Hrvatska Poštanska Banka d.d.

Annual Report • Mar 31, 2021

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, dioničko društvo

Godišnje izvješće za 2020. godinu

Zagreb, ožujak 2021.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Sadržaj

Uvod	3
Vizija, misija i korporativne vrijednosti	4
Osnovni financijski pokazatelji	5
Izvješće Uprave o stanju	6
Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo	9
Makroekonomski pregled	11
Poslovno okruženje	15
Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo	17
Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije	45
Plan razvoja Hrvatske poštanske banke	52
Društvena odgovornost	57
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja	62
Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke	66
Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci	70
Opis poslovanja ovisnih društava	72
Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja	74
Izvješće neovisnog revizora	76
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju	83
Konsolidirani račun dobiti i gubitka	84
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	85
Konsolidirani izvješj o promjenama u kapitalu i rezervama	86
Konsolidirani izvještaj o novčanom toku	87
Odvojeni izvještaj o financijskom položaju	88
Odvojeni račun dobiti i gubitka	89
Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti	90
Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama	91
Bilješke uz financijske izvještaje	93
Propisani izvještaji za Hrvatsku narodnu banku	219

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Uvod

Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine na hrvatskom jeziku.

Pravni status

Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima

Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b, propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe.

Skraćenice

U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo spominje se kao «Banka» ili «HPB», Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao «HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».

Tečajna lista

U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:

31. prosinca 2020.	1 EUR = 7,536898 KN	1 USD = 6,139039 KN
31. prosinca 2019.	1 EUR = 7,442580 KN	1 USD = 6,649911 KN

s

Osnovni financijski pokazatelji

u milijunima kuna

Grupa	2020.	2019.	2018.	2017.	2016.
Osnovni pokazatelji
Dobit za godinu	183	147	156	8	183
Operativna dobit	291	344	308	373	383
Ukupna aktiva	25.464	23.773	23.082	20.048	19.686
Zajmovi komitentima	14.723	13.334	11.529	11.141	11.554
Primljeni depoziti	21.207	20.063	20.143	17.208	16.534
Dionički kapital i rezerve	2.479	2.377	2.016	1.911	1.893
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	15,10%	12,09%	12,84%	0,65%	15,68%
Prinos na aktivu	0,72%	0,62%	0,68%	0,04%	0,97%
Omjer troškova poslovanja1u prihodu iz poslovanja	64,10%	61,36%	61,98%	55,19%	53,74%

u milijunima kuna

Banka	2020.	2019.	2018.	2017.	2016.
Osnovni pokazatelji
Dobit za godinu	182	144	152	8	181
Operativna dobit	289	323	303	372	379
Ukupna aktiva	25.464	23.773	21.233	19.777	19.286
Zajmovi komitentima	14.723	13.339	11.062	10.979	11.398
Primljeni depoziti	21.215	20.071	18.371	16.952	16.282
Dionički kapital i rezerve	2.473	2.370	2.003	1.905	1.887
Ostali pokazatelji
Prinos na dionički kapital	14,99%	11,84%	12,50%	0,69%	14,92%
Prinos na aktivu	0,72%	0,60%	0,72%	0,04%	0,94%
Omjer troškova poslovanja1 u prihodu iz poslovanja	63,78%	61,27%	60,14%	54,37%	53,72%
Regulatorni / Jamstveni kapital	2.312	2.209	1.777	1.654	1.520
Adekvatnost kapitala	21,82%	20,17%	17,86%	18,10%	15,66%

1 opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi

Izvješće Uprave o stanju

Pismo predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Poštovani dioničari i klijenti, dragi zaposlenici HPB Grupe,

na kraju svoje prve pune godine na funkciji predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke, sa zadovoljstvom Vam predstavljam rezultate poslovanja Banke i Grupe.

Globalna pandemija bolesti COVID-19 obilježila je ne samo 2020. godinu, nego i cijelu generaciju. Usprkos svim otegotnim faktorima koji proizlaze iz posljedica pandemije na zdravlje ljudi i gospodarstvo, Banka je u 2020. godini poslovala izrazito uspješno, pri čemu ne samo da smo nadmašili prošlogodišnje rezultate i ostvarili rast volumena uz smanjenu konzumaciju kapitala, nego smo ostvarili i najveći dio operativnih ciljeva. Postignuća Banke ostvarena su zahvaljujući njenim zaposlenicima na koje sam neizmjerno ponosan, te mi je čast što predvodim ovako motiviran tim talentiranih i radišnih ljudi.

HPB je u tim teškim i izazovnim uvjetima uspješno zadovoljila kapitalne zahtjeve iz sveobuhvatne procjene koju je nad Bankom i još 4 najveće banke u Hrvatskoj provodila ECB, a koja se sastojala od provjere kvalitete imovine (AQR) i testiranja otpornosti banke na stres (stress test). Na mikro razini, HPB je time dokazala da ima otpornu i stabilnu bilancu, a na makro razini je uspješnim okončanjem tog procesa otklonjena i zadnja prepreka ulasku Republike Hrvatske u ERM-2, kao preduvjet ulasku u europodručje, što bi bio ogroman uspjeh i izrazito važan događaj za naše društvo.

Komentar financijskih rezultata Hrvatske poštanske banke

Rezultati ostvareni u 2020. proizlaze prvenstveno iz odgovornog raspolaganja kapitalom, poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja, jačanja tržišne pozicije i naglaska rukovodstva na racionalnom upravljanju troškovima. Na taj način smo učinili poslovanje slojevitijim, te je Banka mogla adekvatno odgovoriti na izazove s kojima se suočila tijekom 2020. godine.

U skladu s tim, s porastom od 38 milijuna kuna u 2020. godini, ostvarena je najviša razina neto dobiti u korporativnoj povijesti u iznosu 182 milijuna kuna. Ipak, određeni negativni učinci u računu dobiti i gubitka bili su neizbježni zbog utjecaja pandemije na kretanja cijena vrijednosnih papira u portfelju Banke, prestanak obračuna dijela naknada za klijente tijekom trajanja lockdowna, slabije turističke sezone i općenitog pada gospodarskih aktivnosti, pa su tako neto operativni prihodi niži za 35 milijuna kuna. Pritom ističem da smo ipak uspjeli ostvariti porast neto kamatnog prihoda zbog agilnog upravljanja kamatnim rashodima i izvorima sredstava. Banka je već krajem 2019. godine započela s programom operativne racionalizacije, usmjereno na smanjenje troškova. Stoga je razina troškova gotovo nepromijenjena unatoč efektima pandemije i razornog potresa u Zagrebu u ožujku 2020. godine, dok je C/I indikator efikasnosti blago pogoršan nastavno na prethodno spomenuti neizbježni pad prihoda, te iznosi 63,8 posto, uz operativnu dobit od 289 milijuna kuna (2019.: 323 milijuna kuna).

Nastavno na kontinuirana poboljšanja u sustavu upravljanja rizicima, koji su potvrđeni u 2020. tijekom sveobuhvatne procjene koju je u Banci provodila ECB, s jedne strane, te privremenim supervizorskim mjerama i smjernicama kojima je olakšan učinak pandemije na kapital Banka s druge, ispravci vrijednosti plasmana i ostale imovine su smanjeni za 49 milijuna kuna, uz pokrivenost NPL od 62,2% za sve izloženosti, odnosno 74,2% bez izloženosti osiguranih državnim jamstvima. Značajna ukidanja rezerviranja za obveze odnose se na prethodno izdvojena sredstva za sudske sporove koji se vode protiv Banke, a koji se odnose na pravomoćno okončani spor u korist Banke tijekom godine.

Komentar financijskog položaja Hrvatske poštanske banke

Imovina Banke krajem 2020. godine iznosi 25,5 milijardi kuna. Međugodišnji porast imovine od 1,7 milijardi kuna, iako manji nego u prethodnoj godini, ostvaren je na čisto organskoj osnovi, uz istovremeno smanjenje izloženosti riziku mjereno RWA za 3,2 posto, čime je ostvaren dodatni doprinos internom kapitalnom osnaženju Banke.

Tako su krediti komitentima porasli za 1,4 milijarde kuna, odnosno 10,4 posto, čime je njihov udio u bilanci porastao drugu godinu zaredom, te iznosi 58 posto, nastavno na utilizaciju priljeva likvidnosti uslijed dospijeća i prodaju

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Uprava	Marko Badurina Predsjednik Uprave	Anto Mihaljević Clan Uprave	lvan Soldo Clan Uprave
Nadležnost	Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Sektor financijskih tržišta Sektor za usklađenost Ured unutarnje revizije Ured Uprave Ured za upravljanje ljudskim resursima Ured za pravne poslove Ured za strateški razvoj	Sektor poslovanja sa stanovništvom Sektor direktnih kanala Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzečima Ured za organizaciju i upravljanje projektima Ured za marketing Ured za upravljanje kvalitetom usluge Sektor podrške poslovanju Sektor informatike Ured za korporativnu sigurnost Ured za nabavu i upravljanje imovinom Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke	Sektor upravljanja kreditnim rizicima Sektor strateških rizika i kontrole rizika Sektor upravljanja naplatom Sektor upravljanja financijama Ured za upravljanje aktivom i pasivom
lskustvo	2019 - HPB d.d. predsjednik Uprave 2017 - Sberbank d.d. savjetnik Uprave za strategiju poslovanja za područja financijska tržišta, investicijsko bankarstvo, financijske institucije 2013 - Sberbank d.d. zamjenik direktora Sektora financijskih tržišta 2012 - Volksbank d.d. zamjenik direktora Sektora financijskih tržišta . 2007 - Volksbank - upravljanje likvidnošću i trgovanjem	2019 - HPB d.d. član Uprave 2019 - Kentbank d.d. direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom 2017 - Allianz Zagreb d.d. direktor Sektora za podršku prodaji 2015 - Zagrebačka banka d.d. direktor upravljanja prodajom za klijente individualnog bankarstva 2010 - Zagrebačka banka d.d. Direktor regije Grad Zagreb 2005 - Zagrebačka banka d.d. Direktor regije Sjeverozapadna Hrvatska 2003 - Zagrebačka banka d.d. Voditelj prodaje leasinga 2001 - Zagrebačka banka d.d. Voditelj prodajnog kontrolinga 1999 - Fer count d.o.o. Revizor pripravnik	2019 - HPB d.d. član Uprave 2018 - Raiffeisen Bank International AG, Izvršni direktor, Upravljanje rizicima financijskih institucija i država 2015 - Raiffeisen Bank International AG, Direktor, Upravljanje rizicima financijskih institucija i država 2013 - Raiffeisen Bank International AG, Risk Manager, Stariji Risk Manager 2011 - Raiffeisen Bank International AG Analitičar, stariji Analitičar banaka i financijskih institucija 2010 - Ipreo Ltd Analitičar Global Markets 2005 - FIMA Fas d.o.o. Pomočnik direktora 2005 - KPMG Croatia d.o.o. mlađi suradnik

Napomena: organizacijska nadležnost sa stanjem na dan 31. prosinca 2020. godine

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Makroekonomski pregled

Bruto domaći proizvod

Dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sastavnicama

	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
BDP - realna stopa rasta	(0,2%)	(2,4%)	(0,4%)	(0,3%)	2,4%	3,5%	3,4%	2,8%	2,9%	(8,4%)
BDP - nominalna stopa rasta	1,4%	(1,0%)	0,3%	(0,2%)	2,5%	3,4%	4,6%	4,9%	4,4%	(8,0%)
BDP deflator	1,6%	1,4%	0,7%	0,1%	0,1%	(0,1%)	1,2%	2,1%	1,5%	0,4%
Doprinos rastu realnog BDP
- potrošnja kućanstava	0,7 pp	(1,5 pp)	(0,9 pp)	(1,5 pp)	0,2 pp	1,8 pp	1,8 pp	2,0 pp	2,1 pp	(3,7 pp)
- potrošnja države	0,1 pp	(0,2 pp)	(0,0 pp)	0,3 pp	(0,3 pp)	0,1 pp	0,4 pp	0,4 pp	0,6 pp	0,4 pp
- bruto investicije u fiksni kapital	(0,5 pp)	(0,6 pp)	0,3 pp	(0,5 pp)	0,7 pp	1,3 pp	1,0 pp	1,3 pp	1,5 pp	(0,6 pp)
- neto izvoz	(0,1 pp)	0,4 pp	(0,3 pp)	1,5 pp	0,4 pp	0,3 pp	(0,7 pp)	(1,9 pp)	0,1 pp	(5,5 pp)
- promjena zaliha i ostalo	(0,3 pp)	(0,4 pp)	0,6 pp	(0,1 pp)	1,4 pp	0,0 pp	0,9 pp	1,0 pp	(1,4 pp)	1,1 pp
Međugodišnji rast sastavnica realnog BDP
- potrošnja kućanstava	+1,1%	(2,4%)	(1,5%)	(2,5%)	+0,4%	+3,1%	+3,1%	+3,3%	+3,5%	(6,2%)
- potrošnja države	+0,5%	(1,2%)	(0,1%)	+1,6%	(1,6%)	+0,5%	+2,2%	+2,3%	+3,4%	+2,0%
- bruto investicije u fiksni kapital	(2,7%)	(3,3%)	+1,4%	(2,8%)	+3,8%	+6,5%	+5,1%	+6,5%	+7,1%	(2,9%)
- izvoz roba i usluga	+2,3%	(1,5%)	+2,5%	+7,4%	+10,3%	+7,0%	+6,8%	+3,7%	+6,8%	(25,0%)
- uvoz roba i usluga	+2,5%	(2,4%)	+3,2%	+3,5%	+9,4%	+6,5%	+8,4%	+7,5%	+6,3%	(13,8%)

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI Bruto domaći proizvod, obrazac 12.1.1.4.), obrada HPB

Nakon petogodišnjeg razdoblja rasta, a uslijed egzogenog šoka uzrokovanog pandemijom COVID-19 virusa, u 2020. godini ostvaren je pad realnog BDP-a od 8,4%. Ovako snažan pad BDP-a veći je i od onog iz 2009. godine, kada je isti iznosio 7,3%. Negativni teret neto izvoza od 5,5 p.p. najviše je pridonio ukupnom padu realnog BDP-a, a uslijed djelomičnih ili potpunih zatvaranja emitivnih tržišta za turističke usluge. U skladu s tim, izvoz usluga je tijekom 2020. pao za 46,7 milijardi kuna (robe: -0,8 milijardi kuna), što je samo djelomično ublaženo istovremenim padom uvoza dobara i usluga, za 17,1 i 11,4 milijardi kuna, respektivno. Potrošnja kućanstava koja je u prezkriznom razdoblju bila najznačajnija komponenta doprinosa rastu BDP-a, u 2020. godini zabilježila je pad od 6,2%, s teretom na BDP od 3,7 p.p., uslijed izostanka potošnje kako zbog zatvaranja segmenata gospodarstva tako i pada pouzdanja potrošača uslijed visokog stupnja neizvjesnosti. Porast državne potrošnje (0,4%) usmjeren prvenstveno na transfere za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje negativnih efekata krize bio je glavni podupiratelj zaustavljanja još izraženijeg pada BDP-a u promatranom razdoblju. Zbog nemogućnosti zatvaranja proizvodnog ciklusa došlo je do pozitivnog učinka povećanja zaliha od 1,1 p.p. na BDP u 2020., ali što bi moglo u narednim godinama optteretiti rast.

Cijene

	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Hrana i bezalkoholna pića	(0,5%)	+2,9%	+1,0%	(0,1%)	+1,9%
Alkoholna pića i duhan	+0,4%	+2,4%	+2,8%	+4,4%	+3,6%
Odjeća i obuća	+0,2%	+0,8%	(1,3%)	(0,9%)	(0,6%)
Stanovanje, voda, struja, plin	(2,5%)	(2,7%)	+2,7%	+3,1%	(1,0%)
Zdravlje	+1,8%	+1,1%	+1,4%	(0,9%)	+1,2%
Prijevoz	(4,1%)	+3,3%	+3,5%	(0,3%)	(4,3%)
Komunikacija	(2,4%)	(1,6%)	(0,2%)	(0,2%)	+1,5%
Restorani i hoteli	+1,3%	+5,1%	+3,0%	+3,0%	+1,5%

Indeks potrošačkih cijena (međugodišnje stope promjene u %) Međugodišnja stopa promjene cijena odabranih komponenti indeksa potrošačkih cijena

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI CIJENE, obrazac 13.1.1.), obrada HPB

Temeljna inflacija je jednaka razini u prethodnoj godini, međutim, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijene bolje reprezentira značajne deflatorne pritiske uzrokovane COVID-19 pandemijom i slabljenjem pouzdanja potrošača.

U promatranom razdoblju komponenta prijevoza imalo je najznačajniji pad od -4,3%, a nakon toga i pad cijene troškova stanovanja i režijskih troškova. S druge strane, na rast cijena potrošačke košarice najviše je utjecao rast visoko taksativnih roba kao što su alkoholna pića i duhan te hrana i bezalkoholna pića.

Prikaz kretanja cijene restorana i hotela ukazuje da su ugostiteljski objekti i hoteli ublažili rast cijena usluga ali nisu smanjivali cijene kao odgovor na novonastalu krizu. Specifično, komunikacijske usluge su u 2020. godini ostvarile rast od 1,5%, po prvi put nakon dugogodišnjeg razdoblja pada cijena uslijed jačajuće konkurencije.

Rast cijena energenata u kratkoročnom razdoblju, u kombinaciji s probuđenim pouzdanjem potrošača i afinitetom prema potrošnji nakon godine obilježene lockdownom mogao bi rezultirati rastom cijena u 2021., dok će tehnološki napredak i prelazak određenih dijelova društvene interakcije i rada na digitalne kanale imati izrazito deflatorne učinke koji će ublažiti rast cijena u dugoročnom razdoblju.

Zaposlenost i plaće

Usporedno kretanje broja i bruto primanja zaposlenih

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Bilten, sezonski prilagođene i dodatne vremenske serije), obrada HPB

Zaposlenost u Hrvatskoj je nakon izbijanja gospodarske krize krajem 2008. godine opadala sve do 2014. godine. Tijekom tog razdoblja broj se zaposlenih smanjio s najviših 1,64 milijuna (srpanj 2008.) do 1,39 milijuna (veljača 2014.). Međutim, početkom gospodarskog oporavka broj se zaposlenih kontinuirano povećavao, uz dostizanje nešto manje razine broja zaposlenih na vrhuncu oporavka (srpanj 2019. =1,60 milijuna) od pretkriznih 2000.ih, radi promijenjene strukture gospodarstva i radne snage, uz istovremenu emigraciju nezaposlenog i podzaposlenog stanovništva u zemlje EU i druge razvijene zemlje s potrebom za radnom snagom.

Pozitivni trendovi prekinuti su izbijanjem pandemije COVID-19 u 2020. godini. Ipak, efekti pandemije na smanjenje broja zaposlenih bili su ograničeni, prvenstveno zbog pravovremene reakcije Vlade koje je otpočela program očuvanja radnih mijesta već u prvom kvartalu 2020. godine. Gledano u apsolutnim vrijednostima prosječni broj zaposlenih u 2020. (= 1,54 milijuna) bio je manji za samo 18 tisuća od prosjeka pretkrizne 2019. godine, a za preko 100 tisuća radnika veći nego u 2014. kao zadnjoj godini prethodne recesije (= 1,42 milijuna).

Širina obuhvata ovih mjera poduprta s višekratnim provođenjem poreznih rasterećenja dohotka, u kombinaciji s vrlo niskom stopom inflacije u 2020. godini utjecala je na rast kako nominalne tako i realne razine bruto plaća.

Javne financije

Kao i u ostalim makroekonomskim kategorijama, pandemija COVID-19 značajno je promijenila fiskalnu bilancu u 2020. godini. U razdoblju prvih devet mjeseci 2020. godine prihodi konsolidirane opće države iznosili su 128,0 milijardi kuna, što je 9% manje, odnosno 12 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Ovakav pad u apsolutnom iznosu daleko nadmašuje pad koji se dogodio na početku financijske krize u Hrvatskoj 2009., kada su prihodi pali za 8 milijardi kuna. Najveći dio pada prihoda odnosi se na izostanak indirektnih poreznih prihoda (uglavnom PDV uslijed izostale potrošnje) od 10,0 milijardi kuna (16%), a uslijed izostale potrošnje.

Zbog aktivne uloge Vlade RH u ublažavanju posljedica pandemije putem mjera pomoći bez presedana u gospodarskoj povijesti zemlje, rashodi su u prvih devet mjeseci 2020. godine iznosili 140 milijardi kuna, što je za 10 milijardi kuna više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Stavka koja je najznačajnije obilježila ovo razdoblje su subvencije koje su iznosile 12,8 milijardi kuna, a što je za 7,7 milijardi kuna ili 150% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Sljedeća značajna stavka je evidentirana na računu naknade zaposlenicima od 37 milijardi kuna odnosno 5,9 više nego u pretkriznoj godini.

Kao neminovni efekt opisanih razlika prihoda i rashoda, povećanje neto zaduženja za prvih devet mjeseci 2020. godine iznosilo je 18,7 milijardi kuna, što je druga najveća razina proračunskog manjka od 2011. godine kada se zemlja nalazila u trećoj godini ekonomske recesije.

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane opće države (u milijunima kuna)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (nefinancijski računi opće države, obrazac h-i_1), obrada HPB

Poslovno okruženje

Broj kreditnih institucija na hrvatskom tržištu se uslijed konsolidacije tržišta i prestanka poslovanja manjih banaka kontinuirano smanjuje. Nastupanje COVID-19 krize u 2020. godini usporilo je proces konsolidacije sektora iz aspekta broja institucija, koji se u 2020. godini nije mijenjao. U skladu s tim, sa stanjem na dan 31.12.2020. na tržištu je poslovalo 20 poslovnih banaka i 3 stambene štedionice.

Ipak, neovisno o izostanku poslovnih kombinacija u 2020. godini, koncentracija sektora, mjerena tržišnim udjelom najvećih 5 banaka, porasla je s već visokih 74% u 2017. na preko 80% krajem 2019. godine, što se dodatno povećalo na 81,3% u 2020. godini. Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije imovine kreditnih institucija je nakon višegodišnjeg kontinuiranog blagog rasta, a zbog realiziranih poslovnih kombinacija u 2018. i 2019., prešao preko razine od 1.600 bodova, a što označava umjereno koncentrirano tržište. HHI indeks je i u 2020. porastao za dodatnih 19 bodova, uslijed jačeg organskog rasta volumena i posljedičnog rasta tržišnog udjela, kod velikih banaka.

Broj kreditnih institucija i Herfindahl-Hirchmanov indeks (HHI) koncentracije za imovinu banaka

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija od 2008. do 2019., Odabrani pokazatelji strukture, koncentracije i poslovanja kreditnih institucija na dan 31.20.2020.), obrada: HPB

Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako banke i stambene štedionice u inozemnom vlasništvu čine 91 posto ukupne imovine sektora kreditnih institucija, a među njima dominiraju banke s područja Europske Unije, u talijanskom, austrijskom i mađarskom vlasništvu.

HPB je jedna od dvije preostale državne banke, te je na dan 31.12.2020. zauzimala šesto mjesto među kreditnim institucijama u RH po veličini aktive, nakon uspješnog pripajanja Jadranske banke d.d. Šibenik i HPB-Stambene štedionice d.d., s tržišnim udjelom 5,51 posto. Preostala državna banka - CROATIA BANKA d.d. čini 0,42% imovine sustava, čime domaće banke u državnom vlasništvu čine 5,93% udjela, dok se na domaće banke u privatnom vlasništvu odnosi 3,42% udjela u imovini kreditnih institucija.

Ukupna imovina sektora porasla je za značajnih 31,4 milijarde kuna u 2020. godini, što predstavlja najveći međugodišnji porast od 2008. godine kada je uslijedilo prelijevanje utjecaja globalne financijske krize u Hrvatsku i stagnacija bilance kreditnih institucija sve do 2018. godine. Ovaj rast u 2020. godini u uvjetima pandemije COVID-19 se efektuirao nastavno na ekspanzivno monetarno okruženje i mjere Hrvatske narodne banke, čime je zadržana stabilnost i izrazito visoka kapitaliziranost bankarskog sektora. U skladu s tim, većina kreditnih institucija koje posluju u Hrvatskoj ostvarila je porast imovine, pri čemu su unutar strukture najviše rasli likvidni instrumenti (ponajviše depoziti kod HNB) i dane kredite i predujmove uz zadržavanje kvalitete imovine konstantnom (udio neprihodujućih kredita - NPL) na kraju 2020. iznosio je 5,4%, a na kraju 2019. iznosio je 5,5%). Neprihodujući krediti porasli su u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se udio NPL-ova povećao s 5,8% na 7,1%. Udio NPLova u sektoru nefinancijskih društava smanjio se s 13,7% na 12,5%, ponajprije pod utjecajem prodaje neprihodujućih potraživanja.

Kreditne institucije su u 2020. poslovale s neto dobiti u iznosu 2,7 milijardi kuna, čime se ista prepolovila u odnosu na pretkriznu 2019. godinu. Do ovako snažnog pada došlo je uslijed rezerviranja za gubitke, pada operativnih prihoda uslijed izostanka velikog dijela transakcijskih prihoda radi lockdowna i slabije turističke sezone, te manjih dobitaka od trgovanja instrumentima i dividende. Istovremeno je nakon višegodišnjeg unapređenja pogoršan i pokazatelj troškovne efikasnosti mjeren omjerom troškova i prihoda na gotovo 55 posto. U skladu sa supervizorskim očekivanjima i smjernicama HNB, sve kreditne institucije zadržale su dobit 2019. godine, radi čega je osnažen kapital sektora, te je stopa adekvatnosti regulatornog kapitala krajem 2020 dosegla 24,9 posto.

Pokrivenost neprihodujućih kredita umanjenjima vrijednosti 63,62 61,64 60,41 68,01 64,05 Stopa ukupnoga kapitala 22,97 23,80 23,14 24,80 24,91 Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) 193,98 190,83 164,38 173,71 181,94

	2016	2017	2018	2019	2020
Prinos na imovinu (ROA)	1,23	0,85	1,21	1,37	0,61
Prinos na kapital (ROE)	9,24	5,91	8,40	9,82	4,43
Pokazatelj troškovne efikasnosti (CIR)	51,40	48,98	48,05	46,32	54,97
Udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL)	12,07	8,73	7,49	5,47	5,43

Ključni pokazatelji poslovanja kreditnih institucija (u %)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Podaci o poslovanju kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2020. godine (privremeni nerevidirani); obrada: HPB

Kreditne institucije – pregled kretanja odabranih pokazatelja 2020. i rang lista top-10 najbolje pozicioniranih banaka po kategoriji

Tržišni udio u imovini				Kapital			Likvidnost
	Rang Naziv institucije	Udio u ukupnoj imovini (%)		Rang Naziv institucije	Adekvatnost kapitala (%)		Rang Naziv institucije	LCR (%)
1	Zagrebačka banka	26,93	1	PBZ stambena štedionica d.d.	45,93	1	Raiffeisen stambena štedionica d.d.	2.050,88
2	Privredna banka Zagreb	20,75	2	Zagrebačka banka d.d.	33,16	2	J&T banka d.d.	1.548,70
3	Erste&Steiermärkische Bank	15,83	3	Privredna banka Zagreb d.d.	28,99	3	Samoborska banka d.d.	1.394,16
4	OTP banka	9,76	4	Addiko Bank d.d.	26,15	4	Karlovačka banka d.d.	614,62
5	Raiffeisenbank Austria	8,04	5	Samoborska banka d.d.	24,59	5	PBZ stambena štedionica d.d.	471,63
6	Hrvatska poštanska banka	5,51	6	Raiffeisenbank Austria d.d.	23,78	6	Istarska kreditna banka Umag d.d.	413,81
7	Addiko Bank	3,82	7	Hrvatska poštanska banka d.d.	21,84	7	Imex banka d.d.	369,85
8	Sberbank	2,39	8	Raiffeisen stambena štedionica d.d.	21,73	8	Slatinska banka d.d.	288,55
9	Podravska banka	0,85	9	J&T banka d.d.	19,65	9	Addiko Bank d.d.	248,92
10	Istarska kreditna banka Umag	0,83	10	Agram banka d.d.	19,50	10	Banka Kovanica d.d.	225,75

	Adekvatnost
	Rang Naziv institucije

kapitala (%)			Rang Naziv institucije	LCR (%)
		18.	Hrvatska poštanska banka d.d.	157,78

Povrat na kapital		Povrat na imovinu
Rang Naziv institucije	ROE (%)	Rang Naziv institucije	ROA

	Rang Naziv institucije	ROE (%)		Rang Naziv institucije	ROA (%)		Rang Naziv institucije	neto dobit (000 HRK)
1	Karlovačka banka d.d.	15,38	1	Karlovačka banka d.d.	1,17	1	Privredna banka Zagreb d.d.	816.992
2	Wüstenrot stambena štedionica d.d.	10,62	2	Privredna banka Zagreb d.d.	0,89	2	Zagrebačka banka d.d.	734.507
3	Istarska kreditna banka Umag d.d.	8,85	3	Partner banka d.d.	0,88	3	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	389.525
4	Banka Kovanica d.d.	8,19	4	Banka Kovanica d.d.	0,83	4	OTP banka d.d.	250.742
5	Hrvatska poštanska banka d.d.	7,86	5	Istarska kreditna banka Umag d.d.	0,82	5	Hrvatska poštanska banka d.d.	190.616
6	Partner banka d.d.	7,44	6	Hrvatska poštanska banka d.d.	0,77	6	Raiffeisenbank Austria d.d.	131.780
7	Agram banka d.d.	6,58	7	Agram banka d.d.	0,73	7	Addiko Bank d.d.	87.128
8	Privredna banka Zagreb d.d.	5,41	8	Wüstenrot stambena štedionica d.d.	0,65	8	Istarska kreditna banka Umag d.d.	30.741
9	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	4,55	9	Zagrebačka banka d.d.	0,61	9	Karlovačka banka d.d.	29.502
10	Croatia banka d.d.	4,51	10	Erste&Steiermärkische Bank d.d.	0,57	10	Agram banka d.d.	27.534

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Podaci o poslovanju kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2020. godine (privremeni nerevidirani); obrada: HPB

(%)	Rang Naziv institucije	neto dobit (000 HRK)

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Povijest i razvoj Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Osnivanje Hrvatske poštanske banke početkom devedesetih godina rezultat je višemjesečnog rada tima stručnjaka Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) koji su, poznavajući dobre prakse poslovanja poštanskih banaka u Europi, u novonastalim političkim okolnostima oživotvorili ideju poštanske banke u samostalnoj Hrvatskoj.

Banka je osnovana u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u Tkalčićevoj ulici 7. Dionice Banke upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao prostor i prve kadrove za rad. Kao univerzalna bankarska organizacija, Banka je registrirana za "sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa" te je krajem listopada 1991. upisana u sudski registar.

Polazeći od potreba građana i gospodarstvenika za bankarskim uslugama, osobito u sredinama gdje nema poslovnica banaka i oslanjajući se na mrežu od gotovo tisuću poštanskih ureda, Banka je započela s prikupljanjem depozita građana, privatnih poduzetnika i pravnih osoba.

U svibnju 1992. Banka počinje obavljati devizni platni promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine prednosti novoosnovane banke, osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju u depozitnu sferu Banke.

Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92), Banka je imenovana pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju njenih potencijala i poslova (zamjena štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).

Prve godine rada Banke u ratnim okolnostima obilježio je pad ukupne gospodarske i investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, pad životnog standarda, visoka stopa inflacije (pa i hiperinflacija), monetarna nedisciplina te povećanje fiskalnih davanja. Ove okolnosti su okončane donošenjem Stabilizacijskog programa u svibnju 1995. godine koji zaustavlja inflaciju i stabilizira tečaj DEM. Banka je tijekom tih godina prvenstveno obavljala poslove sa stanovništvom, prikupljala dinarska odnosno kunska sredstva građana, isplaćivala plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirala na tržište novca i kratkoročno kreditirala obrtne potrebe gospodarskih subjekata, prvenstveno HPT-a, njegovih poslovnih partnera i osnivača Banke. Čak i u tim složenim okolnostima poslovanja, Banka je bilježila stalni rast bilančne sume i ostvarivala dobit te vodila stalnu brigu o revalorizaciji i očuvanju vrijednosti kapitala osnivača i depozita klijenata i ulagača.

Godine 1995. kupljena je zgrada u Jurišićevoj 4 pa sjedište Banke seli na tu poslovnu adresu. Iste godine usklađeni su i akti banke sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Prva podružnica otvorena je u Splitu u travnju 2003. godine. U srpnju 2005. Banka je osnovala HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, čime je formirana HPB Grupa. Razvoj Grupe nastavljen je 2006. godine osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničkog društva za stambenu štednju, koje je uspješno pripojeno matičnom društvu dana 02. prosinca 2019. kao rezultat racionalizacije i optimizacije poslovanja. Osim navedenih društava kćeri u kojima je osnivač i stopostotni vlasnik, Banka je od srpnja 2018. godine do njenog uspješnog pripajanja 01. travnja 2019. godine bila 100% vlasnik JADRANSKE BANKE d.d. ŠIBENIK. Također, između 2015. i 2017. Banka je imala kontrolni vlasnički udio (58,2%) u H1 TELEKOM-u, dioničko društvo.

Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi, investicijski fondovi i ostali privatni investitori koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna putem čega stječu vlasnički udio u temeljnom kapitalu od 25,5%. Republika Hrvatska uplatila je 244,1 milijuna kuna pa se vlasnički udio Republike Hrvatske i povezanih osoba smanjio s 99% na 74,5%. Na ovaj način Banka postaje kreditna institucija s najdiverzificiranijom dioničarskom strukturom među velikim bankama u Hrvatskoj.

Danas poslovnu mrežu HPB-a čini 6 regionalnih centara za gospodarstvo (RC Središnja Hrvatska sa sjedištem u Zagrebu, RC Sjeverna Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu, RC Istra i Kvarner sa sjedištem u Rijeci, RC Slavonija sa sjedištem u Osijeku, RC Dalmacija – sjever sa sjedištem u Šibeniku i RC Dalmacija – jug sa sjedištem u Splitu unutar kojih posluje 16 Poduzetničkih centara) i 6 regionalnih centara za stanovništvo raspoređenih na regije Središnja Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Slavonija, Istra i Kvarner, Dalmacija sjever i Dalmacija jug), 52 centra i 6 ispostava rasprostranjenih na cijelom teritoriju RH.

Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana, Hrvatska poštanska banka kao najveća banka u domaćem vlasništvu, omogućuje potpunu financijsku uslugu građanima, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te podršku hrvatskom gospodarstvu, osobito segmentu malog i srednjeg poduzetništva. U suradnji s HP-Hrvatskom poštom d.d., dostupnost proizvoda i usluga Banke osigurana je i kroz mrežu poštanskih ureda i u najmanjim mjestima u državi. Strateške odrednice razvoja HPB-a usmjerene su na povećanje tržišnog udjela na bankarskom tržištu te razvoj organizacije i poslovnih procesa u skladu s najboljom svjetskom praksom.

Pregled ključnih događaja u korporativnoj povijesti HPB d.d

Projekt Pregled kvalitete imovine (Asset quality review, AQR)

Banka je zajedno s četiri najveće banke u Hrvatskoj bila tijekom razdoblja od rujna 2019. godine do početka lipnja 2020. godine predmetom sveobuhvatne procjene Europske središnje banke (ECB). Ta procjena sastojala se od provjere kvalitete imovine (Asset quality review, AQR), uz istovremeno testiranje otpornosti banke na stres (Stress test) te je HPB uspješno zadovoljila očekivane kriterije u oba postupka.

Kao nužni regulatorni preduvjet za uspostavu bliske suradnje između HNB-a i ECB-a, dana je ovlast ECB-u da provede prethodno spomenutu sveobuhvatnu procjenu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, a koja podrazumijeva uvid u svu dokumentaciju i informacije o kreditnim institucijama. Uspostava bliske suradnje jedan je od koraka u procesu pristupanja Hrvatske u Europsku monetarnu uniju (EMU) te je provedena analiza bila od iznimne važnosti za ostvarenje tog strateškog cilja Republike Hrvatske.

Izvršene su brojne detaljne provjere poslovanja HPB-a, od kojih su najopsežnije bile provjere procesa, politika i računovodstvenih podataka, provjera njihove kvalitete i integriteta, kao i provjera kvalitete imovine banke na odabranom uzorku te provjera modela Banke za izračun očekivanih kreditnih gubitaka.

Rezultati AQR-a su procjenjivani u kombinaciji s rezultatima Stress testa te je donesen zaključak da je Hrvatska poštanska banka uspješno prošla sve provjere uz ostvarenje sljedećih omjera adekvatnosti redovnog osnovnog kapitala ("CET1 omjer")* u usporedbi s početnom kapitaliziranošću na 30.06.2019. (=20,24%):

• Stopa adekvatnosti redovnog osnovnog kapitala prilagođena za rezultate AQR-a: 18,69%
• Stopa adekvatnosti redovnog osnovnog kapitala u godini sa najnižom stopom adekvatnosti kapitala u osnovnom ("baseline") scenariju (trogodišnje razdoblje testiranja): 18,85%
• Stopa adekvatnosti redovnog osnovnog kapitala u godini sa najnižom stopom adekvatnosti kapitala u nepovoljnom ("adverse") scenariju (trogodišnje razdoblje testiranja): 6,30%

1*podaci javno objavljeni na web stranici Europske središnje banke: https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2020/html/ssm.pr200605~ca8b62e58f.en.html

Na ovaj način je potvrđena kapitaliziranost i otpornost bilance Banke, kao i ostalih institucija koje su bile podvrgnute ovoj provjeri te je dana 27.07.2020. stupila na snagu Odluka (EU) 2020/1016 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke (ESB/2020/31), čime su ispunjeni preduvjeti za ulazak Republike Hrvatske u ERM-2 mehanizam na putu prema članstvu u EMU.

Dokapitalizacija društva HPB-nekretnine d.o.o.

Banka je kao jedini član i osnivač društva HPB-nekretnine d.o.o. izvršila povećanje temeljnog kapitala društva HPB-nekretnine d.o.o. sa iznosa od 490.000,00 HRK, za iznos od 4.270.800,00 HRK, na iznos od 4.760.800,00 HRK, što je upisano u registru Trgovačkog suda u Zagrebu Rješenjem Tt-20-26120-2 od 01. rujna 2020. godine. Banka je temeljni kapital HPB-nekretnina d.o.o. povećala unosom prava – potraživanja prema društvu HPB-nekretnine d.o.o. na osnovu dugoročnog kredita, i to stvaranjem jednog novog poslovnog udjela u nominalnom iznosu od 4.270.800,00 HRK kojeg je preuzela Banka kao jedini član društva.

U skladu s tim, osnažena je financijska pozicija i osiguran kratkoročni potencijal društva HPB-nekretnine d.o.o. u uvjetima kada je obujam poslovanja smanjen radi posljedica COVID-19 pandemije, kao i srednjoročni razvojni potencijal za stvaranje vrijednosti.

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:

• sve vrste depozitnih i kreditnih proizvoda i usluga za pravne i fizičke osobe u domaćoj i stranoj valuti,
• usluge transakcijskog poslovanja (kunski i devizni platni promet),
• usluge izdavanja garancija, avala i drugih oblika jamstava,
• usluge factoringa, financijskog najma (leasing),
• usluge kupoprodaje i druge usluge vezane za vrijednosne papire,
• usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
• obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje,
• izdavanje elektroničkog novca,
• izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom,
• ostali bankovni proizvodi i usluge (sefovi, Western Union usluge).

Zakonodavni okvir

Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018, 70/2019, 47/2020 i 146/2020) i Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 125/2011, 111/2012, 68/2013, 110/2015, 40/2019).

Pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala ("Narodne novine" broj 65/2018. i 17/2020), podzakonskim propisima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kao i EU regulativom kojom se izravno ili implementacijom u hrvatski zakonodavni okvir jedinstveno uređuje tržište kapitala na području cijele Europske unije, a pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu ("Narodne novine" broj 66/2018), uključujući i pripadajuće podzakonske propise.

Za poslovanje Banke osobito su relevantni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost.

Tijekom 2020. godine, a zbog povećanja otpornosti kreditnih institucija i održavanja stabilnosti financijskog sustava u tijeku pandemije COVID-19, Banke su postale podložne određenim supervizorskim očekivanjima, putem objavljenih okružnica Hrvatske narodne banke, preporuka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i preporuke i supervizorska očekivanja Europske središnje banke, a sve u svezi s pandemijom COVID-19. Te preporuke i očekivanja odnose se u bitnom na određena postupanja glede odobravanja moratorija, njihovog tretmana i klasifikacije i izvještavanja o istima, umanjenja vrijednosti i sustava upravljanja kreditnim rizikom, kao i preporuke glede obustave isplata dividendi i varijabilnih primitaka radnicima.

Tako se i Odlukom Hrvatske narodne banke o privremenom ograničenju raspodjela (NN 4/2021.) koja je stupila na snagu sa 16. siječnja 2021. godine, kreditnim institucijama i to do 31. prosinca 2021. ograničava provođenje raspodjela, što uključuje isplatu dividenda, stvaranje obveze isplate dividenda, otkup vlastitih dionica, dodjelu varijabilnih primitaka i druge oblike raspodjela. Odluka je donesena uz obvezu Hrvatske narodne banke na preispitivanje razloge zabrana najkasnije do 30. rujna 2021. godine, pri čemu regulator može, a ovisno o ocjeni, trajanje privremenog ograničenja ukinuti i prije 31. prosinca 2021. godine.

Navedena Odluka donesena je s obzirom na ovlaštenje iz članka 144.a) Zakona o kreditnim institucijama, prema kojem je Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo – kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika – ovlašteno donijeti podzakonski propis kojim propisuje odgovarajuće mjere i instrumente. U skladu s tim, ova je regulatorna mjera donesena zbog neizvjesnosti koje proizlaze iz trajanja i dinamike COVID-19 pandemije i njenih posljedica.

Hrvatska narodna banka, osim navedene normativne aktivnosti, nadležna je i za nadzor poslovanja kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Nakon uspostave bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom (dalje: ESB), a u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) br. 468/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) - dalje Uredbe o SSM-u, definiran je i obuhvat nadzornih zadaća ESB-a koji je ograničen na bonitetni nadzor kreditnih institucija, a nadzorne zadaće koje nisu povjerene ESB-u ostaju u nadležnosti nacionalnih nadzornih tijela. Hrvatska narodna banka je, u tom smislu, ostala isključivo odgovorna za nadzor banaka u područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o SSM-u. Navedena područja odnose se na područja uređena Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke, kao što su ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu, pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, načini utvrđivanja kreditnih gubitaka i zaštita potrošača, te u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja i financiranja terorizma ESB je 10. srpnja 2020. godine donijela Odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom, a od 1. listopada 2020. godine Republika Hrvatska sudjeluje u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, obzirom da je uspostavljanje bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i ESB-a jedan je od preduvjeta za ulazak u ERM II (Jedinstveni europski tečajni mehanizam II).

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti. Hrvatska agencija za osiguranje depozita kontrolira ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o osiguranju depozita ("Narodne novine" 82/2015. i 146/2020). Hrvatska narodna banka provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih institucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" broj 146/2020.). Izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kao i Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka preuzima ovlasti za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nad investicijskim društvima.

Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzire ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka temeljem kojih se Banci utvrđuju obveze i odgovornosti u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ("Službeni list" EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija, kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca, plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

Banka kao obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizama (NN broj 108/2017, 39/2019) u svojem poslovanju poduzima mjere, radnje i postupanja propisana ovim Zakonom radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te provođenja preventivnih mjera u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

S obzirom da je Republika Hrvatska, izravno ili putem društava u njenom vlasništvu, većinski vlasnik dionica Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu zakonsku/podzakonsku regulativu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu.

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim institucijama i stopostotni je član u sljedećim društvima, s kojima čini HPB Grupu:

	Industrija	Država	Vlasništvo u %
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo nije članica koncerna u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

Dionica HPB-R-A

Dionica HPB uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem izvještajnog razdoblja 2020. godine iznosila je 470,00 kuna (trgovinski dan 30.12.2020.), što predstavlja pad od 21,67 posto u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2019. godini (=600,00 kuna na trgovinski dan 30.12.2019.).

Trgovanje dionicom HPB-R-A tijekom izvještajnog razdoblja bilo je kako slijedi:

Informacije i detalji o vrijednosnici

Datum izdanja	12. prosinac 2000.
ISIN	HRHPB0RA0002
	Službeno tržište
Segment	Zagrebačke burze
Uvrštena količina	2.024.625
Tržišna cijena na 30. prosinca 2020. (u kn)	470,00
Tržišna kapitalizacija (u mil kn)	992,07

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Na dan 31. prosinca 2020. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

Izvor: SKDD

Republika Hrvatska, putem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ostalih državnih institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 74,6% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima Društva na datum 31.12.2020. godine.

Pregled poslovanja i financijski pregled

Neto dobit/(gubitak)

Operativna dobit prije rezerviranja iznosi 289,4 milijuna kuna. Rezerviranja za gubitke po zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 121,4 milijuna kuna, dok neto prihod od ukidanja rezerviranja za obveze i troškove iznose 58,9 milijuna kuna.

Operativna dobit (prije rezerviranja)

Neto prihod od kamata u iznosu od 537,3 milijuna kuna generira udio od 67,2 posto u ukupnim prihodima iz poslovanja.

Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 01.01.- 31.12.2020.

Kontinuirana optimizacija troškova je rezultirala smanjenjem ukupnih troškova poslovanja što se odnosi na opće i administrativne troškove koji su niži za 7,72 posto. U odnosu na 2019. godinu porastao je trošak zaposlenika nastavno na pripajanje Jadranske banke i Štedionice te troškovi osiguranja sukladno porastu depozita. Banka će nastaviti ulagati napore kako bi se troškovima upravljalo što efikasnije.

Troškovi rezerviranja za gubitke

Optimizacija portfelja rezultirala je smanjenjem troškova rizika unatoč efektima COVID-a 19.

Imovina i RWA

Usporedno s rastom imovine i kredita i potraživanja od komitenata Banke smanjuje se rizikom ponderirana aktiva što je rezultat jačanja kulture upravljanja kapitalom.

Krajem 2020. godine aktiva Banke iznosila je 25.464 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 1.691 milijuna kuna (+7,1 posto) u odnosu na 2019. godinu. Sa 57,8 posto krediti i potraživanja od komitenata čine najznačajniji dio u strukturi aktive.

Ukupni depoziti rasli su za 5,3%. Stanovništvo i gospodarstvo su u porastu, uz primjetno prelijevanje iz oročenja (-14,3%) na a vista račune (+14,7%), što ima povoljan utjecaj na prosječni trošak izvora.

Struktura pasive

Opis poslovanja poslovnih segmenata

Poslovanje sa stanovništvom

570 tisuća

23 tisuće

ukupno klijenata

novih klijenata

Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 6 regionalnih centara, 52 centra i 6 ispostava, te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte više od 1.000 poštanskih ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U protekloj godini, unatoč pandemiji i svojevrsnoj krizi koju je izazvala, banka je zabilježila stabilnost depozita koji su na dan 31. prosinca 2020. godine iznosili 11,9 milijardi kuna. Od toga, depoziti po viđenju iznosili su 7,5 milijardi kuna, a oročeni depoziti iznose 4,3 milijarde kuna iz čega je vidljiv nastavak trenda prelijevanja oročenja u a vista depozite.

Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2020. godine iznosio je 7,9 milijardi kuna. U 2020. nastavljen je brži rast od Sektora u svim dimenzijama, udio ukupnih kredita stanovništvu zadržava uzlaznu putanju. Uz rast stambenih i nenamjenski krediti u 2020. bili su iznad sektora, a u 2020. godini plasirano je gotovo 1,8 milijardi kuna novog kreditnog volumena, uz vrlo uspješno sudjelovanje u programu subvencioniranih stambenih kredita, što je obzirom na okolnosti i pandemijsko vrijeme izrazito dobar rezultat.

Rast depozitnog i kreditnog portfelja rezultat je stabilnog poslovanja, kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata i prepoznavanje banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske.

Novosti u 2020.:

Prodaja/razvoj

HPB je u 2020. nastavila rast tržišnog udjela u kreditima zbog zadržavanja volumena plasmana kroz cijelu godinu.

Pandemijsku godinu obilježile su dvije tranše APN-ova programa subvencioniranih kredita gdje je HPB kao društveno odgovorna institucija nastavila s potporom programa te na taj način olakšala klijentima rješavanje stambenog pitanja ali i poduprla demografske mjere Vlade da zadrži mlađe ljude u Domovini. Travanj i rujan bili su mjeseci orijentirani na APN te je banka kreditirala ukupno 1080 klijenata u volumenu od 725 mil.

Osim APN-ovog programa subvencioniranih kredita banka sudjeluje i u subvencioniranim kreditima s područja Osječko baranjske županije gdje kamatu klijentima podmiruju jedinice lokalne samouprave.

Činjenica da je na tržištu prepoznata kao Banka za stambeno kreditiranje u kunama čini dobru priliku za akviziranjem i građenjem baze mlađih radno aktivnih klijenata čime se diverzificira klijentska struktura te se dobivaju klijenti s većim primanjima. HPB, uz snažnu i stabilnu bazu klijenata umirovljenika, čini jake iskorake prema mlađim skupinama ljudi za koje kreira posebne ponude i unapređuje svoje proizvode i usluge kako bi bila u korak, ali i ispred konkurencije, te pratila digitalne trendove u bankarstvu.

Također, 2020. godina bila je usmjerena na mjere pomoći čiji cilj je bilo prebrođivanje pandemijskog vremena te je Banka svojim klijentima ponudila različite mjere ne bi li im olakšala otplatu obveza uslijed neizvjesnosti koje je 2020. godina donijela. Banka je obradila više od 3.000 zahtjeva za korištenjem neke od mjera.

Pandemija je dala svoj doprinos u digitalizaciji poslovanja klijenata banke. Tako je u 2020. osim većeg broja ugovorenih usluga izravnog bankarstva rastao i volumen transakcija provedenih putem digitalnih usluga Banke uslijed povećanja broja provedenih transakcija koji je porastao za 20ak posto.

Poslovanje Sektora direktnih kanala

Kartično poslovanje

550 bankomata 17 različitih kartičnih proizvoda

793 tisuće validnih kartica 3.030 EFT-POS terminala

Banka je krajem 2020. godine u svojem portfelju kartičnih proizvoda imala 793.433 validnih kartica, što je blagi porast od 660 kartica u odnosu na 2019. godinu. Od ukupnog broja validnih kartica 98,5% odnosi se na kartice izdane fizičkim osobama, a 1,5% izdano je poslovnim subjektima.

Ostvareno je ukupno 28,2 milijuna transakcija od čega 25,6 milijuna karticama Banke. Porast broja transakcija karticama Banke je 6,7% više u odnosu na 2019. godinu. Ukupan volumen transakcija u 2020. godini porastao je 1,3% u odnosu na 2019. godinu.

U istom periodu, provedena je optimizacija bankomatske mreže te je broj bankomata ostao na sličnim veličinama u odnosu na 2019. godinu dok je porast broja EFTPOS uređaja u trgovačkoj mreži veći za 26% u odnosu na 2019. godinu.

Volumen transakcija putem e-Gotovine (podizanje gotovine na bankomatima bez kartice, putem mobilnog bankarstva) porastao je 17% u odnosu na prethodnu godinu.

Prema preporuci HNB-a, a kako bi osigurali što bolju uslugu klijentima, u vremenima pandemije COVID 19, Banka je izdala kartice svim vlasnicima zaštićenih računa i opunomoćenicima koji to žele, kako bi mogli koristiti sredstva sa svojih računa bez dolaska u poslovne Centre Banke. Izdano je tih 26.680 debitnih kartica u drugom kvartalu 2020.g.

Osim toga, Banka je omogućila klijentima beskontaktno plaćanje sa 100kn na 250kn bez unosa PIN-a i time olakšala korištenje kartice i plaćanje u skladu sa epidemiološkim preporukama.

U periodu od travnja do srpnja 2020., Banka je omogućila isplate gotovine debitnim i prepaid karticama sa bankomata ostalih banaka u RH bez naknade, a kako bi klijenti mogli u tom periodu imati olakšani i brži način dostupnu gotovinu.

Podržavajući Ministarstvo turizma i Vladu RH, Banka je potpisala Sporazum o pristupanju provedbi mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj te je izdala novi proizvod Debit Visa Hrvatska turistička kartica, kojim se omogućava poslodavcima isplata naknade neoporezivog dijela do 2.500 kn te bezgotovinske uplate ostalih fizičkih i pravnih osobama, a zaposlenicima omogućava podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru u RH. Ukupno je izdano 2613 kartica u 2020.g.

Prateći regulatorne zahtjeve sigurnosti plaćanja na internetu, Banka je završila proces prema PSD2 regulativi, 3DS 2.0 regulativi, SCA "Strong Customer Autentification" te svim klijentima koji to žele i mogu, plaćati na internetu uz korištenje biometrije. PSD2 i 3DS2.0 regulativa uvedena je i na strani prihvata kartica. Time je podignut nivo sigurnosti plaćanja na internetu na viši nivo, što našim klijentima omogućuje sigurniji uslugu te poboljšano korisničko iskustvo.

Osim toga, Banka je završila proces izdavanja kreditnih kartica zamjenom sa Chip & Pin autentifikacijom, a u svrhu usklađenosti sa SCA regulativom i osiguravanjem korištenja kartica na sigurniji način je obnovljeno 25.963 kartice u 2020.g.

Digitalno bankarstvo

Krajem 2020. godine, broj korisnika Internetskog bankarstva za fizičke osobe iznosi 69 tisuća što je smanjenje za 1% u odnosu na 2019. godinu. Fizičke osobe preferiraju kanal mobilnog bankarstva te sukladno tome i broj korisnika mobilnog bankarstva raste.

Krajem 2020. godine, broj korisnika mobilnog bankarstva je 100 tisuća što je povećanje za 12% u odnosu na 2019. godinu. Broj transakcija je 68%, a volumen 42% veći u odnosu na 2019. godinu.

Broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internetskog bankarstva je veći od 8 tisuća što je povećanje od 12% u odnosu na prošlu godinu. Također, velik porast bilježi i broj poslovnih subjekata s ugovorenim mobilnim bankarstvom koji je čak 45% veći u odnosu na 2019. godinu.

Novosti u 2020.:

• PSD2

Nastavak projekta opsegom potpunog usklađenja s regulativom te uspostavljanje produkcijskog upravljanja PSD2 kanalom

• Sepa Instant plaćanja

HPB je jedna od 3 banke u HR koja se u 2021. godini priključila Instant shemi te tako svojim korisnicima omogućila brže plaćanje.

SEPA instant plaćanje je kreditni transfer, odnosno plaćanje, koje inicira platitelj – potrošač (fizička osoba) ili poslovni subjekt. Ono što razlikuje instant kreditni transfer od običnog kreditnog transfera su dostupnost usluge 24/7/365 te izvršenje transakcija i raspoloživost sredstava primatelju u roku od svega nekoliko sekundi (10 sekundi).

• RPIR

Intenzivan rad na RPIR usluzi (dio SEPA instant projekta) čija je produkcija planirana za prvi kvartal 2021. godine.

RPIR je registar u kojem je moguće definirati posredni način identifikacije računa primatelja. To znači, da će vlasnik moći "povezati" samo svoje transakcijske račune (IBAN-e) sa svojim emailom, brojem mobilnog uređaja, odnosno OIB-om. Tako posredno povezivanje računa sa npr. Brojem mobitela/emaila omogućuje uplate u korist računa na način da se u polje račun primatelja upiše posredni identifikator odnosno br. Mobitela/email-a/OIB.

• Mjere COVID-19

Privremeni proces koji za vrijeme pandemije omogućuje korisnicima bez potrebe dolaska u poslovnicu aktivaciju/reaktivaciju usluge mHPB/internetsko bankarstvo za fizičke osobe, reaktivaciju usluge mHPB/internetsko bankarstvo za poslovne subjekte te uplatu za izdavanje prepaid kartice.

• ePoslovnica

Usklađenje s Pravilnikom o minimalno tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije te aktivnosti potrebne kako bi neklijenti ugovorili SS tekući/žiro račun putem ePoslovnice on-line bez potrebe dolaska u fizičku poslovnicu

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
		Tekući račun Osnovni račun / Osnovni račun za osjetljivu skupinu Računi posebne namjene Prebacivanje računa za plaćanje
	Računi	Žiro račun – kunski/devizni Devizni račun Dječji račun Kockica
		SuperSmart HPB račun Platni promet – nacionalni/ino, gotovinski/bezgotovinski, kunski /devizni Izvješćivanje – mjesečno/godišnje Poslovanje s ino čekovima
	Štednja	Štednja po viđenju – kunska/devizna Motiv Plus štednja – kunska /devizna Nenamjenska oročena štednja – kunska/devizna Namjenska oročena kunska štednja – kunska/devizna Oročena štednja s višekratnim uplatama – kunska/devizna Dječja oročena štednja – kunska/devizna Rentna štednja- kunska/devizna Poklon bon HPB Kockica
Proizvodi i usluge u poslovanju sa stanovništvom	Krediti	Stambeni krediti Stambeni potrošački kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope stambeni potrošački kredit u kunama stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke uz valutnu klauzulu EUR stambeni potrošački kredit u kunama na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita stambeni potrošački kredit u kunama za kupnju stanova na temelju Programa Društveno poticane stanogradnje program A stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR za kupnju stanova na temelju Programa Društveno poticane stanogradnje program A stambeni potrošački kredit u kunama na temelju stambene štednje HPB-stambene štedionice stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju stambene štednje HPB-stambene štedionice Namjenski krediti Turistički kredit u kunama Turistički kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR Kredit u kunama za financiranje privatnih iznajmljivača putem HBOR-a uz subvenciju kamatne stope od strane Ministarstva Turizma. Kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR za financiranje privatnih iznajmljivača putem HBOR-a uz subvenciju kamatne stope od strane Ministarstva Turizma. Kredit za troškove upisa u privatnu srednju školu ili gimnaziju, na preddiplomski, diplomski i/ili poslijediplomski studij u kunama uz valutnu klauzulu eur. Kredit za podmirenje dopuštenog prekoračenja po tekućem računu u Banci Nenamjenski krediti gotovinski nenamjenski kredit u kunama gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR
		gotovinski nenamjenski kredit u kunama s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope gotovinski nenamjenski kredit za umirovljenike u kunama Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita gotovinski nenamjenski hipotekarni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom (nastavak):

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge
	Kartice	Debit Mastercard beskontaktna kartica VISA Electron/Debit kartica tekućeg računa Maestro katica tekućeg računa Mastercard debit kartica žiro računa VISA prepaid kartica s nadoplatom VISA prepaid kartica za mlade - IDEEEŠ! Visa kartica na rate Zlatna Mastercard kartica Mastercard Pošta & HPB kartica Mastercard kreditna kartica (revolving) Mastercard kartica s odgodom plaćanja (charge)
Proizvodi i usluge u poslovanju sa stanovništvom	Elektroničko bankarstvo	mHPB mToken Internet bankarstvo SMS usluga / e-mail usluga e-Račun e-gotovina e-Građani
	HPB Invest	HPB Kratkoročni obveznički eurski fond HPB Kratkoročni obveznički kunski fond HPB Obveznički fond HPB Bond plus fond HPB Global fond HPB Dionički fond
	Croatia osiguranje	Polica autoodgovornosti CPI CO Imovina Polica osiguranja od nezgode Polica putnog zdravstvenog osiguranja Polica života BASIC Polica života PREMIUM CO stipendija EXCLUSIVE Plus Polica Krug života Polica Riziko plus Polica zdravstvenog osiguranja Dobrovoljni mirovinski fond
	Ostalo	Usluge pružanja posredovanja putem kanala "Kreditni posrednici" Usluge aplikativnog savjetovanja RoboAdvice-utvrđivanje primjerenosti otvorenih investicijskih fondova za klijenta Mjenjačko poslovanje Sefovi

Poslovanje s pravnim osobama

Poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

1291 ukupno klijenata

6,2 mlrd volumen kredita

699

jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih društava

6,9 mlrd volumen depozita

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom pruža bankovne usluge za 1.291 klijenta, pri čemu se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata. Iako 2020. godinu karakteriziraju novonastale okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19, zabilježen je daljnji rast broja klijenata, osobito u segmentu poslovanja s jedinicama lokalne samouprave, na što ima utjecaj i pokretanje pilot projekta Platni promet pravnih osoba u Hrvatskoj pošti.

Razina bruto kredita pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom iznosi 6,2 milijardi kuna. U strukturi bruto kredita pravnim osobama dominantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.

Tijekom 2020. godine poslovnim subjektima koji nisu bili u mogućnosti podmirivati financijske obveze zbog efekata pandemije COVID-19, omogućili smo ugovaranje mjera pomoći, kao što je uvođenje moratorija na otplatu kreditnih obveza i odobravanje novih kredita za likvidnost. Kao dodatne mjere pomoći, Banka je u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om pripremila nove kreditne linije za osiguranje likvidnosti po povoljnim uvjetima.

Ukupni depoziti pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom (bez depozita banaka) na 31.12.2020. godine iznosili su 6,9 milijardi kuna, od čega depoziti po viđenju iznose 5,8 milijardi kuna i primarno se odnose na klijente iz segmenta Središnje države. Zabilježeni porast depozita proizlazi i iz značajnije akvizicije klijenata u lokalnoj upravi.

Tijekom 2020. godine nastavio se trend smanjenja kamatnih stopa na tržištu, na što je Banka odgovorila kvalitetnim upravljanjem kamatnim troškovima u dijelu depozita. Postojeći kratkoročni izvori ograničavaju dugoročno financiranje, pogotovo kod volumenom značajnih pojedinačnih transakcija.

Situacija visoke likvidnosti ukupnog financijskog sustava i snažne međubankarske konkurencije predstavljalo je veliki izazov za Banku. Rast volumena kredita tijekom cijele 2020. godine proizlazi najvećim dijelom iz kreditiranja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, od kojih je veći dio vezan uz kvalitetne kolaterale, odnosno državna jamstva. Takva kretanja Sektor velikih i javnih poduzeća ostvario je kroz akvizicije bonitetnih klijenata te nove plasmane kvalitetnim privatnim i javnim poduzećima. Uz to, Sektor se usmjerio na podizanju razine kvalitete usluge formiranjem prodajnih timova te na uvođenje novih proizvoda i ulazak u nove tržišne niše koje zahtijevaju specijalistička znanja.

Nastavljeno je s razvojem novih proizvoda i jačanjem specijalizacije Banke osobito u segmentu sufinanciranja projekata iz ESIF fondova kroz uspostavljeni EU desk u cilju pružanja ekspertize i postizanja izvrsnosti u praćenju klijenata kako javnog tako i privatnog sektora u financiranju i provedbi projekata iz ESIF fondova. Također je uspostavljeno i projektno financiranje s ciljem praćenja velikih projekata u infrastrukturi, energetici, turizmu i sl., kako bi bili u korak s porastom potražnja za investicijskim kreditima.

Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima, kao i suradnja s EBRDom i EIB-om nastavlja se i dalje.

Kao i do sada, Sektor će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu velikim gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave. Fokus će biti na disperziji kreditnog portfelja u korist velikih poduzeća u privatnom vlasništvu i jedinica lokalne samouprave te na porastu nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.

U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte, redizajn Internet bankarstva za poslovne subjekte te unaprjeđenje platno-prometnih rješenja.

Poslovanje s malim i srednjim poduzećima

10.024 ukupno klijenata

6

regionalnih centara

2,3 mlrd* volumen kredita 1,5 mlrd volumen depozita

*uključeni obrtnici

HPB pruža bankovne usluge za više od 10 tisuća klijenata poslovnih subjekata, pri čemu se stavlja naglasak na inovativnost u poslovanju te neprestano unaprjeđenje mogućnosti financiranja, ali i u ovim otežanim uvjetima refinanciranja te restrukturiranja postojećih obveza.

U 2020. godini Banka je i u ovom sektoru bila suočena s velikim izazovima nastalima uslijed epidemije COVID 19 te potresima koji su pogodili Zagreb i poslije Sisačko-moslavačku županiju. Sukladno navedenom tržišnom izazovnom okruženju Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima svoje napore usmjerava ka kvalitetnom upravljanju postojećim portfeljem uz konzervativni pristup novim investicijama te se fokusira na ugovaranje moratorija, reprograma i novih izvora likvidnosti za klijente s potresom pogođenih područja kao i one zahvaćene nepogodnom situacijom epidemije COVID 19.

Na dan 31. prosinca 2020. godine bruto plasmani poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 2,3 milijarde kuna, dok se na ispravke vrijednosti odnosi 516,4 milijuna kuna. Ukupni depoziti poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 1,5 milijardi kuna, pri čemu depoziti po viđenju iznose 1,3 milijardi kuna, a oročeni depoziti 0,2 milijarde kuna.

HPB se kontinuirano bavi kreiranjem cjelovitih financijskih rješenja za male i srednje poduzetnike uz sve veći naglasak na mikro segment. Mikro klijenti se u HPB prate u Sektoru poslovanja s malim i srednjim poduzećima.

Novosti u 2020.:

• Projekt "Banka u Pošti"
• Organizacija – podjela domena
• Nastavak suradnji – HAMAG, HBOR, EIB, Ministarstvo prometa

S ciljem širenja mreže bankarskih usluga i približavanja banke klijentima u svakom dijelu zemlje, HPB nastavlja projekt "Banka u Pošti" pružajući svoje usluge i za poslovne subjekte te time postaje najveći distributivni kanal osnovnih bankarskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj.

Dana 24.08.2020. započinje projekt eksternaliziranog poslovanja s poslovnim subjektima/pravnim osobama u kanalu Hrvatske pošte na 8 lokacija, a dana 23.11.2020. projekt se proširuje na dodatnih 113 lokacija poštanskih ureda uz daljnje pripreme za otvaranje novih lokacija u 2021. godini.

Do kraja 2020. godine 105 poslovnih subjekata iz segmenta malih i srednjih provodi razne bankarske poslove putem "Banke u Pošti" i to poslove otvaranja transakcijskih računa, poslova platnog prometa, internet i mobilnog bankarstva, Visa business kartica itd.

Unutar Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima uspostavlja se Direkcija za podršku prodaji čiji su osnovni zadaci upravljanje prodajom, edukacija i informiranje prodajne mreže i upravljanje procesima.

Prodajna mreža organizirana je u 6 Regionalnih centara umjesto dosadašnjih 12, to su: RC Središnja Hrvatska sa sjedištem u Zagrebu, RC Sjeverna Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu, RC Istra i Kvarner sa sjedištem u Rijeci, RC Slavonija sa sjedištem u Osijeku, RC Dalmacija – sjever sa sjedištem u Šibeniku i RC Dalmacija – jug sa sjedištem u Splitu unutar kojih posluje 16 Poduzetničkih centara.

Novim poslovnim modelom za male i srednje poduzetnike planira se ostvariti ključni cilj za povećanje zadovoljstva klijenata malih i srednjih poduzetnika kroz pružanje izvrsnog korisničkog iskustva u prodajnoj mreži i putem kanala distribucije s ciljem održavanja dugoročne lojalnosti klijenata.

HPB je u 2020. godini učvrstio svoju postojeću suradnju s HBOR-om, HAMAG BICRO-im i EIB-om kroz nove i proširenje postojećih programa, a sve kako bi svojim klijentima omogućili što povoljnije uvjete financiranja.

HPB aktivno surađuje s HAMAG BICRO-om, te na temelju navedene suradnje imamo u ponudi jamstvene programe s ciljem poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a sudjelujemo i u provedbi financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" (ESIF pojedinačna jamstva i ESIF ograničena portfeljna jamstva).

U cilju poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, HPB koristi sinergiju svih poslovnih područja unutar Banke, ali i eksternih strateških partnera i ostalih institucija - pristupačnost naših usluga ostvarujemo putem Regionalnih i Poduzetničkih centara te kroz suradnju s partnerima, Hrvatskom poštom i Finom, kako bi bili na raspolaganju klijentima diljem Hrvatske.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja s poslovnim subjektima:

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2020
	Platni promet	Transakcijski račun Poduzetnički paketi Cash pooling Escrow račun Gotovinski platni promet Bezgotovinski platni promet Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu Podaci o solventnosti (BON2) SEPA izravno terećenje SEPA kreditni transferi Platni promet s inozemstvom EFTPOS E-commerce
Proizvodi i usluge u poslovanju s poslovnim subjektima	Kreditiranje malog poduzetništva	Kratkoročno financiranje Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu Kredit za obrtna sredstva Revolving kredit Kredit za refinanciranje obveza Kredit za međufinanciranje Margin kredit Kredit uz namjenski oročene depozite Kredit za pripremu turističke sezone Poljoprivredni (Agro) kredit Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom državnih institucija Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring) Otkup potraživanja državnih institucija (factoring) Dugoročno financiranje Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije Kredit za refinanciranje obveza Kredit uz namjenski oročene depozite Kredit za pripremu turističke sezone Poljoprivredni (Agro) kredit Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade Kredit za za obnovu zgrada oštećenih potresom Kredit za kupnju opreme ECO MOBILE Okviri za financijsko praćenje Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije, akreditivi) Okvir za otkup potraživanja Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om Program kreditiranja: Poduzetništvo mladih, žena i početnika Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora Program kreditiranja: EU projekti Program kreditiranja: Priprema izvoza Program kreditiranja: Obrtna sredstva

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2020
Proizvodi i usluge u poslovanju s poslovnim subjektima	Kreditiranje malog poduzetništva	Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija Program osiguranja portfelja kredita za obrtna sredstva za izvoznike COVID kreditni programi - u suradnji s HBOR-om Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV3-20-1100795 Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika –Covid-19 mjera-S-OPK-COVID-03/20 Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV6-20-1101210 Posebni kreditni programi – u suradnji s HAMAG-BICRO Program ESIF (pojedinačna jamstva sufinancirana iz EU strukturnih i investicijskih fondova) Program ESIF (ograničena portfeljna jamstva) HAMAG pojedinačna jamstva za ruralni razvoj Jamstveni program 'PLUS' COVID kreditni programi - u suradnji s HAMAG-BICRO Jamstveni Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 Jamstveni Program za kredite za poduzetnike aktivne na području kulture i kreativnih industrija Posebni kreditni programi – krediti u suradnji s MINPO, gradom Zagrebom i županijama Program "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 1 - Kreditom do konkurentnosti" s Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama Program "Kreditom do uspjeha 2014, Mjera 2 - Kreditom do uspješnog poslovanja" s Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om Kredit malim i srednje velikim poduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim (Mid-Cap) poduzećima Posebni kreditni programi – u suradnji s EBRD-om Kredit za mikro, male i srednje poduzetnike Kredit za žene poduzetnice Kredit za financiranje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada Kredit za financiranje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata Posebni kreditni programi – ostali Kreditne linije u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba Kreditne linije za članove Hrvatske odvjetničke komore Kreditne linije u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja za poslovne subjekte mikro, malog i srednjeg poduzetništva hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja
	Kreditiranje velikih tvrtki	Kratkoročno financiranje Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu Kredit za obrtna sredstva Revolving kredit Kredit za refinanciranje obveza Kredit za međufinanciranje Margin kredit Kredit uz namjenski oročene depozite Kredit za pripremu turističke sezone Kredit za financiranje zaliha pšenice, šećera ili druge robe temeljem zaloga na zalihama Poljoprivredni (Agro) kredit Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom državnih institucija Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring) Otkup potraživanja državnih institucija (factoring)

	Grupe proizvoda	Proizvodi i usluge 2020
Proizvodi i usluge u poslovanju s poslovnim subjektima	Kreditiranje velikih tvrtki	Dugoročno financiranje Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije Kredit za refinanciranje obveza Kredit uz namjenski oročene depozite Kredit za pripremu turističke sezone Poljoprivredni (Agro) kredit Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade Kredit za kupnju opreme ECO MOBILE Projektno financiranje Okviri za financijsko praćenje Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije, akreditivi) Okvir za otkup potraživanja Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora Program kreditiranja: investicije javnog sektora Program kreditiranja: EU projekti Program kreditiranja: Priprema izvoza Program kreditiranja: Obrtna sredstva Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija COVID kreditni programi - u suradnji s HBOR-om Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV3-20-1100795 Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika – Covid-19 mjera - S-OPK-COVID-03/20 Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om Kredit srednje kapitaliziranim (Mid-Cap) poduzećima i za subjekte javnog sektora Kredit za subjekte javnog sektora Kredit za subjekte privatnog sektora Posebni kreditni programi – u suradnji s EBRD-om Kredit za žene poduzetnice Kredit za financiranje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada Kredit za financiranje energetske učinkovitosti poslovnih subjekata Činidbene garancije
	Garancije i dokumentarni poslovi	Platežne garancije Kontragarancije i supergarancije Nostro (uvozni) akreditivi/Stand by akreditivi Loro (izvozni) akreditivi//Stand by akreditivi Dokumentarne naplate
	Kartice	VISA Business debit VISA Bonus Plus VISA Prepaid business kartica VISA Business s odgodom plaćanja
	Elektroničko bankarstvo	mHPB mToken Internet bankarstvo SMS usluga
	Depoziti	Oročeni depoziti u kunama i valuti Depoziti po viđenju u kunama i valuti
	Pisma namjere	Neobvezujuće pismo namjere Obvezujuće pismo namjere
	Ostalo	Croatia osiguranje Paket Croatia poduzetnik Proizvodi HPB Investa Usluge koje pružaju HPB Nekretnine

Poslovanje Sektora financijskih tržišta

1. godinu i na svjetskom i domaćem tržištu, obilježila je pandemija uzrokovana virusom COVID-19. Na početku krize, došlo je do značajnog pada cijena dionica i obveznica uzrokovanog neizvjesnošću i strahom invstitora. Međutim, koordiniranim akcijama centralnih banaka, ponovno su pokrenuti značajni programi otkupa obveznica. ECB se kroz pandemijski PEPP program obvezao otkupiti 1.850 mrld EUR-a do ožujka 2022., dok je FED-ov program otkupa obveznica težak 120 mrld USD mjesečno sve do vraćanja pune zaposlenosti i ciljane stope inflacije od 2%. Reagirala je i Hrvatska narodna banka kako bi spriječila još veće padove cijena obveznica na početku krize te emitirala novu likvidnost. HNB je ukupno održao 5 operacija fine prilagodbe na kojima je otkupio 17,88 mrld kuna nominalne vrijednosti obveznica, a na tim operacijama je sudjelovala i Banka.

Nakon početnog smirivanja krize te pojavom nove likvidnosti na tržištu, višak likvidnosti u sustavu zabilježio je nove najviše razine, a glavni izazov i dalje je predstavljalo upravljanje rezervama likvidnosti u smislu kreiranja adekvatnog portfelja likvidnih instrumenata sa odgovarajućom razinom prinosa.

Obzirom na povijesno niske prinose na aukcijama trezorskih zapisa kao i prinose novčanih fondova ulaganja su usmjerena najvećim dijelom u dužničke instrumente s fiksnim prinosom.

Iako je Banka i dalje jedan od najznačajnijih sudionika na domaćem novčanom tržištu, u uvjetima izrazito visoke likvidnosti sustava koja se očituje i kroz pad kamatnih stopa, značajniju aktivnost Banka je imala uglavnom na strani plasmana viškova u ograničenim razdobljima sezonski nešto izraženije potražnje za kunama.

Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama koje je HNB održavao tijekom 2020. godine te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti. U cilju upravljanja izvorima sredstava i kamatnim rizikom Banka je sudjelovala na strukturnoj repo aukciji na 5 godina te tako osigurala kunske fiksne izvore na duži rok. Omjer likvidnosne pokrivenosti na kraju godine iznosi visokih 156%.

Banka je u dijelu trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika u 2020. godini ostvarila bitno poboljšan rezultat usprkos značajnom smanjenju volumena trgovanja. Glavni razlog odličnog rezultata je dobro pozicioniranje na valutnom paru EUR/HRK koji je bio značajno volatilniji i šireg raspona nego tijekom prijašnjih godina, a sve zbog naravno pandemije. Kako bi spriječio još veću volatilnost valutnog para EUR/HRK, HNB je reagirao te održao ukupno 6 deviznih intervencija na kojima je uspješno sudjelovala i Banka.

U dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je zadržala aktivnost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza usprkos manjim volumenima nego prijašnjih godina.

U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu poslovnica i mjenjača Banke, kroz suradnju s FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu u trgovanju i opskrbi gotovim novcem. I na ovom području su prisutni smanjeni volumeni što se poglavito odnosi na mjenjačke poslove radi slabe turističke sezone uzrokovane pandemijom.

Investicijsko bankarstvo

Iako je i tržište kapitala u 2020. godini bilo obilježeno značajnim volatilnostima i cijena i prometa, ukupan promet na Zagrebačkoj burzi bio je ipak 4,5% veći u odnosu na prethodnu godinu. Nakon značajnijeg pada cijena tijekom ožujka i travnja nastavak godine donio je smirivanje i rast dionica no to nije bilo dovoljno te je Crobex indeks, za razliku od vodećih svjetskih dioničkih indeksa zabilježio pad u prošloj godini.

Banka je tijekom 2020. godine sudjelovala kao suaranžer u tri tranše izdanja obveznica Ministarstva financija RH na domaćem tržištu.

U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka unaprjeđuje i usklađuje usluge s brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi kontinuirani rast imovine pod uslugom skrbništva i depozitara. Banka je dobila odobrenje HANFA-e za pružanje usluga depozitne banke za prvi alternativni fond u RH koji omogućuje ulaganje u kripto imovinu.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:

Proizvodi		Opis proizvoda
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	Trgovanje na domaćem tržištu	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na regionalnim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Trgovanje na svjetskim tržištima	Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim tržištima kapitala Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te kako će rasporediti svoj portfelj Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu, posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica
	Upravljanje portfeljem	Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava
	Investicijske usluge	Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima, te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva
	Izdavanje vrijednosnih papira	Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente: a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i dugoročne (obveznice) b) vlasničke financijske instrumente - dionice Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje, pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate

Proizvodi		Opis proizvoda
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	Skrbništvo nad vrijednosnim papirima	Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje svoju imovinu ulažu u financijske instrumente Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o izmjenama zakonskih propisa
	Usluga depozitara UCITS/AIF investicijskog i mirovinskog fonda	Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne institucije druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, a kojoj su povjereni : - kontrolni poslovi fonda - praćenje tijeka novca fonda - poslovi pohrane imovine fonda Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama, pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava.
	Moj broker - Web Trader	Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera Banke Mogućnosti: - zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE - otkazivanje ili mijenjanje naloga - provjera stanja vlastitog portfelja - uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa - pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom vremenu - sigurnost razmjene podataka
	Kratkoročni kunski krediti za kupnju financijskih instrumenata (Margin krediti)	Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni na Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno utvrđenim limitima ulaganja za pojedini financijski instrument Rok otplate kredita do 12 mjeseci Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn
	Kupoprodaja deviza - spot	Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske institucije Namjena proizvoda: - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta
	Kupoprodaja deviza - forward	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja - Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun - Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva - Konverzija stranih valuta

Proizvodi		Opis proizvoda
Proizvodi i usluge Sektora financijskih tržišta	FX Swap	Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije Namjena proizvoda: - Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog predznaka. - SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se ponovno razmjenjuju
	Trgovanje efektivnim novcem	Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke, dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na optimalnoj razini
	Dani depoziti	Korisnici proizvoda: Banke Namjena: kratkoročno financiranje Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća ugovorenog depozita
	Primljeni depoziti	Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom do godinu dana Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva; Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o prijevremenom razročenju
	Repo krediti/Obrnuti repo krediti	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: - Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine (vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna transakcija. - Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni - Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih sredstava drugoj - Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku - Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu ugovoru Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period
	Trgovanje vrijednosnim papirima (obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, dionice)	Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili poduzeća Rokovi: - Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana - Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu dana

Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije

Upravljanje rizicima

HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen. Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih obaveza). Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne komponente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:

• Definiranje prihvatljivih razina izloženosti rizicima u poslovanju na osnovi utvrđivanja i propisivanja internih limita izloženosti pojedinačnim rizicima, uključujući usklađenost s regulatornim ograničenjima,
• Kontinuirano poboljšanje postupaka i procedura utvrđivanja, mjerenja, procjene, ovladavanja i praćenja rizika kojima je HPB izložen u poslovanju,
• Kontinuirani razvoj metoda i postupaka mjerenja i praćenja izloženosti rizicima, u skladu s razvojem funkcije kontrole rizika i razvojem odgovarajuće informatičke podrške.

HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:

• Osiguravanje stabilnog i sigurnog rasta primjenom učinkovitog sustava upravljanja rizicima,
• Poboljšanje profila rizičnosti,
• Osiguravanje primjene sveobuhvatnog sustava upravljanja na osnovi primjene usklađenih postupaka i procedura na razini Banke.

S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:

• Kreditni rizik,
• Tržišni rizici,
• Likvidnosni rizik,
• Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje,
• Operativni rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve kreditne institucije).

Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane politike, procedure i ostale interne akte Banke.

Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksimalizaciju stope povrata s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni izvora sredstava.

Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• ovlaštena tijela (Kreditni odbor) i osobe,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova u okviru kreditnog procesa,
• Sektor upravljanja kreditnim rizicima,
• Sektor strateških rizika i kontrole rizika

Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku.

U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost dužnika, urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regulatornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).

S ovim rizikom su usko povezani rizik koncentracije te valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani kreditni rizik te ih HPB smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.

Tržišni rizik

Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.

• Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.
• Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.
• Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova riznice u poslovima trgovanja,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također, uspostavljeni su warning level po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina namijenjena trgovanju.

Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), trajanju i PV01 (interni model).

Likvidnosni rizik

Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:

• Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liquidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
• Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liquidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.

Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (Pododbor za likvidnost),
• Sektor strateških rizika i kontrole rizika,
• Sektor financijskih tržišta.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR), izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti uključujući praćenje i izvještavanje o stabilnim izvorima financiranja (NSFR) te dodatnim nadzornim parametrima za izvješćivanje o likvidnosti (ALMM).

Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent likvidnosti te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,
• Sektor strateških rizika i kontrole rizika,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom.

Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje) neto kamatnih prihoda.

Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.

Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,
• strukturu upravljanja operativnim rizikom (Menadžer operativnog rizika, Osobe za podršku upravljanju operativnim rizikom, Osobe za vezu),
• Odbor za upravljanje operativnim rizikom,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Sektor za usklađenost poslovanja,
• Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslovanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti.

S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Ostali rizici

Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila rizičnosti.

Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.

Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti obveze prema vjerovnicima izvan te države.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili "CVA" znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izvedene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu. Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.

Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.

Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.

Unutarnja revizija

Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za postavke, implementaciju, provedbu i operacionalizaciju sastavnica sustava unutarnjih kontrola. Komponente i elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja, a jasno opisane kontrolne aktivnosti imaju značajnu ulogu u uspješnosti sustava. Prevencija i rano otkrivanje slabosti i nedostataka značajno određuju funkcionalnost sustava unutarnjih kontrola.

Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu učinkovitosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola svakog revidiranog područja i sastavni je dio revizorskog izvješća.

Unutarnje kontrole predstavljaju skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti poslovanja, pouzdanost financijskih i ostalih informacija te usklađenost s internom i eksternom regulativom. Predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način, u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative. Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa menadžmenta i svih zaposlenika Banke. Osnova načela sustava unutarnjih kontrola odražavaju se kroz:

• jasne linije odgovornosti,
• razgraničenje ovlasti i odgovornosti,
• specifične kontrolne postupke i
• funkciju unutarnje revizije.

Unutarnja revizija

Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan i neovisan organizacijski dio čiji se rad temelji na strukovnim načelima unutarnjeg revidiranja i pripadajućoj zakonskoj regulativi. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativno odgovara Upravi, a funkcionalno Nadzornom odboru, odnosno Revizorskom odboru.

Ured unutarnje revizije organiziran je po područjima te se za svako područje potiču specijalizirani timovi i vještine. Stoga, postoje timovi za: Informacijski sustav, Financijska tržišta, Upravljanje rizicima, Poslove sa stanovništvom i Opću reviziju.

Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije.

Pristup podacima, informacijama, osobama i prostorima je izravan i neograničen. Eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije provodi se sukladno standardima internog revidiranja, a posljednje je provedeno u 2016. godini. U skladu s općim standardima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje, provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.

Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.

Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja poslovanja sa stanovništvom, područje upravljanja rizicima, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te reviziju područja financijskih tržišta.

Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera.Revizorskom odboru se, pojedinačna izvješća unutarnje revizije, dostavljaju na sjednicama odbora. Isto se provodi putem Ureda Uprave u okviru redovne dostave dokumentacije.

Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi, Revizorskom i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.

Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, popis obavljenih planiranih i izvanrednih poslova, popis planiranih poslova koji nisu izvršeni s razlozima neizvršenja plana, sažetak najznačajnijih činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, opću ocjenu adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola, opću ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti sustava upravljanja rizicima te izvješće o izvršenju prijedloga, preporuka i mjera proizašlih tijekom obavljenih revizija s razlozima njihova neizvršenja.

Funkcija praćenja usklađenosti

Funkcija praćenja usklađenosti organizirana je unutar Sektora za usklađenost, u Direkciji za usklađenost i

zaštitu podataka, Odjelu za usklađenost poslovanja.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost je osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije praćenja usklađenosti, te uz dužnosti i odgovornosti propisane internim aktima Banke, osobito

• odgovara za koordiniranje upravljanja rizikom usklađenosti;
• dužan je jednom godišnje identificirati i procijeniti rizik usklađenosti;
• odgovoran je za godišnji plan rada, operativne planove i metodologiju rada, te proračun Sektora za usklađenost;
• dužan je najmanje polugodišnje podnijeti izvješće o radu Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru Banke;
• dužan je jednom godišnje donijeti opću ocjenu usklađenosti Banke sa propisima koji reguliraju pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti;
• dužan je najmanje godišnje podnijeti izvješće o radu u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, direktor Direkcije za usklađenost i zaštitu podataka i zaposlenici Odjela za usklađenost poslovanja, koji obavljaju poslove praćenja usklađenosti(dalje u tekstu: Funkcija praćenja usklađenosti) djeluju neovisno o poslovnim područjima, procesima i aktivnostima u kojima nastaje rizik usklađenosti i ne obavljaju poslove u kojima bi mogli doći u sukob interesa. Nadalje, ovlašteni su tražiti i dobiti pristup svim informacijama, podacima i dokumentaciji potrebnim za obavljanje zadataka iz svoje nadležnosti, a ostale organizacijske jedinice Banke dužne su surađivati u pružanju traženih informacija.

Poslovi, opseg i način rada, odnosno metodologija rada te sustav izvještavanja Funkcije praćenja usklađenosti Upravi odnosno Nadzornom odboru Banke uređeni su slijedećim internim aktima:

• 1. Politika usklađenosti poslovanja;
• 1. Pravilnik o usklađenju poslovanja;
• 1. Metodologija usklađenosti poslovanja.

Poslovi Funkcije praćenja usklađenosti uključuju najmanje:

1) utvrđivanje i procjenu rizika usklađenosti kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena,

2) savjetovanje uprave i drugih odgovornih osoba o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila uključujući i informiranje o aktualnostima iz tih područja,

3) procjenu učinaka koje će na poslovanje kreditne institucije imati izmjene relevantnih propisa,

4) provjeru usklađenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim zakonima i propisima kao i s izmjenama propisa, u suradnji s funkcijom kontrole rizika,

5) nadzor i provjera postupanja s povlaštenim informacijama u smislu propisa o tržištu kapitala te vođenje propisanih evidencija i registara,

6) izvješćivanje Uprave, Nadzornog odbora i Odbora za rizike te ostalih kontrolnih funkcija o riziku usklađenosti,

7) suradnja i razmjena informacija s funkcijom kontrole rizika vezano uz rizik usklađenosti i upravljanje tim rizikom,

8) poslove savjetovanja u dijelu pripreme obrazovnih programa vezanih za usklađenost poslovanja,

9) poslove nadzora i provjere usklađenosti poslovanja s relevantnim propisima te izvještavanje o provedenom nadzoru,

10) poslove praćenja i kontrole usklađenosti poslovanja Banke sa profesionalnim i etičkim standardima utvrđenim u Etičkom kodeksu te izvješćivanje Uprave o provedenim kontrolama,

11) poslove praćenja i kontrole u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, a što obuhvaća najmanje kontrolu evidentiranja telefonskih razgovora i elektroničke komunikacije, upravljanja sustavom rješavanja pritužbi klijenta, upravljanja investicijskim proizvodima, kvalifikacija i kadrovskih uvjeta zaposlenika koji pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti.

Funkcija praćenja usklađenosti kontinuirano surađuje s rukovoditeljima i zaposlenicima organizacijskih jedinica Banke osobito u dijelu koji se odnosi na savjetovanje u svezi primjene relevantnih propisa na pojedinačne obveze i odgovornosti u poslovnim domena te sudjeluje u aktivnostima usklađenja i implementacije s regulatornim zahtjevima, kako bi se u ranoj fazi prepoznao rizik usklađenosti i njime adekvatno upravljalo. Pri tome je nužno osigurati da suradnja Funkcije praćenja usklađenosti s drugim organizacijskim jedinicama ni na koji način ne dovede u pitanje njezinu objektivnost i neovisnost.

Na početku poslovne godine, a najkasnije do 31. siječnja svake godine Izvršni direktor Sektora za usklađenost dostavlja Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru godišnji plan rada Funkcije praćenja usklađenosti, koji Uprava Banke usvaja uz prethodnu suglasnost Odbora za rizike i Nadzornog odbora.

Nadalje, Izvršni direktor Sektora za usklađenost jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu, obavlja identifikaciju i procjenu rizika usklađenosti sukladno kategorijama prioriteta usklađenosti poslovanja utvrđenim Politikom usklađenosti poslovanja te daje ocjenu usklađenosti Banke s relevantnim propisima.

Godišnje izvješće dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Funkcija praćenja usklađenosti surađuje i sa druge dvije kontrolne funkcije – Uredom unutarnje revizije i Sektorom strateških rizika i kontrole rizika- osobito u dijelu koji se odnosi na praćenje implementacije preporuka nadzorno regulatornih tijela. Suradnja je usmjerena k cilju da sve tri kontrolne funkcije zajednički uspostave djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja, a da se pri tome izbjegne preklapanje i sukob nadležnosti.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, također jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, daje opću ocjenu usklađenosti Banke s obvezama propisanim Zakonom o tržištu kapitala, Uredbom (EU) br. 569/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 te pravilnicima koje na temelju njih donosi HANFA.

Godišnje izvješće o radu Funkcije praćenja usklađenosti u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti dostavlja se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Nadzor nad radom Funkcije praćenja usklađenosti obavlja Ured unutarnje revizije u sklopu stalnog i cjelovitog nadzora nad poslovanjem Banke.

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke

Sažetak i osnovni okvir strategije, koji je prezentiran u ovom dokumentu temelji se na odobrenom dokumentu Strategija poslovanja Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo 2019. – 2023., koja je odobrena od strane Nadzornog odbora sukladno članku 48. Zakona o kreditnim institucijama dana 24. prosinca 2019. godine. Ciljevi za 2020. godinu zacrtani u strategiji najvećim su dijelom ostvareni unatoč COVID-19 pandemiji uslijed odgovornog raspolaganja kapitalom, troškovnim optimizacijama započetim u 2020. godini, prilagodbama u pogledu cijene izvora sredstava i ostalim mjerama koje je rukovodstvo Banke poduzelo kako bi odgovorilo na negativne efekte COVID-19 pandemije.

Bankarski sektor u Hrvatskoj je izrazito dobro kapitaliziran, snažan i otporan. Ipak, na banke u cijelom svijetu ne utječe samo pandemija bolesti COVID-19, nego i fintech kompanije koje otimaju dio tržišnog udjela bankama, poglavito u dijelu platnoprometnih usluga. S druge strane, iako je u 2020. došlo do ublažavanja dijela regulatornih zahtjeva kako bi se olakšao položaj banaka, dugoročno gledano regulativa primjenjiva na kreditne institucije i društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na uređenom tržištu je sve stroža, te generira povećane troškove. HPB će na navedene trendove odgovoriti stremljenjem ka povećanju efikasnosti kroz nastavak optimizacije troškova, većom brigom o klijentu, potpunom osviještenosti kadrova o regulativi, te značajnim investicijama u digitalno.

Banka će u narednom razdoblju revidirati strateški plan i prilagoditi ga novonastalim okolnostima. dostizanju ciljanog željenog stanja u dugom roku ("vizija") uz ostvarenje svrhe poslovanja HPB ("misiju"). Da bi odgovorila na izazove budućnosti, Banka je uvažavajući svoj specifični položaj najveće poslovne banke o domaćem vlasništvu definirala viziju i misiju kako slijedi:

Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj. VIZIJA MISIJA Banka u hrvatskom vlasništvu s relevantnim tržišnim utjecajem koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici.

Kao temelji razvoja identificirana su sljedeća područja – stupovi razvoja:

Kanal Hrvatske pošte je najbitniji razlikovni element Banke. Ugovorna, informatička i vlasnička povezanost temelj su najveće mreže poslovnica u Hrvatskoj, a koja se koristi za ugovaranje prodaju dijela financijskih proizvoda iz palete HPB. Uvođenje novih proizvoda u mrežu HP doprinijet će rezultatima oba strateška partnera i koristiti klijentima.

Optimizacija operativnog modela reflektira se u fokusu Banke na potrebi smanjenja troškova u uvjetima padajućih marži, što će se reflektirati u unapređenju C/I indikatora i njegovoj konvergenciji prosjeku sektora.

Digitalizacija predstavlja fokus Banke na praćenju trendova u bankarskom poslovanju i nebankovnoj konkurenciji s jedne strane, te pravovremenom prepoznavanju sve rafiniranijih potreba klijenata s druge. Digitalizacija za kreditne institucije više nije prednost, nego preduvjet opstanka, te će se provoditi iz dva aspekta: (i) aspekt klijenta, koji se odnosi na funkcionalnosti proizvoda i usluga, i (ii) interni aspekt, koji se odnosi na automatizaciju i procesnu efikasnost.

U ostvarenju poslovnih i financijskih ciljeva, rukovodstvo Banke će inicirati potrebne projektne i operativne aktivnosti kako bi se osiguralo stvaranje vrijednosti za dioničare, klijente i gospodarstvo u cjelini, vodeći se sa sljedećim smjernicama koje će se promicati u poslovnoj kulturi Banke:

	za dioničare, klijente i gospodarstvo u cjelini, vodeći se sa sljedećim smjernicama koje će se promicati u poslovnoj kulturi Banke:
Efikasnost	Banka i njeno rukovodstvo streme pojednostavljenju procesa i racionalnom korištenju resursa, da se uz manje troškove stvori veća vrijednost.
Profitabilnost	Ostvarenje adekvatnog i održivog povrata na kapital u uvjetima padajućih marži i demografskog pada jedan je o d najbitnijih prioriteta pri rukovođenju Bankom.
Kapitaliziranost	Odgovorno raspolaganje kapitalom, održavanje primjerene razine kapitaliziranosti, uz težnju prema što manjoj potrošnji kapitala po jedinici plasmana.
Jednostavnost	Nove metode rada, jednostavnost organizacije i poslovnih procesa očitovat će se u značajnom poboljšanju pokazatelja produktivnosti u srednjem roku.
Upravljanje rizicima	Baziranje poslovanja na diverzifikaciji kreditnog portfelja. Preferencija ka manjim izloženostima, standardiziranim proizvodima i kvalitetnim instrumentima osiguranja, u skladu s pravilima za odobravanje kredita i matricama odlučivanja.
Usklađenost	Pridržavanje pravila, regulatornih propisa i najboljih praksi u poslovanju je preduvjet koji obvezuje sve zaposlenike HPB Grupe

Segment poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom

Strateški fokus Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom ("Sektor") je i dalje na intenzivnom širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima

Daljnji razvoj poslovanja Sektora počiva na povećanju baze aktivnih velikih klijenata u privatnom domaćem i stranom vlasništvu kroz osiguranje kreditnih linija za investicije i obrtni kapital, dokumentarno poslovanje u zemlji i inozemstvu te široku lepezu platno prometnih usluga.

Sektor ulaže velike napore u razvoj sofisticiranih usluga financijskog praćenja "greenfield" investicija u segmentu energetike, vodnog i komunalnog gospodarenja, stanogradnje i turizma, vodeći se pri tom načelom da podržavamo najkvalitetnije projekte koji su primjereno kapitalizirani i za koje se sa visokim stupnjem pouzdanosti može procijeniti dostatnost budućih novčanih tokova iz poslovanja projekta.

Dodatno, s posebnom pažnjom se pristupa klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim granama, a što dovodi do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s klijentima. Pri tome se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.

Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni odnos u drugim bankama - veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmentacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko potrebne razine sigurnosti u dijelu upravljanja rizicima.

Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata.

Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, pred selekciju, prodajne akcije i sl. - omogućit će se pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladiti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata te ponudu produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je Banka već usvojila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu. Razvojni procesi su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.

Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospodarskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva proizvodne djelatnosti, izvoznici, prerađivačke industrije i proizvodnje energije. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.

Banka od samog početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa kontinuirano uvodi mjere pomoći kako bi poduzetnicima olakšala financijsko poslovanje i omogućila što brži rast njihovih poslovnih aktivnosti. Provođenje mjera pomoći se nastavlja i u narednom periodu, uključujući i nove mjere za ublažavanje posljedica uzrokovanih potresom za poslovne subjekte.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja prihoda, Sektor će jačati suradnju s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom, pogotovo u dijelu povećanja broja klijenata iz sfere Jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih tvrtki. Značajan potencijal rasprostranjenosti Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje broja klijenata, što je već vidljivo i iz pilot projekta koji traje od kolovoza 2020. godine te povećanje volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. U pripremi su aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu deponiranja iste na njihovim lokacijama. Posebna pažnja posvetit će se daljnjem unapređenju šalterskog poslovanja klijenata Banke putem FINA-a kroz zajedničke projekte koji bi trebali klijentima omogućiti lakše disponiranje njihovim sredstvima nakon izvršenih uplata na lokacijama FINA-e.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s velikim poduzećima i korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška i potreba Banke za likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. U tom kontekstu, kamatne stope po depozitima kontinuirano se snižavaju bez štetnih posljedica po ukupnu depozitnu sferu Sektora i Banke. Banka je u dijelu poslovanja s gospodarstvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih i a-vista depozita.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.

Segment poslovanja s malim i srednjim poduzećima

Strateške smjernice Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima su efikasnost i produktivnost poslovanja, produbljivanje strateškog partnerstva s Hrvatskom poštom, digitalizacija, usavršavanje zaposlenika te sinergija sa svim organizacijskim dijelovima Banke, a sve u svrhu povećanja razine kvalitete usluge i podržavanja poduzetnika koji mogu pridonijeti bržem gospodarskom razvoju i rastu zapošljavanja.

U narednom periodu očekujemo jačanje kreditne aktivnosti poduzetnika koje smo spremni poduprijeti specijaliziranom programima kreditiranja kroz suradnje s gradovima, županijama, ministarstvima kao i s HBOR-om, HAMAG BICRO-om, EIB-om i ostalim partnerima koji će biti usmjereni prema podržavanju poduzetnika u njihovim poslovnim pothvatima.

HPB će i dalje aktivno pridonositi ujednačenom razvoju svih regija Hrvatske rastom plasmana i regionalnim širenjem. Dodatno radi osnaživanja portfelja ćemo kontinuirano raditi na diversifikaciji portfelja Banke i povećanju udjela mikro i malih te srednjih poduzeća u istom.

Hrvatska poštanska banka također aktivno radi na optimizaciji poslovnih procesa i uvođenju digitalnih tehnoloških rješenja. Tehnološka rješenja integrirana su u proizvode banke te generiraju dodanu vrijednost klijentima kojima Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje. Stalnim uvođenjem inovacija, brzih i jednostavnih usluga, HPB se razvija u smjeru digitalne banke.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiziranja prihoda, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će iskoristiti priliku za daljnji razvoj suradnje s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom u prvom redu u dijelu platnog prometa i ugovaranja proizvoda koristeći distributivni kanal Hrvatske pošte d.d..

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s Finom kao jednim od najdominantnijih partnera kad je riječ o ukupnom platnom prometu koji ova poslovna suradnja generira.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s mikro, malim i srednjim poduzećima. Banka je u dijelu poslovanja s malim i srednjim poduzećima prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih oročenih depozita i depozita po viđenju.

Ambicija Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima je postizanje poslovne i operativne izvrsnosti kako bismo pružili što bržu, efikasniju i konkurentniju uslugu klijentima te pridonijeli razvoju HPB-a u vodeću banku za SME.

Segment poslovanja sa stanovništvom

Poslovanje s građanstvom jest strateški segment poslovanja Banke. U narednom razdoblju nastavit ćemo razvojne aktivnosti unapređenja postojećih i uvođenja novih proizvoda kao i podizanja kvalitete usluga i servisa u cilju povećanje broja radno aktivnih klijenata. Nastavljamo s akvizicijskim ponudama i suradnjom s odabranim poslodavcima i strateškim partnerima, a osobito s poslovnim suradnjama u dijelu ponuda povoljnih stambenih kredita uz subvencioniranje kamatne stope od strane države i jedinica lokalne samouprave.

Svjesni smo da jedino stalnim unapređenjem razine usluge možemo ostvariti planirane akvizicije i rast, stoga provodimo kontinuirane edukacije djelatnika te mjerenja kvalitete usluge.

Osim ponude jednostavnih i brzih proizvoda u narednom razdoblju nastavit ćemo s razvojem novog kreditnog procesa, posebno u smislu automatizacije i digitalizacije, kako bismo osigurali bržu i jednostavniju obradu kreditnih zahtjeva građana. Također, ove godine nastavljamo s radom na optimiziranju poslovnih procesa u poslovnicama, primarno usmjerenih na ubrzanje gotovinskog i transakcijskog poslovanja. Kreiranjem nove šalterske aplikacije koja ima jednostavnu i preglednu unosnu formu s uvijek dostupnim uputama za rad na samim ekranima osigurat ćemo brže procesiranje naloga čime se bitno unapređuje kvaliteta usluge i zadovoljstvo klijenata.

Ove godine Banka će implementirati proces automatizirane obrade i odobrenja nenamjenskih kredita putem credit-scoring modela te će se nastaviti razvoj na unapređenju funkcionalnosti za automatizirano odobrenje kartičnih proizvoda i prekoračenja po računu građana.

Segment financijskih tržišta

Osiguranje likvidnosti i upravljanje portfeljima u cilju osiguranja podrške stabilnom poslovanju Banke i njenih klijenata je najvažniji dio aktivnosti financijskih tržišta. Očekujemo i dalje visoku likvidnost na domaćem tržištu, te i dalje niske prinose na dužničkim vrijednosnim papirima i smanjenu razinu trgovanja u 2021. godini.

Na domaćem novčanom tržištu očekujemo i dalje visoku razinu likvidnosti kroz 2021. godinu uz niske kamatne stope te nešto intenzivnije trgovanje u razdoblju sezonski izraženije potražnje za kunama.

Nakon značajnog pada u 2020. godini u 2021. godini očekujemo značajan oporavak BDP-a i nešto jače priljeve od turizma te priljeve sredstava iz fondova EU. Obzirom na ulazak Republike Hrvatske i hrvatske kune u tečajni mehanizam ERM II očekujemo nešto nižu volatilnost tečaja EURHRK i daljnje sužavanje spreadova.

Novi PEPP program otkupa obveznica od strane ECB-a u ukupnom iznosu od 1.850 milijardi EUR-a trebao bi zadržati i dalje visoku likvidnost u eurozoni te omogućiti i dalje povoljne uvjete financiranje unutar eurozone. Pri tome očekujemo i dalje kratkoročne stope u negativnom teritoriju te će poseban izazov biti održavanje odgovarajuće razine likvidnosti uz smanjenje troškova koje banka ima na sredstva u devizama kod ino banaka i na računu kod HNB-a.

Obzirom na pristupanje tečajnom mehanizmu, zadržavanje investicijskog rejtinga Republike Hrvatske i očekivani rast BDP ne očekujemo značajniji rast prinosa na dužničke vrijednosne papire. Eventualni rast prinosa na referentne obveznice u EU, uz stabilan spread ne bi trebao značajnije utjecati na rast prinosa na domaćem tržištu, obzirom na visoku likvidnost i projiciran niži deficit proračuna u 2021. godini. Prolongirana neizvjesnost oko COVID 19 i potreba daljnjeg potpomaganja ugroženim sektorima mogli bi utjecati na intenzitet oporavka i projiciranu stopu rasta BDP-a.

Na tržištu kapitala očekujemo da se rast BDP-a i oporavak gospodarstva reflektira i na dobre rezultate kompanija i veći volumen trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i rast prihoda po osnovu naknada od investicijskih usluga i skrbništva.

Društvena odgovornost

Hrvatska poštanska banka svojim društveno odgovornim poslovanjem doprinosi održivom razvoju te potiče i druge za opću dobrobit hrvatskog društva. Svake godine HPB unaprjeđuje svoje poslovne prakse i društvenu ulogu doprinoseći stvaranju preduvjeta za održivi razvoj. U skladu sa svojom misijom stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj HPB prihvaća odgovornost i na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici, ne samo prema gospodarskim, već i društvenim tokovima te svojim djelovanjem doprinosi daljnjem razvoju zemlje.

Svjesna da proizvodi koje nudi, projekti koje podržava i sve aktivnosti i inicijative koje pokreće utječu na okruženje u kojem posluje, HPB u svojem poslovanju provodi načela transparentnosti, sigurnosti i povjerenja. Aktivni je sudionik društveno odgovornih projekata važnim za društveni napredak i bolje uvjete života, potiče održive poduzetničke ideje te brine o zdravom okolišu, ljudskim pravima i pravima djece te zajednici i društvu. Isto tako kontinuirano ulaže u razvoj kompetencija te stvaranje okruženja zadovoljnih i motiviranih zaposlenika.

Vrijednosti koje u tom pogledu zagovara uvjet su njene dugoročne poslovne uspješnosti i boljeg društva u cjelini.

1. Radni odnosi i dostojan rad

Ulaganje u razvoj zaposlenika

Stručnost i edukacija zaposlenika te podrška cjeloživotnom obrazovanju za dodanu vrijednost kompaniji i djelatnicima jedan su od prioriteta HPB-a.

Banka kontinuirano vodi računa o stručnosti i obrazovanju svojih zaposlenika što je i dalje osnova njene konkurentske snage na tržištu. Osim toga, zaposlenici Banke su dužni održavati stručna znanja u skladu s profesionalnim kao i mjerodavnim regulatornim zahtjevima.

HPB podržava i promovira cjeloživotno obrazovanje te zaposlenicima omogućava stjecanje znanja potrebnih za obavljanje posla u području u kojem radi. Aktivno se provode edukacije zaposlenika na radnom mjestu i izvan njega putem stručnih savjetovanja, radionica, seminara, kongresa i specijalizacija, jezičnih tečajeva te osposobljavanja za korištenje raznih računalnih programa.

Implementirana je i aktivno se koristi nova e-Učionica te su svim zaposlenicima edukacije još pristupačnije i dostupne bez obzira na vrijeme korištenja i lokaciju radnog mjesta.

Sustavom edukacije zaposlenika preko internih trenera kontinuirano se educiraju novi i postojeći zaposlenici za pojedina radna mjesta kako bi se osposobili i u dovoljnoj mjeri pripremili za obavljanje redovitih radnih aktivnosti. U 2020. godini implementiran je sveobuhvatni program uvođenja u posao za nove zaposlenike s ciljem brže orijentacije i integracije zaposlenika u novu radnu okolinu. Fokus programa je kroz identifikaciju ključnih razvojnih područja zaposleniku u kratkom razdoblju pojasniti očekivanja poslodavca te osigurati dvosmjernu komunikaciju zaposlenika i rukovoditelja kroz kontinuirano pružanje povratnih informacija. HPB Start program uključuje i Dan dobrodošlice na kojem se zaposlenici imaju prilike upoznati s različitim segmentima poslovanja Banke te upoznati nove kolege.

1. godinu je obilježila i implementacija procesa upravljanja radnim učinkom koji omogućava transparentno i ciljano praćenje radne uspješnosti svakog zaposlenika te pružanje povratne informacije o njihovom radu u proteklom periodu. Spomenuti procesi iznimno su važni za povećanje radne angažiranosti zaposlenika.

Zaštita na radu i sigurnost zaposlenika

Svi zaposlenici HPB-a i u 2020. godini bili su osigurani dopunskim zdravstvenim osiguranjem i dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem te ih se i dalje potiče na odlazak na godišnji sistematski pregled. Na dan sistematskog pregleda zaposlenici mogu koristiti plaćeni slobodni dan na kojeg imaju pravo povrh godišnjeg odmora. Isto vrijedi i za dane kada zaposlenici odluče otići na dobrovoljno davanje krvi.

Zaposlenicima su osigurane pogodnosti u vidu popusta za sportske aktivnosti u suradnji s tvrtkom Multisport, mogućnost povoljnije nabavke uredskog namještaja za vlastite potrebe, povoljniji uvjeti na korištenje određenih bankarskih proizvoda, prigodne novčane isplate, kao na primjer za rođenje/posvojenje djeteta ili jubilarne nagrade, i drugo.

U 2020. godini zbog dvije velike izvanredne situacije, pandemije koronavirusa i razornog potresa u Zagrebu u ožujku veliki broj zaposlenika počinje raditi od kuće u vrlo kratkom roku. Veliki izazovi koje je donijela pandemija fokus su prebacili s razvojnih potreba na osiguravanje sigurnosti i dobrobiti zaposlenika u novonastalim uvjetima rada i života. Iz tog razloga krajem godine provedena je anketa u kojoj su prikupljena mišljenja i stavovi zaposlenika o radu u izvanrednim okolnostima. Na temelju njihovih odgovora stvorene su mjere za poboljšanje uvjeta rada i opće dobrobiti zaposlenika, s čijom je implementacijom Banka odmah počela.

HPB je i tijekom 2020. nastavila podizati stupanj zaštite od požara implementacijom sustava vatrodojave, kontinuirano se uklanjaju potencijalni rizici koji mogu uzrokovati ozljede na radu, poboljšavaju mikroklimatski uvjeti te rasvjeta na radnom mjestu, temperatura radnih prostora i njihova ventilacija. Podiže se svijest zaposlenika o mogućim iznenadnim događajima gdje je potrebna evakuacija iz prostora te se redovito provode vježbe evakuacije i spašavanja.

Provedena su sva zakonska ispitivanja koja su u funkciji preventive, odnosno utjecaja na zdravlje radnika, a od početka pojave pandemije koronavirusa provode se sve preventivne aktivnosti s ciljem sprječavanja širenja zaraze i zaštite zdravlja zaposlenika i drugih osoba.

Kontinuirano se radi na poboljšanju kvalitete radnog mjesta uz primjenu ergonomije i mjera zaštite na radu (zamjena stare računalne opreme i dotrajalih stolaca na radnim mjestima).

Svi zaposlenici su putem internog portala i tijekom 2020. redovito i pravovremeno informirani o svim važnim događajima u Banci, internim projektima, promjenama akata, stručnom usavršavanju i natječajima za posao.

2. Ljudska prava

HPB u svome poslovanju štiti, poštuje i promiče ljudska prava i temeljne slobode svih ljudi, bez obzira na spol, nacionalnost, jezik, vjeroispovijest, dob, seksualnu orijentaciju i rodni identitet, politička uvjerenja i sindikalnu opredijeljenost, podrijetlo, različitu sposobnost ili druge specifičnosti.

Kao članica UN-ove svjetske Global Compact inicijative HPB je dosljedna u provođenju temeljnih načela kojima doprinosimo odgovornom i održivom poslovanju važnom za vlastitu budućnost i napredak ukupnog poslovnog okruženja. Banka je prihvatila pridržavati se i usklađivati svoje poslovanje s načelima UNDP Global Compact inicijative u okviru koje se obvezala zalagati za zaštitu ljudskih prava, poštivati načela utvrđena temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, a osobito prava na kolektivno udruživanje, zabranu prisilnog i dječjeg rada te zabranu diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem, sudjelovati u borbi protiv korupcije te primjenjivati politiku nulte stope tolerancije na korupciju.

Svjesna svoje društvene odgovornosti, HPB se u svojim redovitim poslovnim aktivnostima vodi načelima transparentnosti, sigurnosti i povjerenja, izbjegavanja sukoba interesa, održavanju visoke kvalitete usluga, jednakosti, poštivanja različitosti, poticanja antikoruptivnih oblika ponašanja.

Banka je usvojila Etički kodeks koji propisuje načela ponašanja sa zaposlenicima, klijentima, dobavljačima, dioničarima, regulatornim tijelima, konkurentima i zajednici.

Zaposlenici

HPB prepoznaje koliko je raznolikost korisna te se tom idejom vodi kod zapošljavanja i u svakodnevnom odnosu sa zaposlenicima i u upravljanju njima. Svi zaposlenici imaju jednake mogućnosti za profesionalno usavršavanje, profesionalni rast i razvoj. Ni u kojem slučaju ne tolerira se favoriziranje niti diskriminacija zaposlenika na temelju spola, roda, dobi, obiteljskog statusa i stanja, nacionalnosti, rase, vjerskih i političkih uvjerenja, članstva u sindikatu, seksualne orijentacije i identiteta, zdravlja, invaliditeta ili tjelesnog oštećenja.

Ravnoteža između privatnog i poslovnog života zaposlenika važna je jer utječe na zadovoljstvo i posvećenost zaposlenika te u konačnici stvaranju zdravog i ugodnog radnog okruženja.

HPB stvara objektivne i transparentne sustave nagrađivanja svojih zaposlenika s kojima su zaposlenici upoznati na jasan i razumljiv način. Osobito se vodi računa o tome da se poslovni ciljevi postave realno te da se zaposlenicima ne postavljaju nedostižni ciljevi koji bi na bilo koji način za zaposlenike predstavljali izvor dodatnog stresa ili frustracija. Prodajni ciljevi ni na koji način ne smiju ugroziti profesionalan odnos zaposlenika prema klijentu te se pri njihovu postavljanju osobito potiče prepoznavanje potreba klijenta imajući u vidu dobrobit dugoročnosti odnosa klijenta i HPB-a.

HPB promiče radno okruženje u kojem su zaposlenici slobodni iznijeti svoje mišljenje i postaviti pitanja višem rukovodstvu, prijaviti svako kršenje internih akata, podzakonskih i zakonskih propisa, kao i svaki oblik neetičnog ponašanja klijenata, zaposlenika i ugovornih partnera odnosno dobavljača s kojima HPB surađuje.

Klijenti

Pri osmišljavanju proizvoda, ponude i pružanja usluge HPB ne diskriminira klijente na osnovi nacionalnosti, vjere, spola, roda, rase, političkih uvjerenja, članstva u sindikatu i sl.

U svim oblicima komunikacije zaposlenici Banke su s klijentima izravni i uslužni, profesionalni, učinkoviti, transparentni, pružaju jasne i nedvosmislene informacije o proizvodima koje Bank nudi, a ugovorne odredbe pišu se jasnim i razumljivim jezikom, izbjegavajući nesporazume i nejasnoće. HPB odgovara na sve prigovore u propisanom roku.

Svi podaci kojima Banka raspolaže, neovisno je li ih Banka zaprimila od klijenta ili su rezultat poslovanja, suradnje i pružanja usluge klijentima, su tajni. Kontinuirana pažnja posvećuje se sigurnosti i zaštiti te unaprjeđenju informatičkog aspekta sigurnosti i podizanju sigurnosnih standarda zaštite svih podatka kojima Banka raspolaže. Posebna pažnja posvećuje se zaštiti osobnih podataka klijenata, ugovornih partnera i zaposlenika te je donijeta i provodi se Politika zaštite osobnih podataka.

Banka redovito promovira značaj financijske odgovornosti i pismenosti, te s ciljem povećanja svijesti o važnosti dobrog upravljanja financijama klijenata, osobito mlađe populacije, surađuje sa školama, fakultetima i studentskim udrugama.

Dioničari

HPB primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koji su zajednički izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza. Banka je odgovorna prema dioničarima, kako bi kapital uložen u Banku bio zaštićen i uvećavao se, stoga kontinuirano radi na unaprjeđenju svojih usluga i proizvoda, ali i poslovnih procesa, kako bi se osigurala veća profitabilnost i smanjili troškovi.

Kako bi se potencijalnim investitorima omogućilo da prilikom donošenja svojih investicijskih odluka budu informirani o poslovanju Banke, da pisanim putem zatraže i dobiju relevantne podatke, Banka je imenovala osobu zaduženu za odnose sa investitorima, dostupnu na e-mail adresi: investitori@hpb.hr .

Dobavljači i ugovorni partneri

Potiče se odabir pružatelja usluga i dobavljača koji su usvojili, te se u svome poslovanju, vode načelima društvene i korporativne odgovornosti i čije se vrijednosti podudaraju s vrijednostima kojima je posvećena HPB.

3. Odgovornost za okoliš

Svojim poslovanjem i ponašanjem HPB pomaže i promovira zdrav okoliš i održiv razvoj. Banka smatra da je okolišna i društvena održivost temeljni aspekt za ostvarivanje rezultata koji su u skladu s njenim ciljevima te da se projekti u kojima se potiče okolišna i društvena održivost na vrhu prioriteta.

HPB kontinuirano unaprjeđuje svoje digitalne kanale, posebno mobilno bankarstvo te virtualnu ePoslovnicu koja se oslanja na udaljenu komunikaciju s klijentima, online ugovaranje proizvoda i usluga Banke, digitalnu dokumentaciju i kvalificirano digitalno potpisivanje dokumenata. Ovakav način poslovanja povećava vremensku dostupnost proizvoda i usluga postojećim i potencijalnim klijentima Banke, a ujedno ima i značajan pozitivan utjecaj na okoliš. Korištenjem ePoslovnice smanjuje se i utjecaj prijevoznih sredstava na okoliš, a digitalni dokumenti i potpisi u komunikaciji s klijentima smanjuju količinu korištenog papira. Također, smanjuje se potreba za uredskim prostorom, energijom i resursima potrebnim za funkcioniranje Banke.

Implementacijom novih funkcionalnosti na internetskoj stranici Banke klijentima je omogućena predaja mnogih vrsta obrazaca i zahtjeva online putem, odnosno digitalnim načinom komunikacije što smanjuje korištenje resursa poput prijevoznih sredstava, papira i sl. Riječ je o sljedećim funkcionalnostima: otvaranje računa za fizičke osobe, otvaranje računa za poslovne korisnike, online kreditni zahtjev za građanstvo i za poslovne korisnike, online zahtjevi za karticama i sl.

HPB je zbog potrebe podrške operativnom radu produkcijskih sustava u skladu s rastućim zahtjevima za ICT kapacitetima nabavila nove poslužitelje i diskovne sustave namijenjene za virtualizaciju IT usluga kojima se štedi potrošnja električne energije.

Banka kontinuirano nabavlja najsuvremeniju tehnološku opremu u smislu ekološke učinkovitosti. Sav elektronički otpad (stara računala, printeri, faks uređaji) nastavio se i tijekom 2020. godine adekvatno zbrinjavati kod tvrtki ovlaštenih za zbrinjavanje ove vrste otpada. U svim poslovnim jedinicama Banke te na svim lokacijama na kojima posluje diljem Hrvatske postavljene su kutije za prikupljanje starih tonera koji se odvoze i odlažu na odgovarajući način kod ovlaštene tvrtke.

Tijekom 2020. godine HPB je interno razvila i implementirala sustav za upravljanje ulaznim računima. Radi se o jedinstvenoj aplikaciji za urudžbiranje svih ulaznih računa koji prilikom ulaska u Banku, ako već nisu, postaju digitalni (skeniranje i unos u aplikaciju), a zatim kroz definirani proces prolaze sve korake kontrole i odobrenja. Time je u potpunosti isključena potreba za dodatnim ispisivanjem ili skeniranjem te kolanjem originalnih dokumenata, čime se ostvaruju uštede električne energije, ispisa, potrošnog materijala i arhivskog prostora, uz povećanje efikasnosti poslovanja.

Pokretanjem inicijative Zelenog ureda 2012. godine, Hrvatska poštanska banka opredijelila se biti institucija koja pametno i racionalno gospodari energijom i otpadom potičući ekološki odgovorno ponašanje kod zaposlenika, poslovnih partnera i zajednice. U aktivnostima Zelenog ureda važno mjesto pripada edukaciji zaposlenika s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš te povećanja efikasnosti korištenja resursa u svakodnevnom uredskom poslovanju. Edukacijom se podiže svijest i motivacija za promjenu ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Provođenjem takvih mjera, osim smanjenja troškova i negativnog utjecaja na okoliš, povećava se kvaliteta rada zaposlenika. Od pokretanja ove inicijative provedene su značajne uštede energenata.

Banka u svome poslovanju postupa u skladu s Okolišnom i društvenom politikom, internim dokumentom donijetim 2018. godine koji definira način tretiranja okolišnih i društvenih učinaka projekata koje Banka financira te promiče i potiče programe od velike okolišne i društvene koristi.

4. Potpora društvu i zajednici

Hrvatska poštanska banka društveno je odgovorna institucija svjesna svog utjecaja na okruženje, kao i činjenice da poslovanje svakog subjekta podrazumijeva i konstantnu brigu i poštovanje prema društvu. Jedan od načina djelovanja kojim Banka iskazuje društvenu odgovornost je pružanje potpore zajednici putem donacija i različitih projekata potpore.

Podržavamo projekte na lokalnoj i nacionalnoj razini koji potiču stvaranje novih vrijednosti u cilju promoviranja znanja, sporta, izvrsnosti te čuvanja kulturnog nasljeđa naše domovine. Posebna briga se posvećuje humanitarnim udrugama i akcijama.

Nakon potresa koji je u prosincu 2020. godine pogodio Petrinju, Glinu i okolicu, HPB je otvorila posebne multivalutne račune za uplatu donacija bez naplate naknade. U želji da pomogne onima čiji su domovi uništeni, a iskazujući svoju društvenu odgovornost prema zajednici u kojoj posluje, Hrvatska poštanska banka donirala je milijun kuna Gradu Petrinji. Također, još jednom veliko srce pokazali su i zaposlenici HPB-a koji su se u vrlo kratkom roku nakon potresa organizirali i prikupili oko 40 tisuća kuna u nekoliko sati te mnoštvo potrepština za stradale u potresu. HPB-ovi su time još jednom dokazali da su #zajednosnažniji.

Pored sponzorstava i donacija, Banka je svojim proizvodima i uslugama te njihovom dostupnošću, posebice kroz suradnju s Hrvatskom poštom, ostala bliska i dostupna građanima i poslovnim partnerima diljem Hrvatske, kao i posebnim skupinama građana, kao što su mladi i studenti te umirovljenici.

Hrvatska poštanska banka i Hrvatska pošta tijekom 2020. godine ojačali su svoju dugogodišnju stratešku suradnju novim projektom kojim se u poštanske urede uvode bankarske usluge za poslovne korisnike. Tako je u uredima HP-a poslovnim korisnicima omogućeno otvaranje računa u HPB-u, ugovaranje bankarskih usluga i proizvoda te platni promet čime im je bankarski servis postao dostupan i u najudaljenijim i najmanjim mjestima diljem Hrvatske.

Također, kako bi omogućila povoljnu i što je moguće bržu obnovu nakon potresa koji je u ožujku 2020. godine pogodio Zagreb i okolicu, Hrvatska poštanska banka građanima je ponudila kredite za obnovu stambenih zgrada oštećenih potresom. Osim toga, građanima je nakon pojave pandemije koronavirusa u Hrvatskoj ponuđen širok set mjera kako bi što lakše financijski prebrodili teško razdoblje, od mogućnosti moratorija, beskontaktnog plaćanja do 250 kuna, dostave mirovine na kućne adrese i drugo.

Budući da je misija HPB-a stvaranje uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, veliku važnost imaju društveno odgovorni projekti među kojima se izdvaja suradnja s UNICEF-om na programu Čuvari djetinjstva. Također, HPB sportaši često sudjeluju u humanitarnim akcijama uključujući i Mliječnu stazu koju trče već nekoliko godina za redom, a usprkos posebnim uvjetima ni 2020. ne propuštaju sudjelovati i UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci u kojoj su se skupljali kilometri i kune za programe za djecu s teškoćama u razvoju.

Da HPB ima humanitarno srce potvrđuju HPB humanitarci koji uoči uskršnjih i božićnih blagdana redovito svake godine prikupljaju poklone i posjećuju djecu iz Vugrovca i Dupca, koja odrastaju bez obitelji.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Primjena kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s člankom 272.p Zakona o trgovačkim društvima i člankom 22. Zakona o računovodstvu, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja (Kodeks) kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE), a javno je objavljen na njihovim internetskim stranicama.

Također, Banka primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 132/2017) krajem 2017. godine.

Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, aktivno se radi na stalnom unaprjeđivanju korporativnog upravljanja u Banci, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje nalazi se u opisu poslovanja Banke u bilješci 2.

Značajni imatelji dionica i ograničenja prava iz dionica

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke sa 42,43% dionica Banke te zajedno sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, HP - Hrvatskom poštom d.d., Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita te Fondom NEK drži preko 74% temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.

U skladu sa Statutom Banke, jedna dionica daje pravo na jedan glas, odnosno pravo glasa nije ograničeno niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju na Glavnoj skupštini Banke. Glavna skupština Banke odlučuje o pitanjima koja su određena ZTD-om i Statutom Banke. Glavnu skupštinu u pravilu saziva Uprava Banke, a mora se sazvati i kada to zatraži Nadzorni odbor ili dioničari u skladu sa relevantnim odredbama ZTDa. Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupštini Banke i korištenje pravom glasa svaki dioničar osobno ili putem punomoćnika može ostvariti ako unaprijed prijavi svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije šest dana prije održavanja Glavne skupštine te ako je u depozitoriju Središnjega klirinškoga depozitarnog društva upisan kao imatelj dionica na posljednji dan za podnošenje prijave za sudjelovanje u radu Glavne skupštine.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave imenuje svojom odlukom Nadzorni odbor najviše na vrijeme do pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja. Članom Uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost za imenovanje od Hrvatske narodne banke. Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovalo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.

Sastav i djelovanje Nadzornog odbora

Sukladno Statutu Banke, Nadzorni odbor može imati najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna skupština. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama i Statutom Banke.

U razdoblju od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine, Nadzorni odbor Banke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
• dr.sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika
• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član

Članovi Nadzornog odbora Banke su imenovani na Glavnoj skupštini održanoj dana 29.05.2017. godine na mandatno razdoblje od 4 godine, a mandat im je započeo 12.08.2017. godine po dobivanju prethodne suglasnosti HNB-a sukladno uvjetima iz ZOKI-a.

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke.

Sjednice Nadzornog odbora održavaju se u pravilu jednom tromjesečno (kvartalno), a u slučaju potrebe i češće, a obavezno najmanje jednom polugodišnje. O važnim i neodložnim pitanjima Nadzorni odbor može donositi odluke i bez održavanja sjednice, u kojem slučaju se članovi izjašnjavaju pisanim putem, telefonom, telefaksom odnosno putem elektroničke pošte.

U 2020. godini održano je 8 redovnih sjednica Nadzornog odbora na kojima su raspravljena mnoga pitanja vezana za poslovanje Banke. Na redovnim sjednicama su bili prisutni svi članovi Nadzornog odbora, izuzev dvije sjednice gdje je na svakoj opravdano izostao po jedan član. Radi iznimnih i izvanrednih okolnosti uslijed posljedica potresa u centru Zagreba i pandemije virusa COVID-19, a s ciljem provođenja potrebnih mjera u pogledu izbjegavanja okupljanja i osobnih kontakata, Nadzorni odbor je, osim redovnih sjednica, odlučivao još 115 puta izvan sjednice putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke, od kojih se najveći broj odnosio na davanje suglasnosti Nadzornog odbora na izloženost Banke prema pojedinim klijentima sukladno zakonskoj regulativi, kao i na ostale odluke za koje je bila potreban suglasnost Nadzornog odbora.

Za razdoblje trajanja mandata aktualnih članova Nadzornog odbora, kao pomoć u njegovom radu, Nadzorni odbor je svojom Odlukom od 30. lipnja 2019. imenovao sljedeće odbore: Revizorski odbor, Odbor za rizike, Odbor za primitke i Odbor za imenovanja.

Revizorski odbor

U razdoblju od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine, Revizorski odbor je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• dr.sc. Željko Lovrinčević, predsjednik
• Zlatko Benčić, zamjenik predsjednika
• Ivana Radeljak Novaković, član

Većina članova Revizorskog odbora neovisna je u odnosu na Banku. U 2020. godini održano je 6 redovnih sjednica Revizorskog odbora, na kojima su bili prisutni svi članovi. Na sjednicama je raspravljano o pitanjima iz nadležnosti Nadzornog odbora. Revizorski odbor pomagao je Nadzornom odboru u izvršavanju dužnosti vezanih za nadzor procesa financijskog izvještavanja, procesa revizije (uključujući preporuku glavnoj skupštini za izbor vanjskog revizora), učinkovitosti sustava unutarnje revizije raspravljajući o godišnjim planovima rada i periodičnim izvješćima unutarnje revizije te o svim značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje. Osim redovnih sjednica, Revizorski odbora je izvan sjednica odlučivao još 7 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Odbor za rizike

U razdoblju od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine, Odbor za rizike je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, predsjednik
• mr.oec. Marijana Miličević, član
• dr.sc. Željko Lovrinčević, član

Odbor za rizike je u 2020. godini održao 3 redovne sjednice na kojima su bili prisutni svi članovi, izuzev jedne sjednice na kojoj je opravdano izostao jedan član. Na sjednicama Odbora za rizike razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima. Osim redovnih sjednica, Odbor za rizike je izvan sjednica odlučivao još 7 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Odbor za primitke

U razdoblju od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine, Odbor za primitke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član
• dr.sc. Željko Lovrinčević, član

Odbor za primitke je u 2020. godini održao 2 redovne sjednice, na kojima su bili prisutni svi članovi. Na sjednicama Odbora za primitke razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima. Osim redovnih sjednica, Odbor za primitke je izvan sjednica odlučivao još 11 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Odbor za imenovanja

U razdoblju od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine, Odbor za imenovanja je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednik
• dr.sc. Željko Lovrinčević, član
• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, član

Odbor za imenovanja je u 2020. godini održao 2 redovne sjednice, na kojima su bili prisutni svi članovi. Na sjednicama Odbora za imenovanja razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima. Osim redovnih sjednica, Odbor za imenovanja je izvan sjednica odlučivao još 6 puta putem elektroničke pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Sastav i djelovanje Uprave

Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke. Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

U razdoblju od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine, Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:

• mr. sc. Marko Badurina, predsjednik Uprave
• Ivan Soldo, član Uprave
• Anto Mihaljević, član Uprave.

Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke.

Opis politike raznolikosti

Sukladno Etičkom kodeksu, Banka cijeni i poštuje prirodne i kulturalne razlike među ljudima. Svi zaposlenici su ravnopravni bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, jezik, socijalni i ekonomski status.

Svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh u Banci, a njihov položaj ovisi isključivo o radnim rezultatima i uspješnosti svakog pojedinca.

Prilikom odabira članova Uprave, Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog poslovodstva ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovodstvom, a također i osobe različitih dobnih skupina, obrazovnih usmjerenja, znanja i vještina te specifičnih radnih iskustava. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne, dobne i profesionalne raznolikosti.

Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.

Struktura ključnog poslovodstva po spolu	broj tijekom 2018.	broj tijekom 2019.	broj tijekom 2020.	udio tijekom 2018.	udio tijekom 2019.	udio tijekom 2020.
Muškarci	30	19	20	50,85%	47,50%	57,15%
Žene	29	21	15	49,15%	52,50%	42,85%

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 25 organizacijskih jedinica - 13 sektora i 12 ureda, kako je prikazano u nastavku:

Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:

• 1. područje stručne podrške Upravi,
• 1. prihodovno područje,
• 1. područje podrške poslovanju,
• 1. područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama

Poslovno područje (stup) funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.

Područje stručne podrške Upravi u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.

Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:

• Ured unutarnje revizije,
• Ured Uprave,
• Sektor za usklađenost,
• Ured za organizaciju i upravljanje projektima,
• Ured za upravljanje ljudskim resursom,
• Ured za marketing,
• Ured za korporativnu sigurnost,
• Ured za upravljanje kvalitetom usluge,
• Ured za pravne poslove,
• Ured za nabavu i upravljanje imovinom,
• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,
• Ured za strateški razvoj,
• Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja.

Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.

Ured Uprave je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu stalnih tijela i odbora Banke, te osigurava stručnu podršku u upravljanju korporativnim komunikacijama Banke i članica HPB Grupe.

Sektor za usklađenost je organizacijska jedinica koja brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom, upravlja sustavom zaštite osobnih podataka i zaštite privatnosti, sustavom sprječavanja prijevara te sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci.

Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organizaciju i poslovne procese te upravlja projektima.

Ured za upravljanje ljudskim resursom je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem, razvojem i nagrađivanjem zaposlenika Banke te regulira radno-pravne odnose sa zaposlenicima i državnim tijelima.

Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivnosti za Banku.

Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog sustava Banke, ljudi i imovine Banke.

Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.

Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organizacijskim jedinicama Banke.

Ured za nabavu i upravljanje imovinom je organizacijska jedinica Banke koja upravlja poslovima nabave roba i usluga, općim poslovima i registraturnim i arhivskim gradivom Banke, poslovima tekućeg i investicijskog ulaganja i održavanja operativne imovine Banke te upravlja imovinom preuzetom u zamjenu za nenaplaćena potraživanja.

Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.

Ured za strateški razvoj je organizacijska jedinica Banke zadužena za poslovni razvoj Banke i HPB Grupe, proces strateškog planiranja te poslove kontrole provođenja strateškog plana Banke i HPB Grupe.

Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja je organizacijska jedinica Banke zadužena za podršku u razvoju i unaprjeđenju uslužnog modela i prodajnog osoblja organizacijskim jedinicama koje sklapaju poslovni odnos i posluju s fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima

Prihodovno područje u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.

Prihodovno područje obuhvaća:

• Sektor poslovanja sa stanovništvom,
• Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima,
• Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom,
• Sektor financijskih tržišta

Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge, koordinira rad regionalnih centara za stanovništvo i poslovnica Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. kao kanala distribucije.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s malim i srednjim poduzećima.

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom.

Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instrumentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za račun klijenta

Područje podrške poslovanju u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.

Područje podrške poslovanju obuhvaća:

• Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke
• Sektor direktnih kanala.
• Sektor podrške poslovanju,
• Sektor informatike,

Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke je organizacijska jedinica koja osigurava učinkovite procese, proizvode i usluge koji će zadovoljiti potrebe klijenata te poslovne i prodajne ciljeve Banke.

Sektor direktnih kanala je organizacijska jedinica koja nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke i članica HPB Grupe te kartično poslovanje (ATM, POS, WEB, e-Poslovnica, mBanking i eBanking)

Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovinom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i Hrvatske pošte gotovinom.

Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim dijelovima Banke.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i upravljanja financijama.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:

• Sektor upravljanja kreditnim rizicima,
• Sektor strateških rizika i kontrole rizika,
• Sektor upravljanja naplatom,
• Sektor upravljanja financijama.

Sektor upravljanja kreditnim rizicima je organizacijska jedinica Banke koja provodi funkciju preuzimanja rizika te upravlja procesom utvrđivanja kreditne sposobnosti klijenata i procjene kreditnog rizika plasmana u procesu odobravanja plasmana.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika je organizacijska jedinica Banke koja upravlja strateškim rizicima, analizira i kontrolira sve vrste rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju smanjenja potencijalne izloženosti svim vrstama rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.

Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživanja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.

Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.

Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci

Tijekom 2020. godine Banka je nastavila razvijati pozitivne prakse u upravljanju ljudskim resursom u skladu sa strategijom i korporativnim vrijednostima Banke.

Kontinuirani razvoj poslovanja Banke u skladu s definiranom strategijom podržan je zapošljavanjem ekspertnih kadrova u digitalnim domenama poslovanja te razvojem kompetencija postojećih zaposlenika kako bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe tržišta i klijenata.

Razvojni programi usmjereni su na podizanje razine stručnosti i vještina zaposlenika, osobito prihodovnih područja s ciljem podizanja kvalitete usluge, zaštite potrošača i digitalnih vještina. Ukupan broj sati edukacije po zaposleniku u 2020. godini bio je 40,26, od čega interne 34,2, a eksterne 6,06.

U 2020. godini uspješno je implementiran strukturirani i sustavni proces uvođenja u posao, koji novim zaposlenicima omogućava učinkovitu orijentaciju i integraciju u Banku.

Zahvaljujući implementaciji digitalnih alata za evidenciju edukacija te uvođenju nove e-learning platforme, 2020. godinu je obilježio značajan napredak u upravljanju procesom razvoja i edukacija zaposlenika. Iskorak prema digitalnim alatima pokazao se iznimno dobrim ulaganjem, obzirom na veliki broj zaposlenika koji rade na daljinu.

Proces regrutacije i selekcije kandidata dodatno se digitalizira uvođenjem online psihologijskog testiranja i provođenjem online selekcijskih intervjua. Nadalje, u 2020. godini stvoreni su preduvjeti i za digitalizaciju procesa odobrenja zapošljavanja čime se znatno povećava transparentnost i mogućnost praćenja spomenutog procesa.

Banka je u 2020. ostvarila kriterije za nositelja certifikata Izvrsnost u izazovima kao jedna od tvrtki koje su se istaknule kvalitetnim odnosom i brigom za zaposlenike u razdoblju pandemije.

Banka je u tijeku s obnovom certifikata "Poslodavac Partner" te nastavlja s daljnjim unapređenjem procesa upravljanja ljudskim resursima.

Tijekom 2020. implementiran je sustav upravljanja radnim učinkom za sve zaposleničke i menadžerske pozicije čija provedba je podržana odgovarajućim modulom HRIS aplikacije HRplus.

Pregled kretanja broja zaposlenih u Banci 2016. – 2020.

Broj zaposlenika	31.12.2016.	31.12.2017.	31.12.2018.	31.12.2019.	31.12.2020.
Broj na temelju sati rada	833	842	1.036	1.063	1.275
Broj na kraju razdoblja	1.067	1.122	1.118	1.252	1.301

Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.

Struktura zaposlenika u Hrvatskoj poštanskoj banci po spolu , na 31.12.2020.:

Kvalifikacijska struktura zaposlenika u Banci 2016. – 2020.

U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o složenosti posla i radnog mjesta.

Stručna sprema	31.12.2016.	31.12.2017.	31.12.2018.	31.12.2019.	31.12.2020.
MR.SC./DR.SC.	16	14	12	19	27
VSS	446	475	473	539	566
VŠS	169	187	193	203	210
SSS	435	444	439	490	497
PKV/KV/VKV	1	1	1	1	1
Ukupno	1.067	1.122	1.118	1.252	1.301

Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31.12.2020:

Opis poslovanja ovisnih društava

HPB Invest d.o.o.

HPB Invest d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo osnovano sa svrhom osnivanja i upravljanja UCITS fondovima. HPB Invest d.o.o. na dan 31.12.2020. upravlja sa 6 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, HPB Obveznički fond, HPB Bond plus fond, HPB Global fond i HPB Dionički fond).

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem HPB Investa d.o.o. na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 899 milijuna kuna (2019: 1.023 milijuna kuna). Prosječna imovina u 2020. je iznosila 885 milijuna kuna, a u godini prije je bila 950 milijuna kuna.

Uslijed pojave pandemije virusa COVID 19, došlo je do znatnijeg pada imovine pod upravljanjem u svim fondovima osim HPB Bond plus fonda. Najveći pad imovine je zabilježio HPB Obveznički fond koji je bio glavni generator rasta u prethodnih nekoliko godina.

Društvo, usprkos teškim tržišnim uvjetima, nije imalo problema s isplatama klijenata te je godinu završilo s pozitivnim rezultatom.

Fond	Imovina pod upravljanjem ' 000 kn	Prinos na dan 31.12.2020. u %
HPB Dionički fond	25.869	0,82%
HPB Global fond	77.377	(2,05%)
HPB Kratkoročni obveznički kunski fond	312.064	0,28%
HPB Obveznički fond	394.589	0,03%
HPB Kratkoročni obveznički eurski fond	29.273	(0,04%)
HPB Bond Plus fond	60.273	3,08%

Struktura imovine fondova pod upravljanjem je kako slijedi:

Tržišni udio HPB Investa na dan 31.12.2020. iznosi 5,09%, što predstavlja rast u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 4,53%

Na kraju 2020. godine Društvo je zapošljavalo 12 djelatnika, što predstavlja smanjenje za jednog djelatnika u odnosu na prethodnu godinu.

Plan razvoja

HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i dalje će biti posvećeno profesionalnom upravljanju imovinom te visokoj kvaliteti usluge, kako bi svojim klijentima osiguralo očuvanje te održivi rast vrijednosti njihove financijske imovine. Uz kontinuirano ulaganje u razvojnu politiku Društva, koja podrazumijeva kontinuirana profesionalna, kadrovska, organizacijska i tehnološka unapređenja, uz sve zahtjevnije pravno i regulativno usklađivanje poslovanja, HPB Invest d.o.o. će dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih proizvoda, koji uz profesionalno upravljanje te primjerene prinose mogu zadovoljiti sve potrebe ulagača, ovisno o njihovim investicijskim ciljevima, horizontu ulaganja te sklonostima riziku.

Izloženost rizicima

Društvo posebno prati i mjeri sljedeće rizike: kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik, rizik sukoba interesa i reputacijski rizik. Navedeni rizici čine ukupni profil rizičnosti Društva.

Društvo je zauzelo konzervativan stav kod upravljanja svojom imovinom ulažući je isključivo u bankovne depozite, dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i novčane fondove. Iz tog je razloga profil rizičnosti Društva nisko rizičan, odnosno 1.

Na datum izvještaja Društvo nije bilo izloženo značajnom tržišnom riziku i riziku likvidnosti. Glavnina izloženosti Društva kreditnom riziku na datum izvještaja o financijskom položaju proizlazi iz fer vrijednosti instrumenta čija je pozitivna vrijednost na taj dan izvještavanja prikazana u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svoje redovno poslovanje. Društvo upravlja operativnim rizikom na način da se kvartalno izvještava Upravu Društva o događajima koji se mogu kvalificirati kao operativni rizik za Društvo.

Rizici koji mogu utjecati na redovno poslovanje Društva su rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed povlačenja sredstava klijenata i rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed pada vrijednosti imovine.

Društvo posebnu važnost pridaje unutarnjem sustavu kontrole kako bi se mogla pratiti učinkovitost poslovanja, usklađenost sa zakonskom regulativom, praćenje i otkrivanje rizika kojima je Društvo izloženo.

HPB-nekretnine d.o.o.

HPB-nekretnine d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo specijalizirano za poslovanje nekretninama koje je osnovano u kolovozu 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu HPB d.d. Temeljni kapital Društva iznosi 4.760.800,00 kuna.

Osnovne poslovne aktivnosti Društva su (1) procjena vrijednosti nekretnina te srodne inženjerske usluge kao što je financijski nadzor, (2) usluge savjetovanja i posredovanja u prometu nekretnina te (3) poslovanje i upravljanje nekretninama.

Aktiva HPB-nekretnina d.o.o. na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 10,03 milijuna kuna, a neto dobit ostvarena u protekloj godini je 366 tisuća kuna. Na kraju 2020. godine Društvo je imalo 13 zaposlenika.

Plan razvoja

U idućem razdoblju naglasak će biti na reguliranju internih procedura i cjenika te daljnjem podizanju brzine i kvalitete usluge za klijente Banke i Banku. Društvo će graditi svoju razvojnu i poslovnu politiku na specifičnim uslugama, kao i ispitivanju tržišnog potencijala za nove savjetodavne i inženjerske usluge za koje je Društvo stručno, pridonoseći tako prepoznatljivosti i sinergijskom efektu poslovanja HPB Grupe.

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Društvo izloženo su tržišni rizik i rizik likvidnosti. Tržišni rizik podrazumijeva teško predvidivi volumen potražnje za specifičnim uslugama Društva s obzirom na neizvjesnost na tržištu nekretnina uzrokovanu potresom i pandemijom COVID-19. Tržišni rizik se odnosi za nemogućnost zakupaca za plaćanje zakupnina kao i mogućnost smanjenja zahtjeva za uslugama procjene vrijednosti nekretnina, a s time je povezan i rizik likvidnosti radi visokog udjela usluga u proizvodima Društva. Društvo upravlja rizicima u skladu s propisanim politikama i procedurama Hrvatske poštanske banke d.d.

Društvo je vlasnik dvije nekretnine, jedne u Osijeku, a druge u Vinkovcima. U tijeku su pregovori o prodaji nekretnine u Osijeku te će se po realizaciju prodaje stvoriti uvjeti za novom investicijom Društva. Vlasništvo nekretnine u Vinkovcima predstavlja rizik u poslovanju jer se radi o udjelu vlasništva 322/900 u poslovnoj zgradi ukupne površine oko 10.000 m² koja je u lošijem građevinskom stanju.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb

Izvješće o reviziji odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju odvojenih godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske poštanske banke d.d., ("Banka") i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja Banke i njezinih ovisnih društava (zajedno "Grupa"), koji obuhvaćaju odvojene i konsolidirane izvještaje o financijskom položaju Banke i Grupe na 31. prosinca 2020., odvojeni i konsolidirani račun dobiti i gubitka, odvojeni i konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, odvojene i konsolidirane izvještaje o novčanom toku i odvojene i konsolidirane izvještaje o promjenama u kapitalu i rezervama Banke i Grupe za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke i Grupe na 31. prosinca 2020., njihovu financijsku uspješnost i njihove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj.

Osnova za Mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke i Grupe u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Isticanje pitanja

Skrećemo pozornost na bilješku 23 financijskih izvještaja: Rezerviranje za obveze i troškove u kojoj je objavljeno da su Banka i Grupa umanjili svoje rezervacije po jednom sudskom sporu u visini od 89.111 tisuća kuna. Na umanjenje rezervacije za sudske sporove utjecala je odluka Uprave Banke da umanji rezervaciju po jednom sudskom sporu na osnovu drugostupanjske presude koja je u 2020. godini donešena u korist Banke. Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Utvrdili smo da je niže navedeno pitanje ključno revizijsko pitanje koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata

Na dan 31. prosinca 2020. godine bruto zajmovi i potraživanja od komitenata u konsolidiranim financijskim izvještajima iznosili su 16.303 milijuna kuna, pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti 1.581 milijuna kuna, a gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 59 milijuna kuna (31. prosinca 2019.: bruto zajmovi i predujmovi komitentima: 14.871 milijuna kuna, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 1.536 milijuna kuna, gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka: 95 milijuna kuna).

Na 31. prosinca 2020. godine bruto zajmovi i potraživanja od komitenata u odvojenim financijskim izvještajima iznosili su 16.303 milijuna kuna, pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti 1.581 milijuna kuna, a gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 59 milijuna kuna (31. prosinca 2019.: bruto zajmovi i predujmovi komitentima: 14.875 milijuna kuna, rezervacije za umanjenje vrijednosti: 1.536 milijuna kuna, prihod od ukidanja umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka: 96 milijuna kuna).

Ključno revizijsko pitanje	Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje
Usredotočili smo se na ovo područje s obzirom da su iznosi iskazani u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima značajni, kao i zbog prirode prosudbi i pretpostavki koje je Uprava morala donijeti. Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu Uprave rizika od neispunjavanja obveza i očekivanih kreditnih gubitaka unutar portfelja kredita i predujmova na izvještajni datum.	Kao reakciju na rizik povezan s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova komitentima, područje određeno kao ključno revizijsko pitanje, oblikovali smo revizorske postupke koje su nam omogućile da pribavimo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Naše revizorske procedure vezane za ovo područje, između ostalog, uključivale su:
Uprava donosi prosudbe o budućnosti te su razne stavke u odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima podložne neizvjesnosti procjene. Procjene potrebne za umanjenje vrijednosti kredita i predujmova komitentima predstavljaju značajne procjene.	• pregled metodologije Banke i Grupe za izračun očekivanog kreditnog gubitka i procjenu usklađenosti s relevantnim zahtjevima Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9: Financijski instrumenti ("MSFI 9"),
Glavni izvori neizvjesnosti procjena povezanih s umanjenjem vrijednosti kredita i predujmova klijentima su identifikacija kredita koji se pogoršavaju, ocjena značajnog povećanja kreditnog rizika, predviđanja budućih novčanih tokova, procjena priljeva od realizacije kolaterala i utvrđivanje očekivanog kreditnog gubitka za kredite i preduimove klijentima koji su sami po sebi neizvjesni. Umanjenje vrijednosti mjeri se ili kao 12- mjesečni očekivani kreditni gubitak ili kao cjeloživotni očekivani kreditni gubitak, ovisno o tome da li je došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja.	• razumijevanje procesa utvrđivanja umanjenja vrijednosti kredita i predujmova, IT aplikacija koje se koriste, pretpostavki za podatke korištene u modelu očekivanih kreditnih gubitaka, • ocjenu dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti kontrola u upravljanju kreditnim rizikom i poslovnim procesima kreditiranja te testiranje ključnih kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje i praćenje kredita i predujmova,

Ključno revizijsko pitanje

Kako smo adresirali ključno revizijsko pitanje

Za pojedinačno značajne klijente odnosno izloženosti pravnim osobama koje su pojedinačno veće od 1 milijun kuna i kod kojih je nastupilo neispunjenje obveza (neprihodujuće izloženosti), procjena umanjenja vrijednosti temelji se na poznavanju svakog dužnika, te često na procjeni fer vrijednosti pripadajućeg kolaterala. Pripadajuća rezervacija za umanjenje vrijednosti određuje se na pojedinačnoj osnovi temeljem sadašnje vrijednosti diskontiranih budućih novčanih tokova. Umanjenje vrijednosti prihodujućih izloženosti stanovništvu i pravnim osobama, neprihodujućih izloženosti stanovništvu, te neprihodujućih izloženosti pravnim osobama pojedinačno manjim od 1 milijun kuna određuju se primjenom modela (zajedno "skupno umanjenje vrijednosti"). Povijesno iskustvo, identifikacija izloženosti sa značajnim pogoršanjem kreditne kvalitete, informacije koje se odnose na budućnost te procjene rukovodstva uključeni su u pretpostavke modela. Banka kontinuirano prilagođava parametre modela što također zahtjeva našu pojačanu pozornost tijekom revizije. Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima Za dodatne informacije vidjeti bilješke: 1. uz godišnje financijske izvještaje (Značajne računovodstvene politike) i 3. (Značajne računovodstvene procjene i prosudbe) te bilješke 11. (Krediti i potraživanja od komitenata) i 2.1.(odjeljak Kreditni rizik unutar bilješke 2. Upravljanje financijskim rizicima).

• testiranje dizajna, implementacije i operativne učinkovitosti ključnih kontrola u područjima određivanja rejtinga klijenata, kao i kontrola vezanih za identifikaciju događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti, primjerenost klasifikacije između prihodujućih i neprihodujućih kredita i predujmova i njihovu segmentaciju u homogene grupe, izračun dana kašnjenja, procjenu vrijednosti kolaterala i izračun rezervacija za umanjenje vrijednosti, • provjeru, na temelju uzorka, da li se dosljedno primjenjuju definicija neispunjavanja obveza i provjeru ispravnosti alokacije u pojedine faze kreditnog rizika u skladu sa relevantnim politikama, • ocjenu cjelokupnog modela za izračun očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući izračun glavnih rizičnih parametara i makroekonomskih čimbenika (vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti kod defaulta (EAD)), • testirali smo adekvatnost pojedinačnih umanjenja vrijednosti, na temelju uzorka pojedinačnih kredita i zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem na godišnje financijske izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje smo na temelju naše interne procjene ocijenili kao visoko rizične, • obavili smo dokazno testiranje nad odabranim uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije kredita i predujmova, • u određenim slučajevima koristili smo vlastitu prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti kredita i predujmova te svoje izračune usporedili sa umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka, • kritičko preispitavanje utjecaja COVID-19 pandemije na izračun očekivanih kreditnih gubitaka i ocjena primjene prilagođenog regulatornog okvira u uvjetima pandemije COVID-19, • ocjenjivanje točnosti i cjelovitosti objava u financijskim izvještajima.

Ostala pitanja

Reviziju financijskih izvještaja Banke i Grupe za godinu završenu 31.prosinca 2019. godine obavio je drugi revizor, Ernst & Young d.o.o. koji je 30. ožujka 2020. godine izrazio nemodificirano mišljenje.

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke i Grupe, ali ne uključuju odvojene i konsolidirane godišnje financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o godišnjim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Uprava je odgovorna za sastavljanje Izvješća Uprave za Banku za Grupu kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke i Grupe. Vezano za Izvješće Uprave za Banku i za Grupu te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu ("Zakon o računovodstvu"). Ove procedure uključuju razmatranje:

• je li Izvješće Uprave za Banku i za Grupu pripremljeno u skladu s člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu;
• jesu li specifične informacije u Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koje su zahtijevane sukladno članku 22., stavku 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu ("relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja"), pripremljene sukladno odredbama članka 22. Zakona o računovodstvu;
• uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja objave u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 2.,5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:

• Informacije sadržane u Izvješću Uprave za Banku i za Grupu te relevantnim dijelovima Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s godišnjim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima Banke i Grupe prikazanim na stranicama 71 do 228 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore;
• Izvješće Uprave za Banku i Izvješće Uprave za Grupu i relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, pripremljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 21., 22. i 24. Zakona o računovodstvu;
• Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22., stavkom 1., točkama 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke i Grupe te okruženja u kojem oni posluju, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Godišnjem izvješću. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke i Grupe da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku i Grupu ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka i Grupa.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.
• zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
• pribavljamo dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza u vezi financijskih informacija od osoba ili poslovnih aktivnosti unutar Grupe za izražavanje mišljenja o konsolidiranim financijskim izvještajima. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadzor i izvedbu grupne revizije. Jedini smo odgovorni za izražavanje našeg mišljenja.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima

Dana 1. rujna 2020. imenovala nas je Glavna Skupština Banke da obavimo reviziju godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja za 2020. godinu.

U reviziji odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2020. godinu odredili smo značajnosti za godišnje financijske izvještaje kao cjelinu, kako slijedi:

• za odvojene godišnje financijske izvještaje: 49 milijuna kuna
• za konsolidirane godišnje financijske izvještaje: 49 milijuna kuna

što predstavlja približno 2% neto imovine Banke odnosno Grupe za 2020. godinu.

Odabrali smo neto imovinu kao mjerilo značajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu prema kojem korisnici najčešće ocjenjuju uspješnost poslovanja Banke i Grupe, a ujedno se radi i o općeprihvaćenom mjerilu.

Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Banke sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih godišnjih odvojenih i konsoliodiranih financijskih izvještaja Banke za 2020. godinu i datuma ovog Izvješća nismo Banci pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Banku.

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju u '000 kn	Bilješke	31.12.2020.	31.12.2019.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	3.684.942	2.771.242
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.219.157	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka	7	379.399	247.640
Financijska imovina po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	8	758.106	634.070
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	9	4.158.035	4.640.205
Financijska imovina po amortiziranom trošku	10	1.975	4.300
Krediti i potraživanja od komitenata	11	14.722.770	13.334.456
Imovina namijenjena prodaji	12	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	14	259.000	259.600
Ulaganja u nekretnine	15	73.430	72.759
Nematerijalna imovina	16	91.231	110.130
Neto odgođena porezna imovina		-	3.839
Pretplaćeni porez na dobit		2.714	2.558
Ostala imovina	18	113.019	114.454
UKUPNO IMOVINA		25.463.778	23.773.460
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka	19	21	863
Depoziti banaka	20	96.635	11.216
Depoziti komitenata	21	21.110.846	20.051.324
Uzeti krediti	22	1.466.641	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	23	114.258	182.595
Neto odgođena porezna obveza		23.483	-
Ostale obveze	24	172.991	169.567
UKUPNO OBVEZE		22.984.875	21.396.741
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775
Vlastite dionice	25	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477
Zakonska rezerva	25	30.907	23.718
Ostale rezerve	25	576.064	511.366
Rezerva za fer vrijednosti	25	242.231	314.658
Revalorizacijska rezerva	25	22.744	659
Zadržana dobit	25	388.182	307.542
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.478.902	2.376.719

Konsolidirani račun dobiti i gubitka

		2020.	2019.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	26	585.463	619.280
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(48.236)	(73.824)
Neto prihod od kamata		537.227	545.456
Prihod od naknada i provizija	28	456.855	539.380
Rashod od naknada i provizija	29	(275.141)	(329.853)
Neto prihod od naknada i provizija		181.714	209.527
Neto (gubici)/dobici od vrijednosnica
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od vrijednosnica koje se vrednuju kroz ostalu	30	(7.744)	48.413
sveobuhvatnu dobit	31	35.036	5.158
Neto dobici od trgovanja stranim valutama		54.812	50.872
Ostali prihodi iz poslovanja	32	9.593	29.840
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		91.698	134.283
Prihod iz poslovanja		810.639	889.266
Opći i administrativni troškovi	33	(442.985)	(467.625)
Amortizacija	14,15,16	(76.630)	(78.050)
Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine		(121.364)	(162.918)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	58.910	(81.995)
Troškovi poslovanja		(582.069)	(790.588)
DOBIT PRIJE POREZA		228.570	98.678
(Trošak)/ prihod od poreza na dobit	35	(45.186)	48.238
DOBIT ZA GODINU		183.384	146.916

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Neto dobit za godinu	183.384	146.916
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	(7.533)	(73)
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti reklasificirane	1.511	13
	(6.023)	(60)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka Nerealizirani (gubitak)/dobitak od imovine koja se vrednuje kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu	(62.615)	265.899
sveobuhvatnu dobit	(32.521)	(3.118)
Promjene u aktuarskim dobicima	1.826	-
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	16.796	(48.671)
	(76.515)	214.110
Neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak za godinu, neto
od poreza	(82.538)	214.050
Ukupna sveobuhvatna dobit	100.847	360.967

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Dobit tekuće godine raspoređena:	183.384	146. 916
Vlasnicima Društva	183.384	146.916
Zarada po dionici Iz aktivnih i ukinutih dijelova poslovanja:	90,61 kn	72,59 kn
Osnovna (u HRK po dionici)	90,61 kn	72,5 9 kn
Razrijeđena (u HRK po dionici)	90,61 kn	72,5 9 kn

Konsolidirani izvješj o promjenama u kapitalu i rezervama

	Dionički	Vlastite	Rezerve za vlastite	Ostale i zakonske	Rezerva za	Revalorizacijska	Zadržana
Grupa	kapital	dionice	dionice	rezerve	fer vrijednost	rezerva	dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2019.	1.214.775	(477)	4.477	459.156	100.548	719	236.555	2.015.763
Revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	- -	- -	- -	- -	- 265.899	(73) -	- -	(73) 265.899
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(3.118)	-	-	(3.118)
Odgođeni porez	-	-	-	-	(48.671)	13	-	(48.658)
Neto dobit za razdoblje od 01.01. - 31.12.2019.	-	-	-	-	-	-	146.916	146.916
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2019. godinu	-	-	-	-	214.110	(60)	146.916	360.967
Raspodjela dobiti iz 2018.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	75.929	-	-	(75.929)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	1.214.775	(477)	4.477	535.085	314.658	659	307.543	2.376.720
Stanje na dan 01. siječnja 2020. (prethodno izvještavano)	1.214.775	(477)	4.477	535.085	314.658	659	307.543	2.376.720
Prepravljanje	-	-	-	-	-	28.108	(30.859)	1.336
Stanje na dan 01. siječnja 2020.	1.214.775	(477)	4.477	535.085	314.658	28.767	276.683	2.378.056
Revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu	-	-	-	-	-	(7.533)	-	(7.533)
dobit	-	-	-	-	(58.527)	-	-	(62.615)
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-	(32.521)	-	-	(32.521)
Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima	-	-	-	-	1.826	-	-	1.826
Odgođeni porez	-	-	-	-	16.796	1.511	-	18.306
Neto dobit za razdoblje od 01.01. - 31.12.2020.	-	-	-	-	-	-	183.384	183.384
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2020. godinu	-	-	-	-	(72.426)	(6.023)	183.384	100.847
Raspodjela dobiti iz 2019.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	71.887	-	-	(71.887)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	1.214.775	(477)	4.477	606.971	242.231	22.744	388.181	2.478.903

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

onsolidirani izvještaj o novčanom toku

u '000 kn	Bilješke	01.01. – 31.12.2020.	01.01. – 31.12.2019.
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		228.570	98.678
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	76.081	75.880
- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika - gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine	32	8.625 121.364	3.398 173.420
- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove - neto nerealizirani gubici/(dobici) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	23 30	(58.910) (82.104)	64.758 (93.488)
- neto prihod od kamata		(537.335)	(535.969)
- prihod od dividendi		(3.293)	(3.646)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Krediti i potraživanja od banaka		(133.106)	1.405.829
Obvezna pričuva kod HNB-a		339.050	(31.369)
Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		(46.059)	305.895
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku		2.307	71.925
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		226.249	(233.279)
Krediti i potraživanja od komitenata		(1.481.630)	(1.453.275)
Ostala imovina		(7.500)	(21.997)
DepozitI banaka		84.628	(53.094)
DepozitI komitenata Ostale obveze		1.305.923 (11.488)	214.858 49
Naplaćena kamata		509.425	509.500
Plaćena kamata		(31.426)	(48.068)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja		509.371	450.005
Plaćeni porez na dobit		(461)	(4.165)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti		508.910	445.840
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Ulaganje u podružnice		-	-
Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine Prodaja financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu		(28.845)	(57.643)
sveobuhvatnu dobit Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu		656.072	75.013
sveobuhvatnu dobit		(388.780)	(1.852.669)
Dospijeće financijskih ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku		0	-
Primici od dividende		3.293	3.646
Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti		241.740	(1.831.653)
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Povećanje uzetih kredita		744.561	670.006
Otplata uzetih kredita		(422.027)	(440.709)
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(18.682)	(20.493)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		303.852	229.297
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		-	-
Neto povećanje novca i ekvivalenata novca		1.054.502	(1.156.516)
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	3.037.319	4.193.835
Novac i ekvivalenti novca na kraju izvještajnog razdoblja	38	4.091.822	3.037.319

Odvojeni izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2020.

Odvojeni izvještaj o financijskom položaju

u '000 kn	Bilješke	31.12.2020.	31.12.2019.
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	5	3.684.902	2.771.207
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	6	1.219.157	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka	7	379.399	247.640
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	8	758.106	634.070
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	9	4.158.035	4.640.205
Financijska imovina po amortiziranom trošku	10	1.975	4.300
Krediti i potraživanja od komitenata	11	14.722.770	13.339.021
Imovina namijenjena prodaji	12	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	13	9.761	5.490
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	14	258.356	259.531
Ulaganja u nekretnine	15	65.993	64.899
Nematerijalna imovina	16	91.039	109.096
Neto odgođena porezna imovina	17	-	3.839
Pretplaćeni porez na dobit		2.639	2.514
Ostala imovina	18	111.635	113.139
UKUPNO IMOVINA		25.463.766	23.773.157
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	19	21	863
Depoziti banaka	20	96.635	11.216
Depoziti komitenata	21	21.118.434	20.059.494
Uzeti krediti	22	1.466.641	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	23	114.258	182.595
Neto odgođena porezna obveza		23.483	-
Ostale obveze	24	171.190	167.602
UKUPNO OBVEZE		22.990.662	21.402.946
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital	25	1.214.775	1.214.775
Vlastite dionice	25	(477)	(477)
Rezerva za vlastite dionice	25	4.477	4.477
Zakonska rezerva	25	30.907	23.718
Ostale rezerve	25	576.064	511.366
Rezerva fer vrijednosti	25	242.231	318.746
Revalorizacijska rezerva	25	22.744	659
Zadržana dobit	25	382.384	296.947
UKUPNO KAPITAL I REZERVE		2.473.104	2.370.212
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE		25.463.766	23.773.157

Odvojeni račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

Odvojeni račun dobiti i gubitka

		2020.	2019.
	Bilješke	'000 kn	'000 kn
Prihod od kamata i slični prihodi	26	585.564	600.840
Rashod od kamata i slični rashodi	27	(48.229)	(64.871)
Neto prihod od kamata		537.335	535.969
Prihod od naknada i provizija	28	450.156	527.494
Rashod od naknada i provizija	29	(273.889)	(327.852)
Neto prihod od naknada i provizija		176.267	199.642
Neto (gubici)/dobici od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	30	(7.744)	38.096
Dobici od vrijednosnica koje se vrednuju kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	31a	35.036	5.158
Neto dobici od trgovanja stranim valutama	31b	54.812	50.234
Ostali prihodi iz poslovanja	32	3.391	4.748
Prihod od trgovanja i ostali prihodi		85.496	98.235
Prihod iz poslovanja		799.097	833.846
Opći i administrativni troškovi	33	(433.877)	(435.031)
Amortizacija	14,15,16	(75.816)	(75.880)
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata i ostale imovine	34	(121.364)	(163.110)
Rezerviranja za obveze i troškove	23	58.910	64.758
Troškovi poslovanja		(572.147)	(738.778)
DOBIT PRIJE POREZA		226.950	95.068
(Trošak)/ prihod od poreza na dobit	35	(44.888)	48.704
DOBIT ZA GODINU		182.063	143.773

Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

	2020.	2019.
	000 kn	000 kn
Neto dobit za godinu	182.063	143.773
Ostala sveobuhvatna dobit
Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka
Revalorizacijske rezerve	(7.533)	(73)
Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu biti
reklasificirane	1.511	13
	(6.023)	(60)
Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i gubitka Nerealizirani (gubitak)/dobitak od imovine koja se vrednuje kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit	(62.615)	234.071
Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	(32.521)	(3.118)
Promjene u aktuarskim dobicima	1.826	-
Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti reklasificirane	16.796	(48.671)
	(76.515)	182.282
Neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobit za godinu, neto od
poreza	(82.538)	182.223
Ukupna sveobuhvatna dobit	99.525	325.995

2020.	2019.
	000 kn
182.063	143.773
182.063	143.773
	000 kn

Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

u '000 kuna	Dionički kapital	Vlastite dionice	Rezerve za vlastite	Ostale rezerve	Rezerva za fer vrijednost	Revalorizacijs ka rezerva	Zadržana dobit	Ukupno
	'000 kn	'000 kn	dionice '000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 01. siječnja 2019.	1.214.775	(477)	4.477	459.022	96.935	719	227.082	2.002.533
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-		(73)	-	(73)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer					234.071			234.071
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-		-	-
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz					(3.118)			(3.118)
ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-		-	-
Odgođeni porez	-	-	-	-	(48.671)	13	-	(48.658)
Neto učinak pripajanja JABA-e	-	-	-	-	39.528	-	(2.496)	37.032
Neto učinak pripajanja HPBSŠ	-	-	-	134	-	-	4.518	4.652
Neto dobit za 2019.	-	-	-	-	-	-	143.773	143.773
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2019. godinu	-	-	-	134	221.810	(60)	145.795	367.679
Raspodjela dobiti iz 2018.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	75.929	-	-	(75.929)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019 .	1.214.775	(477)	4.477	535.084	318.746	659	296.947	2.370.212
Stanje na dan 01. siječnja 2020. (prethodno	1.214.775	(477)	4.477	535.084	318.746	659	296.947	2.370.212
izvještavano)
Prepravljanje	-	-	-	-	-	28.108	(24.739)	3.368
Stanje na dan 01. siječnja 2020.	1.214.775	(477)	4.477	535.084	318.746	28.767	272.208	2.373.580
Revalorizacijska rezerva	-	-	-	-	-	(7.533)	-	(7.533)
Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer					(62.615)			(62.615)
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	-	-	-	-		-	-
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz	-	-	-	-	(32.521)	-	-	(32.521)
ostalu sveobuhvatnu dobit
Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima	-	-	-	-	1.826	-	-	1.826
Odgođeni porez	-	-	-	-	16.796	1.511	-	18.306
Neto dobit za 2019.	-	-	-	-	-	-	182.062	182.062
Ukupna sveobuhvatna dobit za 2019. godinu	-	-	-	-	(76.515)	(6.023)	182.062	99.524
Raspodjela dobiti iz 2019.
- prijenos u zakonske i ostale rezerve	-	-	-	71.887	-	-	(71.887)	-
Stanje na dan 31. prosinca 2020	1.214.775	(477)	4.477	606.971	242.231	22.744	382.384	2.473.104

Odvojeni izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

	Bilješke	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Dobit prije poreza		226.950	95.068
Usklađenja:
- amortizacija	14,15,16	75.816	75.880
- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika - gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i	32	8.625	3.398
ostale imovine		121.364	173.420
- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove - neto nerealizirani gubici/(dobici) od financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG	23 30	(58.910) (82.104)	64.758 (93.488)
- neto prihod od kamata		(537.335)	(535.969)
- prihod od dividendi		(3.293)	(3.646)
Promjene u poslovnoj imovini i obvezama
Krediti i potraživanja od banaka		(133.106)	1.385.724
Obvezna pričuva kod HNB-a		339.050	(138.267)
Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		(46.059)	247.708
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku		2.307	95.017
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		226.249	(173.125)
Krediti i potraživanja od komitenata		(1.481.336)	(1.196.321)
Ostala imovina		(7.854)	(50.820)
Depoziti banaka		84.628	(53.094)
Depoziti komitenata		1.297.428	(472.553)
Ostale obveze		(11.324)	(2.104)
Naplaćena kamata		509.425	509.500
Plaćena kamata		(31.426)	(48.068)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja		499.096	(116.982)
Plaćeni porez na dobit		(430)	(3.686)
Neto priljev novca iz poslovnih aktivnosti		498.666	(120.667)
Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
Ulaganje u podružnice		-	-
Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine Prodaja financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu		(28.845)	(48.409)
dobit		656.072	553.964
Stjecanje financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit		(388.780)	(1.692.449)
Dospijeće financijskih ulaganja koja vrednuju po amortiziranom trošku		-	-
Primici od dividendi		3.293	3.646
Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti		241.740	(1.183.248)
Povećanje uzetih kredita		744.561	649.513
Otplata uzetih kredita		(422.027)	(420.216)
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(18.682)	(20.493)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti		303.852	208.804
Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca		-	-
Neto povećanje novca i ekvivalenata novca		1.044.258	(1.095.111)
Novac i ekvivalenti novca na početku godine	38	3.037.284	4.132.395
Novac i ekvivalenti novca na kraju godine	38	4.081.541	3.037.284

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

eške uz financijske izvještaje

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb ("Banka") je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo ("Grupa").

Banka kontrolira slijedeća ovisna društva koje čine HPB Grupu:

			Vlasništvo na dan 31. prosinca 2020. godine
	Industrija	Država	%
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100,00
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100,00

Pregled ulaganja u HPB ovisna društva prikazan je u bilješci 13., dok je osnova za konsolidaciju opisana u bilješci 1., točka e.

Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju odvojene i konsolidirane financijske izvještaje Banke kao što je definirano MSFI 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i Međunarodnim računovodstvenim standardom 27 "Odvojeni financijski izvještaji".

Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 30. ožujka 2021. godine za podnošenje Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, u opisu računovodstvenih politika Grupe, može se pozvati na pojedine Standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o Standardima koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2020. godine.

Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga ispitivanja.

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno Zakonskoj računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Republici Hrvatskoj. Zakonska računovodstvena regulativa za banke u Republici Hrvatskoj temelji se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj Uniji ("MSFI") i posebnim bankovnim propisima usvojenim od Hrvatske Narodne banke ("HNB").

U ovim financijskim izvještajima stanja na 31. prosinca 2020. godine nisu materijalno ne usklađena sa stanjima utvrđenim prema MSFI-evima. Na kraju prethodne godine koja je završila 31. prosinca 2019. godine Banka je utvrdila da postoje određene razlike između Zakonske računovodstvene regulative za banke u Republici Hrvatskoj i MSFI-a te nije mogla utvrditi vrijednosti odstupanja jer je još uvijek bila u procesu implementacije potpunog modela za priznavanje gubitaka sukladno MSFI-evima.

Osnovne razlike između Zakonske računovodstvene regulative primjenjive za banke u Republici Hrvatskoj i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje su postojale na 31. prosinca 2019. godine su bile slijedeće.

• Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepoznato pojedinačno umanjenje vrijednosti. Za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine, Banka i Grupa provode puni ispravak vrijednosti obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvještaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne izvrši gotovinsku uplatu. Navedeno nije u skladu sa MSFI 9 "Financijski instrumenti" koji zahtijevaju da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći metodu efektivne kamatne stope
• Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine ("Odluka o klasifikaciji izloženosti"), HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalne faktore umanjenja i rokove naplate pojedinih vrsta instrumenata osiguranja za potrebe procjene budućih novčanih tokova s osnove naplate putem instrumenata osiguranja. Navedeni budući novčani tokovi mogu biti različiti od budućih novčanih tokova izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2 u razdoblju do 31. prosinca 2019. godine, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
• Sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

a) Izjava o usklađenosti (nastavak)

Odluka HNB-a koja je na snagu stupila 1. siječnja 2020. godine utjecala je na izmjenu računovodstvenog okvira. Sukladno članku 21 (2) Odluke o klasifikaciji plasmana u rizične kategorije i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka HNBa ("Odluka") ne propisuje se minimalno ukupno umanjenje izloženosti rizičnih podskupina A-1 i A-2, a koje može biti različito od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI-evima. Banka je utvrdila da druge gore navedene razlike u metodologiji i dalje postoje, ali da vrijednosti imovine i obveza na 31. prosinca 2020. ne odstupaju materijalno značajno od vrijednosti utvrđenih primjenom MSFI-eva (odstupanje na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi približno 15 milijuna kuna).

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku.

b) Osnove za izradu izvještaja

Ovi izvještaji predstavljaju financijsko izvješće Banke i Grupe koje je opće namjene. Financijski izvještaji su bili pripremljeni za izvještajno razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2020. godine.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, derivativne financijske instrumente te nekretnine i preuzetu imovinu, osim one za koju ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po revaloriziranom iznosu, amortiziranom ili povijesnom trošku.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim odvojenim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MSFI-a 16 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pripreme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 3.

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

(I) Novi i dopunjeni standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

Računovodstvene politike primijenjene prilikom pripreme ovih financijskih izvještaja su konzistentne onima primijenjenim prilikom pripreme godišnjih konsolidiranih i odvojenih financijskih izvještaja Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2019. godine, osim usvajanja novih standarda primjenjivih od 1. siječnja 2020. godine. Grupa i Banka nisu ranije usvojili niti jedan drugi standard, izmjenu ili interpretaciju koja je objavljena, ali nije još na snazi.

Iako su ove izmjene primjenjive prvi put za 2020. godinu iste nemaju značajan utjecaj na konsolidirane i odvojene godišnje financijske izvještaje Grupe i Banke.

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde ("OMRS") i usvojila Europska unija:

• izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" i MRS-a 8 "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške" – Definicija značajnosti, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)
• izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" Definicija poslovanja, usvojene u Europskoj uniji 21. travnja 2020. (na snazi za poslovna spajanja za koje je datum stjecanja na dan ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje započinje na dan ili nakon 1. siječnja 2020. i za stjecanja sredstava do kojih dolazi na dan ili nakon početka tog razdoblja)
• izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" te MSFI-ja 7 "Financijski instrumenti: objavljivanje" – Reforma referentnih kamatnih stopa, usvojene u Europskoj uniji 15. siječnja 2020. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)
• izmjene MSFI-ja 16 "Najmovi" Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (usvojene u Europskoj uniji 9. listopada 2020., na snazi najkasnije od 1. lipnja 2020. za financijske godine koje započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)*
• izmjene upućivanja na Konceptualni okvir u MSFI-jevima, usvojene u Europskoj uniji 29. studenoga 2019. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.).

(II) Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja bile su objavljene, ali ne i na snazi, sljedeće izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojene su u Europskoj uniji:

• • izmjene MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" Produljenje privremenog izuzeća od primjene MSFI-ja 9, usvojene u Europskoj uniji 16. prosinca 2020. (datum isteka privremenog izuzeća od primjene MSFI-ja 9 pomaknut je sa 1. siječnja 2021. na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)
• • izmjene MSFI-ja 9 "Financijski instrumenti", MRS-a 39 "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje", MSFI-ja 7: "Financijski instrumenti: objavljivanje", MSFI-ja 4 "Ugovori o osiguranju" i MSFI-ja 16: "Najmovi" – Reforma referentnih kamatnih stopa – 2. faza, usvojene u Europskoj uniji 13. siječnja 2021. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021.).

b) Osnove za izradu izvještaja (nastavak)

(III) Novi standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji

MSFI-jevi trenutačno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS), izuzev sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, o čijem usvajanju Europska unija dana 30. ožujka 2021. godine još nije donijela odluku (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve koje je izdao OMRS):

• • MSFI 14 "Regulativom propisane razgraničene stavke" (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije
• • MSFI 17 "Ugovori o osiguranju", uključujući izmjene MSFI-ja 17 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine)
• • izmjene MRS-a 1 "Prezentiranje financijskih izvještaja" Klasifikacija kratkoročnih i dugoročnih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.)
• • izmjene MRS-a 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema" Prihodi prije namjeravane uporabe (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
• • izmjene MRS-a 37 "Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina" Štetni ugovori Troškovi ispunjenja ugovornih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
• • izmjene MSFI-ja 3 "Poslovna spajanja" Upućivanja na Konceptualni okvir s izmjenama MSFI-ja 3 (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.)
• izmjene MSFI-ja 10 "Konsolidirani financijski izvještaji" i MRS-a 28 "Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima" – Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata te daljnje izmjene (prvotno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka istraživačkog projekta na temu primjene metode udjela)
• • izmjene raznih standarda zbog "Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2018. – 2020.)", proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 9, MSFI 16 i MRS 41), prvenstveno radi otklanjanja nedosljednosti i pojašnjenja teksta (Izmjene MSFI-ja 1, MSFI-ja 9 i MRS-a 41 na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022. Izmjena MSFI-ja 16 odnosi se isključivo na ilustrativni primjer, stoga nije naveden datum stupanja na snagu.).

Banka i Grupa očekuju da usvajanje navedenih novih standarda i izmjene postojećih standarda neće dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Banke i Grupe u razdoblju prve primjene standarda.

Računovodstvo zaštite za portfelj financijske imovine i obveza čija načela Europska unija još uvijek nije usvojila i dalje nije regulirano.

Prema procjenama Banke i Grupe, primjena računovodstva zaštite na portfelj financijske imovine ili obveza u skladu s MRS-om 39: "Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje" ne bi dovela do značajnih promjena u financijskim izvještajima ako se primijeni na datum bilance

c) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Banke i Grupe prezentirani su u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

d) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja

Banka je u 2020. godini napravile reklasifikaciju u određenim pozicijama financijskih izvještaja vezano za povijesna razdoblja.

Evidentirana je preciznija raspodjela vrijednosti ulaganja na vlastitoj imovini između zemljišta i zgrade na lokaciji Jurišićeva 4, Zagreb, sukladno procjenama neovisnog procjenitelja iz 2017. godine. Podjela između zemljišta i zgrade na navedenoj lokaciji evidentirana je prije 2009. godine sukladno informacijama iz tadašnjih procjena vrijednosti koje nisu imale tada propisane standarde za izradu. Banka je navedenu raspodjelu uskladila sa procjenom iz 2017. godine s obzirom na donošenje Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina iz 2015. godine. Efekti ispravka prikazani su u nastavku:

Utjecaj na izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2019.:

(u tisućama kuna)

			Banka
	Stanje 31.12.2019.		Stanje 31.12.2019.
Stavka	- prije prepravljanja	Učinci prepravljanja	- nakon prepravljanja
IMOVINA
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe
- Zgrade i zemljišta	119.453	4.108	123.561
Neto odgođena porezna imovina	3.839	5.058	8.897
OBVEZE
Neto odgođena porezna obveza	-	5.798	5.798
KAPITAL I REZERVE
- Revalorizacijska rezerva	318.746	28.108	346.854
- Zadržana dobit	296.947	(24.739)	272.208
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Trošak amortizacije
- Zgrade i zemljišta	3.501	847	4.348
IMOVINA			Grupa
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe
- Zgrade i zemljišta	131.232	4.108	135.340
Neto odgođena porezna imovina	3.839	5.058	8.897
OBVEZE
Neto odgođena porezna obveza	-	5.798	5.798
KAPITAL I REZERVE
- Revalorizacijska rezerva	314.658	28.108	342.766
- Zadržana dobit	307.542	(24.739)	282.803
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Trošak amortizacije
- Zgrade i zemljišta	3.415	847	4.262

e) Osnova za konsolidaciju

Financijski izvještaji prikazani su za Banku i Grupu. Financijski izvještaji Grupe sastoje se od konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva i njenih ovisnih društava nad kojima ima kontrolu: HPB Nekretnina d.o.o., društva za promet nekretninama i HPB Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima. Sva ovisna društva su u 100% tnom vlasništvu matičnog društva, te su sva osnovana i sa sjedištem u Hrvatskoj.

Prilikom konsolidacije, imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi među članovima Grupe eliminiraju se u cijelosti.

Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva kojima upravlja Banka. Ovisna društva se konsolidiraju, odnosno prestaju se konsolidirati od trenutka u kojem Banka stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njima. Prihodi i rashodi ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti ili gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je Banka stekla kontrolu do datuma prestanka kontrole. U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku stjecanja, umanjenom za eventualno umanjenje vrijednosti. Računovodstvene politike podružnica mijenjaju se prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost s politikama Grupe.

Poslovne kombinacije

Metoda troška ulaganja koristi se za evidentiranje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe. Trošak stjecanja ovisnih društava mjeri se po fer vrijednosti dane imovine, izdanih vlasničkih instrumenata i nastalih ili preuzetih obveza na datum razmjene. Stečena prepoznatljiva imovina i obveze i preuzete potencijalne obveze u poslovnim kombinacijama početno se vrednuju po fer vrijednosti na datum stjecanja, neovisno o veličini manjinskog interesa. Veći troškovi stjecanja od fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini, uključujući i nematerijalnu imovinu, rezultiraju nastankom goodwilla.

Ukoliko su troškovi stjecanja manji od fer vrijednosti neto imovne stečenog ovisnog društva, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka.

Datum stjecanja definira se kao datum na koji stjecatelj dobiva kontrolu nad stečenikom.

Pravna pripajanja

U slučaju pravnih pripajanja društava u Grupi, primjenjuje se metoda udruživanja interesa, stanja društva koje se pripaja prenosi se po neto knjigovodstvenim vrijednostima iz konsolidiranih financijskih izvještaja u društvo koje je zakonski sljedbenik te prema tome nije potrebno provoditi usklade prijašnjih razdoblja.

f) Prihod i rashod od kamata

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:

• (a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik;
• (b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primjenjuje efektivnu kamatnu stopu.

Modifikacija ugovorenih novčanih tokova

Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske imovine, Banka i Grupa ponovno obračunavaju bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u računu dobiti i gubitka priznaju promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugovornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amortiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imovine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obuhvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog poslovanja i ostalih usluga Banke i Grupe. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge. Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada je sindiciranje okončano i kada Banka i Grupa ne zadržavaju niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge.

g) Prihod i rashod od naknada i provizija (nastavak)

Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

h) Prihod od dividendi

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka prava na primitak dividende.

i) Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Financijska imovina koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja kako bi se utvrdilo postojanje pokazatelja o eventualnom umanjenju. Financijska imovina je umanjena ako postoji objektivan dokaz da je na procijenjene buduće novčane tokove ulaganja utjecao jedan događaj ili više njih nakon početnog priznavanja financijskog sredstva.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit , značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili
• kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili
• izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili
• nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Svako naknadno povećanje fer vrijednosti nakon umanjenja, evidentira se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Vezano za dužničke vrijednosne papire klasificirane na datum izvještaja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjenja vrijednosti se mogu naknadno ukinuti u računu dobiti i gubitka ukoliko postoje dokazi da postoje objektivni dokazi povećanja fer vrijednosti vezano za događaj koji je nastao nakon priznavanja umanjenja.

j) Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke nastalih s osnove trgovanja spot transakcijama u stranim valutama.

k) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijednosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nominirane u stranoj valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvještajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2020. bio je: 7,536898= 1 EUR; 6,139039= 1 USD; 6,948371= 1 CHF.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2019. bio je: 7,442580= 1 EUR; 6,649911= 1 USD; 6,838721= 1 CHF.

l) Financijski instrumenti

i) Klasifikacija

Banka klasificira svu financijsku imovine temeljem poslovnih modela upravljanja imovinom, koja se mjeri kako slijedi:

• Amortizirani trošak
• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (skraćeno FVOSD)
• Fer vrijednost kroz račun dobiti ili gubitka (skraćeno FVDG).

Financijske obveze, osim obveza temeljem zajma uz kamatne stope niže od tržišnih kamatnih stopa, financijskih garancija i financijskih obveza određenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, se mjere po amortiziranom trošku.

Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Procjena poslovnih modela

Banka i Grupa određuju poslovne modele na način da oni najbolje reflektiraju upravljanje grupama financijske imovine kako bi se postigla poslovna svrha.

Poslovni modeli Banke i Grupe se ne određuju na razini pojedinog instrumenta već na razini agregiranih grupa financijske imovine.

Procjena poslovnog modela se temelji na razumno očekivanih scenarija. Ako se novčani tijekovi nakon inicijalnog priznavanja realiziraju na način koji je drugačiji od inicijalno očekivanog, Banka i Grupa ne mijenjaju klasifikaciju preostale financijske imovine koja se drži u tom poslovnom modelu, već ubuduće uključuje nove informacije u procjenu novo odobrene ili kupljene financijske imovine.

i) Klasifikacija (nastavak)

Procjena poslovnih modela (nastavak)

Prema MSFI-u 9, Banka i Grupa klasificiraju svoju financijsku imovinu sukladno sljedećim poslovnim modelima:

• Poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

Financijskom imovinom koja se drži u okviru ovog poslovnog modela upravlja se radi ostvarenja novčanih tokova prikupljanjem ugovornih plaćanja rijekom vijeka trajanja instrumenta. Banka i Grupa upravljaju imovinom u portfelju radi prikupljanja određenih ugovornih novčanih tokova (umjesto upravljanja ukupnim prinosom portfelja koji je ostvaren i držanjem i prodajom imovine).

• Poslovni model čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine

U okviru ovog poslovnog modela Banka i Grupa drže financijsku imovinu čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. U okviru ovog poslovnog modela ključno rukovodeće osoblje donosi odluku da se cilj poslovnog modela ostvaruje i prikupljanjem novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Jedan od ciljeva ovog poslovnog modela je upravljanje svakodnevnim potrebama povezanima s likvidnošću radi održanja određenog profila prinosa od kamata ili kako bi trajanje financijske imovine odgovaralo trajanju obveza koje se tom imovinom financiraju.

• Ostali poslovni modeli

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se ne drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova ili u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Poslovni model je koji za posljedicu ima mjerenje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka onaj u okviru kojeg Banka i Grupa upravljaju financijskom imovinom u cilju ostvarenja novčanih tokova prodajom imovine. Banka i Grupa donose odluku na temelju fer vrijednosti imovine i upravljaju njome kako bi ostvarili te fer vrijednosti.

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo stjecanje nije jednoznačna. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivom i pasivom donosi odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem upravljanja likvidnosti – generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza i propisanih omjera ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima.

i) Klasifikacija (nastavak)

Test plaćanja glavnice i kamata (tzv. SPPI test)

Kao sljedeći korak kod procesa klasifikacije Banka i Grupa procjenjuju ugovorene uvjete financijske imovine kako bi se zaključilo da li navedena imovina ima ugovorene novčane tokove koji su samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Za potrebe primjene ovog testa, ''glavnica'' je fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju međutim taj se iznos glavnice može mijenjati tijekom vijeka trajanja financijske imovine (npr. U slučaju otplate glavnice). Kamata obuhvaća naknadu za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremena te ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Kako bi procijenila rezultat SPPI testa, Banka i Grupa primjenjuju procjenu i uzimaju u obzir bitne faktore kao što je valuta financijske imovine.

Međutim, ukoliko ugovoreni novčani tokovi financijske imovine nisu samo plaćanja glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, takva financijska imovina se naknadno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ili koje se moraju priznavati po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka sukladno zahtjevima MSFI-a 9 . Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se:

• imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,
• priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u protivnom nastala, ili
• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače proizlazili iz ugovora.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice, dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se drže radi trgovanja.

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja odnosi se na imovinu koja je kupljena ili izdana prvenstveno za transakcije koje kratkoročno ostvaruju dobit.

Promjene u fer vrijednosti ove imovine priznaje se u neto prihodu od trgovanja.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Banka i Grupa mjere financijsku imovinu po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume, nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku Banke i Grupe nastaje kada Banka i Grupa odobravaju novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraživanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke i dužničke vrijednosnice.

i) Klasifikacija (nastavak)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako su ispunjena oba uvjeta u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine
• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dobit ili gubitak po financijskih imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku dobiti ili gubitaka od umanjenja vrijednosti i dobiti i gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje.

Kamate izračunane metodom efektivne kamate priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke vrijednosnice.

Ulaganja u vlasničke vrijednosnice koje se ne drže radi trgovanja i koja nisu nepredviđeni iznosi koje je Banka priznala u okviru poslovnog spajanja sukladno MSFI-ju 3, Banka može pri početnom priznavanju neopozivo razvrstati u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav izbor moguć je za svako zasebno ulaganje. Naknadne promjene fer vrijednosti bit će dio ostale sveobuhvatne dobiti bez mogućnosti recikliranja u računu dobiti i gubitka.

Za ove vlasničke vrijednosnice Banka će u računu dobiti i gubitka priznati dividende od ulaganja ako je utvrđeno pravo Banke na isplatu dividendi, ako je vjerojatno da će Banka ostvariti ekonomske koristi povezane s dividendom i ako se njihov iznos može pouzdano izmjeriti.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

ii) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum podmirenja.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) isključivo kada isteknu ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili kada prenesu ili izgube kontrolu nad ugovornim pravima te financijske imovine.

Navedeno se događa kada Banka i Grupa suštinski prenesu sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Pri prestanku priznavanja financijske imovine u cijelosti, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (određene na datum prestanka priznavanja) i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. Kada su ispunjene ili podmirene, odnosno kada su poništene ili su istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno promijene, Banka i Grupa će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primjenom metode prosječnog ponderiranog troška.

iii) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka i Grupa vrednuju financijske instrumente po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

iv) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka i Grupa imale u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge ugovorne strane.

v) Reklasifikacija

Reklasifikacije financijske imovine dozvoljene su samo i isključivo ako subjekt mijenja svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom. Banka ne reklasificira financijske obveze.

Premještanje između kategorija zavisi od toga u koju je kategoriju financijski instrument početno raspoređen.

Ako Banka reklasificira imovinu, reklasifikacija se primjenjuje od datuma reklasifikacije. Banka ne prepravlja prethodno priznatu dobit, gubitke (uključujući dobit ili gubitke uslijed umanjenja vrijednosti) ni kamate.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, njezina fer vrijednost na datum reklasifikacije postaje njezina nova bruto knjigovodstvena vrijednost.

v) Reklasifikacija (nastavak)

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, njezina fer vrijednost mjeri se na datum reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske imovine i fer vrijednosti priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, financijska se imovina reklasificira po njezinoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije. Međutim, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti brišu se iz vlasničkog kapitala i usklađuju s fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije. Slijedom toga, financijska se imovina mjeri na datum reklasifikacije kao da je uvijek mjerena po amortiziranom trošku. To usklađenje utječe na ostalu sveobuhvatnu dobit, ali ne utječe na račun dobiti i gubitka te stoga nije reklasifikacijsko usklađenje. Efektivna kamatna stopa i mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijska se imovina i dalje mjeri po fer vrijednosti. Kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje na datum reklasifikacije.

Novac i ekvivalenti novca

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja i namire.

m) Specifični financijski instrumenti

Derivativni financijski instrumenti

Banka i Grupa koriste derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagačkih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka i Grupa ne drže niti izdaje derivativne financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo. Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije, diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna. Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a, kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer

m) Specifični financijski instrumenti (nastavak)

vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka i Grupa posjeduju u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te se vrednuju po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te dužničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća, klasificirani su kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Plasmani bankama

Plasmani bankama su klasificirani kao krediti i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti.

Krediti komitentima

Krediti komitentima prikazani su neto od gubitaka od umanjenja vrijednosti i preostalog nerazgraničenog dijela naknade zaračunate prilikom odobrenja kredita. Kupljeni krediti koje Banka i Grupa imaju namjeru i mogućnost držati do dospijeća klasificiraju se kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

U skladu s odredbama HNB-a, amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

Ulaganja u ovisna društva

U odvojenim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja.

Uzeti krediti

Kamatonosni uzeti krediti inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovori s pravom reotkupa i povezane transakcije

Banka i Grupa ulaze u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transakcije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovodstvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

n) Porez na dobit

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Banka i Grupa na kraju izvještajnog razdoblja očekuju ostvariti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka i Grupa ponovno procjenjuju nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

o) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme financijskih izvještaja. Fer vrijednost nekretnine utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na prethodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

	2020.	2019.
Građevinski objekti	40 godina	40 godina
Računala	3 godine	3 godine
Namještaj i oprema	2-4 godine	2-4 godine
Motorna vozila	5 godina	5 godina
Ostala imovina*	10 godina	10 godina

*Ostala imovina odnosi se na uređaje za klimatizaciju i grijanje

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

p) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom prodaje istih i/ili zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualni dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaju u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem su nastali. Ulaganje u nekretnine prestaje se priznavati prilikom otuđenja ili kad se ulaganje u nekretnine trajno povuče iz uporabe i od njegovog se otuđenja ne očekuju ikoje buduće gospodarske koristi.

q) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 "Nematerijalna imovina".

Banka i Grupa kapitaliziraju interne troškove djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

	2020.	2019.
Ulaganja na tuđoj imovini	raspon*	raspon*
Software	3-10 godina	3-10 godina
Licence	3-10 godina	3-10 godina

*Ulaganja na tuđoj imovini amortiziraju se na period trajanja najma, prosječni period amortizacije je 5-7 godina.

r) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Vrijednost imovine smatra se umanjenom ako njezina knjigovodstvena vrijednost premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac je njezina fer vrijednost umanjenja za troškove prodaje ili njezina vrijednost pri uporabi, ovisno o tome što je više. Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se novčani tokovi mogu zasebno identificirati ("jedinice koje stvaraju novac"). U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

s) Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Banka i Grupa početno priznaju (klasificiraju) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje.

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke i Grupe i ako postoje dokazi da će Banka i Grupa i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Banka i Grupa ne provode amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine Banka i Grupa priznaju u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje.

Ukoliko se utvrdi da dugotrajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznavanja Banka i Grupa prestaju priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji.

Banka i Grupa prestaju priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

t) Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka i Grupa će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno priznati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40 "Ulaganja u nekretnine" te vrednovati kako je opisano u dijelu Ulaganje u nekretnine. U slučaju da će preuzeta imovina biti namijenjena prodaji, te zadovoljava kriterije relevantnog standarda MSFI-ja 5 "Dugotrajna imovina namijenjena prodaji" imovina će biti priznata i vrednovana kao dugotrajna materijalna imovina namijenjena prodaji.

Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktivnosti Banke i Grupe, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s MRS-om 16 "Nekretnine, postrojenja i oprema", kako je opisano u dijelu materijalna imovina.

Kod početnog priznavanja imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja troškom nabave smatrat će se niži iznos između neto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine pri čemu se ovršenu imovinu ili imovinu primljenu u svrhu plaćanja duga i fer vrijednosti preuzete imovine umanjene za troškove prodaje.

u) Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacije se priznaju kad Banka i Grupa ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

v) Najmovi

Ugovor je, ili sadrži, najam ako prenosi pravo kontrole nad upotrebom identificirane imovine tijekom određenog razdoblja u zamjenu za određenu naknadu. Za takve ugovore Banka priznaje pravo na upotrebu imovine i obvezu po najmu.

Najam kod kojeg Banka i Grupa kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka po linearnoj metodi tijekom trajanja najma. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod na isti način kao i prihode od najma. Banka za vrijeme trajanja poslovnog najma provodi amortizaciju i testiranje umanjenja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu Banke.

Kod ugovora o najmu gdje je banka najmoprimac, Banka mjeri obvezu po najmu po sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova plaćanja najma, uz diskont primjenom inkrementalne kamatne stope primatelja najma na datum početnog priznavanja. Obveza po najmu se priznaje u ugovorenoj valuti.

v) Najmovi (nastavak)

S druge strane, Banka kao najmoprimac priznaje Imovinu s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na datum početnog priznavanja ugovora o najmu kojim se mjeri ta Imovina s pravom upotrebe u iznosu koji je jednak obvezi po najmu uz usklađenje za bilo koji iznos unaprijed plaćenih ili obračunatih plaćanja najma koji se odnose na taj najam priznat u izvješću o financijskom položaju neposredno prije datuma početnog priznavanja. Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Nakon početnog priznavanja, obveza najma povećava se za obračunatu kamatu i umanjuje za izvršena plaćanja.

Banka koristi opcionalnu primjenu zahtjeva iz MSFI 16 "Najmovi" (tj. priznavanje obveze po najmu i imovine s pravom upotrebe) u sljedećim slučajevima:

• Kratkoročni najam; i
• Najam u kojem je unajmljena imovina niže vrijednosti.

U ovim slučajevima plaćanja najma povezana s takvim najmom priznaju se kao rashod na proporcionalnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Banka je odlučila primijeniti izuzeće imovine male vrijednosti i identificirala je, temeljeno na mišljenju Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) sadržanog u Osnovama za zaključke, prag vrijednosti od USD 5.000 (vrijednost nove imovine koja se daje u najam).

Banka je odlučila primijeniti izuzeće i na najmove nematerijalne imovine.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Obveza po najmu mjeri se diskontiranjem budućih novčanih tokova plaćanja najma (koji nisu plaćeni na taj datum), služeći se implicitnom kamatnom stopom za najam, ako se ona može odmah utvrditi. U protivnom, Banka upotrebljava svoju inkrementalnu kamatnu stopu.

Inkrementalna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu koju bi primatelj najma trebao platiti kod posudbe:

• potrebnih sredstava za stjecanje imovine slične vrijednosti;
• tijekom sličnog razdoblja;
• sa sličnim kolateralom;
• u sličnom gospodarskom okruženju.

Banka informacije o najmovima u kojima je najmoprimac objavljuje zasebno u financijskim izvještajima što uključuje sljedeće iznose:

• (a) iznos amortizacije za imovinu s pravom uporabe prema razredu odnosne imovine;
• (b) kamatne rashode po obvezi po najmu;

(c) troškove povezane s kratkoročnim najmovima; (ti troškovi ne moraju uključivati troškove povezane s najmovima čije je razdoblje najma mjesec dana ili kraće);

(d) troškove povezane s najmovima imovine niske vrijednosti.

w) Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka i Grupa uplaćuju doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi. Banka i Grupa nemaju drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva, najbolje predstavljaju vrijednost novca. Aktuarski dobici ili gubici priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, a trošak kamate i trošak tekućeg rada priznaju se u računu dobiti i gubitka.

x) Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

Zarada po dionici

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja.

y) Izvanbilančne preuzete i potencijalne obveze

U okviru redovnog poslovanja Banka i Grupa sklapaju ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kreditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene okvirne kredite. Banka i Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaj o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

z) Poslovi u ime i za račun trećih osoba

Banka i Grupa upravljaju sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne predstavljaju imovinu Banke i Grupe te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene usluge Banka i Grupa obračunavaju naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

Ovisno društvo Banke također upravlja sa šest otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom: (kratkoročni obveznički: HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, obveznički: HPB Obveznički fond, mješoviti: HPB Global fond, HPB Bond plus fond i dionički fond: HPB Dionički fond).

Imovina investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo nije dio konsolidiranih financijskih izvješća Grupe.

Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

aa) Izvještavanje po segmentu

Segment je jedinstvena komponenta Grupe i Banke čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga (poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim dijelovima Grupe i Banke. Grupa u ovim financijskim izvještajima nije primjenjivala interne transferne cijene pri određivanju uspješnosti segmenata, što je alat koji primjenjuje u upravljačkom izvještavanju.

Grupa je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama – koje se dijeli na dva podsegmenta (poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom, poslovanje s malim i srednjim poduzećima), bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov financijski pregled prikazan je u Bilješci 4. ovih financijskih izvještaja.

Poslovanje Grupe, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.

Na razini Banke postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima definiran internim aktima i postavljenim limitima za Banci prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku.

Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Banke u nadležnosti je Uprave Banke koja ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za upravljanje operativnim rizikom.

2.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno dokumentarnih poslova.

Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Banke kreditnom riziku derivativnih financijskih instrumenata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja pozitivna fer vrijednost tih instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama niti se njima mjeri izloženost Banke kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na uvjetima derivativnih ugovora.

Primarna izloženost Banke kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica predstavlja knjigovodstvenu vrijednost imovine u bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 39.

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijednosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje Uprave Banke.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:

• dužnikova kreditna sposobnost,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza,
• kvaliteta instrumenata osiguranja.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanjenja vrijednosti instrumenta osiguranja.

2.1.1. Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Banka klasificira plasmane u rizične skupine sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Tako Banka plasmane koji u skladu s Odlukom nisu u statusu neispunjenja obveza klasificira u rizičnu skupinu A. U skladu s odredbama MSFI 9 Banka osim toga raspoređuje u rizičnu podskupinu A-1 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao, te u rizičnu podskupinu A-2 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao. Banka za takve izloženosti provodi odgovarajuća umanjenja vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1, odnosno očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana

Procjenu umanjenja vrijednosti plasmana Banka i Grupa temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja 9 (MSFI 9) pri čemu analizira kvantitativne i kvalitativne informacije.

Analiza kreditnog rizika sveobuhvatna je i temelji se na višestrukim pokazateljima, npr. je li određeni pokazatelj važan te može li se njegova važnost usporediti s ostalim pokazateljima ovisi o vrsti proizvoda, obilježjima financijskih instrumenata, dužniku i sl. Međutim, neke pokazatelje nije moguće utvrditi na razini pojedinih instrumenata te u tom slučaju Banka procjenjuje pokazatelje za odgovarajuće dijelove portfelja financijskih instrumenata.

Nadalje, analiza kreditne kvalitete predviđa za svaki datum izvješćivanja usporedbu kreditne kvalitete financijskog instrumenta u trenutku vrednovanja i u trenutku početnog priznavanja ili stjecanja, a sve kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni kriteriji za klasifikaciju u ''Stupanj 2''.

Banka razlikuje kriterije kako bi označila značajno povećanje kreditnog rizika sukladno različitim portfeljima izloženosti:

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

• a) Portfelj izloženosti prema stanovništvu
  • o Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
  • o Blokada klijenta duže od 10 dana
  • o Ostala izloženost (ukupno < 20% ukupne izloženosti prema klijentu) u statusu neispunjenja obveza
• b) Portfelj izloženosti prema pravnim osobama
  • o Postojanje dospjelog duga preko 30 dana
  • o Blokada klijenta duže od 10 dana
  • o Smanjenje financijske pozicije
• c) Portfelj izloženosti prema središnjim državama i bankovnim financijskim institucijama
  • o Promjena (pad) kreditnog rejtinga klijenta

Isto tako, pri procjeni očekivanih gubitaka važan element jest uključivanje budućih čimbenika kroz makroekonomske scenarije.

Ključni podaci za mjerenje očekivanog kreditnog gubitka su sljedeće varijable:

• o vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD)
• o gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD)
• o izloženost u trenutku neispunjavanja obveze (EAD).

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stupanj 1'' računaju se kao umnožak 12-mjesečnog PD-a, LGD-a i EAD-a.

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stupanj 2'', odnosno cjeloživotni očekivani kreditni gubici računaju se kao umnožak cjeloživotnog PD-a, LGD-a i EAD-a diskontiranog na izvještajni datum.

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Banka plasmane dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze prema jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 1.000.000,00 kuna.

Banka u pravilu nadoknadivost plasmana fizičkim osobama procjenjuje sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita, a nadoknadivost plasmana pravnim osobama sukladno kriterijima za procjenu nadoknadivosti plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Banka PD rizični parametar modelira temeljem migracijskih matrica za izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Vrijednost cjeloživotnog PD-a predstavlja kumulativna vrijednost graničnih vrijednosti rizičnog parametra PD ovisno o tenoru izloženosti. Istovremeno za izloženosti prema financijskim institucijama i središnjim državama koristi se pristup temeljen na vanjskom investicijskom rejtingu.

Rizični parametar LGD modelira se temeljem transakcija nastalih nakon datuma nastanaka statusa neispunjenja obveza putem vintage analize za izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Vintage intervali definirani su na godišnjoj razini. Modeliranje rizičnog parametra LGD za izloženosti prema središnjim državama i financijskim institucijama temeljen je na povijesnim stopama naplate objavljenim od strane kreditnih rejting agencija.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Modeliranje rizičnog parametra EAD, odnosno izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza ovisi o načinu otplate. Izračun izloženosti u trenutku nastanaka statusa neispunjenja obveza generira se na mjesečnoj razini te sumira na godišnjoj gdje je to potrebno.

Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne stavke primjenjuje se konverzijski faktor 1.

Na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na pojedinačnoj osnovi temeljem sljedećih kriterija:

• kreditna sposobnosti dužnika,
• dužnikova urednost u podmirivanju obveza i
• kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Banka uzimaj u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kreditnom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i informacije, uključujući i indikatore povećanog kreditnog rizika, Banka provodi procjenu nadoknadivosti plasmana procjenjujući očekivane kreditne gubitke, odnosno buduće novčane tokove po plasmanu, koje diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potrebnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instrumenata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti. Početkom 2021. godine stupile su na snagu nove regulatorne odredbe (sadržane u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva i Smjernicama o promjeni definicije statusa neispunjenja obveza na temelju članka 178. Uredbe (EU) br. 575 / 2013) vezano uz proces identifikacije statusa neispunjenja obveza. Najveće promjene u procesu odnose se na:

• promjenu pragova materijalnosti (apsolutni pragovi od 1.750 HRK vezano uz dospjele dospjela potraživanja zamijenjeni su apsolutnim pragom od 750 HRK i za stanovništvo i apsolutnim pragom od 3.750 HRK za nestanovništvo, uz uvođenje relativnog praga od 1% za sve segmente),
• promjenu načina brojanja dana kašnjenja (brojač počinje s brojanjem dana kada dospjeli dug premaši i apsolutni i relativni prag materijalnosti, a brojanje dana prestaje ako se dospjeli dug smanji ispod ili apsolutnog ili relativnog praga materijalnosti).

Opisane promjene nisu imale materijalne efekte na kvalitetu aktive banke – implementacija nove definicije statusa ispunjenja obveza rezultirala je povećanjem NPL-a u iznosu manjem od 20 milijuna HRK bruto izloženosti.

Na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi u pravilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine te raspodjelu pripadajućih ispravaka vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana (nastavak)

Grupa

% 2020.	od komitenata potraživanja Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od banaka Krediti i	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	po naknadama Potraživanja	vrijednosti Ispravak
Stupanj 1	82,27	10,88	99,87	65,76	56,96	22,74	100,00	-	51,17	1,46
Stupanj 2	4,68	5,09	-	-	-	-	-	-	3,65	-
Stupanj 3	13,05	84,03	0,13	34,24	43,04	77,26	-	-	45,19	98,54
% 2019.	od komitenata potraživanja Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od banaka Krediti i	vrijednosti Ispravak	amortiziranom ulaganja koja se vrednuju Financijska po	vrijednosti Ispravak trošku	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	po naknadama Potraživanja	vrijednosti Ispravak
Stupanj 1	81,91	8,53	99,80	59,01	57,89	34,63	100,00	-	49,99	-
Stupanj 2	4,82	4,36	-	-	9,38	15,64	-	-	5,05	-
Stupanj 3	13,26	87,12	0,20	40,99	32,72	49,74	-	-	44,96	100,00
Banka
%	potraživanja od komitenata Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod	vrijednosti	Potraživanja po naknadama	vrijednosti Ispravak
2020. Stupanj 1							HNB-a	Ispravak
Stupanj 2	82,27 4,68	10,88 5,09	99,87 -	65,76 -	56,96 -	22,74 -	100,00 -	- -	48,98 3,81	1,46 -
Stupanj 3	13,05	84,03	0,13	34,24	43,04	77,26	-	-	47,21	98,54
%	potraživanja od komitenata Krediti i	vrijednosti Ispravak	potraživanja od Krediti i banaka	vrijednosti Ispravak	se vrednuju po amortiziranom ulaganja koja Financijska trošku	vrijednosti Ispravak	Depoziti kod HNB-a	vrijednosti Ispravak	Potraživanja po naknadama	vrijednosti Ispravak
2019. Stupanj 1	81,92	8,53	99,80	59,01	57,89	34,63	100,00	-	47,90	-
Stupanj 2	4,82	4,36	-	-	9,38	15,64	-	-	5,26	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala

U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku na dan 31. prosinca 2020. godine i 31. prosinca 2019. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja. Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti odnosno rezerviranja.

Maksimalna izloženost		Grupa		Banka
		2020.	2019.	2020.	2019.
	Bilješka		'000 kn		'000 kn
Žiro račun kod HNB-a i banaka	5	3.684.942	2.771.242	3.684.902	2.771.207
Obvezna pričuva kod HNB-a	6	1.219.157	1.558.207	1.219.157	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka	7	379.399	247.640	379.399	247.640
Ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom	10
trošku		1.975	4.300	1.975	4.300
Krediti i potraživanja od komitenata	11	14.722.770	13.334.456	14.722.770	13.339.021
Potraživanja po naknadama	18	11.995	13.230	10.937	12.295
Izvanbilančne potencijalne obveze	39	2.330.948	2.133.541	2.330.948	2.133.893
Neiskorišteni okvirni krediti		1.932.285	1.741.140	1.932.285	1.741.492
Garancije		388.819	388.803	388.819	388.803
Ostale potencijalne obveze		9.844	3.598	9.844	3.598
Ukupna kreditna izloženost		22.351.186	20.062.616	22.350.087	20.066.563

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku

Grupa

2020.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.965
Stupanj 2	763.210	-	-	-	782
Stupanj 3	2.128.229	500	900	-	9.684
Ukupno bruto plasmani	16.303.732	380.860	2.092	3.465.642	21.431
Očekivani gubici Očekivani gubici na	(1.328.426)	(500)	(90)	-	(9.296)
skupnoj osnovi	(252.537)	(960)	(26)	-	(140)
Ukupno očekivani gubici	(1.580.962)	(1.460)	(116)	-	(9.436)
Ukupno	14.722.770	379.399	1.975	3.465.642	11.995

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2020. godini za Grupu i Banku iznosi 176.014 tisuća kuna.

2019.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	12.181.351	248.360	2.665	2.572.770	11.669
Stupanj 2	717.261	-	432	-	1.179
Stupanj 3	1.972.093	500	1.506	-	10.494
Ukupno bruto plasmani	14.870.705	248.860	4.603	2.572.770	23.342
Očekivani gubici Očekivani gubici na	(1.338.416)	(500)	(150)	-	(10.112)
skupnoj osnovi	(197.833)	(720)	(152)	-	-
Ukupno očekivani gubici	(1.536.249)	(1.220)	(302)	-	(10.112)
Ukupno	13.334.457	247.640	4.300	2.572.770	13.230

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka

2020.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.047
Stupanj 2	763.210	-	-	-	782
Stupanj 3	2.128.229	500	900	-	9.684
Ukupno bruto plasmani	16.303.732	380.860	2.092	3.465.642	20.513
Očekivani gubici Očekivani gubici na skupnoj	(1.328.426)	(500)	(90)	-	(9.436)
osnovi	(252.537)	(960)	(26)	-	(140)
Ukupno očekivani gubici	(1.580.962)	(1.460)	(116)	-	(9.576)
Ukupno	14.722.770	379.399	1.975	3.465.642	10.937

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2020. godini za Grupu i Banku iznosi 176.014 tisuća kuna.

2019.	Krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Stupanj 1	12.185.916	248.360	2.665	2.572.770	10.734
Stupanj 2	717.261	-	432	-	1.179
Stupanj 3	1.972.093	500	1.506	-	10.494
Ukupno bruto plasmani	14.875.916	248.860	4.603	2.572.770	22.407
Očekivani gubici Očekivani gubici na skupnoj	(1.338.416)	(500)	(150)	-	(10.112)
osnovi	(197.833)	(720)	(152)	-	-
Ukupno očekivani gubici	(1.536.249)	(1.220)	(302)	-	(10.112)
Ukupno	13.339.022	247.640	4.300	2.572.770	12.295

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Sukladno važećim aktima, Banka za osiguranje plasmana koriste uobičajene kolaterale; bankarske garancije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država), zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja; mjenice i zadužnice.

Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom odnosno kretanjima na tržištu, kao i s Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka. Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju procjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.

Banka		2020.	2019.
Vrsta imovine	Vrsta kolaterala	'000 kn	'000 kn
Krediti i potraživanja od komitenata
	Depoziti	87.493	145.748
	Dužnički vrijednosni papiri	28.264	44.369
	Garancije i jamstva RH	2.035.886	1.125.445
	Nekretnine neposlovne namjene	3.643.135	3.043.748
	Nekretnine poslovne namjene	1.779.371	1.796.456
	Pokretnine (oprema, zalihe, vozila, brodovi….)	212.055	170.761
	Udjeli u vlasničkim vrijednosnim papirima i fondovima	101.454	179.865
	Zemljišta	233.352	214.789
Ukupno		8.121.010	6.721.182

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici zajmova prema danima kašnjenja dan je u nastavku:

Grupa u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2020.
Država	2.488.235	2.486.447	1.779	-	-	-	9
Ostale pravne osobe	5.765.086	4.988.574	26.328	1.479	1.349	2.266	745.090
Stanovništvo	7.923.399	7.458.552	9.057	4.294	3.034	5.044	443.418
Ukupno	16.176.719	14.933.573	37.164	5.773	4.383	7.310	1.188.516
31. prosinca 2019.
Država	2.214.862	2.207.222	7.394	-	-	-	245
Ostale pravne osobe	5.322.046	4.425.880	12.895	2.558	12.707	14.683	853.324
Stanovništvo	7.204.883	6.767.018	8.822	6.368	22.885	6.578	393.213
Ukupno	14.741.791	13.400.120	29.111	8.926	35.591	21.261	1.246.782

Banka u '000 kn	Ukupno	Nedospjela izloženost kreditnom riziku	Od toga dospjelo 1-30 dana	Od toga dospjelo 31-60 dana	Od toga dospjelo 61-90 dana	Od toga dospjelo 91-180 dana	Od toga dospjelo 180 dana i više
31. prosinca 2020.
Država	2.488.235	2.486.447	1.779	-	-	-	9
Ostale pravne osobe	5.765.086	4.988.574	26.328	1.479	1.349	2.266	745.090
Stanovništvo	7.923.399	7.458.552	9.057	4.294	3.034	5.044	443.418
Ukupno	16.176.719	14.933.573	37.164	5.773	4.383	7.310	1.188.516
31. prosinca 2019.
Država	2.214.862	2.207.222	7.394	-	-	-	245
Ostale pravne osobe	5.326.611	4.430.445	12.895	2.558	12.707	14.683	853.324
Stanovništvo	7.204.883	6.767.018	8.822	6.368	22.885	6.578	393.213
Ukupno	14.746.356	13.404.685	29.111	8.926	35.591	21.261	1.246.782

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana i ne provodi se umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

Grupa 2020. '000 kn	Državne jedinice	institucije (bez Financijske banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	potraživanja od Krediti i banaka	trošku dospijeća amortiziranom Financijska imovina po	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani Ukupno očekivani gubici na	3.900.645	-	2.438.584	3.636.781	36.589	115.622	3.284.072	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.965
skupnoj osnovi	(50.029)	-	(31.277)	(46.645)	(469)	(1.483)	(42.121)	(172.023)	(960)	(26)	-	(140)
Neto plasmani	3.850.616	-	2.407.307	3.590.136	36.120	114.139	3.241.951	13.240.270	379.399	1.165	3.465.642	10.825
Vrijednost kolaterala	1.415.781	-	1.616.974	3.301.924	35.643	31	237.156	6.607.509	-	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	36,77	-	67,17	91,97	98,68	0,03	7,32	49,90	-	-	-	-
Grupa 2019. '000 kn	Državne jedinice	institucije (bez Financijske banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	potraživanja od Krediti i banaka	trošku dospijeća amortiziranom Financijska imovina po	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani Ukupno očekivani gubici na skupnoj	2.821.180	-	2.630.217	2.864.683	33.374	110.015	3.721.882	12.181.351	248.360	2.665	2.572.770	11.669
osnovi	(30.310)	-	(28.312)	(30.782)	(359)	(1.182)	(39.994)	(130.939)	(720)	(105)	-	-
Neto plasmani	2.790.407	-	2.601.905	2.833.901	33.015	108.833	3.681.888	12.049.949	247.640	2.560	2.572.770	11.669
Vrijednost kolaterala	608.386	-	1.575.037	2.648.520	33.374	26	467.113	5.332.456	-	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

Banka 2020. '000 kn	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	imovina po amortiziranom trošku dospijeća Financijska	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	3.900.645	-	2.438.584	3.636.781	36.589	115.622	3.284.072	13.412.293	380.360	1.191	3.465.642	10.047
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi Neto plasmani Vrijednost kolaterala	(50.029) 3.850.616 1.415.781	- - -	(31.277) 2.407.307 1.616.974	(46.645) 3.590.136 3.301.924	(469) 36.120 35.643	(1.483) 114.139 31	(42.121) 3.241.951 237.156	(172.023) 13.240.270 6.607.509	(960) 379.399 -	(26) 1.165 -	- 3.465.642 -	(140) 9.907 -
% pokrivenosti kolateralom	36,77	-	67,17	91,97	98,68	-	7,32	49,90	-	-	-	-
Banka 2019. '000 kn
	Državne jedinice	Financijske institucije (bez banaka)	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno krediti i potraživanja od komitenata	Krediti i potraživanja od banaka	Financijska imovina po amortiziranom trošku dospijeća	Depoziti kod HNB-a	Potraživanja po naknadama
Bruto plasmani	2.821.180	-	2.634.782	2.864.683	33.374	110.015	3.721.882	12.185.916	248.360	2.665	2.572.770	10.734
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(30.310)	-	(28.312)	(30.782)	(359)	(1.182)	(39.994)	(130.939)	(720)	(105)	-	-
Neto plasmani Vrijednost kolaterala	2.790.407 608.386	- -	2.606.470 1.575.037	2.833.901 2.648.520	33.015 33.374	108.833 26	3.681.888 467.113	12.054.514 5.332.456	247.640 -	2.560 -	2.572.770 -	10.734 -

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Stupanj 2 –očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja (rizična skupina A2)

Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

Grupa 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi Ukupno očekivani	9.861	480.302	55.684	1.102	3.257	213.004	763.210	782
gubici na skupnoj osnovi	(1.040)	(50.669)	(5.874)	(116)	(344)	(22.470)	(80.513)	-
Neto zajmovi	8.821	429.633	49.810	986	2.913	190.534	682.697	782
Vrijednost kolaterala	-	396.591	53.390	1.031	-	46.924	497.936	-
% pokrivenosti kolateralom	-	92,31	107,19	104,59	-	24,63	72,94	-
Grupa 2019. '000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Financijska imovina po amortizirano m trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi	333.366	97.744	1.389	2.683	282.079	717.261	432	1.179
Ukupno očekivani gubici na skupnoj osnovi	(31.091)	(9.116)	(130)	(250)	(26.308)	(66.894)	(47)	-
Neto zajmovi	302.275	88.628	1.259	2.433	255.771	650.367	385	1.179
Vrijednost kolaterala	312.456	92.810	1.079	-	75.907	482.252	-	-
% pokrivenosti kolateralom	103,37	104,72	85,67	-	29,68	74,15	-	-
Banka 2020. '000 kn	Državne jedinice	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi	9.861	480.302	55.684	1.102	3.257	213.004	763.210	782
Ukupno očekivani gubici na skupnoj	(1.040)	(50.669)	(5.874)	(116)	(344)	(22.470)	(80.513)	-
osnovi Neto zajmovi	8.821	429.633	49.810	986	2.913	190.534	682.697	782
Vrijednost kolaterala	-	396.591	53.390	1.031	-	46.924	497.936	-
% pokrivenosti kolateralom	-	92,31	107,19	104,59	-	24,63	72,94	-
Banka 2019. '000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	Financijska imovina po amortizirano m trošku	Potraživanja po naknadama
Bruto zajmovi	333.366	97.744	1.389	2.683	282.079	717.261	432	1.179
Ukupno očekivani gubici na skupnoj	(31.091)	(9.116)	(130)	(250)	(26.308)	(66.894)	(47)	-
osnovi Neto zajmovi	302.275	88.628	1.259	2.433	255.771	650.367	385	1.179
Vrijednost kolaterala	312.456	92.810	1.079	-	75.907	482.252	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(b) Stupanj 3 – status neispunjenja obveza (rizična skupina B i C)

Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s umanjenjima vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, kao i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane je kako slijedi:

Grupa 2020.				Krediti komitentima			Krediti i potraživanja	Financijska imovina po amortizirano	Potraživanja po
'000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekar ni krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	od banaka	m trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.461.779	51.656	81.982	18.815	513.997	2.128.229	500	900	9.684
Ukupno očekivani gubici	(815.137)	(16.719)	(71.532)	(15.149)	(409.888)	(1.328.425)	(500)	(90)	(9.296)
Neto plasmani	646.642	34.937	10.450	3.666	104.109	799.804	-	810	388
Vrijednost kolaterala	897.338	45.574	36.489	-	36.166	1.015.567	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	138,77	130,45	349,18	-	34,74	126,98	-	-	-

Grupa 2019. '000 kn			Krediti komitentima	Krediti i potraživanja	Financijska imovina po amortizirano	Potraživanja po
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	od banaka	m trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.191.932	57.484	81.467	14.823	626.387	1.972.093	500	1.506	10.494
Ukupno očekivani gubici	(795.170)	(14.869)	(72.408)	(12.833)	(443.136)	(1.338.416)	(500)	(151)	(10.112)
Neto plasmani	396.762	42.615	9.059	1.990	183.251	633.677	-	1.355	382
Vrijednost kolaterala	663.196	52.362	35.601	-	135.235	886.394	-	-	-
% pokrivenosti kolateralom	167,15	122,87	392,99	-	73,80	139,88	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(c) Stupanj 3 – status neispunjenja obveza (rizična skupina B i C)

Banka 2020.			Krediti komitentima	Krediti i potraživanja	Financijska imovina po amortiziran	Potraživanja po
'000 kn	Krediti po						od banaka	om trošku	naknadama
	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno
Bruto plasmani	1.461.779	51.656	81.982	18.815	513.997	2.128.229	500	900	9.684
Ukupno očekivani
gubici	(815.137)	(16.719)	(71.532)	(15.149)	(409.888)	(1.328.425)	(500)	(90)	(9.436)
Neto plasmani Vrijednost	646.642	34.937	10.450	3.666	104.109	799.804	-	810	248
kolaterala	897.338	45.574	36.489	-	36.166	1.015.567	-	-	-
% pokrivenosti
kolateralom	138,77	130,45	349,18	-	34,74	126,98	-	-	-

Banka 2019.	Krediti komitentima						Krediti i potraživanja	Financijska imovina po amortiziran	Potraživanja po
'000 kn	Trgovačka društva	Stambeni krediti	Hipotekarn i krediti	Krediti po kreditnim karticama	Ostali krediti	Ukupno	od banaka	om trošku	naknadama
Bruto plasmani	1.191.932	57.484	81.467	14.823	626.387	1.972.093	500	1.506	10.494
Ukupno očekivani gubici	(795.170)	(14.869)	(72.408)	(12.833)	(443.136)	(1.338.416)	(500)	(151)	(10.112)
Neto plasmani	396.762	42.615	9.059	1.990	183.251	633.677	-	1.355	382
Vrijednost kolaterala	663.196	52.362	35.601	-	135.235	886.394	-	-	-
% pokrivenosti
kolateralom	167,15	122,87	392,99	-	73,80	139,88	-	-	-

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

(d) Obnovljeni i restrukturirani krediti komitentima

Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih aktivnosti. Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju, pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.

Banka
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Bruto krediti komitentima
Pravne osobe	436.366	619.551
Stanovništvo	98.222	113.931
Ukupno	534.588	733.482

2.1.4. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti

Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:

		Grupa
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	2.407.505	2.152.138
Prerađivačka industrija	1.106.070	1.130.326
Građevinarstvo	1.779.478	1.104.932
Prijevoz i skladištenje	587.731	591.545
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	641.535	772.066
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	173.641	181.206
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	512.851	451.771
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	179.206	218.525
Informacije i komunikacije	154.581	190.984
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	273.591	296.928
Umjetnost, zabava i rekreacija	78.080	67.778
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	55.100	69.398
Ostalo	339.047	338.390
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	8.288.416	7.565.988
Bruto krediti stanovništvu	7.888.303	7.175.803
Pokriveni kolateralom	8.121.012	6.701.102
Obračunata kamata	127.013	128.914
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.580.962)	(1.536.249)
Ukupno	14.722.770	13.334.456

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.4. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti (nastavak)

		Banka
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje	2.407.505	2.152.138
Prerađivačka industrija	1.106.070	1.130.326
Građevinarstvo	1.779.478	1.104.932
Prijevoz i skladištenje	587.731	591.545
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala	641.535	772.066
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	173.641	181.206
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	512.851	451.771
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	179.206	218.525
Informacije i komunikacije	154.581	190.984
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	273.591	296.928
Umjetnost, zabava i rekreacija	78.080	67.778
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	55.100	69.398
Ostalo	339.047	342.955
Ukupno bruto krediti pravnim osobama	8.288.416	7.570.553
Krediti stanovništvu (bruto)	7.888.303	7.175.803
Pokriveni kolateralom	8.121.012	6.701.102
Obračunata kamata	127.013	128.914
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(1.580.962)	(1.536.249)
Ukupno	14.722.770	13.339.021

2.2. Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Banke i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije rizika likvidnosti kojima je Banka izložena su:

• rizik financiranja likvidnosti (rizik strukturne likvidnosti): rizik da Banka neće biti u stanju efikasno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat,
• rizik tržišne likvidnosti: rizik koji proizlazi iz nemogućnosti Banke da jednostavno napravi prijeboj pozicija ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni zbog tržišnog poremećaja ili nedovoljne dubine tržišta.

Banka upravlja rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:

• Politikom upravljanja rizicima,
• Pravilnikom o upravljanju likvidnosnim rizikom.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima obuhvaća:

• procjenu i mjerenje izloženosti riziku likvidnosti,
• postavljanje limita izloženosti riziku likvidnosti,
• izvještavanje i nadzor iskorištenosti limita,
• mehanizam raspodjele likvidnosnih troškova i koristi,
• kontrolnu funkciju.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:

• operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću,
• operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću,
• upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem, planiranjem i projekcijom koeficijenta pokrivenosti (NSFR-a) unutar propisanog limita

Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti,
• održavanjem koeficijenta stabilnih izvora financiranja (NSFR) unutar propisanog limita
• diversifikacijom izvora financiranja.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Sektor strateških rizika i kontrole rizika priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasivom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.

Banka mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja regulatorno izvješće o likvidnosnoj pokrivenosti. Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže: iznos likvidne imovine (C72), iznos potencijalnih odljeva (C73), iznos potencijalnih priljeva (C74) te izračun likvidnosne pokrivenosti (C76).

Banka je sve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2020. godine održavala u okvirima propisanih regulatornih limita. Banka održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima. Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.

Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.

Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u situaciji krize likvidnosti.

Banka propisuje i provodi izradu stress testova svoje likvidnosti. Sektor strateških rizika i kontrole rizika provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Banku (unutarnje faktore) i tržišne faktore (vanjske faktore). Testovi otpornosti na stres provode se nad koeficijentom likvidnosne pokrivenosti.

Omjer neto stabilnih izvora financiranja, koji je indikator strukturne likvidnosti Banke, sa stanjem na dan 31. prosinca 2020. iznosi 151% (2019. 141%). Istovremeno koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosi 158% (2019.:175%).

Upravljanje dugoročnom likvidnošću ostvaruje se održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti, diversifikacijom izvora financiranja i praćenjem i izvještavanjem o stabilnim izvorima financiranja.

2.2.1. Analiza ročnosti

Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Banke i Grupe po preostalom ugovornom dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri Banke i Grupe da njome trguju, na dan 31. prosinca 2020. godine i 31. prosinca 2019. godine prikazano je u tablicama u nastavku.

Iako je u prvim analiziranim razdobljima iskazana značajna negativna ročna neusklađenost, Banka sukladno vlastitom povijesnom iskustvu i poznavanju komitenata ne očekuje odljev depozita u ugovornim rokovima.

Imovina koja nema dospijeće, a odnosi se na ulaganja u ovisna društva, nekretnine i opremu, ulaganja u nekretnine i nematerijalna imovinu, je prikazana u kategoriji dospijeća preko 3 godine. Dok je financijska imovina koja se odnosi na ulaganja u dionice i investicijske fondove, također bez dospijeća, prikazana u kategoriji dospijeća do 30 dana.

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Grupa 2020. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	3.684.942	-	-	-	-	3.684.942
narodne banke	1.219.157	-	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	379.281	18	-	50	50	379.399
gubitka Financijska imovina po FV kroz	751.142	6.964	-	-	-	758.106
OSD	-	30.426	681.070	1.251.452	2.195.087	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	784	1.191	-	-	-	1.975
Krediti i i potraživanja od komitenata	1.209.165	457.848	2.116.029	2.777.147	8.162.581	14.722.770
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	259.000	259.000
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	73.430	73.430
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	91.231	91.231
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.714	-	-	2.714
Ostala imovina	101.584	5.894	5.435	72	34	113.019
UKUPNO IMOVINA	7.346.055	502.341	2.805.248	4.028.721	10.781.413	25.463.778
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	21.258	75.377	-	-	-	96.635
Depoziti komitenata	16.142.920	1.144.851	2.544.270	1.049.085	229.720	21.110.846
Uzeti krediti Rezervacije za obveze i	1.094	30.696	112.688	274.219	1.047.944	1.466.641
troškove	39.550	1.386	26.598	32.011	14.713	114.258
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	23.483	23.483
Obveza za porez na dobit	-	-	-	-	-	-
Ostale obveze	34.642	25.093	27.922	58.393	26.941	172.991
Ukupno kapital i rezerve UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	- 16.239.460	- 1.277.424	- 2.711.482	- 1.413.708	2.478.902 3.821.703	2.478.902 25.463.778
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(8.893.405)	(775.083)	93.766	2.615.013	6.959.711	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(8.893.405)	(9.668.488)	(9.574.722)	(6.959.709)	-	-
IZVANBILANCA	502.398	585.551	933.660	153.375	413.718	2.588.702
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	502.398	327.797	933.660	153.375	413.718	2.330.948

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Grupa 2019. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	2.771.242	-	-	-	-	2.771.242
narodne banke	1.558.207	-	-	-	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	246.870	34	-	50	686	247.640
gubitka Financijska imovina po FV kroz	626.789	7.281	-	-	-	634.070
OSD Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	- 2.361	44.971 -	561.126 1.939	1.584.085 -	2.450.023 -	4.640.205 4.300
Krediti i i potraživanja od komitenata	1.172.087	405.413	1.720.248	3.107.728	6.928.980	13.334.456
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	259.600	259.600
Ulaganja u nekretnine	-	-	-	-	72.759	72.759
Nematerijalna imovina Neto odgođena porezna	-	-	-	-	110.130	110.130
imovina	-	-	-	-	3.839	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.558	-	-	2.558
Ostala imovina	106.975	2.231	5.223	25	-	114.454
UKUPNO IMOVINA	6.504.531	459.930	2.291.094	4.691.888	9.826.017	23.773.460
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	863	-	-	-	863
Depoziti banaka	11.211	5	-	-	-	11.216
Depoziti komitenata	14.204.916	1.346.117	2.979.481	1.163.494	357.316	20.051.324
Uzeti krediti	71.869	6.235	78.976	196.644	627.451	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	32.723	12.270	108.101	25.766	3.735	182.595
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	-	-
Obveza za porez na dobit	-	-	-	-	-	-
Ostale obveze	20.510	27.114	32.221	51.426	38.296	169.567
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.376.719	2.376.719
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	14.341.229	1.392.604	3.198.779	1.437.330	3.403.517	23.773.460
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(7.836.698)	(932.674)	(907.685)	3.254.558	6.422.500	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(7.836.698)	(8.769.372)	(9.677.057)	(6.422.500)	-	-
IZVANBILANCA	426.507	570.895	1.036.076	88.674	269.494	2.391.647
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	426.507	313.141	1.036.076	88.674	269.494	2.133.893

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Banka 2020. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	3.684.902	-	-	-	-	3.684.902
narodne banke	1.219.157	-	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti	379.281	18	-	50	50	379.399
kroz račun dobiti i gubitka	751.142	6.964	-	-	-	758.106
Financijska imovina po FV kroz OSD Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	- 784	30.426 1.191	681.070 -	1.251.452 -	2.195.087 -	4.158.035 1.975
Krediti i i potraživanja od komitenata	1.209.165	457.848	2.116.029	2.777.147	8.162.581	14.722.770
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	9.761	9.761
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	258.356	258.356
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	65.993	65.993
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	91.039	91.039
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.639	-	-	2.639
Ostala imovina	100.613	5.616	5.406	-	-	111.635
UKUPNO IMOVINA	7.345.044	502.063	2.805.144	4.028.649	10.782.867	25.463.766
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	21.258	75.377	-	-	-	96.635
Depoziti komitenata	16.150.508	1.144.851	2.544.270	1.049.085	229.720	21.118.434
Uzeti krediti	1.094	30.696	112.688	274.219	1.047.944	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	39.550	1.386	26.598	32.011	14.713	114.258
Neto odgođena porezna obveza	-	-	-	-	23.483	23.483
Ostale obveze	33.795	24.988	27.702	57.764	26.941	171.190
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.473.104	2.473.104
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	16.246.205	1.277.319	2.711.258	1.413.079	3.815.905	25.463.766
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(8.901.161)	(775.256)	93.886	2.615.570	6.966.962	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(8.901.161)	(9.676.417)	(9.582.531)	(6.966.961)	-	-
IZVANBILANCA	502.398	585.551	933.660	153.375	413.718	2.588.702
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	502.398	327.797	933.660	153.375	413.718	2.330.948

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

Banka 2019. u '000 kn	Do 30 dana	31-90 dana	91-360 dana	1 do 3 godine	preko 3 godine	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	2.771.207	-	-	-	-	2.771.207
narodne banke	1.558.207	-	-	-	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	246.870 626.789	34 7.281	- -	50 -	686 -	247.640 634.070
Financijska imovina po FV kroz OSD Financijska ulaganja po amortiziranom	-	44.971	561.126	1.584.085	2.450.023	4.640.205
trošku	2.361	-	1.939	-	-	4.300
Krediti i i potraživanja od komitenata	1.172.136	405.511	1.720.696	3.109.657	6.931.021	13.339.021
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	-	-	-	-	5.490	5.490
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	-	-	-	-	259.531	259.531
Ulaganje u nekretnine	-	-	-	-	64.899	64.899
Nematerijalna imovina	-	-	-	-	109.096	109.096
Neto odgođena porezna imovina	-	-	-	-	3.839	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	-	-	2.514	-	-	2.514
Ostala imovina	105.980	2.070	5.088	-	-	113.138
UKUPNO IMOVINA	6.503.550	459.867	2.291.363	4.693.792	9.824.585	23.773.157
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	-	863	-	-	-	863
Depoziti banaka	11.211	5	-	-	-	11.216
Depoziti komitenata	14.213.085	1.346.118	2.979.481	1.163.494	357.316	20.059.494
Uzeti krediti	71.869	6.235	78.976	196.644	627.451	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	32.723	12.270	108.101	25.766	3.735	182.595
Ostale obveze	19.317	27.066	32.008	51.044	38.167	167.602
Ukupno kapital i rezerve	-	-	-	-	2.370.212	2.370.212
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	14.348.205	1.392.557	3.198.566	1.436.948	3.396.881	23.773.157
NEUSKLAĐENOST ROČNE STRUKTURE	(7.844.655)	(932.690)	(907.203)	3.256.844	6.427.704	-
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST	(7.844.655)	(8.777.345)	(9.684.548)	(6.427.704)	-	-
IZVANBILANCA	426.507	570.895	1.036.076	88.674	269.494	2.391.647
Derivativi	-	257.754	-	-	-	257.754
Klasične izvanbilančne stavke	426.507	313.141	1.036.076	88.674	269.494	2.133.893

2.3. Tržišni rizik

Izloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po tržišnoj (fer) vrijednosti:

• financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
• financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,
• pozicije iskazane u stranoj valuti (uključujući i pozicije koje se odnose na plasmane i obveze ugovorene s valutnom klauzulom).

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisanim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.

Upravljanje tržišnim rizicima Banke provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor strateških rizika i kontrole rizika redovito revidira.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima te iskorištenost limita izloženosti tržišnim rizicima.

U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Banka se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:

• kapitalni zahtjev izračunat standardnom metodom u skladu s UREDBOM (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
• rizičnu vrijednost (VaR) koja predstavlja maksimalni potencijalni gubitak koji bi Banka mogla pretrpjeti uslijed promjena faktora rizika na tržištu (kamatnih stopa, tečajeva i cijena dionica) za period držanja pozicije 10 dana uz statističku pouzdanost od 99%. VaR se izračunava na kraju dana i ne uključuje unutardnevne izloženosti proizašle iz promjena pozicija. Za izračun VaR-a koristi se baza od 250 povijesnih podataka.

Banka također koristi sljedeće interno propisane mjere kod mjerenja izloženosti pozicijskim rizicima dužničkih instrumenata:

• Duracija (mjera osjetljivosti cijene dužničkih vrijednosnih papira na promjenu kamatnih stopa),
• PV01 koja predstavlja smanjenje vrijednosti portfelja kod scenarija paralelnog porasta kamatnih stopa za 0,01%.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika izvještava dnevno o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima Upravu, Sektor financijskih tržišta, Sektor upravljanja financijama i Ured za upravljanje aktivom i pasivom te mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

a) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2020. godine te 31. prosinca 2019. godine.

2020.	Pozicija '000 kn	VaR
Rizik promjene tečaja	7.543	(116)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	623.917	(3.855)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata Pozicijski rizik udjela u investicijskim	24.254	(2.345)
fondovima	71.086	(3.155)
Utjecaj korelacije	-	(4.174)
Tržišni rizik		(5.297)
2019.	Pozicija '000 kn	VaR
Rizik promjene tečaja	46.327	(231)
Pozicijski rizik dužničkih instrumenata	515.940	(6.209)
Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata Pozicijski rizik udjela u investicijskim	24.212	(1.393)
fondovima	71.867	(923)
Utjecaj korelacije	-	3.718
Tržišni rizik		(12.474)

b) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira.

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira u financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dužničke vrijednosnice	Tržišna vrijednost '000 kn	VaR '000 kn
2020.	4.108.988	(17.734)
2019.	4.582.928	(42.344)
	Tržišna vrijednost	VaR
Vlasničke vrijednosnice	'000 kn	'000 kn
2020.	22.614	(5.787)

2.4. Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje može imati negativan utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i neto kamatni prihod Banke zbog promjene kamatnih stopa na tržištu. Izloženost kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nastaje kao posljedica:

• neusklađenosti stavki aktive i pasive Banke raspodijeljenih prema kriteriju mogućnosti promjene kamatnih stopa (eng. repricing gaps),
• različite prirode kamatnih stopa (referentnih kamatnih stopa) uz koje Banka ugovara plasmane, odnosno izvore financiranja.

Banka upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom o sustavu upravljanja Hrvatske narodne banke, Banka je dužna kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje propisano je:

• Politikom upravljanja rizicima te
• Pravilnikom o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Pravilnikom je definiran proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja o izloženosti Banke kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje Banka procjenjuje promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:

• Perspektiva ekonomske vrijednosti: potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti knjige Banke uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu,
• Perspektiva zarade: potencijalno smanjenje neto kamatnih prihoda uslijed promjene kamatnih stopa na tržištu.

Perspektiva ekonomske vrijednosti kapitala

Prilikom procjene izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje iz perspektive ekonomske vrijednosti kapitala, Banka kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspoređuje u vremenske zone razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) te procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke uslijed simulirane promjene kamatnih stopa. Banka izračunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava takvog da ne bude veći od 15%. Promjena ekonomske vrijednosti knjige banke na 31. prosinac 2020. godine za Banku je iznosila 48.266 tisuća kuna ili 2,09% regulatornog kapitala (2019.: 18.643 tisuća kuna ili 0,84% regulatornog kapitala).

2.4. Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (nastavak)

Perspektiva zarade

Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade Banka primjenjuje simulaciju promjena kamatnih stopa promatrano za vremenski period od 12 mjeseci te potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata održava unutar limita od 12% ostvarenih neto prihoda od kamata za promatrano razdoblje (od početka godine) projiciranih na godišnju razinu. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2020. godine iznosi 40.740 tisuća kuna (2019.: 24.398 tisuća kuna).

Isto tako, Banka jednom godišnje provodi stres test temeljen na značajnijem intenzitetu promjene kamatne stope.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

2.5. Valutni rizik

Banka je izložena riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.

Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Banka upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizirati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.

Banka je izložena riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca 2020. iznos aktive Grupe i Banke denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio je 7.669.193 tisuća kuna (2019.: Grupa i Banka 7.288.931 tisuća kuna). Obveze Grupe i Banke denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile su 7.614.650 tisuća kuna (2019.: Grupa i Banka 7.487.868 tisuća kuna). Stoga bi pad tečaja kuna/euro za 1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat Grupe i Banke u iznosu od 545 tisuća kuna prihoda (2019: Grupa i Banka 1.989 tisuća kuna prihoda).

Iznosi ukupne imovine i obveza Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. godine u kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro), prikazani su u tablicama u nastavku.

Grupa 2020. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.627.205	-	776.947	280.790	3.684.942
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	(861) 481.091	- 273.662	637 3.353	379.623 -	379.399 758.106
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	2.298.193	1.276.205	533.647	49.990	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	1.975	-	-	-	1.975
Krediti i i potraživanja od komitenata	9.866.279	4.665.588	133.924	56.979	14.722.770
Imovina namijenjena prodaji	-	-	-	-	-
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	259.000	-	-	-	259.000
Ulaganja u nekretnine	73.430	-	-	-	73.430
Nematerijalna imovina	91.231	-	-	-	91.231
Pretplaćeni porez na dobit	2.714	-	-	-	2.714
Ostala imovina	107.688	-	5.324	7	113.019
UKUPNO IMOVINA	17.027.196	6.215.455	1.453.832	767.389	25.463.778
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	12.672	-	77.719	6.244	96.635
Depoziti komitenata	13.323.909	159.428	6.881.994	745.515	21.110.846
Uzeti krediti	978.800	365.969	121.872	-	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	114.258	-	-	-	114.258
Neto odgođena porezna obveza	23.483	-	-	-	23.483
Ostale obveze	165.064	-	7.668	259	172.991
Ukupno kapital i rezerve	2.478.902	-	-	-	2.478.902
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	17.097.110	525.397	7.089.253	752.018	25.463.778
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	(69.914)	5.689.964	(5.635.421)	15.371	-

Grupa 2019. u '000 kn	Kune	Kune s valutnom klauzulom	Euro	Ostale strane valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	1.425.166	-	1.095.682	250.394	2.771.242
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.558.207	-	-	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun	16	-	2.645	244.979	247.640
dobiti i gubitka	440.396	189.547	3.275	852	634.070
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	2.777.864	1.465.841	343.091	53.409	4.640.205
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	4.300	-	-	-	4.300
Krediti i i potraživanja od komitenata	9.096.151	3.853.167	330.472	54.666	13.334.456
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe	259.600	-	-	-	259.600
Ulaganja u nekretnine	72.759	-	-	-	72.759
Nematerijalna imovina	110.130	-	-	-	110.130
Neto odgođena porezna imovina	3.839	-	-	-	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	2.558	-	-	-	2.558
Ostala imovina	109.240	-	5.211	3	114.454
UKUPNO IMOVINA	15.880.226	5.508.555	1.780.376	604.303	23.773.460
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	49	-	-	814	863
Depoziti banaka	3.402	-	1.579	6.235	11.216
Depoziti komitenata	12.506.374	241.373	6.748.151	555.426	20.051.324
Uzeti krediti	496.118	368.797	116.260	-	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	182.595	-	-	-	182.595
Ostale obveze	157.737	1	11.642	187	169.567
Ukupno kapital i rezerve	2.376.719	-	-	-	2.376.719
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	15.722.994	610.171	6.877.632	562.662	23.773.460
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	157.232	4.898.384	(5.097.256)	41.641	-

Banka
2020.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
IMOVINA
Novac i računi kod banaka	2.627.165	-	776.947	280.790	3.684.902
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.219.157	-	-	-	1.219.157
Krediti i potraživanja od banaka	(861)	-	637	379.623	379.399
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka	481.091	273.662	3.353	-	758.106
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.298.193	1.276.205	533.647	49.990	4.158.035
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	1.975	-	-	-	1.975
Krediti i potraživanja od komitenata	9.866.279	4.665.588	133.924	56.979	14.722.770
Ulaganja u ovisna društva	9.761	-	-	-	9.761
Nekretnine, postrojenja i oprema	258.356	-	-	-	258.356
Ulaganja u nekretnine	65.993	-	-	-	65.993
Nematerijalna imovina	91.039	-	-	-	91.039
Pretplaćeni porez na dobit	2.639	-	-	-	2.639
Ostala imovina	106.398	(94)	5.324	7	111.635
UKUPNO IMOVINA	17.027.184	6.215.361	1.453.832	767.389	25.463.766
OBVEZE Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun
dobiti i gubitka	21	-	-	-	21
Depoziti banaka	12.672	-	77.719	6.244	96.635
Depoziti komitenata	13.331.448	159.428	6.882.040	745.518	21.118.434
Uzeti krediti	978.800	365.969	121.872	-	1.466.641
Rezervacije za obveze i troškove	114.258	-	-	-	114.258
Neto odgođena porezna obveza	23.483	-	-	-	23.483
Ostale obveze	163.263	-	7.668	259	171.190
Ukupno kapital i rezerve	2.473.104	-	-	-	2.473.104
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE	17.097.50	525.397	7.089.299	752.021	25.463.766
NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	(69.866)	5.689.964	(5.635.467)	15.368	-

Banka
2019.		Kune s valutnom		Ostale strane
u '000 kn IMOVINA	Kune	klauzulom	Euro	valute	Ukupno
Novac i računi kod banaka	1.425.131	-	1.095.682	250.394	2.771.207
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.558.207	-	-	-	1.558.207
Krediti i potraživanja od banaka	16	-	2.645	244.979	247.640
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	440.396	189.547	3.275	852	634.070
Financijska imovina po FV kroz OSD	2.777.864	1.465.841	343.091	53.409	4.640.205
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	4.300	-	-	-	4.300
Krediti i potraživanja od komitenata	9.100.716	3.853.167	330.472	54.666	13.339.021
Imovina namijenjena prodaji	20.000	-	-	-	20.000
Ulaganja u ovisna društva	5.490	-	-	-	5.490
Nekretnine, postrojenja i oprema	259.531	-	-	-	259.531
Ulaganja u nekretnine	64.899	-	-	-	64.899
Nematerijalna imovina	109.096	-	-	-	109.096
Neto odgođena porezna imovina	3.839	-	-	-	3.839
Pretplaćeni porez na dobit	2.514	-	-	-	2.514
Ostala imovina	107.924	-	5.211	3	113.139
UKUPNO IMOVINA	15.879.923	5.508.555	1.780.376	604.303	23.773.157
OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	49	-	-	814	863
Depoziti banaka Depoziti komitenata	3.402 12.514.478	- 241.373	1.579 6.748.216	6.235 555.427	11.216 20.059.494
Uzeti krediti	496.118	368.797	116.260	-	981.175
Rezervacije za obveze i troškove	182.595	-	-	-	182.595
Ostale obveze	155.772	1	11.642	187	167.602
Ukupno kapital i rezerve	2.370.212	-	-	-	2.370.212
UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE NETO VALUTNA NEUSKLAĐENOST	15.722.626 157.297	610.171 4.898.384	6.877.697 (5.097.321)	562.663 41.640	23.773.157 -

2.6. Upravljanje operativnim rizikom

Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Banke. Primjereno upravljanje operativnim rizikom Banka osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgovornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz odgovarajuća tijela Banke i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.

Banka definira operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Banku ima gubitak, a uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima značajan gubitak zbog operativnog rizika.

S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Banka primjenjuje:

• prikupljanje i analizu unutarnjih podataka o događajima uslijed operativnog rizika,
• samoprocjenu rizika i kontrola,
• procjenu rizika informacijskog sustava i
• analizu utjecaja nedostupnosti ključnih poslovnih procesa na poslovanje.

Banka procjenjuje izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim značajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Banka ne obavlja sama već ih obavlja pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke.

Banka procjenjuje utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Banke obuhvaćajući pri tome izloženost svim značajnim rizicima.

Banka je u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke operativnom riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izloženošću operativnom riziku. Banka primjenjuje standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

2.7. Upravljanje kapitalom

Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane kategorije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izloženost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana, utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.

Banka kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala i interne likvidnosti. Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni) kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapitala

2.7.Upravljanje kapitalom (nastavak)

U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapitala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i operativnom riziku.

Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31.12.2020. godine iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto (2019.: 2,5 posto), zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini 1,5 posto (2019.: 1,5 posto) te zaštitnog sloja za sistemski važne kreditne institucije u RH u visini od 0,5 posto (2019.: -). Uz navedeno, Banci je određen supervizorski zaštitni sloj kapitala u ukupnom iznosu od 3,17 posto (2019.:3,62 posto).

Prema tome, ukupni regulatorni zahtjevi na dan 31.12.2020. godine iznose 15,67% (2019.: 15,62%).

U nastavku je naveden pregled kretanja regulatornog kapitala za Banku:

Banka	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
REGULATORNI KAPITAL
Osnovni kapital	2.311.562	2.209.224
Redovni osnovni kapital	2.311.562	2.209.224
Dopunski kapital	-	-
Ukupno regulatorni kapital	2.311.562	2.209.224
Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu	8.876.005	9.159.696
Izloženost valutnom i pozicijskom riziku	275.115	404.600
Izloženost operativnom riziku	1.444.016	1.389.243
Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju	214	804
Ukupno iznos izloženost riziku	10.595.350	10.954.343
Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala	21,82%	20,17%

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Grupa radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja

Grupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, procjenjuje se tromjesečno za velike izloženosti, odnosno mjesečno za portfelj izloženosti manjih od 700 tisuća kuna. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neiskorištenih kredita (prikazano u bilješkama 23. i 39.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja vrijednosti nije kreditni rizik. Politika umanjenja vrijednosti plasmana objašnjena je u bilješci 2.1.2. Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata, kao i rezerviranja za izvanbilančne izloženosti:

Grupa	Bilješke	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata	11	1.580.962	1.536.249
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	57.794	40.571
Ukupno		1.638.756	1.576.820

Banka	Bilješke	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata	11	1.580.962	1.536.249
Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti	23	43.348	40.571
Ukupno		1.624.310	1.576.820

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku

Grupa procjenjuje kreditnu sposobnost svojih dužnika, te sukladno tome procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti po bilančnim izloženostima i rezervacije za obveze koje se odnose na izvanbilančne potencijalne obveze, bilo da se radi o izloženostima koje su u statusu ispunjenja obveza, bilo da se radi o izloženostima koje su statusu neispunjenja obveza, pri čemu se u obzir uzima relevantna HNB regulativa koja propisuje kreditne gubitke, a koja se temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9.

Detaljni opis politike umanjenja vrijednosti prezentiran je u bilješci 2.1.2. Politika umanjenja vrijednosti plasmana.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjene imovine raspoređene u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:

Grupa	2020.	2019.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.139.313	1.984.593
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.338.312	1.348.715
Stopa umanjenja	62,56%	67,96%
Banka	2020.	2019.
Bruto izloženost (u '000 kn)	2.139.313	1.984.593
Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn)	1.338.452	1.348.715
Stopa umanjenja	62,56%	67,96%

Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2020. godine, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjena vrijednosti za Banku i Grupu u iznosu od 21.293 tisuća kuna (2019.: Banka i Grupa: 19.846 tisuća kuna).

Tržišna vrijednost nekretnina u zalogu

Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.3.(c)), krediti i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigovodstvenom vrijednošću od 2.128.229 tisuća kuna (2019.: Grupa i Banka 1.972.093 tisuća kuna) klasificiranih od strane Grupe i Banke, kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekretninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a.

Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine

Nadalje, kao što je objavljeno u bilješci 15., Ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2020. uključuju nekretnine, postrojenja i opremu bruto knjigovodstvene vrijednosti od 244.796 tisuća kuna koji predstavljaju imovinu stečenu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, te se eventualna dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaju u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem su nastali. Grupa je u promatranom razdoblju priznala gubitak od umanjenja vrijednosti po predmetnim nekretninama u iznosu 8.712 tisuća kuna (2019.: 11.536 tisuće kuna). Neto knjigovodstvena vrijednost preuzete imovine unutar Ulaganja u nekretnine Grupe na dan 31. prosinca 2020.

Tržišna i knjigovodstvena vrijednost ulaganja u nekretnine (nastavak)

godine iznosi 73.430 tisuća kuna (2019.: 72.759 tisuća kuna), odnosno 65.993 tisuća kuna (2019.: 64.899 tisuća kuna) kod Banke.

Banka i Grupa aktivno prodaju nekretnine preuzete za nenaplaćena potraživanja (klasificirano kao ulaganja u nekretnine) te su u 2020. godini prodale objekte i zemljišta u ukupnom neto iznosu 1.595 tisuće kuna (2019.: 54 tisuće kuna). Banka i Grupa tijekom izvještajnog razdoblja iskazale su neto gubitke po predmetnim nekretninama u iznosu od 8.712 tisuća kuna (2019.: 11.536 tisuća kuna).

Nastavno na prodaju nekretnina Grupa i Banka su tijekom izvještajnog razdoblja ostvarile 2.281 tisuća kuna prihoda od prodaje preuzete materijalne imovine (2019.: 1.019 tisuća kuna prihoda).

Informacije o nekretninama preuzetim u zamjenu za nenaplaćena potraživanja Banke i Grupe, koja su klasificirana unutar Ulaganja u nekretnine, te o hijerarhiji mjera fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. godine dane su u bilješci 15. Ulaganja u nekretnine.

Fer vrijednost ulaganja u nekretnine Banke utvrđena je temeljem procjena vrijednosti iz 2020. godine, uz eventualnu primjenu diskontnog faktora utrživosti za slučajeve kod kojih je to primjenjivo. Procjene vrijednosti nekretnina u 2020. godini obavila su društva M7 Real Estate Hrvatska d.o.o., PBZ Nekretnine d.o.o., Zagreb nekretnine d.o.o. te HPB nekretnine d.o.o. Procjenitelji ovih društava su prilikom procjene nekretnina djelovali kao neovisni procjenitelji, koji posjeduju potrebne stručne kvalifikacije i novije iskustvo u procjeni fer vrijednosti nekretnina, te nemaju nikakve interese na predmetnoj imovini niti interese vezane uz iznos procijenjene vrijednosti nekretnine na relevantnim lokacijama.

Fer vrijednost procjenjuje se sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se osim navedenih akata u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene tržišne vrijednosti i utrživosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Fer vrijednost derivativa

Fer vrijednost OTC derivativa koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj ostvarenoj cijeni na burzi. Ukoliko se derivativnim instrumentima ne trguje na uređenim tržištima, Banka određuje vrijednost ugovora primjenom interno razvijenih modela za procjenu fer vrijednosti.

Fer vrijednost trezorskih zapisa

Grupa određuje fer vrijednost trezorskih zapisa koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske primjenom internog modela koji uključuje preostalo razdoblje do dospijeća i zadnje raspoložive aukcijske cijene sličnih instrumenata. Na dan 31. prosinca 2020. godine Grupa i Banka nije imala trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (2019. -) Knjigovodstvena vrijednost trezorskih zapisa klasificiranih kao financijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz svobuhvatnu dobit na dan 31. prosinca 2020. godine iznosila je za Banku i Grupu 188.212 tisuća kuna (Banka i Grupa 2019.: 129.998 tisuću kuna).

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Banke i Grupe

Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove, Banka i Grupa diskontiraju očekivane buduće novčane tokove koji proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.

Oporezivanje

Banka i Grupa priznaju obveze poreza na dobit sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezna prijava podložna je pregledu i odobrenju od strane Porezne uprave koja ima pravo izvršiti naknadnu provjeru knjigovodstvenih evidencija poreznih obveznika.

Aktuarske procjene korištene u izračunavanju rezervacija za otpremnine za odlazak u mirovinu i jubilarne nagrade

Trošak otpremnina i jubilarnih nagrada utvrđen je primjenom aktuarske procjene koristeći metodu projicirane kreditne jedinice. Aktuarske procjene temelje se na nizu relevantnih pretpostavki o diskontnim stopama, stopama inflacije, stopama smrtnosti i stopama fluktuacije zaposlenika. Za stope smrtnosti u RH korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku, dok je dob odlaska u mirovinu određena za svakog zaposlenika posebno uzimajući u obzir njegovu sadašnju dob i ukupno ostvareni radni staž te propisane uvjete umirovljenja. Godišnja stopa odlazaka, odnosno stopa fluktuacije, je 7%, dok je za radnike iznad 60 godina starosti stopa fluktuacije postavljena na 0%. Za izračun bruto iznosa definiranih naknada uvaženi su propisi iz Zakona o porezu na dohodak koji stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine. Korištena je kamatna stopa prinosa od 0,7% određena uzimajući u obzir prinose na Hrvatske državne obveznice. Stopa inflacije je preuzeta iz publikacije Hrvatske narodne banke (Makroekonomska kretanja i prognoze) iz prosinca 2020. godine u iznosu od 1%.

Rezerviranja za naknade za mirovine i jubilarne nagrade Banke na dan 31. prosinca 2020. godine iznosile su 4.047 tisuća kuna (2019.: 5.696 milijuna kuna).

Utjecaj COVID-19 pandemije na poslovanje

Negativan utjecaj COVID-19 pandemije osjetan je u svim sferama života i poslovanja te se može smatrati najznačajnijim događajem koji je obilježio 2020. godinu i uzdrmao gospodarstvo na svjetskoj razini. U Hrvatskoj je, uslijed pandemije, nakon petogodišnjeg razdoblja rasta u 2020. godini ostvaren pad realnog BDP-a od 8,4% y-o-y. Ovako snažan pad BDP-a veći je i od onog iz krizne 2009. godine. Osim negativnih makroekonomskih kretanja i općeg usporavanja gospodarske aktivnosti, implementiranje mjera zaštite stanovništva od širenja virusa rezultirale su brojnim izvanrednim troškovima za Banku i Grupu, nastalih s ciljem osiguranja neometanog nastavka poslovanja te zaštite zdravlja zaposlenika i klijenata. Rukovodstvo Banke i Grupe je tijekom 2020. godine bilo suočeno s donošenjem odluka i upravljanjem poslovanjem u okolnostima iznimne neizvjesnosti što je zahtijevalo snalažljivost i hrabrost, ali i rezultiralo brojnim pomacima u procesima u smislu digitalizacije poslovanja i agilnijem pristupu procesima i projektima. Također, Banka je u 2020. godini poslovala izrazito uspješno, pri čemu je nadmašen prošlogodišnji rezultat i ostvaren rast volumena uz smanjenu konzumaciju kapitala te ostvaren i najveći dio operativnih ciljeva. Iako je 2020. godina iza nas, neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije i brzine oporavka gospodarstva stavlja pred rukovodstvo Banke i Grupe nove izazove i zahtjeva daljnje praćenje i procjenjivanje utjecaja na financijski položaj i rezultate poslovanja.

COVID-19 mjere potpore klijentima

U 2020. Banka je odobrila sveukupno 2.501 mjeru olakšanja plaćanja klijentima pogođenim COVID-19 pandemijom što se odnosi na 2,3 milijarde kuna izloženosti:

• Stanovništvo: Odobrena 2.161 mjera (397,1 milijuna kuna izloženosti) od čega je na 31.12.2020. aktivno njih 904 (179,5 milijuna kuna izloženosti). Odobreni moratoriji čine 5,1% portfelja stanovništva.
• Pravne osobe: Odobreno 340 mjera (1.914 milijardi kuna izloženosti) od čega je na 31.12.2020. aktivno njih 159 (1.029 milijardi kuna izloženosti). Odobreni moratoriji čine 22,6% portfelja pravnih osoba.

Sukladno rokovima dospijeća plasmana prema pravnim osobama koji još uvijek imaju aktivan moratorij u ukupnom iznosu izloženosti od 1.029 milijardi kuna, evidentno je da najveći iznos dospijeva tijekom 2021. godine (radi se o iznosu od 202 milijuna kuna) dok je razlika sa blagim padajućim trendom raspoređena do 2030. godine.

Procjena statusa neispunjenja obveza i rizičnih parametara

Banka se sukladno Okružnicama regulatora i EBA smjernicama pridržava teritorijalnom i industrijskom okviru u odobravanju moratorija na grupnom nivou:

• Teritorijalni moratorij se utvrđuje kao opća i jednaka mjera za sve poslovne subjekte koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, a koji mogu dokazati da im je poslovanje pogođeno uslijed nastupa pandemije COVID-19,
• Industrijski moratorij se odobrava svim poslovnim subjektima koji posluju na području Republike Hrvatske u sektoru turizma kao i svim poslovnim subjektima koji ostvaruju 50% i više ukupnih prihoda u periodu između 1.6.2020. i 30.9.2020. (za koje postoji očigledan sezonski utjecaj), a koji mogu dokazati da im je poslovanje pogođeno uslijed nastupa pandemije COVID-19.

Prilikom odobravanja moratorija Banka nije koristila COVID-19 mjere kao indikator povećanog kreditnog rizika koji bi rezultirao reklasifikacijom klijenata u nižu rizičnu skupinu sukladno važećim uputama i smjernicama regulatora.

Nakon dostupnosti inputa za izračun novčanih tokova Banka planira sve klijente kojima je odobren moratorij razmotriti na pojedinačnom nivou, u sklopu kojeg bi se predložila i klasifikacija, odnosno radi li se o privremenim ili značajnim financijskim poteškoćama, shodno čemu bi isti bili označeni kao prihodujuće izloženosti sa statusom neispunjenja obveza ("FB PL"), odnosno neprihodujuće izloženosti sa statusom neispunjenja obveza ("FB NPL") i adekvatno se klasificirali u stupanj 2 ili stupanj 3, a isto planira najkasnije provesti do 30.6.2021. godine:

• Za sve korporativne klijente koji su ugovorili moratorij po COVID-19 mjerama, Banka planira na individualnoj osnovi provesti analizu indikatora povećanog kreditnog rizika, utvrditi financijski položaj te procijeniti ostale indikatore koji ukazuju da klijent neće biti u mogućnosti platiti svoje obveze. Na temelju toga će se donositi pojedinačne odluke o eventualnoj reklasifikaciji klijenata.
• Sve klijente fizičke osobe koje su koristile COVID 19 mjere, Banka planira evaluirati na individualnoj osnovi koristeći standardne pokazatelje za klasifikaciju u rizične skupine.

U realnom vremenu navedeni proces razmatranja je u tijeku, te klijenti koji su bili obuhvaćeni COVID-19 mjerama, a koji se obrađuju na pojedinačnom nivou (kod kreditnog zahtjeva ili kod praćenja klijenata), za iste se utvrđuje financijski položaj, te status poteškoća, shodno čemu se predlaže adekvatna reklasifikacija.

Procjena očekivanih kreditnih gubitaka i kvantifikacija rizičnih parametara

Banka primjenjuje sveobuhvatnu analizu kreditnog rizika koja se temelji na višestrukim pokazateljima kako kvantitativnim tako i kvalitativnim informacijama gdje pored dana kašnjenja koristi indikatore kao što su pogoršanje ocjene "financijske pozicije", evidentirani signali ranog upozorenja ili određeni ustupci dužniku.

U prilog tomu govori tablični prikaz kretanja udjela u razredima iz kojeg je vidljivo kako odobreni moratoriji nisu utjecali na smanjenje izloženosti raspoređene u stupanj 2:

STUPANJ	31.12.2019	31.3.2020	30.6.2020	30.09.2020	30.11.2020
Stupanj 1	82,64%	81,67%	82,26%	82,13%	81,41%
Stupanj 2	4,70%	5,09%	4,54%	4,53%	5,09%
Stupanj 3	12,66%	13,24%	13,20%	13,33%	13,49%

Prilikom raspoređivanja u stupanj 2 Banka maksimalno izbjegava korekcije (eng. overrides) kvantitativnih pokazatelja na niže te se ne koristi obrnutim inženjeringom kako bi ostvarila ciljane udjele po razredima.

Banka je za 2020. izdvojila dodatnih 61,7 milijuna kuna rezervacija za stupanj 1 i stupanj 2 portfelj većinom uslijed novog makroekonomskog scenarija usklađenog za COVID-19 čime je omjer pokrivenosti prihodujućeg portfelja bez uključene središnje države i financijskih institucija narastao sa prosječnih 1,85% u 2019. na 2,16% u 2020.

Procjena utjecaja COVID-19 pandemije na vrijednost nefinancijske imovine

Nekretnine u vlasništvu Banke obuhvaćaju nekretnine koje se drže s namjerom upotrebe u poslovanju, nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja i ulaganja u nekretnine. Navedene nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti koju utvrđuje neovisni vanjski procjenitelj kako je prikazano u bilješkama 14. i 15. Iako u 2020. godini nije utvrđeno značajno umanjenje vrijednosti nekretnina koje bi bilo povezano s aktualnom pandemijom, fer vrijednost ove kategorije imovine biti će potrebno pratiti u razdobljima ispred nas s obzirom na neizvjesnost naknadne reakcije tržišta nekretnina na pandemiju. Uz navedeno negativan utjecaj na fer vrijednost nekretnina u potresom pogođenim područjima tijekom 2020.godine imali su i potresi koji su u ožujku i prosincu pogodili područje središnje Hrvatske.

COVID-19 i kretanja na financijskim tržištima

U periodu snažnog zamaha pandemije došlo je do značajnog pada cijena dionica i obveznica uzrokovanog neizvjesnošću i strahom investitora. Međutim, koordiniranim akcijama centralnih banaka, ponovno su pokrenuti značajni programi otkupa obveznica. Kroz aktivnosti ESB-a i HNB-a spriječeni su nezaustavljivi padovi cijena vrijednosnih papira emitirajući dodatnu likvidnost što je dovelo do stabilizacije tržišta.

Procjena utjecaja COVID-19 izjavu o vremenski neograničenom poslovanju

Neupitne su negativne posljedice pandemije COVID-19 tijekom 2020. godine, no uspješno poslovanje Banke u izazovnoj godini iza nas pokazuje spremnost Banke na adekvatno upravljanje krizom i prilagođavanje poslovanja novom okruženju. Uzimajući u obzir sve okolnosti u procjenama značajnih stavki u ovim financijskim izvještajima te uzimajući u obzir neizvjesnost ekonomskog oporavka rukovodstvo Banke i Grupe s razumnom sigurnošću vjeruje da će nastaviti profitabilno poslovati u doglednoj budućnosti. Slijedom navedenog ovi odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su na osnovi pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Potresi u 2020. godini

Osim pandemijom COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet, 2020. godina je u Republici Hrvatskoj obilježena i razornim potresima koji su pogodili Grad Zagreb i okolicu u ožujku te gradove Petrinju i Sisak s okolicom u prosincu. Banka je pretrpila štetu u vidu privremenog zatvaranja poslovnica i materijalnog oštećenja zgrada u njenom vlasništvu što je rezultiralo povećanjem troškova najma novog poslovnog prostora. Štete uzrokovane potresima

mjere se u desecima milijardi kuna, no nisu imale materijalno značajan financijski utjecaj na poslovanje Banke u 2020. godini.

Banka je prilagodila proizvode i usluge potrebama klijenata pogođenih potresom te je lansirala novu kreditnu liniju za obnovu stambenih zgrada oštećenih potresom i otvorila poseban račun za uplatu donacija. U želji da pomogne onima čiji su domovi stradali u potresu koji je pogodio Petrinju i veći dio središnje Hrvatske, Banka je donirala milijun kuna Gradu Petrinji.

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Grupe. Primarni format poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Grupa ne raspoređuje administrativne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.

Poslovni segmenti

Grupa ima sljedeće poslovne segmente:

•	Poslovanje s pravnim osobama	uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s
		pravnim osobama,
		Poslovanje s pravnim osobama dijeli se na dva podsegmenta:
		- poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom
		- poslovanje s malim i srednjim poduzećima
•	Poslovanje s građanstvom	uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje, izravno (kartično)
		poslovanje, ostale transakcije s građanstvom te neometano funkcioniranje i
		razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke
•	Financijska tržišta	operacije financiranja Grupe te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću
		i valutnim rizikom kroz uzete kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama,
		korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu. Također uključuje
		aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i
		brokerske usluge.
•	Sektor direktnih kanala	uključuje neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije
		proizvoda i usluga Banke te kartično poslovanje

Grupa ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata u ovim financijskim izvještajima. Interne transferne cijene su alat koji Grupa koristi u upravljačkom izvještavanju.

Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.

Grupa 2020. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Direktni kanali	Neraspoređ eno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod	152.177	306.757	78.283	-	10	537.227
od naknada i provizija Prihod od trgovanja i	57.082	94.487	3.356	13.565	13.224	181.714
ulaganja	-	-	82.104	-	-	82.104
Ostali prihod Prihod iz	6.121	2.601	(7.336)	-	8.208	9.593
poslovanja	215.380	403.845	156.408	13.565	21.441	810.639
Opći i administrativni troškovi	(36.011)	(200.210)	(6.507)	(38.492)	(161.764)	(442.985)
Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i	-	-	-	-	(76.630)	(76.630)
ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove	(59.527) -	(54.899) -	48 -	- -	(6.986) 58.910	(121.364) (58.910)
Troškovi poslovanja	(95.538)	(255.109)	(6.459)	(38.492)	(186.471)	(582.069)
Dobit prije oporezivanja	119.842	148.736	149.949	(24.927)	(165.030)	228.570
Porez na dobit	-	-	-	-	(45.186)	(45.186)
Dobit za godinu	119.842	148.736	149.949	(24.927)	(210.215)	183.384
Imovina segmenta Neraspoređen	7.698.261	8.238.964	9.260.208	220	23	25.197.675
a imovina Ukupna	-	-	-	-	266.103	266.103
imovina	7.698.261	8.238.964	9.260.208	220	266.103	25.463.778
Obveze segmenta Neraspoređen i kapital i	9.696.627	11.709.847	1.364.293	39.601	3.377	22.817.957
rezerve i obveze Ukupno kapital i rezerve i	-	-	-	-	2.650.032	2.650.032
obveze	9.696.627	11.709.847	1.364.293	39.601	2.653.409	25.463.778

Grupa

2019.

'000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	153.905	288.633	102.928	-	(10)	545.456
naknada i provizija Prihod od trgovanja i	66.470	94.405	3.966	27.387	17.298	209.527
ulaganja	-	-	94.130	-	10.313	104.443
Ostali prihod	3.893	603	240	-	25.105	29.840
Prihod iz poslovanja	224.267	383.642	201.264	27.387	52.706	889.266
Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti	(33.220) -	(177.763) -	(6.756) -	(123.349) -	(126.536) (78.050)	(467.625) (78.050)
zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove Troškovi	(132.581) -	(18.919) -	(74) -	- -	(11.344) (81.995)	(162.918) (81.995)
poslovanja	(165.801)	(196.682)	(6.830)	(123.349)	(297.925)	(790.588)
Dobit prije oporezivanja	58.466	186.960	194.433	(95.962)	(245.219)	98.678
Porez na dobit	-	-	-	-	48.238	48.238
Dobit za godinu	58.466	186.960	194.433	(95.962)	(196.980)	146.917
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	6.895.684 -	7.605.050 -	8.864.337 -	292 -	4.832 403.265	23.370.195 403.265
Ukupna imovina	6.895.684	7.605.050	8.864.337	292	408.097	23.773.460
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i obveze	9.086.229 -	11.419.428 -	412.014 -	25.235 -	3.687 2.826.866	20.946.593 2.826.866
Ukupno kapital i rezerve i obveze	9.086.229	11.419.428	412.014	25.235	2.830.553	23.773.460

Banka 2020. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Direktni kanali	Neraspoređ eno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod	152.278	306.757	78.290	-	10	537.335
od naknada i provizija Prihod od	57.082	94.487	3.356	13.565	7.777	176.267
trgovanja i ulaganja	-	-	82.104	-	-	82.104
Ostali prihod	6.121	2.601	(7.336)	-	2.006	3.392
Prihod iz poslovanja	215.481	403.845	156.415	13.565	9.792	799.098
Opći i administrativni troškovi	(36.011)	(200.210)	(6.507)	(38.492)	(152.657)	(433.877)
Amortizacija Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja	- (59.527)	- (54.899)	- 48	- -	(75.816) (6.986)	(75.816) (121.364)
za obveze i troškove	-	-	-	-	58.910	(58.910)
Troškovi poslovanja	(95.538)	(255.109)	(6.459)	(38.492)	(176.549)	(572.147)
Dobit prije oporezivanja	119.943	148.736	149.956	(24.927)	(166.757)	226.950
Porez na dobit	-	-	-	-	(44.888)	(44.888)
Dobit za godinu	119.943	148.736	149.956	(24.927)	(211.645)	182.063
Imovina segmenta Neraspoređen a imovina	7.704.081 -	8.238.964 -	9.254.347 -	220 -	266.154	25.197.612 266.154
Ukupna
imovina	7.704.081	8.238.964	9.254.347	220	266.154	25.463.766
Obveze segmenta Neraspoređen i kapital i	9.696.627	11.709.847	1.371.882	39.601	-	22.817.957
rezerve i obveze Ukupno kapital i rezerve i obveze	- 9.696.627	- 11.709.847	- 1.371.882	- 39.601	2.645.809 2.645.809	2.645.809 25.463.766

Banka 2019. '000 kn
	Pravne osobe	Građanstvo	Financijska tržišta	Izravno bankarstvo	Neraspoređeno	Ukupno
Neto prihod od kamata Neto prihod od	152.704	288.313	94.957	-	(5)	535.969
naknada i provizija Prihod od	66.319	91.553	3.966	27.387	10.417	199.642
trgovanja i ulaganja	-	-	93.488	-	-	93.488
Ostali prihod Prihod iz	3.893	603	240	-	13	4.748
poslovanja	222.915	380.469	192.651	27.387	10.425	833.846
Opći i administrativni troškovi Amortizacija Gubici od	(33.220) -	(177.763) -	(6.756) -	(123.349) -	(93.942) (75.880)	(435.031) (75.880)
umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine Rezerviranja za obveze i troškove	(132.581)	(18.919)	(74)	-	(11.536) (64.758)	(163.110) (64.758)
Troškovi poslovanja	(165.801)	(196.682)	(6.830)	(123.349)	(246.115)	(738.778)
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit	57.114	183.787	185.820	(95.962)	(235.690) 48.704	95.069 48.704
Dobit za godinu	57.114	183.787	185.820	(95.962)	(186.986)	143.773
Imovina segmenta Neraspoređena imovina	6.907.122 -	7.605.050 -	8.857.429 -	292 -	- 403.264	23.369.893 403.264
Ukupna imovina	6.907.122	7.605.050	8.857.429	292	403.264	23.773.157
Obveze segmenta Neraspoređeni kapital i rezerve i	9.086.229	11.419.428	420.184	25.235	-	20.951.076
obveze Ukupno kapital i rezerve i obveze	- 9.086.229	- 11.419.428	- 420.184	- 25.235	2.822.081 2.822.081	2.822.081 23.773.157

5. NOVAC I RAČUNI KOD BANAKA

Grupa			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Grupi	268.548	519.393	787.941	292.010	551.255	843.265
Kod drugih osoba	112.131	-	112.131	118.558	-	118.558
Čekovi u postupku naplate	-	29	29	-	4	4
	380.679	519.423	900.102	410.568	551.259	961.827
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	40	860	900	35	659	694
Računi kod stranih banaka	-	537.456	537.456	-	794.157	794.157
Transakcijski račun kod HNB-a	2.233.086	13.399	2.246.485	999.201	15.362	1.014.563
	2.233.126	551.715	2.784.840	999.236	810.179	1.809.415
Ukupno	2.613.805	1.071.137	3.684.943	1.409.804	1.361.438	2.771.242

Banka			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Novac u blagajni
U Banci	268.548	519.393	787.941	292.010	551.255	843.265
Kod drugih osoba	112.131	-	112.131	118.558	-	118.558
Čekovi u postupku naplate	-	29	29	-	4	4
	380.679	519.423	900.102	410.568	551.259	961.827
Računi kod banaka
Računi kod domaćih banaka	-	859	859	-	659	659
Računi kod stranih banaka	-	537.456	537.456	-	794.157	794.157
Transakcijski račun kod HNB-a	2.233.086	13.399	2.246.485	999.201	15.362	1.014.563
	2.233.086	551.714	2.784.800	999.201	810.179	1.809.380
Ukupno	2.613.766	1.071.136	3.684.902	1.409.769	1.361.438	2.771.207

6. OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

Grupa			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Obvezna pričuva	1.219.157	-	1.219.157	1.558.207	-	1.558.207
Ukupno	1.219.157	-	1.219.157	1.558.207	-	1.558.207
Banka			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Obvezna pričuva	1.219.157	-	1.219.157	1.558.207	-	1.558.207

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavlja iznose koji se održavaju kod HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.

Ukupno 1.219.157 - 1.219.157 1.558.207 - 1.558.207

Stopa obvezne pričuve iznosi 9 posto kunskih i deviznih depozita, kredita i izdanih dužničkih vrijednosnica (31. prosinca 2019.: 12,0%).

Stopa izdvajanja obračunatog potrebnog minimalnog kunskog dijela obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2020. iznosila je 70% (2019.: 70%), dok se preostalih 30% (2019.: 30%) održava u obliku ostalih likvidnih potraživanja.

Odlukom Savjeta HNB-a ukinuta je obveza izdvajanja deviznog dijela pričuve. Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

7. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA

		Grupa		Banka
	2020.	2019.	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Kratkoročni plasmani kod stranih banaka	368.342	234.756	368.342	234.756
Ukupno kratkoročni plasmani i krediti kod
banaka	368.342	234.756	368.342	234.756
Jamstveni depoziti kod stranih banaka	11.899	12.833	11.899	12.833
Ukupno dugoročni plasmani i krediti kod
banaka	11.899	12.833	11.899	12.833
Kratkoročni plasmani nebankovnim financijskim
institucijama u zemlji	500	500	500	500
Dugoročni plasmani nebankovnim financijskim
institucijama u zemlji	100	736	100	736
Ukupno plasmani nebankovnim financijskim institucijama u zemlji	600	1.236	600	1.236
Rezerviranja za umanjenje vrijednosti kredita i
potraživanja od banaka	(1.460)	(1.220)	(1.460)	(1.220)
Obračunata nedospjela kamata	18	34	18	34
Ukupno potraživanja za kamatu	18	34	18	34
Ukupno	379.339	247.640	379.339	247.640

Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

		Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	1.220	5.952	1.220	2.607
Efekt migracije JABA-e	-	(3.345)	-	-
Povećanje/(smanjenje) umanjenja po zajmovima i potraživanjima od banaka	240	(1.387)	240	(1.387)
Stanje na dan 31. prosinca	1.460	1.220	1.460	1.220

Svi plasmani i zajmovi drugim banaka od Grupe i Banke nalaze se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva, osim potraživanja prema Bankama u iznosu od 500 tisuća kuna koji se nalazi u Stupnju 3 te je u prethodnim razdobljima provedeno stopostotno umanjenje vrijednosti.

8. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa	Banka
	2020.	2019.	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Instrumenti koji se drže radi trgovanja Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	619.551	511.840	619.551	511.840
Dužničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	619.551	511.840	619.551	511.840
Ulaganja u investicijske fondove, kotiraju na aktivnim tržištima	71.086	71.867	71.086	71.867
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima	24.254	24.212	24.254	24.212
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima	20.000	-	20.000	-
	734.892	607.919	734.892	607.919
Fer vrijednost terminskih ugovora	-	852	-	852
Krediti i potraživanja od komitenata
- pravnih osoba	5.093	6.676	5.093	6.676
- stanovništvo	12.323	13.085	12.323	13.085
	17.415	19.760	17.415	19.760
Obračunata dospjela kamata	14	(891)	(1.165)	14
Obračunata nedospjela kamata	5.785	6.429	6.964	5.785
Ukupno	758.106	634.070	758.106	634.070

Banka je tijekom 2020. godine reklasificirala ulaganja u vlasničke vrijednosnice Drvne Industrija Spačva d.d. u vrijednosti 20.000 tisuća kuna sa imovine namijenjene prodaji s obzirom da kriteriji MSFI-a 5 za klasifikaciju nisu više zadovoljeni, odnosno zbog trenutne situacije na financijskim tržištima.

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

	Grupa		Banka
	2020.	2019.	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Dužničke vrijednosnice, koje kotiraju na aktivnim tržištima
Obveznice Ministarstva financija	3.807.305	4.318.350	3.807.305	4.318.350
Korporativne obveznice	83.065	89.617	83.065	89.617
	3.890.370	4.407.967	3.890.370	4.407.967
Dužničke vrijednosnice, koje ne kotiraju na aktivnim tržištima
Trezorski zapisi Ministarstva financija	188.212	129.998	188.212	129.998
Vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	24.095	21.284	24.095	21.284
	24.095	21.284	24.095	21.284
Vlasničke vrijednosnice, kotiraju na aktivnim tržištima
- pravnih osoba	22.614	33.667	22.614	33.667
- nebankovnih financijskih institucija	3.352	3.352	3.352	3.352
Rezervacije za umanjenje vrijednosti po vlasničkim
vrijednosnicama	(1.033)	(1.033)	(1.033)	(1.033)
	24.933	35.986	24.933	35.986
Obračunata nedospjela kamata	30.426	44.971	30.426	44.971
Ukupno	4.158.035	4.640.205	4.158.035	4.640.205

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (NASTAVAK)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Grupa i Banka			2020.			2019.
			'000 kn			'000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi (u kapitalu)	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi (u kapitalu)	Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje gubitka od	1.033	14.225	15.258	1.033	10.824	11.857
umanjenja vrijednosti Na dan 31.	-	577	577	-	3.401	3.401
prosinca	1.033	14.802	15.835	1.033	14.225	15.258

Sva financijska imovina Grupe i Banke koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nalazi se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva.

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

		Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Korporativne obveznice	900	1.500	900	1.500
Mjenice	1.191	3.103	1.191	3.103
	2.091	4.603	2.091	4.603
Obračunata nedospjela kamata	-	(1)	-	(1)
Rezervacije za umanjenje vrijednosti	(90)	(150)	(90)	(150)
Posebne rezerve na skupnoj osnovi	(26)	(152)	(26)	(152)
Ukupno	1.975	4.300	1.975	4.300

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti financijskih ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku

Grupa i Banka	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	2020. '000 kn Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	2019. '000 kn Ukupno
Na dan 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja	150	152	302	194.498	167	194.665
vrijednosti	(60)	(126)	(186)	-	-	-
Efekt pripajanja JABA-e	-	-	-	28.829	-	28.829
Otpisi i ostalo	-	-	-	(223.178)	(15)	(223.192)
Na dan 31. prosinca	90	26	116	150	152	302

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (NASTAVAK)

Grupa i Banka HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2020.	2.665	432	1.500	4.603
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(1.473)	(432)	(600)	(2.505)
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	1.191	-	900	2.091
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2020.	(105)	(47)	(150)	(302)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	78	47	60	186
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2020.	(26)	-	(90)	(116)
Grupa i Banka HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	18.672	-	286.029	304.702
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(16.008)	432	(80.780)	(96.356)
Otpisani iznosi	-	-	(255.982)	(255.982)
Donos iz JABA-e 1. travnja 2019.	-	-	52.239	52.239
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	2.665	432	1.506	4.603
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2019.	(143)	-	(229.307)	(229.450)
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	38	(47)	29.209	29.200
Otpisani iznosi	-	-	229.097	229.097
Donos JABA-e 1. travnja 2019.	-	-	(29.150)	(29.150)
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2019.	(105)	(47)	(150)	(302)

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

		Grupa		Banka
	2020.	2019.	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Kratkoročni krediti
Pravnim osobama	1.700.285	1.533.789	1.700.285	1.534.384
Stanovništvu	950.314	966.005	950.314	966.005
Ukupno kratkoročni krediti	2.650.600	2.499.794	2.650.600	2.500.389
Dugoročni krediti
Pravnim osobama	6.588.130	6.032.199	6.588.130	6.036.169
Stanovništvu	6.937.989	6.209.798	6.937.989	6.209.798
Ukupno dugoročni krediti	13.526.119	12.241.997	13.526.119	12.245.967
Obračunata bruto dospjela kamata	111.729	112.074	111.729	112.074
Obračunata bruto nedospjela kamata	15.285	16.840	15.285	16.840
Ukupno bruto krediti	16.303.732	14.870.705	16.303.732	14.875.271
Rezervacije za umanjenje vrijednosti Posebne rezerve na skupnoj	(1.328.007)	(1.338.102)	(1.328.007)	(1.338.102)
osnovi za očekivane/ identificirane gubitke	(252.955)	(198.147)	(252.955)	(198.147)
Ukupno	14.722.770	13.334.456	14.722.770	13.339.021
Postotni udio rezervacija za umanjenje
vrijednosti i rezervi u bruto kreditima komitentima	9,77%	10,42%	9,77%	10,42%

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata prikazane su kako slijedi:

Grupa			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.338.102	198.147	1.536.249	1.356.337	138.445	1.494.782
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	86.878	54.200	141.079	78.469	75.704	154.173
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	1.487	608	2.095	(1.309)	(680)	(1.989)
Efekt pripajanja JABAe	-	-	-	31.986	6.286	38.272
Efekt pripajanja HPBSŠ	-	-	-	343	2.113	2.456
Otpisi	(103.035)		(103.035)	(151.445)	-	(151.445)
Ostalo	4.575	-	4.575	-	-	-
Na dan 31. prosinca	1.328.007	252.955	1.580.962	1.314.381	221.868	1.536.249

Banka			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno	Očekivani gubici	Očekivani gubici na skupnoj osnovi	Ukupno
Na dan 1. siječnja	1.338.102	198.147	1.536.249	1.423.477	138.740	1.562.217
Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti	86.878	54.200	141.079	34.460	54.468	88.928
Neto gubitak/(dobit) od tečajnih razlika	1.487	608	2.095	(1.309)	(680)	(1.989)
Efekt pripajanja JABAe	-	-	-	31.623	4.493	36.116
Efekt pripajanja HPBSŠ	-	-	-	1.296	1.126	2.422
Otpisi	(103.035)		(103.035)	(151.445)		(151.445)
Ostalo	4.575	-	4.575	-	-	-
Na dan 31. prosinca	1.328.007	252.955	1.580.962	1.338.10	198.147	1.536.249

Analiza bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2020. godini je, kako slijedi:

HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2020	12.185.916	717.261	1.972.093	14.875.271
Nastala ili kupljena nova imovina	3.964.983	96.120	284.714	4.345.818
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(2.458.640)	(123.525)	(206.077)	(2.788.242)
Prijenos u stupanj 1	216.072	(190.405)	(25.667)	-
Prijenos u stupanj 2	(295.938)	352.279	(56.341)	-
Prijenos u stupanj 3	(194.719)	(88.238)	282.956	-
Promjene uzrokovane modifikacijom
(ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(4.883)	397	1.099	(3.386)
Otpisani iznosi	(498)	(682)	(124.549)	(125.729)
Stanje na dan 31. prosinca 2020	13.412.293	763.209	2.128.229	16.303.732
Očekivani kreditni gubici na 1.
siječnja 2020. Nastala ili kupljena nova imovina -	(130.939)	(66.894)	(1.338.416)	(1.536.249)
Isknjižena ili otplaćena
imovina (isključujući otpis) Isknjižena ili otplaćena imovina	(45.860)	(5.443)	(40.870)	(92.174)
(isključujući otpis)	16.897	2.594	35.954	55.445
Prijenos u stupanj 1	(12.102)	10.714	1.388	-
Prijenos u stupanj 2	8.144	(9.970)	1.827	-
Prijenos u stupanj 3	3.144	9.657	(12.801)	-
Promjena očekivanih kreditnih gubitaka	(11.306)	(21.172)	(78.542)	(111.020)
Otpisani iznosi	-	-	103.035	103.035
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(172.023)	(80.513)	(1.328.426)	(1.580.962)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Grupu i Banku kako slijedi:

HRK'000	POCI
Neto stanje na dan 1. siječnja 2020.	95.653
Nastala ili kupljena nova imovina	114.768
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(34.407)
Otpisani iznosi	-
Neto stanje na dan 31. prosinca 2020.	176.014

Analiza bruto izloženosti očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2019. godini je, kako slijedi:

Banka i Grupa HRK'000	Stupanj 1	Stupanj 2	Stupanj 3	Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	9.874.865	669.274	2.012.896	12.557.035
Nastala ili kupljena nova imovina	4.131.107	211.618	113.889	4.456.614
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(2.063.463)	(128.724)	(248.761)	(2.440.949)
Prijenos u stupanj 1	269.814	(249.961)	(19.853)	-
Prijenos u stupanj 2	(333.576)	350.539	(16.963)	-
Prijenos u stupanj 3 Promjene uzrokovane modifikacijom	(82.963)	(140.780)	223.743	-
(ne rezultiraju prestankom priznavanja)	(10.674)	22	(5.105)	(15.757)
Otpisani iznosi	-	-	(151.445)	(151.445)
Donos iz JABE 31. ožujka 2019.	219.912	1.667	62.792	284.371
Donos iz Stambene štedionice 30.11.2019.	180.895	3.607	899	185.401
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	12.185.916	717.261	1.972.093	14.875.270
Očekivani kreditni gubici na 1. siječnja 2019. Nastala ili kupljena nova imovina -	(88.904)	(49.541)	(1.356.337)	(1.494.782)
Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis) Isknjižena ili otplaćena imovina	(48.087)	(9.859)	(65.788)	(123.734)
(isključujući otpis)	14.896	4.734	62.347	81.977
Prijenos u stupanj 1	(21.203)	19.433	1.770	-
Prijenos u stupanj 2	3.851	(5.656)	1.806	-
Prijenos u stupanj 3 Promjena očekivanih kreditnih	742	12.968	(13.711)	-
gubitaka	15.129	(37.938)	(87.619)	(110.428)
Otpisani iznosi	-	-	151.445	151.445
Donos iz JABE 31. ožujka 2019.	(5.543)	(743)	(31.986)	(38.272)
Donos iz Stambene štedionice 30.11.2019.	(1.820)	(293)	(343)	(2.456)
Očekivani kreditni gubici na dan 31. prosinca 2019.	(130.939)	(66.894)	(1.338.416)	(1.536.249)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Banku kako slijedi:

HRK'000	POCI
Neto stanje na dan 1. siječnja 2019.	111.060
Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili otplaćena imovina (isključujući otpis)	(1.838)
Naplaćeno	(22.233)
Otpisani iznosi	(27.102)
Donos JABA-e 1.travnja 2019.	35.766
Neto stanje na dan 31. prosinca 2019.	95.653

Razlika u stanju na poziciji krediti i potraživanja od komitenata između Grupe i Banke u 2019. godini, odnosi se na interno odobren kredit članici Grupe HPB nekretninama u iznosu 4.565 tisuće kuna i nalazi se u stupnju 1 te nije bilo prijenosa između stupnjeva. Tijekom 2020. godine Banka je pretvorila svoja potraživanja prema HPB Nekretninama u povećanje kapitala te članice Grupe.

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

Grupa je na kraju 2019. godine namjeravala svoja ulaganja u društvo Drvna Industrija Spačva d.d. nadoknaditi prvenstveno prodajom, a ne kroz ostvarivanje svojih prava kao vlasnik udjela. Navedena ulaganja su bila trenutno dostupna za prodaju te je Banka sukladno strategiji poduzela aktivne mjere kako bi je prodala u vremenskom periodu koji je uobičajen za slične transakcije.

U izvještajnom razdoblju nije bilo vrijednosnog usklađenja imovine namijenjene prodaji (2019.: -).

Ulaganje u imovinu namijenjenu prodaji po vrstama imovine je kako slijedi:

	Grupa			Banka
	2020.	2019.	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Vlasnički udjeli – neto	-	20.000	-	20.000
Ukupno na dan 31. prosinca	-	20.000	-	20.000

Banka je tijekom 2020. godine reklasificirala ulaganja u vlasničke vrijednosnice Drvne Industrija Spačva d.d. u vrijednosti 20.000 tisuća kuna sa imovine namijenjene prodaji s obzirom da kriteriji MSFI-a 5 za klasifikaciju nisu više zadovoljeni, odnosno zbog trenutne situacije na financijskim tržištima.

	Industrija	Država	Vlasništvo na dan 31. prosinca 2020.
	Proizvodnja ostale građevne
Drvna Industrija Spačva d.d.	stolarije i elemenata	Hrvatska	18,95

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

a) Ovisna društva Banke su:

	Industrija	Država	Vlasništvo na dan 31. prosinca 2020.
HPB Invest d.o.o.	Upravljanje investicijskim fondovima	Hrvatska	100%
HPB-nekretnine d.o.o.	Promet nekretnina i graditeljstvo	Hrvatska	100%

b) Ulaganja u ovisna društva koja se u potpunosti konsolidiraju u financijskim izvještajima Grupe su kako slijedi:

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
HPB Invest d.o.o.	5.000	5.000
HPB Nekretnine d.o.o.	4.761	490
Ukupno	9.761	5.490

Sljedeća tablica prikazuje zbirne financijske podatke o ovisnim društvima:

	2020. u '000 kn	2019.* u '000 kn
Kratkotrajna imovina	9.561	10.316
Dugotrajna imovina	8.380	8.988
Kratkotrajne obveze	(1.753)	(2.853)
Dugotrajne obveze	(629)	(4.481)
Neto imovina, knjigovodstvena vrijednost ovisnih društava	15.559	11.970
Udjel u prihodima i dobiti ovisnih društava	100%	100%
Prihod	17.985	71.812
Neto dobit	1.322	3.144

* Podaci o imovini, obvezama i neto imovini uključuju HPB Invest i HPB Nekretnine, dok podatak o prihodima i neto dobit uključuje i Jadransku banku d.d. te HPB Stambenu štedionicu do trenutka pripajanja.

c) Kretanje po ulaganju u ovisna društva bilo je kako slijedi:

Na dan 14. srpnja 2018. godini Banka je stekla 100% udjela u Jadranskoj banci d.d., kao što je već opisano u bilješci 1 . Ukupni troškovi stjecanja iznose 122.750 tisuće kuna, koji se sastoje od osnovne naknade za stjecanje uplaćene u novcu u iznosu od 12.750 tisuća kuna, te dokapitalizacije u iznosu od 110.000 tisuća kuna. Tijekom 2019. godine izvršena je uplata preostalih 1.485 tisuća kuna naknade za stjecanje.

Tijekom 2020. godine Banka je pretvorila svoja potraživanja prema HPB Nekretninama u povećanje kapitala te članice Grupe.

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (NASTAVAK)

d) Stečena imovina i preuzete obveze na datum preuzimanja

Na dan 14. srpnja 2018. godini Banka je stekla 100% udjela u Jadranskoj banci d.d. Ukupni troškovi stjecanja iznosili su 122.750 tisuće kuna, i sastojali su se od osnovne naknade za stjecanje uplaćene u novcu u iznosu od 12.750 tisuća kuna, te dokapitalizacije u iznosu od 110.000 tisuća kuna. Tijekom 2019. godine izvršena je uplata preostalih 1.485 tisuća kuna naknade za stjecanje.

	01.04.2019.
Novac i sredstva kod HNB-a	244.110
Potraživanja od drugih financijskih institucija	-
Financijska imovina po amortiziranom trošku	568.486
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	83
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	809.325
Ostala imovina	8.310
Nekretnine i oprema	18.813
Nematerijalna imovina	8.231
Ukupna imovina	1.657.359
Obveze prema klijentima	1.439.555
Ostala pozajmljena sredstva	-
Rezerviranja	49.174
Ostale obveze	8.482
Ukupno obveze	1.497.211
Neto imovina i obveze	160.148

U 2019. godini rezultat Jadranske banke d.d. uključen je u rezultat Grupe do datuma pripajanja te gubitak za taj period (01.01.-31.03.2019.) iznosi 3,3 milijuna kuna.

Na dan 02. prosinca 2019. godine Banka je također pripojila HPB Stambenu Štedionicu d.d. po knjigovodstvenoj vrijednosti. Neto imovina koja je pripojena Banci je kao u nastavku:

	30.11.2019.
Novac i potraživanja od banaka	69.242
Plasmani i zajmovi drugim bankama	-
Plasmani stanovništvu	182.945
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	111.412
Nekretnine, postrojenja i oprema	75
Nematerijalna imovina	236
Neto odgođena porezna imovina	154
Pretplaćeni porez na dobit	479
Ostala imovina	627
Ukupna imovina	365.169
Depoziti komitenata	318.121
Rezervacije za obveze i troškove	4
Ostale obveze	3.479
Ukupno obveze	321.604
Neto imovina i obveze	43.564

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE

Grupa				IFRS 16
2020.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	Računala , oprema i motorna vozila	Ukupno
Trošak nabave (revalorizirano)
Stanje na dan 1. siječnja 2020. Reklasifikacija i	233.884	253.919	(3.418)	100.368	25.750	610.503
ispravak prethodnih razdbolja Povećanje	5.803	-	-	-	- -	5.803
/Revalorizacija zemljišta Smanjenje/Revaloriza	1.725	-	-	32.509	1.902	36.136
cija zgrada	(7.533)	36	-	182	-	(7.316)
Povećanja	-	-	13.899	-	-	13.899
Otpisi i ostala smanjenja	(707)	(43.138)	-	(3.222)	-	(47.067)
Prijenos u upotrebu	4.672	8.862	(13.533)	-	-	1
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	237.845	219.679	(3.052)	129.836	27.651	611.958
Akumulirana amortizacija Stanje na dan 1. siječnja 2020.	(102.652)	(226.136)	-	(17.657)	(4.457)	(350.903)
Trošak amortizacije	(4.636)	(14.448)	-	(19.148)	(4.931)	(43.162)
Revalorizacija zgrada i zemljišta Reklasifikacija i ispravak prethodnih	-	-	-	-	-	-
razdbolja	(1.695)	-	-	-	-	(1.695)
Otpisi	-	42.802	-	-	-	42.802
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(108.983)	(197.782)	-	(36.805)	(9.388)	(352.958)
Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 1.
siječnja 2020.	131.232	27.782	(3.418)	82.711	21.293	259.600
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	128.861	21.896	(3.052)	93.031	18.264	259.000

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (NASTAVAK)

Grupa				IFRS 16
2019.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	Računala , oprema i motorna vozila	Ukupno
Trošak nabave (revalorizirano)
Stanje na dan 1. siječnja 2019. Povećanje migracija	196.852	262.027	3.169	97.146	21.193	580.387
JABA	20.467	14.313	4.914	-	-	39.693
Povećanje migracija HPBSŠ Povećanje	-	529	-	-	-	529
/Revalorizacija Povećanja/Revalorizac	-	27	(4.914)	27	-	(4.860)
ija JABA	5.912	-	(4.717)	0	-	1.195
Povećanja Otpisi i ostala	-	(136)	30.510	3.197	4.573	38.144
smanjenja	(16)	(44.551)	-	(2)	(16)	(44.585)
Prijenos u upotrebu Stanje na dan 31.	10.670	21.710	(32.380)	-	-	-
prosinca 2019.	233.884	253.919	(3.418)	100.368	25.750	610.503
Akumulirana amortizacija Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(84.380)	(231.485)	-	-	-	(315.865)
Trošak amortizacije	(3.415)	(15.161)	-	(17.657)	(4.457)	(40.690)
Povećanja/Migracija JABA Povećanja/Migracija	(14.852)	(13.398)	-	-	-	(28.250)
HPBSŠ	-	(455)	-	-	-	(455)
Otpisi Stanje na dan 31.	(6)	34.363	-	-	-	34.357
prosinca 2019.	(102.652)	(226.136)	-	(17.657)	(4.457)	(350.903)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	112.472	30.542	3.169	97.146	21.193	264.522
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	131.232	27.782	(3.418)	82.711	21.293	259.600

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2020. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 3.052 tisuća kuna (2019.: 3.418 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Grupe na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 19.564 tisuće kuna (2019.: 45.941 tisuća kuna).

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (NASTAVAK)

Banka				IFRS 16
2020.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Ukupno
Trošak nabave
(revalorizirano) Stanje na dan 1. siječnja 2020.	206.311	235.282	1.065	100.479	25.766	568.903
Reklasifikacija i ispravak prethodnih razdbolja Povećanje	5.803	-	-	-	-	5.803
/Revalorizacija zemljišta Smanjenje/Revalorizacij	1.725	-	-	32.509	1.902	36.136
a zgrada	(7.533)	-	-	-	-	(7.533)
Povećanja	-	-	13.899	-	-	13.899
Otpisi i ostala smanjenja	(707)	(43.745)	-	(3.214)	-	(47.666)
Prijenos u upotrebu	4.672	8.862	(13.533)	-	-	1
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	210.271	200.398	1.431	129.774	27.668	569.543
Akumulirana amortizacija Stanje na dan 1.
siječnja 2020.	(86.858)	(200.400)	-	(17.657)	(4.457)	(309.372)
Trošak amortizacije Revalorizacija zgrada i	(4.636)	(14.395)	-	(18.951)	(4.931)	(43.162)
zemljišta Reklasifikacija i	-	-	-	-	-	-
ispravak prethodnih
razdbolja	(1.695)	-	-	-	-	(1.695)
Otpisi	-	42.793	-	-	-	42.802
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	(93.189)	(172.002)	-	(36.606)	(9.388)	(311.187)
Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 1. siječnja
2020.	119.453	34.882	1.065	82.822	21.309	259.531
Stanje na dan 31. prosinca 2020.	117.082	28.397	1.431	93.165	18.280	258.356

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (NASTAVAK)

Banka					IFRS 16
2019.	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Imovina u pripremi	Zgrade i zemljišta	Računala, oprema i motorna vozila	Ukupno
Trošak nabave (revalorizirano)
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	169.263	239.354	2.936	97.146	21.193	529.892
Ukidanje gubitka od umanjenja	-	-	-	-	-	-
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-	-	-
Povećanje migracija JABA	20.467	14.313	4.914	-	-	39.693
Povećanje migracija HPBSŠ	-	529	-	-	-	529
Povećanje /Revalorizacija	-	-	(4.914)	-	-	(4.914)
Povećanja/Revalorizacija JABA	5.912	-		-	-	5.912
Povećanja	-	-	30.510	3.333	4.573	38.416
Otpisi i ostala smanjenja	-	(40.625)		-	-	(40.625)
Prijenos u upotrebu	10.670	21.710	(32.380)	-	-	-
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	206.311	235.282	1.065	100.479	25.766	568.903
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	(68.505)	(211.575)	-	-	-	(280.080)
Trošak amortizacije	(3.501)	(15.587)	-	(17.657)	(4.457)	(41.202)
Revalorizacija zgrada i zemljišta	-	-	-	-	-	-
Povećanja/Migracija JABA	(14.852)	(13.398)	-	-	-	(28.250)
Povećanja/Migracija HPBSŠ	-	(455)	-	-	-	(455)
Otpisi	-	40.615	-	-	-	40.615
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	(86.858)	(200.400)	-	(17.657)	(4.457)	(309.372)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	100.758	27.780	2.936	97.146	21.193	249.812
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	119.453	34.882	1.065	82.822	21.309	259.531

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2020. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj vrijednosti od 1.431 tisuće kuna (2019.: 1.065 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu Banke na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 19.564 tisuća kuna (2019.: 45.941 tisuća kuna).

Na nekretninama u vlasništvu Banke nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.

Imovina s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na dan 31. prosinca 2020. godine iznosi 111.445 tisuća kuna (na datum početnog priznavanja ugovora o najmu iznosila je 118.339 tisuća kuna). Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

15. ULAGANJA U NEKRETNINE

Grupa		2020.	2019.
	Bilješka	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		247.983	170.299
Povećanja		12.104	22.667
Prodaja		(4.001)	(2.829)
Stanje na kraju razdoblja		256.086	190.137
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja		(3.430)	(2.918)
Trošak amortizacije za razdoblje (ovisno društvo)		(424)	(512)
Stanje na kraju razdoblja		(3.853)	(3.430)
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(171.794)	(112.103)
Umanjenje vrijednosti		(8.712)	(4.730)
Prodaja		1.703	2.885
Stanje na kraju razdoblja	18	(178.803)	(113.948)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		72.759	55.278
Stanje na kraju razdoblja		73.430	72.759
Banka		2020.	2019.
		'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja		236.693	159.009
Povećanja (uključuje pripajanje JABA-e)*		12.104	22.667
Prodaja		(4.001)	(2.829)
Stanje na kraju razdoblja		244.796	178.847
Gubitak od umanjenja vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja		(171.794)	(112.103)
Umanjenje vrijednosti		(8.712)	(4.730)
Prodaja		1.703	2.885
Stanje na kraju razdoblja		(178.803)	(113.949)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja		64.899	46.906
Stanje na kraju razdoblja		65.993	64.899

*Povećanja u 2019. godini uključuju imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja od pripajanja Jadranske banke d.d., kako je opisano u bilješci 18. Ostala imovina.

15. ULAGANJA U NEKRETNINE (NASTAVAK)

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja klasificirana kao ulaganja u nekretnine na dan 31.12.2020. ima bruto knjigovodstvenu vrijednost 244.797 tisuća kuna. Usklađenje vrijednosti temeljem procjene vrijednosti uz primjenu diskontnog faktora utrživosti koje se odnosi na ulaganje u nekretnine iznosi 178.803 (2019.: 171.795 tisuća kuna), pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 65.993 tisuća kuna (2019: 64.899 tisuća kuna).

Hijerarhija mjera fer vrijednosti ulaganja u nekretnine na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. je kako slijedi:

31.12.2020.:				Fer vrijednost na
Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	dan 31.12.2020.
- zemljišta	-	-	38.540	38.540
- zgrade	-	-	33.674	33.674
- oprema	-	-	1.216	1.216
UKUPNO	-	-	73.430	73.430
31.12.2019.:				Fer vrijednost na
Grupa	1. razina	2. razina	3. razina	dan 31.12.2019.
- zemljišta	-	-	40.320	40.320
- zgrade	-	-	30.701	30.701
- oprema	-	-	1.737	1.737
UKUPNO	-	-	72.759	72.759
31.12.2020.: Banka	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2020.
- zemljišta	-	-	37.875	37.875
- zgrade	-	-	26.902	26.902
- oprema	-	-	1.216	1.216
UKUPNO	-	-	65.993	65.993
31.12.2019.: Banka	1. razina	2. razina	3. razina	Fer vrijednost na dan 31.12.2019.
- zemljišta	-	-	39.655	39.655
- zgrade	-	-	23.506	23.506
- oprema	-	-	1.737	1.737
UKUPNO	-	-	64.899	64.899

Opis vrednovanja ulaganja u nekretnine prikazan je u bilješci 3. Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA

Grupa	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence i brend	Imovina u pripremi	Ukupno
2020.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	308.780	96.067	83.472	18.297	506.616
Povećanja	-	707	-	13.537	14.244
Prijenos u upotrebu	12.121	913	3.655	(16.690)	-
Otpisi	(19.917)	(5.051)	(18.036)	-	(43.004)
Stanje na dan 31. prosinca	300.984	92.636	69.091	15.144	477.855
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(268.130)	(60.240)	(68.116)	-	(396.486)
Trošak amortizacije	(20.662)	(6.032)	(6.348)	-	(33.042)
Otpisi	19.917	5.004	17.983	-	42.904
Stanje na dan 31. prosinca	(268.875)	(61.268)	(56.481)	-	(386.624)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	40.650	35.827	15.356	18.297	110.130
Stanje na dan 31. prosinca	32.109	31.368	12.610	15.144	91.231

Grupa	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence i brend	Imovina u pripremi	Ukupno
2019.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	265.288	92.466	70.767	28.975	457.496
Povećanja	9.094	-	-	31.711	40.805
Povećanja/Migracija Jaba	18.426	4.359	-	7.534	30.319
Povećanja/Migracija HPBSŠ	384	112	-	236	732
Prijenos u upotrebu	15.189	10.255	12.705	(50.230)	(12.080)
Otpisi	399	(11.125)	-	69	(10.657)
Stanje na dan 31. prosinca	308.780	96.067	83.472	18.297	506.616
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(217.782)	(61.325)	(62.757)	-	(341.864)
Trošak amortizacije	(31.412)	(5.842)	(5.359)	-	(42.613)
Povećanje Jaba	(18.273)	(4.121)	-	-	(22.394)
Povećanje HPBSŠ	(384)	(112)	-	-	(496)
Otpisi	(279)	11.161	-	-	10.882
Stanje na dan 31. prosinca	(268.130)	(60.240)	(68.116)	-	(396.486)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	47.506	31.141	8.010	28.975	115.632
Stanje na dan 31. prosinca	40.650	35.827	15.356	18.297	110.130

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2020. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 15.144 tisuća kuna (2019.: 18.297 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Grupe.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (NASTAVAK)

Banka	Software	Ulaganja na tuđoj imovini	Licence	Imovina u pripremi	Ukupno
2020.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	278.752	90.683	82.988	21.087	473.510
Povećanja	-	707	-	14.239	14.946
Prijenos u upotrebu	12.121	913	3.655	(16.690)	(1)
Otpisi	(19.917)	(5.051)	(18.036)	-	(43.004)
Stanje na dan 31. prosinca	270.956	87.252	68.607	18.636	445.451
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(240.262)	(56.352)	(67.801)	-	(364.414)
Trošak amortizacije	(20.522)	(6.032)	(6.348)	-	(32.902)
Otpisi	19.917	5.004	17.983	-	42.904
Stanje na dan 31. prosinca	(240.867)	(57.380)	(56.165)	-	(354.412)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	38.491	34.331	15.188	21.087	109.096
Stanje na dan 31. prosinca	30.089	29.872	12.442	18.636	91.039
Banka		Ulaganja na		Imovina u
	Software	tuđoj imovini	Licence	pripremi	Ukupno
2019.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Trošak nabave
Stanje na dan 1. siječnja	244.975	87.118	70.283	28.653	431.028
Povećanja	-	-	-	34.907	34.907
Povećanja/Migracija Jaba	18.426	4.359	-	7.534	30.319
Povećanja/Migracija HPBSŠ	384	112	-	236	732
Prijenos u upotrebu	15.189	10.255	12.705	(50.244)	(12.094)
Otpisi	(222)	(11.161)	-	-	(11.382)
Stanje na dan 31. prosinca	278.752	90.683	82.988	21.087	473.510
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 1. siječnja	(198.634)	(57.072)	(62.442)	-	(318.147)
Trošak amortizacije	(23.193)	(6.208)	(5.359)	-	(34.759)
Povećanja/Migracija Jaba	(18.273)	(4.121)	-	-	(22.394)
Povećanja/Migracija HPBSŠ	(384)	(112)	-	-	(496)
Otpisi	222	11.161	-	-	11.382
Stanje na dan 31. prosinca	(240.262)	(56.352)	(67.801)	-	(364.414)
Neto knjigovodstvena vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja	46.342	30.046	7.841	28.652	112.881
Stanje na dan 31. prosinca	38.491	34.331	15.188	21.087	109.096

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2020. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 18.636 tisuća kuna (2019.: 21.087 tisuća kuna), koji su u pripremi radi buduće upotrebe od strane Banke.

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE

a) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Grupa)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2020. godini prikazane su kako slijedi:

		Prihod/ (rashod)	Prihod kroz	2019. (prepravlj	Prepravlja nje
Grupa 2020.	2020. '000 kn	u računu dobiti i gubitka '000 kn	ostalu sveobuhvatn u dobit '000 kn	eno) '000 kn		2019. (prethodno izvještavano) '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.212	(738)	-	4.950	-	4.950
Ostale rezervacije	1.907	-	-	1.907	-	1.907
Financijska imovina Odgođena porezna imovina – umanjenje vrijednosti	15.104	1.549	-	13.556	-	13.556
zemljište	4.748	(311)	-	5.058	5.058	-
Odgođena porezna imovina - IFRS 16	329	-	-	329	-	329
Priznati porezni gubitak	8.334	(45.464)	-	53.798	-	53.798
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(510)	77	-	(587)	-	(587)
Revalorizacijska rezerva	(4.434)	-	1.511	(5.943)	(5.798)	(145)
Rezerva za fer vrijednost	(53.173)	-	16.796	(69.968)	-	(69.968)
Neto odgođena porezna imovina	(23.483)	(44.888)	18.306	3.100	(739)	3.839

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2019. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa		Prihod/ (rashod) u računu dobiti			Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
2019.	2019. '000 kn	i gubitka '000 kn	Pripajanje JABA	Pripajanje HPBSŠ	dobit '000 kn	2018. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.950	(562)	(23)	208	-	5.625
Troškovi restrukturiranja	-	-	(2.971)	-	-	2.971
Ostale rezervacije	1.907	-	1.907	(298)	-	3
Financijska imovina Odgođena porezna imovina	13.556	(1.975)	-	-	-	15.531
- IFRS 16	329	329	-	-	-	-
Priznati porezni gubitak	53.798	52.532	-	-	-	1.266
Odgođena porezna obveza
Materijalna imovina	-	-	1.064	-	-	(1.064)
Nematerijalna imovina	-	-	30	-	-	(30)
Uzeti krediti Odgođena porezna obveza -	(587)	35	-	-	-	(622)
pripajanje HPBSŠ	-	55	-	3	-	-
Revalorizacijska rezerva	(145)	-		-	13	(158)
Rezerva za fer vrijednost Plaćeni troškovi budućeg	(69.968)	-	4.297	-	(48.670)	(25.595)
razdoblja	-	-	-	-	-	(61)
Neto odgođena porezna imovina	3.839	50.413	4.304	(87)	(48.657)	(2.134)

17. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE (NASTAVAK)

b) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Banka)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2020. godini prikazane su kako slijedi

Banka		Prihod/ (rashod) u računu	Prihod kroz ostalu	2019. (prepravlj eno)	Prepravlja nje	2019.
2020.	2020. '000 kn	dobiti i gubitka '000 kn	sveobuhvat nu dobit '000 kn	'000 kn		(prethodno izvještavano) '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.212	(738)	-	4.950	-	4.950
Ostale rezervacije	1.907	-	-	1.907	-	1.907
Financijska imovina Odgođena porezna imovina - umanjenje vrijednosti	15.104	1.549	-	13.556	-	13.556
zemljište	4.748	(311)	-	5.058	5.058	-
Odgođena porezna imovina - IFRS 16	329	-	-	329	-	329
Priznati porezni gubitak	8.334	(45.464)	-	53.798	-	53.798
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(510)	77	-	(587)	-	(587)
Revalorizacijska rezerva	(4.434)	-	1.511	(5.943)	(5.798)	(145)
Rezerva za fer vrijednost	(53.173)	-	16.796	(69.968)	-	(69.968)
Neto odgođena porezna imovina	(23.483)	(44.888)	18.306	3.100	(739)	3.839

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2019. godini prikazane su kako slijedi:

Banka		Prihod/ (rashod) u računu dobiti			Prihod kroz ostalu sveobuhvatnu
2019.	2019. '000 kn	i gubitka '000 kn	Pripajanje JABA	Pripajanje HPBSŠ	dobit '000 kn	2018. '000 kn
Odgođena porezna imovina
Krediti komitentima	4.950	(562)	-	208	-	5.304
Ostale rezervacije	1.907	-	1.907	-	-	-
Financijska imovina	13.556	(1.975)	-	-	-	15.531
Odgođena porezna imovina
- IFRS 16	329	329	-	-	-	-
Priznati porezni gubitak	53.798	52.532	-	-	-	1.266
Odgođena porezna obveza
Uzeti krediti	(587)	35	-	-	-	(622)
Odgođena porezna obveza -
pripajanje HPBSŠ	-	55	-	(55)	-	-
Revalorizacijska rezerva	(145)	-	-	-	13	(158)
Rezerva za fer vrijednost	(69.968)	-	-	-	(48.670)	(21.298)
Neto odgođena porezna
imovina	3.839	50.413	1.907	153	(48.657)	23

18. OSTALA IMOVINA

		Grupa		Banka
u '000 kn	31.12.2020.	31.12.2019.	31.12.2020.	31.12.2019.
Potraživanja po naknadama	21.431	23.341	20.513	22.406
Instrumenti u postupku naplate*	28.279	31.286	28.279	31.286
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja	13.921	12.483	13.662	12.339
Ostala potraživanja	73.164	70.314	72.957	70.079
Ukupna ostala imovina - bruto	136.795	137.424	135.410	136.110
Gubitak od umanjenja vrijednosti	(23.775)	(22.971)	(23.775)	(22.971)
Ukupno ostala imovina	113.019	114.453	111.635	113.139
Obustavljeni dijelovi poslovanja	-	-	-	-
Ukupno	113.019	114.453	111.635	113.139

*Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu 13.607 tisuća kuna (2019.: 20.842 tisuća kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:

		Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Stanje na dan 1. siječnja (Smanjenje)/ povećanje umanjenja	22.971	115.710	22.971	14.699
vrijednosti	1.311	4.996	1.311	4.988
Reklasifikacija preuzete imovine iz JABA-e u
bilješku 15. Ulaganja u nekretnine	-	(93.694)	-	-
Efekt pripajanja JABA-e	-	-	-	7.269
Efekt pripajanja HPBSŠ	-	-	-	56
Tečajne razlike	(148)	220	(148)	220
Iskorištena umanjenja i ostalo	(359)	(4.262)	(359)	(4.262)
Stanje na dan 31. prosinca	23.775	22.971	23.775	22.971

Banka je kod pripajanja JABA-e tijekom 2019. godine reklasificirala imovinu preuzetu za nenaplaćena potraživanja kao Ulaganja u nekretnine sukladno računovodstvenim politikama i zahtjevima MSFI-eva. Neto knjigovodstvena vrijednost imovine reklasificirane u bilješku 15. iznosi 4.703 tisuće kuna (ispravak vrijednosti predmetne imovine iznosi 93.694 tisuće kuna).

19. FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Negativna fer vrijednost terminskih valutnih ugovora	-	814	-	814
Negativna fer vrijednost "swap" - ova	21	49	21	49
Stanje na dan 31. prosinca	21	863	21	863

20. DEPOZITI BANAKA

Grupa			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju	12.665	8.593	21.258	3.396	7.815	11.211
Oročeni depoziti	-	75.369	75.369	-	-	-
Obveze po kamatama - nedospjele	8	-	8	5	-	5
UKUPNO	12.673	83.962	96.635	3.401	7.815	11.216
Banka			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju	12.665	8.593	21.258	3.396	7.815	11.211
Oročeni depoziti	-	75.369	75.369	-	-	-

Obveze po kamatama - nedospjele 8 - 8 5 - 5 UKUPNO 12.673 83.962 96.635 3.401 7.815 11.216

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

21. DEPOZITI KOMITENATA

Grupa			2020. '000 kn			2019. '000 kn
		u stranoj			u stranoj
	u kunama	valuti	Ukupno	u kunama	valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	4.874.332	2.573.118	7.447.449	4.135.922	2.200.298	6.336.221
Pravne osobe	4.561.505	981.375	5.542.880	4.118.385	547.616	4.666.001
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	8.893	6.503	15.396	6.673	5.284	11.957
Pravne osobe	1.380.480	1.137.133	2.517.614	1.527.646	989.083	2.516.729
	10.825.210	4.698.129	15.523.339	9.788.626	3.742.281	13.530.907
Oročeni depoziti
Stanovništvo	1.712.786	2.633.743	4.346.529	2.092.790	3.033.031	5.125.821
Pravne osobe	941.615	290.491	1.232.105	858.298	522.561	1.380.859
	2.654.401	2.924.234	5.578.635	2.951.087	3.555.593	6.506.680
Obveze po kamatama - nedospjele	3.727	5.144	8.872	8.035	5.702	13.737
Ukupno tekući računi i depoziti komitenata	13.483.338	7.627.508	21.110.846	12.747.748	7.303.576	20.051.324

Banka			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Depoziti po viđenju
Stanovništvo	4.874.332	2.573.118	7.447.449	4.135.922	2.200.298	6.336.221
Pravne osobe	4.569.046	981.423	5.550.470	4.126.489	547.682	4.674.171
Ograničeni depoziti
Stanovništvo	8.893	6.503	15.396	6.673	5.284	11.957
Pravne osobe	1.380.480	1.137.133	2.517.614	1.527.646	989.083	2.516.729
	10.832.751	4.698.177	15.530.929	9.796.730	3.742.347	13.539.077
Oročeni depoziti
Stanovništvo	1.712.785	2.633.743	4.346.528	2.092.790	3.033.031	5.125.821
Pravne osobe	941.615	290.491	1.232.105	858.298	522.561	1.380.859
	2.654.400	2.924.234	5.578.634	2.951.087	3.555.593	6.506.680
Obveze po kamatama - nedospjele	3.727	5.144	8.872	8.035	5.702	13.737
Ukupno tekući računi i depoziti komitenata	13.490.879	7.627.556	21.118.434	12.755.852	7.303.642	20.059.494

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu, kao što su oni po nalogu suda.

Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. godine

22. UZETI KREDITI

Grupa			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Dugoročni krediti HNB-a	400.000	-	400.000	-	-	-
Dugoročni zajmovi od banaka	-	121.850	121.850	-	116.198	116.198
Dugorocni kediti HBOR-a -kune i valutna klauzula	828.629	-	828.629	758.458	-	758.458
Ostale dugorocne obveze - leasing	13.151	101.377	114.528	13.505	92.454	105.959
Dospjele kamate	130	-	130	2	-	2
Nedospjele kamate	1.482	22	1.503	496	62	558
Ukupno	1.243.392	223.249	1.466.641	772.461	208.714	981.175
Banka			2020. '000 kn			2019. '000 kn
	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno	u kunama	u stranoj valuti	Ukupno
Dugoročni krediti HNB-a	400.000	-	400.000	-	-	-
Dugoročni zajmovi od banaka	-	121.850	121.850	-	116.198	116.198
Dugorocni kediti HBOR-a -kune i valutna klauzula	828.629	-	828.629	758.458	-	758.458
Ostale dugorocne obveze - leasing	13.151	101.377	114.528	13.505	92.454	105.959
Dospjele kamate	130	-	130	2	-	2
Nedospjele kamate	1.482	22	1.503	496	62	558

Sukladno odredbama MSFI 16 i računovodstvenim politikama, Banka kao najmoprimac koristi izuzetke u priznavanju za najam imovine "male vrijednosti" (EFTPOS uređaji) te kratkoročni najam, odnosno najam s periodom od 12 mjeseci ili kraćim.

Ukupno 1.243.392 223.249 1.466.641 772.461 208.714 981.175

Banka je tijekom razdoblja najma u 2020. godini priznala kao rashod na proporcionalnoj osnovi 988 tisuća kuna (2019. 1.178 tisuća kuna) za najmove imovine male vrijednosti odnosno 272 tisuće kuna (2019. 724 tisuća kuna) za kratkoročne najmove.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Prosječna ponderirana inkrementalna stopa zaduživanja 31. prosinca 2020. godine iznosi 5,07 posto (na datum inicijalne primjene 5,02 posto).

Promjene po obvezama po najmovima

		Banka
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Stanje na dan 1. siječnja	105.959	118.339
Novi ugovori	25.446	7.910
Modifikacije	1.734	-
Plaćanja po najmovima	18.682	20.493
Tečajne razlike	70	203
Stanje na dan 31. prosinca	114.528	105.959

Buduća minimalna plaćanja po najmovima

		Banka
	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
do jedne godine	23.099	22.008
od jedne do pet godina	56.240	57.833
preko pet godina	35.190	26.118
ukupno	114.528	105.959

23. REZERVACIJE ZA OBVEZE I TROŠKOVE

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Rezervacije za sudske sporove	29.868	116.488	29.868	116.488
Rezervacije za potencijalne obveze	14.445	2.293	14.445	2.293
Rezervacije za ostale obveze	26.596	25.537	26.596	25.537
Rezervacije za izvanbilančne izloženosti	43.348	38.278	43.348	38.278
Ostale rezervacije	-	-	-	-
Ukupno	114.258	182.595	114.258	182.595

Najznačajniji utjecaj na kretanje rezervacija za sudske sporove tijekom 2020. godine imalo je ukidanje rezerviranja po sudskom sporu u iznosu od 89.111 tisuća kuna s obzirom na drugostupanjsku presudu kojom se preinačuje prvostupanjska presuda i odbija tužbeni zahtjev kojom je Banci bilo naloženo platiti tužitelju. Dodatna rezerviranja po prethodno navedenom sporu bila su formirana u zadnjem tromjesečju 2019. godine u iznosu 72.659 tisuće kuna prema tadašnjoj procijenjenoj vjerojatnosti gubitka spora i odljevima po istom, temeljenoj na zatraženim procjenama četiri odvjetnička društva , što je najznačajniji utjecaj kretanja po rezervacijama za sudske sporove u 2019. godini.

Osim informacija navedenih ispred, a vezanih uz kretanja rezerviranja po jednom sudskom sporu tijekom 2020. i 2019. godine, Banka je tijekom 2020. godine imala dodatna neto rezerviranja po sudskim sporovima u iznosu od 2.491 tisuća kuna (2019.: 2.513 tisuća kuna).

Promjene u rezervacijama za obveze i troškove

Promjene na rezervacijama za obveze i troškove prikazane su u nastavku:

		Grupa	Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Stanje 1. siječnja Povećanje/(smanjenje) rezerviranja u računu	182.595	107.681	182.595	77.435
dobiti i gubitka	(58.910)	76.320	(58.910)	64.758
Efekt pripajanja JABA-e	-	-	-	39.727
Efekt pripajanja HPBSŠ	-	-	-	1.900
Ostalo	(9.427)	(1.405)	(9.427)	(1.225)
Stanje 31. prosinca	114.258	182.595	114.258	182.595

24. OSTALE OBVEZE

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Obveze prema dobavljačima Obveze za plaće, obustave iz plaća,	9.588	9.871	9.328	9.369
poreze i doprinose Obveze za mirovine, otpremnine	18.486	19.133	17.995	18.640
i ostale obveze	9.265	8.752	9.265	8.752
Obveze za naknade	4.847	6.930	4.743	6.517
Sredstva u postupku plaćanja	64.816	56.609	64.816	56.609
Odgođeni prihod budućeg razdoblja	4.694	5.475	4.694	5.475
Ostale obveze	58.803	58.081	58.183	57.523
Rezerviranje za zaposlenike	2.166	4.716	2.166	4.716
Ukupno aktivni dijelovi poslovanja	172.665	169.567	171.190	167.602
Obustavljeni dijelovi poslovanja			-	-
Ukupno	172.665	169.567	171.190	167.602

25. KAPITAL I REZERVE

a) Dionički kapital i rezerve za vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2020., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital matičnog društva Grupe iznosio je 1.214.755 tisuća kuna (2019.: 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2019.: 2.024.625) odobrenih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2020. Banka je imala 795 vlastitih dionica (2019.: 795) u ukupnom iznosu od 477 tisuće kuna (2019.: 477 tisuća kuna). Rezerva za vlastite dionice na dan 31.12.2020. iznosi 4.477 tisuća kuna (2019.: 4.477 tisuća kuna).

Struktura vlasništva je sljedeća:

		2020.		2019.
	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %	Uplaćeni kapital '000 kn	Vlasništvo %
Republika Hrvatska
(Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine)	515.421	42,43%	515.421	42,43%
Hrvatska pošta d.d.	144.966	11,93%	144.966	11,93%
Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD)	109.091	8,98%	109.091	8,98%
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Ministarstvo prostornoga uređenja,
graditeljstva i državne imovine)	106.387	8,76%	106.387	8,76%
Fond NEK	28.727	2,36%	28.727	2,36%
Ostali	310.183	25,54%	310.183	25,54%
Ukupno	1.214.775	100,00%	1.214.775	100,00%

25. KAPITAL I REZERVE (NASTAVAK)

b) Kapitalni dobitak

Kapitalni dobitak predstavlja višak uplaćenog iznosa u odnosu na nominalnu vrijednost dionica pri izdavanju novih dionica. Banka na dan 31.12.2020. nije imala kapitalnog dobitaka od emisije novih dionica (2019.: -).

c) Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjene za pripadajući porez.

Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2020. i 2019. godine je kako slijedi:

Grupa	2020.	2019.
	'000 kn	'000 kn
Stanje na 01. siječnja	314.658	100.548
Neto nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(58.527)	265.899
Kumulativni gubitak od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u račun dobiti i gubitka	(32.521)	(3.118)
Promjene u aktuarskim dobicima	1.826	-
Odgođeni porez koji se odnosi na promjenu ostvarenu revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	16.796	(48.671)
Stanje na 31. prosinca	242.231	314.658

Banka	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Stanje na 01. siječnja	318.746	96.935
Neto nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(62.615)	234.072
Kumulativni gubitak od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u račun dobiti i gubitka	(32.521)	(3.118)
Promjene u aktuarskim dobicima	1.826	-
Odgođeni porez koji se odnosi na promjenu ostvarenu revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	16.796	(48.671)
Ostale promjene	-	39.528
Stanje na 31. prosinca	242.231	318.746

25. KAPITAL I REZERVE (NASTAVAK)

d) Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 22.744 tisuća kuna (2019.:28.767 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Banke. U 2020. godini smanjenje na revalorizacijskoj rezervi iznosi 6.023 tisuća kuna (2019.: povećanje 28.048 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja 2020. i 2019. godine je kako slijedi:

Grupa i Banka	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Stanje na 01. siječnja (prethodno izvještavano)	659	719
Prepravljanje	28.108	-
Stanje na 01. siječnja (prepravljeno)	28.767	-
Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine	(7.533)	(73)
Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu	1.511	13
Stanje na 31. prosinca	22.744	659

Prepravljanje prethodnih razdoblja odnosi se na korekciju preraspodjele vrijednosti imovine između građevine i zemljišta, što je imalo utjecaj na revalorizacijske rezerve i zadržanu dobit sa ukupnim efektom od 3.368 tisuća kuna na kapital Banke i Grupe.

e) Predložena dividenda

Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2020. godini nije bilo isplate dividendi (2019.: nije bilo isplate dividendi).

f) Zakonske i ostale rezerve

Banka je dužna formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu 5% dioničkog kapitala.

Stanje zakonskih rezervi iznosi 30.907 tisuća kuna za Grupu i Banku (2019.: 23.718 tisuća kuna Grupa i Banka), prethodno rasporedu rezultata ostvarenog u 2019. godini koji je izvještajno iskazan u poziciji zadržane dobiti. Ostale rezerve za Banku i Grupu na dan 31. prosinca 2020. iznose 576.064 tisuća kuna (2019.: 511.366 tisuća kuna).

g) Zadržana dobit

Glavna skupština Banke je u kolovozu 2020. godine donijela Odluku da se dio dobiti iz 2019. godine u iznosu 71.886 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi (2019.: 75.929 tisuća kuna). Prepravak odnosno smanjenje zadržane dobiti iz prošlih razdoblja u iznosu od 24.739 tisuća kuna odnosi se na korekciju preraspodjele vrijednosti imovine između građevine i zemljišta, što je imalo utjecaj na revalorizacijske rezerve i zadržanu dobit sa ukupnim efektom od 3.368 tisuća kuna na kapital Banke i Grupe.

h) Omjer financijske poluge

Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije. Omjer financijske poluge prikazan za Banku izražen u postocima je kako slijedi:

	2020.	2019.
Omjer financijske poluge	8,64	8,96

26. PRIHOD OD KAMATA I SLIČNI PRIHODI

a) Analiza po proizvodu

			Banka
2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
173.206	182.334	173.306	181.133
332.305	333.740	332.305	324.553
505.510	516.074	505.611	505.686
(1.347)	1.454	(1.347)	1.419
81.201	101.625	81.201	93.608
100	127	100	127
585.463	619.280	585.564	600.840
		Grupa

b) Analiza po izvoru

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Pravne osobe	113.385	120.108	113.485	118.987
Stanovništvo	332.305	333.740	332.305	324.553
Država i javni sektor	139.945	160.774	139.945	152.683
Banke i ostale financijske institucije	(1.235)	3.227	(1.235)	3.192
Ostale organizacije	1.064	1.432	1.064	1.425
Ukupno	585.463	619.280	585.564	600.840

27. RASHOD OD KAMATA I SLIČNI RASHODI

a) Analiza po proizvodu

		Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Uzeti krediti	12.886	12.846	12.886	12.846
Depoziti komitenata
- pravne osobe	13.718	21.028	13.718	21.024
- stanovništvo	20.137	39.290	20.137	30.424
	33.855	60.319	33.855	51.448
Depoziti banaka	791	95	791	18
Ostalo	704	564	697	559
Ukupno	48.236	73.824	48.229	64.871

b) Analiza po davatelju

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Pravne osobe	8.310	13.722	8.310	13.722
Stanovništvo	20.137	39.290	20.137	30.424
Država i javni sektor	2.752	4.531	2.752	4.527
Banke i ostale financijske institucije	15.920	14.936	15.920	14.857
Ostale organizacije	1.116	1.344	1.109	1.341
Ukupno	48.236	73.824	48.229	64.871

Unutar stavke Pravne osobe 5.342 tisuća kuna odnosi se na rashode od kamata sukladno MSFI16 (2019: 5.247 tisuća kuna).

28. PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Gotovinski platni promet	219.683	259.775	219.683	259.775
Bezgotovinski platni promet	52.825	55.633	52.855	54.969
Stanovništvo i kartično poslovanje	141.735	174.862	141.735	171.793
Akreditivi, garancije i devizni platni promet	14.650	20.057	14.650	19.906
Ostali prihodi od naknada i provizija	27.963	29.052	21.234	21.051
Ukupno	456.855	539.380	450.156	527.494

29. RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Gotovinski platni promet	194.662	226.058	194.662	225.984
Bezgotovinski platni promet	12.339	14.333	12.337	13.912
Kartično poslovanje	52.923	75.218	52.923	75.001
Ostali rashodi od naknada i provizija	15.216	14.244	13.966	12.955
Ukupno	275.141	329.853	273.889	327.852

30. DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

		Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Dobici umanjeni za gubitke od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Realizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	-	53	-	217
- Vlasničke vrijednosnice	17	8.027	17	8.027
- Investicijski fondovi	-	24	-	24
- Valutni terminski ugovori – OTC	44	58	44	58
	61	8.162	61	8.326
Nerealizirani dobici / (gubici)
- Dužničke vrijednosnice	(7.007)	31.318	(7.007)	20.841
- Vlasničke vrijednosnice	(914)	6.661	(914)	6.661
- Investicijski fondovi	126	2.317	126	2.313
- Valutni terminski ugovori – OTC	(10)	(45)	(10)	(45)
	(7.805)	40.251	(7.805)	29.770
Ukupno	(7.744)	48.413	(7.744)	38.096

31.a) DOBICI UMANJENI ZA GUBITKE OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

	Grupa			Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Realizirani dobici od prodaje dužničkih vrijednosnica po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	35.036	5.158	35.036	5.158
Ukupno	35.036	5.158	35.036	5.158

31. b) DOBICI UMANJENI ZA GUBTIKE OD TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Dobit od kupoprodaje deviza	51.471	47.019	51.471	46.725
Ostala kupoprodaja stranih valuta	3.342	3.852	3.342	3.509
Ukupno	54.812	50.872	54.812	50.234

32. OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA

	Grupa			Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Prihod od dividendi Neto gubitak po tečajnim razlikama od revalorizacije	3.293	3.646	3.293	3.646
monetarne imovine i obveza	(8.626)	(3.325)	(8.625)	(3.398)
Prihodi po neaktivnim računima	25	79	25	16
Ostali prihodi	14.902	29.441	8.698	4.484
Ukupno	9.953	29.840	3.391	4.748

33. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Materijal i usluge	109.070	124.931	106.749	116.195
Administracija i marketing	9.398	17.554	9.386	15.784
Pošta i telekomunikacija	22.752	24.116	22.282	22.661
Troškovi zaposlenika	234.860	237.276	229.153	221.897
Troškovi osiguranja štednih uloga	42.002	39.348	42.002	36.790
Ostali opći i administrativni troškovi	24.892	24.400	24.304	21.703
Ukupno	442.974	467.625	433.877	435.031

a) Troškovi zaposlenika

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Neto plaće i ostali troškovi	129.501	123.680	126.383	114.990
Porezi i doprinosi (uključujući doprinose poslodavca) Neto rezervacije za otpremnine, jub. nagrade, god.	92.930	97.000	90.581	91.270
odmore zaposlenika	(106)	(413)	(106)	(413)
Ostale naknade zaposlenima	12.297	16.476	12.176	15.931
Naknade članovima Nadzornog odbora	237	533	119	119
Ukupno	234.860	237.277	229.153	221.897

Na dan 31. prosinca 2020. godine Banka je imala 1.301 zaposlenih (2019.: 1.252 ), a Grupa 1.326 zaposlenog (2019.: 1.281 zaposlenih).

34. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI KREDITA I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA I OSTALE IMOVINE

		Grupa			Banka
	Bilješke	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Očekivani/ identificirani gubici na pojedinačnoj
osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata	11	(86.878)	(88.436)	(86.878)	(89.095)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RDG	8	27.807	(6.588)	27.807	(6.588)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	9	(577)	(3.437)	(577)	(3.401)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	(60)	(60)	(60)	(60)
Ostala imovina	18	(1.311)	(5.268)	(1.311)	(4.988)
Ulaganja u nekretnine	15	(8.712)	(4.730)	(8.712)	(4.730)
Materijalna i nematerijalna imovina	14,16	1.725	-	1.725	-
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim
godinama		842	219	842	219
Ukupan trošak		(67.164)	(108.300)	(67.164)	(108.642)
Očekivani/ identificirani gubici na skupnoj osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata	11	(54.074)	(54.603)	(54.074)	(54.453)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	(126)	(15)	(126)	(15)
Ukupan prihod		(54.200)	(54.618)	(54.200)	(54.468)
Ukupno očekivani/ identificirani gubici na
pojedinačnoj i skupnoj osnovi
Krediti i potraživanja od komitenata	11	(140.953)	(143.039)	(140.953)	(143.548)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RDG	8	27.807	(6.588)	27.807	(6.588)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	9	(577)	(3.437)	(577)	(3.401)
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	10	(186)	(75)	(186)	(75)
Ostala imovina	18	(1.311)	(5.268)	(1.311)	(4.988)
Ulaganje u nekretnine	15	(8.712)	(4.730)	(8.712)	(4.730)
Materijalna i nematerijalna imovina	14,16	1.725	-	1.725	-
Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim
godinama		842	219	842	219
Ukupan trošak		(121.364)	(162.918)	(121.364)	(163.110)

35. POREZ NA DOBIT

Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obračunatog po stopi od 18% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama, kao što slijedi:

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

			Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Trošak poreza na dobit tekuće godine Priznata/ (iskorištena) neto odgođena porezna	(298)	(466)	-	-
imovina	(44.888)	50.413	(44.888)	50.413
Ostali porezni (trošak)	-	(1.709)	-	(1.709)
Ukupan trošak poreza na dobit u računu dobiti i gubitka	(45.186)	48.238	(44.888)	48.704

Kretanje odgođene porezne imovine i obveza sa efektima priznavanja u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i računu dobiti i gubitka nalazi se u bilješci 17. Neto odgođena porezna imovina/obveze.

Usklada poreza na dobit

Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:

		Banka
2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
228.570	98.678	226.950	95.068
(41.143)	(18.359)	(40.851)	(17.112)
(11.872)	(14.674)	(11.863)	(16.504)
9.635	4.642	9.632	5.691
(1.806)	76.629	(1.806)	76.629
(45.186)	48.238	(44.888)	48.704
19,77%	(48,9%)	19,78%	(51,2%)
			Grupa

Priznat odgođeni porez po poreznim gubicima raspoloživim za buduća razdoblja

Banka, kao matično društvo Grupe, je na 31. prosinca 2020. godine imala 33.908 tisuća kuna akumuliranih neiskorištenih poreznih gubitaka koje može iskoristiti do 31. prosinca 2024. godine. Dobit prije poreza nakon uvećanja i umanjenja porezne osnovice iznosila je 239.343 tisuća kuna.

Banka je u 2019. godini priznala odgođenu poreznu imovinu po osnovi preostalog neiskorištenog poreznog gubitka za prijenos pripojenog društva, po stopi od 18 posto, sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12 ''Porez na dobit'', članak 34. (NN 136/09): "Odgođena porezna imovina treba se priznati za prenesive neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit, za koju neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu biti upotrijebljeni, biti raspoloživa". U 2020. godini Banka je ukinula proporcionalni dio prethodno priznate odgođene imovine u odnosu na iskorištene prenesene porezne gubitke u izračunu poreznog troška.

36. ZARADA PO DIONICI

Za potrebe izračunavanja zarade po dionici, zarada se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten prilikom izračunavanja osnovne zarade po dionici bio je 2.023.830 (2019.:2.023.830). Obzirom da nema utjecaja opcija, konvertibilnih obveznica ili sličnih utjecaja, ponderirani prosječni broj redovnih dionica korišten za izračun smanjene/razrijeđene zarade po dionici bio bi isti kao i broj korišten prilikom izračuna osnovne zarade po dionici, odnosno 2.023.830 (2019.: 2.023.830), kako je prikazano u nastavku:

a) Osnovna zarada po dionici

Dobit i prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišteni u izračunavanju osnovne zarade po dionici:

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke	182.063	143.773
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	182.063	143.773
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne
zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Osnovna zarada po dionici	89,96	71,04

b) Razrijeđena zarada po dionici

Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Dobit korištena u izračunavanju osnovne zarade po dionici	182.063	143.773
Prilagodbe	-	-
Dobit korištena u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici	182.063	143.773

Usklađenje prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica za izračunavanje razrijeđene zarade po dionici u odnosu na prosječni ponderirani broj redovnih dionica korištenih u izračunu osnovne zarade po dionici:

	2020.	2019.
Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	2.023.830	2.023.830
Dionice koje se smatraju izdanima bez naknade temeljem:
- opcija za zaposlene	-	-
- djelomice plaćenih redovnih dionica	-	-
- konvertibilne zadužnice	-	-
- ostalo	-	-
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju razrijeđene zarade po dionici:	2.023.830	2.023.830
Razrijeđena zarada po dionici	89,96	71,04

37. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:

			Grupa		Banka
	Bilješke	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Žiro račun kod HNB-a	5	2.246.485	1.014.563	2.246.485	1.014.563
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne
banke	6	1.219.157	1.558.207	1.219.157	1.558.207
Obveznice Republike Hrvatske		4.460.155	4.877.781	4.460.155	4.877.781
Trezorski zapisi Ministarstva financija		188.212	129.998	188.212	129.998
Dani krediti Republici Hrvatskoj		2.192.767	2.026.916	2.192.767	2.026.916
Depoziti Republike Hrvatske		(3.207.102)	(2.887.228)	(3.207.102)	(2.887.228)
Ukupno		7.099.675	6.720.236	7.099.675	6.720.236

Izloženost Banke prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:

		Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Krediti	1.446.454	745.405	1.446.454	745.405
Depoziti	(463.745)	(515.712)	(463.745)	(515.712)
Ukupno	982.709	229.693	982.709	229.693

38. NOVAC I EKVIVALENTI NOVCA

u '000 kn			Grupa		Banka
	Bilješka	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Novac i računi kod banaka Plasmani bankama s izvornim dospijećem	5	3.684.942	2.771.242	3.684.902	2.771.207
do 90 dana		368.360	234.791	368.360	234.791
Instrumenti u postupku naplate	18	28.279	31.286	28.279	31.286
Ukupno		4.081.582	3.037.319	4.081.541	3.037.284

39. POTENCIJALNE OBVEZE

	Grupa		Banka
	2020. '000 kn	2019. '000 kn	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Garancije u kunama	334.258	323.803	334.258	323.803
Garancije u devizama	54.562	65.000	54.562	65.000
Akreditivi	9.844	3.598	9.844	3.598
Neiskorišteni okvirni krediti	1.932.285	1.741.140	1.932.285	1.741.492
Ukupno	2.330.948	2.133.541	2.330.948	2.133.893

Na dan 31. prosinca 2020. godine Grupa i Banka su priznale rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, u iznosu od 43.348 tisuća kuna (2019: Banka 38.278 tisuća kuna; Grupa 38.278 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i troškove (Bilješka 23).

40. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

Na kraju 2020. godine Banka i Grupa imale su derivativne ugovore, klasificirane kao instrumenti kojima se trguje:

Grupa		Ugovoreni iznos, preostala ročnost			Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2020.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC	-	-	-	-	-	-	-
Međuvalutni "swap" ugovori - OTC	75.450	-	-	-	75.450	-	21
Ukupno	75.450	-	-	-	75.450	-	21

Banka		Ugovoreni iznos, preostala ročnost			Fer vrijednost
	Do 3 mjeseca	3 do 12 mjeseci	1 do 5 godina	Preko 5 godina	Ukupno	Imovina	Obveze
2020.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Valutni terminski ugovori – OTC	-	-	-	-	-	-	-
Međuvalutni "swap" ugovori- OTC	75.450	-	-	-	75.450	-	21
Ukupno	75.450	-	-	-	75.450	-	21

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.

Ključni dioničari Banke su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 42,43 posto, te Hrvatska pošta d.d. ("HP") s vlasničkim udjelom 11,93 posto.

Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Hrvatska agencija za osiguranje depozita ("HAOD"), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ("HZMO") te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško ("Fond NEK"). Republika Hrvatska i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 74,46 posto dionica Banke, dok se s preostalih 25,54 posto (2019.: 25,54 posto) dionica javno trguje.

a) Ključne transakcije s povezanim osobama

HP u ime i za račun Banke obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime i za račun Banke, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između Banke i Hrvatske pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.

Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 37. Koncentracija imovine i obveza.

Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje Banke u njihov temeljni kapital. Banka obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo.

Ključno poslovodstvo nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2019.: -).

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. godine za Banku, proizlaze iz transakcije s povezanim osobama kako slijedi:

Grupa

2020.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska
Hrvatska pošta d.d.	216.793	231.773	230.555	229.508
Ovisna društva
HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Jadranska banka d.d.	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	665	2.186	10	22.690
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	3.635	621	97	312
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	750	7	22
Ukupno	241.093	235.330	230.669	252.532
	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
2019.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska	-	-	-	-
Hrvatska pošta d.d.	213.888	263.467	268.044	254.802
Ovisna društva HPB Invest	-	-	-	-
HPB Nekretnine	-	-	-	-
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Jadranska banka d.d.	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	942	1.921	16	22.956
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	8.438	137	443	285
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	276	563	-

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 16.046 tisuće kuna (2019.: 18.315 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama (nastavak)

Banka
	Izloženost*	Obveze	Prihodi	Rashodi
2020.	'000 kn	'000 kn	'000 kn	'000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska
Hrvatska pošta d.d.	216.793	231.773	230.555	229.508
Ovisna društva
HPB Invest	5.061	5.870	3.000	-
HPB Nekretnine	7.200	6678	644	1.541
HPB Stambena štedionica	-	-	-	-
Jadranska banka d.d.	-	-	-	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	725	2.189	9	20.785
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	3.225	883	76	12
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	750	7	22
Ukupno	253.004	248.143	234.291	251.868
2019.	Izloženost* '000 kn	Obveze '000 kn	Prihodi '000 kn	Rashodi '000 kn
Ključni dioničari
Republika Hrvatska
Hrvatska pošta d.d.	213.888	263.467	268.044	254.802
Ovisna društva
HPB Invest	5.075	6.973	3.508	-
HPB Nekretnine	4.800	6636	1.216	2.122
HPB Stambena štedionica	-	-	618	-
Jadranska banka d.d.	-	-	89	-
Ključno poslovodstvo
Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)	953	1.878	13	18.874
Dugoročne naknade (krediti i depoziti)	7.640	400	397	244
Društva pod značajnim utjecajem	20.000	276	563	-
Ukupno	252.356	279.629	274.447	276.042

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 17.189 tisuća kuna (2019.: 18.363 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke. U 2019. godini prihodi i rashodi JABAe uključeni su u konsolidirani račun dobiti ili gubitka od datuma stjecanja.

41. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

c) Društva u vlasništvu države

Glavni dioničari Banke, koji zajedno posjeduju 74,46 posto dionica su državne agencije, državni uredi ili društva u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstavljaju odnose sa povezanim osobama. Banka ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano u bilješci 37.

42. UGOVORI O REOTKUPU I PONOVNOJ PRODAJI

Grupa prikuplja sredstva tako da prodaje financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za kamate po unaprijed određenoj stopi.

Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje prikazuju se kao obveza za uzeti kredit. Na kraju godine Grupa je imala slijedeće ugovore o reotkupu:

	Knjigovodstvena vrijednost potraživanja '000 kn	Fer vrijednost kolaterala '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Krediti komitentima –
repo ugovori
2020.	400.790	420.856	ožujak 2025.	401.319
2019.	-	-	-	-

Povezane transakcije, u skladu s MSFI 9: Financijski instrumenti, priznate su kao ugovori o reotkupu.

Grupa također kupuje financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno prodaju ("ugovor o ponovnoj prodaji"). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugovoreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat.

	Knjigovodstvena vrijednost potraživanja '000 kn	Fer vrijednost kolaterala '000 kn	Datum reotkupa	Cijena na dan reotkupa '000 kn
Krediti komitentima –
obrnuti repo ugovori
2020.	27.275	4.604	siječanj 2021.	27.276
2019.	42.554	44.369	siječanj 2020.	42.559

43. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA

Grupa upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (uključujući i investicijske fondove Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, Banka dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina Grupe te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju. Grupa nije izložena kreditnim rizicima iz takvih plasmana, niti garantira za investicije.

Na dan 31. prosinca 2020. godine ukupna imovina u skrbništvu Banke, uključujući fondove HPB Grupe, iznosila je 6,16 milijardi kuna (2019.: 6,07 milijardi kuna).

Nadalje, na dan 31. prosinca 2020. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje Banka obavlja poslove depozitara, iznosila je 6,03 milijardi kuna (2019.: 5,97 milijardi kuna).

Banka također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Imovina
Pravne osobe	58.006	55.366
Građanstvo	483.200	495.655
Sredstva na žiro računu	635.490	579.655
Ukupno imovina	1.176.696	1.130.676
Obveze	67.314	65.204
Hrvatski zavod za zapošljavanje	10.114	8.889
Županije	1.084.975	1.043.149
Vlada Republike Hrvatske	8.849	8.464
Ostale obveze	5.445	4.970
Ukupno obveze	1.176.696	1.130.676

44. PROSJEČNE KAMATNE STOPE

Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju kamatonosne imovine i obveza.

Grupa	Prosječne kamatne	Prosječne kamatne
Imovina	stope 2020.	stope 2019.
Novac i računi kod banaka	(0,12%)	(0,16%)
Krediti i potraživanja od banaka	0,42%	1,34%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1,89%	2,05%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	1,63%	2,10%
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	5,35%	2,53%
Krediti i potraživanja od komitenata	3,63%	4,16%
Obveze
Depoziti banaka	(0,03%)	(0,05%)
Depoziti komitenata	(0,25%)	(0,27%)
Uzeti krediti	(1,05%)	(1,59%)

Banka	Prosječne kamatne	Prosječne kamatne
Imovina	stope 2020.	stope 2019.
Novac i računi kod banaka	(0,12%)	(0,16%)
Krediti i potraživanja od banaka	0,42%	1,34%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	1,89%	2,05%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD	1,63%	2,10%
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	5,35%	2,53%
Krediti i potraživanja od komitenata	3,63%	4,16%
Obveze
Depoziti banaka	(0,03%)	(0,05%)
Depoziti komitenata	(0,25%)	(0,27%)
Uzeti krediti	(1,05%)	(1,59%)

45. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit vrednuju se po fer vrijednosti. Krediti i potraživanja te ulaganja koja se vrednuju po amortiziranom trošku iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.
• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i
• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata.

Krediti

Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo. Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijednosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Banka ima ograničeni portfelj kredita koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.

Ulaganja koja se iskazuju po trošku stjecanja

Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na datum pripreme financijskih izvještaja. U slučajevima kada tehnike diskontiranog gotovinskog toka ne pružaju dovoljno pouzdanu procjenu vrijednosti obzirom na brojne neizvjesnosti koje se odnose na procjene budućih gotovinskih tokova, ulaganja se iskazuju po trošku stjecanja neto od umanjenja vrijednosti.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na diskontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog preostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti.

Uzeti krediti

Za dugoročne uzete kredite Banke, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Banci na datum pripreme financijskih izvještaja, za novi uzeti kredit sličnog tipa i preostale ročnosti.

Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2019. godine.

Grupa	Fer	Razina fer	Metoda vrednovanja i	Knjigovodstvena	Nepriznati
31.12.2020.	vrijednost	vrijednosti	glavni ulazni podaci	vrijednost	dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka	3.684.942	1. razina		3.684.942	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske	1.219.157	1. razina	novčani ekvivalent	1.219.157	-
narodne banke Zajmovi i potraživanja od banaka	379.399	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih	379.399	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	758.106		tokova	758.106	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	619.551	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	619.551	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	71.086	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	71.086	-
- vlasničke vrijednosnice	24.254	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.254	-
- vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima	20.000	3. razina	interni model vrednovanja	20.000	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	-	-
- krediti i potraživanja od komitenata	17.415	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	17.415	-
- nedospjela potraživanja po	5.798	nije primjenjivo	nije primjenjivo	5.798	-
kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.158.035			4.158.035	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	188.212	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	188.212	-
- obveznice Ministarstva financija	3.807.305	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	3.807.305	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	83.065	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	83.065	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova		-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	24.095	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	24.095	-
- vlasničke vrijednosnice - sa	24.933	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa	24.933	-
kotacijom - nedospjela potraživanja po kamatama	30.426	nije primjenjivo	kotacijom nije primjenjivo	30.426	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	1.975	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	1.975	-
Zajmovi i potraživanja od komitenata	14.395.471	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	14.722.770	(328.107)
Ukupno financijska imovina	24.596.227			24.924.384	(328.107)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i	21	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću	21	-
gubitka			diskontiranja budućih novčanih tokova
Depoziti banaka	96.639	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	96.635	(4)
Depoziti komitenata	21.119.160	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	21.110.846	(8.315)
Uzeti krediti	1.487.332	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.466.641	(20.691)
Ukupno financijske obveze	22.703.152			22.674.143	(29.009)
UKUPNO					(357.167)

Grupa	Fer	Razina fer
31.12.2019.	vrijednost	vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA
Novac i potraživanja od banaka	2.771.242	1. razina		2.771.242	-
Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	1.558.207	1. razina	novčani ekvivalent	1.558.207	-
Zajmovi i potraživanja od banaka	247.640	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tokova	247.640	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	634.070			634.070	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	511.840	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	511.840	-
- ulaganja u otvorene investicijske	71.867	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na	71.867	-
fondove - vlasničke vrijednosnice	24.212	1. razina	dan vrednovanja mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.212	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	852	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	852	-
- krediti i potraživanja od komitenata	19.760	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	19.760	-
- nedospjela potraživanja po	5.538	nije primjenjivo	nije primjenjivo	5.538	-
kamatama Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.640.205			4.640.205	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	129.998	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	129.998	-
- obveznice Ministarstva financija	4.318.350	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	4.318.350	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	89.617	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	89.617	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava		3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova		-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	21.284	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	21.284	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	35.986	1. razina	- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	35.986	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	44.971	nije primjenjivo	nije primjenjivo	44.971	-
Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća	4.300	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	4.300	-
Zajmovi i potraživanja od komitenata	13.045.974	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	13.334.456	(288.482)
Ukupno financijska imovina	22.901.637			23.190.119	(288.482)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	863	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	863	-
Depoziti banaka	11.216	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	11.216	-
Depoziti komitenata	20.063.185	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	20.051.324	(11.861)
Uzeti krediti	1.004.720	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	981.175	(23.545)
Ukupno financijske obveze	21.079.984			21.044.579	(35.406)
UKUPNO					(323.888)

Banka 31.12.2020.	Fer vrijednost	Razina fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci	Knjigovodstvena vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske	3.684.902 1.219.157	1. razina 1. razina	Novac i novčani ekvivalent novčani ekvivalent	3.684.902 1.219.157	- -
narodne banke Zajmovi i potraživanja od banaka	379.399	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih	379.399	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	759.271		tokova Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	759.271	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija - obveznice Ministarstva financija	- 619.551	2. razina 1. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	- 619.551	- -
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	71.086	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	71.086	-
- vlasničke vrijednosnice	24.254	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.254	-
- vlasničke vrijednosnice, ne kotiraju na aktivnim tržištima	20.000	3. razina	interni model vrednovanja	20.000	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	-	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih tokova	-	-
- krediti i potraživanja od komitenata	17.415	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	17.415	-
- nedospjela potraživanja po	6.964	nije primjenjivo	nije primjenjivo	6.964	-
kamatama Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu	4.158.035		Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.158.035	-
sveobuhvatnu dobit - trezorski zapisi Ministarstva financija	188.212	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	188.212	-
- obveznice Ministarstva financija	3.807.305	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	3.807.305	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova		-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	83.065	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	83.065	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	24.095	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	24.095	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	24.933	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.933	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	30.426	nije primjenjivo	nije primjenjivo	30.426	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	1.975	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	1.975	-
Krediti i potraživanja od komitenata	14.395.471	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	14.722.770	(328.157)
Ukupno financijska imovina	24.597.351			24.925.509	(328.157)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	21	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	21	-
Depoziti banaka	96.639	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	96.635	(4)
Depoziti komitenata	21.126.749	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	21.118.434	(8.315)
Uzeti krediti	1.487.332	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	1.466.641	(20.691)
Ukupno financijske obveze	22.710.741			22.681.732	(29.009)
UKUPNO					(357.167)
					215

Banka 2019.	Fer vrijednost	Razina fer Metoda vrednovanja i vrijednosti glavni ulazni podaci		Knjigovodstve na vrijednost	Nepriznati dobici/(gubici)
FINANCIJSKA IMOVINA Novac i potraživanja od banaka Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	2.771.207 1.558.207	1. razina Novac i novčani ekvivalent 1. razina novčani ekvivalent		2.771.207 1.558.207	- -
Zajmovi i potraživanja od banaka	247.640	3. razina	novčani ekvivalent osim imovine s rokom dospijeća > 30 dana uz fiksnu kamatnu stopu, gdje fer vrijednost predstavlja sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih	247.640	-
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	634.070		tokova Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	634.070	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	2. razina	- trezorski zapisi Ministarstva financija	-	-
- obveznice Ministarstva financija	511.840	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	511.840	-
- ulaganja u otvorene investicijske fondove	71.867	1. razina	vrijednost pojedinačnog udjela na dan vrednovanja	71.867	-
- vlasničke vrijednosnice	24.212	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	24.212	-
- fer vrijednost terminskih ugovora	852	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	852	-
- krediti i potraživanja od komitenata	19.760	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	19.760	-
- nedospjela potraživanja po	5.538	nije primjenjivo	nije primjenjivo	5.538	-
kamatama Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	4.640.205		Financijska imovina raspoloživa za prodaju	4.640.205	-
- trezorski zapisi Ministarstva financija	129.998	2. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	129.998	-
- obveznice Ministarstva financija	4.318.350	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	4.318.350	-
- vrijednosnice stranih država	-	1. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- korporativne obveznice državnih trgovačkih društava	89.617	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	89.617	-
- korporativne obveznice ostalih trgovačkih društava	-	3. razina	mark-to-model primjenom internog modela utvrđivanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova	-	-
- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije	21.284	3. razina	metoda usporedivih kompanija, uz korištenje prosjeka standardnih multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.	21.284	-
- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom	35.986	1. razina	mark-to-market prema cijenama koje kotiraju na aktivnom tržištu	35.986	-
- nedospjela potraživanja po kamatama	44.971	nije primjenjivo	nije primjenjivo	44.971	-
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku	4.300	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	4.300	-
Krediti i potraživanja od komitenata	13.050.539	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova	13.339.021	(288.482)
Ukupno financijska imovina	22.906.167			23.194.649	(288.482)
FINANCIJSKE OBVEZE Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	863	3. razina	interni model za vrednovanje valutnog "swap" ugovora pomoću diskontiranja budućih novčanih	863	-
Depoziti banaka	11.216	3. razina	tokova sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	11.216	-
Depoziti komitenata	20.071.355	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	20.059.494	(11.861)
Uzeti krediti	1.004.720	3. razina	sadašnja vrijednost diskontiranih novčanih tijekova prema trenutno važećim kamatnim stopama	981.175	(23.545)
Ukupno financijske obveze	21.088.154			21.052.749	(35.406)
UKUPNO					(323.888)

46. OPTEREĆENA IMOVINA KREDITNE INSTITUCIJE

Banka pod pojmom opterećena imovina podrazumijeva imovinu koja je založena, dana je kao kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom imovinom.

U strukturi imovine, Banka ima evidentiranu opterećenu imovinu u iznosu 2.663.217 tisuća kuna (2019.: 2.752.502 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine Banke u odnosu na bilančnu svotu Banke iznosi 10,46 posto imovine Banke.

U opterećenu imovinu Banke uključena je ukupno obračunata kunska i devizna obvezna pričuva, u koju se uključuju sredstva izdvojena na računima kod HNB kao i sredstva na računima održavanja obvezne pričuve kod rating banaka u sveukupnom iznosu od 1.935.792. tisuća kuna (2019: 2.445.894 tisuća kuna – u izvještajnoj godini stopa obvezne pričuve smanjena je sa 12% na 9%).

Banka je u aranžmanu sa HNB-om tijekom 2020.godine kao odgovor na jačanje likvidnosne pozicije uzrokovane COVID – 19 krizom ugovorila repo kredit temeljem koje je u zalog stavila obveznice RH u ukupnom iznosu od 420.856 tisuća kuna. Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na založeni kredit u iznosu od 294.670 tisuća kuna kao zalog za primljeni devizni kredit od Europske investicijske banke te jamstveni depoziti u iznosu od 11.899 tisuća kuna.

		31.12.2020.		31.12.2019.
Grupa KI	Knjigovodstvena	Fer	Knjigovodstvena	Fer
(u 000 kn)	vrijednost	vrijednost	vrijednost	vrijednost
Vlasnički
instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni
papiri	420.856	420.856	-	-
Obračunata
obvezna pričuva i
računi održavanja	1.935.792	1.935.792	2.445.894	2.445.894
Krediti komitentima
i ostala imovina	306.569	306.569	305.961	305.961
Ukupno	2.663.217	2.663.217	2.752.502	2.752.502

Tablični prikaz opterećene imovine Grupe i Banke sa stanjem na 31.12.2020.

		31.12.2020.		31.12.2019.
Banka	Knjigovodstvena	Fer	Knjigovodstvena	Fer
(u 000 kn)	vrijednost	vrijednost	vrijednost	vrijednost
Vlasnički
instrumenti	-	-	-	-
Dužnički vrijednosni
papiri	420.856	420.856	-	-
Obračunata
obvezna pričuva i
računi održavanja	1.935.792	1.935.792	2.445.894	2.445.894
Krediti komitentima
i ostala imovina	306.569	306.569	305.961	305.961
Ukupno	2.663.217	2.663.217	2.752.502	2.752.502

47. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Nije bilo značajnih događaja nakon datuma bilance do objave ovih financijskih izvještaja

Bilanca na dan 31.12.2020. godine

Naziv pozicije		Rbr. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto)
1		3	4	5
Imovina
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)	001		2.772.746.813	3.662.460.152
1.1. Novac u blagajni	002		961.912.026	900.072.987
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka	003		1.014.563.142	2.224.401.393
1.3. Ostali depoziti po viđenju	004		796.271.645	537.985.772
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009)	005		612.871.552	719.257.423
2.1. Izvedenice	006		852.203	0
2.2. Vlasnički instrumenti	007		96.079.539	95.340.654
2.3. Dužnički vrijednosni papiri	008		515.939.810	623.916.769
2.4. Krediti i predujmovi	009		0	0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)	010		21.199.086	18.865.901
3.1. Vlasnički instrumenti	011		0	0
3.2. Dužnički vrijednosni papiri	012		0	0
3.3. Krediti i predujmovi	013		21.199.086	18.865.901
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak(AOP 015 + 016)	014		0	0
4.2. Dužnički vrijednosni papiri	015		0	0
4.3. Krediti i predujmovi	016		0	0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (AOP 018 do 020)	017		4.640.197.866	4.158.015.469
5.1. Vlasnički instrumenti	018		57.269.384	49.027.711
5.1. Dužnički vrijednosni papiri	019		4.582.928.482	4.108.987.758
5.2. Krediti i predujmovi	020		0	0
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023)	021		15.217.710.292	16.413.935.375
6.1. Dužnički vrijednosni papiri	022		4.305.695	1.978.784
6.2. Krediti i predujmovi	023		15.213.404.597	16.411.956.591
7. Izvedenice − računovodstvo zaštite	024		0	0
8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika	025		0	0
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	026		5.490.000	9.760.843
10. Materijalna imovina	027		324.429.807	326.523.749
11. Nematerijalna imovina			109.095.746	91.038.847
12. Porezna imovina			77.154.110	2.797.956
13. Ostala imovina			43.734.032	40.321.774
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	031		20.000.000	20.000.000
15. UKUPNA IMOVINA (AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031)	032		23.844.629.304	25.462.977.489

Bilanca na dan 31.12.2020. godine (nastavak)

Naziv pozicije		Rbr. bilješke	Prethodna godina (neto)	Tekuća godina (neto)
1	2	3	4	5
Obveze
16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038)	033		863.025	21.172
16.1. Izvedenice	034		863.025	21.172
16.2. Kratke pozicije	035		0	0
16.3. Depoziti	036		0	0
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri	037		0	0
16.5. Ostale financijske obveze	038		0	0
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 040 do 042)	039		0	0
17.1. Depoziti	040		0	0
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	041		0	0
17.3. Ostale financijske obveze	042		0	0
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku (AOP 044 do 046)	043		21.056.875.186	22.688.405.792
18.1. Depoziti	044		20.944.398.925	22.569.135.023
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri	045		0	0
18.3. Ostale financijske obveze	046		112.476.261	119.270.769
19. Izvedenice − računovodstvo zaštite	047		0	0
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zaštite portfelja od kamatnog rizika	048		0	0
21. Rezervacije	049		196.063.323	125.688.739
22. Porezne obveze	050		72.429.129	25.697.310
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev			0	0
24. Ostale obveze	052		148.186.715	150.060.287
25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju	053		0	0
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053)	054		21.474.417.378	22.989.873.300
Kapital
27. Temeljni kapital	055		1.214.775.000	1.214.775.000
28. Premija na dionice	056		0	0
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	057		0	0
30. Ostali vlasnički instrumenti	058		0	0
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit	059		319.405.173	264.974.555
32. Zadržana dobit	060		153.174.469	200.321.464
33. Revalorizacijske rezerve	061		0	0
34. Ostale rezerve	062		539.561.769	611.448.026
35. Trezorske dionice	063		-477.000	-477.000
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva	064		143.772.514	182.062.145
37. Dividende tijekom poslovne godine			0	0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)			0	0
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066)	067		2.370.211.925	2.473.104.190
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067)	068		23.844.629.304	25.462.977.490

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. – 31.12.2020.

1 2 3 4 5 1. Kamatni prihodi 069 603.977.673 588.918.099 2. Kamatni rashodi 070 68.008.691 51.583.346 3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev 071 0 0 4. Prihodi od dividende 072 3.645.670 3.292.513 5. Prihodi od naknada i provizija 073 527.494.435 450.155.698 6. Rashodi od naknada i provizija 074 327.852.440 273.888.635 7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili 075 5.158.277 35.035.565 gubitak, neto 8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama 076 87.516.168 47.068.263 koje se drže radi trgovanja, neto 9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se 077 813.430 -571.077 mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po 078 0 0 fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto 079 0 0 12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto 080 -3.398.215 -8.624.819 13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, 081 0 0 neto 14. Ostali prihodi iz poslovanja 082 4.500.059 10.448.879 15. Ostali rashodi iz poslovanja 083 43.512.701 13.223.239 16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO 084 790.333.665 787.027.901 (AOP 069 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 075 do 082 - 083) 17. Administrativni rashodi 085 391.518.366 381.956.776 18. Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja 086 0 42.002.367 depozita 19. Amortizacija 087 75.879.820 75.816.110 20. Dobici ili gubici zbog promjena, neto 088 -15.756.307 -3.386.347 21. Rezervacije ili ukidanje rezervacija 089 64.757.476 -61.671.217 22. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili 090 135.818.040 109.876.155 gubitak 23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja 091 0 0 u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 24. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti 092 15.879.260 8.711.610 nefinancijske imovine 25. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku 093 0 0 26. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke 094 0 0 pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela 27. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao 095 0 0 poslovanje koje se neće nastaviti 28. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE NASTAVITI 096 95.068.139 226.949.753 (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094) 29. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz 097 -48.704.376 -44.887.608 poslovanja koje će se nastaviti 30. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE 098 143.772.515 182.062.145 NASTAVITI (AOP 095 - 096) 31. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se 099 0 0 neće nastaviti (AOP 099 - 100) 31.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se 100 0 0 neće nastaviti 31.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se 101 0 0 neće nastaviti 32. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 102 143.772.515 182.062.145 103) 33. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli) 103 0 0	Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
	34. Pripada vlasnicima matičnog društva	104		0	0

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 01.01. - 31.12.2020.

Naziv pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Prethodna godina	Tekuća godina
1	2	3	4	5
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101)	104		143.772.515	182.062.145
2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 106 + 118)	105		319.405.173	-55.927.631
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (AOP 107 do 113 + 116 + 117)	106		661.142	22.082.822
2.1.1. Materijalna imovina	107		806.271	26.372.071
2.1.2. Nematerijalna imovina	108		0	0
2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvomposlodavca	109		0	1.825.625
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	110		0	0
2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela	111		0	0
2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	112		0	0
2.1.7. Dobici ili gubici od računovodastva zaštite vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto	113		0	0
2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)	114		0	0
2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)	115		0	0
2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom riziku	116		0	0
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane	117		-145.129	-4.289.250
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (AOP 119 do 126)	118		318.744.031	-78.010.453
2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)	119		0	0
2.2.2. Preračunavanje stranih valuta	120		0	0
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)	121		0	0
2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)	122		0	0
2.2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	123		388.712.233	-95.134.699
2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju	124		0	0
2.2.7. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva	125		0	0
2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak	126		-69.968.202	17.124.246
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (AOP 104 + 105 i AOP 128 + 129)	127		463.177.688	126.134.514
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)	128		0	0
5. Pripada vlasnicima matičnog društva	129		0	0

Promjene u kapitalu i rezervama 2020.

		Raspodjeljivo imateljima kapitala matice										Manjinski udjel
Opis pozicije	AOP oznaka	Rbr. bilješke	Kapital	Premija na dionice	Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala	Ostali vlasnički udjeli	Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti		Zadržane dobiti Revalorizacijske rezerve		Ostale rezerve Trezorske dionice	Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva	Dividende tijekom poslovne godine	Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti	Ostale stavke	Ukupno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17 (4 do 16)
1. Početno stanje (prije prepravljanja)	01		1.214.775.000		0 0	0	319.405.173	153.174.469	0	539.561.769	-477.000	143.772.514	0	0	0	2.370.211.925
2. Učinak ispravaka pogrešaka	02		0		0 0	0	-661.142	-24.739.262	28.768.739	0	0		0 0	0	0	3.368.335
3. Učinci promjena računovodstvenih politika	03		0		0 0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0
4. Početno stanje (tekuće razdoblje) (AOP 01 do 03)	04		1.214.775.000		0 0	0	318.744.031	128.435.207	28.768.739	539.561.769	-477.000	143.772.514	0	0	0	2.373.580.260
5. Izdavanje redovnih dionica	05		0		0			0	0	0					0	0
6. Izdavanje povlaštenih dionica	06		0		0 0			0	0	0					0	0
7. Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata	07				0			0	0	0					0	0
8. Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih instrumenata	08				0			0	0	0					0	0
9. Pretvaranje dugovanja u vlasničke instrumente	09		0		0 0	0		0	0	0					0	0
10. Redukcija kapitala	10		0		0			0	0	0	0		0		0	0
11. Dividende	11		0		0 0	0		0	0	0	0		0		0	0
12. Kupnja trezorskih dionica	12							0	0	0	0			0	0	0
13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica	13							0	0	0	0			0	0	0
14. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz vlasničkih instrumenata u obveze	14		0		0 0	0									0	0
15. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz obveza u vlasničke instrumente	15		0		0 0	0									0	0
16. Prijenosi između komponenata vlasničkih instrumenata	16				0	0	0	71.886.257	0	71.886.257		-143.772.514	0	0	0	0
17. Povećanje ili smanjenje vlasničkih instrumenata kao posljedica poslovnih kombinacija	17		0		0 0	0	0	0	0	0	0				0	0
18. Plaćanja temeljena na dionicama	18		0		0	0					0				0	0
19. Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih instrumenata	19				0	0	0	0	0	0	0		0 0	0	0	0
20. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine	20						-76.513.440	0	-6.024.776	0		182.236.646		0	0	99.698.430
21. Završna (tekuće razdoblje) (AOP 04 do 20)	21		1.214.775.000		0 0	0	242.230.591	200.321.464	22.743.963	611.448.026	-477.000	182.236.646	0	0	0	2.473.278.690

Novčani tok za 2020. godinu

	2020. '000 kn	2019. '000 kn
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja	226.950	95.068
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	62.454	227.868
3. Amortizacija	75.816	75.880
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG	(82.104)	(29.769)
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(2.308)	(1.059)
6. Ostale nenovčane stavke	8.625	3.398
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	339.050	(138.267)
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama	-	55.529
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(1.820.386)	(2.522.582)
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit	226.249	(1.027.334)
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	(46.059)	66.113
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se
prema fer vrijednosti kroz RDG	-	-
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka
gubitka	2.333	(19.523)
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	-	-
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(7.854)	19.377
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija	105.943	113.290
17. Transakcijski računi ostalih komitenata	1.152.816	929.778
18. Štedni depoziti ostalih komitenata	720.175	1.333.782
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	(928.046)	(659.126)
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje	(842)	418
21. Ostale obveze	(11.324)	131.098
22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	509.425	1.538
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	-	3.646
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	(31.426)	(16.630)
25. Plaćeni porez na dobit	(430)	(1.977)
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	499.057	(1.359.484)
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine	(28.845)	(48.409)
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i
pridružena društva	-	-
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih
instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	267.292	70.954
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	3.293	-
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	-	-
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	241.740	22.545
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	322.534	244.986
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-	-
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	-	-
4. Povećanje dioničkoga kapitala	-	-
5. Isplaćena dividenda	-	-
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	(18.682)	-
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	303.852	244.986
D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata	1.044.649	(1.091.953)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	3.037.284	4.132.395
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente	(392)	(3.158)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	4.081.541	3.037.284

Usklada bilance na 31. prosinac 2020.

IMOVINA

									Temeljih imancijski izvljestaji
u 000 kn	Propisani izvještaji	Novaci računi kod banaka	Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke	potraživanja od banaka	Zajmovi i imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Financijska Financijska imovina po fer vrijednosti sveobuhvatnu dobit	Financijska imovina po kroz ostalu amortiziranom trošku	Krediti i potraživanja od komitenata	Imovina namijenjena prodaji	Ulaganja u ovisna društva	Nekretnine, postrojenja i oprema	Ulaganja u nekretnine	Nematerijalna imovina	Neto odgođena imovina	Pretplaćeni porezna porez na dobit	Ostala imovina	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
Novac u blagajni	900.073	(900.102)															(29)
Novčana potraživanja od
središnjih banaka	2224.401	(2.224.401)
Ostali depoziti po viđenju	537.986	(538.315)															(329)
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja	719.242				(719.242)
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	18.864				(18.864)												(0)
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit	4.158.035					(4.158.035)
Financijska imovina po amortiziranom trošku dužnički vrijednosni papiri	1.975						(1.975)										0
Financijska imovina po
amortiziranom trošku krediti	16.411.957		(1.219.157)	(379.399)				- (14.743.283)									70.118
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke poduhvate i pridružena društva	9.761
Materijalna imovina (minus										(9.761)
amortizacija)	326.524										(258.356)	(65.993)				(2.175)	0
Nematerijalna imovina	91.039												(91.039)				O
Porezna imovina	2.798													23.483	(2.639)		23.642
Ostala imovina	40.322	(22.084)						20.513								(109.461)	(70.710)
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene prodaji	20.000								(20.000)
UKUPNO IMOVINA
	25.462.977	(3.684.902)	(1.219.157)					(1.975) (14.722.770)	(20.000)	(9.761)	(258.356)	(65.993)	(91.039)	23.483	(2.639)	(111.635)	22.693

225 1. Stavka Novac u blagajni u iznosu 900.073 tisuća kuna, Ostali depoziti po viđenju u iznosu 537.986 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 4.158.035 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Dužnički vrijednosni papiri u iznosu 1.975 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Krediti i predujmovi u iznosu 16.411.957 tisuća kuna, Porezna imovina u iznosu 2.798 tisuća kuna, Ostala imovina u iznosu 40.322 tisuća kuna, Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku u iznosu 22.688.405 tisuća kuna, Rezervacije u iznosu 125.689 tisuća kuna, Porezne obveze u iznosu 25.697 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 150.060 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavaka Novac i računi kod banaka u iznosu 3.684.902 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 4.158.035 tisuća kuna, Financijska ulaganja po amortiziranom trošku u iznosu 1.975 tisuća kuna, Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke u iznosu 1.219.157 tisuća kuna, Zajmovi i potraživanja od banaka u iznosu 379.399 tisuća kuna, Krediti i potraživanja od komitenata u iznosu 14.743.283 tisuća kuna, Imovina namijenjena prodaji u iznosu 20.000 tisuća kuna, Nekretnine, postrojenja i oprema u iznosu 258.356 tisuće kuna,

Ulaganje u nekretnine u iznosu 65.993 tisuća kuna, Ostala imovina u iznosu 111.635 tisuća kuna, Depoziti banaka u iznosu 96.635 tisuća kuna, Depoziti komitenata u iznosu 21.118.434 tisuća kuna, Uzeti krediti u iznosu 1.466.641 tisuća kuna, Rezervacije za obveze i troškove 114.258 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 171.190 tisuća kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

• 1. Iznos od 9.761 tisuća kuna iskazan na stavci Ulaganja u društva kćeri, zajedničke poduhvate i pridružena društva u Propisanim financijskim izvještajima, iskazan je na stavci Ulaganja u ovisna društva u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 25.697 odgođene porezne obveze je u Propisanim financijskim izvještajima iskazan na stavci Porezne obveze unutar obveza, dok je u Temeljnim financijskim izvještajima netiran na stavci Neto odgođene porezne imovine.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između bilance za 2020. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

izvještaji		Propisani izvještaji	Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Depoziti banaka	Depoziti komitenata	Uzeti krediti	Rezervacije za obveze i	Tekuća obveza za troškove porezna dobit	Ostale obveze	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
iski nc	Financijske obveze koje se drže radi trgovanja	21	(21)
na	Financijske obveze koje mjerene po amortiziranom trošku									6.694
osebr	Rezervacije	22.688.405 125,689		(96.635)	(21.118.434)	(1.466.641)	(114.258)			11.431
d	Porezne obveze	25.697								25.697
	Ostale obveze	150.060							(171.190)	(21.129)
	UKUPNO OBVEZE	22.989.872	(21)	(96.635)	(21.118.434)	(1.466.641)	(114.258)		(171.190)	22.693

KAPITAL

			Propisani izvještaji		Dionički kapital Kapitalni dobitak	Vlastite dionice	Rezerve za Zakonske rezerve			Rezerva fer vrijednosti	Revalorizacijska rezerva	Zadržana dobit/(nepokriveni gubitak)	Usklada između Temeljnih izvještaja i Propisanih izvještaja
		Kapital	1.214.775	(1.214.775)
		Premija na dionice
		Izdani vlasnički
		instrumenti osim
		kapitala Ostali vlasnički udjeli
	kapitala matice imateljima Raspodjeljivo	Akumulirana ostala
		sveobuhvatna dobit
izvještaji			264.975							(242.231)	(22.744)		(0)
		Zadržana dobit	200.321									(200.321)	(0)
		Revalorizacijske
		rezerve											0
financijski		Ostale rezerve Trezorske dionice	611.448 (477			477	(4.477)	(30.907)	(576.064)
		Dobit / gubitak koji
Posebni		pripada vlasnicima matičnog društva
			182.063									(182.063)	0
		Dividende tijekom
		poslovne godine
		Akumulirana ostala
		sveobuhvatna dobiti
	Manjinski udjel
		Ostale stavke
		UKUPNO KAPITAL	2.473.105	(1.214.775)		477	(4.477)	(30.907)	(576.064)	(242.231)	(22.744)	(382.384)	01

Usklada izvještaja o promjenama u kapitalu i rezervama za 2020. godinu

Osim razlika u terminologiji stavki između Propisanih i Temeljnih financijskih izvještaja, usklađenje se odnosi na:

• - Ostale rezerve iz Propisanih financijskih izvještaja sadržane su u stavkama rezerve za vlastite dionice, zakonske rezerve i ostale rezerve u Temeljnim financijskim izvještajima,
• - Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit iz Propisanih financijskih izvještaja sadržana je u stavkama Rezerva za fer vrijednost i Revalorizacijska rezerva u Temeljnim financijskim izvještajima,
• - Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva iz Propisanih financijskih izvještaja iskazana je na stavci Zadržana dobit / (nepokriveni gubitak) u Temeljnim financijskim izvještajima

Usklada računa dobiti i gubitka za 2020. godinu

									PRODUCT COURSELLER COLLECTION CONTROLLERS CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRACT CONTRA
u 000 kn	Total Propicanl lzvjettaji	Prihod od kamata i slični prihodi slični rashodi	Rashod od kamata i	Prihod od naknada i provizija	Rashod od naknada i provizija	umanjeni za qubitke od vrljednosnica po for vrljednosti kroz račun dobiti i qubitka	Dobíci umanjeni za gubitka od vrljednosnica raspoloživih za prodaju	Dobici umanjeni za gubitke od trgovianja stranim valutama	Ostali prihodi iz poslovanja	Opel I i trodkovi		Gubici od umanjanja vrljednosti zajmova i administrativn Amortizacija potraživanja za obveze i od komitenata l ostalo Imoving	Rezerviranja troskove	DOBIT PRIJE POREZA	Porozni (trodak )/prihod	DOBIT ZA	Total Temoljni GODINU finanolJoki izvje člaji	Ucklada Izmodu Tomol Julih lzvjočkaja Propicanili lzvjočiaja
Kamatni prihodi	588.913	585,564															585.564	(3.364
Kamatni rashodi	(51,583		(48.229)														(48.229)	3.354
Prihodi od dividendo	3.290								3.293								3.293
Prihodi od naknada i provizija	450.150			450.156													450.156
Rashodi od naknada i provizija	(273.889				(273,889)												(273.889)
Dobici III gubici po prestanku priznavanja financijska Imovine i financijskih obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, nato	35.036						35.036										35.036
Dobici III gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto	47.068					(7.173)		54.812									47,639	57
Dobici III gubici po financijskoj Imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po far vrijednosti kroz dobit III gubitak, neto Dobici III gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrljednosti kroz dobit III gubitak, neto	(57					(571)											(571
Dobici III gubici od računovodstva zaštite, neto
Tečajne razlike (dobit III gubitak), neto	(8.625								(8.625)								(8.625
a justvolsod iz postovanja	10.44								8.723			1.725					10.449
Ostali rashodi iz poslovanja	(13.223									(33.690)							(33.690	(20.487
Administrativni rashodi	(381.967									(358.184)							(358.184)	23.77
Doprinosi u novou sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita	(42,002									(42.002)							(42.002
Amortizacija	(75.816										(75.816)						(75.816)
Dobici III gubici zbog promjena, neto	(3.386											(577)					(577	2.800
Rezervacije III ukidanje rezervacija	61.67												58.910				58.910	(2.781
Umanjenje vrljednosti III ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit illi gubitak	(109.876											(113.801)					(113.801	(3.826
Umanjenje vrljednosti III ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kčeri, zajedničke pothvate i pridružena društva
Umanjenje vrljednosti III ukidanje umanjenja vrijednosti nefinancijske imovine	(8.712											(8.712)					(8.712
DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ČE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 0941	226,950													226,950			226,950
Porezni rashodi III prihodi povezani s dobiti III gubitkom iz
poslovania koje če se nastaviti DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ	(44,888														(44,888)		(44.888
POSLOVANJA KOJE ČE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096) Dobit III gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neče nastaviti (AOP 099 - 100) - Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se noče nastaviti . Porezni rashodi III prihodi povezani s poslovanjem koje se noče nastaviti DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 088; 102 +	182.063															182.063	182.063
103)	182.083															182.083	182.083

Usklada izvještaja o promjenama u računu dobiti i gubitka za 2020. godinu

• 1. Iznos od 3.354 tisuća kuna sadržan u stavci Kamatni rashodi iz Propisanih financijskih izvještaja, sadržan je u stavci Prihodi od kamata i slični prihodi u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 10.449 tisuća kuna na stavci Ostali prihodi iz poslovanja, iznos od 13.223 tisuća kuna na stavci Ostali rashodi iz poslovanja, iznos od 381.957 tisuća kuna na stavci Administrativni rashodi, te iznos od 61.671 tisuća kuna iskazan na stavci Rezervacije ili ukidanje rezervacija iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazani su na stavkama Ostali prihodi iz poslovanja u iznosu 3.391 tisuća kuna, Opći i administrativni troškovi u iznosu 433.877 tisuća kuna, kao i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu 58.910 tisuća kuna unutar Temeljnih financijskih izvještaja.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između računa dobiti i gubitka za 2020. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja

Usklada novčanog toka za 2020. godinu POSLOVNE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja 2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja	226.950 62.454	226.950	(0) 62.454
- gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine - gubici od rezerviranja za obveze i troškove 3. Amortizacija	75.816	121.364 (58.910) 75.816	(121.364) 58.910 (0)
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG 5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine	(82.104) (2.308)	(82.104)	0 (2.308)
6. Ostale nenovčane stavke - (dobit)/gubitak od tečajnih razlika - neto prihod od kamata - prihod od dividendi	8.625	8.625 (537.335) (3.293)	8.625 (8.625) 537.335 3.293
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a	339.050		339.050
Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB 8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama Povećanje plasmana i zajmova drugim bankama	-	339.050 -	(339.050) - -
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima	(1.820.386)		(1.820.386)
Neto (povećanje)/smanjenje kredita i potraživanja od komitenata 10. Vrijednosni papiri i drugi finan. instrumenti po fer vrijed. kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	226.249	(1.481.336)	1.481.336 226.249
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijed. kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja	(46.059)	226.249	(226.249) (46.059)
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG	-	(46.059)	46.059 -
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijed. kroz RDG 14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku	2.333 -		2.333 -
Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku 15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti	(7.854)	2.307	(2.307) (7.854)
Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine		(7.854)	7.854
Naplaćena kamata Plaćena kamata		509.425 (31.426)	(509.425) 31.426
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16. Depoziti od financijskih institucija 17. Transakcijski računi ostalih komitenata 18. Štedni depoziti ostalih komitenata	105.943 1.152.816 720.175		105.943 1.152.816 720.175
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata	(928.046)		(928.046)
Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka Neto povećanje/(smanjenje) depozita komitenata		84.628 1.164.322	(84.628) (1.164.322)
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje 21. Ostale obveze	(842) (11.324)		(842) (11.324)
Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza 22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti	509.425	(11.324)	11.324 509.425
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti	-	-	-
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti 25. Plaćeni porez na dobit	(31.426) (430)	(430)	(31.426) -
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti	499.057	356.644	142.413

Usklada novčanog toka za 2020. godinu (nastavak) ULAGAČKE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne
imovine	(28.845)	(28.845)	-
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri,
zajedničke
pothvate i pridružena društva	-	-	-
Prodaja financijske imovine koje po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit		656.072	(656.072)
Stjecanje financijske imovine koja po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit		(388.780)	388.780
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih
financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti	267.292	-	267.292
Neto prodaja/(stjecanje) financijskih ulaganja po amortiziranom trošku	-	-	-
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti	3.293		3.293
Primici od dividendi		3.293	(3.293)
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti	-	-	-
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti	241.740	241.740	-

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijsk i izvještaji	Razlika
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti	322.534		322.534
Povećanje uzetih zajmova		744.561	(744.561)
Otplata uzetih zajmova		(422.027)	422.027
Otplata zakupa sukladno MSFI 16		(18.682)	18.682
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira	-		-
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala	-		-
4. Povećanje dioničkoga kapitala	-		-
Povećanje temeljnog kapitala		-	-
5. Isplaćena dividenda	-		-
Izdaci za dividendu		-	-
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti	-		-
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti	322.534	303.852	18.682

UKUPNO

	Propisani financijski izvještaji	Temeljni financijski izvještaji	Razlika
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane	3.037.284	3.037.284	-
ekvivalente	(392)	-	(392)
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	4.081.541	4.081.541	-

Usklada novčanog toka za 2020. godinu (nastavak)

• 1. Iznos od 62.454 tisuća kuna na stavci Umanjenja vrijednosti i rezerviranja iz Propisanih financijskih izvještaja, iskazan je na stavci Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i ostale imovine u iznosu od 121.364 tisuća kuna i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu od (58.910) tisuća kuna u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 8.625 tisuća kuna na stavci Ostale nenovčane stavke iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci (dobit)/gubitak od tečajnih razlika u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 339.050 tisuću kuna na stavci Sredstva kod HNB-a iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Iznos od 3.293 tisuća kuna na stavci Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan je na stavci Primici od dividendi (Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti) u Temeljnim financijskim izvještajima.
• 1. Stavka Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine u 2.308 tisuća kuna, Krediti i predujmovi ostalim klijentima u iznosu 1.820.386 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 226.249 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja u iznosu 46.059 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u iznosu 2.333 tisuća kuna, Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti u iznosu 7.854 tisuća kuna, Depoziti od financijskih institucija u iznosu 105.943 tisuća kuna, Transakcijski računi ostalih komitenata u iznosu 1.152.816 tisuća kuna, Štedni depoziti ostalih komitenata u iznosu 720.175 tisuća kuna, Oročeni depoziti u iznosu 928.046 tisuća kuna, Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje u iznosu 842 tisuća kuna, Ostale obveze u iznosu 11.324 tisuća kuna, Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 509.425 tisuća kuna, Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 31.426 tisuća kuna, Primici od naplate vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti u iznosu 267.292 tisuća kuna, te Neto smanjenje primljenih kredita iz financijskih aktivnosti u iznosu 322.534 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavaka, Neto povećanje kredita i predujmova komitentima u iznosu 1.481.336 tisuće kuna, Neto smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u iznosu 46.059 tisuća kuna, Neto povećanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 226.249 tisuća kuna, Neto smanjenje financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku u iznosu 2.307 tisuća kuna, Neto smanjenje ostale imovine u iznosu 7.854 tisuća kuna, Neto smanjenje depozita od banaka u iznosu 84.628 tisuća kuna, Neto smanjenje depozita komitenata u iznosu 1.164.322 tisuća kuna, Neto smanjenje ostalih obveza u iznosu 11.324 tisuća kuna, te na stavkama Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 656.072 tisuća kuna i Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 388.780 tisuća kuna, kao i na Povećanje uzetih kredita u iznosu 744.561 kuna, Otplatu uzetih kredita u iznosu 422.027 tisuća kuna i Otplatu zakupa sukladno MSFi16 u iznosu 18.682 tisuća kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između izvještaja o novčanom toku za 2020. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo
SJEDIŠTE
Adresa:	Jurišićeva 4 10 000 Zagreb
	072 472 472
tel.:	0800 472 472
	01 4805 057
fax:	01 4810 773
e-mail:	hpb@hpb.hr
SWIFT:	HPBZHR2X
web site:	www.hpb.hr
RCS Središnja Hrvatska

CENTAR ZAGREB - BRITANSKI TRG

	Ilica 81
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 4686 001
fax:	01 4686 009

CENTAR ZAGREB - DUBRAVA

	Avenija Dubrava 47
Adresa:	10 040 Zagreb
tel.:	01 2908 971
fax:	01 2908 978

CENTAR GAJNICE

	Argetinska 4
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 3466 930
fax:	01 3466 947

CENTAR STRMEC, Hoto -centar

	Ulica dr. Franje Tuđmana 4
Adresa:	10 434 Strmec
tel.:	01 3369 650
fax:	01 3369 660

CENTAR ZAGREB - JURIŠIĆEVA

	Jurišićeva 4
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 4888 356 / 300
fax:	01 4804 522

CENTAR ZAGREB - MAKSIMIR

Adresa:	Maksimirska 105
	10 000 Zagreb
tel.:	01 2383 782
fax:	01 2383 789

CENTAR ZAGREB - SAVSKA

	Savska 58
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 501
fax:	01 5553 506

CENTAR ZAGREB - SESVETE

	Trg D. Domjanića 8
Adresa:	10 360 Zagreb
tel.:	01 2019 270
fax:	01 2019 287

CENTAR ZAGREB - SREDIŠĆE

Adresa:	Ivana Šibla 15
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5550 971

CENTAR ZAGREB - ŠPANSKO

Adresa:	Trg Ivana Kukuljevića 5
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5551 958 / 962
fax:	01 5551 967

CENTAR ZAGREB - VMD

	Strojarska cesta 16
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 6323 550
fax:	01 6323 569

CENTAR ZAPREŠIĆ

Adresa:	Trg žrtava fašizma 8
	10 290 Zaprešić
tel.:	01 3340 271
fax:	01 3340 278

Poslovna mreža i kontakti

CENTAR VELIKA GORICA

Trg kralja Petra Krešimira IV br 1
10 410 Velika Gorica
01 6238 600
01 6238 614

CENTAR SISAK

Adresa:	Stjepana i Antuna Radića 34
	44 000 Sisak
tel.:	044 556 012
fax:	044 556 019

CENTAR KARLOVAC

Adresa:	Ivana Gorana Kovačića 4
	47 000 Karlovac
tel.:	047 555 040
fax:	047 555 049

E-POSLOVNICA

	Strojarska 20
Adresa:	10 000 Zagreb
tel.:	01 4888 389
fax:	01 4888 374

RCS Sjeverna Hrvatska

CENTAR BJELOVAR

Adresa:	Eugena Kvaternika 1
	43 000 Bjelovar
tel.:	043 555 095
fax:	043 555 099

CENTAR ČAKOVEC

40 000 Čakovec

CENTAR KOPRIVNICA

Adresa:	Florijanski trg 13
	48 000 Koprivnica
tel.:	048 555 090
fax:	048 555 099

Poslovna mreža i kontakti

CENTAR VARAŽDIN

	Ivana Kukuljevića 9a
Adresa:	42 000 Varaždin
tel.:	042 215 320
fax:	042 215 330

RCS Slavonija

CENTAR ĐAKOVO

	Bana J. Jelačića 8
Adresa:	31 400 Đakovo
tel.:	031 815 156
fax:	031 815 158

CENTAR OSIJEK

	Trg Ante Starčevića 7
Adresa:	31 000 Osijek
tel.:	031 284 887
fax:	031 284 888

CENTAR OSIJEK 2

Adresa:	Prolaz J. Benešića 2
	31 000 Osijek
tel.:	031 555 262
fax:	031 555 269

CENTAR POŽEGA

Adresa:	Cehovska 8
	34 000 Požega
tel.:	034 410 130 / 133
fax:	034 410 139

CENTAR SLAVONSKI BROD

Adresa:	Kralja Petra Krešimira IV br.3
	35 000 Slavonski Brod
tel.:	035 212 530
fax:	035 212 539

CENTAR VALPOVO

	Trg Kralja Tomislava 17
Adresa:	31 550 Valpovo
tel.:	031 654 041
fax:	031 654 042

CENTAR VINKOVCI

Adresa:	Trg dr. Franje Tuđmana 2
	32 100 Vinkovci
tel.:	032 455 502
fax:	032 455 508

CENTAR VIROVITICA

Adresa:	Trg kralja Zvonimira 3
	33 000 Virovitica
tel.:	033 740 060
fax:	033 740 068

CENTAR VUKOVA R

Adresa:	J.J. Strossmayerova 16
	32 000 Vukovar
tel.:	032 451 000
fax:	032 451 019

ISPOSTAVA BELI MANASTIR

Adresa:	Trg Slobode 38
	31 300 Beli Manastir
tel.:	031 701 412
fax:	031 701 414

ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC

Adresa:	Vukovarska 4
	31 540 Donji Miholjac
tel.:	031 620 040
fax:	031 620 041

ISPOSTAVA NAŠICE

	J.J. Strossmayera 2
Adresa:	31 500 Našice
tel.:	031 615 162
fax:	031 615 173

RCS Istra i Kvarner

CENTAR PULA

Adresa:	Anticova 9
	52 000 Pula
tel.:	052 300 602
fax:	052 300 609

CENTAR POREČ

Adresa:	Trg slobode 14
	52 440 Poreč
tel.:	052 703 222
fax:	052 703 229

CENTAR RIJEKA

Adresa:	Trpimirova 3b
	51 000 Rijeka
tel.:	051 301 280
fax:	051 301 288

CENTAR RIJEKA 2

Adresa:	Uljarska 4A
	51 000 Rijeka
tel.:	051 555 570 / 571
fax:	051 555 589

RCS Dalmacija – sjever

CENTAR DALMARE

Adresa:	Velimira Škorpika 23
	22 000 Šibenik
tel.:	022 242 253

CENTAR GOSPIĆ

Adresa:	Trg S. Radića bb
	53 000 Gospić
tel.:	053 617 101
fax:	053 617 109

CENTAR KNIN

Ulica Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta 9
22 300 Knin
022 556 000
022 556 009

CENTAR ŠIBENIK

Adresa:	Ante Starčevića 4
	22 000 Šibenik
tel.:	022 556 012
fax:	022 556 019

Poslovna mreža i kontakti

CENTAR VIDICI

Adresa:	Stjepana Radića 137
	22 000 Šibenik
tel.:	022 209 412

CENTAR VODICE

Adresa:	Herfordska ulica b.b.
	22 111 Vodice
tel.:	022 442 678

CENTAR ZADAR

Adresa:	Zrinsko - Frankopanska 8
	23 000 Zadar
tel.:	023 350 000
fax:	023 350 018

CENTAR ZADAR 2

Adresa:Adresa:	Ulica Andrije Hebranga2
	23 000 Zadar
tel.:	023 411 900

ISPOSTAVA GRAD

	Kralja Držislava bb
Adresa:	22 000 Šibenik
tel.:	022 200 463

RCS Dalmacija – jug

CENTAR DUBROVNIK

Adresa:	Dr. Ante Starčevića 24
	20 000 Dubrovnik
tel.:	020 362 045
fax:	020 362 048

CENTAR IMOTSKI

Adresa:	Šetalište S. Radića 19
	21 260 Imotski
tel.:	021 555 280
fax:	021 555 289

CENTAR KAŠTEL STARI

Adresa:	Ivana Danila 12
	21 216 Kaštel Stari
tel.:	021 246 184
fax:	021 246 199

CENTAR KONAVLE

	Gruda 43
Adresa:	20 215 Gruda
tel.:	020 450 800
fax:	020 450 802

CENTAR MAKARSKA

	Trg 4. svibnja 533 br.1
Adresa:	21 300 Makarska
tel.:	021 695 760
fax:	021 695 768

CENTAR SINJ

Adresa:	Trg kralja Tomislava 1
	21 230 Sinj
tel.:	021 708 080
fax:	021 708 097

CENTAR SOLIN

	Kralja Zvonimira 87a
Adresa:	21 210 Solin
tel.:	021 555 751
fax:	021 555 756

CENTAR SPLIT 1

Domovinskog rata 49
21 000 Split
021 340 626
021 340 629

CENTAR SPLIT 2

	Dubrovačka 31
Adresa:	21 000 Split
tel.:	021 401 620/626
fax:	021 401 639

CENTAR SPLIT 3

Adresa:	Ruđera Boškovića 18a
	21 000 Split
tel.:	021 555 854
fax:	021 555 873

CENTAR TROGIR

Adresa:	Kardinala Alojzija Stepinca 42
	21 220 Trogir
tel.:	021 555 728
fax:	021 555 743

ISPOSTAVA CAVTAT

Adresa:	Trumbićeva 10
	20 210 Cavtat
tel.:	020 450 810
fax:	020 450 811

ISPOSTAVA TRILJ

Adresa:	Bana Josipa Jelačića 8
	21 240 Trilj
tel.:	021 830 410
fax:	021 830 427

Članice HPB Grupe:

HPB INVEST d.o.o.

Adresa:	Strojarska cesta 20
	10 000 Zagreb
tel.:	01 4804 516
	0800 472 472
fax:	01 4804 599
e-mail:	hpb.invest@hpb.hr
web site:	www.hpb-invest.hr

HPB-nekretnine d.o.o.

Adresa:	Amruševa 8
	10 000 Zagreb
tel.:	01 5553 920
fax:	01 4839 235
e-mail:	hpb.nekretnine@hpb.hr
web site:	www.hpb-nekretnine.hr