.490 241.570 Krediti i depoziti kod banaka 20 155.599 149.152 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit: Trezorski zapisi Ministarstva financija 19 530.144 593.940 Obveznice 19 23.238 78.554 Vlasnički vrijednosni papiri (neopoziva opcija) 19 3.041 3.041 Krediti klijentima 21 1.966.314 1.755.074 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 23 1.708 1.607 Financijska imovina po amortiziranom trošku 22 92.569 153.100 Nematerijalna imovina 24 2.253 2.378 Nekretnine i oprema 25 37.114 38.187 Imovina s pravom korištenja 40 1.140 1.959 Ulaganje u nekretnine 26 11.843 13.054 Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja 28 6.303 6.009 Odgođena porezna imovina 16 1.182 334 Ostala imovina 27 3.780 4.528 Ukupna imovina 3.855.623 3.662.208 OBVEZE Obveze prema bankama 29 21.898 26.045 Obveze prema klijentima 30 3.434.123 3.254.855 Subordinirane obveze 31 21.574 28.627 Ostale obveze 32 16.449 14.321 Obveze po imovini s pravom korištenja 41 1.193 1.997 Obveze za porez na dobit 32 94 1.984 Ukupne obveze 3.495.331 3.327.829 DIONIČKA GLAVNICA Dionički kapital 33 162.800 162.800 Premija na izdane dionice 33 181 181 Rezerve 34 37.542 42.370 Zadržana dobit 34 159.769 129.028

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja

Ukupna dionička glavnica 360.292 334.379

Ukupno dionička glavnica i obveze 3.855.623 3.662.208

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

šta Izv je j mj o pro en am	vla ičk oj a u sn g Dio nič ki kap ita l	lav nic i Vla stit e dio nic e	Pr ija em na izd an e dio nic e	Re fer zer va vri je dn i – ost sni čki vla vri je dn i osn iri pa p	Re fer zer va vri je dn i – ost žni čki du vri je dn i osn iri pa p	Re zer ve za od đen go u po rez nu im ovi nu /ob vez e	Za ko nsk e, e i sta tut arn će rez erv e z a o p ba nk izik ovn e r e i os tal o	Za drž an a dob it	Uk up no

čnj Sta nje 1. sije a 201 9.	162 .80 0	( 91)	197	240	629	( 156 )	37. 032	109 .39 6	310 .04 7
Ne to d obi din t za go u	-	-	-		-	-	-	29 .99 2	29 .99 2
Pro mj fer ena vrij edn i fi cijs ke ost nan im ovi mj ne ere ne po fer ije dno sti kro vr z alu eob uhv ost atn sv u dob it – du žni čki vrij edn i pa iri osn p	-	-	-	-	5.6 45	-	-	-	5.6 45
mj fer Pro ena vrij edn i fi cijs ke ost nan im ovi mj ne ere ne po fer ije dno sti kro vr z alu eob uhv ost atn sv u dob it – vl ičk i asn vrij edn i pa iri osn p	-	-	-	( 4)	-	-	-	-	( 4)
Od đen i po go rez	-	-	-	-	-	( 1.0 16)	-	-	( 1.0 16)
Uk up na obi obu hv atn a d t sve	-	-	-	( 4)	5.6 45	( 1.0 16)	-	29. 992	34. 617
Ost ala kr nja eta	-	91	( 16)	-	-	-	-	-	75
lata div ide nde Isp za 20 18. ( Bil je ška 35 )	-	-	-	-	-	-	-	( 10. 360 )	( 10. 360 )
Sta nje 31 inc . p ros a 201 9.	162 .80 0	-	181	236	6.2 74	( 1.1 72)	37. 032	129 .02 8	334 .37 9

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VLASNIČKOJ GLAVNICI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

	Dio nič ki kap ita l	Vla stit e dio nic e	Pr ija em na izd an e dio nic e	Re fer zer va vri je dn i – ost vla sni čki vri je dn i osn iri pa p	Re fer zer va vri je dn i – ost du žni čki vri je dn i osn iri pa p	Re zer ve za od đen go u po rez nu im ovi nu /ob vez e	Za ko nsk e, e i sta tut arn će rez erv e z a o p ba nk izik ovn e r e i os tal o	Za drž ana dob it	Uk up no
čnj Sta nje 1. sije a 202 0.	162 .80 0	-	181	236	6.2 74	( 1.1 72)	37. 032	129 .02 8	334 .37 9
Ne to d obi din t za go u	-	-	-	-	-	-	-	30. 74 1	30. 74 1
Pro mj fer ena vrij edn i fi cijs ke ost nan im ovi mj ne ere ne po fer ije dno sti kro vr z alu eob uhv ost atn sv u dob it – du žni čki vrij edn i pa iri osn p	-	-	-	-	( 88) 5.8	-	-	-	( 88) 5.8
đen Od i po go rez	-	-	-	-	-	1.0 60	-	-	1.0 60
Uk up na obi obu hv atn a d t sve	-	-	-	-	( 5.8 88)	1.0 60	-	30. 741	25. 913
Isp lata div ide nde za ( Bil je ška ) 20 19. 35	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Sta nje 31 inc . p ros a 202 0.	162 .80 0	-	181	236	386	( 112 )	37. 032	159 .76 9	360 .29 2

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o novčanom tijeku Bilješka 2020 2019. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja 37.641 36.671 Usklađenja za nenovčane stavke: Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine 14 5.630 5.653 Povećanje rezerviranja za umanjenje vrijednosti 7 5.046 6.318 Nerealizirane tečajne razlike – neto 9 (898) (688) Promjene u fer vrijednosti imovine namijenjene trgovanju 10a - 937 Profit od prodaje dugotrajne imovine (759) (764) Neto prihodi od kamata 6 (73.094) (74.339) Neto prihodi od naknada i provizija 8 (23.520) (29.509) Prihod od dividende 11 (311) (492) Novčani tijekovi upotrijebljeni za poslovne aktivnosti prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama (50.265) (56.213) - neto smanjenje/(povećanje) sredstava kod HNB-a 55.080 (10.100) - neto povećanje kredita klijentima (194.593) (197.527) - neto smanjenje ostale imovine 892 266 - neto (povećanje)/smanjenje imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (76) 602 - neto smanjenje obveza prema bankama - (10) - neto povećanje obveza prema klijentima 161.938 117.576 - neto povećanje ostalih obveza 2.110 2.449 Naplaćene kamate 75.068 81.998 Plaćene kamate (5.142) (8.722) Naplaćene naknade i provizije 27.346 33.183 Plaćene naknade i provizije (3.722) (4.215) Plaćeni porez na dobit (8.578) (5.398) Neto novčana sredstva ostvarena iz poslovne aktivnosti 60.058 (46.111)

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Bilješka 2020. 2019. Novčani tijek iz investicijske aktivnosti Primitci od ulaganja u trezorske zapise, mjenice i obveznice739.850 661.991 Ulaganja u trezorske zapise, mjenice i obveznice(565.460) (657.144) Primljena dividenda - 492 Kupovina nematerijalne imovine 24 (661) (945) Kupovina nekretnine i opreme i ulaganja u nekretnine 25,26 (3.017) (2.920) Prodaja nekretnine i opreme i ulaganja u nekretnine 25,26 1.598 683 Neto novčana sredstva primljena iz investicijskih aktivnosti 172.310 2.157 Novčani tijek iz financijskih aktivnosti Otplata ostalih pozajmljenih sredstava 29 (4.847) (13.326) Primici od ostalih pozajmljenih sredstava 29 700 - Otplata subordiniranih obveza 31 (7.053) (12.837) Isplata dividendi - (10.360) Otplate po ugovorima o najmu (586) (650) Neto novčana sredstva upotrijebljena za financijske aktivnosti (11.786) (37.173) Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 220.582 (81.127) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 36 768.873 846.960 Neto novčani priljev/(odljev) iz poslovnih aktivnosti 60.058 (46.111) Neto novčani priljev iz investicijskih aktivnosti 172.310 2.157 Neto novčani odljev iz financijskih aktivnosti (11.786) (37.173) Efekt promjene tečajeva (941) 3.041 Efekt promjene ispravka vrijednosti (10) (1) Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 36 988.504 768.873

Bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Bilješke uz godišnje financijske izvještaje BILJEŠKA 1A – OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag ("Banka") osnovana je 1956. godine, a registrirana je kao dioničko društvo dana 19. prosinca 1989. godine. Sjedište Banke je u Umagu, Ernesta Miloša 1, Hrvatska.

Osnovne djelatnosti Banke

1. primanje i plasiranje depozita,
1. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,
1. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti,
1. riznični poslovi na međubankarskom tržištu,
1. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,
1. platni promet u zemlji i inozemstvu,
1. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Tijela Banke i Uprava

GLAVNA SKUPŠTINA

Marijan Kovačić Predsjednik

NADZORNI ODBOR I ODBOR ZA RIZIKE I REVIZIJU

Milan Travan	Predsjednik
Edo Ivančić	Zamjenik predsjednika
Marijan Kovačić	Član
Anton Belušić	Član
Milenko Opačić	Član

UPRAVA

Miro Dodić	Predsjednik
Klaudija Paljuh	Članica Uprave
Emanuela Vukadinović	Članica Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2020. i 2019. godine prikazana je u bilješci 33.

Dionice Banke kotiraju na redovitom tržištu na Zagrebačkoj burzi.

Banka je predmet regulatornih zahtjeva Hrvatske narodne banke ("HNB"). Navedeni propisi uključuju limite i ostala ograničenja koja se odnose na minimalne zahtjeve adekvatnosti kapitala, klasifikaciju kredita i izvanbilančnih obveza i rezerviranja koja pokrivaju kreditni rizik, pozicije likvidnosti, kamatne stope i stranih valuta.

Ove financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke 8. ožujka 2021. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

BILJEŠKA 1B – UTJECAJ PANDEMIJE COVID-19 NA POSLOVANJE I PROVEDBA PREDLOŽENIH MJERA ZA POMOĆ GOSPODARSTVU TIJEKOM PANDEMIJE COVID-19

godina bila je posebno izazovna za Banku zbog pandemije COVID-19. Tijekom prve polovice godine, Banka se usredotočila na minimiziranje utjecaja pandemije na svoje poslovanje, kao i na mjere koje je Vlada RH usvojila kako bi usporila širenje pandemije te na učinkovitost različitih izvanrednih monetarnih mjera koje su poduzete radi ublažavanja financijskog utjecaja na tvrtke i pojedince. Iako se situacija donekle stabilizirala u drugoj polovici godine, jer se "lockdown" pokazao učinkovit u smanjenju širenja virusa i došlo je do pozitivnih pomaka u razvoju potencijalnih cjepiva, Banka se nastavila fokusirati na utjecaj vanjskog okruženja na rizični profil klijenata, posebno s obzirom na kontinuirani utjecaj pandemije COVID-19.

Banka je tijekom godine pomno pratila razvoj događaja vezanih uz pandemiju COVID-19, uključujući širenje virusa te povezane operativne i ekonomske učinke. Obvezne mjere kao posljedica "lockdown-a" koji je nametnula Vlada rezultirali su naglim i ozbiljnim smanjenjem BDP-a u hrvatskom gospodarstvu. Međutim, Vladine potpore djelovale su na ublažavanje negativnih učinaka do određene mjere. Mjere koje je vlada uvela odnosile su se na nadoknadu troškova plaća u razdoblju blokade u Q2 2020.

Kako se kriza nastavila, fokus se preusmjerio na procjenu kratkoročnih i srednjoročnih implikacija kreditnog rizika na rast nezaposlenosti i izloženosti poduzećima u određenim sektorima, uključujući turizam i transport. Na inicijativu Vlade i regulatora za pružanje potpore dijelovima gospodarstva na koje je najviše utjecala pandemija COVID-19 te s obzirom na činjenicu da Banka ima značajnu izloženost klijentima u turističkom sektoru, u drugom tromjesečju 2020. Banka je odobravala moratorije klijentima u industrijama koje su značajno pogođene krizom, kako bi im olakšali likvidnost i poslovanje.

Međutim, unatoč COVID-19, regija u kojoj Banka posluje uspjela je imati vrlo mali broj zaražene populacije, a posljedično i vrlo solidnu turističku sezonu, znatno bolju od ostatka zemlje. Stoga je Banka procijenila da COVID nije imao značajnog utjecaja na njezine klijente, premda je zbog novog "lockdown-a" uvedenog u prosincu 2020. Banka vrlo oprezna u vezi s očekivanjima nove turističke sezone.

Do 31. prosinca 2020. godine u poslovnim knjigama Banke registrirano je 762 zahtjeva za moratorij te je broj aktivnih moratorija na 31. prosinca 2020. iznosio 412.033 tisuća kuna koji se uglavnom odnose na klijente vezane uz turističku industriju.

U izvještajnom razdoblju Banka se usredotočila na ključne rizike koji proizlaze iz COVID 19, a posebno na procjenu iznosa koji proizlaze iz očekivanih kreditnih gubitaka. Iako je dugoročni utjecaj pandemije na poslovanje Banke trenutno teško kvantificirati, Banka ima zadovoljavajuću razinu kapitalizacije i likvidnosti te odgovarajuću razinu rezerviranja za izloženosti. Stoga Uprava Banke procjenjuje da je kontinuitet poslovanja Banke neupitan.

Kako bi ublažila negativne učinke COVID-a 19, Hrvatska narodna banka dala je određene preporuke koje su imale za cilj veću fleksibilnost identifikaciji značajnog povećanja kreditnog rizika. Banka je uzela u obzir navedene preporuke pri izradi ovih financijskih izvještaja, a posebno one koje se odnose na praćenje značajnog porasta kreditnog rizika koje sukladno smjernicama HNB-a Banka može zasnivati na informaciji o danima kašnjenja kada pouzdane informacije o predviđanjima razvoja ekonomske situacije klijenata nisu raspoložive bez znatnih napora i troškova. Učinak COVID-19 na rezultate Banke predstavljen je u sljedećim bilješkama:

Kreditni rizik;
Analiza ulaznih inputa za ECL model;
Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove za pripremu

(a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa zakonskim računovodstvenim okvirom za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Zakonski računovodstveni okvir za banke u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2020. temelji se na zahtjevima za priznavanje i mjerenje Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u EU ("EU MSFI" ili "Standardi") i bankovnih propisa HNB-a .

U ovim financijskim izvještajima stanja u izvještaju o financijskom položaju i pripadajućim bilješkama na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. usklađeni su s zahtjevima za priznavanje i mjerenje prema EU MSFI-jevima, u svim značajnim aspektima, osim u sljedećim slučajevima, gdje su primjenjivani stroži zahtjevi Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka izadne od strane Hrvatske narodne banke ("Odluka"):

Odlukom su propisane minimalne razine umanjenja vrijednosti za određene neprihodujuće izloženosti za koje je umanjenje vrijednost priznato na pojedinačnoj osnovi, bez obzira na neto sadašnju vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, tako da se izračunato umanjenje vrijednosti može razlikovati od gubitka zbog umanjenja vrijednosti koji bi se trebao priznati u skladu sa zahtjevima EU MSFI-ja.

Prema odredbama članka 21. stavka 2. Odluke, od 1. siječnja 2020. godine, banke u Republici Hrvatskoj više nisu obvezne priznavati ispravke vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po izloženostima u stupnju 1 i 2 koje se mjere po amortiziranom trošku i izvanbilančnim izloženostima od najmanje 0,8%. U skladu sa specifičnim smjernicama HNB-a (Pitanja i odgovori 2019.-712.), svaka razlika u očekivanim kreditnim gubicima proizašla iz prethodno navedenog, evidentira se u računu dobiti i gubitka za 2020. godinu.

Važna razlika između zakonskog računovodstvenog okvira za banke u Republici Hrvatskoj, kako je definirano Odlukom, i zahtjeva za priznavanje i mjerenje EU MSFI-jeva od 31. prosinca 2019. je kako slijedi:

HNB je tražio da kreditne institucije priznaju gubitke od umanjenja vrijednosti u računu dobiti i gubitka za izloženosti klasificirane u rizične podskupine A-1 i A-2 koje ne mogu biti manje od 0,8% bruto knjigovodstvene vrijednosti prihvatljivih izloženosti, uključujući izloženosti financijskim institucijama i državama.

2.1 Osnove za pripremu (nastavak)

(a) Izjava o usklađenosti (nastavak)

Ostale razlike između zakonskih računovodstvenih zahtjeva za banke u Republici Hrvatskoj i EU MSFIjeva utvrđene na dan 31. prosinca 2019., a koje ne dovode do značajnog odstupanja od zahtjeva priznavanja i mjerenja EU MSFI-ja na dan 31. prosinca 2020., navedene su u nastavku:

Banka priznaje rezerviranja za sudske sporove ugrađivanjem vjerojatnosti gubitka u mjerenje rezerviranja (tj. ako se vjerojatnost gubitka procijeni na 10%, rezerviranje će se izračunati kao 10% potencijalnog gubitka), što je suprotno zahtjevima Standarda, koji zahtijevaju da se prizna puni iznos potencijalnog gubitka tamo gdje je vjerojatno da će sudski spor biti izgubljen.
Suspendirane kamate predstavljaju obračunate nenaplaćene kamate na imovinu koja je klasificirana u stupanj 3. Po reklasifikaciji Banka u računu dobiti i gubitka priznaje umanjenje vrijednosti u punom iznosu obračunate nenaplaćene kamate i prestaje priznavati sve daljnje kamate u izvještaju o financijskom položaju, te suspendirane kamate nastavlja priznavati vanbilančno do trenutka naplate od dužnika. Ova politika nije u skladu s MSFI 15 Prihod i MSFI 9 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, koji zahtijevaju priznavanje prihoda od kamata na umanjenu financijsku imovinu primjenom metode efektivne kamatne stope.

Značajne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Banka je dosljedno primjenjivala računovodstvene politike navedene u nastavku za sva razdoblja prikazana u ovim financijskim izvještajima, osim kako je prethodno naveden. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima EU MSFI, u opisu računovodstvenih politika Banke može se pozivati na određene Standarde. Ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojeni su u Europskoj uniji ("EU") te su na snazi na dan 31. prosinca 2020. godine.

(b) Osnove mjerenja

Financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te dio portfelja kredita i predujmova. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

2.1 Osnove prikazivanja (nastavak)

(c) Korištenje prosudbi i procjena

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu računovodstvenih politika i iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum izvještavanja, kao i na iznose prihoda, rashoda i ostale sveobuhvatne dobiti za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosudbe o knjigovodstvenim vrijednostima imovine i obveza koje nisu direktno vidljive iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Učinci izmjena računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su procjene izmijenjene ako izmjene utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i u budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom mogućeg značajnog usklađenja u budućim razdobljima, opisane su u Bilješci 4.

(d) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Banke prikazani su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojemu Banka posluje (funkcionalna valuta), u hrvatskim kunama (HRK). Iznosi se zaokružuju na najbliže iznose u tisućama. Tečajevi valuta u kojima je denominirana glavnica imovine i obveza Banke, koriste se za pretvaranje imovine i obveza Banke te su na dan 31. prosinca 2020. godine bili kako slijedi: EUR 1 = HRK 7,537 (2019: EUR 1 = HRK 7,443) i USD 1 = HRK 6,139 (2019: USD 1 = HRK 6,650).

2.2 Ulaganja u podružnice

Podružnice su subjekti nad kojima Banka ima kontrolu. Banka "kontrolira" subjekt ako je izložena varijabilnim povratima ili ako ima pravo na varijabilne povrate od svog angažmana s tim subjektom te ima sposobnost utjecaja na takve povrate kroz svoju moć nad tim subjektom. Banka ponovno procjenjuje ima li kontrolu ako dođe do promjena u jednom ili više elemenata kontrole. To uključuje okolnosti u kojima postojeća zaštitna prava (npr. prava koja proizlaze iz kreditnog odnosa) postanu značajna i dovedu do toga da Banka stekne moć nad subjektom ulaganja. Banka je procijenila da nema podružnice koja bi zadovoljila definicije sukladno MSFI 10.

2.3 Strane valute

Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim valutama koje predstavljaju transakcije izražene u stranim valutama, ili koje se podmiruju u stranim valutama, preračunavaju se u funkcionalnu valutu koristeći tečaj na dan transakcije.

Monetarne stavke izražene u stranim valutama preračunavaju se tako da završni datum bude datum izvještavanja. Ako je dostupno nekoliko tečajeva, koristi se tečaj po kojem su budući novčani tijekovi u obliku određene transakcije ili stanja mogli biti podmireni da je došlo do tih novčanih tijekova. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku preračunavaju se prema tečaju na dan početnog priznavanja; nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se koristeći tečaj na dan utvrđivanja fer vrijednosti.

Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim kad su odgođeni u glavnici kao dobici ili gubici od kvalificiranih instrumenata zaštite novčanog tijeka ili kvalificiranih instrumenata zaštite neto ulaganja.

Svi dobici i gubici od tečajnih razlika koji se priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazani su u neto iznosu u odgovarajućoj stavci dobiti i gubitka.

2.4. Financijski instrumenti

Poslovni model može se odrediti prema slijedećem:

1. Poslovni model držanja radi naplate
1. Poslovni model držanja radi naplate i prodaje
1. Ostali poslovni modeli

Financijska imovina razvrstava se u sljedeće kategorije: financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku. Klasifikacija ovisi o poslovnom modelu i te rezultatu SPPI testa (procjena predstavljaju li novčani tokovi isključivo plaćanje glavnice i kamate na nepodmireni dio glavnice). Kupnja i prodaja financijske imovine redovnim putem se počinje, odnosno prestaje priznavati na datum trgovanja. Kupoprodaja redovnim putem je kupoprodaja financijske imovine kojom imovina mora biti isporučena u rokovima utvrđenima propisom ili konvencijom na predmetnom tržištu. Financijska imovina se inicijalno priznaje po fer vrijednosti.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

(a) Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako je stečena ili nastala prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku i/ili trgovanja odnosno ukoliko obilježja novčanih tokova ne predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate.

Dakle, u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak klasificira se financijska imovina čiji poslovni model nije držanje radi naplate novčanih tokova ili držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje odnosno imovina koja se drži radi naplate novčanih tokova ili drži radi naplate novčanih tokova ili prodaje te koja nije prošla SPPI test.

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak početno se priznaje po fer vrijednosti.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Prihodi od dividendi se priznaju u računu dobiti i gubitka.

(b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko:

(a) u slučaju dužničkih financijskih instrumenata (trezorski zapisi i obveznice): ukoliko je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaja, te ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, dužnički financijski instrumenti klasificiraju se u model financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko je poslovni model držanja radi naplate i prodaje te ukoliko financijska imovina prolazi SPPI test,
(b) u slučaju vlasničkih vrijednosnih papira: ukoliko je Banka iskoristila neopozivu opciju klasifikacije u ovaj portfelj. Isti se ne drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit inicijalno se vrednuje po fer vrijednosti. Naknadno vrednovanje se provodi po fer vrijednosti i efekti se priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit. Prilikom prestanka priznavanja dužničkih vrijednosnih papira efekti se prenose u račun dobiti i gubitka. Prilikom prestanka priznavanja vlasničkih vrijednosnih papira efekti se nikada ne prenose u račun dobiti i gubitka. Kamate se priznaju u računu dobiti i gubitka efektivnom kamatnom stopom za dužničke vrijednosne papire. Model očekivanih kreditnih gubitaka primjenjiv je za dužničke vrijednosne papire, ne i za vlasničke. Dividende se priznaju u računu dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti te se pripadajuće tečajne razlike priznaju kroz dobit ili gubitak. Tečajne razlike koje proizlaze iz pretvaranja vlasničkih vrijednosnih papira za koje je odabrana opcija prikaza naknadnih izmjena u fer vrijednosti u preostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaju se u ostalu sveobuhvatnu dobit.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (trezorski zapisi, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri).

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

(c) Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku

Financijska imovina se klasificira kao financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku ukoliko je poslovni model držanje radi naplate i ukoliko su obilježja novčanih tokova isključivo plaćanje glavnice i kamate. Dakle, u portfelj financijske imovine po amortiziranom trošku klasificira se financijska imovina čiji je poslovni model držanje radi naplate novčanih tokova i koji prolazi SPPI test. Banka u ovu imovinu klasificira kredite i potraživanja, te dužničke vrijednosne papire. Kamatni prihodi priznaju se metodom efektivne kamatne stope.

U izvještaju o financijskom položaju financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku iskazuje se zasebno, i to po pojedinim kategorijama financijske imovine (obveznice, krediti i potraživanja).

Procjena predstavljaju li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata

Da bi se moglo procijeniti predstavljaju li novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata, glavnica se definira kao fer vrijednost financijske imovine kod početnog priznavanja. Kamata se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca i kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremenskog razdoblja i za ostale osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativne troškove) i kao profitna marža.

Kada procjenjuje predstavljaju li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata (SPPI), Banka razmatra ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovornu odredbu koja bi mogla promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da se ne bi mogao ispuniti SPPI uvjet. Prilikom procjene Banka razmatra:

‐ potencijalne događaje koji bi mogli promijeniti iznos i vrijeme novčanih tokova;
‐ uvjete prijevremene otplate i produženja otplate; i
‐ obilježja koja mijenjaju razmatranje vremenske vrijednosti novca (npr. periodično mijenjanje kamatnih stopa).

Reklasifikacija

Financijska imovina se ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon promjene financijskog modela za upravljanje tom financijskom imovinom.

Prestanak priznavanja financijske imovine uslijed znatne izmjene rokova i uvjeta

Banka prestaje priznavati financijsku imovinu, kao što je kredit klijentu, kada se rokovi i uvjeti ugovorno promijene do te mjere da to suštinski postane novi kredit, s tim da se razlika priznaje kao dobitak ili gubitak od prestanka priznavanja, ukoliko umanjenje za kreditne gubitke već nije evidentirano. Novopriznati krediti klasificiraju se u Stupanj 1 za potrebe mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka , osim ako se novi kredit ne smatra POCI imovinom (kupljenom ili stvorenom financijskom imovinom umanjenom za kreditne gubitke).

Kada procjenjuje prestanak priznavanja kredita klijentu ili ne, Banka između ostalog, osim kvantitativnih čimbenika, uzima u obzir i sljedeće: promjena valute kredita, uvođenje obilježja vlasničkog udjela, promjena ugovornih strana te hoće li izmjena dovesti do toga da instrument prestane zadovoljavati SPPI kriterij.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Izmjene financijske imovine koje nemaju za posljedicu znatno različite novčane tokove

Ako izmjena ne dovede do novčanih tokova koji se znatno razlikuju, tada ta promjena nema za posljedicu prestanak priznavanja. Na temelju promjene u novčanim tokovima diskontiranim po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi, Banka evidentira dobiti ili gubitka od promjene, u mjeri u kojoj umanjenje za kreditne gubitke već nije evidentirano. Realizirani dobici i gubici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se metodom ponderiranog prosječnog troška.

Prestanak priznavanja financijske imovine iz razloga različitih od znatne izmjene

Financijska imovina (ili njezin dio, ili dio skupine slične financijske imovine) prestaje se priznavati kada prava na primitak novčanih tokova od te financijske imovine isteknu ili kada su prenesena te Banka ili (i) prenese suštinski sve rizike i koristi koji proizlaze iz vlasništva, ili (ii) ni prenese niti zadrži suštinski sve rizike i koristi koji proizlaze iz vlasništva te kad Banka ne zadrži nadzor nad tom financijskom imovinom.

Banka smatra da se nadzor prenosi samo ako primatelj ima stvarnu sposobnost prodati cjelokupnu imovinu nepovezanoj trećoj strani i ako to može učiniti jednostrano i bez određivanja dodatnih ograničenja u pogledu prijenosa.

Banka ulazi u transakcije u kojima zadržava ugovorna prava primanja novčanih tokova od imovine, ali preuzima ugovornu obvezu plaćanja tih novčanih tokova drugim subjektima i prenosi suštinski sve rizike i koristi. Ove transakcije evidentiraju se kao "prolazni" ugovori koji rezultiraju prestankom priznavanja ako Banka: (i) nema obvezu isplate, osim ako od imovine ostvari jednake iznose, (ii) ima zabranu prodaje ili zaloga imovine i (iii) ima obvezu doznačiti sva novčana sredstva koja prikupi od imovine bez značajne odgode.

Kada Banka nije ni prenijela niti zadržala gotovo sve rizike i koristi, a zadržala je nadzor nad imovinom, imovina se nastavlja priznavati samo u mjeri u kojoj Banka i dalje sudjeluje u toj imovini, u kojem slučaju Banka također priznaje i povezanu obvezu. Prenesena imovina i povezana obveza mjere se na osnovi koja odražava prava i obveze koje je Banka zadržala. Daljnje sudjelovanje u imovini u obliku jamstva za prenesenu imovinu mjeri se po izvornom knjigovodstvenom iznosu imovine ili najvećem iznosu naknade kojega će Banka možda trebati otplatiti, ovisno o tome koji je niži.

Osiguranja plaćanja (npr. obveznice) koje daje Banka u okviru standardnih ugovora o otkupu i uzetim kreditima ne prestaju se priznavati iz razloga što Banka zadržava gotovo sve rizike i koristi na osnovi unaprijed utvrđene cijene otkupa, a kriteriji za prestanak priznavanja slijedom toga nisu zadovoljeni.

Prestanak priznavanja financijskih obveza

Banka prestaje priznavati financijsku obvezu kada su njezine ugovorne obveze ispunjene, poništene ili kada isteknu. Ako su uvjeti financijske obveze značajno izmijenjeni, Banka će prestati priznavati tu obvezu te će odmah priznati novu financijsku obvezu, s novim rokovima i uvjetima.

Realizirani dobici i gubici od otuđenja financijskih instrumenata izračunavaju se metodom ponderiranog prosječnog troška.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Banka priznaje rezerviranja za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke (ECL) za sljedeće financijske instrumente koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL):

dužničke instrumente;
izdane garancije; i
krediti i predujmovi klijentima.

Gubitak od umanjenja vrijednosti ne priznaje se za vlasnička ulaganja i financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (FVTPL).

Banka mjeri rezerviranja za umanjenje vrijednosti u iznosu jednakom cjeloživotnom očekivanom kreditnom gubitku (ECL), osim za sljedeće, gdje se mjeri kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak (ECL):

dužničke vrijednosnice za koje je utvrđeno da imaju nizak kreditni rizik na datum izvještavanja; i
ostali financijski instrumenti za koje se kreditni rizik nije značajno povećao od početnog priznavanja.

Dvanaestomjesečni očekivani kreditni gubici (ECL) su dio očekivanog kreditnog gubitka (ECL) koji proizlazi iz statusa neispunjavanja obveza kod financijskog instrumenta, koji su mogući u roku od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja. Financijski instrumenti za koje se priznaje dvanaestomjesečni očekivani kreditni gubitak (ECL) označavaju se kao financijski instrumenti Stupnja 1 ili kao rizična skupina A-1 prema HNB-ovoj Odluci.

Cjeloživotni očekivani kreditni gubici (ECL) su očekivani kreditni gubici koji proizlaze iz svih mogućih statusa neispunjavanja obveza tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta. Financijski instrumenti za koje se priznaje cjeloživotni očekivani kreditni gubitak (ECL), ali koji nisu umanjeni za kreditne gubitke, označavaju se kao financijski instrumenti Stupnja 2 ili kao rizična skupina A-2 prema HNB-ovoj Odluci.

Ukupno umanjenje vrijednosti izloženosti klasificiranih u kategorije A-1 i A-2 tijekom razdoblja do 31. prosinca 2019. godine ne mogu iznositi manje od 0,8% bruto knjigovodstvene vrijednosti, osim za financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Model očekivanih kreditnih gubitaka

Određivanje vrijednosti financijskih instrumenata koji se mjere metodom amortiziranog troška uključuje i identifikaciju kreditnih gubitaka koji još uvijek (u trenutku vrednovanja predmetnog instrumenta) nisu nastali, ali Banka njihov nastanak tek očekuje u narednom razdoblju i to uz uvažavanje različitih makroekonomskih scenarija.

Očekivani kreditni gubici vezani uz određenu izloženost se procjenjuju na temelju očekivanih budućih novčanih tokova koji su vezani s predmetnim ugovorom, uključujući i iznose koje mogu nastati realizacijom relevantnih kolaterala. Svi očekivani novčani tokovi se svode na sadašnju vrijednost putem diskontiranja uz primjenu efektivne kamatne stope.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Model očekivanih kreditnih gubitaka (nastavak)

Uvođenjem ovog koncepta, kod kojeg iznos umanjenja vrijednosti predstavlja iznos očekivanih kreditnih gubitaka po financijskoj imovini, svakoj izloženosti dodjeljuje se određena ne-nulta vjerojatnost nastanka gubitka, što rezultira određenim iznosom umanjenja vrijednosti koji je različit od nule.

Izračun postotne vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka temelji se na standardnim parametrima kreditnog rizika:

‐ PD (Engl. Probability of Default) vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja financijskih obaveza
‐ LGD (Engl. Loss Given Default) gubitak po nastupanju statusa neispunjavanja obaveza.

Za potrebe procjene vrijednosti PD parametra Banka je sve izloženosti rasporedila u homogene skupine sličnih karakteristika i takve skupine rasporedila u rejting klase.

Banka je definirala nekoliko homogenih skupina, ovisno o karakteristikama Klijenata koji spadaju u takve homogene skupine, i na taj način razlikuje sljedeće skupine:

Fizička osoba
Subjekti s jednostavnim knjigovodstvom
Poslovni subjekti s dvojnim knjigovodstvom
Zakonodavatelj
Neprofitna organizacija
Entitet javnog sektora
Lokalna/regionalna uprava
Nebankovna financijska institucija
Komercijalna banka

Za svaku homogenu skupinu definirane su rejting klase, na način da za skupinu fizičkih osoba Banka koristi 8 rejting klasa a za ostale, 10 rejting klasa. Za svaku od rejting klasa, na odgovarajući je način dodijeljena jednogodišnja vrijednost PD-a. kao i pripadna višegodišnja ročna struktura PD-jeva. Na taj način dobivene vrijednosti PD-a odražavaju trenutno nepristrano očekivanje Banke u vezi buduće stope neplaćanja. Vrijednosti PD-eva, Banka ujedno usklađuje očekivanim (projiciranim) vrijednostima relevantnih makroekonomskih faktora.

Za izračun PD parametra, Banka je koristila model tranzicijskih matrica kretanja između rejting klasa, i to u duljem vremenskom periodu.

Banka tako definirane PD stope dodatno modificira za procjenu utjecaja makroekonomskog okruženja koristeći tri različita scenarija. Sukladno preporukama HNB-a, Banka veću težinu u procjeni makroekonomskih projekcija pridaje dugoročnim projekcijama te uzima u obzir službene makroekonomske projekcije HNB-a.

U osnovnom scenariju je uključila dugoročne vremenske serije o kretanju BDP-a za narednih 5 godina koje su objavljene od strane Ministarstva Financija, s time da veći ponder pridaje godinama koje su bliže, a daljnjim godinama niži ponder. Za pesimistični scenarij Banka pretpostavlja isključivo pad BDP-a u 2020. godini, a za optimistični pozitivna kretanja BDP-a od 2021. nadalje. Osnovnom scenariju dodijeljen je ponder 43,5%, pesimističnom 46,5%, a optimističnom 10%.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Model očekivanih kreditnih gubitaka (nastavak)

Gubitak po nastanku defaulta (LGD) predstavlja internu stopu razine gubitka vezanog uz kreditnu izloženost u slučaju nastupa statusa neispunjavanja obaveza. Dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju po LGD–homogenim skupinama te se za svaku od njih procjenjuje reprezentativna vrijednost LGD parametra. Banka je procijenila vrijednost LGD parametra putem tzv. "work-out" metode procjene koja se temelji na analizi povijesnih slučajeva post-defaultne naplate. Kod svakog takvog slučaja se pripadni niz novčanih tokova do kojih dolazi tijekom procesa naplate (priljeva po osnovu uplata dužnika, naplata od novčanih sredstava dužnika i kolaterala vezanih uz izloženost, kao i odljeva vezanih uz interne i eksterne troškove samog procesa naplate) diskontira originalnom efektivnom kamatnom stopom, kako bi se dobila sadašnja vrijednost post-defaultne naplate. Ta vrijednost se zatim dijeli s vrijednošću pripadne izloženosti u trenutku nastanka defaulta, kako bi se dobila postotna stopa post-defaultne naplate (RR - Engl. Recovery Rate). LGD predmetnog plasmana se dobije oduzimajući taj iznos od 100%. Tako dobivene vrijednosti LGD-a se grupiraju u LGD-homogene skupine.

Izloženost u trenutku defaulta (EAD – Engl. Exposure at Default ) predstavlja ukupan iznos izloženosti za koji je potrebno kreirati ispravke vrijednosti.

Banka pri procjeni rezerviranja za izvanbilančne stavke primjenjuje konverzijski faktor 1, sukladno odluci HNB-a.

Vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka (ECL – Engl. Expected Credit Losses ) za izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika od početnog priznavanja računa se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak koji predstavlja dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci (rizična podskupina A1 – Stupanj 1). EAD kod izloženosti kod kojih nakon početnog priznavanja nije identificiran značajan porast kreditnog rizika, predstavlja ukupnu izloženost u trenutku izračuna umanjenja vrijednosti.

Kod izloženosti kod kojih je nakon početnog priznavanja identificirano značajno povećanje kreditnog rizika na datum izvještavanja računaju se cjeloživotni očekivani kreditni gubici (rizična podskupina A2 – Stupanj 2). Za izloženosti podrizičnih skupina B i C (Stupanj 3) očekivani kreditni gubici računaju se primjenom standardne DCF metode (metoda sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope).

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Podjela izloženosti u rizične skupine

Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku, uključujući i izvanbilančne izloženosti iz preuzetih obveza za kreditiranje i ugovora o financijskim garancijama, kao i financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim vlasničkih instrumenata, potraživanja za koje se primjenjuju uvjeti za umanjenje vrijednosti, Banka u svrhu procjene visine ispravaka vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke na temelju procjene razine kreditnih gubitaka, na izvještajne datume razvrstava u sljedeće kategorije:

1. rizična skupina A1
1. rizična skupina A2,
1. rizične skupine B (B1, B2, B3) i C,
1. POCI Kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke

U rizičnu skupinu A1– raspoređuju se izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika (od trenutka početnog priznavanja). Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

U rizičnu skupinu A2 (povećana razina kreditnog rizika) – raspoređuju se izloženosti kod kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u trajanju duljem od 30 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

U rizične skupine B i C (utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuju se izloženosti kod kojih su utvrđeni objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženosti također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke (POCI imovina)

POCI imovina predstavlja financijsku imovinu za koju, kod početnog priznavanja, postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti jer je kreditni rizik stvorene ili izdane imovine vrlo visok ili je, u slučaju kupovine, imovina kupljena uz visoki diskont.

Kod inicijalnog priznavanja očekivani kreditni gubici uključeni su u fer vrijednost POCI imovine te je rezervacija za umanjenje vrijednosti jednaka nuli.

Na izvještajni datum, samo kumulativne promjene u očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta do kojih dođe nakon početnog priznavanja POCI imovine, priznaju se kao rezervacija za umanjenje vrijednosti POCI imovine.

Za potrebe izračuna umanjenja vrijednosti, očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta uvijek se priznaju za tu imovinu. POCI imovina ostaje skasificirana u Stupanj 3 sve do prestanka priznavanja.

Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao ostale financijske obveze. Financijske obveze Banke predstavljaju financijske obveze po amortiziranom trošku. Nema financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Financijske obveze se prestaju priznavati kada prestanu postojati.

(a) Obveze iskazane po amortiziranom trošku

U ovu kategoriju spadaju financijske obveze koje nisu iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i mjere se po amortiziranom trošku. Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku su depoziti banaka i klijenata, obveze po kreditima i subordinirane financijske obveze.

Utvrđivanje fer vrijednosti

Kod vrijednosnih papira razvrstanih u portfelje koji podliježu vrednovanju po fer vrijednosti kada postoji kotirana cijena na burzi vrednovanje se provodi na temelju objavljene prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti. Prosječne cijene na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti uzimaju se iz službenih izlistaja burze za zadnji dan trgovanja u mjesecu u kojem se provodi vrednovanje. U slučaju da na dan vrednovanja postoji više prosječnih cijena financijske imovine koja se vrednuje izračunava se prosječna ponderirana cijena. U slučaju izostanka prosječne dnevne cijene na izlistaju o trgovanju na dan evidentiranja promjena fer vrijednosti, fer vrijednost financijske imovine obračunava se na osnovu posljednje poznate dnevne prosječne cijene trgovanja u tekućem kalendarskom mjesecu. Za vrijednosne papire kojim se nije trgovalo tijekom tekućeg kalendarskog mjeseca od nastupajućeg dana vrednovanja, kao fer vrijednost uzima se posljednja utvrđena fer vrijednost u prethodnom kalendarskom mjesecu ukoliko je u tom mjesecu izvršeno trgovanje s promatranim vrijednosnim papirom.

Za vrijednosnice koje kotiraju na domaćem tržištu uzimaju se podaci kretanja cijena sa Zagrebačke burze.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Utvrđivanje fer vrijednosti (nastavak)

Za vrijednosne papire koji se vrednuju po fer vrijednosti, a kojima se nije trgovalo u prethodnom i tekućem kalendarskom mjesecu od dana vrednovanja kao i za one vrijednosne papire koji su uvršteni na burzama u inozemstvu, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na službenim internetskim stranicama renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala ili prema telefonskoj kotaciji zadnje ponude na kupnju renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala, ili na temelju cijene zadnje ponude na kupnju službeno kotirane na stranicama financijskoinformacijskih servisa renomiranih i priznatih sudionika na tržištu kapitala.

Fer vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske raspoređenih u portfelj financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit utvrđuje se na način da se početno vrednuju po fer vrijednosti koja je jednaka vrijednosti u trenutku stjecanja. Naknadno vrednovanje vrši se na način da se prvo vrši amortizacija početno priznatog diskonta primjenom efektivne kamatne stope, a temeljem stvarnog preostalog razdoblja do dospijeća, tako se izračunati diskont priznaje kao sastavni dio kamatnog prihoda u račun dobiti i gubitka, te se potom fer vrijednost izračunava na način koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i raspoložive aukcijske cijene financijskog instrumenta. Nerealizirani dobici/gubici proizašli iz usklađivanja sa fer vrijednošću priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a tek realizirani efekti uključuju se u račun dobiti i gubitka.

Fer vrijednost za kredite i obveze prema bankama i klijentima utvrđuju se korištenjem modela sadašnje vrijednosti na temelju ugovorenih novčanih tijekova, diskontiranjem ugovorenih budućih novčanih tokova s trenutnim tržišnim kamatnim stopama. Knjigovodstvena vrijednost neprihodujućih kredita i kredita i depozita s rokom dospijeća do 1 godine kao i kredita i depozita s varijabilnom kamatnom stopom smatra se jednaka fer vrijednosti instrumenta.

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

Skupine financijskih instrumenata

Banka klasificira financijske instrumente u skupine prema njihovoj prirodi uzimajući u obzir karakteristike navedenih financijskih instrumenata, poslovni model i SPPI test. Banka prilikom provođenja SPPI testa nije zabilježila slučaj nezadovoljavanja istog. Klasifikacija je prikazana u tablici u nastavku:

	Skupina (određuje Banka)	Podskupine		Poslovni model	SPPI test	Kategorija (prema MSFI 9)
	Investicijske vrijednosnice – Vlasničke i dužničke vrijednosnice	Dužničke vrijednosnice Vlasničke vrijednosnice (neopoziva opcija)		Držanje radi naplate novčanih tokova ili prodaje	DA Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
	Krediti i depoziti kod banaka:			Držanje DA
	- Depoziti bankama - Krediti bankama			radi naplate novčanih tokova
	Krediti i	Krediti	Prekoračenja		DA	Financijska imovina po amortiziranom trošku
Financijska imovina	potraživanja	građanima (stanovništvo)	Kreditne kartice	Držanje radi naplate novčanih tokova	DA
		Krediti poslovnim subjektima	Stambeni		DA
			Hipoteke		DA
			Ostalo		DA
			Obrtnici		DA
			Veliki poslovni subjekti		DA
			Mali i srednji poduzetnici		DA
			Ostali		DA
		Ostala potraživanja			DA
	Investicijske	Kotirane			DA
	vrijednosnice – Nekotirane Dužničke vrijednosnice				DA
	Investicijske vrijednosnice – Dužničke i vlasničke vrijednosnice	Kotirane		Drži radi prodaje ili trgovanja	Nije primjenjivo	Financijska imovina po fer
		Nekotirane			Nije primjenjivo	vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

2.4. Financijski instrumenti (nastavak)

	Skupina (određuje Banka)	Podskupina	Kategorija (prema MSFI 9)
	Obveze po kreditima Depoziti banaka
Financijske obveze	Depoziti klijenata	Građani Veliki poslovni subjekti Mali i srednji poduzetnici	Financijske obveze po amortiziranom trošku
	Subordinirane obveze

Izvanbilančni financijski instrumenti	Preuzete obveze za kredite
	Garancije, akreditivi i ostali financijski instrumenti

2.5 Prijeboj

Financijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad se ostvarena sredstva i obveze istodobno poravnavaju.

2.6 Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu priznaju se u sklopu 'Prihoda od kamata' ili 'Rashoda od kamata' u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tijekove uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih premija ili diskonta.

Prihod od kamata priznaje se ovisno o stupnju kreditnog rizika financijskog instrumenta i za financijsku imovinu klasificiranu u Stupanj 1 i Stupanj 2 (prihodujuću) – prilikom izračuna prihoda od kamate, EKS se primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine, a za financijsku imovinu klasificiranu u Stupanj 3 kamata se suspendira. Suspendirana kamata predstavlja već već obračunatu kamatu na imovinu za koju je priznato umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi (neprihodujuća imovina). U trenutku reklasifikacije u nenaplativa potraživanja Banka otpisuje puni iznos obračunate nepokrivene kamate na trošak računa dobiti i gubitka i suspendira daljnji obračun u bilanci te zadržava suspendiranu kamatu vanbilančno sve dok dužnik ne izvrši uplatu u novcu.

2.7 Prihodi od naknada i provizija

Prihodi i rashodi od naknada i provizija koji su sastavni dio efektivne kamatne stope na financijsku imovinu ili financijsku obvezu uključeni su u efektivnu kamatnu stopu. Ostali prihodi od naknada i provizija – naknade od poslovnih subjekata za odobrene garancije ili druge usluge koje pruža Banka, zajedno s naknadama za inozemne i domaće platne transakcije – priznaju se kad pripadajuće usluge budu pružene. Ako se ne očekuje korištenje odobrenog kredita, pripadajuća naknada za preuzetu obvezu kreditiranja priznaje se na linearnog osnovi tijekom razdoblja preuzete obveze.

Prihodi od naknada i provizija koji su nekamatnog karaktera (naknada za vođenje kredita za i u ime drugih strana, naknade za platni promet, ostale naknade koje nemaju karakter kamate) priznaju se u dobit u trenutku izvršenja transakcije.

Naknade za garancije priznate su u računu dobiti i gubitka linearno za vrijeme trajanja garancije. Naknade i provizije obuhvaćaju uglavnom naknade za obavljanje platnog prometa, naknade za izdane garancije, otvorene akreditive i ostale usluge koje Banka pruža.

2.8 Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

2.9 Umanjenje vrijednosti ostalih financijskih instrumenata

Financijski instrumenti koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Na svaki datum izvještavanja Banka procjenjuje i iskazuje umanjenja vrijednosti odnosno rezerviranja za očekivane kreditne gubitke za dužničke instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Sve promjene za u iznosu rezerviranja za očekivane kreditne gubitke priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Izvanbilančna izloženost

Na svaki izvještajni datum Banka u odgovarajuće rizične skupine raspoređuje izvanbilančne izloženosti na osnovi kojih je izložena kreditnom riziku. Pri procjeni očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne izloženosti Banka primjenjuje konverzijski faktor 1. Iznos očekivanih kreditnih gubitaka povezanih s izvanbilančnim obvezama knjiže se na teret troškova za razdoblje u kojemu je gubitak utvrđen te u korist odgovarajućeg računa rezerviranja u pasivi bilance (Rezerviranja za izvanbilančne stavke).

2.10 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdili novčani primici (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.11 Nematerijalna imovina

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine).

2.12 Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema iskazani su u izvještaju o financijskom položaju po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira.

Amortizacija nekretnine i opreme tijekom 2020. i 2019. obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Građevinski objekti	33 godine
Računala	4 godine
Namještaj i oprema	5-15 godina
Motorna vozila	4 godine
Ulaganja na tuđu imovinu	5-10 godina

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva.

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju se kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti.

2.13 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena putem prodaje prije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža. Imovina mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna.

2.14 Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na zemljišta i poslovne zgrade koje se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Banka se njime ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju. Amortizacija se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine na njenu preostalu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe (33 godine).

2.14 Ulaganja u nekretnine (nastavak)

Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Banka od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Banka počne koristiti ove nekretnine, ona se reklasificiraju u nekretnine i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

2.15 Najmovi

(a) Banka kao najmoprimac

Pri sklapanju ugovora Banka procjenjuje je li riječ o ugovoru o najmu odnosno sadrži li pojedini ugovor elemente najma. Riječ je o ugovoru o najmu ili ugovoru koji sadrži najam ako se njime prenosi pravo kontrole nad uporabom utvrđene imovine u određenom vremenskom razdoblju u zamjenu za naknadu. Kako bi procijenila prenosi li se ugovorom pravo kontrole nad uporabom utvrđene imovine, Banka koristi definiciju najma iz MSFI 16.

Banka priznaje imovinu s pravom korištenja i obvezu po najmu na datum početka najma. Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku, koji obuhvaća početni iznos obveze po najmu usklađen za eventualna plaćanja najma prije ili na datum početka najma plus eventualno nastale direktne troškove i procjenu troškova za demontažu i uklanjanje eventualnih unaprjeđenja u prostorima podružnica i poslovnica.

Imovina s pravom korištenja naknadno se amortizira primjenom linearne metode od datuma početka do kraja razdoblja najma. Dodatno, imovina s pravom korištenja periodično se smanjuje za gubitke od umanjenja, ukoliko postoje, i usklađuje s određenim ponovnim mjerenjima obveze po najmu.

Obveza po najmu se početno mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najma koja nisu izvršena na datum početka, diskontirana po kamatnoj stopi koja proizlazi iz najma ili, ako se ta stopa ne može izravno utvrditi, po graničnoj kamatnoj stopi zaduživanja Banke. Banka generalno primjenjuje svoju graničnu kamatnu stopu zaduživanja kao diskontnu stopu.

Plaćanja najma uključena u mjerenje obveze po najmu sadrže sljedeće: fiksna plaćanja, uključujući plaćanja koja su u biti fiksna.

Obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku metodom efektivne kamatne stope.

Banka prikazuje imovinu s pravom korištenja u stavci 'nekretnine i oprema' a obveze po najmu u stavci 'ostale obveze' u izvještaju o financijskom položaju.

Kratkoročni najmovi i najmovi imovine male vrijednosti

Banka je odabrala opciju nepriznavanja imovine s pravom korištenja i obveza po najmu za najmove imovine male vrijednosti i kratkoročne najmove. Banka priznaje plaćanja najma povezana s tim najmovima kao trošak primjenom linearne metode tijekom trajanja najma.

Banka je odabrala opciju kojom troškove po kratkoročnim najmovima (kraće od 12 mjeseci) i najmove male vrijednosti priznaje linearnom metodom u visini obroka najamnine.

Banka nije imala financijskih najmova u svom portfelju.

2.15 Najmovi (nastavak)

Kratkoročni najmovi i najmovi imovine male vrijednosti (nastavak)

Prosječna inkrementalna kamatna stopa koju Banka primjenjuje na najmove iznosi 4,77% (2019. godine iznosi 3,75%). Banka je izračun inkrementalne kamatne stope provela za svaku nekretninu u najmu, uzimajući u obzir nerizičnu kamatnu stopu (za pojedinu valutu zaduživanja), ekonomske uvjete, razliku u trošku financiranja Banke za investicije, ročnost najma te lokaciju nekretnine.

(b) Banka kao najmodavac

Najmovi u kojima najmodavac zadržava bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Imovina u operativnom najmu uključuje se u 'Ulaganja u nekretnine' u izvještaju o financijskom položaju. Imovina se amortizira po pravocrtnoj osnovi jednako kao i ostale stavke nekretnina i opreme. Prihod od najma priznaje se tijekom trajanja najma.

2.16 Novac i novčani ekvivalenti

U izvještaju o novčanom tijeku novac i novčani ekvivalenti uključuju stanja s originalnim rokom dospijeća kraćim od 90 dana od datuma stjecanja, uključujući novac i stanje na tekućim računima banaka, potraživanja od drugih banaka i trezorske zapise.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.17 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Banka ne priznaje rezerviranja za buduće gubitke iz poslovanja.

Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini. Rezerviranje se priznaje čak i ako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod od kamata.

2.18 Ugovori o financijskim garancijama

Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama, financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.

Umanjenje vrijednosti provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

2.19 Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U tijeku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposlenika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

(c)Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza . Nadalje, Banka priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan izvještavanja o financijskom položaju.

2.20 Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja imovinom za i u korist pravnih i fizičkih osoba, te zaračunava naknadu za takve usluge. Ako navedena imovina ne predstavlja imovinu Banke, ista nije uključena u izvještaj o financijskom položaju.

2.21 Tekući i odgođeni porez na dobit

Na temelju hrvatskih zakonskih odredbi tekući porez na dobit obračunava se po stopi od 18%. Uprava povremeno razmatra pozicije u poreznim prijavama s obzirom na tumačenja primjenjivih poreznih odredbi. Po potrebi Uprava utvrđuje rezerviranja na temelju očekivanih isplata Poreznoj upravi. Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između

porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit ili porezni gubitak. Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum izvještavanja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.

2.22 Obveze po kreditima

Obveze po kreditima se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, iskazuju se po amortiziranom trošku.

Naknada plaćena prilikom ugovaranja obveza po kreditima priznaje se kao trošak transakcije kredita ukoliko će dio ili cjelokupna obveza po kreditima biti povučena. Ukoliko nema dokaza da će se dio ili cjelokupna obveza po kreditima povući, naknada se kapitalizira kao predujam za potrebe likvidnosti, te se amortizira tijekom razdoblja obveza po kreditima na koju se odnosi.

Obveze po kreditima se klasificiraju kao kratkoročne obveze,osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještaja o financijskom položaju.

2.23 Dionički kapital

Redovne dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, odbijaju se od dioničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Banke.

Raspodjela dividendi dioničarima Banke priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Banke.

2.24 Izvještavanje po poslovnim segmentima

Poslovni segmenti prikazuju se u skladu s internim izvještajima koji se dostavljaju donositelju glavnih poslovnih odluka. Donositelj glavnih poslovnih odluka je osoba ili grupa koja alocira resurse poslovnim segmentima i ocjenjuje poslovanje segmenata određenog društva. Statutom je određena Uprava Banke kao donositelja glavnih poslovnih odluka.

Prihodi i rashodi izravno povezani sa svakim segmentom uključuju se pri utvrđivanju rezultata poslovnog segmenta.

Banka ima sljedeće poslovne segmente: poslovanje s građanima i poslovanje s poslovnim subjektima.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika, a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Cilj Banke je postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke.

Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno ažurira svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi oni odražavali promjene na tržištima, proizvodima i najbolju praksu. Postavljanjem limita za određene vrste rizika definirana je sklonost preuzimanju rizika.

Kontrolu upravljanja rizicima provodi Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima prema politikama koje je odobrila Uprava. Odjel upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima utvrđuje, procjenjuje i provodi zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke. Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane politike koje pokrivaju određena područja. Nadalje, Odjel unutarnje revizije i kontrole odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog okruženja.

Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizici. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik i ostale vrste cjenovnog rizika.

3.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg dužnik nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određene grane djelatnosti koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu provedena rezerviranja na dan izvještaja o financijskom položaju. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju kredita, dužničkih i ostalih vrijednosnih papira. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze za kredite – garancije i akreditivi. Kontrolu upravljanja kreditnim rizikom i kontrola rizika centralizirani su u obliku tima za upravljanje kreditnim rizikom u Odjelu upravljanja rizicima i rizičnim potraživanjima koji redovno izvještava Upravu Banke i voditelje svih poslovnih jedinica. Banka procjenjuje kreditnu sposobnost klijenata te u svrhu umanjenja kreditnog rizika uzima instrumente osiguranja.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika

(a) Krediti i potraživanja

Banka procjenjuje kreditnu kvalitetu izloženosti tijekom trajanja ugovornog odnosa i provodi klasifikaciju tih izloženosti u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih općih klasifikacijskih kriterija:

(1) kreditna sposobnost dužnika,
(2) urednost u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima predstavlja sposobnost dužnika da u cijelosti podmiri svoje obveze prema Banci po osnovi glavnice, kamate, naknada i po drugim osnovama unutar ugovorenih rokova te da ne zadovoljava uvjete utvrđene u članku 178 Uredbe (EU) broj 575/2013 o statusu neispunjavanja obveza,
(3) kvalitete instrumenata osiguranja po pojedinim izloženostima, koja se utvrđuje temeljem tržišne likvidnosti, dokumentacije i sposobnosti provođenja nadzora od strane Banke, mogućnosti prisilne naplate i vrijednosti u odnosu na izloženost na osnovi plasmana/izvanbilančnih obveza.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka kreditnu sposobnost dužnika procjenjuje temeljem sljedećih elemenata:

(1) financijski položaj dužnika,
(2) kvaliteta menadžmenta,
(3) tržišni položaj dužnika,
(4) potencijal poslovanja dužnika i
(5) dužnikova izloženost valutnom i kamatnom riziku.

Postupak klasifikacije rizika i kriteriji klasifikacije u kategorije rizika te umanjenje vrijednosti radi očekivanih kreditnih gubitaka utvrđeni su HNB-ovom Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i metodi utvrđivanja kreditnih gubitaka te MSFI-ijem 9.

Banka klasificira svoje kreditne izloženosti u dvije skupine: portfelj malih kredita (skupina pripadajućih izloženosti manje od 500 tisuća kuna) i pojedinačno značajne izloženosti (skupina pripadajućih izloženosti iznad 500 tisuća kuna). Umanjenje vrijednosti portfelja malih kredita procjenjuje se na zajedničkoj osnovi, dok se umanjenje vrijednosti pojedinačno značajnih izloženosti procjenjuje na pojedinačnoj osnovi.

Ovisno o procjeni prethodno navedenih kriterija Banka sve plasmane dijeli u sljedeće kategorije:

a. rizična skupina A, koja se sastoji od rizičnih podskupina A1 i A2,
b. rizična skupina B, koja se sastoji od rizičnih podskupina B1, B2 i B3 i
c. rizična skupina Ci
d. POCI.

Po početnom priznavanju financijska imovina po modelu očekivanog kreditnog gubitka klasificira se u rizičnu skupinu A-1, osim u slučaju kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke kada je indikator za POCI dodan u rizičnu skupinu.

Banka u rizičnu podskupina A1 (stupanj 1) raspoređuje kreditne izloženosti kod kojih nije utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju 12- mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Banka u rizičnu podskupinu A2 (stupanj 2) raspoređuje kreditne izloženosti od kojih je utvrđen značajan porast kreditnog rizika od trenutka početnog priznavanja, međutim ne postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Za njih se umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke, određuju na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka. Banka kao indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika dužnika smatra: kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema Banci u trajanju duljem od 30 dana, a ne prelazi 90 dana, zatim blokadu dužnika u trajanju duljem od 30 dana u posljednjih 180 dana te značajno pogoršanje kreditnog rejtinga dužnika u odnosu na kreditni rejting u trenutku početnog priznavanja (za više od tri rejting klase).

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Banka u rizične skupine B i C (stupanj 3 - utvrđeno umanjenje vrijednosti) raspoređuje kreditne izloženosti u statusu neispunjavanja financijskih obveza. To su izloženosti kod kojih je nastupio status neispunjavanja obaveza sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Banka izloženosti klasificirane kao distresne izloženostima također smatra izloženostima u statusu neispunjavanja obveza kao i izloženosti prema dužnicima nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija. Razina umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima klasificiranim u rizične skupine B i C utvrđuje se kao pozitivna razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope, uvažavajući minimalne razine umanjenja propisane spomenutom Odlukom.

Banka ponovno procjenjuje rizik svake izloženosti po modelu očekivanog kreditnog gubitka najmanje svaka 3 mjeseca, a po potrebi i češće.

Analiza ulaznih podataka za ECL model

Mjerenje ECL sadrži element prosudbe koji se odnosi na procjenu vjerojatnosti neplaćanja (PD), gubitka u slučaju nastanka defaulta (LGD), budućih ekonomskih scenarija, procjenu izloženosti u slučaju nepodmirivanja obveza (EAD) i procjenu značajnih povećanja kreditnog rizika.

Budući ekonomski scenariji uključuju ekonomsku varijablu (BDP) koja se temelji na statističkim modelima temeljenim na povijesnim korelacijama između ekonomske varijable (BDP) i DR stope.

Scenariji korišteni za izračun ECL-a Banke pregledavani su i ažurirani tijekom 2020. godine, nakon izbijanja pandemije COVID-19. Trenutni scenarij odražava najnovije ekonomske prognoze vezane za kretanje BDP-a u Republici Hrvatskoj.

Kao rezultat uvedenih poticajnih mjera od strane banaka u obliku moratorija, Vlade u obliku nadoknade troška plaća pogođenim industrijama te turističke sezone koja je bila značajno bolja od inicijalnih negativnih očekivanja, značajno pogoršanje kreditne sposobnosti nije se realiziralo na velikom broju klijenata. Obzirom na nesigurnosti, Uprava provodi kontinuirano praćenje svojih klijenata i pri identificiranju problema reklasificira klijente u S2.

Gospodarsko okruženje i dalje je neizvjesno, a budući troškovi umanjenja vrijednosti ovise o daljnjoj volatilnosti (uključujući promjene u predviđanjima makroekonomskih varijabli), dugovječnosti pandemije COVID-19 i restrikcijskim mjerama, kao i mjerama potpore.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Značajno povećanje kreditnog rizika (SICR)

Povećani kreditni rizik nastaje u slučaju nastupa navedenih uvjeta i ukazuje na reklasifikaciju izloženosti iz A1 u A2:

dužnik kasni s otplatom svojih nepodmirenih izloženosti više od 30 dana na datum izvještavanja, ali je i dalje unutar rokova koji ne prelaze 90 dana,
pogoršanje kreditnog rejtinga za više od 3 klase od rejtinga u trenutku odobrenja plasmana,
evidentirana blokada računa u trajanju duljem od 30 dana u zadnjih 180 dana.

Pojava bilo kojeg od navedenih indikatora ukazuje na reklasifikaciju izloženosti.

Gotovo sve institucije nadležne za računovodstvena i bonitetna pitanja koordinirano su izdavale preporuke ili donosile mjere u kontekstu krize uzrokovane COVID-om 19 za procjenu očekivanih gubitaka sukladno MSFI 9, s ciljem pružanja dodatnih informacija kreditnim institucijama, vezanih za mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka s obzirom na poteškoće u davanju pouzdanih makroekonomskih predviđanja i uz pretpostavku da se radi o privremenom udaru na gospodarstvo.

Posebice, moratorij na otplatu glavnice i kamata ne smatra se automatski indikatorom za značajno povećanje kreditnog rizika, kao što je to bilo prije krize. Umjesto toga, Banka analizira proizlazi li moratorij iz privremenih ili trajnih poteškoća u otplati. U slučaju Banke, većina klijenata koji su zbog negativnog utjecaja pandemije COVID 19 zatražili moratorij i bili su klasificirani u Razinu 1 ili Razinu 2 klijenata prije krize uslijed COVID-a 19, zadržala je istu klasifikaciju i to ukoliko su takvi moratoriji bili u skladu sa uvjetima navedenima u smjernicama HNB-a.

Učinak COVID 19 na kreditni rizik

Kako bi procijenila utjecaj krize na portfelj svojih klijenata, Banka je uvela češće preispitivanje portfelja klijenata. Također, u skladu s koordiniranim pristupom računovodstvenih tijela i regulatora, Banka je procijenila očekivane gubitke svojih klijenata koji su u moratoriju, sagledavanjem jesu li poteškoće s kojima se klijenti suočavaju samo privremenog karaktera, u kojem slučaju odobravanje moratorija nije predstavljalo značajan porast kreditnog rizika.

Banka očekuje da će pogoršani gospodarski izgledi dovesti do većeg broja defaulta i umanjenja vrijednosti. Slijedom toga, unatoč činjenici da regija u kojoj Banka posluje ima bolje rezultate ostvarene turističke sezone u 2020. godini kao i da su očekivanja vezana za novu turističku sezonu bolja od ostatka zemlje, Banka je uključila u izračun ECL-a makroekonomske prognoze za kretanje BDP-a u RH u narednom razdoblju što je rezultiralo povećanjem PD-a za 5% te porastom rezervacija za 1,09 milijuna kuna. Banka nastavlja pratiti situaciju, razmatrajući hoće li biti novih valova pandemije COVID-19, hoće li cjepiva COVID-19 odobrena za uporabu od strane regulatornih tijela biti učinkovita, hoće li se ostvariti željeni rezultati procjepljivanja, hoće li pojaviti novi sojevi COVID-19 i hoće li se i na koji način nametnuti dodatna ograničenja i / ili produžiti postojeća.

Učinak COVID 19 na kreditni rizik (nastavak)

S obzirom na navedeno, Uprava Banke je primijenila navedene prilagodbe PD-stope za COVID-19 u svojim predviđanjima kako bi osigurala da su svi potencijalni budući negativni učinci uključeni u ECL. Prilagodbe za COVID-19 u iznosu od 1,09 milijuna kuna uglavnom se odnose na element prosudbe u izračunu vjerojatnosti nastanka gubitka.

Za neprihodujuće kredite, u skladu sa zahtjevima HNB-a, Banka primjenjuje minimalne stope umanjenja u ovisnosti o kašnjenju klijenata (preko 2 godine) te povećanje rezervacija za umanjenje vrijednosti za 5% za svakih dodatnih 6 mjeseci kašnjenja, bez obzira na kvalitetu pokrića kolateralom.

Gospodarsko okruženje i dalje je neizvjesno, stoga u budućim periodima mogu nastati i dodatna umanjenja vrijednosti kao posljedica dugotrajnosti pandemije COVID-19 te primjena mjera suzbijanja širenja virusa kao i neučinkovitosti cjepiva protiv COVID-19.

Pandemija je utjecala na globalno gospodarstvo tijekom 2020. godine, a makroekonomske prognoze pokazuju kako će dugoročni utjecaji ima za posljedicu višu razinu nezaposlenosti i veći broj klijenata u defaultu. Međutim, vrlo mali broj klijenata je imao za posljedicu pogoršanje kreditnog rejtinga, uglavnom kao rezultat državne i bankarske potpore, a osim toga i kao rezultat turističke sezone koja je premašila inicijalna negativna očekivanja. Analiza kašnjenja klijenata do 30 dana, kod zajmova poduzećima i stanovništvu, pokazuje da klijenti i dalje imaju sposobnost vraćanja klijenata kao i u 2019. godini. Također, prosječni profil rizika portfelja uglavnom je ostao stabilan tijekom godine i nije se pogoršao u skladu s makroekonomskom krizom.

Banka se prilikom ovih promjena vodila smjernicama koje je HNB izdao vezano za identifikaciju značajnog povećanja kreditnog gubitka u situacijama kada informacije nisu dostupne bez znatnih dodatnih troškova i napora, u kojem slučaju se procjene temelje na danima kašnjenja.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Definicija statusa neispunjavanja obveza

Na svaki datum izvještavanja, Banka procjenjuje jesu li financijska imovina koja se iskazuje po amortiziranom trošku i dužnička financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit umanjena za kreditne gubitke (u daljnjem tekstu "financijska imovina Stupanj 3").

Smatra se da je dužnik u statusu neispunjavanja obveza i time Stupanj 3 u slučaju kad dužnik više od 90 dana nije ispunio svoju dospjelu obvezu po bilo kojoj materijalno značajnoj kreditnoj obvezi prema Banci ili kad nije vjerojatno da će dužnik u cijelosti podmiriti svoje kreditne obveze prema instituciji, nadređenom društvu ili bilo kojem njezinom podređenom društvu ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz instrumenata osiguranja.

Dokaz da je financijska imovina umanjena za kreditne gubitke uključuje sljedeće dostupne podatke:

značajne financijske poteškoće dužnika;
kršenje ugovora kao što je neispunjenje obveza ili prekoračenje dospijeća;
restrukturiranje kredita ili predujma od strane Banke pod uvjetima koje Banka ne bi razmatrala u uobičajenim okolnostima;
postaje vjerojatno da će zajmoprimac ući u stečaj ili drugu vrstu financijske reorganizacije.

Kredit koji je bio ponovno ugovoren zbog pogoršanja stanja zajmoprimca obično se smatra umanjenim za kreditne gubitke, osim ako postoje dokazi da je rizik od neprimitka ugovornih novčanih tokova značajno smanjen i da nema drugih pokazatelja umanjenja.

Pri utvrđivanju statusa neispunjavanja obveza, osim naprijed navedenog, razmatraju se i odnosi unutar grupe povezanih subjekata ako je status neispunjavanja obveza određen u odnosu na jednog od dužnika unutar promatrane grupe povezanih subjekata, uslijed čega se status neispunjavanja obveza proširuje i na druge subjekte unutar iste grupe.

Svi financijski instrumenti klijenta koji je u statusu neispunjavanja obveza klasificiraju se u Stupanj 3.

Plasmani klijentima sa statusom neispunjavanja obveza uslijed materijalno značajne odgode u podmirivanju obveza za više od 90 dana, mogu biti klasificirani u kategoriju prihodujućih ako je proteklo minimalno 3 mjeseca i više ne postoje okidači statusa neispunjavanja obveza.

3.1.1 Mjerenje kreditnog rizika (nastavak)

Nakon izračuna potrebnih umanjenja vrijednosti, Banka razvrstava izloženosti u rizične kategorije ovisno o razini izračuna gubitka (u skladu s propisima HNB-a).

1. Rizična skupina A

A1 – novoodobreni plasmani na početku ugovornog odnosa i plasmani kod kojih nije utvrđeno povećanje kreditnog rizika od početnog priznavanja (izračun očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci)

A2 - plasmani kod kojih je uočeno značajno povećanje kreditnog rizika od početnog priznavanja (izračun očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja financijske imovine)

2. Rizična skupina B djelomično naplativi plasmani razvrstani u tri podskupine, ovisno o postotku gubitaka od umanjenja vrijednosti koji se priznaju u odnosu na nominalni knjigovodstveni iznos
- B1 kada razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja ne prelazi 30% iznosa plasmana

B2 – kada razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosi više od 30% (najmanje 30,01%) ali ne više 70% iznosa

B3 – kada razina umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosi više od 70% (najmanje 70,01%) ali manje od 100% iznosa

3. Rizična skupina C - nenaplativi plasmani s umanjenjem vrijednosti od 100% iznosa plasmana.

Izloženosti razvrstane u rizičnu skupinu A predstavljaju prihodujuće plasmane, dok izloženosti razvrstane u rizične skupine B i C predstavljaju neprihodujuće plasmane.

Da bi očekivani kreditni gubici uključili očekivano povećanje kreditnog rizika klijenta koje proizlazi iz krize uzrokovane COVID-om 19, stopa vjerojatnosti neispunjavanja obveza povećana je u usporedbi s osnovnom stopom vjerojatnosti neispunjavanja obveza kako bi se uključio postotak očekivanog neispunjavanja obveza u COVID okolnostima.

U svrhu određivanja utjecaja budućih makroekonomskih uvjeta na očekivane kreditne gubitke, analizom na temelju povijesnih podataka, vjerojatnost neispunjavanja obveza je usklađena s makroekonomskim očekivanjima, objavljenim od strane priznatih mjerodavnih institucija koje objavljuju podatke o procjeni kretanja stope makroekonomskih pokazatelja. Pri tome je Banka koristila tri različita scenarija daljnjeg razvoja gospodarstva, prema sljedećem:

Pesimistični scenarij koji predviđa osjetan pad stope BDP-a
Osnovni scenarij koji predstavlja ponderirane vrijednosti kretanja stope BDP-a u narednih 5 godina, pri čemu "bliže godine" zadržavaju viši a "dalje godine" niži ponder
Optimistični scenarij koji predviđa rast stope BDP-a

Uzevši u obzir sve navedene inpute, izvršeno je povećanje stope vjerojatnosti neispunjavanja obveza koje proizlazi iz krize uzrokovane COVID-om 19, i iste je Banka uključila u model izračuna očekivanih kreditnih gubitaka.

(b) Dužnički vrijednosni papiri i ostali zapisi

Ulaganja u navedene vrijednosne papire i zapise smatra se načinom boljeg raspoređivanja i istovremeno održavanja raspoloživog izvora financiranja.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje

Koncentracija rizika državi

Banka upravlja i kontrolira koncentracije kreditnog rizika gdje god je takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, gospodarskih sektora i zemalja.

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija prema Republici Hrvatskoj ("RH"), kako slijedi:

	2020.	2019.
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	829.408	620.291
Trezorski zapisi RH	530.144	593.940
Obveznice Republike Hrvatske Krediti	106.166 -	221.487 17.300
Odgođena porezna imovina	1.182	334
Ostala imovina	-	9
Obveza za porez na dobit	(94)	(1.984)
Ostale obveze	(650)	(462)
	1.466.156	1.450.915

Neizravna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca je sljedeća:

	2020.	2019.
Krediti za koje garantira RH i institucije čiji je osnivač RH	73.852	53.282
Krediti trgovačkim društvima čiji je osnivač RH	44.798	44.349
Ostala imovina	3	3
Primljeni krediti HBOR-a	(21.898)	(26.045)
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	-	(1.856)
Obveze prema klijentima	(5.816)	(6.518)
	90.939	63.215

Izloženost prema bilo kojem zajmoprimcu, uključujući banke, nadalje je ograničena podograničenjima koja pokrivaju bilančnu i izvanbilančnu izloženost, kao i dnevna ograničenja (rizik ispunjenja obveze) u odnosu na stavke kojima se trguje. Stvarna izloženost u odnosu na ograničenja svakodnevno se prate.

Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju obveza otplate kamata i glavnice, te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

3.1.2 Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje (nastavak)

Osiguranje izloženosti

(a) Instrumenti osiguranja i ostala sredstva osiguranja

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu umanjenja kreditnog rizika. Najčešći od njih je uzimanje zaloga za predujmove, što je uobičajena praksa. Banka uvodi smjernice o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili umanjenja kreditnih rizika. Najznačajnije vrste zaloga za kredite i potraživanja su kako slijedi:

Zalog stambene imovine zalog stana, kuće, zgrade sa stanovima;
Zalog poslovne imovine poslovni prostor;
Zalog ostale imovine građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta;
Zalog financijskih instrumenata kao što su dužnički i vlasnički vrijednosni papiri;
Zalog novčanog depozita.

Dugoročna financijska sredstva i krediti poslovnim subjektima u pravilu su osigurani dok različiti oblici kartičnih izloženosti ili izloženosti po dopuštenim prekoračenjima fizičkim osobama u pravilu nisu osigurani.

Zalog koji se drži kao osiguranje za svu financijsku imovinu osim za kredite utvrđen je na temelju vrste instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani uz iznimku vrijednosnih papira s pokrićem u imovini i sličnih instrumenata koji su osigurani portfeljima financijskih instrumenata.

(b) Preuzete obveze

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenta. Garancije i akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i krediti.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose kredita u obliku posudbi, garancija ili akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze kreditiranja, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara ukupno neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, potencijalni iznos gubitka manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata, kada Banka korištenje obveza odobrava potpisivanjem aneksa ugovora te u tom smislu u ovisnosti o kreditnom riziku može ne odobriti daljnje korištenje sredstava. Umanjenje vrijednosti preuzetih obveza provodi se u skladu s internom metodologijom očekivanih kreditnih gubitaka.

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA (nastavak)

3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Očekivani kreditni gubici iskazano u izvještaju o financijskom položaju na kraju godine temelji se na važećim zakonskim propisima. Tablica u nastavku prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite, te povezano očekivani kreditni gubici za svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Ocjenjivanja

Banke

	2020.			2019.
	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici	Bruto krediti klijentima	Očekivani kreditni gubici
Stupanj 1	1.695.694	10.626	1.487.159	9.116
Stupanj 2	143.436	10.207	147.815	11.784
Stupanj 3	302.922	154.905	311.822	170.822
	2.142.052	175.738	1.946.796	191.722

Ocjenjivanja

Banke

	2020.			2019.
	Bruto krediti klijentima (%)	Očekivani kreditni gubici (%)	Bruto krediti klijentima (%)	Očekivani kreditni gubici (%)
Stupanj 1	79,16	6,05	76,39	4,75
Stupanj 2	6,70	5,81	7,59	6,15
Stupanj 3	14,14	88,14	16,02	89,10
	100,00	100,00	100,00	100,00

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu materijalnosti. Očekivani kreditni gubici procjenjuju se temeljem internog modela očekivanih kreditnih gubitaka te sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka, te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke za pojedine stavke.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

	2020.	2019.
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi
na bilančnu imovinu je kako slijedi:
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	642.918	378.721
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	186.490	241.570
Krediti i depoziti kod banaka	155.599	149.152
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	312.983	285.395
- Hipotekarni krediti	20.840	16.890
- Stambeni krediti	405.015	338.928
- Krediti obrtnicima	129.071	124.413
- Ostalo	12.044	12.088
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	206.307	177.673
- Mali i srednji poduzetnici	795.578	754.522
- Ostali	84.476	45.165
Investicijski vrijednosni papiri
- Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	553.382	672.494
- Financijska imovina po amortiziranom trošku	92.569	153.100
Ostala imovina	2.687	2.981
	3.599.959	3.353.092
	2020.	2019.
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Financijske garancije i akreditivi	75.555	59.377
Preuzete kreditne i ostale povezane obveze	294.833	218.570
	370.388	277.947
Na dan 31. prosinca	3.970.347	3.631.039

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2020. i 2019. godine ne uzimajući u obzir zalog ili ostale instrumente osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena izloženost temeljena je na neto knjigovodstvenom iznosu pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova koja je iskazana u izvještaju o financijskom položaju.

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Kako je prikazano gore, 47,23% ukupne maksimalne bilančne izloženosti odnosi se na kredite klijentima (2019.: 45,29%); nadalje, 20,01% predstavlja ulaganja koja se drže kod Hrvatske narodne banke (2019.: 15,99%).

Analizom portfelja kredita klijentima ustanovljeno je sljedeće:

85,86% portfelja, stupanj 1 i stupanj 2, (2019.: 83,97% portfelja) kredita smatra se potpuno nadoknadivim;
14,14% portfelja, stupanj 3, (2019.: 16,03% portfelja) kredita smatra se djelomično nadoknadivim ili nenadoknadivim.

Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2020. godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema zemljama sjedišta klijenata.

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno

Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	642.918	-	-	642.918
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	186.490	-	-	186.490
Krediti i depoziti kod banaka	51.408	59.630	44.561	155.599
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	312.357	622	4	312.983
- Hipotekarni obrtnicima	20.840	-	-	20.840
- Stambeni krediti	405.015	-	-	405.015
- Krediti obrtnicima	129.071	-	-	129.071
- Ostalo	12.044	-	-	12.044
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	206.307	-	-	206.307
- Mali i srednji poduzetnici	795.050	-	528	795.578
- Ostali	84.476	-	-	84.476
Investicijski vrijednosni papiri :
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz	553.382	-	-	553.382
ostalu sveobuhvatnu dobit
Financijska imovina po amortiziranom trošku	92.569	-	-	92.569
Ostala imovina	2.677	6	4	2.687
Na dan 31. prosinca 2020.	3.494.604	60.258	45.097	3.599.959

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi	75.555	-	-	75.555
Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne obveze	294.554	279	-	294.833
Na dan 31. prosinca 2020.	370.109	279	-	370.388
	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	378.721		- -	378.721
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	241.570		- -	241.570
Krediti i depoziti kod banaka	35.719	71.063	42.370	149.152
Krediti klijentima:
Krediti stanovništvu:
- Potrošački krediti	285.390		2 3	285.395
- Hipotekarni obrtnicima	16.890		- -	16.890
- Stambeni krediti	338.928		- -	338.928
- Krediti obrtnicima	124.413		- -	124.413
- Ostalo	12.088		- -	12.088
Krediti poslovnim subjektima:
- Veliki poslovni subjekti	177.673		- -	177.673
- Mali i srednji poduzetnici	754.522		- -	754.522
- Ostali	45.165		- -	45.165
Investicijski vrijednosni papiri
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	672.494		- -	672.494
Financijska imovina po amortiziranom trošku	153.100		- -	153.100
Ostala imovina	2.971		6 4	2.981
Na dan 31. prosinca 2019.	3.239.644	71.071	42.377	3.353.092

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

	Hrvatska	Ostale zemlje EU	Ostale zemlje	Ukupno
Financijske garancije i akreditivi Preuzete obveze za kredite i ostale kreditne	59.377	-	-	59.377
obveze	218.570	-	-	218.570
Na dan 31. prosinca 2019.	277.947	-	-	277.947

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

(b) Gospodarski sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

20 20 od ina . g	Fin cij sk e ins an tit ije uc	Pr oiz dn ja vo	Ne kr ine etn	ja i ma Ve lep da ro lop da ja ro	i sek Ja vn tor	Os i po tal i s ek tor nja slo va	Gr ađ i an	Uk up no
c i čun i k od tsk dn e b ank No H va ra rva e n aro e	64 2.9 18	-	-	-	-	-	-	64 2.9 18
tal red a k od tsk dn e b ank Os H stv a s rva e n aro e	186 .49 0	-	-	-	-	-	-	18 6.4 90
Kr edi ti i de zit i k od ba ka po na	155 .59 9	-	-	-	-	-	-	15 5.5 99
lije Kr edi ti k nti ma : Kr ed iti ištv sta no vn u:
oša čki − P otr	-	-	-	-	-	-	31 2.9 83	31 2.9 83
ipo tek i − H arn	-	-	-	-	-	-	20 .84 0	20 .84 0
− S be ni kre dit i tam	-	-	-	-	-	-	40 5.0 15	40 5.0 15
red iti ob ici − K rtn ma	-	-	-	-	-	-	129 .07 1	12 9.0 71
− O li sta	-	-	-	-	-	-	12 .04 4	12 .04 4
Kr edi ti p osl nim bje kti ov su ma :
eli ki slo i su bje kti − V po vn	-	6.7 70	51 .59 0	42 .26 6	-	105 .68 1	-	20 6.3 07
ali i s red nj i p od ici − M etn uz	12 .52 0	24 9.8 17	130 .92 0	18 1.5 15	21 .94 6	19 8.8 60		79 78 5.5
− O li sta	59	28 6 .77	15 .65 1	20 .91 4	32 9	18 .74 7	-	84 .47 6
Inv icij ski ije dn i p iri est vr osn ap					-
Fin cij ska im ina fe rije dn i k tal ost an ov po r v roz os u ob uh do bit tnu sve va	-	-	-	-	3.3 82 55	-	-	3.3 82 55
Fin cij ska im ina izi šku ort tro an ov po am ran om	-	-	-	194	82 .72 2	9.6 53	-	92 .56 9
Os tal a i vin mo a	1.2 60	183	93	192	99	43 9	42 1	2.6 87
Na da n 3 1. osi a 2 02 0. pr nc	99 8.8 46	28 5.5 46	19 8.2 54	24 5.0 81	65 8.4 78	33 3.3 80	88 0.3 74	3.5 99 .95 9

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

20 20 od ina . g	Fin cij ske an ins titu cij e	Pr oiz dn ja vo	Ne kr ine etn	aja i Ve lep rod aja lop rod ma	i sek Ja vn tor	Os ri po i se tal kto nja slo va	Gr ađ i an	Uk up no
Fin cij ske cij e i akr ed itiv i an ga ran	-	15 .25 8	23 .98 3	12 .71 5	-	20 .81 5	2.7 84	75 .55 5
ob kre dit e i tal e k red itn bv Pre ete ve ze za os e o eze uz	27 6	20 .83 6	18 .94 6	33 .33 8	26 .80 4	112 .99 2	81 .64 1	29 4.8 33
Na da n 3 1. osi a 2 02 0. pr nc	27 6	36 .09 4	42 .92 9	46 .05 3	26 .80 4	13 3.8 07	84 .42 5	37 0.3 88

3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita (nastavak)

20 19 od ina . g	Fin cij sk e ins an tit ije uc	Pr oiz dn ja vo	Ne kr ine etn	ja i ma Ve lep da ro lop da ja ro	i sek Ja vn tor	Os i po tal i s ek tor slo nja va	Gr ađ i an	Uk up no
c i čun i k od tsk dn e b ank No H va ra rva e n aro e	37 8.7 21	-	-	-	-	-	-	37 8.7 21
tal red a k od tsk dn e b ank Os H stv a s rva e n aro e	24 1.5 70	-	-	-	-	-	-	24 1.5 70
Kr edi ti i de zit i k od ba ka po na edi ti k lije nti Kr ma : Kr ed iti ištv sta no vn u:	149 .15 2	-	-	-	-	-	-	14 9.1 52
čk i - P oša otr	-	-	-	-	-	-	28 5.3 95	28 5.3 95
ipo tek i - H arn	-	-	-	-	-	-	16 .89 0	16 .89 0
- S be ni kre dit i tam	-	-	-	-	-	-	33 8.9 28	33 8.9 28
red iti ob ici - K rtn ma	-	-	-	-	-	-	124 .41 3	12 4.4 13
- O li sta	-	-	-	-	-	-	12 .08 8	12 .08 8
Kr edi ti p osl nim bje kti ov su ma :
eli ki slo i su bje kti - V po vn	-	9.9 67	48 .59 8	18 .65 3	-	100 .45 5	-	17 7.6 73
ali i s red nj i p od ici - M etn uz	10 .98 5	21 7.4 80	12 8.5 39	157 .52 0	8.4 56	21 4.2 42	17 .30 0	4.5 22 75
- O li sta	86	11 .53 5	8.2 82	9.6 73	47 9	15 .11 0	-	45 .16 5
icij ski ije dn i p iri Inv est vr osn ap
Fin cij ska im ina fe rije dn i k tal ost an ov po r v roz os u ob uh do bit tnu sve va	-	-	-	-	67 2.4 94	-	-	67 2.4 94
Fin cij ska im ina izi šku ort tro an ov po am ran om	-	3.0 03	96	35 3	-	6.7 43	142 .90 5	15 3.1 00
tal a i vin Os mo a	1.3 02	20 6	95	22 1	73	51 9	56 5	2.9 81
Na da n 3 1. osi a 2 01 9. pr nc	78 1.8 16	24 2.1 91	18 5.6 10	18 6.4 20	68 1.5 02	33 7.0 69	93 8.4 84	3.3 53 .09 2

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančne stavke je kako slijedi:

20 19 ina od . g	Fin cij sk e ins an tit ije uc	oiz ja Pr dn vo	ine Ne kr etn	ja i ma Ve lep da ro ja da ro	i sek Ja vn tor	Os i po tal i s ek tor slo nja va	Gr i ađ an	Uk up no
Pre ob kre dit e i tal e k red itn bv ete uz ve ze za os e o eze Fin cij ske cij e i akr edi tiv i an ga ran	- 66	10 .40 5 42 .76 8	20 .42 8 9.7 03	lop 13 .70 9 29 .78 5	- 9.0 95	14 .22 4 55 .17 8	61 1 71 .97 5	59 .37 7 21 8.5 70
n 3 1. osi a 2 01 9. Na da pr nc	66	53 .17 3	30 .13 1	43 .49 4	9.0 95	69 .40 2	72 .58 6	27 7.9 47

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku

Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku, raspoređeni po stupnjevima rizika prikazani su u nastavku:

2020. godina	Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Ostala imovina
Stupanj 1	642.918	186.602	1.695.694	155.657	553.457	92.583	2.219
Stupanj 2	-	-	143.436	-	-	-	98
Stupanj 3	-	-	271.428	-	-	290	4.387
POCI:	-	-	31.494	-	-	-	-
Bruto	642.918	186.602	2.142.052	155.657	553.457	92.873	6.704
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	-	(112)	(172.663)	(58)	(75)	(304)	(4.017)
Umanjenje POCI	-	-	(3.075)	-	-	-	-
Neto	642.918	186.490	1.966.314	155.599	553.382	92.569	2.687

2020. godina	Financijske garancije i akreditivi	Preuzete kreditne i ostale povezane obveze
Stupanj 1	70.994	284.579
Stupanj 2	4.990	10.815
Stupanj 3	163	858
Bruto	76.147	296.252
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	(592)	(1.419)
Neto	75.555	294.833

2019. godina	Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	Krediti klijentima	Krediti i depoziti kod banaka	Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	Financijska imovina po amortiziranom trošku	Ostala imovina
Stupanj 1	378.721	241.662	1.487.159	149.220	672.585	152.978	2.369
Stupanj 2	-	-	147.815	-	-	160	183
Stupanj 3	-	-	281.822	-	-	326	4.394
POCI:	-	-	30.000	-	-	-	-
Bruto	378.721	241.662	1.946.796	149.220	672.585	153.464	6.946
Umanjeno za: očekivane kreditne gubitke	-	(92)	(188.722)	(68)	(91)	(364)	(3.965)
Umanjenje POCI	-	-	(3.000)	-	-	-	-
Neto	378.721	241.570	1.755.074	149.152	672.494	153.100	2.981

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

2019. godina	Financijske garancije i akreditivi	Preuzete kreditne i ostale povezane obveze
Stupanj 1	57.898	215.211
Stupanj 2	1.875	3.008
Stupanj 3	-	1.932
Bruto	59.773	220.151
Umanjeno za: Očekivane kreditne gubitke	(396)	(1.581)
Neto	59.377	218.570

Financijski instrumenti raspoređeni u Stupanj 1 i Stupanj 2 smatraju se nadoknadivima, dok se Stupanj 3 smatra djelomično ili u potpunosti nenadoknadivim.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Prijelaz ispravaka vrijednosti tijekom 2020. godine između stupnjeva prikazana je u slijedećoj tablici:

Sredstva kod Hrvatske narodne banke	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	92	-	-	92
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	20	-	-	20
Na dan 31. prosinca 2020.	112	-	-	112

Sredstva kod Hrvatske narodne banke	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	86	-	-	86
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	6	-	-	6
Na dan 31. prosinca 2019.	92	-	-	92

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Krediti klijentima	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	9.116	11.784	170.822	191.722
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	6.419	(5.612)	(807)	-
U Stupanj 2	(373)	908	(535)	-
U Stupanj 3	(489)	(1.229)	1.718	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(5.835)	3.997	11.735	9.897
Novonastala financijska imovina*	2.799	1.058	2.749	6.606
Naplaćeno tijekom godine Otpisi i ostala kretanja	(1.011) -	(699) -	(9.826) (20.951)	(11.536) (20.951)
Na dan 31. prosinca 2020.	10.626	10.207	154.905	175.738

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	9.083	9.966	165.053	184.102
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	1.103	(1.052)	(51)	-
U Stupanj 2	(2.814)	4.006	(1.192)	-
U Stupanj 3	(250)	(214)	464	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(324)	(1.906)	4.453	2.223
Novonastala financijska imovina*	3.844	2.223	6.838	12.905
Naplaćeno tijekom godine	(1.526)	(1.239)	(2.955)	(5.720)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	(1.788)	(1.788)
Na dan 31. prosinca 2019.	9.116	11.784	170.822	191.722

*- U liniji Novonastala financijska imovina iskazani su očekivani kreditni gubici po izloženostima nastalim tijekom godine u iznosu i stupnju u kojem se pojedina izloženost nalazila na kraju godine.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Krediti i depoziti bankama

	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	68	-	-	68
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(8)	-	-	(8)
Novonastala financijska imovina*	1	-	-	1
Otpisi i ostala kretanja	(3)	-	-	(3)
Na dan 31. prosinca 2020.	58	-	-	58

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	66	-	-	66
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	26	-	-	26
Novonastala financijska imovina*	2	-	-	2
Naplaćeno tijekom godine	(27)	-	-	(27)
Otpisi i ostala kretanja	1	-	-	1
Na dan 31. prosinca 2019.	68	-	-	68

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	91	-	-	91
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	72	-	-	72
Naplaćeno tijekom godine	(88)	-	-	(88)
Na dan 31. prosinca 2020.	75	-	-	75

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	96	-	-	96
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	3	-	-	3
Novonastala financijska imovina*	80	-	-	80
Naplaćeno tijekom godine	(61)	-	-	(61)
Otpisi i ostala kretanja	(27)	-	-	(27)
Na dan 31. prosinca 2019.	91	-	-	91

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Financijska imovina po amortiziranom trošku

	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	31	7	326	364
Prijelazi između stupnjeva:	-	-	-	-
Novonastala financijska imovina*	5	-	-	5
Naplaćeno tijekom godine	-	(7)	(23)	(30)
Otpisi i ostala kretanja	(6)	-	(28)	(34)
Na dan 31. prosinca 2020.	30	-	275	305

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	37	-	25.818	25.855
Prijelazi između stupnjeva: Neto promjena izračuna ispravka	-	-	-	-
vrijednosti	1	-	58	59
Novonastala financijska imovina*	11	7	-	18
Naplaćeno tijekom godine	(18)	-	(2.999)	(3.089)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	(22.567)	(22.567)
Na dan 31. prosinca 2019.	31	7	326	364

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Ostala imovina

	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	74	13	3.878	3.965
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	13	(9)	(4)	-
U Stupanj 2	(7)	12	(5)	-
U Stupanj 3	(4)	(5)	9	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(10)	10	111	111
Novonastala financijska imovina*	5	1	10	16
Naplaćeno tijekom godine	-	(1)	(52)	(53)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	(22)	(22)
Na dan 31. prosinca 2020.	71	21	3.926	4.017

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	33	39	3.753	3.825
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	100	(23)	(77)	-
U Stupanj 2	(6)	33	(27)	-
U Stupanj 3	(2)	(9)	11	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(51)	(27)	592	514
Novonastala financijska imovina*	-	-	13	13
Naplaćeno tijekom godine	-	-	(195)	(195)
Otpisi i ostala kretanja	-	-	(192)	(192)
Na dan 31. prosinca 2019.	74	13	3.878	3.965

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Rezerviranja za izvanbilančne stavke

	2020.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2020.	1.430	155	392	1.977
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	45	(40)	(5)	-
U Stupanj 2	(27)	22	5	-
U Stupanj 3	(9)	(4)	13	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	239	37	75	351
Novonastala financijska imovina*	805	76	85	966
Naplaćeno tijekom godine Otpisi i ostala kretanja	(863) -	(103) -	(324) 7	(1.290) 7
Na dan 31. prosinca 2020.	1.620	143	248	2.011

	2019.
	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	1.642	124	646	2.412
Prijelazi između stupnjeva:
U Stupanj 1	27	(26)	(1)	-
U Stupanj 2	(22)	23	(1)	-
U Stupanj 3	(2)	-	2	-
Neto promjena izračuna ispravka vrijednosti	(166)	31	52	(83)
Novonastala financijska imovina*	1.071	88	13	1.172
Naplaćeno tijekom godine Otpisi i ostala kretanja	(1.120) -	(85) -	(323) 4	(1.528) 4
Na dan 31. prosinca 2019.	1.430	155	392	1.977

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

Procjena kreditnog rizika zajmova i potraživanja temelji se prvenstveno na ocjeni kreditne sposobnosti klijenta (tzv. credit scoring). Modeli ocjenjivanja kreditne sposobnosti koriste interne i eksterne podatke za procjenu kreditne sposobnosti dužnika, predviđanje budućeg poslovanja i za upravljanje limitima odobravanja i aktivnostima naplate. Interni kreditni rejting jedan je od čimbenika koji se koriste u procesu prihvaćanja novih klijenata i upravljanju postojećim klijentima.

Da bi se izračunalo interni kreditni rejting klijenta, kreditna ocjena dužnika kategorizirana je i povezana s vjerojatnošću defulta ("PD") radi daljnjeg grupiranja u rejting kategorije.

Sljedeća tablica prikazuje mapiranje PD stopa po razinama rizika:

Raspon PD stopa	Opis
0,03% - 1,96%	Nizak rizik
1,97% - 7,75%	Srednji rizik
7,76% - 15,97%	Visoki rizik
100%	Umanjene vrijednosti / Default

Zajmovi i potraživanja od klijenata i banaka prema internom kreditnom rejtingu:

		2020.	2019.
	Krediti	Krediti bankama	Krediti	Krediti bankama
	klijentima		klijentima
Niski rizik	1.160.592	155.599	1.048.083	149.152
Srednji rizik	567.095	-	469.921	-
Visoki rizik	90.610	-	96.071	-
Bez ocjene	-	-	-	-
Umanjene
vrijednosti/Default	148.017	-	140.999	-
Ukupna neto
izloženost	1.966.314	155.599	1.755.074	149.152

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(a) Krediti svrstani u A1 rizičnu skupinu

Krediti klijentima i krediti bankama svrstani u rizičnu skupinu A1 su plasmani kod kojih kašnjenje u podmirivanju obveza nije dulje od 30 dana i nije utvrđeno značajno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja te je njihova vrijednost umanjena na temelju 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka koji predstavljaju dio cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka koji bi se dogodili ukoliko dođe do statusa neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci.

Pregled navedenih kredita dan je u nastavku:

31. prosinac 2020.

	Poslovni subjekti	Javni sektor	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	2.165	44.735	-	1.188	-	-	-	48.088
- stambenim nekretninama	162.052	665	147.941	39.007	12.971	316.352	-	678.988
- drugim nekretninama	515.250	10.243	13.938	45.661	3.011	17.469	-	605.572
- novčanim depozitima	4.512	-	6.797	1.830	75	4.009	-	17.223
Ukupno	683.979	55.643	168.676	87.686	16.057	337.830	-	1.349.871
Neosigurani iznos	100.997	58.664	109.190	27.105	871	38.174	10.822	345.823
Ukupno krediti		784.976 114.307	277.866	114.791	16.928	376.004	10.822	1.695.694

31. prosinac 2019.

	Poslovni subjekti	Javni	sektor Potrošački	Krediti obrtnicim a	Hipotekarn	i Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	50.964	-	-	385	-	-	-	51.349
- stambenim nekretninama	125.843	739	117.290	38.425	9.724	251.015	-	543.036
- drugim nekretninama	484.353	6.868	13.535	40.055	3.150	14.043	100	562.104
- novčanim depozitima	4.027	-	10.988	1.573	74	3.873	-	20.535
Ukupno	665.187	7.607	141.813	80.438	12.948	268.931		100 1.177.024
Neosigurani iznos	52.328	77.588	108.820	26.801	283	33.266	11.049	310.135
Ukupno krediti	717.515	85.195	250.633	107.239	13.231	302.197		11.149 1.487.159

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(b) Krediti svrstani u A2 rizičnu skupinu

Krediti klijentima i krediti bankama svrstani u rizičnu skupinu A2 su plasmani kod kojih je zabilježeno povećanje kreditnog rizika u odnosu na početno priznavanje ili je zabilježeno kašnjenje u podmirivanju obveza dulje od 30 dana ali ne prelazi 90 dana, te je njihovo umanjenje provedeno na temelju cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka.

31.prosinac 2020.

	Poslovni subjekti	Javni	sektor Potrošački	Krediti	obrtnicima Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	4.227	-	-	-	-	-	-	4.227
- stambenim nekretninama	16.837	-	25.144	5.289	602	23.092	-	70.964
- drugim nekretninama	40.562	-	1.143	429	1.073	800	-	44.007
- novčanim depozitima	1.793	-	630	-	-	484	-	2.907
Ukupno	63.419	-	26.917	5.718	1.675	24.376	-	122.105
Neosigurani iznos	2.769	6.018	7.167	1.067	-	3.328	982	21.331
Ukupno krediti	66.188	6.018	34.084	6.785	1.675	27.704	982	143.436

31.prosinac 2019.

	Poslovni subjekti	Javni	sektor Potrošački	Krediti	obrtnicima Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	-	-	-	1.016	-	-	-	1.016
- stambenim nekretninama	32.232	-	24.370	8.063	1.275	28.962	-	94.902
- drugim nekretninama	30.033	-	1.076	2.487	219	2.400	-	36.215
- novčanim depozitima	123	-	109	-	-	525	-	757
Ukupno	62.388	-	25.555	11.566	1.494	31.887	-	132.890
Neosigurani iznos	1.469	128	7.067	1.484	-	3.919	858	14.925
Ukupno krediti	63.857	128	32.622	13.050	1.494	35.806	858	147.815

Nakon početnog priznavanja kredita fer vrijednost zaloga temelji se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne cijene ili pokazatelja slične imovine.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(c) Krediti svrstani u B i C rizične skupine

Krediti klijentima i krediti bankama svrstani u B i C rizične skupine su plasmani čija je vrijednost pojedinačno umanjena. Ukupna vrijednost tih plasmana prije uključivanja novčanog tijeka od zaloga iznosi 302.924 tisuća kuna (2019.: 311.822 tisuća kuna). Unatoč kvalitetnom zalogu, zbog značajnog kašnjenja i pogoršanog financijskog položaja dužnika izvršeno je umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja.

Pregled bruto iznosa kredita prema kategorijama čija je vrijednost pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinac 2020.

	Poslovni subjekti	Javni	sektor Potrošački	Krediti	obrtnicima Hipotekarni	Stambeni	Ostalo	Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita Krediti osigurani:	85	-	-	1.944	-	-	-	2.029
- stambenim nekretninama	16.663	-	3.181	6.097	5.094	9.239	-	40.274
- drugim nekretninama	114.499	7.220	1.071	6.174	127	95	-	129.186
- novčanim depozitima	-	-	160	-	-	270	-	430
Ukupno	131.247	7.220	4.412	14.215	5.221	9.604	-	171.919
Neosigurani iznos	76.833	-	11.276	5.292	-	3.327	2.781	99.509
Ukupno krediti	208.080	7.220	15.688	19.507	5.221	12.931	2.781	271.428

Poslovni subjekti POCI imovina

31.494
1.494
30.000

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

31. prosinac 2019.

	Poslovni subjekti	Potrošački	Krediti obrtnicima	Hipotekarni Stambeni Ostalo			Ukupno
Krediti pokriveni garancijama drugih strana uključujući osiguranje kredita	-	-	918	-	-	-	918
Krediti osigurani:
- stambenim nekretninama	7.016	6.047	3.850	5.088	10.318	-	32.319
- drugim nekretninama	137.868	1.524	6.464	212	-	-	146.068
- novčanim depozitima	-	59	-	-	190	-	249
Ukupno	144.884	7.630	11.232	5.300	10.508	-	179.554
Neosigurani iznos	85.742	6.546	4.500	-	3.020	2.460	102.268
Ukupno krediti	230.626	14.176	15.732	5.300	13.528	2.460	281.822

Poslovni subjekti POCI imovina

31. prosinac 2019.

POCI	30.000
Osigurano stambenim nekretninama	-
Osigurano ostalim nekretninama	30.000

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje poslovnih subjekata.

U nekim situacijama, promjena uvjeta ili modificiranje ugovorenog novčanog tijeka može dovesti do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine. Kad modifikacijom financijske imovine dolazi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine i zatim priznavanja modificirane financijske imovine, modificirana financijska imovina promatra se kao "nova" financijska imovina.

Do modifikacije odnosno promjene ugovornih novčanih tokova financijske imovine dolazi kod ponovnog ugovaranja ili nekog drugog mijenjanja ugovornih novčanih tokova u razdoblju između prvog priznavanja i dospijeća financijske imovine. Promjene prvotno ugovorenih uvjeta moraju biti pravno obvezujuće i ovršive.

3.1.5 Financijski instrumenti izloženi kreditnom riziku (nastavak)

(d) Krediti s promijenjenim bankovnim uvjetima (nastavak)

Banka je dužna prilikom ponovnog ugovaranja ili nekog drugog mijenjanja ugovornih novčanih tokova u razdoblju između prvog priznavanja i dospijeća financijske imovine utvrditi da li dolazi do modifikacije te da li je modifikacija toliko značajna da dolazi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine i priznavanja nove financijske imovine.

Iznos izloženosti koje su u "forbearance" (restrukturiranim) mjerama blago je povećan te iznosi 115.078 tisuća kuna (2019: 115.007 tisuća kuna) zbog pogoršanja financijskog položaja određenih klijenata pri čemu je kod određenih klijenata do pogoršanja financijskog položaja došlo uslijed pandemije COVID - 19.

3.1.6 Dužnički vrijednosni papiri, trezorski i komercijalni zapisi i mjenice

Prema Moody'su Republika Hrvatska je u 2020. godini imala povoljniji kreditni rejting u odnosu na 2019. godinu i isti je iznosio Ba1 (2019.: Ba2). Banka ne očekuje da će naplata trezorskih zapisa biti otežana jer se prvenstveno radi o kratkoročnim vrijednosnicama koje se po dospijeću redovito iskupljuju.

3.1.7 Preuzeta imovina u zamjenu za potraživanja

Na dan 31. prosinca preuzeta imovina u zamjenu za potraživanje je kako slijedi:

Vrsta imovine	Knjigovodstvena vrijednost
	2020.	2019.
Stambeni prostor	762	2.537
Zemljišta	12.398	12.071
Poslovni prostor	4.265	3.589
UKUPNO	17.425	18.197

Banka povremeno preuzima imovinu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u ovršnom postupku. Banka stječe pravo vlasništva nad imovinom temeljem rješenja o namirenju. Vrijednost preuzete imovine evidentira se u poslovnim knjigama po fer vrijednosti pod kojom se podrazumijeva niža od slijedeće dvije vrijednosti: procijenjena fer vrijednost ili vrijednost kredita na dan preuzimanja imovine. Preuzeta imovina klasificira se u izvještaju o financijskom položaju unutar ostale imovine kao zalihe, te se poduzimaju radnje za prodaju u što kraćim rokovima. U slučaju kada se preuzeta imovina daje u najam u izvještaju o financijskom položaju prikazuje se kao ulaganje u nekretnine.

U 2020. godini Banka je iznos od 6.303 tisuća kuna klasificirala kao imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, dok je ostatak od 11.122 tisuća kuna klasificirala kao ulaganja u nekretnine (u 2019. godini iznos od 6.009 tisuća kuna klasificiran je kao imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, dok je ostatak od 12.188 tisuća kuna klasificiran kao ulaganja u nekretnine).

3.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući novčani tijekovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim, valutnim i vlasničkim financijskim instrumentima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što su kamatne stope, kreditne marže, tečajevi stranih valuta i cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Banka upravlja i kontrolira izloženost tržišnom riziku unutar prihvatljivih parametara kako bi osigurala solventnost te osigurala optimalan povrat na imovinu.

3.2.1 Tehnike mjerenja tržišnog rizika

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka provodi strategiju zaštite od rizika. Zaštita se provodi redovitim praćenjem izloženosti svakog pojedinog rizika pomoću različitih modela mjerenja i praćenja tržišnih rizika te održavanja izloženosti unutar prihvatljivih granica.

3.2.2 Valutni rizik

Banka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski položaj i na novčane tijekove. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih te ulagačkih aktivnosti. Izloženost valutnom riziku prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima izloženosti prema pojedinim valutama te ukupnoj valutnoj izloženosti u svim valutama.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim valutama i dnevnim praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva stranih valuta i korelacije između valuta.

Na dan 31. prosinca 2020. godine, da je euro ojačao za 4% (4% za 2019. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 1.192 tisuća kuna manja (2019.:1.160 tisuća kuna manja), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u eurima.

Na dan 31. prosinca 2020. godine, da je dolar ojačao za 10% (10% za 2019. godinu) u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi za 69 tisuća kuna manja (2019.: 8 tisuća kuna veća), uglavnom kao rezultat neto tečajnih razlika nastalih preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita, depozita i obveza po kreditima izraženih u dolarima.

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. prosinca. Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima u kategorijama prema valutama.

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	555.965	86.953	-	-	642.918
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	186.490	-	-	-	186.490
Krediti i depoziti kod banaka	165	78.830	46.141	30.463	155.599
Krediti klijentima	465.101	1.484.974	5.329	10.910	1.966.314
Investicijski vrijednosni papiri:
- po amortiziranom trošku	52.401	21.465	18.703	-	92.569
- po fer vrijednosti kroz OSD	493.660	62.763	-	-	556.423
- po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.708	-	-	-	1.708
Ostala imovina	2.657	26	1	3	2.687
Ukupna financijska imovina	1.758.147	1.735.011	70.174	41.376	3.604.708
FINANCIJSKE OBVEZE
Obveze prema bankama	11.002	10.896	-	-	21.898
Obveze prema klijentima	1.434.905	1.885.316	72.863	41.039	3.434.123
Subordinirane obveze	6.500	15.074	-	-	21.574
Ostale obveze	15.798	719	15	11	16.543
Obveze za najam	873	320	-	-	1.193
Ukupne financijske obveze	1.469.078	1.912.325	72.878	41.050	3.495.331
Neto bilančna neusklađenost	289.069	(177.314)	(2.704)	326	109.377
Nepovučena sredstva po kreditima	211.615	83.218	-	-	294.833
Ukupna neto neusklađenost	500.684	(94.096)	(2.704)	326	404.210

3.2.2 Valutni rizik (nastavak)

Koncentracije valutnog rizika – bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti (nastavak)

	HRK	EUR	USD	Ostale valute	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	316.672	62.049	-	-	378.721
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	241.570	-	-	-	241.570
Krediti i depoziti kod banaka	171	76.066	50.981	21.934	149.152
Krediti klijentima	386.367	1.350.512	6.686	11.509	1.755.074
Investicijski vrijednosni papiri:
- po amortiziranom trošku	71.804	61.039	20.257	-	153.100
- po fer vrijednosti kroz OSD	548.795	126.740	-	-	675.535
- po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.607	-	-	-	1.607
Ostala imovina	2.947	32	1	1	2.981
Ukupna financijska imovina	1.569.933	1.676.438	77.925	33.444	- 3.357.740
FINANCIJSKE OBVEZE
Obveze prema bankama	12.923	13.122	-	-	26.045
Obveze prema klijentima	1.346.224	1.793.695	79.155	35.782	3.254.856
Subordinirane obveze	6.500	22.127	-	-	28.627
Ostale obveze	12.384	1.914	16	7	14.321
Obveze za najam	1.020	977	-	-	1.997
Ukupne financijske obveze	1.379.051	1.831.835	79.171	35.789	3.325.846
Neto bilančna neusklađenost	190.882	(155.397)	(1.246)	(2.345)	31.894
Nepovučena sredstva po kreditima	156.521	63.630	-	-	220.151
Ukupna neto neusklađenost	347.403	(91.767)	(1.246)	(2.345)	252.045

3.2.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik novčanog tijeka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih tijekova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti i rizika novčanog tijeka. Uprava prihvaća ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja može postojati. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri primjenom analize nerazmjera, analize izračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti, analize kretanja pokazatelja profitabilnosti i analize kretanja prosječnih kamatnih stopa i kamatne marže, a u skladu s interno propisanim procedurama.

Na dan 31. prosinca 2020. godine, da su kamatne stope na imovini bile 5%, odnosno 0,15 postotnih poena više (2019.: 5%, odnosno 0,16 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 1.579 tisuća kuna (2019.: 1.619 tisuća kuna) viša, uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim stopama.

Na dan 31. prosinca 2020. godine, da su kamatne stope na obvezama bile 10%, odnosno 0,03 postotnih poena više (2019.: 10%, odnosno 0,04 postotnih poena više), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za razdoblje izvještavanja bila bi 709 tisuće kuna (2019.: 928 tisuće kuna) manja, uglavnom kao rezultat većih rashoda od kamata na obveze po depozitima s promjenjivim stopama.

U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku. U tablici je prikazana imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji.

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

		O d 1- 3	O d 3 - 1 2	O d 1- 3	Iz d 3 na
S j 3 1. in 2 0 2 0. ta n e p ro s ca	Do 1 m j.	j. m	j. m	d. g o	d. g o	Be ka tn s ma o	U ku p no
F I N A N C I J S K A I M O V I N A
i r i ko d ke dn ba ke N ču Hr ts ov ac a n va n ar o e n	-	-	-	-	-	6 4 2. 9 1 8	6 4 2. 9 1 8
Os la ds ko d Hr ke dn ba ke ta tva ts sre va na ro e n	1 8 6. 4 9 0	-	-	-	-	-	1 8 6. 4 9 0
d it i i p du j i ko d ba ka Kr e re mo v na	1 5 1. 7 3 8	-	3. 8 6 1	-	-	-	1 5 5. 5 9 9
d i i k l i j im Kr t t e en a	9 2 9 7. 5	6 3. 4 2 6	3 4 4. 4 6 4	3 8 7. 5 5 5	1. 0 3. 3 4 0 7	-	1. 9 6 6. 3 1 4
ic i j k i v i j dn i p ir i: In t ve s s r e os n ap
fer i j dn i t - p o vr e os	3 9. 9 9 3	9. 9 8 6 7	4 1 0. 1 2 4	-	2 3. 2 9 7	3. 0 4 1	6. 4 2 3 5 5
iza i j ko ku š t tro - p o a m or c s m	1 5 8	3 9 0	5 1 4	3 8. 2 8 2	5 3. 2 2 5	-	9 2. 5 6 9
fer i j dn i kr do b i i l i g b i k t t ta -p o vr e os oz u						1. 0 8 7	1. 0 8 7
la im in Os ta ov a	-	-	-	-	-	2. 6 8 7	2. 6 8 7
ku f in i j ka im in U p na an c s ov a	4 7 5. 9 0 8	1 4 3. 8 0 2	7 5 8. 9 6 3	4 2 5. 8 3 7	1. 1 4 9. 8 4 4	6 0. 3 4 5 5	3. 6 0 4. 0 8 7
F I N A N C I J S K E O B V E Z E
bv ba ka O ez e p re m a n m a	1 8 6	4 6 4	3. 5 9 2	7. 2 1 3	1 0. 4 4 3	-	2 1. 8 9 8
O bv k l i j im t ez e p re m a en a	2. 3 8 8. 8 5 5	2 3 7. 7 2 6	6 7 6. 3 7 1	1 1 3. 4 3 4	1 7. 7 3 7	-	3. 4 3 4. 1 2 3
Su bo d in ira bv r ne o ez e	2. 1 1 0	1. 1 3 1	8. 4 6 0	9. 8 7 3	-	-	2 1. 5 7 4
Os le bv ta o ez e	1 6. 5 4 3	-	-	-	-	-	1 6. 5 4 3
bv j O ez e z a n a am	4 2	7 1	2 6 8	4 2 5	3 8 7	-	1. 1 9 3
ku f in i j ke bv U p ne an c s o ez e	2. 4 0 7. 7 3 6	2 3 9. 3 9 2	6 8 8. 6 9 1	1 3 0. 9 4 5	2 8. 5 6 7	-	3. 4 9 5. 3 3 1
i čn đe Ne to b la k la t n a n eu s no s	( 1. 9 3 1. 8 2 8 )	( 9 9 0 ) 5. 5	0. 2 2 7 7	2 9 4. 8 9 2	1. 1 2 1. 2 7 7	6 0. 3 4 5 5	1 0 9. 3 7 7
če i im Ne ds kr d tv t p ov u na sr e a p o e a	2 9 4. 8 3 3	-	-	-	-	-	2 9 4. 8 3 3
U ku k la đe to t p na n e n eu s no s	( 1. 6 3 6. 9 9 5 )	( 9 5. 5 9 0 )	7 0. 2 7 2	2 9 4. 8 9 2	1. 1 2 1. 2 7 7	6 5 0. 3 5 4	4 0 4. 2 1 0

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA (nastavak)

3.2.3 Kamatni rizik (nastavak)

		O d 1- 3	O d 3 - 1 2	O d 1- 3	Iz d 3 na
S j 3 1. in 2 0 1 9. ta n e p ro s ca	Do 1 m j.	j. m	j. m	d. g o	d. g o	Be ka tn s ma o	U ku p no
C S O F I N A N I J K A I M V I N A
i r ču i ko d ke dn ba ke N Hr ts ov ac a n va n ar o e n	-	-	-	-	-	3 7 8. 7 2 1	3 7 8. 7 2 1
la ds ko d ke dn Os Hr ta tv ts sre a va n ar o e ba ke n	2 4 1. 0 5 7	-	-	-	-	-	2 4 1. 0 5 7
d it i i de it i ko d ba ka Kr e p oz na	1 4 5. 3 4 0	-	3. 8 1 2	-	-	-	1 4 9. 1 5 2
d i i k l i j im Kr t t e en a	1 1 3 5. 5 5	6 0 7 5. 7	2 6 8. 6 9 5	3 6 3. 9 3 7	9 3 1. 2 9 1	-	1. 0 4 7 5 5. 7
ic i j k i v i j dn i p ir i: In t ve s s r e os n ap
fer i j dn i t - p o vr e os	2 2 9 4 7.	9 3. 1 8 5	4 3. 9 1 8 7	1 0. 4 2 3	6 0 1 7. 7	-	6 2. 4 9 4 7
iza i j ko ku š t tro - p o a m or c s m	6 9 8	1. 0 2 1	3. 5 1 9	6 7. 2 4 0	8 0. 6 2 2	-	1 5 3. 1 0 0
fer i j dn i kr do b i i l i g b i k t t ta - p o vr e os oz u	-	-	-	-	-	1. 6 0 7	1. 6 0 7
la im in Os ta ov a	-	-	-	-	-	2. 9 8 1	2. 9 8 1
ku f in i j ka im in U p na an c s ov a	5 3 0. 2 5 7	1 6 9. 9 3 9	7 4 9. 9 4 4	4 4 1. 6 3 6	1. 0 7 9. 6 1 4	3 8 6. 3 5 0	3. 3 5 7. 7 4 0
F I N A N C I J S K E O B V E Z E
bv ba ka O ez e p re m a n m a	-	2. 2 1 7	4. 1 7 9	7. 6 5 0	1 1. 9 9 9	-	2 6. 0 4 5
O bv k l i j im t ez e p re m a en a	2. 0 1 1. 3 6 0	3 5 2. 3 5 7	7 5 8. 9 1 7	1 1 5. 3 0 7	1 6. 9 1 5	-	3. 2 5 4. 8 5 6
bo d in ira bv Su r ne o ez e	2. 9 0 3	2. 8 5 1	1. 4 8 9	1 3. 8 6 8	7. 5 1 6	-	2 8. 6 2 7
O bv j ez e z a n a am	5 5	1 1 0	4 7 2	8 0 2	5 5 8		1. 9 9 7
le bv Os ta o ez e	1 4. 3 2 1	-	-	-	-	-	1 4. 3 2 1
ku f in i j ke bv U p ne an c s o ez e	2. 0 2 8. 6 3 9	3 5 7. 5 3 5	7 6 5. 0 5 7	1 3 7. 6 2 7	3 6. 9 8 8	-	3. 3 2 5. 8 4 6
čn Ne b i la k la đe to t n a n eu s no s	( 1. 4 9 8. 3 8 2 )	( 1 8 7. 5 9 6)	( 1 5. 1 1 3 )	3 0 4. 0 0 9	1. 0 4 2. 6 2 6	3 8 6. 3 5 0	3 1. 8 9 4
če i im Ne ds kr d tv t p ov u na sr e a p o e a	2 2 0. 1 1 5	-	-	-	-	-	2 2 0. 1 1 5
U ku k la đe to t p na n e n eu s no s	( 1. 2 7 8. 2 3 1 )	( 1 9 6) 8 7. 5	( 1 5. 1 1 3 )	3 0 4. 0 0 9	1. 0 4 2. 6 2 6	3 8 6. 3 5 0	2 5 2. 0 4 5

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

3.3.1 Proces upravljanja rizikom likvidnosti

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na tekućim računima, depozita koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita, garancije koje se podmiruju iz marži i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve navedene potrebe jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava prihvaća korektivne faktore za najniže iznose sredstava koja dospijevaju, a koja su raspoloživa za podmirivanje iznosa plativih na poziv te najniže iznose međubankarskih i ostalih kredita za pokriće neočekivanih iznosa sredstava koja se povlače na zahtjev. Banka dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući zadovoljenje potreba njenih klijenata. Osim poštivanja regulatornih zahtjeva propisanih od strane HNB- a (npr. LCR, minimalno potrebna devizna potraživanja) Banka je propisala i interne limite za mjerenje i praćenje izloženosti riziku likvidnosti kao i indikatore za plan postupanja u kriznim situacijama.

3.3.2 Pristup financiranju

Izvore likvidnosti Banka redovno preispituje kako bi se održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava, proizvodu i ročnosti.

3.3.3 Nediskontirani novčani tijekovi

Tablica u nastavku prikazuje novčane tijekove koje Banka mora platiti na ime nediskontiranih financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan izvještaja o financijskom položaju. Iskazani iznosi u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tijekove, dok Banka upravlja rizikom likvidnosti temeljem očekivanih nediskontiranih novčanih priljeva.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
OBVEZE
Obveze prema bankama	207	536	3.841	7.663	10.766	23.013
Obveze prema klijentima	2.388.458	237.749	676.655	113.642	17.737	3.434.241
Subordinirani financijski instrumenti	2.195	1.283	8.920	10.217	-	22.615
Ostale obveze	16.543	-	-	-	-	16.543
Obveze za najam	47	80	306	491	441	1.365
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	2.407.450	239.648	689.722	132.013	28.944	3.497.777
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	1.309.991	144.049	758.963	425.837	1.154.765	3.793.605

3.3.3 Nederivativni novčani tijekovi (nastavak)

Iz analize ročne strukture imovine i obveza na dan 31. prosinca 2020. godine (pregled po dospijećima) iz gornje tablice proizlazi da su obveze koje dospijevaju u periodu do godine dana veće od imovine koja dospijeva u navedenom razdoblju i to za 776.531 tisuća kuna, te da koeficijent kumulativnog jaza likvidnosti do godine dana iznosi 0,76.

Međutim, pri sagledavanju navedenog jaza likvidnosti treba uzeti u obzir da nije potrebno da Banka po svim promatranim razredima dospijeća održava takve razine visokolikvidne imovine koja bi bila dovoljna za pokrivanje svih obveza već se nastoji predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava te se posebno promatraju obveze Banke po kojima se, iako dospijevaju, ne očekuju novčani odljevi, a to su prvenstveno transakcijski računi, štedni depoziti i oročeni depoziti. Banka redovito uzima u obzir navedene pretpostavke prilikom upravljanja rizikom likvidnosti.

	Do 1 mjeseca	Od 1-3 mjeseca	Od 3-12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
OBVEZE
Obveze prema klijentima	2.089.094	274.300	759.454	115.523	16.920	3.255.291
Obveze prema bankama	267	2.085	4.488	8.259	12.445	27.544
Subordinirane obveze	3.983	2.071	2.308	14.872	7.541	30.775
Ostale obveze	12.107	-	-	-	-	12.107
Obveze za najam	62	123	524	894	640	2.243
Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)	2.105.513	278.579	766.774	139.548	37.546	3.327.960
Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti (ugovorna dospijeća)	1.184.259	137.987	750.002	441.635	1.084.205	3.598.089

Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti prikazana je sukladno ugovorenim dospijećima i uvećana za nedospjelu kamatu kod čijeg obračuna su korištene promjenljive kamatne stope koje su važile na dan 31. prosinca 2020. i 2019. godine. Sva prekoračenja su prikazana po očekivanom novčanom tijeku i uključena pod dospijeće 'Do 1 mjeseca'.

3.3.4 Imovina koja se drži za upravljanje rizikom likvidnosti

U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće otvorenih preuzetih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke, stavke u tijeku naplate, te trezorski zapisi i drugi financijski instrumenti, mjenice, krediti i depoziti kod banaka, te krediti klijentima. U redovnom poslovanju, određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate do godine dana bit će produžen. Nadalje, dužnički vrijednosni papiri te trezorski zapisi i mjenice mogu biti založeni kao osiguranje za obveze. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnih papira.

3.3.5 Izvanbilančne stavke

(a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata (bilješka 37), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 37) također su prikazani u nastavku na temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

(c) Preuzete obveze

Buduća minimalna plaćanja prema neotkazivim ugovorima o poslovnom najmu, gdje je Banka najmoprimac, te ostale preuzete obveze prikazane su u tablici u nastavku (bilješka 37).

	Ne više od godine dana	Od 1 do 3 godine	Više od 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
Preuzete obveze po kreditima Garancije,	199.880	19.778	75.175	294.833
akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	39.383	25.175	10.997	75.555
Preuzete obveze po poslovnom najmu	363	347	-	710
Ukupno	239.626	45.300	86.172	371.098
Stanje 31. prosinca 2019. Preuzete obveze po kreditima	138.549	27.901	52.120	218.570
Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti	36.707	18.713	3.957	59.377
Preuzete obveze po poslovnom najmu	456	233	22	712
Ukupno	175.712	47.847	56.099	278.659

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Dio financijske imovine Banke mjeri se po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja. U idućoj tablici prikazane su informacije o načinu utvrđivanja fer vrijednosti stavki financijske imovine i financijskih obveza, zajedno s metodama vrednovanja i korištenim ulaznim parametrima.

Fin cij ska im ina ko ja an ov se mj eri fe rije dn i ost po r v	rije dn da Fe ost r v na n		zin a f Ra er vri je dn i ost	tod red nja i g lav ni ula i p od aci Me a v no va zn	ača jn i n ed ni Zn ost up ula i p od aci zn
	inc 31 a 2 02 0. . p ros	inc 31 a 2 01 9. . p ros
Fin ijs ka im ina ko ja anc ov se dn uje fe rije dn i k ost vre po r v roz rač do bit i il i g ub itk un a	1.7 08	1.6 07	3. ina raz	Na jve ći dio in ko tira str ata um en ne ma nu cij ak tiv trž ištu i n j iho fer enu na no m va vri je dn zd dit i, ož ost tvr te ne m e s e p ou an o u dn uju fe rije dn i te lje ost se vre po r v me m zad nje db ije po nu en e c ne	Ne do i ja i stu pn vn da ci o k oti oj po ran cij i en
Fin ijs ka im ina kr alu ost anc ov oz ob uh do bit vat sve nu :
rsk i z isi Tr ezo ap	53 0.1 44	59 3.9 40	ina 2. raz	rije dn iz rač Fe ost r v un av a s e p rem a naj vij im im im kc ija no pr arn au ma Mi nis a f ina ija tar stv nc	Ni je im jen j ivo pr
Vl ičk i v rije dn i p iri asn osn ap	2.0 50	2.3 68	3. ina raz	Na jve ći dio vl ičk ih ins tru ta asn me na ne ma ko tira cij ak tiv ištu i trž nu enu na no m nj iho fer ije dn zd ož ost va vr ne m e s e p ou an o rdi ti. Nj iho fer ije dn je ibl ižn utv ost va vr pr o je dn ak roš ku stj nja a t eca	Tr oša k s tje ja can
Vl ičk i v rije dn i p iri asn osn ap	99 1	67 3	1. r azi na	Pro sje čn ije ko tira bu rzi dnj i a c na na na za za dan anj jes koj od i trg ov a u m ecu u em se pr ov dn anj vre ov e.	Ni je im jen j ivo pr
Ob ice ve zn	23 .23 8	78 4 .55	1. r azi na	Pro sje čn ije ko tira bu rzi dnj i a c na na na za za dan anj jes koj od i trg ov a u m ecu u em se pr ov dn anj vre ov e.	Ni je im jen j ivo pr

3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, tj. izlazna cijena, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja.

Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	1.708	1.708
Trezorski zapisi	-	530.144	-	530.144
Vlasnički vrijednosni papiri	991	-	2.050	3.041
Obveznice	23.238	-	-	23.238
Ukupno imovina	24.229	530.144	3.758	558.131
	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka	-	-	1.607	1.607
Trezorski zapisi	-	593.940	-	593.940
Vlasnički i vrijednosni papiri	673	-	2.368	3.041
Obveznice	78.554	-	-	78.554
Ukupno imovina	79.227	593.940	3.975	677.142

Investicijske vrijednosnice iskazuju se po trošku ulaganja i uključuju manje udjele u hrvatskim društvima, a odnose se na društvo za upravljanje mirovinskim fondom, Tržište novca Zagreb i ostala slična društva. Sva navedena društva predstavljaju strateška ulaganja čija se fer vrijednost ne može pouzdano mjeriti. Dionice Zagrebačke burze kotiraju na uređenom tržištu, te se vrednuju po fer vrijednosti.

3.4.1 Imovina i obveze po fer vrijednosti (nastavak)

Kretanje po financijskoj imovini razine 3 prikazano je u nastavku:

	Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Vlasnički vrijednosni papiri
Stanje 1. siječnja 2020.	1.607	2.368
Povećanje	97	-
Stjecanje	-	-
Smanjenje
Gubici priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku	4	(6)
Stanje 31. prosinca 2020.	1.708	2.362

	Financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Vlasnički vrijednosni papiri
Stanje 1. siječnja 2019.	-	2.368
Povećanje
Stjecanje	2.544	-
Smanjenje
Gubici priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku	(937)	-
Stanje 31. prosinca 2019.	1.607	2.368

3.4.2 Imovina i obveze koje se ne vrednuju po fer vrijednosti

Sljedeća tablica prikazuje fer vrijednosti financijskih instrumenata koji se ne vrednuju po fer vrijednosti svrstane u pripadajuće hijerarhije fer vrijednosti:

2020. godina

IMOVINA	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupna fer vrijednost	Knjigo vodstvena vrijednost
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	-	-	832.905	832.905	832.905
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	-	-	186.490	186.490	186.490
Krediti i depoziti kod banaka	-	-	155.599	155.599	155.599
Krediti klijentima	-	-	1.982.176	1.982.176	1.966.314
Financijska imovina po amortiziranom trošku	94.829	-	-	94.829	92.569
OBVEZE
Obveze prema bankama	-	-	21.898	21.898	21.898
Obveze prema klijentima	-	-	3.434.425	3.434.425	3.434.123
Subordinirane obveze	-	-	21.574	21.574	21.574

2019. godina

IMOVINA	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupna fer vrijednost	Knjigo vodstvena vrijednos
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	-	-	619.721	619.721	619.721
Ostala sredstva kod Hrvatske narodne banke	-	-	241.570	241.570	241.570
Krediti i depoziti kod banaka	-	-	149.152	149.152	149.152
Krediti klijentima	-	-	1.757.856	1.757.856	1.755.074
Financijska imovina po amortiziranom trošku	163.689	-	-	163.689	153.100
OBVEZE
Obveze prema bankama	-	-	26.045	26.045	26.045
Obveze prema klijentima	-	-	3.255.133	3.255.133	3.254.855
Subordinirane obveze	-	-	28.627	28.627	28.627

3.4.2 Imovina i obveze koje se ne vrednuju po fer vrijednosti (nastavak)

Novac i računi kod Hrvatske narodne banke

Knjigovodstveni iznosi sredstava na računima kod banaka i kod središnje banke općenito su približni njihovim fer vrijednostima, s obzirom na kratku ročnost tih sredstava.

Krediti i depoziti kod banaka

Procijenjena fer vrijednost kredita i depozita kod banaka predstavlja diskontirani iznos budućih primitaka iz novčanih tokova. Zbog svog kratkoročnog karaktera njihova fer vrijednost je približno jednaka knjigovodstvenoj.

Krediti klijentima

Fer vrijednost temelji se na analizi diskontiranog novčanog tijeka primjenom trenutno važećih kamatnih stopa na kredite na koje se primjenjuju slični uvjeti ili koji imaju slična kreditna obilježja. Značajan dio kreditnog portfelja Banke je odobren sa varijabilnom kamatnom stopom. Korištenjem metode diskontiranja novčanih tokova glavnice i kamata (uz pretpostavku da se kredit otplaćuje prema ugovorenim rokovima i uzevši u obzir postojeće gubitke od specifičnih rezervacija) prisutna je razlika između fer vrijednosti kreditnog portfelja i knjigovodstvene vrijednosti, a razlog je to da Banka ima više kamatne stope od tržišne. Fer vrijednost kredita komitentima koji ne otplaćuju svoje obveze procjenjuje se na temelju analize diskontiranog novčanog toka ili procijenjene vrijednosti instrumenta osiguranja za predmetni kredit. Procijenjena fer vrijednost zajmova i predujmova klijentima predstavlja diskontirani iznos očekivanih budućih novčanih primitaka. Očekivani budući novčani primici diskontiraju se korištenjem tržišne kamatne stope.

Obveze prema bankama i klijentima

Fer vrijednost oročenih depozita koji dospijevaju na poziv predstavlja knjigovodstveni iznos obveze plative na dan bilance. Fer vrijednost oročenih depozita s promjenjivom kamatnom stopom približna je knjigovodstvenom iznosu na dan bilance. Fer vrijednost depozita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontiranjem budućih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa koje se trenutno primjenjuju na depozite sa sličnim preostalim razdobljem do dospijeća. Prema metodi diskontiranja novčanih tokova glavnice i kamate zaključeno je da se fer vrijednosti ne razlikuju značajno od knjigovodstvene vrijednosti. Većina depozita klijenata sa fiksnom kamatnom stopom dospijeva unutar godine dana te stoga njihova fer vrijednost ne odstupa značajno od knjigovodstvene vrijednosti.

Subordinirane obveze

S obzirom da nema sličnih ulaganja na tržištu, Uprava vjeruje da je knjigovodstvena vrijednost podređenog duga približna njegovoj fer vrijednosti.

3.5 Koncentracija po vrstama kolaterala

	2020.	2019.
Poslovne nekretnine i zemljišta	780.256	744.386
Stambene nekretnine	820.227	700.255
Garancije i jamstva RH	54.345	53.283
Depoziti	20.562	21.541
Ukupno	1.675.390	1.519.465

3.5.1 Izloženost kreditnom riziku po djelatnostima

	2020.	2019.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	17.836	11.648
Rudarstvo i vađenje	476	477
Prerađivačka industrija	310.628	279.877
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom	5.288	6.991
Opskrba vodom	43.953	30.346
Građevinarstvo	170.954	173.916
Trgovina na veliko i malo	305.883	243.431
Prijevoz i skladištenje	40.785	44.048
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	137.896	125.199
Informacije i komunikacija	9.531	3.982
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	12.640	9.524
Poslovanje nekretninama	36.178	34.006
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	66.837	94.863
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	23.867	25.901
Obrazovanje	2.083	20.893
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	16.135	1.444
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi	4.081	3.919
Umjetnost, zabava i rekreacija	5.570	5.205
Ostale uslužne djelatnosti	7.663	10.042
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	1.218.284	1.125.712
Bruto krediti stanovništvu	923.768	819.475
Pokrivenost kolateralom	1.675.390	1.519.465
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti	175.738	191.722

3.6 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od dioničke glavnice prikazane u izvještaju o financijskom položaju, su kako slijedi:

1. usklađivanje s kapitalnim zahtjevima koje određuju regulatori;
1. održavanje sposobnosti Banke za nastavak daljnjeg poslovanja kako bi i dalje mogla osigurati prinos dioničarima i koristi drugim zainteresiranim strankama; te
1. održavanje snažne kapitalne osnove koja bi mogla podržati razvoj poslovanja.

Izračun regulatornog kapitala kreditnih institucija od 1. siječnja 2014. godine uređen je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Uredba propisuje specifična pravila i uvjete u vezi s instrumentima regulatornoga kapitala. Cilj paketa je ojačati zahtjeve prema bankovnom kapitalu, uvodeći obvezni zaštitni sloj kapitala i diskrecijski protuciklički sloj kapitala.

Regulatorni kapital banke sastoji se od osnovnog kapitala i dopunskog kapitala. Potrebni regulatorni kapital je zbroj svih kapitalnih zahtjeva izračunat prema navedenoj Uredbi. Regulatorni kapital ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.

Osnovni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Pozicije redovnog osnovnog kapitala su:

instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital (uplaćeni kapital, premija na dionice)
zadržana dobit i akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
ostale rezerve i rezerve za opće bankovne rizike
odbitci od stavki redovnog osnovnog kapitala koji se odnose na gubitak tekuće financijske godine i nematerijalnu imovinu.

Dodatni osnovni kapital odnosi se na sve instrumente kapitala i podređene kredite koji se priznaju kao dopunski kapital što je detaljno opisano u navedenoj Uredbi.

Dopunski kapital sadrži hibridne i podređene instrumente koji trebaju biti potpuno usklađeni. Na sve ove instrumente primjenjuje se zahtjev za amortiziranje u posljednjih pet godina do dospijeća.

Sukladno utvrđenoj visini osnovnog i regulatornog kapitala, te ukupnih iznosa izloženosti rizicima Banka izračunava svoje stope kapitala. Ukupna izloženost rizicima mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju pripadajuću procjenu kreditnog, tržišnog i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene zaloge ili garancije odnosno ostale priznate instrumente osiguranja. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Stope kapitala utvrđuju se na slijedeći način:

a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;
c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku.

Zahtijevana razina regulatornog kapitala mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;
(b) stopa osnovnog kapitala od 6%;
(c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Osim za pokrivanje izloženosti pojedinim rizicima Banka je dužna održavati ukupni kapital na dovoljnoj razini i za pokrivanje pojedinih zaštitnih slojeva odnosno zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni slojevi kapitala imaju svrhu ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. To se odnosi na zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% što ukupno iznosi 4% ukupne izloženosti rizicima. Time stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala za banke u Republici Hrvatskoj iznosi 12 %, dok je za Banku od strane Hrvatske narodne banke na temelju SREP (engl. Supervisory Review and Evaluation Process)procjene utvrđena stopa ukupnog kapitala uvećana za zaštitne slojeve kapitala u visini od 14,5% (2019.: 14,5%).

Tablica u nastavku sažeto prikazuje sastav regulatornog kapitala i pokazatelje Banke za godine koje su završile 31. prosinca.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2020.
	(nerevidirano)
Redovni osnovni kapital Uplaćene obične dionice Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)	162.800 -
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine) Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)* Kapitalna dobit	37.757 129.028 - 181
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Otkupljene vlastite dionice Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Vrijednosno usklađenje zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje Nematerijalna imovina Nerealizirani dobitak	- 215 558 983 -
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	1.756
Redovni osnovni kapital Banke	328.010
Osnovni kapital	328.010
Dopunski kapital Banke	-
Subordinirani financijski instrumenti	5.027
Dopunski kapital Banke	5.027
Regulatorni kapital	333.037
Ponderirana rizična aktiva	1.681.606
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	209.024
Stopa redovnog osnovnog kapitala	17,29
Stopa osnovnog kapitala	17,29
Stopa ukupnog kapitala	17,55

* Dobit ostvarena u 2020. godini nije uključena u izračun redovnog osnovnog kapitala, osnovnog kapitala i redovnog kapitala.

3.6 Upravljanje kapitalom (nastavak)

	2019.
Redovni osnovni kapital
Uplaćene obične dionice	162.800
Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja	37.757
Zadržana dobit (uključujući i dobit prethodne godine)	99.036
Dobit tekuće godine (nakon isplate dividende)	29.992
Kapitalna dobit	181
Odbici od redovnog osnovnog kapitala
Usklađenje zbog bonitetnog filtera	677
Nematerijalna imovina	2.428
Ukupno odbici od redovnog osnovnog kapitala	3.105
Redovni osnovni kapital Banke	326.661
Osnovni kapital	326.661
Dopunski kapital Banke
Subordinirani financijski instrumenti	9.517
Dopunski kapital Banke	9.517
Regulatorni kapital	336.178
Ponderirana rizična aktiva	1.579.538
Kapitalni zahtjev za operativni rizik (pomnožen faktorom 12,5)	217.870
Stopa redovnog osnovnog kapitala	18,17
	18,17
Stopa osnovnog kapitala
Stopa ukupnog kapitala	18,70

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

Klasifikacija financijske imovine

Procjena poslovnog modela

Banka određuje svoje poslovne modele na temelju ciljeva za upravljanje njezinim portfeljima financijske imovine. Prilikom određivanja svojih poslovnih modela Banka razmatra sljedeće:

namjeru i strateške ciljeve Uprave te provođenje navedenih politika u praksi;
primarne rizike koji djeluju na uspješnost poslovnog modela i kako se upravlja tim rizicima;
kako se ocjenjuje uspješnost portfelja i Uprava izvještava o tome; i
učestalost i značaj prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i očekivane buduće aktivnosti prodaje.

Testiranje radi li se samo o plaćanju po osnovi glavnice i kamata (SPPI test)

Prilikom procjene jesu li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja po osnovi glavnice i kamata Banka uzima u obzir ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži li financijska imovina ugovorni uvjet koji bi mogao promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da ne budu u skladu s osnovnim mehanizmom kredita. U provođenju procjene, Banka uzima u obzir primarne uvjete kako slijedi i procjenjuje zadovoljavaju li ugovorni novčani tijekovi instrumenata i dalje SPPI test:

odredbe povezane s rezultatima ;
uvjete koji ograničavaju potraživanje Banke na novčane tokove od određene imovine (uvjeti kredita bez regresa);
uvjete prijevremene otplate i produljenja rokova;
značajke financijske poluge; i
značajke koje mijenjaju elemente vremenske vrijednosti novca.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Značajno povećanje kreditnog rizika

Banka smatra da se kreditni rizik značajno povećao nakon početnog priznavanja ako dođe do pojave bilo kojeg od sljedećeg:

na datum izvještavanja dužnik ima kašnjenje više od 30 dana, ali još uvijek podmiruje obveze u razdoblju koje ne prelazi 90 dana od dospijeća ;
na datum izvještavanja dužnika ima evidentirane dane blokade u trajanju preko 30 dana u zadnjih 180 dana
na datum izvještavanja kreditni rejting dužnika pogoršan je za više od 3 rejting klase u odnosu na rejting u trenutku odobrenja izloženosti

Osim dana kašnjenja, Banka koristi kvalitativne pokazatelje za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika kao što su različite raspoložive informacije o mogućem pogoršanju financijskog položaja dužnika, koje mogu uključivati gubitak ključnih tržišta, kupaca ili dobavljača, neurednosti u podmirivanju obveza prema drugim vjerovnicima i sl.

Kako bi ublažila negativne učinke COVID-a 19, Hrvatska narodna banka dala je određene preporuke koje su imale za cilj veću fleksibilnost u primjeni računovodstvenih načela. Banka je uzela u obzir navedene preporuke pri izradi ovih financijskih izvještaja, a posebno one koje se odnose na praćenje značajnog porasta kreditnog rizika koje sukladno smjernicama HNB-a Banka može zasnivati na informaciji o danima kašnjenja kada pouzdane informacije o predviđanjima razvoja ekonomske situacije klijenata nisu raspoložive bez znatnih napora i troškova.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak )

Definicija statusa neispunjavanja obveza

Banka smatra da je nastupio status neispunjavanja obveza u sljedećim uvjetima i ukazuje na reklasifikaciju izloženosti najmanje u rizičnu kategoriju B1:

dužnik nije podmirio svoje dospjele obveze duže od 90 dana po bilo kojoj značajnoj kreditnoj obvezi prema kreditnoj instituciji, svom matičnom društvu ili bilo kojem od svojih ovisnih društvava; - Banka smatra vjerojatnim da dužnik neće biti u mogućnosti u cijelosti podmiriti svoje obveze prema Banci, svom matičnom društvu ili bilo kojem od svojih ovisnih društava bez razmatranja mogućnosti naplate putem instrumenata osiguranja. U tom smislu, Banka propisuje naznake koje, pored dana kašnjenja, ukazuju na status neispunjavanja obveza. To su kvalitativni i kvantitativni pokazatelji koji su usko povezani s poslovanjem klijenta.

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka

Za izloženosti razvrstane u Stupanj 1, očekivani kreditni gubitak izračunava se kao umnožak 12 mjesečne vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) pomnožene s gubitkom uslijed nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti koja je u statusu neispunjavanja obveza (EAD).

Za izloženosti razvrstane u Stupanj 2, cjeloživotni očekivani kreditni gubitak izračunava se kao umnožak pripadajuće višegodišnje vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (odnosno pripadajući PD za preostale godine otplate kredita) pomnožene s gubitkom uslijed nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti koja je u statusu neispunjavanja obveza (EAD).

Imovina koja je razvrstana u poslovni model po amortiziranom trošku i odnosi se na portfelj kredita poslovnim subjektima podijeljena je u 8 homogenih skupina, dok je portfelj kredita stanovništvu raspoređen u 1 homogenu skupinu. Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) predstavlja vjerojatnost da zajmoprimac neće biti u mogućnosti ispuniti svoje obveze. Za potrebe procjene 12-mjesečnih očekivanih kreditnih gubitaka i cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka za portfelj po modelu amortiziranog troška koriste se modeli na temelju povijesnih podataka, uz usklađenja za buduća makroekonomska kretanja.

Banka izračunava vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza tijekom određenog vremenskog razdoblja: jednogodišnji PD12 – 12-mjesečni ili cjeloživotni PD – tijekom trajanja cjeloživotnog PD-a za svaku homogenu skupinu, na temelju izračuna povijesne stope neispunjavanja obveza (DR) na razini dužnika.

Za izračun PD parametra, Banka je koristila model tranzicijskih matrica kretanja između rejting klasa, i to u duljem vremenskom periodu. U takvim je matricama promatrano kretanje između 1 do n rejting klasa, pri čemu je dodana i rejting klasa koja predstavlja default Klijenta. Počevši od prvog mjeseca dostupne povijesti, analizirano je kretanje, redom, mjesec po mjesec do 12 mjeseci prije zadnjeg mjeseca. Tako je formiran uređeni par rejtinga (Ratingt, Ratingt+12m) za svaki mjesec. PD parametar, na taj je način dobiven kao postotak klijenata koji su iz određene rejting klase, nakon proteka 12 mjeseci, otišli u status defaulta.

Višegodišnja struktura PD-eva za izračun ECL-a dobivena je multipliciranjem jednogodišnje stope PD parametra na pripadajući broj godina, te tako dobivene vrijednosti višegodišnjih PD-eva predstavljaju ukupnu vjerojatnost odlaska u default dužnika tijekom života trajanja (odnosno preostale ročnosti) njegove kreditne obveze prema Banci.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak )

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka (nastavak)

Makroekonomska usklađenja za potrebe izračuna PD-a provode se na način da Banka definirane PD stope dodatno modificira za procjenu utjecaja makroekonomskog okruženja na poslovanje klijenata. Kao moguće varijable kojim Banka može modificirati PD stope, mogu se koristiti makroekonomske varijable poput:

Kretanje stope BDP-a
Kretanje stope nezaposlenosti
Kretanje stope inflacije itd.

Banka je provela statističke analize odnosa između povijesnih stopa kretanja BDP-a i DR stope te stope nezapolesnosti i DR stope. Pri tome je Banka utvrdila da kretanje stope BDP-a u najvećoj mjeri korelira sa DR stopama, te je BDP odabran kao varijabla kojom će Banka modificirati stopu PD-a. Pri tome Banka koristi tri različita scenarija kretanja stope BDP-a, povoljni, osnovni i nepovoljni, na način da povoljni scenarij predstavlja porast BDP-a, osnovni scenarij nepromijenjenu stopu BDP-a dok nepovoljni scenarij predstavlja pad BDP-a. Za svaki od scenarija Banka definira pripadajući ponder vjerojatnosti. Umnožak pondera i stope kretanja BDP-a predstavlja varijablu kojom Banka modificira vrijednost PD parametra.

Za procjenu vjerojatnosti neispunjavanja obveza (PD) za izloženosti prema državama ili izloženostima koje imaju kreditni rejting utvrđen od strane inozemne institucije, Banka koristi podatke dostupne na internetskoj stranici Moody's Investor Service - Annual Default Study (Average One-Year Alphanumeric Rating Migration Rates).

Da je pri procjeni rezervacija pretpostavljena neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tijekova bila veća za 2%, rezerviranja bi u 2020. godini bila procjena za 2.963 tisuća kuna manje (2019.: 2.822 tisuća kuna manje).

(b) Izrada procjene i stvaranje pretpostavki

Izrada procjene i stvaranje pretpostavki koje imaju utjecaj na iskazane iznose ostale imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine objašnjeno je u računovodstvenim politikama i predstavljaju dio bilješki uz financijsko izvještavanje.

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima.

U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak)

(b) Izrada procjene i stvaranje pretpostavki (nastavak)

Sudski sporovi

Rezerviranja za sudske tužbe i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s odvjetnicom i pravnom službom. Na temelju takvih saznanja u razumnoj mjeri se procjenjuju mogući rezultati sudskih sporova i iskazuje rezerviranje ako se procjene potencijalni gubitci koji bi nastali po završetku sudskih postupaka ili izvansudskih nagodbi. Iznos rezervacija prikazan je u bilješci 32.

Oporezivanje

Banka izdvaja sredstva za porezne obveze u skladu s poreznim zakonima Republike Hrvatske. Porezne prijave podložne su promjenama poreznih vlasti koje imaju pravo provoditi naknadne procjene poslovne evidencije poreznih obveznika.

Vrednovanje imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirenje određenih kredita i predujmova. Takve nekretnine iskazuju se po knjigovodstvenoj vrijednosti povezanih kredita i predujmova na datum podmirenja ili po neto ostvarivoj vrijednosti te imovine, ovisno koja je niža. Pri procjeni vrijednosti preuzete imovine Banka angažira ovlaštene procjenitelje te ih naknadno ažurira i uspoređuje s knjigovodstvenim iznosom. Prihodi i rashodi od prodaje te imovine priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Regulatorni zahtjevi

Hrvatska narodna banka ovlaštena je provoditi regulatorne kontrole poslovanja Banke i zahtijevati promjene knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza, u skladu s važećim propisima.

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(a) Po poslovnim segmentima

Temeljem upravljačkog pristupa MSFI-a 8, poslovni segmenti iskazuju se u skladu s internim izvještavanjem prema Upravi Banke (čija funkcija je donošenje glavnih poslovnih odluka) koja je odgovorna za alokaciju resursa na izvještajne segmente i ocjenu njihovih rezultata.

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna poslovna segmenta:

Bankarstvo za građane uključuje transakcijske račune, štednju, depozite, kreditne i debitne kartice, potrošačke, stambene i druge kredite;
Poslovno bankarstvo uključuje trajne naloge, transakcijske račune, depozite, prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i derivativne proizvode.

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni segment.

Nije bilo promjena u izvještajnim segmentima tijekom godine.

5.1 Rezultati poslovanja segmenata

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine su kako slijedi:

Podaci iskazani pod pozicijom ostalo odnose se na poslovanje s državom ili financijskim institucijama, odnosno u dijelu koji se odnosi na stavke koje objedinjavaju troškove raznih stručnih službi Banke.

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ukupno	Ostalo	Sveukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
Prihodi od kamata	34.668	38.880	73.548	3.719	77.267
Rashodi od kamata	(2.412)	(755)	(3.167)	(1.006)	(4.173)
Trošak umanjenja za kreditne gubitke - neto	(1.172)	(3.891)	(5.063)	17	(5.046)
Neto prihodi od naknada i provizija	12.539	11.460	23.999	(479)	23.520
Ostali poslovni prihodi	-	1.852	1.852	-	1.852
Troškovi zaposlenih	(14.856)	(6.550)	(21.406)	(21.048)	(42.454)
Opći i administrativni troškovi	(7.430)	(3.434)	(10.864)	(10.506)	(21.370)
Amortizacija	(1.760)	(776)	(2.536)	(3.094)	(5.630)
Ostali rashodi iz poslovanja	(5.506)	(1.855)	(7.361)	(662)	(8.023)
Tečajne razlike neto	(212)	12.177	11.965	929	12.894
Realizirani dobitci od prodaje financijske imovine - neto				8.804	8.804
Dobit iz poslovanja	13.859	47.108	60.967	(23.326)	37.641
Ukupna imovina	880.446	1.099.677	1.980.123	1.875.510	3.855.633
Ukupne obveze	2.246.918	1.208.778	3.455.696	39.635	3.495.331

BILJEŠKA 5 – INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak)

5.1 Rezultati poslovanja segmenata (nastavak)

Informacije o pojedinim poslovnim segmentima koje se dostavljaju Upravi Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. godine su kako slijedi:

	Poslovanje s građanima	Poslovanje s poslovnim subjektima	Ukupno	Ostalo	Sveukupno
Stanje 31. prosinca 2019.
Prihodi od kamata od vanjskih klijenta	32.299	42.726	75.025	5.857	80.882
Rashodi od kamata od vanjskih klijenta	(4.420)	(1.291)	(5.711)	(832)	(6.543)
Trošak umanjenja vrijednosti kredita	(1.460)	(4.859)	(6.319)	1	(6.318)
Neto prihodi od naknada i provizija	13.541	16.402	29.943	(434)	29.509
Ostali prihodi	-	2.322	2.322	34	2.356
Troškovi zaposlenih	(15.166)	(6.622)	(21.788)	(20.971)	(42.759)
Opći i administrativni troškovi	(7.819)	(3.572)	(11.391)	(10.034)	(21.425)
Amortizacija	(1.761)	(769)	(2.530)	(3.123)	(5.653)
Ostali troškovi poslovanja	(5.613)	(1.851)	(7.464)	(447)	(7.911)
Tečajne razlike i svođenje na srednji tečaj	2.696	8.405	11.101	4.369	15.470
Neto rezultat imovine namijenjene trgovanju	-	(937)	(937)	-	(937)
Dobit iz poslovanja	12.297	49.954	62.251	(25.580)	36.671
Ukupna imovina	778.656	1.138.208	1.916.864	1.745.344	3.662.208
Ukupne obveze	2.182.384	1.129.120	3.311.504	16.325	3.327.829

BILJEŠKA 6 – NETO PRIHODI OD KAMATA

Prihodi od kamata korištenjem efektivne kamatne stope Krediti klijentima	2020. 76.340 31	2019. 79.067


Kratkoročno oročena sredstva		289
Vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	752	1.438
Ostalo	67	32
Ostali prihodi od kamata	77.190	80.826
Vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	77	56
	77.267	80.882
Rashodi od kamata
	2020.	2019.
Obveze mjerene po amortizacijskom trošku:
- depoziti klijenata	2.945	5.262
- ostala pozajmljena sredstva	1.158	1.191
- obveze po ugovoru o najmu	70	90
	4.173	6.543

Naplaćeni kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane u 2020. godini iznose 7.391 tisuća kuna (2019. g.: 10.922 tisuća kuna).

	2020.	2019.
Neto povećanje/(ukidanje) umanjenja vrijednosti:
Ostala sredstva kod HNB-a (bilješka 18b)	20	6
Krediti i depoziti kod banaka (bilješka 20)	(7)	1
Krediti klijentima (bilješka 21)	4.967	9.408
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku (bilješka 22)	(18)	(3.012)
Financijska ulaganja FVOSD (bilješka 19)	(16)	22
Ostala imovina (bilješka 27)	75	332
Rezerviranja za izvanbilančne stavke (bilješka 37)	25	(439)
	5.046	6.318

BILJEŠKA 7 – TROŠAK UMANJENJA VRIJEDNOSTI ZA KREDITNE GUBITKE – NETO

Troškovi umanjenja vrijednosti kredita iznosili su 4.967 tisuća kuna (2019.: 9.408 tisuća kuna). Smanjenje rezervacije za umanjenje vrijednosti najvećim je dijelom posljedica manjeg ispravka vrijednosti za zajmove koji su bili u S3 najviše zbog značajne naplate po S3 kreditima u 2020. godini (u 2019. godini Banka je priznala značajan iznos dodatne rezervacije za jednu značajnu izloženost koja predstavlja "one-off" događaj u 2019. godini) i djelomično zbog promjene propisa HNB-a prema kojem Banka više nije morala držati ukupne rezervacije za umanjenje vrijednosti prihodujućih kredita u razini od 0,8%, već je mogla implementirati svoj interno razvijeni model koji je u 2019. prikazivao niže rezervacije od minimalno propisanih. Unatoč činjenici da su prethodnih godina pričuve prema modelu bile na nižoj razini, Banka je u 2020. godini zadržala istu razinu pokrića rezervacijama, uglavnom kao odgovor na prethodno opisane neizvjesnosti i pogoršanje ekonomskih izgleda prouzrokovanih pandemijom COVID-19.

Poslovni modeli Banke i portfelji podrobnije su prikazani u 2.5. Skupine financijskih instrumenata.

BILJEŠKA 8 – NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihodi od naknada i provizija

	2020.	2019.
Naknade i provizije od ugovora s klijentima:
Platni promet	17.895	22.147
Kartično poslovanje	4.791	6.757
Ostalo	3.027	3.183
Ukupno naknade i provizije od ugovora s klijentima	25.713	32.087
Garancije i akreditivi	1.550	1.733
Ukupno prihodi od naknada i provizija	27.263	33.820
Rashodi od naknada i provizija
	2020.	2019.
Platni promet	1.767	2.176
Naknade po kartičnom poslovanju	1.589	1.793
Ostalo	387	342
Ukupno rashodi od naknada i provizija	3.743	4.311

BILJEŠKA 9 – TEČAJNE RAZLIKE – NETO

	2020.	2019.
Neto pozitivne/(negativne) tečajne razlike nastale svođenjem pozicija imovine i obveza na srednji tečaj ukupno:
- krediti klijentima	18.316	6.701
- depoziti u bankama	(2.958)	2.242
- vrijednosnice	1.801	849
- novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke	2.017	799
- obveze prema klijentima i HBOR-u	(18.278)	(9.903)
	898	688
Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja	11.996	14.782
	12.894	15.470

Pozitivne tečajne razlike iz poslovanja odnose se na neto efekte značajnih razlika nastalih kupoprodajom deviza i stranih sredstava plaćanja koje rezultiraju iz razlike između različitih vrsta tečajeva na dan transakcije (razlike kupovnog ili prodajnog tečaja u odnosu na srednji tečaj).

BILJEŠKA 10a – NEREALIZIRANI (GUBITAK) OD IMOVINE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK – NETO

	2020.	2019.
Promjena fer vrijednosti imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	(937)
Neto (gubitak) od imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	-	(937)

Kretanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka prikazano je u bilješci 23.

BILJEŠKA 10b – REALIZIRANI DOBICI OD PRODAJE FINANCIJSKE IMOVINE - NETO

	2020.	2019.
Realizirani dobitak od prodaje imovine po fer vrijednosti	3.485	-
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Realizirani dobitak od prodaje imovine po	5.319	-
amortiziranom trošku	8.804	-

BILJEŠKA 11 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI

	2020.	2019.
Zakupnina /i/	573	709
Prihod od dividende	311	492
Prihod od otpisanih računa	67	144
Prihod od prodaje imovine	778	790
Prihod po sudskim nagodbama (bilješka 27)	-	33
Ostalo	123	188
	1.852	2.356

/i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora. Detalji operativnih najmova gdje je Banka najmodavac nalaze se u bilješci 26.

BILJEŠKA 12 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH

	2020.	2019.
Neto plaće	21.902	22.106
Troškovi mirovinskog osiguranja	6.204	6.306
Troškovi zdravstvenog osiguranja	4.931	5.001
Ostali doprinosi i porezi na plaće	2.983	3.207
Trošak prijevoza i prehrane	1.738	1.780
Trošak otpremnina	527	120
Troškovi božićnica i nagrada	1.954	1.534
Ostali troškovi zaposlenih	2.215	2.705
	42.454	42.759

Tijekom 2020. godine u Banci je bilo prosječno zaposleno 224 djelatnika (2019.: 225 djelatnika).

BILJEŠKA 13 – OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

	2020.	2019.

Troškovi profesionalnih usluga	5.869	5.827
Troškovi čuvanja imovine	3.906	4.149
Troškovi održavanja	1.728	1.705
Troškovi telefona, pošte i prijevoza	1.591	1.942
Troškovi reklame i reprezentacije	910	1.393
Troškovi održavanja softvera	1.428	1.226
Troškovi najamnina /i/	630	625
Troškovi potrošnog materijala	1.057	1.045
Ostali opći i administrativni troškovi	192	555
Troškovi energije i vode	771	805
Osiguranje imovine	746	728
Troškovi usluga čišćenja	694	677
Troškovi donacija	648	276
Troškovi automobila	312	312
Ostali rashodi	711	44
Troškovi stručnog obrazovanja	177	116
	21.370	21.425

i/ Operativni najam odnosi se na najam poslovnih prostora koji nije evidentiran kao imovina s pravom korištenja. Za obveze po operativnom najmu gdje je Banka najmoprimac vidi bilješku 37.

Ukupan iznos naknada koje je Banka platila revizorskom društvu, samostalnom revizoru i za druge usluge savjetovanja drugim savjetodavnim društvima za 2020. godinu iznosi 539 tisuća kuna (za 2019. godinu iznosio je 575 tisuća kuna).

BILJEŠKA 14 – TROŠKOVI AMORTIZACIJE

	2020.	2019.
Amortizacija nekretnina i opreme (bilješka 25)	4.090	3.946
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 24)	786	834
Amortizacija ulaganja u nekretnine (bilješka 26)	153	185
Amortizacija imovine s pravom korištenja (bilješka 40)	601	688
	5.630	5.653

BILJEŠKA 15 – OSTALI RASHODI IZ POSLOVANJA

	2020.	2019.
Premija za osiguranje štednih uloga	7.361	7.070
Porezi i doprinosi iz prihoda	53	730
Ostalo	609	111
	8.023	7.911

BILJEŠKA 16 – POREZ NA DOBIT

	2020.	2019.
Priznato kroz dobit i gubitak
- porezni trošak tekuće godine	(6.688)	(7.126)
- odgođeni porezni (trošak)/ prihod	(212)	447
Porez na dobit	(6.900)	(6.679)
Dobit prije oporezivanja	37.641	36.671
Porez na dobit 18%	(6.776)	(6.601)
Neoporezivi prihodi	155	98
Porezno nepriznati rashodi	(279)	(176)
Porezni trošak priznat kroz dobit ili gubitak	6.900	6.679
Efektivna porezna stopa	18,33%	18,21%

2019.	Početno stanje 1. siječnja	Iskazano kroz dobit ili gubitak	Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Zaključno stanje 31. prosinca
Odgođena porezna imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijskoj imovini po fer	125	-	-	125
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(156)	-	(1.016)	(1.172)
Prihodi budućih razdoblja	934	447	-	1.381
	903	447	(1.016)	334

2020. Odgođena porezna	Početno stanje 1. siječnja	Iskazano kroz dobit ili gubitak	Iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Zaključno stanje 31. prosinca
imovina/(obveze) po:
Financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Financijskoj imovini po fer	125	(125)	-	-
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(1.172)	-	1.060	(112)
Prihodi budućih razdoblja	1.381	(87)	-	1.294
	334	(212)	1.060	1.182

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

BILJEŠKA 17 – ZARADA PO DIONICI

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s ponderiranim prosječnim brojem postojećih redovnih dionica za promatrano razdoblje bez vlastitih dionica.

	2020.	2019.
Dobit za godinu	30.741	29.992
Prosječni ponderirani broj dionica osim vlastitih dionica	148.000	147.953
Osnovna zarada po dionici - redovne (u kunama)	207,70	202,71

U 2020. godini nije raspoređena dividenda za 2019. godinu, a u 2019. godini bila je raspoređena dividenda za 2018. godinu u iznosu od 70 kuna (Bilješka 35).

Razrijeđena

Razrijeđena dobit po dionici za godinu ista je kao i osnovna.

BILJEŠKA 18 A – NOVAC I RAČUNI KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2020.	2019.
Novac u blagajni	189.987	241.000
Žiro računi kod HNB-a	642.918	378.721
	832.905	619.721

BILJEŠKA 18 B – OSTALA SREDSTVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

	2020.	2019.
Obvezna minimalna rezerva: /i/
- u kunama	186.602	241.662
Umanjenja za očekivane kreditne gubitke	(112)	(92)
	186.490	241.570

Očekivani kreditni gubici	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	92	86
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	20	6
Ukidanje umanjenja vrijednosti	-	-
Stanje 31. prosinca	112	92

/i/ Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod HNB-a. Obvezna rezerva se sastoji od kunskog dijela te se obračunava na mjesečnoj osnovi. Obvezna rezerva se ne može koristiti za svakodnevno poslovanje Banke. Smanjenje obvezne pričuve prvenstveno je posljedica odluke HNB-a iz ožujka 2020. godine kojom se stopa obvezne pričuve smanjila sa 12% na 9%.

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

Kretanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit može se prikazati kako slijedi:

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2020.	593.940	3.041	78.554	675.535
Nabavke	530.530	-	2.222	532.752
Dospijeća i prodaje	(596.102)	-	(51.220)	(647.322)
Obračunata kamata	8	-	421	429
Naplaćena kamata	-	-	(892)	(892)
Promjena umanjenja vrijednosti	8	-	8	16
Promjena fer vrijednosti	150	-	(6.038)	(5.888)
Tečajne razlike	1.610	-	183	1.793
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	530.144	3.041	23.238	556.423

Na dan 31. prosinca 2020.	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Kotirani vrijednosni papiri Nekotirani vrijednosni papiri	- 530.144	436 2.605	23.238 -	23.674 532.749
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	530.144	3.041	23.238	556.423

	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	610.250	3.045	44.793	658.088
Nabavke	593.149	-	28.094	621.243
Dospijeća i prodaje	(610.286)	-	-	(610.286)
Obračunata kamata	25	-	1.068	1.093
Naplaćena kamata	-	-	(1.045)	(1.045)
Promjena umanjenja vrijednosti	(11)	-	(11)	(22)
Promjena fer vrijednosti	83	(4)	5.562	5.641
Tečajne razlike	730	-	93	823
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	593.940	3.041	78.554	675.535

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020.

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

BILJEŠKA 19 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2019.	Trezorski zapisi Ministarstva financija	Vlasnički vrijednosni papiri	Obveznice	Ukupno
Kotirani vrijednosni papiri		- 436	78.554	78.990
Nekotirani vrijednosni papiri	593.940	2.605	-	596.545
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	593.940	3.041	78.554	675.535

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit: Stanje na dan 1. siječnja 2020. 91

Povećanja	73
Smanjenja	(89)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	75
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	69
Povećanja	113
Smanjenja	(91)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	91

U financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju se trezorski zapisi Ministarstva financija, obveznice i vlasnički vrijednosni papiri za koje je iskorištena neopoziva opcija.

Vlasnički vrijednosni papiri za koje je Banka odabrala neopozivu opciju fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prikazani su zajedno s pripadajućom fer vrijednošću na izvještajni datum u Bilješci 3.4 Fer vrijednost financijske imovine i obveza. Nadalje, u bilješci 2.1.2 Promjene računovodstvenih politika – pregled po kategorijama financijske imovine prikazana je fer vrijednost u trenutku odabira neopozive opcije. Banka je odabrala primijeniti neopozivu opciju obzirom da se navedeni vlasnički vrijednosni papiri drže iz strateških razloga. Tijekom 2020. godine Banka nije imala prestanak priznavanja vlasničkih financijskih instrumenata (2019. godine nije bilo prestanka priznavanja vlasničkih financijskih instrumenata). Prihodi od dividendi po financijskoj imovini prikazani su u Bilješci 11 – Ostali poslovni prihodi, pod stavkom Prihod od dividende.

Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri izdani od Ministarstva financija Republike Hrvatske koji su u 2020. godini imali originalni rok dospijeća od dvanaest mjeseci uz prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 0,06%, dok su u 2019. godini bili izdani s istim originalnim rokovima, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,07%.

BILJEŠKA 20 – KREDITI I DEPOZITI KOD BANAKA

	2020.	2019.

Depoziti u drugim bankama	155.492	148.916
Krediti drugim bankama	165	170
Novac na prijelaznom računu	-	134
Manje: rezerviranja za moguće gubitke	(58)	(68)
	155.599	149.152
Kratkoročni dio	155.599	149.152

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i depozitima kod banaka su kako slijedi:

Očekivani kreditni gubici	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	68	66
Povećanje očekivanih kreditnih gubitaka	127	157
Smanjenje očekivanih kreditnih gubitaka	(134)	(156)
Tečajne razlike	(3)	1
Stanje 31. prosinca	58	68

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA

	2020.	2019.
Krediti stanovništvu:
Potrošački krediti	327.660	297.430
Hipotekarni krediti	23.823	20.025
Stambeni krediti	416.644	351.532
Krediti obrtnicima	141.083	136.021
Ostali krediti	14.558	14.467
	923.768	819.475
Krediti poslovnim subjektima:
- veliki poslovni subjekti	214.887	201.107
- srednji i mali poduzetnici	913.407	876.700
	1.128.294	1.077.807
Ostali /i	89.990	49.514
Bruto krediti	2.142.052	1.946.796
Manje: Očekivani kreditni gubici	(175.738)	(191.722)
Neto	1.966.314	1.755.074
Kratkoročni dio	196.467	151.285
Dugoročni dio	1.769.847	1.603.789

i/- Stavka Ostali uključuje kredite tijelima lokalne i regionalne uprave i javnom sektoru.

Razrada za izvanbilančne stavke prikaza je unutar bilješke 37. Promjene u rezerviranjima za očekivane gubitke po kreditima klijentima su kako slijedi:

Stanovništvo

	2020.	2019.
	Očekivani kreditni gubici	Očekivani kreditni gubici
Stanje 1. siječnja	41.760	41.372
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	23.580	22.184
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(21.684)	(21.020)
Otpisi	(37)	(828)
Tečajne razlike	247	52
Stanje 31. prosinca	43.866	41.760

BILJEŠKA 21 – KREDITI KLIJENTIMA (nastavak)

Poslovni subjekti

	2020.	2019.
	Očekivani kreditni gubici	Očekivani kreditni gubici
Stanje 1. siječnja	149.962	142.730
Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita	33.771	44.276
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(30.700)	(36.032)
Otpisi	(21.272)	(1.123)
Tečajne razlike	111	111
Stanje 31. prosinca	131.872	149.962

Učinak pandemije COVID-19 povećao je razinu prosudbe koju je uprava trebala provoditi tijekom 2020. godine. Stope gubitka ostale su relativno stabilne unatoč utjecaju pandemije kao rezultat mjera državne potpore i smanjenja duga klijenata, kao i zbog turističke sezone u 2019. godini koja je u regiji u kojoj je Banka posluje premašila inicijalna negativna očekivanja.

Kako je navedeno u izvješću, Uprava je primijenila specifične prilagodbe ECL modela pod utjecajem COVID-19 kako bi reflektirala utjecaj neizvjesnosti.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

31. prosinca 2020

	Bruto	Ispravak vrijednosti	Neto
Obveznice Republike Hrvatske	82.803	(8)	82.795
Korporativne obveznice	9.588	(7)	9.581
Mjenice	483	(290)	193
	92.874	(305)	92.569

31. prosinca 2019.

	Bruto	Ispravak vrijednosti	Neto
Obveznice Republike Hrvatske	142.817	(17)	142.800
Korporativne obveznice	9.670	(7)	9.663
Mjenice	941	(304)	637
	153.428	(328)	153.100

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

Stanje na dan 1. siječnja 2020.	153.100
Nabavke	32.708
Dospijeća i prodaje	(92.528)
Obračunata kamata	3.217
Naplaćena kamata	(3.498)
Promjena umanjenja vrijednosti	60
Tečajne razlike	(490)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	92.569

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

Stanje na dan 1. siječnja 2019.	165.875
Nabavke	35.901
Dospijeća i prodaje	(51.705)
Obračunata kamata	5.935
Naplaćena kamata	(3.318)
Promjena umanjenja vrijednosti	(364)
Tečajne razlike	776
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	153.100

BILJEŠKA 22 – FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU ( nastavak)

Kretanje ispravaka vrijednosti za financijska ulaganja po amortiziranom trošku:

Stanje na dan 1. siječnja 2020.	364
Povećanja	5
Smanjenja	(30)
Otpisi	(35)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	304
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	25.899
Povećanja	61
Smanjenja	(3.073)
Otpisi	(22.523)
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	364

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku uključuju obveznice Republike Hrvatske, Hrvatske elektroprivrede d.d., Atlantic Grupe d.d. i mjenice.

Banka ima u svojim portfeljima obveznice izdavatelja Republike Hrvatske, nominirane u kunama (HRK) s dospijećem 2021. godine, 2022. godine, 2023. godine, 2026. godine, 2028. godine i 2029. godine, nominirane u kunama s valutnom klauzulom s dospijećem 2019. godine i 2032. godine, nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2023. godine i 2024. godine, te obveznice nominirane u eurima s dospijećem 2022. godine i 2025. godine.

Banka također ima obveznice izdavatelja Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) nominirane u američkim dolarima (USD) s dospijećem 2022. godine i obveznice izdavatelja Atlantic Grupa d.d. nominirane u kunama s dospijećem 2025. godine.

Mjenice su dužnički vrijednosni papiri koje su u 2020. godini izdane od strane različitih društava na različite rokove od kojih je najkraći do četiri mjeseca, a najduži do šest mjeseci (u 2019. godini bili su rokovi dospijeća od jedan do 11 mjeseci).

Otpisi financijske imovine po amortiziranom trošku u 2019. godini rezultat je sklapanja nagodbe sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Nagodba je sklopljena s pojedinim povezanim društvima koja zajedno čine Grupu Agrokor. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja se odnosi na navedenu Nagodbu opisana je u bilješci 23.

BILJEŠKA 23 – FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ DOBIT ILI GUBITAK

Stanje 1. siječnja 2020.	1.607
Nabavke	-
Usklađenje fer vrijednosti	-
Kamatni prihod	77
Tečajne razlike	24
Stanje 31. prosinca 2020.	1.708

Stanje 1. siječnja 2019.	-
Nabavke	2.501
Usklađenje fer vrijednosti	(937)
Kamatni prihod	57
Tečajne razlike	(14)
Stanje 31. prosinca 2019.	1.607

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka sastoji se u 2020. godini i u 2019. godini od vrijednosnih papira izdavatelja Fortenova Group TopCo B.V.

BILJEŠKA 24 – NEMATERIJALNA IMOVINA

	Software
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.267 945
Povećanje
Amortizacija (bilješka 14)	(834)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.378
Stanje na dan 31. prosinca 2019.
Nabavna vrijednost	21.750
Ispravak vrijednosti	(19.372)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.378
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2020.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	2.378
Povećanje	661
Amortizacija (bilješka 14)	(786)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	2.253
Stanje na dan 31. prosinca 2020.
Nabavna vrijednost	22.380
Ispravak vrijednosti	(20.127)
Neto knjigovodstvena vrijednost	2.253

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NASTAVAK) ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

BILJEŠKA 25 – NEKRETNINE I OPREMA

	šte Ze l j i i m đe in k i g ra v s b j kt i o e	ču Ra la na	šta Na j j i m e op re ma	M oto rn a i la vo z	U lag j an a n a đo j tu im in i ov	Im in ov a u ip i p r re m	U ku p no
Za d inu ko j j š i la 3 1. in 2 0 2 0. g o a e z av r p ro s ca
če kn j ig ds j Po tno to tve st ne ov o no an e	2 9. 6 9 5	1. 9 9 4	3. 2 8 0	1. 3 2 7	-	2. 0 1 7	3 8. 1 8 7
Po ća j ve n a	-	-	-	-	-	3. 0 3 4	3. 0 3 4
i j iz im ine ip i Pr en os ov u p r rem	-	2. 8 5 8	2 1 4	-	-	( ) 3. 0 7 2	-
Ra ho do j s va n e	-	( 4 8 9 )	( 1. 8 4 9 )	( 4 7 2 )	( 4 4 0 )	-	( 3. 2 5 0 )
iza i j ( b i l j ka ) Am š 1 4 ort c a e	( ) 1. 5 9 2	( ) 1. 5 1 9	( ) 5 6 4	( ) 4 1 4	-	-	( ) 4. 0 8 9
kn j i že j iza i j Is rt n e a mo c e	-	4 3 7	1. 8 4 7	4 2 7	4 4 0	-	3. 2 3 2
Za k l j čn kn j ig ds j eto tve st o n ov o no an e u	2 7. 9 7 7	3. 3 1 7	2. 9 2 8	9 1 3	-	1. 9 7 9	3 7. 1 1 4
St j in 3 1. 2 0 2 0. an e p ro s ca
Na ba i j dn t vn a v r e os	5 5. 0 6 3	2 0. 5 1 4	1 9. 3 4 1	2. 8 5 3	-	1. 9 7 9	9 9. 7 5 0
k v i j dn i Isp t rav a r e os	( ) 2 7. 0 8 6	( ) 1 7. 1 9 7	( ) 1 6. 4 1 3	( ) 1. 9 4 0	-	-	( ) 6 2. 6 3 6
j ig i j Ne to kn ds tv dn t ov o en a v r e os	2 9 7. 7 7	3. 3 1 7	2. 9 2 8	9 1 3	-	1. 9 9 7	3 1 1 4 7.
š Za d inu ko j j i la 3 1. in 2 0 1 9. g o a e z av r p ro s ca
Po če kn j ig ds j tno to tve st ne ov o no an e	3 1. 1 7 5	2. 5 4 7	3. 2 9 1	3 5 2	-	1. 8 4 8	3 9. 2 1 3
ća j Po ve n a	-	-	-	-	-	2. 9 2 1	2. 9 2 1
Pr i j iz im ine ip i en os ov u p r rem	4 1 7	6 5 2	5 5 3	1. 1 3 0	-	( 2. 7 5 2 )	-
ho do j Ra s va n e	-	( ) 4 4 9	( ) 4 6 3	-	-	-	( ) 9 1 2
Am iza i j ( b i l j š ka 1 4 ) ort c a e	( 2. 0 2 3 )	( 1. 2 0 ) 5	( 6 3 ) 5	( 1 ) 5 5	-	-	( 3. 9 4 6 )
Is kn j i že j iza i j rt n e a mo c e	-	4 4 9	4 6 2	-	-	-	9 1 1
k l j čn kn j ig ds j Za eto tve st u o n ov o no an e	2 9. 5 6 9	1. 9 9 4	3. 2 8 0	1. 3 2 7	-	2. 0 1 7	3 8. 1 8 7
St j 3 1. in 2 0 1 9. an e p ro s ca
ba i j dn Na t vn a v r e os	5 5. 0 6 3	1 8. 5 9 2	2 1. 4 4 1	3. 3 2 6	-	2. 0 1 7	1 0 0. 4 1 5
k v i j dn i Isp t rav a r e os	( 2 4 9 4 ) 5.	( 1 6. 9 8 ) 5	( 1 8. 1 6 1 )	( 1. 9 9 9 )	-	-	( 6 2. 2 2 8 )
Ne kn j ig ds i j dn to tv t ov o en a v r e os	2 9. 5 6 9	1. 9 9 4	3. 2 8 0	1. 3 2 7	-	2. 0 1 7	3 8. 1 8 7

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE

	Nekretnine

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	13.846
Prodano	(607)
Amortizacija (bilješka 14)	(185)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	13.054
Stanje 31. prosinca 2019.
Nabavna vrijednost	17.541
Ispravak vrijednosti	(4.487)
Neto knjigovodstvena vrijednost	13.054
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2020.
Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine	13.054
Prodano	(1.058)
Amortizacija (bilješka 14)	(153)
Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine	11.843
Stanje 31. prosinca 2020.
Nabavna vrijednost	16.329
Ispravak vrijednosti	(4.486)
Neto knjigovodstvena vrijednost	11.843

Na dan 31. prosinca 2020. godine fer vrijednost ulaganja u nekretnine iznosi 14.415 tisuća kuna (2019. godine 15.318 tisuća kuna).

BILJEŠKA 26 – ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
Ulaganja u nekretnine	-	-	14.415	14.415
Ukupno imovina	-	-	14.415	14.415
Stanje 31. prosinca 2019.
Ulaganja u nekretnine	-	-	15.318	15.318
Ukupno imovina	-	-	15.318	15.318

Nekretnine su iznajmljene trećim stranama sukladno ugovorima o operativnom najmu na razdoblje do 5 godina uz mogućnost produženja neograničeno. U 2020. godini Banka je ostvarila 573 tisuća kuna prihoda od najma (2019. godine isto 709 tisuća kuna). Tijekom godine nije bilo direktnih operativnih troškova koji su proizašli iz upotrebe ove imovine. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihovih knjigovodstvenih vrijednosti.

Minimalni budući prihodi od najamnina sukladno ugovorima na 31. prosinca su kako slijedi:

	2020.	2019.
Do 1 godine	494	428
Od 1 do 5 godina	304	425
	798	853

BILJEŠKA 27 – OSTALA IMOVINA

	2020.	2019.
Potraživanja za naknade	3.577	3.721
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(2.201)	(2.130)
	1.376	1.591

Potraživanja za naknade obuhvaćaju potraživanja po naknadama za platni promet i po drugim poslovima za koje banka zaračunava naknadu.

Potraživanja za unaprijed plaćene troškove	915	1.356
Sitni inventar	83	99
Potraživanja za dividendu	311	-
Ostalo	2.911	3.317
Manje: rezerviranja za gubitke od umanjenja	(1.816)	(1.835)
	3.780 3.780	4.528
Kratkoročni dio		4.528
Dugoročni dio	-	-

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke od potraživanja za naknade bile su kako slijedi:

	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	3.965	3.825
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	953	1.868
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(878)	(1.536)
Otpis	(23)	(192)
Stanje 31. prosinca	4.017	3.965

BILJEŠKA 28 – IMOVINA PREUZETA U ZAMJENU ZA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA

	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	6.009	5.923
Povećanje	2.611	5.496
Smanjenje	(2.317)	(5.410)
Prijenos (bilješka 26)	-	-
Stanje 31. prosinca	6.303	6.009

Imovina je preuzeta temeljem založnog prava koje je Banka imala nad nekretninama. Preuzeta imovina knjiži se prema vrijednosti iz Sudskog rješenja o dosudi, odnosno cijeni za koju Banka smatra da prikladno odražava tržišnu vrijednost nekretnina.

BILJEŠKA 29 – OBVEZE PREMA BANKAMA

	2020.	2019.
Obveze po kreditima HBOR-a	21.898	26.045
Kratkoročni dio	4.242	6.396
Dugoročni dio	17.656	19.649

Obveze po kreditima HBOR-a predstavljaju primljene kredite temeljem programa kreditiranja HBORa, koji su ugovoreni uz prosječnu kamatnu stopu od 1,8% i prosječno dospijeće od 4 godine. Sredstva iz primljenih kredita plasiraju se klijentima Banke. Sve obveze prema bankama imaju promjenjivu kamatnu stopu.

Tijekom 2020. godine otplaćeno je ukupno 4.150 tisuća kuna glavnice po primljenim kreditima HBORa, dok u istom razdoblju primljeno 708 tisuća kuna kredita (2019: otplaćeno 13.305 tisuća kuna, primljeno 0 milijuna kuna).

BILJEŠKA 30 – OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

	2020.	2019.
Veliki poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	12.096	18.963
- oročeni depoziti	28.010	33.022
Mali i srednji poduzetnici
- sredstva na transakcijskim računima	1.077.900	932.679
- oročeni depoziti	90.773	116.434
Građani
- sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju	1.189.810	989.587
- oročeni depoziti	1.035.534	1.164.170
	3.434.123	3.254.855
Kratkoročni dio	3.137.978	3.122.635
Dugoročni dio	296.145	132.220

Depoziti klijenata odnose se isključivo na financijske instrumente koji su klasificirani kao obveze po amortiziranom trošku.

Depoziti u iznosu od 992.966 tisuća kuna (2019.: 777.799 tisuća kuna) imaju fiksne kamatne stope, dok svi ostali depoziti u iznosu od 2.441.157 tisuća kuna (2019.: 2.477.056 tisuća kuna) imaju varijabilne kamatne stope. Sukladno zakonskim propisima svi kratkoročni oročeni depoziti imaju fiksnu kamatnu stopu.

BILJEŠKA 31 – SUBORDINIRANE OBVEZE

	2020.	2019.
Građani	21.574	28.627
	21.574	28.627
Kretanja u subordiniranim financijskim instrumentima	2020.	2019
Stanje na dan 1. siječnja Otplata Tečajne razlike	28.627 (7.242) 189	41.464 (12.912) 75
Stanje na dan 31. prosinca	21.574	28.627

Podređene obveze u obliku subordiniranih financijskih instrumenata predstavljaju dugoročno oročena sredstva građana na rok od 73 mjeseca. Uplatitelji su suglasni da uložena sredstva čine dopunski kapital te da u slučaju potrebe stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja ili pri stečaju i likvidaciji.

Prosječno ponderirana efektivna kamatna stopa na izdane podređene obveze iznosi 5,03 % (2019.: 5,23 %). Izdane podređene obveze amortiziraju se u posljednjih pet godina do dospijeća temeljem linearne metode na temelju broja dana do dospijeća, te se neto iznos uključuje u regulatorni kapital. U nastavku su prikazane izdane podređene obveze po preostalom dospijeću:

	Do 12 mjeseci	Od 1-3 godine	Iznad 3 godine	Ukupno
Stanje 31. prosinca 2020.
Preostalo dospijeće	11.700	9.874	-	21.574
Stanje 31. prosinca 2019.
Preostalo dospijeće	7.242	13.868	7.517	28.627

Na dan 31. prosinca 2020. godine iznos subordiniranih obveza koji se priznaje u regulatorni kapital Banke iznosio je 5.027 tisuća kuna (31. prosinca 2019.: 9.517 tisuća kuna). Tijekom 2021. godine dospijeva 11.700 tisuća kuna subordiniranih obveza (tijekom 2020. godine dospjelo je 7.242 tisuća kuna).

2020.	2019.
5.141 4.284 2.011 -	4.872 2.113 1.977 1.856 2.349
330 746 295	330 740 84
16.449	14.321
2020.	2019.
94	1.984
	3.642

BILJEŠKA 32 – OSTALE OBVEZE I OBVEZE ZA POREZ NA DOBIT

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2020.	148.000	162.800	181	-	162.981
Prodaja dionica	-	-	-	-	-
Stanje 31. prosinca 2020.	148.000	162.800	181	-	162.981

	Broj izdanih dionica	Redovne dionice	Premije na izdane dionice	Vlastite dionice	Ukupno
Stanje 1. siječnja 2019.	148.000	162.800	197	(91)	162.906
Prodaja dionica	-	-	(16)	91	75
Stanje 31. prosinca 2019.	148.000	162.800	181	-	162.981

BILJEŠKA 33 – DIONIČKI KAPITAL (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2020. godine nominalni registrirani, upisani i uplaćeni dionički kapital sadržavao je 148.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 1.100 kuna po dionici (nepromijenjeno u odnosu na 2019. godinu) .

Dobici i gubici od prodaje i kupovine vlastitih dionica evidentirani su u okviru premije za izdane dionice. Na dan 31. prosinca 2020. godine Banka nije imala vlastitih dionica (2019.: Banka nije imala vlastitih dionica).

		2020.			2019.
Dioničar	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasački h prava	Broj dionica	% udjela u dioničkom kapitalu	% glasačkih prava
Intercommerce d.o.o. Umag	25.403	17,16	17,16	25.403	17,16	17,16
Serfin d.o.o. Buje	19.809	13,38	13,38	19.116	12,92	12,92
Assicurazioni Generali s.p.a.	11.491	7,76	7,76	11.491	7,76	7,76
Marijan Kovačić	10.227	6,91	6,91	10.227	6,91	6,91
Plava laguna d.d. Poreč	6.604	4,46	4,46	6.604	4,46	4,46
Branko Kovačić	6.600	4,46	4,46	6.600	4,46	4,46
Edo Ivančić	5.951	4,02	4,02	5.951	4,02	4,02
Nerio Perich	5.107	3,45	3,45	5.107	3,45	3,45
Milenko Opačić	5.027	3,40	3,40	5.027	3,40	3,40
Terra Istriana Umag d.o.o.	4.675	3,16	3,16	5.735	3,88	3,88
Ostali dioničari	47.106	31,84	31,84	46.739	31,58	31,58
Ukupno	148.000	100,00	100,00	148.000	100,00	100,00

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

BILJEŠKA 34 – REZERVE I ZADRŽANA DOBIT

	2020.	2019.
Zakonske, statutarne rezerve i ostale rezerve	37.032	37.032
Revalorizacijske rezerve	510	5.338
Zadržana dobit	159.769	129.028
	197.311	171.398

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Statutarne rezerve se mogu koristiti za potrebe otkupa vlastitih dionica te za unos u rezerve za vlastite dionice.

Revalorizacijske rezerve čine nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

BILJEŠKA 35 – DIVIDENDE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština dioničara Banke.

Na Skupštini održanoj 19. lipnja 2020. godine Banka je cjelokupnu dobit za 2019. godinu rasporedila u zadržanu dobit.

BILJEŠKA 36 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvještaja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sljedeće iznose s originalnim dospijećem od najviše 90 dana:

	Bilješka	2020.	2019.
Novac i računi kod Hrvatske narodne banke	18a	832.905	619.721
Krediti i depoziti kod banaka	20	155.599	149.152
		988.504	768.873

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi

Banka je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova koji proizlaze iz redovnog poslovanja te po njima ne očekuje odljev sredstava.

Banka nije u 2020. godini izdvojila rezerve za sudske sporove protiv Banke (2019. Banka nije izdvojila rezervacije za sudske sporove).

Preuzete obveze za investicije

Na dan 31. prosinca 2020. i 2019. godine Banka nije imala obveze za kapitalne investicije.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke:

	2020.	2019
Garancije	75.119	58.531
Nepovučena sredstva po kreditima	246.918	179.826
Nepovučena sredstva po kreditima na tekućim računima	49.133	40.125
Akreditivi	1.029	1.242
Ostale potencijalne obveze	200	200
Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 32)	(2.011)	(1.977)
	370.388	277.947

BILJEŠKA 37 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Kretanja po rezervama za moguće gubitke mogu se prikazati:

	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja	1.977	2.412
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	5.270	7.526
Ukidanje umanjenja vrijednosti	(5.245)	(7.965)
Tečajne razlike	9	4
Stanje 31. prosinca	2.011	1.977

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim strankama, nose kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s ispunjavanjem specifičnih kreditnih uvjeta od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita.

Preuzete obveze po poslovnom najmu

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

	2020.	2019.
Do 1 godine	363	456
Od 2 do 5 godina	347	233
Preko 5 godina	-	22
	710	711

Banka ima u zakupu ukupno dvadeset poslovnih prostora (dvije poslovnice, sedamnaest prostora za bankomate i jedan reklamni prostor) kao najmoprimac, s preostalim rokom trajanja ugovora od 5 mjeseci, pa do ugovora na neodređeno vrijeme. Cijene najma ugovorene su prema tržišnim cijenama ili na temelju drugih uvjeta najmodavatelja. Po isteku najma postoji mogućnost automatskog produljenja ili produljenja na temelju dogovora ugovornih strana.

BILJEŠKA 38 – TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Osobe u posebnom odnosu s Bankom su osobe sukladno Zakonu o kreditnim institucijama. Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom dio su redovitog poslovanja. Vrijednosti tih transakcija na kraju godine su sljedeće:

	Ključno rukovodstvo i njihove povezane osobe		Nadzorni odbor i njihove povezane osobe, te značajni dioničari
	2020.	2019.	2020.	2019.

Krediti
Na početku godine	3.414	3.348	12.595	14.675
Povećanje	1.042	2.135	11.733	5.939
Smanjenje	(1.805)	(2.069)	(10.023)	(8.019)
Na dan 31. prosinca	2.651	3.414	14.305	12.595
Prihodi od kamata	82	133	471	463
Depoziti
Na početku godine	7.426	6.910	32.039	32.894
Povećanje / (smanjenje)	1.424	516	(957)	(855)
Na dan 31. prosinca	8.850	7.426	31.082	32.039
Rashodi od kamata	5	11	460	673
Isplaćena dividenda	-	270	-	3.920

Ključno rukovodstvo obuhvaća članove uprave Banke te ključno osoblje na rukovodećim položajima.

Naknade managementu
	2020.	2019.

Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja ključnog rukovodstva	9.021	8.616

Bruto naknade isplaćene Nadzornom odboru iznose 683 tisuće kuna (u 2019. godini iznosila je 679 tisuću kuna).

BILJEŠKA 39 – SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA U IME I ZA RAČUN TREĆIH OSOBA

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih i fizičkih osoba. Rizike i koristi povezane s tom imovinom snose te treće osobe i u skladu s tim, imovina nije uključena u izvještaj o financijskom položaju Banke.

Neto imovina i obveze kojima Banka upravlja u ime trećih stranaka može se prikazati kako slijedi:

	2020.	2019.
Imovina
- Dani krediti građanima	1.223	1.208
- Ostalo	535	533
Ukupna imovina	1.758	1.741
Obveze
- Financijske institucije	1.223	1.208
- Ostalo	535	533
Ukupne obveze	1.758	1.741

BILJEŠKA 40 – IMOVINA S PRAVOM KORIŠTENJA

Banka kao najmoprimac ugovara dugoročne najmove poslovnih prostora, te ih priznaje kao vlastitu imovinu (primjenjive računovodstvene politike navedene u bilješci 2.16 Najmovi).

	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja 2019.	1.959	2.642
Povećanje	-	-
Smanjenje	(229)	-
Amortizacija	(601)	(688)
Tečajne razlike	11	5
Stanje 31. prosinca 2020.	1.140	1.959

BILJEŠKA 41 – OBVEZE PO IMOVINI S PRAVOM KORIŠTENJA

Banka kao najmoprimac ugovara dugoročne najmove poslovnih prostora, te obveze po istima priznaje kao vlastitu obvezu (primjenjive računovodstvene politike navedene u bilješci 2.16 Najmovi).

	2020.	2019.
Stanje 1. siječnja 2019.	1.997	2.642
Povećanje	-	-
Smanjenje	(815)	(650)
Tečajne razlike	11	5
Stanje 31. prosinca 2019.	1.193	1.997

Buduća ročnost obaveza iznosi:	2020.	2019.
Do 1 godine	381	637
Od jedne do dvije godine	255	510
Od dvije do tri godine	170	293
Od tri do pet godina	173	254
Preko pet godina	214	303
Ukupno	1.193	1.997

Kamatni troškovi za obveze po imovini s pravom korištenja u 2020. godini iznose 70 tisuća kuna (Bilješka 6).

BILJEŠKA 42 – DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nema značajnih događaja nakon datuma bilance.

Prilog godišnjem financijskom izvješću

Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Temeljni financijski izvještaji pripremljeni sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB‐a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

BILANCA

	2020.	2019.
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	984.391	758.051
Novac u blagajni	189.987	240.999
Novčana potraživanja od središnjih banaka	642.861	378.695
Ostali depoziti po viđenju	151.543	138.357
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	‐	‐
Izvedenice	‐	‐
Vlasnički instrumenti	‐	‐
Dužnički vrijednosni papiri	‐	‐
Krediti i predujmovi	‐	‐
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.703	1.606
Vlasnički instrumenti	314	310
Dužnički vrijednosni papiri	1.389	1.296
Krediti i predujmovi	‐	‐
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	‐	‐
Dužnički vrijednosni papiri	‐	‐
Krediti i predujmovi	‐	‐
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	556.736	675.536
Vlasnički instrumenti	3.353	3.041
Dužnički vrijednosni papiri	553.383	672.495
Krediti i predujmovi	‐	‐
Financijska imovina po amortiziranom trošku	2.251.864	2.163.436
Dužnički vrijednosni papiri	92.571	153.100
Krediti i predujmovi	2.159.293	2.010.336
Izvedenice – računovodstvo zaštite	‐	‐
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	‐	‐
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	‐	‐
Materijalna imovina	38.974	42.077
Nematerijalna imovina	2.303	2.428
Porezna imovina	1.182	334
Ostala imovina	18.470	18.740
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	‐	‐
Ukupna imovina	3.855.623	3.662.208

BILANCA (nastavak)

	2020.	2019.
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	‐	‐
Izvedenice	‐	‐
Kratke pozicije	‐	‐
Depoziti	‐	‐
Izdani dužnički vrijednosni papiri	‐	‐
Ostale financijske obveze	‐	‐
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	‐	‐
Depoziti	‐	‐
Izdani dužnički papiri	‐	‐
Ostale financijske obveze	‐	‐
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	3.478.845	3.311.571
Depoziti	3.477.195	3.309.148
Izdani dužnički vrijednosni papiri	‐	‐
Ostale financijske obveze	1.650	2.423
Izvedenice – računovodstvo zaštite	‐	‐
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	‐	‐
Rezervacije	2.011	1.977
Porezne obveze	150	2.014
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	‐	‐
Ostale obveze	14.325	12.267
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	‐	‐
Ukupne obveze	3.495.331	3.327.829
Kapital
Temeljni kapital	162.800	162.800
Premija za dionice	181	181
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	‐	‐
Ostali vlasnički instrumenti	‐	‐
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	(214)	4.614
Zadržana dobit	129.028	99.036
Revalorizacijske rezerve	‐	‐
Ostale rezerve	37.756	37.756
(‐) Trezorske dionice	‐	‐
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	30.741	29.992
(‐) Dividende tijekom poslovne godine	‐	‐
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	‐	‐
Ukupno kapital	360.292	334.379

Ukupno obveze i kapital	3.855.623	3.662.208

DOPUNSKI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA HRVATSKU NARODNU BANKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Račun dobiti i gubitka

	2020.	2019.
Kamatni prihodi	77.267	80.882
(Kamatni rashodi)	(4.173)	(6.543)
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	‐	‐
Prihodi od dividende	311	492
Prihodi od naknada i provizija	27.263	33.820
(Rashodi od naknada i provizija)	(3.743)	(4.309)
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	8.805	‐
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	11.996	14.783
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	‐	(938)
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	‐	‐
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	‐	‐
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	899	687
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	‐	‐
Ostali prihodi iz poslovanja	1.541	1.864
(Ostali rashodi iz poslovanja)	(610)	(7.957)
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	119.556	112.781
(Administrativni rashodi)	(63.825)	64.139
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	(7.414)	‐
(Amortizacija)	(5.630)	(5.653)
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	‐	‐
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	(27)	(438)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	(5.019)	(6.756)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	‐	‐
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	‐	‐
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	‐	‐
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	37.641	36.671
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	(6.900)	(6.679)
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	30.741	29.992
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	‐	‐
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezanis poslovanjem koje se neće nastaviti)	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	30.741	29.992

Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]		‐
Pripada vlasnicima matičnog društva	30.741	29.992

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
	2020.	2019.
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	30.741	29.992
Ostala sveobuhvatna dobit	(4.828)	4.626
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	‐	(3)
Materijalna imovina	‐	‐
Nematerijalna imovina	‐	‐
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	‐	‐
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	‐	‐
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	‐	‐
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	‐	(4)
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	‐	‐
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	‐	‐
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	‐	‐
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	‐	‐
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	‐	1
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	(4.828)	4.629
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]		‐
Preračunavanje stranih valuta		‐
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]		‐
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]		‐
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(5.888)	5.645
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju		‐
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva		‐
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	1.060	(1.016)
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	25.913	34.618
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]		‐
Pripada vlasnicima matičnog društva	25.913	34.618

DOPUNSKI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA HRVATSKU NARODNU BANKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2020. (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Izvještaj o promjenama kapitala

	ita l Ka p	mi ja Pre na dio nic e	Ak uli um ran a ala ost ob uh tna sve va do bit	drž Za an a do bit	tal Os e rez erv e	rsk Tre zo e dio nic e	bit ili (‐ ) bit ak ko j i Do gu ipa da vla icim pr sn a tič dru štv ma no g a	Div ide nd e tije ko m slo po vn e din go e	Uk up no
čet nje [pr ije vlj ja ] Po sta no pre pra an	16 2.8 00	18 1	4.6 14	99 .03 6	37 6 .75	‐	29 .99 2	‐	33 4.3 79
Uč ak ša ka inc i isp rav a po gre	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
Uč rač od ih liti ka inc i mj stv pro en a un ov en po	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
čet [ uće e] nje tek do blj Po sta no raz	16 2.8 00	18 1	4.6 14	99 .03 6	37 6 .75	‐	29 .99 2	‐	33 4.3 79
Izd red nih dio nje nic ava ov a	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
Izd vla šte nih dio nje nic ava po a	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
ičk Izd nje ali h vla ih ins ost tru ta ava sn me na	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
rša ili ek ali h izd ih vla ičk ih Izv nje ist ost va an sn ins tru ta me na	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
du vla ičk Pre je nja ins tva tru nte ran go va u sn e me	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
du kci kap la Re ja ita	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
Div ide nd e	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
rsk ih dio Ku ja nic tre pn zo a	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
da ili niš rsk ih dio Pro ja je nic ten tre po zo a	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
kla sif ika fin kih Re cija cijs ins iz tru ta an me na vla ičk ih ob ins tru ta sn me na u ve ze	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
Re kla sif ika cija fin cijs kih ins iz ob tru ta an me na ve za u ičk vla ins tru nte sn e me	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
ičk Pri jen i izm eđ ko vla ih ata os mp on en sn u ins tru ta me na	‐	‐	‐	‐	‐	‐	( 2) 29 .99	‐	( 2) 29 .99
eća nje ili ( )sm anj enj vla sni čki h ins Pov tru nat e me a – kao slje dic slo ih kom bin aci ja po a po vn	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
Pla ćan elj dio ja nic tem en a na am a	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐	‐
tal ćan ili ( ) vla ičk ih Os je jen je o po ve sm an sn – ins tru ta me na	‐	‐	‐	29 .99 2	‐	‐	‐		29 .99 2
Uk ob uh do bit tek uće din vat up na sve na go e	‐	‐	( ) 4.8 28	‐	‐	‐	30 .74 1	‐	25 .91 3
vrš nje [ tek uće do blj e] Za sta no raz	16 2.8 00	18 1	( 4) 21	12 9.0 28	37 .75 6	‐	30 .74 1		36 0.2 92

Izvještaj o novčanim tokovima

	2020.	2019
Poslovne aktivnosti prema direktnoj metodi
Naplaćene kamate i slični primici	‐	‐
Naplaćene naknade i provizije	‐	‐
(Plaćene kamate i slični izdaci)	‐	‐
(Plaćene naknade i provizije)	‐	‐
(Plaćeni troškovi poslovanja)	‐	‐
Neto dobici/(gubici) od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka	‐	‐
Ostali primici	‐	‐
(Ostali izdaci)	‐	‐
Poslovne aktivnosti prema indirektnoj metodi
Dobit/(gubitak) prije oporezivanja	37.642	36.671
Usklađenja:
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	5.046	6.324
Amortizacija	5.630	5.653
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	‐	937
(Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine	‐	‐
Ostale nenovčane stavke	(898)	(688)
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Sredstva kod Hrvatske narodne banke	55.050	(10.100)
Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	(64)	(10)
Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(226.726)	(198.741)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	118.800	(17.475)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	‐	‐
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	‐	‐
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	(101)	(1.606)
Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	60.527	12.802
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(79.644)	(83.738)
Depoziti od financijskih institucija	‐	‐
Transakcijski računi ostalih komitenata	164.571	152.317
Štedni depoziti ostalih komitenata	176.180	150.696
Oročeni depoziti ostalih komitenata	(158.313)	(177.617)
Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	‐	‐
Ostale obveze iz poslovnih aktivnosti	14.865	14.538
Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	77.267	80.882
Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	311	492
Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti [indirektna metoda]	(3.167)	(6.543)
(Plaćeni porez na dobit)	(8.579)	(4.886)
Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	238.397	(40.092)

Izvještaj o novčanim tokovima (nastavak)

	2020.	2019.
Ulagačke aktivnosti
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine	(8.563)	(3.344)
Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	‐	‐
Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	‐	‐
Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	‐	‐
Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti	‐	‐
Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	(8.563)	(3.344)
Financijske aktivnosti
Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	(4.147)	(13.326)
Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira	‐	‐
Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala	(7.053)	(12.837)
Povećanje dioničkoga kapitala	‐	‐
(Isplaćena dividenda)	‐	(10.328)
Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti	‐	(1.201)
Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	(11.200)	(37.692)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	218.634	(81.128)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	768.873	846.960
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	997	3.041
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	988.504	768.873

Usklađenje temeljnih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i temeljnih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB‐a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija

A) USKLAĐENJE BILANCE

	Odluka HNB‐a	Godišnje izvješće	Razlike
Imovina
Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju	984.391	1.174.994	(190.603)
Novac u blagajni	189.987	189.987	‐
Novčana potraživanja od središnjih banaka	642.861	829.408	(186.547)
Ostali depoziti po viđenju	151.543	155.599	(4.056)
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	‐	‐	‐
Izvedenice	‐	‐	‐
Vlasnički instrumenti	‐	‐	‐
Dužnički vrijednosni papiri	‐	‐	‐
Krediti i predujmovi	‐	‐	‐
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	1.703	1.708	‐5
Vlasnički instrumenti	314	314	‐
Dužnički vrijednosni papiri	1.389	1.394	(5)
Krediti i predujmovi	‐	‐	‐
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	‐	‐	‐
Dužnički vrijednosni papiri	‐	‐	‐
Krediti i predujmovi	‐	‐	‐
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	556.736	556.423	313
Vlasnički instrumenti	3.353	3.041	312
Dužnički vrijednosni papiri	553.383	553.382	1
Krediti i predujmovi	‐	‐	‐
Financijska imovina po amortiziranom trošku	2.251.864	2.058.883	192.981
Dužnički vrijednosni papiri	92.571	92.569	2
Krediti i predujmovi	2.159.293	1.966.314	192.979
Izvedenice – računovodstvo zaštite	‐	‐	‐
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	‐	‐	‐
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	‐	‐	‐
Materijalna imovina	38.974	37.114	1.860
Nematerijalna imovina	2.303	2.253	50
Porezna imovina	1.182	1.182	0
Ostala imovina	18.740	23.066	(4.596)
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	‐	‐	‐
Ukupna imovina	3.855.623	3.855.623	‐

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

	Odluka HNB‐a	Godišnje izvješće	Razlike
Obveze
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	‐	‐	‐
Izvedenice	‐	‐	‐
Kratke pozicije	‐	‐	‐
Depoziti	‐	‐	‐
Izdani dužnički vrijednosni papiri	‐	‐	‐
Ostale financijske obveze	‐	‐	‐
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	‐	‐	‐
Depoziti	‐	‐	‐
Izdani dužnički papiri	‐	‐	‐
Ostale financijske obveze	‐	‐	‐
Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku	3.478.845	3.477.595	1.250
Depoziti	3.477.195	3.477.595	(400)
Izdani dužnički vrijednosni papiri	‐	‐	‐
Ostale financijske obveze	1.650	‐	1.650
Izvedenice – računovodstvo zaštite	‐	‐	‐
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	‐	‐	‐
Rezervacije	2.011	‐	2.011
Porezne obveze	150	94	56
Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev	‐	‐	‐
Ostale obveze	14.325	17.642	(3.317)
Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	‐	‐	‐
Ukupne obveze	3.495.331	3.495.331	‐
Kapital
Temeljni kapital	162.800	162.800	‐
Premija za dionice	181	181	‐
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	‐	‐	‐
Ostali vlasnički instrumenti	‐	‐	‐
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	(214)	‐	(214)
Zadržana dobit	129.028	159.769	(30.741)
Revalorizacijske rezerve	‐	‐	‐
Ostale rezerve	37.756	37.542	214
(‐) Trezorske dionice	‐	‐	‐
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	30.741	‐	30.741
(‐) Dividende tijekom poslovne godine	‐	‐	‐
Manjinski udjeli [nekontrolirajući udjeli]	‐	‐	‐
Ukupno kapital	360.292	360.292	‐
Ukupno obveze i kapital	3.855.623	3.855.623	‐

A) USKLAĐENJE BILANCE (nastavak)

Razlike u ukupnoj aktivi i pasivi bilance objavljene u godišnjem financijskom izvještaju na dan 31.12.2020. godine (u nastavku GI) u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB‐a (u nastavku: GFI) odnose se na sljedeće stavke:

Razlika u pozicijama bilance Banke objavljene u godišnjem financijskom izvještaju u odnosu na strukturu i sadržaj koji propisuje Odluka HNB‐a odnosi se na sljedeće kategorije:

‐ Na poziciji Novčana potraživanja od središnjih banaka GFI razlika od 190.603 tisuća kuna odnosi se na izdvojenu obveznu pričuvu kod središnje banke u iznosu od 186.490 tisuća kuna koja je prikazana u GFI poziciji Krediti i predujmovi, kao i ostala razlika od 57 tisuća kuna.

‐ Na poziciji Ostali depoziti po viđenju GFI‐a razlika od 4.056 tisuća kuna prikazuje se na poziciji Krediti i predujmovi.

‐ Na poziciji Materijalne i Nematerijalne imovine GFI razlika od 1.860 i 50 tisuća kuna je prikazana na poziciji Ostala imovina.

‐ Na poziciji Financijskih obveza po amortiziranom trošku GFI razlike od (400), 1.650, 2.011 i 30 tisuća kuna prikazane su na poziciji Ostale obveze.

‐ Na poziciji Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit razlika od 214 tisuća kuna prikazana je na poziciji Ostale rezerve.

‐ Na poziciji Zadržana dobit razlika od 30.741 tisuća kuna prikazana je na poziciji Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva.

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

Račun dobiti i gubitka	Odluka HNB‐a	Godišnje izvješće	Razlike
Kamatni prihodi	77.267	77.267	‐
(Kamatni rashodi)	(4.173)	(4.173)	‐
(Rashodi od temeljnog kapitala koji se vraća na zahtjev)	‐	‐	‐
Prihodi od dividende	311	‐	311
Prihodi od naknada i provizija	27.263	27.263	‐
(Rashodi od naknada i provizija)	(3.743)	(3.743)	‐
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	8.805	8.804	1
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	11.996	12.894	(898)
Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	‐	‐	‐
Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto	‐	‐	‐
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite, neto	‐	‐	‐
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) gubitak], neto	899	‐	899
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto	‐	‐	‐
Ostali prihodi iz poslovanja	1.541	1.852	(311)
(Ostali rashodi iz poslovanja)	(610)	(8.023)	(7.413)
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto	119.556	112.141	7.415
(Administrativni rashodi)	(63.825)	(63.824)	1
(Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita)	(7.414)	‐	(7.414)
(Amortizacija)	(5.630)	(5.630)	‐
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, neto	‐	‐	‐
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje rezervacija)	(27)	‐	(27)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)	(5.019)	(5.046)	(27)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)	‐	‐	‐
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini)	‐	‐	‐
Negativni goodwill priznat u dobiti ili gubitku	‐	‐	‐
Udio dobiti ili ( – ) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela	‐	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti	‐	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	37.641	37.641	‐
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje će se nastaviti)	(6.900)	(6.900)	‐
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje će se nastaviti	30.741	30.741	‐
Dobit ili ( – ) gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti	‐	‐	‐
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	30.741	30.741	‐
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjeli]	‐	‐	‐
Pripada vlasnicima matičnog društva	30.741	30.741	‐

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	Odluka HNB‐a	Godišnje izvješće	Razlike
Dobit ili ( – ) gubitak tekuće godine	30.741	30.741	‐
Ostala sveobuhvatna dobit	(4.828)	(4.828)	‐
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak	‐	‐	‐
Materijalna imovina	‐	‐	‐
Nematerijalna imovina	‐	‐	‐
Aktuarski dobici ili ( – ) gubici od mirovinskih planova pod pokroviteljstvom poslodavca	‐	‐	‐
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	‐	‐	‐
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	‐	‐	‐
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	‐	‐	‐
Dobici ili ( – ) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	‐	‐	‐
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [zaštićena stavka]	‐	‐	‐
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit [instrument zaštite]	‐	‐	‐
Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	‐	‐	‐
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	‐	‐	‐
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	(4.828)	(4.828)	‐
Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje [efektivni udjel]	‐	‐	‐
Preračunavanje stranih valuta	‐	‐	‐
Zaštite novčanih tokova [efektivni udjel]	‐	‐	‐
Instrumenti zaštite od rizika [elementi koji nisu određeni]	‐	‐	‐
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(5.888)	(5.888)	‐
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	‐	‐	‐
Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	‐	‐	‐
Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili ( – ) gubitak	1.060	1.060	‐
Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	25.913	25.913	‐
Pripada manjinskom udjelu [nekontrolirajući udjel]	‐	‐	‐
Pripada vlasnicima matičnog društva	25.913	25.913	‐

B) USKLAĐENJE RAČUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJA O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (nastavak)

Razlike pozicija računa dobiti i gubitka objavljenih u GI u odnosu na strukturu i sadržaj GFI odnose se na sljedeće stavke:

‐ Pozicija Prihod od dividende GFI razlikuje se za 311 tisuća kuna, a prikazana je na poziciji Ostali prihodi iz poslovanja,
‐ Pozicija Dobici ili ( ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja GFI razlikuje se za 898 tisuća kuna, a prikazana je na poziciji Tečajne razlike,
‐ Pozicija Ostali rashodi iz poslovanja GFI razlikuje se za 7.413 tisuća kuna, a prikazana je na poziciji Doprinos u novcu sanacijskim odborima,
‐ Na poziciji (Rezervacije ili ( ) ukidanje rezervacija) GFI se razlikuje za 27 tisuća kuna, a prikazuje se na stavci Umanjenje vrijednosti ili (‐) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini.

C) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Odstupanja pozicija u izvještaju o novčanom tijeku objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem HNB‐a odnose se na sljedeće kategorije:

‐ u godišnjem financijskom izvještaju se u novac i novčane ekvivalente na početku i na kraju godine iskazuju stavke gotovine i ekvivalenata gotovine s rokom dospijeća do 90 dana, dok se u izvještaju propisanom od strane HNB‐a iskazuju samo stavke gotovine.

D) USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

U izvještaju o promjenama kapitala objavljenom u godišnjem financijskom izvještaju nema razlika u odnosu na HNB standard.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Banka sukladno odredbi članka 164. stavka 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje sljedeće podatke:

Banka obavlja na području Republike Hrvatske sljedeće bankovne i financijske usluge:

1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
1. odobravanje kredita izajmova, uključujući potrošačke kredite izajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskih instrumentima (fortfeiting)
1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
1. financijski najam (leasing)
1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
1. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
2. a) instrumentima tržišta novca,
3. b) prenosivim vrijednosnim papirima,
4. c) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
1. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
1. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
1. iznajmljivanje sefova
1. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
1. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanju usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
2. a) izvršavanje naloga za račun klijenta,
3. b) trgovanje za vlastiti račun,
4. c) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
5. d) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
1. obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
1. platne usluge u skladu s posebnim zakonima:
2. a) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao isvi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
3. b) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca sračuna za plaćanje kao isvi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
4. c) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
  - izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
  - izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
  - izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge

Ostale zakonske i regulatorne obveze (nastavak)

d) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
- usluge izdavanja I/ili prihvaćanja platnih instrumenata
e) usluge novčanih pošiljaka
f) izdavanje elektroničkog novca
g) usluge iniciranja plaćanja
h) usluge informiranja o računu
1. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
2. a) zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, izvršavanje naloga za račun klijenta,
3. b) trgovanje za vlastiti račun,
4. c) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
5. d) usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 3., 6. i 7. Zakona o tržištu kapitala

Banka posluje kroz 5 poslovnih centara: PC Umag‐Buje‐Novigrad, PC Poreč‐Pazin, PC Pula‐Rovinj‐Labin, PC Rijeka‐Buzet i PC Zagreb na području Istarske županije, Primorsko‐goranske županije i Grada Zagreba odnosno Zagrebačke županije, i to kroz poslovnu mrežu od dvadeset i pet podružnica i poslovnica (Podružnica Umag‐sjedište, Poslovnica Robna kuća Umag, Poslovnica Savudrija, Poslovnica Brtonigla, Poslovnica Novigrad, Poslovnica Buje, Podružnica Poreč, Poslovnica Poreč‐Aldo Negri, Poslovnica Tržnica Poreč, Poslovnica Vrsar, Poslovnica Višnjan, Poslovnica Tar, Poslovnica Pazin, Poslovnica Žminj, Poslovnica Motovun, Podružnica Pula, Poslovnica Pula‐Robna kuća, Poslovnica Fažana, Poslovnica Rovinj, Poslovnica Labin, Podružnica Rijeka, Poslovnica Opatija, Poslovnica Viškovo, Poslovnica Buzet, Poslovnica Zagreb).

Ostale zakonske i regulatorne obveze (nastavak)

U nastavku Banka objavljuje ostale podatke sukladno odredbi članka 164. Zakona o kreditnim institucijama:

______________	2020. u tisućama kuna
Ukupni prihodi	128.080
Dobit prije oporezivanja	37.641
Porez na dobit ______________	6.900
Broj radnika na dan 31. prosinca 2020. godini Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu	231
(plaćeni sati rada) u 2020. godini ______________	224

__________________________________________________________________________

U 2020. godini Banka nije primala javne subvencije.

AI Terminal

Istarska Kreditna Banka UMAG d.d.

2128_10-k_2021-04-27_fddfac65-0e29-4c05-a7fd-d5bd60390e9a.pdf

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Godišnje izvješće za 2020. godinu

Sjedište:

Kontakt:

Call centar:

Sadržaj

Osnovni podaci o Banci

Uprava, Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Uprava Banke:

Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju

Financijski pokazatelji

Opis poslova

Poslovni subjekti:

Stanovništvo:

Platni promet i poslovi riznice:

Poslovna mreža i kanali distribucije:

Organizacijska struktura i poslovna mreža

Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Banke u 2020. godini

Istarska kreditna banka u 2020. godini

ZAKLJUČAK

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

IZJAVU O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

Djelovanje Uprave

Djelovanje Nadzornog odbora

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

UPITNIK O USKLAĐENOSTI IZDAVATELJA DIONICA ZA 2020. GODINU

Poglavlje 1. Odredba: SURADNJA

Poglavlje 1. Odredba: PRAVILA PONAŠANJA

Poglavlje 2. Odredba: SUKOB INTERESA

Poglavlje 2. Odredba: ZABRANA KONKURENCIJE

Poglavlje 2. Odredba: TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Poglavlje 3. Odredba: ULOGA NADZORNOG ODBORA

Poglavlje 3. Odredba: ODABIR ČLANOVA NADZORNOG ODBORA NA GLAVNOJ SKUPŠTINI

Poglavlje 4. Odredba: NADLEŽNOST NADZORNOG ODBORA

Poglavlje 4. Odredba: SASTAV

Poglavlje 4. Odredba: PREDSJEDNIK

Poglavlje 4. Odredba: ODBORI NADZORNOG ODBORA

Poglavlje 4. Odredba: VREMENSKO OPTEREĆENJE

Poglavlje 4. Odredba: UČESTALOST I NAČIN ODRŽAVANJA SJEDNICA

Poglavlje 4. Odredba: POTPORA

Poglavlje 4. Odredba: KVALITETA I PRAVODOBNOST INFORMACIJA

Poglavlje 4. Odredba: OBUKA I RAZVOJ

Poglavlje 4. Odredba: OCJENJIVANJE NADZORNOG ODBORA

Poglavlje 5. Odredba: DUŽNOSTI UPRAVE

NE Društvo nije član grupe.

Poglavlje 5. Odredba: SASTAV

Poglavlje 5. Odredba: PREDSJEDNIK

Poglavlje 5. Odredba: OGRANIČENJA DRUGIH IMENOVANJA

Poglavlje 5. Odredba: OCJENA UPRAVE

Poglavlje 6. Odredba: ULOGA ODBORA ZA PRIMITKE

Poglavlje 6. Odredba: PRIMICI ČLANOVA UPRAVE

Poglavlje 6. Odredba: PRIMICI ČLANOVA NADZORNOG ODBORA

Poglavlje 6. Odredba: IZVJEŠTAVANJE O PRIMICIMA

Poglavlje 7. Odredba: ULOGA NADZORNOG ODBORA I UPRAVE

Poglavlje 7. Odredba: ULOGA REVIZIJSKOG ODBORA

Poglavlje 7. Odredba: ODNOSI S VANJSKIM REVIZOROM

Poglavlje 7. Odredba: UPRAVLJANJE RIZICIMA I UNUTARNJA KONTROLA

Poglavlje 7. Odredba: PRIJAVA NEPRAVILNOSTI

Poglavlje 8. Odredba: KORIŠTENJE MREŽNIM STRANICAMA DRUŠTVA

Poglavlje 8. Odredba: GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Poglavlje 9. Odredba: ODNOSI S DIONIČARIMA

Poglavlje 9. Odredba: GLAVNA SKUPŠTINA